Norve{ka princeza Ingrid Aleksandra, unuka kraqa Haralda i druga u redu za krunu, `ive}e naredne tri godine u Australiji, jer je upisala studije na Univerzitetu u Sidneju.
Budu}a norve{ka kraqica kre}e o~evim stopama. Princeza Ingrid Aleksandra, }erka prestolonaslednika Hokona i wegove supruge Mete Marit, odabrala je, poput svog oca, da studira preko okeana. Hokon je zavr{io Univerzitet Berkli u Kaliforniji, a Ingrid je odlu~ila da „pobegne“ jo{ daqe od ku}e, pa je odabrala da studira u Sidneju.
Na Instagram profilu dvora podelila je sa pratiocima, kako se ve} preselila u Australiju i kako jedva ~eka da joj po~nu predavawa. Dvadesetjednogodi{wa princeza, koja je unuka kraqa Haralda i druga u redu za krunu, izabrala je da studira evropsku i me|unarodnu politiku.
Prethodno je, nakon sredwe {kole, zavr{ila i 15-mese~nu vojnu obuku.
Naredne tri godine kraqevsku palatu zameni}e univerzitetskim kampusom, gde }e `iveti zajedno sa svojim kolegama sa fakulteta.
Izbor Sidneja mo`da i nije tako slu~ajan, jer princezi verovatno odgovara da bude daleko od ku}e i zbog skandala koji potresa kraqevsku porodicu, a u ~ijem je sredi{tu wen stariji polubrat, 28-godi{wi Marijus Borg Hejbi, vanbra~ni sin wene majke. Marijus ve} godinama, zbog svog nasilnog pona{awa i zavisnosti od droge, puni stupce norve{kih tabloida.
Pre mesec dana zavr{ena je istraga protiv wega, koja je otkrila neke skandalozne detaqe, jer je sin budu}e kraqice optu`en za ~ak 24 krivi~na dela, od ~ega tri silovawa, ~etiri slu~aja seksualnog i dva fizi~kog napada, a broj `rtava je, prema re~ima predstavnika policije – dvocifren.
Slu~aj je predat tu`ila{tvu, koje }e odlu~iti ho}e li podi}i optu`nicu.
Da li je i Srbija deo slagalice
Evropska unija priprema najve}i buxet u svojoj istoriji i to u vreme globalnih kriza i otvorenih pitawa o wenom pro{irewu. Novi finansijski plan, vredan gotovo dva biliona evra za period od 2028. do 2034. godine, nije samo kwigovodstveni dokument, ve} politi~ki signal: {ta Evropa `eli da postane – i ko }e u tome imati mesto.
Dok svet sve vi{e li~i na bojno poqe interesa, Evropska unija poku{ava da defini{e sopstvenu ulogu – kroz novac. Vi{egodi{wi buxet koji se kroji u Briselu nije samo finansijski plan, ve} politi~ka mapa onoga {to }e Unija `eleti i mo}i da postigne. I to va`i i za ~lanice, ali i za one koje to tek `ele da postanu.
„Novi buxetski okvir EU predvi|a raspodelu prema zaslugama. Dakle, EU se pomera od onoga {to znamo kao birokratija i tehnokratija ka meritokratiji, odnosno nagradama prema zaslugama. To zna~i da }e se strogo pratiti ne samo reforme nego i wihova primena u realnosti”, isti~e Dragana \urica, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji.
NAJVE]A ULAGAWA EU
Strahiwa Suboti}, vi{i istra`iva~ Centra za evropske politike, sla`e se da je to itekako ambiciozan plan koji }e zahtevati najve}a ulagawa EU do sada, bilo u unutra{wi razvoj same Unije, bilo da se radi o politici pro{irewa i spoqnoj politici.
„Me|utim, ja bih ocenio da je ovo poku{aj Evropske komisije da dâ do znawa da ima velike ambicije, da planira sve svoje ciqeve da realizuje kako bi na kraju wenog mandata, odnosno na kraju finansijskog ciklusa, EU bila i integrisanija i sna`nija i ve}a”, smatra Suboti}. KAKO ]E FOND „GLOBALNA EVROPA” DELITI NOVAC
}e biti bazirana na zaslugama, kako za svaku zemqu tako i za Srbiju. To zna~i da sada ne dobijamo samo blanko ~ek, {to je bila situacija sa IPA fondovima. Srbija je tu u regionu Zapadnog Balkana zna~ajan akter i zna~ajna zemqa i zna~ajan partner za EU, a koliko }e iskoristiti sredstva zavisi}e iskqu~ivo od politi~ke voqe i posve}enosti tim reformama i posve}ivawa onim oblastima koje EU ocewuje kao jako kriti~ne za Srbiju, gde Srbija na`alost ne stoji dobro”, ukazuje \urica.
Suboti} isti~e da }e u narednom periodu biti veoma zna~ajno utvrditi od te 42 milijarde koliko }e zapravo okvirno da se odnosi za zemqe Zapadnog Balkana.
„Znamo da }e i Ukrajina ovog puta biti deo IPE, odnosno fonda koji bi trebalo da nalikuje na IPU, Moldavija je tu, govori se o Jermeniji, Islandu i Gruziji, veliki je broj kandidata u igri i potencijalnih kandidata”, dodaje Suboti}. NOVI BUXET –NOVA PRO[IREWA
U Briselu smatraju da bi podela novca mogla da stvori odre|enu vrstu konkurencije me|u zemqama kandidatima.
mogu}nost da u narednom periodu do|e do novog pro{irewa.
„U tom slu~aju bi}e aktivirana klauzula o reviziji buxeta. Buxet }e se prilagoditi toj situaciji, odrediti koliko bi ta zemqa dobijala iz evropskih fondova, a koliko bi upla}ivala u zajedni~ku kasu. I to zaista jeste bitan politi~ki signal, jer je buxet i u ovom pogledu, uvek tretiran kao neka vrsta lakmus papira za stvarne politi~ke namere i prioritete EU”, nagla{ava dopisnik RTS-a iz Brisela. BORBA IZME\U POLITI^KIH AMBICIJA I [TEDWE
Ali, pre nego {to novac po~ne da sti`e, buxet mora da pre`ivi evropsku politi~ku realnost. Iza zatvorenih vrata, ~lanice EU ve} vode bitku – izme|u ambicija i buxetske {tedwe.
SERBIAN VOICE WEEKLY
Published by: Princip Pres Australia Pty Ltd ABN: 84 159 811 971
Direktor, glavni i odgovorni urednik: Sa{a Jankovi} Ve} 34 godine ~uvar srpskog identitetaSvakog ~etvrtka {irom Australije.
Pretplata:
Cena godi{we pretplate na {tampano izdawe je $300. Polugodi{wa pretplata iznosi $160. Uplatu mo`ete izvr{iti na ra~un: Commonwealth Bank
Princip Pres Australia Pty Ltd; BSB: 063-169; ACC: 1037 2912
Cena godi{we pretplate na digitalno izdawe je $160. Distribucija i marketing: Srpski glas se distribuira u svim saveznim dr`avama i svim ve}im gradovima Australije. Za sva pitawa u vezi distribucije i ogla{avawa kontaktirajte na{u redakciju.
Autorski tekstovi odra`avaju stavove autora i ne predstavqaju zvani~ni stav Srpskog glasa. Prvi broj Srpskog glasa iza{ao 19. marta 1991. godine.
Prvi put – ne samo koliko, ve} i kome i za{to. Za zemqe pro{irewa – me|u kojima je i Srbija, planirano je vi{e od 42 milijarde evra. Vi{e novca, ali i vi{e pitawa. U tom okviru, jasno se izdvaja fond „Globalna Evropa”. „Sredstva koja }e se deliti iz ovog fonda ‚Globalna Evropa’
MINISTARSTVO
Ministarstvo spoqnih poslova Republike Srbije saop{tilo je ve~eras da `eli da preporu~i svojim dr`avqanima da se od 1. do 10. avgusta 2025. godine uzdr`e od putovawa u Republiku Hrvatsku.
„Ministarstvo spoqnih poslova savetuje dr`avqanima Republike Srbije da, ukoliko se u pomenutom periodu na|u u Hrvatskoj, izbegavaju skupove i druga javna okupqawa koja nose rizik od incidentnih situacija”, navodi se u saop{tewu.
„Oni koji napreduju boqe i ~iji u~inak u reformama je boqi, mogu da ra~unaju i na dodatna sredstva, dok bi oni koji kasne u tom procesu mogli i da izgube deo onoga {to je fondovima predvi|eno”, navodi Du{an Gaji}, dopisnik RTS-a iz Brisela.
Va`na poruka sti`e i od predsednice Evropske komisije – obja{wava da buxet predvi|a
„Ono {to ja o~ekujem jeste da Evropski parlament poja~a prioritete, da zahteva da se dodatno uve}aju planovi, da ovaj ambiciozan plan bude jo{ ambiciozniji – takve su tendencije Evropskog parlamenta. Dok od ~lanica o~ekujemo, pogotovu {tedqivijih ~lanica poput Nema~ke, Holandije, [vedske da zapravo rade na tome da se ipak malo skre{u fondovi, da se racionalizuje buxet i da bude malo realniji u skladu sa realnim mogu}nostima sa dr`ava ~lanica”, o~ekuje Suboti}.
U toj velikoj igri, Srbija je samo deo slagalice. Ali i deo koji ima {ansu – ukoliko poka`e ozbiqnost i voqu. Jer, vi{e para zna~i i vi{e pritisaka. A reforma nije samo re~ u dokumentu – ve} promena koja se mora videti.
DONALD TRAMP U POHODU
NA NOBELOVU NAGRADU:
Da nisam tu, u svetu bi besnelo {est velikih ratova!
Ameri~ki predsednik Donald Tramp izjavio je da je wegovo prisustvo u Beloj ku}i, odnosno to {to je na mestu predsednika SAD, spre~ilo izbijawe {est velikih ratova {irom sveta, ukqu~uju}i potencijalni oru`ani sukob izme|u Indije i Pakistana, kao i druge dugogodi{we regionalne tenzije.
- Da nisam tu, trenutno biste imali {est velikih ratova. Indija bi se borila s Pakistanom – rekao je Tramp u [kotskoj, uo~i sastanka s premijerom Velike Britanije Kirom Starmerom, tvrde}i da je wegova administracija odigrala kqu~nu ulogu „u deeskalaciji kriza na vi{e svetskih `ari{ta, pi{e „Gardijan“. Kao primer naveo je spor izme|u Tajlanda i Kamboxe, za koji je istakao da je zahvaquju}i wegovoj intervenciji, ukqu~uju}i pretwu prekidom trgovinskih pregovora, postignuto primirje. Tramp je tako|e ukazao na doprinos svoje administracije u smawewu tenzija i na podr{ku mirovnim naporima izme|u Ruande i Demokratske Republike Kongo.
GOST
Erol Mask, otac Ilona Maska, najbogatijeg ~oveka na svetu, posetio je porodicu Novaka \okovi}a, najboqeg srpskog tenisera.
Otac multimilijardera je doru~kovao u domu \okovi}a.
Sr|an \okovi} je organizovao radni doru~ak sa ocem vlasnika „Tesle“ i „Spejs iksa“.
Mask stariji izrazio je veliko po{tovawe prema svemu {to je Novak postigao u karijeri, kao i prema wegovom putu do statusa najboqeg tenisera sveta i jednog od najuspe{nijih sportista svih vremena.
Slike sa Sr|anom, Novakovim ocem, su obi{le svet.
Ilon Mask, jedan od najuticajnijih qudi dana{wice, pokazao je interesovawe za tenis, a nedavno su se pojavile informacije da je spreman da otkupi Kanadski open i premesti ga u Teksas, ta~nije u Ostin.
NIS: Nova licenca za rad do 27. avgusta
Ministarstvo finansija Sjedniwenih Ameri~kih Dr`ava izdalo je u ponedeqak novu posebnu licencu kojom je odlo`eno stupawe na snagu sankcija u punom obimu prema kompaniji NIS i kojom se kompaniji omogu}ava nesmetano obavqawe operativnih aktivnosti najkasnije do 27. avgusta, saop{tila je danas Naftna Industrija Srbije (NIS) Kako se navodi u saop{tewu, novom licencom kompaniji NIS se omogu}ava obavqawe odr`avawe poslovawa, ugovora i drugih sporazuma koji ukqu~uju NIS ili wegova operativna zavisna dru{tva, izvr{ewe svih transakcija sa NIS i wegovim operativnim zavisnim dru{tvima, koje su usmerene na ispuwewe ugovora, otu|ewe ili prenos, ili omogu}avawe otu|ewa ili prenosa duga ili kapitala izdatih ili garantovanih od strane NIS-a ili operativnih zavisnih dru{tava „Pokriveni dug ili kapital” na lice koje nije iz SAD, kao i vr{ewe zvani~nih poslova diplomatskih ili konzularnih predstavni{tava van Ruske Federacije koji ukqu~uju NIS ili operativna zavisna dru{tva.
Tako|e, isti~e se da NIS zahvaquje Vladi Srbije i svim drugim doma}im i stranim institucijama koje su podr`ale zahtev upu}en Ministarstvu finansija SAD.
„Ovo je peta specijalna licenca Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAK) pri Ministarstvu finansija Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava kojima je odlo`ena puna primena sankcija prema NIS-u. Kompanija podse}a da je u martu podnela i zahtev za uklawawe NIS-a sa SDN liste {to predstavqa kompleksan proces”, dodaje se u saop{tewu.
100 DANA VLADE SRBIJE: Macut govorio o uspesima i poslao poruku Rusiji u vezi sankcija!
Premijer prof.dr \uro Macut rekao je u Kwa`evcu gde je predstavio rezultate u prvih 100 dana rada vlade da Srbija ne}e uvesti sankcije Rusiji.
„Kada je spoqna politika u pitawu, `elim na po~etku jo{ jednom da istaknem da dok sam ja predsednik vlade ne}emo uvesti sankcije Ruskoj Federaciji“, poru~io je Macut na sve~anoj sednici u Domu kulture u Kwa`evcu kojoj prisustvuju svi ~lanovi kabineta.
Macut je poru~io da je Srbija na velikim isku{ewima i istakao da }e samo jaka, slo`na, umno`ena i obo`ena Srbija braniti svaki pedaq svog Kosova i Metohije i biti u mogu}nosti da za{titi svoj narod ma gde `iveo.
„Na{a otaxbina je na velikim isku{ewima i mi, kao wena deca, moramo da je branimo. Samo jaka Srbija mo`e da za{titi svoj narod gde god on `iveo. Samo je Srbija garant Republike Srpske i wenog opstanka. To je istorija ubedqivo dokazala. Sve ostalo je la` i obmana naroda“, poru~io je Macut.
Premijer \uro Macut izjavio je da je u periodu prvih 100 dana rada vlade Vojsci Srbije isporu~ena borbena tehnika, artiqerijske rakete produ`enog dometa i pove}ane efikasnosti.
Isporu~eni su i za{titna balisti~ka oprema i artikali ode}e i obu}e, rekao je Macut na sve~anoj sednici vlade u Kwa`evcu.
„U naoru`awe na{e vojske
uvedeno je sedam sredstava iz razvoja na{eg Vojnotehni~kog instituta i preduze}a iz grupacije Odbrambena industrija Srbija, te tri nulte serije“, rekao je Macut.
Uprkos brojnim izazovima, navodi Macut, Ministarstvo unutra{wih poslova je u izazovnom periodu za nama obezbedilo stabilnost, delovalo preventivno i odlu~no, za{titilo prava gra|ana i omogu}ilo funkcionisawe javnog `ivota bez poreme}aja.
„Zahvaquju}i efikasnim istragama i koordinaciji sa drugim dr`avnim organima, procesuirane su tri organizovane kriminalne grupe – jedna u oblasti krijum~arewa narkotika, jedna u vezi sa imovinskim kriminalom i jedna zbog krivi~nih dela povezanih sa prostitucijom“, rekao je Macut.
On je posebno istakao ulogu
ministarstva u o~uvawu javnog reda i mira u uslovima velikog broja javnih okupqawa, od kojih su, kako ka`e, mnoga bila neprijavqena i spontana.
Macut je naveo je da je u izve{tajnom periodu ukupno obezbe|eno vi{e od 20.000 javnih skupova. „Prilikom neprijavqenih okupqawa, gra|ani su u vi{e od 2.800 slu~aja nezakonito blokirali saobra}ajnice, gradske puteve, pa ~ak i `eleznice. Ove blokade su zahtevale brzo delovawe policije u ciqu obezbe|ewa lokacija i spre~avawa sukoba izme|u gra|ana koji su blokirali puteve i onih koji su ih nameravali koristiti za slobodno kretawe“, rekao je Macut. Uprkos pove}anim rizicima, kako ka`e, policija je pokazala visok stepen profesionalnosti i zakonitosti.
Besne po`ari u Albaniji, Gr~koj, Bugarskoj, Turskoj - evakuacija stanovni{tva i turista
[irom Albanije ve} tre}i dan besne {umski po`ari, a situacija je posebno kriti~na u primorskom letovali{tu Bor{ na obali Jonskog mora na jugu zemqe. U Gr~koj pet velikih {umskih po`ara. Vi{e od 650 hektara rastiwa i daqe gori na jugu Francuske. [umski po`ari prete da ugroze Bursu u Turskoj, zbog ~ega je vi{e od 1.500 qudi napustilo svoje domove. Na tivatskom delu poluostrva Lu{tica, u zale|u uvale Oblatno, posle udara groma izbio po`ar.
U Gr~koj pet velikih {umskih po`ara. Jedan od te{ko pogo|e-
nih regiona je na 30 kilometara do Atine odakle je evakuisano stanovni{tvo. Telo devoj~ice prona|eno je u subotu uve~e na pla`i u nasequ u blizini Atine. Na tivatskom delu poluostrva Lu{tica u Crnoj Gori, u zale|u uvale Oblatno, posle udara groma no}as je izbio {umski po`ar, koji se usled bure brzo pro{irio i zahvatio pojas u du`ini od nekoliko kilometara. [irom Albanije ve} tre}i dan besne {umski po`ari, a situacija je posebno kriti~na u primorskom letovali{tu Bor{ na obali Jonskog mora na jugu zemqe. [umski po`ari koji nedeqama besne u Turskoj su zapretili
da ugroze Bursu, ~etvrti najve}i grad u zemqi, zbog ~ega je vi{e od 1.500 qudi napustilo svoje domove, prenosi AP.
Kancelarija guvernera Burse saop{tila je danas da je 1.765 qudi evakuisano iz sela na severoistoku te provincije, dok se vi{e od 1.100 vatrogasaca bori sa plamenom.
Auto-put koji povezuje Bursu sa Ankarom bio je zatvoren jer su okolne {ume gorele, a vatrogasac, koji je do`iveo sr~ani udar dok je gasio {umski po`ar u okrugu Orhaneli u Bursi, preminuo je u bolnici.
Bugarska o~ekuje da tokom popodneva stignu dva aviona i ~etiri helikoptera iz drugih zemaqa Evropske unije, koji }e pomo}i u ga{ewu {umskih po`ara na wenoj teritoriji, izjavio je {ef bugarske Generalne direkcije za protivpo`arnu bezbednost i civilnu za{titu Aleksandar Xartov.
Helikopteri }e do}i iz ^e{ke, Slova~ke, Ma|arske i Francuske, dok }e dva aviona sti}i iz [vedske, i da }e se prvenstveno koristiti za ga{ewe {umskog po`ara u op{tini Strumjani, na jugozapadu Bugarske, prenosi DPA.
Besne po`ari u Turskoj
NOVI KAPITALIZAM U AMERICI:
Najbogatiji kapitalisti i najbogatiji radnici
sve vi{e su isti qudi
Homopluti~ku elitu ~ine qudi koji su istovremeno i me|u najbogatijim kapitalistima i me|u najbogatijim/najboqe pla}enim radnicima. To mogu biti izvr{ni direktori u finansijskom sektoru, in`eweri, lekari, programeri – koji primaju visoke plate, a istovremeno poseduju veliko finansijsko bogatstvo koje generi{e dovoqno visok kapitalni prihod da ih postavi na vrh raspodele kapitalne dobiti.
Pi{e ugledni srpsko-ameri~ki ekonomista Branko Milanovi} za RTS-ov portal „Oko”
Usvojoj kwizi iz 2019. godine Kapitalizam, sam nazvao sam to „novim kapitalizmom“ [ta je tu novo?
U klasi~nom kapitalizmu 19. veka, po evropskim ekonomistima kapitalisti~ka dru{tva su se sastojala od dve klase: onih koji poseduju kapital (ili, marksisti~kim re~nikom re~eno, „sredstva za proizvodwu“) i onih koji ih ne poseduju, pa moraju da prodaju svoju radnu snagu kapitalistima kako bi pre`iveli. To je bila gruba, ali ne i pogre{na slika sveta kakav je postojao u razvijenim ekonomijama 19. i ranog 20. veka. (U mawe razvijenim ekonomijama, vlasni{tvo nad zemqom i politi~ka mo} povezana s tim vlasni{tvom ~esto su igrali ve}u ulogu.)
Taj kapitalizam se u dvadesetom veku promenio pojavom onoga {to su mnogi nazvali novom „menaxerskom“ klasom. Uspon menaxera – qudi koji niti poseduju sredstva za proizvodwu, niti su obi~ni radnici, ve} upravqaju sredstvima za proizvodwu umesto kapitalista koji lewo igraju golf na Floridi – najavio je Xejms Bernam u svom klasi~nom delu iz 1941. godine. Ovu ideju daqe su razvijali Xozef [umpeter, Remon Aron, Xon Kenet Galbrajt i Danijel Bel tokom 1960-ih i 1970-ih. U istom duhu, postoji i novija kwiga Menaxerski kapitalizam: Vlasni{tvo, upravqawe i nadolaze}i novi na~in proizvodwe, koju su napisali @erar Dumenijel i Dominik Levi. Za kriti~ki osvrt videti tekst Nikol A{of u ~asopisu Jacobin
Percepcija kapitalizma kao troklasnog dru{tva – pri ~emu menaxeri postaju nova vladaju}a klasa – oslawa se na kontrast koji je Marks uo~io, ali ga nikada u potpunosti razre{io: izme|u dve funkcije koje kapitalista igra – kao onaj koji obezbe|uje sredstva za proizvodwu i kao onaj koji organizuje wihovu upotrebu (ili, re~eno u terminima Leona Valrasa, kapitalista i preduzetnik). Logi~ki gledano, te dve funkcije mogu se razdvojiti – i u stvarnosti su se zaista i razdvojile. Ta podela – tvrde pomenuti autori – dovela je do pojave nove, tre}e klase: menaxera. Veoma dobar nedavni rad Aleksandra [ira analizira ovaj fenomen iz marksisti~ke perspektive.
Ali „menaxerska revolucija“ je bila preuveli~ana. Nikada se nije dogodila, i ne doga|a se. Menaxeri kao takvi nikada nisu uspeli da stvore tre}u klasu. Ono {to se umesto toga dogodilo, kako sam ustvrdio u svojoj kwizi iz 2019. i kako potvr|uju nekoliko novih radova, jeste pojava homopluti~ke elite u Sjediwenim Dr`avama, ali
Razmi{qate o prodaji va{e nekretnine?
Pozovite i saznajte koliko vredi va{a nekretnina bez obaveza. Besplatna procena imovine.
Sydney/NSW
i u drugim bogatim kapitalisti~kim ekonomijama.
[ta je homoplutija? Kao {to ~esto biva kada se suo~imo s novim fenomenom, pribegavamo stvarawu novog pojma pose`u}i za gr~kim jezikom: od re~i „homo“ (isti) i „ploutos” (bogatstvo), skovan je pojam „homoploutos“, „istobogati“. To su qudi koji su bogati i u smislu tzv. qudskog kapitala (i time visoke zarade od rada), i u smislu proizvodnog i finansijskog kapitala (i time prihoda od vlasni{tva). Homopluti~ku elitu ~ine qudi koji su istovremeno i me|u najbogatijim kapitalistima i me|u najbogatijim/najboqe pla}enim radnicima. To mogu biti izvr{ni direktori u finansijskom sektoru, in`eweri, lekari, programeri – koji primaju visoke plate, a istovremeno poseduju veliko finansijsko bogatstvo koje generi{e dovoqno visok kapitalni prihod da ih postavi na vrh raspodele kapitalne dobiti. Oni su mo`da taj novac nasledili, a mo`da su ga stvorili tokom `ivota {tede}i od visokih zarada dovoqno da se transformi{u u najbogatije kapitaliste. Ne znamo relativni zna~aj izme|u ova dva kanala, jer je ovo nova oblast istra`ivawa i do sada niko nije koristio longitudinalne podatke koji bi nam omogu}ili da na to pitawe odgovorimo. Empirijski, homoplutiju posmatramo na slede}i na~in: uzimamo najbogatiji decil, odnosno najbogatijih 10% qudi u Sjediwenim Dr`avama po neto prihodu (nakon oporezivawa), i onda izra~unavamo koliko wih se istovremeno nalazi u najbogatijih 10% po prihodu od rada i me|u najbogatijih 10% po prihodu od kapitala.
U klasi~nom kapitalizmu, o~ekivali bismo da gotovo svi koji su u najbogatijih 10% po ukupnom prihodu, ve}inu tog prihoda ostvaruju iz kapitala (vlasni{tva), i da gotovo niko od wih nije me|u najpla}enijim radnicima. Drugim re~ima, biti bogat i biti kapitalista bio je sinonim. U stvari, upravo to i danas nalazimo u mawe razvijenim kapitalisti~kim ekonomijama kao {to su Brazil ili Meksiko.
U naprednijim kapitalisti~kim ekonomijama poput Sjediwenih Dr`ava, nalazimo da se gotovo tre}ina najbogatijih po ukupnom prihodu ujedno nalazi i me|u najpla}enijim radnicima (kada se qudi rangiraju samo po radnom prihodu) i me|u najbogatijim kapitalistima (kada se rangiraju samo po kapitalnom prihodu). [tavi{e, vidimo da se u posledwe ~etiri decenije zna~aj homoplutije neprekidno pove}ava.
Grafikon koji sledi (iz rada koji sam napisao sa Jonatanom Bermanom) to dokumentuje koriste}i tri razli~ita izvora podataka. To su Aktuelni popis stanovni{tva SAD (standardizovan od strane Luksembur{ke ankete o prihodima – LIS), Anketa o finansijama potro{a~a (istra`ivawe koje pokriva raspodelu i bogatstva i prihoda u SAD), i DINA (Nacionalni ra~uni raspodele dohotka i bogatstva), koje su prvobitno razvili Toma Piketi, Emanuel Saez i Gabrijel Zukman.
Svi izvori govore istu stvar: udeo homopluti~kih bogata{a porastao je sa petine unutar najbogatijih 10% u 1980-im, na skoro tre}inu danas.
Pored toga, Berman i ja procewujemo da se oko 20% porasta nejednakosti prihoda u
SAD od 1980. do danas mo`e objasniti rastom homoplutije kao takve, tj. ako se svi drugi faktori zadr`e konstantnim, a samo se pove}ava broj qudi koji istovremeno imaju visoke prihode od rada i kapitala. Uticaj homoplutije je sna`niji nego uticaj samog porasta u~e{}a kapitala u nacionalnom dohotku. Jednostavno re~eno: nije samo porastao udeo kapitala u BDP-u SAD-a, ve} je taj ve}i udeo pripao upravo onima koji su ve} imali najvi{e plate. Pri~e o rastu nejednakosti vi{e ne mogu da ignori{u ovaj fenomen.
Za{to je homoplutija va`na? Mo`e izgledati kao pozitivan razvoj, jer bri{e klasnu podelu izme|u kapitala i rada. Imamo qude koji u svojoj li~nosti ukidaju tu kqu~nu podelu koja je bila izvor klasnih sukoba i revolucija. [ta je u tome lo{e? Zar takav razvoj ne bi trebalo pozdraviti i slaviti? Da – u nekim aspektima, ali u mnogim drugim ne.
Homoplutija istovremeno zna~i i stvarawe nove elite, koja je otporna na {okove u tr`i{tima rada i kapitala, i koja mo`e da zadr`i svoj polo`aj ~ak i ako se smawi prinos na veliki kapital (kao {to je wihov), ili ako wihovi specifi~ni visokokvalifikovani poslovi odjednom postanu mawe pla}eni. To je elita otporna na makroekonomske {okove, sastavqena od visokoobrazovanih qudi koji su poha|ali najboqe {kole i verovatno veruju da su svoj superioran polo`aj zaslu`ili. Za razliku od „staromodnih kapitalista“, homopluti~ka elita veruje da ima pravo na svoj visoki prihod: mogu zgodno da zanemare kapitalni deo tog prihoda i fokusiraju se samo na onaj deo zara|en radom – za koji su „vredno u~ili i vredno radili“. Tri stvari su ovde povezane: vlasni{tvo nad velikom koli~inom kapitala, visok nivo obrazovawa i visoko pla}eni posao.
Tako, umesto klasnog dru{tva starog kapitalizma, sada dobijamo dru{tvo kojim vlada elita. Weni pripadnici u svojoj li~nosti prevazilaze kontradikciju izme|u rada i kapitala, ali to posti`u samo po cenu izdvajawa od ostatka stanovni{tva, tj. stvarawem elite koja sedi na vrhu dru{tva. Novi kapitalizam je prisutan u svim razvijenim zemqama. Slede}i grafikon, izra~unat na osnovu podataka iz Luksembur{ke ankete o prihodima (LIS), prikazuje procenat qudi u najbogatijem decilu (10%) prihoda koji su homopluti. Taj udeo dosti`e gotovo 30% u Sjediwenim Dr`avama i Italiji, 16% u Japanu i Ju`noj Koreji, dok je u mawe razvijenim kapitalisti~kim zemqama (Ma|arska, Brazil, Meksiko) ispod 10%.
Uzgred, i mo`da zna~ajno, podaci za Kinu iz 2013. godine pokazuju da je tamo homopluti~ni udeo najve}i me|u svim zemqama – ~ak 32%.
Elita }e biti u potpunosti formirana i nedodirqiva tek kada 80% do 90% najbogatijih qudi bude homopluti~no. Tada }e klasno podeqeno dru{tvo pro{losti nestati i ustupiti mesto dru{tvu pod vla{}u elite, za koje su ekonomske i politi~ke teorije o dominaciji elite verovatno relevantnije od jednostavne marksisti~ke klasne analize.
SPORAZUMA SAD I EU: Od sumornog dana za
Evropu do okon~awa razaraju}e neizvesnosti
Trgovinski sporazum izme|u
SAD i EU, postignut u nedequ u balskoj sali golf odmarali{ta
Donalda Trampa u [kotskoj, kritikovali su francuski premijer i poslovni lideri {irom Nema~ke
Sporazum koji su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik SAD Donald Tramp, postigli u [kotskoj, podrazumeva uvo|ewe carine od 15 odsto na skoro sav evropski izvoz u SAD, ukqu~uju}i automobile. Sporazum je okon~ao pretwu uvo|ewa kaznenih carina od 30 odsto koju je Tramp oro~io na 1.
Tako|e je jasno da }e ameri~ka carina od 15 odsto na automobile opteretiti nema~ke automobilske kompanije usred wihove transformacije, koja poga|a prodaju i profit.
Predsednica federacije automobilske industrije VDA Hildegard Miler rekla je da je „u osnovi pozitivno“ {to je dogovoren okvirni sporazum, ali je upozorila na ogromne tro{kove koji predstoje.
Evropske berze dostigle su ~etvoromese~ni maksimum na po~etku trgovawa u ponedeqak, usred olak{awa {to je postignut dogovor. Nema~ki Dax je sko~io za 0,86 odsto, a francuski indeks Cac 40 porastao je za 1,1 posto.
Irska, jedan od najve}ih izvoznika EU u SAD, u nedequ je pozdravila sporazum jer donosi „meru preko potrebne sigurnosti“, ali da „`ali“ zbog osnovne carine,
avgust. Me|utim, doneo je i potpuno druga~iji iznos carina na uvoz i izvoz koje je EU prvobitno ponudila.
To tako|e zna~i da }e se evropski izvoznici u SAD suo~iti sa vi{e nego trostruko ve}om prose~nom carinom od 4,8 odsto, koja je sada na snazi, uz nastavak pregovora o ~eliku, koji se i daqe suo~ava sa carinom od 50 odsto, o avijaciji, a pod znakom pitawa su i budu}e prepreke za izvoz farmaceutskih proizvoda.
Francuski premijer Fransoa Bajru je rekao da sporazum EU i SAD, nazivaju} i ga „sporazumom Fon der Lajen – Tramp“ ozna~ava „sumoran dan“.
„Sumoran je dan kada se savez slobodnih naroda, okupqenih da potvrde svoje zajedni~ke vrednosti i brane svoje interese, pretvori u pokornost“, napisao je Bajru u objavi na Iksu.
Prethodno je i francuski ministar Benxamin Hadad nazvao sporazum „neuravnote`enim“ i optu`io Trampa da „bira ekonomsku prisilu“ i zanemaruje pravila Svetske trgovinske organizacije. Ministar industrije Mark Fera~i tako|e je bio mlako raspolo`en prema sporazumu, ali je rekao da je on barem doneo „stabilnost“.
Nema~ki kancelar Fridrih Merc brzo je pozdravio sporazum, rekav{i da je wime izbegnuta „nepotrebna eskalacija u transatlantskim trgovinskim odnosima“ i spre~en potencijalno {tetan trgovinski rat.
Nema~ki izvoznici bili su mawe odu{evqeni. Mo}na federacija industrijskih grupa BDI saop{tila je da }e sporazum imati „zna~ajne negativne posledice“, dok je nacionalno udru`ewe za hemijsku trgovinu VCI reklo da je sporazum ostavio „previsoke“ carinske stope.
TRANSFER NOVCA širom sveta. Pružamo najbolje uslove i najveću uštedu!
• Bez naknada za transfere preko $3,000!
• Bolji kurs od bilo koje banke za transfere od $10,000 i više!
• Uštedite minimum $1,000 na slanje iznosa od $100,000!
Ne plaćajte više nego što morate! BEO-EXPORT vam omogućava povoljan i siguran transfer novca, uvek uz najbolje uslove.
Sigurnost u svakom trenutku!
PUTNIČKA AGENCIJA
Tražite najbolju ponudu za svoje putovanje? Beo-Travel je tu da vam pomogne da pronađete najpovoljniju kartu sa vrhunskim avio-kompanijama poput:
Požurite i osigurajte svoje mesto! Kontaktirajte nas još danas i krenite u nezaboravnu avanturu!
navedeno je u saop{tewu zamenika premijera Sajmona Harisa.
Italijanska premijerka \or|a Meloni je izrazila okvirnu podr{ku sporazumu EU i SAD, ali dodaje da i daqe treba da „ispituje detaqe“.
„Smatram pozitivnim {to postoji sporazum, ali ako ne vidim detaqe, nisam u mogu}nosti da ga procenim na najboqi na~in“, rekla je ona novinskoj agenciji Rojters na marginama sastanka u Adis Abebi, u Etiopiji.
Ona opisuje carinu od 15 odsto kao „odr`ivu, posebno ako se ovaj procenat ne doda prethodnim carinama, kako je prvobitno planirano“.
Ona ka`e da bi i pojedina~ne dr`ave i EU u celini morale da pru`e podr{ku sektorima koji bi mogli biti „posebno pogo|eni“ novim taksama.
Nema~ka banka „Berenberg” saop{tila je da je sporazum okon~ao „razaraju}u neizvesnost“, ali da je to pobeda za Trampa.
„Odli~no je imati sporazum. Me|utim, u dva glavna aspekta ishod je i daqe mnogo gori nego situacija pre nego {to je Tramp zapo~eo svoju novu rundu trgovinskih ratova po~etkom ove godine“, rekao je Holger [miding, glavni ekonomista „Berenberga”.
„Dodatne ameri~ke tarife }e na{tetiti i SAD i EU. Za Evropu, {teta je uglavnom naneta unapred“, rekao je [miding u poruci klijentima u ponedeqak ujutru.
„Sporazum je asimetri~an. SAD se izvla~e sa zna~ajnim pove}awem svojih tarifa na uvoz iz EU i obezbedile su dodatne ustupke EU. U svom o~iglednom mentalitetu nultog zbira, Tramp to mo`e smatrati „pobedom“ za sebe“, dodao je [miding.
Udar na kaznenu koloniju u Zaporo`ju, poginulo 17 osu|enika; Kremq: O~ekujemo ve}i zamah u odnosima sa SAD
Rat u Ukrajini – 1.252. dan. Najmawe 17 osoba je poginulo, a 42 je raweno u no}nom napadu ruskih snaga na kazneno-popravnu ustanovu u Zaporo{koj oblasti. Mesecima su ukrajinske snage zadr`avale rusko napredovawe ka strate{ki va`nom gradu Pokrovsku, ali su Rusi posledwih nedeqa probili odbranu i prvi put u{li u taj grad, izve{tava Rojters.
KREMQ: OBNAVQAWE ODNOSA RUSIJE I SAD SPORO, ALI O^EKUJEMO VE]I ZAMAH
Proces poboq{awa odnosa sa Sjediwenim Dr`avama je spor, ali Rusija i daqe pokazuje interesovawe za ovaj proces, izjavio je portparol Kremqa Dmitrij Peskov.
„Zaista postoji usporavawe. Za sada, proces normalizacije nije ni ovde ni tamo. Naravno, `eleli bismo da vidimo ve}u dinamiku, to nas zanima. Ali ovde, da bismo krenuli napred, potrebni su impulsi sa obe strane”, rekao je Peskov na brifingu.
Press-sekretar ruskog predsednika je tako|e izrazio nadu da }e proces poboq{awa odnosa izme|u zemaqa „dobiti ve}i zamah”.
Peskov je tako|e rekao da Moskva i
Va{ington ne pregovaraju o novom sporazumu o smawewu strate{kog naoru`awa (START). Prema wegovim re~ima, ovaj proces je ote`an stawem bilateralnih odnosa u koje su u{li tokom administracije biv{eg predsednika SAD Xozefa Bajdena. Portparol Kremqa je tako|e napomenuo da trenutno nema pitawa o mogu}em sastanku izme|u ruskog predsednika Vladimira Putina i ameri~kog lidera Donalda Trampa.
ZELENSKI: MIR JE MOGU] SAMO KADA RUSIJA OKON^A RAT Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je predsednik Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava Donald Tramp izneo kqu~ne re~i o ruskom rukovodstvu koje „gubi vreme sveta govore}i o miru, istovremeno ubijaju}i qude” i istakao da svi `ele istinski mir - dostojanstven i trajan, ali da je Rusija „jedina koja to spre~ava”. Zelenski je na mre`i H izneo podatke o posledwim napadima ruske vojske u Ukrajini, napomiwu}i da je samo u jednom danu ubijeno 22 qudi, a 85 je povre|eno. On je naveo da je 73 ukrajinska grada i sela bila pod ruskim napadima.
KIJEV TVRDI: SEVERNA KOREJA
ISPORU^UJE RUSIJI 6,5 MILIONA GRANATA I 600 RAKETNIH LANSERA
Severna Koreja isporu~ila je Rusiji oko 6,5 miliona artiqerijskih granata i 600 raketnih lansera i sistema naoru`awa u okviru vojno-tehni~ke saradwe, saop{tila je Spoqna obave{tajna slu`ba Ukrajine.
Kaznena kolonija u Zaporo`ju
Sporazum o novim carinama donosi
gor~inu
i Japanu i SAD
Bahata izjava ameri~kog ministra finansija i sadr`aj dogovora o novim Trampovim carinama izazivaju gor~inu u Japanu. Strah od neizvesne budu}nosti zahvatio i ameri~ke biznismene i radnike.
Nakon zakqu~ewa dogovora o novim Trampovim carinama 22. jula, koji pored globa za japanske proizvode predvi|a i krupna ulagawa Tokija u ameri~ku privredu u ukupnom iznosu od 550 milijardi dolara, japansku javnost ozbiqno je uvredio komentar jednog od ameri~kih pregovara~a, ministra finansija Skota Besenta. On je izjavio televiziji „Foks” da }e na kraju svakog tromese~ja biti proveravano da li Japan izvr{ava obe}awa data tokom pregovora i da }e, u slu~aju da se oceni da on to ne ~ini, sektorske carine na automobile i delove i tzv. „recipro~ne carine” na ostale proizvode, koje su dogovorom umawene na 15 procenata, biti smesta vra}ene na 25 odsto.
Pregled reakcija japanskih gra|ana na internetu otkriva veliko nezadovoqstvo i gor~inu. Oni ne samo {to isti~u da je uvo|ewe carina samo po sebi ne{to {to prijateqski nastrojena nacija ne bi u~inila i da je Besentova izjava prosta pretwa, ve} ~ak pozivaju svoju dr`avu da se oslobodi ameri~kih dr`avnih obveznica, koje poseduje u ukupnoj verednosti od 1,1 bilion (1.100 milijardi) dolara, i tako direktno prouzrokuje {tetu ameri~koj ekonomiji. Oni bla`i tra`e od svoje vlade da smawi zavisnost Japana od ameri~kog tr`i{ta i te`i{te u spoqnoj trgovini prebaci na EU, Australiju, Kanadu i druge zemqe.
RAZLIKE U SHVATAWU SPORAZUMA
Japan je u pro{le dve godine ostvario suficit u robnoj razmeni sa SAD od 62, odnosno, 68 milijardi dolara. Dalekoisto~na carevina pro{le godine je izvezla oko 4.300 razli~itih artikala, a najve}i udeo su zauzeli automobili - ~ak 28 posto. Kada se tome dodaju i delovi za vozila, automobilska industrija u~estvuje u izvozu u SAD sa ~itavih 33 odsto.
Politi~ko rukovodstvo i pojedini ekonomisti u Tokiju u prvim reakcijama na zakqu~ewe dogovora sa SAD izrazili su relativno olak{awe, budu}i da su neke od po wih naj{tetnijih carina svedene na donekle podno{qiv nivo. Time je, naro~ito bitno, spasen pristup japanske automobilske industrije svom najve}em tr`i{tu.
U Zemqi izlaze}eg sunca sada, me|utim, mediji isti~u da postignuti dogovor nije onakav kakvim ga je prikazao ameri~ki predsednik Donald Tramp u svojim objavama na dru{tvenim medijima.
Naime, on i wegovi saradnici govore da }e Japan investirati ~ak 550 milijardi dolara u ameri~ku privredu i tako doprineti wenom preporodu, te da }e SAD po`weti ~ak 90 odsto profita generisanog tim ulagawima.
U Tokiju, me|utim, ka`u da ta cifra obuhvata ne samo direktne investicije japanskih kompanija u proizvodwu lekova, poluprovodnika i drugog u SAD, ve} i davawe bankarskih zajmova, te da je re~ o okvirnoj sumi koja ne mora biti realizovana ako se krediti ameri~kim preduze}ima iz nekog razloga ne dodele.
Tako|e, u SAD tvrde da se u sklopu sporazuma Tokio obavezao i da pove}a kupovinu naoru`awa za nekoliko milijardi dolara godi{we, dok u Japanu smatraju da o oru`ju ni{ta nije odlu~eno, ve} da je ono samo bilo pomenuto kao jedna od mogu}nosti za smawewe ameri~kog deficita u bilateralnoj trgovinskoj razmeni.
Daqe, ameri~ki izvori govore o pove}awu japanskog uvoza pririn~a iz SAD za 75 posto, dok u ostrvskoj dr`avi, ~ini se, smatraju da nije ugovoren ta~an iznos tog pove}awa i da je stoga japanska vlada slobodna da odlu~i koliko }e on iznositi.
Razlike u tuma~ewu vrlo lako mogu da opstanu jo{ izvesno vreme, jer nije izra|en zvani~ni dokument kojim se precizira sadr`aj dogovora.
Mediji u Japanu javqaju da jo{ uvek ni{ta nije potpisano ni kada su u pitawu nekoliko nedeqa ranije okon~ani pregovori SAD i Vijetnama, odnosno, SAD i Filipina.
Koliko zbrzano i neprofesionalno su vo|eni pregovori svedo~i i ~iwenica da nije ni precizirano kada }e stupiti na snagu dogovorena po{teda, odnosno, umawewe carina za Japan - u vladi u Tokiju veruju, od prvog avgusta.
GLADNI STANOVNICI GAZE NISU NI @IVI NI MRTVI:
Nakon globalne osude, Izrael po~eo da sprovodi ”pauze”
Visoki zvani~nik Hamasa
Kalil el Heja izjavio je da je u posledwoj rundi pregovora sa Izraelom ostvaren zna~ajan napredak, dodaju}i da je palestinska strana bila iznena|ena iznenadnim povla~ewem izraelske delegacije iz pregovara~kog procesa.
„U posledwoj rundi pregovora postigli smo napredak. Prihvatili smo veliki deo predloga koje su izneli posrednici”, rekao je El Heja, ~lan pregovara~kog tima Hamasa koji se trenutno nalazi u Kataru, preneo je „Tajms ov Izrael”.
Dodao je da su bili iznena|eni kada se izraelska strana povukla iz pregovora i naveo da je ameri~ki izaslanik Stiv Vitkof bio „usagla{en s wima”.
El Heja je ocenio i da nema svrhe nastavqati pregovore „pod opsadom uni{tewa i gladi”, istakav{i da Hamas odbacuje, kako je naveo, poni`avaju}e prizore takozvanih humanitarnih bacawa pomo}i iz vazduha.
„Pravi korak jeste da se otvore grani~ni prelazi i omogu}i dostojanstven ulazak pomo}i na{em narodu”, poru~io je visoki zvani~nik Hamasa.
U obra}awu je uputio i o{tru kritiku na ra~un Egipta.
„Rukovodstvu Egipta, wegovoj vojsci i plemenskim liderima –ho}e li va{a bra}a u Gazi umirati od gladi dok su na va{oj granici?”, rekao je.
Istovremeno, „Tajms ov Izrael”, pozivaju}i se na egipatske izvore, navodi da su kamioni sa humanitarnom pomo}i po prvi put od januarskog prekida vatre ponovo u{li u Pojas Gaze iz pravca Egipta.
Izrael je saop{tio da je zapo~eo svakodnevne „takti~ke pauze” u vojnim aktivnostima u Gazi i da }e stvoriti „humanitarne koridore” {irom pojasa, {to je o~igledan preokret wegove politike nakon {to su meseci strogih ograni~ewa pomo}i doveli enklavu do ivice gladi, prenosi „Fajnen{el tajms”. Promenu je odobrila vlada izraelskog premijera Bewami-
na Netawahua, a objavile su je Izraelske odbrambene snage usred rastu}e me|unarodne osude onoga {to je britanski premijer Kir Starmer u subotu opisao kao „u`asne” humanitarne uslove u Gazi.
Izraelske odbrambene snage su saop{tile da }e obustava vojnih aktivnosti, koja je po~ela u nedequ, biti svakodnevna od 10 do 20 ~asova u gradu Gazi, Deir el Balahu i priobalnom podru~ju El Mavasi, mestima na koja je velika ve}ina od 2,1 miliona stanovnika Gaze prisilno raseqena i gde nema izraelskih kopnenih trupa.
Pored toga, izraelska vojska je saop{tila da }e humanitarni koridori biti na snazi svakog dana od 6 do 23 ~asa kako bi se omogu}io „bezbedan prolaz” konvoja sa pomo}i UN i drugim me|unarodnim grupama.
Podsekretar Ujediwenih nacija za humanitarna pitawa i koordinator za hitnu pomo} Tom Fle~er pozdravio je ovu odluku. Fle~er je naveo da preliminarni izve{taji pokazuju da je vi{e od 100 kamiona sa humanitarnom pomo}i na grani~nim prelazima i spremno za transport u Pojas Gaze, prenosi Rojters.
„Ovo jeste napredak, ali i daqe su potrebne ogromne koli~ine pomo}i kako bi se spre~ila glad i zdravstvena katastrofa”, upozorio je Fle~er. Navode Ujediwenih nacija i
me|unarodnih organizacija da Izrael ne dopu{ta ulazak humanitarne pomo}i u Pojas Gaze premijer Izraela Bewamin Netawahu ocenio je kao neistinite. Netawahu je izjavio i da ne postoji nikakva politika izgladwivawa u Gazi, niti da u Gazi ima gladi i dodao da je Izrael od po~etka sukoba u oktobru 2023. godine omogu}io isporuku 1,9 miliona tona pomo}i.
„Omogu}avali smo humanitarnu pomo} tokom ~itavog rata… U suprotnom, Palestinaca u Gazi vi{e ne bi bilo”, istakao je Netawahu, navode}i da je kao odgovor na poja~ani me|unarodni pritisak, pro{le sedmice doneta odluka o zna~ajnom pove}awu koli~ine pomo}i i broja pristupnih ta~aka za wen ulazak u Gazu.
On je optu`io Hamas da otima pomo} i potom „okrivquje Izrael {to nije dostavqena”.
„Zvani~no smo objavili: evo bezbednih koridora. UN vi{e nemaju izgovore. Prestanite da la`ete i da optu`ujete Izrael za ovu krajwe ozbiqnu neistinu”, naglasio je Netawahu.
Kako prenosi FT, Ministarstvo zdravqa Gaze prijavilo je 69 smrtnih slu~ajeva od gladi i neuhrawenosti ovog meseca, ukqu~uju}i najmawe {est tokom vikenda.
Time se ukupan broj qudi koji su umrli od neuhrawenosti popeo na 133, ukqu~uju}i 87 dece, od 7. oktobra 2023. godine.
Tajland i Kamboxa postigli dogovor o prekidu vatre
Lideri Kamboxe i Tajlanda su se dogovorili o prekidu vatre koji je stupio na snagu u pono}, u poku{aju da okon~aju sukob nakon pet dana `estokih borbi. Usred me|unarodnih napora da se smiri sukob,
tajlandski i kamboxanski lideri odr`ali su razgovore u Maleziji koje je organizovao premijer Anvar Ibrahim, trenutni predsedavaju}i regionalnog bloka ASEAN-a, gde su se obe strane slo`ile da obustave neprijateqstva i nastave direktnu komunikaciju.
Anvar je u prisustvu tajlandskog i kamboxanskog premijera saop{tio da }e primirje „neposredno i bezuslovno stupa na snagu od pono}i”.
Susedi iz jugoisto~ne Azije me|usobno se optu`uju da su zapo~eli sukob pro{le nedeqe, koji su eskalirali te{kim artiqerijskim bombardovawem i tajlandskim vazdu{nim napadima du` kopnene granice duge 817 kilometara.
Anvar je pregovore o prekidu vatre predlo`io ubrzo nakon {to je grani~ni spor prerastao u sukob, a Kina i Sjediwene Dr`ave su tako|e ponudile pomo} u pregovorima.
Premijeri na pregovorima u Maleziji
BRANKO RU@I],
^LAN SOCIJALISTI^KE PARTIJE SRBIJE:
Koliko god surovo zvu~alo, „ne ide se u ~etnike ‚45.”
SPS nije u fazi konfrontiranosti bilo ~ijih sujeta, ambicija ili mi{qewa.
Svi koji te`e samopo{tovawu, o~uvawu identiteta, izvornim principima, jasnoj za{titi nacionalnih interesa, vladavini prava, efikasnoj borbi protiv korupcije i kriminala, socijalnoj pravdi, normalnosti u dru{tvu su saveznici SPS i Srbije. U te{kom dru{tveno-politi~kom trenutku partija }e morati da donese nacionalno odgovornu i najboqu mogu}u odluku po sutra{wicu Srbije i same partije, ka`e za Danas Branko Ru`i}, ~lan SPS, odgovaraju}i na pitawe ima li saveznika u pariji koji misle kao on. Ru`i} je u aprilu suspendovan sa strana~kih funkcija zbog te`ih povreda strana~kog Statuta, a „zbog u~e{}a u demonstracijama i protestu protiv vlasti ~iji je deo i SPS, {to je suprotno odlukama i politici stranke“.
n Iako ste suspendovani sa funkcija, jeste li bili na sve~anoj sednici GO povodom 35 godina postojawa SPS? Lider partije Da~i} je rekao da nema stranke u Srbiji ~iji je predsednik toliko kritikovan i mawe brawen unutar svoje stranke, sla`ete li se s wim?
– Na samom po~etku `elim da istaknem da govorim u svoje li~no ime, a ujedno i da se zahvalim na pozivu da dâm intervju za va{ list posle du`eg perioda. Nisam bio pozvan na sve~anu sednicu od strane predsedavaju}eg ovog partijskog organa tako da nisam bio u prilici da prisustvujem jer mi ku}no vaspitawe ne dozvoqava da bilo gde odem nepozvan. Svakako je to veliki datum za na{u partiju i ~lanstvo i verovatno je bila prilika da se po ustaqenoj praksi glavni govornik u ulozi hroni~ara istorije osvrne na na{e svetle ideolo{ke pretke poput Svetozara Markovi}a, Dimitrija Tucovi}a, Filipa Filipovi}a, Dragi{e Lap~evi}a, pa i Josipa Broza Tita, Aleksandra Rankovi}a, ujedno uka`e na kontinuitet socijalisti~ke ideje i dâ kriti~ki osvrt na neka od de{avawa poput Ustava iz 1974., pona{awe srpskih komunista u SFRJ, itd. Zaista lepa prilika za jedan sadr`ajan ~as istorije za sve prisutne, bez preteranog osvrta na aktuelne dru{tveno-politi~ke teme. Zaista ne prime}ujem u javnosti da je kritikovan od strane ~lanova SPS, ali sla`em se da odbrana lika i dela mawka u velikoj meri. n Da~i} ka`e i da je kritika u redu, ali ne za interese drugih i ne u javnosti. Pronalazite li se u tim re~ima? – Bilo bi va`no licirati i sankcionisati sve te pojedince koji u skladu sa nekom kriptopolitikom rade za interese “drugih”. Neki zaista “belodano” vi{e promovi{u tu|e programe i lidere, i ostaju netaknuti. Li~no sam uvek branio dostojanstvo SPS, pa samim tim i kada npr. u “Utisku nedeqe” pre 12 ili 13 godina, branim predsednika SPS od napada zbog snimka sa gdinom Rodoqubom Radulovi}em, Mi{om “Bananom” ukazuju}i na propuste bezbednosnih slu`bi koje nisu uradile provere i obave{tajnu za{titu visokog dr`avnog funkcionera s obzirom da je doti~ni gospodin bio uva`en u dru{tvu i ~ak jedno vreme bio na ~elu teniskog saveza, tako|e i kada je bla`enopo~iv{i Mitropolit Amfilohije bacio anatemu na Da~i}a zbog “izdaje” KiM bio sam prisutan u javnosti, pa i kada ga predsednik Vu~i} u javnosti bez razloga srozava, branio sam Da~i}a, branim i brani}u ga
i kada bude trpeo udarce zbog potpisanog Briselskog sporazuma jer nije dominantno wegova odgovornost jednosmerna primena apsolutno svih odredbi osim jedine koja je u interesu Srba sa KiM a to je ZSO. Mislim da mi je u~inak u odbrani SPS prethodnih 20 godina sasvim vidqiv. n ^ini se da lider SPS ne}e lako odustati od tog mesta, ~ak upozorava „ne igrajte se ruskog ruleta sa punim revolverom”. Kako shvatate te wegove re~i i jeste li spremni da mu budete protivkandidat na strana~kim izborima?
– Drago mi je da je javnost Srbije zainteresovana za sudbinu SPS i to samo potvr|uje moj stav da smo neizbe`an faktor ukoliko afirmi{emo samopo{tovawe i vratimo se izvornim vrednostima. Ali za uspeh te operacije je veoma va`no da se ne puca iz “prazne pu{ke”. Nisam upoznat da je Kongres SPS zakazan, niti da se iko, pa i sam Da~i} kandidovao. Izbori u SPS su stvar wenog ~lanstva, a ne medija. n Kako komentari{ete Da~i}evu izjavu da ima 92 odsto poverewa kod ~lanstva i da stranka nije prihvatila wegovu ostavku posle lo{eg rezultata u decembru 2023.? Kako iza}i na crtu takvom lideru?
– Vaqda je prirodno da predsednik ima dominantnu podr{ku svog ~lanstva. I moju naravno. Na drugoj strani sam uveren da bi svi u SPS, pa i sam predsednik rado mewali tih 92 odsto u okviru 6.5 procenata podr{ke sa prethodnih parlamentarnih izbora 2023. za, npr 75 odsto podr{ke u okviru 16 odsto podr{ke sa parlamentarnih izbora 2012. [to se ti~e te navodne ostavke, hvala Bogu da je to tada u decembru 2023. bilo samo hipoteti~ko retori~ko pitawe “da li je SPS mo`da potreban novi lider”, jer ga tada niko od nas iz tada{weg rukovodstva na to nije inicirao niti bi ga podr`ao za tu ideju (da je iste uop{te bilo), a reagovao je impulsivno. To govorim kao neko ko ima iskustva sa podno{ewem neopozive ostavke na mesto ministra prosvete nakon tragedije u “Ribnikaru”. n Komentari{u}i nedavni Da~i}ev nastup pod {atrom u Po`egi, rekli ste da svako ima pravo da bira svoje okru`ewe i zonu komfora. [ta vas zadr`ava u stranci s predsednikom o ~ijem pona{awu i odnosu prema SNS, kao partnerom, ne mislite ni{ta dobro? – Smatram da sam izneo sasvim demokrati~an stav o pravu na izbor spram li~nih afiniteta, bez namere da bilo kome nametnem model pona{awa ili vrednosnu orijentaciju. Na drugoj strani zadr`avam pravo i na svoju vrednosnu orijentaciju koja je svakako meni kao obi~nom ~lanu mnogo prirodnija. I to je demokratija unutar partije.
n Deo javnosti smatra da su va{i potezi i istupi deo strana~ke kampawe, dok neki misle i da se vi spremate, mo`da ~ak i u dogovoru s Da~i}em, da nakon pada ove vlasti budete spona SPS sa novom vla{}u. Ako nije to, za{to jedan visoki funkcioner vladaju}e stranke ide na skup studenata koji su o~ito politi~ki protivnik, govori da ih ne treba napadati i li~i na opoziciju unutar sopstevene stranke a i vlasti? – Inteligentni qudi u politici prate tendencije i okolnosti u dru{tvu kako bi anticipirali budu}e korake. Srbija je duboko polarizovana, narativ koji se promovi{e je destruktivan, vrednosti su devalvirane, poverewe u institucije je i{~ezlo, potrebno je da se klatno koje se pribli`ilo autoritarnosti ne okrene ka anarhiji na drugoj strani. Zato je potreban dijalog sa svima, i sa politi~kim partnerima i sa oponentima. A mladost i budu}nost ove zemqe nisam zaista spreman da stavqam u kontekst terorista, nacista, izdajnika i {pijuna, jer onda ne bih bio pri zdravom razumu.
n Da~i} ka`e da od vas zavisi {ta }e se dogoditi posle va{e suspenzije. Imate li plan poteza i od ~ega va{i potezi zavise?
– Onoliko koliko je i sama suspenzija zavisila od mene, tako }e i moje postupawe nakon isteka zavisiti od postupawa istih tih ~inilaca. Potezi }e biti duboko promi{qeni i nikada na {tetu SPS i Srbije. n Koliku podr{ku ima SPS? Neki istra`iva~i ka`u da ste na istorijskom minimumu. Za{to je SPS izgubio glasove i da li se i kako to mo`e promeniti?
– Bez obzira na te`ak {amar u Zaje~aru, smatram da SPS jo{ uvek ima {ansu da se povrati. Iskqu~ivo ukoliko se vratimo sebi, po{tujemo ~lanove, simpatizere, promenimo narativ i pristup da je glas za SPS ba~en glas. Nije lako, ali je mogu}e. SPS nije i ne sme biti SNS ekspozitura.
n Kako vidite SPS za tri i pet godina, u vlasti ili opoziciji? [ta u stranci treba reformisati?
– Smatram irelevantnim opozicioni ili vladaju}i status. Mnogo je va`nije da SPS u eri nakon Vu~i}a bude sto`er okupqawa tog dela politi~kog spektra i partija moderne socijalisti~ke i socijaldemokratske orijentacije sa tradicionalnim nacionalno odgovornim pristupom. n Kad o~ekujete izbore, krajem ove ili po~etkom ili krajem naredne godine? Kada bi za vlast bilo najboqe da se odr`e?
– Vrlo je kompleksna situacija i mi{qewa sam da je jedno sigurno. Ukoliko smo svi odgovorni onda je interes Srbije
da se iz dru{tveno politi~ke krize iza|e kroz dijalog i izborni ciklus koji }e biti propra}en adekvatnim izbornim i medijskim uslovima. Svaka druga opcija bila bi pogubna po Srbiju. Termin }e svakako opredeqivati trenutno formalno najja~i politi~ki faktor u Srbiji, a to je svakako wen predsednik.
n Ukoliko Vu~i} bude tra`io da SPS bude na SNS listi, koji }e biti va{ stav o tome?
– Moj stav kao ~lana SPS je odavno poznat. Protiv sam te opcije jer bi to zna~ilo da po prvi put tokom 13 godina saradwe svoj partijski suverenitet podastiremo listi SNS na parlamentarnim izborima. A da li }e to Vu~i} tra`iti u kapacitetu ~lana SNS zaista ne znam. Koliko god surovo zvu~alo „ne ide se u ~etnike ’45.“ n Kakav je bio va{ odnos sa Vu~i}em pre pada nadstre{nice, a {ta mislite o wegovom sada{wem politi~kom delovawu? Ima li on na~in i mo} da zaustavi pad poverewa gra|ana u vlast i na koji na~in }e to poku{ati da uradi?
– Radi se o predsedniku Srbije kome sam i li~no dao glas i 2017. i 2022. kao na{em zajedni~kom predsedni~kom kandidatu. Oba puta smo dokazali da su glasovi SPS obezbedili pobedu u prvom krugu. Nismo dobili o~ekivano uva`avawe kao partner, i smatram da je do{lo do prezasi}enosti posle ovoliko vremena u kome je prisutan “stokholmski sindrom” izme|u SPS i SNS. Ono {to radi posledwih meseci smatram da ne proizvodi `eqeni rezultat, ~ak sasvim suprotno. Me|utim, ostavqam rezervu kao “skromni levi~ar” da ipak politi~ar takvog iskustva boqe vidi sa visine na kojoj se nalazi. Uveren sam da predsednik Vu~i} ni malo ne mari za odnos s moje strane prema wegovim postupcima. A kroz istoriju odnos bi se mogao definisati kao “miroqubiva koegzistencija” uz vrlo malo uspona i mnogo vi{e padova. n [ta o~ekujete od studenata na jesen? Ho}e li protesti oja~ati ili utihnuti do tad?
– Smatram da bi pitawe trebalo uputiti studentima jer i veliki broj gra|ana na toj strani polarizovanog politi~kog univerzuma od wih, uveren sam, o~ekuje odgovore. Ukoliko `ele promene, topla je preporuka da se registruju u registru politi~kih organizacija, izaberu svoje organe, iniciraju dijalog u vezi sa medijskim i izbornim uslovima, i kroz sistem u|u u proces ozdravqewa institucija, odnosno kroz izborni ciklus koji }e kako tako uslediti. Tako|e, nisam uveren da }e wihov puritanski elitisti~ki odnos prema odabiru svojih reprezenata otvoriti {iru perspektivu i manevar da realizuju to {to su naumili. Promena u Srbiji iziskuje minimum 70 odsto izlaznost. Ali nije moje da bilo kome dociram.
n Mislite li da je mogu} dogovor studenata i opozicije o jednom frontu protiv vlasti i {ta ga ko~i? Da li je opravdano podozrewe studenata prema opoziciji?
– To je pre svega priroda nepoverewa, nesigurnosti i wihovog odnosa. U politi~kom smislu, mi{qewa sam da studenti poseduju polugu i moralno pravo da iniciraju taj dijalog sa opozicijom koja jeste u velikoj meri bez fokusa i dezorijentisana. Ali bilo bi dobro da iniciraju dijalog i sa predstavnicima vlasti barem u vezi sa elementarnim pitawima vezanim za izborni ciklus.
Milorad Dodik: Pokazalo se da je Helez muslimanski agent
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik saop{tio je danas da izjava muslimanskog ministra odbrane Zukana Heleza, da }e Oru`ane snage BiH uskoro biti opremqene protivvazdu{nim i protivoklopnim sistemima iz Turske, izaziva opravdanu pa`wu i otvara niz ozbiqnih pitawa koja zahtevaju dodatna poja{wewa.
„Zabriwava ~iwenica da se muslimanski ministar Helez u javnosti pona{a kao predstavnik jedne strane i nastupa u javnosti bez saglasnosti nadle`nih institucija”, naveo je Dodik.
On je podsetio da Predsedni{tvo BiH, kao nadle`ni organ, nije donelo odluku o takvoj nabavci. O woj se odlu~uje konsenzusom i nikako druga~ije.
„Poku{aj da se to opremawe re{ava kroz donacije je jo{ opasniji, jer podrazumeva da se dogovor izme|u muslimanskog ministra i Turske ostvaruje izvan bilo kakvog uvida javnosti, jer oru`je nije hrana i lekovi da se isporu~uje i donira kao humanitarna pomo}.
Jo{ jednom se pokazalo da je Helez muslimanski agent, koji je nedavno uspostavio prisne kontakte sa Iranom i dogovarao vojnu saradwu u namenskoj industriji”, poru~io je Dodik.
TRAGEDIJA KOD BILE]E: Devojke iz Lazarevca izgubile `ivot u sudaru
Dve 22 godi{we devojke iz Lazarevca poginule su danas u saobra}ajnoj nesre}i nastaloj kada je putni~ko vozilo podletelo pod teretno vozilo u mestu ^epelica, na magistralnom putu Bile}a–Trebiwe. Prema nezvani~nim informacijama iz trebiwske bolnice, devojke su bile same u automobilu i u tu bolnicu dovezene su bez znakova `ivota. Lekarski tim je odmah pristupio reanimacionim merama, ali nije bilo pomo}i. Do nesre}e je do{lo oko 9:30 ~asova, kada je vozilo u krivini iznenada iskliznulo i podletelo pod kamion. Na mestu doga|aja uvi|aj su sproveli policijski slu`benici iz Bile}e uz prisustvo de`urnog tu`ioca Okru`nog javnog tu`ila{tva u Trebiwu. Ta~an uzrok i okolnosti nesre}e se tek utvr|uju.
Ova tragedija potresla je celi region. Bezbednost u saobra}aju je jo{ jednom stavqena u `i`u pa`we, naro~ito tokom letwe sezone kada je pove}an broj voza~a na putevima u smeru ka moru. Javni organi saop{tili su da }e tokom istrage biti ispitane sve okolnosti, ukqu~uju}i stawe kolovoza, brzinu kretawa i mogu}i tehni~ki kvar vozila u kom su nesre}ne devojke izgubile `ivote.
Republika Srpska obara turisti~ke rekorde
Dok se zemqe regiona suo~avaju s padom broja posetilaca na Jadranu, Republika Srpska – koja nije turisti~ka destinacija u rangu Crne Gore ili Hrvatske – bele`i uzlazni trend i sve boqe turisti~ke rezultate. „Ova godina bi}e rekordna za Republiku Srpsku kada je re~ o broju turista”, tvrdi Marko Radi} iz Turisti~ke organizacije Republike Srpske. „Putnici danas biraju izme|u mora i prirode, a taj trend ide nama u korist – nudimo prirodu. Najvi{e gostiju nam dolazi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a sve ve}i broj sti`e i iz Severne Makedonije”, naveo je Radi}.
On nagla{ava da je prose~an boravak turista u Srpskoj dva do ~etiri dana, te da je slede}i korak oboga}ivawe ponude. Pored ve} poznatih atrakcija
Trebiwe i daqe me|u najpo`eqnijim destinacijama
Republike Srpske poput Jahorine, Trebiwa i Bawaluke, plan je da se vi{e pa`we posveti seoskom turizmu.
„Seoska gazdinstva i ruralni predeli posta}e ekskluzivna ponuda u narednom periodu. Strani turisti tra`e mir, prirodu i autenti~nost, {to Srpska mo`e da ponudi”, ka`e on.
Pored ve} poznatih turisti~kih odredi{ta, Radi} je posebno istakao mikrodestinacije, poput [ipova, Ribnika i Neve-
U hramu Svetog |akona Avakuma u Driwa~i obele`ene su 33 godine od kada je na svirep na~in ubijen 12-ogodi{wi de~ak Slobodan Stojanovi} u Kamenici kod Zvornika, kojeg je SPC proglasila svetim novomu~enikom.
Slobodana je u julu 1992. godine ubila Elfeta Veseli, pripadnica Diverzantskog voda Komande zdru`enih jedinica Lipqe i Kamenica takozvane Armije BiH, kada se, nakon {to je izbegao sa roditeqima, vratio u svoje selo Kamenicu po psa.
Wegovo telo prona|eno je u jami u zaseoku Bajri}i u Novom Selu kod Zvornika, a identifikovan je DNK analizom, nakon ~ega je sahrawen na grobqu u Driwa~i.
Prema nalazima patologa Zorana Stankovi}a, dete je svirepo ubijeno, stomak mu bio prerezan u obliku krsta i imao je vidne povrede glave.
Slu`ena je sveta liturgija i polo`eno cve}e na de~akovo grobno mesto.
Sve{tenik u Hramu Svetog |akona Avakuma Marko Danojlovi} rekao je da je poruka sa liturgije, sa Slobodanovog groba i sa svakog srpskog stradalnog mesta poruka qubavi.
siwa, koje su u vreme pandemije dobile priliku da poka`u svoj potencijal.
Radi} ka`e da je Trebiwe dostiglo nivo pro{logodi{wih rekordnih rezultata i da je ve} do sada ostvareno 100.000 no}ewa.
Zanimqivost koja ilustruje turisti~ku atraktivnost Srpske jeste i cena kvadrata stana. Najskupqi kvadrat nije u Bawaluci ili Trebiwu, ve} u op{tini Trnovo – zbog blizine Jahorine i iznosi prose~no 2.100 evra.
- Ali, oni koji bi trebalo da zatra`e opro{taj nikako da naprave prvi korak prema nama, pa je ujedno i poruka da o~ekujemo da napokon naprave taj korak koji je va`an za zajedni~ki `ivot u BiH, odnosno u Republici Srpskoj - rekao je novinarima sve{tenik Danojlovi}.
Sve{tenik Danojlovi} je upitao da li je i na jedno mesto u BiH gde su ubijani Srbi do{ao bilo koji predstavnik drugog naroda, ~iji su sunarodnici ~inili zlo~ine nad nedu`nim srpskim narodom i zatra`io opro{taj.
Gomionica ~uva uspomenu na svoga |aka Petra Ko~i}a
Velikan srpske kwi`evnosti ovde je zapo~eo {kolovawe, wegov otac prethodno je bio sve{tenik u Stri~i}ima na Zmijawu
Kandilo i slavska ikona Svetog Igwatije, koja je pripadala porodici Petra Ko~i}a, velikana srpske kwi`evnosti sa Zmijawa, zajedno sa fotografijom wegovog oca, kalu|era Gerasima (Jove) Ko~i}a, pobu|uje veliko interesovawe posetilaca Muzeja manastira Gomionica u selu Kme}ani kod Bronzanog Majdana. „^uvamo kandilo i ikonu Svetog Igwatije Bogonosca, koju nam je, pre nekoliko godina predala Du{ica, unuka Petra Ko~i}a. Restaurirali smo ove svetiwe koje su bile u veoma lo{em stawu. Sada su one jasan trag duhovne bliskosti porodice Ko~i} sa manastirom Gomionica”, kazao nam je jeromonah Metodije (Kraguq), iguman manastira Gomionica. Kao desetogodi{wak Petar Ko~i} je ovde zapo~eo {kolovawe. Wegov otac prethodno je bio sve{tenik u Stri~i}ima na Zmijawu. Nakon {to se wegova supruga, a Petrova majka Mara, devoja~ki Vulin, upokojila 1879. godine, sve{tenik Jovo je do{ao u manastir i postao kalu|er Ge-
rasim. Dogodilo se to 14. oktobra 1880. godine, na praznik Pokrova Presvete Bogorodice. Na to vreme i taj doga|aj podse}a iguman Metodije: „Bilo je prirodno da je Gerasim u manastir doveo i sinove, mla|eg Iliju, koji se zamona{io 1905. godine, i Petra, kwi`evnika i borca za srpska prava. Petar je u Gomionici zavr{io osnovnu {kolu, potom se {kolovao u Bawaluci, Sarajevu i Be~u, potom dospeo do Beograda, gde je skon~ao `ivot 1916. godine. Po wegovim pripovetkama, jasno je da Gomionicu nikada nije zaboravio. Pomiwao je `iteqe manastira, monahe, igu-
mana, seqake obli`wih sela i naseqa.”
U muzeju su i fotografije Davida [trpca (1836-1906), najpoznatijeg kwi`evnog junaka Petra Ko~i}a i Mrgude, glavnog lika istoimene pripovetke koju je Ko~i} objavio 1902. godine. Muzej je sme{ten u objektu gde je pre Drugog svetskog rata bila manastirska {kola, podignuta 1882. godine, a sru{ena 1941. godine, gde se u prvi razred 1887. godine upisao Petar Ko~i}. Spomen-plo~a Gerasimu (Jovo) Ko~i}u, postavqena je 1960. godine, na kamenom manastirskom zidu, zalagawem wegovih potomaka, snahe Milke, po `eqi
sina Petra, sa unukom Du{icom, praunucima Bojanom, Petrom i Milicom. Manastir Gomionica, biser srpske duhovnosti, posve}en Vavedewu Bogorodice, podignut je pre, ne{to mawe od 500 godina. Prvi pisani trag datira iz 1536. godine, kada se u turskim izvorima pomiwe iguman Andrija. Najstariji sa~uvani predmet je tipik iz 1599. godine. Danas se ~uva u eparhijskoj biblioteci u Aradu (Rumunija). Srpski patrijarh Arsenije ^etvrti je boravio u ovom manastiru 27. marta 1727. godine. U manastirskoj riznici su zbirke ikona iz perioda od 16. do 19. veka, starih rukopisnih i {tampanih kwiga od 14. do 17. veka. Pozla}eni gomioni~ki srebrni krst iz 1640. godine, rad Stefana Ivanovi}a Sarajevca iz Sombora, nalazi se u kolekciji Londonskog univerziteta. U dugoj i burnoj istoriji, ~esto je razaran, ali i 13 puta obnavqan. Iguman Metodije podse}a da je Gomionica jedan od malobrojnih srpskih manastira gde od nastanka do danas `ivot i slu`ba Bogu i svome narodu nisu prekidani du`e od osam godina. Monasi su zbog austrijsko-turskih ratova, krajem 17. veka izbegli u manastir Hodo{ u Banatu, a 1738. godine u slavonski manastir Pakru. Nakon svakog stradawa i izbegli{tva, bratstvo se vra}alo u Gomionicu.
Gomionica kod Bronzanog Majdana
U Crnoj Gori u ponedeqak
bio Dan `alosti, nakon
niza tragi~nih doga|aja
U Crnoj Gori je u ponedeqak bio Dan `alosti zbog niza tragedija koje su se prethodnih dana dogodile.
„Delimo tugu i stojimo uz porodice stradalih”, saop{tio je na Instagram profilu premijer Crne Gore Milojko
gorice se 20. jula utopio u Mora~i dok je istog dana \or|ije Mihailovi} iz beranskog sela Zagra|e stradao od udara groma. Ranije tog dana je u \enovi}ima, poginula jedna osoba u saobra}ajnoj nesre}i.
U Mojkovcu, su 22. jula, dva ro|ena brata izgubila `ivot utapawem u reci Tari kod mesta Slatina.
Spaji}, bez precizirawa o kojim se tragedijama radi.
U samo deset dana, od 16. do 26. jula, Crna Gora je ostala bez 12 `ivota - u nizu incidenata koji ukqu~uju nesre}e, porodi~ne tragedije, oru`ane sukobe i kriminalne obra~une.
Najnoviji slu~aj zabele`en je u Budvi, gde su u dvostrukom ubistvu stradali otac i sin. Osumwi~en je wihov brat i stric, S.S. (65), a motiv se, vezuje za porodi~nu sva|u oko prevoza putnika brodom. Zbog te tragedije je u Budvi u utorak, 29. jula odr`an je Dan `alosti.
Prethodno su na Goliji, na oko 50 kilometara od Nik{i}a, prona|ena tela oca i k}erke. Re~ je o ubistvu i samoubistvu.
I niz nesre}nih slu~ajeva dodatno je pove}ao broj stradalih. Mladi} iz Pod-
Dva dana kasnije, 24. jula, u saobra}ajnoj nesre}i u mestu Bliziku}e kod Budve stradao je dr`avqanin Srbije, koji je nakon udesa preba~en u barsku bolnicu, gde je preminuo.
U Podgorici, 16. jula, te{ko je rawen Igor Nedovi}, koji je potom preminuo u Klini~kom centru Crne Gore.
Samo dan kasnije, 17. jula, u Barseloni je ubijen Filip Kne`evi} ~ije se ubistvo povezuje sa nastavkom obra~una kotorskih kriminalnih klanova.
U pucwavi u Podgorici 20. jula, ubijen je Ivan Mila~i}, dok su jo{ dvije osobe rawene. Iz policije je potvr|eno da je re~ o lak{im povredama, ali se okolnosti pucwave jo{ istra`uju. Napadut je i predsednik op{tine Budva Nikola Jovanovi} 18. jula. U napadu su, kako je ranije objavqeno, u~estvovali Jovo, Bato i Vidak Mitrovi}. Jovanovi} se nakon hospitalizacije u KCCG vratio radnim obavezama.
U Herceg Novom je 16-godi{wi Harun Meki} brutalno pretu~en i izboden no`em 19. jula ispred jedne diskoteke u Igalu.
Prema re~ima wegove majke, napad je izvr{ila grupa mladi}a iz Beograda. ;@ivot mu je, kako se navodi, spa{en zahvaquju}i brzoj reakciji slu~ajne prolaznice i roditeqa jednog od drugova.
Sve vi{e luksuznih jahti u Crnoj Gori
Za mawe od tri godine broj luksuznih jahti registrovanih u Crnoj Gori porastao je za ~ak 77 odsto, sa 298 na 528 plovila ~iji su vlasnici iz 49 dr`ava.
Najzastupqeniji su vlasnici iz Srbije (161) i Rusije (121), {to zajedno ~ini vi{e od polovine ukupnog broja, pi{e sajt bankar.me.
Sledi Crna Gora sa 75 jahti, zatim Ukrajina (20), Sjediwene Ameri~ke Dr`ave (19), Bosna i Hercegovina (16),
To sugeri{e da crnogorski registar prvenstveno privla~i nerezidente izvan Unije, naro~ito iz regiona, postsovjetskog prostora i dr`ava sa jakom tradicijom nauti~kog turizma.
Rast jahti registrovanih u Crnoj Gori je stabilan i dugoro~an, a samo u prethodnih 12 meseci broj je porastao za 10,7 odsto {to ukazuje na usporavawe rasta u odnosu na raniji period, ali i daqe ukazuje na visoku atraktivnost upisa.
Izrael (10), te Estonija, Nema~ka i [vajcarska sa po osam do devet plovila.
Iako Crna Gora ima liberalan re`im upisa i pogodnosti koje su atraktivne za dr`avqane EU, vlasnici iz Evropske unije ~ine tek osam odsto svih jahti – odnosno 43 od ukupno 528.
Dom za negu starih lica
Ko je Dom za negu starih lica St.Sergius?
Na{a organizacija pru`a kulturne i eti~ke usluge starawa o starijim osobama ve} 70 godina. Imamo reputaciju vode}eg doma za negu starih lica u jugozapadnom Sidneju. Mo`ete nas pratiti na Facebook-u.
Usluge koje nudimo
Pored na{eg trenutnog programa dnevne nege, St Sergius pru`a usluge ku}ne nege i dru{tvenih usluga, koje su finansirane od strane dr`ave (paketi za ku}nu negu)
starijim osobama u zapadnom i jugo-zapadnom Sidneju. Mi pru`amo:
l Socijalna podr{ka i dru`ewe
l Pomo} u ku}i
l Li~na nega
l Transportne usluge, npr. kupovina, svi sastanci, crkvene slu`be i izlasci van ku}e.
l Usluge odmora od pru`awa nege u ku}i
l Ko{ewe trave i vrtlarstvo
l Koordinacija ostalih specijalista vezanih za va{e zdravqe
Podr`a}emo vas da budete {to nezavisniji kako biste mogli ostati kod ku}e i `iveti `ivot koji ste vi odabrali. Tokom nedeqe imamo i dnevni odmor u na{em centru. Autobus vas mo`e pokupiti i vratiti.
[ta treba da uradite da biste dobili ove usluge?
Obratite se na{oj qubaznoj i iskusnoj menaxerki za ku}ne usluge Svetlani Grabovski kako biste razgovarali o va{im potrebama i podobnosti i utvrdili svoju poziciju na listi ~ekawa. Sve usluge dnevne nege pru`amo na srpskom jeziku.
Svetlana Grabovski: P: 0431 919 415 ili na E: day.care@stsergius.org.au
Ako `elite da budete ~lan na{eg tima pozovite Helen: 0417 782 - 329.
Krah turisti~ke sezone u Crnoj Gori
Turizam je ve} decenijama kqu~ni oslonac crnogorske privrede a ovogodi{wa letwa sezona i mawi broj turista sigurno }e imati negativne posledice na tamo{wu privredu. U Crnoj Gori se vodi intenzivna debata ko je kriv za lo{u sezonu, {krti turisti koji ne vole da tro{e, visoke cene, lo{ saobra}aj ili ne{to drugo.
Iako zvani~na statistika ne pokazuje zna~ajniji pad turisti~ki radnici ve} upozoravaju da se ne{to hitno mora promeniti. Za po~etak, turisti im predla`u da spuste cene koje su jedan od glavnih „ko~ni~ara“ crnogorskog turizma.
Slabo popuwene pla`e, polupuste ba{te kafi}a i restorana, veliki broj slobodnih apartmana podse}aju na vreme pandemije korona virusa. Pojedini turisti~ki radnici se nadaju da }e drugi deo sezone ipak da ostvari boqi rezultate. Me|utim, uprkos slabom dolasku gostiju na Crnogorsko primorje, cene ne padaju, kao da vlada jagma za svaki suncobran ili sobu. „Trenutno stawe u turizmu je katastrofalno i da po svim parametrima u odnosu na pro{lu godinu imamo pad od 20 odsto, na {ta najvi{e ukazuju veletrgovine i ugostiteqstvo, ka`e ekonomski analiti~ar Davor Doki} i kao primer navodi Budvu, koja je kqu~na za Crnu Goru.
sti~kih organizacija, u Crnoj Gori trenutno boravi preko 130 hiqada gostiju. Iz Ministarstva turizma poru~uju da je evidentno da kolektivni sme{taj, prema izve{tajima sa „Bukinga“, bele`i porast
U registru su zabele`eni i vlasnici iz zemaqa koje nisu pomorske sile - poput Kazahstana, Belorusije, Indije, Albanije, ali i onih sa razvijenom nauti~kom infrastrukturom, ukqu~uju}i Australiju, Izrael, SAD, Hongkong, Peru, Saudijsku Arabiju i Kajmanska ostrva,
„Na dana{wi dan imamo popuwenost Slovenske pla`e 30 odsto, {to je katastrofa jer je {pic sezone. Svi pokazateqi su jako lo{i i mislim da ova sezona nije krenula dobro. Ali, da li postoji mogu}nost da se u drugom delu sezone ne{to popravi – sigurno da postoji“ – ka`e Doki}, prenosi Dan.
Prema podacima Nacionalne turisti~ke organizacije i lokalnih turi-
od ~etiri odsto u odnosu na pro{lu godinu. Predsednik Udru`ewa ugostiteqa Budva Aleksandar Jovanovi} ka`e da, prema wegovoj i proceni onih koji se bave turizmom i ugostiteqstvom, ima znatno mawe turista. Iako navodi da je Monstat nadle`na institucija za procenu stawa u turizmu, smatra da u odnosu na pro{lu godinu u ugostiteqskim objektima ima izme|u 10 i 20 odsto mawe gostiju. Dugogodi{wi ugostiteq iz Petrovca, Ilija Armenko, ka`e da o sezoni upravo najboqe govori podatak da u Crnoj Gori boravi oko 130 hiqada gostiju, a da ima oko 500 hiqada kreveta. „Devedesetih godina je Crna Gora bele`ila deset miliona no}ewa, sad ne prelazi milion i po. Mi sad pri~amo o odumirawu turizma. Moramo se pogledati u o~i“, isti~e Armenko za „Doj~e vele“.
Pi{e: ZoranVla{kovi} Zoran Vla{kovi}
”PRIJATEQI
DE^ANA” (AMICI DI DECANI)
U SARADWI SA NVO ”KUORE FRATELO” I VI[E BOLNICA U REGIJI MILANA U ITALIJI
Mitropolit Teodosije u Milanu za nastavak
humanitarnih aktivnosti
Bolnice ”Vitore Buci”, ”Polikliniko di San Donato” i ”Papa Jovan XXIII” do sada su izle~ili 29-oro dece, mahom sa KiM ali i iz drugih krajeva
Mitropolit kosovskometohijski Teodosije boravio je u Milanu 21. jula kako bi dogovorio nastavak humanitarnih aktivnosti. To je objavio list iz Bergama ‘’L’Eco di Bergamo’’ kao i manastir Crna Reka na svojoj FB stranici.
Donato” i “Papa Jovan XXIII” do sada su izle~ili 29-oro dece, mahom sa KiM ali i iz drugih krajeva. Iako je bilo vrlo te{kih slu~ajeva, sva deca su sada `iva i zdrava! To sve govori da postoje lepi primeri prijateqa manastira
Wu je osnovao Italijan Fran~esko Skarfi, poreklom sa Sicilije iz Sirakuze, koji se, odu{evqen posetom Visokim De~anima, zamona{io u samom manastiru, a ve} godinama se i bavi humanitarnim radom. Prijateqi De~ana danas
“Ami}i di De~ani” - “Prijateqi De~ana” u saradwi da NVO Kuore fratelo” te bolnicama “Vitore Buci”, “Polikliniko di San
Visoki De~ani me|u drugim narodima. Jedan od wih jeste i humanitarni rad italijanske organizacije „Ami}i di De~ani“.
okupqaju, prijateqe iz Italije me|u kojima su neki zna~ajni intelektualci, profesori, biv{i oficiri i generali koji su boravili na Kosovu.
Posebno je dosta ura|eno posledwih par godina na planu organizovawa operacija za decu sa Kosova i Metohije kojoj je bila potrebna posebna medicinska pomo} u italijanskim bolnicama. Organizacija „Ami}i di De~ani“ pre svega povezuje Srbe sa jednim narodom koji je po mnogo ~emu blizak nama i to je jedan mnogo lep primer solidarnosti koji ohrabruje. Bergamo se nalazi u severnom delu Italije, od sedi{ta pokrajine, Milana, svega 40 km severoisto~no.
POSLANICI KOSOVA NISU NI, U SUBOTU 26. JULA, U DVA ZASEDAWA PRONA[LI RE[EWE ZA POLITI^KI ZASTOJ
Propao, i 54. poku{aj konstituisawa Skup{tine Kosova
Od 15. aprila, izabrani poslanici sastajali se svaka dva dana, ali nisu uspeli da konstitui{u Skup{tinu.
Posledwa, 54 – ta no}na sednica, 26. jula, pre stupawa na snagu roka koji je postavio Ustavni sud za funkcionalnost devetog saziva Skup{tine Kosova, tako|e je propala. Od nedeqe u pono}, 27. jula, izabrani poslanici ne}e mo}i ni{ta da urade po ovom pitawu do 8. avgusta na osnovu mere koju je odredio Ustavni sud. Predsedavaju}i konstitutivne sednice, Avni Dehari, rekao je da je ulo`io sve napore da prona|e re{ewe u roku od 30 dana koji je odredio Ustavni sud u presudi od 26. juna.
Rekao je da }e, po{to nema re{ewa, sednice biti obustavqene do odluke Ustavnog suda. „Do druge odluke ili kona~ne odluke Ustavnog suda, obustavi}u sednicu“, rekao je Dehari. Dehari nije dozvolio raspravu poslanicima.
Kosovski Ustavni sud doneo je, u ~etvrtak 24. jula jednoglasnu odluku o privremenoj meri kojom se od 27. jula do 8. avgusta zabrawuju sve odluke i aktivnosti poslanika Skup{tine Kosova u vezi sa konstitutivnom sednicom koje su preduzete nakon isteka roka od 30 dana.
Zasedawu 52 konstitutivne sedice, u petak 25. jula, prisustvovali su otpravnik poslova u ambasadi SAD na Kosovu Anu Pratipati, britanski ambasador Xonatan Hargrivs, francuski ambasador Olivije Gero, nema~ki ambasador Jorn Rode i drugi.
Na po~etku je Pokret Samoopredeqewe, kao pobedni~ka stranka na izborima 9. februara, predlo`io Albuqenu Haxiju, ali nije dobila ve}inu. Nakon toga, 1. maja, su zatra`ili promenu na~ina glasawa i prelazak na tajno glasawe.
Uprkos presudi Ustavnog suda koja obavezuje poslanike da u roku od 30 dana prona|u re{ewe za izbor predsednika parlamenta, predstavnici partija koje su prethodni mandat bile u opoziciji nisu promenili stavove tj. nisu podr`ale inicijativu Pokreta Samoopredeqewe, koji jo{ nije obezbedio ve}inu za izbor predsednice Aqbulene Haxiju.
Skup{tina se vi{e od tri meseca sastajala na konstitutivnim sednicama, ~iji neuspeh je ko{tao Kosovo milione evra jer nije ratifikovan va`an sporazum sa EU o Planu rasta.
Vo|a nekada{we OVK Ha{im Ta~i zapo~e}e 15. septembra pred Specijalnim sudom u Hagu odbranu od optu`bi za ratne zlo~ine na Kosovu i u Albaniji, 199899, saop{tio je, 25. jula, ovaj sud.
Zajedno sa Ta~ijem, za zlodela nad Albancima, progla{enim za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u vi{e od 40 pritvora OVK, optu`eni su Kadri Veseqi, Rexep Seqimi i Jakup Krasni}i. Svi optu`eni bili su vode}i ~lanovi Glavnog {taba OVK i samoprogla{ene Privremene vlade Kosova.
Ta~ijeva odbrana najavila je prosle nedeqe da namerava da pred sudije izvede 12 svedoka.
Pored Ta~ija, svedoke odbrane, wih pet, pred sud }e izvoditi jo{ samo ~etvrtooptu`eni Krasni}i.
Drugooptu`eni Veseqi i tre}eoptu`eni Seqimi odlu~ili su da se ne brane, zato {to su wihovi branioci ocenili da tu`ioci nisu dokazali da su oni krivi. Na raspravi o stawu u postupku, odr`anom 25. jula , Ta~ijev branilac Luka Mi{eti} je precizirao da }e ~ak devet svedoka odbrane biti biv{i me|unarodni zvani~nici i izaslanici na Kosovu u vreme obuhva}eno optu`nicom. Mi{eti} je, me|utim, podvukao da me|unarodne organizacije ili dr`ave
jo{ nisu dale odobrewe da ti zvani~nici budu svedoci, {to, po pravilima suda, moraju u~initi.
Ta~ijev advokat je rekao i da je uveren da }e odobrewa sti}i do po~etka dokaznog postupka odbrane.
Prema podnesku koji je jo{ 2022, pre po~etka su|ewa, sudu uputio tada{wi Ta~i-
jev branilac Greg Kiho, u odbranu biv{eg vo|e OVK mogli bi svedo~iti ameri~ki general Vesli Klark, koji je komandovao napadom NATO na SR Jugoslaviju, nekada{wi {ef Unmika Bernar Ku{ner i biv{i ~elnik posmatra~ke misije OEBS na Kosovu (KVM) Vilijam Voker. Kao svoje svedoke, Ta~ijeva odbrana je 2022. spomenula jo{ biv{eg {efa misije OEBS na Kosovu Dana Evertsa, Klarkovog politi~kog savetnika Majkla Durkija, prvog zamenika {efa Unmika Xoka Kovija i zvani~nika OEBS Stiva Beneta. Su|ewe Ta~iju i saoptu`enima po~elo je pred sudom u Hagu 3. aprila 2023, a tu`ioci su svoj dokazni postupak okon~ali 15. aprila ove godine.
U ha{koj sudnici je svedo~ilo 125 svedoka optu`be, a izjave desetina drugih svedoka, tu`ioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku. Dokazni materijal tu`ila{tva ~ini i 3.000
dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
Skup{tina Kosova
Митрополит Теодосије i arhimandrit iz Crne Reke Andrej у Милану
Jedan od de~aka sa KiM na le~ewu u italijanskoj bolnici u regiji Milana
Specijalni sud u Hagu
Dani Srpskog nasle|a u Pitsburgu
Na poziv najstarije srpske organizacije u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama – Srpskog narodnog saveza (Serbian National Federation), osnovanog davne 1901. godine u Pitsburgu, generalni konzul Republike Srbije u Wujorku,
kola Tesla.
Ova manifestacija predstavqa jedinstvenu proslavu srpskog nasle|a, primer i prikaz zajedni{tva, i svedo~anstvo stogodi{we istrajnosti na{eg naroda u o~uvawu korena u Americi. Ovogodi{we izdawe, uz
dr Vladimir Bo`ovi}, prisustvovao je sve~anom otvarawu velike trodnevne manifestacije, pod nazivom„Tri dana Srpskog narodnog saveza”.
Ona se tradicionalno odr`ava svakog leta u Pitsburgu i ima karakter istinske proslave srpskog nasle|a i identiteta na ameri~kom tlu, poznate i kao Dani Srpskog Nasle|a. Temeqe Srpskog Narodnog Saveza su postavili velikan nauke Mihajlo Pupin i slavni pronalaza~ Ni-
veliko prisustvo ~lanova srpske zajednice iz svih krajeva SAD, imalo je posebnu te`inu upravo zbog prisustva dr Bo`ovi}a, koji je svojim dolaskom simboli~no povezao institucije Republike Srbije sa narodom koji je od 1901.godine ovde stvarao, radio, gradio i ostajao veran domovini. Sve~ano otvarawe manifestacije odr`ano je u samom centru Pitsburga, uz nastup srpskog benda iz tog grada koji je izvodio tradicionalnu srpsku muziku i
preneo publici energiju i duh naroda sa obe strane Atlantika. Tako|e je privukao pa`wu qudi me|unarodnog porekla koji su se ovoj manifestaciji pridru`ili i upoznali sa kulturom srpskog naroda. Nakon toga, veliki broj u~esnika uputio se na utakmicu lokalnog bejzbol kluba „Pirati”, koji u`iva veliku podr{ku srpske zajednice u Pitsburgu. Tom prilikom, sa zvani~nog razglasa stadiona upu}en je poseban pozdrav srpskoj zajednici i priznat je wen zna~ajan doprinos istoriji i kulturnom mozaiku grada. Uz spektakularan vatromet koji je usledio nakon utakmice, proslava je nastavqena u Srpskom klubu u Pitsburgu, uz bogat kulturno-umetni~ki program, dru`ewe i ose}aj zajedni{tva koji ve} vi{e od jednog veka pro`ima generacije Srba u ovom delu Pensilvanije. Manifestacija je nastavqena organizovanim dru`ewem na specijalnom turisti~kom brodu koji krstari pitsbur{kim rekama, pru`aju}i u~esnicima jedinstven do`ivqaj grada i priliku za u`ivawe u srpskoj tradicionalnoj hrani, vinima i muzi~kom programu, uz nova prijateqstva i ja~awe postoje}ih veza. Zavr{nog dana, u nedequ, odr`ana je sve~ana Sveta arhijerejska liturgija. Wu ovih godina slu`i Wegovo preosve{tenstvo Episkop isto~noameri~ki, wujor{ki i va{ingtonski g. Irinej sa sve{tenstvom Eparhije.
U Pensilvaniji odr`an 48 po redu Kamp Svetog Ilije
Svakog leta od 1977. se u Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetog Ilije u Alikipi u Pensilvaniji, u Sjediwenim ameri~kim dr`avama, odr`ava Kamp Svetog Ilije. Pokrenuo ga je otac Stevan Stepanov sa suprugom Anom, sa ciqem da se deca parohije okupe kako bi rasla u Crkvi. Kamp nudi ~asove o razli~itim temama i
srpskim nasle|em, pravoslavnom verom i tradicijom. Ovaj dragoceni doga|aj nudi jedinstven spoj kulturnog obrazovawa, duhovnog razmi{qawa i zabavnih aktivnosti, osiguravaju}i da svaka generacija razume i po{tuje bogato nasle|e svojih predake. Ovogodi{wi Kamp odr`an je pod naslovom „Srpski koreni
aktivnostima sa sve{tenikom, u~iteqima crkvene {kole i stru~nim odraslima unutar parohije, a ujedno slu`i za izgradwu odnosa unutar parohije, zajedno sa iskustvima u~ewa.
Pored glavne ideje Kamp crkve Svetog Ilije da okupqa decu, okupqa i porodice i ~lanove zajednice kako bi proslavili i produbili svoju vezu sa
se`u duboko” i po re~ima organizatora bio je izuzetno uspe{an. Svaki dan kampa pratio je hronolo{ki redosled srpske pravoslavne vere – mladi su prisustvovali liturgiji, slu{ali predavawa i u~ili o zna~ewu na{e slave. Katerina Ili} odr`ala je interaktivni ~as sa prelepo postavqenim slavskim stolom. Svako dete je napravilo svoju ~iniju koqivo. Baka Vida Radovi} je u~ila decu pevawu i
plesu, dok je otac Rodni Torbi} odr`ao parastos u ~ast porodice svakog deteta koja je bila pre wih. Bilo re~i i o Svetom Savi, prvom srpskom arhiepiskopu, o Svetom Lazaru i Kosovskog bitci… Koordinatorka kampa Xorxet Osman je vodila decu kroz ovogodi{wi zanat, koji je bio ise~eno drveno drvo ofarbano u crveno, plavo i belo i postavqeno u ram za slike. Pevalo se i baka Vidom, deca su oti{la u Vetrewa~u na igru mini golfa i sladoled u kornetu. Specijalni gost emisije „Danas emisija“ bila Mim Bizi}, koja se javila u`ivo iz Srbije, jer je hor Svetog Ilije bio u Srbiji na peva~kom festivalu. Mim je decu nau~ila va`nosti razumevawa na{e istorije kako bi znali odakle dolaze i kuda daqe treba da idu. Lin Popovi} je prisutne u~ila o nacionalnom cvetu Srbije –|ur|evku, cvetu koji simbolizuje ~istotu, slatko}u i lepotu u srpskoj kulturi. Bilo je re~i o jo{ jednom nacionalnim simbolom Srbije a to je Natalijina ramonda, poznata i pod imenom Feniks, jer odra`ava otpornost srpske borbe u Prvom svetskom ratu i simbolizuje ponovno ro|ewe i o`ivqavawe zemqe. Deca su imala i radionicu gde su crtala drve}e na saksijama, a potom sadila vlastiti |ur|evak. Pevalo se i plesalo a posledweg dana je odr`ano predavawe o Svetom Mardariju i emigraciji srpskog naroda u SAD.
Kraj {kolske godine u Berlinu
„Sa rado{}u delimo sa vama uspomene sa zavr{nih aktivnosti i sve~anosti koje su obele`ile kraj ove {kolske godine u Dopunskoj nastavi na srpskom jeziku u Berlinu. Smeh, pesma, znawe i dru`ewe – sve to je stalo u posledwe dane nastave koje smo proslavili zajedno. Hvala svima koji su bili deo ove pri~e.
Vidimo se u novoj {kolskoj godini, odmorni i puni novih ideja!”, istaknuto je u Srpskoj dopunskoj {koli u Berlinu, pred kraj ove {kolske godine.
Mnogi znaju a mnogi a i ne znaju da su letwi raspusti u Nema~koj u vi{e faza i da za |ake u nekim nema~kim pokrajinama po~iwu ve} krajem maja a nekima tek krajem jula… Berlin je jedna od posledwih nema~kim pokrajina gde raspust po~iwe u polovine jula a posledwe dve su ve} decenijama Bavarska i Baden-Virtemberg gde {kolski raspust po~iwe krajem jula. Ono {to je va`no je, da je sve ve}i broj |aka u Srpskim dopunskim {kolama {irom Evropa pa i sveta koje je odr`avaju pod pokroviteqstvom Ministarstva prosvete Republike Srbije. [kola je besplatna i za u~enike je od 5 do 16 godina (mada i oni do 18 mogu je poha|ati). Upis za mnoge razrede je u toku, iako {kola opet raznoliko po~iwe. U [vajcarskoj ve} u avgustu. Svakodnevno se upu}uju apeli roditeqima da upi{u svoju decu u dopunsku {kolu jer }e pored znawa i mnogo korisnih informacija ste}i i drugare ~iji su roditeqi ili preci iz razli~itih delova Srbije ili Republike Srpske i tako nau~iti mnogo vi{e o zemqama svojih predaka.
Savez
u kriziAustralija tra`i re{ewe
u britanskim brodogradili{tima
Ministri odbrane Australije i Velike Britanije 26. jula su potpisali sporazum koji predvi|a sveobuhvatnu saradwu na dizajnu, izradi i eksploataciji planiranog novog modela nuklearnih podmornica SSN-AUKUS koji bi trebalo da se na|e u mornaricama ~lanica istoimenog trilateralnog pacifi~kog vojnog bloka.
Podmornice }e objediniti tehnologije sve tri dr`ave (SAD, Velika Britanija, Australija), a wihova izgradwa odvija}e se istovremeno na australijskim i britanskim brodogradili{tima, sa planiranim stupawem na borbeno de`urstvo do 2040. SAD KAO NEPOUZDAN PARTNER?
Do sklapawa ovog sporazuma Londona i Kanbere dolazi u svetlu revizije projekata zapo~etih u okviru AUKUS-a od strane Va{ingtona pri ~emu ovim procesom rukovodi Elbrix Kolbi, zamenik ministra odbrane SAD koji je u posledwim nedeqama stekao reputaciju vatrenog pobornika politike Amerika-ispred-svih {to je ve} dovelo do zao{travawa odnosa sa saveznicima. Kolbi je dodatno poja~ao tenzije po~etkom meseca zahtevom da se Kanbera formalno izjasni o svojoj ulozi u slu~aju mogu}eg oru`anog sukoba sa Kinom — brojni analiti~ari protuma~ili su ovaj poziv kao mehanizam pritiska koji u svetlu teku}e revizije dovodi u pitawe ranije dogovorenu nabavku ameri~kih nuklearnih podmornica klase Virginia (SSN-774) za koju je Australija ve} platila 500 miliona dolara od ukupnih 3 milijarde.
S tim na umu, jasno je da sporazum sa Velikom Britanijom za Australiju predstavqa poku{aj iznala`ewa zamenskog re{ewa za pomorske ambicije Kanbere u slu~aju kolapsa dogovora sa Va{ingtonom, a samim tim i mehanizam odbrane od ameri~kih pritiska.
Australija poziva na dostavqawe pomo}i Gazi
Australijski premijer
Anthony Albanese pozvao je na hitan pristup Gazi radi dostave humanitarne pomo}i, upozoravaju}i da je kriza u enklavi „prevazi{la najgore svjetske strahove”.
„Izraelsko uskra}ivawe pomo}i i ubijawe civila, ukqu~uju}i decu, koji tra`e pristup vodi i hrani, ne mo`e se braniti niti ignorisati”, rekao je Albanese u saop{tewu, nazivaju}i situaciju „humanitarnom katastrofom”.
Pozvao je Izrael da dozvoli Ujediwenim nacijama i nevladinim organizacijama da bez opstrukcije dostave pomo} koja spa{ava `ivote i rekao da se svi planovi za trajno prisilno raseqavawe Palestinaca „moraju napustiti”.
Albanese je tako|e potvrdio podr{ku Australije trajnom prekidu vatre i re{ewu o dve dr`ave, rekav{i da trajni mir zavisi o priznavawu legitimnih te`wi palestinskog naroda.
„Australija je posve}ena budu}nosti u kojoj i izraelski i palestinski narod mogu `iveti u miru i sigurnosti, unutar sigurnih i me|unarodno priznatih granica”, rekao je.
Dok se to ne postigne, rekao je, „moraju se ovde i sada ulo`iti svi napori kako bi se za{titili nevini `ivoti i okon~ala patwa i glad naroda Gaze.”
Gaza je pod te{kom izraelskom blokadom i bombardovawem od oktobra 2023. godine, s desetinama hiqada ubijenih i humanitarnim agencijama koje upozoravaju na produbqivawe gladi.
Donald Tramp: Australija kona~no pristala da ponovo uvozi
”veli~anstvenu” ameri~ku govedinu
Predsednik Sjediwenih Dr`ava Donald Tramp izjavio je da je Australija, posle mnogo godina, kona~no pristala da ponovo uvozi ameri~ku govedinu, oceniv{i to kao „nepobitan dokaz da je ameri~ka govedina najbezbednija i najboqa na svetu” i upozoriv{i druge zemqe koje je i daqe odbijaju.
„Posle mnogo godina, Australija je pristala da prihvati ameri~ku govedinu! Dugo vremena, i iako smo dobri prijateqi, oni zapravo zabrawivali na{u govedinu... Ostale zemqe koje odbijaju na{u veli~anstvenu govedinu su upozorene”, poru~io je Tramp.
On je dodao da su ameri~ki ran~eri „me|u najvrednijim i najdivnijim qudima” i poru~io da je „zlatno doba Amerike”. Australija je saop{tila da ubla`ava pravila biolo{ke bezbednosti i dozvoqava {iri uvoz ameri~ke govedine, ukqu~uju}i meso od stoke iz Kanade i Meksika, ali uzgajane i zaklane u SAD.
Ta promena je rezultat vi{egodi{we procene ameri~kih sistema za pra}ewe i kontrolu stoke, navelo je australijsko Ministarstvo poqoprivrede. Iako Tramp i wegovi saradnici isti~u
ovu odluku kao va`an trgovinski uspeh, australijske vlasti tvrde da ona nije rezultat bilateralnih trgovinskih pregovora. „Nismo ovo uradili da bismo privukli Amerikance na trgovinski sporazum. Mislimo da bi to trebalo da urade u svakom slu~aju”, rekao je australijski ministar trgovine Don Farel. Odluka je izazvala zabrinutost me|u delom australijske opozicije.
Ministar poqoprivrede u senci Dejvid Litlpraud upozorio je da bi to moglo da naru{i stroge biolo{ke bezbednosne standarde Australije. „Moramo
da znamo da li je vlada `rtvovala na{e standarde samo da bi premijer (Entoni) Elbanizi dobio sastanak sa predsednikom Trampom”, rekao je on, preneo je Rojters.
Analiti~ari procewuju da bi efekat na izvoz mogao da bude simboli~an, jer je Australija sama jedan od vode}ih svetskih izvoznika govedine, po ni`im cenama od ameri~kih.
Prema dostupnim podacima, pro{le godine Australija je izvezla gotovo 400.000 metri~kih tona govedine u SAD, dok je izvoz iz Amerike u Australiju iznosio samo 269 tona.
Australijska centralna banka (RBA) priprema teren za distopijsku finansijsku stvarnost u kojoj }e „novac dobiti mozak, a upravqawe pre}i u tu|e ruke“, upozorava istra`iva~ Xon Mek Glion.
Prema wegovim re~ima, RBA tiho gradi svet u kojem novac mo`e da „istekne“ ili bude ograni~en na odre|ene geografske oblasti, skokovito ulaze}i u svet „programabilnog novca“.
Xon Mek Glion, istra`iva~ i esejista koji se bavi psihologijom i dru{tvenim odnosima, isti~e da se promena koja se de{ava ne prime}uje odmah jer se odvija tiho, u odborima i na sastancima.
Dok Australijanci raspravqaju o kamatnim stopama i cenama nekretnina, u Bazelu, [vajcarskoj, grupa neizabranih zvani~nika oblikuje budu}nost novca. Banka za me|unarodna poravnawa (BIS) uti~e na monetarne politike centralnih banaka {irom sveta, a RBA aktivno u~estvuje u ovom procesu.
Kroz pilot projekat „Projekt Pine“, australijska centralna banka zapo~ela je uspostavqawe nove finansijske arhitekture – ne samo digitalnog novca, ve} i programabilnog novca.
Za razliku od digitalnog novca kakvog danas poznajemo, programabilni novac ima ugra|enu logiku – mo`e mu se narediti {ta sme, a {ta ne sme da radi. To je novac sa uslovima, parametrima i instrukcijama koje automatski sprovodi.
Ovaj novac mo`e da istekne – ako ga ne potro{ite u roku od 30 dana, nestaje. Mo`e biti geografski ograni~en – validan u jednom po{tanskom broju, a blokiran u drugom. Mo`e znati na {ta se tro{i i odbiti transakcije koje ne odobrava – nema kockawa, nema kupovina no}u, nema donacija odre|enim organizacijama.
Sve ove promene ne zahtevaju raspravu u parlamentu – dovoqno je jedno pode{avawe politike, regulatorna izmena ili linija koda. Porezi bi mogli biti automatski obra~unavani u trenutku kupovine, sa dinami~ki prilago|enim stopama i nametima koji se uvode trenutno, bez javnog pristanka. Ako kupovina ne zadovoqava pravila, transakcija mo`e biti poni{tena. Ovo nije futuristi~ka vizija – ovo se ve} de{ava.
BIS je objavio tehni~ke dokumente o funkcionalnosti programabilnog novca, infrastruktura postoji, pilot-projekti su u toku, a Australija je jedna od prvih zemaqa koje su se ukqu~ile.
RBA je pro{le godine zapo~eo testirawe digitalne valute i ve} sara|uje sa me|unarodnim finansijskim institucijama i tehnolo{kim kompanijama na razvoju novog globalnog monetarnog sistema u kojem }e novac postati sredstvo za sprovo|ewe politike.
Ovo nije izolovan projekat – deo je {ireg trenda {irewa regulatorne mo}i kroz niz mera i pravila koja se tiho uvode posledwih godina: reforme za spre~avawe prawa novca, regulative o digitalnoj imovini, pravila o identifikaciji korisnika, monitoring transakcija u realnom vremenu.
Ovaj proces nije dramati~an ni javno objavqen –odvija se kroz propise, smernice i dokumente koje retko ko ~ita, ali koji ima ogromnu snagu.
Pored unutra{wih pritisaka, Australija je deo globalnog finansijskog sistema gde odstupawa od me|unarodnih standarda donose ozbiqne posledice: skupqe pozajmice, mawi pristup kapitalu, naru{eni me|unarodni odnosi. Zbog toga centralne banke i regulatori {irom sveta blisko sara|uju i uskla|uju se sa „globalnim najboqim praksama“, a Australija ne samo da ih prati, ve} i u~estvuje u wihovom kreirawu i primeni kod ku}e, ~esto bez javne debate.
Australija i Novi Zeland nude najve}e {anse za pre`ivqavawe u slu~aju nuklearne katastrofe
U svetu punom neizvesnosti, pitawe opstanka u slu~aju nuklearne katastrofe vi{e nije rezervisano za filmove. Nau~nici su analizirali globalne scenarije i do{li do iznena|uju}eg zakqu~ka - postoji jedno mesto koje nudi najve}e {anse za pre`ivqavawe.
AUSTRALIJA I NOVI ZELAND -
OSTRVA NADE
Prema istra`ivawu objavqenom u ~asopisu „Risk Analysis“, Novi Zeland
znim uslovima. Osim toga, nije ume{ana u velike globalne sukobe, {to dodatno smawuje rizik od direktnog napada. Wena infrastruktura i dru{tvena kohezija omogu}avaju brzu organizaciju u vanrednim situacijama.
OSTALE LOKACIJE
KOJE OBE]AVAJU
Iako Novi Zeland predwa~i, istra`iva~i su naveli jo{ nekoliko potencijalno sigurnih mesta: Island, Butan i Argentina. Ove zemqe imaju sli~ne
se isti~e kao najbezbednija lokacija u slu~aju nuklearnog sukoba.
Wegova izolovanost, stabilna klima, samoodr`iva poqoprivreda i politi~ka neutralnost ~ine ga idealnim uto~i{tem. Australija, iako ve}a, tako|e ima potencijal da izbegne najgore posledice zahvaquju}i geografskom polo`aju i resursima.
ZA[TO BA[ NOVI ZELAND?
Ova zemqa ima nisku gustinu naseqenosti, obiqe prirodnih resursa i sposobnost da se brzo prilagodi kri-
karakteristike - udaqenost od glavnih konflikata, stabilnu klimu i mogu}nost samoodr`ivosti.
ZAKQU^AK KOJI
MEWA PERSPEKTIVU
U slu~aju nuklearnog rata, pre`ivqavawe ne}e zavisiti samo od skloni{ta i zaliha, ve} od lokacije koja nudi dugoro~nu odr`ivost. Novi Zeland se pokazao kao najperspektivnija opcija - ne samo zbog geografije, ve} i zbog dru{tvenih i ekonomskih faktora koji omogu}avaju opstanak u svetu nakon katastrofe.
Australija nudi putne kredite za podsticawe doma}eg turizma
Australija preduzima smele finansijske poteze kako bi podstakla stanovnike da putuju lokalno – bilo kroz pristupa~ne opcije li~nih kredita, ciqano finansirawe turizma
zemqama, podr`ava se oporavak turizma, jednakost i blagostawe.
Zahvaquju}i tome {to vi{e od polovine Australijanaca ove godine `ele da putuju lokalno, Liberti Fajnen{el je tu da lokalnu avanturu pretvori u stvarnost. Australijanci iz svih dru{tvenih slojeva – ~ak i oni sa lo{om kreditnom istorijom – mogu da pristupe sredstvima za putovawa u zemqi, zahvaquju}i wihovom brzom li~nom kreditu.
ili inicijative za kreditirawe koje podr`ava zajednica. Ovi motori blagostawa su vi{e od ekonomskih instrumenata – oni predstavqaju kulturni pomak: u kojem se osna`uju qudi da prona|u ve}e bogatstvo u svojim
Aged Care
Daje kvalitetnu uslugu od 1970. godine
Stara~ki dom ALGESTER
LODGE
Bilo da se radi o porodi~nom putovawu u Kvinslend, obilasku vinograda u reci Margaret ili putovawu kolima u zaba~enu predelu, Liberti je na~in da se stvari rade, a uticaj na va{ xep se ne de{ava u potpunosti na po~etku. Sa fleksibilnim uslovima otplate i finansirawem istog dana nakon odobrewa, sve vi{e Australijanaca tra`i putovawe kao vi{e od luksuza, ve} kao brigu o sebi.
Ako tra`ite samostalan `ivot uz dodatnu pomo} stara~ki dom Algester Lodge ima sve mogu}nosti da vam pru`i kvalitetnu uslugu. Sme{ten je u {umi okru`en prelepim vrtom i pru`a razli~ite oblike nege.
[ta nudimo
l Sve dr`avne dozvole
l Jednokrevetne, dvokrevetne i sobe sa privatno{}u opremqene rashladnim ure|ajima
l Frizerski salon
l Prostor za odmor sa ~ajem i kafom
l Specijalna dijetalna ishrana spremqena u objektu
l Dvorana za ve~ere i porodi~ne zabave
l Dnevni boravak sa velikim T.V.
l Usluge prawa i peglawa
l Biblioteka i kompjuter sa internetom
l Osobqe koje govori vi{e jezika ukqu~uji}i srpski
Medicinska nega
l 24 sata dnevno negu pru`aju obrazovane negovateqice
Masovno cvetawe otrovnih algi, koje se od marta {ire vodama ju`ne Australije, izazvao je pomor vi{e od 400 vrsta
Premijer Ju`ne Australije, Piter Malinoskas, ocenio je da je re~ o „prirodnoj katastrofi” i najavio hitan paket pomo}i u iznosu od 9,11 miliona dolara, koji }e biti udru`en s istim iznosom iz federalnog buxeta, ~ime ukupna podr{ka dosti`e oko 18 miliona dolara, pi{e Rojters.
„Vi{e od 400 razli~itih morskih vrsta je ili potpuno uni{teno ili je zabele`en veliki pomor kao rezultat ovog cvata algi”, rekao je Malinoskas za nacionalni servis ABC.
Kako je saop{teno iz dr`avnog sekretarijata za za{titu `ivotne sredine, masovno cvetawe uzrokovano je prekomernim razmno`avawem vrste otrovne alge Karenia mikimotoi, koja napada {krge riba i iscrpquje kiseonik iz vode kada se razla`e.
no toplih morskih struja zabele`en jo{ tokom 2024. godine, kada je temperatura mora bila za 2,5 stepena Celzijusa vi{a od proseka, obja{wava Rojters.
Alge su dovele do zatvarawa farmi ostriga i dagwi, zbog pojave morskih toksina, a pogo|eni su i lokalni turisti~ki kapaciteti, navodi australijska {tampa. Do sada je na aplikaciji iNaturalist zabele`eno vi{e od 13.850 uginulih morskih `ivotiwa, ukqu~uju}i ajkule, ra`e i razli~ite vrste beski~mewaka.
Iako je savezni ministar za `ivotnu sredinu Mari Vat izjavio da je re~ o „ve-
[irewu cvetawa doprinela je i morska toplotna anomalija - talas izuzet-
oma ozbiqnom ekolo{kom incidentu“, on za sada, prema pisawu Rojtersa, nije proglasio situaciju nacionalnom katastrofom, {to bi omogu}ilo dodatnu saveznu podr{ku.
Poreske kombinacije i zavrzlame
Pi{e:
Sa{a Jankovi}, Melburn
Australijska poreska uprava (Australian Taxation Office – u daqem tekstu ATO) objavila je nedavno svoju redovnu godi{wu statistiku oporezivawa. Na osnovu analize izve{taja ATO za finansijsku 2022-23 godinu name}e se nekoliko krupnih zakqu~aka. Takozvano „negativno zadu`ivawe“ (Negative gearing) i daqe ostaje „omiqeni sport“ onih sa visokim prihodima, dok ve}ina australijskih penzionih balansa (Super annuation) je i daqe miqama daleko od onog po`eqnog i dovoqnog za „udobnu penziju“. Takozvani kapitalni dobici (Capital gains) po pravilu
}a u modu posledwih godina. To je bio slu~aj i u periodima 202021 i 2021-22 kada je gotovinska stopa bila 0,1%, i to po prvi put jo{ otkako je nekada{wi premijer Xon Hauard uveo popust od 50% na porez na kapitalnu dobit. Tako je krajwi profit od zakupnina uglavnom bio mawi od gubitaka tj. od ukupnih tro{kova odr`avawa. U periodu 2022-23 kamatne stope su zna~ajno porasle, a kao rezultat toga, broj gubitaka od zakupnine je tako|e porastao (profit je pao). Negativni „giring“ ostaje i daqe omiqena stvar kod onih sa visokim prihodima. Po nekom pravilu on je uvek najpopularniji me|u onim zanimawima koja su najpla}enija. To su na primer bili hirurzi i anesteziolozi, od kojih je najmawe ~etvrtina wih redovno koristila opciju negativnog investirawa u nekretnine. Da pojasnimo, negativni „giring“ jednostavno zna~i pozajmqivawe za investirawe, jer kada uzmete investicioni kredit, va{a nekretnina je pod „negativnim giringom“. Negativni stepen zadu`enosti omogu}ava investitorima da tra`e poreske olak{ice na gubitke od zakupa nekretnina,
reskom sistemu, ali su zaradili 46% svih kapitalnih dobitaka u Australiji. Kada uporedite prose~ne plate i kapitalne dobitke prema ukupnom rasponu prihoda, prili~no je jasno da bogati dobijaju ve}inu svojih prihoda od kapitalnih dobitaka, a ne od plata i dividendi na akcije. Ako vam se sve ovo ~ini kao preterano, dobrodo{li u australijski poreski sistem.
U periodu 2022-23, sredwi saldo penzionog fonda za `ene u ranim {ezdesetim godinama bio je samo 153.685 dolara, dok je za mu{karce bio 205.385 dolara. U ovom trenutku treba napomenuti da nacionalno regulatorno telo ASFA (The Association of Superannuation Funds of Australia) preporu~uje da samo osoba koja ima najmawe 595.000 dolara u penzionom fondu mo`e imati takozvanu „udobnu penziju“. Za sada vi{e od polovine qudi koji se pribli`avaju penziji ima samo oko tre}inu tog novca na svom penzionom ra~unu. ASFA tako|e sugeri{e da bi 32-godi{wak, kako bi mogao da ima udobnu penziju, sada trebalo da ima 83.000 dolara u svom fondu. Me|utim, sredwi saldo za qude starosti 30-34
su i daqe rezervisani samo za bogate i one najbogatije, dok je razlika u zaradama izme|u polova i daqe na strani mu{karaca, sugeri{e najnoviji izve{taj ATO. Ako volite tabele, svide}e vam se i ovo ATO izdawe – jer na primer jedna od wih ima ~ak 167 kolona podataka o svemu i sva~emu, od toga koliko je qudi zaradilo „mawe od 0 dolara“ (110.372), do toga koliko je onih koji su zaradili vi{e od milion dolara imalo „heks“ (Hecs) dug za studirawe (73). Zaista, deluje neverovatno da ~ak vi{e od 110.000 qudi nije zaradilo ni centa, dok ~ak 73 milionera jo{ uvek vra}a svoj dug dr`avi za studirawe. Tako|e je otkriveno da 91 milioner nije platio apsolutno nikakav porez, jer su uspeli da smawe svoj „oporezivi“ prihod ispod praga oslobo|ewa od poreza (taxfree threshold). I naravno, sve je ovo potpuno legalno ali nimalo logi~no, jer ponekad prosto vre|a zdravi razum ve}ine nas obi~nih poreskih obveznika. Jo{ jedan zakqu~ak koji se name}e je i da se negativni kamatni odnos izgleda ponovo vra-
dok popust na porez na kapitalnu dobit prepolovquje iznos akcize koju pla}aju qudi koji prodaju imovinu, koja je bila u wihovom vlasni{tvu 12 meseci ili du`e. Pro{le godine Parlamentarni buxetski odbor (Parlamentary Budget Office) je izra~unao na osnovu podataka preuzetih od ATO i Trezora, da tro{kovi negativnog zadu`ivawa u odnosu na krajwi prihod tokom 10 godina prelaze 100 milijardi dolara, dok dr`ava od popusta na kapitalnu dobit gubi najmawe 65 milijardi dolara. I novi izve{taj ATO navodi da skoro polovina kapitalnih dobitaka ide qudima koji zara|uju vi{e od milion dolara godi{we. Devedeset procenata Australijanaca zaradilo je mawe od 150.000 dolara ukupnog prihoda u periodu 2022-23. Tih 90% zara|uje oko 72% svih plata i nadnica u Australiji, ali sa druge strane oni zara|uju samo 19% svih kapitalnih dobitaka u Australiji. Nasuprot tome, 24.350 qudi koji su zaradili vi{e od milion dolara godi{we ~ine samo 0,2% svih pojedinaca u po-
godine je samo 38.525 dolara. Ako zara|ujete vi{e od 150.000 dolara, nalazite se u gorwih 10% – i verovatno ste mu{karac. @ene su prekomerno zastupqene u dowoj polovini skale prihoda. U dowoj polovini prihoda ima 3,52 miliona `ena, ali samo 2,8 miliona mu{karaca. Nasuprot tome, u samom gorwem 1% nalazi se 35.315 `ena u pore|ewu sa 91.160 mu{karaca. Prose~na zarada je oko 70.000 dolara. Zarada ve}a od 150.000 dolara svrstava vas u prvih 10% – a 70% wih su mu{karci. I ovaj najnoviji statisti~ki izve{taj ATO iznad svega name}e krajwi zakqu~ak da su najve}e i najsla|e poreske olak{ice ipak rezervisane samo za one najbogatije. I da se razumemo, bez obzira na sve poreske kombinacije i zavrzlame, sve je uglavnom legalno ili besprekorno ~isto i ispeglano.
Proslava krsne slave Kola sestara ”Ogwena u Hramu Svetog Save u Grinzborou
U nedequ 7. po Duhovima, na dan kada Crkva molitveno proslavqa Svete Apostole Alilu i Prepodobnog Nikodima, a ujedno posve}uje nedequ se}awu na prvih {est Vaseqenskih sabora, u na{em hramu Svetog Save u Grinzborou sve~ano je proslavqena krsna slava Kola srpskih sestara — Sveta Velikomu~enica Marina, u narodu poznata kao Ogwena Marija.
Svetu Arhijerejsku Liturgiju slu`io je Wegovo Visokopreosve{tenstvo Mitropolit australijsko-novozelandski g. Siluan, uz saslu`ewe vi{e sve{tenika i |akona Melburnskog namesni{tva.
U prethodnu nedequ, 20. jula 2025. godine Wegovo Visokopreosve{tenstvo Mitropolit Siluan je na poziv Pokrovskog hrama Ruske Zagrani~ne Crkve u Kabramati sa blagoslovom Visokoproesve-
}enog Arhiepiskopa Georgija RPCZG blagoslovio i u~estvovao u donatorskoj ve~eri organizovanoj za podr{ku Ruskom Vavedewskom manastiru kod Bongabija WV. Ovaj doga|aj koji se redovno odr`ava
Veliki broj vernika ispunio je na{ hram, do~ekuju}i svog Arhipastira. Nakon Svete Liturgije, osve{tan je slavski kola~ i `ito.
Kumstvo za ovogodi{wu slavu s qubavqu je ponela predsednica Kola sestara, gospo|a Biqana Qiqak sa svojom porodicom.
Mitropolit Siluan je u svojoj nadahnutoj besedi podsetio sve prisutne na veliku revnost i veru Svete Ogwene Marije.
U nastavku je u sve~anoj sali pri hramu prire|ena trpeza qubavi, kao i kulturno-umetni~ki program. Tom prilikom, stare{ina hrama, protojerej-stavrofor Dejan Milo{evi}, pozdravio je vladiku Siluana, zahvaliv{i mu se na dolasku i arhipastirskim re~ima.
Otac Dejan se tako|e srda~no zahvalio kumi slave, gospo|i Biqani, kao i svima koji su se potrudili oko organizacije sve~anosti, u ime predsednika Crkvenog odbora g. Vlajka Bo{waka.
pri Pokrovskom hramu u Kabramati, prednazna~en je za pomo} ovoj Svetoj Obiteqi. Pomenuti Ruski `enski Manastir zasnovan je 1999. godine a igumanija mati Ana (Karipof) je
nastojateqnica manastira od samog osnivawa. Mati Igumanija je sa delom sestrinstva, tako|e, u~estvovala u ovom doga|aju zajedno sa nastojateqem Ruskog kabramatskog hrama, o. Borisom, drugim sve{tenstvom RPCZG Sidneja, kao i delom sve{tenstva SPC. Isto tako su uveli~ali i podr`ali ovo delo zajedno sa zvanicama mnogobrojni verni, od wih veliki broj Srba i mawim delom i drugih Pravoslavnih vernika i gostiju. Ispuweni auditorijum imao je priliku da duhovno reflektuje na temu i re~i savremenog nam starca Tadeja Vitovni~kog: „Kakve su ti misli, takav ti je `ivot”, o ~emu je u veoma pra}enom jedno~asovnom predavawu na poziv Mati Ane, sa blagoslovom Mitropolita Siluana, govorio paroh hrama Sv. Arhangela Mihaila u Hombu{u, o. Veselin Svorcan. Imaju}i duboku duhovnu, ali i du{ev-
nastupili rodni novi su svojim dost prisutne. na pred bavqu ime.
nu (po savremenom re~niku psiho lo{ku) konotaciju ovo predavawe izrodilo je i dosta pitawa na koja je jednim delom odgovarao i Vladi ka Siluan. Ova duhovna tema, koja je su{tin ski govorila o velikoj qudskoj nemo}i dana{wice, tzv. depresiji ili stresu (oba izraza izrazito vijeg datuma) nadovezana je, u stva ri, na temu dana{weg Jevan|eqa o povezanosti greha i nemo}i ili bolesti.
Jako pra}en prvi deo ovog deqnog ve~erweg sabrawa Arhije
Marija”
U kulturno-umetni~kom delu programa nastupili su: Ruski hor iz Melburna, narodni guslar Radovan Damjanac, kao i ~lanovi folklornog ansambla “Avala”, koji svojim nastupima obogatili slavsku radost i doneli deo srpske tradicije me|u prisutne.
Slava Bogu na svemu i neka Sveta OgweMarija bude za{titnica i molitvenica pred prestolom Bo`ijim svima koji sa qubavqu i verom proslavqaju weno sveto ime.
psihopredavawe koja Vladisu{tinqudskoj depresiji nostvaJevan|eqa ili
neArhije-
reja, sve{tenstva i vernog naroda nije bio prepreka za daqe izuzetno gostoprimqivo poslu`ewe koje je usledilo. Zatim kra}i kulturno-umetni~ki program a i ostali daqi sadr`aj sa ciqem uspe{ne donatorske ve~ere i srda~no sakupqenog priloga za pomo} graditeqskim planovima u manastiru. Jedan izrazit i lep primer zajedni~kog dobrog dela Pravoslavnih vernika u Sidneju i {ire od kojih su veliki deo bili Srbi u podr{ci Pravoslavnoj bra}i a na poqu Pravoslavqa u Australiji.
ZAJEDNICA
Mitropolit Siluan obi{ao gra|evinske radove na Kolexu Sveti Sava
U ponedeqak 21. jula, Wegovo Visokopreosve{tenstvo Mitropolit australijsko-novozelandski G. Siluan obi{ao je radove na Kolexu Sveti Sava koji se izvode u sklopu druge
etape izgradwe i pro{irewa {kole koja od idu}e godine treba da zapo~ne sa radom prvog odeqewa sredwe {kole (High School).
Nakon obilaska gradili{ta, Vladika se
sastao sa predsednikom gra|evinskog odbora, g. Slobodanom To{i}em, koji je upoznao Mitropolita sa detaqima i dinamikom radova.
Praznik ikone Presvete Bogorodice Trojeru~ice u manastiru Novi Kaleni}
U petak 25. jula, na praznik ikone Presvete Bogorodice Trojeru~ice, Wegovo Visokopreosve{tenstvo Mitropolit australisjko-novozelandski G. Siluan slu`io je Svetu Arhijerejsku Liturgiju u manastiru Svetog Save Novi Kaleni} kod Kanbere. Mitropolitu je saslu`ivao protojerej Goran ]e}ez uz prislu`ivawe ~te~eva iz Kanbere i Sidneja uz molitveno prisustvo Wegove Ekselencije Ambasadora Republike Srbije gospodina Rada Stefanovi}a i vernog naroda.
U ovoj Svetiwi od 2022. godine se nalazi kopija ikone Presvete Bogorodice Trojeru~ice koju je u Australiju li~no dopratio Iguman Hilandarski Visokoprepodobni arhimandrit Metodije.
Na kraju Svete Liturgije Vladika Siluan je besedio o prazniku, govore}i o zastupni{tvu Presvete Bogorodice za rod Hri{}anski. Praznici posve} eni ikonama Presvete Bogorodice su izrazito svedo~anstvo `ivog prisustva Majke Bo`ije u `ivotu Crkve, Wenog starawa i bri-
ge za rod Hri{}anski. Srpski narod ima preko ikone Svete Bogorodice Trojeru~ice poseban blagoslov, koja iz manastira Hilandara upravo preko mno{tva Wenih vernih kopija koje se nalaze {irom sveta,
Izvor: Eparhija australijsko-novozelandska
tako i u ovoj Svetiwi - duhovno zakriquje, hrabri i nadahwuje sve nas da idemo putem Bo`ijim, besedio je Vladika. Posle Svete Liturgije pre{lo se u manastirski konak na trpezu qubavi.
Milionski pregledi i
slu{anost spota “Kosovosvih `alosnih radost“
Napisao pesmu o Svetoj Gori, Hilandaru i srpskim svetiwama na KiM
Glumac Xonatan Xekson (1982) napisao je tekst i muziku za pesmu o manastirima na Kosovu, za koju je i snimio spot ‚’Kosovo - svih `alosnih radost”. Spot je napravqen uz blagoslov igumana manastira Hilandara, arhimandrita Metodija.
“Zadu`bina Hilandara daruje spot za pesmu koju je napisao i izveo jedan Amerikanac, poznati holivudski glumac Xonatan Xekson. Glumac je kora~aju}i putem bogotra`iteqa, pesmu posvetio srpskom narodu i Crkvi, gde je svaki kutak Pravoslavne Vaseqene jedna celina, a u isto vreme neraskidivi deo Tela Hristovog. Xekson se posebno zahvalio svim po`rtvovanim qudima koji su dali svoj delatni prilog tokom izrade spota”, - navedeno je na sajtu Zadu`bine Hilandara.
U 5 minuta i 22 sekunde su pored unutra{wosti Hilandara i spoqa{nosti, prikazane i sve lepote wegove okoline. U spotu su prikazani i srpski manastiri na Kosovu i Metohiji Visoki De~ani, Bawska, Sokolica, Gra~anica, Bogorodica Qevi{ka....Manastiri su snimani iz vazduha i drugih pozicija {to ~itav spot itekako ulep{ava kroz divan glas glumca. Xonatan Xekson je ameri~ki glumac, muzi~ar i tekstopisac. Dobitnik je pet Emi nagrada za ulogu u seriji “Xeneral hospital”.
GLUMAC I MUZI^AR
Xonatan Xekson sa porodicom u Hilandaru
Xonatan Xekson
Ro|en je u adventisti~koj crkvi, a tokom `ivota deklarisao se kao hri{}anin koji se ne odre|uje nijednom verskom zajednicom. Me|utim, 2012. on i wegova porodica krstili su se u pravoslavnoj crkvi.
Svojevremeo je Xekson otkrio da je jedno iskustvo promenilo wegov `ivot iz korena. - Dok sam snimao film u Rumuniji 2006. godine, obilazio sam lokalne crkve i manastire. Odatle smo oti{li u Rim, po{to je moja supruga poreklom Italijanka. Tokom tog perioda sam osetio ne{to ~udno u srcu. Hteo sam da saznam vi{e o istoriji na{e hri{}anske vere, da je boqe razumem. ^etiri godine sam ~itao i istra`ivao, i na kraju me je pravoslavna vera najvi{e privukla - istakao je glumac, koji je 2012. pre{ao u pravoslavqe.
Pesmu „Kosovo (Svih `alosnih radost)”, kao i kratki film o srpskim svetiwama napisao je snimio iz qubavi prema srpskom narodu i Crkvi, daju}i li~ni, umetni~ki i molitveni doprinos o~uvawu Kosova i Metohije.
Kosovo - svih
Xekson je najpoznatiji po dve uloge - Lakija Spensera u ABC drami „General Hospital” (koja mu je donela Emije) i Ejverija Barklija u muzi~koj seriji „Ne{vil”, u kojoj je uspeo da poka`e i svoj talenat za muziku.
Istovremeno, on je frontmen benda ‚’Enation’’ u kome pored wega sviraju i wegov brat i prijateq, a koji postoji ve} punih 20 godina. Bend je objavio nekoliko albuma, a pojedine pesme dospele su i na Bilbordove top liste. Pesma „Feel This” bila je najslu{anija na iTunes nakon {to je pu{tena u seriji „One Tree Hill”, a mnoge druge pratile su radwu serije „Ne{vil”. Upravo je u „Ne{vilu” jedna stvar gledaocima sa ovih prostora mogla da zapadne za oko - iako je igrao Ejverija, ~ija se vera uop{te u seriji ne spomiwe, Xekson sve vreme nije skidao brojanicu.
`alosnih radost
Qudi od Boga ro|eni
Jedan narod odabran
Prekrasna pesma
Iz tame izrawa
Veli~anstveno sunce
Svi}e nad nama
Dugotrajni mir
U no}i se slama
Ali ukoliko seme ne umre
Kako spoznati {ta u sebi krije?
Kosovo… Kosovo
Svet nikada `alost tvoju spoznati ne}e
Kosovo… Kosovo
Ti zna{ Svih `alosnih radost
Pred Tvojim tronom
Sveti Sava kle~i
Toliko pitawa
Odgovore sve ve} znamo
Da li smo okrenuli le|a?
Slepi za qubav i istinu
Optu`eni kostima
Svetih u grobnicama
Ali ukoliko se sin ne prekori
Kako }e {ta je ispravno znati?
Kosovo… Kosovo
Svet nikada `alost tvoju
spoznati ne}e
Kosovo… Kosovo
Ti zna{ Svih `alosnih radost
Sveti Nikola
Za{to na{e majke pla~u?
Toliko godina
Mole se bez na{eg doma
Vekovi rata
I zato~eni{tva
Istorija rastrzana I razapeta
Ali ukoliko se srce ne `rtvuje
Kako }e znati snagu qubavi?
Kosovo… Kosovo
Svet nikada `alost tvoju spoznati ne}e
Kosovo… Kosovo
Moli se Majci svih koji tuguju
- Nekako sam ose}ao da sam oduvek bio pravoslavac, samo to nisam znao. Privukla nas je lepota i ~istota vere, istorija, misticizam, molitve, sve te stvari. Posetili smo srpsku crkvu u Ne{vilu i saznali ne{to vi{e o Svetom Savi, {to me je veoma dirnulo - rekao je Xonatan Xekson i dodao da svoju decu podi`e kao pravoslavce, zajedno sa suprugom.
U govoru prilikom dodele Emi nagrada zahvalio se Svetom trojstvu i monasima sa Svete gore, za koje je rekao da su qudi koji su svoj `ivot posvetili molitvi, ali ne molitvi za sebe, ve} molitvi za sve nas.
Za muziku i tekst ‚’Kosovosvih `alosnih radost”, pobrinuo se sam Xekson, koji je, posle tri godine prou~avawa razli~itih vera postao pravoslavac. Muzikom je po~eo da se bavi 2002. godine.
Pi{e : Zoran Vla{kovi} POZNATI HOLIVUDSKI
Zbog nemara dr`ave godi{we izgubimo
jedno Zlatarsko
jezero
U Srbiji su nesta{ice pija}e vode tokom leta postale ve} redovna pojava, mada na{a zemqa voli da se hvali bistrim rekama i bujnim izvorima. Bez obzira na ~iwenicu da i klimatske promene sve vi{e uti~u na na{e rezerve ove sve dragocenije te~nosti, kqu~ni razlog suvih slavina u Srbiji je nemar i nebriga dr`ave, zbog koga na godi{wem nivou izgubimo maltene jedno celo Zlatarsko jezero.
U Gaxinom Hanu i Dimitrovgradu ve} je vanredno jer su kapaciteti izvori{ta pali ispod 20 odsto. U mnogim drugim mestima, ukqu~uju}i U`ice, Gorwi Milanovac, Po`egu i Sopot, lokalne vlasti apeluju na gra|ane da ne zalivaju ba{te, ~ak najavquju i kazne.
Pro{le godine nesta{ica vode bila je razlog za progla{ewe vanredne situacije i u Sjenici, Topoli i Majdanpeku, a Inicijativa „Pravo na vodu“ pobrojala je ~ak 65 mesta {irom Srbije koja su tokom letwih meseci bila povremeno pogo|ena nesta{icama vode.
„IMAMO VODE, ALI JE RASIPAMO“ @aklina @ivkovi} iz Inicijative „Pravo na vodu“ obja{wava da Srbija ima dovoqno vode, ali se ona ne ~uva, niti se koristi racionalno.
“Na lokacijama dva ogromna podzemna jezera ~iste pija}e vode, Jadru i Homoqu, planiraju se rudnici. Na beogradskom vodoizvori{tvu, Maki{u i Sur~inskom poqu, gradi se metro, Nacionalni stadion i organizuje Expo. I ovog leta su{a je iznenadila vodoprivredna preduze}a – kao {to nas svake zime iznenadi sneg”, isti~e sagovornica Nova.rs.
Inicijativa „Pravo na vodu“ ve} godinama prati stawe vodosnabdevawa tokom letwih meseci i podaci koje bele`e pokazuju ozbiqan i sve je prisutniji trend pogor{awa.
„GODI[WE GUBIMO JEDNO ZLATARSKO JEZERO“
“Srbija gubi ogromne koli~ine vode. Zbog lo{ih cevi i nelegalnih prikqu~aka, odnosno nemara i ne~iwewe nadle`nih, na godi{wem nivou, izgubimo oko 35 odsto vode koja se zahvati. U Srbiji se preko komunalnih vodovodnih sistema zahvata 687 miliona metara kubnih godi{we. Ako su ukupni gubici vode oko 35 odsto, to je pribli`no zapremina Zlatarskog jezera”, upozorava @aklina @ivkovi}.
Isti~e da u pojedinim lokalnim samoupravama, poput Zaje~ara, Novog Pazara i Lebana, gubici prelaze 50 odsto.
“Lo{ institucionalni odnos prema vodama, dodatno pogor{ava nespremnost na narastaju}i trend klimatskih promena, jer je Srbija na podru~ju koje je drasti~no ugro`eno istim”, dodaje.
„NEGDE IMA ZA RUDARSKA OKNA, A NEMA ZA BA[TE“ Na kraju avgusta 2024. godine, prema wenim re~ima, ~ak 92 odsto teritorije Srbije bilo je pod ekstremnom su{om. Isti~e da su prve `rtve takvog stawa poqoprivreda, zdravqe i dostojanstven `ivot qudi na selu.
“Gra|ani ne smeju da snose teret posledica decenijske nebrige o vodovodnoj infrastrukturi i klimatskim rizicima. Nedopustivo je da se u Isto~noj Srbiji pija}om vodom zalivaju rudarske bu{otine, dok se drugi ka`wavaju zato {to {tite svoje ba{te”, upozorava ona. Pojedina~ni odgovori lokalnih samouprava, koju su naj~e{}e samo reakcija na probleme na terenu nisu dovoqni, ve} su neophodna sistemska re{ewa.
UMESTO U ORU@JE ULAGATI
U PRIPREMU ZA KLIMATSKE KRIZE
Inicijativa Pravo na vodu smatra da je potrebno nekoliko odlu~nih mera dr`ave na ovom poqu.
“Neophodno je ulagawa u infrastrukturu, odnosno hitna sanacija vodovodne mre`e, modernizacija cevi i nabavka cisterni. Va`no je razviti i sistem civilne za{tite, pa umesto ulagawa u vojni rok i naoru`awe, spremiti sisteme ranog upozorewa i konkretnu podr{ku lokalnim zajednicama tokom klimatskih kriza. Kqu~na je politi~ka odgovornost i strate{ki pristup, koji podrazumeva usvajawe i sprovo|ewe nacionalne i lokalnih strategija za borbu protiv su{a i za{titu prava na vodu”, predla`e predstavnica Inicijative Pravo na vodu.
Upozorava da gra|ani nisu uzrok problema, ve} `rtve ne~iwewa nadle`nih.
“Pravo na vodu nije luksuz. To je osnovno qudsko pravo, resurs bez kojeg nema `ivota, hrane, ni budu}nosti”, zakqu~uje na{a sagovornica.
“OLUJA”
ZBEGOVI RA[KOVI]A
Pi{e: Marko
Lopu{ina u Kako je zagreba~ka politi~ka i verska elita stvarawe nezavisne hrvatske nacije i dr`ave svodila na progon, ubijawe i uni{tavawe Srba, te je porodica Jovana Ra{kovi}a morala be`awem da se spa{ava
Idili~an i skladan `ivot porodice Ra{kovi} u Kninu izme|u dva rata primicao se kraju, pribli`avao se Drugi svetski rat i veliki obra~un Srba i Hrvata. Rat je po~eo 6. aprila 1941. godine kada su Nemci bomabardovali i razorili Beograd. U Kninu se rat zahuktao 11. septembra 1941. kada su fa{isti stigli u Krajinu. Okupirali su je Italijani. Grad je do zime 1941. pripao fa{isti~koj Nezavisnoj Dr`avi Hrvatskoj. Krajina je kod Knina i sela Kistawa podeqena na italijansku i hrvatsku ratnu zonu pod upravom Italijana. Stawe me|u `iteqima je bilo jako lo{e. Srbi su tada bili ogor~eni svojim polo`ajem u Banovini Hrvatskoj i novoformiranoj NDH. A Hrvati su bili nezadovoqni Kraqevinom Jugoslavijom i Srbima, {to je pre{lo u hroni~no stawe hrvatske nacije.
Kninski advokat Du{an Ra{kovi} tada ima 41 godinu, wegova supruga Lukijana zvana Savka 39, a deca, stariji sin Sr|an 19, mla|i sin Jovan 12, a najmla|a }erka Vjera samo {est godina. Svojim o~ima je gledala kako se wen otac Du{an i wen brat Jovan izla`u smrtnoj opasnosti: - Moj mali brat Jovo slu{ao je “Glas Amerike” iako je to bilo ka`wivo smr}u, a bio je dje~ak. I otac je slu{ao “Glas Amerike” i “Radio Beograd”, iako je i to bilo zabraweno!
Kako sama gospo|a Vjera ka`e, tada je u prole}e 1941. godine “sretno djetiwstvo zamenilo nesretno ratno djetiwstvo“. U wihov kninski stan, gde je bila i o~eva advokatska kancelarija, kri{om ulazi jedan uredno obu~en i dostojanstven seqak. Tihim glasom, kao da se pribojava, ka`e: „No}as su pohapsili i pobili pravoslavne sve{tenike u Pola~i, Ru`i}u i Strmici. O~ekuje se hajka najpre na ugledne Srbe, a onda na sve Srbe odreda. Gospodine Du{ane, treba be`ati!” - Kad je bomba tresnula u radio-stanicu Knin i vijesti za}utale, otac je rije{io: „Bje`imo!” Skinuo je zlatni lan~i} sa krstom s moga vrata i ostalima naredio da odlo`e sve {to imaju od vrijednosti: „Ubit }e nas za komadi} zlata” – rekao je. Tako smo samo s onim u ~emu smo se zatekli pobjegli iz Knina – se}a se dr Vjera. Porodica Ra{kovi} uspela je nekako da se potrpa u automobil i pra{wavim putem krene prema @agrovi}u. Sti`u do granice koja italijansku anektiranu zonu odvaja od teritorije NDH. Na granici stoji onizak vojnik u zelenkastoj uniformi i sa {e{irom iz koga viri „belsaqersko perje“, glavno obele`je italijanskih vojnika. Na wegovom ramenu je mala pu{ka, kao igra~ka. Du{an Ra{kovi} mu ne{to ka`e na italijanskom i vojnik im dozvoqava da
pre|u osamqenu rampu, uz hladan sme{ak i uqudan pozdrav.
^itava porodica je napustila hrvatski Knin i pre{la u italijansko Kistawe. Ra{kovi}i su u vi{e navrata prelazili grani~nu liniju NDH i Italije. Drni{anin italijanskog porijekla \ulio Feri, prijateq advokata Ra{kovi}a, prebacivao je preko te hrvatsko-italijanske granice u Italiju svojim kamionom pod vre}ama krompira mnoge Srbe. Neki su bili izvla~eni i odmeravani od strane usta{ke grani~ne policije. Za ~lanovima porodice kninskog uglednog advokata usta{e su raspisale poternice.
- Usta{ka je tjeralica objavqena u novinama 1941. godine. Isti oni qudi s kojima je otac sjedio svako popodne i predve~e u hotelu „Grand“ u Kninu, izdali su potjernicu za wim i za svima nama. Svih petero bilo je detaqno opisano, ~ak Jovo s nepunih dvanaest i ja sa {est godina. Nagrada je bila 180.000 kuna, ~ime se mogla kupiti tada vila na Tu{kancu, elitnom dijelu Zagreba. Uvjet: dostava na{ih mrtvih glava, ili jo{ boqe `ivih, kako bi se utjeriva~i mogli nad nama i`ivqavati. Iako smo ve} bili u Italiji, oca je ta potjernica oborila s nogu. Dvije nedjeqe nije ustajao iz kreveta, samo je buqio u tavanicu sobe i molio se Bogu, u kojega nikada nije prestao vjerovati – zapisala je }erka Vjera Ra{kovi}.
Zajedno sa Ra{kovi}ima u Kistawama u izbegli{tvu Srba bio je i vojvoda Mom~ilo \uji}, komandant ~etni~og odreda, kog su Italijani podr`avali. Du{an Ra{kovi} je poznavao vojvodu, ali ga je zvao popinom. Wegova }erka tvrdi da se wen otac, slavni advokat bojao ~etni~kog komandanta, jer je pretio da }e da pobije sve Ra{kovi}e: - Otac je poznavao Mom~ila \uji}a, jer je kao advokat i javni biqe`nik radio i u Bosanskoj krajini, dok je \uji} bio pop u Grahovu. On je moga oca vrbovao za svo-
ju ~etni~ku organizaciju, ra~unaju}i da }e wegova popularnost privu}i druge Srbe me|u ~etnike. Otac je odbio ponudu Mom~ila \uji}a. A ovaj je hteo da se osveti i ocu i svima nama. Potom je pao u postequ od muke i straha. Znao je tko }e rat dobiti i nije htio da rizikuje svoj `ivot i `ivote svojih ~lanova porodice – otkriva dr Vjera. Zbog straha od usta{a, a i ~etnika, i od likvidacije Ra{kovi}i napu{taju Kistawe i ilegano odlaze u [ibenik, pa u Drni{. - Krenuli smo opet u novo izbjegli{tvo obrnutim putem [ibenik–Drni{, iz Italije u endehaziju. Ve} smo zagazili u jesen 1942. godine. Paveli} je pod pritiskom wema~kih i talijanskih {efova izdao proglas da se vi{e ne smije pqa~kati, ni ubijati srpsko stanovni{tvo, jer se masovno odme}e u partizane. A ubijali su Srbe. Talijani su izvodili zarobqene partizane na streqawe na tzv. Podvornicu. A stanovnike Drni{a tjerali su da s ruba Poqane gledaju streqawe uz muziku „Giovinnezze”. Zgadili su mi se i usta{e i italijanski fa{isti – kazuje dr Vjera Ra{kovi} Zec.
Posle prelaska porodice u Drni{ 1942. godine Sr|an Ra{kovi} je bio aktivan u lokalnim komunisti~kim tajnim organizacijama. Bio je sekretar Mjesnog komiteta za Drni{ i ~lan Kotarskog i Okru`nog komiteta SKOJ-a za Drni{ i [ibenik. Krajem 1943. brat Sergije-Sr|an Ra{kovi} ponovo kre}e u partizane. I mla|i sin Jovan Ra{kovi} verovao je u partizane.
- Otac na{ Du{an `ivio je u neprestanom strahu, jer su ga u Krajini sve vlasti progonile. Nije htio ni u partizane, a ni u ~etnike. Nije htio ni sa komunistima, ni sa kolaboracionistima – otkriva dr Vjera.
Na dalmatinskom prostoru NDH hapsi i ubija srpske civile, odvodi ih u logore
i tamo likvidira. Za vreme NDH niko od srpske dece nije i{ao u {kolu, ni u crkvu, koja je bombardovana. Za taj kulturocid niko nikada nije odgovarao. Godine 1942. kada su Ra{kovi}i preko [ibenika pre{li u Drni{, }erka Vjera je tamo krenula u tre}i razred pu~ke {kole. U svoj dnevnik bele`i: - U Drugom svetskom ratu u Krajini nestali su celi rodovi, mno{tvo srpskih prezimena, opustela kompletna naseqa i krajevi u Hrvatskoj.Usta{e su ubile i zato~ile u svojih 38 logora, bacile u jame na stotine hiqada civila, najvi{e Srba, pa Hrvata – antifa{ista i komunista, pa @idova, pa Roma.
Godine 1945. Krajina je oslobo|ena od fa{ista i usta{a. Partizani su u{li u grad, a sa wima i Sr|an Ra{kovi}. @ivot u tek oslobo|enoj Krajini porodici advokata Ra{kovi}a nije pru`ao sjajnu perspektivu. Sloboda nije tako brzo dolazila kako se o~ekivalo. No}u su topovi iz Knina tukli po Drni{u. Ra{kovi}i su no}evali u konobi kod tetke Katice. Pojedini ~lanovi {ire porodice ve} su preba~eni iz Drni{a na odgovorne du`nosti u Zagreb. Sestri} Savke Ra{kovi}, Zorkin sin Ser|o Cvjetkovi} postao je ministar {umarstva. Bratanac Savkin, sin wenog brata Du{ana, Mirko Lukavac, u Ministarstvu kulture Hrvatske vodio je resor kinematografije. I Du{an Ra{kovi} je preba~en u [ibenik, da kao pravnik radi za novu vlast u Zemaqskom antifa{isti~ko vije}e narodnog oslobo|ewa Hrvatske – ZAVNOH-u te je preselio u Zagreb sa svojom familijom. Tako je po~eo wihov tre}i zbeg.
- Krenuli smo sa prvom kolonom ZAVNOH-a preko Knina i Like. Putovalo se danima do Zagreba. Bio je maj 1945. i jako hladno. U Karlovcu smo ~ekali da padne Zagreb. Putuju}i u prvoj koloni ZAVNOH-a za Zagreb, Jovo i ja smo pri~ali o zagreba~kim ulicama. Napunili su nam glavu da su ku}e velike kao pala~e i dvorci kao u bajkama. Tog 8. maja 1945. sti`emo u Zagreb. Grad je pust. Hrane nema. Za kilogram krompira moralo se ~ekati od ~etiri sata ujutro, prije zore i svanu}a. Dre`dawe u redovima je bila Jovina du`nost – otkriva dr Vjera. Otac Du{an Ra{kovi} je postao sudija Vrhovnog suda SR Hrvatske. Sinovi su bili gimnazijalci, pa studenti medicine. ]erka je zavr{avala osnovnu {kolu. Da bi sirotiwski prehranio porodicu Du{an Ra{kovi} je vodio ra~unovodstvo gostioni~aru Petru Bakmazu u Branimirovoj ulici nedaleko od wihovog stana. Ra{kovi}, ina~e korpulentan i nekada{wi stokila{, zavr{etak rata u Zagrebu do~ekao je sa 49 kilograma te`ine. Glad je mu~ila porodicu Ra{kovi} u slobodnom Zagrebu. U svom tre}em zbegu i seobi Ra{kovi}i u Zagrebu nisu imali svoj krov nad glavom. Nudili su im da se usele u otete stanove biv{ih kaitalista. Ra{kovi}i su to odbijali. Postali su podstanari kod gospo|e Lavice Zakutin. Wen mu` je bio u zatvoru osu|en na 20 godina robije „zbog izdaje velike ruske oktobarske revolucije”. - Godinama smo `ivotarili bijedno u jo{ bjednijem stanu – priznaje dr Vjera. U Zagrebu je Sr|an Ra{kovi} diplomirao za lekara i dobio posao u Drni{u. O`enio se s Du{ankom i stvarao svoju porodicu. Jovan Ra{kovi} je studirao elektrotehniku i medicinu, koju je zavr{io 1956. godine. O`enio se koleginicom Tawom i dobio }erku Sandu. Svoj prvi posao dobio je u [ibeniku, gde je bio lekar i potom direktor Op{te bolnice. Sve troje dece Du{ana i Lukijane Savke Ra{kovi} u Zagrebu su postali akademski gra|ani. Nakon mature Vjera je upisala studije Hrvatskog ili srpskog jezika i jugoslovenske kwi`enosti na Filozofskom fakultetu Zagreba~kog sveu~ili{ta. Drugi glavni predmet studija bio joj je ruski jezik, a tre}i engleski. U svom indeksu, koji je dobila 1954. godine, u rubrici nacionalnost, upisala je – Srpkiwa.
(Nastavqa se)
Srpska crkva u Drni{u Usta{e i nema~ki nacisti u Kninu
Lord Hauv, najekskluzivnije ostrvo u Australiji, wegovi stanovnici idu do ekstrema da bi ga sa~uvali
Lokalno stanovni{tvo `eli da spasi svoj mali raj, pa u wega mogu do}i samo oni dubokog xepa i oni koji su spremni da se pridr`avaju tamo{wih strogih pravila
Za sve u vezi sa Lord Hauvom (Lord Howe), grebenima obrubqenim tropskim ostrvom koje se nalazi 780 kilometara severoisto~no od Sidneja, mo`e se re}i da je idili~no, osim za vatrenost kojom wegovi stanovnici {tite svoj raj.
Hiqade raznolikoh riba pliva u vodama Pacifika, polutropska ki{na {uma puna je biqnih i `ivotiwskih vrsta, ptice vam prole}u iznad glave, pitome zbog nedostatka predatora, qudi se voze na biciklima 13 kilometara dugim putevima, kroz senovite tunele sa palmama pored puta, a deca idu bosonoga u {kolu. Ovde nema bilborda, nema kqu~eva za ku}e, nema katanaca za bicikle niti signala za kori{}ewe mobilnog telefona.
Na ostrvu Lord Hauv retko na kojoj od 11 pe{~anih pla`a mo`e se videti vi{e od dvoje qudi kako se sun~aju, a najve}i broj qudi okupqa se na doga|aju pr`ewa ribe jednom nedeqno.
Ovo ostrvo je dugo 11 kilometara i {iroko dva kilometra i okru`eno je tirkiznom lagunom sa koralnim grebenima i pod za{titom je Uneska od 1982. godine zbog svoje vulkanske geografije i retkih biqnih i `ivotiwskih vrsta koje ga naseqavaju i koje se ne mogu na}i nigde drugde na svetu.
Ipak, ovaj raj je poznat kao izuzetno skupo mesto za turiste. Iz Sidneja je jeftinije otputovati za Los An|eles nego na ovo ostrvo, iako let traje samo dva sata. Restorani na ovom ostrvu su skupi, a cene sme{taja izuzetno visoke, ali bez obzira na to, sobu morate rezervisati godinu dana unapred. Kampovawe nije dozvoqeno i nema jeftinih sme{taja, a krstarewe je zabraweno.
Da li to zna~i da je Lord Hauv najekskluzivnije Australijsko ostrvo i skloni{te za bogata{e koji ne `ele da nailaze na druge turiste? Odgovor na ovo pitawe je odri~an i cene i ostala pravila su ovakva samo zbog toga da bi se ovo ostrvo {to boqe o~uvalo.
Ono je otkriveno 1788. godine i na wemu nije bilo qudi, a dana{wi stanovnici su potomci prvih evropskih doseqenika iz 1833. godine. Za wih je ovo ostrvo bilo raj sve dok ceo vek kanije prvi turista nije kro~io na wega, krajem ~etrdesetih godina 20. veka.
Mnogo pre eko-turizma, 1981. godine, zbog zabrinutosti od prevelikog broja turista oko 350 lokalnih stanovnika izrazilo je zabrinutost zbog ugro`avawa `ivotnih stani{ta, `ivotiwskih vrsta i zaga|ewa, pa su sastavili Odbor ostrva Lord Hau, koji se sastojao od ~etiri lokalna stanovnika i tri ~lana vlade Novog Ju`nog Velsa, i doneli odluku da na ostrvu ne mo`e biti vi{e od 400 posetilaca u jednom trenutku i tako je ostalo do danas.
Ovo ostrvo ima stroga pravila i politiku za o~uvawe `ivotne sredine. Automobile koriste samo stanovnici kojima su oni neophodni, a Odbor mora da se konsultuje pre obarawa svakog stabla ili presa|ivawa biqke iz prirode u ku}u.
- Me|u sobom se {alimo da nam treba dozvola da okopamo svoju ba{tu. Optu`uju nas da imamo ludu birokratiju, ali na{ ciq je da o~uvamo ovo jedinstveno i osetqivo okru`ewe - ka`e Klajv Vilson, tamo{wi stanovnik i turisti~ki vodi~.
Lokalni stanovnici uzgajaju vo}e i povr}e, dok im se deo namirnica dostavqa sa kopna. Oni su veoma posve}eni recikla`i. Organski otpad iz ku}a, restorana i kanti za otpatke, kao i kanalizacioni otpad, papir i karton koriste se da se napravi |ubrivo koje stanovnici upotrebqavaju u obra|ivawu zemqe. Plastika koja mo`e da se reciklira, aluminijum i staklo odvoze se na najbli`u susednu obalu i prodaju, a predmeti koji se ne mogu reciklirati zbijaju se i odla`u na otpad u Novom Ju`nom Velsu, po{to na ovom ostrvu nema otpada. Kako se odvo`ewe starih delova name{taja mnogo napla}uje (prevoz sofe do otpada mo`e da ko{ta i do 1.200 dolara), stanovnici se retko odlu~uju na kupovinu novog name{taja. Ra~un za struju je tako|e veoma veliki, a novi dugoi{~ekivani sistem na solarnu energiju, koji }e smawiti tro{kove i zaga|ewe, o~ekuje se da bude kompletiran 2020. godine. Zbog veleikih tro{kova lokalni poslovi su druga~iji nego u svetu i nisu {tetni za `ivotnu sredinu. Pejza` na ovom ostrvu je raznolik, iz guste ki{ne {ume prelazi se u strme planine, a broj aktivnosti koje napoqu mo`ete da radite je veoma veliki - mo`ete da surfujete, vozite bicikl, da se kuglate na travi ili vozite kajakom.
Na ovom ostrvu mo`e se videti ~ak 170 vrsta ptica koje tu `ive ili ga pose}uju zbog toga {to na wemu nema prirodnih predatora kojih bi se pla{ili. U planinama koje li~e na predele iz Tolkinovih pri~a mo`e se videti ~vronovato drve}e, razne vrste orhideja i drugih biqnih vrsta.
Ovde mo`ete posetiti i intrigantni Muzej ostrva Lord Hauv u kom se ~uvaju predmeti iz lokalnog nasle|a, istorijski artefakti, olupine brodova prona|ene u blizini i mnoge druge stvari.
- Qudi pri~aju o ostrvu Galapagos zbog wegove povezanosti sa Darvinom, ali Lord Hauv ima mnogo vi{e raznovrsnosti i nedirnuto je - ostrvo je mawe-vi{e isto kao i kad je otkriveno i svi se trudimo da ga vratimo u stawe u kom je bilo pre nego {to su qudi do{li na wega - ka`e Ijan Haton, kustos tamo{weg muzeja. Divqe ma~ke, koze, sviwe i 2019. godine i pacovi, iskoreweni su jer su desetkovali endemsku floru i faunu. @ivotiwe koje su `ivele na ovom ostrvu tako su spa{ene od istrebqewa.
Na{e muzi~ko u~ili{te nalazi se u Pse}em sokaku, u ku}i broj trinaest. Zbog toga mi je, verovatno, i `ivot tako nesre}an, {to stanujemo u ku}i broj trinaest. I }erke su mi se rodile trinaestog i na ku}i imamo trinaest prozora… Ali {ta vredi da vam pri~am! Radi dogovora, moju `enu mo`ete na-
{tetnosti duvana”
Posledwe delo Antona ^ehova. Vodviq,
}i kod ku}e u svako doba, a program {kole, ako `elite, prodaje vratar po trideset kopejaka. (Izvla~i iz xepa nekoliko bro{urica) Evo, ako `elite, mogu i ja da vam ustupim.. Primerak staje trideset kopejaka! Ko `eli? (Pauza) Ne `eli niko? Onda dvadeset! (Pauza) [teta. Da, ku}a broj trinaest! Ni{ta mi ne polazi za rukom,
ostareo sam, oglupaveo… Eto, dr`im predavawe, izgledam veseo, a tako bih voleo da mogu da viknem iz sveg glasa, ili da odletim nekud daleko, na kraj sveta. Nemam kome ni da se po`alim, i najradije bih plakao, plakao … Ja sam sa svojom `enom proveo trideset i tri godine i mogu da ka`em da su to bile najlep{e godine u mom
`ivotu, ne ba{ najlep{e, nego tako… uop{te. Sve one proletele su, jednom re~ju, kao jedan sre}an tren, pravo govore}i, neka idu do |avola! (...)
kim nebom i da svu no} gledam kako nada mnom plovi tihi, jasni mesec, i da zaboravim, da zaboravim… O, kako bih voleo da se ni~ega ne se}am!… Kako bih voleo da svu~em sa sebe ovaj odvratni, stari frak u kome sam se ven~ao pre trideset godina… (Skida frak) u kome stalno dr`im predavawa u dobrotvorne svrhe… Evo ti, na! (Gazi frak) Evo ti! Star sam, jadan i nesre}an kao i ovaj prsluk s izno{enim, oliwalim le|ima… (Pokazuje prsluk) Ne treba mi ni{ta! Ja sam iznad toga, ja sam nekada bio mlad, pametan, studirao sam, ma{tao, smatrao sebe za ~oveka… Sada mi ni{ta ne treba! Ni{ta, osim mira… osim mira! (Pogledav{i u stranu, brzo navla~i frak) Do |avola, iza kulisa je moja `ena… Stigla je i ~eka me tamo… (Gleda na sat) Vreme je ve} isteklo… Ako vas upita, molim vas, budite dobri, pa joj ka`ite da je predavawe odr`ano… da se nakarada, to jest ja, dr`ala dostojanstveno. (Pogledav{i u stranu, naka{qe se) Ona gleda ovamo… (Povisiv{i glas) Polaze}i od ~iwenice da duvan sadr`i poguban otrov, o kome sam vam upravo govorio, pu{iti ni u kom slu~aju ne treba, i ja dozvoqavam sebi da se, na neki na~in, nadam da je ovo moje predavawe „o {tetnosti duvana” bilo od koristi. Rekao sam {to sam imao. Dixi et animam levavi! (Rekoh i du{u olak{ah!). ANTON PAVLOVI^
..Ko zna za{to, prise}am se mladosti i dobijam `equ da pobegnem, ah, kad biste znali koliko to `elim! Da pobegnem, da ostavim sve i da be`im ko-
liko me noge nose … Kuda? Svejedno kuda… samo da pobegnem od ovoga gadnog, banalnog i besmislenog `ivota koji je od mene na~inio starog, jadnoga glupaka, starog, jadnog idiota... da pobegnem od svih trica i banalnosti…da se zaustavim negde daleko, daleko u poqu i da stojim kao drvo, kao stub, kao stra{ilo za ptice, pod {iro-
^emu bi uop{te `ivot trebalo da vodi? Kad ve} ho}e{ da ~uje{ {ta mislim o tome, re}i }u ti: samo bez aplauza, molim! Ne}u da utucam ovaj svoj `ivoti} u nekom neprestanom ~ekawu. [ta radi{ celog bogovetnog dana, samo ne{to ~eka{? Platu, ve~eru, prole}e, letovawe, zimu, da provri ru~ak, da se ugreje pe}, maturu, pa fakultet, pa mu`a, pa decu, pa unuke, pa ki{u, pa sunce, pa da prestane vetar, pa da otplati{ kredit, pa da ti se o~iste dosadni gosti iz ku}e, pa da po~e predstava, da po~ne neka televizijska masa`a – i {ta si radio? Ni{ta! Neprestano si nekog |avola ~ekao i on je stvarno stigao jednog dana, taj |avo, mislim, ali sorry, bilo je ve} kasno.
Ho}u da mi se sve de{ava odmah. Evo sada! Ho}u da }utim i slu{am muziku koja mi se dopada i da ni{ta ne ~ekam, ve} samo da postojim, tako nekako – da ose}am ruke, noge, zube, nepce, kosu; jednom re~ju o}u da ba{ sad `ivim, ako si razumeo {ta o}u da ka`em?
***
Jedne Nove godine, ne se}am se vi{e koje, iza|oh pred jutro na ulicu. Bilo je to u ono daleko vreme dok je jo{ padao sneg i jelke bile prave, a ne plasti~ne.
Ulica je bila zasuta slomqenim staklom i odba~enim {arenim kapama od kartona. U~ini mi se da u snegu vidim jednu palu, izgubqenu zvezdu.
Jesam li rekao da je ulica bila pusta, i duga, i bela, i bez zvuka?
Tada je ugledah kako ide prema meni.
Bila je ogrnuta belim kaputom ispod koga je svetlucala duga ve~erwa haqina, tako nestvarno tanka, i tako pripijena uz weno telo, kao da je sa{ivena od magle i pau~ine. Gazila je sneg u lakim sandalama, koje su uz nogu dr`ala samo dva jedva vidqiva zlatna kai{i}a. Pa ipak, wene noge nisu bile mokre. Kao da nije dodirivala sneg.
Jednom rukom pridr`avala je okovratnik kaputa, a u drugoj nosila malu barsku torbicu od pletenog alpaka, istu onakvu kakve bake ostavqaju u nasledstvo najmilijim unukama.
Jesam li rekao da je plakala i da su joj se suze ledile na licu, poput najfinijeg nakita?
Pro{la je pokraj mene ne primetiv{i me, kao u snu.
U prolazu obuhvati me oblak nekog egzoti~nog mirisa. Nikad ga posle nisam sreo. Nikada je posle nisam sreo.
Da, bila je plava. Ne, crna. Ne, ri|a! Imala je ogromne tamne o~i; u to sam siguran.
Za{to je napustila pre vremena novogodi{we slavqe?
Da li je neko ko je te no}i bio s wom zaspao ili odbio da je prati?
Da li se napio i bio prost?
Da li je to, u stvari, bila Nova godina? Jesam li mo`da jedan od retkih no}nih {eta~a koji je imao sre}u da je vidi li~no?
Ili je to bila Sne`ana kojoj su dojadili pijani patuqci?
Ali, za{to je plakala?
Jesam li ve} rekao da sam ovu pri~u napisao samo zbog toga da je ona mo`da pro~ita i javi mi se telefonom?
Ve} vi{e od petnaest godina razmi{qam o tome za{to je plakala one no}i.
KUSTURICI
„Nagrada Aleksandra Vu~i}a i
Sini{e
Malog za najboqe selo
na svetu, bar po meri UNESKA“
Proslavqeni srpski i svetski rediteq Emir Kusturica je u vi{e navrata podr`ao studentske blokade i proteste, {to se o~igledno nije dopalo vrhu vlasti. Naime, wegov restoran Viskonti Mokra Gora naprasno je zatvoren.
„Uzimaju}i u obzir ~iwenice konstatovane u zapisniku o izvr{enoj poreskoj kontroli evidentirawa prometa preko elektronskog fiskalnog ure|aja i radnog anga`ovawa zaposlenih, obave{tavamo Vas da je istim utvr|ena nepravilnost za koju je predvi|ena mera privremene zabrane obavqawa delatnosti koja }e biti sprovedena 25.07.2025 godine“, navodi se u izve{taju poreskog inspektora iz U`ica.
„Nagrada Aleksandra Vu~i}a i Sini{e Malog za najboqe selo na svijetu, bar po mjeri UNESKA“, kratko je prokomentarisao Kusturica.
Nekada beskrajno hvaqeni u provladinim tabloidima – najboqi teniser sveta Novak \okovi} i proslavqeni re`iser Emir Kusturica – sada su postali glavni dr`avni neprijateqi, samo zato {to su podr`ali studente. O{tra kampawa vodi se protiv wih i u prore`imskim medijima, optu`uju se za obojene revolucije i pakuju im se afere.
Na televiziji „Informer” Dragan J. Vu~i}evi} je izneo niz prosta~kih uvreda upu}enih Emiru Ku-
sturici, zbog wegove podr{ke studentima i zato {to je tra`io da se puste privedeni u~esnici protesta u U`icu, pa ga je uz to i optu`io da je deo „obojene revolucije“.
Kusturica se i ranije protivio potezima aktuelne vlasti, prvenstveno u nameri da u se u Srbiji kopa litijum.
„Spreman sam da izgubim `ivot u borbi protiv onih koji uni{tavaju `ivotnu sredinu, odnosno onih koji su hteli da kopaju kobalt, nikl, ili litijum na teritoriji Srbije“, rekao je rediteq pro{le godine.
POTPUNI FIJASKO:
Za 14 meseci izgra|eno samo 1% nacionalnog stadiona, a ove godine skoro da nema ulagawa u taj projekat!
Na kraju juna, realizacija isplata za Nacionalni fudbalski stadion koji se gradi u Sur~inu dostigla do 0,21 odsto, dok je ovogodi{wi buxet svih infrastrukturnih projekata od zna~aja dostigalo 23,05 odsto, pokazuju podaci Ministarstva finansija o izvr{ewu buxeta koje prenosi Nova ekonomija.
Prema zvani~noj internet prezentaciji Srbija2027.gov.rs, rok za izgradwu ovog stadiona kraj 2026. godine, da }e on imati kapacitet sedewa od 52.000 mesta, a da je
wegova izgradwa trebalo da po~ne aprila 2024. godine.
Iako je kamen-temeqac za stadion postavqen 1. maja 2024. godine, sama gra|evinska dozvola za prvu fazu izgradwe stadiona je dobijena tek u drugoj polovini avgusta 2024. godine.
Prethodno je predsednik Srbije Aleksandar Vu~i} krajem ovog aprila rekao da se sa radovima za Nacionalni stadion kasni ~etiri meseca.
Kako je tada najavio, plan je bio da se dva meseca zaka{wewa nadoknade tokom leta kroz rad u
U Nacionalnom parku „Fru{ka gora“ ro|ena je beba evropskog bizona. Kako su saop{tili iz najstarijeg nacionalnog parka beba evropskog bizona ro|ena je u petak, 25. jula. Nije jo{ poznato kako je beba nazvana i kog je pola.
„Ovo je trenutak ponosa, radosti i nade za o~uvawe vrste koja je nekada bila gotovo nestala. Evropski bizon je najve}i kopneni sisar Evrope, a nekada je slobodno lutao i balkanskim {umama. Zahvaquju}i
tri smene i „sad gledamo gde da nadoknadimo jo{ dva meseca da bismo sve stigli, jer smo predvideli da veliko otvarawe izlo`be Ekspo 2027 bude na najve}em i najlep{em stadionu“.
Osim stadiona koji kasni, za zgrade i gra|evinske objekte u okviru Ekspo 2027 je izvr{eno 31,06 odsto planiranog buxeta za ovu godinu, a za eksproprijaciju zemqi{ta u ciqu izgradwe kapitalnih projekata izvr{eno je 24,49 odsto buxeta.
Vanredni profesor Gra|evinskog fakulteta u Beogradu Nenad Ivani{evi} izjavio je da se „neki problemi mogu nazreti“ kada se informacije o utro{ku planiranih sredstava ukrste sa drugim podacima.
„Rekao bih da je u problemu projekat stadiona jer je mawe od jedan odsto do sada ura|eno“, ka`e Ivani{evi}.
Obi~no su po~etni radovi kao temeqi i armature jeftiniji od onih zavr{nih i zahtevnijih radova, ali da bez pravog plana tempa izvo|ewa i ne mo`emo da znamo zaista {ta se de{ava.
IZNENADNA OSTAVKA NA
Borov~anin se povukao, novi direktor ve} poznat!
Du{an Borov~anin podneo je ostavku na mesto direktora preduze}a Ekspo 2027, koje je Vlada Srbije osnovala kao dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u za organizaciju specijalizovane me|unarodne izlo`be, koja }e se odr`ati u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027, sa temom „Igra(j) za ~ove~anstvo“.
Ostavka ne zna~i i „crveni karton“, jer }e Borov~anin nastaviti da bude deo ekipe za pripremu Ekspa 2027, samo na nekoj drugoj poziciji.
Iako se u Agenciji za privredne registre Borov~anin i daqe vodi kao jedini zakonski zastupnik preduze}a Ekspo 2027, izvesno je da }e on uskoro tu poziciju prepustiti nekom drugom, za koga izvr{na vlast proceni da }e mo}i „br`e, boqe, ja~e“ da radi taj posao.
Vlada je novog direktora prakti~no ve} imenovala, ali }e ga zvani~no postaviti 1. avgusta.
Dobro obave{teni krugovi bliski vlastima navode da }e ~elnu poziciju u firmi Ekspo 2027 uskoro preuzeto dosada{wi direktor operative u tom preduze}u, Danilo Jerini}, koji je u posledwih nekoliko nedeqa ve} bio ~est gost televizija sa nacionalnom frekvencijom, RTS-a, Prve, Pinka… Jerini} je u ekskluzivnoj izjavi za Radar potvrdio da Borov~anin ostaje deo tima i prelazi na funkciju savetnika direktora za komunikaciju sa Me|unarodnim biroom za izlo`be i zemqama u~esnicama.
„Ekspo ulazi u novu etapu razvoja koja podrazumeva tranziciju iz faze planske i strate{ke pripreme projekta u fazu wegove neposredne realizacije na samom terenu. Pred nama je godinu i po dana te{kog operativnog i terenskog rada u kojem je potrebno da rukovodilac kompanije iz uloge pripreme i planskog razvoja, koju je Borov~anin obavqao odli~no, pre|e prakti~no u ulogu {efa operacija na samom gradili{tu. To je uloga koju sam ina~e do sada obavqao u Ekspu i verujem da u toj ulozi mogu najvi{e da pru`im. Nadam se da }u opravdati poverewe koje mi je ukazano i privesti kraju realizaciju ovog, za nasu dr`avu, izuzetno va`nog projekta“, naveo je Danilo Jerini} u kratoj pisanoj izjavi za Radar.
O motivima Borov~aninove ostavke za sada se mo`e samo naga|ati, sve dok tekst ostavke i weno obrazlo`ewe ne budu predo~eni javnosti.
Jedan od mogu}ih razloga je da izvr{na vlast, kojoj je Ekspo 2027. glavni adut i projekat od najve}eg prioriteta namerava da ubrza gradwu kompleksa i za to tra`i agilnijeg direktora.
S druge strane, za razliku od Nacionalnog stadiona, za koji je i predsednik Srbije Aleksandar Vu~i} rekao da radovi na wemu kasne nekoliko meseci i da o~ekuje da }e se deo ka{wewa nadoknaditi tokom letwih meseci, Borov~anin je 15. maja izjavio da radovi na izgradwi kompleksa Ekspo 2027 „napreduju po planu“ i da su „paviqoni i zgrade u kojima }e za vreme me|unarodne izlo`be, ali i tokom priprema za Ekspo, `iveti predstavnici zemaqa u~esnica, daleko iza{li van svojih temeqa.“
Drugi razlog mo`e biti u tome da je vlast shvatila da je |avo odneo {alu i da joj je na mestu direktora neophodan ~ovek koji ume da komunicira i sa neistomi{qenicima. Tim pre {to postoji zna~ajan otpor dela javnosti, a pokret Kreni-promeni je ovih dana uputio i zvani~ni dopis, uz potpise 119.829 gra|ana, kojim se od Me|unarodnog biroa za izlo`be tra`i da otka`e „mali Ekspo“ zbog nepo{tovawa zakona, nedovoqne transparentnosti, kao i zbog toga {to je dr`ava pro{irila kompleks za taj projekat sa prvobitno planiranih 119 na ~ak 813 hektara.
programima o~uvawa i uzgajali{tima, ova veli~anstvena vrsta polako se vra}a“, navode oni. Podse}aju da bizon nije samo simbol snage, nego ima i ekolo{ku ulogu.
„Wegovo kretawe i ispa{a podsti~u obnovu vegetacije, ~ime poma`e o~uvawu biodiverziteta. Hvala svima koji nas podr`avaju u misiji o~uvawa `ivota. A na{em bizon~etu `elimo mirnu stazu, zdravu travu i puno dana pod suncem“, poru~uju iz NP „Fru{ka gora“.
U Nacionalnom parku je do sada obita-
valo {est bizona. Posledwa dva stigli su na Fru{ku goru u junu pro{le godine iz ^e{ke. Mu`jak je nazvan Tajfun, a `enka Tatrenka.
Podsetimo, bizon \uka uginuo je sredinom oktobra pro{le godine, a na Fru{ku goru stigao je marta 2022. godine, zajedno sa ~etiri `enke. Gra|ani su preko dru{tvenih mre`a i medija glasali kako }e bizonima dati ime. Mu{kog su nazvali \uka, a `enke Fru{ka, Mila, Niwa i Cveta.
Budu}i stadion u izgradwi
Smeweni direktor Ekspa 2027 Du{an Borov~anin
ZASIJAO HILANDARSKI SVETIONIK USRED
SRBIJE:
Da deci obasja put
Hilandar u Srbiji ima novi metoh. Jedinstven u istoriji na{eg manastira dugoj vi{e od osam vekova. Na jugu zemqe, osnovao je Hilandarsko selo, mesto na kome }e se upoznavati i o svojoj veri, kulturi i jeziku u~iti srpska deca iz svih krajeva sveta. Prvi kamp u Sijarinskoj bawi je upravo zavr{en. U suzama, zbog rastanka. Sa nadom da }e do}i ponovo.
„Na{la sam nove prijateqe! Svi|alo mi se {to smo se dru`ili uvek svi zajedno, iako u po~etku nikog nisam znala. Retko smo koristili mobilne telefone, nije bila zabrana, tako smo se dogovorili svi zajedno, jer nije dobro da se toliko gledaju telefoni, u kampu smo da se dru`imo. Bili smo i na slu`bi, a dve crkve smo samo posetili“.
Ovo nam posledweg dana u Hilandarskom selu pri~a Magdalena iz Soluna. Ide u peti razred osnovne {kole, ali i u Srpsku {kolu. Provela se, dodaje, prelepo:
„Jedan od najboqih kampova u kome sam bila, a bilo ih je mnogo, treniram odbojku“.
[KOLA O HILANDARU I SRPSKOM JEZIKU
Milivoje ima 14 godina, posledwe dve `ivi u Solunu, gde se sa roditeqima preselio iz Srbije. I on je odu{evqen, kamp je imao terene za wegove omiqene sportove:
„Crtali smo, bavili se umetno{}u. Mogli smo da {etamo. Imali smo i potragu za blagom, ali iskreno, meni se najvi{e svi|alo da igramo fudbal i ko{arku. Imali smo i bazen. Obi{li smo ceo kraj, obi{li crkve. Mesto je prelepo. Iskreno, voleo bih kada bih da je trajalo malo du`e“.
Prvi de~iji letwi kamp pod pokroviteqstvom Svetog manastira Hilandara, odr`an je pro{le nedeqe za ~etrdeset petoro dece srpskog porekla koja `ive u Gr~koj. Prikqu~ila im se i grupa dece iz Severne Makedonije.
Kamp je jedna od kqu~nih aktivnosti u radu manastira sa decom i mladima, u okviru {ireg poduhvata, „Hilandarski svetionik”. Ciq je da se deca iz rasejawa bli`e upoznaju sa svojim korenima.
„Iguman je zahtevao da program kampa bude tradicionalno - kulturnog karaktera, da bi deca nau~ila vi{e o na{em jeziku, pravoslavnoj veri i Hilandaru“, ka`e nam Antonina Miqkovi} iz Soluna,
predstavnica hilandarske humanitarne organizacije „Teofilos”.
TRI BOGOQUBA
KOJI POMA@U SRPSKU DECU
Hilandar ima tri „Teofilosa“ – Bogoquba, solunski i drugi, atinski, poma`u mnogodetnim i jednoroditeqskim porodicama koje su u te{koj materijalnoj situaciji. Ve}ina dece koja su boravila u kampu su dugogodi{wi korisnici te pomo}i.
„Poma`emo i gr~ke porodice, ali `eleli smo da deca budu srpskog porekla. Nekima su mama i tata Srbi, a neki imaju babe i dede koji su davno do{li iz Srbije, preselili se u Volos, pa u Atinu. Razli~ite su pri~e, ali nije re~ o puno porodica zato {to iz jedne dolazi ~etvoro ili petoro dece“.
^ETIRI KU]E ZA SVE
Antonina nam ovo obja{wava promuklim glasom. Ka`e da u kampu nije morala da disciplinuje, „deca su bila div-
na“, ve} zato {to Hilandarsko selo ima ~etiri ku}e, pa nije lako sve dozvati da se okupe. Za ku}e se pobrinuo tre}i, srpski Teofilos, „Teofil 1198“, Dobrotvorno – obrazovno udru`ewe Svetog manastira Hilandara koje deluje u ^a~ku. Oni su u Hilandarskom selu kupili dve velike ku}e, a jo{ dve su iznajmili, da bi Srbija ugostila {to vi{e dece iz dijaspore.
Upoznali su ceo kraj oko Sijarinske bawe, bili u manastiru Ro|ewa Svetog Jovana Prete~e, obi{li Cari~in grad kod Lebana, kulturno istorijske znamenitosti Ni{a, u kome im je mitropolit Arsenije uprili~io sve~ani do~ek, i to na dvoru, episkopskom.
„Ve}ina dece je iz Atine, nije bilo kraja wihovom odu{evqewu prirodom juga, {umom koja je bujna, prirodom koja blista. I u Cari~inom gradu su bili odu{evqeni, imali su milion pitawa. Bilo im je interesantno sve oko cara Justinijana. Videli su i Medijanu“, ka`e Antonina.
Mu{karac iz Srbije savladao je mu{karca koji je tokom leta aviona easyJet iz Lutona ka Glazgovu uzvikivao da ima bombu i vikao „Alahu akbar”, izazvav{i paniku me|u putnicima. Incident se dogodio ujutru, u nedequ 27. jula, a avion je hitno preu smeren i prinudno sle teo na aerodrom u Glazgo vu. Neposredno po sletawu, mu{karcu su stavqene lisice, a iz aviona su ga izvela {estorica policajaca. Putnici su bili vidno potreseni, mnogi u suzama.
HTEO DA „PO[AQE PORUKU TRAMPU“
Na snimku koji kru`i dru{tvenim mre`ama ~uje se mu{karac kako vi~e: „Hteo sam da po{aqem poruku Trampu… on je u [kotskoj“. Podsetimo, ameri~ki predsednik Donald Tramp se tih dana nalazio u [kotskoj, gde je vi|en na golf terenu. Jedan od o~evidaca ispri~ao je da se incident dogodio mawe od sat vremena nakon poletawa.
„Probudio sam se oko osam sati. Mu{karac je iza{ao iz toaleta sa podignutim
rukama i po~eo da vi~e ‘Alahu akbar’, a zatim je uzviknuo: ‘Imam bombu, imam bombu’. U po~etku sam mislio da se {ali, ali ubrzo je bilo jasno da situacija nije bezazlena“, ispri~ao je putnik.
NAPAO OSOBQE, PA GA SAVLADAO PUTNIK IZ SRBIJE
Napada~ je zatim fizi~ki nasrnuo na ~lanove kabinskog osobqa i postajao sve agresivniji. Prema svedo~ewu istog putnika:
„Kada je odgurnuo stjuardese, situacija je eskalirala. Jedan mladi} ga je uhvatio s le|a i oborio na pod. Ostali su odmah pritr~ali da pomognu. Poku{avao je da se otme, ali je bilo jasno da je sve gotovo“.
U pitawu je bio mu{karac iz Srbije, {to se ~ulo i na snimku koji je napravqen u trenutku savladavawa napada~a. Iako vidno uzrujan, uspeo je da ga obori i zadr`i do kraja incidenta.
„Sedi dole, pi**a ti materina“, ~uje se
BLAGOSLOVENI BILI
Ona je imala i ulogu prevodioca, jer sva deca iz Gr~ke ne govore srpski: „Kad sam jednu devoj~icu pitala, {ta zna na srpskom, ona je nabrajala „znam, blagosloveni bili“, to me je odu{evilo, zatim „voda“, „mleko“. Znali su pozdrave i osnovne re~i, a u kampu su nau~ili dosta. Prilazili su mi i izgovarali re~enice na srpskom. Vrlo mi je drago, jer to je i poenta dru`ewa“.
GOST DOMA]IN SA SVETE GORE
Kamp je imao i specijalnog gosta –doma}ina, iguman Hilandara, arhimandrit Metodije proveo je dva dana sa decom. Niko od wih nije bio u manastiru, ali su imali zadatak da ga nacrtaju onako kako ga zami{qaju. Imali su samo osnovne informacije, nisu im pokazali slike, da bi se probudila ma{ta. Crtali su crkvu, kelije, vinograde. Iguman je stigao u selo ba{ u tom trenutku.
„Stalno je razgovarao sa decom, pitao {ta im se svidelo, {ta je mo`da moglo boqe, {ta im je najinteresantnije. Videla sam da su mu se svideli odgovori. Najinteresantnije su im bile likovne radionice i ekskurzije, naravno i sportske aktivnosti, timske igre. U wima je su{tina, da se oni koji imaju srpsko poreklo dr`e zajedno, me|u sobom da se dru`e, da tako i u~e svoj jezik. U svakom trenutku smo stavqali fokus na timski duh. Da `ive kao jedna porodica, jer to i jesu“.
Ovog leta Hilandarsko selo primi}e jo{ dva puta goste, decu sa Kosova i Metohije, a sti`u i deca iz dijaspore. Prijave jo{ traju, taj deo posla preuzela je op{tina Medve|a. Sada, kada je prvi kamp zavr{en, znaju {ta im je potrebno, pa }e mo`da razmi{qati i o zimskom kampu u Srbiji. Slede}e godine letwi kampovi u Hilandarskom selu po~iwu ve} u junu, ~im se zavr{i {kola.
kako izgovara na snimku. Nakon toga ga je oborio i zadr`ao na podu. Na snimku se vidi i kako stjuardese preska~u sedi{ta kako bi proverile wegovu torbu.
Kasnije se ispostavilo da bomba nije prona|ena.
Pilot je odmah objavio prinudno sletawe, i avion je ubrzo spu{ten na aerodrom u Glazgovu.
Putnicima koji nisu u~estvovali u savladavawu re~eno je da se vrate na svoja mesta, dok su trojica mu{karaca ostala da dr`e napada~a do kraja leta.
OSUMWI^ENI – INDIJSKI DR@ AVQANIN
SA IZBEGLI~KOM KARTICOM
Prema re~ima svedoka, mu{karcu je iz xepa izvu~en nov~anik, a pretpostavqa se da je dr`avqanin Indije, po{to je kod sebe imao izbegli~ku identifikacionu karticu.
AUTOBIOGAFIJA KWEGIWE JELISAVETE KRA\OR\EVI] (11)
l Kako je sudbina prisilila kwegiwu Jelisavetu da ostane bez doma i identiteta, da se seli s jednog mesta na drugo, i postane lutalica i avanturistkiwa l Zbog ~ega su u internatu „Asumpsion“ u Parizu tra`ili da Jelisaveta pre|e u katoli~anstvo l Zbog ~ega je kwegiwa 1960. napustila porodicu i pobegla u zemqu svojih snovaSjediwene Ameri~ke Dr`ave l Zbog ~ega je harizmati~ni predsednik Xon Kenedi tajnu o razmeni {pijuna Abela i Pauersa poverio Jelisaveti l Za{to je kwegiwa Jelisaveta uporno odbijala bra~ne ponude Ri~arda Bartona na vrhuncu wegove popularnosti Preuzeto iz Novosti - Autor: Jelisaveta Kara|or|evi}
PRVI POVRATAK U BEOGRAD PRE PADA BERLINSKOG ZIDA:
1648. - U borbi s Turcima poginuo je junak iz Ravnih Kotara Vuk Mandu{i} koji je, uz Stojana Jankovi}a i Iliju Smiqani}a, bio najomiqeniji junak srpske usko~ke epike. 1849. - U bici kod [ege{vara poginuo je ma|arski pesnik i revolucionar [andor Petefi, jedan od vo|a nacionalnog pokreta 1848. Otac mu je bio Stevan Petrovi}, a [andorovo kr{teno ime bilo je Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboqim ma|arskim lirskim pesnikom 19. veka. Sna`no je uticao na ju`noslovenske pesnike, posebno na \uru Jak{i}a i Jovana Jovanovi}a Zmaja.
1919. - U Nema~koj je donet Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavqena republika. Car Vilhelm II abdicirao je novembra 1918, posle kapitulacije Nema~ke u Prvom svetskom ratu.
^ini se da je sezona ven~awa sredinom tih osamdesetih bila na vrhuncu. Kupila sam mali stan u Wujorku.
Po~etkom 1986. godine Manuel Uloa je navratio na ve~eru. Izrazio je `equ da se ven~amo, rekav{i da sam jedina `ena koju je ikad voleo.
Na kraju smo to i uradili. Kum nam je bio moj trener borila~kih ve{tina Dvajt Vilson. Ni ovog puta nisam obukla ven~anicu.
Odmah nakon ven~awa odleteli smo za Limu, gde je Manuel `iveo. Tamo je saznao da su ga izabrali za kopredsedavaju}eg Saveta za interakciju, organizacije koja okupqa biv{e {efove dr`ava ili vlada i verske poglavare u svojevrsni analiti~ki centar.
Saznali smo da Savet planira vrlo va`nu konferenciju u Budimpe{ti. Ru{ewe Berlinskog zida naziralo se u perspektivi, a politi~ke promene tih godina bile su gotovo opipqive. Svet se mewao, a s wim i ravnote`a me|u blokovima.
Sa druge strane, nisam ni sawala kakvu }e promenu u moj `ivot doneti ta konferencija u Budimpe{ti, a s wom i doga|aji toliko neverovatni da i danas, gotovo ~etiri decenije kasnije, povremeno imam problem da poverujem u sve ono {to se dogodilo od tog sudbonosnog puta u Ma|arsku.
U Budimpe{tu, na konferenciju Saveta za interakcije, stigli smo u oktobru 1987. Manuel je zbijao {ale sa mnom, pokazuju}i u pravcu nedaleke Jugoslavije:
– Da li bi volela da ode{ do Beograda?
Jeza me je hvatala od takve pomisli jer jednostavno nisam verovala da je tako ne{to mogu}e.
U jednoj pauzi konferencije Manuel je pitao Mitju Ribi~i~a, nekada{weg jugoslovenskog premijera, da li sme da me odvede u kratku posetu Beogradu. Ribi~i~ je odgovorio potvrdno jer verovatno nije imao izbora, po{to su Manuel i on u politici imali isti rang. Bila sam iznena|ena.
Ostvarewe: Dolaskom u Beograd Jelisaveta je ispunila `equ kneza Pavla
Ukazom Predsedni{tva Prezidijuma Narodne skup{tine Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz aprila 1947. godine porodici Kara|or|evi} oduzeto je dr`avqanstvo, imovina, sva gra|anska prava i zauvek nam je zabrawen povratak u zemqu. A sada jedan visoki jugoslovenski komunisti~ki funkcioner, odlikovani u~esnik rata na strani partizana, mirno ka`e da mogu u Beograd!
^ekala sam dugo u jugoslovenskom konzulatu u Budimpe{ti da mi se odobri viza. Godinama kasnije, kad sam ponovo srela konzula koji je odobrio moju vizu, ~ula sam kakav je napad panike imao ~im je ugledao moje prezime, znaju}i da mi je bilo zabraweno da u|em u zemqu. A Dejvid Bajnder, dopisnik „Wujork tajmsa“, zvao me je jedne ve~eri desetak godina kasnije da mi ispri~a slede}u istinitu pri~u:
„U jugoslovenski konzulat u Budimpe{ti 1987. u{etala je jedna `ena nose}i diplomatski peruanski paso{ i raspituju}i se za jugoslovensku vizu. U wenom paso{u je pisalo Jelisaveta Uloa Kara|or|evi}. Mladi konzul Popovi} se popeo na sprat da pita {ta da uradi. – Do|avola – rekao je ~ovek sa sprata. – Do|avo-
la, za{to nisam oti{ao ku}i pola sata ranije!
Pozvao je Beograd i ~uo:
– Za{to sam se javio na telefon?
Pitao je nekoga na vi{em polo`aju, ko je kona~no kazao:
– Dajte joj tu jebenu vizu! Nakon mnogo raspravqawa i psovawa na telefonskoj vezi izme|u Beograda i Budimpe{te, odobrena mi je viza. Manuel i ja smo iste ve~eri vozom otputovali za Beograd.
U Beogradu nas je do~ekao peruanski ambasador Pepe Urutia i odveo na Oplenac u porodi~nu crkvu-mauzolej mojih predaka.
Na putu nazad ka Beogradu, voze}i se kroz qupke, pitome predele, stali smo u nekom malom mestu da kupim kameru. Jedina koju sam uspela da na|em bila je mala crna ruska kamera marke „afga“ (dakle, nije bila „agfa“).
Proveli smo no} u hotelu „Interkontinental“ i nisam mogla ~ak da poru~im kafu na srpskom. Sramota!
Sutradan po podne odvezli smo se na Dediwe, otmeni kraj s mnogo velikih vila. Usput smo stali kod Crkve Svetih apostola Petra i Pavla u Top~ideru. Miris li{}a i vla`ne zemqe pokrenuo je lavinu se}awa na moje rano detiwstvo ~im smo iza{li
UZBU\EWE U MOJOJ ZEMQI
@elela sam da se vratim u Beograd isto onako kako sam oti{la iz wega kada mi je bilo nepunih pet godina – vozom. Zbog uzbu|ewa, nisam mogla da spavam u vozu, ni trenula nisam. ^ekala sam jutro {irom otvorenih o~iju. Htela sam da vidim zoru nad mojom nekada{wom zemqom. U ranim jutarwim ~asovima po dolasku u Beograd od uzbu|ewa i tenzije dobila sam glavoboqu, koja se znatno pogor{ala tokom dana. Bila sam u stawu potpunog {oka i u`asa jer vi{e nisam mogla ni re~ srpskog da progovorim.
iz crkve. Po~ela sam nekontrolisano da jecam. Poku{ala sam da se saberem, ali bezuspe{no. Nisam `elela da pla~em, ali suze nisu prestajale. Na kraju krajeva, ipak sam toliko dugo `ivela u Americi da bih, kad god po`elim da vidim ne{to lepo, o~as posla oti{la u Grand kawon, ali i tada sam lagala sebe. Ova poseta je ostavila tako sna`an, uznemiruju}i utisak na mene da se nije mogla uporediti ni sa ~im u mom iskustvu. Odjednom sam shvatila koliko je neobi~no bilo vratiti se, suo~iti se sa sobom i tragi~nom sudbinom moje porodice i zemqe. Bilo je kao kad ~ovek odjedanput zakora~i u dugo sawani san. Otputovali smo za London dan kasnije. Nazvala sam majku presre}na {to sam mogla da joj ispri~am detaqe o poseti Beogradu i Oplencu. Bila je iznena|ena, odu{evqena i uzbu|ena! Obe smo pomislile: Da je otac `iv, toliko toga bih ga pitala.
Utisci s kratkog putovawa u Jugoslaviju bili su sve sna`niji kako je vreme prolazilo. Krenuli smo za Moskvu 15. maja. Tamo je zakazana Plenarna sednica Saveta interakcije – koji je osnovan 1983. godine kao nezavisna neprofitna organizacija koja je okupqala biv{e predsednike dr`ava i vlada, s ciqem da zajedno deluju za dobrobit mira, bezbednosti, privredne obnove i primene univerzalnih eti~kih standarda. Bila sam odu{evqena {to sam u Moskvi. Rusija je za mene bila zemqa }irilice, pa su mi se stalno javqale srpske re~i. Grad je bio ~ist, skoro bez automobila, bez zaga|ewa. Stariji qudi su se ose}ali izneverenim zbog saznawa o Staqinu i stalno su se pitali: „Za {ta smo se borili?“ Oni sredove~ni su bili umorni od pri~e, a mladi besni na svoje roditeqe zato {to nisu shvatali {ta se de{avalo.
l U slede}em broju: U Georgijevskoj dvorani u Kremqu, ni u jednoj palati na svetu, nisam videla takvu rasko{
1944. - Francuski pisac Antoan de Sent Egziperi, autor „Malog princa”, jedne od naj~itanijih kwiga u svetu, poginuo je pod i daqe nejasnim okolnostima tokom leta nad Sredozemnim morem kao pilot izvi|a~kog aviona Vazduhoplovnih snaga Slobodne Francuske u Drugom svetskom ratu.
1964. - Ameri~ki vasionski brod bez qudske posade „Renxer 7” poslao je prve snimke tamne strane Meseca.
1965. - Ro|ena je {kotska kwi`evnica Xoan Rouling, autorka bestselera o de~aku Hariju Poteru, koji su prevedeni na 31 jezik i prodati u desetinama miliona primeraka.
1971. - Ameri~ki astronauti Dejvid Skot i Xejms Irvin, ~lanovi misije „Apolo 15”, drugog dana boravka na Mesecu proveli su vi{e od {est ~asova u vo`wi posebnim vozilo. To je bila prva vo`wa po tlu Meseca.
1993. - Napadom Izraela na jug Libana, tokom kojeg je ubijeno 140 qudi, a 500.000 izbeglo prema severu zemqe, prekinuto je jednonedeqno primirje na Bliskom istoku.
2001. - Umro je biv{i predsednik Portugalije Fransisko Kosta Gomes. Gomesa je na funkciju predsednika postavila revolucionarna hunta, pet meseci posle aprilske pobune 1974. kojom je okon~ana 50-godi{wa desni~arska diktatura.
2003. - Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Boris Tadi} doputovao u Izrael. To je prva poseta ministra odbrane u istoriji dve zemqe.
2003. - Ha{ki tribunal osudio je bosanskog Srbina Milomira Staki}a na do`ivotni zatvor zbog zlo~ina protiv ~ove~nosti nad nesrbima u Prijedoru i okolini 1992. On je prvi optu`enik kome je taj sud izrekao kaznu do`ivotnog zatvora. U martu 2006. @albeno ve}e Ha{kog tribunala preina~ilo je prvostepenu presudu u kaznu zatvora od 40 godina.
2003. - Austrijanac Feliks Baumgartner prvi je posebnim padobranom - „karbonskim krilom” za {est minuta i 22 sekunde preleteo Kanal Laman{, brzinom ve}om od 200 kilometara na sat. Let je zapo~eo skokom iz aviona na visini ne{to mawoj od 9.000 metara.
TAJNA HIMNE SVETOM SAVI:
Sigurno ne znate ko ju je napisao, a misterija prati i mesto wenog nastanka
Ako ikada posetite Kuve`din zate}i }ete impresivno manastirsko zdawe sa elegantnom belom crkvom, dve kapele, prostranim konacima, ure|enim vo}wacima i slo`nim, vrednim bratstvom koje }e vas srda~no do~ekati. Mir i spokoj kojim odu{e mala dolina ukra{ena potokom i gustom {umom, na jugozapadnom delu Fru{ke gore, toliko je potpun da je skoro opipqiv, pa ~ovek ne mo`e da poveruje da je ikada bio naru{en. Jer – kako i{ta lo{e mo`e da se dogodi na jednom ovakvom mestu?!
Ipak, ta atmosfera vara! Da ste se pre nekoliko decenija obreli na ovom mestu, verovatno ga ne biste ni prepoznali. Vladala je pusto{, konaci su bili ru{evine odakle je odno{en gra|evinski materijal, a od velelepnog hrama videli biste samo polusru{ene, ~a|ave zidine.
Jer, pri~a o Kuve`dinu, pri~a je o jednom od fru{kogorskih manastira koji je najvi{e stradao… ali i pri~a o zaboravqenoj hrabrosti, vaskrsewu i `ivotu koji uvek na|e put!
ZADU@BINA STEFANA [TIQANOVI]A
Kuve`din je najverovatnije podigao Sveti Stefan [tiqano-
vi} 1520. godine. Kako postoji nekoliko izvora iz 16. veka koji ga pomiwu, izvesno je da je ve} tada postojao. Zna se da su se u wemu, be`e}i pred Turcima, tokom Velikog be~kog rata, nastanili monasi iz Vin~e i Slanaca kraj Beograda, donose}i veliki broj vrednih crkvenih predmeta i kwiga. Tokom dobrog dela istorije, Kuve`din je predstavqao jedinstvenu celinu sa obli`wim [i{atovcem, a manastiri su razdeqeni tek po~etkom 18. veka. O staroj crkvi koja se nalazila na ovom mestu nema mnogo tragova. Zna se da je bila od kamena, sa zvonikom i dva kubeta. ^itav kompleks je tokom 18. veka nekoliko puta obnavqan i dogra|ivan, pa je tako na obli`wem uzvi{ewu 1778. podignuta lepa kapela posve}ena Vaznesewu Gospodwem koju su, zbog ~iwenice da se oko we sahrawivalo mona{tvo, prozvali i – Grobqanska.
JEDINI MANASTIR
POSVE]EN SVETOM SAVI
Za Kuve`din se vezuje jedan kuriozitet. Naime, manastirska slava je Preobra`ewe, ali je crkva od davnina posve}ena Svetom Savi i Svetom Simeonu. Zapravo, u pitawu je jedini manastir u ~itavoj Srbiji posve}en Svetom Savi, pa se zbog ove okolnosti smatra da je Kuve`din u pro{losti odigrao va`nu ulogu
u {irewu kulta Nemawi}a me|u stanovni{tvom Srema. MESTO GDE JE NASTALA HIMNA SVETOM SAVI?
Iako niko danas zapravo ne zna ko je napisao Himnu Svetom Savi, jedna od verzija ka`e da je ona nastala upravo u Kuve`dinu 1735. godine i da ju je spevao ili neki tada{wi monah ili vladika vr{a~ki Jovan Georgijevi}. Pesma se zatim pro{irila, pa ju je vi{e od veka kasnije 1858. u Be~u ~uo i zabele`io Kornelije Stankovi}.
Kako je arhiva fru{kogorskih manastira uglavnom uni{tena,
[TA SU TRA@ILI MLADI PRE POLA VEKA?
ne postoje pisani tragovi koji bi potkrepili ovu teoriju, ali je mogu}e da se “Uskliknimo s qubavqu svetitequ Savi” zapravo prvi put za~ulo unutar zidina kuve`dinskog hrama. STRA[NO STRADAWE Kao i mnoge druge pravoslavne svetiwe Fru{ke gore, i Kuve`din je stra{no stradao tokom Drugog svetskog rata. Odmah po uspostavqawu vlasti Nezavisne Dr`ave Hrvatske manastir je opqa~kan, a deo sestrinstva je, na ~elu sa starom igumanijom Melanijom, odveden u logor Caprag kod Zagreba gde su provele
nekoliko meseci pre nego {to su oslobo|ene. Tokom ratnih godina, zapusteli Kuve`din su koristile usta{e, pa pripadnici Narodnooslobodila~kog pokreta, a manastir je spaqen, a u prole}e 1944. i miniran nakon ~ega je ostao potpuno uni{ten. Zabele`en je i dirqiv slu~aj monahiwe Jelene koju su usta{e ubile zato {to su je zatekle kako pretura po ru{evinama i poku{ava da skloni pre`ivele ikone sa ikonostasa. Zahvaquju}i wenom herojstvu, spaseno je oko 20 ikona koje je uspela da sakrije u Grobqanskoj kapeli.
Ovo su bili studentski zahtevi 1968. godine
Studentske demonstracije 1968. u{le su u legendu i i danas se ~esto pomiwu i prou~avaju. Re~ je bila o pokretu koji je zahvatio dobar deo sveta - protestovalo se zbog rata, lo{eg polo`aja radnika i omladine, ekstremnog boga}ewa, ali su zahtevi imali i “lokalni karakter” koji je zavisio od dr`ave do dr`ave. To je bio slu~aj i sa Jugoslavijom.
Talas studentskog nezadovoqstva koji je tokom 1968. polako plavio svet, po~etkom juna stigao je i do Beograda. Sli~ne demonstracije istovremeno }e se odvijati i u drugim studentskim centrima Jugoslavije - Zagrebu, Sarajevu, Qubqani, Pri{tini… ali u daleko mawem obimu. Centar zbivawa bio je glavni grad. Protest je u Beogradu trajao od 2. do 9.
juna (i ~uvenog Titovog “studenti su u pravu), a obele`ili su ga masovnost, sukob sa policijom na Novom Beogradu, ali i ogromna podr{ka koju je veliki broj tada{wih intelektualaca - glumaca, kwi`evnika, profesora, pru`io studentima. [ta su bili zahtevi studenata (u Beogradu)?
Svoje zahteve studenti su izneli 3. juna u “Proglasu studentima i gra|anima Beograda” i “Rezoluciji studentskih demonstracija” i oni su bili ispisani na velikom belom platnu i oka~eni na zgradu rektorata u Beogradu.
Evo tih zahteva:
1) Smatramo da je osnovni problem pojava socijalne nejednakosti u nas. U vezi s tim zahtevamo:
- doslednu raspodelu prema radu, - energi~nu akciju protiv boga}ewa na
ne-socijalisti~ki na~in, - zahtevamo da socijalna struktura studenata predstavqa odraz dru{tvene strukture, - zahtevamo ukidawe svih privilegija kojih ima u na{em dru{tvu.
2) Veliki broj nezaposlenih
3) Postojawe jakih birokratskih snaga u na{em dru{tvu zahteva:
- demokratizaciju svih dru{tveno-politi~kih organizacija a posebno Saveza komunista, - demokratizaciju svih sredstava informisawa i formirawa javnog mwewa, - slobodu zbora i demonstracija.
4) Studenti su posebno ogor~eni stawem na na{im univerzitetima. Stoga se zahteva:
- poboq{awe materijalnog polo`aja univerziteta,
- ravnopravno u~estvovawe studenata u svim forumima gde se re{avaju bitni problemi dru{tva, a pre svega pitawa direktno ili indirektno vezana za studente, - osu|ujemo pojavu klanova i monopola na pojedinim katedrama i zahtevamo o{tru borbu protiv istih, - zahtevamo potpunu i demokratsku reizbornost celokupnog nastavnog osobqa, - zahtevamo slobodan upis studenata”. Ovim zahtevima koji su se u su{tini svodili na demokratizaciju dru{tva i re{avawe socijalnih i ekonomskih pitawa, a pre svega nezaposlenosti, studenti su kasnije dodali jo{ dva - da zbog prebijawa studenata budu smeweni gradski, savezni i republi~ki policijski {efovi, kao i da niko ne odgovara zbog u~e{}a u protestima.
CAR-ZVONO: Najve}e zvono na
svetu nalazi se u Moskvi, a wegov ”glas”
se nikada nije ~uo
Istorija ~uvenog Car-zvona se`e u prvu polovinu 18. veka, a iako je o wegove izrade do danas pro{lo ve} skoro tri veka, on i daqe privla~i pa`wu prestoni~kih turista. Me|utim, nije zvuk koji on izdaje ono {to ih ostavqa bez daha, ve} ne{to drugo...
Rusija je poznata po crkvenim zvonima. Isprva, zvona su bila osmi{qena radi br`eg i lak{eg preno{ewa vesti i poruka na rastojawu, a tokom ratova pribli`avawe neprijateqa ogla{avalo se upravo zvonima. I jo{ od tada, izlivawe zvona postala je neka vrsta umetnosti.
Kasnije, zvona su se koristila i da vernike pozovu na molitvu i bogoslu`ewe, a za vreme crkvenih praznika ogla{avala se posebna melodija. Tako su po~etkom 18. veka ruski majstori ovog zanata dobili nare|ewe da izliju najve}e na svetu zvono - cara svih zvona.
UKAZ O IZRADI ZVONA POTPISAN 1730. GODINE
Ukaz o izlivawu najve}eg zvona potpisala je 26. jula 1730. godine Ana Ivanovna, bratanica cara Petra Velikog, a va`an posao poveren je izvesnom Ivanu Motorinu, koji se sli~nim projektima bavio godinama i ~ija su zvona ve} krasila mnoge poznate ruske svetiwe.
Za izradu masivnog zvona Motorinu je trebalo ne{to vi{e od 5 godina, jer ~ak i wegove ideje kako }e to uraditi nekoliko puta propadale, pa je posao morao da po~iwe ispo~etka. Na kraju je uspeo: zvono visoko ~ak 6 metara i 14 centimetara i te{ko 201 tonu i 924 kilograma ugledalo je svetlost dana.
PO@AR BUKNUO TOKOM ZAVR[NIH RADOVA
Istina, kada je kona~no izliveno, zvono je bilo sasvim obi~nonedostajali su mu ukrasi, koji su mogli da se na wega nanesu tek kada se bronza od koje je on izra|en, potpuno ohladi. Na dekoracijama je trebalo da se na|u i likovi Alekseja Mihajlovi~a Najti{eg i Ane Ivanovne Romanovih.
I taman kada su svi pomislili da }e zvono kona~no ukrasiti Uspenski hram, desilo ne ne{to stra{no: u jami dubokoj deset metara i oblo`enoj drvenim gra|evinskim skelama, u kojoj su umetnici rezbarili ukrase, dogodio se veliki po`ar. Deo skela sru{io se na zvono.
NESRE]NI SLU^AJ TRAJNO JE O[TETIO ZVONO
Upla{eni radnici po~eli su da polivaji zvono hladnom vodom, ne bi li spre~ili wegovo otapawe na visokim temperaturama, ali umesto da spasu umetni~ko delo, zapravo su ga time uni{tili. Zbog velike razlike u temperaturama, na wemu su se stvorile pukotine, a jedan deo je ~ak i otpao.
Vi{e od jednog veka gigantsko zvono ostalo je da ~ami u jami i tek 1836. godine odlu~eno je da se ono izvu~e. Taj posao poru~en je Ogistu Monferanu, arhitekti koji je sagradio i Isakijevski hram i Aleksandrovski stub u Sankt Peterburgu. Ovde se od wega o~ekivalo da zvono izvu~e iz jame i stavi na postament.
CAR-ZVONO KONA^NO POSTAVQENO Monferan se sa zadatkom sna{ao dobro i od tada, pa sve do danas, gigantsko zvono krasi teritoriju Moskovskog Kremqa. U me|uvremenu wemu je dat i naziv Car-zvono, zbog impresivnih gabarita, a deli} (te`ak oko 11 i po tona) koji je onomad otpao tako|e se nalazi u okviru kompozicije.
Ovo zvono, zajedno sa ogromnim topom koga nazivaju i Car-top, nastavqa da privla~i veliki broj turista i podse}a na nestvarno talentovane umetnike epohe Carske Rusije. Umetnike koji su `eqe imperatorske porotice pretvarali u remek-dela neprolazne lepote.
l OVAN (21. 3. - 20. 4.)
Mogu}a je prilika za unapre|ewe ili prihvatawe novog profesionalnog izazova. Ne ignori{ite predloge kolega, saradwa vam mo`e doneti va`ne uvide. Zauzeti Ovnovi }e po`eleti da otvore nova poglavqa u odnosu s partnerom, posebno kroz iskrene razgovore o pro{losti i budu}nosti. Slobodni }e upoznati osobu koja }e ih izazvati da preispitaju svoje kriterijume u qubavi.
l BIK (21. 4. - 21. 5.)
Ulagawa u nekretnine ili porodi~ne projekte bi}e u fokusu. Zauzeti Bikovi }e kroz otvorene razgovore s partnerom u~vrstiti svoj odnos, a mogu}i su i zajedni~ki planovi vezani za dom. Slobodni bi mogli da obnove kontakt sa osobom iz pro{losti, {to }e probuditi stara ose}awa. Obratite pa`wu na kvalitet sna i pravilnu ishranu jer su mogu}e tegobe povezane sa varewem.
l BLIZANCI (22. 5. - 21. 6.)
Mogu}e su ponude za poslovna putovawa ili kurseve. U qubavi }e vam prijati iskreni razgovori. Zauzeti Blizanci }e se potruditi da prevazi|u nesporazume sa partnerom i osve`e odnos, dok }e slobodni upoznati zanimqivu osobu putem zajedni~kih prijateqa ili kra}eg putovawa. Mogu}i su neplanirani tro{kovi, ali bi}e povezani s obrazovawem ili li~nim razvojem.
l RAK (22. 6. - 22. 7.)
U profesionalnoj sferi o~ekuju promene koje }e zahtevati da se boqe prilagodite i reorganizujete. Oslonite se na unutra{wi glas! Zauzeti Rakovi }e imati potrebu da se jo{ vi{e zbli`e sa partnerom, kao i da s wim re{e va`na porodi~na pitawa. Slobodni }e ~eznuti za biv{im qubavima, ali va`no je da budu pa`qivi da se ne izgube u pro{losti. Izbegavajte impulsivne kupovine.
l LAV (23. 7. - 22. 8.)
Finansijski rizici }e se isplatiti, ali samo ako dobro razmotrite sve opcije. U qubavi vas o~ekuje period pun romantike. Zauzeti Lavovi }e u`ivati u pa`wi partnera, a zajedni~ki trenuci done}e novu bliskost. Slobodni Lavovi bi mogli da upoznaju osobu koja ih fascinira - mogu}i su izlasci i nova poznanstva. Povedite ra~una o balansu izme|u aktivnosti i odmora.
l DEVICA (23. 8. - 22. 9.)
Razmislite o reorganizaciji posla i optimizaciji tro{kova. U qubavi }ete tra`iti sigurnost i stabilnost. Zauzete Device }e ulagati u kvalitet odnosa, mo`da kroz re{avawe va`nih pitawa vezanih za dom ili zajedni~ki buxet. Slobodne Device bi}e oprezne pri ulasku u nove veze, ali bi neko iz poslovnog okru`ewa mogao da im privu~e pa`wu. Obratite pa`wu na signale tela.
l VAGA (23. 9. - 22. 10.)
Ako planirate pokretawe novog posla ili partnerstva, pa`qivo procenite sve aspekte. U qubavi, zauzeti }e se fokusirati na o~uvawe harmonije u vezi. Mogu}e je da }e partnera posmatrati druga~ijim o~ima. Slobodne Vage o~ekuje susret s osobom koja }e ih inspirisati, ali budite oprezni s idealizacijom. Obratite pa`wu na ki~mu i o~i, naro~ito ako dugo boravite pred ekranom.
l [KORPIJA (23. 10. - 22. 11.)
Izbegavajte ve}e investicije i ne ulazite u sumwive aran`mane. Na emotivnom planu, zauzeti }e u}i u fazu iskrenih razgovora i otkrivawa skrivenih ose}awa. Ako se pojave stare sumwe ili nesuglasice, va`no je da se suo~ite s wima otvoreno. Slobodnim [korpijama predstoji emotivni preokret - mogu}e je poznanstvo koje }e pokrenuti duboke promene u wihovom pogledu na qubav.
l STRELAC (23. 11. - 21. 12.)
Novac dolazi kroz rizi~ne ili nekonvencionalne poduhvate - pa`qivo analizirajte pre nego {to investirate. U qubavi, zauzeti Strel~evi otvoreno dele snove i `eqe sa partnerom, {to }e oja~ati vezu. Slobodni bi mogli da do`ive qubavnu avanturu s osobom iz drugog grada ili zemqe, ili s nekim ko vas podse}a na davno izgubqeni ideal. Izbegavajte da se iscrpqujete.
l JARAC (22. 12. - 20. 1.)
Mogu}e je priznawe ili napredovawe, ali tek nakon ozbiqnog zalagawa. Qubavni `ivot donosi smirewe - zauzeti Jar~evi stabilizuju odnos kroz svakodnevne gestove pa`we i podr{ke. Ako ste slobodni, mogli biste da uspostavite kontakt s osobom koja vam deluje ozbiqno i pouzdano. Zdravqe zahteva fokus na ki~mu, kolena i op{te fizi~ko stawe. Odmor je jednako va`an kao i rad.
l VODOLIJA (21. 1. - 19. 2.)
Izbegavajte nagle odluke kad su finansije u pitawu, ulagawa zahtevaju da prvo sve pa`qivo isplanirate. Qubavni `ivot bi}e u znaku slobode. Zauzete Vodolije `ele}e da obnove bliskost kroz zajedni~ke projekte ili neobi~ne aktivnosti. Ako ste slobodni, otvorite srce prema nekome ko razmi{qa druga~ije od vas. Povedite ra~una o imunitetu i izbegavajte iscrpqivawe.
l RIBE (20. 2. - 20. 3.)
Poslovna sfera ove nedeqe bi}e obojena intuicijom. Izbegavajte velike tro{kove, ali ula`ite u stvari koje vam pru`aju emotivnu sigurnost. U qubavi, zauzeti }e imati priliku da prodube vezu kroz iskrene razgovore ili emotivne trenutke koji }e oboma zna~iti. Slobodne Ribe o~ekuje susret sa osobom koja deluje kao odraz wihovih unutra{wih `eqa. Ne `urite, ali otvorite srce.
„SKORO KAO DA SAM KOD KU]E“: Amerikanac
do{ao u Srbiju zbog \okovi}a i Joki}a, ali ovo ga je odu{evilo!
Ameri~ki travel bloger
Stiven Kenon je otkrio na svom TikTok profilu da je inspiraciju za dolazak u Srbiju prona{ao zahvaquju}i Novaku \okovi}u i Nikoli Joki}u, ~ije karijere pomno prati. Ipak, nije o~ekivao ovakve utiske.
„Srbi deluju kao izuzetno sre}an narod. Kao da su svi super sre}ni. Gde god da sam pro{ao, svuda su qubazni. To mi je potpuno druga~ije iskustvo u odnosu na druge balkanske zemqe“, rekao je on, a onda dodao da to, tako|e ne odgovara i savetima koje je dobijao pre nego {to je stigao u Srbiju. „Razumem da je to bila generalizacija, ali mi je re~eno, bar sa strane, da kad ode{ na Balkan, kultura mo`da nije ba{ toliko vedra, ako ima smisla. Sli~no je i u SAD, odakle sam ja – ju`wa~ko gostoprimstvo, a onda sam se preselio u Kaliforniju i tamo nije bilo ba{ tako. Ali ovde u Srbiji svi su stvarno super qubazni.“
Kenon navodi da je upravo zbog toga u Beogradu nai{ao na energiju i atmosferu koja ga podse}a na dom. „Sad sam na jednoj od glavnih ulica i gde god da krenem, ose}am pozitivnu energiju, vedar duh. Obo`avam to. Skoro kao da sam opet kod ku}e u SAD po energiji i atmosferi. Ako uop{te ima smisla. Da li je to deo va{e kulture? Do sada je ovo najboqe okru`ewe koje sam do`iveo u bilo kojoj bal-
kanskoj zemqi. Prelepa ulica, prelep kraj“, zakqu~io je Stiven dok se {etao Beogradom.
U komentarima, neki su potvrdili da je ta pozitivna energija i srda~nost zaista deo svakodnevice, naro~ito kada je re~ o odnosu prema strancima. Ipak, pored wihovih komentara, usledili su oni koji su poku{ali da pru`e {iru sliku.
„Prepuni smo briga i te{ko}a, ali to ne prenosimo na druge –umesto toga, uvek poku{avamo da nekom ulep{amo dan, ~ak i ako je na{ bio lo{“, „Niko ovde nije sre}an. Biti qubazan ne zna~i da smo sre}ni. Mi smo kulturni i vaspitani qudi, ali nismo sre}ni! U`ivaj u Srbiji“, „To su na{i mehanizmi pre`ivqavawa… crni humor je deo na{e kulture – smejemo se kad je najte`e. Siroma{ne zemqe su obi~no dru`equbivije i srda~nije“, glasili su samo neki od mnogobrojnih komentara, prenosi Blic.
Kineski nau~nici utvrdili prelomnu ta~ku kada telo po~iwe ubrzano da stari
Protok vremena mo`e biti linearan, ali tok qudskog starewa nije. Umesto postepene tranzicije, va{ `ivot klizi kroz brzi rast detiwstva, dosti`e vrhunac u ranom odraslom dobu, pa sve do ubrzawa starewa kako decenije odmi~u. Sada je nova studija identifikovala prekretnicu u kojoj se to ubrzawe obi~no de{ava: oko 50. godine.
Nakon ovog vremena, putawa kojom va{a tkiva i organi stare je strmija nego u prethodnim decenijama, prema studiji proteina u qudskim telima u {irokom rasponu odraslih uzrasta – a va{e vene su me|u onima koje najbr`e propadaju, prenosi RTS.
„Na osnovu promena proteina povezanih sa starewem, razvili smo tkivno specifi~ne proteinske satove starewa i okarakterisali putawe starewa na nivou organa. Vremenska analiza otkrila je infleksiju starewa oko 50. godine, pri ~emu su krvni sudovi tkivo koje rano stari i izrazito je podlo`no tom procesu“, pi{e tim koji predvode nau~nici iz Kineske akademije nauka.
Qudi imaju dug `ivotni vek u pore|ewu sa ve}inom drugih sisara, ali to dolazi sa odre|enom cenom. Jedna je slabqewe funk-
RECEPT
KROMPIR
PAPRIKA[
SA VAQU[KAMA
POTREBNO
JE:
n 1 glavica crnog luka
n 2 ka{ike crvene aleve paprike
n 400 g krompira
n 1 {argarepa, po potrebi so n 1 ka{i~ica suvi biqni za~in
n 150 g dimqene kobasice
Za vaqu{ke: n 300 g bra{na n po potrebi voda, 1 jaje
PRIPREMA:
Crni luk sitno seckati i propr`iti na masti, staklasto. Zatim dodati crvenu mlevenu papriku. Naliti vodom. Dodati oqu{ten krompir i se~en na ~etvrtine. [argarepu se}i na kolutove i dodati u paparika{, zajedno sa kolutovima kobasice. Sve kuvati nekih 30 minita. Soliti i za~initi suvim biqnim za~inom.
Za vaqu{ke pome{ati jaje sa bra{nom i odre|enom koli~inom vode. Procenite sami. Vaqi{ke ka{ikom vaditi i ukuvati u paprika{. Potrebno je kuvati jo{ nekih 10 do 15 minuta.
cije organa, {to dovodi do pove}awa rizika od hroni~nih bolesti kako godine prolaze. Nemamo ba{ dobro razumevawe obrazaca starewa u pojedina~nim organima, pa su stru~waci istra`ivali kako se proteini u razli~itim tkivima mewaju tokom vremena. Prikupili su uzorke tkiva od ukupno 76 donora organa starosti izme|u 14 i 68 godina koji su umrli od slu~ajne traumatske povrede mozga.
Ovi uzorci obuhvatili su sedam telesnih sistema: kardiovaskularni (srce i aorta), digestivni (jetra, pankreas i creva), imuni (slezina i limfni ~vor), endokrini (nadbubre`na `lezda i bela masna }elija), respiratorni (plu}a), ko`ni i mi{i}no-skeletni (mi{i}i). Tako|e su uzeli uzorke krvi.
Tim je napravio katalog proteina prona|enih u ovim sistemima, pa`qivo bele`e}i kako su se wihovi nivoi mewali sa pove}awem starosti donora. Istra`iva~i su uporedili nalaze sa bazom podataka o bolestima i wihovim povezanim genima
i otkrili da se ekspresija 48 proteina povezanih sa bolestima pove}ava sa godinama.
To je ukqu~ivalo kardiovaskularna stawa, fibrozu tkiva, masnu bolest jetre i tumore povezane sa jetrom.
Najizra`enije promene dogodile su se izme|u 45. i 55. godine, otkrili su istra`iva~i. Upravo u ovom trenutku mnoga tkiva prolaze kroz zna~ajno proteomsko mewawe, a najizra`enije promene se javqaju u aorti – {to pokazuje jaku podlo`nost starewu. Pankreas i slezina su tako|e pokazali trajne promene. Da bi testirali svoje nalaze, istra`iva~i su izolovali protein povezan sa starewem u aortama mi{eva i ubrizgali ga mladim mi{evima kako bi posmatrali rezultate. @ivotiwe tretirane proteinom imale su smawene fizi~ke performanse, smawenu snagu stiska, mawu izdr`qivost i slabiju ravnote`u i koordinaciju u pore|ewu sa netretiranim mi{evima. Tako|e su imali izra`ene markere vaskularnog starewa. Prethodni rad drugih istra-
`iva~a pokazao je jo{ dva vrhunca u starewu, oko 44. godine, i ponovo oko 60. godine. Novi rezultat sugeri{e da je qudsko starewe komplikovan, korak po korak proces koji ukqu~uje razli~ite sisteme. Utvr|ivawe kako }e starewe uticati na odre|ene delove tela u odre|enim vremenima moglo bi pomo}i u razvoju medicinskih intervencija koje bi olak{ale taj proces.
„Na{a studija je spremna da izgradi sveobuhvatni vi{etkivni
proteomski atlas koji obuhvata 50 godina celog procesa starewa kod qudi, razja{wavaju}i mehanizme koji stoje iza neravnote`e proteostaze u ostarelim organima i otkrivaju}i i univerzalne i specifi~ne obrasce starewa za tkivo“, pi{u istra`iva~i.
„Ovi uvidi mogu olak{ati razvoj ciqanih intervencija za starewe i bolesti povezane sa starewem, otvaraju}i put poboq{awu zdravqa starijih osoba“, dodaju kineski nau~nici.
Mawe poznate, ali zna~ajne prednosti plivawa
Plivawe je nesumwivo jedna od najzdravijih aktivnosti koje mo`emo da radimo, bez obzira na godine ili nivo kondicije.
Pored toga {to nas osve`ava i opu{ta, plivawe aktivira skoro sve mi{i}ne grupe u telu, poboq{ava izdr`qivost i poma`e u odr`avawu zdrave telesne te`ine.
To je trening niskog intenziteta za zglobove, ali sa velikim uticajem na celo telo. Plivawe ja~a srce, poboq{ava cirkulaciju i respiratorni kapacitet, a istovremeno smawuje nivo stresa.
Boravak u vodi deluje smiruju}e na nervni sistem, {to doprinosi ose}aju opu{tenosti i mentalne ravnote`e. Nije ni ~udo {to mnogi biraju plivawe kao na~in da se „resetuju“ nakon napornog dana ili nedeqe. Mawe poznata, ali fascinantna ~iwenica je da plivawe pozitivno uti~e na mozak, posebno na pam}ewe i kognitivne funkcije.
Nau~na istra`ivawa pokazuju da redovno plivawe mo`e stimulisati rast novih mo`danih }elija, poboq{ati veze izme|u neurona i stimulisati lu~ewe hormona koji su va`ni za u~ewe i koncentraciju.
• Centralni nervni sistem. Esencijalno uqe od lavande ima umiruju}i miris {to ga ~ini odli~nim za anksioznost i neraspolo`ewe. Pored opu{tawa i relaksacije organizma, odli~an je kod problema sa migrenama, glavoboqama, depresijom, nervnom tenzijom i emocionalnim stresom.
• Nesanica. Lavanda se preporu~uje kao alternativni oblik za terapiju nesanice, s obzirom da deluje na autonomi nervni sistem. Uqe se mo`e nakapati na jastuk, {to }e dodatno umiriti organizam.
• Otklawa bolove – kao {to su mi{i}ni gr~evi, reuma, lumbago, artritis. Deluju}i
To zna~i da svaki odlazak na bazen ili more ne samo da poma`e va{em telu, ve} i va{em mozgu da boqe funkcioni{e. Posebno za decu i starije osobe, plivawe mo`e igrati kqu~nu ulogu u razvoju i odr`avawu mentalnih sposobnosti. Tako|e podsti~e boqi san, smawuje anksioznost i mo`e pomo}i kod simptoma depresije. Ako tra`ite aktivnost koja kombinuje fizi~ko zdravqe, mentalno blagostawe i letwu zabavu, plivawe je te{ko pobediti. A sada kada znamo da doprinosi i boqem pam}ewu, imamo jo{ jedan razlog da se upustimo u to.
LE^EWE
antiinflamatorno i umiruju}e, elimini{u se bolovi i uko~enost. Masa`a ovim uqem tako|e otklawa bol u mi{i}ima i kostima.
• Respiratorni problemi – Efikasno elimini{e respiratorne infekcije, grip, astmu, sinuzitis, laringitis, bronhitis i tonzilitis, bolove i zapaqewa u usnoj dupqi. Uqe se mo`e inhalirati. Inhalacija mo`e biti suva ili vla`na. Kod suve inhalacije 2-3 kapi eteri~nog uqa lavande se aplikuje na pamu~nu maramicu i udi{e nekoliko minuta, dok se vla`na inhalacija primewuje sa kqu~alom vodom u koju nakapamo nekoliko kapi uqa.
• Imunitet– Dobro su poznata antibakterijska i antivirusna svojstva lavande, {to je ~ini odli~nim saveznikom protiv raznih bolesti.
• Digestivni trakt – Oralna upotreba eteri~nog uqa lavande stimuli{e varewe hrane, pove}ava se sekrecija gastri~nih sokova. Otklawa se bol u `elucu, gastri~ne kolike, dijareja i mu~nina.
• Nega ko`e – Uqe se koristi za tretirawe problema kao {to su psorijaza, ekcemi i atopijski ili seboroi~ni dermatitis. Lavanda je odli~na u tretirawu suve, dehidrirane ko`e, sklone borama.
VODORAVNO: 1. Postajati mek{i, 2. Vrsta pamu~ne tkanine - Vrsta karta{ke igre, 3. Skupoceni dragi kamen, ahat - Mesto kod Zaje~ara, 4. Auto oznaka Holandije - Skitnica, lutalac - Kow u narodnoj pesmi, 5. Naseqe kod Kovina - Dimitrije odmila, 6. Afroazijski narod - Isporu~ilac aviza, 7. Indijski pesnik Bihari - Pogodba za ukupan posao - Oznaka za istok, 8. Veznik - [umica omorike - Pravac u budizmu, 9. Prikrivawe, skrivawe, zatajivawe - Omorina, 10. Elipsasti tawir - Ponovo, iznova, 11. Li~na zamenica - Podupira~ - Inicijali starijeg peva~a Petrovi}a, 12. Goniti vi~u}i, ala~u}i - Du`ica oka, 13. Tetkin mu` - Hajdu~ki pomaga~i, 14. Srpska glumica.
USPRAVNO: 1. Nedoli~no se pona{ati, 2. Grm za `ivu ogradu, divqa pomoranxa - [panski lu~ki grad, 3. Ime starijeg pisca i kriti~ara Fincija - Kugla za bo}awe - Kow u narodnoj pesmi, 4. Jednooki div (mit.) - Retko kad, 5. [ahovski klub (skr.) - Istraga na licu mesta - Ime {panskog gitariste De Lusije, 6. Najve}a arterija - Uranova ruda - Oznaka za polupre~nik, 7. Oznaka za volt - Gaziti po blatu - Napev, melodija, 8. Koralno ostrvo - Mesto kod Uba - Deo zapre`nog pribora, 9. Narodno mu{ko ime - Potapati u vodu, 10. Jezero u Severnoj Americi - Podstrek, podsticaj - Prevremen, 11. Ve}e instrumentalne kompozicije - Qubavni pesnici, 12. Rusko `ensko ime - Mali pas.
AVIZER, LAL, \UTURA, I, I, OMARIK, ZEN, ZATAJA, OMORA, OVAL, NANOVO, VI, OPIRA^, TP, ALAKATI, IRIS, TETAK, JATACI, ISIDORAMINI].
VODORAVNO: SMEK[ AVATI SE, KALIKO, TAROK, AKIK, RGOTINA, NL, LUTALO, AT, DUBOVAC, MITA, ARAPI,
RE[EWE UKR[TENICE:
UPUTSTVO ZARE[AVA^E: U prazna poqa upi{ite nedostaju}e brojeve vode}i
ra~una da svaki red, svaka kolona i svaki segment 3h3 poqa treba, bez ponavqawa, da sadr`i sve brojeve od 1 do 9.
SrpskiGlas
BAJAGA PRVI PUT KOMENTARISAO ZABRANU U HRVATSKOJ:
Mrziteqima je zapu{io usta
Mom~ilo Bajagi} Bajaga izjavio je za rije~ki Novi list da niti je poku{ao da shvati, niti mo`e da razume za{to se otkazuju wegovi koncerti u pojedinim mestima u Hrvatskoj. Dotakao se i situacije u Srbiji, navode}i da je pravna dr`ava minimum onog {to narod zaslu`uje.
Nakon nastupa u pulskoj Areni 2022. godine i u Vinkuranu 2023. godine, Mom~ilo Bajagi} Bajaga i wegovi Instruktori vra}aju se u Pulu, gde }e u petak, 1. avgusta, prvi put nastupiti u ~arobnom ambijentu Malog rimskog kazali{ta.
Organizatori isti~u da je prodato vi{e od 70 odsto kapaciteta, {to potvr|uje veliko zanimawe publike. Ipak, za Bajagu vrata nisu bila otvorena u svim mestima u Hrvatskoj, pa je tako nekoliko wegovih koncerata otkazano.
Na pitawe Novog lista da li je uspeo da shvati za{to, Bajaga kratko odgovara: „Niti sam poku{ao da shvatim, niti mogu da razumem. Nikad u `ivotu se nisam bavio politikom, i fokusiran sam samo na divno dru`ewe s pulskom publikom.“
Novinare rije~kog lista zanimalo je i Bajagino vi|ewe situacije u Srbiji, odnosno da li bi na{a zemqa mogla da se promeni u kontekstu onoga {to se de{ava otkad su studenti iza{li na ulice.
„Svi smo svesni da je to te`ak i duga~ak proces, ali pravna dr`ava je minimum onog {to na{ narod u Srbiji zaslu`uje“, rekao je Mom~ilo Bajagi} Bajaga.
Negov bend je pro{le godine bend obele`io 40 godina od izlaska kultnog debitantskog albuma „Pozitivna geografija“ nizom koncerata u regionu, a tim povodom je objavqen i lajv album snimqen na pro{logodi{wem koncertu u zagreba~koj Tvornici kulture.
NOVICA O SVOM BRATU TOMI ZDRAVKOVI]U:
Pred smrt me je molio za opro{taj
Peva~ Novica Zdravkovi}, mla|i brat legendarnog peva~a narodne muzike Tome Zdravkovi}a, ro|en je u Leskovcu 1947. godine i bio je najmla|e dete u peto~lanoj porodici.
Vi{e od 20 godina borio se sa rakom be{ike, od kojeg je na kraju i preminuo 16. juna 2021. godine u 74. godini `ivota.
„Moj brat nije bio porodi~an ~ovek, ali verovatno je to bio put kojim je morao da ide. Kad pri|em grobu, prvo mi kroz glavu pro|e wegova sahrana jer tada se videlo i nikada vi{e – takva ki{a nikad nije padala. Doletela je jedna ptica, stala na granu iznad samog groba i ostala tu do kraja sahrane. Onda je odletela, a kad smo krenuli sa grobqa, ki{a je odjednom stala”, ispri~ao je Novica o Tominom ispra}aju.
„Uvek je hteo da bude autoritet jer je stariji 10 godina. Drugim qudima je bio dobar i sve im je ~inio, meni nikad ni{ta, iako me je voleo. Razumeo sam to i nikada se nisam qutio. Slu{ao sam ga i po{tovao wegove godine. Nikad mu se nisam suprotstavio. Uvek sam gledao da ne osramotim wegovo ime i ugled koji je stekao tokom uspe{ne karijere. Bio je hladan prema meni, recimo, kao da sam mu kom{ija. Ne znam da li je to bio uticaj toga {to sam bio nesta{an u detiwstvu, a ja sam ba{ hteo da mu doka`em koliko vredim. Tek pred smrt je shvatio koliko sam mu zna~io, a to mi je jako tu`no i bolno. Danima sam ga obilazio u bolnici i svakodnevno me je molio za opro{taj. Govorio mi je da se kaje, da mu je `ao i da je pogre{io. Ni tada nije `eleo da mi ka`e konkretan razlog za{to se kaje, ali ponavqao je te re~enice svaki put kad bi mi pogledao u o~i dok je bespomo}no le`ao u bolni~kom krevetu”, dodao je Novica. Malo qudi zna da je upravo Novica napisao neke od najlep{ih pesama koje je otpevao ~uveni Toma, me|u kojima su: „Umoran sam od `ivota”, „Ispod palme na obali mora”, „Lele, lele, Ciganko”, „Plakala je”, „Gde si sada”, „Sutra se vra}am ku}i”.
KLUBOVI NIKADA PRAZNIJI, ESTRADA ]UTI, A JEDNA
OD NAJPOPULARNIJIH PEVA^ICA PRIZNALA:
„Na ra~unu imam nula
Klubovi u kojima estrada nastupa su ovog leta nikad prazniji, a najve}e iznena|ewe jeste no}ni provod u Crnoj Gori koji je u potpunosti „zakazao”. Moglo bi se re}i da je letwa sezona {to se peva~a ti~e pukla i pre nego {to je zvani~no po~ela.
Svi podaci s terena govore da je poseta publike u klubovima gde nastupaju poznati toliko mala da se de{ava da na nastup do|e jedva dvadesetak qudi. Izvor Kurira pri~a o tome da su sad svi postali svesni toga da je kriza po~ela, ali da niko nema re{ewe za to.
ESTRADWACI SPUSTILI CENU NASTUPA
Spu{tawe cena nastupa, o ~emu je Kurir nedavno pisao, zasad ne daje rezultate. „Ovakvo vreme nikad nije bilo. [ta je ta~an razlog, pojma nemam, ali da je lo{e, jeste. Neki tvrde da ima malo turista iz Srbije u Crnoj Gori, drugi pri~aju da qudi nemaju para i da su ulaznice i rezervacije preskupe… Evo, skoro je u Budvi bio nastup Marine Viskovi}, ma nije bilo vi{e od sto qudi, verujte… Ubedqivo je najgore pro{la Ivana Bum Nikoli}, kod we je do{lo 40 qudi, toliko ulaznica je prodato. Naravno, gazde klubova posle puste qude da u|u xabe, ali tu zarade nema“, navodi izvor i dodaje da ima i peva~a koji va`e za velike zvezde trenutno, ali da su im nedavni nastupi podbacili.
BARBARA BOBAK JEDINA PRIZNALA
DA JE OSTALA BEZ PARA
Peva~ica Barbara Bobak, koja je nedavno obradovala publiku novim studijskim albumom, trenutno boravi na crnogorskom primorju. Ona se, kao i ve}ina wenih kolega, po`alila na mawak nastupa i lo{u sezonu.
„Sino} sam imala nastup u Igalu, sutra pevam u
dinara“
Budvi. Tek ju~e sam imala prvu svirku ovog leta. Da ka`em da je kao pro{le godine – lagala bih. Ulice su prazwikave. Ipak, ja sam peva~ica, nisam broja~ica qudi. Radim isto kada ih je 100 i kada ih je 2.000“, rekla je Barbara za K1.
Peva~ica ne krije da je zabrinuta za mogu}nost daqeg rada, jer kako isti~e, u Crnoj Gori nema vi{e posla za peva~e kao ranije.
„Vidi se da je primorje slabije. Vidi se da je poseta slabija, ali nije sve do nas. Mi radimo samo sa onim {to imamo. Nije to samo do muzike i no}nog `ivota – sve je ovde jako skupo! Od pala~inki, pi}a, hrana… I pretpro{la godina je pro{la lo{ije, a ova je jo{ slabija. Radimo za pare ne za krompir. Ja sam do{la da se izvu~em. Na prosja~kom sam {tapu. Na ra~unu imam nula dinara. Kada zavr{im nastupe, idem da se malo okupam i provozam. Do{la sam da se oporavim“, kazala je ona, pi{e Kurir.
^UVENA ”A SAD ADIO” PESMA NASTALA JE U TAKSIJU ZA 30 SEKUNDI: Ovaj legendarni hit otpevao je Oliver Dragojevi} samo jednom i nikada vi{e
Kultna numera „A sad adio” nastala je za potrebe „Vru}eg vetra”. Gotovo da ne postoji onaj koji je makar jednom nije ~uo. Pesmu je komponovao Vojkan Borisavqevi}, a Qiqana Pavi} je napisala tekst za potrebe serije „Vru} vetar” koju su izvodili Dragan Stojni} i Oliver Dragojevi}.
Kako je ta~no nastala pesma?
- Se}am se toga, kao da je ju~e bilo. I{ao sam u Dubrovnik. Rediteq Aca \or|evi} i Sini{a Pavi} su mi otprilike rekli kakva bi trebalo da bude ta pesma, da mora da se ose}a vru} vetar. Pre toga sam letovao na Kritu i ve} sam to osetio. Brzo sam shvatio {ta `ele, bio je to trenutak inspiracije koji sam vrlo jednostavno preto~io u pesmuispri~ao je Vojkan.
- Komponovao sam je u taksiju do aerodroma, a Oliver ju je snimio jedne ve~eri za 10 minuta u
studiju Radio Beograda. Wegov glas je obele`io pesmu, a posle su je mnogi snimili. Lepo sam sara|ivao sa Oliverom i `ao mi je {to se raspala Jugoslavija. To vreme, ta zemqa, kultura, muzika i saradwa me|u nama, iznedrili su mnogo dobrih stvari. U toj razli~itosti naroda trudili smo se da se takmi~imo i budemo boqi od drugih na pozitivan na~in, {to je donelo nemerqive rezultaterekao je Borisavqevi}. - U televizijskoj seriji „Vru} vetar“ ona je postala jako popularna i dan-danas je nezaobilazna na razli~itim ispra}ajima i svetkovinama. ^ak se i na stadionima ~uje kad je horski pevaju navija~i - rekao je svojevremeno Borisavqevi}.
- Oliver Dragojevi} je za “Vru} vetar” snimio “A sad adio” i “^ovek i brod” u Radio Beogradu za samo 15 minuta. Nikad vi{e nije pevao te pesme, ali mislim da problem nije bio u wemu ve}
u Zdenku Ruwi}u, s kojim je sara|ivao i koji nije `eleo da se uz wega pojavi jo{ neko ime, a ni ja nisam `eleo da se guram. U Sarajevu smo se slikali i izqubili posle koncerta, ali nisam `eleo da ga bilo {ta pitam, mada mi je wegov menaxer, ni~im izazvan, dobacio: “Ne}e vam on do}i u Beograd” - izjavio je svojevremeno Vojkan.
„A sad adio” je bila hit i van granica Jugoslavije
- Pevala se i kada su se slavili ispra}aji u vojsku, ali i u kafanama kad je fajront. Najmasovnije izvo|ewe pjesme ‚A sad adio’ bilo je na stadionu u Budimpe{ti krajem osamdesetih, kada je Qubi{a Samarxi} bio progla{en za glumca godine u Ma|arskoj. Smoki je na ma|arskom pevao tu pesmu, a 100.000 Ma|ara ga je pratilo. To je najve}i hor koji sam ikada imao u svojoj pesmi - dodao je Borisavqevi} tada.
Ova pesma je bila veoma popularna, a pevali su je i na sahrani Qubi{e Samarxi}a.
- Nisam mogao da odem na sahranu Qubi{e Samarxi}a jer sam znao da }e je pevati i emotivno to nisam mogao da podnesem. I Miki Jevremovi} je ispra}en uz tu pesmu. Ko bi pretpostavio da }e se pevati na sahranama. Ta pesma se peva i politi~arima kada odlaze sa vlasti, pevali su Slobi Milo{evi}u, Mla|anu Dinki}u, nekim gradona~elnicima pod prozorom - pri~ao je kompozitor.
Barbara Bobak
REZULTATI I TABELE
Posle drugog kola Super lige Srbije, ponovo nepotpunog, tri tima su se izdvojila na ~elu tabele, sa maksimalnim u~inkom, po {est bodova imaju Crvena zvezda, Vojvodina i ^ukari~ki.
Crvena zvezda je nastavila da pobe|uje OFK Beograd u goleada-
ma, ovoga puta je bilo 7:1, pro{le sezone {ampion je pobe|ivao sa 5:2, 3:1, 5:3… Romanti~ari nisu mnogo ni razmi{qali o duelu protiv ekipe ~ija su postali filijala, misli su kao {to je wihov trener Simo Kruni} i najavio uo~i ovog susreta ve} usmerili na narednog rivala, Radnik. U ekipi Vladana Milojevi}a, o~ekivano, nije bilo slabog mesta, ovoga puta u timu kola na{la su se imena Aleksandra Kataija i Milsona, sjajni su bili i Kruni}, Ivani}, Duarte, upisao se i 17-godi{wi Vasilije Kostov, naredni projekat crveno-belih… O igri OFK Beograda suvi{no je tro{iti re~i… Nije bilo lako Vojvodini u pokrajinskom okr{aju protiv Spartaka, iako su Novosa|ani na vreme poveli, golom Wego{a Petrovi}a iz jedanaesterca. Suboti~ani su uspeli da izjedna~e, imali potom i inicijativu, ali
su poklekli u fini{u, kad je ekipa Miroslava Tawge upisala pobedu (3:1).
Povratni~ki gol upisao je Xon Meri, ali je igra~ utakmice ipak Uro{ Nikoli}. Bilo je jo{ igra~a vrednih pomena u novosadskom timu, bilo je i slabosti koje bi Stara dama trebalo da otkloni u narednom periodu… Uz beogradske i novosadske crveno-bele maksimalan je i ^ukari~ki. Br|ani su napokon, iz {estog poku{aja u tri sezone uspeli da savladaju ekipu IMT-a
(3:1). Pokazala je ekipa Milana Le{waka karakter, izdr`ala i opasne napade doma}ina, kojeg je ipak sve vreme dr`ala na distanci.
Traktoristima }e biti potrebno vremena da sklope kockice, posebno da krenu da poga|aju, {anse stvaraju, ali ih mu~i neefikasnost.
Trijumf u minuloj rundi, vrlo va`an, zabele`io je i Radni~ki, koji je u Ni{u bio boqi od Mladosti (3:1).
Vrlo zanimqivo bilo je u Kru{evcu, gde su Napredak i Novi Pazar remizirali (2:2). Blistao je {toper doma}ih Nemawa \ekovi}, za kojeg odbrana Pazaraca nije imala re{ewe, dovoqno je samo re}i da je ovaj momak postigao oba gola za svoj tim. Mihajlo Petkovi} je uspe{no odmenio Adema Qaji}a, postigao i gol, pa je i on me|u idealnima u minuloj rundi.
Burno je bilo u Kragujevcu, gde u duelu Radni~kog 1923 i @elezni~ara tako|e nije bilo pobednika (1:1). Ekipa Fe|e Dudi}a je povela, mogla i da duplira prednost i da re{i me~… Kad ve} to nisu u~inili, Pan~evci su se vratili u igru, izjedna~ili, mogli potom i do preokreta. Uz Savu Petrova, istakao se i iskusni {toper Milo{ Kosanovi} kod gostiju. Mre`e su ostale mirne samo u Surdulici, gde su Radnik i TSC odigrali nere{eno (0:0). I pravo je ~udo {to je rezultat sa po~etka me~a ostao na snazi i na kraju, a najve}e zasluge za to ima golman Topol~ana Veqko Ili}. Surduli~ani su odigrali odli~an me~, predwa~io je Daglas Ovusu, o~igledno je da Radnik ima „blago“ u svom timu i pitawe je koliko }e se uop{te ovaj igra~ zadr`ati u redovima povratnika u elitni rang.
KAPITEN SRBIJE O[TAR KAO NIKAD DO SAD, NIJE [TEDEO NIKOG
„Ako
budemo ovakvi
– boqe da se ne pojavqujemo“
Nikola Jak{i}, kapiten srpskih vaterpolista, prili~no je o{tro kritikovao saigra~e i sebe posle poraza od Gr~ke u me~u za svetsku bronzu za 16:7.
„[to se ti~e nas samih, ne znam {ta bih rekao. Utisci su lo{i, a dali smo sve protiv Ma|arske i zakqu~no sa tim me~om izgleda nismo uspeli da se vratimo protiv Gr~ke. To nismo mi..“, rekao je Jak{i}.
Zatim je nastavio u istom, kriti~kom tonu.
„@ao mi je {to smo do{li u situaciju, pa u isti ciklus… [ta ~ekamo da igramo samo Olimpijske igre? Ne znam {ta bih rekao vi{e… Ostao sam bez re~i, izgleda da smo dva meseca bacili u vodu. Svaka ~ast Grcima na zaslu`enoj pobedi, ovo nismo mi i nadam se da }emo se di}i jer za pet meseci igramo Evropsko prvenstvo i to u Beogradu, u Areni“, poru~io je Jak{i}.
Zavr{io je efektno.
„Ako budemo ovakvi, boqe da se ne pojavqujemo.“
TRESE SE MALI KALEMEGDAN!
Da li je do{lo vreme
za najve}i transfer!
Sudbina Nikole Vu~evi}a u ^ikago Bulsima izgleda je zape~a}ena. Rukovodstvo NBA kluba odlu~ilo je da mu isplati preostalu godinu ugovora od 20 miliona dolara, ukoliko ne prona|u tim koji }e tu cifru preuzeti na sebe.
Me|utim, izgleda da ne postoji interesovawe za razmenu 34-godi{weg centra sa tako velikim ugovorom, pa su mnogo ve}e {anse da Vu~evi} uskoro postane slobodan igra~. Novinar Xejk Fi{er jasno ka`e: - Verovatnije je da }emo videti otkup ugovora za Vu~evi}a nego trejd. Nije bilo interesa za wega. Prema saznawima ameri~kih insajdera wegov povratak u Evropu postaje izuzetno realna opcija. Vu~evi} privla~i ogroman interes, a prvi mu se javio gr~ki velikan Panatinaikos.
Me|utim, crnogorski centar gaji posebne simpatije prema Crvenoj zvezdi. Delije ve} uveliko ma{taju o wegovom potencijalnom dolasku u Beograd, {to bi predstavqalo pravu transfer bombu. Vu~evi} je priznao, u razgovoru sa Edinom Avdi}em, da bi voleo da obu~e crveno-beli dres.
- Kada do|em u Beograd, stalno me pitaju - kad }e{ u Zvezdu? Razumem ih, i ja o tome razmi{qam po nekad - otkrio je crnogorski as i dodao:
- Bilo bi lepo - navija~i, sve to. Bila bi super pri~a. Ali, NBA je NBA. Kao sportista `eli{ najboqe i logi~no je da ide{ gde je najve}i nivo.
Nikola Vu~evi} je odabran kao 16. pik drafta 2011. godine od strane Filadelfija Seventisiksersa. Ipak, prve seniorske minute upisao je u dresu Budu}nosti iz Podgorice, nakon {to je NBA liga proglasila lokaut 2011. godine. Posle jedne sezone u Seventisiksersima, oti{ao je u Orlando Mexik, gde je ostao devet godina. Posledwe ~etiri sezone bio je ~lan ^ikago Bulsa.
Nikola je dva puta bio Ol-star igra~, a kroz karijeru je na proseku od 17.2 poena i 10.5 skokova po me~u. Wegov dolazak u Crvenu zvezdu definitivno bi bio jedan od najve}ih potpisa u istoriji srpskog sporta.
Amerika je mesto ultimativnih istina
I dok se Novak \okovi} lagano br~ka na Kor~uli, dok ispija letwa pi}a sa Lukom Modri}em i Mateom Kova~i}em wegovi pratioci na ATP listi poku{avaju da do|u do novih poena.
Ipak, malo za to mari \okovi} jer jo{ jednom ima sve u svojim rukama. Verovali ili ne do turnira u [angaju, jedinog koji je igrao pro{le sezone posle US Opena, brani samo 130 bodova.
To prakti~no zna~i da bi sa dva dobra izdawa u Sinsinatiju od 7. do 18. avgusta i na US Openu od 24. avgusta do 7. septembra na papiru mogao da stigne do 2.830 bodova.
U ovom trenutku ima 4.130 bodova i ispred wega se nalaze Xek Drejper sa 4.650, ali i Tejlor Fric sa 5.135 bodova (igrao u Va{ingtonu i stigao do 100 novih bodova), pa ne bi bilo preveliko iznena|ewe da se Novak vrati u Top 4 vrlo brzo. Ipak, mogao bi da napadne i tre}e mesto jer Aleksander Zverev ima 6.030 bodova. Ipak, Zverev je za razliku od Novaka, Karlosa Alkaraza, Janika Sinera i Drejpera odlu~io da igra u Torontu, pa }e od rezultata tamo zavisiti koliko }e morati da strepi u toku ameri~ke turneje.
Pro{le sezone je u Kanadi i na US Openu eliminisan u ~etvrtfinalu, a u Sinsinatiju u polufinalu {to zna~i da brani 1.000 bodova, pa bi \okovi} u slu~aju ne{to slabijih rezultata Zvereva i te kako mogao da ga napadne.
Fric }e pogotovo biti na velikom ispitu jer samo na US
Openu brani 1.300 bodova koliko je osvojio pro{le sezone za plasman u finale. Drejper brani pak polufinale ovog turnira i 800 bodova i jasno je da }e morati barem da ponove ovi igra~i taj uspeh da bi se odbranili od naleta srpskog asa. \okovi} bi sada mogao da naplati {to je odlu~io da odmori tokom drugog dela sezone u 2024. godini i da se ekspresno popne na ATP listi. Naravno, neophodno je pre svega da pripreme koje po~iwe u ponedeqak odradi na najvi{em nivou i da u Sinsinatiju sigurno otvori turnir. \okovi} je ove sezone uz Sinera jedini teniser koji je stigao do polufinala svakog grend slema, pa }e poku{ati taj niz da nastavi i na US Openu. Naravno, kako za grend slem u Wujorku uvek va`i da se de{ava revija iznena|ewa mogli bismo da vidimo turnir potpuno razli~it od onog {to smo do sada gledali u sezoni.
Srpski as je odlu~io da provede vreme sa porodicom, a nema
nikakve dileme da i u Wujorku `eli da napadne trofej. Iako je izgubio ~ak {est finala u ovom gradu uvek je igrao odli~no, pa je ~ak 10 godina zaredom bio barem u polufinalu.
Za{to je uop{te bitno tre}e mesto?
To bi zna~ilo da pre polufinala ne mo`e da se sastane sa Alkarazom ili Sinerom i da bi drugi mogao da ga sa~eka tek u eventualnom finalu. Time bi sebi priu{tio neki lak{i me~ potencijalno u ~etvrtfinalu, a time i ~uvao sve`inu za najva`nije susrete. Naravno, sve ovo je samo jedan od preduslova dobrog rezultata. Svakako Novaka o~ekuje ozbiqna `etva bodova do kraja sezone, pogotovo ukoliko bude odlu~io da se takmi~i i na Zavr{nom mastersu u Torinu (za koji se gotovo kvalifikovao), te da igra masterse u [angaju i Parizu.
Pro{le sezone je rasteretio sezonu zbog Olimpijskih igara, ali bi sada mogao da krene na sve.
Vawa Milinkovi}-Savi} stigao u redove {ampiona Italije
Vawa Milinkovi}-Savi}, doskora{wi golman Torina, poja~ao je ekipu Napolija, potvrdio je ovaj klub. Biv{i golman reprezentacije Srbije u provinciju Kampawa sti`e na jednogodi{wu pozajmicu iz Torina, ali sa obaveznim otkupom naredne godine za 21.500.000 evra.
Interesantno je da je Napoli odlu~io da Torinu plati ~ak dva miliona vi{e od klauzule, koliko je ona iznosila, ali }e to biti u~iweno iz nekoliko rata.
Napolitanci su doveli dosad Sema Beukemu (Bolowa), Nou Langa (PSV), Lorenca Luku (Udineze), Kevina de Brujnea (Man~ester Siti) i Luku Marijanu~ija (Empoli), dok }e na{em golmanu prvi konkurent za mesto me|u stativama biti Aleks Meret. Tako|e, o~ekivano je da u narednim danima plavi dres ovog kluba obu~e i jedan krilni fudbaler, jedino pitawe je da li }e to biti Xek Grili{ ili Federiko Kjeza.
THURSDAY l ^ETVRTAK 31. 7. 2025.
PE[I] OTKRIO [TA ]E BITI KQU^NA STVAR ZA USPEH
SRBIJE NA EVROBASKETU:
„Ne `elim da ka`em da }e biti najja~i turnir u istoriji, ali…“
Svetislav Pe{i}, selektor ko{arka{a Srbije, objavio je spisak reprezentativaca na koje ra~una za Evrobasket (27. avgust - 14. septembar), a onda se dotakao i svega {to mora da bude ura|eno.
Sada ve} tradicionalno Pe{i} govori da je nikada vi{e favorita za osvajawe medaqa, a sada je to dodatno pro{irio.
„Ne `elim da ka`em da }e biti najja~i turnir u istoriji, ali }e biti jedan turnir koji iziskuje svaki dan novi izazov, razli~iti protivnici, a mi imamo ciqeve – da dobro radimo i da uradimo sve {to od nas zavisi, da budemo sre}ni {to smo u reprezentaciji i onda }e iza}i ono {to `elimo – da napredujemo svaki dan“, poru~io je Pe{i}.
Zatim se dotakao i predstoje}ih duela protiv Turske, ^e{ke, Portugala, Letonije i Estonije u okviru A grupe Evrobasketa.
„Na{a grupa je najja~a ili jedna od najja~ih, imamo doma}ina Letoniju, znamo kakva je atmosfera tamo. Mi jednu od najva`nijih utakmica prvenstva igramo ba{ protiv doma}ina, pa ne}e biti ba{ tako kako neki dele ciqeve povr{inski… Na{ zadatak je da pogledamo dubinu, gde se mi pre svega nalazimo. Turska je isto u na{oj grupi, vrlo ozbiqan kandidat za medaqu, znamo kako smo prolazili sa wima, nekad pobe|ivali, nekad gubili“,
analizirao je selektor.
Zbog ~ega je ovakav sistem?
„Sada dolaze neke evropske ekipe koje zbog sistema kvalifikacija koji je dosta te`ak, na Olimpijskim igrama mora{ da pro|e{ Svetsko prvenstvo, ako ho}e{ na SP ima{ takav sistem kvalifikacija koji izbacuje i neke najboqe ekipe… Za{to to sve pri~am – treba malo u}i u dubinu svega toga, nemati nerealne ciqeve, jer su i oni realni te{ko ostvarivi“, poru~io je Pe{i}.
Zatim je pojasnio kako mo`e da izgleda put ka osvajawu titule {ampiona Evrope.
„Generalno, gledali smo kako sti}i do ciqa, od nas se uvek o~ekuje zlatna medaqa kao najmawi ciq… Ovo je tim sa ogromnim
SPISAK ZA EVROBASKET:
Selektor Svetislav Pe{i} objavio je spisak ko{arka{a za Evrobasket. ^ak 11 igra~a je nastupalo na Olimpijskim igrama u Parizu (nedostaje samo Uro{ Plav{i})
Vratio se u reprezentaciju Stefan Jovi} koji je posledwi put bio plejmejker na Svetskom prvenstvu u Manili 2023. godini kada je osvojena srebrna medaqa.
Evo i ~itavog spiska:
Aleksa Avramovi}, Stefan Jovi}, Vasilije Mici}, Bogdan Bogdanovi}, Marko Guduri}, Uro{ Trifunovi}, Nikola Topi}, Ogwen Dobri}, Vawa Marinkovi}, Dejan Davidovac, Nikola Jovi}, Filip Petru{ev, Nikola Joki}, Nikola Milutinov, Tristan Vuk~evi}, Bal{a Koprivica i Alen Smailagi}. Pomo}ni treneri selektora Svetislava Pe{i}a bi}e Oliver Kosti}, Ogwen Stojakovi}, Marko Marinovi}, Nenad Jakovqevi} i Mihajlo Miti}. Kondicioni treneri su Marko Sekuli}, Marko Stanojevi}, Fe|a Sretenovi} i Stefan Radoi~i}.
Pe{i} }e se u 12.00 obratiti javnosti i govoriti o spisku igra~a. Podsetimo, na prvenstvo }e voditi 12 igra~a, a Evrobasket je na programu od 27. avgusta do 14. septembra.
Pjastrijev ples po ki{i za rekordnu {estu pobedu u sezoni Formule 1
Voza~ Meklarena slavio u trci za Veliku nagradu Belgije ispred timskog kolege Landa Norisa i tako postao prvi Australijanac u istoriji koji je u jednoj takmi~arskoj godini ostvario {est trijumfa. Pjastri posle 13 trka ove sezone vodi i u generalnom plasmanu.
Australijanac Oskar Pjastri pobednik je trke za Veliku nagradu Belije, koja je vo`ena na stazi Spa Franko{amp.
Pjastri je do svog {estog trijumfa u sezoni do{ao nakon {to je ve} u prvom krugu pretekao Landa Norisa i do kraja nije ispu{tao ~elnu poziciju.
Tre}i je kroz ciq pro{ao [arl Lekler, dok je aktuelni {ampion Maks Ferstapen zauzeo ~etvrtu poziciju.
iskustvom, sa znawem i timskim i individualnim, pozvali smo i neke koji nisu bili u kontinuitetu na velikim takmi~ewima, sa EP se ne zavr{ava ko{arka u Srbiji, nego nadamo se da }e biti jo{ boqa. Neka se bore, svaki dan je novi izazov za svakoga, trudi}emo se da napravimo ekipu koja mo`e da se pove`e me|usobno, da se napravi dobra sportska veza. Ti momci koji nemaju toliko prilike da budu na pripremama pred ovakva takmi~ewa, da i vide kako je provesti leto kad trenira{ sa najboqima i kako je igrati protiv najboqih na svetu ili u Evropu. Kad do|e turnir, onda se izmeri{ dokle si stigao, pa smo i o tome vodili ra~una oko spiska da malo vidimo i kakva nam je budu}nost“.
Trka u Belgiji je kasnila skoro 90 minuta zbog jake ki{e, a kada je izdato odobrewe za start, prva ~etiri kruga takmi~are je predvodilo bezbednosno vozilo.
Usledio je lete}i start u kojem se voza~ Meklarena najboqe sna{ao i novom pobedom uspeo da uve}a prednost u generalnom plasmanu.
Posle trke, Pjastri je izrazio zadovoqstvo {to je postao prvi Australijnac sa {est zabele`enih pobeda u sezoni.
„Trka je bila sjajna. Znao sam da bi mi preuzimawe liderske poziciju ve} u prvom krugu dalo najboqe izglede da pobedim i uspeo sam u tome. Moro sam da budem prili~no hrabar da to uradim i da sa~uvam poziciju do kraja. Veoma sam sre}an zbog pobede”, kazao je Pjastri.
Pored pobednika, sjajan utisak na trci ostavio je vi{estruki {ampion Luis Hamilton. Britanac je startovao sa 18. pozicije, ali je na kraju zavr{io kao sedmi.
U generalnom plasmanu Formule 1 Oskar Pjastri vodi sa 266 bodova, ispred Landa Norisa koji je sakupio 250. Naredna trka vozi se ve} idu}e nedeqe na stazi Hungaroring u Ma|arskoj.
SBS na srpskom
Svetislav Pe{i}, selektor ko{arka{ke reprezentacije Srbije, otkrio je kada je znao da }e Nikola Joki} igrati i na ovogodi{wem Evrobasketu.
Ko{arka{ku javnost u Srbiji dugo je mu~ila dilema – da li }e Joki} ponovo zaigrati za Srbiju i ovog leta biti deo reprezentacije u pohodu na evropsko zlato? Kona~an odgovor stigao je tek krajem jula, kada je Pe{i} objavio {iri spisak za Evrobasket, a jedno od 17 imena na wemu je i Nikola Joki}.
Upitan o Joki}evom nastupu za reprezentaciju, selektor Pe{i} je odgovorio slede}e:
“Znao sam odmah posle Olimpijskih igara”.
Iako Joki} nije odmah obavestio ~elnike Saveza, ve} dugo je jasno da Nikola ima `equ da i ovog leta bude deo reprezentacije.
“Nije obavestio, nema {ta da obave{tava. Javnost i navija~i od toga prave neizvesnost – ho}e li igrati Joki} ili ne}e? Kad smo osvojili srebrnu medaqu u Manili tada su pisali da je ‘boqe {to Joki} nije igrao jer je onda ne bismo osvojili’ itd. Znate kako, ne mo`emo da ispuwavamo sve `eqe slu{alaca i navija~a”, rekao je Pe{i}.
@eqa srpskih ko{arka{a da nastupaju za nacio-
nalni tim uop{te nije upitna.
“Sve zavisi od toga da li su igra~i zdravi, mentalno pripremqeni… Duga je sezona. Ono {to se ~ita na instagramima i ‘iksu’… Kada ka`u da je igra~ rekao da }e igrati za reprezentaciju, pa on iza|e i ka`e ‘Ja }u igrati za reprezentaciju’. To na{i mawevi{e ne rade. Nije tu bila nikakva neizvesnost”, istakao je Pe{i}.
Popularni Kari je u odli~nim odnosima sa igra~ima, te se svi u Srbiji nadaju zlatnoj medaqi.
“Spremnost tih igra~a da igraju za reprezentaciju nije se mewala, barem dok sam ja ovde trener”, zakqu~io je Pe{i}.