Dnevni list POBJEDA 26.10.2025

Neđelja, 26. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21507 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

! RATU U UKRAJINI

INTERVJU: Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova

Crna Gora spremna za završnu fazu pregovora

Naš cilj nije samo da završimo pregovore, već da sprovedemo promjene koje će trajno unaprijediti funkcionisanje institucija i kvalitet života građana. Proces evropske integracije nije posao jedne vlade, već cijelog društva i vjerujem da će svi politički akteri – bez obzira na razlike –pokazati odgovornost prema tom cilju. Jer evropska Crna Gora nije interes jedne partije, već svih njenih građana –kaže Maida Gorčević

STR. 2. i 3.

Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam PKCG o otvaranju baze avio-kompanije Wizz Air u Crnoj Gori

Nove avio-linije će produžiti sezonu i

privući turiste

POGLED SA STRANE: Dati državni orden za narodne zasluge posthumno svešteniku Radoviću koji se zalagao za pad svoje države je - izdaja

OTEŽANA NASTAVA: U pojedinim osnovnim školama djeca stranci ne govore naš jezik, direktori pozivaju na rješavanje problema

Ta djeca koja se upisuju kod nas ne znaju naš jezik. Ona ne mogu da prate nastavu. Preko telefona, preko aplikacije za prevođenje, sporazumijevaju se sa nastavnicima. Kako može to dijete da prati nastavu iz biologije i da razumije nešto kad ne zna ništa iz crnogorskog jezika – rekao je direktor OŠ ,,Maksim Gorki“ Tigran Dobrašinović

To će biti dobro i za građane, koji će imati više mogućnosti da razvijaju svoju ekonomiju, da putuju, a naročito da otvaraju nova turistička tržišta za Crnu Goru. Otvaranjem ovolikog broja novih linija zaista se stvara mogućnost produženja sezone, privlačenja kvalitetnijih turista, ali istovremeno i obaveza da se što prije organizuje, rekonstruiše i izgradi nova infrastruktura na aerodromima, kao podrška crnogorskom turizmu - kazao je Ivančević STR. 5.

Iako je tražnja na tržištu nekretnina i dalje velika, ipak se posljednjih mjeseci osjeća blago slabljenje interesovanja

RAZGOVOR: Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije

Podgorica u procesu integracija mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj sa Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese - kaže Picula STR. 2.

Utakmica između Internacionala i Berana u 13. kolu Druge lige bila prekinuta zbog napada navijača Sutjeske na pristalice kluba sa sjevera

U Opštu bolnicu u Nikšiću, na ukazivanje medicinske pomoći, javila su se dva lica, zbog lakših tjelesnih povreda

RAZGOVOR: Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije

Podgorica u procesu integracija mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese

Neđelja, 26.

PODGORICA – Intenzivno radimo na ispunjavanju preostalih obaveza u svim oblastima, sa jasnim ciljem da do kraja 2026. godine Crna Gora bude spremna za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja i tehničko zaokruživanje pristupnog procesa – kazala je u intervjuu za Pobjedu Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova.

INTERVJU: Maida

Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. Privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno riješiti kako se granični spor ne bi uvodio u EU. Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu, kaže Picula

PODGORICA - Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže u intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.

POBJEDA: Da li Srbija i na koji način može uticati na usporavanje evropskog puta Crne Gore?

PICULA: Nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utječe i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan. Zbog svog utjecaja na susjedne države, također aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na europsku perspektivu Crne Gore. Podgorica se mora čuvati nekog pristupnog couplinga s njegovim Beogradom koji u osnovi falsificira javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. Vučić od Brisela očekuje isključivo financijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate.

POBJEDA: Crna Gora zajedno sa Albanijom dobija ohrabrenja od evropskih zvaničnika da će biti prve sljedeće zemlje koje će ući u EU. Sa druge strane, na konferenciji NATO u Rimu je upozoreno da se mora naći „rješe-

Poručila je da je Crna Gora danas u poziciji u kojoj „konačno možemo reći – evropske integracije ponovo imaju puni zamah i vidljive rezultate“.

Crna završnu

nje za čvor Srbija“..., čelnica ECFR Vesela Černeva je navela da Srbija ima veoma posebnu ulogu za Zapadni Balkan i da je „Srbija zemlja koja će stvoriti proširivanje za cio region“... Da li to znači da je proširenje EU za druge zemlje Zapadnog Balkana nemoguće bez Srbije? Koliko je članstvo u NATO garant da se kriza iz Srbije neće preliti na zemlje regiona?

PICULA: Slažem se da Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i utjecaja, ima posebnu težinu, ali se ne slažem s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti pa i geopolitičkih interesa bloka. Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proeuropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama. Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su jednostavno prevelike. Brisel će najvjerojatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći apsorbirati ambicije samo jednog malog broja kandidata. Što se tiče članstva u NATO-u, Alijansa je u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformirana. Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makonove nesrene izjave da je NATO klinički mr-

nadam Picula

tav. Članstvo u Savezu je dobra polica osiguranja.

POBJEDA: Da li je neriješeno pitanje imovine hrvatskih državljana u Crnoj Gori najveći spor koje imaju ove dvije zemlje?

PICULA: Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. Privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno riješiti kako se granični spor ne bi uvodio u EU. Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese.

POBJEDA: Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zatražio je da se Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku? Da li je realno da se to dogodi?

PICULA: Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to.

POBJEDA: Rezolucija koju je usvojio EP sadrži sve elemente zloupotrebe vlasti u Srbiji, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na njen sadržaj rekao: „...nikada nijesam vidio toliko patoloških lažova kao u EP“... Zna li Vučić što radi jer rezolucija nagovještava okretanje EP od vlasti u Srbiji i da li re-

zolucija znači da će i Evropska komisija promijeniti stav prema vlasti u Srbiji?

PICULA: Dugo je vremena odnos EU prema Vučićevom Beogradu bio nekritičan. Brisel je ignorisao sve očitije znakove jačanja autokratije i s njom povezane korupcije, slabljenja institucija pravne države i odbacivanja temeljnih vrijednosti EU. Danas se taj odnos ipak postupno mijenja. Na posljednjoj plenarnoj sjednici EP izglasali smo vrlo uvjerljivom većinom Rezoluciju o polarizaciji i sve jačoj represiji u Srbiji. Tekst je, prije svega, odraz prevladavajućeg mišljenja proeuropskih političkih grupa u Evropskom parlamentu o stanju u današnjoj Srbiji. Osobno sam vodio pregovore o Rezoluciji. S druge strane, službeni Beograd se povezao s notornim antieuropskim opcijama u EU, koji variraju od njemačke i austrijske krajnje desnice pa do Ficovih populista u Slovačkoj. Nadam se da će i Izvještaj o stanju u Srbiji koji će Komisija uskoro predstaviti ponoviti barem neke ocjene koje je EP donio u svojoj rezoluciji. Sve ostalo bi bilo nastavljanje podilaženja jednom režimu koji je sve više u sukobu sa svojim vlastitim građanima koji traže promjene na ulicama.

POBJEDA: Ako bi Srbija uvela sankcije Rusiji, da li bi time što se tiče EU riješila i problem energetske krize u kojoj se nalazi i da li bi to umirilo region?

PICULA: Mislim da je neophodno konačno riješiti vlasničku strukturu u NIS-u, premda to nije jednostavno zbog složenosti postupanja kao i pitanja energetske ovisnosti. Radi se o strukturnom problemu koji djeluje i na širi sustav dobave energenata, pogotovo na poslovanje hrvatskog JANAF-a. Ne zaboravimo da EU godinama poziva Srbiju da uvede sankcije Rusiji, što je dosad uspješno izbjegavala. Nažalost, sada se i zbog takve politike strateškog ignoriranja javljaju i ozbiljni strukturni problemi. Optimalno bi bilo izbjeći teške poremećaje u opskrbi naftom koje bi najviše osjetili građani u Srbiji uz konačnu diversifikaciju dobave i neutralizaciju energetske zavisnost od Putinove Rusije. Violeta CVEJIĆ

POBJEDA: Tokom nedavne posjete Crnoj Gori komesarka Evropske unije Ursula fon der Lajen kazala je da je naša država u poziciji da privremeno zatvori pet poglavlja do kraja godine ali i sva preostala do kraja naredne. Na koja poglavlja se to odnosi i kakvu dinamiku zaokruživanja tog procesa Vi očekujete?

GORČEVIĆ: Crna Gora se nalazi u završnoj fazi priprema za Međuvladinu konferenciju u Briselu u decembru, a oblasti u kojima je postignut najveći napredak su pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja kapitala, privredno pravo, poljoprivreda i ruralni razvoj i ribarstvo. Zatvaranje niza poglavlja u decembru će biti važan korak koji potvrđuje da reformski procesi daju konkretne rezultate i da Crna Gora, kao najnaprednija država kandidat, koristi novi zamah u evropskoj integraciji. Istovremeno, intenzivno radimo na ispunjavanju preostalih obaveza u svim oblastima, sa jasnim ciljem da do kraja 2026. godine Crna Gora bude spremna za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja i tehničko zaokruživanje pristupnog procesa. Na taj način stvaramo uslove da naredna faza našeg puta ka članstvu u Evropskoj uniji bude završna i suštinski reformska.

POBJEDA: Kako komentarišete pojedine navode u javnosti koji se odnose na simboliku „tajminga“ njene posjete uzimajući u obzir činjenicu da je došla neposredno pred objavljivanje godišnjih izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata koje je planirano za početak novembra?

GORČEVIĆ: Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen dolazi u trenutku koji ima snažnu simboliku za Crnu Goru i naš evropski put. Ona predstavlja potvrdu podrške Evropske unije reformskom procesu koji sprovodi Vlada Crne Gore, ali i ohrabrenje da nastavimo sprovođenje ključnih reformi u periodu koji je pred nama. Sama činjenica da je predsjednica Evropske komisije zajedno sa predsjednikom Vlade otvorila Investicionu konferenciju EU –Crna Gora: „Pametan rast, zelena budućnost – Ubrzanje investicija u Crnoj Gori“ na Luštici, snažna je poruka povjerenja u ekonomski potencijal Crne Gore i potvrda da našu zemlju Brisel vidi kao

važnog partnera i buduću članicu Evropske unije. Posjeta se odvijala u ambijentu izraženog eurooptimizma, u trenutku kada Crna Gora bilježi konkretne rezultate – jedina smo država kandidat koja je dvije godine zaredom zatvarala pregovaračka poglavlja i prva koja je ostvarila IBAR. Dolazak predsjednice Fon der Lajen neposredno pred objavljivanje godišnjeg izvještaja o Crnoj Gori dodatno potvrđuje da EU prepoznaje našu posvećenost, ali i želi da pošalje poruku ohrabrenja da istrajemo na putu reformi koje nijesu lake, ali su ključne za naše članstvo. POBJEDA: Kakva su Vaša očekivanja u odnosu na izvještaj?

GORČEVIĆ: Svakodnevna koordinacija i rad na pregovaračkim poglavljima kao i komunikaciji sa Evropskom komisijom, omogućava nam da budemo potpuno svjesni onoga što se od Crne Gore očekuje, kao i u kojim oblastima smo napravili najveći napredak, a u kojima i dalje imamo izazove. Već sada, na osnovu svojih procjena i dosadašnjeg rada, možemo reći da će Izvještaj, kao i prethodni, sadržati mnogo pohvala za postignuti napredak, ali i preporuke koje se odnose na oblasti gdje su potrebni dodatni reformski napori. Posebno je važno naglasiti da, što više napredujemo sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja i približavamo se članstvu u EU, Izvještaji Evropske komisije o Crnoj Gori biće sve detaljniji i opsežniji. Očekujemo da će Izvještaj sadržati pohvale za postignuti napredak u više oblasti, posebno u ekonomskim i finansijskim poglavljima, poljoprivredi i ribarstvu, kao i u sektoru saobraćaja i energetike. U tim oblastima bilježimo mjerljive rezultate koji su vidljivi i građanima –od usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom i pridruživanje Području za jedinstvena plaćanja u eurima (SEPA), infrastrukturnih projekata u saobraćaju, do jačanja energetskih kapaciteta. To su segmenti u kojima Crna Gora potvrđuje da može da napreduje stabilno i predvidivo, uz očuvanje fiskalne discipline i stvaranje boljeg poslovnog ambijenta. Glavni izazovi će se, očekujemo, odnositi na poglavlja koja ujedno smatramo i najtežim i najzahtjevnijim, poput poglavlja 8 (Konkurencija), 12 (Bezbjednost hrane), 23 i 24 (Vladavina prava), 27 (Zaštita životne sredine). Očekujemo da će u Izvještaju poseban akcenat biti stavljen na imeno-

Gorčević, ministarka evropskih poslova

Gora spremna za završnu fazu pregovora

Naš cilj nije samo da završimo pregovore, već da sprovedemo promjene koje će trajno unaprijediti funkcionisanje institucija i kvalitet života građana. Proces evropske integracije nije posao jedne vlade, već cijelog društva, i vjerujem da će svi politički akteri – bez obzira na razlike – pokazati odgovornost prema tom cilju. Jer evropska Crna Gora nije interes jedne partije, već svih njenih građana – kaže Maida Gorčević

vanja u Skupštini, pitanja koja se tiču popunjavanja ključnih institucija i održavanja političke volje za nastavak reformi. Ova pitanja su već javnosti poznata i Ministarstvo zajedno sa nadležnim institucijama aktivno radi na njihovom rješavanju, tako da imamo jasnu mapu puta za naredni period, koja podrazumijeva ispunjavanje obaveza i sprovođenje konkretnih mjera.

Naša strategija je da se kroz konkretne mjere i ispunjavanje obaveza osigura kontinuitet evropskog puta, a istovremeno da se reforme sprovode u korist građana, jačajući institucionalni kapacitet i transparentnost procesa. Na taj način smo spremni da se suočimo sa svim izazovima koje Izvještaj može da istakne i da nastavimo snažno ka zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja.

POBJEDA: Da li su političari u Crnoj Gori na pravi način shvatili poruke koje je Fon der Lajen uputila, a koje se prije svega odnose na neophodnost ubrzanja reformi u oblasti vladavine prava, transparentnosti u javnim nabavkama, borbe protiv korupcije, jačanja nezavisnosti pravosuđa i slobode medija?

GORČEVIĆ: Crna Gora je jasno pokazala da razumije i do-

sljedno sprovodi poruke koje je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen uputila tokom svoje posjete. Naš napredak potvrđuje zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke, što predstavlja važnu prekretnicu i potvrdu povjerenja Evropske komisije u reformski kapacitet i ozbiljnost našeg pristupa. Javne nabavke su jedno od temeljnih poglavlja jer direktno utiču na transparentnost, odgovornost i efikasnost javne uprave, a Crna Gora će nastaviti da ih unapređuje u skladu sa najboljom evropskom praksom, kako bi građani i privreda imali jasne koristi od sistema koji funkcioniše po pravilima EU. Poruke predsjednice Fon der Lajen u vezi sa slobodom medija, nezavisnošću pravosuđa, borbom protiv korupcije i jačanjem vladavine prava dodatna su potvrda da reformski proces mora imati kontinuitet i širinu. Vlada Crne Gore vodi ovaj proces sa punom političkom voljom, ali njegov uspjeh zavisi od saradnje i odgovornosti svih aktera – institucija, političkih subjekata, civilnog društva i medija. Samo zajedničkim naporima možemo obezbijediti da reforme budu sveobuhvatne, održive i usmjerene na stvarne rezultate.

Na taj način, Crna Gora po -

tvrđuje da razumije suštinu evropskog puta – da članstvo u EU nije cilj sam po sebi, već rezultat društva koje počiva na povjerenju, odgovornosti i jednakosti pred zakonom.

P OBJEDA: Koliko smo, po Vašoj ocjeni, daleko od zaokruživanja reformi koje se odnose na poglavlja 23 i 24 i da li ste optimista kada je riječ o rješenju pitanja u vezi sa Ustavnim sudom?

GORČEVIĆ: Crna Gora bilježi značajan i kontinuiran napredak u sprovođenju reformi iz poglavlja 23 i 24, u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, i zaštite temeljnih prava. Vlada predano radi na unapređenju uslova za rad pravosuđa, uz jasna očekivanja od institucija da daju konkretne rezultate.

Već sada vidimo značajne efekte: istrage i optužnice u predmetima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, čak i ratnih zločina, rezultirale su prvim presudama. Postignuti pomaci pokazuju da postoji politička volja da se suočimo sa složenim slučajevima, što doprinosi postepenom vraćanju povjerenja u pravosuđe. Posebno je važno istaći da je unaprijeđen kapacitet Specijalnog odjeljenja Višeg suda i Spe-

cijalnog državnog tužilaštva, sa novim sudijama i tužiocima, što je ključni preduslov daljeg napretka. Izbor vrhovnog državnog tužioca i predsjednice Vrhovnog suda bili su preduslovi za unapređenje efikasnosti rada i konkretne rezultate. U oblasti oduzimanja nezakonito stečene imovine broj slučajeva privremenog i trajnog oduzimanja raste, a očekujemo i novi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Uspješna međunarodna saradnja sa EUROPOL-om, FBI-jem i DEA dodatno potvrđuje jačanje kapaciteta i ugleda naših institucija. Rad na ispunjavanju završnih mjerila teče planiranom dinamikom, i uvjereni smo da će napori koje ulažemo donijeti očekivani uspjeh i trajne rezultate. Imenovanja sudija Ustavnog suda, kao i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, predstavljaju odgovornost Skupštine i sigurna sam da će poslanici shvatiti ozbiljnost ovog trenutka i zadatka, te izabrati kandidate koji su kompetentni i nezavisni. Ipak, važno je naglasiti da dok čekamo ova imenovanja mi danas imamo funkcionalne institucije i nadam se da će nesmetano funkcionisanje sistema biti održano i u budućnosti.

s.matić / vlada crne gore

POBJEDA: Da li i u kojoj mjeri možemo biti zadovoljni rezultatima SDT-a u oblasti borbe protiv korupcije i visokog kriminala?

GORČEVIĆ: U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije ostvareni su značajni rezultati. Posebno želim da istaknem rad Specijalnog državnog tužilaštva, koje je u posljednje tri godine podiglo optužnice protiv više od 40 visokih državnih funkcionera i službenika – među kojima su bivši čelnici najvažnijih državnih organa, poput Vrhovnog suda, Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije, Privrednog suda, Agencije za sprečavanje korupcije, Uprave prihoda i carina i Investiciono-razvojnog fonda, ali i bivši ministri, sudije, specijalni tužioci, predsjednici opština i brojni drugi službenici nižeg ranga.

Već u 17 predmeta imamo donijete prvostepene presude, dok je u jednom predmetu izrečena i pravosnažna presuda.

POBJEDA: Da li ste zadovoljni dinamikom reformi koje se tiču sveobuhvatne izborne reforme i da li očekujete da će biti ispoštovani rokovi ako znamo da se sjednice Odbora i dalje ne održavaju?

GORČEVIĆ: Poslije više od decenije pokušaja, konačno je napravljen stvaran i mjerljiv iskorak u sprovođenju sveobuhvatne izborne reforme. Ovaj saziv Odbora uspio je da uradi ono što nije pošlo za rukom mnogim prethodnim, da postigne politički dogovor o najosjetljivijim pitanjima izbornog sistema i konkretno unaprijedi zak onski okvir. Ipak, čini se da se značaj ovog uspjeha u javnosti nedovoljno vrednuje, iako je riječ o jednom od najvažnijih reformskih koraka u posljednjih deset godina. Reforma izbornog zakonodavstva je najkompleksnija sistemska reforma u državi, jer uređuje pravila same izborne utakmice, i predstavlja srž svakog demokratskog poretka. To je proces koji je po prirodi politički najteži, jer zahtijeva dijalog, kompromis i odgovornost svih aktera. Upravo zato postignuti dogovor pokazuje da Crna Gora ima demokratski kapacitet, zrelost i volju da jača svoje institucije i gradi stabilan politički sistem.

Posebno bih istakla važnost i značaj odredbe da se svi izbori održavaju u jednom danu. Time se država rasterećuje čestih izbornih ciklusa, smanjuju se troškovi, jača institucionalna efikasnost i obezbjeđuje veća politička stabilnost. Građani dobijaju predvidiv, uređen i pravedan sistem koji doprinosi povjerenju u izborni proces. Za mene posebno važan element reforme je i povećanje kvote za žene na izbornim listama sa 30 na 40 odsto. To nije samo formalno pitanje, već suštinski dokaz naše spremnosti da gradimo društvo jednakih šansi, u kojem žene imaju ravnopravan prostor u donošenju političkih odluka. Veoma značajan segment reforme je i profesionalizacija Državne izborne komisije, kao i nova pravila u oblasti finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja i unapređenja kontrole u ovoj oblasti. Vjerujem da je ovo tek početak i da će Odbor nastaviti sa istim angažmanom i uspjehom, kako bi dovršio sve preostale zadatke izborne reforme i učvrstio institucionalne mehanizme koji garantuju fer, transparentne i stabilne izbore u budućnosti.

POBJEDA: Kako komentarišete opaske i komentare, najčešće upućene iz opozicionih redova, da aktuelna većina neće uspjeti da posao na EU integracijama sprovede do kraja?

GORČEVIĆ: Sigurna sam da ćemo posao završiti na vrijeme. Crna Gora je danas u poziciji u kojoj konačno možemo reći –evropske integracije ponovo imaju puni zamah i vidljive rezultate. Vlada je od samog formiranja pokazala da ima i kapacitet i političku volju da vodi ovaj proces dinamično, hrabro i odgovorno. Uspjeli smo da odblokiramo pregovore koji su godinama stajali u mjestu, zatvaramo poglavlja, vraćamo povjerenje Evropske komisije i Crnu Goru ponovo pozicioniramo kao predvodnicu među državama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji. O našem radu najbolje govore rezultati: napredak u vladavini prava, konkretni pomaci u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ekonomske reforme koje donose stabilnost i nova radna mjesta. To su činjenice, a ne parole. Evropski partneri to jasno prepoznaju. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno je poručila da Crna Gora može da zatvori svih 33 poglavlja do kraja naredne godine – i to nije kompliment bez pokrića, već rezultat konkretnih reformi koje sprovodimo. Naš cilj nije samo da završimo pregovore, već da sprovedemo promjene koje će trajno unaprijediti funkcionisanje institucija i kvalitet života građana. Proces evropske integracije nije posao jedne vlade, već cijelog društva, i vjerujem da će svi politički akteri – bez obzira na razlike – pokazati odgovornost prema tom cilju. Jer evropska Crna Gora nije interes jedne partije, već svih njenih građana. I. MILOVIĆ

Do kraja ove i u narednoj godini očekuje se stagnacija cijena stanova i snižavanje kirija

PODGORICA - Iako je potražnja za stanovima na tržištu nekretnina i dalje vrlo visoka, ipak se u posljednja tri mjeseca osjeća blago slabljenje potražnje u odnosu na kraj prošle i početak ove godine, saopštili su Pobjedi predstavnici agencija za nekretnine. Do kraja ove godine i u narednoj godini predstavnici agencija očekuju zaustavljanje rasta i stabilizaciju cijene stanova. Sa druge strane cijene zakupa stanova su prema podacima agencija trenutno blago niže u odnosu na prošlu godinu i očekuju dodatno snižavanje cijena rentiranja stanova s obzirom na smanjenje tražnje i činjenicu da su zakupci ipak u posljednje vrijeme sve više orijentisani ka domaćem stanovništvu.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore i vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković iznio je podatke da se trenutno cijene zakupa stanova u Podgorici na mjesečnom nivou za dugoročni najam kreću od 400 do 650 eura za jednosobne stanove, za dvosobne stanove se cijene kreću od 700 do 1.100 eura, pri čemu na cijenu utiču lokacija i oprema tih stanova, dok se trosobni stanovi u glavnom gradu rentiraju po cineni od 900 do 1.300 eura mjesečno.

- Cijene su blago niže u odnosu na prošlu godinu i očekujemo dodatno prilagođavanje s obzirom na smanjenje tražnje i činjenicu da su zakupci ipak sve više orijentisani ka domaćem stanovništvu u odnosu na strance koje u ovom trenutku dominanto čine turski državljani – kazao je Mišković Pobjedi.

MANJAK PONUDE

Mišković je naveo da je tražnja i dalje vrlo velika, ali se u trećem kvartalu ove godine ipak osjeća blago slabljenje u odnosu na kraj prošle i početak ove godine.

- To se poklapa sa podacima o vrlo malom broju novih građevinskih dozvola i manjku nove ponude, što kupce gura u „duže traganje“, ali ne gasi interesovanje – rekao je Mišković. On je ocijenio da je ponuda oskudna, navodeći da je u drugom kvartalu ove godine izdato svega deset građevinskih dozvola, što je 82 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

- To direktno ograničava ponudu i otežava izbor kupcima. Zaključak je da interesovanje za kupovinu stanova postoji i ostaje snažno, ali je nešto niže nego ranije ove godine. Ključna prepreka je premala nova ponuda stanova – ističe Mišković.

On je naveo da je prosječna cijena metra kvadratnog u novogradnji u Crnoj Gori u

drugom kvartalu ove godine iznosila 2.201 euro po metru kvadratnom. U Podgorici je prosječna cijena bila 2.108 eura po kvadratu, na Primorju 2.333 eura, u centralnoj regiji 1.068 eura, a u sjevernoj regiji 1.547 eura po metru kvadrtnom.

Mišković je precizirao da se u Podgorici cijene stanova u novijoj gradnji kreću od 1.800 do 2.500 eura po kvadratu, u standardnim zgradama, a u premijum projektima cijene su i više.

Dodaje da se na primorju (Budva, Kotor, Tivat) cijena stanova kreće u rasponu od 2.000 do 3.500 eura po kvadratu, dok u marinama–luksuz projektima cijene idu znatno više.

Prema podacima koje je iznio

Mišković u okviru luksuznih naselja Porto Montenegro, Portonovi i Luštica Bay cijene metra kvadratnog stanova se približno kreću od 7.000 do 10.000 eura i više, dok u pojedinim novim fazama u okviru tih naselja dostižu čak i 20.000 eura po kvadratu.

Interesovanje za kupovinu stanova postoji, ali je nešto manje nego ranije ove godine. Ključna prepreka je premala nova ponuda stanova, istakao je predsjednik

Upravnog odbora

Udruženja agencija za nekretnine

Crne Gore i vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković

stanova porasle oko 12 odsto u drugom kvartalu ove godine u odnosu na posljednji kvartal prošle godine.

ma 2024. godine i početkom ove godine.

- Rast cijena je jasan i dvocifren na nivou države u odnosu na kraj prošle godine, ali je u odnosu na prvi kvartal ove godine rast skroman i iznosi svega dva odsto – precizirao je Mišković.

Moglo bi se reći da je opšti pad aktivnosti na tržištu nekretnina ove godine od nekih 25 odsto. Razlozi su globalni ekonomski i geopolitički – recesija, investiciona nesigurnost, rekordne cijene zlata i srebra, skup novac i stambeni krediti - euribor koji iako je nakon maja 2024. godine u padu, ipak je skoro 2,5 puta veći nego na primjer 2022. godine kada je bio negativan - saopštio je izvršni direktor agencije za nekretnine Montenegro Prospect Ivan Dašić

POSKUPLJENJE

beni krediti - euribor koji iako je nakon maja 2024. godine u padu, ipak je skoro 2,5 puta veći nego na primjer 2022. godine kada je bio negativan – kazao je Dašić Pobjedi. On je naveo da su na Primorju cijene stanova u odnosu na posljednji kvartal 2024. godine porasle u prosjeku 1,5 do 2,5 odsto.

- Na mladim tržištima uticaj sila ponude i tražnje se sporo i neelastično ispoljava na nivo cijena. Tako nije strano ni da imamo tržišni paradoks smanjenja građevinske aktivnosti, u smislu broja izdatih građevinskih dozvola i prijava gradnje, a moglo bi se reći stabilan blag trend rasta cijena nekretnina – pojasnio je Dašić. On očekuje zaustavljanje rasta i stagnaciju cijena stanova tokom naredne godine. -Tražnja u ukupnom obimu će se smanjiti kao direktna posljedica Zakona o legalizacji i njegovoj interpretacji od strane Notarske komore i katastra, jer do revizije ove po mišljenju većine kolega protivustavne odluke koja udara u temelje prava raspolaganja privatnom svojinom i ugrožavanjem stečenih prava, ogroman broj objekata na teritoriji Crne Gore neće biti moguće prometovati. Kako će se tražnja morati namiriti iz ograničene količine besprekorno legalnih objekata, pretpostavljam da će cijene takvih objekata porasti u određenom obimu – naveo je Dašić.

CIJENE

Prema njegovim riječima cijena metra kvadratnog stana u Sutomoru (starogradnja) trenutno se kreće oko 1.500 do 1.700 eura, u centru Bara (novogradnja) cijena kvadrata kreće se od 2.500 do 2.700 eura, a u barskom naselju Šušanj od 2.200 do 2.500 eura. U Ulcinju se cijena metra kvadratnog stana kreće od 1.800 do 2.200 eura, a u Budvi (starogradnja) od 2.300 do 2.600 eura, a novogradnji od 2.800 do 3.700 eura, dok se za luksuzni segment traži i 4.500 eura po metru kvadratnom. U Bečičima je cijena oko 3.000 eura za kvadrat stana. Prema podacima agencije na čijem je Dašić čelu, u Kotoru se kvadrat stana prodaje za oko 3.500 eura, u Tivtu za nešto više od 3.800 eura, a u Herceg Novom za oko 3.200 eura. Cijena stanova u novogradnji u Bokokotorskom zalivu je od 3.300 do 4.500 eura po metru kvadratnom. S. POPOVIĆ Iako

Mišković je naveo da je prosječna cijena stanova u Crnoj Gori, u novogradnji u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na četvrti kvartal prošle godine porasla 13,7 odsto sa 1.936 na 2.201 euro po metru kvadratnom. U Podgorici je taj rast cijena iznosio oko devet odsto, dok su na Primorju prosječne cijene

On smatra da ponuda stanova ne zadovoljava tražnju u većini atraktivnih zona, zbog čega su, kako je kazao, cijene otporne na pad.

- Do kraja ove godine očekujem vjerovatan blag rast ili stabilizaciju cijena stanova (okvirno od minus tri odsto do plus jedan odsto), uz i dalje tanku ponudu. Sličan trend očekujem i u narednoj godini – saopštio je Mišković.

Prema njegovim riječima očekivanje je da tražnja na tržištu nekretnina ostane vvelika, ali ne i „ekstremna“ kao u pikovi-

- Stranci su i dalje prisutni na tržištu, dok je domaća tražnja stabilna – rekao je Mišković. Izvršni direktor agencije za nekretnine Montenegro Prospect Ivan Dašić je govoreći o situaciji na tržištu nekretnina na Crnogorskom primorju naveo da je generalno, sudeći na osnovu prva tri kvartala ove godine, očigledan pad u broju upita, broju klijenata koji dođu u Crnu Goru, broju prodaja, visini budžeta i ultimativno u prihodu od prodaje nekretnina.

UTICAJ GEOPOLITIKE

- Moglo bi se reći da je opšti pad aktivnosti na tržištu nekretnina ove godine od nekih 25 osto. Razlozi su globalni ekonomski i geopolitički – recesija, investiciona nesigurnost, rekordne cijene zlata i srebra, skup novac i stam-

Neđelja, 26. oktobar 2025.

PODGORICA - Otvaranje

baze avio-kompanije Wizz

Air u Crnoj Gori, uz nove linije koje će povezati zemlju sa brojnim evropskim destinacijama, predstavlja „vazduh i vodu za crnogorski turizam“, poručio je član Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Dragan Purko Ivančević. On ističe da je ovo dokaz da Crna Gora ima dovoljno znanja, kapaciteta i stručnosti da samostalno organizuje i razvija svoje avio-povezanosti bez potrebe za koncesionim modelom upravljanja.

Aerodrome ne smijemo prepustiti drugimA

Ivančević naglašava da je sadašnji menadžment Aerodroma Crne Gore dokazao kako država, uz podršku evropskih fondova i uz racionalno korišćenje sopstvenih finansijskih resursa, može samostalno da izgradi i modernizuje dva savremena, standardizovana aerodroma koji će u potpunosti služiti razvoju crnogorske privrede i turizma.

- To su ključne saobraćajne tačke koje ne smijemo prepustiti drugima, jer one ne predstavljaju samo infrastrukturne objekte, već strateške kapije države – prvi i posljednji uti-

Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam PKCG o otvaranju baze avio-kompanije Wizz Air u Crnoj Gori

Nove avio-linije produžiće sezonu i privući turiste

Ono što nam sada treba jeste novac. A novca ima – i u Crnoj Gori i u fondovima Evropske unije, koja će sa zadovoljstvom pomoći Crnoj Gori da osigura bolju povezanost, da napravi prijemne kapacitete po najvišim standardima, i da obezbijedi da prvi i posljednji utisak svakog ko dođe u Crnu Goru bude mnogo ljepši i bolji nego do sada - kazao je Ivančević

sak svakog putnika koji dolazi ili odlazi iz Crne Gore - ističe Ivančević.

P rema njegovim riječima, Aerodromi moraju ostati pod državnom kontrolom, jer su neraskidivo vezani za javni interes, planiranje turističke politike i dugoročnu ekonomsku stabilnost zemlje.

Aerodromi nijesu samo piste i terminali, to su kapije Crne Gore, prva i posljednja slika koju svaki gost ponese iz naše zemlje. Nema nikakve logike da te ulazne kapije države, zemlje koja živi od turizma, predajemo nekome drugome i da mu prepustimo upravljanje javnim interesom, koji je srž naše ekonomske i turističke budućnosti - kazao je Ivančević

- Nema nikakve logike da ulazne kapije države, zemlje koja živi od turizma, predajemo drugima na upravljanje u cilju ostvarivanja njihovog profita, dok bi se javni interes – koji bi morao biti temelj svake odluke – gurao u drugi plan. Takvi modeli možda kratkoročno izgledaju privlačno, ali dugoročno znače gubitak suvereniteta nad sopstvenim razvojnim potencijalima - upozorava on. Ivančević smatra da se na primjeru Aerodroma Crne Gore pokazalo kako domaće znanje, stručnost i posvećenost mogu biti jednako vrijedni kao bilo koji strani menadžment. - Imamo ljude, iskustvo i resurse da sami gradimo i upravljamo infrastrukturom od nacionalnog značaja. To je pitanje ponosa, ali i odgovornosti pre-

ma budućim generacijama –da im ostavimo sistem koji funkcioniše u interesu države, a ne pojedinaca - poručio je Ivančević dodajući da svaka nova mogućnost povezivanja Crne Gore sa tržištima znači isto što i vazduh i voda za čovjeka koji živi. - Za crnogorski turizam to su

novi kontakti, nove šanse za animiranje novih tržišta, ali i za povećanje frekvencija na već postojećim, rastućim tržištima – kazao je Ivančević. Dodao je da je sadašnji menadžment Aerodroma dokazao da, uz finansijsku podršku države i uz pomoć fondova Evropske unije, može da iz-

nogorski turizam – kako u saobraćajnom, tako i u organizacionom smislu, sa postojećim kadrom.

- Nama za to ne treba niko sa strane. Ono što nam sada treba jeste novac. A novca ima – i u Crnoj Gori i u fondovima Evropske unije, koji će sa zadovoljstvom pomoći Crnoj Gori da obezbijedi bolju povezanost, da napravi prijemne kapacitete po najvišim standardima, i da obezbijedi da prvi i posljednji utisak svakog ko dođe u Crnu Goru bude mnogo ljepši i bolji nego do sadakazao je Ivančević dodajući da otvaranje baze Wizz Air znači mnogo za turizam.

- To znači dobro i za građane, koji će imati više mogućnosti da razvijaju svoju ekonomiju, da putuju, a naročito da otvaraju nova turistička tržišta za Crnu Goru. Otvaranjem ovolikog broja novih linija, zaista se stvara mogućnost produženja sezone, privlačenja kvalitetnijih turista, ali istovremeno i obaveza da se što prije organizuje, rekonstruiše i izgradi nova infrastruktura na aerodromima, kao podrška crnogorskom turizmu - kazao je Ivančević. Po njegovim riječima možemo, svojom pameću, iskustvom i postojećim sistemima, da zadržimo pod svojom kontrolom i u okviru javnog interesa ove države – ta dva glavna ulaza u zemlju.

gradi dva kvalitetna, standardizovana aerodroma, koji će služiti crnogorskoj privredi i turizmu.

- Nema potrebe da ih dajemo u koncesiju, kako bi koncesionari vodili sopstvenu politiku usmjerenu isključivo na povećanje profita, a ne na ostvarivanje javnog interesa. Javni interes i profit se ponekad prepliću, ali ne uvijek - poručio je Ivančević.

Po njegovim riječima možemo izgraditi i organizovati naša dva aerodroma – dakle, dva glavna ulaza u Crnu Goru i cr-

KApijA Crne gore - Aerodromi nijesu samo piste i terminali, to su kapije Crne Gore, prva i posljednja slika koju svaki gost ponese iz naše zemlje. Nema nikakve logike da te ulazne kapije države, zemlje koja živi od turizma, predajemo nekome drugome i da mu prepustimo upravljanje javnim interesom, koji je srž naše ekonomske i turističke budućnosti - kazao je Ivančević. On dodaje da su aerodromi strateški resurs koji mora ostati u rukama države – ne samo kao infrastrukturni objekti, već i kao važan instrument planiranja razvoja turizma, privrede i saobraćaja.

- Ako jednom predate te poluge privatnom koncesionaru, teško ih je vratiti. Onda politika razvoja ne zavisi od vizije države, već od interesa profita, a to je put kojim Crna Gora ne treba da ide.

Ivančević naglašava da je sadašnji menadžment Aerodroma Crne Gore dokazao kako država, uz podršku evropskih fondova i uz racionalno korišćenje sopstvenih finansijskih resursa, može samostalno da izgradi i modernizuje dva savremena, standardizovana aerodroma koji će u potpunosti služiti razvoju crnogorske privrede i turizma

Prema njegovim riječima, sadašnji menadžment Aerodroma Crne Gore dokazao je da zna, može i hoće da uđe u taj „ring“ i da se nadmeće sa velikim igračima.

- Treba im dati podršku da nastave tim putem – ne samo da obezbijede bolje povezivanje i funkcionalnost aerodroma, već i da pokažu da smo u arhitektonskom, tehničkom i svakom drugom smislu sposobni da dostignemo najviše međunarodne standarde. To je pitanje samopouzdanja jedne države koja zna da može i da ima čime da ponudi svijetuzaključio je Ivančević. n. KoVAČeViĆ

Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori odgovorio advokatu Raduloviću na pisma u kojima ih obavještava o napadima

eu

Seri: U demokratskom društvu nema mjesta prijetnjama

PODGORICA – Advokat

Veselin Radulović je u dva navrata obavijestio Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori o prijetnjama i napadima kojima je izložen, nakon što je prijavio

Demokratsku Crnu Goru i njene rukovodioce Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da su dio organizovane kriminalne grupe. Radulović je podnio dosad nekoliko prijava, a osim zloupotrebe službenog položaja i partijskog zapošljavanja, tražio je da se preispita i fakultetska diploma Borisa Bogdanovića. Nakon prijava, uslijedile su optužbe iz te partije, da je Radulovć advokat kriminalaca i slično...

Zamjenik šefa Delegacije

Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri odgovorio je advokatu Veselinu Raduloviću, kojem je saopštio da im je žao što čuju za prijetnje i neprijatnosti kojima je izložen advokat i njegova porodica.

- U demokratskom društvu ne bi smjelo biti mjesta za politički pritisak i prijetnje – napisao je Seri.

On je Raduloviću odgovorio da je Delegacija EU upoznata sa pitanjem koje je advokat pokrenuo i pozdravio njegovu odluku da žalbu proslijedi Državnom tužilaštvu. Poručio je da će EU Delegacija nastaviti da prati situaciju i pozvao Radulovića da ih kontaktira u slučaju bilo kakvih novih dešavanja.

Radulović je u dva pisma, 17. i 25. septembra pisao Johanu Satleru da je podnio novu krivičnu prijavu protiv Borisa Bogdanovića, jer ga je ponovo povezao sa kriminalnim klanovima i rekao da će „vidjeti što znači pesnica u vrh brade“. Advokat je ukazao i na činjenicu da je Bogdanović kazao da njegov brat radi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i da ga je „neko tamo doveo“. To, kako je napisao Radulović, predstavlja nastavak napada na njega zbog profesionalnog angažmana kao advokata, ali i ukazuje da se Bogdanović i drugi političari bave članovima njegove porodice, nasto-

OTEŽANA NASTAVA: U pojedinim osnovnim školama djeca stranci direktori pozivaju na rješavanje problema

Nastavnici i đaci se sporazumijevaju preko ,,Gugl translejta“

jeći da ih diskredituju lažima i insinuacijama, kao što su to nedavno pokušali u slučajevima Tee Gorjanc- Prelević i njene porodice. U drugom pismu je Radulović obavijestio EU Delegaciju da se nastavlja kampanja napada na njega i njegovu porodicu, te da je portal IN4S objavio tekst u kojem se navodi da su njegov brat i njegova supruga nezakonito zaposleni u ANB, te da je riječ o nepotizmu. U tekstu je, kako je napisao Radulović, insinuirano da on koristi izvore iz ANB. Na te medijske objave se nadovezao funkcioner Demokrata Boris Bogdanović. - Na kraju, povezao je mene, mog brata i njegovu suprugu sa kriminalom, politikom i medijskim manipulacijama, te indirektno i sa ubistvima koja su se dogodila u Crnoj Gori – napisao je Radulović i podsjetio da su svi napadi započeli nakon što je ukazao na brojne zloupotrebe u sektoru bezbjednosti i podnio krivične prijave protiv više funkcionera državnom tužilaštvu. Delegacija EU se već oglasila zbog targetiranja advokata Radulovića i direktorice HRA Tee Gorjanc-Prelević. Istakli su da je za EU civilno društvo ključni element demokratskog sistema i kao takvo treba da bude priznato i tretirano od državnih institucija. - Vaše praćenje rada javnih institucija pomaže da se obezbijedi da proces donošenja politika odražava potrebe i interese svih segmenata društva. Isto tako, u skladu sa Osnovnim principima Ujedinjenih nacija o ulozi advokata (1990), advokatima mora biti omogućeno da obavljaju profesionalne funkcije bez zastrašivanja, ometanja, uznemiravanja ili neprimjerenog uplitanja – napisao je Rikardo Seri. Poručio je da EU Delegacija očekuje da se predstavnici Vlade i svi javni akteri uzdrže od davanja izjava koje advokate povezuju sa njihovim klijentima, te da podstiču okruženje u kojem advokati mogu da obavljaju svoj rad u potpunoj saglasnosti sa principima profesionalizma i integriteta.

J. M.

Imamo problem i zakonom treba nešto da se unaprijedi. Ta djeca koja se upisuju kod nas ne znaju naš jezik. Ona ne mogu da prate nastavu. Preko telefona, preko aplikacije za prevođenje sporazumijevaju se sa nastavnicima, ali je to sve otežano. Daju im se ocjene paušalno. Kako može to dijete da prati nastavu iz biologije i da razumije nešto kad ne zna ništa iz crnogorskog jezika –rekao je direktor Osnovne škole ,,Maksim Gorki“ Tigran Dobrašinović

PODGORICA – U jedan broj osnovnih škola upisana su djeca stranci koja ne poznaju jezik i zbog toga ne mogu da prate nastavu. Pojedini direktori obrazovnih ustanova ispričali su Pobjedi da se suočavaju sa problemima, da ne znaju kako da ih riješe i traže korekciju zakona. Profesori se na času sa tom djecom sporazumijevaju preko telefona, odnosno aplikacije za prevođenje, što smatraju da nije dobro rješenje, jer se ne može obezbijediti kvalitetan čas.

Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjeda nije dobila odgovore na ovu temu. Pitali smo ih, pored ostalog, koliko je djece stranaca u školama, koji su ključni pro-

blemi koje su evidentirali u praksi i kako je regulisan upis u dijelu poznavanja maternjeg jezika, te kako će da dodatno urede ovo pitanje u narednom periodu. U Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, koji je is taknut na sajtu resornog ministarstva stoji, pored ostalog, odredba da su stranci kojima je odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, kao i stranci koji

traže međunarodnu zaštitu, lica sa odobrenom međunarodnom ili privremenom zaštitom i lica bez državljanstva jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima u skladu sa posebnim zakonom. Istaknuto je i da su državljani država članica Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske konfederacije i članovi njihovih porodica

Stalno djeca stranci dolaze i upisuju se. Sad imamo dvoje i u toku je procedura upisa. Dolaze iz Egipta, Azerbejdžana, Turske, Rusije... Dođu kod nas bez ikakvog znanja jezika. Koristimo prevodilac i tako se sporazumijevamo sa njima, preko telefona. Ovo nije definitivno rješenje. Za tu djecu je najgore – kaže direktorica Osnovne škole ,,Dr Dragiša Ivanović“ u Podgorici Tanja Vujošević

jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima. - Za lica iz st. 2 i 3 ovog člana koja počinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Crnoj Gori, a koja ne znaju ili nedo voljno poznaju jezik na kojem se izvodi nastava, ustanova organizuje pripremnu (dopunsku) nastavu u trajanju od najviše godinu dana po posebnom programu koji donosi Nacionalni savjet – stoji u pomenutom zakonu.

Mi M oilažen Ja Pobjeda je kontaktirala više direktora obrazovnih ustanova da provjerimo kako djeca stranci prate nastavu, ali nijesu svi odgovorili na upite. Direktorica Osnovne škole ,,Dr Dragiša Ivanović“ u Podgorici Tanja Vujošević

ne govore naš jezik,

se translejta“

kaže da su nastavnici u toj ustanovi prije nekoliko godina bili obavezni da drže nastavu i da djecu uče naš jezik, ali da se to ,,prećutno izgubilo“, jer se taj njihov angažman ne plaća.

- Stalno djeca stranci dolaze i upisuju se. Sad imamo dvoje i u toku je procedura upisa. Dolaze iz Egipta, Azerbejdžana, Turske, Rusije... Dođu kod nas bez ikakvog znanja jezika. Koristimo prevodilac i tako se sporazumijevamo sa njima, preko telefona. Ovo nije definitivno rješenje. Za tu djecu je najgore –rekla je ona.

Direktorica navodi primjer da zna za slučajeve naših profesora koji su pošli u inostranstvo da rade u njihovim ustanovama, te da moraju da prođu određene kurseve i tek ulaze u sistem kada savladaju jezik. Smatra da takva praksa treba da postoji i prilikom upisa djece stranaca u obrazovne ustanove. A upis djece se, kako objašnjava, odvija na način što oni dostave svjedočanstva koje verifikuju škole, uporede predmete i – upišu dijete. Direktor Osnovne škole ,,Maksim Gorki“ Tigran Dobrašinović kaže Pobjedi da treba da se unaprijedi procedura upisa djece u osnovne škole, jer te ustanove nemaju kapaciteta da provjeravaju jesu li validna svjedočanstva koja dostave iz određenih drugih ustanova. On podsjeća da je aktuelan problem sa lažnim diplomama i da je izazovno ispitati svjedočanstva koju dostavljaju stranci. U ovoj školi su, kaže direktor, ranije organizovali dopunsku nastavu za pojedine strance, ali nije bilo zainteresovanih za učenje našeg jezika. - Imamo problem i zakonom treba nešto da se unaprijedi. Ta djeca koja se upisuju kod nas ne znaju naš jezik. Oni ne mogu da prate nastavu. Preko telefona, preko aplikacije za prevođenje se sporazumijevaju sa nastavnicima, ali je to sve otežano. Daju im se ocjene paušalno. Kako može to dijete da prati nastavu iz biologije i da razumije nešto, kad ne zna ništa iz crnogorskog jezika – rekao je Dobrašinović.

Nastavnici koji znaju engleski jezik sa njima komuniciraju na engleskom. Mnogi učenici ne znaju engleski jezik, pa se komunicira preko ,,Gugl translejta“. Za ove učenike dvaput nedjeljno držimo po jedan čas iz našeg jezika – kaže direktorica OŠ ,,Savo Pejanović“ Milja Božović

On navodi da su kroz praksu zabilježili primjere da se upiše dijete koje je stranac i da pohađa nastavu 20 dana, a onda nestane, više ne dolazi u školu.

- To je isto problem. Izgleda da je riječ o turističkom upisu – kazao je on. Ističe da im dolaze djeca iz Ukrajine, Rusije, Turske...

- Treba bolje propisima da se uredi sve. Možemo mi da pođemo u neku zemlju u inostranstvo, pa bismo vidjeli šta nas čeka i kakvi su kriterijumi za besplatno pohađanje nastave u državnim ustanovama. Mora da postoji obaveza da se poznaje jezik i ne samo to, nego treba da znaju i osnove iz kulture, istorije. Profesori su sada zbunjeni zbog ovog problema i ne znamo kako da ga riješimo – naveo je direktor.

On kaže da su u školi djeca stranci u svim odjeljenjima –od prvog do devetog razreda. - Kod nas može da se upiše dijete bez problema iz koje god zemlje da dođe na svijetu – rekao je direktor.

sVI m A J e teš KO I direktorica podgoričke škole ,,Savo Pejanović“ Milja Božović navodi da im je veliki problem da rade sa učenicima koji ne znaju naš jezik. U ovoj školi je 67 učenika stranih državljana.

- Nastavnici koji znaju engleski jezik sa njima komuniciraju na engleskom. Mnogi učenici ne znaju engleski jezik, pa se komunicira preko ,,Gugl translejta“. Za ove učenike dvaput nedjeljno držimo po jedan čas iz našeg jezika – rekla je ona. Direktorica je istakla da ne zna kome je teže, nastavnicima ili učenicima.

- Ovo je veoma ozbiljan problem i trebalo bi napraviti neku strategiju za obrazovanje ovih učenika – kaže Božović.

Prema crnogorskim propisima, osnovno obrazovanje i vaspitanje je obavezno za svu djecu uzrasta od šest do 15 godina života. Roditelj mora obezbijediti da njegovo dijete ispuni osnovnoškolsku obavezu. Osnovno obrazovanje i vaspitanje traje devet godina. N. ĐURĐeVAC

Alma Orahovac iz NVO Futura kaže da, prema procjenama Evropskog udruženja za alchajmerovu bolest i svjetskih organizacija, u našoj državi živi oko 8.000 osoba sa demencijom

Crna Gora nema registar oboljelih od demencije

PODGORICA - Prema procjenama Evropskog udruženja za alchajmerovu bolest i svjetskih organizacija koje se bave ovom temom, u Crnoj Gori živi oko 8.000 osoba sa demencijom. Nažalost, tačan broj nije poznat jer naša zemlja još nema nacionalnu strategiju ni registar oboljelih, što dodatno otežava planiranje i pružanje adekvatne podrške oboljelima i njihovim porodicama - kaže u razgovoru za Pobjedu Alma Orahovac iz NVO Futura.

Orahovac je kazala da registar trenutno ne postoji, a imao bi izuzetno važnu ulogu. - Omogućio bi da se oboljeli prepoznaju na vrijeme, da im se omogući brža dijagnoza, lakši pristup terapiji i uslugama podrške. Bez registra, mnoge porodice prolaze kroz proces dijagnostike i brige same, bez dovoljno informacija i sistemske pomoći. Zato se i mi u NVO Futura zalažemo za njegovo formiranje i donošenje nacionalne strategije o demenciji, jer bi to bio prvi ozbiljan korak ka sistemskom rješavanju problema - istakla je Orahovac. Naša sagovornica je objasnila da iako se demencija najčešće javlja kod starijih, prvi simptomi se mogu pojaviti i kod ljudi u četrdesetim ili pedesetim godinama. - Najraniji znaci su obično zaboravnost, dezorijentacija, promjene raspoloženja, gubitak pažnje i teškoće

Registar bi omogućio da se oboljeli prepoznaju na vrijeme, da im se omogući brža dijagnoza, lakši pristup terapiji i uslugama podrške. Bez registra, mnoge porodice prolaze kroz proces dijagnostike i brige same, bez dovoljno informacija i sistemske pomoći. Zato se i mi u NVO Futura zalažemo za njegovo formiranje i donošenje nacionalne strategije o demenciji, jer bi to bio prvi ozbiljan korak ka sistemskom rješavanju problema -istakla je Orahovac

u obavljanju svakodnevnih obaveza. Nažalost, ti simptomi se često pogrešno pripisuju stresu ili umoru, pa bolest dugo ostaje neprepoznata. Zato je važno govoriti o demenciji otvoreno, jer rano prepoznavanje može značajno usporiti njeno napredovanje - pojasnila je Orahovac.

Odgovarajući na naše pitanje koja je razlika između alchajmerove bolesti i demencije, Orahovac je kazala da je demencija zajednički naziv

za skup simptoma koji utiču na pamćenje, razmišljanje i ponašanje, dok je alchajmerova bolest njen najčešći oblik – čini oko 70 odsto svih slučajeva.

- Alchajmer je ujedno i najteži oblik demencije, jer postepeno oduzima sposobnost osobe da samostalno funkcioniše, prepoznaje ljude i komunicira. Zbog toga je podrška porodici jednako važna kao i pomoć samom oboljelom - kazala je Orahovac.

Demencija nije bolest pojedinca – to je bolest društva

U NVO Futura, kako je saopštila Alma Orahovac, već deset godina kontinuirano rade na ovom polju, iako često nailaze na brojne prepreke, nerazumijevanje i nedostatak podrške, ne odustaju. – Nažalost, međusektorska saradnja još nije na zavid-

nom nivou. Potrebno je mnogo više razumijevanja, otvorenog razgovora i javne podrške. bTreba više govoriti o demenciji, jer ona nije bolest pojedinca – to je bolest društva. Slučajevi se ne smiju skrivati, moramo ih razumjeti i stvoriti mrežu podrške oko

svake porodice koja se s njom suočava. Vjerujemo da samo zajedničkim snagama institucija, civilnog sektora, lokalnih zajednica i donatora možemo stvoriti dostojanstveniji život za osobe sa demencijom i njihove porodice - zaključila je Orahovac.

Sagovornica je ukazala da se na pozitivnoj listi Fonda za zdravstveno osiguranje nalazi samo jedan lijek koji se koristi u liječenju demencije, dok se svi ostali preparati i suplementi plaćaju.

- Porodice su često izložene velikim troškovima – od terapije i pomagala do angažovanja pomoći u kući, što mnogima nije finansijski izvodljivo. U praksi se dešava da porodice, kad više ne mogu same da brinu, angažuju osobu za pomoć u kući, što je dodatni trošak i emocionalni teret.

Upravo zbog toga smo se u NVO Futura zalagali i izborili da pokrenemo besplatne dnevne boravke i savjetovališta za osobe sa demencijom – u Nikšiću i u sklopu našeg savjetovališta u Podgoricirekla je Orahovac.

Neophodno je da kao društvo, kako je navela Orahovac, budemo senzibilni i solidarni, jer se sa demencijom ne može boriti pojedinac sam. - Samo zajedničkim naporima, dobrom voljom i kroz finansijsku podršku možemo graditi bolje uslove za osobe koje žive sa demencijom i njihove porodice. Potrebno je razvijati nove servise podrške, učiniti zdravstvenu i socijalnu zaštitu dostupnijom, te više uključiti civilni sektor. Upravo kroz saradnju sa organizacijama koje su svakodnevno na terenu možemo doći do stvarnih i održivih rješenja. Važno je stvoriti uslove da te organizacije razvijaju nove usluge i servise, jer samo ako svi zajedno pokažemo da brinemo i da nijesmo ravnodušni, možemo reći da kao društvo napredujemo - naglasila je Orahovac. H. JANKOVIĆ

Saobraćajna nesreća u mjestu Dragalj Jedna osoba stradala, tri povrijeđene up

KOTOR - U saobraćajnoj nesreći u mjestu Dragalj, na putu Lipci - Grahovo, stradala je ženska osoba S. S. (60), rečeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije. Prema dostupnim informacijama, povrijeđene su tri osobe, koje su hospitalizovane. Udes se dogodio sinoć oko 19.20 časova, a učestvovala su tri vozila. R. P.

Gornji naslov je naš prekogranični utisak - da Crna Gora nema vidljivog predsednika. Ako je tačno da je hercegovačko prezime Milatović krenulo od 14. veka po Humljaninu Milatu, po zanimanju tepčijaupravnik imanja nekog vlastelina, onda je Jakov Milatović njegov malo poznatljiv izdanak. On još ne upravlja imanjem po imenu Crna Gora. A stari Milat je bio dobar komornik. I kneževe je izrodio. A nije ni Jakov iz 21. veka među nama jedini neuočljiv. Od 2020. godine Podgorica traga za novim gospodarima bolje budućnosti od prošlosti do te godine. Sivilo je zavladalo u celoj Evropi. Sa tim Crnogorci svakako ne žele da se nose, ali je čudno da su dozvolili da njihova istorijska prodornost naglo omlitavi. Dati Milatovićev državni orden za narodne zasluge svešteniku Radoviću koji se zalagao za pad svoje države je - izdaja. Koja je druga reč bliža istini od te? Kako se može dati orden neprijatelju svoje države?

MODEL RADOVIĆA

Amfilohije Radović je slika zbunjene Crne Gore. A bio je velikosrbin, bio je antiprosvetni teolog malog ranga, bio je protiv humanističkih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti ljudi, bio je protiv Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića, bio je protiv Jugoslavije, bio je protiv republike, bio je protiv građanske revolucije i sekularne crkve, bio je protiv evropske federacije, bio je za hrišćanski rat, bio je protiv ekumenizma hrišćanskih crkava i politike prava nepravoslavnih religija na jednakost sa pravoslavljem, bio je protiv moderne muzike, književnosti i slikarstva. On nikada nije razumeo Narodnooslobodičačku borbu jugoslovenskih naroda i atipičnu soteriologiju jugoslovenskih komunista. Bio je drzak, slavoljubiv, neiskren i uobražen „vođa“ srpskih hrišćana. I glumac je bio. I nikada nije shvatao da je ravnopravnost Crne Gore u zajedničkoj državi sa Srbijom uzaludna politika spasa. To nije razumeo ni kada ga je Beograd odbio za patrijarha. Smrt ga je spasla da ne vidi ni da mu je beogradska patrijaršija poništila i Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori koji je on osnovao 2006. godine uz njenu pomoć. I nije

Kad država nema

Što je tu Milatović vidio kod Radovića kada je govorio o njemu kao duhovnom obnovitelju Crnogoraca? Radović je samo obnavljao zadrti vjerski patrijarhalizam i vulgarnost ženskog ropstva naređenog Bogom samodršcem. On je ostao u predkomunističkoj inferiornosti Crnogorki koju su ukinuli Titovi Crnogorci. A, da li je bar potom sproveo ijednu istragu protiv silovanja žena u prelatskom ponašanju u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i pedo liji bolesnih vladika? Zašto nema nijednog ženskog sveštenika u SPC? Gdje je to Isus zabranio?

mogao videti da je beogradska patrijaršija stvorila još jednog crnogorskog mitropolita - beranskog, sa zadatkom da poništava bilo koji pokušaj crkvene autonomije Crnogoraca u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i da pojača srpski nacionalizam u korist vlasti Patrijaršije. Bar to, verujemo, Radović nikada ne bi dozvolio. Ne bi dozvolio da rival Cetinju budu Berane. HRIŠĆANSKI RAT

RADOVIĆA

Radović se upustio u pokušaj da hrišćanski rat podigne na rang jedinog prava na rat. Ali, samo pravoslavni. Rusija nosi prvenstvo na takav rat. Radović je zbog toga dobio veliku kolekciju moskovskih odlikovanja raznih vrsta. U Crnoj Gori, Radović je na poseban način slavio Svetog Petra Cetinjskog. Nije se protivio da ga porede sa Mojsijem, iako ga je 2000. godine skromnije od njega opisivao u svom govoru na cetinjskom skupu raznih bogoslova i hristo-ideologa „Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana“. Tri vrste rata je po Radoviću vodio mitropolit Petar: prvi, da Isusom istera zvijer iz sebe, drugi da Hristom istera zvijer iz sukobljenih Crnogoraca, i treći, da pravoslavljem istera zvijer iz nadmoći turske i napoleonovske Francuske. Jedino pravoslavlje drži Crnogorce na okupu, dok su sve druge religije i filozofije društvenog uređenja njima strane i vode ih u nered. Taj skup se nije završio objašnjenjem šta bi bio pravoslavni politički sistem u Crnoj Gori. To, inače, nećete čuti na Bogosloviji. Skup protiv Zvijeri nije objasnio ni šta je Zvijer u Crnogoraca, sem da je to sve ono što nije pravoslavno. I, naravno, Zvijer je sve što je nesrpsko u srbijanskom moravskom smislu - to su mnogi na skupu svetosavski ponavljali. A naslednik Radovićev na Cetinju, onda protosinđel, Joanikije Mićović posebno je ukazao da je Petar pred bitke sa Turcima i Francuzima pričešćivao Crnogorce, i da ih je time liturgijski fizički sjedinjavao sa Hristom sa kojim su se

potom - sa njegovim telom pobednički sukobili sa protivnicima. Taj skup nije govorio da su se Crnogorci digli na oružje za svoju slobodu i svoj samostalan život, već da zaštite pravoslavnu teologiju. I da će sa Hristom pobeđivati. Radović je samo jedan od hiljada hrišćanskih mistika i vojskovođa koji su liturgijski molili Hrista za pobedu - ali su zanemarili istinu da je polovina njih gubila bitku. Hrist ne interveniše, a kada bude ponovo došao, doći će sa Apokalipsom. Ipak, kako su onda Crnogorci od istog srbijanskog pravoslavnog Hrista izgubili crnogorsku državu Svetog Petra Cetinjskog 1918. godine? Na obe strane je bio Hrist. Ne, nije, misle egzorcisti zvijeri iz Crnogoraca, jer su tek sa srbijanskim Hristom postali slobodni i konačno pobedili svoju neman.

Taj Radovićev skup je deformisao Svetog Petra Cetinjskog umanjujući njegov značaj kao libertetskog borca za nezavisnost svog naroda u korist borca za suprematiju pravoslavlja kao uslova slobode Crnogoraca. Bilo bi, po antizvijerskom skupu, uzaludno da se Crnogorci oslobode religije pravoslavnih sveštenika, jer bi pali u „bezdan Zvijeri“. U tom smislu je Radovićev skup bio ne samo antiekumenski usmeren, već je bio i skup antipoverenja u duh crnogorskog prava naroda na svoju državu oslobođenog od skamenjene lojalnosti ijednoj religiji i ijednoj preživeloj ideologiji.

RADOVIĆ I ĐINĐIĆ

Radovića smo upoznali u Vršcu kada je bio banatski vladika krajem 80-ih godina prošlog veka. Sedeli smo jedan pored drugog. Bilo je neko interno

Radovića smo upoznali u Vršcu kada je bio banatski vladika krajem 80-ih godina prošlog vijeka. Sjedjeli smo jedan pored drugog. Bilo je neko interno slavlje. Na nas je ostavio utisak spretnog demagoga koji nedostatak veće govorne vještine i znanja popunjava agresivnim tonom i antimanirom srdžbe. Nijesmo ga doživjeli kao ličnost mira. Bio je iznenađen kada smo ga pitali da li bi bilo sa odobravanjem dočekano na Cetinju da tamošnji mitropolit bude iz Vojvodine kao što je on mirno dočekan u Banatu. To njegov pojam uzajamnog „srpstva“ izgleda još nije obuhvatao

slavlje. Na nas je ostavio utisak spretnog demagoga koji nedostatak veće govorne veštine i znanja popunjava agresivnim tonom i antimanirom srdžbe. Nismo ga doživeli kao ličnost mira. Bio je iznenađen kada smo ga pitali da li bi bilo sa odobravanjem dočekano na Cetinju da tamošnji mitropolit bude iz Vojvodine kao što je on mirno dočekan u Banatu. To njegov pojam uzajamnog „srpstva“ izgleda još nije obuhvatao. Posle više od decenije smo se još jedanput uverili u svoju impresiju kada je pred nama, pred Vladom Srbije, u Hramu Svetog Save u Beogradu, van dogovorenog protokola, nepozvano dao sebi reč na odru ubijenog Zorana Đinđića. I uporedio je Đinđićevu žrtvu sa srpskim žrtvama u bratoubilačkim ratovima i kosovskom ratu 90-ih godina prošlog veka koje je Srpska pravoslavna crkva podržavala. Međutim, Đinđić nije pao za Veliku Srbiju. Nije pao od tuđe ruke, pao je od srpske ruke koja nije htela drugačiju Srbiju, koja nije htela da Crnoj Gori da slobodu, i koja nije htela da prihva-

ti civilnu pravdu međunarodnih sudova pravde. Pored nas je stajao Ivica Račan premijer hrvatske vlade i veliki politički prijatelj nove Srbije. Znali smo se od ranije, pogledali smo se. Možda je bio na ivici da ode. Đinđić nije bio velikosrbin i nije smeo biti vređan žrtvama politike protiv koje se digao. Niti je smeo biti predstavljen saveznikom nacionalističkih snaga u Srbiji koji su zvijer zla videli jedino u hrvatskim kriminalcima. Radović zvijer iz sebe nije isterao. On je hramom na Vračaru opravdavao velikosrpsku svetosavsku politiku Beograda. I Đinđića je lažno smestio u žrtve koje su pale za tu ideju. To Đinđić nije bio. Radovićev govor u hramu je bio drski falsifikat. Kao što je to bio i njegov previd da je stvarni Đinđićev prilog modernoj Srbiji bio to što je iskreno žurio ka evropskoj porodici ujedinjenih država. Od gadljivog parije svetske zajednice Srbija je preko noći postala simbol politike mira, uspešnih graničnih sporazuma, uspešnog deobnog bilansa sa jugoslovenskim republikama, naci-

predsjednika

onalne tolerancije i shvatanja jugoslovenske realnosti od Slovenije do Kosmeta. Đinđić je bio spreman da razmotrimo i ustavno pitanje Vojvodineznao je, kao što je i pisao, da je Srbija „nedovršena država“. Mi vam ovo govorimo iz prve ruke. Koštunica i Tadić su to opovrgli Ustavom Srbije iz 2008. godine, ustavom koji je nezakonito donet i koji je na referendumu odbačen u Vojvodini.

Ne, za Radovića je najveći Đinđićev doprinos srpskom narodu bilo nešto potpuno drugo - bilo je to što je odobrio nastavak izgradnje Hrama Svetog Save novcem naroda potrošenog na pseudo takse na poštanske marke. Mi mislimo da to nije bila njegova greška, jer je ovaj hram bio tolerisan i za vreme Tita. Započet je pre svih nas i bilo bi neumesno da ga ostavimo kao nedovršenu palatu. Ali, crkvu u škole Đinđić nije smeo pustiti - i mi se kajemo što kod toga nismo na vreme digli svoj glas. Metak je bio brži.

A EUFEMIZAM I PANEGIRIK RADOVIĆU

državama, sa Kosmetom i sa strateškim interesima najvećih država, i što je u svojim granicama postala država istorijskog kriminala. A Karađorđević je za nacionaliste ostao kralj srpstva. Ne i cetinjski Nikola Petrović. Dokaz toga im je to što je Aleksandar govorio crnogorskim cetinjskim dijalektom kojim je ujedinio dve prestonice. A govorio je ijekavicom kojim Crnogorci u Beogradu neće progovoriti ni za živu glavu. Njihov ketman je zločin protiv sopstvenog naroda.

RADOVIĆ I ŽENE

Da je mitropolit Radović ostao živ video bi danas, u oktobru 2025. godine da je na biskupsko čelo Anglikanske crkve po volji kralja Čarlsa Trećeg izabrana žena. Užasno! Zar da medicinska sestra Sara Mulali vodi 85 miliona anglikanskih vernika širom sveta i bude kenterberijski nadbiskup? Hm, već je bila i londonski biskup. Zar će ona da kruniše, bude li živa, sledećeg kralja Engleske? Žena da inauguriše kralja?

latskom ponašanju u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i pedofiliji bolesnih vladika? Zašto nema nijednog ženskog sveštenika u SPC? Gde je to Isus zabranio?

ORDEN – RADOVIĆKOMUNISTI -

EGZISTENCIJALISTI

NESAVREMENA RAZMATRANJA

Fašizam i tri praseta

Piše: Boro ŠUPUT

Sada je u toku vladičanski ketman povodom Milatovićevog ordena. Vladike od Cetinja do Diseldorfa ketmanom upućuju Radoviću panegirike. Oni time dokazuju da još nije vreme za raspravu u srpskoj crkvi. I nije. A znaju da će do toga doći. Opozicione i sumnjičave vladike ne žele otvoreni sukob sa bosanskim patrijarhom Perićem. On je za Srebrenicu. Neće on tamo otići. Nije se ona ni dogodila, dogodili su se jedino muslimanski zločini. Jesu, ali i srpski i hrvatski. Nije u SPC vreme za mir. To bi bio sukob i sa bosanskim Vučićem i sa celim etosom dvovekovne guslarske Srbije koja živi u opsesiji samoproglašenog prava na sve druge Srbe i eksterminaciju drugih Slovena. Srbija uopšte nije spremna da se podvrgne političkoj auto-analizi. A Srpska pravoslavna crkva je još manje spremna na političku introspekciju i otklon od jednožičane svesti beogradske Akademije, novosadske Matice i svetosavske školske prosvete. Opozicione vladike su u manjini. Oh, kako su se samo sadašnji mlađi biskupi srpske crkve divili Amfilohiju Radoviću i Atanasiju Jeftiću! I da, divili su se i Justinu Popoviću, Nikolaju Velimiroviću, Dimitriju Najdanoviću, Pavlu Stojčeviću Dogmatiku, Varnavi Rosiću, Gavrilu Dožiću i ostalim nuklearnim reaktorima velikosrpstva iz 20. veka. Niko od njih još nije odgovoran što je Srbija u permanentnom sukobu sa svim graničnim južnoslovenskim

Šta je tu Milatović, pre nje, video kod Radovića kada je govorio o njemu kao duhovnom obnovitelju Crnogoraca? Radović je samo obnavljao zadrti verski patrijarhalizam i vulgarnost ženskog ropstva naređenog Bogom samodršcem. On je ostao u predkomunističkoj inferiornosti Crnogorki koju su ukinuli Titovi Crnogorci. A, da li je bar potom sproveo ijednu istragu protiv silovanja žena u pre-

Srpska pravoslavna crkva ne može ni u čemu da se meri sa doprinosom Komunističke Partije Jugoslavije socijalnom prosperitetu žena. Komunisti su otišli, ali ko je došao? Žene su danas ponovo počele da u Crnoj Gori ruski padaju ničice na pod u crkvi moleći se da ih neženja Isus spase od nasilja muške rodbine. To nikada u prošlosti nisu činile. A gde je Isus ijednom rečju zahtevao socijalnu i vaspitnu neravnopravnost žena? Mole se Crnogorke gluvoj crkvi. Zamislite da je Radović ikada sreo Simon de Bovoar, Sartrovu životnu družbenicu, i govorio joj kako je on, Radović, obnovitelj „duhovne tradicije“ Crnogoraca - kako se već izrazio u obrazloženju ordena Jakov Milatović. Simon de Bovoar je bila apsolutni ateista, kao i Sartr, i bila je teoretičar ženske emancipacije izvan svih dotadašnjih ideologija, uključujući i komunističke. Bila je feminist, egzistencijalista i nepomirljivi protivnik hrišćanske eshatologije i soteriologije. Bila je protivnik i hegelijanske i marksističke soteriologije - kao i Sartr, kao i Hajdeger, kao i Huserl, i bila je humanista svetskog uticaja. Dala je doprinos da žene

Amfilohije Radović je slika zbunjene Crne Gore. A bio je velikosrbin, bio je antiprosvjetni teolog malog ranga, bio je protiv humanističkih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti ljudi, bio je protiv Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića, bio je protiv Jugoslavije, bio je protiv republike, bio je protiv građanske revolucije i sekularne crkve, bio je protiv evropske federacije, bio je za hrišćanski rat, bio je protiv ekumenizma hrišćanskih crkava i politike prava nepravoslavnih religija na jednakost sa pravoslavljem, bio je protiv moderne muzike, književnosti i slikarstva. On nikada nije razumio Narodnooslobodičačku borbu jugoslovenskih naroda i atipičnu soteriologiju jugoslovenskih komunista

postanu stvarne žene, da budu slobodni sagospodari društva. I znala je da je Sartrova „Mučnina“ dobar put za hrabra nova otkrića.

Ustao je zbog egzistencijalista

Radović i govorio i protiv prava žena na planiranje porodice u okviru humanističkog prava na abortus izgovarajući 2017. godine u Pećkoj patrijaršiji neistinu da „Srpkinje u svojim utrobama pobiju za jednu godinu više dece nego što su pobili Musolini i Hitler i Broz i ovi ovde koji su na Kosovu i Metohiji“. A koliko dece pobiju jalovošću kaluđeri i monahinje sa utrnulim pozivom božije obaveze da rađaju decu? Izračunajmo to kroz vekove svetskog hrišćanskog monaštva. Ali, nije predmet spora u brojevima, već je spor u shvatanju slobode. Kaluđer se smatra pozvanim da određuje živim ljudima kako će da žive, ali obrnuto pravo ljudima prema sebi ne da. Mi nemamo ništa protiv toga da čovek odluči da se osami i vrati u pećinu, ali ne vidimo zašto bi jalovost njegovog života u manastiru postao ideal za ljude pune životne energije, radoznalosti i želje za drugačijim sutrašnjim danom. Orden Milatovića je orden pećini. I orden je onoj Crnoj Gori koju će da vodi kaluđer. Tu njemu Milatović nije potreban. Izgleda da on to ne razume. • koji se zalagao za pad svoje države je - izdaja

Suvišno je reći da ovakva proliferacija fašizma, kao u priči o vuku i prasićima, sprečava upravo onu budnost na koju pozivaju ovi samozvani lovci na fašiste. A riječ je o tome da se jasno označe porijeklo i ciljevi koje je imao fašizam u 20. vijeku i istraži društvena praksa i pokreti koji danas imaju onu funkciju koju je fašizam imao nekad. Moto za takvo istraživanje već je dao Maks Horkhajmer: „Ko ne želi da govori o kapitalizmu, treba da ćuti i o fašizmu“. Samo tako moći će da se detektuju mnogi opasni pokreti danas, makar ne bili fašistički. Oni neće biti manje opasni time što ćete ih nazvati fašizmom. Naprotiv

Orban je prerušeni fašista, Vladimir Putin je Hitler, Tramp je fašista, kao što su i Milei, Modi, Meloni, Le Pen, Vilders, AfD, FPÖ i tako dalje. Za moj ukus, previše fašista u jednom demokratskom svijetu, tim prije što je najveći dio pobrojanih došao na vlast demokratskim izborima koje niko ne osporava. Razuman svijet u ovome vidi nedopustivo proširenje jednog pojma i samim tim njegovu mistifikaciju. Ipak, otkud to proširenje? Nije valjda za sve kriv nesrećni esej Umberta Eka „Pra-fašizam“ iz 1995. godine. U tom tekstu, osim što prikazuje italijanski fašizam benignijim od druga dva „totalitarizma“ (nacističkog i staljinističkog), Eko priznaje da današnji fašizam nije moguć u njegovom poznatom istorijskom obliku, ali budući da nama poznati „fašizam nije imao suštinu“ (sic!) i da je „bio nejasan totalitarizam, kolaž različitih filozofskih i političkih ideja, košnica kontradikcija“, onda on danas može biti indikator, bolje reći sistem ranog upozorenja iz čega sve može da nastane fašizam“. Potom navodi u „14 tačaka“ različite pojave koje služe toj svrsi rane detekcije. Logička analiza ovog teksta ukazuje na priličnu konfuziju - za Eka fašizam nije moguć, ali budući da nema svoju suštinu i da je košnica kontradikcija, on može biti indikator za nastanak nečega što „nije moguće“. Koja će kontradikcija iz te košnice, koja nema svoju suštinu, služiti nam kao indikator i za što, Eko ne otkriva. Možda, ako se danas neka partija istovremeno izjasni i kao nacionalna i kao socijalistička, ergo NSDAP. Sve u svemu, taj tekst je samo dokaz da erudicija nikako ne može da zamijeni analizu. U traganju za korijenima inflatorne upotrebe pojma fašizam, prirodno se dolazi do krize legitimiteta današnje „ljevice“, djela konzervativaca i establišmenta uopšte, koji u svakom pokretu krajne desnice vide mogućnost da on, preko prelazne forme populizma, mutira u fašizam. A „antifašizam djeluje kao oblik profilaktičke akcije da spriječi pojavu potencijalno „krajnje desnice u budućnosti“ (Arlou). Budući da establišment počiva na ideološkoj podršci lijevih liberala (ekstremne sredine), čiji je ideološki korijen bio antifašistički, on se obilato služi istorijskom zabludom da je samo ljevica bila antifašistička i aktuelnom zabludom da je on nasljednik te ljevice, pa je, eto, aktuelni politički „centar“ i nasljednik antifašizma. Pošto osjeća da joj je desnica otela radnike, jer jedina pruža otpor sistemu, lijevi centar, u strahu da ne ostane bez legitimacije, inflatorno propovijeda fašizam pripisujući ga svakom ko se protivi vladajućem narativu.

Suvišno je reći da ovakva proliferacija fašizma, kao u priči o vuku i prasićima, sprečava upravo onu budnost na koju pozivaju ovi samozvani lovci na fašiste. A riječ je o tome da se jasno označe porijeklo i ciljevi koje je imao fašizam u 20. vijeku i istraži društvena praksa i pokreti koji danas imaju onu funkciju koju je fašizam imao nekad. Moto za takvo istraživanje već je dao Maks Horkhajmer: „Ko ne želi da govori o kapitalizmu, treba da ćuti i o fašizmu“. Samo tako moći će da se detektuju mnogi opasni pokreti danas, makar ne bili fašistički. Oni neće biti manje opasni time što ćete ih nazvati fašizmom. Naprotiv. (Autor je jugoslovenski diplomata)

Neđelja, 26. oktobar 2025.

OD VIZIJE DO STVARNOSTI: Rukovodilac projekta „Nikšić, Evropska prijestonica kulture“

Mato Uljarević za Pobjedu o benefitima koje ova titula donosi gradu pod Trebjesom

PODGORICA - Nikšić je prije nekoliko dana upisao svoje ime na kulturnu mapu Evrope - postao je Evropska prijestonica kulture za 2030. godinu, u konkurenciji zemalja koje nijesu članice Evropske unije. Ova vijest, saopštena na svečanoj ceremoniji u Kući evropske istorije u Briselu, predstavlja jedno od najznačajnijih priznanja koje je do sada pripalo nekom crnogorskom gradu.

U snažnoj konkurenciji sa ukrajinskim Lavovom, Nikšić je uspio da uvjeri panel Evropske komisije da posjeduje jasnu viziju razvoja kulture, evropsku dimenziju i autentičan identitet. Iza ovog uspjeha stoji višegodišnji rad tima koji je osmislio i realizovao koncept kandidature pod nazivom ,,Otvoreni grad“. Ovo priznanje otvara vrata dubokim društvenim, kulturnim i ekonomskim promjenama. Nikšić sada ima šansu da se pozicionira kao novi centar kulturnog, turističkog i kreativnog razvoja regiona, ali i da Crnoj Gori pruži platformu za međunarodno predstavljanje kao moderne evropske države. Titula Evropske prijestonice kulture ne podrazumijeva samo bogat kulturni program, već i čitav niz dugoročnih benefita: unapređenje kulturne infrastrukture, porast turističkih dolazaka i jačanje lokalne ekonomije. U gradovima koji su ranije nosili ovu titulu, zabilježen je rast BDP-a, povećana međunarodna prepoznatljivost i snažniji osjećaj zajedništva među građanima. Takav potencijal sada stoji i pred Nikšićem. O tome što ova titula konkretno znači za građane Nikšića i Crne Gore, koji su ključni pravci razvoja i na koji način će se mjeriti rezultati ovog istorijskog uspjeha za Pobjedu govori rukovodilac projekta Mato Uljarević.

POBJEDA: Što je presudilo da upravo Nikšić bude izabran za Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine?

ULJAREVIĆ: Postoji više kriterijuma koji se uzimaju u obzir pri ocjenjivanju aplikacije - od dugoročne strategije razvoja, preko kvaliteta predloženog umjetničkog programa, evropske dimenzije projekta, plana menadžmenta, društve-

Nakon 50 godina Dom revolucije postaće ponos grada

Ukupan planirani budžet za operativne troškove u šestogodišnjem periodu je 40 miliona, a skoro podjednako je planirano za infrastrukturna ulaganja. Ta sredstva mogu potpuno da preobraze sliku Nikšića u budućnosti. Vlada Crne Gore i Opština Nikšić već su glasale o učešću u ključnom dijelu ovih troškova, a sredstva planirana iz EU fondova i privatnog sektora kroz sponzorstva odnose se na oko 12,5 odsto ukupno planiranih sredstava - kazao je Uljarević

nog dometa projekta i naravno kapaciteta za realizaciju. Vjerujem da je presudno bilo to što smo podjednako ozbiljno pristupili svakom od ovih kriterijuma. Aplikaciona knjiga je već u prvoj fazi selekcije krajem 2024. godine bila izuzetno dobro ocijenjena, a od tada ona je znatno unaprijeđena u svakoj oblasti. Na prezentaciji projekta u Briselu bili su prisutni predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević i ministarka kulture i medija Tamara Vujović demonstrirajući snažnu podršku projektu sa lokalnog i nacionalnog nivoa, što je bila jasna potvrda da smo spremni da odmah počnemo implementaciju. Posebno moram da pohvalim tim ljudi koji je učestvovao u prezentaciji. To su: Nemanja Popović, Miljan Mijušković, Lucija Strunjaš, Aljoša Matović, Anđela Nikčević, Nataša Krivokapić, Nina Bogdanović, Darko Aleksić. Oni su profesionalizmom i autentičnom energijom dali važan doprinos samoj prezentaciji koncepta i odgovaranju na seriju složenih pitanja o planu realizacije projekta. Ukratko, nije presudila jedna konkretna stvar, već to što je Opština Nikšić pružila beskompromisnu podršku inicijativi od prvog dana, a što smo mi tokom prethodne dvije godine dali sve od sebe da tu podršku ne iznevjerimo.

POBJEDA: Evropska komisija istakla je ,,evropsku dimenziju“ kao ključni kriterijum. Kako je Nikšić to demonstrirao?

ULJAREVIĆ: Evropska dimenzija projekta je široko postavljen kriterijum koji mora da prožima čitavu aplikacionu knjigu. To obuhvata povezivanje lokalnog i evropskog nasljeđa, promociju evropskih principa i vrijednosti, ugledanje na najbolje evropske prakse, razvoj strategije za privlačenje evropske publike, saradnju sa drugim EPK gradovima i uopšte evropsku i međunarodnu saradnju. U tom smislu dovoljno je reći da je rezultat našeg rada u trenutku apliciranja bio preko 420 evropskih partnera i više od 250 formalnih pisama podrške. Sam koncept aplikacije inspirisan je radijalnim urbanističkim planom Josipa Sladea, prvim urbanističkim planom u Crnoj Gori. Novi Nikšić je nastao po uzoru na urbanističke koncepte evropske renesanse, kao kruna Sladeove misije da doprinese izgrad-

nji Crne Gore kao nove članice evropske porodice slobodnih država nakon Berlinskog kongresa. Danas Nikšić ponovo preuzima tu ulogu povezivanja Crne Gore i Evrope koju je imao i krajem 19. vijeka kao kulturni i društveni centar tadašnje zemlje.

POBJEDA: Zašto je ova titula važna ne samo za Nikšić, već i za cijelu Crnu Goru i na koji način će ovaj projekat uticati na međunarodnu prepoznatljivost Nikšića i Crne Gore?

ULJ AREVIĆ: Projekti poput ovog u većim evropskim zemljama često indirektno zahvataju čitav region kojem grad pripada - nekoliko desetina opština. U našem slučaju to je čitava zemlja. Osim toga, za realizaciju ovako važnog projekta - najvećeg, najdugotrajnijeg i najkompleksnijeg kulturnog poduhvata u Crnoj Gori ikada biće potrebno znanje i energija kreativnih ljudi, profesionalaca u kulturi i umjetnika iz svih djelova Crne Gore. Projekat Nikšić 2030. zamišljen je kao platforma za međunarodno predstavlja -

nje Crne Gore kao nove članice EU.

POBJEDA: Koliko je važno da gradovi poput Nikšića, koji su nekada prepoznati kao industrijski centri, dobiju priliku da se redefinišu kroz kulturu?

ULJAREVIĆ: Projekat Evropska prijestonica kulture ima moć da potpuno promijeni sliku o gradu i osnaži ponos građana. Njegovi efekti nijesu samo u oblasti kulture - kultura služi kao motor za cjelokupnu transformaciju društva. Upravo zato se ova titula u posljednje vrijeme sve češće daje manjim postindustrijskim gradovima koji su u potrazi za novim identitetom i novom strategijom razvoja, a koji imaju dovoljno specifičnih potencijala i perspektiva koje mogu da ponude Evropi.

POBJEDA: Što konkretno Nikšić čeka u narednih pet godina priprema? Koje vrste umjetničkih i kulturnih sadržaja će dominirati u programu EPK Nikšić 2030?

ULJAREVIĆ: Ono na čemu smo mi insistirali u umjetnič-

kom programu, a što nije česta praksa, jeste značajan naglasak na projektima izgradnje kapaciteta (capacity building). Mi smo prepoznali ograničene kapacitete za realizaciju ovako važnog projekta u našoj zemlji, ali i osmislili jasan plan kako ćemo raditi na tome da se ti kapaciteti unaprijede u naredne četiri godine, ne samo u okviru institucija, već i na nezavisnoj kulturnoj sceni. Tako je čitava jedna programska linija posvećena upravo ovome. U fokusu je i prožimanje tradicionalnog i savremenog kulturnog izraza, pronalaženje dodirnih tačaka između lokalnih priča i univerzalnih evropskih vrijednosti, povezivanje zajednica kroz kulturu i novo razumijevanje javnog prostora kao prostora za kulturne sadržaje, kao i promišljanje o balansu između tehnologija budućnosti i očuvanja prirode.

POBJEDA: Koliko prostora će biti posvećeno alternativnoj i nezavisnoj sceni po kojoj je Nikšić i poznat?

ULJAREVIĆ: Cjelokupna nikšićka umjetnička scena biće integrisana u projekat. Ali i scena čitave zemlje. Ovo je projekat koji traži sve nas.

POBJEDA: Koji su ključni pravci razvoja u okviru projekta ,,Otvoreni grad“?

ULJAREVIĆ: „Otvoreni grad“ zasnovan je na šest specifičnih ciljeva: kulturna otvorenost, ekonomska otvorenost, društvena otvorenost, urbanistička otvorenost, evropska otvorenost (EU politike) i nacionalna otvorenost (nacionalno pozicioniranje). To znači da je ,,Otvoreni grad“ mnogo više od kulturnog projekta, to je vizija dugoročnog razvoja grada i transformacija u svim ključnim segmentima.

POBJEDA: U inicijativi se više puta pominje inkluzivnost. Kako će građani Nikšića, ali i ostatka Crne Gore biti uključeni u realizaciju projekta?

Formiranje nezavisnog konzorcijuma

Kulturometar 2030.

POBJEDA: Nakon titule za Evropsku prijestonicu kulture 2022. godine Novi Sad je zabilježio brojne benefite među kojima su jačanje kulturne infrastrukture i revitalizacija prostora, povećanje vidljivosti, promocije i turizma, dugoročnije strateške i ekonomske efekte, uključivanje gra-

đana i decentralizacija kulture, rast turizma i kulturne ekonomije. Koje benefite očekujete za Nikšić i kako ćete mjeriti njihov uticaj?

ULJAREVIĆ: Svi benefiti koje ste nabrojali očekivani su rezultat i ovog EPK projekta, kao uostalom većine EPK projekata. Plan monitoringa i evaluacije

ULJAREVIĆ: Kultura nije sadržaj namijenjen elitama ili specifičnoj društvenoj grupi. Ona mora da pripada svima. To znači da nije dovoljno da svi budu pozvani, već da oni koji proizvode kulturne sadržaje moraju da se potrude da ti sadržaji dođu do nove, neočekivane publike - da razvijaju svoju publiku. Mi smo mapirali publiku na osnovu njene motivacije tj. otvorenosti ka kulturnim sadržajima, i sa druge strane, ka otvorenosti samog kulturnog sektora i cjelokupnog društva ka konkretnoj vrsti publike, naročito ka marginalizovanim i ugroženim grupama. Cilj projekta je da se građani uključe, ne samo kao pasivni posmatrači, već kao aktivni ko-kreatori kulturnih sadržaja. Tokom naredne godine planiramo da pokrenemo Openminders volontersku platformu koja će biti prostor za aktivno uključivanje svih društvenih grupa u realizaciju projekta.

POBJEDA: Možemo li već sada da očekujemo da će Nikšić 2030. godine biti ne samo kulturni, već i društveni i razvojni epicentar Crne Gore?

ULJAREVIĆ: Vjerujem da je to neminovno.

POBJEDA: Da li je titula Evropske prijestonice kulture automatski praćena finansijskom podrškom Evropske komisije ili je fokus na otvaranju pristupa EU fondovi-

projekta Nikšić 2030. EPK razvijen je u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore i najvažnijim međunarodnim ekspertima u toj oblasti poput dr Beatriz Garsije. On podrazumijeva formiranje nezavisnog konzorcijuma Kulturometar 2030. sa Univerzitetom Crne Gore kao ključnim partnerom. Ovaj konzorcijum realizovaće desetogodišnju evaluaciju projekta. Biće to nešto potpuno novo u oblasti monitoringa i evaluacije kulturnih projekata u Crnoj Gori.

da preobraze sliku Nikšića u budućnosti. Vlada Crne Gore i Opština Nikšić već su glasale o učešću u ključnom dijelu ovih troškova, a sredstva planirana iz EU fondova i privatnog sektora kroz sponzorstva odnose se na oko 12,5 odsto ukupno planiranih sredstava.

POBJEDA: Kakve promjene možemo očekivati u kulturnoj infrastrukturi grada?

U Tivtu otvoren prvi premijum multipleks bioskop u Crnoj Gori, počela svečanost dodjele AFA nagrada

ma? Koliko je EU fondova dostupno za realizaciju projekta Nikšić EPK 2030, koji su ključni instrumenti iz kojih planirate da povlačite sredstva (npr. Kreativna Evropa, IPA fondovi, itd.)?

ULJAREVIĆ: Kao nosilac ove titule automatski ostvarujemo Melina Merkuri nagradu u iznosu od 1,5 miliona eura od EU, ukoliko 2029. godine sve bude spremno za realizaciju projekta. Osim toga, očekujemo znatan porast privlačenja sredstava iz EU fondova i porast vidljivosti i poželjnosti organizacija i institucija iz Nikšića kao partnera na evropskom nivou. Kreativna Evropa i IPA fondovi su ključni instrumenti za povlačenje sredstava, ali dostupan je i čitav niz drugih fondova koji mogu da doprinesu sufinansiranju programa u oblasti obrazovanja, istraživanja, inovacije i digitalizacije, spoja nauke i umjetnosti, zaštite prirode, izgradnje infrastrukture i slično.

P OBJEDA: Postoji li procjena ukupne vrijednosti projekta Nikšić EPK 2030? Kakav je okvirni budžet za realizaciju kulturnih programa, a koliki za infrastrukturne projekte?

ULJAREVIĆ: Ukupan planirani budžet za operativne troškove u šestogodišnjem periodu je 40 miliona, a skoro podjednako je planirano za infrastrukturna ulaganja. Ta sredstva mogu potpuno

ULJAREVIĆ: Jedna od prednosti naše aplikacije bila je to što je Opština Nikšić u posljednje dvije godine već uspješno realizovala nekoliko ključnih infrastrukturnih projekata. Centralni projekat aplikacije jeste kompleks Doma revolucije kao prostor koji do 2030. treba da bude potpuno završen nakon pedeset godina i konačno postane ponos čitavog grada i centar kreativnih aktivnosti. Dva ključna projekta u oblasti revalorizacije kulturne baštine su tvrđava Bedem, koja će biti primjer evropskih praksi u očuvanju kulturne baštine, i kulturno-istorijska cjelina u okolini Dvorca kralja Nikole, koja će uključiti amfiteatar na otvorenom, kao i zgradu Legata vajara Ratka Vulanovića. Osim toga, planirani su decentralizovani kulturni habovi u industrijskim i ruralnim zonama koji će omogućiti da kulturni sadržaji budu ravnomjerno raspoređeni na teritoriji cjelokupne opštine Nikšić i dostupni svima.

POBJEDA: Koliko je realno očekivati da će ovaj projekat imati i indirektne ekonomske koristi npr. kroz turizam, zapošljavanje, razvoj lokalnih biznisa?

ULJAREVIĆ: To je jedan od specifičnih ciljeva projekta, direktan ekonomski razvoj grada kroz razvoj kreativnih industrija, turizma i ugostiteljstva. Pojedina istraživanja koja su obuhvatala EPK gradove u prošlosti bilježe prosječni porast turizma od osam odsto, kao i porast BDP od 4,5 odsto, ne samo u gradovima koji su nosioci titule, već u čitavim regionima kojima ti gradovi pripadaju. Već tokom ove godine, kao grad finalista EPK titule, Nikšić je imao porast od devet odsto u posjetama i 12 odsto u noćenjima u odnosu na prošlu godinu. Tome naravno nije doprinio isključivo status grada finaliste, ali jeste dobar znak opšte tendencije razvoja opštine Nikšić. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA - Otvaranjem Cine Grand Epic bioskopa, prvog premium multipleksa u Crnoj Gori i regionu, u Porto Montenegru u Tivtu počeo je dvodnevni događaj dodjele AFA nagrada (Adriatic Film & TV Awards). Prva dodjela AFA nagrada biće održana u subotu, 25. oktobra, u Muzeju nautičkog nasljeđa u Porto Montenegru u Tivtu, koji je glavni partner ovog događaja. - Kada smo prije nekoliko godina pokrenuli Mrežu festivala Jadranske regije, željeli smo da stvorimo prostor saradnje među festivalima i profesionalcima regiona koji dijele iste vrijednosti i istu strast prema filmu. Iz te saradnje rodila se ideja o Adriatic Film & TV akademiji - prvoj zajedničkoj akademiji naših zemalja. Akademiji koja ne dijeli, već spaja –kazao je direktor Sarajevo film festivala Jovan Marjanović. Kako je rekao, Akademija nije samo projekat dodjele nagrada, već prostor stalnog dijaloga, prenosa znanja i međugeneracijske solidarnosti - platforma u sklopu koje iskusni autori i producenti otvaraju put novima, gdje se uči i dijeli iskustvo, i gdje se cijeli region prepoznaje kao ono što jeste - jedan od najvitalnijih i najkreativnijih filmskih prostora u Evropi. Dobitnike ovogodišnjih filmskih i TV nagrada Jadranske regije bira strukovni žiri koji čini više od 560 članova Filmske i TV akademije - profesionalaca koji dolaze iz više zemalja i različitih oblasti filmske industrije. Filmsku i TV akademiju Jadranske regije osnovali su članovi Mreže festivala Jadranske regije: Sarajevo film fe-

Region dijeli istu strast prema filmu

stival, Festival autorskog filma Beograd i Zagreb film festival. Dodjela AFA nagrada održava se na samom početku međunarodne sezone filmskih nagrada. - Vjerujemo da će AFA nagrade stvoriti platformu s koje filmovi i serije iz naše regije mogu snažno zakoračiti u tu sezonu, i da će prepoznatljivost i vidljivost koje nagrade donose pomoći njihovom plasmanu na međunarodnu scenu - kazao je Marjanović. Otvaranjem Cine Grand Epica, lanac Cine Grand nastavlja uspješno širenje u regionu - ovo je peti bioskop lanca i dvanaesti bioskop u okviru MCF grupe. - Večeras, naravno, obilježavamo otvaranje bioskopa, ali i ovaj fantastičan inauguracioni događaj. Radujemo se svemu što dolazi - ovo je nešto što želimo da njegujemo i ubuduće. Vjerujemo da upravo ovakvi događaji, ovakva okupljanja i ovaj kreativni centar unose poseban sentiment, koji je ključan u stvaranju drugačije zajednice -

one koja privlači ljude - rekao je Dejvid Margason, izvršni direktor Adriatic Marinas Porto Montenegro. U ime MCF-a i Festivala autorskog filma Beograd, Igor Stanković kazao je da je u proteklim godinama filmska distribucija u regionu bila snažna - veliki, nagrađivani, autorski i domaći filmovi prikazivani su u bioskopima širom naše prelijepe jadranske regije. - Došao je trenutak za širenje portfelja i otvaranje novih bioskopa. Hvala vam što ste ovdje da zajedno ispratimo otvaranje bioskopa i da u danima pred nama zajedno slavimo film i Adriatic Film Awards - rekao je Stanković AFA nagrade 2025. za filmove i TV serije biće dodijeljene u 10 kategorija. Tokom trajanja Adriatic Film Awards, posjetioci Cine Grand Epic bioskopa u Boka Place, Porto Montenegro, imaju priliku da uživaju u besplatnim projekcijama nominovanih filmova. R. K.

,,Ribnica“

PODGORICA - Izložba akvarela umjetnice Bosiljke Bakočević-Delić, pod nazivom „Riznica svjetlosti“, otvorena je u CKZ ,,Ribnica“. U trideset tri rada umjetnica istražuje svjetlost kao osnovni izvor nadahnuća i unutrašnje energije slikarstva.

Posebno mjesto u ovom ciklusu zauzima Risan, koji za autorku predstavlja oazu mira i nepresušan izvor inspiracije. Njegova priroda, ljudi i topli kolorit postali su likovni dnevnik njenih emocija i sjećanja.

Upravo kroz motive Risna i kroz igru svjetlosti, vode i pi-

gmenta, Bosiljka otkriva delikatnu ravnotežu između stvarnosti i osjećanja, između prolaznog trenutka i trajnog zapisa na papiru. Izložba donosi i nove akvarele nastale na otvorenom, kao i radove posvećene floralnim motivima, u kojima svjetlost ostaje glavna junakinja i nit koja povezuje cjelokupan njen umjetnički izraz.

- Poziv za izložbu mi je uputila koleginica Ivana Stanić. Izložba se nadovezuje na slike koje su izložene u bečkoj galeriji, a u pitanju je ciklus ,,Dnevni momenti“ koji su rađeni na otvorenom. Pored novih slika,

publika može da vidi akvarele inspirisane floralnom tematikom. Kao što sam naziv izložbe kaže fokus je na svjetlosti koja je vodilja mog slikarstva. Risan je moja oaza mira i nosim ga uvijek u sebi. Njegova priroda, ljudi, običaji i toplina koju mi pruža, oblikovao me je kao umjetnika. Akvareli inspirisani ovim malim mjestom su vrsta dnevnika. Pored akvarela Risna, tu su scene iz Nikšića, kao i frolarni motivi koji su poslužili za bilježenje svjetlosti - kazala je za Pobjedu Bakočević-Delić. Istoričarka umjetnosti Iva Vukotić kazala je na otvaranju izložbe da Bosiljkini akvareli nijesu samo pejzaži, niti idealizovane prirodne forme: oni su tragovi tihe komunikacije između unutrašnjeg i spoljašnjeg svijeta. - Sjećanja se pretvaraju u likovnu poetiku a iskustvo u prozračnu materiju. Bokeški motivi nijesu dokument već evocirani prostor osjećanja i sigurna zona koja odiše spokojem i toplinom doma - istakla je Vukotić. A. Đ.

INTERVJU: Aleksandar Radivojević, režiser u Torontu prikazanog i Sidneju nagrađenog horor-trilera ,,Karmadonna“

Razgovarao: Stojan STAMENIĆ

Nikad i nikako u zoni komfora. Kakav danak neiskustvu: neko je od Aleksandra Radivojevića, scenariste ,,Srpskog filma“ ( Srđan Spasojević, 2010) i serije ,,Crna svadba“, u režiserskom debiju - očekivao nešto kao novi ,,Srpski film“? Nikad, ali nikad takav tip neće ostati na sigurnoj teritoriji ili igrati linijom manjeg otpora. ,,Karmadonna“ je, naravno, mračan, krvav, groteskan (kažu - knap spram naše balkanštine i svakodnevice) - i u svemu tome mnogo opak film. Mjesec nakon svjetske premijere u na velikom festivalu Torontu (datum bioskopske premijere se čeka) - stigla su i velika priznanja: nagrade za najbolji scenario i najbolju režiju na ,,Dark Nights“ festivalu u australijskom Sidneju ovog mjeseca. Tako to biva na našim prostorima: da imamo nešto stvarno i svjetski vrijedno obično saznamo od nekog glasa iz daleka... Nego, ,,Karmadonna“. Svesti ga na horor-triler bilo bi nepravedno; to je i mnogo duhovita psihodelija od jedne osvetničke misije. U epicentru narativa - jedna trudnica, glumi je Novljanka Jelena Đokić I ona, spram naredbi i uz pomoć božanskog glasa iz bluetooth slušalica - kreće u pohod, u rat protiv sistema koji joj i koji nam kroji život. Onaj glas iz slušalica? Od svih glumaca - Sergej Trifunović. I ispadne urnebesno.

Iznad svega, utisak - da je u stvaranju ovog i ovako ludog filma, Radivojević sa filmskom ekipom - uživao. Onako grozničavo, autorski. Sa Aleksandrom je, u danima velikog uspjeha u Sidneju, uživanje razgovarati; da nas podsjeti, u kojoj je mjeri film i filmsko autorstvo, baš ovako smjela i provokativna umjetnost - sveta i plemenita dužnost. Baš u ovim i ovakvim vremenima i ovdje.

OBJEKTIV: Jelenu u filmu ,,Karmadonna“ usmjerava i u svojevrstan pohod protiv sistema vodi - glas iz bluetooth slušalica. Je li takav izbor - parabola o milenijalskoj i zumerskoj generaciji vođenoj i kontrolisanoj tehnologijom, ili...?

RADIVOJEVIĆ: Već ste sami odgovorili na moje pitanje. Savremena komunikacija je svedena na tehnološki promisku-

Film je intenzivirani koncentrat našeg životnog iskustva

Kad si se već našao u rijetkoj, privilegovanoj poziciji da snimaš film, zašto bi tu priliku proćerdao radeći na nečemu što operiše isključivo u gledalačkoj zoni komfora i ne izaziva neku posebnu reakciju? Filmovi bi trebalo da podstiču, da izazivaju ustaljene norme, da provociraju, da postavljaju nezgodna pitanja, kao što su nekad umjeli da rade. Samo tako će moći suštinski da rezonuju sa pravom publikom i odupru se vremenu

itet takvog tipa, u kome je sve istovremeno i bitno i nebitno, tako da se bluetooth nameće kao jedini logičan izbor. Glas „kreatora sadržaja“ se svesno i samoironično redukuje na efemernost svakodnevne komunikacije čiji je postao deo. S druge strane, to je takođe i asocijacija na ikoničnu sliku „psa koji sluša glas svoga gospodara“, sa kojom svi možemo lako da se identifikujemo.

OBJEKTIV: Ipak, to ,,božanstvo iz slušalica“, taj glas Sergeja Trifunovića - u fil-

mu je najčešće i urnebesno zabavno. Kakvo je stvarno to otkačeno božanstvo Sidarta, ,,kontent kreator“ kojem je na vrh glave svih tih ljudi, svih tih pesimističnih sebičnjakovića? Je li to i nekakav enfant terrible, i ego i super ego - ili prosto realan glas pobune pojedinca u našem vremenu...?

RADIVOJEVIĆ: On je samo razočarani kreativac, stvoritelj kome je korporativna kosmička mašinerija za koju radi oduzela mogućnost da se

Samoubilački entuzijazam Toma Kruza

OBJEKTIV: Jelena Đokić čini se da oslobađa sav raskošan talenat u roli

Jelene - pa i stiže da kanališe i evocira neke nezaboravne role poput Đine Roulands u Kasavetesovom ,,Gloria“ (1980). Kako biste opisali zajednički rad i ovo iskustvo na filmu?

RADIVOJEVIĆ: Jelena je moja glavna muza i

inspiracija za ovaj film, i od začetka je u čitavoj priči. Prošlo je 15 godina, ali za nju kao da nije, uletela je u ring sa samoubilačkim entuzijazmom Toma Kruza koji skače sa zgrade na zgradu. Njen urođen osećaj za medij –harizma, emotivna inteligencija, ekspresija, pokret i tajming graniče se sa natprirodnim sposob-

nostima. Ona nije samo glumica, ona je kinematografija lično. Ona diše sa kadrom i organski se stapa sa kamerom. Malo je takvih talenata na svetu, a još manje prilike da se on iskaže na ovim prostorima. Privilegija je imati na raspolaganju kao tajno oružje koje retko ko koristi u punom kapacitetu i tre-

slobodno izražava i kontroliše projekat koji sada diktiraju drugi. On je pod pritiskom tržišnih zahteva i vlastite neostvarenosti postao upravo taj sebični pesimista sličan onima koje je stvorio sa idejom da budu drugačiji i svestan je toga. On jeste ostareli enfant terrible i podivljali ego i super ego i kako klinci to vole da nazivaju – „starac koji se dere na oblake (old man yelling at clouds)“. U konstantnom je afektu, kao neki Paja Patak koji besni nad zlosrećnom

balo bi da je tretiramo kao nacionalno blago. Ona je neprikosnoveni simbol svih potencijala koje posedujemo, a uglavnom smo nesposobni da ih na pravi način upotrebimo. O tome, uostalom, govori i sam film, a Jelena je nuklearnom energijom, smislom za humor, gracioznošću i finesom pokazala da je veća i od samog medija. Ona je praktično koautor ovog filma.

sudbinom i u tom svom besu i frustraciji postaje neodoljivo smešan. On je istovremeno i gazda i sluga i kao takav pogodan je da se svako može projektovati kroz njega. Njegova nemoć da koriguje, ispravi ono što je stvorio čini ga podjednako smešnim i tragičnim, a njegova ogromna moć čini njegovo luzerstvo još apsurdnijim. Nema ničeg smešnijeg od očajničkog pokušaja da se kontroliše nešto što se otelo kontroli i postalo parodija svoje originalne zamisli, zar ne? Kao Karl Marks koji je želeo da se ljudi vole, a indirektno je proizveo Staljina

OBJEKTIV: Kakva će, zaista, u budućnosti biti djeca generacije svih tih otuđenih mizantropa - kako bi se Jelena, na prvu loptu, možda lako mogla i opisati na početku?

RADIVOJEVIĆ: Kako koji, sve zavisi od mizantropa koji ih odgaja. Neki će biti zadojeni mržnjom poput roditelja i širiće je dalje, a drugima će roditelj bezuslovnom ljubavlju izgraditi štit, pancir koji će ih učiniti neprobojnim za projektile mržnje kojom su okruženi. Mislim da Jelena pripada ovoj drugoj grupi roditelja.

OBJEKTIV: Vaša junakinja je trudna i vrlo svjesno preuzima ulogu buduće samohrane majke. U kojoj je mjeri, u modernom vremenu, i sama trudnoća zaista postala nešto poput gotovo ideološkog čina ili stava?

RADIVOJEVIĆ: Jelena je vrlo specifičan slučaj – ona ne želi samo dete, već i partnera, saučesnika sa kojim će se izolovati i zaštititi od neprijateljski nastrojenog sveta. Ona želi da izgradi ličnu oazu ljubavi i smisla u okeanu besmisla. Njene namere nisu autohtone sa većinom majki koje urođeni instinkt smatraju nečim što su biološki i ljudski dužne da ispune kako bi se do kraja ostvarile.

U tom smislu, njena trudnoća jeste vrsta neortodoksnog po-

litičkog stava – ona regrutuje potomka za ćeliju opozicije svetu u kojem se ne pronalazi. Ove druge majke, ako ćemo da diskutujemo u tom kontekstu, pripadaju već utvrđenim političkim opcijama koje se banalno mogu svesti na debatu „pro-life“ ili „pro-choice“. Ja lično tu polemiku smatram besmislenom. Sve je stvar ličnog izbora, ili bi barem trebalo da bude.

OBJEKTIV: I zbog čega je ,,anđeo smrti“ i ultimativni osvetnik naše stvarnosti i našeg vremena u ,,Karmadonna“ - jedna trudna žena?

RADIVOJEVIĆ: Od majke sve počinje, i sve se u njoj završava, ako ćemo da ispoštujemo našu najpopularniju psovku. Majka je biološki programirana da zaštiti porod po svaku cenu i to je čini potencijalno vrlo opasnim entitetom ako je isprovociramo i pretvorimo u oružje. Ona se tada ponaša kao da nema šta da izgubi, jer ima da izgubi samo jednu stvar, onu najdragoceniju. Ona se više ne bori samo za jedan život, već za dva, a taj drugi preuzima prioritet i postaje smisao svega. Zato je majka najbolji ratnik i telohranitelj. Ona veruje u svoju misiju do kraja, bez zadrške.

OBJEKTIV: Kao autor, već uporno i dosljedno propovijedate - da film nije nešto što implicitno treba da bude prijatno, dopadljivo ili ,,lako svarljivo“ iskustvo za gledaoce. Koliko je u našem vremenu zaista važno - da bioskopsko iskustvo bude nešto što beskompromisno izbacuje gledaoca iz težišta i zone komfora...?

RADIVOJEVIĆ: Danas je to posebno važno jer živimo u svetu koji je oguglao na podsticaje. Otupeli smo kao gledaoci zahvaljujući aseptičnim sadržajima kojima smo neprestano izloženi. Filmmejking ne treba da bude samo posao, to je privilegija. A kad si se već našao u retkoj, privilegovanoj poziciji da snimaš film, zašto bi tu priliku proćerdao radeći na nečemu što operiše isključivo u gledalačkoj zoni komfora i ne izaziva neku posebnu reakciju? Filmovi bi trebalo da podstiču, da izazivaju ustaljene norme, da provociraju, da po-

,,Karmadonna“ i scenarista ,,Srpskog filma“

stavljaju nezgodna pitanja, kao što su nekad umeli da rade. Samo tako će moći suštinski da rezonuju sa pravom publikom i odupru se vremenu. Sve to, naravno, ne znači da ne treba i da zabave, dok provociraju.

OBJEKTIV: U stilizovanoj groteski, na mahove se u filmu stiče i utisak da su svi ti likovi - neke najgore verzije sebe samih. Je li to iskrivljena slika u ogledalu svih nas - ili samo vrlo precizno izoštrena?

RADIVOJEVIĆ: Film je uvek povišena verzija stvarnosti, intenzivirani koncentrat našeg životnog iskustva. To iskustvo je očigledno postalo previše intenzivno za naše dobro, pa film mora da ide jedan korak dalje kako bi ostao u sinhroniji sa vremenom. Ono što na kraju dobijamo je destilovana verzija onoga što živimo, samo dovedena do ekstremnih konsekvenci.

OBJEKTIV: Od početka do kraja, božanstvo Sidarta dosljedno dokazuje da smo svijet i čovječanstvo ,,koje ga je naučilo da smo vrijedni uništenja“. I Jeleni taj put i zadatak ,,izvršitelja“, kako film odmiče, pada sve lakše. Za Vas lično, kako je tekao taj autorski put do samog ,,srca tame“ naše svakodnevice - od pr-

vih ispisanih stranica scenarija do posljednjeg dana rada sa montažerom?

RADIVOJEVIĆ: Sidarta ne želi da uništi svet, njega su drugi već uništili, on želi da ga popravi. Ta popravka nije jednostavan niti jednosmeran proces - to zahteva radikalne i moralno dubiozne postupke. To je krvavi ručni rad. Slično je sa autorskim putem do ostvarenja konačnog cilja – prva verzija ovog scenarija je napisana pre 15 godina i mnogo se toga preguralo kako bismo stigli do finalnog rezultata. Živimo u sredini koja je izuzetno neprijateljski nastrojena prema ovakvoj vrsti filma, kako u smislu sadržaja, tako i estetike. Konfrontativan, aktuelan film koji se stilski poigrava sa popularnim žanrovima, tip koji ja najviše volim, postao je ugrožena vrsta i u svetu, a na našim prostorima gotovo da nikad nije ni postojao. Da se nije pojavio, zapravo da direktno sa neba nije pao producent i finansijer Predrag Buca Popović, čovek za kakvim naša kinematografija već godinama skapava, ovaj film verovatno nikada ne bi ni bio snimljen. Uglavnom, kada smo konačno ušli u snimanje, znao sam da ćemo na kraju uspeti da dopuzimo do osunčane padine na kojoj se film završava. I kada se naš fenomenalni stedikem operater Bojan Milosav-

ljević, sa fascinacijom zapitao kako to da i prvi i poslednji dan snimanja sija sunce iako smo usred decembra, ja sam mu samo odgovorio „Jer tako mora“.

OBJEKTIV: Rad direktora fotografije Aleksandra Jakonića je takav da u svoj toj vizuelnoj raskoši, kamera ne da grabi već nekad tumara, nekad galopira... A uglovi kadriranja su takvi, da gledaoca ostavljaju često bez oslonca, utemeljenja. Koliko to stvarno podsjeća na ludilo naših dana, ritam naših života...?

RADIVOJEVIĆ: Ritam života diktira i ritam filma. Moja ideja je oduvek bila da ovo mora biti film sastavljen od konstantnog pokreta, hiperkinetički ples Jelene i njenog nevidljivog partnera kroz neprijateljsku teritoriju, dinamična šetnja po paklu. Film kao medijum je sastavljen od pokreta, što je osobina koju u današnjoj produkciji lako zaboravljamo. Film su pokretne slike, a ne statične – statične slike su fotografije. Aleksa je od početka sa uzbuđenjem podržavao moju viziju, i besprekorno ju je realizovao.

OB JEKTIV: A rad sa Đorđem Miljenovićem - koliko je bilo lako ukrstiti njegov muzički i Vaš autorski senzibilitet...? RADIVOJEVIĆ: Sa Đorđem sarađujem još od ,,Srpskog

fil ma“ - naši senzibiliteti, filmski i žanrovski temperament su se oduvek poklapali i savršeno se razumemo u kreativnom smislu. Njegov

savršeni osećaj za melodiju je nešto što svakako nedostaje savremenoj filmskoj muzici. Ovo je film barokne slike i pokreta, a Đorđe je redak rene-

tip sposoban da

Neđelja, 26. oktobar

,,Black Phone 2“, potpuno nepotreban nastavak horor-trilera s Itanom Hokom

Nabijanje Fredija Krugera na nos

Bez obzira na brojne reference, jedan klasik se toliko izdvaja da ,,Black Phone 2“ može da bude prije njegov nastavak nego nastavak originala. U pitanju je serijal ,,A Nightmare on Elm Street“

Piše:

Nije mobilni, onaj koji nas pesmom budi kad zora zarudi. Nije ni crveni, onaj što održava vezu između Bele Kuće i Kremlja. Nego je obični, najobičniji, neugledni, crni stari telefon sa slušalicom i okruglim brojčanikom koji je još i – neispravan.

Sa takvog, neispravnog je tinejdžer Fini (Mejson Tejms) komunicirao sa duhovima svojih ubijenih „kolega“, stradalih od ruke maskiranog, sadistički nastrojenog Otmičara (Itan Hok) u filmu ,,The Black Phone“ Skota Deriksona iz 2021. godine.

Kingov sin

Bio je to dobar horor, verovatno najbolji u karijeri Skota Deriksona, a moć je crpio što iz antiintuitivnog „kastinga“ Itana Hoka kao monstruoznog zločinca, što iz činjenice da je svet kojim su se likovi kretali u svom detaljističkom „renderingu“ delovao vrlo stvarno. Derikson i koscenarista K. Robert Kargil koji sarađuju još od filma ,,Sinister“ (2012), radili su na osnovu kratke priče Džoa Hila koji je – sin Stivena Kinga

Sama izvorna priča bila je puna detalja koji su slikali realističnu priču o životu i odrastanju u Americi sedamdesetih, gde bi manijakalni serijski ubica bio kruna užasa, ali nikako jedini užas. Zapravo, ni pre otmice, Finijev život nije bio bajan: bio je usamljen, na meti školskih nasilnika i zanemaren od strane oca Terensa (Džeremi Dejvis). Zbog toga je ,,The Black Phone“ služio kao još jedna potvrda da je stvarni život sa svojim opipljivim detaljima strašniji od

natprirodnih monstruma sa super-moćima.

Opet, nije to bio savršen film. Njegove reference su često bili klišei i poštapalice. Na kraju, ni poenta u stilu „kad se male ruke slože“ nikako nije neistražena staza. Ali, ,,The Black Phone“ je bio dobar, opipljivo strašan film koji je ubedio i publiku i kritiku. A onda se dogodilo najgore što je moglo: Kargil i Derikson su napravili nastavak završene i zaokružene priče. Opet smo u severnom, radničkom predgrađu Denvera, ali sada su već rane osamdesete. Fini (Tejms opet) je preživeo susret sa serijskim ubicom, čak ga je i ubio spasavajući se, ali su otmica i boravak u podrumu ostavili traumu. Sada je on u srednjoj školi i svoje traume rešava tako što se ponaša ili kao siledžija koji mlati svakoga ko mu se obrati, ili kao zgubidan koji puši travu. Terens (Dejvis takođe) je u međuvremenu prestao da pije, ali mu ni Fini ni Gven (Medlin Mekgrou) ne veruju.

Upravo je ona, Finijeva mlađa sestra, u emocionalnom i narativnom središtu nastavka. Ona u snu ima vizije koje je prebacuju u zavejani omladinski kamp pedesetih gde su neka deca nastradala, o čemu je obaveštava njihova savetnica Houp (Ana Lor), i to preko crnog telefona. Gven i Fini su povezani i sa kampom i sa savetnicom jer je ona niko drugi nego njihova pokojna majka, zbog čega žele da istraže pozadinu slučaja.

vizije u snu

Zajedno s Gveninom simpatijom Ernestom (Migel Mora je u prethodnom filmu igrao njegovog starijeg brata Robi-

na, Finovog prijatelja i Otmičarevu žrtvu), oni se prijavljuju za edukaciju za savetnike u kampu u toku zimskog raspusta. Međutim, kad dođu tamo za vreme mećave, otkrivaju da su jedini do kojih nije stigla poruka da je edukacija otkazana. Tamo ostaju s voditeljem kampa, a nekadašnjim

kuvarom u njemu Mandom (Demijan Bičir) i njegovom nećakinjom Mustang (Ariana Rivas), te s bračnim parom „dobrih hrišćana“ iz uprave dok mećava ne prođe.

licemerje. Ali samom činjenicom da zlo ovde nije realno opipljivo, već spiritualno i nezemaljsko ,,Black Phone 2“ krši osnovni postulat prethodnika, pa samim tim ne funkcioniše kao nastavak. Isti glumci zapravo igraju različite uloge, a sa loše napisanim dijalozima njihove izvedbe postaju dosta klimave, kada je reč o mlađima u postavi, dok oni stariji imaju zadatak da stvar nekako zakrpe, što ne uspevaju uvek. Demijan Bičir ima svoje „solo-deonice“, Džeremi Dejvis je na par mesta primoran da kao luda priča sam sa sobom, a Itan Hok i ne radi ništa drugo osim što solira i improvizuje. Od mlađih, Mejson Tejms i Medlin Mekgrou u emocionalno zahtevnijim scenama često ne nalaze rešenje osim šmire, a Migel Mora manje upada u probleme jer zapravo ima manje posla. Sa čisto tehničke i zanatske strane, ,,Black Phone 2“ je na određenim mestima film s vrlo interesantnim idejama koje bivaju vešto izvedene. Sintisajzerska muzika Atikusa Deriksona, Skotovog sina, savršeno se uklapa i u vremenski period i u horor kao žanr, dok direktor fotografije Per M. Ekberg ispunjava ambiciozne zadatke koje mu Skot Deriksen postavlja. To se najviše odnosi na odvajanje „ključeva“ za snove i za realnost, te prelazak s jednog na drugi, ponekad čak i u istom kadru. Naime, Gvenini snovi su zamišljeni kao mešavina ispranog VHS-a i ,,zrnaste“ super-osmice, s izrazito neoštre slike ponekad prekidane oštrim montažnim rezovima, a snimljeni su maestralno toliko da ostatak filma prema njima deluje kao teg koji ih spušta.

U međuvremenu se vizije koje Gven ima u snu pojačavaju i počinju da je povređuju. A Finija ponovo počinje da proganja Otmičar koji sada kao duh traži osvetu. Jedini način da prežive je da reše misteriju šta se dogodilo u kampu, ko je to učinio i kako je njihova majka s time bila povezana. Jedino tako će konačno moći da se otresu otmičara. ,,Black Phone 2“, dakle, izneverava visoka očekivanja koja je postavio njegov prethodnik. Ničim ne opravdava svoj razlog za postojanje, priča je nategnuta da bi fingirala da je nastavak one iz prethodnika, dijalog nam na pojedinim mestima vrlo nespretno i direktno „crta“ da smo u novoj dekadi forsirajući sleng i pop-kulturne reference koje sa samom pričom nemaju nikakve veze. Usput nam Derikson podvaljuje svoj stari religiozni fanatizam nevešto se praveći da kritikuje njegovo

CrtiCe iz videoteKe I tu dolazimo do još jednog problema. Iako Derikson, pored samog sebe (estetika snimaka iz ,,Sinister“, motiv egzorcizma iz ,,The Exorcism of Emily Rose“) citira i druge klasike žanra iz onog vremena u detaljima (kamp kao asocijacija na serijal ,,Friday The 13th“, sneg i izolacija iz Kjubrikovig ,,The Shining“, još par referenci na opskurnije „videotekaške“ naslove namenjene poznavaocima žanra), jedan klasik se toliko izdvaja da ,,Black Phone 2“ može da bude pre njegov nastavak nego nastavak originala. U pitanju je serijal ,,A Nightmare on Elm Street“: ne samo da je Otmičar postao Fredi Kruger koji ubija u snu i jedino ga se u snu i može pobediti, nego Derikson čak koreografira jednu scenu da nam to nabije na nos. U svakom slučaju, ovakav nastavak nismo očekivali, ali to nije nimalo dobra vest, naprotiv. Međutim, šta ako nam se ,,Black Phone 2“ učini kao monumentalni klasik u poređenju s nekom hipotetičkom „trojkom“ ili „četvorkom“? Jednom kad su promenjena pravila igre, Deriksona i Kargila ništa ne sprečava da učine upravo to.

Neđelja, 26. oktobar 2025.

BAR - Crnogorski metal-core bend „9“ (Nine/ Devet) iz Bara objavio je prošle sedmice novu pjesmu. Singl „Silent parade“ ujedno je i prvi novitet grupe u 2025.

UTISCI

U razgovoru za Pobjedu frontmen ovog sastava Milić Šarović ističe da su dosadašnji utisci publike i više nego odlični.

- Kolege su nam pružile veliku podršku. Mnogi od njih su je podijelili na svojim profilima na društvenim mrežama i ostavili sjajne komentare - naglašava s ponosom Šarović.

Pjesma, pojašnjava on, govori o disbalansu između ljudi koji se bore za egzistenciju i onih koji upravljaju svijetom, često bez trunke empatije.

- Ona nosi snažnu poruku o buđenju iz sivila i potrebi za promjenom - navodi muzičar

TEKST NA

ENGLESKOM

„Silent parade“ je druga pjesma koju je bend „9“ objavio na engleskom jeziku. Podsjetimo, Barani su se sa kompozicijom „Stop war“ takmičili

Digli glas protiv svijeta bez empatije i pozvali na buđenje iz sivila

na prošlogodišnjem Montesongu, gdje su došli do samog finala. Tekst i muziku za ovu veoma energičnu i brzu numeru pisao je Šarović. On otkriva da se, iako postoji interesovanje jedne inostrane kuće da prevedu sve ostale pjesme na engleski, tekst ove pjesme desio neplanirano i spontano.

- To nam je onda došlo kao dobar test, kako bismo vidjeli reakcije publike - smatra ovaj Baranin.

Aranžman su radili svi članovi benda, koji uz Milića Šarovića čine: Duško Srzentić , D žulijan Ilić i Ivan Ćetković. Bubnjevi, gitare i bas snimljeni su u muzičkom studiju „Gaga“, editovanje, miks i

snimanje vokala potpisuje Bojan Dobrilović , a cjelokupan mastering

materijala radio je Tomas Plek Johanson iz Švedske.

dosadašnje reakcIje na pjesmu I spot odlIčne: Milić Šarović, frontmen benda „9“, koncertI su Im prIorItet, a rade I na novIm pjesmama: Ivan Ćetković, Milić Šarović, Duško Srzentić, Džulijan Ilić

Podgorički muzičar i barski producent sljedeće sedmice publici će plasirati EP na kojem će se naći četiri numere

SPOT

Prateći spot režirao je Stefan Jovčić (Telermedia), dok je glumačka rola u njemu povjerena Amiru Arabeloviću

- Snimali smo ga u ulcinjskoj Solani, a glumac Amir Arabelović svemu je dao poseban pečat. Prezadovoljni smo kako je sve ispalo - kazao je Šarović. Napominje i da se trude da se njihova muzika čuje i van granica Crne Gore.

Da li ih i što razlikuje od ostalih bendova i muzičara u Crnoj Gori prepustio je slušaocima da odluče i definišu.

- Ova pjesma je svakako jedna od energičnijih i produkcijski na višem nivou od prethodnih - jasan je on.

Sviraju isključivo autorski metal

Bend „9“ je crnogorski metal-core sastav iz Bara koji čine jako prepoznatljiva imena domaće alternativne i andergraund muzičke scene: Milić Šarović (glavni vokal/gitara), Duško Srzentić (prateći vokal/ gitara), Džulijan Ilić (bas gitara) i Ivan Ćetković (bubanj). Grupa je nastala krajem 2022. godine, okupljena oko ideje da stvara i svira isključivo autorski metal. Do sada su objavili osam pjesama: „Bori se“, „Slamka spasa“, „Posljednji dah“, „Odjek“, „Oblak tame“, „Stakleno zvono“, pomenutu „Stop War“ sa kojom su učestvovali na Montesongu i, najnoviju, „Silent parade“. Nastupali su na „Rockstrikciji“, Morinjskoj gitarijadi, Strip Artu i Lejk festu.

PRIORITETI I PLANOVI

Poručuje da nastavljaju rad na novim pjesmama.

- Malo smo usporili sa svirkama zbog privatnih obaveza, ali planiramo povratak na binu uskoro – precizira Šarović. Zbog tih obaveza propustili su nekoliko festivala, ali zahvaljuje organizatorima koji su iz zvali da na njima učestvuju.

- Koncerti su nam definitivno prioritet. Publika može očekivati i nove singlovezaključio je u razgovoru za Pobjedu frontmen benda „9“ Milić Šarović.

Milovan MARKOVIĆ

PODGORICA/BAR - Podgorički muzičar Braco

Subotić, frontmen benda Vrpca koji nastupa i pod pseudonimom Wicked Ras i barski producent Andrija Krivokapić, poznatiji kao Masturbea-

tor (a.k.a.Dvorska Luda), nastavili su plodonosnu saradnju.

Dvojac je u petak 24. oktobra objavio naslovnu pjesmu sa EPja koji će ugledati svjetlost dana tokom sljedeće sedmice, „Final straw“. Na njemu će se naći još

tri u dabstep/rep fazonu. Prethodno su, u petak 17. oktobra, na platformama izbacili numeru „When will you learn“. Tekst potpisuje Wicked Ras, dok se za muziku, produkciju, miks i master pobrinuo Masturbeator, autor više rep i elektronskih izdanja, član hip hop kolektiva Barska stoka

Ovo je do sada šesta traka na kojoj su ukrstili rime i bitove. Naime, u toku prošle godine Wicked Ras i Masturbeator publikovali su tri pjesme, i to: „Take a stand“, „Like witches“ i „Brzinom svjetlosti“, a 2020 „Bije nas glas“. Dva crnogorska muzičara uspješno rade na zajedničkim projektima još od 2008. R. Z.

Talentovana podgorička kantautorka Anja Zagorac priprema i novo izdanje sa tri pjesme

PODGORICA – Talentovana kantautorka iz Podgorice Anja Zagorac nedavno je objavila singl „Maske padaju“, s kojim je kompletirala EP pod nazivom „Vagabund“. Na ovom izdanju našle su se tri pjesme koje je producirao Stefan Stega Pantović, frontmen spuške grupe Parampaščad. Muziku i tekst za numeru „Maske padaju“ potpisuje Zagorac, dok je na aranžmanu radila zajedno sa Pantovićem, koji je sve to na kraju miksao i masterovao. Za ovu kompoziciju još nije snimila video-spot, ali ima veliku želju da to uskoro uradi. - Svi znamo koliko je to i dalje zahtjevan poduhvat u Crnoj Gori. Radim na tome i nadam se da ćemo publiku uspjeti iznenaditi kako sa zvukom, tako i sa vizuelnim aspektom ove pjesme - kazala je Zagorac za Radio Titograd. Posli-

je albuma „Pitam da l′ si tu“ iz 2019. godine ovo je drugi projekat koji je kantautorka snimila u studiju „Stivi“. Istoimeni video singl „Vagabund“, po kojem EP i nosi ime, publikovan je prije tačno godinu dana, dok je izvorna rok obrada

„Pođosmo li, pođosmo“, takođe uz video-spot, prezentovana u martu ove godine. Zagorac ovih dana uveliko radi i na pripremi drugog EP izdanja sa kojim će ozvaničiti saradnju sa nikšićkim studijom Disorder. R. Z.

Jelena Škerović ostaje na klupi još godinu

PODGORICA - Tačno 18 dana prije početka novog ciklusa konačno je stigla vijest i o selektoru crnogorskih košarkašica. Jelena Škerović ostaće na tom mjestu, odlučio je Upravni odbor Košarkaškog saveza. Škerović, bivša dugogodišnja reprezentativka, trenerskim poslom se bavi od 2017 godine, a na klupi crnogorske seniorske selekcije je od 2019. godine. Nacionalni tim vodila je u četiri nastupa na evropskim prvenstvima, a najbolji rezultat ostvaren je 2023. godine kada je osvojeno osmo mjesto na šampionatu u Sloveniji. Na posljednjem Eurobasketu, Crna Gora je završila na 15. mjestu, a sada joj predstoji podmlađivanje, reorganizacija i pokušaj da se zadrži kontinuitet učešća na velikim takmičenjima, naveli su iz KSCG. Kvalifikacije za Evropsko pr-

Moto GP šampionat

Banjaja je klasa

PODGORICA - Vozaču Dukatija Frančesku Banjaji pripao je sprint u okviru Velike nagrade Malezije. Italijan je u 20. trci Moto GP šampionata stigao do druge pobjede u ovoj disciplini, a pritom je bio ubjedljiv jer je za više od dvije sekunde iza sebe ostavio Aleksa Markesa iz Gresinija. Mlađi od braće Markes osigurao je mjesto vicešampiona, a stariji brat - Markes titulu još prije tri sedmice. Fermin Aldeger, drugi vozač Gresinija, nakon dva i po sata poslije trke ostao je bez treće pozicije, jer je kažnjen zbog nepravilnog pritiska u prednjem pneumatiku. Na kraju je završio kao osmi. Ali, ni to maldog vozača nije mnogo poremetilo jer je ranije obezbijedio titulu rukija godine.

Na podijumu, ali kao trećeplasirani, završio je Franko Morbideli, ispred Fabija Kvartarara i Marka Becekija Bodove su osvojili Žoan Zarko i Enea Bastijanini Najbolji u sprintu je na stazi „Sepangu“ osvojio pol poziciju, a srećne ruke nijesu bili vozači Honde Đoan Mir i Luka Marini jer su izletjeli sa staze. R. A.

venstvo 2027. godine počinju 12. novembra, u novom formatu sa dvije runde, a Crna Gora je u grupi E, sa selekcijama Ukrajine, Bugarske i Azerbejdžana. Prvi protivnik je Ukra-

jina, 12. novembra u Podgorici (,,Bemaks arena“). Nakon prvog kruga, po dvije najbolje selekcije iz svake grupe i tri najuspješnije trećeplasirane ekipe iz šest grupa nastaviće

kvalifikacije u narednoj rundi. Upravni odbor produžio je ugovor sa Jelenom Škerović na još godinu, do kraja prve runde kvalifikacija za Eurobasket. R. PEROVIĆ

Košarkaši Sutjeske bez poraza nakon prva četiri meča na dva fronta

Vujović: Da nastavimo da dobro treniramo i sve će biti kako treba

PODGORICA - Početak sezone za košarkaše Sutjeske Elekroprivrede nije mogao da bude bolji – po dvije pobjede u ABA2 i Prvoj crnogorskoj ligi, što je Nikšićane lansiralo na vrh tabele u oba takmičenja. Sve je počelo trijumfom u gostima nad Širokim Brijegom na startu ABA2 lige, a nastavilo se u crnogorskom šampionatu, gdje su Nikšićani zabilježili pobjede u gostima protiv Kotora i Danilovgrada. Na kraju, u prvom meču na domaćem terenu, protiv MZT-a u drugom kolu regionalnog takmičenja, a nakon velike borbe i bolje igre u drugom poluvremenu, kao nagrada je stigla još jedna pobjeda. - Gostovanje Širokom je bilo izuzetno teško, ali smo uspjeli da sezonu otvorimo pobjedom. Sa pobjedama smo nastavili u crnogorskoj ligi, a onda smo uspjeli da savladamo MZT. Imali smo ogromnu volju i želju i mislim da je to presudilo protiv MZT-a, koji je jedan od favorita za osvajanje ABA2 lige. Iako smo većim dijelom meča bili u zaostatku, uspjeli smo da preokrenemo i time pokažemo da imamo velike ambicije u nastavku sezone. Nadam se da ćemo nastaviti pobjedničku seriju - kazao je centar Miloš Vujović za klupski sajt. Sutjeska u ponedjeljak (18) u trećem kolu Prve crnogorske košarkaške lige dočekuje Podgoricu Bemax.

- Igrali smo sa njima u pripremnom periodu i pobijedili ih. Sigurno da ćemo morati da izađemo maksimalno fokusirani, sa velikom agresivnošću kako bismo došli do pobjede –dodao je Vujović. Vuković posebno apostrofira odličnu hemiju u ekipi.

- Atmosfera je vrhunska. Svi smo srećni i zadovoljni poslije serije pobjeda. Samo da nastavimo da dobro treniramo i radimo i sve će biti kako treba. Sutjesku je ovog ljeta preuzeo Marko Simonović i krenuo sa sve četiri pobjede.

- Postavljena je nova igra, ubr-

Neđelja, 26. oktobar

Premijer vaterpolo liga (4. kolo)

Novljani još jedan derbi riješili kroz peterce

Jadran M:TEL 17

Novi Beograd 16 (regularni dio 12:12)

HERCEG NOVI - Bazen ,,Jadran“. Gledalaca: 100. Sudije: Stanojević i Đurašković Peterci: 5:4. Rezultat po četvrtinama: 2:3, 4:3, 5:3, 1:3. Peterci: 5:4.

JADRAN: Andrić, I. Radović, Holod 2, Stupar 2, Obradović, Vujović, Valera 1, Merkulov 1, Gojković, Lazić 1, Sladović 2, Janović 1, V. Radović 2, Vraneš. NOVI BEOGRAD: Glušac (pet odbrana), Gavrilović (četiri odbrane), Pljevančić 3, Vasić 1, Gladović, Šulc 2, Janković, Trtović 1, Dimitrijević, Perković 2, Martinović 2, Uroševac 1, Grgurević, Milojević.

Vaterpolisti Jadrana i drugi derbi Premijer lige riješili su nakon peteraca. Šampion Crne Gore prvo je u Kragujevcu bio bolji od Radničkog, a sinoć je kod kuće savladao i rivala iz Lige šampona, ekipu Novog Beograda. Lazar Andrić je u drugoj seriji odbranio šut Luki Gladoviću, a gol za pobjedu od 17:16, nakon što su u prve četiri serije bili sigurni Holod, Merkulov, Valera i Janović, postigao je Strahinja Gojković

PARTIZAN: Dimković, Rajević (četiri odbrane). K. Bodiroga, Nešković, Čonkić, V. Bodiroga 1, Anđelić 1, Božović 1, Đokanović, Ilić, Adamović 1, Kutajar 2, Durutović 2, Kanepa 1.

PRIMORAC: Rističević (četiri odbrane), Pejović (dvije odbrane), Brguljan, S. Ćetković 3, Inaba 1, Mršić 1, Murišić 1, Vidović 3, Vučković 4, Vico 2, Brkić 1, P. Ćetković 1, Samardžić 1, Perov. Bez problema Kotorani su osvojili gostujuće bodove u meču sa Partizanom. Razlika u klasi bila je evidentna, što je pokazala već prva četvrtina koju su gosti riješili 5:1. Do kraja je vicešampion Crne Gore uvećavao prednost do konačnih ,,plus devet“. - Čestitam ekipi pobjedu. Znali smo da će Partizan biti agresivan kod kuće, zbog čega je bilo bitno kako ćemo otvoriti utakmicu. Mislim da smo to uradili na pravi način. Rano smo poveli, a poslije smo sigurno kontrolisali rezultat. Sada je bitno da se odmorimo jer nas čeka put za Rumuniju. Za dva dana igraćemo bitan meč protiv Oradee u Ligi šampiona. Pobjeda nam je važna kako bi ostali u igri za prolaz dalje - kazao je Petar Ćetković.

zali smo dosta igru za razliku od prethodnih sezona. Svi smo dobili slobodu u igri. Treba samo da nastavimo da uživamo u košarci.

U prvom meču u Nikšiću ove sezone, protiv MZT-a, ekipa je imala podršku sa tribina. Vujović vjeruje da će u narednim utakmicama podrška biti još veća.

- Bila je velika podrška sa tribina protiv MZT-a. Sigurno su i navijači uticali na konačan ishod. Nadam se da će u većem broju doći na sljedećim utakmicama - zaključio je Miloš Vujović. S. J.

Regularni dio meča završen je 12:12, ali su Novljani propustili dobru šansu da sve završe na vrijeme. Vodili su tri gola razlike u finišu treće dionice (11:8), ali su na šest sekundi do kraja iste primili gol, da bi rival u nastavku postigao još dva za 11:11. I upravo su nakon ovog gola - na četiri i po minuta do kraja ekipe ušle u seriju grešaka i izboru loših šuteva. Na kraju je Holod pogodio za 12:11 (34 sekunde do kraja), a na šest sekundi prije kraja domaćin je bio nesmotren i dozvolio Martinoviću da svojoj ekipi donese peterce. Novljani su bez poraza od starta sezone i sada ih čeka teška serija utakmica, prva već u 2. kolu LŠ sa Pro Rekom u gostima, onda će na megdan ekipi Šapca, pa ponovo sa Beograđanima...

Partizan 9

Primorac 18

BEOGRAD - Gradski bazen.

Gledalaca: 50. Sudije: Matijašević i Kiš. Rezultat po četvrtinama: 1:5, 3:1, 2:6, 3:3.

Budućnost One 9 C. zvezda 14

PODGORICA - Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 100. Sudije: Prlić i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 1:4, 1:4, 3:4, 4:2.

BUDUĆNOST ONE: Kolesko (11 odbraana), Milanović (pet odbrana), Ražnatović 1, Popović, Štrkalj, Brguljan 3, Brnović, Bošković 1, Raičević, PetroviStevović 1, Radulović 1, D Suoza 2, Aleksić.

CRVENA ZVEZDA: Mišović (šest odbrana), Vlahović, Vitorović, Gajić 2, D. Marković 3, Radović 1, Krstić, Nikolov 3, Tankosić 2, Radanović 1, Petković, A. Marković, Pješivac, Gak 2. Vaterpolisti iz Podgorice protiv favorita iz Beograda nijesu mogli do bodova, pa će priliku za pobjedu tražiti u nekom od narednih mečeva. Budućnost je nakon prve četvrtine bila u zaostatku tri gola, do odmora čak šest, pa su gosti u laganom ritmu završili duel četvrtog kola. A. M.

Za nastavak pozitivnog niza

PODGORICA – Nakon

duela prošlog vikenda sa povratnikom u ABA ligu, sarajevskom Bosnom, pred košarkašima Budućnost

Volija je večeras i meč u gostima sa debitantom u regionalnom takmičenju, austrijskim Bečom (19.30 časova), u 4. kolu grupe B.

Nakon trijumfa u ,,Zetri“, ,,plavi“ su deklasirali Panionios kod kuće u Evrokupu i prvi put od početka sezone ,,vezali“ dva trijumfa, pa se Podgoričani nadaju da bi pozitivnu seriju mogli da nastave i u glavnom gradu Austrije i tako naprave lijepu uvertiru za naredni meč u Evrokupu, u srijedu u Litvaniji protiv Lietkabelisa… - Moramo da prenesemo energiju i pristup iz prethodne utakmice - to je prva stvar i glavni uslov za sve. Mislim da je Beč sastavio dobar, brz i atletski tim, vrlo nezgodan, posebno na domaćem terenu. Pobijedili su dvije utakmice u ABA ligi, što dovoljno govori o njihovom kvalitetu - kaže Andrej Žakelj, trener Budućnosti. Beč je u prethodna tri kola pobijedio Megu i Iliriju, a izgubio od Spartaka, od koga je, interesantno, poražena i Bu-

dućnost, koja je pobijedila Cedevita Olimpiju i Bosnu. Beč je osnovan 2001. godine, ali pod ovim imenom i sa ovom organizacijom precizniji datum je desetak godina kasnije, kada su braća Stazić preuzela tim - 16. avgusta 2010. godine, sa ambicijom da podigne bečku i austrijsku košarku na viši nivo. To je potvrđeno već u trećoj sezoni postojanja, 2013. godine,

NBA: Lejkersi ubjedljivi protiv Minesote, Adetokumbo vodio Milvoki do pobjede

PODGORICA - Luka Dončić je postao prvi igrač u istoriji NBA lige koji je u prve dvije utakmice u sezoni zabilježio više od 40 poena, 10 skokova i pet asistencija. Slovenac je u pobjedi Los Anđeles Lejkersa protiv Minesote sa 128:110 ubacio čak 49 poena (23-14 iz igre, 12-5 za tri, 19-16 sa penala), uz 11 skokova i osam asistencija.

- Osjećam se odlično i želim da pobijedim u svakoj utakmici – kazao je Dončić nakon utakmice.

Osim Dončića, Ostin Rivs je odigrao izvanredno, sa 25 poena, sedam skokova i 11 asistencija, Rui Hačimura je dodao 23 poena, a Diandre Ejton 15 poena i osam skokova.

Kod Minesote, koja je u prvom meču sezone savladala Portland, najefikasniji je bio Entoni Edvards sa 31 poenom, dok je Džulijus Rendl upisao 26 poena, devet skokova i pet asistencija, ali to nije bilo do-

voljno da se zaustavi raspoloženi domaćin.

Milvoki je savladao Toronto sa 122:116, u meču koji su u finišu odlučile dvije trojke Gerija Trenta juniora, kao polaganje Kola Entonija Dominirao je Janis Adetokumbo sa 31 poenom i 20 skokova, Entoni je dao 23 poena, a Trent 20.

Na drugoj strani istakao se Brendon Ingram sa 29 poena, Ar Džej Beret je dao 20, Imanuel Kvikli 19, a Skoti Barns 17 poena.

Rezultati: Toronto - Milvoki 116:122, Orlando - Atlanta 107:111, Njujork - Boston 105:95, Bruklin - Klivlend 124:131, Hjuston - Detroit 111:115, Memfis - Majami 114:146, Nju Orleans - San Antonio 116:120, Dalas - Vašington 107:117, LA Lejkers - Minesota 128:110, Sakramento - Juta 105:104, Portland - Golden Stejt 139:119, LA KlipersFiniks 129:102. S. J.

kada su Bečlije osvojile prvu titulu prvaka Austrije. Godinu kasnije je klub napravio važan korak u razvoju kupovinom sopstvene košarkaške arene u Beču. Beč je drugu titulu osvojio 2022. godine, ujedno i duplu krunu… Beč je ljetos skoro promijenio tim, a stiglo je dosta igrača sa abaligaškim iskustvom, prije svega Gregor Glas, najbolji igrač Bečlija u prva tri kola sa

prosjekom od 19,3 poena i 3,3 asistencije. Došli su i Lovre Runjić, Luka Ašćerić, Darko Bajo, Rašid Mahalbašić - Biće to svakako veoma težak meč ako ne uđemo sa pravim pristupom. Moramo da se dobro spremimo, da radimo na našim stvarima, obratimo pažnju na njihove prednosti i slabosti i da uradimo sve kako bismo slavili u gostima –dodao je Žakelj.

RUNJIĆ:

Budućnost

ozbiljan tim u ABA ligi i Evrokupu

Ekipu od ove sezone trenira Amerikanac koji ima i austrijski pasoš Majk Kofin, koji je kao igrač proveo desetak godina u Austriji, a od 2009. godine radi u austrijskoj košarci kao trener. - Igramo sa timom koji može da poentira na

Aksel Butej je protiv Panioniosa bio MVP meča, šutirao je bez promašaja (5-5 za dva, 2-2 za tri poena).

- Osjećam se odlično nakon sjajne timske pobjede u prethodnoj utakmici. Pokušao sam da budem svoj i da igram igru tokom cijele utakmice. Očekuje nas dobra utakmica na gostovanju. Moramo da pobijedimo, da ostanemo fokusirani i da igramo konstan-

različite načine, pa naša odbrana treba da bude u vrhunskoj formi, a u napadu ćemo morati da ,,dijelimo“ loptu kako bismo iskoristili neke stvari u napadu – kaže Kofin. Lovre Runjić, koji je prošle sezone nosio dres Mornara, kaže da je ,,Budućnost ozbiljan tim u ABA ligi i Evrokupu“. - Ne sumnjam da ćemo biti spremni za utakmicu, posebno jer igramo na domaćem terenu i nadam se da će dvorana ponovo biti puna kao što je bila u posljednje dvije domaće utakmice – rekao je Runjić.

tno svih 40 minuta - biće odlično za nas ako uspijemo da nastavimo pobjednički nizrekao je Butej. I francusko krilo je svjesno da u Beču neće biti lako, naprotiv. - Biće to težak meč, jer su oni već ostvarili nekoliko pobjeda kod kuće u ABA ligi. Znamo da neće biti lako, zato moramo biti spremni i dati sve od sebe da dođemo do trijumfa - zaključio je Butej. S. JONČIĆ

Hadžibegović: Veoma zahtjevna i teška utakmica

PODGORICA – Pobjedom

protiv Splita prekinuli su negativan niz od tri poraza na startu sezone (dva u ABA ligi i jedan u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona), ali zbog nastavka serije povreda u SC Derbiju ne mogu sa velikim zadovoljstvom da gledaju na mjesec oktobar. Amar Gegić, koji je stigao na početak sezone da nadomjesti izostanak Džastina Tarnera se povrijedio protiv Splita, pa će biti van terena barem četiri sedmice. Zbog toga je tokom sedmice stigao i američki plejmejker Matic Rebec, kako bi pojačao bekovsku liniju, oslabljenu neigranjem i Darijusa Džonsona. Jasno je da trener Petar Mijović nije imao dovoljno vremena da Rebeca uklopi u tim, ali se nada da će pomoći ekipi da stigne do druge pobjede u sezoni, danas protiv Igokee u ,,MTEL dvorani Morača“ (17 časova).

- Pred nama je utakmica protiv kluba koji već godinama igra važnu ulogu u ABA ligi. Čini mi se da ove sezone imaju još veći kvalitet i ambicije, što su pokazali kroz selekciju tima i kontinuitet u radu trenera. Očekujem tešku i fizički zahtjevnu utakmicu. Na intenzitet i čvr-

stinu Igokee moramo da odgovorimo najmanje istom mjerom, kako bismo neutralisali njihov talenat i kvalitet na svim pozicijama. Kadrovski problemi su i dalje prisutni - imamo poteškoća sa povredama veoma važnih igrača, ali nastojimo da na to gledamo kao na izazov i priliku da iz svakog pojedinca izvučemo maksimum –

kazao je Petar Mijović, trener ,,studenata“. SC Derbi ima ukupno negativan skor sa Igokem u ABA ligi (3-5), ali je uspješniji kod kuće, sa tri pobjede i porazom. - Čeka nas veoma zahtjevna i teška utakmica protiv kvalitetne ekipe. Ako ispoštujemo dogovor i izađemo na teren sa pravim fokusom i energijom,

vjerujem da možemo da očekujemo pozitivan ishod. I dalje nas prate pehovi sa povredama, kao što je to bio slučaj sa Gegićem u prošloj utakmici. Dovođenjem Rebeca sigurno ćemo dobiti dodatnu pomoć, jer je riječ o igraču sa velikim iskustvom i kvalitetom. Mislim da smo se dobro spremili i trenirali i da s pravom možemo da se nadamo pobjedi – kaže Emir Hadžibegović, krilo SC Derbija.

Nenad Stefanović, trener Igokee, kaže da očekuje ,,tešku i zahtjevnu utakmica u Podgorici protiv ekipe SC Derbija, koja je već drugu godinu sa trenerom Mijovićem igra izvanredno, naročito na domaćem terenu“.

- Izuzetno šutiraju za tri poena, što smo mi osjetili prošle sezone. To je jedno mjesto gdje Igokea ne pobjeđuje često. Nadamo se da ćemo uspjeti da prekinemo tu tradiciju i da smo uspostavili kontinuitet igre u odbrani i napadu. Velika zahvalnost ljudima iz kluba na organizaciji putovanja i mislim da imamo sve preduslove da odigramo jednu dobru utakmicu i nadam se da se vratimo s pobjedom – rekao je Stefanović. S. J.

Neđelja, 26.

(16h)

Borusiji u petom kolu Lige šampiona

Pobjeda bi odjeknula

PODGORICA - Na sreću, pa ni nakon četiri odigrana kola glavni konkurenti rukometašica OTP Group Budućnosti za plasman u osminu finala nijesu bodovno mnogo odmakli.

Konkretno, ni današnji protivnik Borusija, a ni Debrecin sa jednom pobjedom (Njemice su bile bolje od Mađarica, koje su do prvih bodova došle na premijeri u Podgorici). U konkurenciji osam ekipa iz grupe A, dvije će se u februaru oprostiti od Evrope, a želja šampionki Crne Gore je da prođu ovaj izazov. ,,Plave“ su još na nuli, ali u Njemačkoj su odlučne u namjeri da promijene stvari na terenu i sa bodovima se vrate kući. U suprotnom, umanjile bi šansu da proljeće dočekaju u eliti. Sastav je, nažalost, smanjen, do kraja godine Budućnost ne može da računa na ljevoruku reprezentativku Tanju Ivanović, što znači da će bekovi biti još više opterećeni. Posebno odbrana jer je Ivanović jedna od najboljih defanzivnih rukometašica.

- Očekuje nas težak meč i zbog toga što je gostujući. Borusija ima dobre navijače i atmosferu sa tribina, ali nadamo se dobrom ishodu - istakla je jedna od najmlađih u podgoričkoj ekipi, pivotkinja Anđela Guberinić Budućnost je imala tri sedmice na raspolaganju da popravi

neke stvari, a pauza je bila dobra prilika za trenera Zorana Abramovića da se još bolje upozna sa igračicama. - Tri sedmice smo radile individualno, bavile se analizom i stvarima koje smo željele da popravimo. Iskoristile smo ovaj period na način da svaka od nas sagleda greške i da vidimo što je to što bi moglo da se uradi u Njemačkoj kako bismo

SBbet Prva liga za rukometašice (4. kolo)

početkom devetog minuta, a minut kasnije domaće su postigle prvi gol. ,,Plave“ su na odmor otišle sa razlikom od sedam golova, koju su do kraja i uvećale.

ostvarile rezultat koji očekujemo. I dalje smo u igri za osminu finala. Odnosno, konkurentni smo jer neke ekipe bodovno nijesu daleko od nas, a ova utakmica će sve pokazati - jasna je Guberinić.

Borusija je sedmoplasirana u grupi sa dva boda, dok Budućnost, koja je posljednja, još nije osvojila prve bodove. Njemački tim je u prošlom

kolu izgubio od Storhamara (26:22), dok je Budućnost doživjela najveći poraz u klupskoj istoriji u Ligi šampiona (38:18). ,,Plave“ su u grupi najmanje efikasne - sa samo 76 golova, a desni bek Jelena Vukčević je najbolji strijelac - 16 golova. S druge strane, njemačka ekipa ima najlošiju odbranu (133 primljena pogotka), što je šansa za ,,plave“ da kroz miran, po-

zicioni napad poprave učinak. Do sada su dva tima odigrala četiri meča, posljednji 2022. godine. Budućnost je tri puta bila bolja, što pokazuje da je i tradicija na njenoj strani. - Svjesne smo važnosti utakmice, ali smo u Njemačku došle bez stresa. Radile smo naporno tri sedmice na određenim stvarima, ali nijesmo bile u kompletnom sastavu zbog obave-

za reprezentacije. Naš rival ima jedan trijumf, a mi želimo da se kući vratimo sa prvim bodovima. Očekujemo dobru utakmicu. Sigurno su se i one dobro spremile za nas, kao i mi za njih. Imaju dobar tim, a naš fokus je, naravno, odbrana. Nadam se da ćemo smanjiti broj tehničkih grešaka – kazala je golmanka Marija Marsenić Uz iskustvo koje imaju neke igračice iz njemačke ekipe, prednjači srednji bek Alina Grejsels, a za ovaj meč je spremna Holanđanka, lijevi bek Abing. Moraće ,,plave“ u defanzivi posebnu pažnju da obrate na kompletnu bekovsku liniju, ali i da vode računa i kod šuteva jer su između stativa Borusije iskusne golmanke. - Budućnost je tim sa velikim iskustvom u Ligi šampiona, iako nijesu bili posebno uspješni posljednjih godina. Za nas je jasno da svakako želimo da se plasiramo u plej-of. Da bismo to uradili, moramo da pobijedimo u ovoj utakmici kod kuće. Međutim, to će biti moguće samo ako dobro odigramo protiv rivala koji je jak, konkurentan i ne treba ga potcjenjivati. Posebno u situacijama jedan na jedan - istakao je trener ,,žuto-crnih“ Henk Grener A. MARKOVIĆ

Budućnost u derbiju bolja od Rivijere

PODGORICA – Poslije teškog poraza od Sutjeske u prošlom kolu (29:22), rukometaši Budućnost Podgorice reagovali su na idealan način – ekipa Draška Mrvaljevića u derbiju pete runde SBbet Prve lige savladala je konkurenta u borbi za titulu, Budvansku rivijeru, sa 30:26.

PODGORICA - Budućnost I bila je bolja od Zete (37:21) u gostima na otvaranju četvrtog kola SBbet Prve lige za rukometašice.

Podgoričanke su upisale treći trijumf u sezoni i trenutno su sa utakmicom više lideri u odnosu na Trebjesu Bemaks, Ulcinj i Levaleu 2010 (imaju po šest bodova).

Mlada ekipa iz Podgorice ušla je bolje u utakmicu, vodila 6:0

U pobjedi gošći istakla se Martina Knežević sa osam pogodaka, Maša Ulićević je dala šest, dva manje postigle su Jovana Tešović (bez promašaja) i Lara Burzanović Kod domaćina četiri igračice upisale su se u strijelce, a najefikasnije sa šest golova bila je Mia Ulićević i Anica Filipović Danas igraju: Levalea-Ulcinj (17h), Stars-Komović (18) i Tivat-Trebjesa Bemaks (19.30).

Zanimljiv meč odigran je u Univerzitetskoj dvorani u Podgorici. Gosti su šest puta imali vođstvo od gola razlike u prvom poluvremenu, u čijoj završnici je Budućnost preokrenula na 15:13. U nastavku su ,,plavo-bijeli“ vodili sve vrijeme, a sve je odlučeno kada su kod rezultata 26:24 Srđan Mijatović i Marko Čampar postigli vezane pogotke.

Božo Anđelić vodio Budućnost Podgoricu do pobjede

A. M.

Najefikasniji u domaćem timu bio je naš dugogodišnji reprezentativac Božo Anđelić s osam pogodaka, šest je dao Marko Čampar, po četiri Ivan Nikčević i Emir Đulović Odličan je bio Vuko Borilović, koji je upisao 19 odbrana. U redovima Rivijere, koja je prethodnog vikenda izbori-

la plasman u treće kolo EHF Evropskog kupa, istakao se Aleksandar Glendža sa 10 golova. Goran Anđelić imao je 20 odbrana. Budućnost ima šest bodova iz četiri meča, dok je sastav Novice Rudovića sakupio četiri iz tri utakmice.

U okršaju ekipa sa sjevera, Berane 1949 bilo je bolje od Jedinstva sa 30:26. Dražen Peruni-

čić i Luka Došljak postigli su po sedam pogodaka, jedan više od Vuka Laloševića

Kod gostiju iz Bijelog Polja po šest puta su se u listu strijelaca upisali Božidar Bugarin i Danilo Joksimović

Berane nakon četiri meča ima pet bodova, dok Jedinstvo ima svih pet poraza. Sutjeska je u Tivtu pobijedila Partizan 1949 sa 27:22 i došla

do druge pobjede u sezoni. Šest golova za pobjednički tim dao je Boris Šekarić, po pet Jakov Ćorović i Petar Eraković, dok se kod domaćih istakao Nemanja Drakulović sa sedam. Partizan je ostao na pet bodova. Danas od 15 sati sastaće se Mornar 7 i Zabjelo, dok će u 18 sati početi duel Rudara i Brskova. Slobodan je Lovćen. Ne. K.

Budućnost, Sutjeska domaćin Jezeru

Tuzi ponovo u fokusu

PODGORICA - Ne miruje

lopta u Crnoj Gori, igra se fudbal vikendom i radnim danima – neđelja je rezervisana za utakmice 13. kola Meridianbet 1. CFL.

Dečić je polovinom sedmice otpisao Budućnost na startu takmičenja u Kupu, a iste ekipe ovoga puta odmjeriće snage u ligaškom derbiju, takođe u Tuzima (20h).

Rundu će otvoriti duel Sutjeske i Jezera kraj Bistrice (14h), odnosno Jedinstva i Bokelja u identičnom terminu u Bijelom Polju.

Sat kasnije u Tivtu će se sastati rivali sa Jadrana – Arsenal i Petrovac. Za 18 časova zakazan je sudar OFK Mladosti i Mornara na DG Areni.

ULOG JE MOŽDA

PRVO MJESTO

Dečić je izgubio od Budućnosti pod Goricom (2:0) u prvenstvu, potom je bio uspješniji u masovnijem takmičenju (3:2) pred svojim navijačima, a sada će dva tima voditi bitku za vrh elitnog ranga.

Samo bod razdvaja Tuzane i Podgoričane na tabeli, a u izjednačenoj ligi kakva je domaća – pobjeda na Besa Areni mogla bi da donese ulogu samostalnog lidera.

- U prethodna dva međusobna meča, uvjerili smo se koliko je Budućnost dobra ekipa. Jednom su oni bili uspješniji, a jednom mi. Rekao bih da je naša pobjeda u Kupu slađa jer nam je donijela prolaz u četvrtfinale, dok u ligi još uvijek ima mnogo prostora da se kiksevi isprave. Upravo mi želimo da se iskupimo za poraz pod Goricom – za Pobjedu kaže Ilir Camaj - Teško je dva puta u četiri dana savladati istog rivala, a pogo-

tovo kada se radi o aktuelnom šampionu. Znamo da nas čeka zahtjevan duel, ali spremni smo. Možda je psihološki momenat na našoj strani, ali smo svjesni da greške moramo da svedemo na minimum. Samo ako izvučemo najbolje iz sebe možemo da očekujemo pozitivan ishod – dodao je napadač Tuzana. Dečić je otvorio šampionat sa tri pobjede, zatim je imao šarene rezultate, da bi u posljednja četiri nastupa – uknjižio tri maksimalna skora. Jedno vrijeme bio je čak i prvi na tabeli, atipično - kao sastav sa negativnom gol razlikom. Sada dijeli čelnu poziciju sa Sutjeskom.

- To samo govori koliko je liga izjednačena. Svako svakog može da dobije. Imali smo neke iznenađujuće poraze, ali i pored toga smo u vrhu. Ova ekipa ima kvalitet, zna da se takmiči i vjerujem da ćemo to dokazati na kraju kada se budu svodili računi – poručio je Camaj.

DRES ,,PLAVIH“

JE TEŽAK

Drugu godinu zaredom, Budućnost je u ranoj fazi Kupa ostala bez šansi da se bori za trofej. Misija ,,plavih“ još u oktobru svedena je na prvenstvo u kojem brane titulu. Nijesu se Podgoričani proslavili u dosadašnjem dijelu ligaškog nadmetanja, ali nijesu ni preskupo platiti cijenu povećanog broja kikseva.

Momci Dejana Vukićevića su na bod od liderske pozicije, a u Tuzima će imati i dodatni motiv da se revanšiju rivalu od kojeg su ispali u masovnijem takmičenju prije četiri dana. - Kad se izgubi utakmica, ne može biti prijatno. Negdje sa onim što smo pokazali ne mo-

žemo biti nezadovoljni. Ali, ako rezultat ne isprati, ne možete reći da ste napravili dobar posao. Žao mi je što smo vrlo rano izgubili jedno takmičenje, u jednoj utakmici u kojoj smo zaslužili mnogo više. Ali, neke individualne greške koje se ponavljaju kod određene grupe igrača su nas koštale poraza. Čestitke Dečiću i srećno u nastavku takmičenja za Kup. Mi se okrećemo onome što nam je prioritet. Negdje smo se stabilizovali što se rezultata tiče u prvenstvu. Imamo dvije uzastopne pobjede, šest utakmica smo bez poraza, uhvatili smo priključak za vodećima

- kazao je trener Budućnosti.

- Mnogo posla nas očekuje u ovih sedam kola do kraja. Ali, jednu po jednu utakmicu da joj se posvećujemo kako zaslužuje ovaj dres i naše ambicije, to stalno ponavljam. Čini mi se da nekima od igrača je to daleko. Očigledno da je dres Budućnosti pretežak za mnoge –ističe Vukićević. Aktuelni prvak ima personalnih problema, ali to ne utiče na ambicije.

- Znamo sa kim igramo, ima i Dečić kadrovskih problema. Nije ni Dečić sa najboljim timom, nijesmo ni mi sa najboljim timom, ali u situaciji kakvoj jesmo, u obavezi smo da osvajamo bodove zarad ambicija koje imamo. Jedna lijepa utakmica za gledanje i ova prethodna bila je lijepa. Ambicija Budućnosti je pobjeda, tako ćemo se i ponašati. Trudićemo se sa drugačijim timom u odnosu na Kup, da nastavimo taj niz koji imamo u prvenstvu i da ostanemo u vrhu što je naš prioritet do zime. Apsolutno sam siguran da ćemo igrati dobru utakmicu, da neće biti nikakve sličnosti sa

prethodnom. Ono što mogu da obećam je maksimalna borbenost, želja svih da dođemo do povoljnog rezultata. Siguran sam da će igrači to uraditi i da će to biti dovoljno da ostvarimo povoljan rezultat - smatra Vukićević.

POBJEDA IMPERATIV ZA SUTJESKU

Sutjeska je nedavno promijenila trenera – otišao je Milija Savović, a kormilo preuzeo njegov najbliži saradnik Dejan Jelenić

Nikšićani su pod vođstvom novog šefa stručnog štaba odigrali dvije utakmice i ostvarili obje pobjede – protiv Petrovca na strani u prvenstvu (1:0) i Lovćena u Kupu kraj Bistrice (3:1).

Sljedeći rival je Jezero... - Izgubili smo u Plavu, gdje je domaćin bio dominantan, iskoristio je naš umor od Evrope i zasluženo slavio. Jezero je dobar kolektiv, ofanzivno opasan, odlično vođen sa klupe. U svakom trenutku znaju što hoće, to se vidi i kada se brane i kada imaju loptu u posjedu. Respektujemo protivnika, ali za nas je pobjeda imperativ na svom stadionu. Uradićemo sve da upišemo bodove i ostanemo na čelu tabele – za Pobjedu je rekao Jelenić.

RASPORED (13. KOLO)

BIJELO POLJE – Stadion: Gradski. Početak: 14 časova. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).

Pomoćnici: Nikola Radulović

(Podgorica), Marko Gojković (Nikšić), Miloš Laličić (Cetinje). Delegat: Miloš Jovović (Podgorica).

NIKŠIĆ – Stadion: kraj Bistrice. Početak: 14 časova.

Sudija: Miloš Bešović (Podgorica).

Pomoćnici: Marko Bulatović (Podgorica), Mirsad Pepić (Tuzi),

Marko Ćupić (Podgorica). Delegat: Danko Gogić (Bijelo Polje).

TIVAT – Stadion: u Parku. Početak: 15 časova. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Vladan Todorović (Bar), Miodrag Brajović (Podgorica), Davor Božović (Nikšić).

Delegat: Nikola Gegaj (Tuzi).

PODGORICA – Stadion: DG Arena. Početak: 18 časova.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica).

Pomoćnici: Nikola Vujović (Bar), Jovan Došljak (Berane), Ivan

Šarac (Cetinje).

Delegat: Predrag Đukić (Berane.

TUZI – Stadion. Besa Arena. Početak: 20 časova. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar), Vladislav Radenović

(Herceg Novi), Mladen Knežević (Berane). Delegat: Saša Janković (Podgorica).

Plavljani su bili najprijatnije iznenađenje lige, ali u posljednje vrijeme bilježe slabiji učinak. Četa Miodraga Džudovića je pet kola bez trijumfa...

- To ne mijenja ništa. Kriza rezultata nije došla kao plod slabije igre, već spletom okolnosti. Jezero može svakog da iznenadi, ali na nama je da to ne dozvolimo. Analizirali smo protivnika, vidjeli vrline i mane. Te mane probaćemo da iskoristimo. Pristup naših igrača mora da bude na najvećem nivou. U svakom momentu da razumiju što se od njih traži, kakve zadatke imaju i budu svjesni grba koji nose – ističe Jelenić. Kormilar Sutjeske ima ozbiljnih kadrovskih problema... - Nastupićemo bez četiri prvotimca – van kombinacije su Kopitović, Golubović, Čavor i Vukčević. Ozbiljan hendikep. Potrudićemo se da pronađemo dobitna rješenja u prvih 11, kao i da doprinos daju momci koji uđu sa klupe. Izgovora nema. Naša obaveza je da idemo na pobjedu – kazao je Jelenić.

DERBI ZAČELJA U

BIJELOM POLJU

Derbi začelja igra se u Bijelom Polju, gdje se sastaju Jedinstvo i Bokelj, pretposljednji i posljednji tim na tabeli između

kojih je razlika od četiri boda. Izabranici Seada Babače bili su u seriji od sedam vezanih utakmica bez poraza, ali dva negativna epiloga u posljednja dva kola – prizvala su strah od preuzimanja fenjera. Meč sa direktnim rivalom prilika je za Koraća i družinu da se odmaknu Kotoranima i eventualno izađu iz opasne zone. - Slabije smo otvorili prvenstvo, zato nijesmo bolje materijalizovali lijep niz bez poraza. Liga je takva da dvije pobjede donose skok na tabeli, dva poraza vuku na dno. Malo smo poremetili planove, ali nema razloga za uzbunu. Sve držimo u svojim rukama. Vjerujem da ćemo pobjedom protiv Bokelja ponovo otvoriti pozitivnu seriju. Uradićemo sve da bodovi ostanu u Bijelom Polju – za Pobjedu je rekao trener Babača. - Svi fudbaleri su na raspolaganju, osim Kolića, koji ima kartone. Nadam se da ćemo izabrati dobitnu ekipu. Utakmica je jako važna, iako je do kraja jeseni sedam kola. Treba da mobilišemo redove i odigramo kako možemo. Bokelj se podigao, popravili su formu, nezgodan su rival, ali kod kuće, u ovakvom duelu, razmišljamo samo o pobjedi. Izlazimo ofanzivno, pa ko što ponese – zaključio je Babača. D. KAŽIĆ

Haos u Nikšiću

PODGORICA – Baš kada pomislimo da smo u crnogorskom fudbalu vidjeli sve, dođu nove ružne slike.

Juče iz Nikšića – u trenutku kada je sudija Stefan Goločevac trebalo da označi početak drugog poluvremena na stadionu Čelika kraj Bistrice, u utakmici 13. kola Druge lige Internacional - Berane, kroz prolaz koji vodi do svlačionica na teren je upala grupa od tridesetak maskiranih osoba, sa fantomkama, koji su imali motke i baklje, i krenula ka dijelu tribine gdje su smješteni navijači Berana.

Veliki broj baklji upućen je ka

gostujućim navijačima, a onda je uslijedio opšti metež. Nakon haosa, grupa huligana je uspjela da pobjegne istim putem kojim je upala na igralište, a organi reda nastojali da spriječe ulaz navijača Berana u teren. Šokirani fudbaleri brzo su se povukli, s tim da su pojedini igrači Berana bili kod tribine kako bi pružili podršku svojim navijačima. Nakon pola sata, veliki dim od pirotehničkih sredstava se povukao, stadion je bio pod blokadom i velikim policijskim obezbjeđenjem, tako da je sve bilo spremno da se meč, ipak, nastavi.

Poslije 40 minuta počelo je

Real može na ,,plus 5“, Barsa za nastavak niza

PODGORICA – Prvi ,,el klasiko“ ove sezone mogao bi da ima važan uticaj na šampionsku trku u La Ligi – Real Madrid pred današnji okršaj sa Barselonom (16.15 h) ima dva boda više od Katalonaca i pobjedom bi napravio prvi značajniji bijeg na tabeli. - ,,El klasiko“ je uvijek poseban. Ovo je prvi u sezoni, prvi otkad smo krenuli s novim projektom. Potrebno nam je da sa tribina dobijemo energiju kakvu zahtijevaju ovako veliki mečevi. Želimo da nas to dovede do rezultata koji će nas sve obradovati – rekao je Ćabi Alonso, trener Real Madrida. Za Barselonu neće igrati Robert Levandovski, Dani Olmo, Rafinja... a biće oslabljena i na klupi jer je suspendovan trener Hansi Flik. U ulozi prvog trenera biće njegov pomoćnik Markus Sorg - Čast je biti u ovoj poziciji – rekao je Sorg.

- Naravno da će se osjetiti Hansijevo odsustvo s klupe jer je on najvažniji dio tima. Ipak, igrači vrlo dobro znaju što moraju da urade, a Hansi je kao i svi vrlo motivisan – dodao je Sorg. Barselona je slavila u sva četiri međusobna duela prošle sezone (dva puta u prvenstvu, dva u finalima Kupa kralja i Superkupa), a računajući prijateljski meč ima pet uzastopnih trijumfa.

- Ovo je drugačije vrijeme, naš projekat je drugačiji i tek je počeo. Analizirali smo Barselonu, ali plan igre temeljimo na našim kvalitetima – istakao je Ćabi Alonso.

,,Merengesi“ su deklasirani prije mjesec u gradskom derbiju s Atletikom (2:5), ali su od tada nanizali četiri pobjede, od čega posljednju nad Juventusom u Ligi šampiona (1:0).

- Prošlo je nekoliko sedmica od tog derbija, ispravljamo stvari

drugo poluvrijeme, a utakmica je završena bez pogodaka. Nakon utakmice saopštenjem se oglasila Uprava policije.

- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić preduzimaju intenzivne mjere i radnje na identifikovanju navijača koji su upali na fudbalski teren i izazvali sukob sa navijačima drugog kluba, pri čemu su dva građanina i dva policajca zadobili povrede - saopšteno je iz Uprave policije.

Kako navode, u 14 časova, na pomoćnom terenu FK Čelik u Nikšiću, počela je fudbalska utakmica između Internacionala i Berana.

- Na poluvremenu je došlo do

upada oko 40 navijača ,,vojvoda“ koji su bile sakriveni u službenim prostorijama FK Sutjeska na glavnom stadionu. ,,Vojvode“ su krenule ka navijačima Fudbalskog kluba Berane bacajući ka njima kamenice i druge predmete, čime su narušili javni red i mir. Do sada su se u Opštu bolnicu u Nikšiću, na ukazivanje medicinske pomoći, javila dva lica, zbog lakših tjelesnih povreda - navode iz policije.

Takođe, dva policijska službenika su zadobila lakše tjelesne povrede od kamenica.

- U prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić dovedena su odgovorna lica FK Sutjeska, a

FK BERANE: Naši navijači napadnuti bez ikakvog razloga, policija nije reagovala na vrijeme

FK Berane izražava duboko nezadovoljstvo i zabrinutost zbog incidenata koji se juče dogodio na utakmici protiv Internacionala u Nikšiću, saopšteno je iz tog kluba.

- Naši navijači su, bez ikakvog razloga, napadnuti tokom trajanja meča, što predstavlja ozbiljan propust u organizaciji događaja. Ovakvi događaji su neprihvatljivi i jasno ukazuju na nedovoljnu bezbjednosnu koordinaciju i propust nadležnih organa, uključujući i poli-

cijske snage, koje nijesu na vrijeme reagovale da zaštite prisutne - navode oni u objavi na društvenim mrežama.

FK Berane smatra da je bezbjednost navijača, igrača i svih učesnika sportskih događaja apsolutni prioritet i da se slične situacije moraju hitno spriječiti.

- Naš klub osuđuje svaki vid nasilja i apeluje na sve nadležne institucije da preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se obezbijedila potpuna sigurnost na sportskim manifestacijama u Crnoj Gori. FK Berane će i dalje insistirati na odgovornom pristupu organizaciji utakmica i zaštiti svih članova i navijača - poručili su Beranci. Iz FK Berane su kazali i da očekuju brzu reakciju nadležnih i pravovremeno sankcionisanje počinilaca tog incidenta. - Bezbjednost i fer-plej moraju biti stubovi sporta koji volimo i koji zastupamo - zaključuju iz FK Berane.

u vezi sa okolnostima skrivanja ,,vojvoda“ u prostorijama ovog kluba. Policijski službenici preduzimaju intenzivne mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica u vezi sa ovim događajem. Policija će izvršiti detaljnu analizu, kako u odnosu na postupanje policijskih službenika, tako i u odnosu na postupanje lica koja su omogućila skrivanje navijača u prostorijama FK Sutjeska, kao i unošenje nedozvoljenih predmeta u prostor stadiona. Prema licima koja su izazvala incident biće preduzete zakonom propisane represivne mjere i radnje, u skladu sa kvalifikacijom ovog događaja koja će uslijediti - objašnjavaju iz Uprave policije. R. PEROVIĆ

i poboljšavamo se. Mislim da smo u dobroj formi, igramo dobro. Ovo je povoljan trenutak za nas. Ima, naravno, prostora za napredak, ali na pragu smo novembra, trofeji se ne osvajaju sada. Dug je put do kraja sezone, ali trenutno razmišljamo samo o ,,el klasiku“. Svakako, kako god se završi, ništa neće biti riješeno – dodao je Alonso. Barsa je dobro reagovala nakon poraza od PSŽ-a (2:1) i Sevilje (4:1) – savladala je Đironu (1:0) i Olimpijakos (6:1).

- U ,,el klasiku“ nije važno u kakvoj ga formi koji tim dočekuje. Ne znači mnogo ono što ste uradili u prethodnim utakmicama – rekao je vezista Pedri - Naravno, prošle sezone smo bili nevjerovatni, moramo se vratiti na taj nivo. Uvijek ima prostora za napredak, ali treba se podsjetiti da smo prošle sezone uspjeli da pobijedimo u svim mečevima s Real Madridom i nadamo se da ćemo isto moći učiniti i ove sezone – dodao je Pedri. Ne. K.

PODGORICA - Došao je kraj

Interovoj seriji od sedam uzastopnih pobjeda u svim takmičenjima.

Prekinuta je na terenu aktuelnog prvaka Italije – Napoli je u derbiju osmog kola Serije A slavio 3:1 i preuzeo prvo mjesto na tabeli, s bodom više od Milana, tri od Rome (ima meč manje) i ,,nerazura“.

Gosti su na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“ skoro sat kontrolisali igru, ali im to nije pomoglo jer su morali da jure prednost rivala – na kraju neuspješno.

Inter je u prvom poluvremenu imao četiri velike prilike (dvije Bastoni, po jednu Martines i Damfris), nijednu nije iskoristio, a Napoli je poveo iz diskutabilnog jedanaesterca – nakon kontakta HenrihaMhitarjana i Đovanija diLorenca čekala se odluka iz VAR sobe, da bi potom Kevin de Brujne pogodio za 1:0, a prilikom šuta se i povrijedio.

Angisa razgrnuo odbranu Intera i postavio konačan

Inter je dobro otvorio i drugo poluvrijeme, ali ga je ,,presjekao“ sjajan gol Skota Mektomineja na asistenciju Spinacole Samo pet minuta kasnije Hakan Čalanolu smanjio je na 2:1 iz penala, ali ni to nije pomoglo vicešampionu Italije. Napoli je iskoristio veoma loše izdanje Interove defanzive i preko Franka Angise - koji je vukao loptu 30 metara i razgrnuo odbranu ,,nerazura“ – u 66. otklonio sve dileme. Ne. K.

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Grčki kralj proglasio je Vasa Brajovića za narodnog heroja

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

Osim generala Vasa Brajovića (Vasos Mavrovunotis), uz kojeg je tokom borbi kod Tripolice bio barjaktar Krsto iz Brajića, poznati su Joanos Slavanos Mavrovouniotis (Joanos Montenegrinos) koji je učestvovao u opsadi Tripolice septembra 1821. godine i dao važan doprinos osvajanju ovog važnog strateškog mjesta Peloponeza. Zatim Gligorije Đurović Crnogorac (Grigorije Jurović Mavrovouniotis), koji je u Grčkoj revoluciji komandovao elitnim odredom vojnika. Podnio je 1. septembra 1828. godine detaljan izvještaj iz Porosa, guverneru Grčke o njegovom doprinosu i učešću crnogorskih dobrovoljaca. Đurović se pokazao uspješan u diplomatskim misijama, a dodijeljena mu je na upravu Argonska administracija. Boravio je 1824. godine kod Petra I Petrovića na Cetinju da bi razgovarao o zajedničkim akcijama Crne Gore i Grčke protiv Osmanskog Carstva. Nakon 1824. godine mnogi Crnogorci nastavili su vojne karijere i dostigli visoke položaje u grčkoj vojsci, kao što su generali Vasos Mavrovunotis i Dimitrije de Vinc, zatim komandanti bataljona (hilijarsi) Stefos i Anastasi Dmitrević, vicehilijarh Jovo Mavrovunotis, crnogorski kapetan Nikola Radovnijotis Lazar Đurković iz Risna bio je blizak saradnik Vasa Brajovića tokom Grčke revolucije. Odmah na početku ustanka predvodio je jednu četu u prvim borbama. Špiro Aleksić iz Herceg Novog je bio barjaktar u odredu kapetana Hadž Hrista Marko Radulović iz Mojdeža sa 18 godina borio

Donosimo studiju dr Srđe Martinovića o crnogorskim iseljenicima u stranim armijama od Malte, Italije, preko Latinske i Sjeverne Amerike do Evrope i Afrike. Autor je u proteklih desetak godina, uz vanredne napore, uspio da samostalno dovrši projekat koji obično sprovode institut

se u četi pomoraca Speciotia koju je predvodio grčki kapetan Zajmi. Radulović se kasnije vratio i postao je pomorski kapetan u Boki. Niko Janković iz Herceg Novog kao mladić učestvovao je u Grčkom ustanku. Gligor Miđor bio je kapetan u Navarinu, zatim Damjanović i Ilić koji su se istakli junaštvom u ustanku. Pomorski kapetani iz Boke Kotorske (Novog, Perasta, Prčanja, Dobrote i Morinja) podržavali su grčke ustanike i logistčki, a često su ih sklanjali na svoje brodove. Kapetan Joko Milinović koji je živo u Grčkoj takođe je pomagao ustanike kao i Lazar Šortan iz Morinja koji je živio u Carigradu, kao i Mato Mrša, Nikola Niko Lipovac, Josip Visković, kao i braća Drago i Špiro Popovići, Tripo Tomanović, Špiro Radulović i mnogi drugi. Kapetani iz Luštice Stjepo Neverović i Ješa Đurašević pomagali su grčki ustanak, kao i pomorci Setenčići, Rusovići, Kršanci i Janovići, kao i kapetani Špiro Barbić, Vuko Nikov, Đuro Starčević, Stanko Milović i Lazar Nikov Ivošević U Grčkoj revoluciji učestvovali su i braća generala Vasa Brajovića - Radoš, Lazar, Špiro i Todor. Radoš Crnogorac je poznati junak Grčke revolucije u kojoj se borio tri godine na ostrvu Evija i četvrtu na ostrvu Psara. Učestvovao je u odbrani ostrva Ftelija, kada je 1824. godine uspio sa svojom jedinicom da odvra-

ti tri napada osmanske vojske. Kada je vidio da nema izlaza 21. juna 1824. godine ušao je u tvrđavu i digao skladište sa barutom, ubio sebe, svoje saborce i par hiljada osmanskih vojnika. Među ustaničkim vođama su bili i Pero Mihović i Leso Kordić. U grčkoj vojsci od Crnogoraca njih pet je imalo generalske činove. Osim Vasa Brajovića, generali su bili njegovi sinovi Aleksandros i Timeleon i unuk Konstantin Vasos. Među značajnim generalima u Grčkoj revoluciji bio je i dvostruki general Dimitrije de Vinc. Najveći broj njih je helenizovan pa su nosili prezime Mavrovunotis, a kasnije su uzimali prezime po imenu oca poput Tomeleona i Aleksandra Vasosa. O

U Grčkoj revoluciji učestvovali su i braća generala Vasa Brajovića - Radoš, Lazar, Špiro i Todor. Radoš Crnogorac je poznati junak koji se borio tri godine na ostrvu Evija a kasnije i na ostrvu Psara. Učestvovao je u odbrani ostrva Ftelija, kada je 1824. godine uspio da sa svojom jedinicom odvrati tri napada osmanske vojske

Crnogorcima u ratu za nezavisnost Grčke dosta je pisano u grčkim časopisima.

VASO BRAJOVIĆ (MOJDEŽ, HERCEG NOVI, 1797 - ATINA, GRČKA, 9. JUN 1847), GENERAL

Pominje se kao Vaso Brajević. Prema nekim podacima roditelji Simo i Marija su mu

Nakon oslobođenja

Grčke Vaso Brajović ostao je na službi u grčkoj vojsci. O njemu je napisana i knjiga „Vasos Mavrouniotis” autora Atanasiosa Hrisolagisa koja je objavljena 1876. godine. Sinovi Vasa Brajovića, Timeleon i Aleksandar i unuk

Konstantin bili su generali grčke vojske

živjeli neko vrijeme u Mariupolju na jugu Rusije. Kao pomorac od rane mladosti je bio na pomorskim putovanjima od Trsta, Kube, Carigrada. Plovio je na brodu kapetana Marka Gojkovića iz Herceg Novog. Priključio se crnogorskim odredima u borbi protiv osmanskih vlasti za vrijeme crnogorskog mitropolita Petra I. Sa braćom je u Grčkoj od 1817. godine. Na čelu grupe od 120 boraca iz Crne Gore i Srbije, među kojima su bili i njegova braća priključio se 1821. grčkom ustanku za nezavisnost. Episkop Talanti

Neofit Metaksas mu je povjerio komandu nad oružjem provincije Karistije. Na ostrvu Evlija, u mjestu Karistija, 1821. organizovao je ustanak i sa mještanima Kotilja izvršio napad i savladao snage Jusuf-age. Ubrzo je postao kapetan, a 1822/1823. mu je povjerena komanda nad 500 boraca. Učestvovao je u napadu na Tasos. Plan mu je bio da dođe do centralne Grčke u kojoj se sastao sa Nikosom Kriezotisom kojeg je poznavao od ranije. Potom mu je 1824. naređeno da se preseli na Hidru kako bi branio ostrvo, a predsjednik izvršne vlasti Hidre Georgios

Kounturiotis unaprijedio ga je u čin generala i dodijelio komandu nad odredom od 1.500 boraca. U periodu 1825-1827 jedan je od rijetkih gerilaca koji nijesu poraženi od egipatskih snaga predvođenih Ibrahim-pašom, koje su umalo potpuno uništile grčke ustaničke snage. Učestvovao je u oko 150 bitaka i okršaja. Istakao se u borbama kod Korinta kada je onemogućio spajanje dvije osmanske vojske, zatim u borbama u okolini Atine, kada je spasio stanovnike tako što ih je evakuisao brodovima. Učestvovao je u bici u Rusi (istočna Grčka) protiv odreda Kehai-bega. U julu 1826. stavljen je pod komandu Georgija Karaiskakisa koji mu je povjerio odbranu regiona. Za to vrijeme učestvovao je u bitkama na Atici: tri u Liosiji protiv Siliktarija, dvije u Eleusinu protiv Kiutači paše i dvije u Haidariju protiv Kiutači paše Učestvovao je u borbama u blizini grada Lisolunta 1824. Zatim kod Egeja 20. oktobra 1825. Učestvovao je u odbrani Akropolja, kao i zauzimanju važnog strateškog klanca kod Pireja 1827. Ponovo se sukobio sa Kiutači-pašom u januaru 1827. nakon pritiska pukovnika Konstantina Dionisija Vurvačisa, iako se nije slagao sa naređenjima koja je dobio od Karaiskakisa, jer je smatrao da to nije pogodan prostor za vođenje borbi. Bitke koje je posebno vodio bile su: kod Kamatera, kod Liatani Tebe i kod Keratsinija sa Kiutači pašom. Grčki kralj Oton I proglasio ga je za narodnog heroja i imenovao za ličnog pratioca - ađutanta. Nakon oslobođenja Grčke ostao je na službi u grčkoj vojsci. O njemu je napisana i knjiga „Vasos Mavrouniotis” autora Atanasiosa Hrisolagisa koja je objavljena 1876. godine. Preminuo je od upale pluća i iscrpljenosti. Sahranjen je u Atini na groblju velikana. Njegovi sinovi Timeleon i Aleksandar i unuk Konstantin bili su generali grčke vojske. U gradu Lokronu nalazi se njegov spomenik oko kojeg se često organizuju proslave događaja i bitaka vezanih za grčki ustanak. U Podgorici mu je 2003. podignut spomenik. (Nastavlja se)

Janusova lica novca

Nova ekonomija (2)

Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ

Nova demokratska adminsitracija prihvatila je do određene mjere potrebu državne intervencije. Otuda je odmah krenula u potragu za nekim mehanizmom koji bi joj omogućio da se uhvati ukoštac sa poznatom spiralom nadnica i cijena. Taj je problem i naročito apostrofiran u izvještaju Vijeća ekonomskih savjetnika u prvoj godini nove administracije: ,,Ima u privredi važnih sektora u kojima su ili firme velike ili su zaposleni dobro organizovani ili oboje. U tim sektorima mogu privatni učesnici imati veliku diskrecionu moć nad nagodbama o nadnicama i nad odlukama o cijenama“.

Država je na to i sada reagovala intervencijama kojima je uspjeh zavisio od dobrovoljnog pokoravanja zainteresovanih, iako se, doduše, to pokoravanje ponekad postizalo službenim pritiskom i indirektnim sankcijama za neposlušnost. Uvedeni su službeni limiti ili smjernice za utvrđivanje nadnica i cijena; te su smjernice nalagale sindikatima da svoje godišnje zahtjeve za povećanje nadnica drže manje -više na nivou godišnjeg rasta produktivnosti, tj. otprilike tri odsto godišnje. S obzirom da je povećanje produktivnosti imalo za posljedicu takvo povećanje proizvodnje po radnom satu koje je bilo dovoljno da se pokriju troškovi izazvani povećanjem nadnica, povećanje nadnica uglavnom nije izazivalo povećanje troškova proizvodnje. A kako su zbog toga troškovi bili stabilni, tražilo se i od firmi da cijene drže na stabilnom nivou. U proljeće 1962. godine ova politika našla se na dramatičnoj provjeri a ujedno je dobila i veliki publicitet. Početkom te godine Artur Goldberg, tadašnji ministar rada koji je na to mjesto došao sa položaja generalnog savjetnika Sindikata metalskih radnika, vodio je pregovore koji su doveli do sklapanja novog kolektivnog ugovora o nadnicama u industriji čelika. Odredbe tog ugovora bile su uglavnom u skladu sa Vladinim smjernicama. Ali, Američko udruženje za

Za konzervativnu ekonomsku misao nije ništa važnije i bitnije od benignog, blagotvornog prvenstva tržišta. Ali, tržište nije ni blagotvorno niti ima dominantnu ulogu u situacijama kada samo intervencije države mogu spriječiti inflaciju i time poboljšati njegovu performansu

čelik koje je uvijek imalo smisao za glupo razmetanje snagom, što je imalo i dugu tradiciju u korporacijskoj reklami, odmah je nakon toga, jednostrano objavilo povećanje cijena čelika za šest dolara po toni. U istom trenutku, kad je o toj odluci obaviještena javnost, generalni direktor koncerna ,,svratio“ je u Bijelu kuću, da o tome obavijesti predsjednika Kenedija. I druge firme čelične industrije pripremale su se da učine to isto, a neke su to uskoro i učinjele. Predsjednik Kenedi uputio je nekoliko duhovitih uvreda na račun karaktera i rodoslova poslovnih ljudi. Njegova odlučnost da će preduzeti mjere na koje ga ovlašćuje Zakon za borbu protiv trustova, prijetnja da će neke neugodne mjere preduzeti Federalna komisija za trgovinu i otvorena prijetnja u vezi sa državnim kupovinama čelika, sve je to natjeralo čeličane da počnu razmišljati. Jedne ili dvije, senzibilnije od drugih, odlučile su da se ne ugledaju na Američko udruženje za čelik; sve ostale, uključujući pomenuto Udruženje, na kraju su morale odustati od povećanja cijena. Tako je spašen princip dobrovoljnosti u kontroli nadnica i cijena, kako se to tada zvalo. U naredne četiri

godine u periodu neprestane ekspanzije zaposlenosti i proizvodnje, industrijske su cijene postale gotovo jednake – stabilne i nepromijenjene. U suzdržanoj ocjeni tog iskustva, Valter Heler, glavni arhitekta ekonomske politike tih godina, zaključio je: ,,Sudeći po privatno izražavanim mišljenjima (i javnim kricima boli) predstavnika sindikalnih privrednih krugova i na osnovu pažljive komparativne analize trendova, nadnica i troškova, možemo slobodno zaključiti kako smjernicama pripada najveća zasluga za umjerenost pokazanu na sektoru nadnica i cijena u periodu velike ekspanzije velike ekspanzije privrede 60-ih godina“. Ova situacija nije dugo potrajala. Početkom 1966. godine osjetno su povećani državni izdaci zbog rata u Vijetnamu. Strahu od povećanja poreza sada se pridružio strah da se porezi povećavaju radi finansiranja nepopularnog rata. Dodatni porez na ratne izdatke izglasan je jedva 1968. godine. U međuvremenu, povećana potražnja stvarala je pritisak na cijene i troškove života. Kako su se ovi povećavali, povećavao se i pritisak zahtjeva za povećanjem nadnica, što je bilo i opravdano –

pogodba se zasnivala na stabilnim cijenama. U isti mah žalosno se smanjio moralni autoritet Vlade, koja je sada morala moljakati za podršku ratu protiv kojeg je bio veći dio naroda. I tako, dok se potreba za smjernicama povećavala, njihova se djelotvornost smanjivala. Godine 1966. novim kolektivnim ugovorom sa građevinskim radnicima na teritoriji Nju Džersija, visoko je premašen i probijen plafon nadnica određen smjernicama. A to se ponovilo i u Kolektivnom ugovoru sa mehaničarima vazduhoplovnih kompanija. Već za kratko vrijeme nestale su sve kočnice porastu cijena i nadnica. Ekonomisti Niksonove administracije koja je došla na vlast u januaru 1969. godine, odmah su dali jasno na znanje da su u principu protiv svake takve i slične intervencije na tržištu. Za te ljude jedino je važan bio princip, bez obzira koliko on bio u raskoraku sa stvarnošću. Za konzervativnu ekonomsku misao nije ništa važnije i bitnije od benignog, blagotvornog prvenstva tržišta. Ali, tržište nije ni blagotvorno niti ima dominantnu ulogu u situacijama kada samo intervencije države mogu spriječiti inflaciju i time poboljšati njegovu

performansu. Treba, međutim, naglasiti, da intervencije zasnovane na ovim premisama, kao smjernice i sa njima povezane mjere obuzdavanja cijena nikada nijesu našle mjesto ni u učenju liberalnih ekonomista. I za to je postojao dobar razlog – sistem što ga je stvorio Kejns nije dirao u tržište, a to znači da nije dirao ni u etablirane mikroekonomske ideje koje su iznosili ekonomski udžbenici, a koji su bili u glavama nastavnika. Prema tim etabliranim teorijama, ponuda i potražnja automatski postižu ravnotežu čim se povede nužno usklađivanje potražnje na višem nivou proizvodnje. Mehanizam kojim se ostvaruje ravnoteža ponude i potražnje, kojim se utvrđuju cijene i kojim se resursi raspoređuju među korisnike – ostao je nepromijenjen. Doduše, postojanje i uvođenje smjernica bilo je priznanje da su cijene i nadnice ipak podložne uticaju korporacija i sindikata, da zapravo nijesu odraz tržišne ravnoteže, nego moći korporacija i sindikata. Ali, takvoj moći nije bilo mjesta u etabliranoj ekonomskoj nauci, pa je zato bila nešto od čega su poslušno i odano odvraćali pogled i mnogi liberalni ekonomisti.

Liberalno orijentisani članovi Vijeća ekonomskih savjetnika, za svog mandata nijesu mogli izbjeći neugodno djelovanje sindikata na nadnicu i korporacija na cijene, a isto tako ni interakciju tih dvaju faktora. Ali čim bi se ovi ekonomisti vratili na svoje fakultete, pa ondje nastavili podučavati mlade, odmah bi odbacivali takve zbunjive, kontroverzne i nenaučne preokupacije. U njihovim člancima i predavanjima, vlast nad cijenama opet je oduzeta korporacijama i sindikatima i vraćena tržištu. Ti su ljudi opet tvrdili da se puno zaposlenje može postizati, a inflacija efikasno sprečavati dobro smišljenim ,,stručnim“ uštimavanjem monetarne politike. A to je bila greška. Iskustva tih godina pokazivala su da ekonomska moć (moć korporacija i sindikata) može poraziti nastojanja da se visoka zaposlenost kombinuje sa

stabilnim cijenama, pa je zato u praksi nužna intervencija države. Ali ta praksa nije nikad postala dio principa, a princip je sačuvao svoj snažni uticaj. Prema jednom optimističnom mitu, koji tvrdi da, kad god su posrijedi pojave koje se tiču života običnog građanina toliko koliko ga se tiče ekonomska politika, konačna odluka pripada – građaninu. Možda je to u krajnjoj liniji tačno, jer građanin na kraju, može da prije ili kasnije, najuri iz javne službe one koji ne uspiju. Ali u međuvremenu, do trenutka kad taj njihov uspjeh ne postane očit, ili do vremena kada to njihovo najurivanje postane praktično neostvarivo, ekonomska je politika u rukama specijalista. Zato ništa od onoga u što ekonomisti vjeruju ili bi htjeli vjerovati, a to su u prvom redu – ekonomski principi na koje se oslanjaju i na koje se pozivaju – nije prolazna i nebitna sitnica, nego to što igra itekako odlučnu ulogu. Dalja greška bila je kobna neelastičnost kejnsijanskog sistema. Kako se taj sistem razvijao tih godina, tako su državni izdaci bivali sve manje podložni restrikcijama. Porezi su se i dalje prilagođavali povećavanjima ili smanjivanjima oporezivog dohotka, ali, osim u ekstremnoj situaciji koju stvara rat, više nijesu bili podložni povećanjima koje bi donosili novi zakonski propisi. Kad se državni izdaci mogu povećavati ali se ne mogu smanjivati, kad se porezi mogu smanjivati ali se ne mogu povećavati –fiskalna politika nužno zapada u jednosmjernu ulicu. Ona će u takvim okolnostima biti izvanredno efikasna kao oruđe za borbu protiv deflacije i depresije, ali neće biti osobito efikasna kao oruđe za borbu protiv deflacije. Kejnsijanski sistem bio je uvijek mnogo manje elastičan nego što su mislili njegovi zagovornici. Kao što smo već napomenuli, tridesetih se godina smatralo da bi fiskalna politika morala djelovati putem državnog trošenja. Izdaci države mogli su se povećavati da bi se tako nadoknađivao manjak izazvan nedovoljnim privrednim trošenjem ili nedovoljnim investicijama ili su se mogli smanjivati kad je nivo privatnog trošenja ili investicija bio dovoljan. U poreze se nije diralo. Budući da je povećanje proizvodnje i zaposlenosti imalo kao posljedicu smanjivanje spiskova pomoći za nezaposlene i spiskova učesnika u javnim radovima organizovanim za ublažavanje nezaposlenosti i budući da se time ujedno smanjivao pritisak raznih drugih, npr. farmera, postojala je mogućnost da se državni izdaci smanjuju u isti mah, dok se proizvodnja i zaposlenost povećavaju. Od 1936. do 1937. godine smanjeni su federalni izdaci sa 8,5 milijardi na 7,2 milijarde dolara ili za otprilike 15 odsto (a to je bilo osjetno i za to vrijeme očigledno nerazborito smanjenje).

AUTOR: ERO ELEKTRANA NA RIJECI GRAM AKTIVA U TRGOV. KNJIGAMA

PARKOVI, DRVOREDI I CVJETNI ZASADI U GRADU

BRIGA, VO\ENJE RA^UNA (tur.) BOG JU@NOG VJETRA U STAROJ GR^KOJ

GLUMAC BOSILJ^I]

IZMUMRLA PRICA SA MAURICIJUSA

POVE]ANJE

OMLADIN. RUKOMET. KLUB (skr.)

ELEKTRON

SRPSKI PJESNIK

(anagram: ANT)

SREDSTVA ZA PODMAZIVANJE

JEDINICA EL. OTPORA RASKO[AN STAN JAPANSKI PILOT SAMOUBICA LI^NA ZAMJENICA MLIJE^NI PROIZVOD TESLA

VRSTA GOLUBA (mn.) NA TOM MJESTU MASLINASTI MINERAL

LITAR CRTANI JUNAK SA SLIKE REOMIR

FONTANA U RIMU

KU]ICA U VRTU

VOLUMEN TIP FR. AUTOMOBILA

KARIKATURISTA VOLJEVICA

RANIJI FUDBALER HENES FIGURA CIGARETNI PAPIRI]I

PRO@DRLJIVO AKCIONAR. DRU[TVO

OTKRIVATI, PRONALAZITI RUBLJA AR

POZITIVNE ELEKTRODE PRKOS

A G I ^ N I L I K

U

VODORAVNO: 1. Pasmina pasa - Va`an za~in, 2. Obrada, 3. Ispra`njen - Raniji danski fudbaler, sada trener, Ebe, 4. Plafon- Italijanski pisac, Dario, 5. Ikavski govor - [kola (skr.) - Oznaka za Norve{ku, 6. Posao ili slu`ba carinara, 7. Ime francuske pjeva~ice Pjaf - Rijeka u podzemnom svijetu (gr~. mit), 8. Prvo slovo - Muzi~ar, Gregori - Sastavni veznik, 9 Osobina onoga kod koga se koriste obje strane, 10. Centar krvotoka- Ime sprintera Boldona - 1. i 3. samoglasnik, 11. Otpadak od sijena, trina - [krgutanje, 12. Oznaka za radijus- Stadion u Budimpe{ti - Mjesto kod Subotice, 13. Novi red, novi pasus (mn.) - Dug vremenski period, 14 U~enje o postojanju `ivota u prividno ne`ivim tijelima - Simbol sumpora, 15. Glavni grad Gr~ke - Ime knji`evnice Kristi.

USPRAVNO: 1. Sportski rekvizit (mn.) - Grad u ^e{koj, 2. Magi~na rije~ u pri~ama o ~arobnjacima- Litvanski (skr.), 3. Vrsta zanatlije (mn.) - Re}i ne{to lo{e o nekome (fig.), 4. Razmotati se - Slavna belgijska teniserka, @istin, 5. Stanovnik op{tine u Ba~koj, na rijeci Tisi - Stariji (skr.) - Ime glumice Rozin, 6. Dina od milja - Mjera za papirJugoistok (skr.), 7. Ovda{nji (skr.)- Veoma bogata ponuda jela i pi}a na trpezi, 8. Pasmina - @ivotinjica sa mnogo nogu - Simbol srebra, 9. Upi{ite: NJ. A. - Lektira - Ekspert u islamskoj religiji, 10. Vrsta umaka, za~in za jelo - Inicijali {ahiste Kramnika - Ni`e gr~ko bo`anstvo - Oznaka za temperaturu, 11. Simbol kiseonika - Nositi ovamo - Zdjela.

Postavka: 2, 5, 7, 1

Gojko Mandi}

Verica Rajovi}

DA, DRI, JE, KA, KO, MAK, ME, NA, NAR, NE, PAK, PRI, RA, RE, RI, SE, SE, SI, SO, SPO, VI

VODORAVNO I USPRAVNO: 1 Ulizica (fig.), 2 Vrsta ptice grabljivice (slika), 3. Jedan od naziva za visibabu, 4. Torbica sa priborom za toeletu (mn.), 5. Knjiga u koju se upisuju uspomene, 6. Grdoba

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

(3 slike)

(3 slike) do 60 riječi (6 slika)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Dana 25. oktobra 2025. iznenada je preminula u 65. godini naša voljena

prof. NADA Miodraga NENEZIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 25. oktobra od 12 do 16 časova i 26. oktobra. od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI:

suprug MIODRAG, kćerke NEVENA, DUDA i SUZANA, brat LUKA, sestre LJILJA i LIDIJA, unučad DANICA, DANILO, IRINA i LUKA, đever ŽELJKO, snaha JASNA, zaove SNEŽANA, BILJANA i VERA, stric DANILO, tetke VELIKA i GRANA, sestrići, sestričine, bratanići, brataničine i ostala brojna rodbina NENEZIĆ, KLJAJIĆ i ŽIŽIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

NADI NENEZIĆ

Hvala ti za divno druženje i nezaboravne trenutke. Počivaj u miru i neka ti je laka ova crnogorska zemlja koju si neizmjerno voljela.

VIDA I ŽELJKO sa djecom

Sa tugom se opraštamo od naše drage koleginice u penziji,

Dana 25. oktobra 2025. preminula je u 83. godini naša draga

Saučešće primamo na seoskom groblju u Goljemadima 26. oktobra od 10 do 16 časova i 27. oktobra od 10 do 15 časova, gdje će se obaviti i sahrana

OŽALOŠĆENI: sinovi PREDRAG - PEĐA i VASKO, snahe SONJA, SONJA, SONJA i IRENA, unuci MILOŠ i DUŠAN, unuke MARIJANA i SARA, praunučad, bratanić ALEKSANDAR, bratanična SANDRA, đeveričići, đeverične i ostala rodbina

JELENI Miljka KOVAČEVIĆ rođ. GUTOVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti ljubav kojom si nas nesebično obasipala.

Brat MILOŠ, snaha DRAGANA, bratanične MINA, MAŠA , MIJA i bratanić MATIJA

prof. NADE Miodraga NENEZIĆ

Nada je dugi niz godina bila vrijedan i predan član našeg kolektiva, ostavljajući neizbrisiv trag profesionalnosti, topline i ljudskosti. Njenu dobrotu, osmijeh i posvećenost poslu i ljudima uvijek ćemo pamtiti s poštovanjem i zahvalnošću.

Zauvijek u našim sjećanjima.

KOLEKTIV JU GIMNAZIJE „STOJAN CEROVIĆ“ NIKŠIĆ

Neđelja, 26. oktobar 2025.

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

OLGI

Teško je reći zbogom nakon toliko godina topline, ljubavi i iskrenog prijateljstva. Falićeš nam u zajedničkim trenucima, ali ćemo te pamtiti i spominjati kao jedinstvenu i neponovljivu osobu. Hvala što si nam obogatila živote i ostavila lijepe uspomene.

Posljednji pozdrav dragoj sestri i

JELENI KOVAČEVIĆ rođ. GUTOVIĆ

Sestra CICA, sestrić IVAN I DANILO sa porodicama

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

BLAGOTE Žarkovog GRBOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje moju tugu za tobom. Ne brišu godine, a ni vrijeme onu neraskidivu nit roditelja i đece. Dragi tata, dok ja živim živjeće ponos i uspomene na tebe i tvoj časni lik. Sa ljubavlju i poštovanjem, tvoj sin SLAVKO sa porodicom

Voljenom ocu i đedu

BLAGOTI GRBOVIĆ

S ponosom čuvamo sjećanje na tebe, s ponosom izgovaramo tvoje ime. S tvojim odlaskom ostala je velika praznina, ali sve što si ostavio iza sebe je nemjerljivo veliko i ispunjeno.

Tvoja ćerka MAŠA i unuka GAGA

Dragi tata

BLAGOTA GRBOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Tvoja dobrota, snaga i ljubav ostale su dio nas zauvijek. Puno nam nedostaješ, zauvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoja ćerka SLAVKA sa porodicom

1143

Neđelja, 26. oktobar 2025. Oglasi

Dragom bratu

Dragom bratu

Srećo sestrina RANKO

Radosti voljena.

Hvala na ljubavi, brizi i nježnosti koju si nam darivao. Hvala ti za sve srećne dane koje si nam poklonio. Volimo te i ne zaboravljamo.

Tvoji: ANA, ANJA, LUKA i ŽELJKO

RANKU

Rale, tako sam te od milja zvala, blaga i plemenita dušo. Nadala sam se tvome ozdravljenju, a ti me iznenadi preranim odlaskom. Hvala ti za nesebičnu ljubav koju si pružao meni i mojoj porodici. Počivaj u miru dragi brate. VESNA sa porodicom

Voljenom

Blaga i plemenita dušo, počivaj u miru. MIRA GOŠOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Srešćemo se tamo gdje vrijeme ne postoji. Voli te SNEŽANA

MILENTIJE

Ostala je praznina koju ni najljepše sjećanje na zajednički provedeno vrijeme ne može popuniti.

Tužna i ponosna,

Brat ZORAN sa porodicom

Dana 27. oktobra 2025 navršavaju se dvije godine od kako nije sa nama naš

ĐORĐIJE – MIŠKO VEMIĆ I dalje živiš u svakom našem danu, u mislima i srcima. Tvoja ljubav i uspomene koje si ostavio čine da te uvijek osjećamo pored sebe Tvoji najmiliji MILICA, LUKA, DRAGANA

MILENKO RADUNOVIĆ

Prošla je tužna i duga godina dana od tvog tihog odlaska. Ostavio si nam neizmjernu tugu i prazninu i bezbroj misli koji staju u jedno pitanje: „Je li moralo baš tako i baš tada?“ Odgovor pokušavamo naći u svakodnevnom sjećanju na tvoj plemeniti lik i dobra djela koja su krasila svaki tvoj korak. Čuvamo te od zaborava.

Godina je dana od smrti našeg dragog VOJISLAVA NOVOVIĆA

STEVAN sa porodicom

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe trajaće zauvijek. Čuvamo te u našim srcima.

PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 28. oktobra navršavaju se dvije godine kako me je napustio moj voljeni suprug

KRSTO Milošev PEROVIĆ

Vrijeme prolazi, ali tuga zbog tvog odlaska traje vječno.

Uvijek ćeš živjeti u našim srcima i sjećanjima. Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružala.

KATARINA, sestričić DAČKO i sestrična SEKA

I ovaj 26. oktobar bez tebe… Ali mnogo teži i bolniji.

Nadam se da ćemo se ubrzo sresti, na nekom ljepšem mjestu.

DESE i MIŠO ABRAMOVIĆ

Danas, na vaš zajednički rođendan, srce nam je ispunjeno tugom, ali i ljubavlju prema vama, ljubavlju koju ste nam pružili. Vaš duh živi u nama i u svakom koraku koji činimo.

Vaše NADA, NENA i ANA

DRAGA MIŠE

Danas bismo slavili tvoj rođendan.

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na tebe nikada neće. TVOJI MAMA, TATA, SESTRE i BRAT

Navršavaju se četiri godine od smrti naše majke

Ponosni smo na tebe. Uvijek ćemo te pamtiti po dobrom. Tvoja porodica NIKOLIĆ

Neđelja, 26. oktobar 2025.

Dana 26. oktobra 2025. navršava se pola godine od smrti naše drage i voljene supruge, majke, svekrve i babe

LIZE Krstove RAIČKOVIĆ

Pola godine je prošlo, a tuga, bol i praznina ne prolaze. Tvoj osmijeh, tvoja dobrota i ljubav koju si nam pružala ostaju zauvijek u našim srcima. U nedjelju, 26. oktobra 2025. godine, porodica će posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju u Farmacima.

porodicom

Tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu u našim srcima. Ponosni smo što smo te imali i nikad te nećemo zaboraviti.

Tvoja sestra MARIJA sa porodicom

Godina dana od kada nas je napustila naša draga

MILEVA RADULOVIĆ rođena RADONJIĆ

Samo vrijeme prolazi, a bol i sjećanja na tebe ostaju vječno. Nedostaješ nam mnogo Brat ZEKA RADONJIĆ sa porodicom

NJEGOSAVA Boža PARAČA

Prošlo je pet godina otkako nisi sa nama. U srcima i mislima zauvijek ostaješ. Tvoja PORODICA

SJEĆANJE

26. 10. 2020 – 26. 10. 2025.

Sa nama si u mislima svakog dana, prisutna u svemu što je bilo i što će biti. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Majka OLGA, brat ŽELJKO, snaha TANJA, bratanične IVANA i JOVANA

Neđelja, 26. oktobar 2025. Oglasi

26. 10. 1996. 18. 8. 2010. 26. 10. 2025. 26. 10. 2025.

OLGA ŽIVKO GRGUROVIĆ GRGUROVIĆ

…Kao vječnost i kao tren… Sa nama ste u porodičnim dešavanjima, razgovorima, životnim odlukama, radovanjima…

Vaša TANJA sa ANDRIJOM, ITANOM, MATIJOM i MIŠKOM

S ljubavlju i tugom sjećamo se naših voljenih

akademik prof. dr RADMILA dr MIOMIR DAŠIĆ DAŠIĆ 2020–2025. 2009–2025.

Vrijeme ne donosi zaborav, niti može umanjiti prazninu koju ste ostavili u našim srcima. Živite u svakom našem danu i svakoj našoj misli.

Vaši najmiliji: ŽARKO, TANJA i BILJANA, unučad MIRA, STEFAN, MARIJA, FILIP, NENAD i MIHAILO

Dragom zetu i tetku

SAŠI ŠĆEPANOVIĆU

S tugom i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

STANKA, NEVENKA i MILIJANA sa porodicama

SJEĆANJE na naše drage

otac LJUBO majka MILOSAVA

brat RAJKO unuka LIDIJA

VAŠI NAJMILIJI

Sin IVAN sa porodicom

su četiri godine od kada nije pored nas naš voljeni otac i suprug

Naš zagrljaj je bio ljubav, sigurnost, dom, toplina, sreća, naš život...

U ćutanju, u snovima, u mislima trajemo. Zauvijek ogrnuti tvojom ljubavlju, kao vječna uspomena koja nikada neće proći.

Tvoje ime zauvijek je ispisano u našim srcima.

Jedini brate

Vole te beskrajno tvoja dva života FILIP i VJERA

Đed IVAN, baba VOJKA i tetka SANJA 1152

LIDIJA BOŽOVIĆ

Počivaj u miru, anđele naš.

SAŠA ŠĆEPANOVIĆ

Četiri su godine bez tebe a ti si nam uvijek u mislima i srcu.

Zauvijek te vole i čuvaju od zaborava Brat ŠOLE, snaha LIDIJA i brataničine KATARINA i KRISTINA

S tugom i ljubavlju sjećamo se naše drage sestre, zaove i tetke SONJE Rankove MARINOVIĆ rođene MARTINOVIĆ

Otišla si prerano, ali ljubav prema tebi nikada neće izblijeđeti. Hvala ti što si u naša srca utkala bezbroj najljepših uspomena za cio život. Zauvijek voljena, nikad zaboravljena.

Tvoji VESKO, RUŽA, SAŠA i ANĐELA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Četrdeset je tužnih dana od smrti sestre, zaove i tetke

SONJA Ranka MARINOVIĆ rođena MARTINOVIĆ

Vrijeme nije lijek već učitelj kako da živimo bez tebe. Tiho i dostojanstveno kako si i živjela, otišla si iz naših

života, ali ne iz naših srca. Tvoja plemenita duša našla je vječni mir, a nama za utjehu ostaju sjećanja na trenutke provedene sa tobom.

Brat UROŠ sa porodicom

Četrdeset dana od kada me napusti moja

SEKA

Sestra SANDRA sa porodicom 1151

1150

Možda te ne vidim, ali te osjećam u svakom danu, u svakoj misli, u svakom otkucaju mog srca.

1161

Navršavaju se četrdeset tužnih dana bez Tebe, voljena moja sestro SONJA Rankova MARINOVIĆ rođena MARTINOVIĆ

Dani puni tuge i bola za Tobom dobroto moja. Rano si nam pošla u zagrljaj našim najmilijim. Hvala Ti na svemu, bila si moj veliki oslonac. Znala si koliko Te volim a nikad nećeš znati koliko mi nedostaješ.

Sestra MARIJA TOMAŠEVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

za Pobjedina izdanja

Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

TOPLIJA ZIMA

SA POBJEDOM

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 23. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) izvučena su 16. 10. 2025. godine.

- Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.