Dnevni list POBJEDA 23.11.2025.

Neđelja, 23. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj

! RATU U UKRAJINI

Profesor fakulteta Džons Hopkins u Vašingtonu za Pobjedu kaže da je crnogorsko društvo sistemski gurnuto u stanje permanentne tenzije

Vuković: Odnos prema

Zagrebu pokazaće

je Crna Gora pouzdan partner EU

Paradoks leži u tome što strukture koje trenutno dominiraju mogu dovesti proces do administrativnog kraja, ali ne mogu preskočiti finalni prag – ratifikaciju. Vlada može završiti posao na papiru, ali nedostatak privrženosti zapadnoj bezbjednosnoj i političkoj arhitekturi predstavlja strukturnu prepreku - kaže Vuković

Željka Krivokapić-Milićević iz Centra za legalizaciju nepokretnosti kaže da analize pokazuju da se u Crnoj Gori nalazi između 60.000 i 100.000 nelegalno izgrađenih objekata

Država za osam godina izgubila milijardu eura

POGLED SA STRANE: Rat između Rusije i Ukrajine se pretvorio u iznurujući krvavi pir, ali i u najopasniji sukob za cio svijet

POLITIČKI PRITISAK SA TRIBINA: Psiholog i komunikolog

Radoje Cerović o izlivima nacionalizma na sportskim stadionima

Navijači čuvaju političarima čiste

ruke u prljavom poslu

Problem je mnogo dubljinavijačke grupe više nijesu samo subkultura, već polulegalni mehanizam političkog pritiska, zamjena za institucije sile i sve vidljiviji akteri u kriminalnim poslovima. Rezultat je opasna simbioza politike, navijačkih grupa i kriminala, u kojoj pravi centri moći više nijesu vidljivi u Ustavu, nego na tribini, u ka ću ili u „bezbjednosnim strukturama“ koje su napola legalne, napola kriminalnekaže Cerović

Presudni

Piše: Dragan

INTERVJU: Slikar Dimitrije Popović za Pobjedu o novom ciklusu radova ,,Mit mode“ koji je predstavljen u Milanu

legalne, napola kriminalne -

Sproveden nadzor medicinskih ustanova nakon smrti devetogodišnjeg djeteta u Ulcinju

Herojski čin Podgoričanina

Petar Ivanović spasio

ženu iz Morače

Ivanović je bez oklijevanja ušao u nabujalu i ledenu rijeku i uspio da sa ženom dopliva do obale, gdje ju je držao na sigurnom do dolaska nadležnih službi. Brzom intervencijom spriječene su teže posljedice

GDJE IMA VOLJE, IMA I NAČINA: Građanska aktivistkinja povodom odbijanja prijedloga da se poveća dodatak za najmlađe kaže da ako ima novca za preglomaznu javnu administraciju, onda bi trebalo da ima i za djecu

GDJE IMA VOLJE IMA I NAČINA: Građanska aktivistkinja povodom odbijanja prijedloga da se poveća dodatak za najmlađe kaže da ako ima novca za preglomaznu javnu administraciju, onda bi trebalo da ima i za djecu

Mrdović: Smanjiti beneficije - povećati dječje dodatke

PODGORICA – Poslanici mogu predložiti smanjenje makar dijela izdataka za beneficije i te iznose preusmjeriti na dječje dodatke - kazala je za Pobjedu Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu povodom odluke parlamentarne većine da ne glasa za usvajanje prijedloga Ure o povećanju dječjeg dodatka za 50 odsto.

Uprkos kontinuiranom rastu troškova života i zahtjevima građana da se podrška porodicama uskladi sa ekonomskom realnošću u Skupštini Crne Gore nedavno je ponovo odbijen prijedlog da se poveća dječji dodatak. Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju kojom se traži povećanje ovog davanja, ali ni ta javna inicijativa nije bila dovoljna da se postigne politički konsenzus. Izostanak dogovora o pomenutim zakonskim izmjenama nameće pitanje koliko je socijalna politika u Crnoj Gori stvarno okrenuta roditeljima i djeci. Prema obrazloženju poslanika većine, ovaj potez bi u ovom trenutku bio finansijsko opterećenje za državni budžet, a predstavnici opozicije smatraju da bi povećanje bilo nužno kako bi se odgovorilo na rast životnih troškova i demografske izazove. Građanska aktivistkinja Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu u razgovoru za Pobjedu dio rješenja ovog pitanja vidi u „preusmjeravanju“ novca iz više budžetskih pozicija gdje su, kako kaže, utkane brojne beneficije za uposlene u javnoj upravi.

- Poslanici mogu predložiti smanjenje makar dijela izdataka za beneficije i te iznose preusmjeriti na dječje dodatke - kazala je Mrdović, ističući da je riječ o kompleksnom finansijskom pitanju za budžet jer ima više od 120.000 korisnika zbog čega se za narednu godinu taj trošak projektuje na 56 miliona.

Ona smatra da imućnim i srednje imućnim porodicama uvećanje dodatka za djecu ne igra posebnu ulogu, ali je značajno za porodice slabijeg imovnog stanja.

- U svakom slučaju, ako ima novca za preglomaznu javnu administraciju, onda bi trebalo da ima i za djecu, jer su ona budućnost ove zemlje, pa je na političarima i vlasti i opozicije da to i djelima pokažusmatra Mrdović.

Prema njenim riječima, prekompozicija troškova mogla bi biti jedno od rješenja i navodi primjer iz planiranog budžeta gdje je na poziciji ostalih naknada za narednu godinu projektovano 18 miliona eura.

- Poznato je da se sa te pozicije isplaćuju, pored ostaloga, naknade za brojne komisije, radne grupe, timove ili dopunski rad, a za nešto što je većinom redovan posao uposlenih u javnoj upravi. Mislim da onda mogu predložiti smanjenje te pozicije u određenom iznosu, a koji bi bio preusmjeren za dodatke djeci - dodaje Mrdović.

Podsjeća da je za poziciju službenih putovanja projektovano izdvajanje od 8,5 miliona. - Kada se zna da polovina od tog troška praktično otpada na dnevnice zaposlenih, a znajući da im se na službenim putovanjima plaća i prevoz, i smještaj, i ishrana, onda se dio novca može obezbijediti tako što bi se, makar dijelom, odrekli dnevnica. Ili, za pozicije ugovora o djelu – projektovano je 15,5 miliona, a konsultantskih usluga –50 miliona. Kada se zna da se ove pozicije u jednom dijelu koriste za plaćanja za redovne radne zadatke već uposlenih, ili za sporna angažovanja za brojne radne opise poslova, koji često nijesu opravdani i „prečica“ su za zapošljavanje u javnoj upravi, onda se može predložiti i da se sa ovih

PODGORICA - Jedini način da se prevaziđe skepticizam Pariza, Haga ili Berlina jeste da Crna Gora eliminiše svaki argument koji bi je prikazao kao uvoznika nestabilnosti. Mi nemamo luksuz da budemo država sa fusnotom. Da bi se skeptici razoružali, Crna Gora mora demonstrirati potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, bez „ali“ i bez „možda“. Svaki put kada Podgorica pokaže dvoumljenje oko sankcija Rusiji, kada dozvoli upliv trećih strana u svoj bezbjednosni sektor, ili kada izaziva nepotrebne tenzije sa Hrvatskom, ona hrani taj skepticizam. Upravo taj odnos prema Zagrebu služi kao indikator da prioritet nije da Crna Gora bude pouzdan partner, već remetilački faktor lojalan ideologijama koje su direktno odgovorne za smrt i stradanje na Zapadnom Balkanu 90-ih godina - kaže u intervjuu za Pobjedu profesor fakulteta Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković Ističe da se prepreka ne prevazilazi molbama, već potpunom promjenom paradigme.

- Moramo postati atraktivna opcija – strateški benefit za Uniju, a ne problematičan akter kojeg Brisel mora konstantno da pacifikuje i kome mora da dadilja. U interesu EU mora biti da nas ima, a ne da nas trpi - kaže Vuković.

Profesor fakulteta Džons Hopkins u gurnuto u stanje permanentne tenzije,

Vuković: Odnos Zagrebu pokazaće je Crna Gora partner Evropske

pozicija dio novca preusmjeri za dječje dodatke - predlaže Mrdović.

Poslanik GP URA Miloš Konatar, koji je dao prijedlog za povećanje, oštro je kritikovao vladajuću većinu, tvrdeći da odbijanjem povećanja dodatka ista pokazuje „nebrigu prema najmlađima“.

Konatar je podsjetio da Ura već godinama traži preduzimanje konkretnih koraka po ovom pitanju.

- Dječji dodatak treba da bude stvarna podrška porodicama, a ne simboličan iznos. Povećanje dodatka je prilika da država pokaže da brine o djeci koja su temelj društva - smatra Konatar.

Nakon kritika u javnosti, poslanici Pokreta Evropa sad u javnost su izašli sa prijedlogom da političari odustanu od planiranog povećanja budžetskog iznosa koji se opredjeljuje političkim strankama, te da se taj novac preusmjeri u povećanje dječjeg dodatka.

U obrazloženju toga u PES-u kažu da ovakav potez ne bi bio samo politički simbol, već konkretna socijalna reforma koja jača socijalnu pravdu i pokazuje odgovornost političara prema građanima i budućim generacijama. I dok se parlamentarci javno prepiru i svaki iz svog ugla obrazlaže stav koji zastupa, građanima Crne Gore ostaje da se nadaju da će političari imati sluha za ovo pitanje. Ir. M.

POBJEDA: Brisel tvrdi da ostajemo predvodnik u integracijama. Jeste li saglasni sa ocjenom da ova vlada može dovršiti pregovore, ali nas ne može uvesti u EU?

VUKOVIĆ: Ta ocjena pogađa u samu srž onoga što bih nazvao tehnokratskom iluzijom crnogorskog procesa. Moramo napraviti hirurški preciznu distinkciju između administrativnog kapaciteta i političkog kredibiliteta. Ne smijemo ignorisati činjenicu da Crna Gora u posljednjih nekoliko godina već trpi posljedice političke nestabilnosti kroz evidentna kašnjenja i zastoje u pristupnom procesu. Suočavamo se sa opasnim presedanom: ne samo da su neka poglavlja bila suštinski blokirana, već postoji realna mogućnost da se ona koja su ranije bila privremeno zatvorena sada ponovo otvore. Razlog za to je značajna sumnja u Briselu da je Crna Gora uspjela da održi konzistentnost postignutog kvaliteta kompatibilnosti sa pravnom tekovinom EU. Dakle, mi ne samo da stagniramo, već ri-

zikujemo reviziju onoga što smo smatrali završenim poslom. Čak i pretpostavka da ova Vlada, koristeći povoljan geopolitički trenutak, može ispuniti tehnička mjerila i štiklirati obaveze predstavlja hipotetički najbolji scenario, koji nije zagarantovan. To je više aspirativna projekcija Brisela nego stvarna ambicija donosilaca odluka u Podgorici. Na djelu imamo strategiju inertnosti, gdje se ulaže napor tek dovoljan za apsolutni minimum, kako bi se održao privid da se proces kreće naprijed. Međutim, članstvo u Evropskoj uniji nije samo birokratska mehanika; to je pitanje vrijednosne kompatibilnosti. Paradoks leži u tome što strukture koje trenutno dominiraju mogu dovesti proces do administrativnog kraja, ali ne mogu preskočiti finalni prag –ratifikaciju. Da li će parlamenti država članica, poput Poljske, baltičkih zemalja, Danske i mnogih drugih koje su duboko zabrinute zbog ruskog malignog uticaja, dati zeleno svjetlo državi čiji ključni donosioci odluka ideološki gravitiraju sferama uticaja koje su antagonističke prema Briselu? Vlada može završiti posao na papiru, ali nedostatak autentične privrženosti zapadnoj bezbjednosnoj i političkoj arhitekturi predstavlja strukturnu prepreku.

POBJEDA: Iz Evropske unije dobijamo hvalospjeve za napredak i ovo jeste najbolji Izvještaj EK do sada, ali slike koje dolaze iz Crne Gore nose bolnu simboliku. O crnogorskoj budućnosti u EU u Briselu i Vašingtonu govori čelnik proruskog bivšeg DF-a Andrija Mandić. Je li

Nije realno, pa ni logično, očekivati da arhitekte antizapadne politike budu iskreni izvođači radova na evropskom projektu. Opasnost ovakvog pristupa je normalizacija ekstremizma. Kada Brisel hvali tehnički napredak dok ignoriše ideološku pozadinu i stvarna djela onih koji taj napredak navodno vode, on šalje poruku da su vrijednosti sekundarne u odnosu na stabilnost

realno da nas takvi političari uvode u EU?

VUKOVIĆ: To je klasičan primjer kognitivne disonance u kojoj se trenutno nalazi međunarodna zajednica, ali posljedično i crnogorsko društvo. Na djelu je rizična strategija zapadnih partnera koju možemo nazvati pacifikacija kroz integraciju – nadanje da će institucionalni okvir EU pripitomiti radikalne elemente. Međutim, u Crnoj Gori je mnogo važnije fokusirati se na ono što politički akteri rade, a ne na ono što govore. Njihova djela jasno ukazuju da su njihove preferencije usmjerene ka remećenju odnosa sa EU, prvenstveno kroz destruktivan odnos prema Hrvatskoj. To je lakmus test koliko će Crna Gora biti pouzdana kao članica. Tenzije između trenutnih političkih elita na vlasti i Hrvatske nijesu opipljive i transakcione prirode, već su duboko vrijednosne. One proizilaze iz činjenice da te elite prihvataju revizioni-

Vašingtonu za Pobjedu kaže da je crnogorsko društvo sistemski tenzije, gdje se dezinformacije koriste kao oružje za radikalizaciju

Povjerenje se gradi

Odnos prema pokazaće da li Gora pouzdan Evropske unije

Paradoks leži u tome što strukture koje trenutno dominiraju mogu dovesti proces do administrativnog kraja, ali ne mogu preskočiti nalni prag – rati kaciju. Da li će parlamenti država članica, poput Poljske, baltičkih zemalja, Danske i mnogih drugih koje su duboko zabrinute zbog ruskog malignog uticaja, dati zeleno svjetlo državi čiji ključni donosioci odluka ideološki gravitiraju sferama uticaja koje su antagonističke prema Briselu? Vlada može završiti posao na papiru, ali nedostatak autentične privrženosti zapadnoj bezbjednosnoj i političkoj arhitekturi predstavlja strukturnu prepreku - kaže Vuković

stički narativ po kojem je Crna Gora bila žrtva Hrvatske, a ne obrnuto, što je u direktnoj suprotnosti sa istorijskim činjenicama i modelima tranzicione pravde. Politička transformacija o kojoj govorite, gdje lideri bivšeg DF-a postaju garanti evropeizacije, stoga više liči na političku mimikriju nego na suštinsku evoluci-

ju. Nije realno, pa ni logično, očekivati da arhitekte antizapadne politike budu iskreni izvođači radova na evropskom projektu. Opasnost ovakvog pristupa je normalizacija ekstremizma. Kada Brisel hvali tehnički napredak dok ignoriše ideološku pozadinu i stvarna djela onih koji taj napredak navodno vode, on šalje poruku

da su vrijednosti sekundarne u odnosu na stabilnost.

POBJEDA: Često govorimo o preprekama na putu Crne Gore ka EU, fokusirajući se na unutrašnje probleme. Ali unutar same EU, neke države članice i dalje su skeptične prema proširenju. Kako se ta prepreka može prevazići?

VUKOVIĆ: Skepticizam unutar EU nije monolitan; on varira od zamora od proširenja do konkretnih bezbjednosnih rezervi. U trenutnim geopolitičkim okolnostima, proširenje se više ne posmatra samo kao ekonomski ili demokratski proces, već kao bezbjednosni imperativ. Jedini način da se prevaziđe skepticizam Pariza, Haga ili Berlina jeste da Crna Gora eliminiše svaki argument koji bi je prikazao kao uvoznika nestabilnosti. Mi nemamo luksuz da budemo država sa fusnotom. Da bi se skeptici razoružali, Crna Gora mora demonstrirati potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, bez „ali“ i bez „možda“. Svaki put kada Podgorica pokaže dvoumljenje oko sankcija Rusiji, kada dozvoli upliv trećih strana u svoj bezbjednosni sektor, ili kada izaziva nepotrebne tenzije sa Hrvatskom, ona hrani taj skepticizam. Upravo taj odnos prema Zagrebu služi kao indikator da prioritet nije da Crna Gora bude pouzdan partner, već remetilački faktor lojalan ideologijama koje su direktno odgovorne za smrt i stradanje na Zapadnom Balkanu 90-ih godina. Prepreka se ne prevazilazi molbama, već potpunom promjenom paradigme. Moramo postati atraktivna opcija – strateški benefit za Uniju, a ne problematičan akter

godinama, a ruši preko noći

putu EU integracija?

VUKOVIĆ: po pristupnog gradi

ako Hrvatska

POBJEDA: Crna Gora je bila primjer dobrosusjedske saradnje. Odnosi sa Hrvatskom su sada prilično narušeni... Može li nas ova situacija usporiti na Ovo je udžbenički primjer diplomatskog autogola. Crna Gora je deceniju i po pažljivo gradila imidž jedine države bez problema sa susjedima, što je bio njen najjači komparativni adut u Briselu. Narušavanje odnosa sa Hrvatskom – državom članicom koja posjeduje mehanizam veta – nije nespretnost, već namjera. Insistiranje na temama koje iritiraju Zagreb (poput rezolucije o Jasenovcu u datom momentu) služi bilateralizaciji pristupnog procesa. Time se stvara alibi: kada pregovori zapnu, krivica se neće tražiti u Podgorici zbog neispunjenih reformi, već u Zagrebu zbog navodne blokade. To je opasna igra. U međunarodnim odnosima, povjerenje se gradi godinama, a ruši preko noći. Usporavanje je neminovno ako Hrvatska procijeni da Crna Gora više nije dobronamjeran susjed, već ispostava politike koja ima pretenzije prema njenoj istoriji i teritoriji. Ignorisati tu činjenicu je političko sljepilo.

prilič-

koja ima pretenzije političko sljepilo.

kojeg Brisel mora konstantno da pacifikuje i kome mora da dadilja. U interesu EU mora biti da nas ima, a ne da nas trpi.

POBJEDA: Može li se crnogorsko društvo samo oduprijeti uzavreloj atmosferi koja je nizom dezinformacija svjesno kreirana u medijima, a koje su proizvele islamofobiju i poziv na linč? Kako komentarišete ova dešavanja?

VUKOVIĆ: Ovo čemu svjedočimo nije stihijski proces, već operacionalizacija hibridnog ratovanja usmjerenog na društvenu koheziju. Crnogorsko društvo je sistemski gurnuto u stanje permanentne tenzije, gdje se dezinformacije koriste kao oružje za radikalizaciju. Incidenti poput onog na Zabjelu i izlivi islamofobije su simptomatični za društvo u kojem je kultura nekažnjivosti postala standard, a govor mržnje legitimno političko sredstvo. Društvo se teško može samo oduprijeti odozdo ako institucije sistema odozgo ne funkcionišu ili, još gore, ako tiho ohrabruju takvu atmosferu. Otpornost društva zavisi od povjerenja u institucije. Kada građani vide da pravosuđe ćuti, a da političke elite relativizuju nasilje ili ga koriste za identitetsko prebrojavanje, stvara se vakuum koji popunjavaju ekstremisti. Odgovor mora biti institucionalan i beskompromisan – ne samo osuda, već sankcija. Bez

toga, rizikujemo da etnička distanca, koja je u Crnoj Gori istorijski bila niska, postane nepremostiv jaz.

POBJEDA: Koliko je za ovu uzavrelu atmosferu u Crnoj Gori odgovoran zvanični Beograd? Hoće li situacija biti sve gora kako budemo bliži ulasku u EU?

VUKOVIĆ: U teoriji rješavanja sukoba postoji koncept spojlera, odnosno kvaritelja igre – aktera koji vide mirovni proces ili integraciju kao prijetnju svojim interesima. Zvanični Beograd, kroz doktrinu „srpskog sveta“, uspješnu i suverenu Crnu Goru u EU vidi kao gubitak svoje strateške dubine i uticaja. Izjave o nemanju pojma su diplomatski teatar. Na terenu, infrastruktura uticaja – od medija do političkih proksija – radi punom parom. I da, apsolutno treba očekivati da će se pritisci pojačavati kako se budemo bližili cilju. To je logična dinamika: što je Crna Gora bliža nepovratnom vezivanju za Zapad, to su ulozi za Beograd (i Moskvu) veći da taj proces sabotiraju ili barem obesmisle. Očekujte asimetrične udare –ne tenkove, već identitetske tenzije, institucionalne blokade i fabrikovanje kriza poput pitanja dvojnog državljanstva. Cilj je pokazati Briselu da je Crna Gora nefunkcionalna i da je region nemoguć za integraciju bez aminovanja regionalnog hegemona.

M. JOVIĆEVIĆ

Advokat komentarisao kritike lidera DNP na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića

Radulović: Nedopustivo je da funkcioner vlasti uskraćuje podršku VDT-u jer nije ispunio

njegova očekivanja

PODGORICA – Ne postoji bolja preporuka za rad vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, a i za tužilaštvo u cjelini, od toga kada ih predstavnici vlasti „kritikuju“ na način kako je nedavno uradio poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević. To je u izjavi za Pobjedu kazao Veselin Radulović, advokat, komentarišući izjavu poslanika Kneževića koji je tokom skupštinskog zasijedanja i u više javnih nastupa iznio niz oštrih kritika na račun VDT-a poručujući da je „što se njega tiče, Marković već bivši“.

- Gospodin Marković se krije iza rezultata SPO-a, a on je čovjek koji ima najjača ovlašćenja u Crnoj Gori. Ono što mu zamjeram jeste što se ne miješa u svoj posao. On može uzeti bilo koji predmet u svakom trenutku, ali nikada nije dao komentar ni o jednom predmetu niti problemu u Tužilaštvu. Najviše voli da ide na seminare i da pokazuje dijagrame – uhapsili smo ovoga što je silovao kozu, uhapsili smo onoga što je udario psa pa pobjegao – i sve to ubaci u statistiku. A glavu hobotnice niko ne dira. Ne može dobiti našu podršku, on je već bivši – kazao je Knežević u izjavi za TV Nova.

Advokat Radulović je ovu izjavu ocijenio kao krajnje neprimjerenu naročito zbog činjenice da dolazi od političara koji je dio vladajuće političke strukture.

- Riječ je o krajnje neprimjerenom ponašanju političara. Prosto je nedopustivo da u ozbiljnoj pravnoj državi neki funkcioner sa pozicije vlasti zamjera vrhovnom državnom tužiocu i kaže da mu uskraćuje podršku zbog toga što nije ispunio njegova očekivanja jer nije pokrenuo neke postupke koje je taj funkcioner želio ili je to željela njegova partija, ili jer nije odustao od gonjenja u nekim postupcima u kojima su optuženi funkcioneri te partije – naveo je Radulović.

To, kako kaže, u krajnjem, na vrlo otvoren način pokazuje što je cilj političara u Crnoj Gori.

- Taj cilj je u stvari uvijek bio isti, samo što se nikada ranije nije ovako otvoreno pokazivao – kategoričan je Radulović.

Prema njegovim riječima, cilj političara i funkcionera na vlasti jeste da imaju tužilaštvo

Ako funkcioneri imaju dokaze koji ukazuju na osnovanu sumnju da protiv nekoga treba pokrenuti postupak, oni to treba da dostave tužilaštvu. Ali ni u kom slučaju ne bi smjeli javno saopštavati da od državnog tužilaštva očekuju da pokreće postupke protiv nekih lica bez činjeničnog i dokaznog utemeljenja koje su bili dužni da im dostave - kazao je Radulović

koje će raditi po njihovim nalozima.

- Ti nalozi su uvijek motivisani politički i lično - dodaje Radulović.

Poslanik DNP-a Knežević je u nedavnom intervjuu pozvao VDT-a da predoči „jedan jedini dokaz“ kojim se potvrđuje da su on, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović učestvovali u slučaju „Državni udar“.

- On je inicirao žalbe u tom predmetu, iako zna da tu nema ni jedan procenat istine. I dalje postupa po optužnicama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, koji su u zatvoru zbog zloupotrebe službenog položaja - rekao je Knežević. On je istakao da su DNP i Nova srpska demokratija Markoviću dali „uslovnu podršku“ prilikom izbora, tvrdeći da je konačna odluka bila motivisana njegovim skromnim izgledom.

- Pitajte gospodina Mandića jesu li prelomile njegove ukopne cipele i odijelo. Rekli smo – greote, ovo je pošten čovjek. A vidite kakve cipele sad nosi. I onda on kaže da smo mi izvršili pritisak na njega - naveo je Knežević.

Upitan da prokomentariše ove navode, advokat Radulović je ocijenio da bi u ovom slučaju Knežević ili bilo ko drugi ko posjeduje informacije i dokaze, morao da ih dostavi nadležnim organima i ponovio da je u suprotnom riječ o krajnje, neprimjerenom i nedopustivom ponašanju.

- Ako javni funkcioneri imaju podatke i dokaze koji ukazuju na osnovanu sumnju da protiv nekog lica treba pokrenuti postupak, oni to treba da dostave tužilaštvu. Ali ni u kom slučaju ne bi smjeli javno saopštavati da od državnog tužilaštva očekuju da pokreće postupke protiv nekih lica bez činjeničnog i dokaznog utemeljenja koje su bili dužni da im dostave ili, pak, da u nekim postupcima u kojima su funkcioneri partija na vlasti optuženi da su tražili da se odustane od optužbekazao je Radulović.

Takođe, on smatra da rječnik koji koristi poslanik Knežević u svojim javnim nastupima najviše govori o njemu i njegovom nivou lične i političke kulture, te da u njegovim riječima nema elemenata krivične odgovornosti.

- Mi smo uvredu i klevetu dav-

STEGA analizirala prijedlog budžeta za 2026.

Populistički dokument pred izbornu godinu

PODGORICA – Ekonomska redakcija organizacije

STEGA ocijenila je da predloženi budžet Crne Gore za 2026. godinu predstavlja nastavak politike koja državu svjesno vodi u fiskalnu nestabilnost. Umjesto razvojne vizije, kako su istakli u analizi, dobijamo još jedan populistički dokument pred izbornu godinu, dok strukturni problemi crnogorske ekonomije ostaju netaknuti.

simalni nivo - dodaje se u saopštenju. STEGA ističe da poboljšanje neto međunarodne investicione pozicije erodira, a MMF ocjenjuje da je tekući račun „značajno slabiji“ od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima. Naglašavaju i da Vlada uporno krši sopstveni Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji MMF opisuje kao „nedosljedno primjenjivan u praksi“.

no dekriminalizovali - zaključio je Radulović.

Podsjećamo, poslanici u Skupštini Crne Gore nijesu usvojili izvještaj o radu Tužilačkog i Sudskog savjeta i VDT-a za prošlu godinu.

Tokom rasprave parlamentarci su iznijeli brojne zamjerke na rad VDT-a, a sjednicu je obilježila izjava predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je rekao da se kaje što je presudio da Milorad Marković bude izabran za VDT-a pozivajući ga da podnese ostavku. Marković mu je kazao da to neće učiniti jer dok je on na čelu, tužilaštvo je nezavisno i ne radi ni za čiji interes. VDT je konstatovao da „ostvareni rezultati potvrđuju da Državno tužilaštvo aktivno učestvuje u međunarodnim pravosudnim tokovima, da je prepoznato kao kredibilan i pouzdan partner, kao i da radom doprinosi unapređenju regionalne i evropske pravosudne mreže“. Takođe, Marković je tada kazao da rezultati tužilaštva za prošlu godinu „pokazuju da je sistem tužilačke organizacije stabilan, profesionalan i usmjeren na dalji napredak“. Ir. M.

STEGA je saopštila da je javni dug koji galopira ka 70 odsto BDP-a alarm koji zahtijeva hitnu fiskalnu konsolidaciju. - Vlada nastavlja da se zadužuje bez jasne strategije otplate, prebacujući teret na buduće generacije. Ovakav tempo zaduživanja nije održiv, a svaki ozbiljan ekonomski šok mogao bi zemlju gurnuti u dužničku krizu. Produktivnost rada stagnira i nastavlja eroziju konkurentnosti - navedeno je u saopštenju. Javni sektor, ocjenjuju, ostaje naduvan, mahom neproduktivan i opterećujući za privredu, umjesto da bude njen pokretač. Podsjećaju da Međunarodni monetarni fond (MMF) jasno upozorava da veza između rasta plata i produktivnosti mora biti hitno uspostavljena, ali Vlada ignoriše.

- Kapitalne investicije su mizerne u odnosu na potrebe i bez jasnog prioriteta. Crna Gora i dalje nema strategiju kako da izađe iz opasne turističko-građevinske zamke i izgradi ekonomiju 21. vijeka. Inovacije, digitalizacija, zelena ekonomija su ostale samo floskule u budžetskim dokumentima bez stvarnih alokacija i implementacionih planova. MMF insistira na poboljšanju upravljanja javnim investicijama, ali novi budžet ne pokazuje nikakav napredak - navode. Posebno je alarmantno, ističu, što Vlada ignoriše oštra upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda. - MMF je nedavno objavio zabrinjavajuću sliku crnogorske ekonomije: rast usporava, inflatorni pritisci se vraćaju, fiskalna pozicija slabi nakon perioda poboljšanja, a budžetski deficit se projektuje na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Tekući račun je znatno oslabio jer je turizam dostigao mak-

- Umjesto operacionalizacije nezavisnog Fiskalnog savjeta i jačanja fiskalnog okvira, kako MMF urgentno preporučuje, dobijamo budžet koji nastavlja da ignoriše osnovna fiskalna pravila. Analiza održivosti duga jasno ukazuje na potrebu da se dugoročni pritisci na rashode adresiraju - ističe se u saopštenju. Podsjećaju da MMF upozorava i na egzistencijalne prijetnje: ekstremni vremenski događaji usljed klimatskih promjena mogu dovesti do ogromnih ekonomskih gubitaka, divljanje cijena nekretnina zahtijeva pojačan monitoring i analitičke kapacitete i novu politiku oporezivanja nekretnina.

- Nova razvojna banka potrebuje rigorozno upravljanje, a moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo bi dodatno smanjiti ponudu rada i ograničiti rast produktivnosti. Nijedan od ovih rizika nije adekvatno označen u budžetu - navedeno je u saopštenju. Posebno je cinično, dodaju, što Vlada planira povećanja rashoda u momentu kada MMF jasno naglašava potrebu za „rekalibraciju fiskalne politike“ koja mora biti usklađena sa cikličnom pozicijom ekonomije. Poruka MMF-a je, ističu, kristalno jasna, ali je Vlada svjesno ignoriše.

- Ovaj budžet jeste parapolitički pamflet koji žrtvuje dugoročnu državnu stabilnost. Crna Gora treba bolju Vladu od ove, koja kamuflira ekonomsku realnost, ignoriše oštra međunarodna upozorenja, ne poštuje i ne radi po sopstvenim zakonima - ocijenili su. STEGA zahtijeva hitnu reviziju budžetskih prioriteta, poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i transparentan proces konsultacija sa ekonomskom strukom i međunarodnim finansijskim institucijama prije nego se budžet usvoji. R. P.

Neđelja, 23. novembar 2025.

Željka Krivokapić-Milićević iz Centra za legalizaciju nepokretnosti kaže da analize pokazuju da se u Crnoj Gori nalazi između 60.000 i 100.000 nelegalno izgrađenih objekata

PODGORICA - Crna Gora svakog dana izgubi između 220.000 i 700.000 eura, ali ne zbog kriminala, korupcije ili spoljnog uticaja, već zato što godinama ne naplaćuje legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. Ovo za Pobjedu tvrdi Željka Krivokapić-Milićević, direktorica Centra za legalizaciju nepokretnosti, naglašavajući da se ne radi o novim porezima ni poskupljenjima, već o novcu koji državi pripada, a nikada nije naplaćen.

STATISTIKA

- Prema podacima Popisa 2023, Crna Gora ima 623.633 stanovnika i 392.909 stanova koji se koriste stalno, sezonski ili poslovno. Na državnom nivou, zvanične i medijske procjene govore da je oko 62.000 objekata izgrađeno bez dozvole, dok konačan broj može dostići i 100.000. Reforma i novi Zakon o legalizaciji predviđaju da se problem bespravne gradnje riješi u narednih pet godina, uz rok za podnošenje zahtjeva do februara 2026. godine. Do sada raspoloživi podaci opština pokazuju da se komunalne naknade za legalizaciju kreću od nula eura u ruralnim zonama, poput šeste zone u Podgorici, do 141,5 eura po kvadratu u centralnim gradskim zonama. Sličan model primjenjuje se i u Kotoru, Budvi i drugim primorskim opštinama. Imajući u vidu zoniranje, popuste i olakšice za osnovno stanovanje, realna prosječna efektivna stopa iznosi između 30 i 60 eura po kvadratnom metru, sa centralnim scenarijom od oko 45 eura - objašnjava Krivokapić-Milićević.

Analize Centra pokazuju da se u Crnoj Gori nalazi između 7,5 i 15 miliona kvadrata nelegalno izgrađenog prostora. To je površina ekvivalentna gradovima veličine Niša i Kragujevca zajedno – ali bez

Država za osam godina izgubila milijardu eura

ijednog centa naplaćenih naknada. Riječ je o skandalu koji se, kako kaže Krivokapić-Milićević, prećutkuje već osam godina.

- Odgovornost snose vlade od 2017. do 2025, opštine, inspekcije, Uprava za nekretnine, urbanisti i planeri. U državi i dalje ne postoji jedinstvena baza podataka, verifikovani kontakti vlasnika, digitalni GIS sistem niti satelitsko praćenje. Planski dokumenti pripremaju se od tri do pet godina, a svaki opštinski sekretar primjenjuje vlastita pravila. Zbog takvog sistema Crna Gora godišnje gubi između 80 i 250 miliona eura, a u proteklih osam godina država je propustila da naplati više od milijardu – bez protesta, bez političke odgovornosti i bez ikakve reakcije institucija - tvrdi Krivokapić-Milićević. Javni dug Crne Gore na dan 31. decembra 2024. godine kreće se između 4,12 i 4,57 milijardi eura, zavisno od toga da li se posmatra bruto ili neto dug i da li se uključuju državne institucije. To je između 55 i 61 odsto BDP-a. Planirani budžetski deficit za 2025. godinu iznosi oko 278 miliona eura, odnosno oko 3,5 do 3,7 procenata BDP-a prema procjenama MMF-a. Upravo u takvoj fiskalnoj situaciji, kako navodi naša sagovornica, neiskorišćeni prihod od legalizacije izgleda još ozbiljnije. Centar za legalizaciju razvio je kvantitativni model zasnovan na javnim podacima. Budući da ne postoji tačan popis bespravnih objekata po opštinama, mo-

Prema podacima

Popisa 2023, Crna Gora ima 623.633 stanovnika i 392.909 stanova koji se koriste stalno, sezonski ili poslovno. Na državnom nivou, zvanične i medijske procjene govore da je oko 62.000 objekata izgrađeno bez dozvole, dok konačan broj može dostići i 100.000. Reforma i novi Zakon o legalizaciji predviđaju da se problem bespravne gradnje riješi u narednih pet godina, uz rok za podnošenje zahtjeva do februara 2026. godine.

del koristi zvanične brojke stanovništva i ponderiše ih prema riziku bespravne gradnje. - Podgorica kao najveći grad i zona migracija dobija faktor 1,8. Turističke opštine na Primorju – Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj – rangirane su faktorom 2,0. Nikšić dobija korekcioni faktor 1,3, a ostale urbane sredine Bijelo Polje, Danilovgrad, Cetinje, Tuzi, Zeta, Berane, Pljevlja i Rožaje faktor 1,0. Manje sjeverne opštine poput Plava, Mojkovca, Kolašina, Andrijevice, Gusinja, Petnjice, Žabljaka, Plužina i Šavnika rangirane su faktorom 0,7. Na državnom nivou procjene u tri scenarija izgledaju ovako: Niski scenario pretpostavlja 62.000 objekata prosječne površine 120 kvadrata, što ukupno daje 7,44 miliona kvadratnih metara i oko 223 miliona eura prihoda pri prosječnoj naknadi od 30 eura.

Analize Centra za legalizaciju nepokretnosti pokazuju da se u Crnoj Gori nalazi između 7,5 i 15 miliona kvadrata nelegalno izgrađenog prostora. To je površina ekvivalentna gradovima veličine Niša i Kragujevca zajedno – ali bez ijednog centa naplaćenih naknada. Riječ je o skandalu koji se, kako kaže Željka Krivokapić-Milićević, prećutkuje već osam godina

nepokretnosti veličine Niša i Kragujevca

Centralni scenario, koji Centar uzima kao referentni, računa sa 80.000 objekata prosječne površine 130 kvadrata. To je 10,4 miliona kvadrata koji, po prosječnoj naknadi od 45 eura, generišu oko 468 miliona eura. U visokom scenariju sa 100.000 objekata površine 150 kvadrata i naknadom od 60 eura po kvadratu, prihod doseže nivo od oko 900 miliona eura - objašnjava Krivokapić- Milićević.

PRIHODI I

POKRIVANJE DUGA

Analitički model na nivou opština, dodaje ona, pokazuje sličan trend.

- Podgorica prednjači sa potencijalom od 161,2 miliona eura. Slijede Bar sa 45,7 miliona, Nikšić sa 42,6 miliona, Herceg Novi sa 30,8 miliona, Budva sa 27,4 miliona, Ulcinj sa 20,5 miliona, Kotor sa 22,7 miliona i Tivat sa 16,3 miliona eura. U cen-

tralnom scenariju zbir iznosi oko 80.150 objekata, 10,4 miliona kvadrata i 468 miliona eura komunalnih naknada - ističe Krivokapić- Milićević.

Na pitanje da li se iz tih prihoda može otplatiti kompletan inostrani dug i deficit za pet godina, Centar odgovara profesionalno i realno – ne može.

- Sam prihod od legalizacije, čak i u visokom scenariju, nedovoljan je da smanji dug od 4,5 milijardi eura na nulu u tako kratkom roku. Ali, reforma može direktno smanjiti dug za 10 do 20 procenata, generisati nove prihode po osnovu poreza na nepokretnosti, PDV-a i poreza na dobit, te oboriti godišnji deficit za oko jedan procentni poen BDP-a, ukoliko se novac stručno investira - kaže Krivokapić-Milićević. Predlaže formiranje posebnog fonda za legalizaciju i razvoj, u kojem bi se sabirala sredstva iz opština.

- Zakonski bi trebalo ograničiti njihovo korišćenje isključivo na investicije, otplatu duga i sufinansiranje EU i međunarodnih projekata. Investicioni odbor – sastavljen od Ministarstva finansija, resornih ministarstava, Zajednice opština i CBCG — odobravao bi ulaganja prema jasnim kriterijumima. U sklopu centralnog scenarija od 468 miliona eura, predlaže se da se 40 odsto uloži u energetiku i zelenu infrastrukturu, 25 odsto u saobraćaj i logistiku, 20 odsto u održivi turizam, kulturu i prostorno planiranje, 10 odsto u inovacije i mala preduzeća te pet odsto direktno u otplatu najskupljeg dijela spoljnog duga. Očekivani efekti u periodu od pet godina uključuju porast vrijednosti investicija na oko 656 miliona eura, uštede na kamatama od oko 30 miliona eura i dodatne prihode od poreza na nepokretnosti u rasponu od 80 do 160 miliona eura. Ukupni efektivni fiskalni doprinos iznosi između 700 i 850 miliona eura – što bi dug smanjilo na oko 3,7 do 3,8 milijardi eura - objasnila je Krivokapić-Milićević.

OTPLATA DUGA

Da bi reforme bile dugoročno održive, potrebna je, kako predlaže, dosljedna primjena fiskalnih pravila, modernizacija Poreske uprave, digitalna evidencija nepokretnosti, bolje prostorno planiranje i korišćenje EU i međunarodnih razvojnih fondova, kako bi se svaki euro iz legalizacije uvećao tri-četiri puta.

- Realna veličina problema bespravne gradnje u Crnoj Gori kreće se između 60.000 i 100.000 objekata, što odgovara između 7,5 i 15 miliona kvadratnih metara. Potencijal prihoda je između 220 i 900 miliona eura, što čini najznačajniju ekonomsku šansu Crne Gore u 21. vijeku. Iako se kompletan dug ne može otplatiti samo kroz legalizaciju, ova mjera može postati snažan katalizator fiskalne konsolidacije, razvoja energetike, turizma i infrastrukture, te stvaranja održivih i trajnih budžetskih prihoda - zaključuje Krivokapić Milićević i poručuje da država treba da naplati ono što joj pripada. – Crna Gora ne mora da povećava poreze, ne mora da prodaje državnu imovinu, ne mora da se zadužuje. Dovoljno je da prvi put u istoriji naplati ono što joj već pripada. Legalizacija nije kazna – to je najveća ekonomska šansa Crne Gore u ovom vijeku. N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - Navijačke tribine jesu ogledalo društva - ali ne ravno ogledalo, već više ogledalo koje uvećava i deformiše ono što već postoji. Na tribini se, u kratkom roku, kondenzuju tri stvari: identitet (mi - oni), jaka emocija (uzbuđenje, adrenalin, osjećaj pripadanja) i osjećaj anonimnosti u masi. U takvoj kombinaciji, političke i identitetske podjele koje inače tinjaju ispod površine isplivaju brže i brutalnije nego u „normalnom“ javnom prostoru. Zato se često čini da tribine „prednjače“ - ali one prije svega rade ono što masa svuda radi: samo glasnije, vulgarnije i vidljivije. To je za Pobjedu kazao Radoje Cerović, zamoljen da prokomentariše nacionalističke istupe gostujućih navijača na utakmici Crna Gora – Hrvatska.

Takva navijačka koreografija nije strana niti je novost, a ipak je nešto konačno osvjetlalo obraz Crnoj Gori, a to je poruka crnogorskih navijača: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“, čime su jasno stavili do znanja da nema mjesta govoru mržnje niti šovinizmu kada se bodri svoja zemlja. Na pitanje Pobjede u kojoj mjeri su dešavanja na stadionima krajem 80-ih i početkom 90-ih, posebno Zvezda – Hajduk, bila rani indikator nadolazećih nacionalističkih tenzija, Cerović odgovara: - Ako se vratimo na kraj osamdesetih i početak devedesetih, navijački sukobi - uključujući Zvezda – Hajduk i druge, možda još poznatije epizode - bili su rani indikator nadolazećih nacionalističkih tenzija, ali ne i njihov uzrok. To je bila ona posuda sa kukuruzom o kojoj govorim: neko društvo „podgrijava“ godinama - ekonomskom neizvjesnošću, slabljenjem institucija, agresivnom propagandom - a stadioni su bili mjesta gdje je pojedino zrno prvo „puklo“ - istakao je on. Cerović smatra da se tu najranije vidjelo ono što je već postojalo kao napetost u društvu: prepakovane istorijske uvrede, mitovi, parole, simboli.

P OBJEDA : Da li je sport iskorišćen za politizaciju masa, ili su tribine prirodno mjesto gdje potisnuti identiteti izbijaju?

CEROVIĆ: I jedno i drugo. Sport je u suštini „igra rata“: sublimisana borba, jasno podijeljene strane, himne, zastave, pobjednici i poraženi. U takvoj strukturi, svaki identitetski konflikt lako nađe svoje „mjesto“ na tribini. Ali u jednom trenutku to više nije spontano. Politički akteri vrlo brzo shvate da su navijačke grupe već organizovane, hijerarhizovane, navikle na sukob i mobilizaciju. Odatle kreće ono što bih nazvao „outsourcing nasilja“: umjesto da država, policija ili partija nešto uradi direktno, koriste se tribine i navijači kao neformalni alat pritiska.

POBJEDA: Da li se na Balkanu navijačke grupe ponekad koriste kao zamjena za in-

Neđelja, 23. novembar 2025.

AKTUELNO: Psiholog i komunikolog Radoje Cerović govori o izlivima nacionalizma na

Navijači čuvaju političarima čiste ruke u prljavom

Stadioni su decenijama bili prva mjesta na kojima je „puklo zrno“ u društvu koje se godinama podgrijava ekonomskom nesigurnošću, slabljenjem institucija i agresivnom propagandom. Danas, međutim, problem je mnogo dublji - navijačke grupe više nijesu samo subkultura, već polulegalni mehanizam političkog pritiska, zamjena za institucije sile i sve vidljiviji akteri u kriminalnim poslovima. Rezultat je opasna simbioza politike, navijačkih grupa i kriminala, u kojoj pravi centri moći više nijesu vidljivi u Ustavu, nego na tribini, u kafiću ili u „bezbjednosnim strukturama“ koje su napola legalne, napola kriminalne

stitucije sile - kao neformalna produžena ruka politike kad treba obaviti posao koji država ne smije otvoreno da preuzme?

CEROVIĆ: Na Balkanu su navijačke grupe često korišćene kao neka vrsta zamjene za institucije sile. Kada imate slabe, politizovane i korumpirane institucije, vlastima je često „zgodnije“ da za prljave poslove koriste grupe koje formalno nijesu dio države. Vidjeli smo u raznim gradovima regiona situacije gdje navijači „čuvaju“ mitinge, rastjeruju protivnike, pokrivaju kriminalne poslove u vezi sa drogom, reketiranjem, obezbjeđenjem klubova. Tada dobijamo začarani krug: navijačke grupe postaju zaštićeni od države i politike ali i njeni povremeni izvršioci na terenu.

POBJEDA: Ko danas ima veću stvarnu moć u pojedinim gradovima regiona - institucije države ili vođe navijačkih grupa koji kontrolišu stotine mladih ljudi spremnih na mobilizaciju?

CEROVIĆ: Formalno, naravno, država. Ali u praksi, u nekim kvartovima i gradovima, vođa navijača koji kontroliše stotine mladih ljudi spremnih na mobilizaciju i povezan je sa kriminalnim strukturama, ima vrlo ozbiljnu moć nad „ulicom“. Ako policija i pravosuđe znaju da će svako diranje u te strukture podići dio grada na noge, ako se šalju poruke tipa „ne diraj njega, taj je naš“, onda se ta realna moć dijeli. I obični građani to vrlo brzo osjete: znaju da nije svejedno s kim ste u sukobu, pa makar govorili o parking mjestu, a ne o ideologiji.

POBJEDA: U kojoj mjeri politički akteri koriste navijačke grupe kao instrument pritiska, zastrašivanja ili političke mobilizacije?

CEROVIĆ: Politički akteri navijačke grupe koriste kao instrument pritiska, zastrašivanja i mobilizacije na više načina. Nekad je to otvoreno - transparenti i skandiranja koja jasno idu u korist jedne politike ili protiv neke druge.

Nekad je suptilnije: pojavljivanje „momaka sa tribine“ na protestima, upadi na gradske sjednice, tihi pritisak na aktiviste, novinare ili sudije. Prednost za političare je što uvijek mogu reći: „To nijesmo mi, to su navijači, to je spontano“. Poruka je poslata, a potpis je formalno čist.

POBJEDA: Što se događa kada država pravi „kompromis“ sa vođama navijačabilo u vezi sa kriminalom, bilo u vezi sa političkom podrškom - i kakve dugoročne posljedice to ostavlja na institucije?

C EROVIĆ: Najopasnije postaje kada država ulazi u „kompromis“ sa vođama navijača, bilo u vezi sa kriminalom, bilo u vezi sa političkom podrškom. To je, u stvari, truli kompromis koji razara same temelje institucija. U trenutku kada vođa navijača zna da mu se pojedini prekršaji ili krivična djela „gledaju kroz prste“ zato što je politički koristan, prestaje da važi ideja da je zakon isti za sve. Poruka mladi-

ma je vrlo jasna: isplati se biti dio te grupe, isplati se biti nasilan i lojalan, a ne pošten i stručan. Dugoročno, to vodi u privatizaciju države: umjesto da institucije budu neutralni arbitar, one postaju samo još jedan igrač u mreži neformalnih moći.

Još je opasnije kada kompromis uopšte nije potreban - kada se svjetonazor države i navijačkih grupa već prirodno poklopi. Kada isti ljudi koji odlučuju o budžetu, školstvu i zakonima dijele isti imovinski, politički i ideološki interes sa onima koji kontrolišu tribine, tada država prestaje da bude korektiv najnižih poriva, a počinje da ih podgrijava i nagrađuje. Umjesto da koči agresiju, pojednostavljeno „mi – oni“ razmišljanje i jezik mržnje, ona ih preuzima kao svoj glavni komunikacioni alat. U takvoj situaciji policija više ne štiti zakon, nego „naše momke“, pravosuđe ne štiti žrtvu nego pazi na „našu stranu“, a javni diskurs se svodi na parole i navijačke pjesme. To je tre-

nutak kada institucije spolja i dalje liče na državu, ali iznutra funkcionišu po logici tribine.

POBJEDA: Da li je simbioza politike, navijačkih grupa i kriminalnih struktura posebno opasna u državama sa slabim demokratskim institucijama, poput onih na Balkanu?

CEROVIĆ: Simbioza politike, navijačkih grupa i kriminalnih struktura je posebno opasna u državama sa slabim demokratskim institucijamaa Balkan nažalost dobrim dijelom spada u tu kategoriju. Gdje nema stabilnog pravosuđa, profesionalne policije i nezavisnih medija, takve simbioze stvaraju nešto što liči na paradržavu: sistem u kojem pravi centri moći nijesu vidljivi u ustavu, nego na tribini, u kafiću ili u nekoj „bezbjednosnoj strukturi“ koja je napola legalna, napola kriminalna. POBJEDA: Zašto navijačke grupe u Srbiji i Hrvatskoj imaju snažniji uticaj nego u Crnoj Gori - ili je taj uticaj u Crnoj Gori samo manje vidljiv?

CEROVIĆ: Prvo, riječ je o većim zemljama, većim klubovima i većim novcima. Drugo, u Srbiji i Hrvatskoj navijačke grupe su igrale važnu ulogu tokom ratova devedesetih - i kao simboli, i kao regrutni bazen za paravojne formacije. Treće, duže i sistematičnije su povezivane sa službama bezbjednosti i organizovanim kriminalom. U Crnoj Gori je scena manja, klubovi su manji, pa je i navijačka moć manje spektakularna, ali to ne znači da je nema. Ona je možda manje vidljiva, više raspoređena „ispod radara“, ali i kod nas postoje veze između navijača, kriminala i politike - samo su u manjoj mjeri institucionalizovane.

P OBJEDA: Kako se crnogorske političke i identitetske podjele odražavaju na navijačku scenu, i koliko ona zapravo gravitira modelima iz Srbije i Hrvatske?

CEROVIĆ: Crnogorske političke i identitetske podjele neminovno se preslikavaju i na navijačku scenu. Dio na-

političarima prljavom poslu

vijača identitetski gravitira ka klubovima iz Srbije, preuzima njihove parole, ikonografiju, ponekad i njihov jezik mržnje. Ali istovremeno, crnogorske tribine su više puta pokazale iznenađujuće zdrav refleks i otpornost prema najgorim fašističkim narativima koji su u okruženju dobrim dijelom normalizovani. Skandiranje „Zajedno ste bježali“ u odnosu na ustaše i četnike je, po meni, fantastičan primjer kako navijačka duhovitost i jedan autentični antifašistički refleks mogu da pobijede retrogradni nacionalizam, makar na trenutak. To nije mala stvar u regionu u kojem se i dalje rado maršira pod ikonografijom poraženih ideologija. Ipak, pritisak modela iz regiona je jak, i ako institucije nastave da slabe, biće sve teže dugoročno održati tu distancu i taj, za naše prilike, dragocjeni otklon od otvorenog fašizma.

POBJEDA: Koliko kriminalni segment navijačkih grupa utiče na stabilnost u regionu i koliko je ta sprega postala institucionalni problem?

CEROVIĆ : Kriminalni segment navijačkih grupa vrlo konkretno utiče na stabilnost u regionu. Te grupe danas nijesu samo „momci koji se tuku iza stadiona“. Oni su često dio lanaca trgovine drogom, oružjem, reketiranja, pranja novca. Povezani su preko granica, u kontaktu sa kriminalnim grupama iz regiona i šire, i mogu da budu instrument i domaćih i stranih službi u raznim hibridnim operacijama.

Kada to jednom uđe u naviku, to postaje i institucionalni problem: policija i tužilaštvo počinju da kalkulišu kome smiju, a kome ne smiju da pri-

đu, sudije osjećaju pritisak, a građani gube povjerenje u ideju pravde.

POBJEDA: Može li se radikalizacija mladih odvijati upravo preko tribina, i gdje je granica između navijačke subkulture i ideološkog ekstremizma?

CEROVIĆ: Apsolutno. Tribina je „socijalna mreža uživo“: ona nudi identitet, pripadnost, status, rituale, sapunicu „mi protiv njih“. Mladi ljudi, naročito oni koji dolaze iz nesigurnih socijalnih uslova, vrlo lako u tome nađu osjećaj smisla. Ideologija se ne uči iz knjiga, već iz pjesama, grafita, simbola, priča starijih navijača. Granica između navijačke subkulture i ideološkog ekstremizma prelazi se u trenutku kada se sport praktično izgubi iz fokusa, a primarna svrha grupe postane mržnja, zastrašivanje i spremnost na nasilje prema „unutrašnjem“ ili „spoljnom“ neprijatelju. Tada više ne govorimo o navijanju, nego o ekstremističkom organizovanju. POBJEDA: Kada govorimo o psihologiji mase - postoji li način da se destruktivna

Na Balkanu su navijačke grupe često korišćene kao neka vrsta zamjene za institucije sile. Kada imate slabe, politizovane i korumpirane institucije, vlastima je često „zgodnije“ da za prljave poslove koriste grupe koje formalno nijesu dio države

energija navijačkih grupa preokrene u nešto društveno korisno i da se sport vrati u sferu zdravog rivaliteta? Da li je toga ikada i bilo? CEROVIĆ: Da li tu energiju možemo preokrenuti u nešto društveno korisno? Teoretski - da. U praksi - veoma teško, ali ne i nemoguće. Navijačke grupe imaju snažnu unutrašnju koheziju, osjećaj solidarnosti i spremnost na akciju. Sve su to resursi koji bi, u nekom normalnijem društvu, mogli da budu iskorišćeni za humanitarne akcije, volontiranje, lokalne projekte, podršku djeci, ekologiju. Već smo ponekad vidjeli navijačke grupe koje organizuju dobrovoljno davanje krvi, prikupljanje pomoći, akcije čišćenja gradova. Problem je što je mnogo lakše političarima tu energiju usmjeriti u destrukciju - u strah i podjele - nego u konstruktivne projekte koji traže vrijeme, planiranje i saradnju sa institucijama. A da li je ikada postojao period „čistog“ sporta, samo zdravog rivaliteta? Ne bih idealizovao prošlost. Sport je oduvijek imao i funkciju simboličkog rata među grupama, gradovima i nacijama. Razlika između stabilnih i nestabilnih društava nije u tome da li postoji rivalitet, nego u tome da li su institucije dovoljno jake da taj rivalitet drže u civilizovanim okvirima. Kada imate povjerenje u sud, policiju, klub i državu, onda možete sebi da dozvolite da su vam komšije „ljuti rivali“ samo 90 minuta. Kada tog povjerenja nema, onda tribine lako postanu još jedan front u raspadnutom društvu, a ne ventil koji nas rasterećuje. Zato, ako hoćemo da se pozabavimo navijačima, ne možemo to raditi samo kroz policiju i stadionske kazne. Moramo se baviti istim onim stvarima o kojima stalno govorim: ekonomskim raslojavanjem, nepravdom, nefunkcionalnim institucijama i političkim elitama koje žive od podjela. Dok god je posuda sa kukuruzom na šporetu, uvijek će neko zrno da pukne. Na nama je da odlučimo hoće li to biti kokica na tribini - ili nešto mnogo gore u stvarnom životu. J. martinović

Nadzor nakon smrti devetogodišnjeg djeteta u Ulcinju

Zatvorena ambulanta

„Unimedica“ zbog nepravilnosti u radu

PODGORICA - Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, spr ovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj

zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina. - Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja Crne Gore, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, spro-

Teška saobraćajna nesreća u Tuzima

Stradala

vela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – ambulanti pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju, zbog ispitivanja okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina. Iz ovog resora dodatno su poručili da će nastaviti sa preduzimanjem svih neophodnih aktivnosti kako bi se rasvijetlile sve okolnosti tragičnog događaja, naglasivši da će javnost biti blagovremeno informisana o svim daljim postupanjima nadležnih organa. H.J

djevojka

PODGORICA - U saobraćajnoj nesreći koja se desila preksinoć na putu ka Tuzima poginula je kćerka crnogorskog putopisca Edina Krnića Djevojka (29) je bila na mjestu suvozača, a mladić koji je vozio je povrijeđen. r P.

PODGORICA - Profesionalni spasilac Petar Ivanović (23) spasio je u noći između petka i subote žensku osobu (38) koja je skočila u Moraču u Podgorici. On je, oko 2:30 sati, prolazio mostom kada je primijetio ženu koja je skočila u nabujalu rijeku. Bez razmišljanja je reagovao i brzom intervencijom izvukao je iz vode.

Prema navodima policije, Ivanović je bez oklijevanja ušao u nabujalu i ledenu rijeku i uspio da sa ženom dopliva do obale, gdje ju je držao na sigurnom do dolaska nadležnih službi. Brzom intervencijom spriječene su teže posljedice. Povodom ovog događaja oglasio se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je na mreži Iks saopštio da je donio odluku da Petru Ivanoviću dodijeli medalju za hrabrost. On je istakao: – Petar je usred noći, bez dvoumljenja, skočio u ledenu i nabujalu Moraču sa Visećeg mosta u Podgorici da bi spasio ženu koja je prethodno skočila u rijeku. Time je, rizikujući sebe, pokazao što znači istinska hrabrost. U trenutku kada bi većinu ljudi paralisao strah, Petar je izabrao da reaguje. Izabrao je život, humanost i solidarnost. Njegov postupak nas podsjeća na to kakvo društvo želimo da gradimo – društvo u kojem se hrabrost poštuje, a briga za drugog čovjeka smatra najvišom vrijednošću. Milatović je dodao da „ovakva djela ne smiju ostati samo kratka vijest u medijima“, već da treba da budu podsjet-

Herojski čin Podgoričanina

Petar Ivanović spasio ženu

iz

Morače

Ivanović je bez oklijevanja ušao u nabujalu i ledenu rijeku i uspio da sa ženom dopliva do obale, gdje ju je držao na sigurnom do dolaska nadležnih službi. Brzom intervencijom spriječene su teže posljedice

nik „na snagu empatije i odgovornost koju svi imamo jedni prema drugima“. Reagovao je i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, koji je na svom Fejsbuk profilu napisao: – Ovaj gest zaslužuje najdublje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se pi-

še, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati. Ovo je prava slika Podgorice i Podgoričana. Kao mali znak pažnje, u ponedjeljak ću upriličiti prijem za našeg heroja i tom prilikom će mu biti ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada. Bravo, Petre, duboki naklon za tebe. H.Janković

POGLED SA STRANE: Rat između Rusije i Ukrajine se pretvorio u iznurujući krvavi pir, ali i u najopasniji

Dragan VESELINOV

Rat između Moskve i Kijeva se od 24. februara 2022. godine naovamo pretvorio u iznurujući krvavi pir, ali i u najopasniji rat za ceo svet posle Drugog svetskog rata. Rusija se osramotila. Ona je kao SSSR pobedila za četiri godine Hitlerovu Nemačku, a sada kao Rusija ulazi u četvrtu godinu osvajajući od 2023. do 2025. godine po svega nekoliko kilometara godišnje ukrajinskog černozema posle početnog uspeha u Donbasu 2022. godine. Gubi nedeljno i po sedam hiljada vojnika. Nije uspela da zauzme Ukrajinu, i to neće ni uspeti uprkos velikim ukrajinskim žrtvama. Jednog dana će se sklopiti mir i Rusija će biti posramljena. A ako se mir među njima ne sklopi onda će to jedino značiti da ćemo svi mi u Evropi i mnogi izvan nje biti uvučeni u sveopštu pretnju po svoj spokoj.

NAJDUŽI MIR

Najduži politički mir i savez koji i sada u Evropi traje je onaj iz 1373. godine sklopljen u Vindzoru između Engleske i Portugalije, kojim su se one obavezale da će njihovi prijatelji i protivnici biti zajednički, a da će one međusobno pomagati svoja stanovništva u nevolji bez obzira na staleški status ljudi. Ovaj sporazum od pre 652 godine je po svojoj trajnosti istorijski kuriozitet. No, daleko značajniji od njega je mir – verski mir, sklopljen 1648. godine u vestfalskim gradovima Minsteru i Osnabriku kada su papisti i protestanti pružili jedni drugima ruku. Ali ne tako čisto, taj mir nije bio samo religijsko međupriznanje, jer su u njemu katolički Francuzi podržavali politički otpor nemačkih protestanata protiv papskog habzbruškog saveza katoličkih nemačkih teritorija i Španije, i stoga je bio značajan za unapređivanje dotadašnjeg međunarodnog ratnog prava i prava svake države na očuvanje svog suvereniteta i svoj izbor religije.

KADA JE MIR ČVRST

U sklapanju Vestfalskog mira je učestvovalo 16 evropskih kontinetalnih i atlantskih zemalja, interesnih grupa i staleža, i to mu je dalo veliku čvrstinu. Rasprave o njegovom značaju za međunarodno pravo traju do danas iako su njegove brojne odredbe postale gotovo „prirodni“ način razmišljanja evropskih i spoljnih diplomatija i ušle su u mnoge konvencije i

Presudni rat

Rusiju polako napuštaju njeni najveći ekonomski saveznici i prijatelji BRICS-ove zamisli da se osnuje konkurentska valuta dolaru i euru. Sudar prijatelja Putinove Rusije sa zajedničkim otporom SAD i Evrope okreće svjetsko političko i ekonomsko klatno ka Vašingtonu i Briselu. To ne znači da Moskva ipak neće krenuti u novu vojnu avanturu, ali protiv ujedinjene evroamerike sa saveznicima sa drugih kontinenata Putinov režim rizikuje potpuni neuspjeh. Bilo bi po sve nas mnogo bolje da ga Putin doživi bez rata, mira radi i novog mirovnog pakta među nama, za cio svijet. Ali, niko od nas nema kristalnu kuglu

ugovore. Kroz njih trajno žive pravne i trgovačke škole protestanta Huga Grocijusa i katolika Franciska de Vitorije. Njihove ideje formirane profesurom na univerzitetu u Lajdenu u Holandiji i na univerzitetu u Salamanki u Španiji su Vestfalskim mirom i drugim doprinosima postale besmrtne. Ovaj mir nije sprečio međusobno državno ratovanje Evropljana, ali je nametanje religije izuzeo iz prava bilo koje države drugoj – i nije sprečio nametanje one religije u jednoj državi čiji je ispovednik bio vladar. Naravno, takvih ugovora je bilo i ranije, ali nijedan nije trajao kao Vestfalski, koji je delom napušten tek uvođenjem sekularizma u Evropi po kome svaki građanin, a ne jedino vladar, ima pravo da bira religiju i da je se odrekne.

KADA JE MIR NEMIR

Najkraći svetski mir je sklopljen posle Prvog svetskog ra-

ta u Francuskoj 1919. godine. Bio je kršen od prvog dana. Podrio je samog sebe jer nije dozvolio Nemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj i njihovim saveznicima da u Versaju dobiju bilo kakvu reč. Revolucionarna Rusija nije bila pozvana u Versaj kao ni proglašena Republika Irska iz 1916. godine, dok Haiti, Honduras, država Hidžaz sa saudijskog poluostrva, Gvatemala, Liberija i druge nevažne zemlje, jesu. Amerikanci su odbili da potpišu Versaj kao i osnivanje Lige naroda. Vašington je sklopio separatni mir sa Nemačkom 1921. godine a 1924. godine je osporio preterane ratne reparacije Nemačke Francuskoj i pariško ponižavanje rurskih Nemaca i kreditirao je Vajmarsku Nemačku. I Japan je brzo napustio „duh“ Versaja zbog odbijanja evropskih kolonijalnih sila da priznaju rasnu ravnopravnost azijskih „žutih“ naroda sa belom rasom i da mu predaju nemačke

kolonije u Kini i na Pacifiku. Seme zla je u Parizu zasejano arogantnom nadmoći pobednika. Ne osećajući preterivanja, versajska Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Belgija i Čehoslovačka su jemčile Paktom u švajcarskom Lokarnu iz oktobra 1925. godine zajedno sa primoranom Nemačkom, da će dati Rajnsku oblast Švajcarskoj. Hitler je Pakt iz Lokarna posle jedanaest godina, 1936. godine osporio silom i tu je oblast vratio Nemačkoj. Saveznici su odgovorni što mu se nisu suprotstavili već tada, jer je englesko-francuska namera paktom iz Lokarna bila da Nemačku demokratizacijom integrišu u svoj evroatlanski sistem bezbednosti i da naknadno čak revidiraju nemačke versajske granice. Nemačka jeste pre Hitlera postala Vajmarska Republika i demokratska zemlja, ali nije uspela da u miru sačeka reformu Versaja. Savezni-

ci nisu zaustavili revanšistički nemački nacionalizam već su ga hteli ublažavati teritorijalnim ustupcima Hitleru. I potom su tajnim sporazumima sa Nemačkom omogućili njeno pomorsko i drugo naoružavanje.

I SSSR je tu odgovoran zato što je tokom 30-ih godina školovao zabranjenu nemačku ratnu avijaciju na svojoj teritoriji. A dalji razvoj događaja u celoj Evropi je svima poznat.

EVROPSKI MIR I STRAH Evropski mir je sklopljen posle kapitulacije Nemačke i njenih saveznika 1945, osnivanjem UN i Saveta bezbednosti, postepenim osnivanjem Evropske unije, osnivanjem NATO, padom kolonijalnih država, osnivanjem pokreta nesvrstavanja, osnivanjem Varšavskog pakta – i Hladnim ratom Moskve i Vašingtona uz poštovanje Čerčil-Staljinove podele Evrope na interesne zone. Po širini potpisnika taj

mir je čvrst internacionalni sporazum u Evropi i van nje. Evropa je od tada bila u miru 77 godina, ne računajući unutrašnji sukob u Jugoslaviji od 1991. do 1995. godine i kosovski rat od 1999. godine. Zato ga i nazivaju Pax Europaea. Dva bloka su se međusobno rvala na svim kontinentima i uz oružane intervencije izvan teritorija svojih članica ali nikada otvoreno jedan protiv drugog. Od 2022. godine je evropski mir narušen obnovom ruskog imperijalizma agresijom na Ukrajinu. Sada je nastao rastući strah u Evropi. U njoj su krenula oba svetska rata, hoće li i treći? Taj strah se ne hrani bojaznošću od ruske vojne i ekonomske moći. Evropa je na svim poljima daleko jača od Moskve. Rusija nema ni uverljivog ratnog saveznika, sama je. Strah u Evropi se hrani od ludila Putinove Moskve da ne uđe u eskalaciju sukoba sa nuklearnim oružjem. To nije

nemoguće ako je vođa diktature u Moskvi odlučio da njegov lični pad bude i propast ruskog naroda. Ako je on odbacio i rođenu majku, i ne priznaje je, možda će odbaciti i Ruse i sagoreti ih u sukobu apokaliptičnih razmera. Ne bi bio prvi imperator u tome.

EVROPSKE

NEDOUMICE CRNE

GORE

Sigurni smo da se u Podgorici sa pažnjom analizira spoljna situacija i odmerava internacionalni korak Crne Gore. Bilo bi loše ako bi ostala sama, van Evropske unije i evro-američke NATO politike. Rusija mora biti zauzdana, ne sme se dozvoliti da bivši drezdenski agent KGB-a u Istočnoj Nemačkoj iz 20. veka gurne svet u plamen zbog oktavijanske uobrazilje u 21. veku. Putin nije rimski Oktavijan Avgust. A Vučić nije Putin.

A Vlada Crne Gore nije velika samostalna sila da bi mogla postavljati Briselu uslove o svom savezništvu sa njim kako bi se odbranila od moskovsko-beogradskog uticaja. A ona to čini gunđanjem o svom budućem glasačkom položaju u EU. Albanija joj je za petama izlazeći u susret strategiji razvoja i odbrane Evrope i Amerike. A Hrvatska odmiče Crnoj Gori velikim korakom ka uglednoj mediteranskoj i svetskoj turističkoj sili sa kojom bi Podgorica trebalo da se povezuje umesto da postane domorodačka atrakcija između Zagreba i Tirane.

GLASINE O RATU

Da li su glasine o navodnoj moskovskoj želji da pre 2030. godine pokrene ratno provociranje Evrope išta drugo do želja evro-američkog vojnog kompleksa da zastrašivanjem svojih vlada iznudi veći vojni budžet? Nisu. Ako Putin dobije sve u Ukrajini, onda bi se proširenje rata moglo dogoditi. Osim toga, ako Putinu diktatorski opstanak zavisi jedino od širenja rata, onda bi i to moglo biti uzrok novih apokalipsi. Niko neće čekati da vidi šta će Putin da učini, već će se širiti front otpora njegovoj narcisoidnosti i nagonu za opstanak. Nadamo se tome. Nema sumnje da će se vojni budžeti Evrope i Amerike podebljati. Bivši lovački ratni pilot „Miraža“ francuski vazduhoplovni general i novi šef pariskog generalštaba Fabijen Mandon najavljuje mogući „šok“ kojim bi Rusija ispitala već 2027. godine spremnost Evrope i NATO da se brane. Do 2030. godine, svakako. Predsednik Makron je kazao da je „Evropa u sukobu sa Rusijom“. Mandon dodaje da bi već sam napor Francuske za novo naoružavanje mogao biti signal Moskvi da odustane od ekspanzivnih planova. Mandon nije kabinetski general, ratovao je u Čadu i DR Kongo i nosilac je ratnih odlikovanja i Legije časti. Zna kako rat izgleda.

NJEMCI NA TRUBI

I Nemci su digli uzbunu. Kada je istraživanje njihove vladine kancelarije za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama utvrdilo da 53 odsto stanovnika nema nikakvu zalihu hrane, vode, lekova, higijene, informativnih uređaja i drugoga, ova je kancelarija pre tri nedelje izdala priručnik kako se spremiti da preživiš bar od tri do 10 dana bez spoljne pomoći. Tu su Nemci sledili Fince, Norvežane i Šveđane. Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus govori da Rusi neće napasti samo armijom već i „hibridnim ratom“ –to su čarkanja sa dezinformacijama i odsecanjem telefona i gušenjem signala radija i televizije, sabotaže struje, nestašice potrepština, propaganda zastrašivanjem i druge smicalice. Nemačka će na ruske pretnje odgovoriti sa „Operationsplan Deutschland“ i udomiti na stotine hiljada savezničkih vojnika radi odbrane. Ona će postati svetska baza protiv Rusije. To će potamneti slavu nekadašnje sovjetske Crvene armije. Da li se istorija čudno obrće i diže Nemačku da posle 80 godina od svoje kapitulacije brani slobodan svet?

ZNAČAJ BALTIKA ZA

CRNU GORU

Estonka Kaja Kalas će u predstojećem decembru zameniti Španca, Katalonca Žozepa Borelja na mestu Visokog predstavnika Unije za spoljne odnose i politiku sigurnosti. Već je Borelj zatražio da Evropljani isporučuju Ukrajini rakete za gađanje po ruskoj unutrašnjosti dalekoj na stotine kilometara. Glavne prestonice se boje da to učine. A to, pretpostavljamo, neće razumeti Estonka. Estonci se, zajedno sa Letonijom i Litvanijom, dobro sećaju da ih je 1940. godine napao Staljin i prisajedinio njihove zemlje SSSR-u. To se on 1939. godine dogovorio sa Hitlerom, Paktom o nenapadanju, kada su zajedno potom napali Poljsku, a Baltik osigurali Moskvi. Sada su ove baltičke države u NATO i ne žele verovati da će ih Zapad prepustiti Putinu isto onako kako ih je prepustio i Staljinu. Možda se neće ponoviti 1939/40. godina. Balti su jedan korak ka tome još ranije povukli – kada su doseljenoj ruskoj nacionalnoj manjini na svojoj teritoriji posle 1940. godine do 1991. godine odrekli pravo da izađe na referendum o nezavisnosti ovih republika. Rusi tamo posle 1991. godine nisu priznati ni za državljane niti za građane sa stalnim boravištem. Evropa se protiv toga nije bunila – i ovo je možda važno za neke buduće poteze crnogorske vlade. Rusi na Baltiku nisu znali baltičke jezike i uskraćeno im je državljanstvo. Obrnuto je, Rusi su terali Balte da uče ruski. Znaju li imigranti u Crnoj Gori crno-

Kaja Kalas

Estonka Kaja Kalas će u predstojećem decembru zamijeniti Španca, Katalonca Žozepa Borelja na mjestu Visokog predstavnika Unije za spoljne odnose i politiku sigurnosti. Već je Borelj zatražio da Evropljani isporučuju Ukrajini rakete za gađanje po ruskoj unutrašnjosti dalekoj na stotine kilometara. Glavne prijestonice se boje da to učine. A to, pretpostavljamo, neće razumjeti Estonka. Estonci se, zajedno sa Letonijom i Litvanijom, dobro sjećaju da ih je 1940. godine napao Staljin i prisajedinio njihove zemlje SSSR-u. To se on 1939. godine dogovorio sa Hitlerom, Paktom o nenapadanju, kada su zajedno potom napali Poljsku, a Baltik osigurali Moskvi. Sada su ove baltičke države u NATO i ne žele vjerovati da će ih Zapad prepustiti Putinu isto onako kako ih je prepustio i Staljinu. Možda se neće ponoviti 1939/40. godina

gorski, znaju li njenu himnu, znaju li Ustav, prošli su kratki kurs istorije Crne Gore – a dobijaju stalni boravak?

AMERIKA MRVI

BRICS

U poslednjih nekoliko meseci je došlo do dramatičnog osipanja ruskog naftnog izvoza u Kinu i Indiju. To je zbog Trampovih kosmičkih carina kojima on sprečava kineski izvoz u SAD, i carina EU koje se zavode protiv kineske robe. I Trampove carine od 50 odsto na indijski izvoz u SAD su poruka da Nju Delhi mora da smanji uvoz sirove nafte od ruskog Lukoila i Rosfnjeta koji su davali 60 odsto naftnog indijskog uvoza. Do ovog septembra je Indija bila najveći uvoznik ruske nafte na svetu sa 1,7 miliona barela dnevno dok se sada okreće Srednjem istoku i Brazilu. Kina je dnevno uvozila 800.000 barela dnevno a sada klizi na 400.000 barela. Osim toga, Amerika se ove godine velikom brzinom sukobila sa kineskim rudničkim kapitalom u Africi koji je Peking ulagao radi bakra, kobalta, litijuma i drugih elemenata kao naknadu svojih troškova oko izgradnji luka, puteva, železnica, bunara, vodovoda i drugog. Već je priliv američkog kapitala pre Trampa

Nesavremena razmatranja

Asimetrija

upravljanog rivalstva

Piše: Boro ŠUPUT

Upravljano rivalstvo nije zamrznuti konflikt; to je usporena pobjeda. Svake godine Kina kontroliše sve veći dio globalnih lanaca snabdijevanja. Ona ima sve veći udio u proizvodnji naprednih tehnologija, sve više diplomatskih poluga u međunarodnim institucijama

od oko osam milijardi dolara 2023. godine nadmašio kineski od četiri milijarde. Kinezi se muče da ostanu u DR Kongo zbog tamošnje političke gužve. Amerikanci su rivalski ušli u druge zemlje i odmah su se privilegovano raširili u Zimbabveu i Angoli i tamo grade puteve, cevovode, otvaraju rudnike – i zatvaraju neke od kineskih kapacitetaa. Neke afričke vlade optužuju Kineze za ekološki nemar i težnju da bace Afriku u dužničko ropstvo. Postepeno se tamo obnavlja reč „kolonijalizam“, nekada vezan za Evropljane.

HOĆE LI BITI RATA Rusiju polako napuštaju njeni najveći ekonomski saveznici i prijatelji BRICS-ove zamisli da se osnuje konkurentska valuta dolaru i euru. Sudar prijatelja Putinove Rusije sa zajedničkim otporom SAD i Evrope okreće svetsko političko i ekonomsko klatno ka Vašingtonu i Briselu. To ne znači da Moskva ipak neće krenuti u novu vojnu avanturu, ali protiv ujedinjene evroamerike sa saveznicima sa drugih kontinenata Putinov režim rizikuje potpuni neuspeh. Bilo bi po sve nas mnogo bolje da ga Putin doživi bez rata, mira radi i novog mirovnog pakta među nama, za ceo svet. Ali, niko od nas nema kristalnu kuglu. •

Predsjednici Tramp i Si sastali su se u Busanu, Južna Koreja, 30. oktobra 2025. godine na marginama APEC samita. Tom prilikom postigli su jednogodišnje „trgovinsko primirje“ – smanjenje nekih carina na jednoj i privremeno suspendovanje izvozne kontrole, na drugoj strani. Na prvi pogled to je obostrano logičan potez dviju ekonomski međuzavisnih država, u igri sa krupnim ulozima. Ovaj sporazum neki teoretičari već nazivaju modelom „upravljanog rivalstva“ (managed competition) - oba predsjednika su se dogovorila i o budućim sastancima, kojima bi cilj bio izbjegavanje uzajamne štete u međusobnoj trgovini. Ipak, čovjek ne može da se otme utisku da ova dirigovana „ravnoteža“ - zapravo favorizuje Kinu, jer u njenoj osnovi stoji jedna fundamentalna asimetrija. Prednost Kine počiva na njenom kapacitetu da vodi preciznu ekonomsku strategiju kroz mehanizme koji su Zapadu nedostupni. Dok američki kapital mora da zadovolji kratkoročne imperative akcionara i kvartalne izvještaje, kineski državni kapitalizam može da „gubi“ novac godinama na strateškim sektorima – 5G infrastrukturi, električnim vozilima, poluprovodnicima – dok ne zauzme dominantnu tržišnu poziciju. Kineski koncerni uvijek mogu biti instrumenti industrijske politike sa neograničenim pristupom kreditima i strateškim subvencijama. Takođe, kontrola kapitalnih tokova omogućava Pekingu da precizno targetira investicije. Amerika, doduše, nudi demokratiju, vladavinu prava i dubinu svog tržišta. Ali, Kina nudi infrastrukturu bez uslova. Za globalni jug izbor je relativno jednostavan. Vašington to shvata – ali ostaje zarobljen u logici kratkih izbornih ciklusa i fiskalnog konzervativizma.

Pored toga, geopolitička disperzija resursa dodatno iscrpljuje američki kapacitet u ovom gambitu. Vašington ne može napustiti NATO obaveze, stabilizaciju Bliskog istoka, Monroovu doktrinu u Latinskoj Americi. Kina uživa luksuz fokusa – veliki resursi mogu da se koncentrišu na ekonomsku ekspanziju i vojnu modernizaciju u Indo-Pacifiku. Kina ima i snažne poluge prema američkim saveznicima, koje često nijesu samo ekonomske.

Upravljano rivalstvo nije zamrznuti konflikt; to je usporena pobjeda. Svake godine Kina kontroliše sve veći dio globalnih lanaca snabdijevanja. Ona ima sve veći udio u proizvodnji naprednih tehnologija, sve više diplomatskih poluga u međunarodnim institucijama. Naravno, međunarodna politika nije obična slagalica, makar i sa više nepoznatih. Zapad se još uvijek nada u protivurječnosti kineskog buma i eventualnu unutrašnju destabilizaciju Kine, možda povezanu i sa tajvanskom krizom. Ali, ako na duži rok takav „sistemski šok“ izostane, logika upravljanog rivalstva radi za Peking. Vašington pokušava da ojača poziciju umnožavanjem koalicionih kapaciteta (Quad, AUKUS) i učvršćivanjem svog tehnološkog monopola, ali izvjesna nota defanzivnosti u potezima Vašingtona teško može da se ne primijeti. Igra u kojoj vaš protivnik može da čeka i akumulira prednosti dok vi morate da održavate status quo na više frontova istovremeno, ima svoj naziv - strategijska inferiornost. (Autor je jugoslovenski diplomata)

Neđelja, 23. novembar

INTERVJU: Slikar Dimitrije Popović za Pobjedu o novom ciklusu radova ,,Mit mode“

PODGORICA - U prostranom ambijentu Fondacije „Luciana Matalon“ u Milanu, svjetskoj prijestonici mode, otvorena je izložba „Mit mode“ crnogorskog umjetnika Dimitrija Popovića. Pedesetak radova - od slika, crteža i objekata, do instalacija i asamblaža - otkriva višeslojno promišljanje mode kao estetskog, filozofskog i društvenog fenomena.

Posebnu pažnju privlači instalacija „Zlatna ruka“, omaž nedavno preminulom Đorđu Armaniju, čime Popović dodatno uspostavlja dijalog sa gradom koji modni spektakl doživljava gotovo kao dio vlastitog identiteta.

Ciklus „Mit mode“ predstavlja ambiciozno vizuelno istraživanje u kojem Popović modu sagledava ne kao prolazni trend ili industrijski mehanizam, već kao duboko ukorijenjen kulturni, simbolički i semiotički fenomen. Ovaj ciklus ne prikazuje istorijat mode, niti joj pristupa kao nizu estetskih epoha, već se fokusira na priču koja se rađa iz same mode, iz odnosa tijela prema onome što nosi i pokazuje.

Sa Popovićem smo razgovarali o fenomenu mode kao savremenom mitu, odnosu tijela i umjetnosti, te načinima na koje moda i spektakl oblikuju našu kulturu i identitet.

POBJEDA: Izložba „Mit mode“ imala je premijerno predstavljanje u Zagrebu, a nedavno i u Milanu. Kako doživljavate povratak sa ovom postavkom u grad koji simbolizuje svjetsku modnu scenu?

POPOVIĆ: Okolnosti su bile takve da se tema moje izložbe u potpunosti harmonizovala, da se tako izrazim, s atmosferom koja je vladala u Milanu, svjetskoj prijestolnici mode. Naime, organizator izložbe je još prošle godine, s obzirom na temu mog ciklusa, predložio termin izla-

Spektakl je postao fenomen savremenog društva

ganja odmah nakon završetka manifestacije „Sedmica mode u Milanu“, da bi na likovni način ,,produžio“ ono što se tih sedam prethodnih dana događalo na modnim pistama. Jer je izložba, po načinu kako je koncipiran ciklus ,,Mit mode“, nešto što pripada fenomenu mode, ali je izvan onog svakodnevnog, uobičajenog shvatanja mode kao kreiranja ekskluzivnih odjevnih predmeta. Posebno prisustvo svijesti o modi podstakla je smrt legendarnog modnog dizajnera koja se dogodila mjesec rije otvaranja moje izložbe. Tim povodom sam uradio instalaciju ,,Omaggio a Giorgio Armani“ koja je bila izložena kao poseban eksponat u Fondaciji „Luciana Matalon“. izložbeni prostor fondacije se prostire na 500 kvadratnih metara, što je omogućilo da se pedeset šest radova mog ciklusa izloži u tom atraktivnom prostoru na način da eksponati dobiju nešto što istovremeno upućuje na aspekte mode kao spektakla i glamura i takođe podstakne razmišljanja o onome što modu u XX i XXI vijeku čini radikalno drugačijom u odnosu na žensko tijelo i njegovu funkciju.

Moda je jedan od izraza da se pokaže čovjekov tragični položaj u svijetu, trošnost njegovog tijela i neminovna prolaznost. Zato modu smatram jednim od simbola čovjekove prolaznosti - kazao je Popović

POBJEDA: U samom naslovu razlikujete „mit mode“ od „mita o modi“. Što za Vas znači ta razlika?

Đorđa Armanija

talnost mode održavala u kontinuitetu, moda sebe mora eliminisati radi nje same, ubiti prethodnu sebe u ime one koja je nasljeđuje, koja postaje aktuelna, što će reći relativno kratko dominantna.

je važna i uvijek je naglaša-

POPOVIĆ: Ta distinkcija je važna i uvijek je naglašavam. Riječ mit znači priča, a ciklus radova ,,Mit mode“ ne govori o modi u smislu nekog na likovni način prezentiranog istori-

jata mode kroz vrijeme ili nekog oma-

ža određenoj modnoj epohi kojih je bilo jako zanimljivih i inspirativnih. Naslov ciklusa govori o tome da se priča o modi javlja i generiše iz nje same, iz odnosa tijela prema onome što pokazuje, što nosi, ne više kao odjevni predmet utilitarne svrhe, već prvenstveno da žensko tijelo kao središnji motiv postaje s odjevnom formom performativni korpus koji egzistira kao događaj za sebe. Od onog momenta kada su po judeohrišćanskom predanju praroditelji zbog osjećaja stida počeli pokrivati erogene zone ti-

POBJEDA: U Vašim radovima moda se povezuje s filozofskim i teološkim dimenzijama - od Adama i Eve do savremenih manekenki. Kako spajate te mitske i savremene slojeve u svom radu?

Umjetnost je vezana za fenomen mode

POBJEDA: Moda je često povezana sa potrošnjom i prolaznošću. Kako umjetnost može da prevede taj kratkotrajni impuls u trajnu estetsku ili misaonu vrijednost?

POPOVIĆ: Umjetnost je bila na ovaj ili onaj način vezana uz fenomen mode. Istorija slikarstva je puna takvih primjera. Na toj međusobnoj relaciji, tom suodnosu, modni trendovi za plasman svojih proizvoda koristili su slikarstvo i skulpturu transponovano u medij fotografije kao moćnog sredstva vizuelne komunikacije. Poznato je da su Benetonove takozvane ,,strategije šoka“ u reklamama ove modne kuće imale izuzetan učinak, između ostalih poznat je šokantni plakat za ,,United Colors of Benetton“ koji koristi nagrađivanu fotografiju Tereze Frare na kojoj smrtno bolestan od AIDS-a vid Kirbi leži u postelji okružen ožalošćenim članovima porodice. Izvorište za koncipiranje ovakvog plakata bila je čuvena Mantenjina slika ,,Mrtvi Hrist“ na kojoj tijelo mrtvog Mesije oplakuju ožalošćeni. Takođe, modna imperija Versaće koristila je puno upravo likovnu umjetnost da bi kroz estetizaciju i stiliziranje tijela u duhu klasične grčke ili rimske skulpture na primjer radila reklamu za parfeme.

Adam i Eva Dakojoj

jela, začela se uslovno kazano moda. Jer se vremenom unutar tog fenomena pokrivanja tijela u istorijskom kontinuitetu javljaju načini oblikovanja odjevnih predmeta koji će vremenom nužno dobiti kategorije estetizacije, erotizacije sve do fetišizma. U svom tom istorijskom slijedu postojao je proces samoartikulacije mode, u kojoj tijelo, kao što sam naznačio, ima središnju ulogu. Kada govorimo o ovom problemu, moramo imati na umu epohalnu važnost filozofa Rolana Barta, koji je prvi sagledavao modu kao kompleksan fenomen s njenom bogatom semiotikom, te ukazao na razlikovanje mode od odijevanja.

POBJEDA: Moda, kako ste rekli, „ubija sebe da bi mogla živjeti“. Možete li nam objasniti taj paradoks?

POPOVIĆ: Opšte kazano moda jeste poseban fenomen u kulturi ljudskog življenja. Svjedoci smo njenih mijena, diktata stilova oblačenja itd. Kada jedan stil doživi klimaks, već se sprema ili najavljuje njegova smjena. Potrebno je odbaciti staro koje postaje ,,demode“ jer na scenu nastupa novi modni stil. U tom smislu je moda u svom biću, ako tako mogu reći, veoma dinamična, kreativna, podjednako kada ide prema nekim radikalnim izmjenama i usmjerava se prema novim konceptima ili se pak kreće u obrnutom smjeru posvećujući se tradiciji koja je uvijek inspirativna. U tom smislu u modnom rječniku postoji sintagma ,,retro futurizam“. Stoga, da bi se vi-

POPOVIĆ: Upravo tako, kada je riječ o ljudskom tijelu po sebi se nameću religijsko-filozofske komponente. Maloprije sam spomenuo Adama i Evu iz Knjige postanja. Onaj veliki kulturni luk od smokvinog lista koji je pokrivao stidne djelove tijela biblijskog para do modnih formi kao produkta novih tehnologija - dobijamo izuzetno zanimljivu sliku transformacija modnih znakova i značenja. Sve sam to imao na umu radeći ciklus ,,Mit mode“. Pokušao sam u procesu sublimacije odrediti tijelo kao protagonistu transformacija u kojima postoji ona vrsta samodovoljnosti da je tijelo, odnosno njegova pojava u jedinstvu s modnom formom postalo događaj za sebe. Hiperestetsko je isključilo metafizičko svojstvo bića. Tijelo živi u spektaklu koji proizvodi. Od izjave pape Grgura Velikog da je ljudsko tijelo ,,odvratna odjeća ljudske duše“ do kulta tijela u savremenoj kulturi liberalnog kapitalizma modno tijelo postaje uzvišena metafora glamura fiksirana u svijet likovne slike. Svjestan činjenice da se tijelo takođe prevazilazi kao objekt mode, a njegova odsutnost upisuje simbolično značenje njegove prolaznosti, što direktno ima veze i sa religijom i sa filozofijom, izrazio sam u instalacijama ,,Crna vjenčanica“ i ,,Nevjestina zora“.

fenomen društva

POBJEDA: U Vašim djelima tijelo je istovremeno i prikazano i prikriveno. Što to „modno tijelo“ simbolizuje danas?

P

OPOVIĆ: Malo prije spomenuti Rolan Bart je s pravom konstatovao da se neki djelovi tijela skrivaju samo zato da bi se na efektno suptilniji i estetski istančaniji način u stvari istakli. Takođe je isticao da prorez na odjeći neke žene može imati više erotskog značenja i pobuđivati interes od tog istog tijela u stanju potpune nagosti. Modno tijelo je istovremeno i društveno tijelo koje je nužno odraz vremena u kojem se pokazuje kao takvo. Ono je multiplicirano u mreži virtualne stvarnosti i neodvojivo je od savremene kulture. Uvijek me privlače monumentalni posteri velikih modnih kuća koji se izlažu u ambijentu javnih urbanih prostora ističući do savršenstva fotošopirana tijela i lica manekenki koje pokazuju sebe i proizvod koji reklamiraju. Ta estetizirana hiperrealnost virtuelnog svijeta čiji smo i mi dio u smislu konzumacije iste te stvarnosti je takođe imala ulogu u koncipiranju mog ciklusa ,,Mit mode“. Ali, i XIX vijek je imao nešto što sam po profinjenoj bizarnosti dobro zapamtio i što je sigurno ostavilo traga na moj senzibilitet za modu kao temu likovnog izraza. U Zolinom romanu ,,Nana“, koji sam čitao u ranoj mladosti, slavni pisac opisuje jedan prijem: ,,Djevojke su dekoltirane pokazivale svoja ramena, Jedna je žena ima-

sovu izložbu kao jedna od deset najpopularnijih izložbi ikad prikazanih u Sjedinjenim Američkim Državama. Za vrijeme trajanja moje izložbe u Milanu posjetio sam muzej Brera. U tom slavnom muzeju su kao poseban omaž Armaniju u prostorima u kojima su izložena remek djela italijanskih slikarskih klasika bile postavljene Armanijeve čuvene kreacije. Što se tiče mode kao oblika spektakla u kojima performans ima posebno značenje istakao bih da je modni performans ,,Platonova Atlantida“ Aleksandra Mek Kvina nešto što svojim značenjem i vizualnom ekspresivnošću i atraktivnošću ne samo da se može mjeriti nego i nadilazi mnoga ostvarenja suvremenih svjetskih performera. Navedeni primjeri, a ima ih još puno, potvrđuju činjenicu da granice nestaju, odnosno kako kažete da su izbrisane.

P OBJEDA: Da li današnja „društva spektakla“, kako ih Vi opisujete, više inspirišu ili opterećuju savremenog umjetnika?

P OPOVIĆ: U mom slučaju odgovor je potvrdan. Spektakl je postao fenomen savremenog društva. Svaki umjetnik reaguje na karakter vremena po svom senzibilitetu i svjesnom odnosu prema društvu. U cjelini, a što može artikulisati svojim djelom. Afirmativno ili kritički. Svejedno, jer je umjetnik ionako dio društva kojem pripada.

O Ismetu Hadžiću, njegovoj umjetnosti i još ponečemu povodom samostalne izložbe u Bijelom Polju

Sažimanje sa planinom

la zlatan nož uvučen u punđu, a bila je obučena u vez od crnog bisera, kao da ima pancir košulju“. Zar nije ovo dostojno senzibiliteta ekstravagantnog savremenog modnog dizajnera?

POBJEDA: Koliko današnji trendovi estetizacije i „usavršavanja“ tijela (botoks, lifting, filteri, digitalne slike) utiču na Vašu umjetničku refleksiju?

POPOVIĆ: Utiču značajno jer su sve to elementi koji konstituišu opštu sliku savremenosti u kojoj se tijelo podvrgava u ime svojevrsnog diktata želji za što ljepšim, da ne kažem savršenijim izgledom.

POBJEDA: S obzirom na to da smatrate da moda pripada rangu visokog arta i da ravnopravno ulazi u muzeje, da li je granica između mode i umjetnosti danas potpuno izbrisana?

POPOVIĆ: Mogli bismo reći da je moda nužno vezana za umjetnos t. Premda pripada domenu primijenjene umjetnosti koju kolekcioniraju specijalizirani muzeji u svijetu upravo je kreativnost modnih dizajnera činila da se njihove kreacije izlažu u najprestižnijim muzejskim institucijama koje se bave takozvanim visokim artom. Na primjer, spomenuti Armani je imao izložbu svojih modnih kr eacija u muzeju Gugenhajm u Njujorku. Jedan od najvećih modnih kreatora Aleksandar Mek Kvin imao je posthumnu izložbu u Metropoliten muzeju u Njujorku koja se našla na listi uz Pika-

POBJEDA: U Vašim djelima moda postaje i kritika društva. Koliko je za Vas važno da umjetnost ne samo prikazuje, već i progovara o svijetu u kojem živimo?

POPOVIĆ: U pravu ste. Umjetnost ne smije biti u službi dekoracije svijeta, već treba beskompromisno prodirati u njegovu suštinu. To je na neki način i zadatak umjetnikada sagledava procese u kojima živi i da njegovo djelo ne bude lažna slika realnosti. Umjetnost nekim umjetnicima pomaže da pobjegnu od svijeta stvarajući iluziju nekog savršenog utopijskog boljeg svijeta, a da pritom kao da nijesu svjesni da se nalaze zarobljeni upravo svijetom iz kojeg žele pobjeći. Moda je takođe jedan od izraza da se pokaže čovjekov tragični položaj u svijetu, trošnost njegovog tijela i neminovna prolaznost. Zato modu smatram jednim od simbola čovjekove prolaznosti.

POBJEDA: Da li vidite „mit mode“ i kao metaforu za ljudsku egzistenciju - našu stalnu potrebu da se „preobučemo“ u novi identitet, da nadmašimo prolaznost?

POPOVIĆ: Ta sociopsihološka uloga mode je takođe jako značajna. Između ostalog teoretičari mode kažu da kroz modu ,,postoji potreba za društvenom diferencijacijom i identifikacijom“. Takođe, moda je u najširem smislu kazano otvoreno polje i može biti, kako ističe ugledni teoretičar mode Žil Lipovetski ,,vektor narcističke individualizacije“. A. ĐOROJEVIĆ

Ismet Hadžić, umjetnik iz Rožaja, uspio je olovkom i kičicom da ukroti planinu. Da oživi platno. Nadrealno da učini realnim, a realno nadrealnim. Ismet Hadžić umjetnik je čijim se djelima vjeruje. Slikarska energija ovom umjetniku svakodnevno ulazi kroz prozore, obasjava mu kuću, a on pušta da uđe u njega ta neopisiva energija, koja silazi direktno sa planine samo da bi zagrlila njegov atelje.

Onda se sve to pretvori u umjetnost, koju sada istoričari umjetnosti i likovni kritičari definišu kao neprolaznu, kao vanvremensku – ismetovsku umjetnost. Ta umjetnost, ta ismetovska umjetnost, nekada je donosila portrete. Lica ljudi, njihovi izrazi i bore, osmijesi i pogledi svjedočanstvo su vremena, načina života, karaktera, surovosti planine i odjeka vremena. Svjedoče o imanju i nemanju. O ratovima, bunama, progonima i gladnim godinama, a život podno Hajle vjerovatno je podstakao ovog umjetnika da se u jednom slikarskom ciklusu posveti motivima životinjskog carstva.

IZ ZAVIČAJA

Ćamil Sijarić bi rekao da je „pisac bez zavičaja, pisac bez osnove“. Isto važi i za slikare, jer u životu jednog čovjeka najupečatljivije slike ostaju iz zavičaja. To potvrđuju i motivi iz rožajskog kraja Ismeta Hadžića. Ciklus „Moj grad“ donosi ambijent u kojem kuća nije samo kuća, već dom. U kojem vrata nijesu samo vrata, već ulazak u život. U kojem prozori nijesu samo prozori, već pogled u daljinu...

Ismet Hadžić je umjetnik koji u radu koristi razne slikarske

tehnike. Međutim, bilo o kojoj tehnici da se radi tu su snažne impresije, doživljaj potpun, kao kod slika „Rožajska kolekcija“, „Seobe“, „Apolo“, ili „Strnjište“, „Pojilo“, „Sjenka“, „Hajla“. Sve te slike, i mnoge druge, bilo u kojoj tehnici da su rađene, simbolizuju rađanje, život i umiranje. Bitisanje u teškim uslovima podno planine, izloženost sniježnim lavinama, hladnim vjetrovima i vučjim prtinama. Ali i idilu, bezbrižnost i sažimanje sa planinom. Takođe, tu su slike ljudi koji odlaze, sa rukama na leđima, sa kišobranima, sa štapovima... Zapravo to govori o odlascima sa ovih prostora, u svim epohama, vremenima i vladavinama. Sa ovih prostora se odlazilo zbog ratova, zbog krvne osvete, zbog potrage za boljim životom – trbuhom za kruhom.

Slike Ismeta Hadžića prepoznatljive su po dinamici kratkih poteza, slojevito nanesenoj boji i izrazitoj zasićenosti tonaliteta. Ulje i akril za njega nijesu samo tehnička sredstva, nego način da materijalizuje atmosferu pejzaža. Hadžić često komponuje pejzaž horizontalnim ritmom, stvarajući utisak postepenog širenja prostora i njegove unutrašnje tišine. Vertikalna uzdizanja linija, prelamanja svjetlosti i naglašeni koloristički kontrasti daju radovima gotovo metafizičku dimenziju — kao da prostor na platnu postoji paralelno s realnošću, ali u umirenijem, pročišćenijem obliku.

SOPSTVENI PUT

U okviru istorije crnogorskog slikarstva, Hadžić pripada onoj liniji stvaralaca koji su uspjeli izgraditi prepoznatljiv izraz polazeći od autentičnog iskustva domaćeg pejzaža. On ne napušta osnovne principe figuracije, ali ih na-

Ta umjetnost, ta ismetovska umjetnost, nekada je donosila portrete. Lica ljudi, njihovi izrazi i bore, osmijesi i pogledi svjedočanstvo su vremena, načina života, karaktera, surovosti planine i odjeka vremena. Svjedoče o imanju i nemanju. O ratovima, bunama, progonima i gladnim godinama

dograđuje savremenom teksturom, zbijenim nanosima boje, promišljenom kompozicijom i intenzivnom kolorističkom energijom. Kod njega nema naglih otklona, ali postoji uporna, tiha potreba da se produbi ono što već jeste njegovo - da se istraži svijet koji ga okružuje i da se iznova izgradi njegov unutrašnji odraz. U njegovom slikarstvu vidi se sklad između ličnog senzibiliteta, iskustva prirode i likovnog znanja oblikovanog dugotrajnim stvaralačkim radom. Njegove slike svjedoče o umjetniku koji je pronašao sopstveni put i koji se nikada ne udaljava od izvora inspiracije - već mu se vraća sa sve dubljim razumijevanjem. Dakle, Hadžićevo stvaralaštvo može se posmatrati kao intimna mitologija - mitologija pejzaža, prirode i tišine. U njegovim radovima osjećaju se tragovi vremena, ali i jedna trajnost koja ostaje nepromijenjena, bez obzira na sve promjene svijeta oko nas. To jedinstvo lirike, pejzaža i likovne promišljenosti daje njegovoj umjetnosti posebnu snagu i čini je i univerzalnom i duboko ličnom.

OSVRT: U susret dodjeli Nobelove nagrade

23.

Nobelovci s naličja

Kao i svakog 10. decembra, na dan smrti švedskog hemičara Alfreda Nobela (1833–1896), dok se svijet bude intenzivno pripremao za proslavu Božića i Nove godine, u Stockholmu i Oslu će se održati jedna od najprestižnijih i najprepoznatljivijih svjetskih svečanosti – dodjela Nobelovih nagrada. U Stockholmu će se okupiti naučnici, ekonomisti i književnici, a u Oslu mirotvorci. Švedski kralj će u Stockholmu uručiti Nobelovu nagradu za fiziku, hemiju, medicinu, ekonomiju i književnost, dok će u Oslu predsjednik Norveškog Nobelovog komiteta uručiti Nobelovu nagradu za mir. Imena laureata već su poznata: za fiziku John Clarke, Michel Devoret i John Martinis („za eksperimente koji su otkrili kvantnu fiziku u akciji“), za hemiju Susumu Kitagawa, Richard Robson i Omar Yaghi („za razvoj metal-organskih struktura sa složenim porama“), za medicinu Mary Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi („za otkriće u vezi s perifernom imunološkom tolerancijom“), za ekonomiju Philippe Aghion, Peter Howitt i Joel Mokyr („za objašnjenje gospodarskog rasta potaknutog inovacijama“), za književnost László Krasznahorkai („za ubjedljivo i pronicljivo djelo, koje, usred apokaliptičnog terora, potvrđuje moć umjetnosti“) i za mir Maria Corina Machado („za borbu za demokratska prava i slobodne izbore u svojoj zemlji“). Tog svečarskog dana svijet će se podsjetiti na ono najbolje u

Ako bi se među nobelovcima trebalo izabrati onaj koji je bio najsvestraniji, onaj čiji je obim interesovanja bio najveći, ne bi trebalo biti dileme ko bi to mogao biti. To je, bez ikakve sumnje, Indijac Rabindranath Tagore, koji je 1913. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost

čovjeku – znanje, stvaralaštvo i težnju da se svijet učini boljim i pravednijim mjestom za svakog čovjeka planete Zemlje. Tako je bilo i svih godina, počevši od 1901, koja je bila prva godina dodjele Nobelove nagrade za fiziku, hemiju, fiziologiju ili medicinu, književnost i mir. Ove nagrade Nobel je predvidio u svojoj oporuci. Ekonomija će tek 1968. godine, zahvaljujući Švedskoj centralnoj banci, dobiti svoje mjesto među nagradama. Ona je u stvari nagrada u spomen Nobela i dodjeljuje se počevši od 1969. godine. Imena Nobelovaca su zlatnim slovima urezana na prvoj stranici istorije čovječanstva. Kada čujemo riječ Nobelovac, pred očima nam se ukažu likovi genijalaca: fizičari, hemičari i fiziolozi ili ljekari u bijelim mantilima, ekonomisti nagnuti nad računarima, pisci zaokupljeni dubokim mislima, mirotvorci koji mijenjaju svijet. Oni su, naizgled, kao bića s neke druge planete – ljudi koji stoje iznad svakodnevnih briga, posvećeni višem cilju, gotovo nestvarni. To je njihovo lice. Ali, znamo li što se krije iza blistavog odsjaja Nobelove nagrade, koliko znamo o ljudskoj strani čovjeka koji stoji iza nje – što znamo o njegovom naličju?

NALIČJE KAO „DOPUNA“ GENIJALNOSTI NOBELOVACA

Iza imena dobitnika Nobelove nagrade i svečanih govora ipak se kriju ljudi od krvi i mesa: ljudi različitih interesovanja, različitih osobina i mana,

različitih emocija i strasti... I različitog ambijenta u kojem su odrastali. Neki su, naime, odrastali u siromaštvu –čak bez tekuće vode i struje u kući u kojoj su živjeli, a neki su odrastali u raskoši i bogatstvu – ni ptičjeg mlijeka im nije nedostajalo. Upravo ta druga, najčešće manje poznata strana - to naličje dobitnika Nobelove nagrade - otkriva nam koliko su putevi do genijalnosti različiti i koliko iza svakog od tih imena stoji priča koja nadilazi i samu nagradu. Otkriva nam da upravo u spoju njihove veličine i ljudskosti leži njihova prava vrijednost. Pa hajde da s naličja pogledamo neke od dobitnika Nobelove nagrade. Za početak ćemo uzeti dvojicu ovogodišnjih Nobelovaca, čije se naličje ogleda ponajprije u ambijentu u kojem su odrastali.

Hemičar Omar Yaghi je odrastao u glavnom gradu Jordana Ammanu, u vrlo skromnim uslovima i u mnogobrojnoj porodici ne baš obrazovanih roditelja, palestinskih izbjeglica. Živjeli su u maloj kući, koja nije imala ni tekuću vodu ni struju. Ionako skučeni prostor u kući morali su dijeliti sa sto-

kom koju su uzgajali. Upravo je njegovo djetinjstvo, obilježeno oskudicom, probudilo u njemu radoznalost i želju da razumije svijet oko sebe. I gle čuda: Yaghi je odrastao u kući bez vode, a danas je tvorac tehnologije koja hvata vlagu iz zraka, što je ključno za rješavanje globalne krize vodosnabdijevanja. Njegovo naličje nam govori da izuzetnost ne zahtijeva savršene uslove, da čovjek i u skromnosti može naći inspiraciju za stvaralaštvo – ponekad su upravo najteži počeci početak najvećih preobražaja. I još nešto: njemu je, kako sam kaže, nauka postala hobi, a ne samo profesija.

S druge strane, ekonomista Philippe Aghion je odrastao u Parizu u umjetničkom okruženju – njegova majka je bila osnivač jedne čuvene modne kuće, čiji su saradnici bili mnogi svjetski poznati dizajneri. U takvoj sredini, u svijetu umjetnosti i mode, Aghion je naučio da je kreativnost osnova svakog stvaranja u ekonomiji, jednako kao i u modi. Tu naučenu lekciju je kasnije prenio kao objašnjenje povezanosti kreativnosti i ekonomskog rasta. Njegovo naličje nam govori da nauka ne mora biti hladna i stroga – ona može biti jednako kreativna i slobodna kao i umjetnost.

ALBERT EINSTEIN: PRVI MEĐU JEDNAKIMA

odra-

Najzvučnije ime među Nobelovcima je, bez ikakve dileme, Albert Einstein, simbol genijalnosti. Kao učenik u školi bio je daleko od slike poslušnog učenika. Smatrao je da mu škola guši radoznalost. Bio je tvrd orah profesorima. Jednom je bio i izbačen iz razreda jer je „ometao disciplinu“. Govorio je da ne podnosi da mu neko govori što da

misli. Slobodne trenutke rado je provodio na jezeru, gdje je jedrio, iako nije znao plivati. Pod nebom, na vodi, pronalazio je ravnotežu između tišine prirode i vlastitih misli. Bio je i izuzetno muzički nadaren – svirao je violinu. Govorio je da su mu „najveće radosti u životu dolazile iz violine“. Smatrao je da mu muzika pomaže da razmišlja. U fokusu su mu takođe bile umjetnost i religijska filozofija. Često se posvećivao dokolici – sanjario je. Govorio je da je mašta važnija od znanja: „Znanje je ograničeno, dok mašta obuhvata cijeli svijet“. Na primjedbe da previše sanjari, odgovarao je da su najveća otkrića rođena upravo iz dokolice – iz onih trenutaka kada se čovjek usudi misliti bez ikakvog cilja. Einstein je, da podsjetimo, Nobelovu nagradu za fiziku dobio 1921. godine, ali ne za teoriju relativnosti, po kojoj je najpoznatiji, nego za objašnjenje fotoelektričnog efekta, koje je doprinijelo razvoju kvantne fizike. Einstein je sinonim za izuzetnu inteligenciju ljudskog bića. Ni Winston Churchill, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. godine, ne može se pohvaliti učenjem u djetinjstvu. Bio je spor, nezainteresovan, često bez motiva, neposlušan - sklon nevoljama sa školskim pravilima. Kasnije, kada je odrastao, izrastao je u nespornog političara, vođu i književnika. Ipak, kao sredovječan čovjek, počeo je da se zanima i za slikarstvo. Naslikao je više od 500 slika, uglavnom pejzaža i morsih prizora. Svoj veliki autoritet Churchill nije izgradio na akademskom uspjehu (jer mu nije bio sklon), nego na nečemu mnogo drugačijem i dubljem: na snazi svojih govora, djela i životnogt iskustva. Nobelovu nagradu dobio je ne za politiku, nego za svoje istorijske spise i govore, u kojima je riječ postala oružje dostojno vojske. Na prvi pogled, nauka i sport djeluju kao dvije potpuno različite oblasti – jedna traži mir, promišljanje i analitičnost, dok druga podrazumijeva brzinu, pokret i fizičku spremu. Ipak, brojni primjeri pokazuju da su naučni um i sportski duh često sjedinjeni u istom čovjeku. I među Nobelovcima ima takvih primjera. Recimo, danski fizičar Niels Bohr, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1922. godine (za revolucionarni model atoma), bio je strastveni sportista i nastupao je kao golman u jednoj fudbalskoj ekipi. Često je isticao da su mu disciplina, strpljenje i timski duh iz fudbala pomogli u naučnom radu. Bio je svjestan da fizička sprema i mentalna koncentracija nisu dva odvojena svojstva, već djelovi iste cjeline. Njegova sposobnost da u jednom danu bude prije podne na fudbal-

Neđelja, 23. novembar 2025.

skom terenu pred publikom, a poslije podne u sobi u tišini razmišljanja, najveći je sjaj njegovog naličja. Zanimljivo je da je i Nielsov sin Aage takođe Nobelovac – 1975. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku, kao i njegov otac. Još zanimljiviji primjer, kada je u pitanju veza Nobelovaca sa sportom, jeste britanski mirotvorac Philip J. Noel Baker , koji je 1959. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. U mladosti je bio atletičar -srednjeprugaš. Nastupao je na Olimpijskim igrama 1920. godine u belgijskom gradu Antwerpenu. U trci na 1.500 m osvojio je srebrnu medalju. Pored bogate političke karijere u Velikoj Britanijii, imao je i bogatu međunarodnu političku karijeru: između ostalog, pomagao je u izradi Povelje UN. Bio je i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Londonu. Srž njegove diplomatije i aktivizma bilo je razoružanje (autor je i nekoliko knjiga iz ove oblasti). Upravo je i Nobelovu nagradu dobio za svoj doprinos međunarodnim naporima za mirno rješavanje međunarodnih sukoba i razoružanje.

Iako je Marie Curie ostala upamćena kao prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu i jedina osoba kojoj je to uspjelo u dvije naučne oblasti, njeno naličje otkriva jednako mnogo toga kao i njena naučna postignuća. U Poljskoj, u kojoj je odrastala, pohađala je „podzemni univerzitet“, jer tada ženama gotovo da nije bio dozvoljen pristup visokom obrazovanju. Kasnije, u Parizu, u skromnim životnim uslovima, balansirala je između porodice, studija i istraživanja. Iako je bila izložena opasnostima radijacije, kojom se naučno bavila, utjehu je nalazila u muzici (svirala je klavir), prirodi i jednostavnim trenucima šetnje sa suprugom fizičarom Pierrom Ti mali rituali, jednostavni i ljudski, pomagali su joj da održi snagu duha i koncentraciju za svoja revolucionarna otkrića. Ona je, da podsjetimo, 1903. godine dobila Nobelovu nagradu za fiziku (za istraživanja radijacije), koju je dijelila sa suprugom Pierrom i još jednim fizičarom, a 1911. godine samostalno je dobila Nobelovu nagradu za hemiju (za otkriće polonijuma i radijuma). Zanimljivo je da je, pored supružnika Curie, još jedan član ove porodice dobio Nobelovu nagradu – njihova kćerka Irène Njoj i njenom suprugu je 1935. godine dodijeljena Nobelova nagrada za hemiju. Porodica Curie je tako najpriznatija Nobelova „dinastija“. Još jedna žena dobitnica Nobelove nagrade ima specifično naličje koje valja pomenuti. To je Rita Levi-Montalcini, italijanska neurobiološkinja. Ona je, tokom fašističke zabrane Jevrejima da se bave bilo čime (posebno naučnim radom), nastavila da eksperimente vrši u svojoj spavaćoj sobi te improvizovanoj laboratoriji u podrumu i seoskom zaklonu, riskirajući time slobodu pa i život.

Nakon rata je u SAD nastavila svoja istraživanja nervnog tkiva. Nobelovu nagradu za medicinu dobila je 1986. godine – za revolucionarno otkriće nervnog faktora rasta. Bila je poznata po neiscrpnoj energiji, ali i po dostojanstvu i eleganciji – čak i u laboratoriji nosila je sofisticirane haljine i nakit, a frizura joj je uvijek bila uredna. Time je jasno pokazala da intelekt i naučna strast mogu ići ruku pod ruku s dostojanstvom i unutrašnjom snagom. U nauci je ostala aktivna sve do duboke starosti. Govorila je da njeno tijelo stari, ali ne i njen um. Doživjela je duboku starost – čak 103 godine...

NIKO KAO

RABINDRANATH

TAGORE

Ako bi se među Nobelovcima trebao izabrati onaj koji je bio najsvestraniji, onaj čiji je obim interesovanja bio najveći, ne bi trebalo biti dileme ko bi to mogao biti. To je, bez ikakve sumnje, Indijac Rabindranath Tagore, koji je 1913. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. On je prvi ne-Evropljanin i prvi Azijat koji je dobio Nobelovu nagradu. Pisao je pjesme (napisao ih je više od 2.000), romane, dramske tekstove, kratke priče (smatra se utemeljivačem indijske kratke priče), eseje te filozofsku i društvenu prozu. Napisao je i tekst te muziku za himnu Indije i himnu Bangladeša. Obje himne su i danas himne ovih zemalja. Iako nije imao formalno slikarsko obrazovanje, Tagore se bavio i slikarstvom. Iza njega je ostalo više od 2.500 slika i crteža. Ostao je upamćen i kao reformator obrazovanja i društveni mislilac. Mnogo je putovao. Posjetio je više od 30 zemalja na pet kontinenata. Sredinom novembra 1926. godine bio je u posjeti Kraljevini Jugoslaviji, gdje je na Univerzitetu u Beogradu održao dva predavanja. Tagore je još za života postao istinska legenda, prije svega u Indiji.

NEPRAVDE NOBELOVE NAGRADEMATEMATIKA I NIKOLA TESLA

Kada se govori o Nobelovoj nagradi i Nobelovcima, bilo da se gleda s lica ili, kao u našem slučaju, s naličja, grijeh bi bio ne pomenuti matematiku i Nikolu Teslu. Jer, niti se matematika nalazi među naučnim disciplinama za koje se dodjeljuje Nobelova nagrada, niti se naučnik Nikola Tesla nalazi među dobitnicima ove nagrade. Kao što u Nobelovoj oporuci nije bilo ekonomije, tako nije bilo ni matematike. Nepravda prema ekonomiji ispravljena je 1968. godine, ali nepravda prema matematici nije nikada. Danas ovo „prazno mjesto“ kod Nobelove nagrade simbolički popunjava prestižna Abelova nagrada za matematiku. Ipak, matematici je mjesto među Nobelovim nagradama. Ona je, iako apstraktna i formalna, takođe nauka: bazira se na logici i dokazima, služeći kao nevidljivi temelj pri-

rodnim i tehničkim naukama. U filozofiji se matematika opisuje kao „kraljica i sluškinja u nauci“ – nezavisna i samostalna, ali i neophodna svima. Nikola Tesla, za mnoge najveći izumitelj 20. vijeka, jedan je od najfascinantnijih i najkompleksnijih umova moderne nauke. Njegova priča s naličja otkriva briljantnog izumitelja snažne intuicije i čovjeka koji je živio gotovo asketski, opsjednut svojim idejama i potpuno posvećen naučnom radu. Njegovi izumi – od naizmjenične struje i indukcionog motora do bežičnog prenosa električne energije – oblikovali su modernu tehnologiju i svakodnevni život ljudi. Njegov život bio je mješavina vizije, usamljenosti i neobičnih navika: radio je po noći, hranio se skromno (gotovo ritualno), vjerovao u numerologiju, izbjegavao društvo. Bio je izvan akademskog sistema i pomalo buntovnik u izvjesnom smislu riječi. Imao je sukobe, posebno s Thomasom Edisonom - navodno je odbio ideju da Nobelovu nagradu dijeli s njim. Međutim, ni Edison je nije dobio. Ipak, u Teslinoj usamljenosti i ekstremnom fokusu leži njegova veličina: čovjek čistog intelektualnog napora, čija je najveća nagrada bila uticaj na svijet, a ne institucionalno priznanje. Pamtiće se kao čovjek koji je čovječanstvu dao više nego što je ono bilo spremno priznati u njegovo vrijeme. Bilo je i istoriji Nobelove nagrade i nepravdi, ali je nepravda prema Nikoli Tesli vjerovatno najveća.

MEĐU NOBELOVCIMA

IMA I NAŠIH

Na kraju ovog kratkog predstavljanja nekih Nobelovaca s njihovog naličja, predstavićemo i jednog Nobelovca koji je naše gore list. Dakako, riječ je o posljednjem Nobelovcu s naših jugoslavenskih prostoraIvu Andriću, koji je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Iako je on poznat prije svega po svojim romanima u kojima je u prvom planu Bosna i Hercegovina, iza njegove književne veličine krije se čovjek skromnih navika. U mladosti je volio fudbal. Bio je diplomat u raznim evropskim prijestolnicama. Mada nije volio raskoš, volio je lijepa odijela. Bio je i humanitarac, tako da je i dio novca koji je dobio uz Nobelovu nagradu donirao za biblioteke u Bosni i Hercegovini. Priče koje je stvarao nisu bile samo umjetnost – pisanje je za njega bilo misija i čin društvene odgovornosti. I za sami kraj ove kratke priče o nekim Nobelovcima s njihovog naličja, može se reći da ona pokazuje da njihova genijalnost nije samo rezultat znanja, niti je samo u titulama i nagradama, već i u njihovom životu u punom smislu te riječi – u ljudskosti prije svega, u igri, sumnjama, strastima i slabostimau, u radoznalosti, upornosti i hrabrosti... Pokazuje i da su istinski Nobelovci oni koji ne samo da mijenjaju svijet, nego i inspirišu svijet da sanja, istražuje i stvara. •

Ubistvo na Novom Beogradu

Ubijen vođa navijača Partizana

BEOGRAD - Na Novom Beogradu juče je na Bulevaru Arsenija Čarnojevića ubijen Tadija Pantić (25), vođa navijača Partizana iz Zemuna, nezvanično saznaje Nova.rs Kako navodi Blic, on je već dva puta izbjegao smrt. – Bio je akter filmskog obračuna navijača na Gazeli u junu ove godine. Kamere su tada zabilježile kako napadači na

skuterima okružuju automobile u kojima su bili navijači Partizana koji su se vraćali sa košarkaške utakmice, a u jednom od vozila bio je i T. P. Napadači su i tada pucali – tvrdi izvor Blica i dodaje da se sumnja da je T. P. bio meta „bombaša“ iz Kosovske ulice. Podsjetimo, državljanin Sjeverne Makedonije Martin S. (21) stradao je 30. septembra u eksploziji u iznajmljenom sta-

nu u Kosovskoj ulici u Beogradu. Sumnja se da je eksplodirala eksplozivna naprava, ali nije bilo saznanja zašto se nalazila u stanu i kome je bila namijenjena.

Podsjetimo, pucnjava se dogodila juče u 11.45 na Novom Beogradu, kada je od povreda u predjelu glave preminuo mladić. Napadač je nakon napada pobjegao, a policija traga za njim, piše Nova.rs.

O optužbama protiv srpskog predsjednika pisali su listovi sa milionskim tiražom

Njemački mediji: Vučić i „Sarajevo safari“

BEOGRAD - Mediji njemačkog govornog područja prenijeli su informaciju da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić doveden u vezu sa snajperskim lovom na ljude u Sarajevu devedesetih, ali i njegovo demantovanje svake umiješanosti.

O optužbama da je Vučić bio povezan sa snajperskim lovom na civile u Sarajevu pisali su i listovi sa milionskim tiražom, kao što je bulevarski list Bild.

- Hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić (51) podnio je krivičnu prijavu milanskom Tužilaštvu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (55, od 2017. na toj dužnosti). O tome su u četvrtak na isti način izvijestili brojni italijanski mediji. Novinar optužuje predsjednika Vučića da je učestvovao u takozvanom „Sarajevskom safariju“. Njemački Bild navodi milanski list Today kao izvor i kaže da je on „jedan od najvećih informacionih portala zemlje“. Dalje se u tekstu objašnjava da tužilaštvo u Milanu već nedjelju dana vodi istragu u vezi sa navodnim učešćem bogatih Italijana, zapadnih Evropljana i Amerikanaca u pucanju na civile tokom opsade Sarajeva, te da je učešće imalo cijenu između 80.000 i 100.000 dolara.

Istu informaciju je prenio portal nedjeljnog magazina Fokus.

- Vučić odlučno odbacuje optužbe i tvrdi da se radi o politički motivisanoj kampanji protiv njega. Nedavno objavljeni video je pokrenuo dodatnu diskusiju. Navodno se na njemu vidi mladi Vučić u jednom terenskom vozilu na čijem prtljažniku se nalazi ljudska lobanja sa plavim šljemom Ujedinjenih nacija. Kritičari u tome vide dodatnu indiciju u moguću Vučićevu

umiješanost u ratne zločine. Jedan srpski izvor to osporava navodeći da vozilo nije pripadalo Vučiću i da su se takva vozila nalazila svuda u ratnoj zoni - piše Fokus. Fokus navodi razloge istrage milanskog tužilaštva – moguće učešće bogatih zapadnjaka u plaćenom snajperskom lovu na civile u gradu pod opsadom – ali i upozorava: „Stručnjaci opominju da ne treba izvlačiti prebrze zaključke. Dr Helena Ivanov iz Društva Henri Džekson objašnjava da su brojne priče iz rata u Bosni kasnije raskrinkane kao lažne vijesti. Ona zahtijeva temeljnu istragu na osnovu optužbi“. Berlinski dnevni list Berliner Morgenpost postavlja pitanje: „Da li su ljudi devedesetih plaćali da u ratu u Bosni pucaju na ljude?“ Optužbe za „snajperski turizam“ tokom opsade Sarajeva 1992. jesu teške: Smrtonosni pohodi su navodno bili maskirani kao lovačke ture“. Odmah potom list navodi: „Sada u tom kontekstu iskrsava jedno poznato ime. Kako između ostalih javlja italijan-

ska novinska agencija Ansa, jedan istraživački novinar je podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića“.

U tekstu se navodi prisustvo Aleksandra Vučića na Jevrejskom groblju iznad Sarajeva za vrijeme rata, te da je tamo dospio kao dobrovoljac Srpske radikalne stranke. Potom se citiraju i Vučićeva osporavanja svih optužbi jer je, kako kažu njegovi ljudi zaduženi za medije, on radio kao novinar i prevodilac: „Predsjednik Vučić nije učestvovao u borbama i nije upotrebljavao oružje“. Informacije o pokretanju istrage u Milanu, ali i o dovođenju u vezu Aleksandra Vučića sa „snajperskim safarijem“ prenijeli su kao tekst, video ili vijest i brojni drugi mediji iz Njemačke, Austrije i Švajcarske. Neki od njih su izrazili rezervu prema ovoj priči. Ali svi su podsjetili i na činjenicu da je za vrijeme opsade Sarajeva ubijeno skoro 11.000 ljudi, među kojima je bilo puno djece.

NE ODUSTAJU: Mještani Botuna i Malesije protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, ali i novih sanitarnih kada u Malesiji

Tvrde da neće samo da posmatraju kako se Podgorica razvija, a Zeta i Tuzi da budu smetlišta

PODGORICA - Mještani Botuna, koji već duže vrijeme protestuju zbog planirane gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, sastali su se juče sa mještanima Omerbožovića i Malesije, koji takođe protestima iskazuju protivljenje planiranoj gradnji novih sanitarnih kada u njihovoj opštini.

Kako su poručili, zajedno su u borbi protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i novih sanitarnih kada u okviru gradskog preduzeća Deponije d.o.o. Podgorica.

ZDRAVICA I TRPEZA

Najstarijeg među mještanima Malesije Đeljoša Gorvokaja ispred mještana Botuna dočekao je Vukašin Stojanović . Uručivši Stojanoviću zdravicu, Gorvokaj je naglasio da su Tuzani i Zećani vazda bili zajedno, i u ratu i u miru, te da će tako biti i ovoga puta kada je u pitanju zaštita životne sredine na teritoriji njihovih opština. - Tu smo da se pridružimo građanima Botuna, mi smo vazda braća bili, i u ratu i u miru. Ovo je tek početak naše saradnje, istrajaćemo i u ovoj borbi – poručio je Gorvokaj. Iskazujući dobrodošlicu gostima iz Malesije, Vukašin Stojanović je naglasio da ih je „ista muka zadesila, isti problemi objedinili“.

- Uvijek smo živjeli u miru, slozi i razumijevanju, pa i u ovim teškim trenucima, kada su Botun i Zeta, Tuzi i Malesija u istom teškom položaju, drago nam je što smo zajedno – poručio je Stojanović, nakon čega su razgovor nastavili za trpezom pod šatorom.

Predstavnik mještana Botuna Slavko Vukčević iskazao je veliko zadovoljstvo što su dobili iskrenu podršku od komšija iz opštine Tuzi.

- Pored apsolutne podrške građana Zete i sporadične podrške dobronamjernih Podgoričana koji svakodnevno dođu ovdje, danas su to potvrdili i građani iz opštine Tuzi, koji imaju slične probleme kao i mi, a koji su posljedica

ranijih godina, kada su i Zeta i Tuzi bili gradske opštine, kada su sve planove donosili u Glavnom gradu, mimo naše volje, znanja i odlučivanja. Zato su ti planovi danas sporni i problematični da se realizuju – poručio je Vukčević. Kako je dodao, svjedoci su da su gradske vlasti pokušale da donesu plan da se bez njihove saglasnosti i učešća planiraju i grade postrojenja u Botunu kojima se, kako je istakao, protive više od deceniju i po. I komšije u Tuzima su, ističe, u sličnoj situaciji. - Sanitarne kade su problem. Glavni grad je istrajan u namjeri da sve zagađivače postavi na rub svoje opštine. Tako su oni dobili sanitarne kade, mi bazene crvenog mulja, sanitarni otpad i postrojenja koja su ovdje planirana… Aktuelna vlast u Podgorici između toga da li da potroši određeni novac za sanaciju svega toga ili cijenu naših života uvijek bira da žrtvuje nas. Imamo obavezu da branimo ovu lokaciju od tih postrojenja koja su ovdje planirana – zaključio je Vukčević, uz napomenu da će

Tuzanima uzvratiti posjetu. Predstavnik mještana opštine Tuzi Sandro Paljušaj, koji živi u Omerbožovićima, kazao je da je razlog njihove jučerašnje posjete Botunjanima taj š to imaju isti problem i Opština Zeta i Opština Tuzi. - Ovdje u Botunu planira da se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Mi smatramo da treba da ih podržimo u odbrani od te namjere, zato što Opština Podgorica ima gdje da gradi to postrojenje, a ne na ovoj lokaciji. Ne možemo mi samo

da posmatramo kako se Podgorica razvija, a Zeta i Tuzi da budu smetlišta. Odlučili smo da im damo masovnu podršku i više puta ako treba. Da njihov referendum bude pobjeda za Zetu i Botun. Mi podržavamo referendum, to treba da bude pravo građana, koje treba svi da poštuju. U skladu sa tim referendumom treba da postupe i predsjednik države i premijer, svi da poštuju glas naroda – kazao je Paljušaj. Naglašava da neće odustati od borbe protiv izgradnje

Brajović: Hvala vam, gradonačelniče Mujoviću, što ste nas ujedinili

Povodom jučerašnjeg susreta mještana Zete i Malesije, zdravicu pod šatorom održao je i predsjednik Nove srpske demokratije Miroslav Brajović - Hvala ti, moj uvaženi gradonačelniče Mujoviću, što nikada niko nije uspio ono što ste vi uspjeli, a to je da ujedinite kompletnu Zetu. Otišli ste korak dalje, pa ste nas još više i još dalje ujedinili sa našim dobrim, časnim, poštenim Tuzanima. Nadamo se brzoj posjeti i časnim i poštenim Podgoričanima – poručio je Brajović.

Aktuelna vlast u Podgorici između toga da li da potroši određeni novac za sanaciju svega toga ili cijenu naših života uvijek bira da žrtvuje nas. Imamo obavezu da branimo ovu lokaciju od tih postrojenja koja su ovdje planirana – zaključio je Vukčević, uz napomenu da će Tuzanima uzvratiti posjetu

tehnologije, kako za postrojenje tako i za sanitarne kade koje su u Evropi prevaziđene. Predstavljaju ekološki rizik za mještane Malesije i Omerbožovića. Postrojenje su planirali na ovom lokalitetu koji je u blizini naših kuća, tri fabrike na već devastiranom i kontaminiranom području, jer se tu nalazi deponija čvrstog otpada KAP-a i bazeni crvenog mulja. Nijesu uzeli u obzir kumulativni uticaj, a to je nešto što je najvažnije –poručio je Bašanović. Mještanin Botuna Boris Ćetković je naglasio da je ovo što se radi mještanima Zete i Malesije prevara crnogorskog naroda.

novih sanitarnih kada u njihovoj opštini.

- Sanitarne kade su prevaziđene, to se ne radi više nigdje u svijetu. Ta deponija se više tako ne radi, tamo se ne može više živjeti od neprijatnog mirisa. Zamislite što su radili u zelenoj zoni, tamo su još tri sanitarne kade koje nezakonito postoje. Zamislite kakvo je naše mlijeko, stočari tamo drže stoku, kakvi su naši vinogradi… Ovo je veoma bitna stvar, vinograd ne smije da bude blizu deponije. Nećemo odustati dok ne dođemo do konačnog i najboljeg rješenja – zaključio je Paljušaj.

ZASTARJELA

RJEŠENJA

Mještanin Botuna Bojan Bašanović naglasio je da su mještani Botuna, Zete, Omerbožovića i Malesije u velikom ekološkom problemu.

- Nezamislivo je da se u 21. vijeku kod nas planiraju zastarjele tehnologije, da pokušavaju da se ugroze životi ljudi koji egzistiraju na tim mjestima. Predlagali smo rješenja, nove lokacije, ponovili više puta da su ovo zastarjele

- Ovo su mito i korupcija, treba da opravdaju pare. Digli su nas na noge, ne spavamo, ljudi, više se ne može. Oni su svjesni da ovdje kolektor graditi neće, sigurni budite da neće dok je nas živih – kazao je Ćetković. Kako je naglasio, ova situacija je postala smiješna. - Kako koji gradonačelnik dođe, on ide da gradi taj kolektor. Pominjem ime Miomira Mugoše, koji je ovdje kupio imanje kad je bio gradonačelnik. Od tada je počelo. Ovo je samo nastavak te namjere. Svi potpisnici ovoga da se gradi ovdje moraju odgovarati. Ja ću se prvi žrtvovati, leći pod mašine ako treba. Braniću svoju unučad, Botun, Botunjane i Zetu. Poginuću ovdje ako treba, a neko mora odgovarati za to, a da vidimo đe je ta Evropska unija. Da li je moguće da Poglavlje 27 zavisi od Botuna i kolektora? Boli me duša, ne spavamo, naša đeca u školi pričaju o kolektoru. Pustite nas na miru više – poručio je Ćetković. Naglašava da će sa Tuzanima biti zajedno borbi protiv gradnje i postrojenja u Botunu i sanitarnih kada na teritoriji opštine Tuzi. - Oni su došli danas da nas podrže, kakvi bismo mi bili ljudi ako ne bismo podržali njih. Ovo nije šala, ovo je krupna stvar, u pitanju je opstanak života na ovim prostorima. Mi branimo sela, đecu, unučad –zaključio je Ćetković. I.MITROVIĆ

INSAJDER: Dijana Kruger i Luka Bravo o ulogama u francuskoj HBO drami „Zavođenje markiza De Mertej“

Iskoristi da ne bi bio iskorišćen

Postojala je markiza De Mertej i prije velikog platna; opisao ju je još 1782. u romanu „Opasne veze“ pisac Pjer Šoderlo de Laklo… Ipak, za filmofile ona će uvijek biti Glen Klouz u senzualnoj dvorskoj drami „Dangerous Liasons“ (1988) Stivena Frirsa. I niko joj neće biti ni do koljena dok plete spletke i zavodi se sa Džonom Malkovičem, sa svojim vikontom De Valmonom…

Frirsov film i dva glumačka performansa veća od života veliki su teret za sve buduće adaptacije francuskog romana. Teško je, gotovo nemoguće izbjeći poređenje sa „Dangerous Liasons“, a toga su, čini se, bili svjesni i autori HBO serije „Zavođenje markiza De Mertej“ („The Seduction“). Iako je riječ o slobodnoj interpretaciji „Opasnih veza“ i nekoj vrsti oridžin storije (ne)čuvene markize, jasno se osjeća koliko su kreator Žan-Batist Delafon i režiserka Žesika Palu, koja je privukla svjetsku pažnju u Kanu biopikom Marije Šnajder („Maria“, 2024), vodili računa o tome da odaju počast originalnoj priči i likovima.

Poštovanje i ljubav primjetni su i u performansima Anamarije Vartolomej, Dijane Kruger, Vensana Lakosta i Luke Brava, zaduženim za četvoro glavnih junaka šestodjelne serije koja je 14. novembra startovala na televiziji HBO i striming servisu HBO Max. Kroz njihovu igru iz sedmice u sedmicu postaje sve uzbudljiviji put koji Isabel prolazi od siročeta na ulicama Pariza do glavne kurtizane na dvoru Luja Petnaestog Kako je markiza De Mertej postala ona koja jeste? Zbog čega je morala da bira između

ljubavi i moći? Kako se uopšte pomirila sa tim da, ako želi da postane glavna junakinja u sopstvenoj priči, mora biti i zlikovka u tuđoj? Sve ćete to otkriti u priči o rađanju jedne od najsenzualnijih (filmskih) markiza, ali i o cijeni emocionalnog i seksualnog oslobađanja u doba kada su žene mogle da imaju vrlo malo moći. Dok čekamo novi ponedeljak i epizodu na HBO Max, o ulogama u seriji „Zavođenje markiza De Mertej“ govore nam Kruger i Bravo. U ekskluzivnom HBO insajderu saznajte zbog čega je Dijana, jedna od najvećih evropskih filmskih diva, oduševljena ulogom gospođe Rozmond, te što je u vezi s ovom duboko feminističkom pričom zaintrigiralo i Luku, zvijezdu u usponu i instant miljenika fanova Netfliksovog hita „Emily in Paris“… Dijana, u seriji „Zavođenje markiza De Mertej“ igrate gospođu Rozmond, tetku čuvenog vikonta De Valmona. Vaša junakinja uzima pod zaštitu markizu De Mertej i pomaže joj da se istakne i napreduje u visokom društvu. Zbog čega ste poželjeli da se oprobate baš u ovoj ulozi?

KRUGER: Dopala mi se generacijska evolucija ovih žena u svijetu koji je u to vrijeme bio u velikoj mjeri muški. Svidjela mi se i ideja da je gospođa Rozmond bila jedna od prvih koje su izabrale da budu svoje, da se ne udaju, da ispune lične želje onako kako im se prohtije; da iskoriste muškarce umjesto da one budu te koje će biti iskorišćene. Go spođa Rozmond u seriji upoznaje mladu ženu koja djeluje kao da ima taj isti duh. Na početku izgleda kao da raz-

mišlja u stilu: „Okej, super, zaradiću novac ako je poguram“, ali one ubrzo postaju prijateljice. I što se onda događa? Pa, skoro da dolazi do smjene generacija. Nešto u fazonu: „U redu, uspjela sam da stignem dovde… Sada vama dajem alate da pođete još dalje.“

Možemo reći da na neki način gospođa Rozmond i markiza De Mertej, ta mlada žena sa kojom dijeli sličan duh, tako postavljaju temelje za nas, za sve žene našeg vremena. Mislim da je to nešto što nije bilo dovoljno naglašeno u filmskoj verziji, pa sam srećna što smo dobili priliku da istražimo taj motiv u ovoj seriji. Luka, Vaš lik zvuči kao nevolja. Što nam možete reći o grofu Žerkuru?

BRAVO: On je mačevalac, glavni organizator orgija, party animal… Da, grof Žerkur definitivno miriše na problem. Praktično predstavlja sve ono što nije valjalo sa patrijarhatom u toj epohi. I naravno da će, kao takav, pokušati da utiče na uspon markize De Mertej. Šta Vam se najviše dopada u vezi sa Vašim likom?

BRAVO: Očekujete li da kažem: „Orgije“?! Iskreno, baš sam uživao igrajući tako zlobnog, poročnog, perverznog, dozlaboga uvrnutog tipa. Čudno je početi radni dan davljenjem Dijane Kruger, pa ga nastaviti izlivima agresije prema Anamariji Vartolomej… I onda doći kući, zuriti u zid i razmišljati o tome gdje počinje on, a završavaš ti. Što je tu stvarno, ko si i kakav si zapravo, što je gluma izvukla ili smjestila u tebe.

Zaista sam se zabavio i potrudio da iskoristim svu slobodu koja mi je data da ga učinim veoma, veoma jezivim i

uvrnutim. Nikad ranije nijesam imao priliku da se pozabavim takvim likom. Čak i kada bih htio, mnoge stvari u vezi sa njim i serijom ne bih mogao da zaboravim. Recimo, mačevanje sa Vensanom… Ili sedam dana snimanja u zamku punom nagih statista koji imaju seks dok mi, znate već, igramo neku scenu u sredini kao da se ništa, ali baš ništa neobično ne događa. Kao što možete da čujete, ova serija mi je bila prva na mnogo različitih načina! Kad ste već pomenuli zamak, gdje ste snimali i koliko mislite da lokacije doprinijele ugođaju kako snimanja, tako i gledanja serije?

BRAVO: Mogu reći da je snimanje u nevjerovatnim zamkovima i na pratećim lokacijama učinilo je da priča dobije još jednog glavnog lika. Cjelokupni umjetnički tim takođe je bio nevjerovatan. Teško je opisati osjećaj koji sam imao kad bih zakoračio na set i vidio sve te ljude u prelijepim kostimima. Dame, kavaljeri, štapovi, prstenje, frizure, ah! Nevjerovatan osjećaj. Režiserka Žesika odlučila je da ne koristimo perike vodeći se time da nijesmo naviknuti i da bi mogle da učine da se osjetimo neugodno. Vjerujem da je ta odluka, između ostalih, i dodala dašak rokenrola u performanse.

Kad bismo obukli kostime i krenuli da snimamo čini mi se da smo uspijevali da se približimo, najviše što je to moguće, osjećaju koji su ljudi it te epohe zaista imali u tim situacijama. Serija je za nas radila kao neka vrsta mašine za putovanje kroz vrijeme – uvjeren sam da je cjelokupna produkcija ojačala glumačke izvedbe i da nas je uronila u nešto što

Glavne junakinje priče bile su jedne od prvih koje su izabrale da budu svoje, da se ne udaju, da ispune lične želje kako im se prohtije, da iskoriste muškarce. Možemo reći da su tako na neki način postavile temelje za žene našeg vremena

nikad ne bismo postigli ispred „zelenog ekrana“.

Dijana, markiza De Mertej sve vrijeme pokušava da se domogne moći, a gospođa Rozmond da zadrži kontrolu nad njom. Kako vidite odnos koji Vaša junakinja ima prema uticaju i moći?

KRUGER: Tu stvari postaju komplikovanije za mene i nju, s obzirom na to da gospođa Rozmond počinje da se jako i često sukobljava sa različitim likovima. U toj epohi, žene su mogle da steknu moć samo preko fizičkog izgleda, i to isključivo ako bi se udale za nekoga iz više klase. Međutim, kada bi konačno stekle taj status, mogle su i da ga utvrđuju ili povećavaju kroz manipulaciju.

Dakle, moj glavni izazov u seriji ticao se toga da prikažem ženu koja je vrlo svjesna svojih ograničenja, te koja je i zgodna i senzualna, ali ipak bira teži put… Ne udaje se, nego donosi odluku da do kraja i po svaku cijenu proživi avanturu svog oslobođenja. Dragi književni likovi često djeluju potpuno drugačije na velikom platnu i malim ekranima, tj. iz vizure autora adaptacija. Da li je to slučaj i sa gospođom Rozmond? Koliko se njena televizijska verzija razlikuje od one u romanu „Opasne veze“?

KRUGER: Nijesam čitala knjigu, ali sam zato gledala filmsku adaptaciju iz 1988. u režiji Stivena Frirsa. Sjećam se kako sam se osjećala nakon što sam izašla iz bioskopa. Bila sam istinski intrigirana, pa čak i šokirana onim što sam vidjela. Kod serije mi se dopalo to što radnja prethodi događajima iz filma. Dakle, imamo mladu

Mertej, pa je gospođa Rozmond na neki način markiza koju poznajemo iz filma s obzirom na to da ovdje podučava mladu Isabel. Luka, kako Vi stojite sa romanom? Koliko je Vaš lik us klađen sa piščevom vizijom?

BRAVO: Mislim da je ovdje važno pomenuti i film „Valmont“ (1989) Miloša Formana sa Kolinom Fertom u glavnoj ulozi. Kada je moj grof Žerkur u pitanju, postoji velika razlika u njegovoj zastupljenosti u knjizi i filmskim adaptacijama. Njega praktično i nema u filmovima, a u našoj seriji mnogo je prisutniji nego u originalnom romanu. Naravno, bila je to svjesna odluka kreatora i scenariste Žan-Baptista Dalafona. Mislim da je želio da ga učini ambivalentnijim i problematičnijim za narativ. Stoga, mogu reći da postoji velika razlika između onoga što ljudi znaju o njemu – bez obzira na to da li su čitali knjigu ili samo gledali filmove – i onoga što mi radimo sa Žerkurom u seriji. Dijana, još jedno za kraj: šta Vam se, na koncu, najviše dopalo u vezi sa TV verzijom priče?

KRUGER: Feministički pogled, zar ne? „Zavođenje“ zaista nudi žensku perspektivu, rekla bih, te drugačiji pogled na dobro poznate likove i njihovo vrijeme. Da, to jeste muški svijet, ali ove dvije žene pokušaće da pronađu način da ga podvrgnu sopstvenoj volji i tu epohu iskoriste za sebe. Zbog toga mi se serija dopala… Nudi osvježavajući pogled, te feministički osvrt na ta vremena, a njeni autori istovremeno i te kako poštuju zaostavštinu knjige i priče. M. I.-N.

Fransoa Ozon isporučio izuzetnu, dostojnu i sasvim aktuelnu adaptaciju književnog klasika „The Stranger“ Albera Kamija

Merso zavodljivog retro ukusa

U smutnim vremenima volimo da se gađamo jakim kvalifikacijama kao što su to „fašista“, „rasista“, „psihopata“, „sociopata“, „narcis“ i slično. Sve ove teške reči imaju svoje stroge rečničke definicije, ali to nekima od nas ne smeta da ih upotrebljavamo krajnje arbitrarno, kao uvrede. Nije to ništa preterano novo, mi smo kao ljudi pogana sorta oduvek. Jedan od bizarnijih primera od pre skoro 50 godina bila je i etiketa rasiste nalepljena Robertu Smitu, pevaču sastava The Cure, zbog pesme ,,Killing an Arab“. A pesma sama po sebi nije bila nikakva rasistička himna, već tek ovlašna interpretacija, više na tragu prepričavanja romana ,,Stranac“ Albera Kamija koji je možda kontroverzan, ali nikako nije rasistički. To je gotovo sigurno imao u vidu i Fransoa Ozon kada je za odjavnu špicu svog novog filma, ,,The Stranger“, izabrao upravo ovu stvar.

PRAVI IZBOR

Film je regionalnu premijeru imao na Zagreb Film Festivalu kao francuski predstavnik u programskom sklopu ,,Velikih 5“ posvećenom najvećim evropskim kinematografijama.

Interesantno, to je tek druga filmska adaptacija najčitanijeg modernog romana na francuskom jeziku, ali za to postoji jak razlog. Naime, ona prva, iz 1967. godine koju je s Marčelom Mastrojanijem u glavnoj ulozi snimio Lukino Viskonti, naišla je na vrlo hladan primer Kamijeve udovice, pa se porodica postarala da se distribucija skrati, te da se reizdanja na novim medijima ne dogode. Iako se Viskonti relativno čvrsto držao teksta, Mastrojani je bio pogrešan izbor

Iako glavni junak govori u kratkim rečenicama, Ozon ne pokušava da nam izruči kompletan sadržaj njegove glave, već ubacuje i svoja zapažanja o francuskoj kolonijalnoj prošlosti, strukturnom rasizmu... Ali i činjenici da u takvoj postavci sreću nijesu našli ni došljaci iz Evrope iz redova seljaka, radnika ili sitnih službenika

za ulogu zbog svojih godina, pa je lik Mersoa preinačio u pomalo umornu, razočaranu personu, dok je Viskonti insistirao na faktoru vrućine kao presudnom za njegov zločin. Ozon je izgleda pošao upravo od te Viskontijeve greške - zaista, u roli Mersoa je pre moguće zamisliti mladog Alana Delona, posebno u nekakvoj poveznici ili evoluciji lika prema Tomu Ripliju iz pera Patriše Hajsmit kojeg je Delon već bio odigrao u to vreme. Pa za ulogu Mersoa bira mlađeg glumca, Benžamana Voazana, kojeg je otkrio u jednom od prethodnih filmova, ,,Summer of 85“ (2020). Voazan se pokazao kao pravi izbor, sa sve samo svojim spletom manirizama koji nikad ne deluju preterano i hiperbolično. Ali, pre nego što upoznamo Mersoa, i to u „fleš-forvard“ sekvenci koju Ozon postavlja kao okvir za prvi deo filma, smeštenu u pritvorsku jedinicu koju naš anti-junak deli s Arapima, sunarodnicima svoje žrtve, režiser nam kroz vešto ukomponovani stari propagandni film predstavlja mesto radnje, Alžir. Kada se slika odglumljene idile u kojoj se naprednost Zapada spaja sa šarmom Orijenta završi, po rubovima ekrana sada u kristalo-jasnom crno-belom koloritu možemo da vidimo grafite Fronta za nacionalno oslobođenje. Godina je 1938,

a kolonijalni režim će trajati još nekih tridesetak godina... Ostalo znamo, manje ili više, ako smo čitali lektiru u srednjoj školi. Merso je mladi neambiciozni činovnik čiju rutinu prekida telegram da mu je majka umrla u staračkom domu, pa on od šefa traži dva dana odsustva kako bi je sahranio. Merso je onda otišao do staračkog doma, dremnuo na bdenju, popio kafu s mlekom i popušio par cigareta. Za vreme religiozne službe je bio odsutan duhom, a sve vreme nije zaplakao, kao da nema emocija.

SUSRET NA PLAŽI

Idućeg dana je otišao na plažu gde je sreo svoju bivšu koleginicu Mari (Rebeka Marder, igrala kod Ozona u ,,The Crime Is Mine“ iz 2023), s njom otišao u bioskop, i to na Fernandelovu komediju (nije se smejao, ali nema veze) i nakon toga s njom otpočeo vezu. Ubrzo nakon toga, ona je počela da govori o ljubavi i braku, ali Mersoa ni to nije mnogo ganulo, kao što ga nije ganula ni majčina smrt. Ona je svejedno rešila da ostane s njim, ignorišući signale da se tu radi o, u najmanju ruku, vrlo čudnom i distanciranom čoveku kojem zapravo ni do čega nije stalo. To ne znači da je Merso nekakav nihilistički asketa na misiji i da neće sebi priuštiti sitna zadovoljstva: dokolicu, cigarete, hranu uvek u istom bistrou, seks s Mari ili piće s komšijom Remonom Sintesom (Pjer Lotan, sarađivao s rediteljem na ,,By the Grace of God“ iz 2018). Mersoa se, međutim, ne tiče što je Remon baraba koja mlati svoju arapsku devojku („to je njihova stvar“, kaže), kao što ga se ne tiče ni što drugi komšija Salamano (Deni Lavan u ulozi života) prvo tuče svog psa, a onda žali

za njim kad ovaj pobegne („oni su kao stari par“). Upravo povezanost s Remonom će ga dovesti do zločina, budući da će ih dvojica Arapa pratiti do plaže gde su pošli na izlet. Od te dvojice, jedan je brat Remonove mučene devojke. Kada nakon prvog sukoba Merso ode sam u šetnju s Remonovim revolverom u džepu, a Arapin potegne nož, on ispaljuje pet metaka. Na suđenju, tužilaštvo pokušava da dokaže nameru i psihopatske tendencije kod Mersoa, i to više zato što je distancom i svođenjem svega na apsurd kršio postulate malograđanskog morala, jer se inače za ubistvo naoružanog Arapina u tadašnjoj francuskoj koloniji u Alžiru nije ni robijalo, a kamo li gubila glava. Ali upravo tužiočevi argumenti i nesposobnost sudije i porote da shvate njegov mentalni sklop dovešće do neočekivanog ishoda, pa sada Merso ima relativno malo vremena da se pripremi na giljotinu. I tada on ostaje veran svom ateizmu i distanci od života, svog i tuđeg, odbija da se ispovedi svešteniku (Svan Arlo) i pokaje, jer su mu i ti koncepti strani.

NEBRANO GROŽĐE

U doba kada je roman nastao, bio je deo prvog od dva Kamijeva tematska ciklusa, onom o apsurdu. Stoga je tih ratnih i posleratnih godina tumačenje Mersoa kome život i smrt

nisu na istim kantarima bilo dosta liberalnije od osude koju su i lik i njegov pisac kasnije dobijali, posebno kada se Kami razišao i sa levičarima i sa antikolonijalnim pokretom kao humanista i protivnik ideološke stege, o čemu je pisao i u svom drugom ciklusu, o pobuni. Današnji kritičari bi Mersou, a možda i njegovom piscu, zalepili poneku ili možda čak sve od onih etiketa s početka teksta, iako je jasno da nemaju svojstva potrebna da bi upali u rečničku definiciju navedenih pojmova. Zbog toga se Ozon u neku ruku našao u nebranom grožđu, pa je morao da reši kvadraturu kruga: kako ostati veran izvornom materijalu i ne razočarati Kamijeve naslednike koji su aminovali ekranizaciju, a istovremeno i komunicirati sa savremenom publikom prilično slepom za nijanse i ignorantnom prema kompleksnijim konceptima poput otuđenja, apsurda i samonametnutog (unutrašnjeg) egzila. Čini se da je morao da žrtvuje ponešto od oba, ali na kraju su te žrtve bile minimalne za maksimalni uspeh filma.

Naime, Ozon, pravilno, ukida naratora koji je motor romana, e da bi ga vratio na par klučnih mesta za citate. Nedoslednost? Možda, ali je makar efektna. Dalje, ukidajući naratora, Ozon menja Kamijev jezik: iako Merso govori u kratkim rečenicama, Ozon ne

pokušava da nam izruči kompletan sadržaj njegove glave, već ubacuje i neka svoja zapažanja o francuskoj kolonijalnoj prošlosti, strukturnom rasizmu, ali i činjenici da u takvoj postavci svoju sreću nisu našli ni došljaci iz Evrope iz redova seljaka, radnika ili sitnih službenika.

DIVNI OMAŽI

Režiser na taj način ne samo da spaja medije knjige i filma, već i prošla vremena sa sadašnjom publikom. Ako u tom procesu pomalo i dopisuje Kamija, može mu se oprostiti. Isto tako, može se oprostiti i trajanje filma duže od potrebnog vremena da se pročita ovaj kratak, ali ubitačan roman. Jer montaža Klemona Selickog je sugestivna i lako nas „uzima u rad“, fotografija Manuela Dakosa razarajuća u svojim ekspresionističkim kontrastima, a gluma celog ansambla sve vreme na vrlo visokom nivou.

Na to treba još dodati i upečatljivu muzičku podlogu Fatime Al Kadiri na tragu moderne ozbiljne muzike, te Ozona koji sve te elemente drži pod kontrolom. Plodni francuski režiser pritom ne beži od omaža klasicima, od Viskontija preko Hičkoka do francuskog novog talasa, pri čemu film ispunjava dozom zavodljivog retra. Na kraju, The Stranger je svakako kandidat za godišnju top-listu.

Neđelja, 23. novembar

Prvenstvo Evrope za para stonotenisere

Luka Bakić u finalu

PODGORICA - Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u finale Evropskog prvenstva u Helsingborgu.

Bakić je u kategoriji S10 juče u četvrtfinalu savladao Španca Marlona Lopeza 3:0 (11:8, 11:3 i 11:3) i već tada ostvario uspjeh karijere, da bi u polufinalu bio bolji od Poljaka - Igora Mištala 3:1 (11:9, 11:6, 6:11, 11:8).

Rival našem takmičaru u finalu (danas od 12.20 sati) biće još jedan Poljak - Patrik Čajnovski, koji je u polufinalu slavio 3:1 protiv Matea Bohasa Poljak je zvanični evropski i svjetski šampion. - Još nijesam svjestan da sam u finalu EP gdje me čeka neprikosnoveni Čajnovski. Daću sve od sebe, pokušaću da uživam koliko je to moguće. Nadam se dobroj igri - rekao je Bakić.

Bakić je plasman u četvrtfinale izborio kao drugoplasirani u prvoj grupi, sa polo-

vičnim učinkom. Izgubio je na startu od Francuza Matea Bohasa 3:1, dok je u meču za drugo mjesto savladao

Njemca Mia Vagnera 3:0. Bakić je na ovaj način stigao do prvog pojedinačnog evropskog odličja u karijeri, a ima

ekipnu bronzu od prije šest godina sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem. A. MARKOVIĆ

Četvrt nale Kupa Crne Gore za odbojkaše Budva već u polufinalu, čekaju se još tri tima

PODGORICA – Ovog vikenda je pauza u EPCG Superligi za odbojkaše jer su danas i u utorak na programu mečevi četvrtfinala Kupa Crne Gore. Mjesto u polufinalu je već, bez igre, obezbijedila Budva, kao aktuelni osvajači trofeja. Četvrtfinale otvaraju Ulcinj i Jedinstvo, koji će se sastati u

sportskoj sali OŠ „Maršal Tito“ u Ulcinju. U ligaškom dijelu sezone, Jedinstvo je jednu od četiri pobjede upisalo upravo na gostovanju u Ulcinju, dok novajlija u Superligi ima jednu pobjedu u prvenstvu i pokušaće da ponovi dobru partiju protiv Jedinstva, kada je poražen tek u taj-breku. Pola sata kasnije, u Sportskom

centru u Nikšiću, snage će odmjeriti Sutjeska i Budućnost volej. Podgoričani su u dosadašnjem dijelu EPCG Superlige neporaženi, a u međusobnom duelu u Nikšiću slavili su rezultatom 3:1. Posljednji četvrtfinalni duel na programu je u utorak, kada će Mornar ugostiti Lovćen u dvorani „Topolica“. Barani su

Premijer vaterpolo liga (7. kolo): Jadran prekinuo seriju od dva poraza

u prvenstvu ubjedljivo savladali tim sa Cetinja. Parovi polufinala biće određeni žrijebom, a polufinalni mečevi igraće se u drugoj polovini decembra.

Parovi četvrtfinala – danas: Ulcinj – Jedinstvo (20), Sutjeska – Budućnost volej (20.30). Utorak : Mornar – Lovćen (20). Slobodna je Budva. S. J.

poraz Budvanske rivijere za kraj evropske misije

MOKRONOG – Dvorana OŠ ,,Mokronog-Trebelno“. Sudije: M. Brodić i M. Hodžić (Hrvatska). Sedmerci: Trimo 4 (2), B. rivijera 2 (2). Isključenja: Trimo 2, B. rivijera 8 minuta. TRIMO TREBNJE: Šalamon (21 odbrana), Lesjak, Avdić, Didovič 1, Pavlović 1, Jurečić 5, Kresal 2, Kotar 2, Pavlović, Guček 3, Grmšek 3, Grbić 4, Cizerle 3, Cingesar 1, Majstorović 10, Smolić 1 BUDVANSKA RIVIJERA: Anđelić (10 odbrana), J. Medojević (3 odbrane), Miljenović, Vučić 1, Maslovar 2, Kapisoda 1, Rovčanin, B. Glendža, Vujović 2, A. Glendža 2, Krivokapić 3, Lončar

SBbet Prva liga za rukometaše (10. kolo)

3, Mrvaljević, A. Medojević 5, Ivanović 1 Budvanska rivijera je, očekivano, završila evropsku misiju – nakon poraza na svom terenu od 33:23, izabranici Novice Rudovića izgubili su juče od Trimo Trebnja i u revanšu trećeg kola EHF Evropskog kupa za rukometaše. U Mokronogu je slovenački predstavnik bio još ubjedljiviji – 36:20. Već poslije 10 minuta bilo je 7:1, na poluvremenu je rezultat glasio 19:11, da bi Trimo Trebnje do kraja udvostručilo prednost. Rivijera je ove sezone prvi put u klupskoj istoriji preskočila prepreku na kontinentalnoj sceni. U drugom kolu Evropskog kupa nakon boljeg izvođenja sedmeraca eliminisala je grčki Diomidis. Ne. K.

C. zvezda 10

Jadran MTEL 14

FUTOG - Bazen SC Futog. Gledalaca: 500. Sudije: Đurašković i Virijević. Rezultat po četvrtinama: 2:0, 3:3, 1:5, 4:6 C. ZVEZDA: Mišović (17 odbrana), Vlahović, Danković 1, D. Marković 1, Gak, Krstić, Popović, Tanasković 4, Radanović 1, Petković 2, Radović 1. JADRAN MTEL: Andrić (10 odbrana), I. Radović, Holod 1, Stupar, Janović 4, Vujović 1, Valera 1, Merkulov 2, Gojković 3, Lazić, Sladović, Matijašević, V. Radović 1, Vraneš 1. Vaterpolisti Jadrana prekinuli su seriju poraza - od Šapca i Primorca, u Premijer ligi. Novljani su u posljednjoj utakmici za ovu godinu, u ovom takmičenju, kao gosti slavili protiv Crvene zvezde – 14:10.

Nakon slabijeg ulaska u meč (prvi gol postigli u prvom napadu druge četvrtine) i minusa od dva gola do odmora vaterpolisti iz Herceg Novog razbudili su se u trećoj četvrtini. Ne samo da su anulirali minus, već su serijom 4:0, za tri minuta, stigli do vođstva od 7:5. Mladi Stefan Vraneš na minut do kraja ove dionice donio je svom timu prednost od ,,plus tri“. Gost je mogao do veće razlike, ali je nakon izgubljene lopte španskog reprezentativca Valera primio šesti gol na 14 sekundi do kraja. I sedmi na isteku prvog minuta posljednje dionice. Domaći tim je opasno priprijetio, ali su goste u mirnijim vodama držali Strahinja Gojković i Srđan Janović

Pobjede Lovćena i Budućnosti, Rudar izgubio od Partizana

Detalj sa meča

Dileme je otklonio Danil Merkulov - pet i po minuta prije kraja golom sa igračem više, a ovaj pogodak potpuno je izbacio domaćina iz igre koji je primio još dva za ubjedljivih 13:8. - Utakmica je bila malo teža nego što smo očekivali, ali najvažnije je da smo osvojili tri boda. Vidjećemo greške i spremaćemo se za sljedeću nedjelju za Kup protiv Primorca - kazao je Vraneš. Ovaj dio sezone šampion Crne Gore završio je na učinku od četiri trijumfa (od čega dva iz peteraca) i dva poraza. U ostalim mečevima 7. kola Primorac će od 20 sati dočekati ekipu Novog Beograda, a u istom terminu Budućnost ONE gostovaće Šapcu. A. M.

PODGORICA – Lovćen je rutinski riješio još jedan meč u SBbet Prvoj ligi za rukometaše – aktuelni šampion je savladao Mornar 7 sa 38:22 i upisao osmi trijumf u isto toliko mečeva. Najefikasniji je bio kapiten Mirko Radović sa sedam pogodaka, jednim više od Đorđa Peruničića. Po četiri su dali Milan Popović, Vladimir Stanković, Aleksa Milošević i Vuk Mrvaljević Kod gostiju je odskočio Božidar Nikočević sa šest golova. Prvi pratilac Lovćena je Budućnost Podgorica, koja je u prvom meču nakon otkaza treneru Drašku Mrvaljeviću pobijedila Berane 1949 sa 33:26. Andrija Radovanović dao je 11 pogodaka, dok su po šest puta mrežu tresli Emir Đulović i Marko Čampar Vuko Borilović odbranio je 16 šuteva. Dražen Peruničić se kod gostiju devet puta upisao u listu strijelaca.

Budućnost ima četiri boda ma-

nje od Lovćena, a dva više od Rudara koji je kiksao na gostovanju Partizanu 1949 – bilo je 35:30. Blistao je Nemanja Drakulović sa čak 14 golova, po šest su dali Slobodan Anđelić i Luka Todorović, a pet Veselin Drakulović. Rudaru je nedovoljno bilo 16

odbrana Dejana Čolovića, a golgeterski se izdvojio osmostruki strijelac Filip Gazdić Večeras od 18 sati sastaće se Sutjeska i Jedinstvo Bemaks, dok je duel Budvanske rivijere i Zabjela odgođen. Budvani će do kraja godine odigrati čak četiri zaostala prvenstvena meča. Ne. K.

Budućnost Bemaks nakon dvadesetak dana sjutra se vraća obavezama u WABA ligi

Orlovi kao uvertira za Celje

PODGORICA – Nikad duži

FIBA ,,prozor“ i samim tim pauza u šampionatu je završena – košarkašice Budućnost Bemaksa sjutra (15h) će u ,,Bemaks areni“ ugostiti ekipu Orlova u okviru 6. kola WABA lige. Podgoričanke su na istom mjestu odigrale i posljednji meč pred odlazak na pauzu – 3. no-

vembra kao domaćini savladale su Zagreb, a sada će protiv još jednog tima iz donjeg dijela tabele, nastojati da se vrate u pravi ritam. - Za nama je duga pauza, ali već sjutra čeka nas novi meč u WABA ligi, gdje smo u obavezi da odbranimo domaći teren i opravdamo ulogu favorita. Bilo je dosta kadrovskih problema,

liga za košarkašice, 4. kolo

Rutina Podgoričanki

Podgorica 80 Lovćen 42

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 50. Sudije: Gušmirović, Bulatović, Bugarin.

PODGORICA: Sekulić 5, Terić 2, Radulović 9, Jovović, Rakočević 4, Sekulović 23, Baković 11, Đukić, Dutina 6, Vujović 20.

LOVĆEN: Vukotić, Vučinić, Mihaljević, Vujačić 2, Petričević, Ivanišević, M. Mudreša 2, Kapisoda 9, Kaluđerović 22, V. Mudreša 7,

Batrićević, Đurišić. Košarkašice Podgorice rutinski su savladale Lovćen (80:42) u okviru 4. kola Prve lige za košarkašice. Podgorica je otvorila meč sa 10:0 i najavila da će doći do trijumfa. Ipak, Cetinjanke su napravile reakciju, ali je sredinom druge četvrtine povredu doživjela Milica Vujačić, nakon čega je skraćena rotacija Lovćena imala dodatno teži posao da odgovori raspoloženom domaćem sastavu, koji je serijom 25:2 ekspresno stigao do prednosti (46:18), čime je bilo jasno u kojem pravcu će ići meč do kraja.

D.

a proteklih petnaestak dana trenirale smo sa mlađim igračicama iz Podgorice, jer je veći dio tima bio priključen reprezentaciji. Sigurno da će to uticati, ali nadam se da ćemo ovaj meč iskoristiti da se vratimo u pravi ritam – kazala je Marija Baošić, plejmejkerka Budućnost Bemaksa.

Podgoričanke su prvi ciklus završile sa učinkom 3-1, dok su Orlovi bez trijumfa nakon četiri odigrana meča. Samim tim jasno je da su ,,vučice“ favoriti.

- Znamo da smo kvalitetnije, ali iz objektivnih razloga ne smije biti opuštanja. Čak i tokom ove reprezentativne pauze bilo je promjena u rosterima nekoliko timova WABA lige, tako da vidjećemo kakav će biti nastavak. Jasno je da razmišljamo samo o pobjedi – dodala je Baošić.

Podgoričanke će sjutrašnji meč iskoristiti i kao uvertiru za veliki derbi i reprizu finala – u subotu ih čeka gostovanje Celju. - Dobro je što su nam Orlovi izašli u susret, tako da igramo dan-dva ranije, jer već u četvrtak veče putujemo za Celje. Iskoristićemo Orlove da se vratimo u pravi ritam, a samim tim i da se dodatno spremimo za derbi. Nadam se dobroj uvertiri i samim tim puni samopouzdanja da odemo na duel protiv Slovenki – naglasila je Baošić. R. P.

NAJEFIKASNIJA: Marija Sekulović

Prilično raspoložene kod domaćih bile su Marija Sekulović, koja je postigla 23 i Milena Vujović, sa 20 poena. R. P.

Košarkaši Budućnost Volija danas u podne gostuju Megi

Žakelj: Stil Mege visok nivo koncentracije i intenzitet u

PODGORICA – Ako danas u Beogradu pobijede Megu (meč počinje u podne), u 8. kolu grupe B ABA lige, košarkaši Budućnost Volija će reprezentativnu pauzu dočekati sa identičnim skorom na oba fronta – sa po šest pobjeda i dva poraza. Za takmičenje u Evrokupu to je, svakako, bolji bilans, dok je u regionalnoj ligi neočekivan bio poraz od Spartaka u „MTEL dvorani Morača“, pored poraza u gostima od Crvene zvezde. Međutim, kako se bodovi iz ligaškog dijela ne prenose u Top8 fazu, dosadašnji porazi skoro da nemaju bilo kakvu težinu, jer se očekuje da Podgoričani, svakako, budu među četiri najbolja tima iz svoje grupe koji će se u narednoj fazi takmičenja ukrstiti sa najboljim timovima grupe A. Sa dvije pobjede i četiri poraza, Mega je trenutno van zone koja vodi u Top8 fazu, ali ima ambiciju da se bori za jedno od prva četiri mjesta, a Budućnost je i te kako izazovan protivnik za „fabriku talenata“, koja je nerijetko uspijevala da pobijedi „plave“ šest puta na domaćem terenu.

- Mega je iz godine u godinu veoma nezgodan protivnik. Tako je svima, ne samo nama. Beograđani imaju dovoljno vremena da se kvalitetno pripreme za svaku utakmicu, dobro treniraju i igraju poletnu, brzu i agresiv-

nu košarku, sa mnogo tranzicije, kontri, lakih poena, velikom dozom slobode u napadu. Takav stil igre koji forsira Mega je najteži za odbranu jer zahtijeva visok nivo koncentracije i intenzitet u defanzivi. Bez toga je

teško parirati, a upravo će to biti naš glavni zadatak. Moramo da budemo na maksimalnom nivou ako želimo da ostvarimo pobjedu - rekao je Andrej Žakelj, trener ,,plavih“. Na tri prethodna meča u go-

Nikola Jokić blizu novog tripl-dabla, rekord karijere u NBA ligi mladog Kupera Flega

PODGORICA - Loše veče Čikaga poklopilo se sa slabim izdanjem Nikole

su ga Norman Pauel sa 19 poena, Bem Adebajo sa 18 poena, sedam skokova i pet asistencija, dok su Pele Larson i Devion Mičel upisali po 16 poena.

partiju Nikole Jokića, koji je zabilježio 34 poena, 10 skokova, devet asistencija, dvije ukradene lopte i blokadu, ali i četiri izgubljene lopte.

Kod Čikaga se istakao Ajo Dosunmu sa 23 poena, Džoš Gidi je imao 19 poena, 11 skokova i devet asistencija, Džejlen Smit 14 poena i Dževon Karter 10. Čikago je deveti u Istočnoj konferenciji sa osam pobjeda i sedam poraza, Portland je deveti na Zapadu sa skorom 7-9.

Vučevića Nakon što je protiv Portlanda pogodio trojku uz zvuk sirene za pobjedu svog tima, crnogorski košarkaš je upisao samo šest poena (8-2 iz igre, 4-0 trojke), uz četiri skoka i tri asistencije, ali je igrao samo 20 i po minuta, u meču u kojem su Bulsi ubjedljivo poraženi kod kuće od Majaje bio najefikasniji u pobjedničkom timu sa 20 poena, uz 14 skokova, pratili

Denver je savladao Hjuston na gostovanju rezultatom 112:109, uz novu briljantnu

Roketsi su otišli na poluvrijeme sa 16 poena prednosti u drugoj četvrtini (37:21), ali su Nagetsi uspjeli da preokrenu u drugom poluvremenu. Na kraju se ušlo u dramatičnu završnicu, a heroj Denvera bio je Džamal Marej koji je postigao sedam od posljednih 11 poena svoje ekipe u posljednja dva i po minuta. Pitanje pobjednika je riješio Jokić, koji je na 2,7 sekundi do kraja pogodio oba bacanja za “plus tri”, a Šengun je

zatim promašio šut za produžetak sa pola terena. Marej je za Denver upisao 26 poena i 10 skokova, dok su se u Hjustonu istakli Rid Šepard sa 27 poena, Ejmen Tompson sa 22 poena i sedam skokova, te Džabari Smit sa 21 poenom i 11 skokova. Kuper Fleg odigrao je najbolju partiju u karijeri – prvi pik na ovogodišnjem NBA draftu je u pobjedi Dalasa protiv Nju Orleansa sa 118:115 zabilježio 29 poena, sedam skokova, pet asistencija i dvije ukradene lopte. A bio je najbolji kada je bilo najbitnije, pa je u posljednjih devet minuta utakmice postigao čak 12 poena. Dalas

je do pobjede stigao nakon što je napravio seriju od 7:0 u posljednjih minut i po, kada je 111:115 došao do 118:115. Pored Flega, istakli su se i Pi Džej Vašington sa 24 poena i devet skokova i Meks Kristi sa 23 poena. Na drugoj strani odličan je bio Trej Marfi sa 25 poena, Zajon Vilijamson je ubacio 22, a briljirali su i rukiji – Džeremaja Firs je imao 21 poen i sedam skokova, a Derik Kvin 20 poena, sedam skokova i 11 asistencija. Rezultati: Klivlend - Indijana 120:109, Boston - Bruklin 105:113, Toronto - Vašington 140:110, Čikago - Majami 107:143, Dalas - Nju Orleans 118:115, Finiks - Minesota 114:113, Hjuston - Denver 109:112, Golden Stejt - Portland 123:127, Juta - Oklahoma 112:144. S. J.

Mege zahtijeva koncentracije defanzivi

stima, Budućnost je savladala Bosnu i Beč, a izgubila je od Crvene zvezde. Podgoričani su devet puta u 15 utakmica savladali Megu u gostima, posljednji put prošle sezone sa 92:87. - Očekuje nas teška, borbena

utakmica u kojoj je najvažnije da igramo timski i, nadam se, dođemo do pobjede. Za nas je ključno da se držimo zajedno, da dobro kruži lopta, da budemo čvrsti u odbrani, sa pravom energijom i takmičarskim pri-

Avdalović: Moramo da odigramo vrlo kvalitetno u oba

pravca

Mega je do sada odigrala dva meča kod kuće, i oba je dobila, protiv novajlija u ligi – Bosne i Ilirije.

- Biće potrebno da odigramo jako kvalitetno u oba pravca da bismo bili konkurentan protivnik ekipi Budućnosti. Oni su jako dobro popunjeni na svakoj poziciji, sa velikim brojem odličnih i iskusnih igrača. Uz veliku motivaciju i energiju, vjerujem da smo spremni da pružimo maksimum – rekao je Vule Avdalović, trener Mege.

stupom, kako bismo imali pravi momentum pred reprezentativnu pauzu. Znam da je Mega mlad, brz i veoma talentovan tim i pred nama je ozbiljan izazov - istakao je Skajlar Mejs, bek Podgoričana. S. JONČIĆ

Bokseri Bijelog Polja danas nastupaju u 4. kolu regionalnog takmičenja Nastupaju Šarčević, Bahović, Hrapović i Bugarin

PODGORICA - Bokseri Bijelog Polja nastupiće danas u četvrtom kolu regionalnog takmičenja Balkan open, koje će u okviru memorijalnog turnira ,,Jordan Mijalkov“ biti održano u Štipu. Čast bjelopoljskog kluba braniće kadet Savo Šarčević (do 54) i juniori Omar Bahović (do 60), Tarik Hrapović (do 66) i Vasilije Bugarin (preko 80). Rival Šarčevića biće Ali Lekpek (Srbija), Bahovića očekuje duel sa Lukom Ivanovskim (Sjeverna Makedonija), Hrapović će se boriti sa Aminom Nedžipijom (Sjeverna Makedonija), dok će protivnik Bugarina biti domaći borac

Bokseri Bijelog Polja

Bertan Ibraimov Sa ekipom, koju će predvoditi trener Mugoša, Kovačević i Budimir Radošević, putovaće i kapiten Mirko Šarčević, koji će narednog vikenda, poslije duže pauze, nastupiti na međunarodnom turniru u Nišu. R. P.

PODGORICA – Posljednji meč u prvoj polovini ligaškog dijela ABA lige, u grupi A, svakako je najteži za košarkaše SC Derbija – izabranici Petra Mijovića večeras gostuju Partizanu (20 časova), aktuelnom šampionu regionalne lige. Iako početak sezone za ,,crno-bijele“ nije prošao prema očekivanjima (osam poraza u prvih 12 kola Evrolige, uz poraz od Dubaija u ABA ligi), Beograđani su, svakako, veliki favoriti protiv ,,studenata“, iako je SC Derbi u prošlosti znao da iznenadi i namuči Partizan. Međutim, ni SC Derbi nije dobro otvorio sezonu, za pet poraza u sedam kola, pa je pitanje koliko Podgoričani imaju snage i kvaliteta da uopšte priprijete domaćinu… - Partizan je izuzetan protivnik, tu zaista ne treba trošiti riječi kada je u pitanju njihov igrački kadar i trener Obradović. Sigurno nas očekuje izuzetno težak posao. U pret-

hodnom kolu protiv Kluža izgledali smo veoma loše i bez obzira na kvalitet protivnika, ne smijemo sebi da dozvolimo da ponovimo takav nivo igre. Moramo da unaprijedimo performans i budemo značajno bolji. Očekujem da u segmentima koji se tiču ,,pik-en-rol“ odbrane, odbrane ,,jedan na jedan“, kao i intenziteta trčanja u oba pravca, pružimo mnogo bolju reakciju nego u prošloj utakmici i ostavimo bolji utisak – kazao je Petar Mijović, trener SC Derbija. Ovo će da bude treće gostovanje SC Derbija, nakon poraza od FMP-a i Dubaija, u kojima su ,,studenti“ pružili dobar otpor domaćinima. - Očekuje nas izuzetno teška utakmica protiv, svi znamo, kakvog protivnika. Suvišno je trošiti riječi o kakvoj se ekipi radi. Protekle nedjelje smo se spremali za njih i mislim da smo uradili dobar posao. Idemo u Beograd da pokušamo da se nadigravamo i, ako nam

se ukaže prilika, da pokušamo da dođemo do pobjede – rekao je Nikola Pavlićević, plejmejker ,,studenata“. Biće ovo 12. duel dva tima, 11. u ABA ligi, a interesantno je da su Podgoričani jedinu pobjedu ostvarili u Beogradu (81:79), u sezoni 2022/23, u prvom meču četvrtfinala plej-ofa. ,,Studenti“ su bili bolji od Partizana i u finalu ABA Superkupa, u Podgorici (83:81), u sezoni 2023/24. - Danas smo odradili trening koji je bio usmjeren na prolazak kroz ključne stvari za igru protiv Studentskog centra. U ovom ritmu utakmica, neće biti lako, ali ćemo pokušati da odigramo što jače i što ozbiljnije možemo, bez obzira na to što nas odmah poslije toga čeka duel protiv još jedne fantastične ekipe Panatinaikosa –rekao je Željko Obradović, trener Partizana, čija ekipa je u posljednjem duelu u Evroligi, pred meč sa SC Derbije, ubjedljivo kod kuće poražena od Fenebahčea sa 99:87. S. J.

Pljevaljski klub sjedeće odbojke nastupa na međunarodnom turniru

PODGORICA - Pljevaljski klub sjedeće odbojke Set učestvovaće danas na tradicionalnom međunarodnom turniru u Mostaru, najavljeno je iz Paraolimpijskog komiteta.

Turnir će okupiti šest ekipa, podijeljenih u dvije grupe. Set će se takmičiti u A grupi, u kojoj su još Kakanj i Bosna iz Zenice. Rivali u B grupi biće Igman, Sinovi Bosne iz Lukavca i domaća Neretva. Turnir će zvanično početi u deset sati duelom Bosne i Kaknja. Set će u 11 sati igrati protiv Kaknja, dok je za 12 sati i 35 minu-

ta zakazan duel protiv Bosne. Nakon takmičenja po grupama predviđeni su mečevi za konačan plasman, odnosno za treće

PREMIJER (12. KOLO): Forest deklasirao šampiona, poražen i Siti

Liverpul u šumi problema, Njukasl je

ovo čekao od 2019.

PODGORICA – Pobjede nad Aston Vilom i Real Madridom stvorile su očigledno samo lažnu sliku, Liverpul je u toliko velikom problemu da bi već krajem novembra otkaz mogao da dobije trener koji je u prvoj sezoni na ,,Enfildu“ donio titulu – ekipa Arnea Slota deklasirana je kod kuće od Notingem foresta (0:3).

Bundesliga (11. kolo)

Preokret

Bajerna, šok za

Borusiju u nadoknadi

PODGGORICA - Frajburg je poslije 17 minuta utakmice na ,,Alijanc areni“ vodio 2:0 protiv Bajerna i činilo se da su Bavarci na pragu prvog poraza u sezoni nakon što su u prošlom kolu remijem sa Union Berlinom prekinuli niz od čak 16 pobjeda u svim takmičenjima. Ali već do poluvremena bilo je jasno da tim Vensana Kompanija neće dozvoliti iznenađenje. Sedamnaestogodišnji Lenart Karl i Majkl Olise donijeli su izjednačenje na-

- Ako stvari idu dobro ili loše, to je moja odgovornost. Nijesmo uradili dovoljno da bismo pobijedili. Pokušao sam da prilagodim neke stvari, ali nije uspjelo. Nijesmo uspjeli da damo gol – kazao je Slot poslije debakla od ,,šumara“. ,,Redsi“ su surovo kažnjeni za promašene šanse – Murilo je u 33. minutu najavio potop Liverpula, koji su u nastavku iz

kon pogodaka Juita Suzukija i Joana Manzambija, da bi Dajo Upamekano u 55. pogodio za preokret. Više nije bilo spasa za goste –Bajern je slavio je 6:2. Do kraja su još pogađali Hari Kejn, Nikolas Džekson i još jednom Olise.

Borusija iz Dortmunda remizirala je drugi put zaredom – na ,,Signal Iduna parku“ bilo je 3:3 u sjajnom meču sa Štutgartom. ,,Milioneri“ su vodili na poluvremenu s 2:0 pogocima Džana i Bejera, gosti izjednačili preko Deniza Undava, koji je pogodio i u prvom minutu nadoknade i ,,poništio“ pogodak Karima Adejemija u 89. Borusija zaostaje čak devet bodova za Bajernom, dok je na ,,minus 8“ od lidera Bajer, koji je slavio na gostovanju Volfsburgu (3:1).

Borusija iz Menhengladbaha u gostima je bila bolja od Hajdenhajma (3:0), dok je Augsburg minimalno pobijedio Hamburger (1:0). Ne. K.

kontranapada potvrdili NikoloSavona u 46. i MorganGibs-Vaj u 78. minutu. Slotovoj ekipi ovo je šesti poraz u 12 kola, a kako tek zvuči –šesti u posljednjih sedam mečeva u Premijer ligi.

- Svi su razočarani, kao što i treba da budu, jer je poraz kod kuće od Notingem foresta, po mom mišljenju, vrlo loš. To je najmanje što mogu reći o to-

me. Golovi koje smo primili su previše laki i svi se moramo pogledati u ogledalo. Dugo sam u ovom klubu i prošli smo kroz teške trenutke. Oporavićemo se, ali to se ne događa preko noći. Ne odustajem, izvući ćemo se iz ovoga – rekao je kapiten Liverpula Virdžil van Dajk Njukasl je dočekao trijumf koji je čekao skoro sedam godina –,,svrake“ su pobijedile Manče-

Odigrana dva meča 17. kola Druge fudbalske lige

Otrant u derbiju srušio Grbalj

PODGORICA – Otrant će po svemu sudeći biti jesenji prvak Druge lige.

Naime, na otvaranju 17. kola, Ulcinjani su u derbiju savladali Grbalj, stekli četiri boda viška u odnosu na tim iz Radanovića kolo prije kraja, tako da samo ukoliko kiksa posljednje kolo, a Rudar dobije oba meča, na kraju bi dva tima

bila zajedno na vrhu... Otrant je vrhunski otvorio meč - Valentin Rudović je glavom doveo domaće u vođstvo, iako još prvi minut nije istekao. Dominirali su Ulcinjani, imali ozbiljne šanse preko Danina Talovića, a zatim i Balše Banovića, ali su gosti imali dosta sreće. Ipak, pobjedu domaćih potvrdio je rezervista Lazar Lambulić koji je u posljed-

ster siti prvi put od januara 2019. Na ,,Sent Džejms parku“ bilo je 2:1 pogocima Harvija Barnsa, a ovom rezultatu raduje se i Arsenal koji na prvom mjestu ima četiri boda više i utakmicu manje od Sitija. Prvi pratilac ,,tobdžija“, koji danas (17.30) dočekuju Totenhem, sada je Čelzi sa tri boda zaostatka. ,,Plavci“ su slavili na gostovanju Barnliju s 2:0 pogocima PedraNeta i Enca Fernandesa).

U Njukaslu je na poluvremenu bilo 0:0 iako je u prvih 45 minuta domaćin imao četiri velike prilike, a Siti tri. Neprecizni su bili Barns, Nik Voltemade, FilFoden, ErlingHaland Mreže su se tresle u nastavku. Barns je efektno pogodio u 63. minutu nakon lijepe akcije s BrunomGimaraešom, da bi Siti odgovorio već u 68. RubenDijaš je nakon gužve u šesnaestercu domaćih poslao bombu iza leđa Poupa Nastavljeno je žestokim ritmom jer je Njukasl vratio prednost poslije samo dva minuta – ponovo je majstorski pogodio Barns. Siti je pokušavao da izjednači, ali ostalo je 2:1 – ništa ni od 100. premijerligaškog pogotka Erlinga Halanda. Kristal Palas je u gostima pobijedio Vulverhempton s 2:0, dok je Fulam bio bolji od Sanderlenda s 1:0. Neriješeno je bilo u meču Bornmut - Vest Hem (2:2), dok je Brajton kod kuće preokrenuo u duelu sa Brentfordom (2:1). Gosti su u četvrtom minutu sudijske nadoknade promašili penal. N. KOSTIĆ

Raspored i tabela

Internacional - Iskra 0:3 Otrant – Grbalj 2:0

Danas

PODGORICA: Lovćen – Kom (13h)

BERANE: Berane – Igalo (14h) PLJEVLJA: Rudar – Podgorica (13.30h) Otrant 16 11 1 4 42:13 34 Grbalj 16 9 3 4 25:14 30

Nikšićani bliže

Derbiji u Nikšiću i Podgorici pripali su domaćinima –Sutjeska je nakon preokreta savladala Dečić (3:1), dok je Budućnost pobijedila Mornar (2:0).

Najubjedljivi trijumf od 4:0 upisao je Petrovac koji je poslao Jedinstvo na začelje tabele, a dobre vijesti sa Starog aerodroma iskoristio je Bokelj da trijumfom nad Arsenalom (2:0) uplovi u zonu baraža.

Jezero je u Beranama osvojilo tri boda protiv OFK Mladosti (1:0)...

DOMINACIJA LIDERA Sutjeska je toliko bila bolja od Tuzana da je pravo čudo kako je dala samo dva gola. Nikšićani su stvorili dvocifren broj ekstra šansi, a iz kakvih pozicija su promašivali – to je za rubriku vjerovali ili ne. Gosti su srećno poveli, ali to je bilo sve što su uradili kraj Bistrice. Tim Nebojše Jandrića nije mogao da se odupre naletima domaćina koji je u nastavku sa dva pogotka potvrdio ulogu lidera – za korak bliže jesenjoj tituli. Nakvašen i mek teren omeo je Selimija da na samom početku donese prednost gostima nakon što je bio na ivici ofsajda i osvanuo sam ispred Giljena Uzvratila je Sutjeska preko Ražnatovića, pa još konkretnije kada je Juković sve uradio fudbalski između protivničkih igrača – osim završnog šuta lijevom nogom.

njim trenucima utakmice pogodio za 2:0. Iskra je u Nikšiću savladala Internacional - 3:0. Podgoričani su na startu napadali, imali šanse, ali kako je vrijeme odmicalo, Iskra je bila sve bolja. U 36. minutu gosti su poveliPavle Pavićević primio loptu na desetak metara i rutinski pogodio za 0:1. Gosti su do odlaska na odmor udvostručili prednost. Sava Milić je pogodio iz penala u drugom minutu sudijske nadoknade prvog poluvremena. Internacional je pokušavao da se vrati, ali nije iskoristio šanse, dok su Danilovgrađani u sudijskoj nadoknadi vremena preko Matije Nikčević stigli do trećeg gola... Ostala tri meča igraju se danas u tri termina. Od 13 časova igraju Lovćen i Kom, pola sata kasnije igra se meč Rudar – Podgorica, a kolo će biti zaključeno utakmicom Berane – Igalo. R. P.

Bolji su bili Nikšićani koji su u 15. minutu imali stopostotnu situaciju da povedu – pogriješio je golman Radošević u prijemu, odnio mu je loptu Desančić, ali je čuvar mreže gostiju stigao da se vrati među stative i odbrani prizeman šut protivničkog igrača.

U izglednoj poziciji našao se i Kalezić koji je opalio topovski sa desetak metara, ali iznad prečke.

Tri odlične prilike propustio je domaćin u prvih petnaestak minuta, a onda je kažnjen. Prekid je izveo Selimi u 20, a na pravom mjestu našao se Kajević od koga se lopta talično odbila u mrežu. Klizava podloga, kiša, vjetar, hladno vrijeme – mnogo otežavajućih okolnosti za četu Dejan Jelenića koja je diktirala ritam, više napadala, prijetila, šutirala... Šćekić je probao u padu, za njim ponovo Kalezić koji je izblokiran, dok je Furtula glavom prebacio gol... Dominirala je Sutjeska, razvijala akcije, od Desančića je dola-

Nikšićani korak

jesenjoj tituli

zila klasa, a u finišu poluvremena je Šimun uzdrmao prečku.

Gornji okvir gola spasio je Tuzane i nakon kornera kada je malo falilo da saigrač prevari Radoševića

Zaslužili su Nikšićani mnogo više, ali su gubili jedan razlike na poluvremenu.

Sve što nijesu uspjeli u prvom, naplatili su u drugom dijelu meča.

Ogromna je bila razlika u kvalitetu igre, toliko jak tempo i pritisak je nametnula Sutjeska – da je bilo teško očekivati da Dečić može da izdrži.

Samo u petnaestak minuta nastavka – domaćin je priredio četiri-pet zicera, s tim što je sada počeo da koristi šanse. Nakon centaršuta Kalezića, izjednačio je Golubović – glavom u 52, a onda su ,,plavo-bijeli“ okrenuli rezultat poslije kornera iz kojeg je najsnalažljiviji bio Kopitović u 63. minutu.

Totalna nemoć Dečića koji nije izbjegao potop u drugom poluvremenu. Tačku na meč stavio je Juković koji je udarcem kroz noge golmana Radoševića postavio konačnih 3:1 u 86. minutu.

,,PLAVI“ ZAUSTAVILI MORNAR

Nepobjedivost Mornara pod vođstvom Veska Steševića trajala je 11 utakmica, računajući i meč u Kupu. Poduži niz Barana prekinula je Budućnost, koja je u ulozi domaćina trijumfovala sa 2:0.

Posao ,,plavima“ bio je olakšan maltene od samog početka jer su gosti ostali sa igračem manje. Raspopović i društvo znali su da iskoriste brojčanu prednost i tek drugi put u sezoni – vežu duplo slavlje. Kiša je zalivala stadion pod Goricom, a na terenu je odmah zagrmjelo. Mornar je loše reagovao prema naprijed nakon kiksa domaćina u opasnoj zoni, a onda još gore u fazi odbrane kada je ,,pukla“ kontra Budućnosti. Ostao je brisani prostor na polovini gostiju, golman Stojanović istrčao je duboko i promašio loptu, gol je ostao prazan, a jedan protiv drugog trkali su se Bulatović i Baošić. Defanzivac Barana sleđa je oborio napadača ,,plavih“ unutar kaznenog prostora i uslijedilo je ono što je bilo neminovnost – crveni karton za fudbalera prvoligaša sa Jadrana i penal za Podgoričane u trećem minutu. Odgovornost je preuzeo Bojović, ali je izgubio duel sa osamnaestogodišnjim Stojanovićem, koji je vrhovima prstiju zakačio loptu i uz pomoć stative sačuvao svoje.

Budućnost je propustila zlatnu šansu da povede, pa je bila prinuđena da iznova traži način da probije rivala. Bojovićev skok prošao je nezapaženo, a opasniji je bio Vušurović za kojeg je napravljen višak na lijevoj strani, s tim što je šutirao ravno u čuvara mreže. Mornar je pokušao da zaprijeti preko Sekulića, a potom i Dra-

govića čiji je udarac sa distance završio u mreži, ali onoj zaštitnoj, ispod južne tribine. ,,Plavi“ su u posljednjih petnaestak minuta potisnuli goste na svojoj trećini i krenuli jače da stežu obruč. Bojović nije pretvorio najstrožu kaznu, ali se iskupio u 33. kada je namjestio pogodak za vođstvo – brzonogi ofanzivac podgoričkog tima ušao je u šesnaesterac, prevario Kaluđerovića i u gro planu isturio Vukanića. Mladi reprezentativac šutirao je iz prve, iz peterca, nepogrešivo.

Izašla je četa Dejana Vukićevića još par puta visočije do odmora, a u jednoj od obećavajućih situacija ponovo se našao Bojović koji je bio u kontaktu sa Maleševićem. Gledao je nakon pada u sudiju Vujovića, koji je odmahnuo rukom – s pravom ništa od novog jedanaesterca za domaćina.

Utakmica je bila gotova početkom nastavka, tačnije – u 52. minutu kada je Budućnost duplirala vođstvo.

Prekid nije baš najbolje izveo Savović, ali nakon pokušaja Vukanića – lopta se kroz gužvu odbila do Serikova kome nije bilo teško da iz neposredne blizine matira Stojanovića. Stešević je počeo da mijenja od 57, ali nije išlo. Raspoložen u redovima Mornara bio je jedino golman Stojanović koji je spriječio težu štetu svog tima. Momak koji 15. decembra puni 19 godina odbranio je majstor-

Sutjeska 3 0

ski udarac Vukanića koji je išao pod prečku, zatim i zicer Miličkovića na pas Bulatovića, te šut Mijovića sa distance. Aktuelni šampion je u nadoknadi propustio još dvije kolosalne prilike. Najbliži smanjenu rezultata, gosti su bili u 84. minutu kada je Zorić imao dobru šansu, mada je utisak da se sapleo prije nego je primorao Mijatovića na intervenciju.

JEDINSTVO PREUZELO FENJER

Petrovac je usporio ligašku trku uoči pauze, ali je proradio nakon dvonedjeljnog odmora. Na terenu FSCG na Starom aerodromu, kao nominalni domaćin, ,,nebo-plavi“ su deklasirali Jedinstvo.

Loši vremenski uslovi i težak teren nijesu smetali napadaču Adnanu Bašiću da se dva puta upiše u listu strijelaca. Po jednom su precizni bili Fićović i Carević Duel komšija sa Primorja pripao je Bokelju koji je savladao Arsenal sa 2:0.

Za Kotorane dupla dobit: pobijedili su ljutog rivala prvi put od aprila 2022. godine kada su obje ekipe bile u Drugoj ligi, a ono što je još važnije – fenjer prvoligaškog karavana prepustili Jedinstvu koje ima isti broj bodova (14), ali slabiju gol razliku. Sastav Vladimira Savićevića riješio je utakmicu pod Vrmcem sredinom uvodnog poluvremena. Bošnjak je u 23. minutu potpisao autogol, a 180

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 180.

Sudija: Dalibor Vujisić.

Golovi: 0:1 Kajević u 20, 1:1 Golubović u 52, 2:1 Kopitović u 63, 3:1 Juković u 86. Žuti kartoni: Kopitović, Ražnatović (Sutjeska), Striković (Dečić).

SutjeskaDečić 1 Dečić 1

Giljen

Golubović

Desančić (od 70. Tošković)

Kopitović (od 91. Đukanović)

Šimun (od 92. Kamara)

Ražnatović

Šćekić

Kalezić (od 70. Čavor)

Juković

Furtula (od 70. Vukčević)

Damjanović

Radošević

Kajević (od 79. Maloku)

Đokaj (od 70. Maraš)

Bajović (od 70. Sekulović)

Ljuljđuraj

Ujkaj Selimi (od 63. Ndiaj)

Drešaj

Braunović

Radusinović

Striković

0 Mladost 0

Stadion: u Beranama. Gledalaca: 150. Sudija: Miloš Bešović. Golovi: 1:0 Maksimović u 50. Žuti kartoni: Maksimović (Jezero), Kontić (Mladost).

Radulović

Kolić

Osmanović

Adžović

Jovićević

Bogdanović (od 85. Bojović)

Uskoković

Vujisić

Ceklić (od 69. Vukčević)

Knežević

Harada (od 65. Đoljaj)

Krivokapić (od 65. Bulatović)

Kontić

Jovanović

Tučević

Jovičić

Maksimović (od 71. Rolović)

Raičević (od 85. I. Redžepagić)

Vuković (od 53. Pavlićević) Jezero 1 0 JezeroMladost

Radusinović (od 75. Roganović)

Mrvaljević (od 53. Faust)

Kordoba (od 75. Ukšanović)

Tabela

1. Sutjeska 16 9 3 4 27:17 30

2. Mornar 16 7 5 4 21:19 26

3. Budućnost 15 7 4 4 20:13 25

4. Dečić 15 7 3 5 18:21 24

5. Petrovac 16 5 7 4 24:15 22

6. OFK Mladost16 7 1 8 22

7. Jezero 16 5 5 6 21:21 20

8. Arsenal 16 4 6 6 15:21 18

9. Bokelj 16 3 5 8 21:28 14

10. Jedinstvo 16 3 5 8 10:22 14

U narednom kolu (30. novembra)

sastaće se: Budućnost – Bokelj, Mornar – Petrovac, Jedinstvo – Jezero, OFK Mladost – Sutjeska, Dečić – Arsenal.

sekundi kasnije trijumf je osigurao brazilski internacionalac – Vijera Jezero zna kako protiv OFK Mladosti – Plavljani su pobijedili sa 1:0 na DG areni u prvom krugu, a isti epilog viđen je i u Beranama. Jedini egzekutor bio je Maksimović koji je u 50. minutu donio tri boda izabranicima Miodraga Džudovića D. KAŽIĆ

Stadion: kamp FSCG. Gledalaca: 100. Sudija: Branko Odalović. Golovi: 1:0 Bašić u 2, 2:0 Bašić u 37, 3:0 Fićović u 44, 4:0 Carević u 68. Žuti kartoni: Balević (Petrovac), Obradović, Idrizović (Jedinstvo).

Ličina Popović (od 71. Balević) Bašić (od 79. Tešović) Arambašić (od 68. Živojinović) Fićović Carević (od 71. Kordić) Miranović (od 79. Fabris) Pešukić Pupović

(od 46. Komija) Šekularac (od 46. Šćepanović) Cvijović (od 74. Šćekić) Makridakis

Stadion: pod

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Svi su se divili borbenoj odlučnosti Nika Jovićevića

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

NIKO JOVIĆEVIĆ, KOMANDIR CRNOGORSKE I KAPETAN FRANCUSKE VOJSKE.

Rođen je 1882. godine na Ceklinu u porodici Andrije Bojičina komandira crnogorske vojske. Vojno obrazovanje dobio je u Italiji nakon čega je stupio na službu u crnogorskoj vojsci. Od 1903. godine bio je poručnik u Prvom bataljonu Stajaće vojske na Cetinju. Učesnik je Prvog balkanskog rata 19121913. godine kao štabni oficir u štabu komandanta Primorskog odreda Mitra Martinovića. Tokom Prvog svjetskog rata u činu kapetana bio je pomoćnik šefa štaba Lovćenskog odreda. Bliski je saradnik brigadira, knjaza Petra Petrovića-Njegoša Niko Jovićević je u januaru 1916. godine u pratnji crnoorskog kralja i Dvora otišao u Francusku. Ubrzo se prijavio za odlazak na front. Upućen je u francusku vojsku u sastav Legije stranaca na usavršavanje sa većom grupom Crnogoraca koji su se nalazili u Francuskoj. Francuskoj vojsci se priključio sredinom 1916. godine, priznat mu je kapetanski čin. Postavljen je za komandanta pješadijskog puka Legije stranaca u Prvoj brigadi Marokanske divizije francuske vojske. Sa svojim pukom učestvovao je u svim opercijama koje su francuske jedinice vodile na Zapadnom frontu. U bitkama velike ofanzive Antantinih snaga istakao se na čelu svog puka zbog čega je odlikovan visokim odlikovanjem od strane vrhovnog komandanta francuskih snaga maršala Petena. Pohvaljen je u dnevnoj zapovijesti i odlikovan Vojnim krstom sa palmama. Službeni izvještaj o tome glasi: „Na osnovu vlasti koja mi je povjerena rješenjem ministarskim br. 12285 k. Od 8. avgusta 1915. godine, vrhovni komandant proizveo je i imenovao je u počasnoj legiji za kavaljera g. Nikolu Jovićevića, kapetana u pješadijskom puku stranačke legije: odlična oficira osobite hrabrosti i pohvale dostojnog pregnuća; 10. avgusta 1917. godine vodio je borbu na čelu prvih juriša sa zanosom i odlučnošću kojoj su se svi divili, u svom naletu stigao je da za jedan sat ranije izvrši svoj zadatak prešavši preprečnu paljbu naše artiljerije, doprinijevši osvajanju dva topa i zarobljenju mnogobrojnih neprijateljskih vojnika. Iako je

U službenom izvještaju se navodi da je Niko Jovićević 10. avgusta 1917. „vodio borbu na čelu prvih juriša sa zanosom i odlučnošću kojoj su se svi divili“, te da „doprinio osvajanju dva topa i zarobljenju mnogobrojnih neprijateljskih vojnika“. „Iako je teško ranjen u borbi, komandu nad svojim pukom držao je i dalje“

teško ranjen u borbi, komandu nad svojim pukom držao je i dalje.“ U borbama na Zapadnom frontu ranjavan je nekoliko puta. Između ostalih odlikovan je Ordenom Legije časti i zlatnom Obilića medaljom. Iz vojske je demobilisan kao stopostotni invaldi, nakon čega se nastanio u Francuskoj. Kako mu je Niko Jovićević bio lični prijatelj, princ Petar Petrović-Njegoš lično se krajem decembra 1931. godine založio kod jugoslovenskih vlasti za regulisanje penzije jer se nalazi na samrtničkoj postelji. Preminuo je u Francuskoj 1932. godine od posljedica teških ranjavanja.

SLOBODARI NEBA.

PAVLE MATANOVIĆ

OFICIR, PILOT, DOKTOR

PRAVA. POGINUO JE U VAZDUŠNOM OKRŠAJU IZNAD PARIZA.

Rođen je 1892. godine u porodici ministra finansija Nika Matanovića. Osnovu školu završio na Cetinju, kada je kao stipendista knjaza Nikole upućen na školovanje u Francusku, a kasnije i Njemačku. Srednju školu završio je u Hajdelbergu, a školovao se zajedno sa princom Petrom, najmlađim sinom knjaza Nikole. Pravni fakultet učio je u Minhenu, diplomirao je u Berlinu, a neposredno pred Prvi svjetski rat promovisan je u doktora prava. Uoči Prvog svjetskog rata 1914. godine vra-

tio se u Crnu Gori i borio se u sastavu crnogorske vojske. Od oktobra 1915. godine bio je dodijeljen francuskom artiljerijskom detašmanu koji je Francuska uputila u Crnu Goru. Sa francuskom artiljerijom borio se na Lovćenskom frontu. Nakon sloma crnogorske vojske, sa kraljem Nikolom napuštio je Crnu Goru u januaru 1916. godine. U Francuskoj je radio u Ministarstvu spoljnih djela cr-

nogorske vlade u egzilu u Neju kod Pariza, a jedno vrijeme bio je i ađutant prijestolonasljednika Danila, u Kap Martinu, u činu potporučnika crnogorske vojske. Patriotska ośećanja i želja da sopstvenim učešćem na bojištu doprinese pobjedi saveznika podstakla su ga da se priključi francuskoj vojsci kao crnogorski dobrovoljac. Kao visoko obrazovan, sa ratnim iskustvom i crnogorskim

Savo Mikić je o svom kolegi Pavlu Matanoviću zapisao: Ovaj plemeniti i vješti Crnogorac, hladnokrvan, hrabar i neustrašiv, jurišao je kao planinski orao na neprijateljske aeroplane bez straha. Matanović je, među brojnim podvizima, oborio i dva neprijateljska ratna vazduhoplova

činom opredijeljen je za ratnu avijaciju. U veoma kratkom vremenskom periodu završio je školu za avijatičara. Na lično insistiranje i đelju za borbom postavljen je za pilota sasera (borbeni avion koji goni neprijatelja) u borbenoj eskadrili. Od aprila 1917. nalazio se u posebnoj eskadrili. Tokom juna i jula ucestvovao je u više borbenih misija u kojima se uspješno sukobljavao sa njemačkim avionima nagoneći ih na povlačenje. Oborio je i dva neprijateljska aviona. U cilju sprečavanja prodiranja njemačkih aviona, francuska avijacija konstantno je stražarila oko cijelog Pariza i njegovog predgrađa, uz pomoć artiljerije i signalnih znakova-sirena koji su najavljivali dolazak neprijateljskih aviona. Sa jednim oficirom se 27. jula 1917. uputio u izvidnicu kada se jugoistočno od Dikemida iznenada u 14.30 h sukobio sa šest neprijateljskih aviona. Njegov kolega se borio sa tri aviona, dok se on okomio na ostala tri, uspjevši da obori jednog. Prilikom ove borbe dva zrna sa neprijateljskih aviona su ga pogodila, jedno u butinu drugo u kičmu. Zahvaljujući pilotskom umijeću i prirodnoj čvrstini, uprkos teškoj rani, uspio je da prizemlji svoj avion. Po spuštanju ljekarska pomoć mu je ukazana u jednom belgijskom previjalištu, nakon čega je prenesen u belgijsku bolnicu u Hugstadu. Komandnat eskadrile ga je posjetio oko 18 h kada je već bio izgubio dosta krvi. Tog dana komandnat ga je lično odlikovao Vojnom meda-

ljom. Izjutra narednog dana je operisan ali je preminuo u popodnevnim časovima. Njegovo tijelo preneseno je u Denkerk. U detaljnom izveštaju o pogibiji Pavla Matanovića komandant N. Derstevil navodi njegove osobine „apsolutna predanost, hladnokrvnost, bistro oko, odanost, bistre ideje, muzičko i umjetničko osjećanje.” Sekretar Ministarstva inostranih djela, Id Ervih, šef eskadrile napisao je u svom pismu: „Svojim osobinama, svojim karakterom, Matanović je bio pilot šaserovog reda, njegovu vrijednost dobro sam zapazio, bistra oka, odanost, žar, to bješe osnov njegove prirode. Napokon, za sve ono što je učinio za svoju domovinu i Francusku, zadobio je kod svih koji ga znadoše vrlo visoko poštovanje, spomen toga poštovanja za vazda vezan sa njegovim imenom”. Kako je o svom kolegi zapisao Savo Mikić, ovaj plemeniti i vješti Crnogorac, „hladnokrvan, hrabar i neustrašiv, jurišao je kao planinski orao na neprijateljske aeroplane bez straha“. U ratnim operacijama tokom 1916. i 1917. godine pokazao se kao veoma uspješan pilot. Među brojnim podvizima, oborio je dva neprijateljska ratna vazduhoplova. Za junačke podvige i herojsku smrt odlikovan je svim francuskim ratnim odlikovanjima. Njegova pogibija uzdrmala je crnogorske emigrantske krugove, a francuska vlada je uputila izraze saučešća crnogorskoj vladi. (Nastavlja se)

23. novembar

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

1/9

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

918

Dana 19. novembra 2025 u 90. godini preminula je naša draga

BRANKA Miška ĐOKIĆ rođena RAIČEVIĆ

Sahrana je obavljena 20. novembra u krugu uže porodice na Novom groblju u Podgorici

OŽALOŠĆENA PORODICA

S tugom obaveštavamo da je naša voljena

ELISAVETA STANIŠIĆ

28. 10. 1934 – 13. 11. 2025.

preminula, sahrana je obavljena u užem porodičnom krugu

Posljednji pozdrav

Dana 22. novembra 2025. u 79. godini umrla je poslije kraće bolesti

925

RADMILA Mihaila GAZIVODA rođena JOVANOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 23. novembra od 10 do 16 časova i 24. novembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

Kuća žalosti: Vojislavljevića 26, Podgorica.

OŽALOŠĆENI: sin RADOVAN, kćerke MAJA, BILJANA i MARINELA, sestra ĐORĐINA - ĐINA, unučad, praunučad, porodice braće RADOMIRA i ĐORĐIJA, sestrić, sestrična đeveričići, đeverične i ostala rodbina GAZIVODA i JOVANOVIĆ

SAVO MARTINOVIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA: suprug PETAR, sin NIKOLA, snaha MILANKA, unuci PETAR i MARKO

912

Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu

SAVU Nikovu MARTINOVIĆU

Od porodice pok. VASA Pavićeva MARTINOVIĆA

PEKI

Brate, onaj ko je ikad s tobom razgovarao morao se barem jednom nasmijati.

Po tvojoj pozitivnoj energiji i dobroti ćemo te pamtiti i zauvijek čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

KOSTA KNEŽEVIĆ sa porodicom

KOLEKTIV VOLIJA 73

Posljednji pozdrav

PREDRAGU KNEŽEVIĆU

Od DIJANE MARINOVIĆ sa porodicom

924

Posljednji pozdrav dragom

917

PEĐI KNEŽEVIĆU

Od SLOBA, VESNE, BALŠE, IVANE i JELENE

892

893

Posljednji pozdrav voljenom bratu

PEĐI KNEŽEVIĆU

Dobri moj Peko, tvoj osmijeh, dobrota i mladost ostaće vječno u našem sjećanju. Počivaj u miru.

DRAGAN KNEŽEVIĆ sa porodicom

Dragi brate

PEĐA

Tvoj duh, energija i dobrota ostaće zauvijek uz nas. Hvala što si bio dio našeg života. Sa tugom se rastavljamo i ostaćeš zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru, brate.

Tvoj brat KRSTO sa porodicom

Dragi i nikad prežaljeni

Sine moj, odmori se nađi svoj mir, zagrli đeda i babu. Teško mi pada što si rano pošao njima u zagrljaj.

PEĐA KNEŽEVIĆ

Kume, tvoje životno putovanje se nažalost prerano završilo I ako su nam se putevi razišli, ti si ostao isti, hrabar čovjek, iskrenog srca koji kuma nije nikad iznevjerio. Teško mi je danas reći zbogom, ali ostavljaš divne i nezaboravne uspomene tokom našeg druženja, kojih ću se uvijek sjećati i nikad te zaboraviti neću. Počivaj u miru!

Tvoj kum MIRKO VULETIĆ sa porodicom 915

Sa bolom se opraštamo od našeg dragog sestrića

PREDRAGA PEĐE KNEŽEVIĆA

Život je surov i kratak.

Nađi svoj mir, odmori svoju dušu. Tetke STANKA i VINKA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom

PREDRAGU PEĐI KNEŽEVIĆU

Nedostajaće nam tvoja vedrina i osmijeh. Zauvijek hvala na svemu!

Vole te:

Majka JOVANKA, sestra STANKA i brat BLAŽO sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom sinovcu, bratu od strica i đeveričiću

PREDRAGU PEĐI KNEŽEVIĆU

Peđa, tvoja iznenadna smrt sve nas je duboko potresla. Tvoja ljubav i pažnja prema nama ostaće vječno u našem sjećanju. Dok god budemo živi tvoj vedri i nasmijan lik neće biti zaboravljen.

Tvoji:

Stric RADE, braća KRSTO i DARKO sa porodicama i strina LJUBINKA

Posljednji pozdrav voljenom bratu

PEĐI KNEŽEVIĆU

Peki moj, prerano si otišao. Uvijek si širio ljubav a tvoj osmijeh nikad nećemo zaboraviti. U našim sjećanjima zauvijek si živ. GORAN KNEŽEVIĆ sa porodicom

Dragi brate

PEĐA

Tvoja dobrota i ljubav ostaje vječno u našim srcima.

Teško je prihvatiti da te više nema. Počivaj u miru, voljeni brate. DARKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

891

890

Posljednji pozdrav voljenom

PREDRAGU PEĐI KNEŽEVIĆU

Dragi Peko, bolna je istina da si nas zauvijek napuštio. Živjećeš u našim srcima uvijek voljen i nikad zaboravljen. Počivaj u miru.

Tvoj stric BOŽO i strina ZORKA sa porodicom

PEĐI

SENKA, DEJAN i GORAN VUJOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav

PEĐI KNEŽEVIĆU

Počivaj u miru. RAJKO MILJENOVIĆ sa porodicom

916

S tugom u srcu opraštam se od voljene majke

RADMILE GAZIVODE

Danas se opraštamo, ali ne rastajemo. Bila si žena koja je i u najtežim trenucima nalazila snagu da nas ohrabri, podigne i utješi. Tvoja dobrota nije imala granice, a tvoja blaga riječ bila je lijek za svaku brigu. Učila si me da budem snažna, ali nikada nisi spomenula kako da živim bez tebe.

Znam da te život umorio, ali tvoje srce je kucalo za nas, do posljednjeg daha.

Bila si jedinstvena. Tvoja snaga i dobrota živjeće u meni. Sada si na boljem mjestu, a ja ću te voljeti i nositi u svakom koraku.

Tvoja ćerka BILJANA, zet ĐOKO i unučad ANĐELA, NIKOLETA i VUK VUJAŠ

Voljenoj babi i prababi

RADMILI GAZIVODI

Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo dijelili zajedno. Otišla si iznenada, ali tvoja dobrota i nježnost ostaju zauvijek sa nama. Mi te čuvamo u najtoplijem dijelu našeg srca i u našim razgovorima. Tvoja unučad i praunučad. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav voljenoj majci, tašti, babi i prababi

RADMILI GAZIVODI

Bila si naša svjetlost, izvor bezuslovne ljubavi i nježnosti. Svojim plemenitim srcem i toplim duhom obogatila si svaki naš dan i utkala u nas najbolje vrijednosti. Tvoju snagu, mudrost i vedrinu nikada nećemo zaboraviti.

Hvala ti za sve što si nam pružila. Ostaćeš zauvijek u našim mislima, molitvama i srcima kao najsjajnija zvijezda vodilja. Carstvo ti nebesko.

Ćerka MAJA, zet BORO, unučad JOVANA, MILICA i LUKA, snaha ZORKA, praunuka VASILISA LUTOVAC

RADMILI GAZIVODI

Tvoja snaga, blagost i neumorna briga bili su svetionik našim životima.

Učila si nas kako da volimo, kako da praštamo, kako da budemo ljudi.

Bila si stub naše porodice, naš ponos i najveća podrška.

Neđelja, 23. novembar

Posljednji pozdrav voljenoj majci, tašti i babi

RADMILI GAZIVODI

Odlaziš tamo gdje nema bola ni briga, ali u našim srcima ostaješ zauvijek. Tvoje vrijednosti, tvoja ljubav i tvoje uspomene živjeće u nama svakim danom.

Tvoja ruka vodila nas je kroz djetinjstvo, tvoj glas nas je smirivao, a tvoje srce nam je uvijek bilo sigurna luka. Neka ti je vječni mir, draga majko, počivaj u svjetlosti i ljubavi.

Tvoji ćerka MARINELA, zet ALEKSANDAR, unučad BOŽINA, IVA i BATRIĆ

Voljenoj sestri, tetki i babi

RADMILI – RADI

Hvala ti što su vrata tvog doma i srca uvijek bila otvorena za nas. Hvala ti za ljubav koju si nam nesebično pružala, za tople riječi i djela koja su nas sjedinjavala. Hvala ti što smo se uvijek osjećali kao tvoji najbliži.

Unučad ANĐELA, JOVANA, MILICA, NIKOLETA, LUKA, VUK, BOŽINA, IVA, PAVLE, BATRIĆ, PETRA i UROŠ, praunučad TODOR i VASILISA 939

Posljednji pozdrav

927

MILUŠI PANTOVIĆ

Tvoj život je bio tiha dobrota koju su svi oko tebe osjećali. Otišla si nenametljivo, isto onako kako si i živjela, ali ostavila si trag koji se ne briše. Počivaj u miru.

VERA, ZORAN, MARTIN i MARKO sa porodicom

SARA KRNIĆ

Unuka ANĐELA, zet MLADEN i praunuk TODOR 940

Počivaj u miru

Posljednji pozdrav

od KOLEKTIVA HOTELA EBREAZE, LIBIJA

Posljednji pozdrav babi

LJUBICI

Pamtiću te po tvojoj dobroti i velikodušnosti. Počivaj u miru.

PETAR DRAGOJEVIĆ sa porodicom

921

888

Tvoja sestra ĐINA, sestrić MILOŠ, sestrična MILENA, snaha IVANA i unuk JANKO

941

Posljednji pozdrav voljenoj babi

RADMILI GAZIVODI

U tvojim rukama i tvojoj kuhinji uvijek je bilo najsigurnije i najslađe. U srcu nosim sva tvoja učenja i svu tvoju bezuslovnu ljubav.

Hvala ti za svu nježnost i mudrost. Počivaj u miru, a ja ću te voljeti i pamtiti.

Neđelja, 23. novembar 2025. Oglasi i

Tužno sjećanje na naše voljene

MILEVA VUKČEVIĆ RAJKO VUKČEVIĆ 1936–2023. 1935–2023.

Prođe još jedna godina bez vas. Ostavili ste trag koji se ne briše, sjećanja koja ne blijede i dobrotu koja se ne zaboravlja.

NEDOSTAJETE…

VAŠI NAJMILIJI

Godina dana je od smrti moje majke

MILEVE SAVOVIĆ

Moja hrabra i od života umorna majko, od kada tebe nema ništa više nije isto. Čežnja i bol za tobom sve su jači. Boliš me, nedostaješ puno. Počivaj u miru, odmori tvoju dušu tamo gdje patnje nema.

Tvoja MILICA

Sjećanje na moju sestru

MILEVU SAVOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, samo sjećanja kroz lijepe uspomene!

Zauvijek u mom srcu

Tvoja DRAGICA

898

Godina dana je od smrti našeg voljenog brata

JOVANA Vojislava PEKOVIĆA

Ne možemo se pomiriti sa istinom da te nema među nama. Godina je prošla sa tugom i bolom za tobom. Živjećeš dok žive oni koji te vole. U neđelju 23. oktobra posjetićemo tvoju vječnu kuću i zaliti je suzama.

OŽALOŠĆENI: brat VESELIN, sestra JOVANKA i sestrić MIROSLAV

Prošlo je pola godine od smrti mog dragog roditelja

BOŠKA Novova DRAGNIĆA

Dobri moj tata, vrijeme koje je prošlo i koje će proći ne liječi ništa, samo navikneš da živiš sa tim bolom i nedostajanjem. Tvoja pažnja, dolasci i ispraćaji faliće mi dok sam živa. Voli te i žali za tobom tvoja IVANA sa porodicom

IN MEMORIAM 23. 11. 2008 – 23. 11. 2025

VJERA POPOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali tvoj častan i dostojanstven život, kao i tvoje veliko srce i plemenita duša, ostaće vječno u našim srcima.

Tvoji sin DRAGAN, kćerka DRAGANA, zet MIODRAG i unuke JELENA i SOFIJA

Dvije su godine

929

Pola godine bez tebe.

Vrijeme je nastavilo teći, ali nijedan dan nije prošao a da te nijesmo spomenuli. Pola godine otkako je tvoja dobrota postala uspomena, a tvoje prisustvo svjetlost koju nosimo u srcima.

Nedostaješ u svakom našem koraku, u riječima koje ti ne možemo reći, u trenucima koje bismo željeli podijeliti s tobom. Ipak, vjerujemo da negdje, na način koji ne umijemo objasniti, čuješ naše tišine i osjetiš našu ljubav.

Hvala ti za svaki trag koji si ostavio u nama. Za toplinu, snagu, poštenje i blagost koju si nosio.

Sa ljubavlju i ponosom, TVOJI NAJMILIJI

928

Dragi moji

Otac majka brat

DUŠAN MILKA DRAGAN

Vidakov KANBAN

1978–2025.

Godine prolaze ali ne donose zaborav. Počivajte u miru među anđelima.

Dušanova KANBAN

Dušanov KANBAN rođena VUKMANOVIĆ

2020–2025.

2021–2025.

Šćer i sestra LJILJANA sa porodicom

Četrdest je dana od smrti našeg voljenog sinovca, brata i đeveričića

FILIPA Dušanovog IVANOVIĆA

Tvoj život je bio kratak, ali prepun ljubavi za sve nas, a tvoj odlazak ostavio je tugu koja se riječima ne može opisati.

Tvoji: BRANKO, NEVENKA, MILICA i MAGDALENA

Pola godine od smrti našeg

NOVA Pavićeva KOKOTOVIĆA

Pola godine je prošlo, ali uspomena na tebe ostaje jednako jasna i živa.

Tvoja dobrota, miran pogled i topla riječ prate nas. Hvala ti za svaki trenutak koji si svima nama posvetio, za svaki savjet koji odjekuje, za osmijeh koji je znao da umiri i dobrotu koja se ne može izbrisati. Neka te prati vječni mir, a naše misli biće uvijek uz tebe.

U nedjelju 23. novembra najuža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću i pomoliti se za tvoj mir.

Sa ponosom i ljubavlju,

VJERA VUJOŠEVIĆ

Godine idu, evo već sedamnaesta. Sjećanja bude tugu i ne daju da te zaboravimo.

TVOJA PORODICA

TVOJA PORODICA

BLAGOTA MILOVIĆ

Danas je punih osam godina od kada si nas napustio, ali bol i tuga ne prolaze. Ti ćeš biti uvijek sa nama. Počivaj u miru.

Vole te

Tvoja MERI, tvoje kćerke SANJA i MARTA, unuci MARKO i NIKO

Neđelja, 23. novembar 2025.

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

ĐINE MARTINOVIĆ

Živjećeš kroz najljepše uspomene i sjećanja. Zauvijek u našim srcima.

Nedostaješ...

Tvoji: ILIJA, DANKA, NAĐA, PETAR i ALEKSA

Četrdeset je dana od smrti naše

ĐINE MARTINOVIĆ

Sa ponosom te čuvamo od zaborava.

Tvoji: ZORAN, IVANA, JOVANA, ANĐELA, TINA i NINA

Godina dana od smrti

DANICA Vasova JANKOVIĆ

Mako, bila si oslonac. Tvoju nesebičnu ljubav nećemo zaboraviti. Ćerka LJILJA sa porodicom

Godina dana od smrti

DANICA Vasova JANKOVIĆ

905

Godina prođe a tuga za tobom ne jenjava. Majko, nedostaješ. Sin BRANO sa porodicom 906

Godina dana od smrti

DANICA Vasova JANKOVIĆ

Vrijeme prolazi ali uspomene, ljubav i poštovanje ostaju zauvijek. Sin MIĆKO sa porodicom

Navršava se godina od smrti naše drage majke, svekrve, babe i prababe

DANICE Vasove JANKOVIĆ

Vrijeme prolazi, a mi te čuvamo od zaborava. Sin ŽARKO, snaha MILENA, unučad FILIP, VASKO i KSENIJA sa porodicama

897

Neđelja, 23. novembar 2025. Oglasi i obavještenja

Dana 23 novembra 2025 navršava se pet godina od kada je umrla

STANKA GLOMAZIĆ-LEKOVIĆ

Nosilac partizanske spomenice 1941.

Naša voljena majka, tetka i tašta, Ponosni što smo te imali. U našim srcima ćeš zauvijek živjeti, kao i sva ljubav požrtvovanost koju si nam nesebično pružala.

Tvoji NAĐA, MIŠO i BAĆKO

RAJKO LAGATOR

Tužne četiri godine, bolno sjećanje na taj dan koji nas je razdvojio i vječnu tugu iscrtao u našim srcima. Tužni smo jer nedostaješ našoj maloj porodici za sve trenutke koje živimo. Volimo te i zauvijek čuvamo sjećanja na godine našeg zajedničkog života.

Tvoji LUKA i VESNA

23. novembar 2019 – 23. novembar 2025

LUKA RAŠOVIĆ

Lule, ljubav koju si podijelio sa nama je svjetlost koja se nikad ugasiti neće.

Tvoja braća MARKO i VUK RAŠOVIĆ sa porodicama

933

Dana 27 novembra 2025 navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naša draga sestra, tetka i baka

BRANKA Milana ĐUROVIĆ

Počivaj u miru i neka Te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

PORODICA

23. novembar 2019 – 23. novembar 2025.

RAŠOVIĆ

Lujo, naučio si me da tugu pretvorim u zvijezdu i da mi vječno sijaš.

Vole te beskrajno mama NENA i sestra NEDA RAŠOVIĆ 885

23. novembar 2019 – 23. novembar 2025.

RAŠOVIĆ

Gdje god budemo nosimo te u srcima.

Tetka LJUBINKA i tetak PREDRAG

Šest godina od kada nisi sa nama

LUKA

U srcu nosimo tugu i sjećanje na jedno iskreno drugarstvo. TVOJI DRUGOVI

23. novembar 2019 – 23. novembar 2025

Našem

LUKI RAŠOVIĆU

Uvijek u našim srcima.

Sa ljubavlju i tugom, MIĆO, ANA i IVA RAŠOVIĆ

886

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANJA PUSTAHIJA

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednik

BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 139. Zakona o privrednim društvima (“Sl. list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 i 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o proširenju dnevnog reda vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica, broj 04/18006.2 od 21.11.2025. godine, objavljuje se

OBAVJEŠTENJE

o proširenju dnevnog reda vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica

I Dnevni red vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, sazvane za dan 05.12.2025. godine (petak) u sjedištu Prve banke u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 14 časova, proširuje se novom tačkom 2 koja glasi:

- Predlog Odluke o I emisiji subordinisanih obveznica Prve banke CG AD – osnovana 1901. godine zatvorenom ponudom upućenom ka unaprijed određenom broju lica.

Uvid u materijal i predlog odluke za Skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141. svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova, počev od 24.11.2025. godine Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da ist e dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova.

Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na kontakt telefon: +382(20) 409 104.

Predsjednik Nadzornog odbora Dr Dragan Bogojević s.r.

Neđelja, 23. novembar 2025.

HI“POLIEX” AD Berane

Broj: 4144/2

Datum: 21.11.2025.g.

Na osnovu člana 134,135,136,142 Zakona o privrednim društvima (“Sl. List CG” broj 65/20, 146/21 i 4/24), člana 15, 18 22 Statuta HI “POLIEX” AD Berane broj 4134 od 28.11.2023. godine, Odbor direktora Društva na sjednici održanoj dana 21.11.2025. godine, pod tačkom 2. Dnevnog reda donosi: ODLUKU O SAZIVU REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA

HI “POLIEX” AD BERANE

Skupština će se održati dana 22.12.2025. godine sa početkom u 10,00 časova u sjedištu Društva na Polici kod Berana.

Identifikacija akcionara i potpisivanje spiska akcionara će početi istog dana u 8,00 časova.

Za Skupštinu se predlaže sljedeći: DNEVNI RED

1. Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od Centralne Depozitarne Agencije

2. Razmatranje i usvajanje Zapisnika sa XXII Redovne sjednice Skupštine akcionara Društva, održane dana 27.12.2024.g.

3. Razmatranje usvajanje godišnjih finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju Društva za 2024. godinu

4. Razmatranje usvajanje Izvještaja Revizora o poslovanju Društva za 2024. godinu

5. Donošenje Odluke o imenovanju Revizora Društva za 2025.g.

6. Donošenje Odluke o razrešenju članova Odbora direktora Društva

7. Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora Društva

8. Donošenje Odluke o utvrdjivanju naknada za rad članova Odbora direktora Društva

9. Donošenje odluke o izmjeni I dopuni Statuta

10. Donošenje odluke o raspodjeli dobiti Društva

11. Razno

Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, ukoliko je na sjednici prisutno najmanje 50% ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Sve akcije HI “POLIEX” AD Berane su obične akcije, a svaka akcija daje pravo na jedan glas.

Akcionari mogu ovlastiti drugo lice da učestvuje i glasa na Skupštini kao njihov punomoćnik. Potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Punomoćje se može opozvati, a smatraće se opozvanim ako akcionar naknadno izda drugo punomoćje ili lično glasa na sjednici. Akcionari mogu ostvariti pravo glasa bez prisustva sjednici, dostavljanjem uredno popunjenog zakonski ovjerenog glasačkog listića na adresu Društva, Polica bb, Berane, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova. Samo blagovremeno dostavljeni i uredno popunjeni glasački listići biće uzeti u obzir.

Akcionari mogu dobiti dodatne informacije, izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u sjedištu Društva, svakim radnim danom od 07:00 do 15:00 časova. Predsjednik Odbora Direktora Vujisić Ivan

Na osnovu člana 135, 136, 137, 138, 139, i 151 Zakona o privrednim društvima („Sl.list CG“ br 65/2020, 146/2021 i 4/2024) (u daljem tekstu: “Zakon o privrednim društvima“ ili ZPD“), člana 19 i 22 Statuta društva, Odbor direktora Akcionarskog društva PROFIT APP INTERNATIONAL A.D. Podgorica, sa sjedištem u ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 120, Podgorica, PIB: 03263304 (u daljem tekstu:“ AD „PROFIT APP INTERNATIONAL“ PODGORICA“), dana 23.11.2025. godine, dostavlja sljedeće: OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU VANREDNE SKUPŠTINE AKCIONARA AD „PROFIT APP INTERNATIONAL“ PODGORICA

Ovim putem se obaviještavaju akcionari AD „PROFIT APP INTERNATIONAL“ PODGORICA, da je Odbor direktora, koji čine 5 (pet) članova, održao sjednicu dana 18.11.2025. godine na kojoj su prisustvovala 3 (tri) člana, čime je ostvaren kvorum za punovažno odlučivanje. Odbor direktora je jednoglasno, glasovima sva 3 (tri) člana, donio Odluku da se dana 23.12.2025. (Utorak) sazove Vanredna Skupština akcionara koja će se održati u kancelariji br.12, u ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 96, Podgorica, 6 sprat, sa početkom u 10:00 časova. Za Vanrednu Skupštinu Odbor direktora predlaže sljedeći:

DNEVNI RED

1. Usvajanje dnevnog reda vanredne skupštine akcionara

2. Razmatranje i donošenje odluke o promjenama članova Odbora direktora i imenovanje novih članova.

3. Donošenje odluke o emisiji akcija.

4. Informisanje akcionara o statusu postupka osnivanja društva u Luksemburgu, te razmatranje i odlučivanje o predloženom restrukturiranju matičnog društva.

5. Razmatranje i usvajanje revizorskog izvještaja za 2024 godinu.

6. Razmatranje i usvajanje odluke o izmjenama i dopunama Statuta društva.

7. Razmatranje i donošenje odluke o pokretanju postupka likvidacije zavisnog društva u R.Srbiji.

8. Razmatranje i donošenje odluke o osnivanju novog društva.

9. Razno.

Identifikacija akcionara na Skupštini vrši se ličnom ispravom, a punomoćnika ovjerenim punomoćjem i ličnim ispravama punomoćnika i vlasnika akcija. Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, uključujući i glasanje putem glasačkih listića. Kvorum čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Društvo ima ukupno 2.563.747 običnih akcija, od čega 2.500.000 serije PFAP i 63.747 serije PAPP. Sve akcije pripadaju istoj klasi i daju ista prava glasa. U skladu sa zakonom, akcionarima je omogućen uvid u materijale i prijedloge odluka u vezi sa dnevnim redom vanredne Skupštine. Dokumenta su dostupna na adresi Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 96, Podgorica, VI sprat, kancelarija br. 12, radnim danima od 12:00 do 15:00 časova od dana objave obavještenja do dana održavanja Skupštine. Proširena verzija ovog Obavještenja nalazi se na sajtu www.profitapp.me Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti putem kontakt telefona +382 68 888 996 ili putem email adrese office@profitapp.me.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvRednije naGRade dO Sada!

2x TELEFON

iPhone 17

Pro Max + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 EDGE + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata

Urban Move 1

PRAVILA NAGRADNE IGRE

2x TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata

Move Box 4.2

Limited edition

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi

Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.