Issuu

INTERVJU: Maja Vukićević, ministarka saobraćaja

Država ima kapacitet da sama razvija aerodrome

INTERVJU: Predsjednik GO SDP-a i potpredsjednik Skupštine prijestonice Cetinje

Stanić: Parlamentarnu

većinu ne vodi Spajić nego Andrija Mandić

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević podsjetila je da se očekuje otvaranje baze niskotarifne kompanije Wizz Aira na podgoričkom aerodromu i istakla da postoji interesovanje za otvaranje baze i kompanije Ryanair što, kako je kazala, pokazuje da se uspješno upravljalo kompanijom Aerodromi Crne Gore u prethodnom periodu. Ona je navela da bi Aerodromi ove godine trebalo da dođu do broja od tri miliona putnika i to prvi put u istoriji, te da je za narednu godinu dogovoren rekordan broj letova i destinacija

Zapadni Balkan i porez na ugljen-dioksid

Između EU integracije i ekonomske realnosti

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Cetinje ima ubjedljivo najbolju lokalnu vlast u Crnoj Gori i kada je riječ o odnosu prema građanima i prema infrastrukturnim, kulturnim i drugim projektima. Ta vlast je otvorena i prepoznata po kvalitetnim profesionalcima na važnim mjestima odlučivanja, bez obzira na partijsku knjižicu - kaže Stanić godine to

Države regiona moraju da ubrzaju integraciju sa tržištem EU, uvedu vjerodostojne sisteme monitoringa, izvještavanja i verifikacije emisija, postepeno usklade cijenu ugljenika sa EU, kao i ubrzaju investicije u obnovljive izvore, uz reforme koje jačaju povjerenje investitora. Već je jasno da CBAM predstavlja dvostruku realnost za Zapadni Balkan. On je objektivni pritisak koji može ubrzati reformske procese koje region svakako mora sprovesti STR. 7.

NAJVEĆA VOJNA TAJNA SFRJ: Posljednji komandant ratnog vazduhoplovstva JNA i piloti avijacije otkrivaju detalje presrijetanja i jurenja misterioznih letećih objekata koji su se kretali suprotno zakonima aerodinamike

Piše: Dragoljub DRAŠKOVIĆ STR. 3.

Srpski reditelj Kokan Mladenović za Pobjedu povodom predstave ,,Bolivud“ koja je otvorila novu sezonu podgoričkog teatra

godine, objasniti da treba da ulažu u nešto od čega nemaju koristi i čija će se prava vrijednost vidjeti u decenijama koje

rođake i prijatelje sve što se oteti može - istakao je Mladenović STR. 12. i 13.

General Jurjević: NLO iznad Crne Gore mijenjao brzine i

i MTEL

INTERVJU: Mirko Stanić, predsjednik GO SDP-a i potpredsjednik Skupštine prijestonice Cetinje

Parlamentarnu većinu ne vodi Spajić nego Mandić

PODGORICA- Iako je premijer, iako njegova stranka pojedinačno ima najveći broj poslanika u Skupštini Crne Gore, Milojko Spajić nije lider postojeće parlamentarne većine. Šef te antievropske, antigrađanske političke strukture je Andrija Mandić, čiji je cilj da Crnu Goru vrati u devedesete.

Ovako političke prilike unutar vladajuće većine vidi predsjednik GO Socijaldemokratske partije i potpredsjednik Skupštine prijestonice Cetinje Mirko Stanić. U intervjuu Pobjedi, Stanić podsjeća da je, zajedno sa svojim sjeveroistočnim susjedom, Crna Gora devedesetih bila parija, čija je politika bila u ozbiljnoj koliziji sa dominantnim političkim strujanjima u Evropi tog vremena.

„Umjesto da pokuša da podigne životni standard građana i da uspostavi minimum društvenog dogovora, aktuelna vlast se konstantno bavi istorijskom revizijom i udovoljavanjem interesima Srpske pravoslavne crkve“, kaže Stanić.

OBJEDA: Gradonačelnik Podgorice i poštovalac Nikolaja Velimirovića, tog antisemite, ljotićevca i nosioca Hitlerovog ordena, najavljuje postavljanje spomen-ploče posvećene „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, na kojoj će biti lik mitropolita SPC Amfilohija Radovića. Kako to razumijete?

STANIĆ: Kao nastavak politike koju smo nedavno vidjeli u Kolašinu, čiji je parlament, sprdajući se sa građanima, glasao o podizanju spomenika koji je već bio postavljen. Prisustvujemo radikalnoj desekularizaciji Crne Gore, u kojoj se interesi SPC postavljaju visoko iznad interesa crnogorske države i društva. O liku i djelu Amfilohija Radovića dovoljno sam govorio dok

Cetinje ima ubjedljivo najbolju lokalnu vlast u Crnoj Gori, i kada je riječ o odnosu prema građanima i prema infrastrukturnim, kulturnim i drugim projektima. Ta vlast je otvorena i prepoznata po kvalitetnim profesionalcima na važnim mjestima odlučivanja, bez obzira na partijsku knjižicu. Relevantna istraživanja pokazuju da je radom lokalne samouprave zadovoljno više od 70 procenata građana, što je rijetkost. S druge strane, Cetinje je postalo ključno mjesto političkog, kulturnog, intelektualnog otpora vladajućim politikama - kaže Stanić

je bio živ i u punoj snazi, pa da ne ponavljam. U svakom slučaju, i ploča o kojoj me pitate potvrđuje da je ideološki, vrednosno, civilizacijiski režim na pozicijama devedesetih godina prošloga vijeka. To su, podsjećam, godine koje Crna Gora pamti kao svoj najsramotniji, najtragičniji i u ekonomskom smislu najteži period u svojoj novijoj istoriji. Opozicija ima sistemske mehanizme - skupštinske anketne odbore, istrage, predlaganje zakona, amandmana, rezolucija, deklaracija - koji u znatnoj mjeri mogu pomoći raskrinkavanju loših poteza režima.

POBJEDA: Kojih, na primjer?

STANIĆ: Ne smije se dozvoliti da škole postanu instrument

bilo čijeg ideološkog ili vjerskog uticaja. Imamo Ustav i propise koji to jasno definišu. Naravno, govorim o najavi uvođenja vjeronauka u škole čemu se, pokazuju istraživanja, većina crnogorskih građana protivi. Ili, uzmite ‘slučaj’ Dragana Koprivice: samo je u ovoj Crnoj Gori moguće da čovjek od sedamdeset i kusur godina bude imenovan za direktora - Doma omladine. Razvaljivanju društva, mijenjenju njegovog karaktera mora se stati na put svim demokratskim sredstvima, uključujući proteste i građansku neposlušnost.

POBJEDA: Mislite li da u crnogorskom društvu ima potencijala za pobunu? Ne vidite da je ono apatično?

STANIĆ: Ne bih se složio sa Vašom konstatacijom. To dokazuju brojne reakcije na različita nepočinstva vlasti.

OBJEDA: Koje reakcije?

STANIĆ: Velike antivladine skupove posljednjih pet godina organizovali su opozicija i građani. Sjetite se protesta u Podgorici povodom skandalozne dodjele Trinaestojulske nagrade, zatim akcije na Gorici, na Lovćenu i slično. Ove akcije potvrđuju da u društvu postoji potencijal koji se mora probuditi i na pravi način kanalisati kako bi postojeća loša i nesposbna vlast bila poražena.

POBJEDA: Što su tačno političke posljedice aktivizma o kojem govorite? Što je promijenjeno?

STANIĆ: Vladajuće stranke

su petnaest godina protestovale prije nego što su uspjele da smijene bivšu vlast. Ako danas imate petnaestak ’ćacija’ u parlamentu koji će glasati za sve što im naredi Andrija Mandić, teško je očekivati da će takva većina uvažiti bilo koji zahtjev onih što protestuju. Uostalom, govorimo o režimu koji je na prevaran način prisvojio vlast.

POBJEDA: Kako na prevaran način?

STANIĆ: Građanima su obećali otvaranje fabrika, novih radnih mjesta, bolji život. Ništa od toga! Obećali su da neće biti partijskog zapošljavanja, koje ne da nije smanjeno, nego buja; obećali su meritokratiju, a partijska knjižica je ostala ključni argument za bilo koje zapošljenje; obećali su da će taksijem dolaziti na posao, a vozni park danas ima četiri i po hiljade službenih vozila: ne izlaze iz ’mercedesa’ i ’audija’. Sve što su obećali, sve su slagali i prevarili. Građani to vide.

POBJEDA: Vide li?

STANIĆ: Vide. Moraju vidjeti: ozbiljne afere potresaju vlast. Markiranjem goriva se, na primjer, na neregularan, nezakonit način od građana Crne Gore pokušava oteti četiri miliona eura. O spornoj prodaji brodova raspravljalo se na skupštinskom kontrolnom saslušanju koje je vodio Boris Mugoša. Evropski savez će uskoro otvoriti pitanje Bilećkog jezera i predložiti rezoluciju o valorizaciji energetskih potencijala. Stanje u energetskom sektoru je katastrofalno! Tokom

ove godine, Elektroprivreda Crne Gore napravila je 90 miliona eura duga! Uprkos obećanjima i potpisanim ugovorima, Termoelektrana nije 15. novembra uključena na mrežu, zbog čega Crna Gora trpi ogromnu štetu. Imate aferu Botun i otvorene prijetnje gradonačelniku Podgorice, što je nedopustivo. Imate prevaru oko Veljeg brda: prvi stanari bi u taj kompleks tobože trebalo da budu useljeni početkom 2026. Imate pokušaj prodaje aerodroma koji prave 25 miliona eura profita, zatim ’prvu lopatu’ za put Mateševo-Andrijevica, koja je trebalo da bude položena septembra 2025. godine… Ništa od svega! P OBJEDA: Da Crna Gora ima ozbiljnu opoziciju, bilo bi tu dosta posla.

STANIĆ: Tu dosta posla ima, prije svega, za Specijalno državno tužilaštvo, koje bi veći dio predstavnika vlasti, ministara i direktora javnih preduzeća veoma lako moglo poslati pod Velje brdo, u ono malo mjesto blizu Podgorice. Otpor opozicije bi, sa druge strane, mogao biti više sistemski i institucionalan. Morali bi se direktnije uključiti građani, istaknuti pojedinci, grupacije, NVO sektor, mediji, svi koji se zalažu za građansku, evropsku Crnu Goru. U Nikšiću je Evropski savez primijenio sličan model.

POBJEDA: Da, Ivan Radojičić je bio vaš nosilac liste na izborima.

STANIĆ: Ivan Radojičić nije član ni jedne od naše tri partije; sociolog je, građanski aktivista, osnivač Bedem-festa, nekada fudbaler Čelika i Sutjeske... Duša Nikšića. Čuvajući se ulaska u zamku da zanemarimo članove političkih stranka koji se srčano bore protiv ove loše vlasti, mislim da bi u većini crnogorskih gradova upravo takvi ljudi trebalo da budu na listama za državni parlament. Nestrpljenje za pobjedom uvijek je uvod u poraz, rekao je

Predsjednik Crne Gore finalizuje konsultacije o izboru sudija Ustavnog suda

PODGORICA – Predsjednik

Crne Gore Jakov Milatović danas bi trebalo da finalizuje konsultacije o izboru sudija Ustavnog suda, prenosi portal RTCG.

Prema nezvaničnim saznanjima portala RTCG iz izvora bliskih Kabinetu predsjednika, dogovor je postignut sa dijelom parlamentarne većine, partijama bivšeg Demokratskog fron-

ta, kao i sa DPS-om i Evropskim savezom. Saznajemo, prenosi portal, da je Milatović ranije razgovarao sa poslanikom Pokreta Evropa sad (PES) Miodragom Lakovićem, a da će

konačan odgovor od te partije Milatović dobiti danas. On bi trebalo da se sastane sa predstavnikom PES-a i ukoliko odgovor bude pozitivan, najmanje jednog sudiju Ustavnog

Jakov Milatović

Mirko Stanić

veliki francuski lider. Strpljenja, dakle. Veoma je važno da opozicija u rukama ima više mehanizama kontrole ove loše vlasti.

POBJEDA: Na Cetinju nemate problema sa dijelom političkih struktura koje su na vlasti na državnom nivou?

STANIĆ: Vlast na Cetinju isključivo čine SDP, građani i Stara garda liberala.

POBJEDA: Da, ali uz podršku političkih partija na državnom nivou koje kritikujete.

STANIĆ: Podršku su mogle da nam daju kolege iz parlamentarne opozicije, ali su izabrali drugačiji pristup. Što mi nije drago, ali je politički legitimno. Cetinje ima ubjedljivo najbolju lokalnu vlast u Crnoj Gori, i kada je riječ o odnosu prema građanima i prema infrastrukturnim, kulturnim i drugim projektima. Ta vlast je otvorena i prepoznata po kvalitetnim profesionalcima na važnim mjestima odlučivanja, bez obzira na partijsku knjižicu. Relevantna istraživanja pokazuju da je radom lokalne samouprave zadovoljno više od 70 procenata građana, što je rijetkost. S druge strane, Cetinje je postalo ključno mjesto političkog, kulturnog, intelektualnog otpora vladajućim politikama.

POBJEDA: I taj otpor centralnoj vlasti ne smeta strankama koje vas manjinski podržavaju, to sam Vas pitala.

STANIĆ: Kako bi se neko protivio onome što je suština crnogorskog identiteta i kulture?

POBJEDA: Na isti način na koji se tome protivi na državnom nivou.

STANIĆ: Ne mislim da je to partijsko pitanje; prije bih rekao da je riječ o ličnom odnosu svakog Cetinjanina i Cetinjanke prema svom gradu. U cetinjskom parlamentu su, na primjer, donešene tri važne rezolucije; sve tri - jednoglasno. Nekoliko dana nakon formiranja lokalne vlasti na Cetinju, krenula je agresija Rusije na Ukrajinu. Cetinjski parlament je, kao prva lokalna samouprava u Evropi, jednoglasno osudio rusku agresiju. Takođe, jednoglasno smo podržali zaštitu interesa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, te osudili odnos predsjednika Skupštine Andrije Mandića prema crnogorskoj prijestonici. Volio bih da se sličan model preslika na državni nivo.

Tamara NIKČEVIĆ

suda mogli bi dobiti već u utorak. Portal RTCG saznaje i da PES planira da predloži da se glasa za svu trojicu sudija kako bi Ustavni sud bio kompletiran. R. P.

Nacrtom izmjena Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pripremljenim od strane Ministarstva pravde u postupku sprovođenja mišljenja Venecijanske komisije objavljenog u junu ove godine, utvrđeno je da sudije Ustavnog suda odlaze u penziju sa navršenih 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. U mišljenju Venecijanske komisije se inače razmatraju i neka pitanja prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog dostizanja određene starosne granice. Dakle, prema predloženom zakonskom rješenju jedan od osnova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda prije isteka vremena na koje je izabran, utvrđen članom 154, stav 1 Ustava Crne Gore, ispunjenje uslova za starosnu penziju, smatrao bi se nastalim kada sudija navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Na početku treba istaći da sada važećim Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore nijesu utvrđeni posebni uslovi za ispunjenje uslova za starosnu penziju sudije Ustavnog suda koji bi predstavljali izuzetke od opštih pravila za odlazak u penziju u Crnoj Gori. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim je uređen sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u državi, kao lex generalis, opšti zakon, ne isključuje, međutim, mogućnost da se pitanje prestanka sudijske funkcije penzionisanjem reguliše Zakonom o Ustavnom sudu, odnosno Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama, kao lex specialisima koji uređuju, ustavno-sudsku, odnosno sudsku profesiju. U skladu sa iznijetim, sa formalno-pravnog i normativnog aspekta predloženo novo zakonsko rješenje za penzionisanje sudija Ustavnog suda ne može se dovoditi u pitanje. Ustavni sud je najviši državni organ i ustavna vlast sui generis, zasebno, autonomno ustavno tijelo, različito od bilo koje druge državne vlasti i

Normativno jasno urediti prestanak funkcije sudija

Očigledno je neophodan sistematski pristup utvrđivanju starosne granice za penzionisanje sudija. Ustavno načelo saglasnosti pravnih propisa nalaže da svaka odredba zakona kao akta niže pravne snage od Ustava, pa makar to bio i Zakon o Ustavnom sudu, mora biti saglasna sa Ustavom kao najvišim aktom u hijerarhiji pravnih akata. Različito tumačenje ustavnih odredbi o prestanku funkcije sudije, odnosno sudije Ustavnog suda, zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na penziju, nameće nužnost njihovog preciziranja

nezavisno od njih, čiji je položaj određen njegovom osnovnom i najvažnijom funkcijom, a to je zaštita Ustava u cjelini. Takvo mjesto i uloga Ustavnog suda u ustavnopravnom sistemu Crne Gore opravdava opredjeljenje da se zakonom utvrde neka posebna rješenja koja se tiču statusa sudija, pa i viša starosna granica za odlazak u penziju. Jer sudija Ustavnog suda, iako biran iz reda istaknutih pravnika, realno tek u poznijim godinama života stiče životno i stručno iskustvo koje mu omogućava obavljanje ustavnosudske funkcije na najbolji način. Činjenica je da su upravo iz tih razloga u nizu zemalja u svijetu mandati sudijama najviših sudova, Ustavnog i Vrhovnog, utvrđeni u značajno dužem, ili čak i u neograničenom trajanju. I pored nespornih polaznih osnova, lako se, međutim, primjećuje da uslovi za penzionisanje sudija Ustavnog suda utvrđeni Nacrtom izmjena Zakona o Ustavnom sudu nameću nove dileme u ovoj ustavnopravnoj materiji koja je posljednjih nekoliko godina već veoma aktuelna u Crnoj Gori. Svako novo rješenje koje se predlaže otvara dalja pitanja i zahtijeva jasne odgovore. Ovo posebno u svijetlu prisutnog shvatanja u kome je zastupljeno usko, samo jezičko tumačenje odredbe Ustava Crne Gore o prestanku funkcije sudije redovnog suda kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju (član 121, stav 2), odnosno odredbe o prestanku funkcije sudije Ustavnog suda kada ispuni uslove za starosnu penziju (član 154, stav 1), bez sagledavanja tačnog, pravog značenja i smisla, kao i društvenog cilja ustavne norme njenim logičkim, sistematskim i ciljnim tumačenjem. Jer suština pravne norme je u njenom pravilno utvrđenom značenju. Normu nije mogu-

će tačno protumačiti ako se ne posmatra kao dio cjeline pravnog sistema. No, ovom prilikom može se samo podsjetiti na činjenicu da se na osnovu pomenutog shvatanja, koje su zvanično prihvatili Sudski savjet i Tužilački savjet kao nadležni državni organi, od septembra 2020. godine u Crnoj Gori funkcije sudija iz sastava sudske vlasti i državnih tužilaca prekidaju sticanjem prava na starosnu penziju prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ako se pođe od navedenog tumačenja ustavnih odredbi o prestanku funkcije sudije redovnog suda i sudije Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za penziju, onda se novo utvrđivanje uslova za penzionisanje sudije Ustavnog suda kada navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, u pravnom stanju ustavnog poretka u kojem su te ustavne odredbe i dalje nepromijenjene, ispoljava problematičnim sa stanovišta ustavnog načela ustavnosti i zakonitosti. Naime, postavlja se pitanje da li je odredba Nacrta izmjena Zakona o Ustavnom sudu koja utvrđuje da sudije Ustavnog suda odlaze u penziju sa 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja u skladu sa Ustavom. Odnosno, tačnije rečeno, da li je u skladu sa pomenutim tumačenjem ustavne odredbe po kojem sudiji funkcija prestaje prije isteka vremena na koje je biran kada ispuni uslove za starosnu penziju? Jer, ako je Ustavom utvrđen osnov po kojem sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija, onda taj osnov posebnim zakonom ne može biti uređen na drugačiji način. Prema važećoj odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju taj ustavni osnov je ispunjen sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 40

Postavlja se pitanje da li je odredba Nacrta izmjena Zakona o Ustavnom sudu koja utvrđuje da sudije Ustavnog suda odlaze u penziju sa 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja u skladu sa Ustavom. Odnosno, tačnije rečeno, da li je u skladu sa pomenutim tumačenjem ustavne odredbe po kojem sudiji funkcija prestaje prije isteka vremena na koje je biran kada ispuni uslove za starosnu penziju? Jer, ako je Ustavom utvrđen osnov po kojem sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija, onda taj osnov posebnim zakonom ne može biti uređen na drugačiji način. Prema važećoj odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju taj ustavni osnov je ispunjen sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina staža osiguranja i 61 godinom života. Znači, funkcija sudije sada prestaje po nižoj starosnoj granici od one koja se Nacrtom izmjena Zakona o Ustavnom sudu predlaže

godina staža osiguranja i 61 godinom života. Znači, funkcija sudije sada prestaje po nižoj starosnoj granici od one koja se Nacrtom izmjena Zakona o Ustavnom sudu predlaže. Proizilazi da bi se prema zvanično prihvaćenom tumačenju relevantne Ustavne odredbe o prestanku funkcije sudije zbog ispunjenja uslova za penziju, koja je suštinski identična za sudije redovnih sudova i sudije Ustavnog suda, novo rješenje Nacrta izmjena Zakona o Ustavnom sudu pokazivalo kao neustavno. Dodatni problem predstavlja to što bi o njegovoj neustavnosti mogao odlučiti jedino Ustavni sud. Dakle, same sudije čiji je ustavnosudski status uređen tom normom koja im, međutim, konvinira jer im taj status produžava. To bi dalje moglo biti praćeno i određenim vidom nedozvoljenog sukoba interesa. Ili možda novo zakonsko rješenje u Nacrtu izmjena Zakona o Ustavnom sudu nagovještava, u stvari, opredjeljenje države, izraženo u formi zakona i sa zakonskom pravnom snagom, o odustajanju od sada važećeg bukvalnog tumačenja relevantnih Ustavnih odredbi po kojem sudiji prestaje funkcija kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju? U tom kontekstu treba podsjetiti i na činjenicu da Ustavni sud nije prihvatao takvo tumačenje, već je sudijama tog suda funkcija prestajala sa navršenih 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. To su istovremeno i uslovi utvrđeni Zakonom o radu za prestanak radnog odnosa po sili zakona. Upravo tim uslovima odgovara i sada predložena starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda. Očigledno je neophodan sistematski pristup utvrđivanju starosne granice za penzionisanje sudija. Ustavno načelo saglasnosti pravnih propisa nalaže da svaka odredba zakona kao akta niže pravne snage od Ustava, pa makar to bio i Zakon o Ustavnom sudu, mora biti saglasna sa Ustavom kao najvišim aktom u hijerarhiji pravnih akata. Različito tumačenje ustavnih odredbi o prestanku funkcije sudije, odnosno sudije Ustavnog suda, zbog ispunjenja uslova za

ostvarivanje prava na penziju, nameće nužnost njihovog preciziranja. Samo na osnovu jasne i precizne ustavne norme koja ne ostavlja prostor za protivpravno normiranje zakonom može biti na pravno valjan način utvrđena starosna granica za penzionisanje sudija kao jedan od osnova prestanka funkcije. U protivnom, svako rješenje će biti ranjivo, podložno kritikama i ocjeni ustavnosti. Pravo na sigurnost funkcije sudije do sticanja uslova za prestanak na Ustavom i zakonom propisani način jedna je od osnovnih garancija nezavisnosti i jačanja sistema sudske vlasti i institucije Ustavnog suda. Formulacija ustavne odredbe člana 154, stav 1 o prestanku funkcije sudije Ustavnog suda prije isteka mandata po osnovu odlaska u starosnu penziju, koja bi normativno-pravno i nomotehnički najsvrsishodnije izrazila društveni, objektivni cilj ustavne norme, bila bi da funkcija sudije prestaje „penzionisanjem“. Penzionisanje može biti sticanjem prava na starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, ukoliko sudija to želi. Ukoliko se, pak, sudija ne opredijeli da koristi to svoje pravo, on nastavlja da vrši funkciju do navršenih 66 godina života i 15 godina staža osiguranja, potrebnih za prestanak radnog odnosa po sili zakona, u skladu sa imperativnom normom člana 164, stav 1, tačka 1 Zakona o radu kao sistemskog zakona u oblasti rada. I na kraju, posebno je značajno što bi navedena stipulacija ustavne odredbe ostavljala prostor da se Zakonom o Ustavnom sudu utvrdi drugačija, pa i viša starosna granica za penzionisanje sudije Ustavnog suda, o čemu je prethodno bilo riječi. Na isti način treba formulisati i ustavnu odredbu člana 121, stav 2 koja propisuje prestanak funkcije sudije iz sastava sudske vlasti po osnovu odlaska u starosnu penziju. Time bi bile otklonjene sve različite pravne interpretacije relevantnih ustavnih i zakonskih odredbi i njihove negativne posljedice koje su u proteklom periodu pratile prestanak funkcije sudija.

(Autor je doktor radnog i ustavnog prava, raniji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore )

Piše: Dragoljub DRAŠKOVIĆ

Četrdeset devet kilometara, 10 tunela, 25 mostova i 880 miliona eura

PODGORICA - Izgradnja

dionice auto-puta Andrijevica – Berane – Boljare, duge 49 kilometara, ulazi u novu fazu nakon što je investitor Monteput podnio Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Prema najavama premijera Milojka Spajića, vrijednost projekta procjenjuje se na oko 880 miliona eura, piše Investitor.me.

Ova dionica predstavlja ključni segment buduće saobraćajne veze između Crne Gore i Srbije i nastavak već izgrađene trase od Mateševa do Andrijevice. Prema dokumentu koji je izradio podgorički Via Project, dionica je podijeljena na dva segmenta: od Andrije-

vice do petlje Crnča i od Crnče do Boljara. Auto-put će prolaziti kroz opštine Andrijevica, Berane i Bijelo Polje, zahvatajući više od 15 katastarskih opština. Trasa se dijeli na dvije sekcije: Andrijevica – Berane (oko 25 km), gdje je usvojena varijanta 2 idejnog rješenja i Berane – Boljare (oko 24 km), za koju je odabrana varijanta 1. Prvih 14 kilometara gradi se po varijanti 2, nakon čega se trasa preklapa sa varijantom 1. Na ukupnoj dužini planirano je 10 tunela i 25 mostova. Put počinje na izlazu iz Andrijevice prema Beranama, prelazi preko magistrale i uspinje se iznad padina koje presijecaju Vinicku rijeku, Ljutu i Bistricu. Trasa potom prolazi iznad Manastira Đurđevi stupovi, kroz Donje Zaostro, dalje prema Crvljevini i Lukavici,

Podaci Akcije za socijalnu pravdu

Blizu

gdje se spaja s alternativnom varijantom. Kod Crnče auto-put drugi put prelazi Lim i magistralni put Berane – Bijelo Polje, a zatim nastavlja dolinama Crnče i Ivanjske rijeke, preko Korijena, Brezovice, Bara i Kadine Vode, završavajući kod Graničnog prelaza Boljare, gdje je predviđeno povezivanje sa budućim auto-putem ka Požegi i Beogradu. Saobraćajnica uključuje tri petlje – Andrijevica 1, Andrijevica 2 i Berane, kao i petlju Crnča, koja spaja magistralni put Berane – Bijelo Polje s auto-putem. U zonama Berana i Štitara predviđena su odmorišta sa benzinskim stanicama. U prvim kilometrima trase auto-put ulazi u niz tunela i mostova, dok se do spuštanja u dolinu Lima kod naselja Raspori smjenjuju duži mostovi i

kraći segmenti otvorene trase. Rijeka Lim će biti premošćena ukupno dva puta. Auto-put će imati četiri trake širine po 3,5 metra. Računska brzina kretaće se od 100 do 120 km/h, dok će brzina na rampama i pristupnim putevima iznositi 40–60 km/h, zavisno od konfiguracije terena. U elaboratu se navodi da će izgradnja trajno izmijeniti određeni dio prostora, jer površine zauzete planom auto-puta i pratećim sadržajima postaju neupotrebljive za druge namjene. Pored toga, dio zemljišta koristi se privremeno, tokom gradnje. Monteput je za ovu dionicu sproveo dvije tenderske procedure. Prvi tender raspisan je krajem januara 2024. godine, a posao je prvobitno dodijeljen konzorcijumu Monte-Tim, koji je ponudio 4,8 miliona eura. Međutim, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki poništila je odluku zbog žalbe konkurentskog konzorcijuma Civil Engineer. Nakon novog tendera objavljenog u septembru iste godine, Monteput je početkom 2025. zaključio ugovor o izradi idejnog projekta sa konzorcijumom CDS project, Via project i Geotin MNE. Vrijednost ugovora iznosi 3,65 miliona eura, bez PDV-a, uz rok izrade od 14 mjeseci. R. P.

26 miliona plaćeno za 12 kapitalnih saobraćajnih projekata

PODGORICA – Blizu čak

26 miliona eura dodatnog novca platila je Uprava za saobraćaj za dvanaest kapitalnih saobraćajnih projekata, čiji su ugovori aneksirani na osnovu indikativnog zaključka Vlade Crne Gore iz 2022. godine i primjenom modela razlike u cijeni, utvrđenog od tadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma - podaci su Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Kako su kazali iz ASP-a, mnogi od saobraćajnih projekata ugovorila je svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista, a pojedini projekti su u vrijeme donošenja zaključaka 2022. godine bili u ozbiljnim kašnjenjima, a neki nijesu bili ni početi. Dodatni novac je, tvrde oni, dobilo šest kompanija. - Od dvanaest projekata Uprave za saobraćaj, najviše dodatnog novca po osnovu Vladinog zaključka je dobio austrijski Štrabag – oko 10,2 miliona eura. Od toga nepunih 7,5 miliona eura za rekonstrukciju puta Lepenac – Ri-

barevina – Poda, dva miliona za rekonstrukciju puta Rožaje – Špiljani, a oko 670.000 eura za dionicu Pljevlja – Mihajlovica. Firma Mehanizacija i Programat dobila je dodatnih oko 5,5 miliona eura za izgradnju puta Cetinje –Čevo – Nikšić i neznatnih 2.200 eura za sanaciju klizišta na putu Plužine – Nikšićnavodi se u saopštenju Akcije za socijalnu pravdu. Firma Euro asfalt dobila je, dodaje se, 4,8 miliona eura za rekonstrukciju puta Lubnice – Jezerine, a podgorički Bemax više od tri miliona eura za tri saobraćajnice, od čega dodatnih 1,8 miliona za magistralu Podgorica – Danilovgrad, oko milion eura za rekonstrukciju puta Mateševo – Kolašin, a nepunih 180.000 eura za izgradnju Bulevara Vilija Branta. - Firma Crnagoraput dobila je dodatnih skoro dva miliona eura za dva saobraćajna projekta, od čega 1,5 miliona za radove na redovnom održavanju magistralnih i regionalnih puteva, a više od 482.000 eura za rekonstrukciju puta Pljevlja – Metaljka, prva faza. Firma Tehnoput Mne dobila je za dvije saobraćajnice po osnovu Vladi-

nog zaključka dodatnih oko 135.000 eura, pri čemu oko 95.000 eura za rekonstrukciju dijela magistrale kod Komanskog mosta u Podgorici, a oko 40.000 za put Vrulja –Mijakovići u Pljevljima - stoji u saopštenju.

ASP je, dodaju, ranije objavila da je u septembru 2022. godine Ministarstvo kapitalnih investicija, na čijem je čelu tada bio Ervin Ibrahimović, na preporuku svog radnog tima poslalo dopis Privrednoj komori da ona definiše smjernice za primjenu razlike u cijeni. - Privredna komora je potom formirala grupu sa 18 članova, od čega ona imenuje svoja dva člana i još devet menadžera iz građevinskih kompanija: Željka Vukadinović iz Crnagoraputa, Vesko Kovačević iz Bemaxa, Nevenka Jeličić iz Štrabaga, Nada Damjanović (Mehanizacija i programat), Damjan Bakić (Novi Volvox), Nikola Racković (Čelebić), Živko Šipčić (Tehnoput Mne), Aleksandar Čvorović (Indel Inženjering) i iz Savo Lukić (Unipred). Građevinski fakultet imao je dva predstavnika, Inženjerska komora jednog, koliko i Mi-

Poneđeljak, 24. novembar 2025.

PODGORICA - Ponude na tenderu za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju su apsolutno mogle da budu bolje, ocijenila je u intervjuu za Pobjedu ministarka saobraćaja Maja Vukićević. Ona smatra da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo vazdušni saobraćaj, te da je država i u prethodnom periodu pokazala da može da upravlja aerodromima.

Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC), dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP). Vukićević je navela da Ministarstvo saobraćaja ima rok trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije.

POBJEDA: Još nije poznato da li će crnogorski aerodromi biti dati u koncesiju. Imate li u ovom trenutku informaciju kada će Vlada donijeti odluku o tome?

Država sama

nistarstvo finansija (Jelena Jovetić), Uprava za saobraćaj (Dušan Kokić) i Uprava za javne radove – kapitalne projekte ( Bojana Mitrić). Jednog predstavnika imala je i Elektroprivreda Crne Gore - piše u saopštenju. Predstavnici građevinskih kompanija prethodno su, navode iz ASP-a, u dopisima „crtali“ Zakon o obligacionim odnosima kao model za uvećanje cijena, sa preciznim navođenjem i tumačenjem pojedinih članova tog Zakona, te je zaključkom iz decembra 2022. godine omogućena primjena obligacionog zakona i zaobiđen obavezujući Zakon o javnim nabavkama.

- Drugim riječima, model je primijenjen kroz donošenje zaključaka Vlade, koji su podzakonski akti niže pravne snage od zakona. Menadžeri pojedinih firmi u brojnim dopisima u to vrijeme prijetili su i raskidima ugovora i u isto vrijeme se interesovali koji će model uvećanja cijena radova biti utvrđen, a bilježe se i primjeri da su različite kompanije upućivale dopise identične sadržine –piše u saopštenju.

R. P.

VUKIĆEVIĆ : Tenderska komisija je završila svoj dio posla, koji se svodi na evaluaciju samih ponuda. Ministarstvo saobraćaja ima trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije. Rok za prigovor je petnaest dana od dana objavljivanja dokumenata. Oba ponuđača zahtijevala su da im se omogući uvid u dokumentaciju i Ministarstvo saobraćaja je postupilo u skladu sa zakonom, te ponuđači trenutno vrše uvid u dokumen-

taciju Tenderske komisije. POBJEDA : Kakvo je Vaše o mišljenje o pristiglim ponudama? Da li ste zadovoljni? Imate li svog favorita? Kako komentarišete to što ponuda južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation ne predviđa razvoj baza za niskotarifne avio-kompanije, za razliku od luksemburško-američke kompanije Corporación América Airports?

VUKIĆEVIĆ: Ponude su takve kakve su, da li su mogle biti bolje – apsolutno mislim da jesu. Tender se sprovodi po javnom pozivu koji je ras-

Maja Vukićević

Prva dionica auto-puta „Princeza Ksenija“

Vukićević, ministarka saobraćaja

Država ima kapacitet da sama razvija aerodrome

pisan prije osam godina i nažalost nikada nije doveden do kraja. Vlada je u januaru 2024. godine donijela odluku da isti treba završiti kako bi se konačno riješilo pitanje da li će biti koncesije. Prisustvo niskotarifnih kompanija važno je za Crnu Goru, za turizam, privredu, ali i naše građane, koji treba da imaju izbor kada žele da putuju i da to bude po povoljnijim cijenama. Ministarstvo saobraćaja i Aerodromi Crne Gore uložili su veliki trud da vrate niskotarifne kompanije u Crnu Goru. Odmah po preuzimanju ministarstva inicirala sam izmjenu podsticaj-

ne šeme, što nam je otvorilo vrata za početak pregovora o većem prisustvu niskotarifnih kompanija i u krajnjem rezultiralo dolaskom Wizz Aira. Ukoliko crnogorski aerodromi na kraju budu predati na upravljanje koncesionaru mora se jasno precizirati da je saradnja i sa niskotarifnim kompanijama veoma važna za našu državu.

POBJEDA : Kakav je Vaš stav o davanju crnogorskih aerodroma u koncesiju? Da li je to, prema Vašem mišljenju, neophodno ili bi država mogla i trebalo da i dalje upravlja tom kompanijom? Da li bi Aerodromi Crne Gore mogli, prema Vašoj ocjeni, i bez koncesija da uspješno posluju i ulože sredstva u modernizaciju?

VUKIĆEVIĆ : Mislim da smo u prethodnom periodu pokazali da možemo da upravljamo aerodromima. I

u ovoj godini imali smo izuzetne rezultate kad je u pitanju broj putnika. Čak i pored problema vezanih za letove Turkish Airlines-a, uskoro bi trebalo da dođemo do broja od tri miliona putnika i to prvi put u istoriji. Uspjeli smo da za narednu godinu dogovorimo rekordan broj letova i destinacija, otvara se baza Wizz Aira, prvi put imamo dolazak kompanije poput British Airways, postoji interesovanje za bazu i od kompanije Ryanair, što pokazuje da smo uspješno upravljali u prethodnom periodu. Ono što posebno želim da

napomenem jeste da su svi ovi rezultati postignuti u posljednjih godinu i na to sam izuzetno ponosna. Smatram da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo aerodrome i vazdušni saobraćaj.

POBJEDA: Da li ste zadovoljni trenutnim poslovanjem i rezultatima kompanije Aerodromi Crne Gore i radom menadžmenta, izvršnog direktora i Odbora direktora ove državne kompanije?

VUKIĆEVIĆ : Apsolutno. Sadašnji menadžment kompanije radi izuzetno dobar posao. Imamo sjajnu sarad-

nju i zaista postoji dobra sinergija između Ministarstva i uprave Aerodroma CG, i zahvaljujući dobroj saradnji uspjeli smo da ostvarimo odlične rezultate i pored svih izazova. Direktor Aerodroma CG Roko Tolić je vrhunski stručnjak kada je ova oblast u pitanju i treba što duže da ga zadržimo u Crnoj Gori, jer radi sjajan posao. Odbor direktora, na čelu sa gospođom Jelenom Maraš, pruža mu podršku u tom radu i kao rezultat imamo činjenicu da naši aerodromi postaju sve atraktivniji za brojne kompanije.

P OBJEDA : Kako ocjenjujete rad i rezulate poslovanje avio-kompanije ToMontenegro? Da li ste zadovoljni sadašnjim menadžmentom koji rukovodi ovim državnim preduzećem?

VUKIĆE VIĆ : Kompanija ToMontenegro je radila izuzetno dobro u ovoj godini i moram reći da sam jako zadovoljna radom menadžmenta, ali moram posebno istaći izvršnog direktora kompanije Vu kadina Stojanovića. Drago mi je što se moj stav da čovjek iz Crne Gore treba da dobije priliku da upravlja nacionalnom kompanijom pokazao ispravnim, jer u momentu kad sam preuzela resor bilo je i drugačijih mišljenja i zahtjeva da se na tu poziciju imenuje stranac. Odbor direktora je takođe sjajno procijenio da je gospodin Stojanović pravi izbor i ta se odluka pokazala ispravnom kroz rezultate koje je kompanija postigla u prethodnom periodu.

P OBJEDA: Na tender za projektovanje i gradnju druge dionice auto-puta Bar – Boljare, od Mateševa do Andrijevice dostavljene su četiri ponude, od kojih su tri dostavili konzorcijumi. Kada će se znati ko će biti izvođač radova druge dionice auto-puta, odnosno kada će biti završen postupak vrednovanja ponuda? Da li ste Vi zadovoljni interesovanjem i ponudama za ovaj tender?

VUKIĆEVIĆ: Tenderski postupak je u nadležnosti kompanije Monteput, koja isti sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, u skladu sa procedurama i pravilima EBRD-a. Komisija trenutno radi evaluaciju ponuda, a kada završe svoj dio posla očekujemo da nam predlože izvođača radova na drugoj fazi auto-puta. Kada će se to desiti zavisi od Monteputa i EBRD-a i vremena koje će im biti potrebno da izvrše evaluaciju. Mislim da možemo smatrati da je tender uspješan sa aspekta broja ponuda i interesovanja. U prvoj fazi imali smo deset kompanija, od kojih je pet prošlo u drugu fazu postupka, a na kraju smo dobili četiri ponude, što potvrđuje da je sa tog aspekta tender uspješan.

POBJEDA: Željeznička preduzeća godinama su u problemima i često posluju sa gubitkom. Da li je poboljšano poslovanje ovih državnih kompanija u ovoj godini? Da li se i kada može očekivati spajanje kompanija Željeznički prevoz (ŽPCG) i Održavanje željezničkih voznih sred-

stava (OŽVS)?

zadovoljna odnosom koji je postojao prema željeznici, ali moram pomenuti da su kolege iz Ministarstva finansija za narednu godinu pripremile budžet koji podrazumijeva i garancije za kompanije koje su u sistemu željeznice, što će mnogo značiti za unapređenje voznih sredstava i sam kvalitet usluge. Postupak spajanja ŽPCG i OŽVS je u toku i očekujemo da bude završen u predviđenom roku. Novi vozovi i ugovor za rekonstrukciju pruge

VUKIĆEVIĆ: Stanje u kompanijama je bolje nego ranije, ali i dalje ima mnogo problema koji se tiču zaostalih poreskih dugova. Same kompanije su bolje radile kada uzmemo u obzir redovnost prevoza, održavanje vozova i broj vozova koji je u upotrebi, bez obzira na starost istih, i drago mi

je da su i građani vidjeli određeni pomak kada je u pitanju usluga. Takođe uspjeli smo da pokrenemo proceduru nabavke novih vozova, tender je trenutno u toku. Uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora sa EIB i EBRD u vezi sa rekonstrukcijom pruge, a sama izrada glavnih projekta treba da bude završena tokom decembra. Ipak, ovo je osjetljiv sektor koji je dugo godina zanemaren. Isticala sam da nijesam uvijek bila

POBJEDA: Kada se, prema Vašem mišljenju, realno može očekivati da počne izgradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice? Da li postoji mogućnost da to bude i krajem ove godine ili je izvjesnije da radovi započnu naredne?

VUKIĆEVIĆ: To sada zavisi od Monteputa i Evropske banke za obnovu i razvoj. Čim se izabere izvođač otpočeće i radovi na drugoj dionici, ali dinamika u ovom momentu zavisi od komisije koja radi evaluaciju samih ponuda. S. POPOVIĆ

Aerodrom Podgorica

d. mijatović

d. malidžan

CEREMONIJA, A NE OBAVEZA: Poslate snažne poruke sa sjednice

Dječjeg parlamenta, ali politikolog Nikola Vuksanović ocjenjuje da je u pitanju „više simboličan nego suštinski mehanizam“

Preglomazna i neefikasna državna uprava utiče na apatiju mladih

PODGORICA – Pregloma-

zna i neefikasna državna uprava dodatno utiče na apatiju mladih, koji svoju karijeru grade van zemlje. Ovaj trend se može promijeniti jedino kada se promijeni dominantna svijest u društvu, koja prepoznaje i cijeni rad, znanje i kreativnost – kaže Nikola Vuksanović, magistar politikologije i medijski poslenik.

Krajem ove sedmice obilježen je Svjetski dan djeteta. U Skupštini Crne Gore tim povodom održana je 13. sjednica Dječjeg parlamenta, kojoj je prisustvovalo 60-oro djece, a kojom je predsjedavao dječak Krsto Leković iz Pavinog Polja.

Sa sjednice su poslate snažne poruke. One će se, ako već nijesu u međuvremenu, zaboraviti do sljedećeg 20. novembra kao da nikada nijesu plasirane u javnost.

Nikola Vuksanović, mladi magistar politikologije i medijski poslenik, razlog vidi u tome što je Dječji parlament „više simboličan, nego suštinski mehanizam“.

Prema njegovim riječima, ovo tijelo je, nažalost, samo „ceremonija, a ne stvarna obaveza institucijama da bilo što sprovedu“.

- Država, uglavnom, reaguje tek kada dođe do ozbiljnih problema. Snažnih, kontinuiranih mehanizama gotovo da i nema. Naš politički sistem, koji je decenijama potkopavan, nije razvio stabilne prioritete, pa zato ta pitanja ne dobijaju zasluženu pažnju, uprkos tome što na papiru postoji gotovo savršena zakonska osnova - smatra on.

PRIJETNJE I RAZLIKE

Na sve to se, ocjenjuje Vuksanović, nadovezuje i to što se „mediji ovim temama bave u

uslovima, sa minimalnim šansama da izađu iz začaranog kruga siromaštva. Zatim pomislim na djecu smještenu u JU Dječiji dom „Mladost“, kao i na mališane i tinejdžere iz ugroženih porodica širom zemlje, čiji se svakodnevni život svodi na borbu za osnovno, umjesto na djetinjstvo koje bi trebalo da bude bezbrižno, sigurno i podržano - navodi Vuksanović.

Upozorava da su trgovina ljudima, prisustvo opojnih droga u blizini škola, prerani dječji brakovi i porodično nasilje još prijetnja njihovom razvoju i sigurnosti.

- Takođe, i dalje je ogromna razlika u kvalitetu života između urbanih i ruralnih sredina, posebno na sjeveru države, što dodatno otežava borbu mladih za bolje sjutra - istakao je on.

VRŠNJAČKO NASILJE

Mišljenja je da obrazovni sistem, počev od osnovnih i srednjih škola, pa sve do fakulteta, ne radi dovoljno na podsticanju kreativnosti i zainteresovanosti đaka za gradivo.

stvarnosti - jasan je Vuksanović, koji je sa nama podijelio i svoje iskustvo.

- Još 2013. kada sam pohađao OŠ „Štampar Makarije“ u Bloku pet vršnjačko nasilje bilo je prisutno u velikoj mjeri. Osjećao sam ga i na svojoj koži. Slična situacija bila je i u drugim podgoričkim školama, poput „Sutjeske“ i škole „Maksim Gorki“ - prisjeća se on.

ODLAZAK MLADIH

Problem, kako kaže, osim u roditeljima koji nemaju podršku sistema, „leži u tome što je premalo profesora i nastavnika koji uspijevaju kod mladih probuditi kreativnost i radoznalost jer i njih pritiskaju slični izazovi sa sopstvenom djecom i to je začarani krug iz kojeg je teško izaći bez jakih institucija“. Vuksanović konstatuje da mladi odlaze u pravno-politički uređenije sisteme jer se tamo cijene talenat i trud, a ne članstvo u partiji..

Advokat ocjenjuje da je sporna upotreba „Skaj“ aplikacije

Vukčević: „Skaj“ nijesu dokaz - samo operativna informacija

PODGORICA – Iako su pojedine evropske države koristile „Skaj“ komunikaciju kao dokaz, u Crnoj Gori to, prema riječima advokata Miloša Vukčevića, nije moguće jer sudovi i odbrana nemaju pristup originalnim digitalnim fajlovima, metapodacima ni lancu čuvanja, što onemogućava provjeru zakonitosti i autentičnosti podataka.

Vukčević upozorava da materijal dostavljen crnogorskim sudovima ne ispunjava standarde ZKP-a, Zakona o elektronskom dokumentu i evropske sudske prakse, pa „Skaj“ poruke predstavljaju samo neprovjerljivu sekundarnu verziju, a ne dokaz koji može izdržati forenzičku i procesnu provjeru.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav o „Skaj“ aplikaciji kao dokaznom materijalu, na osnovu sudske prakse?

- Preglomazna i neefikasna državna uprava dodatno utiče na apatiju mladih, koji svoju karijeru grade van zemlje. Ovaj trend se može promijeniti jedino kada se promijeni dominantna svijest u društvu – koja prepoznaje i cijeni rad, znanje i kreativnost - pojašnjava on.

MIGRACIJE

Tvrdi da će Crna Gora, usljed geopolitičke situacije, a ne stvarnih reformi koje sprovodi vladajuća većina, ući u narednih pet godina u EU.

VUKČEVIĆ: „Skaj“ podaci se u pojedinim evropskim državama mogu koristiti kao dokaz, ali samo kada postoji kompletna digitalno-forenzička dokumentacija i jasan lanac čuvanja dokaza. Međutim, u Crnoj Gori takvi podaci ne ispunjavaju standarde dokazivanja, jer odbrana nema pristup originalnim fajlovima, niti informacijama o načinu njihovog pribavljanja. Dakle, u Crnoj Gori ne bi smjeli biti dokaz zbog nedostatka uslova za provjeru zakonitosti i autentičnosti.

nijedan od ovih elemenata nije dostupan ni sudu ni odbrani. Bez mogućnosti provjere, „Skaj“ podaci ne mogu proći test zakonitosti i pouzdanosti.

POBJEDA: Da li „Skaj“ podaci ispunjavaju uslove Zakona o elektronskim dokumentima?

prosjeku svega dva dana, najčešće oko samog obilježavanja događaja, poslije čega se fokus sa toga gubi i to pada u drugi plan“.

vo što mi pada na pamet je-

ka i Vrela ribničkih u Podgorici, gdje djeca odrastaju u

Vuksanović

- Tome svjedoče rezultati testova znanja, prosječne ocjene i opšti nivo motivacije. Oni pokazuju da i dalje postoji premalo nastavnika i profesora koji uspijevaju da kod mladih probude radoznalost, kritičko mišljenje i kreativni potencijal - ocjenjuje mladi politikolog koji je svoju karijeru nastavio u medijima. Naglašava da su sve izraženiji primjeri vršnjačkog nasilja, kao npr. slučaj tuče dvije djevojčice od 14 i 15 godina, nakon čega je snimak događaja objavljen na društvenim mrežama, što je posljedica vrijednosti i ponašanja kakvo vidimo kod odraslih. - Takve vrijednosti vide od odraslih, koji im svojim ponašanjem pokazuju da dobrota, čast, inteligencija i trud često ne znače mnogo. Djeca postaju refleksija te

- No, treba imati na umu da su migracije u Crnoj Gori već sada izuzetno intenzivne, naročito iz zemalja poput Rusije, Turske, Azerbejdžana i Ukrajine u protekle dvije godine. To će se gotovo sigurno nastaviti, a vjerovatno i pojačati - napominje Vuksanović. Istovremeno, nastavlja on, „ukoliko ne sprovedemo ključne reforme, postoji realna opasnost da nam se ponovi scenario kakav je doživjela Hrvatska po ulasku u EU“.

POBJEDA: Ko garantuje tačnost i nepromijenjenost podataka?

VUKČEVIĆ: Ne u Crnoj Gori, jer Zakon zahtijeva da elektronski dokument bude: provjerljiv, autentičan, cjelovit, sa utvrdivim izvorom. „Skaj“ podaci bez originalne forenzičke dokumentacije ne mogu zadovoljiti ove uslove. Države koje ih koriste kao dokaz to mogu zato što posjeduju originalni digitalni materijal i dokumentaciju o zapljeni. Crna Gora – nema.

POBJEDA: Da li „Skaj“ može biti koristan dokaz u sudskim postupcima u Crnoj Gori?

- Masovne migracije domicilnog stanovništva u potrazi za boljim standardom i uređenim sistemom... To bi Crnu Goru dovelo u situaciju demografskog pritiska sa dvije strane: odlaska domaćih i dolaska stranaca, što može ozbiljno izmijeniti društvenu strukturu i dodatno oslabiti već krhke institucije - zaključuje Vuksanović. Milovan MARKOVIĆ

VUKČEVIĆ: U državama koje su vršile zapljenu servera i dešifrovanje (npr. Francuska, Belgija) garancija se zasniva na zvaničnoj digitalnoj forenzici. U Crnoj Gori takva garancija ne postoji, jer: nije dostavljen originalni materijal, nije dostavljen lanac čuvanja, nije omogućena nezavisna forenzička provjera, odbrana ne može testirati integritet podataka. Bez ovoga, sud nema osnov da utvrdi da su poruke autentične.

POBJEDA: Kako se dokazuje autentičnost?

VUKČEVIĆ : Autentičnost „Skaj“ podataka može se dokazivati samo digitalno-forenzičkim vještačenjem, uz: originalne hash vrijednosti, metapodatke, server-logove, dokaz o načinu pribavljanja, neprekinuti lanac čuvanja. U Crnoj Gori je to nemoguće, jer

VUKČEVIĆ: „Skaj“ komunikacija može biti dokaz u državama koje posjeduju originalne, provjerljive podatke, ali u Crnoj Gori trenutno ne može imati punu dokaznu snagu. Razlog: odbrana ne može provjeriti kako su podaci pribavljeni, ne može se provjeriti da li je pribavljanje bilo zakonito, ne postoji mogućnost nezavisne forenzičke provjere, podaci dolaze kao „sekundarna“ ili „interpretirana“ verzija, bez tehničkih garancija integriteta. Bez mogućnosti provjere, sud ne može cijeniti takav dokaz

kao zakonit i pouzdan. „Skaj“ podaci mogu biti dokaz u državama koje posjeduju originalnu digitalnu dokumentaciju i kompletan lanac čuvanja, ali ne i u Crnoj Gori, jer odbrana i sud nemaju mogućnost da provjere način pribavljanja, integritet i zakonitost takvih podataka. Iako je u jednoj presudi Vrhovni sud Crne Gore potvrdio upotrebu kriptovane „Skaj“ komunikacije kao dokaznog materijala, mišljenja sam da prema procesnom zakonodavstvu, praksi Suda pravde EU, Zakonu o elektronskom dokumentu i standardima digitalne forenzike da „Skaj“ komunikacija u Crnoj Gori u suštini ne može biti dokaz, jer: ne postoji mogućnost provjere zakonitosti pribavljanja, odbrana nema uvid u izvorne digitalne fajlove, ne postoji dokaz o integritetu podataka, ne postoji lanac čuvanja, ne postoji forenzička provjera, ne ispunjava standarde elektronskog dokumenta. Bez ovih elemenata, svaki navodni „dokaz“ je isključivo operativna informacija, a ne dokaz u procesnom smislu. Tačno je da postoji odluka Vrhovnog suda u kojoj je, za konkretan predmet, prihvaćeno da „Skaj“ komunikacija može imati status elektronskog dokaza. Međutim, presuda Vrhovnog suda odnosi se samo na jedan predmet, zasniva se na specifičnim okolnostima tog slučaja, donesena je bez nepo-

Miloš Vukčević

aplikacije pred crnogorskim sudovima

„Skaj“ podaci samo informacija

Autentičnost ovih podataka može se dokazivati samo digitalnoforenzičkim vještačenjem uz: originalne hash vrijednosti, metapodatke, server-logove, dokaz o načinu pribavljanja, neprekinuti lanac čuvanja. U Crnoj Gori je to nemoguće, jer nijedan od ovih elemenata nije dostupan ni sudu ni odbrani. Bez mogućnosti provjere, „Skaj“ podaci ne mogu proći test zakonitosti i pouzdanosti – kaže Vukčević

srednog pristupa digitalnom originalu, ne stvara opšte obavezujuće procesne standarde, ne može derogirati odredbe ZKP-a, Zakona o elektronskom dokumentu i evropske standarde pravičnog suđenja.

Najvažnije: presuda Vrhovnog suda može biti ukinuta ukoliko je izjavljena ustavna žalba i ako Ustavni sud utvrdi: povredu prava na odbranu, povredu prava na ispitivanje zakonitosti dokaza, nemogućnost provjere autentičnosti i integriteta „Skaj“ komunikacije, povredu čl. 6 EKLJP (pravično suđenje).

Ustavni sud ima punu nadležnost da ukine presudu Vrhovnog suda ukoliko dokaz nije bio provjerljiv.

POBJEDA: Kako biste prokomentarisali način pribavljanja dokaznog materijala i autentičnosti „Skaj“ dokaza?

VUKČEVIĆ: Ključni problem je – nepoznat način pribavljanja. U svim predmetima koji se tiču „Skaj“ materijala, odbrani nije omogućeno: da vidi kako su podaci pribavljeni, da ispita da li su pribavljeni u skladu sa domaćim i međunarodnim propisima, da provjeri izvor (originalni server), da provjeri da li je postojao sudski nalog u zemlji koja je navodno pribavila podatke, niti da izvrši nezavisno digitalno vještačenje. Ako način pribavljanja nije provjerljiv, dokaz je – po definiciji – nezakonit. U tom slučaju, presuda Vrhovnog suda neće izdržati kontrolu. „Skaj“ ne ispunjava uslove Zakona o elektronskom dokumentu, Zakon o elektronskom dokumentu zahtijeva: dokaz o integritetu, dokaz o autentičnosti, dokaz o nemogućnosti naknadne izmjene, jasnu

Porez na ugljen-dioksid i Zapadni Balkan

Između EU integracije i ekonomske realnosti

identifikaciju izvora, i mogućnost provjere tih elemenata od protivne strane. Ni jedan od tih uslova nije ispunjen kod „Skaj“ materijala u Crnoj Gori. Kada sudu budu dostavljeni samo transkripti bez: originalnih fajlova, hash vrijednosti, metapodataka, digitalnog potpisa, forenzičke dokumentacije, takav materijal nije elektronski dokument u smislu Zakona, nego samo tekst čije porijeklo nije dokazivo. Ne postoji mogućnost provjere autentičnosti i integriteta, digitalni dokaz mora biti provjerljiv kroz: izvornu datoteku, hash vrijednost, lanac čuvanja, metapodatke, nezavisno vještačenje. Po evropskom standardu odbrana mora moći da provjeri dokaz. Sud pravde EU zahtjeva: potpuno pravo na provjeru zakonitosti i autentičnosti dokaza, pravo na uvid u original, pravo na vještačenje, pravo na kontradiktornost. U predmetima sa „Skaj“ komunikacijom, nijedan od ovih standarda nije ispunjen. Presude zasnovane na tome ne bi trebale da izdrže ocjenu Ustavnog suda, niti Strazbura. Dakle, iako postoji pojedinačna presuda Vrhovnog suda koja je prihvatila „Skaj“ komunikaciju, ona: ne stvara opšti standard, nije usklađena sa ZKPom i Zakonom o elektronskom dokumentu, nije u skladu sa praksom ESLJP-a, i može biti ukinuta pred Ustavnim sudom. Zbog nemogućnosti provjere zakonitosti pribavljanja, nemogućnosti provjere autentičnosti i integriteta, nedostatka originalnih podataka i potpune procesne netransparentnosti, „Skaj“ komunikacija ne može biti dokaz u Crnoj Gori. H. JANKOVIĆ

Ovih dana je aktuelna tema mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granici (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism - CBAM). Šta je CBAM? Najjednostavnije rečeno, CBAM je „porez na ugljen-dioksid (CO2)“ koji će države van EU, a koje nemaju iste klimatske standarde kao 27 država članica, morati da plaćaju prilikom izvoza na zajedničko EU tržište. Predviđen je za šest kategorija tzv. karbonsko intenzivnih proizvoda ili proizvoda sa visokim CO2 emisijama, a to su: gvožđe i čelik, aluminijum, cement, đubriva, električna energija i vodonik. Ovim mehanizmom EU želi da smanji globalne emisije CO2, ali i da očuva konkurentnost evropskih proizvođača, koji su obavezni još od 2005. godine da uključuju cijenu emisije CO2 (koja trenutno iznosi 80 eura po toni CO2) u finalne cijene navedenih proizvoda. Išlo se logikom da ako se u EU plaća cijena CO2, onda i uvoz mora da nosi sličan trošak da bi se evropske kompanije takmičile sa konkurencijom iz trećih država po jednakim uslovima. Na ovaj način se želi izbjeći tzv. curenje CO2 (eng. carbon leakage), odnosno situacija u kojoj kompanije premještaju proizvodnju u države sa skromnijim klimatskim i ekološkim ambicijama, što ne rezultira smanjenjem globalnih emisija, jer se iste samo premještaju na druge geografske lokacije. Još prilikom predlaganja CBAM-a, Kina je izrazila protivljenje, a tome su se pridružili i Brazil, Južna Afrika i Indija nazivajući ovaj potez protekcionističkom politikom EU.

Paul Krugman , dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, ne smatra CBAM oblikom protekcionizma i navodi „da je neophodno uvesti međunarodne sankcije protiv država koje ne preduzimaju mjere za ograničavanje emisija, kako bi se zaustavila ekološka prijetnja koja ugrožava našu egzistenciju“.

Kada je riječ o državama

Što region Zapadnog Balkana mora da uradi? Države regiona moraju da ubrzaju integraciju sa tržištem EU, uvedu vjerodostojne sisteme monitoringa, izvještavanja i veri kacije emisija, postepeno usklade cijenu ugljenika sa EU, kao i ubrzaju investicije u obnovljive izvore, uz reforme koje jačaju povjerenje investitora. U ovom momentu je već jasno da CBAM predstavlja dvostruku realnost za Zapadni Balkan. S jedne strane, on je objektivni pritisak koji može ubrzati reformske procese koje region svakako mora sprovesti, od modernizacije elektroenergetskog sektora do uvođenja cijene ugljenika

kandidatima za članstvo u EU i proizvodu koji se stavlja u fokus debate o CBAM - električnoj energiji, ovim mehanizmom EU želi da motiviše ove države da ubrzaju dekarbonizaciju, tj. prelazak na obnovljive izvore, jer će time plaćati i nižu cijenu ovog poreza. Naime, od 1. januara 2026. godine, koji treba da označi punu implementaciju CBAM-a, počinju da se računaju i njegove stvarne finansijske implikacije, čime se države kandidati za članstvo u EU stavljaju pred jednu od najzahtjevnijih energetskih i ekonomskih prekretnica. Preciznosti radi, čitava 2026. godina značiće monitoring i izvještavanje o emisijama, da bi na osnovu godišnjih izvještaja svaka od država, u prvom kvartalu 2027. godine, bila u mogućnosti da kupi CBAM certifikate i izvrši prva plaćanja. Prošlog mjeseca je Energetska zajednica, u okviru tzv. CBAM Readiness Tracker 2025, ukazala da mogućnost izuzeća od CBAM-a za električnu energiju ostaje nedostižna za sve njene države ugovornice koje dolaze van EU (šest država Zapadnog Balkana, Gruzija, Moldavija i Ukrajina). Ovo iz razloga jer nijedna država još nije završila proces spajanja svojih tržišta sa jedinstvenim tržištem električne energije EU, što predstavlja neophodan preduslov za dobijanje izuzeća prema članu 2(7) Uredbe o CBAM. Iako su

Crna Gora, Srbija, Moldavija i Sjeverna Makedonija najbliže završetku transpozicije Paketa za integraciju tržišta električne energije, a što je preduslov za integraciju sa EU tržištem, proces je i dalje nezavršen. U odnosu na spremnost isključivo regiona Zapadnog Balkana da od 2026. godine preuzme nove obaveze, evidentno je da postoji jaz između evropskog regulatornog prostora i realnosti regiona. Uz to, tokom 2024. godine struktura trgovine električnom energijom u regionu se promijenila. Sve države, osim Bosne i Hercegovine i Crne Gore, postale su neto uvoznici, djelimično zbog loših hidroloških uslova i rasta potrošnje uzrokovanog toplotnim talasima. Instalisani kapacitet iz vjetra, solarne energije i drugih obnovljivih izvora (ne uključujući hidroenergiju), porastao je za 56,7 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dostigavši 3,8 GW, a u čemu su prednjačile Bosna i Hercegovina, Albanija i Sjeverna Makedonija. Takođe, karbonski intenzitet u proizvodnji električne energije i BDP-u je nastavio da opada, a korišćenje obnovljivih izvora energije da se širi putem aukcija u Srbiji i Crnoj Gori. Ovi pozitivni trendovi su relevantni u kontekstu Mape puta Zapadnog Balkana za isporuku 20 GW novih obnovljivih izvora energije do 2040. godine. Ono što je, među-

tim, negativno, jeste to da je ugalj i dalje dominirao u proizvodnji električne energije, i to na Kosovu (90 odsto), Srbiji i Bosni i Hercegovini sa po 60 odsto, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori sa po 40 odsto. Iako će tačni troškovi CBAM-a biti poznati kada se uspostave sva tehnička pravila, ovo znatno učešće uglja u proizvodnji električne energije u pet država Zapadnog Balkana implicira nekoliko stotina miliona eura finansijskih izdvajanja godišnje na ime CBAM-a u svakoj od njih. Ovdje je jedini uočljivi izuzetak Albanija koja gotovo svu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora, te će joj trošak CBAM-a biti jednak nuli. Šta region Zapadnog Balkana mora da uradi? Države regiona moraju da ubrzaju integraciju sa tržištem EU, uvedu vjerodostojne sisteme monitoringa, izvještavanja i verifikacije emisija, postepeno usklade cijenu ugljenika sa EU, kao i ubrzaju investicije u obnovljive izvore, uz reforme koje jačaju povjerenje investitora. U ovom momentu je već jasno da CBAM predstavlja dvostruku realnost za Zapadni Balkan. S jedne strane, on je objektivni pritisak koji može ubrzati reformske procese koje region svakako mora sprovesti, od modernizacije elektroenergetskog sektora do uvođenja cijene ugljenika. S druge strane, njegovo skoro uvođenje može ugroziti sigurnost snabdijevanja, konkurentnosti izvoza električne energije, investicione tokove i trgovinu. Ipak, CBAM može biti prelomni trenutak u kojem Zapadni Balkan umjesto odlaganja bira put ka modernoj, niskokarbonskoj ekonomiji. Ključno je da države regiona ovaj mehanizam ne dožive samo kao namet, već kao priliku da strateški preusmjere razvoj i ojačaju svoju dugoročnu konkurentnost. (Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Ordinacija Unimedika reagovala na pisanje medija

Zabrana rada nije povezana sa liječenjem preminulog dječaka

PODGORICA – Ordinacija

Unimedika (Unimedica) saopštila je da privremena zabrana rada njihove ambulante u Ulcinju nije ni na koji način povezana sa načinom liječenja preminulog dječaka iz Bara.

Kazali su da je ta mjera izrečena isključivo zbog administrativnih, kadrovskih i sličnih tehničkih nedostataka, i da je to jasno konstatovano u inspekcijskim zapisnicima.

Poručili su da aktivno rade na otklanjanju tih propusta, zbog kojih su uputili izvinjenje pacijentima.

- Načinom izvještavanja o

zabrani rada stvoren je pogrešan utisak u javnosti da je ordinacija zatvorena zbog navodne medicinske greške, što je potpuno netačno. U inspekcijskom nalazu ne postoji nijedna stavka koja se odnosi na pogrešno liječenje, niti je konstatovana bilo kakva stručna greška - piše u saopštenju. Naglašavaju i da je dječak, tokom tri dana trajanja bolesti, u tom periodu pregledan u još tri različite medicinske ustanove u Crnoj Gori.

- Uprkos naporima više zdravstvenih timova, ishod je, na veliku žalost svih, bio tragičan – navodi se u reagovanju.

Ističu i da dječak nije preminuo u njihovoj ordinaciji, kako su to objavili pojedini mediji iz regiona, već da je, prema informacijama kojima Unimedika raspolaže, „nakon posljednjeg pregleda u državnoj zdravstvenoj ustanovi vraćen kući na dalje praćenje, gdje je nažalost, nakon nekoliko časova i preminuo“.

- Ordinacija Unimedica izražava duboko saučešće porodici i apeluje na odgovorno i tačno informisanje javnosti, kako se ne bi nanosila dodatna šteta ni porodici, ni zdravstvenim radnicima, ali ni povjerenju građana u zdravstveni sistem - kazali su. r. P.

Kolašin: SUBNOR i opština organizovali kviz za osnovce i srednjoškolce

Crna Gora je drugo ime za slobodu

Prva mjesta osvojili učenici OŠ „Dušan Korać“ iz Bijelog Polja i gimnazije „Stojan Cerović“ iz Nikšića. Učestvovalo je 25 ekipa sa više od stotinu takmičara iz gotovo svih gradova Crne Gore

KOLAŠIN - Dosta znanja, zanimanja i posvećenosti pokazali su učenici osnovnih i srednjih škola na kvizu „Crna Gora i njena sloboda“ koji su organizovali SUBNOR i antifašisti Crne Gore, UBNOR i antifašisti Kolašina i opština Kolašin. Završnoj provjeri znanja u sali Doma kulture u Kolašinu, prethodila su školska i opštinska takmičenja, a ekipe su pripremali mentori – nastavnici i profesori istorije u školama. Učestvovalo je 25 ekipa iz osnovnih i srednjih škola sa više od stotinu takmičara iz skoro svih gradova Crne Gore. U konkurenciji osnovnih škola prvo mjesto je osvojila OŠ „Dušan Korać“ iz Bijelog Polja, druga je bila OŠ „Boško

Buha“ iz Pljevalja, a treća OŠ „Vladislav Ribnikar“ iz Bijelog Polja. Kod srednjoškolaca prva je bila gimnazija „Stojan Cerović“ iz Nikšića, druga gimnazija „Slobodan Škerović“ iz Podgorice, a na trećem mjestu gimnazija „Miloje Dobrašinović“ iz Bijelog Polja. Za najbolje ekipe i njihove mentore obezbijeđene su i novčane nagrade. Među šest najboljih osnovnih i srednjih škola u poznavanju Crne Gore i njene slobode, čak tri su iz Bijelog Polja – dvije osnovne i jedna srednja škola.Tako da učenici iz Bijelog Polja drže „barjak“ znanja o Crnoj Gori i njenoj slobodi. Kako je istakao Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifaši-

RaZGoVoR: Dr Slobodan Cvejić, profesor Filozofskog

Huliganske grupe uobičajeno oružje službi država

Tokom studentskih dana, krajem 80-ih, prestao sam da odlazim na stadion kada sam vidio u kojem pravcu Arkan usmjerava navijače u Srbiji, a sličan trend se mogao primijetiti i na stadionima u Hrvatskoj. Ovaj fenomen je uočljiviji u zemljama koje su mnogoljudnije, pa samim tim i huliganske grupe brojnije. Ali incidenti posljednjih godina u svim zemljama regiona pokazuju da instrumentalizacija huliganskih grupa za propagiranje šovinizma i diskriminacije nije okončana, kazao je za Pobjedu dr Slobodan Cvejić

sta Crne Gore, ovo je jedna od manifestacija kojom se obilježava 80 godina pobjede nad fašizmom. Nikola Lakićević, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina, kazao je da je crnogorska ratna prijestonica imala privilegiju da ugosti toliko mladih ljudi koji znaju i poštuju Crnu Goru i njenu slobodarsku istoriju.

- Slobodi je najsigurnije kada o njoj nauče i kada je čuvaju mladi ljudi koji su svjesni da je njihova Crna Gora zapravo drugo ime za slobodu. Na slobodu podsjeća kompletan Kolašin sa svojim spomenicima iz NOR-a koje treba čuvati i obnavljati. U organizaciji ove manifestacije imali smo podršku opštine Kolašin i Centra za kulturu - kazao je Lakićević. Dr. Drašković

BEOGRAD - Zbog tesne isprepletenosti bezbjednosnih i mafijaških struktura, čiji deo su i huliganske grupe, ugrožene su sve institucije građanske države, a samim tim i normalan život svih građana. U našem regionu huliganske grupe tesno su povezane ne samo sa tajnim službama, nego i sa organizovanim kriminalom i tu se granica teško razluči. Prodaja narkotika, pljačke i otmice, nasilje na ulicama, ali i investiranje u, često nelegalnu, gradnju su aktivnosti u kojima članove huliganskih grupa vidimo kada nisu na tribinama. Više nije neobično da čitava huliganska grupa preko noći postane „navijačka“ grupa protivničkog kluba, samo zbog reorganizacije mafijaških klanova od strane bezbednosnih struktura države, kaže profesor i narodni poslanik dr Slobodan Cvejić za Pobjedu.

POBJEDA: Da li se na Balkanu navijačke grupe ponekad koriste kao neformalna produžena ruka politike kada treba obaviti posao koji država ne smije i ko danas ima veću stvarnu moć u gradovima regiona – institucije države ili vođe navijačkih grupa koji kontrolišu stotine mladih ljudi spremnih na mobilizaciju?

CVEJIĆ: Na samom početku želim da jasno odvojim sport-

sko navijanje, kao prihvatljiv kulturološki fenomen, od huliganstva kao devijantnog ponašanja. Ova razlika danas postaje vidljiva i na tribinama. Od kada traju antirežimski protesti u Srbiji mogli smo da vidimo kako organizovani huligani fizički nasrću na navijače u Rigi koji su „pumpali“, kao i kako su navijači isterali sa tribina huligane koji su ih napali zbog nošenja transparenta sa političkom porukom.

Odgovor na Vaše pitanje je - da, od raspada Jugoslavije 1990-ih huliganske grupe su uobičajeno oružje, pre svega tajnih službi država u regionu. Tokom studentskih dana, krajem 80-ih, prestao sam da odlazim na stadion kada sam video u kojem pravcu Arkan usmerava navijače u Srbiji, a sličan trend se mogao primetiti i na stadionima u Hrvatskoj. Naravno, ovaj fenomen je uočljiviji u zemljama koje su mnogoljudnije, pa samim tim i huliganske grupe brojnije. Ali incidenti poslednjih godina u svim zemljama regiona pokazuju da instrumentalizacija huliganskih grupa za propagiranje šovinizma i diskriminacije nije okončana.

POBJEDA: U Crnoj Gori su pred utakmicu sa Hrvatskom navijači iz Srbije pravili nered, lupali automobile Hrvatima, uzvikivali „ustaše“... Uzvratili su navijači Hrvatske „ubij Srbina“, u Crnoj Gori su razvili transparent: „Ustaše i četnici zajedno ste bježali”. U kojoj mjeri politički akteri koriste navijačke grupe kao instrument pritiska, zastrašivanja ili političke mobilizacije?

CVEJIĆ: U čitavom nizu povezanih događaja koji, kao što sam rekao, traju još od kraja 1980-ih teško je reći ko je kome „uzvratio“. Huligana spremnih na ovakve incidente ima svuda. Pogledajte tribine na beogradskim stadionima, ali i u Zagrebu i Splitu. Ima toga i u Sarajevu, i Zenici, Prištini i Tirani, a možemo se setiti i finalne serije košarkaške lige i incidenata u Podgorici i Beogradu. Kome uzvraćaju navijači iz Rumunije, Grčke, Poljske ili Albanije kada se šovinistički

Huliganstvo je stari problem u cijelom svijetu, sjetite se da je Margaret Tačer u jednom trenutku to proglasila za glavni bezbjednosni problem i podigla cijelo pravosuđe i policiju da bi sportsko navijanje učinila normalnim i prihvatljivim. To će prije ili kasnije morati da se desi i u zemljama Balkana

Učesnici kviza iz osnovnih i srednjih škola

HuliGansKa GRupa pReKo noći MoŽe

fakulteta u Beogradu i narodni poslanik Srbija centra

grupe su oružje tajnih

u regionu

svrstavaju uz neku „bratsku“ stranu? Huliganstvo je stari problem u celom svetu, setite se da je Margaret Tačer u jednom trenutku to proglasila za glavni bezbednosni problem i podigla celo pravosuđe i policiju da bi sportsko navijanje učinila normalnim i prihvatljivim. To će pre ili kasnije morati da se desi i u zemljama Balkana. Pogotovo jer su u našem regionu huliganske grupe tesno povezane ne samo sa tajnim službama, nego i sa organizovanim kriminalom i tu se granica teško razluči. Prodaja narkotika, pljačke i otmice, nasilje na ulicama, ali i investiranje u, često, nelegalnu gradnju su aktivnosti u kojima članove huliganskih grupa vidimo kada nisu na tribinama. Više nije neobično da čitava huliganska grupa preko noći postane „navijačka“ grupa protivničkog kluba, samo zbog reorganizacije mafijaških klanova od strane bezbednosnih struktura države. Toliko o njihovoj sportskoj navijačkoj kulturi i odanosti klubu za koji navijaju.

POBJEDA: Zašto je Srbiji u interesu da se navijačko nasilje prelije u Crnu Goru? Ko iz Srbije šalje poruke preko navijača?

CVEJIĆ: Nemam dovoljno činjenica da potvrdim da je Srbiji u interesu nešto takvo. Nekoj strukturi iz Srbije možda,

ali to nije lako utvrditi, jer su granice između dve zemlje na mnogo načina porozne. To bi bilo isto kao kada bi neko iz Srbije pitao: Zašto je Crnoj Gori u interesu da se škaljarski i kavački klan obračunavaju na ulicama Beograda? A ni veze između ovih klanova i huliganskih grupa ne treba isključiti. Nažalost, organizovani kriminal u obe zemlje je toliko ojačao da je moguće da političke i bezbednosne strukture u njima ne mogu da kontrolišu svaki potez šefova klanova i da često moraju da im se prilagođavaju. Zato je to pojava kojom institucije u obe zemlje, i naravno u saradnji, treba ozbiljno da se pozabave, kao što je to svojevremeno učinila vlada Margaret Tačer ili nešto kasnije nemačka vlada.

POBJEDA: Šta se dešava kada država pravi kompromis sa vođama navijača oko bilo čega: kriminal, politika, i kakve dugoročne posljedice to ostavlja na institucije?

CVEJIĆ: Kao što sam maločas naglasio, zbog tesne isprepletenosti bezbednosnih i mafijaških struktura, čiji deo su i huliganske grupe, ugrožene su sve institucije građanske države, a samim tim i normalan život svih građana. Kompromisi koje pominjete vode onome što zovemo „zarobljena država“ i u krajnjoj instanci ekonomskom osiromaše-

STAV: Vještačka inteligencija (VI)

nju i ličnoj nebezbednosti svih građana.

POBJEDA: Da li je simbioza politike, navijačkih grupa i kriminalnih struktura posebno opasna u državama sa slabim demokratskim institucijama poput onih na Balkanu?

CVEJIĆ: Naravno, jake, kredibilne i transparentne institucije su najjača prepreka širenju organizovanog kriminala, a njih nema bez demokratskih procesa i pozitivne selekcije koja uključuje najširi krug građana. Ali to ne ide lako u političkoj kulturi opterećenoj autoritarnim nasleđem i patrijarhalnim obrascima. Zbog toga je proces pristupanja Evropskoj uniji kao zajednici vrednosti i institucionalnom okviru od velikog značaja za države ovog regiona. Bez namere da idealizujem i svestan svih nedostataka i boljki od kojih boluje ova velika nadnacionalna zajednica, mislim da je sam proces usaglašavanja zakonskog okvira i institucionalnih praksi za naše države civilizacijski iskorak.

POBJEDA: Može li se radikalizacija mladih odvijati upravo preko tribina i gdje je granica između navijačke subkulture i ideološkog ekstremizma?

CVEJIĆ: Već sam opisao kako se radikalizacija dela mladih odvija „preko tribina“, posebno u zemljama Balkana. Što se tiče drugog dela pitanja, ovom problemu treba pristupiti ne samo kao bezbednosnom, nego i kao kulturološkom i političkom. Ponašanje na javnim sportskim događajima je pojava kojom očigledno može da upravlja bezbednosna služba ili mafija, pa samim tim može i država kao opšti entitet. Proterivanje ekstremizma i organizovanog kriminala sa javnih sprotskih događaja treba da bude rezultat ozbiljno planirane i dosledno sprovedene međuresorsne politike u koju će biti uključena i ministarstva omladine, kulture, inostranih poslova, a ne samo unutrašnjih poslova, a nadležnost za sprovođenje politike treba da bude na nivou premijerske pozicije. Samo tako se sportska takmičenja i navijanje mogu vratiti deci, mladima, porodicama. Violeta CVejIć

Što

ako svi postanemo mašine?

Postoji bojazan da će vještačka inteligencija zamijeniti vrlo uspješno ljekare i advokate u dijagnostifikovanju bolesti i tumačenju zakona. Hladno, odlučno, bez ikakvih emocija. Možda ni to nije loše, ali ipak? A da li mašina može razumjeti ljudsku patnju i samo na osnovu simptoma i posrednih dokaza donijeti pravu odluku? Koliko će uopšte ostati čovjeku od „ljudskog“ ponašanja, navika i slabosti? Da li će se emocije i slabosti iskorijeniti?

Čini mi se da smo svi svjesni velikih promjena u svijetu. U svakom pogledu. Jedna od njih je i upotreba vještačke inteligencije u različite svrhe, koja se pojavila tako nekako iznenada, iako se o njoj odavno priča. Za sada pomoć u pisanju nekog dokumenta ili rada, gramatičke korekcije ili prevod, ponekad možda samo u svrhu zabave ili nažalost i zloupotreba u svim mogućim sferama od škole do nauke. Skoro se pojavio tekst o zloupotrebi VI kod učenika iz Pljevalja u fizici… Ko zna što nas još čeka i što ne možemo ni naslutiti. Postalo je praktično nemoguće prepoznati što je radila VI, a što čovjek? Da li možda ima primjenjivost test Alana Tjuringa iz 50-ih godina prošlog vijeka, kada je već tada uočio da će biti potrebno utvrditi da li se razgovor vodi sa čovjekom ili mašinom? Ili je i to već prevaziđeno? I koliko uopšte smije biti zastupljena takva pomoć u tom radu? Znači li to da će neka zanimanja ili vještine potpuno nestati i biti zamijenjene od strane VI? Da će prisustvo čovjeka biti potpuno nepotrebno za pisanje, crtanje, predavanje… Nešto

što je bilo vezano za kreativnu sposobnost čovjeka i po čemu su se međusobno razlikovali. Znači li to da nam više neće trebati za čitanje Njegoš, Andrić, Dostojevski ili slike Lubarde, Predića, Van Goga? I mnogi drugi živi pisci i slikari koji tek treba da se afirmišu? Sigurno je da će ovo napraviti velike promjene u ljudskim životima i navikama. Pitanje je samo kako ćemo im se prilagoditi, a da li i kako prihvatiti? U svakom slučaju, tu smo – gdje smo... A gdje smo? Na pola puta od jednoćelijskog bića do univerzalne misli...

Što je sljedeće? Po J. N. Harariju sljedeća faza je simbioza čovjeka i mašine ili kako se moderno naziva kiborg, hibrid... uglavnom, dijelom čovjek, a dijelom mašina. Kolikim dijelom, nije precizirano. Da li je dovoljno imati mozak čovjeka u mašini ili će ipak biti potrebno imati srce, ne zna se. Što će uopšte srce ako nema krvi nego mašinsko ulje ili neki slični fluid? Tako bi „čovjek“, ako je to uopšte više čovjek, mogao živjeti vječno. Priroda, koliko znam, nije predvidjela vječni život, bar ne u bukvalnom smislu. Po svim pokazateljima napredak ide toliko brzo da ga je teš-

ko uočiti i uopšte pratiti. Još teže mu se prilagoditi. Iako nam se čini da smo daleko od ovog napretka, da li je baš tako? „Chat gpt“ se toliko uvukao u svakodnevni život da ga koriste praktično svi, od djece do ljudi u ozbiljnim godinama. I kao da nijesmo ni svjesni promjene koju nam donosi. Ili je već donio? Mlađim ljudima je u svakom slučaju lakše sve ove promjene prihvatiti i prilagoditi im se. Ali do kada i u kolikoj mjeri? Treba sagledati i posljedice koje ovakve promjene donose. Da li će se potpuno izgubiti potreba za većim dijelom radnih mjesta i takav procenat nezaposlenosti definitivno mora uticati na sociološki aspekt društva. Ne može se sve riješiti prekvalifikacijom u druga zanimanja i da li možemo predvidjeti koja bi to zanimanja bila? Navodno su najugroženija zanimanja: prevodioci, istoričari, matematičari, lektori, pisci, novinari, ali i mnogi drugi. Sa druge strane, zanimanja poput medicinskih sestara, inženjera održavanja, građevinskih radnika… manje su ugrožena. Navodno. I to je samo procjena. Postoji bojazan da će VI zamijeniti vrlo uspješno ljekare i advokate u dijagnostifikovanju bolesti i tumačenju zakona. Hladno, odlučno, bez ikakvih emocija. Možda ni to nije loše, ali ipak možda? A da li mašina može razumjeti ljudsku patnju i samo na osnovu simptoma i posrednih dokaza donijeti pravu odluku? Koliko će uopšte ostati čovjeku od „ljudskog“ ponašanja, navika i slabosti? Da li će se emocije i slabosti iskorijeniti ubuduće? Niko ne pominje zdravlje, da li je i ono ugroženo? Da li će se promijeniti i zdravstvo i farmacije, pa će mašinski i elektroinženjeri rješavati sve? Ili će se ipak pojaviti neko novo zanimanje za koje još uvijek nijesmo ni svjesni da nam treba? Simbioza više zanimanja koja će obuhvatiti nove mjere i htijenja čovjeka, ali i mašine… U svakom slučaju, moramo se spremiti za neke nove početke i život na kakav nijesmo navikli! Ovaj tekst je napisan samostalno, bez ičije pomoći! Autor

Piše: Mladen GAZIVODA

DA pOSTAne „nAVijAčkA“: Slobodan Cvejić

Advokat Obrad Delević podnio dvije krivične prijave protiv članova ljekarske komisije i bivšeg direktora FZO

Ljekari vrijeđali osiguranicu zbog prigovora na njihov rad

PODGORICA – Advokat

Obrad Delević podnio je dvije krivične prijave protiv sada bivšeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) dr Vuka Kadića i više ljekara koji su svojim nezakonitim postupanjem u prethodnih godinu dana „teško povrijedili prava osiguranice S. D.“

Prema navodima krivičnih prijava od 30. juna i 17. novembra pet članova ljekarske komisije su u nekoliko navrata bez odgovarajućih ovlašćenja i mimo propisa donosili odluke, izlagali osiguranicu S. D. verbalnom napadu, kršili pravila o zaštiti ličnih podataka i onemogućavali korisnici osiguranja ostvarivanje prava na privremenu spriječenost za rad. Kada je S. D. 27. novembra 2024. godine došla na ljekarsku komisiju Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), očekivala je stručno ocjenjivanje svog zahtjeva za privremenu spriječenost za rad usljed problema sa nogom. Umjesto toga, doživjela je verbalni napad ljekarke Milenke Ušćumlić zbog ranijeg prigovora na njen i rad koleginica.

nePRimjeReno

Ponašanje

- Ušćimlić je kao član prvostepene ljekarske komisije, vikala na osiguranicu S. D. pitajući je zašto je pisala prigovor. Kazala je da to niko ne radi i da se ona jedina našla da piše prigovor. U svom istupu Ušćumlić je zamjerila osiguranici što u prigovoru pominje brata advokata uz prijetnju da nema problem da se vide na sudu. Tada je S. D. saopštila da će biti odbijiena, te da nije dužna da je pregleda – navodi se u krivičnoj prijavi.

Ponašanje ljekarke Ušćumlić bilo je okidač za podnošenje pritužbe direktoru Fonda kojom je ukazano na nepravilnosti komisije i traženo izuzeće ove ljekarke. Naime, u pritužbi je navedeno da je Ušćumilić 27. novembra prošle godine zajedno sa doktorkom Danijelom Kovač i bez trećeg člana ko-

misije - ljekarke Eldvine

Numanović koja je tog dana bila odsutna, donijela rješenje (negativno po S. D. kako je i najavila u verbalnom napadu) na osnovu Pravilnika o načinu ostavrivanja prava na privremenu spriječenost za rad koji je prestao da važi 6. aprila 2022. godine. Kako u naredna dva mjeseca nije bilo odgovora na pritužbu, advokat Delević je uputio dopis ministru zdravlja u kome je ukazao na ćutanje dr Vuka Kadića i zatražio da ispita ovaj slučaj.

PRavni haos

Delević je zatražio da mu se odgovori da li je dozvoljeno da se nalaz i mišljenje sa ličnim podacima osiguranika dijele „kao leci sa vrata kancelarijie u kojoj zasijeda komisija“, a onaj ko nije prisutan rješenje mu se ostavlja kod portira Fonda. - Znači, nalaz i mišljenje osiguranika u kojem su najosjetljiviji – zaštićeni zakonom lični podaci učinjen je d ostupan trećim licima –istakao je advokat Delević. Iz Ministarstva zdravlja, tvrdi advokat Delević, nije odgovoreno do današnjeg dana. Uslijedilo je podnošenje krivične prijave u kojoj je detalj-

na nakon što su ljekarke donijele nepovoljan nalaz, „bez izjašnjenja dr Kovač, već se pomoćnik direktora bavio komentarisanjem krivične prijave i iznošenjem paušalnih i neutemeljenih zaključaka.

Advokat Delević ukazao je na ponašanje dr Kovač tokom zasijedanja 23. septembra.

Automobil nađen pored puta u Župi

no navedeno da je dr Numanović, iako je potpisala nalaz, bila odsutna i nije vršila svoje službene dužnosti, dok je dr Kovač u tri dana dva puta odlučivala u odnosu na zahtjev S. D. Navodi se da je S. D. zbog takvog postupanja pretrpjela višestruku štetu, uključujući poslovna putovanja iz Podgorice u Nikšić sa pogoršanjem zdravstvenog stanja, zbog čega je izabrani doktor naknadno izdao potvrdu o privremenoj spriječenosti za rad 9. decembra 2024. godine

Osiguranica S. D. pred komisijom FZO našla se ponovo 23. septembra 2025. godine. O njenom zahtjevu za produženje bolovanja ponovo je odlučivala dr Danijela Kovač, iako je nekoliko dana ranije traženo njeno i izuzeće dr Numanović i dr Ušćumlić. Prema prijavi, komisija je tada donijela nepovoljan nalaz i mišljenje „bez neposrednog pregleda, iako je postojala medicinska dokumentacija o opravdanosti dalje spriječenosti za rad“.

Interesantno je da je o zahtjevu za izuzeće ljekarki iz komislije odlučio pomoćnik direktora Radovan Nikolić tek 30. septembra, sedam da-

- Umjesto neposrednog pregleda osiguranice, dr Kovač je dala sebi za pravo da omalovažava izvještaje medicinske dokumentacije, konkretno izvještaj prof. dr Nemanje Damjanova i dr Dušana Nenezića , navodeći podrugljivom gestikulacijom „daj da zaokružim ovu dijagnozu, valjaće mi da imam“, pokušavajući da isprovocira osiguranicu, obraćajući joj se bez persiranja, kao u kafani, i postavljajući sumanuta pitanja: „je li ti nogu pogledao dr Abdić“, te sugerišući da može da prekine fizikalnu terapiju ili zakaže iste poslije posla“ - navodi se u prijavi. nove PRitužbe Nakon događaja od 23. septembra, S. D. je 24. septembra podnijela novu pritužbu sa prijedlogom za razrješenje dr Kovač, na koju direktor Kadić nije postupio. Druga krivična prijava advokata Delevića podnijeta je 17. novembra 2025. godine protiv dr Kadića, dr Kovač, Ljiljane Radulović i Slađane Ćorac, zbog nezakonite odluke donesene 14. oktobra u odnosu na S. D. Tog dana, osiguranica nije bila pregledana, ali je u nalazu navedeno da je „urednog obrasca hoda, ne hrama“. Više od 30 osiguranika bilo je zakazano u istom terminu, a nalazi su, prema prijavi, dijeljeni „kao flajeri“ u hodniku Fonda preko zaposlenog Milana Đođiđa.

- Članice komisije nijesu mogle imati uvid u svu dokumentaciju u tako kratkom periodu - smatra advokat Delević. Iako u izvještaju dr Dušana Nenezića od 13. oktobra stoji preporuka za „bolovanje u roku terapije mjesec dana“ i „rasterećenje noge u elevaciji“, komisija je, međutim, bez pregleda osiguranice, zaključila bolovanje odmah 14. oktobra. Dan kasnije, izabrani doktor je konstatovao pogoršanje zdravstvenog stanja.

U prijavi se navodi da je protiv dr Kovač još od 30. juna bila podnijeta krivična prijava i da je bila svjesna zahtjeva za njeno izuzeće, ali je ipak učestvovala u radu komisije. Advokat Delević predložio je Osnovnom tužilaštvu da „pokrene izviđaj u ovom slučaju i nakon što pribavi dokaze podigne optužni akt protiv nekadašnjeg direktora FZO i navedenih članova ljekarske komisije“. b. R.

Božidar Šundić

Preminuo

Božidar Šundić

nIkšIć - U Nikšiću je preminuo bivši generalni direktor Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Božidar Šundić (70), prenosi RTCG. Njegovo vozilo pronađeno je pored puta u Župi, a prema informacijama iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje. U toku je istraga.

Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine. Diplomirani inženjer po struci, bio je i dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija, direktor Drugog programa Radija Crne Gore (Radio 98). U ranijem periodu bio je direktor i glavni urednik RTV Atlas, RTV Elmag i TV Pink M. R. P.

Policija rasvijetlila podmetanje požara na dva ugostiteljska objekta koja su zakupili turski državljani u Baru

Osumnjičeni

lišeni slobode

PODGORICA – Uprava policije saopštila je da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti Jug, Odjeljenja bezbjednosti Bar, rasvijetlili podmetanje požara na dva ugostiteljska objekta koja su zakupili turski državljani u Baru.

- Povodom više incidenata koji su registrovani i manifestovani u prethodnom periodu na teritoriji Podgorice, Bara i Kotora, a gdje su oštećeni državljani Republike Turske, policijski službenici su, preduzimajući intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje, rasvijetlili još dva događaja podmetanja požara na dva ugostiteljska objekta koja su se dogodila 28. oktobra 2025. u Baru. Zbog podmetanja požara na jednom ugostiteljskom objektu u Baru, zakupca koji je turski državljanin, slobode je lišen S. B. (18) - navodi se u saopštenju.

On je osumnjičen za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. - Iste večeri podmetnut je požar na drugom ugostiteljskom objektu zakupca koji je turski državljanin, u odnosu na koji incident je po-

licija identifikovala izvršioca D. P. (19). U odnosu na ovo lice obezbijeđeni su dokazi povodom preduzete radnje izvršenja i podmetanja požara, dok će u daljem izviđajnom postupku državno tužilaštvo naložiti potrebna vještačenja radi ocjene i pravne kvalifikacije krivičnog djela. Službenici Uprave policije su uzimajući u obzir i ovu aktivnost rasvijetlili veći broj registovanih krivičnih djela i prekršaja koji su izvršeni na štetu turskih državljana na teritoriji Podgorice, Bara i Kotora u pomenutom periodu – saopšteno je. Dodaje se da će policijski službenici i u narednom periodu, kao i do sada neselektivno i bez izuzetka postupati i preduzimati zakonom propisane mjere i radnje prema svim licima koja izazivaju nasilje, podstiču na nasilje i vrše krivična djela, bez obzira na pripadnost, gdje ističemo i da će u narednom periodu uslijediti i procesuiranje odgovornih lica kako u ovakvim događajima, tako i odgovornih lica koja su izazvala uznemirenost javnosti na sportskim i drugim događajima gdje se narušava javni red i mir - piše u saopštenju. R. P.

Osiguranicima se dijele rješenja bez prijema i razgovora sa članovima komisije

PODGORICA – Zimske noći 1975. godine u jugoslovenskom vazdušnom prostoru i iznad crnogorske obale ostale su zapamćene kao period najintenzivnijih i nikada razjašnjenih susreta vojnih pilota sa nepoznatim letećim objektima. Piloti koji su tih godina služili u Jugoslovenskom ratnom vazduhoplovstvu i danas, gotovo pola vijeka kasnije, u razgovoru za Pobjedu, daju identičneopise: ogromna kugla svjetlosti, letilica koja je mijenjala boju, veličinu i brzinu, kretala se hipersoničnim ubrzanjima, a zatim bi se u narednom trenutku zaustavila u mjestu, kao da reaguje na svaki njihov manevar, suprotno zakonima fizike i aerodinamike.

U početku su izvještaji o neobičnim pojavljivanjima bili predmet šala u dijelu komande, ali situacija se dramatično promijenila kada je misteriozni objekat vidjela i posada Titovog broda „Galeb“. Prema tvrdnjama sagovornika Pobjede, nakon tog incidenta lično je predsjednik SFRJ Josip Broz Tito naredio formiranje tajne operacije presrijetanja i identifikacije NLO-a.

U akciji je učestvovalo čak 13 aviona i 26 pilota iz 172. i 204. puka, a događaji su se, prema njihovim riječima, odigravali gotovo svake noći tokom mjesec dana. U pitanju je najbolje dokumentovani slučaj NLO u Evropi koji sadrži izjave kredibilnih pilota, radarske zapise, ali i viđenja svjedoka sa zemlje.

STVARNE POJAVE

Među svjedocima je i komandant Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva, legendarni general Zvonko Jurjević, koji je u razgovoru za Pobjedu potvrdio da ono što su piloti posmatrali nije bilo moguće pripisati ni optičkim varkama ni atmosferskim pojavama.

– Piloti 172. puka, eskadrila jedna, vidjeli su ono što sam i ja vidio i doživio. Što god da se kasnije pisalo, bilo je tako. Dešavalo se da taj NLO vidi 24 pilota u jednom danu i to na relaciji Bioče – Nikšić – Herceg Novi – Petrovac – Bioče. I ponavljalo se – kazao je čuveni komandant avijacije JNA. Dodao je da je riječ bila o istoj pojavi, u istim zonama, ali iz potpuno različitih pravaca.

– Nije bila fatamorgana, nije bilo priviđenje ni lov na vještice. Ovo je istina pilota. Oni su bili najmjerodavnijii za ocjenu dešavanja u vazduhu – naglasio je general. Jurjević opisuje kako se objekat kretao brzinama koje nijedna poznata letilica ne može podnijeti, a kamoli ponoviti.

NEMOGUĆI MANEVRI

– Letio je 700 kilometara na sat, pa bi se odjednom premjestio na desnu ili lijevu stranu. Po stručnoj analizi,

General Jurjević: NLO iznad Crne Gore mijenjao brzine i „čitao misli“ pilotima

Piloti 172. puka, eskadrila jedna, vidjeli su ono što sam i ja vidio i doživio. Što god da se kasnije pisalo, bilo je tako. Dešavalo se da taj NLO vidi 24 pilota u jednom danu i to na relaciji Bioče – Nikšić – Herceg Novi – Petrovac – Bioče. I to se ponavljalo – kazao je general Jurjević

Predsjednik Tito je tada bio u Igalu. Poletio sam prvi, operator me navodio prema cilju koji je bio odmah iznad Rumije. Vidio sam ga i imao na radaru i nišanu. Tražio sam dozvolu da pucam i nijesam je dobio – rekao je pilot Mamić

nijedan avion ne može izdržati takvu promjenu pravca – rekao je. Ističe da ovo nije bila izolovana pojava. – Takve stvari se dešavaju i u svijetu. Razgovarao sam i sa direktorom UFO centra u Njujorku, zvali su me da održim predavanje. Nijesam mogao otići zbog zdravstvenih razloga –rekao je general za Pobjedu i opisao jedan od svojih najdramatičnijih susreta. – Pratio sam ga od Cetinja do Dubrovnika. Mijenjao sam brzine od maksimalne do minimalne, a on je reagovao na svaku promjenu. Kad sam došao do Dubrovnika, taj svjetleći objekat udario je manevar od 5.000 kilometara na sat i nestao iz vidokruga – rekao je.

Prema njegovim riječima, izgled objekta nije podsjećao ni na jednu poznatu letilicu. – Nije to bio nikakav avion ni meteo balon. Kretao se od lebdenja, gotovo kao da stoji, pa do nezamislivih kosmičkih brzina. Avioni ni danas ne lete tim brzinama. Bio je kao meteor. Iako nije bio agresivan, nije mi dao da mu priđem bliže od deset kilometara –ispričao je Jurjević. U pokušaje presrijetanja uključeni su ubrzo i piloti iz Batajnice.

– Stigla su dva aviona MIG 21 kao pojačanje. Pilotima je izdato naređenje da gađaju nepoznatu letilicu, ali rakete nijesu reagovale – kazao je general. Prema njegovim riječima, sve je pratila po -

U pitanju je najbolje dokumentovani slučaj NLO u Evropi koji sadrži izjave kredibilnih pilota, radarske zapise, ali i svjedoka sa zemlje

sebna komisija formirana u Komandi RV. – Komisija nikada nije donijela zaključak i ubrzano je rasformirana. Operacija je bila masivna, a o svemu je bio obaviješten i Tito – dodao je. Jurjević je dodat no opisao i sam početak pojavlji-

ko je izgledao moj prvi susret sa njim – prisjetio se Jurjević.

ISKUSTVO MAMIĆA Jedan od pilota koji je takođe pokušao presresti objekat bio je kapetan 18. klase, Ivan Mamić, koji je u izjavi za Pobjedu opisao svoje iskustvo iznad Rumije i Tivta. – Narandžaste svjetlucave kugle pojavljivale su se u sumrak prije noćnog letjenja 172. puka. Iz 204. puka poslato je nekoliko MIG 21 aviona, ali se tada NLO nije pojavljivao – kao da je znao da ga čekamo – kazao je. Kada se aktivnost ponovo pojačala, 204. puk dobio je naređenje da pošalje odjeljenje od četiri aviona MIG sa zadatkom uništenja letilice.

vanja nepoznatih letilica. – Neposredno poslije novogodišnjih praznika 1975. krenula je serija čudnih događanja na aerodromu u Podgorici. Prilikom izvođenja obuke noćnog letjenja stalno se pojavljivao NLO. Objekat je izgledao kao svjetleća kugla koja se kretala i mijenjala spektar boja od bijele do ljubičaste. Moj susret iznad Budve desio se ovako: prvi kontakt sa ,,discom“ sam imao na kursu 315, duž jadranske obale, u visini Budve. Pošto sam usmjerio svoju letilicu ka NLO, ovaj je krenuo ka Dubrovniku. NLO mi se tada našao bočno na krilu… Iznad Dubrovnika NLO je digao brzinu na pet do šest mahova i nestao, kao kometa, ta-

– Predsjednik Tito je tada bio u Igalu. Poletio sam prvi, operator me navodio prema cilju koji je bio odmah iznad Rumije. Vidio sam ga i imao na radaru i nišanu. Tražio sam dozvolu da pucam – nijesam je dobio – rekao je Mamić. Letilica je potom izvodila manevre koje nije mogao pratiti. Počela je da mi odmiče. Moja brzina bila je oko 1.050 kilometara na sat. Tražio sam dozvolu da pucam prije nego što mi pobjegne iz zahvata rakete – ispričao je. U jednom trenutku, objekat je nestao prema Italiji. NLO mi je pobjegao na 40 kilometara iznad Jadrana. Ubrzo se ponovo pojavio iznad Tivta. Operator me pitao da li ga vidim. Vidio sam ga, ali sam rekao da ga ne vidim jer je objekat blinkao. I baš u trenutku kada sam rekao da ga ponovo vidim – on je nestao. Nije bilo priviđenje. Operater je gubio odraz NLO-a sa ekrana – kazao je Mamić. Reditelj Miloš Škundrić koji je za svoj film prikupljao svjedočenja pilota, takođe je u izjavi za Pobjedu potvrdio da je situacija postala ozbiljna tek kad je posada „Galeba“ prijavila nepoznati objekat. Do tada su govorili da smo „mi dolje u Titogradu previše popili“. Ali kada je posada „Galeba“, na kojem je bio Tito, prijavila isto – priča je postala ozbiljna – kazao je. Škundrić prenosi i opis jednog od pilota G-2 „Galeba“. Noć je. Iznad Rumije leti dvosjed. Odjednom, u tami se pojavljuje ogromna kugla žućkaste svjetlosti, nalik malom mjesecu. Lebdi, presiječe putanju i nestane iznad mora – naveo je, dodajući da su piloti gotovo svake noći od sredine januara do sredine februara viđali istu pojavu. Prema njihovim izvještajima, objekat je bio veličine „džambo džeta 747“, kretao se „brzinom od 7.000 kilometara na sat“ i mogao da se „zaustavi u mjestu“. Sve podatke potvrdio je i vojni radar na Prevlaci. Škundrić navodi i da je vojni radar na Prevlaci registrovao dimenzije objekta: bio je „veličine džambo džeta 747“, kretao se „brzinom od 7.000 kilometara na sat“ i mogao da se u jednom trenutku potpuno „zaustavi u mjestu“.

Hristina JANKOVIĆ

Zvonko Jurjević

Srpski reditelj Kokan Mladenović za Pobjedu povodom predstave ,,Bolivud“, koja je otvorila novu sezonu

Nesposobni da na tragediju življenja odgovorimo pobunom

PODGORICA – Predstava „Bolivud“ Gradskog pozorišta, u režiji srpskog reditelja Kokana Mladenovića, koja je premijerno izvedena 25. oktobra u KIC-u, rezultat je gorkog taloga iskustva generacija i generacija glumaca koje čekaju zgradu svog teatra, ali i njihovog inata, kreativne upornosti i želje da se pozorištem svijet mijenja i osmisli drugačije. Tako je nova, još jedna sezona Gradskog pozorišta, počela u iščekivanju nove zgrade.

U tom beketovskom limbu neispunjenih rokova i praznih obećanja, Mladenović gradi spektakl koji je, kako sam kaže, „gorka pilula upakovana u šećernu vunu“: mjuzikl obojen humorom, a iznutra subverzivan, potresan i ogoljen. Ipak, ,,Bolivud“ nije samo predstava o teškoj sudbini jednog pozorišta. Kroz priču o prodaji teatra bolivudskim producentima i trivijalizaciji nacionalne baštine – do te mjere da i Njegoš postaje bolivudski spektakl –Mladenović postavlja znak pitanja iznad svih onih „velikih riječi“ i floskula koje služe isključivo za maskiranje bogaćenja i otimačine. Ovaj pozorišni „trojanski konj“ ulazi u kičasti, živopisni svijet bolivudske estetike da bi razotkrio apsurd stvarnosti u kojoj sve ima cijenu – pa i „Gorski vijenac“. „Bolivud“ je priča o vremenu koje je zaboravilo na vrijednosti, o nemoći umjetnosti da preživi bez institucija koje je poštuju i o gorkoj istini da je satira ponekad jedini preostali način da se kaže istina političkoj eliti koja kulturu posmatra samo kao robu za tržište.

Mladenović je za Pobjedu govorio o neprilikama u Gradskom pozorištu koje je pretvorio u stvaralačku energiju, satiri kao odbrambenom mehanizmu pozorišta, postupku trivijalizacije ,,Gorskog vijenca“ u predstavi, vrednosnom sukobu politike i teatra, studentskim protestima i trenutnoj situaciji u Srbiji...

POBJEDA: Predstava „Bolivud“ nastala je, kako ste rekli, „iz muke“ jednog teatra koji još nema svoju zgradu. Koliko je ta „muka“ postala stvaralačka energija?

MLADENOVIĆ: Mi, koji za teatar i od teatra živimo, pokušali smo da, radeći „Bolivud“, pokažemo svu raskoš talenata ansambla Gradskog pozorišta u Podgorici i sposobnost ljudi koji predstavu opslužuju van scene i da sav taj ogromni trud i energiju, to neodustajanje od želje da se teatrom mije-

Kako onima koji znaju da su tu jedan mandat, tri, najviše četiri godine, objasniti da treba da ulažu u nešto od čega nemaju lične koristi i čija će se prava vrijednost vidjeti u decenijama koje dolaze? Oni su tu da, za to malo vremena koliko će ih biti i nakon čega neće biti upamćeni, otmu za sebe, svoje partijske drugove, rođake i prijatelje sve što se oteti može - istakao je Kokan Mladenović

nja svijet, kompariramo sa neuslovima u kojima oni stvaraju i nebrigom političkih elita za rješavanje kapitalnog problema tog teatra – zgrade pozorišta. Vjerujem da smo, i ovoga puta, nadrasli sve probleme koji su nam stajali na putu, ali teatar uistinu ne može da se uvijek i zauvijek napaja samim sobom, da mamuza maštu i entuzijazam preko svih granica, vjerujući da će ga jednom neko razumjeti, da će jednom neko shvatiti koliko je umjetnost pozorišta neophodna kao ogledalo jednog vremena, njegova inspiracija i njegova savjest.

POBJEDA: Spomenuli ste nakon premijere da su se tokom proba otkrivale priče glumaca o otvaranju pozorišta prije 40 godina. Kako je to kolektivno iskustvo čekanja i razočaranja uticalo na konačni oblik predstave i na rad sa glumačkom ekipom?

MLADENOVIĆ: Osnova komičkog zapleta naše predstave počiva na osjećanju tuge, razočaranja i svim onim gorkim iskustvima koje su sada već čitave generacije glumaca Gradskog pozorišta doživjele, živjeći razapete između sopstvenih snova, lažnih nada i praznih obećanja. Zato je taj smijeh u predstavi osjenčen tugom, dragocjen i ljekovit. Mi smo se sa svima onima koji su istoriju Gradskog pozorišta pretvorili u istoriju iznevjerenih očekivanja obračunali smijehom. Uostalom, nije li i čudesni Federiko Felini do naslova svog filmskog remek djela došao spajanjem

riječi „amaro“ i „ricordi“ (gorka sjećanja), stvorivši duhoviti, nostalgični a upozoravajući „Amarcord“.

POBJEDA: Kako ste pronašli specifičnu ravnotežu između komedije, mjuzikla i ozbiljne društvene kritike, te da li smatrate da se najveće i najteže istine najbolje i najbezbolnije mogu servirati kroz humor?

MLADENOVIĆ: Mi živimo u vremenu pomiješanih žanrova. Preko naših leđa se prelamaju političke farse, život nam određuju groteskni likovi sa javne scene, mediji nas zatrpavaju vodviljskim zaple-

tima, trivijama i preljubničkim skandalima. Nesposobnost naših ljudi da na tragediju sopstvenog življenja odgovore pobunom je gotovo komična i spaja sva naša htjenja u tragikomediju itd. Na taj i takav svijet koji nas okružuje normalno je odgovoriti mješavinom žanrova, jer je diskontinuitet očigledno jedini kontinuitet koji javnost razumije. I zato je ruganje, ismijavanje, stavljanje pod lupu devijacija našeg doba, još od Aristofana i ubitačne satire stare grčke komedije, pa do današnjih dana, siguran način da pozorište odbrani samo sebe, bivajući i provoka-

tivno i zabavno u isto vrijeme. P OBJEDA: Napravili ste atraktivnu i zabavnu predstavu koja govori o nimalo prijatnim temama, u želji da bude ,,najpopularnija u gradu“. Da li je strategija namjerne popularizacije teške i gorke teme jedini preostali put za angažovano pozorište danas – da se o problemima progovori tek kada se tema upakuje u ,,bolivudski“ spektakl koji osigurava masovnost i samoodrživost?

MLADENOVIĆ: Bolivud je mjesto sjaja, glamura, velikih emocija, šljaštećih kostima i dekora. Bolivud je, jednostavno, mjesto koje privlači pažnju miliona. Naš „Bolivud“ flertuje sa svijetom kiča, plesa, preuveličanih emocija, atraktivne muzike i koreografija i mami vas u priču o tranziciji, o prodaji i rasprodaji svega što može da se proda; vabi vas u svijet u kome moral i etika ustupaju mjesto interesima, spletkama i profitu. U tom svijetu sve ima svoju cijenu, sve može da se iskoristi ili unizi, čak i tako kapitalno djelo kao što je Njegošev „Gorski vijenac“.

POBJEDA: Nakon premijere kazali ste da ,,Gorski vijenac“ ne postoji u originalnom komadu Maje Pelević, već je kasnije dodat. Zbog čega je Njegošev najznačajniji spjev bio potreban ovoj predstavi i kakva je njegova simbolika i funkcija u kontekstu političkih kompromisa o kojima ste govorili?

MLADENOVIĆ: U našoj verziji priče jedno ozbiljno pozorište sprema za otvaranje svoje nove zgrade kapitalno djelo nacionalne kulture. Smatraju da je to djelo, „Gorski vijenac“, u jednom hamletovskom čitanju, dostojno njihove pozorišne misije i trenutka u kome žive. A onda se ispostavi da resorno ministarstvo nema novaca da završi zgradu, da je premijera upitna, osim ako svi zajedno ne pristanu na jeziv kompromis, da čitavu priču preuzme producent iz Bolivuda uz uslov da se, naravno, čitava priča ,,malo bolivudizira“. I Njegoševo čuveno djelo, „kamen temeljac nacije“, malo pomalo, scenu po scenu, bi-

Studenti Srbije su pokrenuli proces promjena koji je nemoguće zaustaviti

POBJEDA: Studenti su, prema Vašim riječima, „već ispisali novu istoriju Srbije“. Čime bi mogla kulminirati ta nova istorija, kako vidite trenutnu situaciju u Srbiji i koji je najrealniji krajnji epilog? Mislite li da će eventualne političke promjene biti dovoljne da odgovore zahtjevima studenata i ljudi koji protestuju, ili je potrebna šira promjena društvene paradigme?

MLADENOVIĆ: Studenti Srbije su pokrenuli proces promjena koji je nemoguće zaustaviti. Od ostatka Srbije, od kukavičluka njenog stanovništva, konformizma njenog građanstva, potkupljivosti njenog seljaštva i preplašenosti njenih prekarnih radnika zavisi da li će ti rezultati donijeti promjene koje svi očekujemo ove ili neke od sljedećih godina, ali je velika laž oličena u vladajućoj eliti Srbije razotkrivena i njihov pad je neminovan. Koliko će ljudi povući sa sobom u ponor i kolikom štetom će se taj pad mjeriti ostaje nam da vidimo, doživimo i preživimo.

OZBILJAN GRAD KAKAV JE PODGORICA MORAO BI DA IMA DESETAK TEATARA: Kokan Mladenović

Scena iz predstave „Bolivud“

sezonu podgoričkog teatra

svog pobunom

va razgrađeno i ponuđeno na prodaju kao bolivudski spektakl, kao melodrama lišena filozofije i dubina. Ova upozoravajuća metafora prestaje da bude nevjerovatna kad se zapitate zašto mi već godinama ne možemo da igramo predstave na budvanskoj Citadeli, kad shvatite da ne možete da zakoračite na Sveti Stefan i kad se pitate da li ste se upravo posljednji put okupali na ulcinjskoj Velikoj plaži, prije nego što prestane da bude javno dobro. „Gorski vijenac“ u našoj predstavi postaje roba, proizvod čijom trivijalizacijom jedno pozorište pokušava da otkupi sopstvenu budućnost.

Tu trivijalizaciju će podstaći upravo oni koji bi najviše trebalo da vode računa o očuvanju kulturnih vrijednosti. Ali, kako smo na sopstvenoj koži naučili, sve te velike riječi: „patriotizam, nacija, tradicija“ itd. služe samo kao sipino mastilo koje maskira krađu, otimačinu, bogaćenje i samopromociju jedne nove, beskrupulozne političko-crkveno-estradne društvene elite.

POBJEDA: Istakli ste i sukob između teatra kao umjetnosti stare 2.500 godina i političara čiji planovi traju najviše četiri godine... Kako zamišljate model kulturne politike koja će stvarno poštovati dugotrajnu prirodu umjetnosti i prevazići uskopartijske i mandatne interese?

MLADENOVIĆ: Pozorište je, svih ovih vjekova, bilo i opstalo kao jedina umjetnost polisa, umjetnost koja sveukupnom građanstvu jedne sredine postavlja nezaobilazna i kapitalna pitanja o svrsi i smislu njihovog društva i života. Javna riječ kazana sa scene moćna je i pokretačka snaga koja može da inicira promjenu društvene paradigme ili da bar postavi znak pitanja iznad nekih vrijednosti koje nam se danas serviraju kao neupitne. Ozbiljan grad, kao što je Podgorica, morao bi da ima desetak teatara različitih estetskih profila koji će mu pomoći da promisli i odživi sve važne teme koje čine identitet jednog grada i njegovih stanovnika. Uz to, male zemlje i sredine (a ove naše zemlje to jesu, dopadalo nam se to ili ne), moraju da čuvaju i njeguju svoj jezik, kulturu i specifičnosti, a to se, kako primjer Slovenije odlično pokazuje, najbolje postiže ulaganjem u teatar, književnost i film. Kako sada objasniti političarima da je dugoročni plan razvoja kulture isto što i plan razvoja i očuvanja jedne države? Zida-

Bokeljski simfonijski orkestar održao premijerni koncert u Kotoru

nje pozorišnih zgrada, galerija, muzeja, art-bioskopa ozbiljan je višegodišnji posao. Kako onima koji znaju da su tu jedan mandat, tri, najviše četiri godine, objasniti da treba da ulažu u nešto od čega nemaju lične koristi i čija će se prava vrijednost vidjeti u decenijama koje dolaze? Oni su tu da, za to malo vremena koliko će ih biti i nakon čega neće biti upamćeni, otmu za sebe, svoje partijske drugove, rođake i prijatelje sve što se oteti može. Zarobljeni u interesima i omeđeni mandatom kao jedinom mjerom vremena, oni, zaslijepljeni sopstvenim lažnim sjajem, nijesu sposobni da sagledaju budućnost i da u njoj ostave trag dostojan poštovanja.

POBJEDA: U jednom intervjuu kazali ste da građanski protesti u Srbiji ,,treba da završe ono što očigledno nije 5. oktobar 2000. godine“. Zbog čega se srpsko, ali i sva postjugoslovenska društva uvijek vraćaju na iste tačke, prave iste greške koje potom pokušavaju da isprave? Postoji li način da se izađe iz začaranog kruga tranzicije?

MLADENOVIĆ: Srbija je, kompromitacijom revolucije iz 2000. godine, nesposobnošću da raščisti sa svojom sramotnom istorijom iz devedesetih godina, odbijanjem da se suštinski demokratizuje i postane dio evropskih integrativnih procesa, samu sebe zarobila i unazadila, dozvolivši da se na vlast vrate učesnici ili saučesnici ratnih zločina koji su, udruženi sa besramnim interesima kapitala, napravili jednu degutantnu mješavinu kriminala-crkve-estrade u kojoj je kartelu koji upravlja državom dozvoljeno apsolutno sve. Zakoni su suspendovani ili se primjenjuju samo na sirotinji. Radnici su roblje koje se iznajmljuje prljavom kapitalu i odbacuje kad se taj kapital oplodi. Navijačke grupe, naoružane falange kriminalaca zavode red ne umjesto policije, već zajedno sa njom. Naša kontinuirana potraga za Vođom (a mi ništa drugo od 1804. godine i Prvog srpskog ustanka, pa do danas ne radimo, nego tragamo za Vođom) osramotila je naš narod stavljajući mu na čelo imena poput Slobodana Miloševića, Tomislava Nikolića, Aleksandra Vučića. Mi uporno izbjegavamo da oformimo sistem, uredimo zakone, poštujemo načela demokratije. Jednom u četiri godine zaokružimo ime onoga ko nas najljepše laže, predamo mu u ruke nekontrolisanu vlast i aboliramo sebe od bilo kakvog odlučivanja. Demokratija je, koliko god nam se to ne dopadalo, proces aktivnog uključivanja građana u sve odluke koje se tiču njihovog života i njihove budućnosti. Ona podrazumijeva odgovornost građana za državu u kojoj živi, a upravo se te odgovornosti naši ljudi panično boje. Zato je lako tu odgovornost kupiti za par hiljada dinara i na taj način obezbijediti većinu od izbora do izbora. Andrija RADOVIĆ

Početak uzbudljivog muzičkog putovanja

PODGORICA – Premijerni koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra, pod nazivom „Zvuk Boke“, održan je u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u Kotoru, u okviru proslave Dana opštine Kotor.

Kako prenosi Radio Kotor, publika je uživala u jedinstvenom muzičkom doživljaju koji je spojio bogatu tradiciju i savremeni izraz. Orkestar, koji okuplja pedesetak muzičara iz Boke, nastupio je pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka. Poseban pečat večeri dale su soprani: Petra Radulović, Milica Lalošević i Antonia Vučinović Idejni pokretači projekta istakli su da je cilj očuvanje muzičkog nasljeđa i jačanje kulturnog zajedništva regiona. Boka Kotorska je oduvijek imala prepoznatljiv muzički duh, a osnivanjem Bokeljskog simfonijskog orkestra on dobija novu, savremenu formu. Orkestar je nastao kao inicijativa profesorki Andree Živković i Lare Bubanje, uz podršku Mirjane Jovanović - Predstavlja novu platformu koja povezuje muzičko nasljeđe sa obrazovanjem, mladim muzičarima i profesionalcima - objašnjavaju Živković i Bubanja za novo izdanje emisije „Nedjeljni razgovor“ Radio Kotora.

Njihova misija je, kažu, da kultura postane stub održivog razvoja zajednice, u skladu sa UNESCO konvencijom o raznolikosti kulturnih izraza.

- Na taj način ne čuvamo samo tradiciju, mi je živimo i prenosimo dalje – kazale su Živković i Bubanja. Posebnu vrijednost ovog projekta vide u činjenici da su se muzičari koji su potekli iz bokeljskih muzičkih škola vratili svom gradu i zajednici. - Za mnoge od nas, prve note i prvi snovi vezani su za muzičke škole u Boki. Mogućnost da se vratimo i sviramo u gradu iz kojeg smo potekli

Festival književnosti počinje u Biblioteci

Otvaranje u znaku Kiša

PODGORICA – Četvrti Festival književnosti, u organizaciji Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, biće upriličen u Biblioteci, od 24. do 28. novembra.

Festival otvara književno veče posvećeno Danilu Kišu, večeras u 19 sati, a govoriće prof. dr Sonja Tomović-Šundić i prof. dr Aleksandar Jerkov Dan kasnije, u istom terminu, biće predstavljen roman

„NGDL“ Marinka Arsića Ivkova, ovogodišnjeg NIN-ovog laureata. S autorom će razgovarati Stefan Sinanović Predavanje „Dostojevski – psihologija duše“ psihološkinje Lidije Pejović biće upriličeno 26. novembra u 19 sati, a razgovor će voditi Ljiljana Ćuković. Festival će, 28. novembra, zatvoriti promocija romana „Beskućnik“ Namika Kabila, u kojoj će učestvovati autor i Ljiljana Ćuković. An. R.

„Fuzija izraza“ u KIC-u

PODGORICA - Povodom

60 godina postojanja, KIC „Budo Tomović“ organizuje foto-dokumentarnu izložbu „Fuzija izraza“ koja će moći da se pogleda od danas do 8. decembra. Autor izložbe je Damir Murseljević, grafički dizajner u KIC-u. Izložba donosi pregled bogatog i raznovrsnog stvaralačkog

opusa ustanove, nudeći posjetiocima uvid u kontinuitet i razvoj likovnog, književnog i filmskog programa. U okviru izložbe biće predstavljene fotografije, posteri, novinski članci i programski flajeri iz arhive KIC-a, kao i fotografije čiji su autori Momir Matović i Damir Murseljević An. R.

za nas ima snažan emotivan značaj. To je krug koji se zatvara, vraćamo znanje i iskustvo zajednici koja nas je oblikovala - ističu sagovornice Radio Kotora. Veliku ulogu u realizaciji projekta, podsjećaju, imaju i volonteri koji, kako kažu, postaju „tihi oslonac svakog događaja“.

- Kroz rad iza scene oni stiču dragocjena iskustva o organizaciji, produkciji i timskom radu. Njihov doprinos je neprocjenjiv i pokazuje koliko zajedništvo može da pokrene velike stvari - navode sagovornice.

Na pitanje što ih najviše motiviše odgovaraju: „Pokreću nas muzika, zajedništvo i vizija. Bokeljski simfonijski orkestar nije samo umjetnički projekat, već simbol identiteta, kulture i ponosa jednog kraja – kazale su Živković i Bubanja. Iako je premijerni koncert „Zvuk Boke“ tek označio početak njihovog djelovanja, osnivačice već planiraju naredne korake.

- Pred nama su novi izazovi i saradnje, što nas raduje i dodatno motiviše. Ovo je tek početak jednog uzbudljivog muzičkog putovanja - zaključuju one.

Žiri donio odluku o književnom priznanju

R. K.

Cvijetiću nagrada „Ćamil Sijarić“

PODGORICA – Književnik

Darko Cvijetić osvojio je nagradu „Ćamil Sijarić“ za 2025. godinu. Njemu je ovo priznanje pripalo za knjigu „Previše mi to. Osam djevojčica“.

Za nagradu „Ćamil Sijarić“ selektori iz Crne Gore Draško Došljak i Kemal Musić, iz Srbije Petar V Arbutina, iz Bosne i Hercegovine Dijana Hadžizukić i iz Hrvat-

ske Sinan Gudžević predložili su 16 proznih knjiga. U prvom krugu izdvojile su se knjige „1983“ Miljenka Jergovića i „Previše mi to. Osam djevojčica“ Darka Cvijetića. Većinom glasova odlučeno je da nagrada „Ćamil Sijarić“ pripadne Cvijetiću. Nagrada će laureatu biti uručena na Sijarićevim književnim susretima 18. decembra, na dan rođenja Ćamila Sijarića, u Bijelom Polju. R. K.

Sa koncerta u Kotoru

Darko Cvijetić

Usljed obilnih padavina dio MTEL Dvorane ,,Morača“ prokišnjavao prethodnih dana

Početkom naredne godine mogla bi da počne temeljna sanacija krova sportskog centra

Kada smo juče ujutro obišli Sporski centar ,,Morača“, zatekli smo peškire i kante na sjedištima u svečanoj loži u kojoj su na podu bile velike lokve. Voda je curila na pojedinim mjestima iznad tribine pored, koja je takođe većim dijelom bila mokra. Iz Sportskih objekata d.o.o. Podgorica izjavili su za Pobjedu da je u toku tender za temeljnu rekonstrukciju krova Sportskog centra te da bi, ukoliko makar jedna ponuda bude ispravna, radovi mogli da počnu u januaru naredne godine

Usljed obilnih padavina krov MTEL Dvorane ,,Morača“ prokišnjavao je prethodnih dana, a tako je bilo i tokom koncerta poznate muzičke grupe Bijelo dugme, koji je održan u subotu veče.

TENDER

nju je zamjena krovnog pokrivača, odnosno radovi na termo i hidroizolaciji.

ULAGANJE

ovog Društva prije nekih tri mjeseca.

Zamjenik direktora Sportskih objekata d.o.o. Podgorica Velimir Joksimović izjavio je za Pobjedu da je novi menadžment došao na čelo

Zbog vode koja je u pojedinim južnim djelovima najveće sportske dvorane u zemlji curila i kapala i pored improvizovane zaštite koja je postavljena ispod plafona, neki od posjetilaca morali su da se pređu na druga mjesta ili napuste koncert. Kada smo juče ujutro obišli Sporski centar, zatekli smo peškire i kante na sjedištima u svečanoj loži u kojoj su na podu bile velike lokve. Voda je curila na pojedinim mjestima iznad tribine pored, koja je takođe većim dijelom bila mokra. Iz Sportskih objekata d.o.o. Podgorica poručuju da je u toku tender za temeljnu rekonstrukciju krova Sportskog centra te da bi, ukoliko makar jedna ponuda bude ispravna, radovi mogli da počnu u januaru naredne godine.

Vodostaj Morače na mjernoj stanici Podgorica juče iznosio 715 centimetara

Nakon obilnih

padavina nivo rijeke porastao pet i po metara

Usljed obilnih padavina vodostaj Morače protekle sedmice porastao je za oko pet i po metara. Na mjernoj stanici Podgorica nivo Morače juče u pet časova iznosio je 715 centimetra. Dan ranije (subota 22. novembar), u ponoć vodostaj rijeke na istoj mjernoj stanici iznosio je 639 centimetara. U srijedu (19. no-

vembra) u 21 sat vodostaj Morače bio je 718 centimetara. Istoga dana u četiri sata ujutro bio je na koti od 659 centimetara, dok je u utorak (18. novembar) u četiri sata ujutro iznosio 576 centimetra. Šesnaest sati ranije, u ponedjeljak u (17. novembar) u 12 časova vodostaj Morače iznosio je svega 171 centimetar. I. M.

- Odmah smo krenuli sa oglašavanjem projektne dokumentacije i tenderom za sanaciju krova Sportskog centra. Prvi tender iz formalnih razloga nije uspio. Po isteku roka za žalbe odmah smo raspisali

Timovi

novi tender. Na drugi tender javile su se dvije firme. Na komisiji je da razmotri koja firma ispunjava uslove i da se krene sa radovima. Ukoliko sve bude kako treba, ako bude jedna ispravna ponuda, čim prođe rok za žalbu, moglo bi da se uđe u radove već tokom janu-

ara naredne godine, jer u pitanju je gorući problem – kazao je Joksimović. Navodi da treba da se radi projekat temeljne sanacije kompletnog krova Sportskog centra ,,Morača“, za koji je stručnom analizom utvrđeno da je statika dobra. Kako pojašnjava, u pita-

u okviru projekta „Sponge City“ sastali se u Podgorici

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj i Služba za međunarodnu saradnju i partnerstva Glavnog grada organizovali su projektni sastanak sa partnerima ,,Sponge City“ u Podgorici. Sastanak je, kako prenosi PG biro, bio prilika za razmjenu iskustava i prezentaciju dosadašnjih rezultata, kao i za zajedničko definisanje narednih faza implementacije ovog važnog projekta.

- Tokom sastanka, predstavnici partnerskih organizacija razgovarali su o dosadašnjim aktivnostima, izazovima i mogućnostima unapređenja pristupa zasnovanog na konceptu „sunđerastih gradova“, koji podrazumijeva primjenu prirodnih rješenja u cilju efikasnijeg upravljanja atmosferskim vodama i povećanja klimatske otpornosti urbanih područja – navodi se u saopštenju. Projektna menadžerka IPA tima Teodora Kusovac predstavila je koncept „sunđera-

Vrijednost tendera je nešto više od milion eura, za što je Glavni grad odobrio sredstva u februaru ove godine. - Ovaj posao je sačekao novi menadžment na čelu sa direktorom Miljanom Ivanovićem. Nadamo se da ćemo ovaj dugogodišnji problem uskoro riješiti – zaključio je Joksimović, uz napomenu da krov prokišnjava i nakon manjih kiša, u zavisnosti od toga koliko vode upije termoizolacija. Podsjećamo, za hidroizolaciju krova Sportskog centra „Morača“ 2018. godine je potrošena velika količina novca, ali je on poslije prve kiše počeo da prokišnjava. Poznato je i da su veliki problemi sa prokišnjavanjem evidentirani 2022. godine tokom grupne faze Evropskog prvenstva za rukometašice, kada je prokišnjavanje zbog obilnih kiša zamalo dovelo u pitanje i održavanje EP. Tada su zaposleni u ,,Morači“, ali i ljudi Rukometnog saveza Crne Gore, zajedno sa građevinskim radnicima, zakrpili rupe. Time je, međutim, problem riješen samo kratkoročno, čemu svjedočimo i ovih dana. I. MITROVIĆ

Zajedno do boljih mjera u upravljanju vodnim resursima

stih gradova“ u Podgorici i ukazala na pozitivne primjere i prakse koje mogu značajno doprinijeti unapređenju zelenih politika i održivom razvoju grada.

Tokom dvodnevne posjete, partneri su obišli i brdo Goricu, prepoznatljiv zeleni simbol Podgorice, kao primjer

prostora sa značajnim potencijalom za primjenu prirodnih rješenja i dalji razvoj održivih urbanih politika.

Podsjećaju da kroz projekat „Sponge City“ Glavni grad ima priliku da kroz umrežavanje sa Dunavskom regijom stekne znanja i vještine potrebne za primjenu ovih rješenja u

upravljanju vodnim resursima. - Takođe, projekat omogućava i opremanje urbanih cjelina u Dunavskoj regiji alatkama za sprovođenje mjera u upravljanju vodnim resursima, što će kasnije biti korisno prilikom implementacije projekta u Podgorici – zaključuju iz Glavnog grada. I. M.

MTEL Dvorana ,,Morača“

Lokve, kante i peškiri u svečanoj loži

I.MITROVIĆ

Nabujala Morača ispod Blažovog mosta

Sa sastanka

GLAVNI GRAD

RIM - Poglavar Rimokatoličke crkve papa Lav XIV pozdravio je protekle nedjelje tokom mise na Trgu

Svetog Petra u Vatikanu grupu vjernika Nadbiskupije barske iz Bara koji su bili na hodočašću.

Ovaj gest prvog čovjeka Rimokatoličke crkve oduševio je Barane, tim prije jer je ovo prvi put u istoriji da jedan papa pomene vjernike iz Bara na ovom mjestu. Sa hodočasnicima u Vatikanu ovom prilikom bili su i nadbiskup barski msgr Rrok Gjonleshaj i don Simo Ljuljić, generalni vikar Nadbiskupije barske, koji je vodio grupu vjernika.

- Radi se o hodočašću povodom Jubilarne godine – na svakih 25 godina, princip je da svaka biskupija katoličke crkve, ako može, posjeti tada Rim. Hodočasnici iz Bara bili su u Vatikanu i prethodne jubilarne godine - 2000. Prijavilo se pedesetak vjernika iz svih župa Nadbiskupije, pretežno iz Bara, Ulcinja, Podgorice i Tuzi, ali i iz manjih sredina, pošli smo autobusom u srijedu za Drač, onda feribotom do Italije i dalje za Rim, tako da je hodočašće počelo u četvrtak, vratili smo se danas - priča za Bar info don Simo Ljuljić. Prema njegovim riječima, program boravka hodočasnika u Rimu bio je ispunjen brojnim aktivnostima.

Poseban gest poglavara Rimokatoličke crkve

Papa Lav XIV u Vatikanu pozdravio vjernike iz Bara

- Posjetili smo četiri Više bazilike – Svetog Petra i Santa Marije Mađore u Vatikanu, te van zidina u gradu bazilike Svetog Pavla i San Đovanija in Laterana, to je princip kad je u pitanju jubilarna godina. Takođe smo posjetili svetilište Svete Marije na Đenacanu, u ruralnom dijelu Lacija - dodao je don Simo.

Činjenicu da je papa Lav XIV među stotinu hiljada vjernika okupljenih na čuvenom trgu izdvojio i pozdravio baš Barane skromno pripisuje poštovanju protokola Svete Stolice. - Papa redovno pozdravlja hodočasnike koji posjećuju Vatikan, ali za to treba samo da se najavi posjeta, odnosno po-

šalje dopis. Činjenica je da je sada sa nama bio i nadbiskup msgr Rrok Gjonleshaj, da smo poslali pismo sa najavom našeg dolaska i bili smo onda pozdravljeni, da dodam, i kao ostali hodočasnici iz biskupija iz cijelog svijeta koji su se najavili - zaključio je don Simo Ljuljić, generalni vikar Nadbiskupije barske. R.P.

Crnogorska zastava u Vatikanu

2x TELEFON

17 Pro Max + pretplata Urban Move 1

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvrednije naGrade dO Sada!

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

Vjernici iz Bara

Satirična akcijada ,,The Running Man“ Edgara Rajta uprskana u zbrzanoj i ideološki plitkoj završnici

Svaka sekunda se broji. Hoćete da čujete nešto o poslu režisera: to je poput bjekstva nekog lika ucijenjene glave, kojeg juri pola države i jedva čeka da se spotakne. Hoćeš da pobijediš? Nemaš pravo na pogrešan korak. Ni na prazan kadar. Ni na narativno prosut minut. Ni na nepromišljen potez. Svaka sekunda je bitna.

Znate onaj film sa kraja osamdesetih, u kom zatvorenik Arnold Švarceneger u nekom ludom rijaliti programu distopijske i totalitarne budućnosti - mora da bježi i preživi gomilu dana u nekom ludom ,,prostoru za igru“ - kako bi pobijedio i osigurao slobodu? A svi ga jure i svi mu love pogrešan korak? E, taj ,,The Running Man“ (Pol Majkl Glejzer) bi bio top primjer, na kakvu grozničavu trku i frku život jednog režisera liči. Pa još po triler-romanu naučne fantastike ,,Trkač“ (,,The Running Man“, 1982)nikog drugog nego velikog Stivena Kinga!

ARNOLDOV AMIN

Dobar trik, da se ta igra filmskog autorstva učini makar zeru lakšom: snimaj filmove u žanrovima koji su potencijalno ,,pametniji“ nego što se to na prvi pogled čini. I nema boljeg primjera - od filmskih akcija iz, recimo, druge polovine osamdesetih. I nema boljeg terena od filmske zabave i razbibrige koja vrhunski drži pažnju - pa da se ispod površine i ,,kao da neće“ spakuju neke bitna autorske, ideološke, filozofske, sociološke, lične poruke. Šta god hoćete. Pa svaka ,,Umri muški“ vratolomija sa taocima i Vilisom, ,svako ,,Smrtonosno oružje“ sa Gibsonom, Kijanuova ,,Brzina“, svaki ,,Terminator“, ,,Totalni opoziv“ ili ,,Trkač“ sa Švarcenegerom - čuvaju svježinu pametne filmske zabave... Koje ne akutno, nego hronično fali na modernom filmskom horizontu. E pa, u tim memljivim hodnicima autorstva filmskih akcija našeg vremena - Edgar Rajt je ne baš posljednji Mohikanac, ali jedan od rijetkih čuvara plamena. Rajt, majstor kinetičke satire, gdje u nizu bisera poput zombi-komedije ,,Shaun of the Dead“ (2004), akcionog rom-koma ,,Scott Pilgrim vs the World“ (2010), ili

Spoticanje na kraju maratona

psiho-horora ,,Last Night in Soho“ (2021) - posebno blista luda krimi-akcijada ,,Baby Driver“ (2017). Kakva je to samo vratolomija od gozbe autentičnog filmskog jezika - i kako samo, poput švajcarskog sata, precizno i bez greške izvedena majstorija! Pogledate ,,Baby Driver“ (a svaki je od tih filmove Rajt i napisao, skoro sve i producirao) - pa znate: eto ga jedan režiser kod koga se svaka sekunda broji. I svaka mu je bitna.

Sve to je dovoljno da shvatite: nema boljeg lika od Rajta, da sada snimi rimejk ili filimsku priču nalik nekoj od onih akcija sa kraja osamdesetih. Pa je i vijest, da će baš on režirati i pisati scenario za novu adaptaciju romana ,,The Running Man“ Stivena Kingaodjeknula isključivo radošću vaskolikom galaksijom filmofila. Još kad se u cijeloj priči javio i sam Švarceneger - i poručio i aminovao ,,da je to jedini film iz cijele svoje petodece-

nijske karijere za koji bi poželio da dobije rimejk“... I još kad čujete da se u opominjućoj verziji budućnosti Stivena Kinga, od prije 40 i kusur godina, radnja dešava baš u 2025! Stvarno, ,,The Running Man“ je na papiru djelovao kao priča koja ne može poći po zlu. ISPALJEN ĆORAK

I tu se vraćamo na početak i ključni problem: svaka sekunda se broji. A Rajtov ,,The Running Man“, u svojoj trci i

Film na kraju ispada samo bioskopsko anesteziranje sopstvene publike. Što je, naravno, suprotnost od onoga što pripovijeda. Kakva ironija

vrtutmi od borbe za preživljavanje filmskog autorstva, ide otprilike ovako: prvo krene klimavo u satiričnom omažu filmske estetike akcija osamdesetih. Pa, kad akcijaški vatromet jednom otčepi - film stvarno uhvati pobjednički tempo i u drž-ne daj ritmu grabi ka trijumfu... Da bi se u zbrzanoj završnici sasvim spotakao i ispustio prednost u odnosu na sve nevjerne Tome koji ga progone. Rezultat? Malo iznad prosjeka, ne više od puke zabave uz ispaljen ćorak od neuvjerljive ideološke žvake i poruke - za onog koji je imao šampionski potencijal cijele filmske jeseni. Šteta. Za one koji nijesu gledali ,,Trkača“ sa Švarcenegerom i ne znaju ovu priču: u bliskoj budućnosti, Amerika je nešto između anarhije i policijske države, društvo je klasno i jasnim granicama podijeljeno, a ogromna većina stanovništva nema legalan kanal ka ljekovima i zdravstvenoj zaštiti. I naravno, takvo društvo treba efikasno anestezirati od bilo kakvog impulsa pobune. Rješenje: pa, đe će bolje od rijaliti programa. A na besplatnoj (kao da je išta, naravno, na ovom svijetu besplatno) ,,FreeVee“ televiziji vrti se ,,The Running Man“u kom bjegunci, po cijenu života, moraju da prežive 30 dana vani - a da ih od televizije

unamljeni ,,Lovci“ ne uhvate i ne ubiju. Pobjedniku obećana nagrada - milijardu dolara. Malo je reći da u takvoj igri bilo ko, a prije svih sama televizija - ne igra pošteno. E sad, ko je naš Trkač. Tip se zove Ben Ričards (Glen Pauel), momčina iz industrijske fabrike ko zna čeka, pomalo naivan lik kratkog fitilja koji je ostao bez posla kad je probao da se zauzme za neke kolege. A to što je bez centa u džepu je poseban problemjer mu dvogodišnja kćerka boluje od hroničnog gripa za koji nema novca da se zaliječi... Pa supruga Šejla (Džejmi Loson) mora da radi dvije smjene u nekakvom noćnom klubu gdje je sve na ivici, sa ove ili one strane prostitucije. Ono, da shvatite - ako postoji lik kojem je sistem uzeo svaku zeru ličnog dostojanstva, to je naš Ben. Uglavnom, naš desperado se prijavljuje na tu televiziju sa željom da učestvuje u nekom drugom rijaliti programu. A oni ga (ne lezi vraže) izaberu za idealnog kandidata baš za ,,Trkača“... A Ben završi u kancelariji televizijskog direktora i producenta Dena Kilijana (od svih glumaca - veliki Džoš Brolin, sasvim uvjerljiv) - koji će mu znalački udariti po sujeti i taštini. ,,Vjeruj momak, ako sam ikad vidio idealnog kandidata, onda si to ti. Ako iko može preživjeti, ako nam iko može spektaklom donijeti još veću zaradu od one tvoje nagrade, onda si to ti“. I naravno da je naivčina pristala.

HLJEBA I IGARA Film na početku prosut u sutlijaš od stereotipnih i pompeznih akcijaških dijalogaodjednom ludo oživi onda kad velika rijaliti igra počne... Pa se Rajtovim filmskim jezikom lagano ,,otključa“ i to, šta on misli o našem rijaliti svijetu, medijima i javnosti, kako reagujemo na bilo čiju muku, bilo kakvu vijest ili bilo kakav šou. Uz još jedan bitan i aktuelan začin cijeloj priči - a to je AI u cijeloj priči ove i ovakve distopije. Uglavnom, naš junačina Ben će brzo shvatiti, da sve što tokom bijega direktno snimi kao poruku gledaocima - televizija lagano može da promijeni uz malo ,,deepfake“ AI igre... I tako oblikuje reakcije i svijest kompletne one, od otpora i pobune anestezirane javnosti, koja će bijes najlakše

Glavni junak Ben prije ispada sujetni naivko nego vođa revolucije Veliki Džoš Brolin uvjerljiv kao pakleni producent i mastermajnd televizije Kolman Domingo blista u ulozi otkačenog voditelja

Piše: Stojan STAMENIĆ

Ekipa na čelu Glenom Pauelom koji ne emituje energiju prave akcione zvijezde

Kingov blagoslov bez pokrića

Veliki pisac Stiven King je drugu filmsku adaptaciju njegove knjige iz 1982. prihvatio - sa oduševljenjem. Ne samo da je horor i saj-faj genijalac hvalio kinetičko ,,sokoćalo“ Rajtovog filmskog jezika i satiričnog narativa - već i istakao, da je završnica filma (koju već danima na sva zvona ,,razapinju“ i publika i kritika) ,,sasvim u skladu sa onim što pamti publika njegove knjige, tako da se kladim da će se njima posebno dopasti“.

kanalisati - ka njemu, samom takmičaru. Sve po klasičnom ,,hljeba i igara“ konceptu, koji lako prepoznajemo u praćenju dnevnih vijesti, iznova i svakog dana - pa evo, i u Crnoj Gori. Tamo gdje je, u filmu sa kraja osamdesetih, prostor za ,,igru“ bio jedan posebno priređen dio okoline Los Anđelesa - sada je, naravno, cijela Amerika... Odnosno, njena atlantska obala, u nekom putovanju od recimo Njujorka ka Bostonu i još sjevernije, ka šumama Mejna. Pa naš Ben ne bježi samo od ,,Lovaca“, već i od svakog namjernika koji bi ga mogao prepoznati - a, vjerujte, ogromna većina njih, gledalaca, žele njegovu krv i njegov poraz, čak i bez potencijalne nagrade za učestvovanje u hvatanju. I film se, u satiričnoj akciji bjegunca, brzo pretvori u niz brzih i efektnih poglavlja u kojima će naš junak Ben sretati živopisne likove (uglavnom i nažalost nedovoljno razrađeni - a sa sjajnim potencijalom) i ,,otključavati“ neko nakazno lice moderne Amerike ili svijeta. I tako, skoro do same završnice.

Najbolja stvar kod filma je osjećaj da - na kraju - više od svega želite još. Što ćete iz bioskopa izaći sa osjećajem da ste blago prevareni, jer je direktan prenos finalne trke prekinut u samoj završnici - a vi biste, umjesto dva, gledali tri ili još više sati ovoga... Ali, to je naravno Rajt i njegov talenat ultrazabavnog i pametnog filmskog pripovijedanja! I taj osjećaj će posebno imati oni, koji prethodno nijesu gledali njegove najbolje filmove. Jer ,,The Running Man“, koliko god otkačeno i brižno izveden

Ispada, na kraju, da je Kingov ovakav ,,blagoslov“ za ovu filmsku adaptaciju bez pokrića - jer je jedna od krupnijih prepreka za uspjeh Rajtovog filma upravo odluka da se vrlo strogo i slijepo drže radnje Kingove knjige (za razliku od prve filmske verzije, sa Arnoldom Švarcenegerom, iz 1987). Pa tako, recimo, režiser Rajt u svom scenariju lagano uspijeva da učita važan i aktuelan ,,deepfake AI“ motiv, jer je u skladu sa Kingovom futurističkom

- opet nema ni izbliza tu oštricu raskošnog filmskog jezika kao ,,Baby Driver“. A najgore od svega - što će Rajtova publika imati osjećaj, da se autor negdje pred kraj sjetio - da mu je ovo ipak jedan ,,usputni“ projekat, rimejk u kom je našao sebi oduška i nije mu se do kraja i u potpunosti predao... Pa filmsko finale zaista djeluje zbrda-zdola smandrljano, iako makar estetski - više nego zadovoljavajuće.

Limunada od heroja

Nikako, ali nikako ne pomaže to, što je film samo pokazaoda Glen Pauel nije kalibar za akcionog heroja. Zgodnjikavko kojeg publika odlično zna kao jednu od glavnih faca iz ,,Top Gun: Maverick“ (Džozef Kosinski, 2022), ali i romantične komedije ,,Anyone but You“ (Vil Glak, 2023) sa Sidni Svini - je imao perfektnu priliku da se pozicionira kao holivudska zvijezda... Ali, tamo gdje je mogao biti jedan u nizu ,,heroja iz komšiluka“ nalik, najprije, Kijanu Rivsu iz ,,Brzine“ - je lik koji od početka do kraja djeluje previše pristojno, stisnuto - a prije svega i uvijek naivno. Pauel je u ovoj roli, prosto, previše ,,nice guy“ - limunadica koja se nikom i nikad neće zamjeriti, na mjestu gdje je morala biti harizma. E, takav nikad neće postati akcioni heroj. Što je ogroman problem za film u kom se glavni junak pojavi, brat-bratu, u 95 procenata kadrova... Pa ni (opet, nedovolno razrađeni) sporedni likovi, uglavnom štosni i efektni u svojim sekvencama i ,,epizodama“, ne stignu da poprave rezultat i isprave sliku. Recimo da je najbolji u svemu tome sjajni, dva puta za Oskara nominovani i dobitnik Emija Kolman Domingo - kao otkačeni voditelj tog surovog rijalitija... Dok, recimo, sjajni Li Pejs (imperatorska faca iz sve bolje saj-faj serije ,,Foundation“) - najprije djeluje kao neko ko je zaslužio makar tri puta više vremena u ovom filmskom rezu. I u odnosu na minimalni manevarski prostor koji je, kao glavna njuška među ,,Lovcima“, dobio u završnici. Rajt je u priču ,,Trkača“ uspio da uklopi i ,,usadi“ jednu karikaturu od sapunjavog rijalitija za žensku publiku - kao

Feministička borba ostaje u sjenci kidnapovanja u psiho-trileru „All Her Fault“ sa Sarom Snuk

distopijom o svijetu ,,istine i post-istine“... Ali potpuno u ovoj viziji modernog svijeta i rijalitija u 2025. - ostavlja po strani ulogu društvenih mreža (kao da uopšte i ne postoje) - jer nečeg takvog u knjizi iz 1982. nema. Sve to značajno odmaže u ,,prelomnom“ momentukad jedan učesnik rijalitija treba da uvjeri cijeli svijet da stane uz njega i krene u pobunu... A Rajt potpuno ispusti svoju filmsku publiku, da je tako nešto uopšte vjerovatno.

neku foru na račun Kardašijanki u kojoj Emilija Džons ima štosnu - i opet, nedovoljno razrađenu rolu... A onda, u finišu, potpuno priču podredi ideji o pobuni i revoluciji. U kojoj naš akutno sujetni heroj, iz namjere da pokupi pare, pa da prevari televiziju - lagano i naravno pređe u rolu onog koji želi ne samo da nasamari, već i da mijenja sistem i sruši postojeći. Ono, kao heroj iz naroda, potlačene radničke klase, čije nezadovoljstvo fino tinja ispred svih tih ekrana. E sad, naš režiser nije tu samo ,,promašio“ tako što je tu kompletnu završnicu spakovao u petnaestak minuta ,,finalnog obračuna“ (pa heroj rijalitija pređe u nekakvu simboličku ravan pokretača narodnija masa)... Već zato što je, svjesno ili ne, sam sebi iskopao rupu - onim najboljim, centralnim dijelom filma.

Stoka i pučina

Jer u tom najvećem dijelu filma koji se tiče velike igre i bjekstva, gledaoci rijalitija, ma cijela bjelosvjetska javnost - su precizno oslikani spram onog njegoševskog ,,pučina je stoka jedna grdna“. Pa im, u prelomnom momentu, nikako ne možete i nećete vjerovati - da su zaista i naprečac stali uz tog radničkog autsajdera Bena.

Kako je moglo bolje: recimo, da je ovo bio ultra-mega-giga projekat serije na nekoj od glavnih striming mreža - gdje bi Rajt imao dovoljno prostora da oslika tranziciju tog Bena, od rijaliti učesnika do heroja revolucije. A ne da, na kraju dvočasovnog filma, imate osjećaj - kao da je neko u produkciji, spram finansijske računice, riješio da duplo duži materijal svede na standardnu dvočasovnu formu bioskopske zabave. I tu dolazimo do ključne ironije: koliko god vam ,,The Running Man“ djelovao i uglavnom stvarno i bio pametna zabava i štosan rimejk, i koliko god bio u skladu sa autorstvom Edgara Rajta (iako ne u rangu n jegovih najboljih komada)... Opet i na kraju ispada - samo kao bioskopsko anesteziranje sopstvene publike. Što je, naravno, sve suprotno od onoga što pripovijeda. Ali, kao da se niejsmo nagledali takvih revolucionara.

Kratkoročna uzbuđenja

i dugoročna frustracija

Biti majka je teško, posebno kada pokušavate imati karijeru. Tu su mnoge prepreke i strijele s kojima se suočavaju, jer se usuđuju imati vlastite ambicije. Jedna od njih je da ostavljaju djecu na brigu drugima i pretpostavljaju da će njihovi muževi podnijeti jednak teret u društvu u kojem su i dalje muškarci favorizovani.

Tako je majčinski standard postao stalna žonglirajuća akcija između posla i porodice. Nova „Peacock“ serija „All Her Fault“ od osam epizoda, iako je psihološki triler sa napetom radnjom, u pozadini razotkriva opresivnu stvarnost svakodnevice s kojom se suočavaju mnoge žene.

duboke tajne

Temeljena na istoimenom romanu Irkinje Andree Mare, za američku publiku adaptirana od strane Megan Galager, serija prati uspješnu majku Marisu Irvajn (Sara Snuk), koja pokušava uravnotežiti svoju karijeru u finansijskom svijetu i porodicu. Kada dođe po sina Majla (Djuk Meklaud), otkriva da je žena koja otvara vrata neko koga ne prepoznaje, a nije ni u rodu s prijateljicom Dženi (Dakota Fening), čiji je sin Džejkob trebao biti s Majlom tog poslijepodneva. Slijede panični pozivi, osjećaj krivice, rastuća zabrinutost i početak intenzivno-emocionalno nabijenog slučaja nestale osobe. Marisi se u potrazi pridružuje suprug Piter (Džejk Lejsi), dok ih tješe Marisin najbolji prijatelj Kolin (Džej Elis), kao i Piterova sestra Lia (Ejbi Eliot), zavisnica pri povratku sa rehabilitacije i brat Brajan (Daniel Monks), invalid zaposlen kod brata. Policija takođe kreće u akciju, a detektivi Alkarez (Majkl Penja) i Greko (Džoni Kar) predvode potragu za djetetom. To je uzbudljiv početak vremenske linije koja skače naprijed i nazad i traži odgovore. Najgora noćna mora roditelja o odlasku djeteta počinje dovoditi do otkrivanja dubokih tajni i njen savršeni svijet se ruši pred njenim očima… Mnogo je serija ovog tipa u posljednje vrijeme izašlo, koj djelimično podsjećaju na „Little Big Lies“ Lajane Moriarti, u kojima se dešava neki zločin i gdje psihološki uranjanjamo u unutrašnji svijet likova i izranjamo prije nego što se u potpunosti razotkrije krivac, nakon jednog ili više uznemirujućih događaja. Takvi tipovi serija nisu klasični trileri u stilu „whodonit“, uprkos intenzivnim počecima, već su malo kompleksniji, jer uporedo istražuju još neke savremene društvene probleme. Radnja serije „All Her Fault“ počinje intrigantno, ali nakon prve epi-

Serija upada u zamku u koju upadaju mnoge. Napetost koja je počela s šarmom postepeno se previše oslanja na slučajnosti i obrte radnje koji su više nategnuti, nego zanimljivi

zode usporava, gdje dobija paralelne puteve, u kojima, sa nerijetkim flešbekovima, motiv Majlove otmice se pokazuje mnogo složenijim nego što se može zamisliti. Ne može se oteti utisku da se ovako nešto već gledalo, gdje dijete nestane, a svi imaju tajne koje su nekako povezane s nestalim djetetom. U tom haosu se miješa nekoliko priča koje nemaju nikakve veze s glavnom pričom i nepotrebne su, dok se svaka epizoda koja vodi do riješenja, odvija prilično predvidljivo s vrlo malo iznenađenja. Drama ima svoje trenutke uzbuđenja, ali oni služe više kao oblik kratkoročnog, a ne kao namjeravanog dugoročnog zadovoljstva. previše SLuča jnoSti Jednostavno, serija upada u zamku u koju upadaju mnoge. Napetost koja je počela s šarmom postepeno se previše oslanja na previše slučajnosti i obrte radnje koji su više nategnuti, nego zanimljivi i obećavajući. Jedna od zamki u koju projekat upada je i tromi tempo, tako da je zaključak da je osam epizoda ,,too much“. Tromost koja se javlja nakon prve epizode, nikada ne nestaje, uprkos povremenim pokušajima da se pojača šokantnim otkrićima. Ali, u seriji i najjednostavnija otkrića predugo traju. S druge strane, glumci pokušavaju držati tempo, dok se serija tužno vuče naprijed. Scenario ne pogoduje razvoju likova, njihovih sukoba i borbi, gdje ima gorčine u izobilju, kao i frustracije i nezadovoljstva žena. Muškarci stalno izbjegavaju odgovornost, emocionalno eksploatišući žene. Galagerina serija bombarduje ženske pr otagoniste nepravednim problemima. Marisa i Dženi su osuđivane zbog svojih profesionalnih želja i suočavanja s partnerima koji im prepuštaju obaveze. Od samog početka, serija se više okupira odnosom žena-muškarac u društvu, ne-

go nestankom Majla, dajući intenzivan pogled prema položaju žena, njihovih odgovornosti i zahtjeva majčinstva. Sve to savršeno obuhvaća te vrlo komplicirane aspekte onoga što znači biti žena. Ako se Galager odlučila da se bavi ovom temom, onda je antipodima žena, njihovim muževima, mogla dati sočnije uloge. Ipak. muževi Marise i Dženi nepodnošljivo su dosadni. Oni su lijeni i arogantni i bespomoćni. Ta situacija se malo popravi sa Piterom pred kraj, kada dobije određenu slojevitost.

tiha Snaga Australijska glumica Sara Snuk glumi ženu suprotnu od Šiv, hladne i manipulativne nasljednice koju je portretisala u seriji „Succession“. Ona ovdje kao Marisa ima veliki raspon emocija, od paničarenja i histerije do smirenosti gdje preuzima ulogu vođe. U tom rasponu, prelazeći iz jedne nijanse u drugu, povremeno se gubi u konfliktu sa samom sobom kao bi postigla neku ravnotežu, dok gledalac ne može baš shvatiti što je poenta u svemu to, da ne pati možda od bipolarnog poremećaja. Osim nje, njenog muža i još jednog lika, svi ostali više liče kartonskim skicama nego pravim osobama. Taj treći lik je dadilja Keri Finč, koja je tiha snaga serije, a za to je zaslužna Sofija Lilis. Ona je najdimenzionalniji lik i posebno blista u sedmoj epizodi, koja je u potpunosti posvećena njenoj priči. Serija ,,All Her Fault“ se dotiče prilično osjetljivih tema i gledalac će saosjećati s Marisom na svakom koraku ove borbe za pronalaskom sina. Koliko god većina obrta bila bespotrebna i koliko god serija trajala, ona vas vuče da je nastavite gledati kako biste saznali istinu. Sa sapunastim skandalima, gdje se strogo čuvane tajne postepeno otkrivaju, uz šokantna ubistva i ucjene, na kraju rezultat je više razočaravajući nego zadovoljavajući.

Piše: davor pavLoviĆ

voditelja rijalitija

Sara Snuk u roli koja je sasvim različita od one u ,,Succession“

SC Derbi ubjedljivo poražen u Beogradu od Partizana u 8. kolu grupe A ABA lige

„Studenti“ se držali 25 minuta

Dvorana: ,,Beogradska Arena“. Gledalaca: 3.265.

Sudije: Nedović, Koljenšić i Stefanović.

PODGORICA – SC Derbi

se držao 25 minuta u Beogradu protiv evroligaša, a onda je Partizan dodao gas i upisao očekivanu pobjedu sa 94:72, u 8. kolu grupe A ABA lige.

Tim Petra Mijovića je doživio šesti poraz, uz onaj protiv Dubaija najmanje bolan jer nije neočekivan, dok je Partizan na skoru 5-1, uz odložen meč sa Igokeom.

Iako je u 14. minutu gubio 13 razlike (33:20), SC Derbi je uspio da se u drugoj četvrtini vrati u meč, serijom 12:0 priđe na 33:32, da bi prvo poluvrijeme završio sa dva posjeda minusa

(46:41), i tako znatno popravio utisak iz prvih 20 minuta. Zahvaljući tome što su parirali u skoku (8-8) i imali tri ofanzivna skoka više (4-1), uz tri pogođene trojke iz osam pokušaja (domaćin je promašio sva tri šuta sa perimetra), Podgoričani su i u prvoj četvrtini uspijevali da drže priključak za rivalom koji je bio skoro bez promašaja za dva poena (10-9).

Partizan je vodio od početka, i dvocifrenom razlikom u prvoj četvrtini u dva navrata (19:9, 21:11), ali su „studenti“ odigrali bolje posljednja dva minuta i prepolovili zaostatak (25:20), a mogli su i bolje da Nikola Pa-

EPCG Superliga za odbojkašice (9. kolo)

vlićević nije promašio oba bacanja, nakon što je po jednom pogodio za dva i tri poena. Partizan je otvorio drugu četvrtinu serijom 8:0 za 13 poena prednosti, a onda je stigao odgovor Podgoričana, koji su prvo smanjili na 33:32, a onda su na dva minuta i 25 sekundi, nakon trojke Matea Drežnjaka imali dva poena minusa (39:37), ali nijesu iskoristili napad za izjednačenje ili vođstvo, pošto je Matic Rebec izgubio loptu u napadu. Partizan je to iskoristio i do poluvremena vratio dva posjeda prednosti. Beograđani su i dalje odlično šutirali za dva poena (14-13), imali su više skokova (13-11), a SC Derbi je pogodio dvije trojke više (6-4), uz bolje procente (42,9 – 36,4 %), i imao tri izgubljene lopte manje (5-8), te više poena iz kontranapada (8-7) i drugog napada (3-2).

„Studenti“ su napadački posustali u trećoj četvrtini u kojoj su ubacili svega 12 poena, a primili 23, pa je Partizan pred posljednji kvartal imao nedostižnih 16 poena prednosti (69:53). SC Derbi se držao do sredine četvrtine (52:47), a onda je domaćin serijom 12:0, za dva minuta i 35 sekundi, stigao do 17 poena prednosti (64:47), dva minuta i 50 sekundi prije kraja ove dionice. U posljednjoj četvrtini je

SC Derbi bio najbliži na 72:61, dok je Partizan najveću prednost imao na kraju meča.

SC Derbi je slobodan u 9. kolu, a naredni meč igra 13. decembra u Čačku protiv Borca. S. J.

Pobjede vodeće trojke

PODGORICA – Tri prvoplasirana tima, Herceg Novi, Luka Bar i Budućnost volej, upisala su pobjede u 9. kolu EPCG Superlige za odbojkašice.

Šampion Herceg Novi je bio siguran kod kuće protiv Jedinstva (3:0) za devetu pobjedu, dok su Bjelopoljke upisale šesti poraz. Bez Tatjane Bokan, koja je odmara-

la u ovom meču, u ekipi Herceg Novog najviše poena osvojila je Žili Oliveira Souza (10), dok su Odet Ndoj, Gordana Madžgalj i Aleksandra Gligorić upisale do devet. Andrijana Merdović je bila najbolja u ekipi Jedinstva sa sedam poena. Luka Bar je istim rezultatom slavila u Pljevljima protiv Rudara i upisala osmi trijumf.

Baranke su do pobjede vodile Magdalena Kuburović sa 14 i Teodora Čavić sa 13 poena, dok su po tri poena u pljevaljskom timu upisale Katarina Bajčeta i Milena Smolović U derbiju kola, Budućnost je pobijedila Albatros sa 3:1, nekoliko dana nakon što su Podgoričanke eliminisale Novljanke u četvrtfinalu Kupa Crne Gore. „Plave“ su do sedme po-

PODGORICA – Budućnost Voli na reprezentativnu pauzu, zbog početka kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, ide sa pobjedama na oba fronta – nakon Ulma u utorak u Evrokupu, „plavi“ su pobijedili i Megu u ABA ligi, u gostima sa 98:65, pa će na pauzu sa identičnim skorom u oba takmičenja – sa po šest pobjeda i dva poraza.

Andrej Žakelj, koji će voditi selekciju Crne Gore u prva dva „prozora“ kvalifikacija za Mundobasket, dao je šansu svim igračima iz rostera, a njegov tim je lako je došao do desete pobjede u 16. meču u gostima protiv Mege. Uz to, bila je to 10. pobjeda Podgoričana u posljednjih 11 mečeva na dva fronta.

S obzirom na to da je slobodna u narednom kolu, Budućnost će naredni meč u ABA ligi da igra tek 13. decembra, u gostima sa Ilirijom, a prije toga će na teren u Evrokupu, 5. decembra u gostima protiv Burga.

NESPORTSKI FAUL POKRENUO „PLAVE“ Budućnost je loše ušla u meč, Mega je nakon nešto više od dva minuta igre povela 7:0, a „plavi“ su prve poene upisali nakon dva minuta i 48 sekun-

bjede vodile Diana Crnojački sa 15, Lana Rakočević sa 12 i Klara Đukić sa 11 poena, dok su se u poraženom timu, koji je doživio treći neuspjeh u prvenstvu, istakle Anđela Stojković sa 13, te Đurđa Nedeljković i Dženaj Varga sa po 10 poena. Rezultati 9. kola: Rudar – Luka Bar 0:3 (13:25, 13:25, 14:25), Herceg Novi – Jedinstvo 3:0 (25:10, 25:14, 25:9), Mediteran – Budva 3:1 (25:21, 16:25, 25:21, 25:22), Morača – Gimnazijalac 3:1 (24:26, 25:15, 25:8, 25:18), Budućnost volej – Albatros 3:1 (19:25, 25:14, 25:21, 25:19). S. J.

Četvrt nale Kupa Crne Gore za odbojkaše Budućnost i Jedinstvo lako do polufinala

PODGORICA – Budućnost volej i Jedinstvo pridružili su se Budvi u polufinalu Kupa Crne Gore za odbojkaše. Budućnost je u četvrtfinalu slavila u Nikšiću protiv Sutjeske sa 3:0 (25:18, 25:18, 25:14), uz 15 poena Luke Lojića i 11 Alek-

se Nikolića. U domaćem timu najbolji je bio Dragan Stojanović sa devet poena. Sigurno je bilo i Jedinstvo protiv Ulcinja, takođe u gostima i sa 3:0 (25:21, 25:18, 25:17). Bjelopoljce su prevodili Aleksandar Minić i kapiten Stefan

Bugarin sa po 14 poena, dok su se u ekipi Ulcinja istakli Maksud Peku sa devet i Aleksandar Đekić sa osam poena. Posljednji četvrtfinalni meč igra se u utorak, kada će Mornar da ugosti Lovćen u dvorani „Topolica“. Barani su u pr-

venstvu ubjedljivo savladali tim sa Cetinja. Budva je kao branilac trofeja bez igre prošla u polufinale. Parovi polufinala biće određeni žrijebom, a polufinalni mečevi igraće se u drugoj polovini decembra. S. J.

di, kada je Oleksandr Kovlijar pogodio trojku. Mučila se Budućnost i u naredna četiri minuta, u oba pravca, Mega je vodila do 14:9 i imala napad na uveća vođstvo, na dva i po minuta do kraja, ali je onda Jogi Ferel „izborio“ nesportski faul Drezgića, što je pokrenulo Podgoričane. Ferel je pogodio jedno od dva bacanja, a onda i trojku u istom posjedu, na šta se nadovezao Rašid Sulejmon trojkom za preokret na 16:14, na minut i 43 sekunde do kraja. Italijan Suigo je sa linije bacanja donio izjednačenje Megi (16:16), na 73 sekunde prije kraja kvartala, i to je bilo posljednje izjednačenje na meču, jer

„Plavi“ silni za novu pobjedu pred pauzu 65

Budućnost od trojke Džuvana Morgana za 19:16, na kraju ovog kvartala, do kraja više nije ispuštala prednost. Za razliku od prve, Budućnost je imala mnogo bolji početak druge četvrtine, koja je i odredila dalji tok meča, zbog odlične igre gostiju u oba pravca (32:18). Sa osam postignutih i samo jednim primljenim poenom, crnogorski šampion je nakon minut i 46 sekundi igra došao do prve dvocifrene prednost (27:17), koja je mogla biti ubjedljivija da u tom intervali gosti nijesu promašili tri slobodna bacanja (dva Skajlar Mejs, jedno Aksel Butej). Podgoričani su i nakon toga nasta-

Denveru nedovoljno Jokićevih 44 poena, Harden izjednačio rekord franšize

u pobjedi Čikaga

PODGORICA - Nikola Vučević blistao je u pobjedi Čikaga protiv Vašingtona, u triler završnici koju su Bulsi riješili u svoju korist sa 121:120. Crnogorski košarkaš je za 27 minuta igre upisao sa 28 poena (20-12 iz igre), 12 skokova i dvije asistencije, a Čikago je nanio Vizardsima 14. uzastopni poraz.

Vašington je imao šansu za posljednji napad sa 5,5 sekundi prije kraja, ali je Kajšon Džordž uputio neprecizan pâs koji je završio u autu, čime je Čikago samo mirno priveo utakmicu kraju.

- Tokom prve tri četvrtine bili smo previše mekani, bez pravog otpora. Nijesmo pokaza-

li dovoljno energije. Nijesmo pružali otpor, bili smo mekani i loši, a onda smo se probudili tek u posljednjoj četvrtini. Drago mi je zbog pobjede, ali ovakav pristup nije održiv. Moramo da igramo mnogo bolje – rekao je Vučević. Bulsi su veći dio utakmice proveli u zaostatku, ali su sredinom posljednje četvrtine napravili seriju 10:0 i vratili se u igru. U posljednja dva minuta ekipe su čak tri puta razmijenile vođstvo, prije nego što je Tre Džons sa dva pogođena slobodna bacanja, 34,2 sekunde prije kraja, donio Čikagu prednost koju je zadržao do sirene. Džoš Gidi je u ekipi Čikaga ostvario tripl-dabl učinak sa 18 poena, 12 skokova i 11

Sudije: Hordov, Radojković i Gracin.

,,Ranko Žeravica“. Gledalaca: 500.

ŽAKELJ: Kada smo se probudili odigrali smo

dobru utakmicu

Andrej Žakelj, trener

Budućnosti, čestitao je igračima na pobjedi. - Kada smo se probudili

vili u istom ritmu, nakon trojki Mejsa i Kovlijara (najefikasniji u prvom poluvremenu sa 11 poena) dva puta je bilo „plus 14“ (35:21, 42:38), da bi nakon koša i dodatnog bacanja Nikole Tanaskovića (10 poena i četiri skoka u prvih 20 minuta) i trojke Morgana iz ugla, u posljednjem minutu, Budućnost na odmor otišla sa, do tada, maksimalnih i nedostižnih 17 poena prednosti (51:34). Budućnost je do poluvremena popravila i imala bolje procente šuta za dva poena (47,4 – 42,9 %), a sa osam pogođenih trojki iz 16 pokušaja mnogo bolje je šutirala sa perimetra (Mega je

asistencija, dok je Kobi Vajt ubacio 20 poena. Matas Buzelis dodao je 13 poena za Bulse, koji su slavili u trećem meču od posljednja četiri. U ekipi Vašingtona koji je i dalje bez pobjede protiv timova iz Istočne konferencije, Kem Vitmor i Kori Kispert postigli su po 20 poena. Si Džej Mekalum ubacio je 18, Džordž 17 poena. Denver je iznenađujuće poražen na svom terenu od Sakramenta sa 128:123, iako je Nikola Jokić završio meč čak 44 poena, 13 skokova i sedam asistencija. Jokić je u posljednjoj četvrtini bio taj koji se za sve pitao, postigao 20 poena, međutim, Sakramento se nije dao, a Demar Derozan u samoj završnici pogađao za odbijanje naleta domaćih. U redovima pobjedničkog tima najefikasniji su bili Denis Šruder sa 21 poenom, uz sedam asistencija i tri skoka, i Rasel Vestbruk sa 21 poenom, uz 11 asistencija i šest skokova. Derozan je dodao 17 poena, sedam skokova i pet asistencija, Kigan Marej 19 poena i pet skokova, a Zek Levin 15 poe-

poslije nekoliko minuta mislim da smo odigrali dobru utakmicu, govorim o pristupu i koncentraciji.

imala 12-3). Prednost u skoku je bila na strani gostiju (19-16), ali skor više u napadu (6-5) nije značio i više poena iz drugog napada (5-9). Uz više asistencija (9-6), „plavi“ su imali manje izgubljenih lopti (6-8).

RUTINA U NASTAVKU

Budućnost je sve dileme, ako ih je uopšte i moglo da bude, otklonila u trećem kvartalu, u kojem je rivalu dozvolila da postigne samo 10 poena, i nakon kojeg su „plavi“, uz još veću prednost u skoku (33-22), stigli do 28 poena prednosti (72:44), koje su imali i u pretposljednjem minutu kada je

na. Jokića je ispratio Džamal Marej sa 23 poena i devet asistencija, Kameron Džonson je postigao 20, uz pet skokova i četiri asistencije, a dvocifren je bio još Pejton Votson sa 15 poena i sedam skokova. Denver je drugi na Zapadu sa skorom 12-4, a Sakramento tek pretposljednji sa učinkom 4-13.

Košarkaši Los Anđeles Klipersa razbili su Šarlot rezultatom 131:116, a meč je obilježio Džejms Harden koji je meč završio sa nevjerovatnih 55 poena! Ispisao je istoriju franšize pošto je u prvoj četvrtini ubacio čak 27 poena (12-9 iz igre, 7-5 za tri poena), a mogao je i više da nije promašio dva slobodna bacanja. Izjednačio je rekord koji je prije njega postavio Lu Vilijams 2018. godine protiv Golden Stejta. Rezultati : Nju Orleans – Atlanta 98:115, Čikago – Vašington 121:120, Milvoki – Detroit 116:129, Dalas – Memfis 96:102, Denver – Sakramento 123:128, Šarlot – Los Anđeles Klipers 116:131, Orlando –Njujork 133:121. S. J.

Kreće „operacija Katar 2027“

PODGORICA – Dva i po mjeseca nakon posljednje utakmice i poraza od Velike Britanije, koji je označio kraj nastupa na Eurobasketu (pobjeda je bila potrebna za prolaz u osminu finala), košarkaši Crne Gore su na novom početku – u kvalifikacijama za Mundobasket, a „crveni“ će u prvom „prozoru“ dočekati Portugal, u četvrtak u „MTEL Dvorani Morača“ i tri dana kasnije gostovati Rumuniji.

Ovo je bila teška utakmica za pripremiti. Mega igra dobru košarku, ali smo danas ispoštovali dogovor i ono što smo uradili je zaista bilo dobro. Zaslužena pobjeda za nas, a čestitao bih i Megi koja je ove sezone odigrala nekoliko mečeva na zaista visokom nivou – rekao je Žakelj.

Zoran Nikolić pogodio oba bacanja za 70:42. Bila je to četvrtina u kojoj je Morgan dobio nepostojeći četvrti faul (Kroflič je sam proklizao, ali je Amerikancu sviran faul u napadu), a Drezgić drugi nesportski faul (što je značio kraj utakmice sa 19-godišnjeg igrača) nad Ferelom, koji je zaradio i tehničku grešku tom prilikom jer je gađao loptom mladog košarkaša domaćeg tima iznerviran načinom kojim ga je Drezgić zakačio sa leđa prilikom napada na koš. Tri minuta prije kraja Butej je trojkom donio maksimalnih „plus 33“ (90:57), koliko je bilo i na kraju… S. JONČIĆ

Crna Gora će u novi ciklus sa novim stručnim štabom, umjesto dosadašnjeg koji je predvodio selektor Boško Radović, i to pomalo neuobičajenim – u prva dva „prozora“ će „crvene“ da vodi Andrej Žakelj, trener Budućnosti, a od ljeta Zvezdan Mitrović, koji nije imao dozvolu svog kluba, Cedevita Olimpije, da preuzme reprezentaciju prije ljetnjeg „prozora“, kada će potpisati ugovor do 2029. godine. Povodom okupljanja za start u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, Žakelj će se danas obratiti predstavnicima medija, a večeras će odraditi i prvi trening u „Bemaks areni“. Na zajedničkom spisku Žakelja i Mitrovića za prvi „prozor“ našlo se 19 igrača, a u odnosu na posljednji Eurobasket u reprezentaciju se vraćaju Petar Popović (Igokea), kao i plejmejker Kendrik Peri (Unikaha), koji se u novembru prošle godine oprostio od nacionalnog dresa.

Novajlije na spisku su Danilo Ivanović i Danilo Lacmano-

vić iz Podgorice Bemaks, kao i 17-godišnji talenti Vuk Ivelja iz SC Derbija, Maksim Brnović iz Žalgirisa i Đorđe Gulić iz Milana.

Za ovu akciju su pozvani i Igor Drobnjak (Spartak), Ognjen Čarapić (Peč, Mađarska), Jovan Kljajić (Granada, Španija), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (Duna, Mađarska), Marko Simonović (Turk Telekom, Turska), Zoran Nikolić (Budućnost Voli), Aleksa Ilić (SC Derbi) i Filip Anđušić (SC Derbi). Osim Portugala i Rumunije, rival Crne Gore u grupi B je i Grčka, sa kojom će naša selek-

cija da igra oba meča u drugom „prozoru“, krajem februara i početkom marta naredne godine. U posljednjem „prozoru“ naša selekcija će prvo gostovati Portugalu (2. jul), a na kraju će da dočeka Rumuniju (5. jul).

Ako budu među tri selekcije iz ove grupe, košarkaši Crne Gore će se plasirati u drugu fazu kvalifikacija, u kojoj se ukrštaju sa tri najbolja tima iz grupe A u kojoj su Španija, Gruzija, Ukrajina i Danska. Druga faza kvalifikacija počinje u avgustu 2026. godine, mečevi će se zatim igrati u novembru 2026. i martu 2027. godine. Tri prvoplasirana tima će izboriti plasman na Mundobasket, koji se 2027. godine održava u Kataru. S. J.

WABA LIGA, 6. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa danas (15h) dočekuju tim iz Banjaluke

,,Vučice“ u lovu na Orlove

PODGORICA – Povratak obavezama – košarkašice Budućnost Bemaksa, danas (15h), nakon tačno 21 dan igraće meč u WABA ligi. Podgoričanke će nakon reprezentativne pauze, zbog prve runde kvalifikacija za Eurobasket, danas ugostiti ekipu Orlova u okviru 6. kola WABA lige. ,,Vučice“ su u dosadašnjem dijelu ostvarile tri pobjede i poraz, dok je tim iz Banjaluke upisao sva četiri poraza. Ali, u podgoričkom timu su oprezni, jer su prethodne dvije sedmice trenirali bez gotovo pola tima, jer je većina igračica bila pri reprezentaciji Crne Gore. - Očekuje nas meč protiv Orlova u okolnostima kada nije bilo mnogo vremena za pripremu i analizu. Veći dio tima bio je pri reprezentaciji tokom novembarskog ciklusa, tako da smo pokušali tokom prethodna dva, tri dana da se polako vratimo u ritam i ponovimo neke stvari.

Činjenica je da moramo imati maksimalno ozbiljan pristup, jer ulazimo u završnicu prvog dijela takmičenja, svaki meč je od posebne važnosti. Sada slijede jako bitni mečevi za nas, tako da moramo biti na najvišem nivou, a nadam se da ćemo

ovaj duel iskoristiti da se vratimo u pravi ritam – kazao je Petar Stojanović, trener Podgoričanki. Meč protiv Orlova može biti i prilika da „plave“ podignu formu uoči velikog derbija, jer ih narednog vikenda čeka go-

stovanje ekipi Celja, tako da već u četvrtak veče putuju za Sloveniju. - Znamo da nam pripada uloga favorita i da moramo opravdati očekivanja. Bitno je nakon pauze da se vratimo na pravi način i pokažemo kvalitet. Orlovi nijesu dobro otvorili sezonu, ali sigurno da ćemo imati maksimalno ozbiljan pristup i da ćemo nastojati da budemo na što višem nivou. Biće dobro da se kroz ovaj meč dodatno spremimo za Celje, mada je sada samo u fokusu duel protiv „orlova“naglasila je Nikolina Ilić, prvotimka Podgoričanki. R. P.

Petar Stojanović na tajm-autu

Simonović i Peri

Podgorička ekipa lako je došla do bodova protiv Mege

Premijer vaterpolo liga (7. kolo)

Kotorani znaju kako sa favoritima

Primorac je još jedan derbi riješio u svoju korist. Kotorani su nakon peteraca savladali Novi Beograd i nakon prvog dijela prvenstva ostali su u konkurenciji za fajnal-for. Budućnost One nije mogla da pruži jači otpor favoritu Šapcu. ,,Plavi“ su u posljednjoj četvrtini ublažili poraz

Primorac 22

Novi Beograd 20

KOTOR - Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 200. Sudije: Anđelić i Matijašević Rezultat po četvrtinama: 3:3, 5:6, 4:5, 6:4. Peterci: 4:2

PRIMORAC: Rističević (tri odbrane), Pejović, Brguljan 2, S. Ćetković 3, Inaba 7, Mršić 4, Murišić, Vidović, Vučković, Vico 1, Brkić, P. Ćetković 1, Stanojević 3, Perov 1. NOVI BEOGRAD: Gavrilović (osam odbrana), Pajković, Pljevančić, Šulc, Gladović 1, Ćuk 3, Vasić 2, Trtović, Dimitrijević, Perković 2, Martinović 2, Lukić 7, Pješivac 2, Milojević 1. Bravo za Primorac, vicešampion Crne Gore savladao je favorita - Novi Beograd 22:20 nakon peteraca (regularni dio završen 18:18) i na pauzu odlazi sa velikom bodovnom zalihom (14) koja mu daje nadu da može i do fajnal-fora ovog takmičenja. Kotorani imaju isti broj bodova kao i Beograđani, dva boda manje od drugoplasiranog Radničkog, a za liderom Šapcem su u zaostatku četiri. Draško Brgujan i drugovi upisali su drugi veliki vezani trijumf, nakon što su na Škveru bili boji i od Jadrana MTEL.

Velike zasluge idu na račun golmana Dimitrija Rističevića jer je u drugoj penal seriji odbranio šut Vasiliju Martinoviću, a ispostaviće se i u pretposljednjoj dobro zasmetao Luki Gladoviću da promaši komple-

tan gol. Gol za konačnih 22:20 postigao je Savo Ćetković Mogao je Primorac u regularnom dijelu meča da završi posao, ali je isto tako mogao i da izgubi.

Prvo je Đorđije Stanojević na 1.56 prije kraja pogodio za 18:17, ali su gosti brzo sa igračem više preko Miroslava Perkovića izjednačili. Nakon tajm-auta domaćih Stanojević je bio neprecizan na 45 sekundi do kraja, da bi gosti propustili idealnu šansu sa igračem više da dođu do pobjede. Ali, šut Vasilija Martinovića završio je blok Primorca. - Prije svega, zahvalio bih publici koja je u velikom broju došla da nas podrži, što nam je mnogo značilo. Zahvalio bih ekipi Novi Beograd na fer i ko-

rektnoj borbi, a poslije svega mojim igračima i stručnom štabu. Borili smo se do kraja. Nijesmo se predavali i kada nije išlo. Vjerovali smo da možemo da se vratimo i mislim da smo bili nagrađeni za kompletan trud - kazao je golman Rističević. Šampionat se nastavlja 31 januara naredne godine.

Šabac 14

Budućnost ONE 9

ŠABAC - Gradski bazen. Gledalaca: 100. Sudije: Stanišič i Kiš Rezultat po četvrtina: 6:1, 2:3,5:1, 1:4.

ŠABAC: Đurović, Tomić, Tomić (12 odbrana), Stanojević 1, Repanović 1, Lazić 1, Gavrilović 1, Mićanović, Morača-

nin 4, Mačić 2, Kovačević 1, Stojanović 1, Korać, Toholj 2. BUDUĆNOST ONE: Kolesko (10 odbrana), Milanović, Lazarević, Popović 2, Štrkalj 1, Brguljan 1, Brnović 1, Bošković 1, Stamatović, Milić, Stevović 1, Radulović, D Suoza 2, Golubović. Podgorička ekipa doživjela je šesti poraz nakon sedam odigranih utakmica u Premijer ligi - ,,plavi“ su samo u posljednjih osam minuta bili bolji rival od domaćina Šapca koji je praktično do odmora završio posao. Favorit je opravdao očekivanja, a crnogorska ekipa će narednu godinu u ovom takmičenju dočekati pobjedom (Partizan) prvom u debitantskom nastupu. A. MARKOVIĆ

i Pjastri diskvalifikovani, Ferstapen leti

PODGORICA - Las Vegas bio je fatalan za dvojac Meklarena, koji je diskvalifikovan na dvije trke prije kraja šampionata Formule 1.

Borba za titulu se zakomplikovala nakon što je tehnički delegat FIA Džo Bauer prijavio nakon trke bolide Landa Norisa i Oskara Pjastrija, a pregledom ustanovljeno da su vozila imala zaštitne ploče tanje od devet milimetara koliko je propisani minimum. Pravilo je neumoljivo, a nakon što su saslušani vozači i predstavnici tima donijeta je odluka koja je automatski oduzela Norisu i Pjastriju drugo, odnosno če-

tvrto mjesto. Meklaren je uputio izvinjenje Landu i Oskaru zbog gubitka bodova u ključnom momentu šampionata. - Kao tim izvinjavamo se i našim partnerima i navijačima čija nam podrška mnogo znači. Iako je ishod razočaravajući, ostajemo potpuno fokusirani na posljednje dvije trke. Ovakav epilog u Meklarenu jedva je dočekao aktuelni šampion Maks Ferstpen koji je stigao do postolja i izjednačio se sa Pjastriem (366), a smanjio zaostatak za liderom Norisom (390). U opticaju je 58 bodova. Naredna trka je u Kataru 30. novembra, a posljednja u Abu Dabiju 7. decembra. A. M.

Crnogorci na Svjetskom prvenstvu u kik-boksu

PODGORICA – Sutjeska je ubjedljivo pobijedila Jedinstvo Bemaks u Nikšiću (41:27) i stigla do pete pobjede ove sezone u SBbet Prvoj ligi za rukometaše.

Nikšićki sastav ima 11 bodova iz devet utakmica i na trećem je mjestu na tabeli, s bodom manje od Budućnost Podgorice i pet od Lovćena, od kojih je odigrala i meč manje.

Iza Sutjeske su Rudar s 10 bodova, Mornar 7 sa devet, Budvanska rivijera i Berane 1949 sa po osam...

Budvani imaju čak četiri utakmice manje od Sutjeske.

Najefikasniji u pobjedi ekipe

Božidara Mušikića bili su Jovo Damjanović i Jakov Ćorović sa po sedam pogodaka, po pet su dali Ilija Rafailović i Boris Šekarić Bojan Bojanić imao je 11 odbrana. Kod Jedinstva, koji ima pobjedu i osam poraza, najviše golova postigli su Danilo Joksimović (šest) i Alen Lukač (pet).

Lovćen je u subotu bio bolji od Mornara 7 (38:22), Budućnost Podgorica savladala je Berane 1949 (33:26), dok je Partizan 1949 pobijedio Rudar (35:30). Odgođen je meč Budvanska rivijera – Zabjelo. Ne. K.

PODGORICA - Seniorska kik-boks reprezentacija Crne Gore danas će početi nastup na Svjetskom prvenstvu. Prvog dana takmičenja u Abu Dabiju u ring će Lazar Klikovac (K1, do 86) i Viktor Borozan (lou-kik, do 67). Klikovcu će rival u osmini finala biti Mario Gaga iz Benina. Ako prođe dalje sastaće se sa boljim iz meča između Aleksandera Kovalčika iz Poljske i Berka Duzenlija iz Turske. Borozan će se u šesnaestini finala bori-

ti sa Adilom Omerom iz Turske. Ako savlada rivala u narednom kolu ga čeka Dastin Kronk iz Kanade. Nemanja Čađenović (lou-kik, do 71 kg), kao prvi nosilac u kategoriji, slobodan je na startu, pa u osmini finala čeka pobjednika između Andreasa Garsije iz Gvatemale i predstavnika Kanade - Zoravara Atvala Crnogorsku reprezentaciju predvode selektor Goran Radonjić i trener Andrej Đelošević R. A.

Trenutak kada Ristanović brani peterac

FORMULA 1: Šok za Meklaren u Las Vegasu

SBbet Prva liga za rukometaše (10. kolo)

Trener Sutjeske Božidar Mušikić

Crnogorski

parastonoteniser

poražen u nalu Evropskog prvenstva

Luka Bakić vicešampion

PODGORICA - Crnogorski

parastonoteniser Luka

Bakić sa srebrnim odličjem završio je nastup na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu.

Bakić je u finalnom meču kategorije S10 poražen od Poljaka Patrika Čajnovskog 3:1, po setovima 12:10, 11:4, 9:11 i 11:3. Plasmanom u finale ostvario je najveći uspjeh u karijeri i osvojio prvo pojedinačno evropsko odličje.

Bakić je i u finalu ponovio izdanja iz četvrtfinalnog i polufinalnog duela, odigrao je meč na vrhunskom nivou, ali ni to nije bilo dovoljno da iznenadi velikog šampiona. Zvanični i višestruki evropski, svjetski i paraolimpijski šampion po-

EP u boksu do 23 godine Roganović

predstavlja Crnu Goru

PODGORICA - Miloš Roganović biće jedini crnogorski predstavnik na Evropskom prvenstvu za boksere do 23 godine, koje sjutra počinje u Budimpešti.

Šampionat, koji će biti održan u organizaciji novoformirane Evropske bokserske federacije, okupiće više od 350 takmičara iz 30 država. Član Bokserskog kluba Nikšić nastupiće u kategoriji do 70 kilograma, a prvi rival, sjutra u osmini finala, biće mu Švajcarac Tim Kelenberger.

Njegov trener Boško Drašković kazao je da je Roganović u odličnoj formi i da vjeruje da

tvrdio je klasu i epitet najboljeg u kategoriji S10. Bakić je u prvom dijelu meča imao set loptu kod rezultata 10:9 i priliku da povede, nije iskoristio, pa je Čajnovski vezao tri poena za 12:10. Bolju igru u drugom setu poljski as je krunisao vođstvom od 2:0, dok je u trećem bolji bio Bakić, precizniji i sigurniji i smanjio na 2:1.

Iskustvo i kvalitet Poljaka posebno je došlo do izražaja u četvrtom setu, poveo je na startu i prednost zadržao do kraja - Uživao sam, odličan turnir od početka do finala. Pružio sam dobar otpor najboljem svjetskom stonoteniseru. Teško je igrati protiv njega, ali danas možda odigrao i najbolji stoni tenis u karijeri - kazao je Bakić

će na prvenstvu pokazati koliko vrijedi.

- Radili smo naporno, analizirali potencijalne rivale i spremni smo za sve izazove. Očekujem da Miloš pruži maksimum u svakom meču i da se bori bez respekta prema bilo kome. Ako prenese rad sa treninga u ring, možemo do rezultata na koji će Crna Gora biti ponosna - rekao je Drašković. R. P.

i naglasio da je Poljak kvalitetniji puno i svaka mu čast što je na tom nivou toliko bez poraza. - Mogu da budem ponosan na svoju igru, uživao samo od prvog do posljednjeg poena. Možda je na još bolje izdanje uticala opomena sudije za forhend servu, jer ona više nije bila ista. U nastavku više sam pazio da mi ne bi oduzeli poen. Odlično izdanje, zadovoljan sam, rekao je Bakić i istakao da je Helsingborg srećan grad za crnogorski sport.

- Tu smo i 2019. ispisali istoriju. Filip je igrao finale, sada sam ja bio finalista. Nevjerovatno iskustvo - rekao je Bakić. Bakić u karijeri ima i ekipnu evropsku bronzu, osvojenu prije šest godina u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i

Dejanom Bašanovićem. Takmičenje u grupi završio kao drugoplasirani u prvoj grupi, sa polovičnim učinkom. Poražen je na startu od Francuza Matea Bohasa 3:1, dok je u direktnom meču za drugo mesto savladao Njemca

Mia Vagnera 3:0. U četvrtfinalnom meču pobijedio je Španca Marlona Lopeza 3:0 (11:8, 11:3 i 11:3), dok je u polufinalu eliminisao Poljaka Igora Mištala. Drugi crnogorski predstavnik u Helsingborgu, Filip Radović, diskvalifikovan je sa Evropskog prvenstva, iako je izborio plasman u četvrtfinale. Crnogorske stonotenisere u Helsingborgu predvodio je trener Čedomir Damjanović, kome je asistirao Dejan Bašanović. R. PEROVIĆ

lige

Kom se ne zaustavlja

PODGORICA – Kom je apsolutni hit Druge fudbalske lige. Tim koji je bio u donjem dijelu sedmom vezanom pobjedom stigao je do zone baraža i tako najavio da je spreman čak da se bori za sam vrh.

Nevjerovatnu seriju Zlatičani su nastavili protiv Lovćena na Starom aerodromu - 2:0. Nakon „mirnih“ prvih 45 minuta, Kom je u nastavku pokazao zašto je u seriji. Igrao se 52. minut kada je nakon akcije iz kornera centaršut uputio Danilo Bracanović, a u petercu dobro reagovao Luka Drmač, koji je pogodio za 0:1. Samo osam minuta kasnije sve je bilo riješeno - Luka Sili natrčao je na

PREMIJER (12. KOLO): Totenhem pregažen na ,,Emirejtsu“

PODGORICA – Arsenal još od 2004. godine čeka na titulu u Premijer ligi i sve ukazuje na to da je konačno došlo vrijeme za šampionsku feštu na ,,Emirejtsu“. ,,Tobdžije“ su u londonskom derbiju deklasirale Totenhem sa 4:1 i napravile bijeg na tabeli – tim Mikela Artete poslije 12 kola ima šest bodova više od Čelzija, a sedam od Mančester sitija.

S obzirom na to u kakvoj formi igra Arsenal, a koliko su nestabilni njegovi konkurenti, teško je očekivati da bi bilo ko mogao da zaustavi Artetin tim na putu do 14. titule šampiona Engle-

ske. Iako je tek kraj novembra... Junak meča na ,,Emirejtsu“ bio je Ebereči Eze, koji je postigao prvi het-trik u karijeri. Prvi pogodak je dao u 41, drugi u 46, treći u 76. minutu. - Veoma lijep dan. Srećan sam što sam pomogao ekipi, ovo je posebna pobjeda. Molio sam se za het-trik, tako da sam zahvalan bogu. Cijela moja porodica bila je na stadionu i to ovaj meč i dan čini još posebnijim za mene – rekao je Eze. Totenhem od novembra 2010. nije slavio na gostovanju Arsenalu, a to je samo jedna u nizu muka koje prate ovaj tim – Sparsi su sakupili samo 18

bodova, koliko i Mančester junajted i Liverpul. Ispred njih su i Aston Vila (došla na četvrto mjesto jučerašnjim trijumfom nad Lidsom u gostima od 2:1), Kristal Palas, Brajton, Sanderlend i Bornmut. - Izuzetno je bolno stajati ovdje nakon vrlo lošeg izdanja. Mislim da nam je, posebno u prvom poluvremenu, nedostajalo agresivnosti u duelima, bili smo daleko od protivničkih igrača. U drugom poluvremenu smo se malo poboljšali, ali ni blizu nivoa kojem težimo. Vrlo je teško prihvatiti ovakav poraz. Svi smo emotivni i frustrirani i moramo na to gledati smirene

Snijeg u Pljevljima spriječio fudbal

U Pljevljima je trebalo da igraju fudbaleri Rudara i Podgorice, ali je meč odložen usljed velikog snijega u gradu na sjeveru Crne Gore. Izašao je glavni sudija meča Velimir Novović sa kapitenima obje ekipe više puta na teren pod Golubinjom, i nakon konsultacija donio odluku da se meč odloži.

odbijenu loptu i sa 16 metara savladao Bogdana Borilovića. Lovćen je u finišu mogao do gola, jer je golman gostiju Ognjen Milović skrivio penal, zaradio isključenje, ali Slobodan Perišić nije kaznio što je golmanske rukavice navukao bek Bracanović, već je loptu

poslao preko gola. Berane i Igalo odigrali su bez golova. I jedni i drugi imali su svoje prilike, ali, mreže su ostale netaknute. U prvom poluvremenu domaći su mogli do prednosti - Srđan Bošković je neprecizno šutirao sa dvadesetak metara u 18. minutu, da bi dvadesetak minuta kasnije Matija Ivanović šutirao u dalji ugao, ali je lopta završila tik pored stative gola. U nastavku veću inicijativu su imali gosti. Prijetili su preko Gardaševića u dva narata, te Markovića u 64. minutu, ali nijesu mogli do gola. R. P.

glave. Bio sam vrlo samouvjeren uoči utakmice da možemo biti konkurentni, a nijesmo bili, što je razočaravajuće – izjavio je Tomas Frank, trener Totenhema.

Arsenal je poveo u 36. minutu, kada se Leandro Trosar dobro snašao, ali imao i sreće poslije fenomenalne asistencije Mikela Merina. Onda je počeo Ezeov šou – povisio je na 2:0 na dodavanje Deklana Rajsa i nakon što je izbacio dvojicu igrača Totenhema. Tek što je počelo drugo poluvrijeme, 27-godišnji Englez pogodio je 3:0 – vrhunski je reagovao na pas Žurijena Timbera

Totenhem nije znao što ga je snašlo, prijetio mu je totalni debakl, sve dok Subimendi nije izgubio loptu na svojoj polovini, a Rišarlison lobovao Davida Raju sa čak 40 metara.

Gosti su pokušavali da se potpuno vrate u meč, ali

Eze. Ne. K.

Luka Bakić

Odigrana još dva meča 17. kola Druge fudbalske

Arsenal dobio bingo kada je ljetos potpisao Ezea X/PREMIER LEAGUE

PODGORICA - Redosljed samog vrha tabele nije se promijenio nakon 16. kola Meridianbet 1. CFL, ali razlika postoji – Sutjeska je bliža jesenjoj tituli jer sada kao lider ima četiri boda više od drugoplasiranog Mornara, a šest ispred četvrtog Dečića kojem se jednako revanširala za poraz u Tuzima – 3:1.

Serija Barana od 11 utakmica bez poraza pod vođstvom Veska Steševića jednom je morala da se prekine. Uradila je to Budućnost pod Goricom (2:0) odakle je poskočila na treće mjesto.

Najubjedljiviju pobjedu u prethodnoj rundi ostvario je Petrovac koji je brojao do četiri protiv Jedinstva na Starom aerodromu (4:0).

Bjelopoljci su preuzeli fenjer prvoligaškog karavana od Bokelja koji je uplovio u zonu baraža poslije trijumfa nad Arsenalom (2:0).

Tri boda za poziciju u mirnoj luci osvojilo je Jezero u duelu sa OFK Mladosti – 1:0.

LIDER RAZIGRAN PO KIŠI

Obilna kiša, vjetar, hladnoća, mekan teren – uslovi za igru nijesu bili naklonjeni akterima derbija kraj Bistrice, ali to nije smetalo Nikšićanima da odigraju ponajbolju utakmicu od početka sezone.

Sutjeska je od starta bila vidno bolji rival, ali je Dečić bio taj koji je poveo iz prekida, spletom srećnih okolnosti, kada se lopta od Kajevića talično odbila u mrežu Giljena Nastavila je četa Dejana Jelenića da dominira, kreira akcije i šanse, ali i da promašuje – za rubriku vjerovali ili ne.

Lider je u nastavku nametnuo još jači tempo, frontalno napadao, a gotovo nestvarno djelovalo je iz kakvih pozicija Sutjeska nije poentirala.

Očigledno je, međutim, bilo da Tuzani ne mogu da se odupru furioznim naletima rivala. Nikšićani su stvorili sijaset zicera, a proradili su u 52. minutu kada je Golubović izjednačio.

Za preokret je pogodio Kopitović u 63, a pobjedu potvrdio Juković u 86. minutu.

- Privilegovan sam što radim sa ovim momcima, jer su i ovoga puta pokazali nevjerovatan karakter, nevjerovatnu želju i kvalitet igre po onako teškom terenu. Moram da zahvalim ljudima iz kluba koji rade na održavanju terena jer su napravili sve da ga osposobe za utakmicu. Ovo je pobjeda koja nam daje vjetar u leđa. Dobro je bilo u svim segmentima, zadovoljan sam, ali kod mene kao trenera – euforije nema. Naše prvenstvo nije sprint, nego maraton. Ovo je samo jedan meč u nizu svega što nas čeka do kraja. Kako smo izgledali, ponašali se i vjerovali - trebalo bi da bude model za dalje izazove – rekao je šef stručnog štaba Dejan Jelenić. Sutjeska u srijedu igra četvrtfinale Kupa, a protivnik će ponovo biti Dečić.

- Riječ je o ozbiljnom timu. Dečić radi dobar posao i znamo

MERIDIANBET 1. CFL (16. KOLO): Nikšićani savladali Dečić, Budućnost prekinula pozitivan niz Mornara, Petrovac dao četiri gola Jedinstvu

Sutjeska najbliža jesenjim lovorikama

SAVIĆEVIĆ: Pred nama je mnogo posla

Vladimir Savićević je preuzeo Bokelj u sred jeseni, u teškom trenutku, kada je ekipa bila posljednja na tabeli i doslovno desetkovana povredama.

Misija mladog stručnjaka na klupi Kotorana nije najbolje počela, ali i tada je poručio: - Bokelj neće napustiti elitno društvo.

Kako je vrijeme odmicalo,

tim sa Jadrana počeo je da se diže. Savladan je Dečić u gostima (2:0), Jezero kod kuće (3:0), osvojen bod na strani protiv Jedinstva i Mornara, da bi nakon posljednje reprezentativne pauze u godini stigla pobjeda nad ljutim rivalom iz Tivta (2:0).

Bio je to prvi trijumf Bokelja u sudarima sa Arsenalom još od sredine aprila 2022. godi-

Vasko Kalezić, ofanzivac Sutjeske

Napadač Jezera Đorđe Maksimović ponovo je usamljen na vrhu liste strijelaca sa osam golova.

Dvadeset šestogodišnji ofanzivac nije zatresao mrežu od 5. oktobra i duela sa Petrovcem, ali je prije dva dana prekinuo post – egzekucijom za pobjedu protiv OFK Mladosti.

U trku za prvog golgetera lige uključio se i fudbaler ,,nebo-plavih“ sa Jadrana – Adnan Bašić, koji je u 16. kolu dva puta matirao golmana Jedinstva, Rijada Džaća. Rođeni Mostarac sada ima sedam golova, isto koliko i predvodnik navale Mornara, Balša Sekulić

da nas čeka teži meč u Kupu. Nemamo puno vremena, a treba da oporavimo igrače. Pred nam je eliminaciona utakmica, što znači da nema ispravke. Teško je u četiri dana pobijediti istog rivala dva puta, ali naše ambicije su najveće. Nastojaćemo da pružimo maksimum, a vjerujem da će to biti dovoljno da prođemo u polufinale –poručio je Jelenić, pod čijim vođstvom je Sutjeska ostvarila pet trijumfa i remi.

PLAVI PREKINULI

SERIJU MORNARA

Mornar je pod dirigentskom palicom Veska Steševića postao ekipa sa najdužim nizom bez poraza – čak 11 utakmica, računajući i meč osmine finala masovnijeg takmičenja sa Grbljem.

Jednom je serija morala da se zaustavi, a u tome je uspjela Budućnost koja je pred svo-

jim navijačima slavila sa 2:0. Drugi derbi kola dobio je potpuno novu dimenziju već u trećem minutu kada su Barani skrivili penal i ostali brojčano slabiji nakon direktnog isključenja štopera Jovana

Baošića

Gosti su preživjeli najstrožu kaznu, ali nijesu izdržali 90 minuta sa čovjekom manje u polju.

,,Plavi“ su poveli golom Vukanića u 33, dok je Serikov u 52. minutu otklonio sve nedoumice oko ishoda meča.

- Rani detalj je prelomio utakmicu, iako je bilo teško i kada smo imali čovjeka više. Borili smo se, na vrijeme poveli, a potom iskontrolisali rezultat. Početkom nastavka dali smo i drugi gol, što nam je dalo dodatnu mirnoću. Zasluženo smo slavili. Nastavljamo da pritiskamo lidera. Gledamo sebe i vjerujem da

ne kada su oba kluba bila u Drugoj ligi. Od tada – tek iz sedmog pokušaja Kotorani su uzeli mjeru komšijama. Trijumf ima dodatnu težinu jer su Savićevićevi puleni uplovili u zonu baraža. Fenjer prvoligaškog karavana preuzelo je Jedinstvo koje ima isti broj bodova (14), ali slabiju gol razliku.

serijom pobjeda možemo do prvog mjesta uoči velike zimske pauze – za Pobjedu je rekao napadač podgoričkog tima Ivan Bojović Upravo je dvadeset četvorogodišnji ofanzivac promašio jedanaesterac, ali se brzo iskupio – asistencijom za vođstvo. - Plan je bio da Bulatović šutira penal, ali pošto je faul bio nad njim, ja sam preuzeo odgovornost. Nijesam najbolje izveo taj udarac i žao mi je zbog toga. Ipak, dao sam doprinos uspjehu tom asistencijom za Vukanića kod 1:0 za nas. Iza mene je teži period, bio sam povrijeđen i treba mi malo vremena da vratim rutinu i formu. Sada sam zdrav, posvećen treninzima i očekujem da brzo dođu i golovi kakve sam postizao prošle sezone kada smo osvojili titulu. Oporavilo se nekoliko nas koji smo bili van stroja. Vjeru-

- Bili smo hrabri i taktički dobro postavljeni po teškom terenu u Kotoru. Na osnovu uslova za igru – pravio sam ekipu. Izašli smo sa dva špica i tri odbrambena igrača. Morali smo da probamo dugim loptama, a dali smo gol iz prekida. Potom je uslijedio evro gol Vijere nakon šuta. Kontrolisali smo utakmicu. Rival nije imao ozbiljan udarac u prvom poluvremenu, dok je u nastavku

jem da ćemo kroz rad konstantno napredovati. Vezali smo dva trijumfa, ali vrijeme je da uvećamo tu seriju. Kada imamo pravi pristup i agresivnost, rezultati neće izostati –ističe Bojović.

UBJEDLJIVI PETROVAC Petrovac je uzeo samo bod iz četiri meča uoči pauze, ali se nakon dvonedjeljnog odmora vratio orniji, agilniji, konkretniji, u skladu sa visokim ciljevima. ,,Nebo-plavi“ su prikazali dobro izdanje na terenu FSCG na Starom aerodromu i duel sa Jedinstvom riješili u prvom poluvremenu kada je bilo 3:0. U drugom dijelu su momci Zdravka Dragićevića dali i četvrti gol, te poslali Bjelopoljce na samo dno elitnog ranga.

Meč je obilježio dvostruki strijelac Adnan Bašić. - Odigrali smo zrelo, takmi-

inicijativa bila na njihovoj strani. Zatvorili smo se, čuvali vođstvo i zasluženo pobijedili. Prvih pola sata je pokazatelj kako treba da izgledamo. Lijepo zvuči podatak da više nijesmo posljednji, ali pred nama je mnogo posla. Idemo dalje. Već u sljedećem meču gostujemo Budućnosti pod Goricom, gdje ćemo pokušati da priredimo iznenađenje – za Pobjedu je rekao Savićević.

čarski, pokazavši pravo lice. Brzi gol već u drugom minutu olakšao nam je posao. Momci su odlično realizovali ono što smo pripremili. Teren je bio težak, ali smo se dobro snašli. Bila nam je potrebna pobjeda zbog samopouzdanja i neke male krize rezultata. Imamo problema sa povredama, ali širina rostera nam omogućava da održimo nivo kvaliteta – za Pobjedu je izjavio trener Dragićević. Petrovčani spadaju u red timova koji će u srijedu igrati Kup. - Sastajemo se da Otrantom koji je nezgodna, dobra ekipa, lider Druge lige. Imaju dosta igrača sa prvoligaškim stažom i zaslužuju poštovanje. Igra se jedna utakmica, a to znači da moramo da budemo fokusirani, ozbiljni, sa minimalnim brojem grešaka. Naš cilj je da uđemo u polufinale – zaključio je Dragićević. D. KAŽIĆ

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Prekaljeni ratnik u Legiji stranaca na śeveru Afrike

VASO STEVOVIĆ U ŠTABU LEGIJE STRANACA. FRANCUSKI OFICIR I POSLANIK

Vaso Stevović, oficir crnogorske vojske, Crnogorac u borbi protiv Romela, heroj mnogih bitaka od Lovćena, Strumice, Solunskog fronta, preko Maroka, Sirije, borbi za Tunis do oslobodilačke operacije za Strazbur. Ranjavan je više puta samo na jednom frontu i u jednom ratu, a učestvovao je u desetinama velikih bitaka u više od šest ratova. Rođen je 28. januara 1888. godine na Trešnjevu kod Cetinja, sin je Mihaila Đikanovog Stevovića iz Kobiljeg Dola u Cucama, crnogorskog ratnika sa Grahovca i Vučjeg Dola čije prsi je krasilo 19 odlikovanja među kojima i zlatna Obilića medalja kao najveće crnogorsko odlikovanje za hrabrost. Vaso Mihailov je u crnogorsku vojsku stupio još 1908. godine kao njen regrut. Oblačenje uniforme na Cetinju obilježiće njegov život kao vojnika, oficira i ratnika narednih nekoliko decenija. Učestvovao je u Prvom balkanskom ratu od oktobra 1912. do aprila 1913. godine u sastavu Cucko-ćeklićkog bataljona Katunske brigade koja je dejstvovala u sastavu Pri-

Vaso Stevović, oficir crnogorske vojske, Crnogorac u borbi protiv Romela, heroj bitaka od Lovćena, Strumice, Solunskog fronta, preko Maroka, Sirije, borbi za Tunis do oslobodilačke operacije za Strazbur. Ranjavan je više puta samo na jednom frontu i u jednom ratu, a učestvovao je u više od šest ratova

morskog odreda crnogorske vojske u pravcu Taraboša i Skadra. Kad crnogorska vojska još nije uspjela ni da spere krv sa oružja, kralj Nikola je ponovo pozvao svoje vojnike da se priključe srpskoj vojsci u borbi protiv bugarske vojske. Vaso Stevović je u junu 1913. godine stupio u redove tzv. Crnogorske divizije koja je uzela učešće u Drugom balkanskom ratu i naročito se istakla u bici na Bregalnici proslavljajući po ko zna koji put slavu crnogorskog oružja. Za mladog cuckog vojnika ratovanje je tek počinjalo, već 4. avgusta 1914. godine priključio se Cucko-ćeklićkom bataljonu koji se borio u sastavu Katunske brigade na Lovćenskom frontu protiv austrougarskih trupa u Prvom svjetskom ratu. U borbama protiv austrougarskih jedinica na Grahovu, ranjen je u desnu ruku 28. decembra 1914. godine. Nakon ranjavanja premješten je u bolnicu na Cetinju iz koje je otpušten 25. januara 1915. godine, da bi se ponovo priključio svom bataljonu na Lovćenskom frontu. Ne sakrivajući se iza zaklona, hrabro se borio rame uz rame sa svojim plemenicima, da bi bio ponovo ranjen u desnu nogu 8. aprila 1915. godine, nakon čega se oporavljao do maja iste godine u bolnici na Cetinju. Želja da se bori za svoju Crnu Goru nije ga napuštala i nakon drugog ranjavanja priključio se crnogorskoj vojsci u odbrani Lovćena od nasrtaja višebrojnijeg neprijatelja. Ponovo je lakše ranjen u ruku 25. decembra 1915. godine, a nakon desetak dana uslijediće slom crnogorske vojske. Kako je bio na liječenju uspio je da se povuče iz Crne Gore sa djelovi-

ma crnogorskih jedinica preko Albanije na Krf, odakle se u sastavu Crnogorskog dobrovoljačkog bataljona priključio savezničkim snagama u borbama na Solunskom frontu. Crnogorska vrela krv i junaštvo pokazalo se i u sastavu Prve srpske armije vojvode Živojina Mišića, u borbama oko Bitolja (Monastira) teže je ranjen bajonetom u stomak 4. aprila 1917. godine. Nakon ranjavanja je odveden u bolnicu u Solunu u kojoj je ostao sve do 19. oktobra 1917. godine. Nakon što se uspješno oporavio priključio se srpskim i francuskim snagama u opsežnim operacijama na Solunskom frontu, da bi po-

Vaso Stevović je ranjen u desnu ruku u decembru 1914. u borbama protiv austrougarskih trupa. Nakon liječenja vratio se u svoj bataljon da bi bio ponovo ranjen u desnu nogu u aprilu 1915. Po oporavku priključio se crnogorskoj vojsci u odbrani Lovćena. Ponovo je lakše ranjen u ruku decembra 1915. Tokom 1917. dva puta je teže ranjavan na Solunskom frontu

novo bio ranjen metkom u glavu na liniji fronta kod Strumice u Makedoniji 18. februara 1918. godine. Sve do 23. aprila 1918. godine proveo je u Solunu na liječenju. Krajem decembra 1918. godine vratio se na Cetinje. Svjestan nepravde koja se dogodila Crnoj Gori, oduzimanjem njenog imena i državnosti, sa braćom Savom i Vidakom učestvovao je u Božičnom ustanku 1919. godine, koji su podigli crnogorski oficiri za pravo, čast i slobodu Crne Gore. U prvoj polovini 1919. godine nezadovoljan stanjem u zemlji emigrirao je iz Crne Gore za Francusku i pridružio se crnogorskoj emigraciji okupljenoj oko kralja Nikole i njegovog Dvora. Ratnički i avanturistički duh tjerao ga je da uvijek pravi opasne i teške izbore. Kako je znao nešto francuskog jezika ubrzo se priključio Legiji stranaca u kojoj se nalazila već jedna znatna grupa Crnogoraca. Od strane

crnogorskog kralja i Dvora u egzilu kao potporučnik odlikovan je 25. novembra 1919. godine Medaljom za hrabrost za učešće u ratu 1914-1918. godine (ukaz potpisan od strane generala Milutina Vučinića), 2. januara 1920. godine Medaljom za hrabrost sa nekoliko odlikovanja, a Ordenom knjaza Danila za nezavisnost V stepena odlikovan je 6. marta 1922. godine od strane kralja Mihaila I Petrovića Njegoša (ukaz potpisan od strane ministra dr Pera Šoća). Nakon uspješno savladanih rigoroznih zahtjeva regrutacije i obuke sa Drugom pješadijskom regimentom Legije stranaca učestvovao je u misijama u Maroku od 1922. godine i Siriji od 1925. do 1927. godine. Najznačajnije operacije iz ovog perioda su bitka kod Tizija u planinskom dijelu Maroka 30. jula 1922. godine, Rifski rat (Drugi Marokanski rat) 1925-1926. godine, Veliki sirijski revolt, zatim desetočasov-

na bitka kod Musajfiraha 17. septembra 1925. godine u Siriji itd. Kao oficir crnogorske vojske i iskusni ratnik iz mnogih bitaka, stekao je ugled i pozicije u Legiji stranaca. U Drugom svjetskom ratu nakon kapitulacije Francuske i primirja sa Njemačkom Vaso Stevović je pripadao dijelu Legije koja nije podržavala kolaboracionistu maršala Petena i Višijevsku vladu, već „Slobodnu Francusku” na čelu sa generalom Šarl de Golom. Ovi djelovi Legije stranaca nastavili su borbu na strani saveznika u Africi. Od 1940. godine kao već iskusni komandir i ratnik u sastavu Legije borio se protiv italijanskih i njemačkih snaga na śeveru Afrike. Tokom aprila i maja 1943. godine sa svojom Drugom pješadijskom regimentom učestvovao je u Tuniškoj kampanji, učestvujući u bici za Tunis protiv njemačkog Afričkog korpusa kojim je komandovao poznati general Ervin Romel (popularno nazvan Pustinjska lisica). Sa svojom regimentom učestvovao je u još nekoliko značajnih bitaka poput Djebel Mansour i Sidi Abd el Kerim. Nakon uspješnih operacija na śeveru Afrike, iskrcavanjem saveznika juna 1944. godine započele su operacije osobođenja Zapadne Evrope. (Nastavlja se)

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

Legionari u borbi na pustinjskom terenu

Vaso M. Stevović u uniformi crnogorske vojske

General Milutin Vučinić

Ukaz o dodjeli medalje za hrabrost Vasu Stevoviću, 1919. godina

Program prekogranične saradnje Srbija –Crna Gora 2021–2027 u okviru

Instrumenta pretpristupn e podrške (IPA III)

Referentni broj: EuropeAid/185585/ID/ACT/Multi

Ministarstvo finansija Republike Srbije, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU (CFCU) u saradnji sa

Ministarstvom za evropske integracije Republike Srbije i Ministarstvom evropskih poslova Crne Gore objavljuju

Prvi poziv za dostavljanje predloga projekata iz sljedećih oblasti:

Tematski prioritet 1: Zapošljavanje, mobilnost radne snage i socijalna i kulturna inkluzija preko granica

Tematski prioritet 2: Podsticanje turizma i kulturne i prirodne baštine

koji će biti finansijski podržani iz IPA III budžeta Programa prekogranične saradnje Srbija –Crna Gora za 2022. i 2024. godinu

Programsko područje obuhvata:

U Republici Srbiji: Opštine Priboj, Prijepolje, Nova Varoš i Sjenica u Zlatiborskom okrugu; opštine Kraljevo, Vrnjačka Banja, Novi Pazar, Raška i Tutin u Raškom okrugu; i opštinu Ivanjica u Moravičkom okrugu.

U Crnoj Gori: Opštine Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Šavnik i Žabljak.

Predloge projekata slati poštom, dostaviti lično ili putem kurirske službe na sljedeću adresu: Ministarstvo finansija Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU (CFCU) Odeljenje za organizaciju postupaka ocenjivanja ponuda i ugovaranje Balkanska 53, prizemlje/pisarnica, 11000 Beograd, Republika Srbija

Rok za dostavljanje predloga projekta je 26.01.2026. godine (u slučaju lične dostave, rok za prijem je 15:00 časova po lokalnom vremenu istog dana). Prijave koje budu dostavljene nakon ovog roka biće isključene iz procesa ocjenjivanja.

Uputstvo za podnosioce prijedloga projekata dostupno je na sljedećim internet stranicama: www.cfcu.gov.rs; www.mei.gov.rs; www.cbcsrb-mne.org; https://www.gov.me/mep; https://ec.europa.eu/international-partnerships/funding/looking-for-funding_en; https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/home

Kontakti za dodatne informacije: Elektronska pošta: cfcu.questions@mfin.gov.rs

Cross-border Cooperation Programme Serbia–Montenegro 2021-2027 under the Instrument for Pre-accession Assistance (IPA III)

Reference: EuropeAid/185585/ID/ACT/Multi

Ministry of Finance of the Republic of Serbia, Department for Contracting and Financing of EU Funded Programmes (CFCU) in cooperation with Ministry of European Integration of the Republic of Serbia and Ministry of European Affairs of Montenrgro are launching 1st Call for Proposals for the following priority areas:

Thematic Priority 1: Employment, labour mobility and social and cultural inclusion across borders

Thematic Priority 2: Encouraging tourism and cultural and natural heritage with financial assistance from the 2022 and 2024 IPA III Cross-border Cooperation Programme Serbia–Montenegro budget

Cross-border areas eligible for the Programme are:

In Serbia: Municipalities of Nova Varoš, Priboj, Prijepolje and Sjenica in Zlatiborski district, municipalities of Kraljevo, Vrnjačka Banja, Novi Pazar, Raška and Tutin in Raški district and municipality of Ivanjica in Moravički district

In Montenegro: Municipalities of Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Šavnik and Žabljak

All applications are to be submitted by post, hand delivery or by courier service at the following address:

Ministry of Finance

Department for Contracting and Financing of EU Funded Programmes (CFCU) Division for Tender Evaluation and Contracting 53 Balkanska Str, ground floor/ registry office, 11000 Belgrade, Republic of Serbia

The deadline for submission of project applications is 26/01/2026 (in the case of hand-deliveries, the deadline for receipt is at 15:00 hours at local time on the same day). Any applications submitted after the deadline will be excluded from the evaluation process.

The Guidelines for Applicants are available on the following web pages: www.cfcu.gov.rs; www.mei.gov.rs; www.cbcsrb-mne.org; https://www.gov.me/mep; https://ec.europa.eu/international-partnerships/funding/looking-for-funding_en; https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/home

Contacts for additional information: E-mail: cfcu.questions@mfin.gov.rs

I. br. 2477/21

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet

“Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića , Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa Marija Bujišić, advokat iz Podgorice , radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 21.11.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se LIII (pedeset treća) prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3 , vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €;

II Pedeset treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 12.12.2025. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Univerzitet „Mediteran“ sa sjedištem u Podgorici

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to ; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €

VI Na pedeset trećem ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na pedeset trećem javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac -kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene. Baru, dana 21.11.2025. godine.

Pravna pouka: Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Poslovni broj: Iv. br. 1777/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Šljukić Uroš Čedomir iz Bara, Partizanski put br. 94, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 009545 za period od 01.01.2018. godine do dana 20.09.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.11.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Šljukić Uroš Čedomir iz Bara, Partizanski put br. 94, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 009545 za period od 01.01.2018. godine do dana 20.09.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 29.10.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 21.11.2025. godine.

Iv.br.314/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, protiv izvršnog dužnika PREDUZETNIK ANTON MAROVIĆ KOJI OBAVLJA PRIVREDNU DJELATNOST ŠTAMPARIJA PRESS STUDIO, TOTOŠI BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika PREDUZETNIK ANTON MAROVIĆ KOJI OBAVLJA PRIVREDNU DJELATNOST ŠTAMPARIJA PRESS STUDIO, TOTOŠI BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.314/2025 od 05.11.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima Rješenja Iv.br.314/2025 od 21.11.2025.godine.

Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Ulcinju, 21.11.2025. Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Poneđeljak, 24. novembar 2025.

Vaka Đurovića b.b.

81000 Podgorica, Crna Gora +382 20 410 100 www.gov.me/mps

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, na osnovu člana 117 stav 4 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list CG”, broj 122/25) i člana 6 Pravilnika o ostvarivanju prava na stipendiju za izvrsnost u visokom obrazovanju ( Službeni list CG”, broj 134/25) raspisuje

KONKURS

ZA DODJELU STIPENDIJE ZA IZVRSNOST U VISOKOM OBRAZOVANJU

ZA STUDIJSKU 2025/2026. GODINU

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (u daljem tekstu: Ministarstvo) će dodijeliti stipendije studentu/kinji osnovnih, postdiplomskih i doktorskih studija upisanom/oj na ustanovama visokog obrazovanja u inostranstvu rangiranim do 200. mjesta na posljednjoj objavljenoj međunarodnoj listi rangiranja univerziteta u svijetu Shanghai Ranking Consultancy (Šangajska lista).

I USLOVI KONKURSA

Pravo da se prijavi na Konkurs za dodjelu stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju ima student/kinja koji/e:

1) ima crnogorsko državljanstvo i mjesto prebivališta u Crnoj Gori;

2) studira na ustanovi visokog obrazovanja u inostranstvu koja je rangirana do 200. mjesta na posljednjoj objavljenoj međunarodnoj listi rangiranja univerziteta u svijetu Shanghai Ranking Consultancy (Šangajska lista);

3) prvi put upisuje semestar odgovarajuće studijske godine i nije mijenjao/la studijski program;

4) nije gubiio/la nijednu godinu tokom studija;

5) je ostvario/la izuzetne rezultate tokom prethodnog obrazovanja, i to: - student/kinja prve godine osnovnih studija koji/a je završni razred srednje škole završio/la sa srednjom ocjenom najmanje 4,50, - student/kinja druge i narednih godina osnovnih postdiplomskih ili doktorskih studija koji/a je prethodnu godinu završio sa srednjom ocjenom najmanje 8,50; 6) nije korisnik/ica druge vrste stipendije koja se dodjeljuje iz budžeta države. Stipendija se može ostvariti jednom za određenu godinu studija i nivo obrazovanja. Ministarstvo i student/kinja kome/kojoj se dodjeljuje stipendija zaključuju ugovor o stipendiranju kojim se bliže uređuju njihova prava i obaveze. Stipendija se dodjeljuje bez obaveze vraćanja i isplaćuje jednokratno.

II KRITERIJUMI Dodjela stipendije vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma:

1) pozicije ustanove visokog obrazovanja na posljednjoj objavljenoj međunarodnoj listi rangiranja univerziteta u svijetu Shanghai Ranking Consultancy (Šangajska lista);

2) ostvarene srednje ocjene u prethodnoj godini studija, odnosno školovanja;

3) uredno dostavljene dokumentacije i ispunjenosti uslova konkursa. Ukoliko se prijavi veći broj kandidata čije stipendiranje bi prekoračilo raspoloživa sredstva za ovu namjenu (budžet Fonda za izvrsnost u visokom obrazovanju), prednost će imati kandidati koji studiraju na ustanovi visokog obrazovanja koja je bolje pozicionirana na posljednjoj objavljenoj međunarodnoj listi rangiranja univerziteta u svijetu Shanghai Ranking Consultancy (Šangajska lista). Ukupni budžet Fonda za izvrsnost u visokom obrazovanju za studijsku 2025/2026. godinu iznosi 500.000 eura (slovima: pet stotina hiljada eura). Ako se sistem ocjenjivanja strane ustanove visokog obrazovanja razlikuje od sistema ocjenjivanja koji se primjenjuje u Crnoj Gori, ekvivalencija inostrane srednje ocjena sa srednjom ocjenom koja se stiče prema sistemu ocjenjivanja u Crnoj Gori, vrši se u skladu sa članom 6 Pravilnika.

Visina stipendije određuje se u odnosu na troškove školarine i troškove života. Troškovi života, po pravilu, obuhvataju: troškove smještaja, ishrane, zdravstvenog osiguranja i lokalnog javnog prevoza. Za studenta/kinju doktorskih studija, troškovi školarine, po pravilu, obuhvataju i troškove koji se odnose na istraživanje, sitnu opremu, publikovanje naučnih radova, nabavku literature i učešće na naučnim kongresima.

III SPISAK DOKUMENTACIJE I NAČIN PODNOŠENJA PRIJAVE ZA DODJELU STIPENDIJE

Prijava za dodjelu stipendije sa potrebnom dokumentacijom podnosi se Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u elektronskom obliku (skenirano u pdf. formatu) na adresu sasa.rocen@mpni.gov.me ili putem pošte. Dokumentacija obuhvata:

1) prijavu za dodjelu stipendije (na propisanom obrascu prijave);

2) CV kandidata (u Europass formatu);

3) preporuku predmetnog/e profesora/ke (na engleskom jeziku);

4) potvrdu o redovnom studiranju (sa prevodom ovlašćenog sudskog tumača);

5) uvjerenje o položenim ispitima iz prethodne godine studija (sa prevodom ovlašćenog sudskog tumača);

6) uvjerenje o diplomiranju, odnosno diplomu o završenom prethodnom nivou studija za studenta postiplomskih i doktorskih studija (sa prevodom ovlašćenog sudskog tumača);

7) uvjerenje o državljanstvu; 8) potvrda o mjestu prebivališta; 9) kopiju biometrijske lične karte ili pasoša; i 10) skalu ocjenjivanja ustanove visokog obrazovanja. Studentu/kinji koji/a podnese prijavu za dodjelu stipendije šalje se poruka o statusu prijave na adresu za prijem elektronske pošte koju navodi prilikom podnošenja prijave. Ministarstvo, radi obezbjeđenja transparentnosti postupka, na svojoj internet stranici objavljuje spisak studenata koji su podnijeli prijavu za dodjelu stipendije, koji sadrži: ime i prezime studenta, naziv strane ustanove visokog obrazovanja na kojoj studira, godinu studija, srednju ocjenu završnog razreda srednje škole, odnosno prethodne godine studija. Ministarstvo obrazuje Komisiju za dodjelu stipendije (u daljem tekstu: Komisija), koja ima najmanje pet članova i čine je predstavnici Ministarstva i akademske zajednice Komisija razmatra prijave, utvrđuje rang listu i donosi odluku o dodjeli stipendije. Rang lista i odluka se objavljuju na internet stranici Ministarstva. Na odluku student/kinja ima pravo žalbe Ministarstvu, u roku od osam dana od dana objavljivanja odluke na internet stranici Ministarstva. Protiv odluke o žalbi može se pokrenuti upravni spor. Prijavom kandidat/kinja daju saglasnost da se njegovi/njeni podaci javno objave. Stipendija se dodjeljuje bez obaveze vraćanja i isplaćuje se jednokratno, na osnovu ugovora o stipendiranju koji se zaključuje sa Ministarstvom, a kojim se bliže uređuju njihova prava i obaveze Student gubi pravo na stipendiju u slučaju: 1) netačno prikazanih podataka; 2) ako ne ispunjava obaveze u skladu sa ugovorom o studiranju i aktima strane ustanove visokog obrazovanja na kojoj studira; 3) ispisa sa strane ustanove visokog obrazovanja na kojoj studira; i 4) isključenja sa strane ustanove visokog obrazovanja na kojoj studira. U navedenim slučajevima Ministarstvo ima pravo da raskine ugovor i zahtijeva povraćaj isplaćenih sredstava u skladu sa ugovorom i zakonom.

IV ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVE ZA DODJELU STIPENDIJE Rok za podnošenje prijave sa kompletnom dokumentacijom za dodjelu stipendije je od dana objavljivanja konkursa do 5. decembra 2025. godine u 15.00 časova. Podnijeta konkursna dokumenta se ne vraćaju. Nepotpuna i neblagovremeno podnijeta dokumentacija neće se razmatrati. Dokumenta se dostavljaju elektronskim putem (u pdf. formatu) na: sasa.rocen@mpni.gov.me (kontakt telefon 068 540 528) ili putem pošte na: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Direkcija za visoko obrazovanje Ul. Vaka Đurovića b.b. 81000 Podgorica Poštanski fah 11

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

978 Dana 23. novembra 2025. godine, u 85. godini, preminuo je naš dragi

VOJIN Ivana BRNOVIĆ

Sahrana je obavljena istog dana, po želji pokojnika u krugu porodice, u 12 časova na mjesnom groblju Zuri.

OŽALOŠĆENI: porodica BRNOVIĆ

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455,

tel/viber: 068/034-555

Tužnim srcem javljamo da je dana 23. novembra 2025. preminuo u 70. godini naš dragi

BOŽIDAR ŠUNDIĆ

Saučešće primamo u kapeli Čepurci, 24. novembra od 10 do 15 časova i 25. novembra od 10 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti 25. novembra na Novom groblju u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga ŽANA, sin LUKA, kćerka MAJA, brat GRUJICA i sestra

BOŽIDARKA sa porodicama, kao i ostala mnogobrojna rodbina

Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima, prijateljima, komšijama i poznanicima da je naša draga

preminula poslije kraće bolesti 23. novembra 2025. u 74. godini.

Saučešće primamo u kapeli Kisjele Vode 24. novembra od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju na Kisjelim Vodama.

OŽALOŠĆENI:

sin VLADAN, kćerka MARIJANA, snaha BOJANA, brat MILADIN, sestra VERA, đever ZORAN, jetrva LJILJANA, zaova DRAGICA, unučad MIJO, DUNJA, IVA, MARKO, IVAN i MATEJA i ostala brojna rodbina

Sa tugom u srcu opraštam se od voljene sestre

SAVICE Danila PEJOVIĆ

MILANA - MICA Mija LAZOVIĆ rođena LUČIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

SAVICI Danilovoj PEJOVIĆ

Draga sestro, bila si oličenje iskrenosti, čestitosti i dostojanstvenosti. Tvoju bolest i bol nadjačavao je tvoj smisao za šalu i tvoja plemenitost. Ostaćeš da živiš zauvijek u mom srcu.

Tvoja sestra LOLE CRVENICA sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

SAVICI PEJOVIĆ

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Snaha MIRJANA, bratanić MARKO i bratanična MARINA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj tetki

SAVICA Danila PEJOVIĆ

Tvoja plemenita duša, veliko srce i ljubav koju si dijelila svima nama ostaće zauvijek u našim srcima.

Sestrić MIODRAG ČAVOR sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

SAVICI PEJOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Sjećanje na tebe trajaće vječno.

Sestrična NATAŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom

VOJINU BRNOVIĆU

Pamtićemo te s ljubavlju, poštovanjem i čuvati od zaborava.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

976

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

24. novembar

SAVICI Danilovoj PEJOVIĆ

Živjela si dostojanstveno i čestito.

Zbog svega lijepog ostaćeš u našem trajnom sjećanju.

Tvoje sestrične

DANKA, SANJA i MAJA sa porodicama

Posljednji pozdrav našoj dragoj

SAVICI PEJOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodica pok. MIĆE PEJOVIĆA

Posljednji pozdrav mojoj sestri od tetke

RADI GAZIVODI

Tvoj odlazak ostavio je bolan trag u mom srcu. Sjećanje na naše zajedničko odrastanje, na tvoju bezuslovnu sestrinsku ljubav i privrženost meni i mojoj porodici, obavezuje me na vječnu zahvalnost i sjećanje. Počivaj u miru!

MILAN PEJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki LJUBICA Pavlova ŠOFRANAC

Tvoj lik i dobrotu pamtićemo zauvijek. OLIVERA Blažova sa porodicom

Navršava se godina od kada nije sa nama moja majka

961

956

Posljednji pozdrav dragoj sestri

RADI

Posljednji pozdrav kumi

RADMILI GAZIVODI

Od kumova RADULOVIĆ

Od TANJE RADOJEVIĆ sa porodicom 957

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Od MARIJE ČEPIĆ sa porodicom

LAGATOR

Četiri godine prođoše, a zaborav neće nikad.

Posljednji pozdrav ocu mog druga, brata, prijatelja

SAVO MARTINOVIĆ

963

Supruga JELENA, sin ŽELJKO i kćerka ŽELJKA sa porodicama 952

DANICA Vasova JANKOVIĆ

977

Otišla si iz našeg života, ali ostavila snažan trag poštovanja i ljudskosti, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Kćer ZORKA sa porodicom

Godinu dana je od kada nije sa nama naša majka i svekrva

DANICA Vasova JANKOVIĆ

Sin VESKO i snaha MILANKA

Godina dana je od smrti moje sestre

DANICE

962

Sjećanje na našu majku i svekrvu ne blijedi. Uvijek si u našim mislima.

954

Počivajte u miru, neka Vas Anđeli čuvaju na nebu, gdje ste Vi stali, Baka će da produži. Ostavili ste mu važnu ulogu u životu da čuva majku i sestre, on im je sad oslonac, ne brinite, on to može i mora... Ovo su mu najteži trenuci i dani u životu, ali sa porodicom i prijateljima mora da nastavi dalje. S poštovanjem, NJEGOV PRIJATELJ 948

Mnogo mi nedostaješ kao i svi oni koji su prošli. Počivaj kod tvojega dobrog Vasa. ANĐELIJA TANOVIĆ

RAJKO

Poneđeljak, 24. novembar 2025.

943

Danas se navršava četrdeset dana od kada se u vječnost preselila naša draga supruga, majka, svekrva i baka

LJILJANA Mijomira ŠĆEPANOVIĆ

Ostajemo zahvalni za neizrecivu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružala bezuslovno u dobru i zlu. Plemenitost, ljepotu i hrabrost kojom si plijenila, pamtićemo i prepričavati do kraja života.

Do nekog narednog susreta i zagrljaja, počivaj u miru, tiha i ponosita.

Zauvijek tvoji: suprug MIJOMIR, sinovi PETAR, VLADAN i MARTIN, snahe DANKA i JANJA, unučad IVANA, BOJAN, NIKOLETA, JELENA i SLOBODA ŠĆEPANOVIĆ