Dnevni list POBJEDA 23.10.2025

Četvrtak, 23. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora

Iz resora kojim rukovodi Novica Vuković tvrde da ih je Vuk Kadić, na njihovo insistiranje, obavijestio tek u drugoj polovini godine da FZO nema dovoljno novca

Ministarstvo

finansija neće biti nijemi posmatrač dok se novac troši bez kontrole

Iz MF su kazali Pobjedi da je, kada je riječ o zdravstvenom sistemu, neophodno jasno de nisati način nansiranja, pri čemu svi relevantni akteri to moraju imati u vidu prilikom planiranja budžeta za narednu godinu

REFORMA JAVNE UPRAVE: Zbog novog Zakona o privrednim društvima kreće „sječa“ većine čelnika državnih i opštinskih preduzeća

KOLAŠIN: Skupština usvojila odluku o spomen-obilježju mitropolitu crnogorsko-primorskom

Primjena zakona, koji je u potpunosti usklađen sa EU direktivama i Poglavljem 6, počinje 1. januara 2026. godine. Najveće promjene odnose se na način imenovanja i odgovornosti upravljačkih organa: država više neće moći da u odbore direktora i nadzorne odbore postavlja partijske ljude bez odgovarajuće stručnosti

„TUNEL“ PROŠAO ISPOD RADARA: Doktor nauka bezbjednosti upozorava da neutvrđivanjem odgovornosti ozbiljno može oslabiti povjerenje javnosti i da se šalje poruka da će napadi na institucije ostati nekažnjeni

. KUPON

Opozicija kritikuje, predsjednik pravda odluku o dodjeli najvišeg državnog odlikovanja

Kalezić: Dodjelom Ordena Crne Gore Milatović legalizuje Amfilohijevu ratnohuškačku politiku

PODGORICA - U reagovanje opozicije na najavljenu dodjelu Ordena Crne Gore ne treba da mjerimo ko je prvi. Lično, očekujem da će se i Demokratska partija socijalista (DPS) i Evropski savez (ES) suprotstaviti tome koristeći zakonske i parlamentarne mehanizme. Ali, puno je važnija namjera predsjednika države Jakova Milatovića da kroz taj orden legalizuje politiku Amfilohija Radovića.

To je za Pobjedu izjavio Danilo Kalezić, politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore komentarišući jednu od glavnih tema proteklih dana, da će nekadašnji mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve, koji je preminuo 2020. godine, biti novi nosilac najvećeg državnog odlikovanja.

Iako je šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić tek juče u ime svoje partije kazao što misli o odluci predsjednika Crne Gore, sagovornik našeg lista smatra da je to manje važna činjenica.

- Nije pitanje, i ne treba da bude tema, ko je prvi reagovao, nego način na koji su reagovale opozicione partije u parlamentu i van njega. Dobro je što se kompletna prozapadna opozicija u javnosti suprotstavila jednom, prevashodno, nezakonitom, a zatim i politički i sociološki neisprav-

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić odlikovanje vidi kao način da se „zamaskira istina o katastrofalnom petogodišnjem upravljanju Crnom Gorom“, dok šef države insistira na tome da nije prekršio zakon i da „nije neuobičajeno da se državna priznanja dodjeljuju i sveštenicima“

nom činu – dodao je Kalezić. Za njega je veoma sporno to što Amfilohije „zaslužuje da bude odlikovan ordenom od države protiv koje je radio sve samo da ona ne postoji“, što smatra specifičnim crnogorskim paradoksom.

- Ne postoji aspekt ove dodjele Ordena Crne Gore, kao od-

likovanja, koji nije sporan i legalno i legitimno. Vidjeli smo kroz angažovanje stručne javnosti da najava odlikovanja Amfilohija Radovića ne ispunjava elementarne zakonske uslove. Sa druge strane, imamo veći problem, a to je namjera predsjednika države da kroz jedan takav čin pokuša da

legitimizujuje i legalizuje političko djelovanje Amfilohija. Jer, njegov kompletan diskurs bio je politički, ratnohuškački i antizapadni. To su vrijednosti koje je promovisao kao javni djelatnik – zaključuje sagovornik Pobjede.

KONTROVERZNO I NEPRIHVATLJIVO

Na sličan način juče je i Nikolić komentarisao posthumnu dodjelu najvišeg državnog ordena, ali i podizanje spomenika Amfilohiju sljedeće sedmice u Kolašinu.

- To je nastavak istorijskog revizionizma i ima za cilj da zamaskira istinu o katastrofalnom petogodišnjem upravljanju Crnom Gorom. Vlast, koja je formirana pod pokroviteljstvom SPC, izgubila je svaki autoritet i sad joj je palo na pamet da iskoristi lik Amfilohija Radovića kako bi skrenula fokus sa svoje nesposobnosti i ključnih problema koji opterećuju društvo – izjavio je Nikolić agenciji Mina. Poslanik najjače opozicione partije, takođe, smatra da se ovim činom „vlast dodvorava biračkom tijelu, jer vjeruju da

što je on radio. Time nijesam prekršio zakon i nije neuobičajeno da se državna priznanja dodjeljuju i sveštenicima – izjavio je predsjednik Milatović za TV Vijesti. Za njega, Amfilohije je bio „ključna osoba koja je pozivala na sabranje u ključnoj, modernijoj crnogorskoj istoriji, zbog čega je Crna Gora sačuvala mir“.

je i dalje politički unosno klanjati se kultu Amfilohija Radovića“. Po njemu, upravo je to nasljeđe „kontroverzno i neprihvatljivo“. - Umesto da jačaju zajedništvo u državi, predsjednik i Vlada Crne Gore opredijelili su se da normalizuju ekstremni nacionalizam i produbljuju podjele. To je loša poruka za sve ljude građanskog usmjerenja. Amfilohije je za života kritikovan zbog ksenofobičnih, homofobnih i nacionalističkih izjava, a posebno zbog toga što je podržavao velikodržavnu ratnu politiku devedesetih, negirao genocid u Srebrenici i što je slavio ratne zločince. Međutim, apsurd današnje Crne Gore je da najviši crnogorski državni orden i spomenik, treba da dobije neko ko je negirao Crnogorce kao naciju –ukazao je Nikolić.

VREDNOVANJE

Suprotan je, pak, stav onoga ko se najviše pita o dodjeli Ordena Crne Gore.

- Dodjelom najvećeg državnog ordena pokojnom mitropolitu Amfilohiju, Crna Gora će pokazati da vrednuje ono

- Sjećate se samo godina referenduma. Mislim da je to neprocjenljvo. Pravoslavni episkop, koji je jedan od najobrazovanijih u pravoslavnom svijetu i koji je podigao ugled Crne Gore u hrišćanskom svijetu. Crnu Goru su zbog njegovog djelovanja posjetili skoro svi patrijarsi iz pravoslavnog svijeta, od vaseljenskog, ruskog, rumunskog i drugi. Imao je ključnu ulogu u demokratizaciji Crne Gore u smislu smjene decenijske vlasti koja je bila u sprezi sa organizovanim kriminalom i korupcijom – naveo je Milatović. Predsjednik Crne Gore svoju odluku o odlikovanju mitropolita SPC Amfilohija objavio je u nedjelju putem društvenih mreža. Nakon toga, glas su „podigli“ iz ES, političke platforme koju čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija. Jedan od lidera Vatroslav Belan (LP), u izjavi za Pobjedu, povezao je odluku Milatovića sa smrću Nebojše Pavkovića, generala Vojske Jugoslavije osuđenog za ratne zločine na Kosovu u prvoj polovini 1999. godine. - Za očekivati je bilo da uruči i orden danas preminulom ratnom zločincu Nebojši Pavkoviću, jer je Amfilohije propovijedao da ljudima koji nijesu vjerni Rusiji „živo meso sa njihovog tijela treba da otpadne“, a Pavković je tu kletvu i ideologiju sprovodio, zbog čega je i osuđen u Hagu. Dakle, vodeći se Milatovićevom suludom logikom, ratni zločinac Pavković posthumno zaslužuje najviše državno priznanje za visoke funkcionere stranih država i više od Amfilohija, jer je na Kosovu radio ono što je Amfilohije propovijedao – kazao je Belan za naš list. Prema najavi Milatovića, odlikovanje će posthumno biti uručeno u petak, povodom pete godišnjice smrti nekadašnjeg mitropolita SPC. U slučaju posthumnog odlikovanja, orden se predaje članovima porodice ili, ako ih nema, ukaz o odlikovanju se javno saopštava, a znak odlikovanja i povelja se mogu predati Narodnom muzeju Crne Gore. Uz to, za 28. oktobar je najavljeno postavljanje spomenika u Kolašinu, za što su državni organi još ranije dali „zeleno svjetlo“ obezbjeđivanjem minimalne podrške na takozvanoj „elektronskoj sjednici“ koja se održava telefonskim putem. Procedura je juče završena i u Skupštini opštine Kolašin, apsolutnom većinom glasova. Kristina JERKOV

REFORMA JAVNE UPRAVE: Zbog novog Zakona o privrednim društvima kreće „sječa“ većine čelnika državnih i opštinskih preduzeća

Smjenjuje se na desetine partijskih izvršnih direktora i predsjednika odbora direktora

Primjena zakona, koji je u potpunosti usklađen sa EU direktivama i Poglavljem 6, počinje 1. januara 2026. godine. Najveće promjene odnose se na način imenovanja i odgovornosti upravljačkih organa: država više neće moći da u odbore direktora i nadzorne odbore postavlja partijske ljude bez odgovarajuće stručnosti

PODGORICA - Primjenom novog Zakona o privrednim društvima, koji je već usvojen u Skupštini Crne Gore i stupa na snagu 1. januara naredne godine, počinje najdublja reforma javne uprave i državnih preduzeća u posljednjoj deceniji. Očekuje se da će, prema saznanjima Pobjede, desetine ljudi imenovanih na osnovu partijske pripadnosti, poput izvršnih direktora, predsjednika odbora direktora i članova odbora direktora, izgubiti funkcije, jer ne ispunjavaju nove uslove koje propisuje zakon, ali i zbog činjenice da se smanjuju ti upravljački organi.

Izvori Pobjede navode da se razrješenje Ivana Bulatovića sa čelnog mjesta EPCG ne dovodi u direktnu vezu sa tim, ali da se ta ,,teza provlači u neformalnim razgovorima u Vladi“.

POČETAK

- Ove promjene u EPCG su samo početak. Slijedi ,,sječa“ izvršnih direktora i članova odbora direktora na osnovu zakona o privrednim društvima. Od 178 izvršnih direktora javnih preduzeća na nivou države i opština biće zamijenjeni svi oni koji ne ispunjavaju uslove. Tu suštinski počinje reforma javne uprave - tvrde izvori Pobjede, koji navode i da primjenu tog zakona prati Ministarstvo finansija. Usvojeni propis koji je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma na čijem je čelu Nik Đeljošaj, predviđa da državna i opštinska preduzeća mogu imati ili izvršnog direktora ili odbor direktora, dok će predsjednik odbora direktora ubuduće morati biti neizvršni direktor, odnosno lice koje nije zaposleno u samom preduzeću. Time se, prvi put, jasno razdvaja uprav-

ljačka i nadzorna funkcija. Razlog je što političke partije više neće moći da zadržavaju svoje ljude u odborima direktora, jer se traže dokazane stručne kvalifikacije, iskustvo i odsustvo sukoba interesa. Zakon jasno definiše da organi društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) mogu biti skupština društva i direktor, ali i da se statutom može predvidjeti odbor direktora. Upravo u tu kategoriju spadaju gotovo sva državna i opštinska

preduzeća, od CEDIS-a, Regionalnog vodovoda, Monteputa i EPCG Solar gradnje, do Radio-difuznog centra i Skijališta Crne Gore. Gotovo sva 123 opštinska preduzeća registrovana su kao DOO, a u njima, kako navode izvori Pobjede, veliki broj partijskih funkcionera prima naknade.

NOVA PRAVILA IGRE

Primjena zakona, koji je u potpunosti usklađen sa EU direktivama i Poglavljem 6, počinje

1. januara 2026. godine. Najveće promjene odnose se na način imenovanja i odgovornosti upravljačkih organa, na način da država više neće moći da u odbore direktora i nadzorne odbore postavlja ljude na osnovu partijske pripadnosti bez odgovarajuće stručnosti.

Zakonom je propisano da predsjednik odbora direktora mora biti neizvršni direktor, čime se jača nadzor i uvodi standard korporativnog

upravljanja u skladu sa praksom Evropske unije. Javna i energetska preduzeća, poput EPCG, CEDIS-a i CGES-a, moraće da do 1. aprila 2026. godine usklade statute, organe upravljanja i interne akte sa novim pravilima. Zakon uvodi i novi model odnosa između države i javnih kompanija, koji predviđa da Vlada i resorna ministarstva zadržavaju vlasničku ulogu, ali gube direktni uticaj na operativno upravljanje. Država postaje „vlasnik-nadzornik“, a ne „vlasnik-upravljač“, što znači da politički uticaj na svakodnevno poslovanje treba da bude eliminisan. Za energetski sektor to znači strožu odgovornost menadžmenta i jaču korporativnu disciplinu. Članovi upravljačkih organa dužni su da postupaju sa pažnjom „dobrog privrednika“, a svaka zloupotreba ili neodgovorno upravljanje može biti osnov za ličnu odgovornost. Sva javna preduzeća moraće do 1. aprila 2026. godine da usklade statute i interne akte s novim zakonom, a odluke donijete po starim pravilima više neće biti važeće. Istovremeno, organi javne uprave dužni su da pripreme nove pravilnike o nadzoru i izvještavanju, kako bi država kao vlasnik mogla da prati rad društava po evropskim standardima. Nenad ZEČEVIĆ

Premijer Milojko Spajić u Londonu učestvovao na međuvladinoj inicijativi za povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije

PODGORICA – Crna Gora je spremna da preuzme predsjedavanje Berlinskim procesom, a njeno vođstvo ovom diplomatskom inicijativom naredne godine ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, ocijenio je premijer Milojko Spajić.

On je juče, na poziv britanskog kolege Kira Starmera, učestvovao na Samitu Berlinskog procesa u Londonu i tom prilikom poručio da je iduća 2026. godina posebno važna za Crnu Goru jer tada, kako je pojasnio, planira da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja i formalno zaključi pristupne pregovore sa EU. - Naredne, 2026. godine ne samo da obilježavamo 20 godina od obnove državne nezavisnosti, već ćemo biti domaćini Samita EU – Zapadni Balkan i preuzeti predsjedavanje Komitetom ministara

Savjeta Evrope. U ovom duhu, i s obzirom na značaj koji Berlinski proces ima za Crnu Goru, sa zadovoljstvom objavljujemo ovu informaciju zajedno sa našim partnerima, prije svega Ujedinjenim Kraljevstvom i Njemačkom, da smo, kao država, spremni da preuzmemo i predsjedavanje Berlinskim procesom naredne godine – rekao je Spajić. Premijer je istakao da naša zemlja tu odgovornost prihvata sa odlučnošću i čvrstom posvećenošću da nadograđuje ovogodišnje uspjehe. - Sa našim vođstvom, zalaga-

ćemo se za ubrzanu implementaciju Zajedničkog regionalnog tržišta i Zelene agende, unaprijeđenu transparentnost i produbljenu saradnju u digitalnim, zelenim i bezbjednosnim inicijativama, kao i u oblastima mobilnosti, obrazovanja, nauke i inovacija - poručio je Spajić. Naglasio je i kako je vrijeme da Zapadni Balkan bude prepoznat kao naredna evropska razvojna zona.

- Dopustimo da naše političke riječi prate ekonomska djela, kako bismo obećanje Berlinskog procesa pretvorili u

blagostanje koje će svaki građanin našeg regiona osjetiti –poručio je Spajić. Podsjetio je da je Crna Gora „napravila značajan korak naprijed pristupanjem SEPA“ i ocijenio da je to naše kompanije i građane približilo punom učešću u evropskom finansijskom sistemu.

- Ove godine smo vidjeli da kada Zapadni Balkan i Evropska unija djeluju sa ambicijom i strateškom vizijom, napredak je stvaran i mjerljiv. Od održivih investicionih okvira do usvajanja standarda za zelene obveznice i Regionalne

platforme za inovacije, 2025. godina je bila godina opipljivih rezultata – kazao je Spajić. Poručio je i kako bi ukidanje roming naknada između Evropske unije i Zapadnog Balkana predstavljalo „snažan simboličan i praktičan korak naprijed“.

- Ostvarivanje „Rominga kao kod kuće“ poslalo bi snažnu poruku jedinstva i ravnopravnosti, povezalo naše građane na najdirektniji mogući način i ojačalo jedinstveno digitalno tržište koje nas sve povezujesmatra Spajić. Govoreći o bezbjednosti, premijer je naglasio značaj Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana WB3C u Crnoj Gori.

- Ova inicijativa, koju podržavaju Francuska, Slovenija i Crna Gora, predstavlja svijetli primjer kako regionalna i evropska saradnja mogu ojačati našu kolektivnu odbranu

u digitalnoj sferi. Sa velikim zadovoljstvom pozdravljam planove Ujedinjenog Kraljevstva da se pridruži ovoj inicijativi i pruži finansijsku podršku, kao dio regionalnog programa sajber bezbjednosti na Zapadnom Balkanu vrijednog pet miliona funti – poručio je premijer Spajić. Kao dio strateške agende Crne Gore Spajić je istakao odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, energetsku i bezbjednost hrane, kao i otpornost na klimatske promjene. - Zapadni Balkan sebi ne može dozvoliti da bude ranjiv ni usljed spoljnih šokova, ni usljed unutrašnjih podjela. Zato podržavamo inicijative poput Zelene agende za Zapadni Balkan i saradnju u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta, koje jačaju i ekonomsku i stratešku otpornost – zaključio je Spajić. Đ.Ć.

Uprava za ugljovodonike Crne Gore objavila javni poziv

Traže terminale za obavezne državne naftne rezerve

Zakonom o sigurnosti snabdijevanja, koji je usvojen prošle godine, propisano je da Uprava za ugljovodonike i najveći uvoznici naftnih derivata imaju obavezu da formiraju naftne rezerve, od čega Uprava polovinu ukupne količine

PODGORICA - Uprava za ugljovodonike objavila je javni poziv za prikupljanje ponuda za skladištenje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, u skladu sa Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Rok za dostavu ponuda je 27. oktobar, do 13 sati.

- Skladištenje obuhvata zakup skladišta za potrebe čuvanja i održavanja naftnog derivata eurodizel MEST EN 590, u količini od 15.000 metara kubnih do 20.000 metara kubnih (tačna količina utvrdiće se po završetku postupka javne nabavke eurodizela), po principu „puno za prazno“. Ponuđač treba ponuditi skladišni kapacitet za ukupnu količinu koja se traži – kaže se u javnom pozivu.

Upravljanje

Navedeno je da skladištenje u okviru tog javnog poziva podrazumijeva i operativno upravljanje obaveznim rezervama, odnosno održavanje kvaliteta i količine robe koja je predata na skladištenje, kao i osiguranje robe od uobičajnih rizika tokom cjelokupnog perioda trajanja ugovornog odnosa.

- Manipulativni i evaporativni gubici u robi nijesu dopušteni. Skladište ponuđača u kojem će se čuvati obavezne rezerve

PODGORICA - Promet preduzeća u Crnoj Gori u prošloj godini iznosio je 12,72 milijarde eura, saopšteno je iz Monstata.

- Bruto vrijednost proizvodnje u prošloj godini iznosila je 8,67 milijardi eura, međufazna potrošnja 4,97 milijardi eura, dok je bruto dodata vrijednost iznosila 3,7 milijardi eura - navodi se u saopštenju. Najveći udio u prometu či-

naftinih derivata Uprave mora imati status javnog carinskog skladišta, a ponuđač mora biti nosilac odobrenja za carinsko skladište, u skladu sa carinskim zakonom. Ukoliko ponuđač ne ispunjava ovaj uslov u trenutku podnošenja ponude, ponuđač koji bude izabran kao najpovoljniji biće dužan da ispuni ovaj uslov u najkraćem mogućem roku po potpisu ugovora – piše u javnom pozivu.

Skladište za obavezne rezerve naftnih derivata Uprave mora imati upotrebnu dozvolu u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata.

- Skladište za obavezne rezerve naftnih derivata Uprave, odnosno terminal na kojem se čuvaju obavezne rezerve naftnih derivata mora imati infrastrukturu za istovar i utovar naftnih derivata sa najmanje dvije vrste transporta, terminal mora biti dostupan bilo kojem dobavljaču/kupcu naftnih derivata Uprave kojeg odabere Uprava, terminal mora biti opremljen za kontrolu količina i kvaliteta obaveznih rezervi u skladu sa tehničkim propisom kojim se uređuju zahtjevi

u pogledu kvaliteta kao i kontrole kvaliteta naftnih derivata, terminal mora biti opremljen SCADA sistemom koji najmanje pokriva rezervoarski prostor, instalacije za istovar i utovar naftnih derivata, kao i instalacije zaštite od požara i eksploziju – navodi se u javnom pozivu i dodaje da otprema naftnih derivata mora biti moguća u roku od 24 sata od zahtjeva Uprave. - Skladište mora biti obezbijeđeno sa tehničkim i organizacionim mjerama sigurnosti i zaštite terminala, a koje obuhvataju zaštitu od požara i eksplozije, zaštitu životne sredine, zaštitu i zdravlje na radu, kao i fizičku i tehničku zaštitu objekta, u skladu sa važećim propisima Crne Gore –precizira se u javnom pozivu. rokovi

Predviđeno je da se ugovor o skladištenju zaključuje na period od tri godine, za količinu naftnog derivata eurodizel MEST EN 590 koja će biti isporučena na skladište po završetku postupka javne nabavke eurodizela (očekuje se da će biti u rasponu od 15.000 do 20.000 metara kubnih).

Rok važenja ponude je 180 dana od roka za podnošenje ponuda.

Ponuđač je dužan dostaviti bankarsku garanciju kao sredstvo obezbjeđenja ponude na iznos od 20.000 eura, plativu na prvi poziv, bez prava prigovora, izdatu na ime i za račun Uprave. Bankarska garancija ponude mora imati rok važenja najmanje 180 dana od roka za podnošenje ponuda.

- Uprava će aktivirati bankarsku garanciju za ozbiljnost ponude u slučaju ako ponuđač povuče ili opozove ponudu nakon isteka roka za podnošenje ponuda, kao i tokom propisanog perioda važenja ponude, ako ponuđač odbije da zaključi ugovor, nakon donošenja odluke Uprave, ako ponuđač ne dostavi bankarsku garanciju za uredno izvršenje ugovora, prilikom njegovog zaključenja.

- Ponuda obavezuje ponuđača do isteka roka važenja ponude, a na zahtjev Uprave ponuđač može produžiti rok važenja svoje ponude - piše u javnom pozivu.

Zainteresovani ponuđači se prijavljuju na ovaj javni poziv podnošenjem ponude pre-

poručenom poštom ili lično na arhivi Uprave, u zatvorenoj koverti.

Odluku o odabiru najpovoljnije ponude ili odluku o poništenju donijeće Uprava u roku od sedam dana od isteka roka za podnošenje ponuda.

Uprava zadržava pravo da izmijeni ili dopuni pojedine odredbe tog javnog poziva, najkasnije tri dana prije roka za dostavljenje ponuda, uključujući odredbe koje definišu rokove.

Ugovor o skladištenju dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave za ugljovodonike u Crnoj Gori će se zaključiti u roku od deset dana od dana dostavljanja Odluke o odabiru najpovoljnije ponude prvorangiranom ponuđaču.

- Odabrani ponuđač, sa kojim će biti sklopljen ugovor, obavezan je u roku od deset dana od dana potpisa istog predati Upravi garanciju za uredno izvršenje ugovora, za slučaj povrede ugovornih obaveza, plativu na prvi poziv, bez prava prigovora, izdatu na ime i za račun Uprave, u visini od deset odsto od ukupno ugovorene cijene bez PDV-a. Rok važenja garancije mora obuhvatati pe-

Strukturno istraživanje Monstata o poslovanju preduzeća u prošloj godini

riod na koji se ugovor zaključuje – piše u javnom pozivu. adaptacija terminala

Ministarstvo energetike i rudarstva je nedavno po treći put raspisalo tender za adaptaciju i modernizaciju rezervoara naftnih derivata na terminalu u Baru, koji je u vlasništvu državnog Montenegrobonusa, u kojima je planirano skladištenje obaveznih naftnih rezervi. Vrijednost tendera je ostala ista i iznosi 2,12 miliona eura sa PDV-om. Nakon što je prvi tender propao jer nije stigla nijedna ponuda zbog preniske cijene, drugi tender je, sudeći po navodima iz odluke o poništenju, pao zbog poreskog duga od 2,22 eura jedne od članica konzorcijuma S.A.K.Z - Tibox- Oliver. Na drugi tender, čija je vrijednost sa prvobitnih 1,77 miliona povećana na 2,12 miliona eura, stigla je i ponuda kompanije Spring Tech iz Beograda, ali je i ona ocijenjena neispravnom, jer nijesu dostavili bankarsku garanciju. Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva. U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, o potrebi što skorijeg pokretanja postupka javne nabavke eurodizela radi formiranja obaveznih naftnih rezervi, koju je Vlada usvojila 25. septembra navedeno je da je država od 11. februara zaključno sa 16. septembrom naplatila 8,45 miliona eura naknade za formiranje obaveznih naftnih rezervi koju građani plaćaju kroz cijenu goriva. Ministarstvo očekuje da će do kraja godine po tom osnovu ukupno prihodovati oko 11 miliona eura. Zakonom o sigurnosti snabdijevanja, koji je usvojen prošle godine, propisano je da Uprava i najveći uvoznici naftnih derivata imaju obavezu da formiraju naftne rezerve, od čega Uprava polovinu ukupne količine. S. popoviĆ

ni trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala od 5,65 milijardi eura.

U Monstatovom strukturnom istraživanju o poslovanju preduzeća u Crnoj Gori u prošloj godini navodi se da

se na prerađivačku industriju odnosi 1,19 milijardi eura, a na građevinarstvo 1,27 milijardi eura.

Cilj strukturnog istraživanja o poslovanju preduzeća jeste obračun indikatora potrebnih za analizu strukture djelatnosti poslovnih subjekata, strukture inputa i autputa proizvodnog procesa, poslovnog uspjeha i konkurentnosti ekonomskih subjekata. Promet, kako su objasnili statističari, obuhvata obračunate prihode od prodaje robe i

usluga bez poreza na dodatu vrijednost (PDV). Bruto vrijednost proizvodnje predstavlja tržišnu vrijednost sve proizvedene robe i usluga. Međufazna potrošnja po nabavnim cijenama je vrijednost proizvoda i usluga koji se transformišu, koriste ili troše u procesu proizvodnje. Bruto dodata vrijednost predstavlja razliku između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje. r. e .

PODGORICA – Vlada je prilikom potpisivanja Sporazuma o saradnji sa Ujedinjenim arapskim emiratima (UAE) na osnovu kojeg neće biti u obavezi da primjenjuje Zakon o javnim nabavkama preuzela veliki rizik, jer se na takvu pogodnost može pozvati investitor iz bilo koje druge zemlje sa kojom imamo bilateralni sporazum koji sadrži klauzulu o najpovlašćenijoj naciji, kao što je slučaj sa Srbijom i Holandijom, saopštio je profesor emeritus Pravnog fakulteta Kjušu u Japanu dr Časlav Pejović na jučerašnjoj konferenciji o crnogorskom pravnom okviru, stranim ulaganjima i strateškim ciljevima zemlje koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN).

Dovoljno je, kako navodi, da se kompanija koja je iz Crne Gore, registruje u Srbiji ili Holandiji, samo da bi kao strani investitor mogla da tuži državu, imajući u vidu da se nacionalnost zasniva na mjestu registracije.

Čejović se pita da li je Vlada toga bila svjesna u momentu potpisivanja ovog Sporazuma dodajući da ima osjećaj da je olako zaključen bez konsultacija sa onima koji o tome nešto zaista i znaju.

- Vlada je tvrdila da to nije suprotno crnogorskom Ustavu, iako on propisuje zabranu narušavanja i ograničavanja slobodne konkurencije i podsticanja neravnopravnog položaja – ukazao je Čejović.

,,Pa P irne“ kom Panije

Naveo je da ima puno slučajeva da se registruju tzv. papirne kompanije u drugim zemljama, koje tamo imaju samo adresu, a da se tretiraju kao investitori iz tih zemalja. Prema riječima predsjednice CIN-a Milke Tadić-Mijović , njihovo istraživanje je pokazalo da se od obnove nezavisnosti najviše ulagalo iz zemalja koje ne dijele spoljopolitičke i strateške ciljeve naše zemlje te da je od deset zemalja koje su uložile preko 14,6 milijardi eura, samo četiri iz Evropske unije. Pritom se manje ulagalo u oblasti koje bi mogle doprinijeti održivom razvoju i diverzifikaciji privrede, a najviše u nekretnine koje u strukturi stranih direktnih investicija (SDI) čine više od 50 odsto.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) dr Nina Drakić je kazala da nemamo jasnu sliku o porijeklu investicija, imajući u vidu da se porijeklo vodi u zavisnosti od toga iz koje države je stigao novac, tako da ne mora nužno da znači da, ako je novac uplaćen iz švajcarske banke, da je riječ o švajcarskoj investiciji.

- Crna Gora ne vodi direktnu sektorsku statistiku, pa ne možemo da analiziramo u koji sektor je tačno uložen novac kako bismo imali pola-

23. oktobar 2025.

Konferencija o pravnom okviru za strana ulaganja i strateškim ciljevima

Vlada sporazumom sa UAE rizikuje tužbe drugih stranih investitora koji traže iste pogodnosti

Investitori iz zemalja sa kojima Crna Gora ima bilateralni sporazum sa klauzulom o najpovlašćenijoj naciji mogu tražiti iste pogodnosti koje su date investitorima iz UAE, koje isključuju obavezu primjene Zakona o javnim nabavkama, smatra dr Časlav Pejović, profesor emeritus Pravnog fakulteta Kjušu u Japanu

zne osnove koje bi služile za kreiranje politika – ocijenila je Drakić dodajući da činjenica da se najviše ulaže u nekretnine pokazuje da se novac usmjerava ka nisko rizičnim sektorima.

Važan je rast domaćih investicija, ukazala je Drakić, dodajući da one imaju dvostruki značaj za našu ekonomiju te da je za privlačenje investicija potrebna jasna vizija i konzistentna ekonomska politika.

- Poslovni ambijent mora biti stabilniji, predvidljiviji te usklađeniji sa savremenim tržišnim standardima. Potrebni su adekvatnni podsticaji za sektore koji su razvojni prioriteti – kazala je Drakić dodajući da su biznis barijere i dalje česte izmjene i nedosljedna primjena propisa, nedovoljna vladavina prava, nedovoljno razvijena infrastruktura i nedovoljno efikasna javna administracija.

Pravila

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Gordana Đurović ocijenila je da evropski investitori ne dolaze, jer nijesu sigurni da su pravila jasna, stalna i jednaka za sve. - To im je prethodno pitanje, elementarno za privlačenje investicija. Mi možemo da damo ne znam koliko podsticaja, ali ako ovo nemamo, investitori iz EU neće dolaziti, jer se ne osjećaju sigurno – rekla je Đurović.

Ocijenila je da je struktura izvoza veoma nepovoljna, dodajući da je najveća stavka prošle godine bila u kategoriji ostalih pomoćnih saobraćajnih sredstava.

- Ispostavilo se da je polovina tog izvoza to što smo izvezli jedan avion u djelovima koji više nije trebao našoj avio-kompaniji i to je strašno podiglo naš robni izvoz – kazala je Đurović.

Smatra da bi se kroz program konkurentnosti morala podstaći domaća industrijska proizvodnja, koja je pala na najniži nivo ikada od deset odsto BDP-a, iako je standard

da bude na nivou od 20 do 25 odsto, imajući u vidu da takva struktura spašava zemlje u slučaju kriza.

- Ja bih se zalagala da se utrostruči program za konkurentnost i da se time targetiraju firme koje već dobro rade, da bi radile još bolje. Potrebno je i standardizovati bilateralne ugovore sa investitorima, kako bi se uveli međunarodni standardi zaštite interesa države. Ne bi trebalo da se pravi razlika između investitora kroz bilateralne sporazume, ne samo da nas ne bi tužili, već da bi nam više dolazili – smatra Đurović.

Ocijenila je da je dominantno ulaganje u nekretnine dokaz deficita inovativnosti, imajući u vidu da je riječ o zamrzavanju kapitala. Đurović je ukazala da je od 58.000 kompanija u Crnoj Gori prošle godine 30.000 bilo stranih. - Od tih 30.000 kompanija trećina je iz Turske, 20 odsto iz Rusije, a deset odsto iz Srbije. Dakle ove tri zemlje čine dvije trećine ukupnih stranih kompanija u Crnoj Gori. Podatak je da 51 odsto tih kompanija ima samo jednog zaposlenog, na osnovu čega se poslije godinu traži boravak i spajanje porodice. Dobro je da se neko sjetio da izmjena-

ma Zakona o strancima predloži da svaki stranac u Crnoj Gori koji osnuje kompaniju, mora da zaposli najmanje troje, od kojih jedno mora biti crnogorski državljanin – kazala je Đurović.

i nvesticioni filter

Miloš Vuković iz Fideliti konsaltinga je ukazao da je investicija dobra onoliko koliko je dobar sistem koji je prima, te da i najbolji kapital postaje loš, ako je takav okvir. Ocijenio je da je, između ostalog, neophodno uvesti investicioni filter javnog interesa odnosno test koristi, što taj projekat donosi BDP-u, izvozu, produktivnosti, javnim prihodima, ali i prostoru i prirodi.

- Obavezna je nezavisna pravna kontrola prije potpisivanja ugovora koji se odnose na državnu imovinu, zemljište, prava građenja, koncesije ili dugoročne obaveze. Svi ugovori, aneksi, državna pomoć i olakšice moraju biti dostupni javnosti, a za projekte koji imaju uticaj na životnu sredinu ili kulturnu baštinu, moraju važiti najviši standardi procjene i javne raspravekazao je Vuković. Naglasio je i da strateški projekti moraju uključivati do-

maću radnu snagu, da je neophodno voditi računa o regionalnoj ravnoteži uz stimulanse za sjevernu regiju, te da svaki organ koji vodi proces ima nadzorno tijelo sa jasnim ovlašćenjima. - Dobar investitor ne bježi od pravila, bježi od nereda. On želi predvidljivost, vladavinu prava, jasne rokove, brzu administraciju koja za posao i ne mijenja kriterijume usput.

Loš investitor traži prečice i dogovore u četiri oka. Na nama je da odlučimo koga želimo – kazao je Vuković.

Dr Mladen Grgić, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka, koji je od 2021. do 2023. godine bio na čelu Agencije za investicije ocijenio je da Vlada potpisuje bilateralne ugovore kako bi izbjegla administrativne prepreke, problematizujući što smo prvo privremeno zatvorili poglavlje o javnim nabavkama, pa onda zaključili sporazum sa UAE kojim se te procedure izbjegavaju. Smatra da će to isto omogućiti i Zakon o strateškim investicijama investitorima koje odredi Vlada.

- Nije toliko bitno odakle su investitori, bitno je kakvi su. Kad se stvori okvir, nije ni bitno odakle će biti. Sistemski smo sebe opredijelili za je-

dan oblik investicija tako što s mo potpuno liberalizovali tržište nekretnina – ocijenio je Grgić. Jučerašnjoj konferenciji prisustvovao je i ministar pravde Bojan Božović koji je kazao da je obeshrabrujuće za strane investitore ako nemaju adekvatnu zaštitu za njihova ulaganja i ako postupci pred institucijama traju predugo. - Zato je važna svaka reforma koja ima veze sa tim. Za ovaj kvartal smo predvidjeli izmjene zakona o arbitraži i drugih zakona koji se odnose na efikasnost postupaka. Ministarstvo pravde i Vlada razmatraju mogućnost ratifikacije Singapurske konvencije o medijaciji – kazao je Božović. Direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević je ukazala da država pati od sindroma podvojene ličnosti, imajući u vidu da ima dobra strateška dokumenta i planove, ali ih u praksi ne poštuje. - Ili ne uspijeva ili ne želi. Podnijeli smo inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Sporazuma sa UEA – kazala je Janjušević dodajući da se kroz direktno nuđenje imovine bez tendera otvara velika mogućnost za korupciju. m. lekoviĆ

Elektroprivreda obilježila rođendan Termoelektrane Pljevlja

Za 43 godine TE proizvela 45 TWh električne energije

PODGORICA - Termoelektrana (TE) Pljevlja je za 43 godine rada proizvela i elektroenergetskom sistemu Crne Gore isporučila blizu 45 teravat sati (TWh) električne energije, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

- Od puštanja u rad, 1982. godine do danas, TE Pljevlja je proizvela i elektroenergetskom sistemu Crne Gore isporučila blizu 45 TWh električne energije i predstavlja neizo-

stavan segment ne samo naše kompanije, već i cjelokupnog elektroenergetskog sektorarekli su iz EPCG povodom 43 godine rada tog bloka. Oni su dodali da je posljednje tri i po godine u fokusu ekološka rekonstrukcija – strateški projekat kojim se nastoji produžiti radni vijek TE i ispuniti strogi zahtjevi evropskih direktiva u oblasti očuvanja životne sredine.

- Od početka aprila postrojenje je van mreže zbog završnih radova, čija je dinamika

zadovoljavajuća, pa se očekuje da će uskoro ponovo biti priključeno na sistem - naveli su iz EPCG.

Oni su kazali da je za njih, kao kompaniju, od izuzetnog značaja da TE Pljevlja što duže ostane dio proizvodnog portfolija, jer je tokom svih ovih decenija, naročito u periodima ljetnjih deficita kada je prosječna cijena struje na berzama višestruko premašivala onu po kojoj se isporučuje domaćinstvima, pokazano koliko je važna energija iz

jedinog termo bloka u zemlji. Na svečanosti povodom dana TE Pljevlja, predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, podsjetio je na značaj investicija koje EPCG grupa sprovodi u pljevaljskom kraju.

- Samo u ovoj godini imamo radove na realizaciji projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja, toplifikacije grada, kao i izmještanja Ćehotine. To su projekti vrijedni više od 100 miliona eura, a ako imamo u vidu i druge poduhvate naše kompanije – od solarnih elektrana, preko modernizacije postojećih hidropostrojenja, pa sve do vjetroelektrane Gvozd i hidroelektrane Kruševo, jasno je da smo na dobrom putu u kontekstu energetske tranzicije, čiji je smisao da koristi i našoj kompaniji i građanima - rekao je Đukanović.

Vršilac dužnosti izvršnog direktora EPCG Bojan Đordan, zahvalio se svim učesnicima ekološke rekonstrukcije. -Doprinos svih zaposlenih i izvođača radova od presudnog je značaja za uspjeh ovog kompleksnog projekta. Svi smo svjesni značaja TE Pljevlja za našu kompaniju i državu, pa sam ubijeđen da će završetak ovog projekta doprinijeti ne samo produženju radnog vijeka postrojenja, nego i razvoju privrede Crne Goreporučio je Đordan. S. P.

Predstavnici GP Ura dostavili Skupštini prijedlog o otvaranju parlamentarne istrage

formiranje

odbora koji bi se bavio ,,aferom Možura“

PODGORICA - Predstavnici Građanskog pokreta Ura dostavili su parlamentu prijedlog da se formira anketni odbor koji bi se bavio ,,aferom Možura“. Pozivaju sve poslaničke klubove da se priključe kako bi to bila zajednička inicijativa.

Predsjednik Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović kazao je da je predao prijedlog o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.

- S obzirom da to da imamo jedno jako loše iskustvo sa zastarom određenih, po nama, korupcionaških procesa iz prethodnog perioda, ne želimo nikako da i ovaj slučaj doživi tu sudbinu. Mislimo

da Skupština treba da preuzme inicijativu da sasluša dosta građana o tome što se dešavalo u tom procesu, dosta ljudi iz prethodnog sistema - rekao je Abazović na konferenciji za novinare u Skupštini. On smatra da treba pozvati određene ministre koje su bili u tom periodu, a koji su „zatvorili oči na neke činjenice“. Abazović je naveo da su se ovim slučajem bavili jako du-

go, naročito 2020. godine, ali i nakon toga, i kada su bili izvršna vlast.

- Ono što se tamo može vidjeti kao očigledno, a na što žmure državni organi, zaista je neprihvatljivo - smatra Abazović. Građani Crne Gore će, kako tvrdi, kroz koncesiju za vjetroelektranu Možura, dok ona ne istekne, dati više od 100 miliona eura subvencija.

- Drugo, znate da su u ovaj cije-

DRI kontrolisala Ministarstvo vanjskih poslova i četiri diplomatska predstavništva

Uslovno mišljenje za pravilnost poslovanja četiri ambasade

PODGORICA – Diplomatska predstavništva Crne Gore u Bosni i Hercegovini (BIH), Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Sloveniji su za pravilnost poslovanja u prošloj godini dobila uslovno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI), a isto mišljenje je dobilo i Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) u dijelu poslovanja koji se odnosi na ova diplomatsko-konzularna predstavništva (DKP). Kolegijum kojim je rukovodila senatorka Vesna Mihailović sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je propuste u evidenciji imovine te neadekvatno vođenje konzularnih knjiga, dok u nekim predstavništvima naloge za isplatu nijesu potpisivali šefovi, a robe i usluge su nabavlja-

li bez pribavljanja tri ponude. - MVP nije internim pravilom o finansijsko-materijalnom poslovanju DKP-a, precizno definisalo finansijsko-materijalno poslovanje, naročito u dijelu planiranja i izvršenja budžeta, izrade i dostavljanja izvještaja, vođenja pomoćnih evidencija. Ministarstvo ne obezbjeđuje evidenciju obaveza na računima klase 2, a utvrđeno je i da nije ukazivalo predstavništvima na eventualne nedostatke u dostavljenim izvještajima o sprovedenim nabavkama – stoji u izvještaju. Sva četiri predstavništva su dužna da do sredine novembra dostave akcioni plan, a do sredine aprila iduće godine i izvještaj o realizaciji preporuka. Na čelu Ministarstva vanjskih poslova je Ervin Ibrahimović. R. E.

li proces umiješane firme koje su, između ostalog, bili umiješane u biznise koji su bili u Malti i koji su vodili do ubistva jedne novinarke koja se istraživački bavila ovim slučajem. Imao sam priliku da razgovaram sa sinom sada već pokojne novinarke i mislim da bi bilo jako interesantno i za crnogorsku javnost, ali najviše radi istine, da se neke stvari čuju i dođu u etar - rekao je Abazović. Crnogorska vlada, kako tvrdi Abazović, nije vidjela firmu kroz koju se čini da je izvučen novac.

- Ona je vidjela samo Fersu, kao špansku firmu, i Enemaltu. Nije vidjela firmu Cifideks, iako je taj Cifideks, izvan svih pravila koje nalažu naši zakoni, uspio da kupi tu kompaniju od Ferse i da je nekoliko dana kasnije, za znatno veću sumu, proda Enemalti - rekao je Abazović.

U sve to, kako je kazao, bila uključena jedna firma iz Dubaija, koja se zove Black 17, koja je obezbijedila taj novac.

- Zašto se do sada Specijalno državno tužilaštvo i drugi organi nijesu ovim bavili ili jesu, a da mi to ne znamo, to je pitanje na koje ja nemam odgovor - rekao je Abazović. S. P.

Premijer u Londonu razgovarao sa predstavnicima najvećih japanskih kompanija

Japanci spremni za ulaganja u Crnu Goru

PODGORICA - Reforme koje sprovodi i napredak u evropskoj integraciji, pozicioniraju Crnu Goru kao važnu tačku za investicije vodećih japanskih kompanija, poručeno je na okruglom stolu u Londonu, na kome je premijer Milojko Spajić razgovarao sa predstavnicima najvećih japanskih kompanija. Spajić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, naveo da je Crna Gora započela veliki investicioni ciklus, te da su u toku projekti vrijedni blizu tri milijarde eura u oblasti infrastruk-

ture, energetike i transporta. Kako je kazao, naša zemlja, sa konkurentnom poreskom politikom, pristupačnom cijenom električne energije, članstvom u SEPA i NATO standardima, zelenom tranzicijom, predstavlja sigurno i inspirativno okruženje za investitore.

Sastanku su prisustvovali predstavnici kompanija Takenaka, Toshiba, Mitsubishi, Kawasaki, Hitachi, Osaka gas, SMBC banka, I-Environment, JGC Corporation, Mitsui, Jetro, Nippon Express, kao i JTB. R. E.

Povodom pete godišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija, podsjetiću javnost na jedno od prvih Njegoševih ostvarenja ,,Crnogorac k Svemogućem Bogu“. Ova poema predstavlja autentični duhovni doživljaj Petra Drugog Petrovića-Njegoša, a izuzetno nalikuje Davidovim psalmima. To nalikovanje je dokaz da je mogućnost interpretacije biblijske riječi beskonačna, kroz sve vjekove i u svakoj bogoljubivoj duši. Smatram da je ona nastavljena i u djelu mitropolita Amfilohija. Koliko Njegošev stih podsjeća na Davidov (a podsjeća veoma, istovremeno ne gubeći na originalnosti), toliko i Amfilohijevo djelo podražava i jednoga i drugoga tragaoca za Božijim licem i Božijim znacima. I jedan i drugi, pa evo i treći – bili su istovremeno duhovni pastiri svoga naroda i daroviti pisci. Isto tako, sva trojica su izazivali sporenja među ljudima oko sagledavanja veličine i značaja njihovog djela, ali je pozitivno nadahnuće onim što su ostavili iza sebe, neuporedivo veće od kritika i kontroverzi. Najprije, treba ukazati na ovu zanesenost Bogom, koja je sve njih nosila od najranije mladosti i koja se samo uvećavala i postajala sve snažnija, do njihovog posljednjeg zemaljskog izdisaja. Književni spomenik toga zanosa je upravo pomenuta Njegoševa pjesma, ali i Njegošev testa-

Crnogorac k Svemogućem Bogu

Nadahnutost Kosovskim zavjetom, kao svojevrsnim srpskim Termopilom, samo hristijanizovanim junačkim djelom kosovskih junaka, i slojevitim, vjekovnim narodnim pamćenjem (naročito u Crnoj Gori) bilo je, takođe, zajedničko nadahnuće mladog Njegoša (s obzirom na njegov kratak zemaljski vijek, mi i ne znamo za drugog osim za ,,mladog Njegoša“) i Đeda (kako je narod od milošte zvao mitropolita Am lohija)

ment, a samim tim i sve ono što je Petar Drugi napisao između ta dva svoja ostvarenja. Davidovi psalmi su morali biti uzor u toj duhovnoj poeziji cetinjskom vladici. To se vidi prostim upoređenjem stihova, a to znamo i iz činjenice da su prve i jedine Njegoševe formalne škole bile one u Cetinjskom manastiru i one kraj topaljske crkve u Herceg Novom i u Manastiru Savini. Isto tako stvari stoje i sa dječakom i mladićem Ristom Radovićem i njegovim prvim časovima u školi kraj Manastira Morače, pa dalje, širom svijeta… Osnivanje škola u kojima će biti prepletena svetovna i duhovna nauka, bila je težnja i dostignuće, kako Njegoša, tako i mitropolita Amfilohija. Kao ljudi knjige i posvećenici razvoja izvorne evropske kulture, zasnovane na susretu Božije Riječi i ljudskog uma, i Njegoš i Amfilohije su znali isto ono u šta su vjerovali i što i danas poštuju osnivači drevnih evropskih univerziteta, a što stoji na grbu sveučilišta u Oksfordu: ,,Gospod je svjetlost moja“. Otuda su novovjekovne (a ne samo srednjovjekovne) škole u Crnoj Gori, koje je pokrenuo Njegoš, a nastavili knjaževi Danilo i Nikola, imale u programu i racionalne nauke

i bogoslovlje. To danas imaju i Cetinjska bogoslovija, i Pravoslavna gimnazija ,,Svetog Save“ u Podgorici, škole čiji je

rad pokrenuo (prvu obnovio, a drugoj osmislio ideju rada) mitropolit Amfilohije. Nadahnutost Kosovskim za-

vjetom, kao svojevrsnim srpskim Termopilom, samo hristijanizovanim junačkim djelom kosovskih junaka, i slojevitim, vjekovnim narodnim pamćenjem (naročito u Crnoj Gori) bilo je, takođe, zajedničko nadahnuće mladog Njegoša (s obzirom na njegov kratak zemaljski vijek, mi i ne znamo za drugog osim za ,,mladog Njegoša“) i Đeda (kako je narod od milošte zvao mitropolita Amfilohija). Borbenost i junački karakter kosovskog spjeva, koji obojica (svaki na svoj način) nastavljaju u svom stihu (,,Vidovdane, moj očinji vide…“), opet neodoljivo nalikuje na potresnost fizičke i duhovne borbe zapisane u psalmima. Činjenica je da su Davidove ,,ratoborne“ stihove, tolike generacije hrišćana i judeja (pa i mnogih drugih kultura i duhovnih pravaca) alegorijski razumjele i prenijele ih na dublji, duhovni plan, ne samo narodne borbe za opstanak, nego i unutrašnje duhovne borbe čovjeka sa samim sobom. Ona nas upućuje na oprez i prema Njegoševim i Amfilohijevim stihovima. Da ne brzamo u nekom partijskom i ideološkom zanosu, koji će Njegošu prilijepiti karakter ,,genocidnog pjesnika“ a Amfilohiju ,,pobornika ide-

je krvi i tla“. Iako su se i jedan i drugi, često puta, čak i fizički nalazili na krvavom poprištu, obojica su ,,na strašnom mjestu“ postojali. A možda nema strašnijeg ni uzvišenijeg mjesta od one Amfilohijeve odbrane džamije u Beogradu. Ne samo riječima, ni porukama, nego svojim tijelom i fizičkim životom. Zatim, poput Psalmopojca, i Njegoš i Amfilohije su inspirisani duhovnim podvigom molitvenika i pustinjaka, kakav je književni lik igumana Stefana. U njemu se očigledno sabiraju živa svjedočanstva brojnih podvižnika, neizbrisiva iz narodnog pamćenja. Zato je danas teško protumačiti do koje mjere su u ,,igumanu“ zastupljeni Sveti Petar Cetinjski i Sveti Vasilije Ostroški, slava im i milost, ili neki od svetogorskih staraca, kakve je susretao mladi Amfilohije - a od koje granice je ,,starac sa brojanicama“ slika samih autora, koji, poput cara Davida, prizivaju Božije ime, dan i noć. Sve je, i stilski i suštinski, prekriveno kaluđerskim velom. A ,,kaluđer“ ne predstavlja ostatak neke nama nerazumljive prošlosti. Kaluđer (grčki: kalo-geros) je i imenom i djelom, nešto što nam danas izuzetno nedostaje, u vremenu vještačke i ekranizovane ,,pameti“ - dobri starac, odnosno dobra, lijepa i dušekorisna starost.

Zato su datumi upokojenja mitropolita Amfilohija i Njegoša, oba naslonjeni na dan upokojenja Svetog Petra Cetinjskog, mnogo više od kalendarske koincidencije. Oni su jedna lijepa slika da su pomenuti cetinjski i crnogorski mitropoliti živjeli istim duhom i sa sviješću da su sve što imaju dobili od Boga, te da opet, sve što imaju i čemu se nadaju, treba da upute, tom istom, jednom i jedinom, Svemogućem Bogu. (Stavovi autora kolumne ne održavaju nužno stavove Pobjede)

Sindikat prosvjete Crne Gore podržao nastavnike da reaguju i obrate se Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova

Više od hiljadu nastavnika traži dogovor zbog smanjenih plata

PODGORICA - Više od hiljadu nastavnika podnijelo je zahtjev Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova kojim osporavaju pravni osnov rješenja kojim su im od jula smanjene zarade, rekao je juče Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović

Ukoliko se nastavnici ne dogovore pred Agencijom sa poslodavcem, odnosno sa školama, onu mogu da podnesu tužbe.

- Oni osporavaju zakonitost obračuna zarada – kazao je Božović.

Sindikat prosvjete ranije je najavio da će nastavnici reagovati zbog umanjenih zarada od jula nakon što je u osnovnim školama počela primjena centralizovanog obračuna zarada. Iz te radničke organizacije poručivali su da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, a nekima i više. Iz resornih ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija saopštavano je da se centralizovanim obračunom zarada zavodi red i da se obračunavaju plate po zakonu. Navodili su da su u pojedinim školama nezakonito obračunavane zarade. S dru-

ge strane, iz radničke organizacije odgovarali su da su se plate obračunavale po propisima, u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom i isticali da se novim obračunom krši GKU, jer umanjuje dodatke koje su primali na zarade, odnosno ne prepoznaje ih. Sindikat prosvjete sa resornim ministarstvima počeo je da pregovara do prvog septembra oko izmjena Granskog kolektivnog ugovora, a sve kako bi određenim izmjenama anulirala umanjene zarade nastavnika. Oni ove sedmice treba da nastave pregovore. Nedavno su Sindikatu re-

sorna ministarstva dostavila prijedlog nacrta izmijenjenog GKU kojim je predviđeno da se uvećaju dvije stavke dodataka – za razredno starješinstvo i za viša zvanja. Nakon toga je održana sjednica Glavnog odbora Sindikata koji je tražio da se konkretizuju određena rješenja. Ranije su sindikalci saopštavali da su nadležni pristali da im se uvećaju još neki dodaci poput rada u dvije škole, kombinovanim odjeljenjima, ali da tih stavki nema u ponuđenom nacrtu. Rečeno je potom da su se u načelu dogovorili oko tih uvećanja, ali da se

čeka odobrenje od Ministarstva finansija. Sindikat prosvjete očekuje da će se dogovoriti sa resornim ministarstvima. Nastavnici su prvog septembra organizovali štrajk upozorenja u školama zbog umanjenih zarada. Ukoliko se ne dogovore sindikalci sa donosiocima odluka, poručivali su da je moguće da se radikalizuje reakcija, te da bude i štrajka. Iz Sindikata su, međutim, poručivali proteklih dana da očekuju dogovor. Vlada je pred Ustavnim sudom inicirala da se preispitaju određene odredbe u Gran-

skom kolektivnom ugovoru koje se odnose na dodatke za nastavnike. Prošle sedmice su se oglasili iz Ustavnog suda i saopštili su da je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi GKU za oblast prosvjete, pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom. Iz radničke organizacije kažu da su ubijeđeni da će sve sudije ,,isključivo postupati u skladu sa pravom i principima prava i nikako drugačije“. - Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se Granskim kolektivnim ugovorima može dati više prava radnicima, nego što je to propisano zakonima i da ono što ne piše u zakonima ne znači da je zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona - poručeno je nedavno iz Sindikata. N. Đ.

PODGORICA - Uspostavljanje funkcionalnih registara za rak i registar skrininga raka dojke, kao i unos podataka u sistem i vođenje evidencija u zdravstvenim ustanovama, ostale su neispunjene preporuke koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala zdravstvenom sistemu.

Nadležni kolegijum DRI, dr Branislav Radulović i Siniša Čađenović zaključio je da su Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Crne Gore u izvještajnom periodu od objavljivanja Izvještaja DRI (26.09.2022.) zaključno sa 03. oktobrom2025. godine, preduzeli aktivnosti na realizaciji preporuka i od ukupno 10 datih preporuka, osam realizovali, dok su dvije preporuke u fazi realizacije.

I dalje samo u četIrI opštIne

DRI ističe da, i pored visokog stepena realizacije preporuka, uspješno sprovođenje Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke nije obezbijeđeno jer se ne sprovodi na teritoriji cijele države, već obuhvata samo četiri opštine. Takođe, realizacija preporuke koja se odnosila na nabavku potrebne opreme za sprovođenje skrininga, odnosno nabavku dva digitalna mamografa (jedan za KBC Berane, a drugi za KBC Kotor), nije postigla planirani efekat, jer se nabavljeni mamografi još uvijek ne koriste u procesu skrininga.

DRI je ukazala da je, u cilju uspostavljanja funkcionalnih registara za rak i registar skrininga raka dojke, Institut za javno zdravlje od ukupno devet planiranih aktivnosti realizovao sedam.

Da bi se konačno obezbijedio unos podataka u sistem i vođenje potrebnih evidencija od zdravstvenih ustanova u kojima se sprovodi skrining, neophodna je finalizacija projekta EU4Health. U okviru ovog programa pokrenuta je zajednička akcija eCAN, s ci-

23. oktobar 2025.

DRI objavila izvještaj o kontroli realizacije Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke, od deset realizovali osam preporuka

Uočen napredak, ali i dalje bez registra i dobre evidencije

U prošloj godini pozvano je 31,5 odsto žena u dobi od 50 do 69 godina iz četiri opštine u kojima se sprovodi program – Podgorica, Danilovgrad, Cetinje i Kolašin, a pregledano je 5.339 žena. Prema ovim podacima, i dalje ostaje nizak procenat žena koje su pregledane, jer bi trebalo da ih bude 70 odsto

ljem unapređenja digitalnih kapaciteta centara za liječenje raka širom Evrope, kako bi se poboljšala prevencija, dijagnostika, liječenje i praćenje pacijenata oboljelih od malignih bolesti.

Specifični ciljevi projekta su: jačanje digitalnih vještina i kompetencija, poboljšanje digitalne saradnje među centrima za rak, razvoj i testiranje telemedicinskih rješenja, standardizacija i usklađivanje sa regulativom Evropske unije, te smanjenje

razlika među državama članicama.

Realizovane su aktivnosti koje se odnose na obezbjeđivanje potrebnih kadrovskih i prostornih kapaciteta. Institut za javno zdravlje Crne Gore koristi podatke Fonda za zdravstveno osiguranje, koji automatski povlači informacije za svakog osiguranika iz Centralnog registra stanovnika, što omogućava Institutu da koristi podatke od značaja za Registar malignih neoplazmi. Takođe, Registar malignih neo-

plazmi jednom godišnje dobija podatke iz informacionog sistema skrining programa o svim patohistološki dijagnostikovanim malignim oboljenjima koja su otkrivena u okviru sva tri organizovana skrining programa tokom jedne godine sprovođenja.

Prema navodima vendora kompanije „MG SOFT“, svim doktorima u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući specijalne bolnice (SB Brezovik i SB Risan od maja 2022), omo-

Tužilački službenici zahtijevaju dostojanstvene zarade i sistemska rješenja

gućeno je slanje prijave bolesti čim se uspostavi dijagnoza koja podleže obaveznom prijavljivanju.

Međutim, u izvještaju se ističe da još uvijek nije obezbijeđeno prijavljivanje slučajeva oboljenja od raka iz privatnih zdravstvenih ustanova, naročito laboratorija za patohistologiju i citopatologiju.

DRI je utvrdila da nije obezbijeđen ni predefinisani set podataka iz Fonda za zdravstveno osiguranje za pacijente upućene na dijagnostičke ili terapijske procedure u inostranstvo u vezi sa liječenjem raka.

Potpuna realizacija preporuke očekuje se kroz strateški projekat LIFEGATE (Linking International Facilities for Early Detection and Global Access to Treatment and Evaluation), koji finansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA program prekogranične saradnje Hrvatska–Bosna i Hercegovina–Crna Gora 2021–2027. Kroz ovaj projekat za zdravstveni sistem Crne Gore opredijeljeno je 2,6 miliona eura. U Crnoj Gori će aktivnosti sprovoditi Klinički centar Crne Gore (KCCG) i Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

Radimo za pravdu, živimo u nepravdi

PODGORICA - Državni službenici i namještenici zaposleni u tužilačkoj organizaciji Crne Gore uputili su javno saopštenje kojim upozoravaju na, kako navode, višegodišnje zanemarivanje njihovog materijalnog i profesionalnog statusa, te traže hitnu reakciju nadležnih institucija. Oni ističu da su dio pravosudnog sistema koji svakodnevno obavlja poslove od suštinske važnosti za funkcionisanje države, zaštitu javnog interesa i vladavinu prava, ali da se njihov doprinos u praksi ne vrednuje na odgovarajući način. - Naše zarade spadaju među najniže u čitavom javnom sektoru. Uprkos tome što se od nas očekuje visoka stručnost, odgovornost i posvećenost, sva-

kodnevno se suočavamo sa realnošću u kojoj plata ne pokriva osnovne životne potrebe. U trenutku kada su životni troškovi izuzetno visoki, a cijene konstantno rastu, mi radimo za pravdu, a živimo u nepravdi - poručuju iz redova zaposlenih u tužilaštvima. Oni ocjenjuju da je takva situacija ne samo nepravedna, već i opasna za dugoročnu stabilnost i funkcionalnost pravosudnog sistema. Upozoravaju da bi nastavak ignorisanja njihovih zahtjeva mogao dovesti do ozbiljnih posljedica po efikasnost i integritet pravosuđa. - Posebno zabrinjava izostanak konkretne reakcije nadležnih institucija, koje već duži vremenski period ignorišu apele da se položaj ove kategorije zaposlenih uredi na pravedan i

održiv način. Umjesto sistemskih rješenja, dobijamo tišinu i poruku da naš rad nije vrijedan pažnje - navodi se u saopštenju. Zaposleni u tužilaštvima podsjećaju da su upravo oni prvi koji dolaze u kontakt sa predmetima, pripremaju dokumentaciju, vode složene administrativne i pravne poslove i time predstavljaju ključnu podršku funkcionisanju cijelog sistema.

- Bez našeg rada i odgovornosti, pravosudni aparat bi teško mogao funkcionisati.

Tražimo samo ono što nam pripada – dostojanstvo, sigurnost i uslove za profesionalni razvoj – kazali su.

Kako bi se obezbijedila pravičnost i održivost sistema, službenici i namještenici tužilačkih organa jasno su definisali tri za-

htjeva. Uvećanje zarada za 30 odsto – kao privremenu mjeru do uspostavljanja trajnog rješenja koje će osigurati pravičnu naknadu za rad i izjednačiti ih s drugim kategorijama zaposlenih u javnom sektoru koji obavljaju poslove sličnog značaja i složenosti; Normativno propisivanje zvanja za državne službenike i namještenike – kroz poseban propis koji bi uzeo u obzir specifičnost poslova u pravosuđu, uz jasno definisan sistem napredovanja, obaveza i odgovornosti; Utvrđivanje posebnih koeficijenata zarada – u skladu sa složenošću i značajem poslova koje svakodnevno obavljaju, kako bi se obezbijedila pravedna valorizacija njihovog rada. Oni ističu da ovi zahtjevi nijesu pokušaj da se steknu pri-

Doktorima je omogućen uvid u rezultate nalaza iz oblasti radiologije i patohistologije u okviru skrininga raka dojke. Elektronsko prijavljivanje slučajeva obolijevanja od raka iz pojedinačnih klinika KCCG i povezivanje Registra sa elektronskim informacionim sistemom KCCG su u fazi realizacije.

pomacI u odnosu na prvI Izvještaj U ovom posljednjem izvještaju, mora se uočiti značajno poboljšanje u odnosu na prvi, koji je pokazao da je borba sa rakom dojke na nacionalnom nivou bila neuspješna u periodu do 2020. godine. Zbog tako poraznih rezultata bio je sazvan i 2022. godine Odbor za rodnu ravnopravnost, na kojoj je ukazan izostanak neophodne pravne regulative, koja bi osigurala uspjeh njegovog sprovođenja (odredbe o opremi, kadrovima, smjernice, uredbe, procedure). Nije bio uspostavljen sistem za prikupljanje i upravljanje dobijenim podacima, a program je sprovođen u samo četiri opštine, te nije bio nacionalni. Na osnovu odgovora nadležnih nije rađena studija izvodljivosti, niti je 70 odsto populacione grupe od 50 -70 godina pozivano u skrining program, iako je NP taj procenat definisao kao minimum pozvanih.

U Crnoj Gori su tokom prošle godine, u okviru organizovanog skrining programa, otkrivena 24 slučaja karcinoma dojke, saopštili su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ), ističući da je rana dijagnostika ključna za uspješno liječenje i borbu protiv te bolesti. U prošloj godini pozvano je 31,5 odsto žena u dobi od 50 do 69 godina iz četiri opštine u kojima se sprovodi program – Podgorica, Danilovgrad, Cetinje i Kolašin, a pregledano je 5.339 žena. Prema ovim podacima, i dalje ostaje nizak procenat žena koje su pregledane, jer bi trebalo da ih bude 70 odsto. j m

vilegije, već da se obezbijedi minimum poštenih i održivih uslova za rad onih koji čine nevidljivu, ali ključnu snagu pravosudnog sistema.

- Navedeni zahtjevi ne predstavljaju privilegiju, već pokušaj da se održi ono što svi želimo – funkcionalno, stabilno i pošteno pravosuđe, u kojem će i oni koji ga svakodnevno izgrađuju imati pravo na dostojanstven život – poručili su zaposleni u tužilaštvu. Zbog toga, pozivaju nadležne institucije Ministarstvo pravde, Vladu i tužilački savjet – da prepoznaju ozbiljnost trenutka i pristupe rješavanju problema bez odlaganja.

- Vjerujemo da je krajnje vrijeme da se naš glas čuje. Ne tražimo ništa više od onoga što pripada svakom radniku –

poštenu zaradu i poštovanje. Rješavanje ovog problema nije važno samo zbog nas, već zbog cijelog društva koje od pravosuđa s pravom očekuje mnogo - zaključuju državni službenici i namještenici u državnim tužilaštvima Crne Gore. Pobjeda je juče objavila da su i zaposleni u administraciji sudova najavili konkretnije korake i da će istrajavati u obustavi rada.Takođe su poručili da su spremni na radikalizaciju ukoliko nadležni nastave da ćute. Zahtjevi zaposlenih u pravosuđu, koji su dio Strukovnog odbora pravosuđa, a koji obuhvataju dvije trećine zaposlenih u pravosuđu Crne Gore, su povećanje zarade u vidu dodatka od 30 odsto kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, kada će se tražiti uvećanje koeficijenata u iznosu od 30 odsto. B. r. - H. j.

Iz resora kojim rukovodi Novica Vuković tvrde da ih je Kadić, na njihovo insistiranje, obavijestio tek u drugoj polovini godine da FZO nema dovoljno novca

MF neće biti nijemi posmatrač dok se novac troši bez kontrole

PODGORICA - Najava

smjene direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Vuka Kadića otvorila je brojne polemike, ali i ukazala na propuste u radu zdravstvenog sistema na svim nivoima.

Ljekova za onkološke pacijente nije bilo protekle nedjelje, a iz zdravstvenog sektora su ranije ukazivali da se to događa zbog „kvota“ koje je uvelo Ministarstvo finansija, odnosno da se godišnji budžet dijeli na dvanaestine, te da se svakog mjeseca može potrošiti samo taj dio novca. Kadić je nekoliko puta upozoravao da novca na računu FZO nema, a u petak je Pobjedi rečeno iz te ustanove da je to uzrok nestašice ljekova i da svi pacijenti zbog toga neće moći da dobiju odgovarajuću terapiju.

Iz Ministarstva finansija je

Pobjedi juče rečeno da im je FZO tek u drugoj polovini ove godine, i to na njihovo insistiranje, dostavio informacije o nedostajućim sredstvima.

Kontrola do posljednjeg centa

Kadić je javno upozoravao nekoliko puta da nedostaje 30 miliona do kraja godine kako bi se sve potrebe za ljekovima i medicinskim sredstvima ispunile. Ipak, sudeći prema odgovorima Ministarstva finansija, to je učinio tek nedavno.

FZO je prošle sedmice 15. oktobra informisao Vladu

PODGORICA - Zbog

niskih zarada i sve većeg obima posla, medicinske sestre i tehničari Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) ponovo najavljuju proteste. Prvi su organizovali u junu i od tada su ih imali nekoliko. Odbor medicinskih sestara i tehničara poručuje da su na ovaj korak prinuđeni jer, uprkos višemjesečnim apelima, premijer Milojko Spajić i nadležne institucije nijesu odgovorili na njihov zahtjev za sastanak.

- Plašimo se da će sve više sestara i tehničara napuštati državni sistem. Kolege koje su prešle u privatne ordinacije ne kriju zadovoljstvo zaradama i uslovima rada - poručili su iz Odbora. Kako navode, iako nemaju zakonsku mogućnost da pokrenu štrajk, spremni su da

da im Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost za raspisivanje novih nabavki ljekova, medicinskog potrošnog materijala i pomagala, za što su tražili 10. oktobra. Ministarstvo finansija je tumačilo da FZO, iz postojećih budžetskih sredstava, može dati saglasnost na raspisivanje predmetnih nabavki. Takođe, Fond ukazuje da je dopisom 13. oktobra, dao detaljno pojašnjenje da ne postoje sredstva u budžetu Fonda, na osnovu kojih se može dati saglasnost za nove nabavke ZUA Montefarm i naglasio da je nabavka ljekova, medicinskog materijala i pomagala od izuzetne važnosti.

- Zbog toga što Ministarstvo finansija ne može dati saglasnost na objavljivanje nabavki ljekova, medicinskog materijala i pomagala za

Montefarm, a to svakako ne može učiniti FZO jer nema novca - informisali su Vladu o situaciji da nedostaju ljekovi, materijal i pomagala. Iz Ministarstva finansija su juče Pobjedi kazali da oni imaju obavezu da zahtijevaju odgovornost u upravljanju javnim sredstvima.

- Kada je riječ o zdravstvenom sistemu, neophodno je jasno definisati način finansiranja, pri čemu svi relevantni akteri to moraju imati u vidu prilikom planiranja budžeta za narednu godinu – kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija koji upravlja Novica Vuković Istakli su da Ministarstvo finansija nije i ne može biti nijemi posmatrač dok se budžetska sredstva troše bez adekvatne kontrole. Ističu i da je početkom ove

godine FZO dostavljen zahtjev kojim su tražili dodatne informacije, kako bi se unaprijedila kontrola potrošnje. Posebno kada je riječ o ljekovima.

- Ministarstvo je tokom godine kontinuirano odobravalo potrošnju u skladu sa zahtjevima Fonda. Međutim, tek u drugoj polovini godine, na zahtjev Ministarstva finansija, dostavljeni su podaci o projektovanim nedostajućim sredstvima do kraja godine – rekao je on. Napomenuli su da je u toku proces planiranja budžeta za 2026. godinu i da se svi zahtjevi potrošačkih jedinica uzimaju u obzir.

- Ali, sve razumijevanje potreba pojedinih resora, nećemo podržati upravljanje n ijednim eurom, a kamoli stotinama miliona, ukoliko

Iz MF su kazali Pobjedi da je, kada je riječ o zdravstvenom sistemu, neophodno jasno definisati način finansiranja, pri čemu svi relevantni akteri to moraju imati u vidu prilikom planiranja budžeta za narednu godinu

se zakonske procedure ne budu poštovale – poručeno je iz Ministarstva finansija.

FZo traži da Vu KoV ić s K ine oZ na Ku tajnosti sa nabaVK e Va Kcina

Iz FZO su juče reagovali na navode ministra finansija Novice Vukovića, koji je prekjuče u Skupštini najavio da će preispitati poslovanje FZO i poslati budžetsku i ostale inspekcije, a posebno u vezi sa Fajzer vakcinama. Oni su rekli da su nabavljene Fajzer vakcine u ukupnom iznosu od 1.575.521,00 eura, kako je Vuković kazao, ali ističu da je zaboravio da pomene da je to urađeno po zaključku Vlade 27. oktobra 2022. godine. Kazali su da je taj zaključak označen stepenom tajnosti ,,interno“ te da ga zbog toga ne mogu dati javnosti na uvid, a tako su označena i rješenja kojima je Ministarstvo finansija preusmjeravalo sredstva iz budžetske rezerve da bi se uplatila sredstva 2022. godine.

Poručili su da ministar Vuković može zatražiti skidanje oznake „Interno“ sa pomenutih dokumenata i upozna-

ti javnost sa uplatom koju je problematizovao.

- Kad smo već kod kontrola, potvrđujemo izjavu ministra Vukovića da je Ministarstvo finansija preuzelo na sebe dio odgovornosti Fonda za zdravstveno osiguranje na način da prije svake uplate za ljekove, bilo da se radi o uplati Montefarmu ili uplati privatnim apotekama, Ministarstvo detaljno kontroliše kompletnu dokumentaciju, pa čak i zalihe ljekova i medicinskog materijala zdravstvenih ustanova.

Kažu da ministar Vuković nije dao objašnjenje kako je FZO, pored takve detaljne i kontinuirane provjere od Ministarstva finansija, došao u situaciju da nedostaje 30 miliona za ljekove, medicinski materijal i pomagala?

- Biće, ipak, da je nešto drugo u pitanju – kazali su iz FZO. Ističu da ministar finansija nije problematizovao uplatu prema kompaniji Fajzer, za kovid vakcine, u iznosu od 43.764,48 eura, po zaključku Vlade, čiji su članovi ministar Vuković i ministar Šimun koji je donešen 21. decembra 2023. godine. j.M.

Sestre i tehničari KCCG najavljuju nove proteste zbog niskih zarada, traže uvećanje od 15 odsto

organizuju proteste u okviru strukovnog tijela, te da će novi termin biti utvrđen uskoro. - Niko do sada nije imao sluha za naše probleme, iako smo više puta upućivali urgencije Ministarstvu zdravlja i Vladi - ističu predstavnici Odbora. Podsjećaju da su tokom ljeta više puta organizovali protestne šetnje od Kliničkog centra do zgrade Ministarstva zdravlja, tražeći povećanje plata za 15 odsto u odnosu na zaposlene u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Posljednji protest održan je 9. oktobra ispred zgrade Vlade. Na tom skupu, Odbor medicinskih sestara i tehničara u saradnji sa Sindikatom slobodnih radnika KCCG

pozvao je zaposlene da podrže proteste „jer je borba za Klinički centar borba da ta ustanova bude zakonski prepoznata kao zdravstveni sistem od najvećeg javnog značaja“. Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, u periodu od marta 2024. do septembra ove godine tu ustanovu su napustile 73 medicinske sestre i zdravstveni tehničari po osnovu jednostranog raskida radnog odnosa od strane zaposlenog. KCCG je u međuvremenu objavljivao konkurse, na kojima je zaposleno više od 140 radnika. Iz Odbora medicinskih sestara i tehničara kažu za Pobjedu da su iz ove zdravstvene ustanove odlazile iskusne medicinske sestre, jer nijesu

bile zadovoljne platom niti uslovima rada.

- Nedostaje kadra. Sestre su prinuđene na prekovremeni rad zbog finansija, a iscrpljene su zbog malo slobodnog vremena. U privatnim

ustanovama je manje posla, a plata je veća, tako bar kažu kolege koje su otišle - istakli su iz Odbora. Oni navode da je prekovremeni ili dopunski rad uveden zbog velikog obima posla

i deficita kadra na pojedinim odjeljenjima.

- Prinuđeni smo da radimo više, motiv je novac, jer su plate niske. Sve ovo je vrlo iscrpljujuće, jer imamo malo vremena za odmor - navode iz Odbora.

Njih, kako su ranije saopštili, podržava 1.030 zaposlenih KCCG. Zahtijevaju da im se poveća plata za 15 odsto u odnosu na njihove kolege u drugim zdravstvenim ustanovama, zbog povećanog obima posla i povećane odgovornosti, jer se, kako su kazali, gotovo 70 odsto svih zdravstvenih usluga obavlja u KCCG. Kao primjer su naveli da kolege sa više od 20 godina radnog staža imaju platu nešto više od 700 eura. H. janKoVić

Specijalno tužilaštvo sprema pokretanje postupka protiv nekadašnje sutkinje Vrhovnog suda za davanje lažnog iskaza

Poruke o poklonjenom

satu razotkrile različite

priče Rade Kovačević

Iskaz svjedokinje Rade Kovačević nije u saglasnosti sa izjavom koju je dala tokom istrage, a to, između ostalog, potvrđuje i sadržaj poruka koje je razmjenjivala sa Vesnom Medenicom –kazao je Radonjić u sudnici Višeg suda

PODGORICA – Specijalni tužilac Vukas Radonjić tražio je pokretanje postupka protiv bivše sutkinje Rade Kovačević, jer se kao svjedokinja u pojedinim momentima različito izjašnjavala povodom sata koji joj je poklonila bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koja je optužena za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koju je, prema stavu tužilaštva, oformio njen sin Miloš.

On je tražio da se Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dostavi zapisnik sa glavnog pretresa jer se penzionisana sutkinja Vrhovnog suda Rada Kovačević različito izjašnjavala o pojedinim okolnostima, zbog čega postoje indicije da bi protiv nje mogao biti pokrenut postupak zbog davanja lažnog iskaza. – Iskaz svjedokinje Rade Kovačević nije u saglasnosti sa izjavom koju je dala tokom istrage, a to, između ostalog, potvrđuje i sadržaj poruka koje je razmjenjivala sa Vesnom Medenicom – kazao je Radonjić u sudnici Višeg suda.

On je precizirao da iz dokaza proizilazi da je sat kao po-

klon zaista primljen, da ga je sv jedokinja okarakterisala kao „preskup poklon“ i da je bio takve vrijednosti da nije mogla da zaspi te noći od uzbuđenja.

Kazao je da SDT do sada nije pokrenulo postupak jer je smatralo da će to učiniti sud, po okončanju glavnog pretresa, ali s obzirom na to da će postupak potrajati, smatra da već sada postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo davanja lažnog iskaza.

Kovačević je pred SDT-om saslušana 5. jula 2022. godine. Tada je „odgovorno, moralno i krivično“ tvrdila da se Vesna Medenica nikada nije interesovala za bilo koji predmet. Ispričala je da Medenicu poznaje još od 2001. godine, kada su obje izabrane za sutkinje Višeg suda u Podgorici i da su postale bliže nakon što je ona 8. februara 2010. godine prešla u Vrhovni sud. Međutim, tokom postupka prikazana je njena komunikacija sa Medenicom, u kojoj zahvaljuje predsjednici na satu. - Nadam se da nema veze sa onim predmetom – napisala je tada Medenici.

Kada joj je pokazana ta poruka, svjedokinja je navela da je krajem mandata u Sudskom

Kovačević je pred SDT-om saslušana 5. jula 2022. Tada je „odgovorno, moralno i krivično“ tvrdila da se Vesna Medenica nikada nije interesovala za bilo koji predmet

„TUNEL“ PROŠAO ISPOD RADARA: Doktor nauka bezbjednosti odgovornosti ozbiljno može oslabiti povjerenje javnosti institucije ostati nekažnjeni

Pekić: Kriminalne bacile rukavicu

Pobjeda je u nekoliko navrata povodom oslobađajuće presude pokušala da stupi u kontakt sa Abazovićem, međutim on nije odgovarao na naše pozive. Slučaj koji su strani mediji okarakterisali kao „filmski“ i zbog kojeg je Crna Gora postala centar svjetske medijske pažnje dogodio se u vrijeme njegovog mandata. Abazović je svega dva dana nakon otkrivanja tunela obišao depo zajedno sa tadašnjim ministrom pravde Markom Kovačem i, kako su pravni stručnjaci naveli, kontaminirao dokaze

savjetu izbila afera u vezi sa testiranjem kandidata za sudije osnovnih sudova, te da je tada bila napadnuta zbog „preteškog testa“ i saslušavana u tužilaštvu.

Prema njenim riječima, Medenica joj je zahvalila i stala u njenu odbranu, tom prilikom joj je poklonila „sasvim običan ručni sat, bez poznate marke“, koji ona navodno nije ni prihvatila, već ga je istog dana vratila.

Kada joj je pokazana druga poruka, od 15. decembra 2020. godine, u kojoj Medenici piše da je „sat previše vrijedan i preskup“, Kovačević je izjavila da „smatra da je svaki sat vrijedan kao poklon“. Pred sudom je svjedočila i bivša sutkinja Vrhovnog suda Vesna Begović, koja je kazala da u četiri decenije karijere nikada nije bila pod bilo čijim uticajem.

– Radila sam po zakonu i savjesti i nikada ne bih sebi dozvolila da bilo ko utiče na moje odluke – poručila je Begović.

Begović je podsjetila da je sporni predmet ,,Cijevna“ u glavnom dijelu bio ukinut, te da poruku ,,Veco, vidi mi taj predmet“, koju joj je Vesna Medenica poslala nije shvatila kao pokušaj uticaja, već kao uput da predmet uzme u rad. Vesna Medenica odbacila je navode da je prisluškivala svoje kolege.

– Svi znamo ko je u posjedu informacija u ANB-u. Da o tome postoji ijedan trag, on bi do sada bio objelodanjen. Nakon mene su na čelo Vrhovnog suda došla još dva predsjednika i niko nikada nije potvrdio da postoji bilo kakav trag prisluškivanja. Takve priče su plasirane samo da bi neko od sudija rekao nešto protiv mene – rekla je Medenica. B. R.

PODGORICA – Tunel koji je prokopan do depoa Višeg suda ostaje sramota zbog štete koju je društvu nanio i za one koji su pomogli u svemu tome u činjenju ili nečinjenju, zaključio je sudija Borko Lončar prije 20 dana kada je oslobodio optužene usljed nedostatka dokaza.

Isto toliko dana je prošlo a da se niko, osim Centra za građansko obrazovanje, nije „pobunio“ ili na bilo koji način osvrnuo na oslobađajuću presudu, čiji ishod su od starta znali i branioci optuženih i upozoravali na brojne propuste u istrazi.

Sa stavom sudije Lončara saglasan je i doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić, koji je za Pobjedu kazao da su oni koji su prokopali tunel bacili rukavicu u lice sistemu. Takođe, naveo je da je oslobađajuća presuda koja je izrečena usljed nedostatka dokaza pokazala sramotu svih institucija koje su zakazale. - Iako je tunel otkriven, pokazalo se da nije dokazano ni ko je tunel kopao, ni da su optuženi počinili krivična djela koja su im se stavljala na teret - istakao je Pekić za Pobjedu.

AKCIJA SDT ZASJENILA PRESUDU

Tog dana, dok je trajalo izricanje presude, dogodila se „jedna od najvećih akcija“ u kojoj su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšeni biznismen, dva policijska funkcionera i tužiteljka, zbog čega je ovaj slučaj prošao potpuno neopaženo.

Slučaj koji su strani mediji okarakterisali kao „filmski“ i zbog kojeg je Crna Gora postala centar svjetske medijske

pažnje dogodio se u vrijeme mandata vlade Dritana Abazovića koji je, svega dva dana nakon što je otkriven, obišao depo zajedno sa tadašnjim ministrom pravde Markom Kovačem, što su pravni stručnjaci ocijenili kao apsolutnu kontaminaciju dokaznog postupka i ometanje istrage. Nedugo nakon toga, odlukom tadašnje vlade, tunel je zabetoniran i to prije okončanja sudskog postupka čime je, prema ocjeni suda, spriječeno da se istražne radnje preduzmu kvalitetno, a što je kasnije dovelo do brojnih propusta. Pobjeda je u nekoliko navrata povodom oslobađajuće presude pokušala da stupi u kontakt sa Abazovićem, međutim on nije odgovarao na naše pozive.

Ivan Pekić grešku vidi u odluci da se zabetonira tunel usred istrage.

Upozorava da sistem mora ići korak dalje, ne samo da se ispita slučaj, već da izgradi strukturu koja sprečava ponavljanje, a oslobađajuće presude, ukoliko su rezultat nedostatka

dokaza zbog institucionalnih propusta, trebali bi biti povod za reformu - a ne kraj priče i zatvaranje slučaja. Smatra da ukoliko se ne utvrdi odgovornost, ovaj slučaj može oslabiti povjerenje javnosti i šalje poruku da sistem neće sankcionisati ozbiljne napade na institucije.

- Nevjerovatno je da se toliki broj osoba našao na slobodi, praktično da je označeno toliko lica i na kraju ni za jednog od njih nije dokazano ništa. To pokazuje potpunu nemoć države, naveo je on.

NAPAD NA BEZBJEDNOSNI SISTEM

Kako je kazao Pekić, tunel koji je prokopan do depoa Višeg suda ne predstavlja samo materijalni, već i simbolički na-

O daljim koracima nakon pravosnažnosti presude

S obzirom na to da su svi optuženi u ovom predmetu prvostepenom presudom oslobođeni krivice, postoji mogućnost da će svi okrivljeni pokrenuti postupak tužbe protiv države. Branilac jednog od optuženih u ovom predmetu Vladimira Erića, advokat Stefan Jovanović kazao je za Pobjedu da će najprije sačekati da se postupak pravosnažno okonča te da će o daljim koracima odlučivati nakon toga. - Radi se o prvostepenoj presudi, a Tužilaštvo je najavilo žalbu na odluku, pa da se postupak prvo pravosnažno okonča, onda ćemo vidjeti dalje korake - kazao je Jovanović za Pobjedu.

bezbjednosti upozorava da neutvrđivanje javnosti i da se šalje poruka da će napadi na

Kriminalne grupe

u lice sistemu

pad na pravosudni sistem i cjelokupni sistem bezbjednosti, koji je morao da brine o sigurnosti ključnih institucija koje se nalaze u toj gradskoj zoni. Upozorava da se na pravnom planu pokazuje da su granice između kriminala i institucija ranjive te da oslobađajuće presude u ovom slučaju, iako formalno zakonite ukoliko nije dokazano djelo, stvaraju vrlo problematičan signal za cjelokupni pravni sistem i bezbjednost države.

- A kada je napad izveden na institucije koje čuvaju dokazni materijal, efekti mogu biti mnogo dublji. Sa bezbjednosnog aspekta ovaj slučaj je alarmantni pokazatelj da infrastruktura i procedura zaštite pravosudnih objekata nijesu dorasle nivou rizika kriminalnih grupa - ocijenio je Pekić.

Činjenica da su optuženi oslobođeni usljed nedostatka dokaza govori o tome da je Tužilaštvo imalo indicije, ali nije uspjelo da obezbijedi dovoljan obim dokaza za osudu što je, prema riječima Pekića, osnovno načelo jedne pravne države.

- Prezumpciju nevinosti, i sami vidite da ne poštuju političari, već olako osuđuju. U praksi ako nije jasno dokumentovano, ko je, kako i zašto kopao tunel i u ovom slučaju, pristupio depou i otuđio dokaze, onda je sud morao osloboditi ove ljude ako nije imao dovoljan jak broj dokaza. Dakle, ako kriminalne grupe ili pojedinci mogu izvesti takve ili

Ivan Pekić grešku vidi u odluci da se zabetonira tunel usred istrage. Upozorava da sistem mora da ispita slučaj, izgradi strukturu koja sprečava ponavljanje, utvrdi odgovornost i pronađe počinioce

slične poduhvate, to bi značilo da imaju dovoljan broj resursa, vremena ili pristupa da prikriju dokaze. To ukazuje na ozbiljnu bezbjednosnu ranjivost - ponovio je. Podsjeća da se u depou Višeg suda čuvao i dokazni materijal te da se ne smije zaboraviti da je tu bilo oružja, droge, spisa iz određenih krivičnih postupaka koji traju decenijama.

KOMPROMITACIJA

DOKAZA

- Ukoliko je pristup kompromitovan, a govorilo se da je kompromitovan, moguće je otuđenje ili uništenje dokaza, manipulacija postupcima, slabljenje istrage ili presuda. Sjetite se da je tadašnji predsjednik Višeg suda kazao da apsolutno ništa ne nedostaje iz depoa. Na kraju, ne možemo ni sami vjerovati da li je to tako bilo. U konkretnom slučaju, i ako je sud izjavio da gotovo

U Apelacionom sudu razmatrane žalbe na presudu kojom je bivši direktor Uprave policije osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog propuštanja kamiona sa nelegalnim cigaretama

Stojanović

kazao sudijama

da su ga savjest i sramota već kaznile

ništa ne nedostaje, policija je i tada izrazila bojazan da može biti potpuno drugačije, rekao je Pekić za Pobjedu i napomenuo da je tu bilo nepoklapanja između rada Tužilaštva i policije.

- To bi značilo da postoji bezbjednosni rizik kompromitovanja povjerenja u tužilačko-policijske reakcije - naveo je on.

Pekić je ukazao i na određene preventivne mjere i to da je morao biti instaliran savremeniji video-nadzor, alarmni sistem, senzori pomaka..

- Potrebno je sprovoditi redovne inspekcije i revizije fizičke bezbjednosti depoa kao što su zidovi, ventilacije, podrumi i ostale stvari i trebalo bi su bolje obezbijeđene nego što su i sada, jer smatram da ni do danas nije učinjeno ništa povodom toga. Tu bezbjednost bi trebalo podići na mnogo bolji nivo i mislim da je samo radi reda postavljen taj video-nadzor - zaključio je Pekić za Pobjedu.

Podsjećamo, optuženi Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić, Predrag Mirotić, kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi odbjegli sugrađani Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović oslobođeni su krivice za prokopavanje tunela i pljačku depoa Višeg suda u Podgorici 11. septembra 2023. godine, jer nije dokazano da su optuženi izvršili krivična djela za koja se terete, dok je Tužilaštvo najavilo da će uložiti žalbu.

- U postupku nije utvrđeno prisustvo DNK tragova ni na jednom izuzetom tragu iz tunela, stana koji je iznajmljen, podruma, niti depoa Višeg suda u Podgorici. Nije utvrđeno da je bilo ko od optuženih ulazio u iznajmljeni stan, u podrum tog stana, tunel, kao i arhivu Višeg suda u Podgorici - saopštio je, prilikom izricanja presude, sudija Borko Lončar

On je kazao da cijeli slučaj nije otkriven radom bezbjednosnih organa, već igrom sudbine, zahvaljujući službenici Višeg suda koja je 11. septembra 2023. iza ponoći popisivala stvari koje su nedostajale u depou nakon što se desila vidna premetačina. On je problematizovao odluku tadašnje izvršne vlasti da se tunel vrati u pređašnje stanje, odnosno da se zatvori zbog čega je angažovana privatna firma.

Jovana RAIČEVIĆ

PODGORICA – Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović juče je pred Apelacionim sudom kazao da se iskreno kaje jer je u martu 2018. godine propustio kamion sa cigaretama u vlasništvu njegovog prijatelja čiji identitet nije otkrio u istrazi, ali ni tokom prvostepenog sudskog postupka.

- Došao sam kao čovjek da vam kažem da se iskreno kajem zbog toga što sam učinio. Mene je savjest već kaznila, razara mi i psihu i dušu. Sramotu i posljedice trpjeću do kraja života - kazao je Stojanović juče pred sudijama Apelacionog suda koji su razmatrali žalbe tužilaštva i njegovog branioca na prvostepenu presudu. Presudom Višeg suda krajem marta, Stojanović je osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je zloupotrijebio službeni položaj i počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja.

Stojanović je prilikom iznošenja odbrane pred Višim sudom rekao da je izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona, ali nije znao da su se u njemu nalazile cigarete bez neophodne dokumentacije. Pojasnio je da je u kritičnom periodu bio pod profesionalnim i moralnim pritiskom usljed složene bezbjednosne situacije, zbog ubistava. Kako je kazao, pogodilo ga je i to što su stradali i nedužni i zbog svega toga je donio neracionalnu odluku. Specijalno tužilaštvo u žalbi je navelo da Stojanović nije adekvatno kažnjen jer je sa pozicije direktora Uprave policije

zloupotrijebio položaj i time stvorio ambijent nepovjerenja u državne organe.

Tužilaštvo u žalbi konstatuje i da je Stojanović nastavljajući da krije identitet prijatelja kome je pomogao nastavio da štiti lični interes nauštrb javnog.

Sa druge strane, branilac Stojanovića, advokat Miroslav Adžić, doveo je u pitanje tvrdnju suda da je u kamionu bilo 120 paketa cigareta i kazao da se u samoj presudi navodi ,,oko 120 paketa“, a što može značiti višu ili manju količinu.

- Na ovaj način je prekoračena optužba – kazao je advokat Adžić.

On je kazao da u slučaju da je utvrđena tačna količina ciga-

reta od 120 paketa i tačna marka ,,FM“ vrijednost cigareta bi iznosila 8.400 eura jer se radi o cigaretama na koje se ne plaćaju dažbine u skladu sa dopisom Uprave carina.

- Svima je poznato da se cigarete nakon zapljene uništavaju pa se postavlja pitanje kako je državni budžet oštećen neplaćanjem dažbina na cigarete u ovom slučaju – navodi se u žalbi advokata Adžića.

On je ukazao i da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio izuzetne olakšavajuće okolnosti na strani Stojanovića: to što je porodičan čovjek, starije dobi, njegovo priznanje i činjenicu da nije bio osuđivan. B. R.

Vrhovni sud produžio pritvor za tri mjeseca osumnjičenom za ubistvo brata i bratanića

Stanišić ostaje u Istražnom zatvoru do kraja istrage

PODGORICA – Budvanin

Svetislav Vesko Stanišić (65) ostaće u spuškom Istražnom zatvoru do 26. januara naredne godine kako ne bi ugrozio istragu koja se vodi protiv njega zbog sumnje da je u Budvi ubio svoga brata S. S. (66) i njegovog sina N. S. (26). Stanišić je 26. jula 2025. godine oko osam časova u Ulici Slovenska obala, u blizini plažnog bara „Gral“, usmrtio hicima iz pištolja S. S. i N. S. dok je istovremeno doveo u opasnost život drugog bratanića A. S. koji je uspio da pobjegne. Vrhovni sud je Stanišiću produžio pritvor zbog opasnosti

da bi mogao uticati na svjedoke, ponoviti krivično djelo, ali i zbog težine krivičnog djela za koje se sumnjiči. Iz ovog suda pojašnjavaju da je pritvor Stanišiću produžen s obzirom na okolnosti izvršenja i narušenih odnosa sa porodicom ubijenih. Konstatuju i da je zločin koji je, kako se sumnja, počinio Stanišić, izazvao uznemirenje javnosti. - Teško ubistvo je izvršeno u jutarnjim časovima, na javnom mjestu, u prisustvu većeg broja građana i turista, pri čemu su ubijene dvije osobe, a treća povrijeđena – navodi se u saopštenju.

Pobjeda je ranije pisala da je dvostrukom ubistvu prethodila žestoka porodična svađa. Iz policije je tada ukazano da je taj slučaj još jednom potvrdio koliko porodični sukobi mogu imati tragičan ishod. - Porodični konflikti koji eskaliraju do mjere opasnosti od nasilja ne smiju ostati zatvoreni u krugu porodice, posebno kada članovi znaju ili sumnjaju da srodnici posjeduju oružje, legalno ili ilegalno –upozorili su tada iz policije i apelovali na građane da svaku sumnju na nasilje ili prijeteće ponašanje prijave - brzo, jednostavno i anonimno. B. R.

Rožaje: Lokalna uprava nema kadar da samostalno formira agenciju koja će izraditi planska dokumenta

Sa susjednim opštinama pregovaraju o osnivanju zajedničkog preduzeća

Zakonom je predviđeno da preduzeće koje će izrađivati dokumenta mora imati glavnog i još četiri planera. Takav stručni kadar deficitaran je ne samo na sjeveru nego na nivou države. Razmatramo incijativu za formiranje zajedničkog privrednog društva sa opštinama Bijelo Polje, Berane, Plav, Petnjica i Gusinje – kazali su Pobjedi iz rožajske lokalne uprave

ROŽAJE – Opština Rožaje je odmah po stupanju na snagu Zakona o uređenju prostora pristupila analizi i pripremi primjene obaveza koje proističu iz njega. Otvorila je pitanje na Zajednici opština Crne Gore kao i na stručnim kolegijumima koje organizuje predsjednik opštine, po čijem je nalogu pripremljen Nacrt odluke o osnivanju privrednog društva za izradu planske dokumentacije, ali to još nije urađeno zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta (planera) prema uslovima koji su propisani zakonom – saopšteno je

Pobjedi iz rožajske lokalne samouprave. Prema Zakonu o uređenju prostora, koji je na snagu stupio u martu, opštine su obavezne da u roku od 60 dana osnuju privredno društvo koje će izraditi lokalna planska dokumenta - prostorno-urbanistički plan, lokalni plan detaljne regulacije i urbanistički projekat.

stroga pravila

Ta firma mora imati odgovornog i još četiri planera. Precizirano je da odgovorni planer može biti prostorni planer, odnosno arhitekta, koji ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacije

Za osam godina nije izrađen nijedan lokalni planski dokument

Zakon o uređenju prostora lokalnim samoupravama vraća u nadležnost upravljanje prostorom. U rožajskoj lokalnoj upravi ocjenjuju

obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da je upisan u registar Komore arhitekata. Ostali planeri treba da imaju najmanje pet godina

radnog iskustva dok su ostali uslovi isti kao kod glavnog planera. Data je mogućnost da se više opština udruži – osnuje zajedničko preduzeće. U Rožajama razmatraju tu mogućnost. – Na sastancima sa predstav-

nicima susjednih opština - Bijelo Polje, Berane, Plav, Petnjica i Gusinje – razmatrano je ovo pitanje a povodom incijative za uspostavljanje saradnje kroz formiranje zajedničkog privrednog društva - kazali su iz rožajske opšti-

ne koja ima glavnog gradskog arhitektu kao i pet zaposlenih arhitekata u organima lokalne uprave Ističu kako treba imati u vidu činjenicu da na cijelom sjeveru Crne Gore, ali i na nivou države, postoji deficit usko stručnog kadra koji bi mogao na adekvatan način da odgovori izazovu - izradi kvalitetne planske dokumentacije. Od lokalnih planskih dokumenata koji su na snazi opština ima: Prostorno-urbanistički plan (PUP), detaljne urbanističke planove (DUP) ,,Ibarac“, ,,Suho Polje“, ,,Centar“, ,,Centar II“, ,,Bandžovo brdo“ faza I, ,,Bandžovo brdo“ faza II, ,,Industrijska zona Zeleni“, izmjene i dopune (dio industrijske zone), lokalne studije lokacije (LSL) ,,Hajla i Štedim“, ,,Rasadnik“, ,,Pogled“, ,, Benzinska pumpa Skerepača“, ,,Jela“, ,,Poslovni centar Aldi“ i ,,Benzinska stanica Đuranovića luke“. – Od tih planskih dokumenata veliki dio je potrebno izmijeniti i uskladiti, poštujući pravila struke, te uslove koji odgovaraju stvarnom stanju na terenu kao i potrebe za novim sadržajima, jer je većina planske dokumentacije zastarjela iz razloga što se u periodu od njihovog donošenja do danas izgradio veliki broj objekata, kako stambenih tako i ostalih namjena – kazali su iz lokalne samouprave.

iZMJENE pUp-a U toku je donošenje izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Rožaja. Kažu da će taj dokument u velikoj mjeri stvoriti uslove kako za legalizaciju bespravno izgrađenih tako i za izgradnju novih objekata.

da je decentralizacija dobro rješenje.

– Prethodno zakonsko rješenje koje je centralizovalo izradu planske dokumenta-

Ba R: Nova inicijativa Opštine

Subvencija za bicikla do 150 eura

BAR - Opština je objavila javni poziv za dodjelu subvencija mladima za kupovinu bicikala. Prvih 60 mladih, starosti od 15 do 30 godina, koji se prijave i ispunjavaju propisane uslove, imaće pravo na subvencionisanje kupovine bicikla od po 150 eura.

– Riječ je o novoj inicijativi

„Zdravlje na dva točka“, koja ima za cilj podsticanje održive mobilnosti, promovisanje

zdravih stilova života među mladima i doprinos zaštiti životne sredine. Ovaj projekat predstavlja ujedno i važan korak u sprovođenju Lokalnog akcionog plana za mlade – saopšteno je iz lokalne uprave. Prema uslovima poziva potrebno je da mladi planiraju da koriste bicikl za svakodnevne potrebe – poput odlaska u školu, na fakultet, posao ili za rekreativne aktivnosti. Rok za prijavu je 6. novembar. C.g.

cije imalo je za posljedicu da opština Rožaje nije dobila ni jedan planski dokument još od 2017. godine. To je uticalo da lokalna uprava nije mogla obezbijediti planske preduslove za valorizaciju određenih sadržaja i lokaliteta, posebno u oblasti razvoja turizma, stanovanja, infrastrukture itd. Takođe, nije se

moglo na adekvatan način odgovoriti zainteresovanim korisnicima prostora kao ni realizaciji strateških razvojnih planova opštine Rožaje. Opština je zbog nedostatka kvalitetne planske dokumentacije prepoznala potrebu za decentralizacijom ove oblasti. Svjesni izazova koji proističu iz nove zakonske

regulative, spremni smo da u saradnji sa resornim ministarstvom i drugim zainteresovanim stranama stvorimo pretpostavke da se u narednom periodu odredbe zakona primjenjuju u punom obimu imajući u vidu značaj i razvojnu komponentu planske dokumentacije – kazali su iz lokalne uprave.

– Trenutno bi bilo od velike koristi što prije usvojiti započete izmjene i dopune Prostorno urbanističkog plana opštine Rožaje, kao i Izmjene i dopune ,,Industrijske zone Zeleni“ čiji obrađivač je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Takođe je neophodno uraditi izmjene i dopune detaljnih urbanističkih planova ,,Ibarac“ i „Suho Polje“‘ – kažu iz lokalne uprave. D. Š.

Foto–bilješka sa kolašinskih njiva

KOLAŠIN – Posljednja dekada oktobra je vrijeme završnice vađenja krompira, pa porodica Adžić ovih dana najviše vremena provodi na njivama u Trebaljevu. Juče su izvadili preostali krompir na njivi kod Kraljevog Kola, na lokaciji Šljivje. Tomica Adžić je poznati farmer. Decenijama proizvodi jaja, mliječne proizvode, ima ribnjak, uzgaja maline... U proizvodnji krompira ima podršku sina Raša

A kad mehanizacija završi posao, krompir mora ,,proći kroz ruke“. Ako ih prifali, angažuju radnike sa strane. Tako je juče na njivi kod Kraljevog Kola bilo šest radnika iz Mojkovca. Tomica dodaje da su ove godine krompir posijali na više od dva hektara na njivama u Trebaljevu i na Kraljevom Kolu. – Zasadili smo oko četiri tone sjemena i procjenjujem da će rod biti više od 25 tona – priča Tomica Adžić.

Dr. D.

MoJ KoVac: Sjutra panel diskusija posvećena Hugu Grocijusu

Zgrada opštinske administracije

Ljudska prava i potrebe lokalne zajednice

MOJKOVAC – Panel diskusija ,,Ex tempore Hugo Grotius - Vladavina prava i migracije kao izazov današnjice“ u organizaciji Opštine Mojkovac biće održana u Multimedijalnoj sali administrativne zgrade Opštine Mojkovac, Trg Ljubomira Bakoča 4, 24. oktobra, sa početkom u 11 časova.

– Opština Mojkovac peti put organizuje panel diskusiju ove vrste na kojoj će se govoriti o ljudskim pravima u kontekstu potreba lokalne zajednice i koncipirana je na način što će učesnici nakon svog izlaganja u diskusiji sa prisutnima

zajednički doći do zaključaka koji treba da predstavljaju doprinos stručne zajednice u cilju rješavanja konkretnih problema i predlaganja novih modaliteta za postupanje u praksi – saopšteno je iz lokalne uprave. Panelisti će biti: prof. dr Ivana Jelić, sutkinja i potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava Strazbur, Francuska, mr Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore i doc. dr Nikola Šaranović, profesor na Fakultetu pravnih nauka Univerzitet Donja Gorica, Podgorica. C. G.

n i K šić: Donacija zdravstvenoj ustanovi

Opštoj bolnici od Smatse 8.500 eura

NIKŠIĆ – Kompanija Smatsa donirala je Opštoj bolnici u Nikšiću milion dinara – 8.500 eura za unapređenje edukacije kadra i uslova liječenja pacijenata. Donaciju je direktoru Opšte bolnice dr Zoranu Mrkiću uručio zamjenik direktora Smatse Rajko Uskoković. Smatsa je osnovana 2003. godine i od tada kontroliše kompletan civilni i vojni saobraćaj na nebu Crne Gore i Srbije. Dr Zoran Mrkić naveo je da će donacija dobro doći za renoviranje stanova koji su u vlasništvu Bolnice, a biće iskorišćeni za smještaj doktora koji dolaze iz okruženja. On navodi da su se ranije desetine hiljada eura iz budžeta izdvajale za te namjene. Najavio je da predstoji dogovor o budućim vidovima saradnje i eventualni pregledi zaposlenih u Smatsi u nikšićkoj Opštoj bolnici. C. G.

niKšić: Gradsko preduzeće unapređuje usluge

Računi Komunalnog

stižu na mejl

NIKŠIĆ - Komunalno preduzeće uvelo je novu uslugu koja korisnicima omogućava da račune za komunalne usluge dobijaju putem elektronske pošte. – Elektronska dostava računa predstavlja brži, jednostavniji i ekološki prihvatljiv način slanja, uz pogodnost da korisnici svoje račune imaju uvijek pri ruci u elektronskom obliku. Cilj je unapređenja kvaliteta usluga i komunikacije sa građanima – saopšteno je iz tog preduzeća. Za aktivaciju usluge potrebno je posjetiti zvanični sajt www. komunalnoniksic.me, preuzeti i popuniti izjavu o dostavljanju računa putem imejla i popunjeni obrazac posla-

Kolašin: Skupština usvojila odluku o spomen-obilježju mitropolitu crnogorsko-primorskom

Za spomenik Amfilohiju glasao i odbornik opozicije

KOLAŠIN - Skupština opštine usvojila je juče, sa 18 glasova, odluku kojom se daje saglasnost za podizanje spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. Za su glasali svi odbornici vladajuće većine, kao i Duško Šćepanović, odbornik opozicionog pokreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti). Protiv su bile njegove kolege Bojan Zeković i Ivan Grdinić, dok Balša Cvetković nije glasao, a Matija Bulatović je napustio skupštinsku salu uoči glasanja. Opoziciona odbornica Marta Šćepanović ranije je izašla iz skupštinske sale. Više odbornika opozicije, uključujući i dva Grupe birača Za naš Kolašin, nije prisustvovalo sjednici.

Na početku sjednice nije bilo ni nekoliko odbornika vlasti, pa su kvorum obezbijedili opozicioni odbornici.

Predsjednik Skupštine Vasilije Bulatović (DNP) nije prisustvovao sjednici, a za predsjedavajućeg je imenovao Balšu Cvetkovića iz opozicionog pokreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti).

OPOZICIJI SPORNA PROCEDURA

Prema obrazloženju predlagača, odluka o podizanju spomenik a ima za cilj da ,,oda priznanje mitropolitu Amfilohiju za njegov doprinos duhovnom i kulturnom životu Crne Gore“.

ti na adresu komunalnonk@t-com.me – Uvođenjem ove usluge činimo još jedan korak ka modernizaciji poslovanja i digitalnoj transformaciji, sa ciljem da korisnicima obezbijedimo savremen, efikasan i transparentan način komunikacije. Naš prioritet je zadovoljstvo korisnika i razvoj usluga u skladu sa savremenim trendovima. C. G.

Dio opozicije je bio protiv načina na koji je inicijativa sprovedena i ukazao je na proceduralne propuste. Objasnili su da odluka nije prošla matični odbor za Statut i propise (dva člana odbora bila za, a dva uzdržana) te da postoji mogućnost da, ukoliko neko podnese ustavnu žalbu, odluka bude oborena na Ustavnom sudu. Zato je Odbor zasijedao kratko kako bi donio odluku o pravnoj validnosti. Predsjedni-

Dijelu opozicije bilo je sporno to što matični Odbor za Statut i propise nije podržao odluku, pa je to tijelo ponovo zasijedalo i usvojilo je. Spore i to što je odluka donijeta nakon što je spomenik već izgrađen. Iz vlasti su kazali da je usvajanje odluke veliki dan za Kolašin, te vraćanje duga Amfilohiju za sve što je učinio za Crnu Goru. Onima koji su protiv poručili su da to kažu jasno a ne da se kriju iza navodnih pravnih manjkavosti

ca Odbora za Statut i propise Bojana Tripković (SNP), poslije pauze od 20 minuta, podnijela je izvještaj Skupštini o radu Odbora. Glasano je i tri člana su bila za, jedan protiv. Bojan Zeković je govorio o nedostacima odluke. Citirao je da u prijedlogu odluke piše „podiže se spomenik“, a zatim da će to uraditi Mitropolija. Konstatovao je da je Opština dala novac gotovo tri godine ranije, a da nije objašnjeno kako će se o spomeniku starati organi lokalne uprave, a u odluci piše da će to raditi.

Ocijenio je da je odluka lokalne vlasti da podigne spomenik pokojnom mitropolitu ,,grebanje o simbolički potencijal“ te da zato neće glasati za.

– Svako podizanje spomenika je politička odluka, imate pravo da afirmišete vrijednosti koje su vam bitne. Ovakav način je nova spo -

Ukupna visina statue 378 centimetara

Planirano je da spomenik bude otkriven 31. oktobra, na Lučindan, u dvorištu Crkve Svetog Dimitrija. Tu će biti postavljena figura u stojećem stavu visine

250 centimetara dok će sa postamentom, ukupna visina spomenika iznositi 378 centimetara. Na spomen-obilježju će na ćirilici biti ispisan tekst:

znaja vaše spremnosti da, po tuđim nalozima, sprovodite određene odluke po svaku cijenu... Neću citirati neke njegove riječi - neke su i uvredljive... Dobro je što ste odlučili da spomenik bude u dvorištu vjerskog objekta, a ne na javnom mjestu – kazao je Zeković.

Balša Cvetković je kazao da Mitropolija crnogorsko-primorska više ,,nema primat u odnosu na ostale eparhije na teritoriji Crne Gore“, kao i da više ne postoji Episkopski savjet kojim je mitropolit Amfilohije predsjedavao.

VAŽAN DAN ZA

KOLAŠIN

Vladajuća većina je ocijenila da je dan kad se izglasava odluka važna za Kolašin, a podizanje spomenika pokojnom mitropolitu ,,vraćanje duga za sve što je učinio za Crnu Goru“ i ,,najmanje što njegov rodni grad može da učini“.

Arhiepiskop cetinjski, Mitropolit crnogorskoprimorski i Egzarh Sveštenoga trona pećkoga AMFILOHIJE (1938–2020). Spomenik će koštati 50.000 eura, koliko je Opština za tu namjenu predvidejla u budžetu za 2023. godinu.

Predsjednik opštine Petko Bakić kazao je da prilikom rasprave na Odboru opozicija nije imala ni primjedbe ni amandmane na Odluku. – Odluka je takva uvrštena u dnevni red, pa se o njoj moramo izjasniti. Povlačenja tačke nema... Da nijesmo imali sve saglasnosti na Program o podizanju spomen-obilježja i prijedlog odluke, ne bismo je mogli staviti na dnevni red. Ne vidim ništa problematično. Ako se nekome ne dopada podizanje spomenika, neka to direktno kaže, a ne da se skriva iza priča o navodnim pravnim manjkavostima, neka ne traži pravne izgovore –kazao je Bakić. Bojan Zeković ga je pitao kako da ,,spomenik lijepo izgleda“ kada se tek danas donosi odluka o visini i gabaritima spomenika. U nastavku sjednice je usvojena odluka o rebalansu budžeta za ovu godinu koji je ostao na nivou plana – 10,10 miliona eura, ali je urađena preraspodjela sredstava. Takođe, imenovani su vršioci dužnosti direktora dva nova gradska preduzeća - Andrija Mirović - Agencije za projektovanje i planiranje prostora i Nikola KrnetaParking servisa. Za njih je glasala i opozicija uz ocjenu da su odgovarajuća kadrovska rješenja.

D. DRAŠKOVIĆ

Predsjednik Milatović pokreće inicijativu za revitalizaciju Žabljaka Crnojevića

Simbol državnosti i identiteta obnoviti do sredine 2026.

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokrenuo je inicijativu za obnovu istorijskog lokaliteta Žabljak Crnojevića, u susret obilježavanju dvadeset godina nezavisnosti Crne Gore. Riječ je, kako se navodi u saopštenju, o jednom od najvažnijih simbola crnogorske državnosti i kulturnog identiteta. Cilj inicijative je da ovaj izuzetni spomenik istorije i kulture postane dostojan svog značaja za crnogorsku tradiciju i istoriju.

- Predsjednik Milatović će pokrenuti proceduru da nadležne institucije, uključujući Prijestonicu Cetinje, Mini -

starstvo kulture i medija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, započnu aktivnosti na ovom projektu. Projekat će imati i obrazovni karakter, kroz školske posjete i tematske programe koji će učenike upoznati sa istorijom dinastije Crnojevića i razvojem crnogorske državnosti – navodi se u saopštenju. Kabinet Predsjednika Crne Gore uputiće i formalnu inicijativu nadležnim institucijama radi pokretanja aktivnosti na sprovođenju ovog projekta, kako bi bio realizovan tokom naredne godine i uvršten u program obilježavanja dvadesetogodišnjice obnove crnogorske nezavisnosti. R. K.

Obilježavanje 135 godina od prvih arheoloških istraživanja značajnog lokaliteta

Posjetioci Muzeja savremene umjetnosti požalili se redakciji Pobjede kupljene ulaznice za izložbene prostore te ustanove

Dok čekaju mišljenje, nijesu obveznici fiskalizacije

Prema pisanom odgovoru Poreske uprave dostavljenom Pobjedi, javne ustanove kulture nijesu automatski oslobođene obaveze fiskalizacije. To pravo imaju samo ako naplaćene usluge predstavljaju djelatnost koja je izričito navedena u Odluci o organizovanju ustanove - dakle, ako se smatra dijelom osnovne, javne djelatnosti

PODGORICA - Dva posjetioca Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) obratila su se Pobjedi navodeći da su prilikom kupovine ulaznica u izložbenim prostorima Dvorac Petrovića i Galerija „Centar“ u Podgorici dobili samo priznanicu iz paragon bloka, bez fiskalnog računa.

Jedan od njih naveo je da je, kada se u Dvorcu raspitao o fiskalnom računu, dobio objašnjenje da Muzej „izdaje samo priznanice“.

du sa evropskim standardima, posebno kada je riječ o radu javnih institucija i transparentnosti poslovanja - naveo je jedan od posjetilaca u poruci redakciji, koji se potpisao kao Zoran Rupčić DRŽAVNI RAČUN

PODGORICA - Univerzitet

Crne Gore i Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice organizuju zajednički naučno-kulturni trodnevni događaj povodom obilježavanja 135 godina od prvih arheoloških istraživanja antičke Duklje – jednog od najznačajnijih lokaliteta kulturne baštine u Crnoj Gori.

Tim povodom, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore (FUNK), danas u 9 sati, u Rektoratu Univerziteta Cr-

ne Gore, počeće međunarodna trodnevna konferencija „DOKLEJA – Dioklecijanovo porijeklo, kulturno nasljeđe i ekonomski napredak“. Na otvaranju će govoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, direktorica Arheološkog muzeja u Beogradu Snežana Golubović, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Domagoj Tončić i v. d. direktora JU Muzeji i galerije Podgorice Dragan Radović Konferencija će okupiti istaknute domaće i međunarodne stručnjake. R. K.

- Na osnovu toga sam pretpostavio da muzej ne koristi fiskalnu kasu, što je, po mom mišljenju, nezakonito i krajnje neprimjereno za javnu ustanovu od kulturnog značaja. Smatram da je ovakav slučaj vrijedan pažnje, jer ako Crna Gora zaista misli da uđe u Evropsku uniju, ovakve stvari moraju biti uređene u skla-

Na pitanja Pobjede, iz Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore potvrdili su da ne posjeduju fiskalnu kasu i ne izdaju fiskalne račune, jer, kako navode, nijesu obveznici elektronske fiskalizacije. - Muzej posluje putem državnog računa i sav prihod koji ostvari, uključujući prodaju ulaznica, publikacija i promotivnih materijala, evidentira se u knjigovodstvu ustanove i uplaćuje na taj račun. Muzej ne posjeduje fiskalnu kasu i ne izdaje fiskalne račune, jer prema tumačenju važećih propisa nije obveznik fiskalizacije - navode iz MSUCG.

Kako objašnjavaju, Muzej se finansira iz državnog budžeta i prihod ostvaruje „isključivo u okviru javne djelatnosti“, zbog čega smatraju da se odredbe Zakona o fiskalizaciji ne odnose na ustanove ovakvog karaktera.

- Prodaja ulaznica, cegera i majica uvedena je sa ciljem ispitivanja interesovanja posjetilaca i procjene kapaciteta ustanove za buduće oblike prodaje. Ova aktivnost se sprovodi u skladu sa internom procedurom, koja je dio Knjige procedura Muzeja i kojom su jasno definisani svi koraci evidentiranja prometa i čuvanja dokumentacije - naveli su iz MSUCG. U odgovoru se takođe precizira da je Muzej „zvanično uputio upit Poreskoj upravi radi dobijanja mišljenja o eventualnoj obavezi fiskalizacije“ i da „čeka pisano mišljenje nadležnog organa“. Međutim, prema pisanom odgovoru Poreske uprave dostavljenom Pobjedi, javne ustanove kulture nijesu automatski oslobođene obaveze fiskalizacije. To pravo imaju samo ako naplaćene usluge predstavljaju djelatnost koja je izričito navedena u Odluci o organizovanju ustanove - dakle, ako se smatra dijelom osnovne, javne djelatnosti. Iz Poreske uprave su pojasnili da je ovo pitanje regulisano kroz Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, Zakona o porezu na dobit pravnih lica

i Zakona o porezu na dodatu vrijednost.

„Javne ustanove iz oblasti kulture, za pružene usluge iz djelatnosti za koju su osnovane, te ukoliko su usluge prodaje karata (muzeja, galerija, biblioteka...) sadržane u Odluci o organizovanju javne ustanove, nijesu u obavezi izdavati fiskalne račune i ne podliježu fiskalizaciji. Međutim, ukoliko pružaju usluge koje izlaze iz okvira djelatnosti kulture, u tom dijelu su obveznici fiskalizacije - navodi se u odgovoru Poreske uprave. Dodatno objašnjavaju da ako javne ustanove, u obavljanju svoje djelatnosti, ostvaruju prihod koji je oporeziv kod drugih poreskih obveznika, za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, u obavezi su izdati račun shodno Zakonu o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, što znači da su obveznici fiskalizacije, s obzirom na to da član 5 navedenog zakona ne daje pravni osnov za izuzeće istih od fiskalizacije. Drugim riječima - ako u osnivačkom aktu Muzeja nije eksplicitno navedena prodaja ulaznica ili promotivnih materijala, ta aktivnost se smatra komercijalnom djelatnošću i

Međunarodni festival pozorišta za djecu „Limsko srce“ od 28. do 30. oktobra u Beranama

PODGORICA – Međunarodni festival pozorišta za djecu „Limsko srce“, koji organizuje Centar za kulturu iz Berana, biće održan od 28. do 30. oktobra. Tokom festivala na sceni CZK biće izvedeno šest edukativnih i zabavnih pozorišnih pred-

stava za djecu, pozorišnih kuća iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Festival je namijenjen učenicima nižih razreda osnovnih škola sa područja Opštine Berane, predškolcima iz JPU „Radmila Nedić“, kao i djeci iz Dnevnog centra za djecu i omladinu sa teškoćama i smetnjama u razvoju. Festival se organizuje u cilju njegovanja pozorišne kulture i pozorišne publike, edukacije i zabave djece, koja će organizovano i besplatno pratiti predstave. Svečano otvaranje zakazano je za 28. oktobar u 11 sati, kada će nastupiti i popularni dječji junak Šanta Panta, a moderatorka programa biće Gorica Ćulafić, urednica umjetničkih programa u Centru za kulturu. Nakon otvaranja festivala publika će uživati u mini mjuziklu za djecu „Maštošumske pitali-

da fiskalizacije

Turisti iznenađeni, misle da „stvari nijesu uređene kako bi trebale biti“

Pored posjetioca Dvorca Petrovića, koji se u dostavljenom mejlu Pobjedi potpisao kao Zoran Rupčić, redakciji se obratila i Ivana Solar iz Hrvatske, koja je objasnila da je nedavno „posjetila Galeriju Muzeja savremene umjetnosti u zgradi Ustavnog suda, Njegoševa br. 2, Podgorica, gdje je trenutno u toku izložba Vladana Radovanovića“.

- Ulaznicu sam platila gotovinom, ali mi nije izdan fiskalni račun. Umjesto njega dobila sam samo priznanicu iz paragon bloka, dok su mi rekli da se fiskalni račun može dobiti isključivo ako se plaća kreditnom karticom, jer muzej nema fiskalnu kasu. Kao turistica ostala sam iznenađena, jer smatram da ovakva praksa šteti ne samo posjetiteljima već i samoj državi kroz izbjegavanje urednog plaćanja poreza. Bilo mi je sve to neobično i ostavilo dojam da stvari nijesu uređene kako bi trebale biti – napisala je Solar u imejl poruci.

podliježe obavezi fiskalizacije. U dokumentu koji definiše djelatnost Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore – Odluci o organizovanju – nigdje se ne navodi prodaja ulaznica, već su pobrojane stručne, istraživačke, izdavačke i izložbene aktivnosti, uz mogućnost obavljanja „drugih poslova od značaja za djelatnost muzeja“. Time se, makar formalno-pravno, otvara pitanje da li naplata karata spada u djelatnost javnog interesa ili u komercijalni promet koji podliježe fiskalizaciji. Na tu dilemu koju je novinar Pobjede usmeno postavio poreskom inspektoru, zahtijevajući pojašnjenje pisanog dijela odgovora, dobili smo konstataciju da to što piše ili ne piše u Odluci o organizovanju MSUCG treba da utvrdi inspekcija.

NEJASNOĆE

Dodatnu pravnu nejasnoću unosi činjenica da Muzej u svom odgovoru navodi da prodaje i cegere i majice sa svojim vizuelnim identitetom. Te aktivnosti, po svemu sudeći, ne mogu se smatrati dijelom osnovne muzejske misije, jer se ne odnose na izložbenu,

ce“ u produkciji „MoniKart“ iz Beograda, a istog dana u 14 sati nastupiće i Narodno pozorište iz Užica, sa predstavom „Dugonja, Trbonja i Vidonja“. Drugog dana, 29. oktobra u 11 sati, „Limsko srce“ na scenu Centra za kulturu dovodi Šantu Pantu i predstavu „Ljutkoteka ima lijeka“ u produkciji Dječjeg pozorišta Stanković iz Nikšića, a istog dana od 14 sati, za svoje drugare učenici OŠ „Vuk

Promocija zbirke pjesama ,,Zastave potonulog carstva“ popularnog hrvatskog muzičara izazvala veliko interesovanje i euforiju publike u Podgorici

PODGORICA – Predstavljanje dvojezičnog izdanja zbirke pjesama ,,Zastave potonulog carstva“ popularnog hrvatskog muzičara i pjesnika Zlatana Stipišića Džibonija – na hrvatskom i španskom jeziku – upriličeno je u Kosmos knjižari u Podgorici. Promociju je organizovala izdavačka kuća ,,Nova knjiga“.

Džiboni je privukao veliki broj posjetilaca, o čemu svjedoči činjenica da dvadeset minuta pred početak promocije nije bilo slobodnih mjesta, desetine ljudi je stajalo, a nakon promocije popularni Hrvat je preko pola sata potpisivao primjerke knjige i fotografisao se sa fanovima.

Džiboni: To su moje kosti i moja koža

edukativnu ni konzervatorsku djelatnost. U tom dijelu, Muzej bi, prema Zakonu o fiskalizaciji, morao izdavati fiskalne račune. Pravni stručnjaci s kojima je Pobjeda razgovarala ističu da interna procedura ili paragon blok ne mogu zamijeniti fiskalni račun, jer se obaveze fiskalizacije uređuju isključivo zakonom, a ne internim aktima javnih ustanova. I dok se Muzej poziva na praksu evidencije prihoda preko državnog računa i čeka zvanično tumačenje Poreske uprave, činjenica da prodaja ulaznica nije precizno definisana u njegovim aktima ostavlja prostor za dilemu – da li javna ustanova može da naplaćuje ulaz bez fiskalnog računa, čak i kada to čini u okviru svoje kulturne misije. Dok Poreska uprava priprema zvanično tumačenje, Muzej tvrdi da postupa „u skladu sa zakonom“ i najavljuje da će „po dobijanju mišljenja nadležnih organa u potpunosti uskladiti praksu sa eventualnim dodatnim obavezama“. Do tada, u najvećem muzeju savremene umjetnosti u državi - računi i dalje ostaju nefiskalni. J. NIKITOVIĆ

Karadžić“ iz Berana, izvode predstavu „Liliputanska svadba“ sa kojom su pobijedili na Smotri dramskog stvaralaštva „Pozorišne čarolije“ ove godine. Treći dan festivala, 30. oktobra, obilježiće predstave: „Energija i ja“ NU „CEMOI“ iz Podgorice, koja će biti izvedena u 11 sati i p redstava „Čudesni kontinenti“ Nevid teatra iz Banjaluke, u 14 sati istog dana.

An. R.

Knjigu je objavila izdavačka kuća ,,Isla Negra“ iz Portorika, čiji je osnivač i vlasnik pjesnik i profesor Karlos Roberto Gomez Beras, koji je takođe govorio na promociji. U knjizi je 31 pjesma, u pitanju su dominantno tekstovi koji su rađeni za muzičke kompozicije, ali ima i novih pjesama poput ,,Matere“ koju je Džiboni prvi put pročitao i koja je u ,,Zastavama potonulog carstva“ premijerno predstavljena javnosti. Džiboni je kazao da 31 pjesma za 39 godina karijere svakako nije mnogo.

- Ja sam išao po svome sudu. To je to iza čega stojim. To su moje kosti i moja koža - kazao je on, objašnjavajući da su kosti pjesme koje su zapravo njegova razmišljanja, a koža njegova osjećanja.

Gomez Beras mu je, kako je kazao, učinio veliku čast. - Nijesam sebe doživljavao tako. Uvijek sam vjerovao da je stih važan, iako sam ja pjevao stihove. Znam da su se kroz ovih nekoliko dekada pojavljivali neki ljudi koje smo mogli čuti u eteru, na radiju ili koncertima, koji stvarno imaju vrijednost - od Štulića, Balaševića - ali uvijek smo mi sramežljivo išli u korice. Pa čak bih mogao reći i Arsen Dedić, iako je on najopravdanije ukoričen. Ali, kako sam ga privat-

no poznavao, sad ne znam koliko je fer da prenosim što mi je rekao, no nije ni on bio do kraja sretan sa tim tretmanom –istakao je Džiboni. Prema njegovim riječima, muzičari se nalaze u pojavnosti koja je šoubiznis i to nosi jednu dozu banalnosti kad se ozbiljno razmišlja o onome što pišeš. - Nijesam osjećao hrabrost za to i Karlos me nagovarao da bude više pjesama nego što sam to dozvoljavao. Muzika donosi veliku atmosferu koja se šulja između stihova. Ako

Ako nešto razumijete – to nije poezija

Karlos Roberto Gomez Beras ispričao je kako je saznao za Džibonija i kako se povezao sa njim, što je rezultiralo time da mu kasnije i objavi knjigu u svojoj izdavačkoj kući ,,Isla Negra“.

- Moja supruga je slušala balkansku muziku, a najčešće je slušala Olivera Dragojevića i Džibonija. Nijesam razumio o čemu se pjeva, ali mi se dopala muzika. Ako razumijete nešto, to nije poezija, a ako ne razumijete a sviđa vam se – onda je to poezija. Kada mi je žena prevela i kada sam shvatio o čemu se radi rekao sam da su njih dvojica pjesnici – istakao je on.

izmakneš muziku i to ostane samo slovo na papiru, onda to mora biti stvarno moćno –istakao je on.

Govorio je o velikim književnicima koji su inspirisali njegovo stvaralaštvo.

- Da nije bilo Gabrijela Garsije Markesa, Danila Kiša, Rejmonda Karvera, Orhana Pamuka i par ozbiljnih ljudi koje sam ja volio čitati ne bih uspio 80 odsto mojih pjesama dovesti dalje od ,,Trla baba lan“. Svoje malo privatno prosvjetljenje dugujem piscima – rekao je Džiboni.

Profesorica Ksenija Rakočević kazala je da su ,,Zastave potonulog carstva“ putovanje kroz lični, mitski i kolektivni prostor Mediterana.

- Ova knjiga konstantno prelazi granice. Ona prelazi granicu jezika, kulture i umjetničkih formi – rekla je ona. Program je vodila Jelena Krsmanović An. R.

barski Trikonhos 15.500 eura

PODGORICA - Opština Bar započela je radove na sanaciji i očuvanju Trikonhosa, zaštićenog kulturnog dobra od izuzetnog značaja za Bar.

Riječ je o sprovođenju hitnih konzervatorskih mjera sanacije na nepokretnom kulturnom dobru „Ostaci trikonhalne crkve, Topolica“, koje realizuje stručni tim JU Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Opština Bar se, prepoznajući značaj zaštite i očuvanja ovog vrijednog lokaliteta, obratila Upravi za zaštitu kulturnih dobara sa zahtjevom za davanje saglasnosti za sprovođenje hitnih mjera sanacije, koje bi prethodile izradi glavnog konzervatorskog projekta. Na ukazanu potrebu za blagovre-

menim reagovanjem, Uprava je odgovorila davanjem saglasnosti i definisanjem smjernica za dalje postupanje čime su stvoreni neophodni preduslovi za preduzimanje konkretnih radova na samom objektu. Vrijednost radova u ovoj fazi iznosi oko 15.500 eura, a planirani rok za završetak aktivnosti je 60 radnih dana. - Realizacijom ovih aktivnosti Opština Bar potvrđuje svoj kontinuitet i posvećenost da se na kvalitetan i pažljiv način brine o kulturnim dobrima i očuvanju identiteta grada koji baštini izuzetno bogato istorijsko nasljeđe – navodi se u saopštenju. Barski Trikonhos dospio je u žižu javnosti početkom avgusta ove godine, kada je poslanik Demokrata Momčilo Leković izjavio da se klasičan primjer (ne)rada lokalne vlasti u Baru vidi na primjeru Trikonhosa na Topolici – najstarijeg vjerskog objekta na ovim prostorima, arheološkog bisera iz VI vijeka, koji stoji napušten, zarastao i oštećen Iz Opštine Bar su odgovorili da preduzimaju mjere za sanaciju i, u mjeri mogućeg, očuvanje Trikonhosa što, kako su kazali, zna i Leković i „ministarka iz njegovih političkih redova“. Kako su istakli, već 19. juna obratili su se Upravi za zaštitu kulturih dobara, a 2. jula dobili saglasnost uz smjernice za postupanje. A. Đ.

BEOGRAD: Pucnjava ispred Skupštine Srbije u kampu gdje borave „studenti koji žele da uče“

Ranjen muškarac, izbio požar, a poslanici usvajali zakone

kao da se ništa ne dešava

BEOGRAD - Ispred parlamenta Srbije nedaleko od glavnog ulaza u zgradu ranjen je Milan Bogdanović (57) koji se nalazio u šatorskom naselju gdje borave „studenti koji žele da uče“, takozvanom Ćacilendu. Na njega je pucao penzionisani radnik Državne bezbjednosti Vladan Anđelković (70), koji je odmah uhapšen, a nakon pucnjave izbio je požar u šatorskom naselju i gust crni dim se širio ispred parlamenta u kojem su poslanici u tom momentu usvajali zakone kao da se ispred zgrade ništa ne dešava.

VUČIĆ: TERORISTIČKI

NAPAD

- Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i otkrio identitete i biografije oba učesnika ovog događaja. Novinarima je nekoliko puta puštan snimak hapšenja Anđelkovića dok leži na zemlji i razgovora sa policijom i snimak iz policijske stanice kada ga policija ispituje o razlozima zbog kojih je pucao... Vučić tvrdi da cijeli događaj ima političku konotaciju: „Takva kampanja je vođena protiv Ćacilenda jer im se ne dozvoljava da imaju drugačiji politički stav“ i da se pucnjava desila „zbog mržnje onih koji drugačije misle“. Vučić tvrdi da je Ćacilend „jedina tačka otpora

BRISEL - Evropski parlament usvojio je rezoluciju o Srbiji u kojoj se ističe polarizacija i rastuća represija u zemlji, godinu poslije pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Za rezoluciju je glasalo 457 evroposlanika, protiv su bila 103, prenosi N1.

U rezoluciji se, između ostalog, spominje i to da je vlada pregovarala sa vlasnicima United medije, u okviru koje posluje i N1, da ,,oslabi“ taj medij i upozorava da ako se to potvrdi, to bi predstavljalo ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji. Poziva se Srbija da se uskladi sa politikom EU u borbi protiv stranog miješanja i kampanja dezinformacija.

U tekstu se ističe da ni godinu nakon tragedije u Novom Sadu istraga nije završena i poziva na ,,potpuno i transparentno sprovođenje pravnih postupaka nakon istrage nadležnih organa, kako bi se odgovorni priveli pravdi, u skla-

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je riječ „o terorističkom aktu“, tužilaštvo je djelo okarakterisalo kao ubistvo u pokušaju, a penzionisani inspektor kriminalističke policije Milan Dumanović ocijenio: „Moguće da je incident izrežiran“. Nakon pucnjave i požara, šatorsko naselje nije sklonjeno, već se prostor raščišćava za nove šatore

nasilju i to predstavlja najveći problem“ i ocjenjuje da je političkim protivnicima vlasti sve propalo i da su im ostali „samo nasilje i mržnja“. On kaže i da je bilo pitanja dana kada će se desiti ovako nešto prema onima „koji su zauzeli samo jednu tačku kod Skupštine Srbije za razliku od onih koji su zauzeli hiljade tačaka po državi“. Nenad Stefanović, glavni javni tužilac, kaže da je Anđelković osumnjičen za krivično djelo „ubistvo u pokušaju“ i da mu određeno policijsko zadržavanje od 48 sati.

- Nakon verbalne rasprave zbog različitih političkih stavova izvadio je vatreno oružje koje je neovlašćeno nosio i ispalio više projektila od kojih je jedan pogodio drugo lice u predjelu butine, a drugi u plinsku bocu usljed čega je došlo do eksplozije i požara - rekao je Stefanović. Detaljno opisujući stanje ranjenog muškarca i ocjenjujući njegove povrede kao „preozbiljne“ ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je novinarima da je prije operacije razgovarao sa „čovjekom ko-

ji je upucan“ i da je zamolio Lončara da prenese javnosti Srbije da „ne zna čovjeka koji je pucao u njega“.

IZREŽIRANI INCIDENT?

„Ćacilend treba pod hitno razmontirati, a policijske snage pozvati na odgovornost zbog današnjeg incidenta“, rekao je Milan Dumanović, penzionisani inspektor Uprave kriminalističke policije za agenciju Beta i ocijenio da ono što se desilo ispred parlamenta „ima potpis neke domaće tajne službe“ i objasnio:

- Nevjerovatno je da u neposrednoj blizini najzaštićenijih objekata u državi Predsjedništva Srbije i Doma Narodne skupštine priđe naoružano lice i upotrijebi vatreno oružje. Prema objavljenim snimcima reakcija pripadnika MUP-a bila je veoma loša jer su mogli da budu lake mete zbog načina na koji se prilazi šatoru - rekao je Dumanović. Ocjenjujući da Ćacilend ugrožava bezbjednost Beograđana, Dumanović kaže da zbog toga na odgovornost treba pozvati policijske rukovodioce ministra Ivicu Dačića, direktora policije Dragana Vasiljevića i šefa BIA Vladimira Orlića

- Obavezno treba provjeriti čija je municija eksplodirala u zapaljenom šatoru i da li su to meci uhapšenog čovjeka (Anđelkovića) ili je u pitanju municija koja pripada čuvarima Ćacilenda – rekao je Dumanović. Međutim, MUP tvrdi da se u zapaljenom šatoru nije nalazilo oružje, „osim oružja i municije koje je unio osumnjičeni“ (Anđelković), kao i da je osumnjičeni „namjerno izazvao požar u šatoru, pri čemu je eksplodirala manja plinska boca“. Stranke opozicije koje su u

USVOJENA REZOLUCIJA: Evropski parlament oštro o stanju u Srbiji

du sa vladavinom prava“. Ukazuje se da se uticaj Kine u Srbiji značajno povećao posljednjih godina kroz velike infrastrukturne investicije, što izaziva zabrinutost u vezi sa transparentnošću, usklađenošću sa standardima EU i poštovanjem ekoloških propisa. - Uzimajući u obzir da je projekat stanice bio dio brze željeznice Beograd – Budimpešta i realizovan u okviru međuvladinog sporazuma Srbija – Kina, van redovnog okvira Zakona o javnim nabavkama, od strane dvije kineske kompanije, uzimajući u obzir da je u izvještaju Komisije za 2024. već bilo upozoreno na zaobilaženje pravila o nabavkama putem takvih sporazuma, uzi-

majući u obzir da je u martu 2025. Evropska kancelarija javnog tužioca (EPPO) pokrenula istragu o mogućoj zloupotrebi sredstava Evropske unije dodijeljenih za rekonstrukciju Željezničke stanice u Novom Sadu - poručuje se u rezoluciji. Podsjeća se da je pad nadstrešnice izazvao ,,nezabilježene“ proteste širom zemlje koje su predvodili studenti, zahtijevajući pravdu, institucionalnu odgovornost, transparentnost, vanredne izbore, njihov integritet, poštovanje građanskih sloboda, podjelu vlasti, slobodu medija, kraj sistemske korupcije, kao i ulaganje u obrazovanje. Ukazuje se da je od februara do kraja septembra 2025. odr-

žano više od 10.000 protesta u više od 630 mjesta i 1.200 lokalnih zajednica, uključujući i najveći protest u istoriji Srbije 15. marta ove godine, i drugi po veličini 28. juna, čime je, kako se ocjenjuje, to postao najveći građanski pokret u posljednjih nekoliko decenija.

Ističe se da EP podržava pravo srpskih studenata i građana na mirne proteste, koji pozivaju na odgovornost i demokratske reforme, direktno povezane sa vladavinom prava, koje EU očekuje od Srbije.

Navodi se i da su studentski protesti uglavnom bili mirni, iako je tokom ljeta došlo do nekoliko nasilnih incidenata, a slučajevi upotrebe radikalnih simbola ili ekstremno naciona-

momentu incidenta bile u zgradi parlamenta ali nijesu učestvovale na sjednici tvrde da odgovornost za incident snose Vučić i Dačić, dok je narodna poslanica Marinika Tepić koja je prva emitovala snimak incidenta ispred parlamenta pozvala nadležne da se Ćacilend ukloni jer u njemu borave osuđena i inkriminisana lica i unosi se oružje. - Ćacilend nije ponos nego bezbjednosni rizik za sveocijenila je Tepić. - Vučić je podredio sebi sve institucije, a Dačić je to dozvolio i oni snose odgovornost za incident - saopštio je Savo Manojlović, lider pokreta „Kreni – Promeni“ i ocijenio da se u šatorima ispred parlamenta pravi vještačko naselje da bi se izazvala dodatna konfrontacija, mržnja i podjela među građanima.

- Srbija je postala talac radikalizovane i kriminalizovane politike opasnih ljudi, a za incident je odgovoran predsjednik Srbije zbog njegove višegodišnje kampanje širenja mržnje, straha i nasilja - navela je Demokratska stranka. Tvrde da je Ćacilend „stvorio režim kao svojevrsni logor straha u kojem se okupljaju nasilnici, kriminogeni elementi i politički huškači koje Vučić koristi kao živi štit koji treba da ga zaštiti od opravdanog narodnog nezadovoljstva“. Radomir Lazović, poslanik Zeleno-levog fronta, tvrdi da je jedini koji je priželjkivao nasilje Vučić da bi za to optužio opoziciju, studente ili građane.

- Režim će ovaj incident iskoristiti da skrene pažnju sa donošenja rezolucije Evropskog parlamenta jer se u njenom tekstu režim u Srbiji osuđuje za izazivanje nasilje, eksplicitno instaliranje Ćacilenda, državno nasilje i sve što se dešavalo prethodnih mjeseci. V. CVEjIĆ

lističke, proruske i šovinističke retorike tokom masovnih protesta, što je izazvalo značajne kritike iz inostranstva i unutar zemlje

Dodaje se i da su srpske vlasti pribjegle nasilju protiv političkih protivnika i upotrebi prekomjerne sile protiv demonstranata širom zemlje i ocjenjuje da je od početka godine represija eskalirala. Podsjeća se i da su, prema nezavisnim izvorima, demonstranti 15. marta napadnuti vatrenim oružjem i ocjenjuje da to izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu proporcionalnosti i zakonitosti upotrebe sile.

U rezoluciji se ističe da se od avgusta nasilje dodatno pojačalo, kao i da su bezbjednosne

agencije nezakonito snimale i emitovale privatne razgovore, koji su korišćeni da se studenti i aktivisti optuže za pripremu djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Srbije, dok je elitna vojna jedinica Kobre bila raspoređena i čak u jednom slučaju koristila bojevu municiju.

EP najstrože osuđuje talas nasilja pod uticajem države, zastrašivanja i neselektivnih hapšenja protiv mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavničke opozicije u Srbiji, kao i kampanje blaćenja, medijsko zastrašivanje i zloupotrebu ličnih podataka u cilju diskreditovanja demonstranata i poziva srpske vlasti da obezbijede slobodu medija. Takođe, poziva visoke zvaničnike da prekinu sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo ili nasilje, kao i upotrebu nezakonitog nadzora protiv demonstranata.

Priredila: R. U.–I.

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine na RTCG govorio o situaciji u vezi sa početkom izgradnje PPOV

Radunović: Glavni grad bi trebalo da obešteti

Botunjane, da im omogući da dobiju neku zamjenu ili da ih isplati gotovinom

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je kako je skupljena dokumentacija za početak izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u Botunu, te da nakon manjih propusta koji su ispravljeni sa zakonske strane neće postojati nijedan razlog da ne bude izdata neophodna građevinska dozvola.

Gostujući na RTCG, Radunović je poručio i da bi Glavni grad Podgorica trebalo da nađe rješenje za građane Botuna, a da on smatra kako bi najbolje bilo da ti građani budu obeštećeni zbog problema sa zagađenjem i lošim uslovima za život. - Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata aluminijuma - bazen crvenog mulja. Tamo su užasni uslovi za život. Voda je zatrovana, a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora, ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju – kazao je Radunović.

On je naglasio da građani Botuna i Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja, ali da će riješiti problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako je kazao, potpuno neupotrebljive.

Radunović je poručio da Glavni grad Podgorica treba Botunjanima da ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je ,,da se maknu iz tog područja koje je tako zagađeno“.

- U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima,

a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom, već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenjuistakao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Nakon ovakvog stava najodgovornijeg čovjeka za početak radova na izgradnju PPOV u Botunu, trebalo bi da je jasno kako će MPPUDI izdati dozvolu neophodnu za početak izgradnje postrojenja koje je od vitalne važnosti za Podgoricu, ali i šire područje prema Skadarskom jezeru. N. S.

Iako vlasnik kafe-bara ,,Ribnica“ u Ulici Radosava Burića br. 187 na Zabjelu ima saglasnost Skupštine stanara za dio tende iznad prolaza koji je u njihovom vlasništvu, iz Sekretarijata za komunalne poslove ove godine mu nijesu produžili dozvolu, za razliku od prethodnih 20 godina, od kada je tenda postavljena.

Uprava za inspekcijske poslove nekoliko puta mu je nalagala da ukloni dio tende u širini od oko metar i po, koji je u dijelu koji je u vlasništvu Skupštine etažnih vlasnika. Ukazujući na ovaj problem, vlasnik kafe-bara ,,Ribnica“ Pjetro Arapović izjavio je za Pobjedu da je to urađeno po prijavi jednog od stanara. Izlazeći ususret komšiji, izrezao je i uklonio dio tende ispod njegovog stana. Arapović ističe da je postojanje ostalog dijela (ne)sporne tende u interesu i stanara zgrade, i gostiju, zaposlenih i konačno njega, kao ugostitelja.

SAGLASNOST

Arapović ukazuje da taj ugostiteljski objekat, među Zabjelčanima poznatiji kao ,,Kafana kod Đoka“, postoji 50 godina (riječ je o njegovom pokojnom ocu koji je otvorio kafanu), te da već 20 godina imaju natkrivenu terasu u nepromijenjenim gabaritima.

- Terasa od tada nije mijenjana nijedan centimetar. Sve ove godine sam dobijao saglasnost Sekretarijata za komunalne poslove, nikad nijesam imao problema. Ove godine su odbili da ucrtaju i dio tende iznad prolaza koji je u vlasništvu stanara zgrade, unutar koje se i nalazi lokal – priča Arapović. Ističe da za to ima potpise stanara, odnosno saglasnost Skupštine etažnih vlasnika, te da sve osporava samo jedan komšija.

- Moja porodica živi od ovoga, kao i ovdje zaposleni. Zar treba uskratiti sve to zbog jednog stanara, kome hoće da izađu usuret zato što im prijeti krivičnim prijavama, a koji je inače mene vrijeđao i na nacionalnoj osnovi. Mnoge generacije su ovdje s mirom bitisale, on se doselio prije desetak

Vlasnik ugostiteljskog objekta ,,Ribnica“ na Zabjelu suočava se sa nesvakidašnjim problemom

Poslije 20 godina osporavaju mu pravo na tendu

godina i počeo da se buni, bez ikakvog opravdanog razloga. Ostali stanari su zadovoljni od kada sam ja to postavio prije 20 godina, zato što se ne čuje buka iz lokala, a ni dim od cigareta ne ide gore. Takođe, u interesu je gostiju lokala, kao i zaposlenih da i taj dio bude natkriven, naročito kada pada kiša, jer tuda treba proći od lokala do zastakljene terase –smatra Arapović.

On navodi da je riječ o dijelu tende širine oko metar i po, koji natkriva prolaz do terase koja je fizički odvojena od lokala.

- Svuda je obezbijeđen prolaz - prilazi ulazima sa strane su slobodni, trotoar ispred terase širok je tri metra, tako da sa svih strana može nesmetano da se prolazi. Natkriveni dio terase je na zemljištu Glavnog grada, za što svake godine plaćam 8.000 eura – kaže Arapović, uz napomenu da uredno izmiruje i sve ostale obaveze. Zbog svega toga, nije mu jasno zašto Sekretarijat za komunalne poslove ove godine

Uručeni vaučeri dobitnicima nagrada u nagradnoj igri ,,Toplija zima sa Pobjedom“

nije produžio saglasnost za natkriveni dio između zgrade i bašte.

- Obraćao sam se Sekretarijatu za komunalne poslove, tražio od njih da mi objasne zašto mi nijesu produžili dozvolu za terasu u punom gabaritu, odnosno sa nadstrešnicom širokom oko metar i po, tim prije što još nije stupio na snagu novi Plan o privremenim objektima... Smatram da je ovo selektivno postupanje. Krivo mi je, ugostitelji smo 50 godina i jedino meni u čitavom gradu hoće da sruše taj dio tende iznad prolaza – ističe Arapović.

ŽALBA

Arapović ističe da se nikad tokom svog dugogodišnjeg ugostiteljskog iskustva nije susreo sa sličnim problemom.

- Da li sam ja jedinka, ima li neko nešto lično protiv mene, ne znam... Dolazila je Uprava za inspekcijske poslove dva–tri puta, nalagali su mi da uklonim taj dio tende samo zato što im taj jedan stanar

prijeti krivičnim prijavama... Njemu hoće da izađu ususret, a neće nama kao privrednicima koji doprinosimo i gradu i društvu. Uputio sam žalbu glavnom gradskom administratoru, nekoliko puta sam se obraćao i gradonačelniku s molbom da me primi na razgovor zbog ovog problema. Razumijem da ima važnijih poslova i obaveza, ali smatram da je mogao naći toliko vremena da me primi na razgovor kao ugostitelja koji je decenijama prepoznatljiv u ovom gradu... Mislim da ovo ne bi smjela da bude praksa u glavnom gradu, jer ako pojedinac izađe sa nelogičnim zahtjevima, onda bi oni koji vode Glavni grad i nadležne službe trebalo da uzmu u obzir cjelokupnu sliku i sagledaju da li su njegovi zahtjevi opravdani – zaključio je Arapović. Pobjeda se ovim povodom za informacije obratila Upravi za inspekcijske poslove, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor. S druge strane, iz Sekretarijata za komunalne poslove, odgovarajući na pitanja Pobjede, poručili su da ,,...u dijelu izdavanja urbanističko-tehničkih uslova u svim predmetima postupaju u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima“. - Za dobijanje informacija po pojedinačnim predmetima zainteresovana lica mogu se obratiti shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama – saopšteno je na kraju šturog odgovora organa zaduženog za održavanje komunalnih poslova u glavnom gradu. I.MITROVIĆ

Juče su dobitnicima 1. kola nagradne igre ,,Toplija zima sa Pobjedom“ uručeni vaučeri za nagrade - jedan šporet „Alfa 70 favorit“ i po pet metara drva za ogrijev. U ovoj nagradnoj igri, u saradnji sa „Volcanom“, Pobjeda će podijeliti ukupno 50 metara drva za ogrijev i dva šporeta „Alfa 70“. U 1. kolu šporet „ Alfa 70 favorit“ dobila je Jovana Bubanja iz Podgorice, dok su po pet metara drva dobili Dragan Bulatović i Anđelo Seneš iz

Podgorice, Jovana Nilović iz Budve, Todor Bulatović iz Kolašina i Milka Vujović sa Cetinja. Dobitnicima će narednih dana nagrade biti dopremljene na kućne adrese. Vaučere je dobitnicima uručila direktorica korporativnih komunikacija grupacije „Vezuv“ Lena Bošković, koja je naglasila koliko se u toj kompaniji vodi računa o društvenoj odgovornosti, posebno u okviru „Volcano“ brenda društveno odgovornih aktivnosti „Volumen“.

Svjesni smo koliko je teško pripremiti ogrijev za zimu i koliki je to namet na budžet porodica, pa nam je izuzetno drago što ćemo za bar 12 porodica pomoći da riješe pitanje ili ogrijeva ili peći - kazala je ona i dodala da uvijek treba širiti toplinu, što u ovoj akciji nije samo simbolično značenje. Dobitnici su zahvalili na nagradama i poručili onima koji ovoga puta nijesu imali sreće da nastave da prate nagradne igre Pobjede. A sljedeće izvlačenje nagrada

slijedi već 3. novembra, kada će biti poznata imena još šest dobitnika – po pet metara drva za ogrijev ili šporeta „Alfa 70 favorit.

Kovertu sa kuponima treba poslati na adresu Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili ubaciti u sanduče u holu Pobjede (Ul. 19. decembra

5 - južna tribina Gradskog stadiona, 4. sprat), odnosno u sanduče na Oglasnom odjeljenju Pobjede (Bulevar revolucije 15 - stara zgrada Pobjede). H. P.

Na meču Bajera i PSŽ-a postignuto devet pogodaka

Izdanje elitnog takmičenja od prije dva dana pamtiće se kao jedno od spektakularnijih

Ovo

su

najefikasnije noći

u

istoriji Lige šampiona

PODGORICA - Spektakularan je bio utorak, 21. oktobar 2025. u Ligi šampiona – postignuta su 43 pogotka, dodijeljeno je pet crvenih kartona i dosuđeno šest jedanaesteraca, od kojih je pet realizovano.

Branilac trofeja Pari Sen Žermen postigao je sedam pogodaka na gostovanju Bajeru u Leverkuzenu, pri čemu su obje ekipe imale isključenog igrača, a fudbaler njemačke ekipe Alehandro Grimaldo nije iskoristio penal.

PSV je u Ajndhovenu gubio od italijanskog prvaka Napolija, pa onda do vrha napunio mrežu ,,azura“ – 6:2.

Barselona je deklasirala Olimpijakos sa 6:1, a ubjedljivi su bili i Arsenal protiv Atletiko Madrida (4:0), Inter protiv Union Sen Žiloaza (4:0), kao i Njukasl u duelu s Benfikom (3:0)... Samo dva puta prije spektakla u utorak postignuto je više golova u jednoj večeri Lige šampiona.

Prošle sezone, u posljednjem kolu ligaške runde, postignuto je rekordnih 64 pogodaka. Međutim, tada je svih 18 utakmica odigrano istovremeno, pa je prosjek golova po utakmici bio niži (3,55).

Prvog oktobra 1997. postignu-

Najviše golova po meču

21.10.2014: osam mečeva – 40 pogodaka (prosječno 5)

21.10.2025: devet mečeva – 43 pogotka (4,78)

17.09.2024: šest mečeva – 28 pogodaka (4,67)

21.10.2008: osam mečeva – 36 pogodaka (4,50)

27.11.2013: osam mečeva – 36 pogodaka (4,50)

12.10.2022: osam mečeva – 36 pogodaka (4,50)

13.09.2000: osam mečeva – 36 pogodaka (4,50)

to je 44 golova u 12 utakmica. Kada se gleda statistika prosječnog broja golova po meču, onda je od 21. oktobra 2025. efikasnija bila samo jedna noć u istoriji LŠ – bilo je to prije 11 godina, 21. oktobra 2014, kada je u osam utakmica postignuto 40 pogodaka (pet po utakmici).

Čelzi je te večeri postigao šest golova protiv Maribora, dok su Bajern Minhen i Šahtjor dali po sedam protiv Rome, odnosno BATE Borisova. Engleski klubovi postigli su u utorak najviše golova – devet, ali Francuska je sa PSŽom kao jedinim predstavnikom imala sedam.

Samo Union Sen Žiloaz (Belgija), Benfika (Portugal), Kairat (Kazahstan) i Pafos (Kipar) nijesu postigli gol. Pet golova postigli su engleski igrači, od kojih Markus Rašford iz Barselone i Harvi

Najviše golova u jednoj noći LŠ

29.01.2025:

64 pogotka (18 mečeva)

01.10.1997:

44 pogotka (12 mečeva)

21.10.2025:

43 pogotka (devet mečeva)

26.11.2024:

40 pogodaka (devet mečeva)

21.10.2014:

40 pogodaka (osam mečeva)

Barns iz Njukasla po dva gola. Efikasniji su, ipak, bili Španci sa šest pogodaka, s tim da je junak Barselone Fermin Lopes zaslužan za polovinu od toga. Ne. K.

Prvi od dva prijateljska meča ženskih omladinskih fudbalskih selekcija

Kosovo slavilo

na Cetinju

Crna Gora 1

Kosovo 2

CETINJE - Pomoćni teren

FK Lovćen. Sudija: Miloš Bracanović (Crna Gora)

Strijelci: 0:1 Maćastena u 14’, 0:2 Ahmeti u 53’, 1:2 Krstevska u 88.minutu, Crna Gora: Stožinić, Krstevska, Čolak, Zarubica (od 46. Čižek), Merdović, Bralić, Doknić (od 80. Duraković), Drešaj (od 80. Spahić), Boričić (od 80. Jablan), Bojanić,

Nikčević (od 54. Bućković).

Kosovo: Krasnići (od 85. Sadiku), Nuha, Djergjaj, Orana, Januzi, Hašani (od 46. Ahmeti), Hodža, Maćastena, Imeraj, Zećiraj (od 46. Krasnići), Džemaili (od 75. Statovci). Ženska omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je od Kosova rezultatom 2:1 u prvom od dva prijateljska duela ovih ekipa. Gošće su povele u 14. minutu, kada je Olsa Maćastena pogodila glavom nakon kornera. Prednost je udvostručila

Dečić otpisao

PODGORICA - Drugu godinu zaredom Budućnost je u ranoj fazi ostala bez mogućnosti da se bori za trofej Kupa, drugi put zaredom eliminisana je na stadionu u Tuzima. Prošle sezone ,,plavi“ su šokantno izgubili od Iskre nakon penala u četvrtfinalu, a sada od aktuelnog branioca trona – Dečića – u prvom kolu masovnijeg takmičenja.

Izabranici Nebojše Jandrića slavili su sa 3:2 i jednog od favorita otpisali već u oktobru. U četvrtfinale su prošli OFK Mladost, Otrant Olimpik i Jezero nakon penala, te Petrovac, Sutjeska i Mornar. Za najveće iznenađenje pobrinuli su se Danilovgrađani koji su razbili prvoligaša iz Tivta – Iskra je sva tri gola Arsenalu dala u uvodnih pola sata (3:0). Utakmice četvrtfinala na programu su 26. novembra.

TUZI – Besa Arena. Gledalaca: 700. Sudija: S. Vujović. Strijelci: Golubović u 38, Kajević u 54, Striković u 80. za Dečić, Raspopović u 49, Grbić u 90. minutu za Budućnost. Žuti kartoni: Radusinović, Đokaj (Dečić), Orahovac, Vušurović (Budućnost).

DEČIĆ: Radošević, Tomašević, Kajević (od 91. Braunović), Đokaj (od 85. Kajošaj), Bajović, Ljuljđuraj (od 91. Đeljaj), Ujkaj, Selimi (od 74. Striković), Drešaj, Golubović (od 74. Ndiaj), Radusinović.

BUDUĆNOST: Domazetović, Serikov, Vušurović, Raspopović, Savović (od 59. Vukanić), Petrović (od 59. Štor), Piščević (od 59. Miličković), Orahovac, Bojović (od 29. Grbić), Mijović, Strumija (od 80. Jovanović).

loptu pod prečku u bliži ugao. Vratila se Budućnost početkom nastavka preko Raspopovića koji je poentirao iz skoka poslije centaršuta Mijovića u 49. Nije mnogo prošlo, ponovo radost Tuzana – Golubović je ovoga puta bio asistent, a realizator Kajević, koji se slobodno ušetao u prazan prostor unutar šesnaesterca i glavom proparao mrežu. Veliki, neobjašnjivi propust, defanzivaca ,,plavih“.

Kiša je pojačavala, teren bio sve teži za igru, ali golova nije falilo. Striković je ušao sa klupe i potpisao treći gol za Tuzane u 81. minutu.

Bilo je jasno ko ide dalje, s tim što su Podgoričani u 89. minutu stigli do kakve-takve nade da eventualno odvedu meč na penale.

Egzekucija Grbića, na dubinski pas Miličkovića, došla je prekasno. Kraj za Budućnost. Slavlje Dečića koji je otkačio jednog od najozbiljnijih pretendenata na trofej Kupa.

nog Kupa bio je stvar rutine sa OFK Mladost. Donjogoričani su do poluvremena dali tri gola, a u nastavku jedan protiv Igala.

(PENALI 5:3)

Loela Ahmeti u 53. minutu, da bi konačan rezultat postavila Slavica Krstevska u 88. minutu, lijepim golom iz slobodnog udarca sa distance. - Primili smo dva naivna gola, jedan poslije prekida kada nijesmo bili dovoljno koncentrisani, pa je protivnička igračica ostala sama na šutu, a drugi nakon neorganizovanosti u odbrani. Najveći naši problemi u ovoj utakmici bili su izostanci borbenosti i discipline kada protivnik ima loptu. Ali, dobra stvar je što su igračice koje su prvi put sa nama pokazale da imaju kvalitet za našu reprezentaciju - kazao je selektor Ivan Tatar.

Crna Gora i Kosovo ponovo će igrati u petak, od 10 časova. R.P.

Budućnost nema ligaški poraz pod vođstvom Dejana Vukićevića, ali je prvi doživjela u Kupu, mnogo skup, onaj od kojeg nema oporavka. ,,Plavi“ su eliminisani na samom startu masovnijeg takmičenja – pred svojim navijačima, po kiši u Tuzima, slavio je Dečić koji nastavlja odbranu trofeja. Podgoričani su već u oktobru ostali kratki za jedan domaći pehar, iako je veći dio prvog poluvremena nagovještavao nešto drugo.

Gosti su napadali, bili bolji i stvorili nekoliko izglednih situacija za vođstvo. Nijesu iskoristili nijednu, a potom je stigao peh – povreda Bojovića u 29. minutu, pa kazna na drugoj strani. Prednost Dečiću donio je Golubović u 38. – Selimi je probio dva protivnička fudbalera po krilu, uposlio saigrača iz napada, koji je udarcem iz prve, sa desetak metara, smjestio

IGALO – Stadion: Solila. Gledalaca: 200. Sudija: V. Bjelica. Golovi: Faust u 18, Pavlićević u 25, Almeida u 37, Vuković u 53. minutu za OFK Mladost. Žuti kartoni: Kosać, Đurđević, Vujović (Igalo).

I GALO: Banićević, Kosać (od 67. Milić), Đurđević (od 67. Pavlović), Perović (od 18. Paviević), Vujović (od 67. Predović), Pavićević (od 28. Žujović), Čenić, Karabasil, Đukanović, Pićurić, Marković.

OFK MLADOST: Milović, Badnjar, Vujisić (od 46. Vukotić), Ceklić, Kontić (od 46. Krstović), Faust (od 46. Roganović), Pavlićević, Radusinović, Almeida (od 46. Ukšanović), Kordoba (od 57. Vukčević), Vuković. Prolaz u četvrtfinale nacional-

ULCINJ – Stadion: Velika plaža. Gledalaca: 150. Sudija: M. Sekulić. Golovi: Sekulić (autogol) u 55. za Otrant, Ajduković u 14. minutu za Rudar. Strijelci iz penala: Muharemović, V. Rudović, Pavićević, Talović i Banović za Otrant Olimpik, Pupović, Pejović i Vicković za Rudar. Žuti kartoni: A. Rudović, Nobiraki (Otrant Olimpik). OTRANT: Agović, B. Redžović (od 46. Golubović), Pavićević, Vujačić (od 72. Talović), Muharemović, A. Rudović (od 46. V. Rudović), Sefa, Seratlić (od 62. Uskoković), Nobiraki, Banović, Đečbitrić (od 83. Hodžaj). RUDAR: Radanović, Pejović, Kartal (od 85. Kalović), Pupović, Bujiša (od 71. O. Ajduković), M. Ajduković (od 71. Ekene), Sekulić, Kefren, Vicković, Jovanović, Kasalica. Jedanaesterci su odlučili utakmicu na stadionu kraj Velike plaže, gdje su Otrant Olimpik i Rudar odigrali 1:1 nakon regularnog toka. Ulcinjani su bili smir eniji, spretniji i srećniji na penal ruletu – realizovali su svih pet šuteva sa bijele tačke, dok su Pljevljaci jednom bili neupješni.

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: N. Vođević. Strijelci: Arambašić u 48, Pešukić u 89. minutu za Petrovac: Žuti kartoni: Obradović, Božović (Jedinstvo), Fra-

JEDINSTVO: Vujović, Du-

FUDBALSKOG KUPA CRNE GORE: pobjedom nad Arsenalom

Budućnost

lović, Obradović, Radojević (od 68. Božović), Mušović, Čepić (od 76. Korać), Kolić, Šekularac (od 58. Pavićević), Komija (od 76. Idrizović), Rodrigez (od 58. Makridakis), Cvijović.

PETROVAC: Ličina, Popović (od 81. Kordić), Franeta, Arambašić, Stoisavljević (od 46. Bašić), Miranović, Divanović (od 78. Fićović), Pešukić, Pupović, Merdović (od 36. Boljević), Krnić (od 46. Zvrko).

Petrovac je trijumfalno prošao kroz Bijelo Polje - ,,nebo-plave“ su među osam najboljih u masovnijem takmičenju odveli Arambašić i Pešukić, golovima u drugom poluvremenu.

DANILOVGRAD – Stadion: Braće Velašević. Gledalaca: 100. Strijelci: Marković u 15. i 16, Šćepanović u 29. minutu za Iskru. Žuti kartoni: Marković, Šćepanović, Vučinić (Iskra).

ISKRA: Đurović, Karadžić, Marković (od 71. Radičković), Pavićević, Obradović (od 79. Makočević), Šćepanović (od 59. Kolundžić), Bokan, Kaneda, Brajović (od 71. Popović), Milić (od 59. Mitrić), Vučinić. ARSENAL: Božinović, Petović (od 39. Ćuković), Bošnjak (od 68. Ražnatović), Šahman (od 83. Telesmanić), Pecelj (od 39. Nikolić), Bojanić (od 39. Ćetković), Mikijelj, Macanović, Vučićević, Živanović, Mandić. Iskra je prošle godine eliminisala Budućnost, a sada je isti scenario priredila još jednom prvoligašu.

Danilovgrađani su postigli sve golove u prvih pola sata. Dvostruki strijelac bio je Marković, a jednom je pogodio Šćepanović

Nezadovoljan izdanjem izabranika, trener Tivćana napravio je trostruku izmjenu u 39.

Parovi četvrtfinala

Prvi put u crnogorskim okvirima napravljena je šema četvrtfinala Kupa odmah nakon što su izvučeni parovi prve runde.

Poznato je da će derbi odigrati Sutjeska i Dečić, kao i da Petrovac ide na Otrant Olimpik.

Prvoligaški duel vodiće OFK Mladost i Jezero, dok su kuglice na ovom nivou spojile prošlogodišnje aktere polufinala: Mornar i Iskru.

Naknadno će biti određeni domaćini utakmica između Nikšićana i Tuzana odnosno Barana i Danilovgrađana.

Prema dorađenim propozicijama utvrđeno je da ekipe koje su gostovale u osmini finala budu domaćini u četvrtfinalu, i obratno.

To je i razlog zašto Sutjeska i Dečić, odnosno Mornar i Iskra moraju na dodatni žrijeb, budući da su sva četiri tima igrala na svom terenu u prvom kolu.

minutu, ali nije bilo nikakve reakcije tima sa Jadrana.

(od 46. Damjanović), Tošković, Đinović (od 72. Ražnatović), Čavor, Đukanović, Šćekić, Juković.

(PENALI 5:4)

BERANE – Gradski stadion:

Gledalaca: 200. Strijelci: Nišimura (autogol) u 28, E. Redžepagić u 48, Osmanović u 62. za Jezero, Vilotijević (pen.) u 13, Kokinis u 33, Kordić u 41. minutu za Bokelj. Strijelci iz penala: Maksimović, Adžović, Osmanović, Bogdanović i Rolović za Jezero, Vilotijević, Radević, Čavor i Delić za Bokelj. Žuti kartoni: Lekić, Jovićević, E. Redžepagić, Bulatović, I. Redžepagić (Jezero), Kumburović, Bumbar (Bokelj).

JEZERO: Lekić, Osmanović, Kojić, Jovićević, Bulatović (od 60. Adžović), E. Redžepagić (od 71. Rolović), Harada, Đoljaj (od 71. I. Redžepagić), Šabović, Boričić (od 71. Maksimović), Julević (od 60. Bogdanović).

BOKELJ: Spasojević, Kordić (od 46. Golubović), Mugoša, Mršulja (od 64. Bumbar), Ćetković (od 64. Kumburović), Radević, Kokinis (od 72. Baba Musa), Viera (od 46. Delić), Nišimura. Prava drama u Beranama – Bokelj je na poluvremenu vodio 3:1, a na kraju je ispao od Jezera nakon jedanaesteraca. Čak šest golova viđeno je u regularnom dijelu, a kada su na red došli penali – uspješniji su bili momci Miodraga Džudovića koji su se revanširali Kotoranima za poraz u prvenstvu četiri dana ranije.

NIKŠIĆ – Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 150. Sudija: M. Knežević. Strijelci: Tošković u 13, Juković u 45+2, Damjanović u 84. za Sutjesku, Šimun (autogol) u 47. minutu za Lovćen. Žuti kartoni: Račić (Lovćen).

SUTJESKA: S. Vukčević, Golubović (od 62. Pajović), Desančić (od 62. Kalezić), Dedić (od 46. Šimun), Aničić

LOVĆEN: Baltić, Ajković, Vuković (od 46. Globarević), Drakić, Jamamura, Vukčević (od 46. Bubanja), Sakamaki, Jeknić, Račić (od 46. Radičković), Gazivoda (od 59. Dujović), Strižak. Sutjeska je bez većih problema opravdala ulogu favorita protiv Lovćena.

Nikšićani su poveli preko Toškovića, a u nadoknadi prvog poluvremena pogodio je i Juković. Samo što je ušao na startu nastavka – novopečeni A reprezentativac proparao je pogrešnu mrežu.

Nije to poremetilo domaćina koji je u finišu potvrdio trijumf u režiji Damjanovića

BAR – Stadion Topolica. Gledalaca: 100. Sudija: D. Božović. Strijelac: Jao u 88. minutu za Mornar. Žuti kartoni: Đurišić, Martinović (Mornar), Radović, Radulović (Grbalj).

MORNAR: Popović, Đurišić (od 93. Baošić), Sekulić, Škrijelj (od 59. Dašić), Mitrović, Vukčević (od 59. Malešević), Rovčanin (od 77. Dragović), Dubljević, Martinović, Ljutica, Stijepović (od 46. Jao).

GRBALJ: Radović, Obradović, Ercegović, Radulović, Pajović, Kašćelan (od 77. Ueda), Jovanović (od 90. Glendža), Štešević (od 61. Krstović), Sesaj (od 90. Pavićević), Pejović (od 61. Đuričić), Sklender.

Mornar je upisao još jednu sebi svojstvenu pobjedu pod vođstvom trenera Veska Steševića

Četvrti put zaredom, Barani su slavili sa 1:0, ovoga puta protiv Grblja – za prolaz u četvrtfinale Kupa. Nije baš sve tako glatko išlo za domaćina, mirisalo je na penale, ali je to preduhitrio internacionalac Obale Slonovače – Jan Jao dao je gol u 88. minutu i spriječio eventualno iznenađenje na Topolici.

Davor KAŽIĆ

Omladinci Budućnosti visoko poraženi u Ikastu od Midtjilanda u prvom meču 2. kola Lige šampiona za fudbalere do 19 godina

Danci prejaki

za Podgoričane

Midtjiland 3 Budućnost 0

IKAST: Gradski stadion. Gledalaca: 300. Sudija: A Džons (Vels). Strijelci: Lodberg u 30, Pimpong u 65. i Skitehejv u 89. Žuti kartoni: Lodberg, Velaskez (Midtjliland), Popović, Kračković (Budućnost). MIDTJILAND: Novrup, Openhagen, Krubali, Amini, Arnarson (od 72. Alfinas), Vestegard, Čatak, Bunten (od 60. Emifajl), Lodberg (od 84. Mank), Velaskez (od 84. Skitehejv), Pimpong. BUDUĆNOST: Ilinčić, Popović, Maraš, Fatić, Al. Perišić, Andić (od 60. Novaković), Versaće (od 60. Dukić), Rakčević, Vujović (od 93. Vujačić), Jašović (od 93. An. Perišić), Roćenović (od 72. Kračković).

Želje su jedno, realnost nešto sasvim drugo – Budućnost se nije proslavila u Ikastu, gdje je ubjedljivo poražena od Midtjilanda u prvom meču 2. kola omladinske Lige šampiona.

Danski predstavnik važio je za apsolutnog favorita, kao kvalitetniji, stariji i iskusniji tim, a tu ulogu je opravdao bez većih problema na malom, skromnom, stadionu na sjeveru kontinenta.

Domaćin je vodio na poluvremenu sa 1:0, a u nastavku je sa još dva gola širom otvorio vrata trećeg kruga evropskog takmičenja.

Budućnost je stala u niži blok, ali ne sa namjerom da se samo brani, već da strpljenjem i iz dobrog rasporeda – čeka kontru ili polukontru.

Djelovalo je to korektno do sredine prvog dijela, kada su momci Marka Janjevića pozadi držali stvari pod kontrolom, a prema naprijed imali nekoliko obećavajućih izlazaka.

U startnoj postavi Podgoričana našao se osamnaestogodišnji internacionalac iz Australije po imenu Bi Rajli Versaće

Nekoliko puta su sa klupe gostiju dozivali hitronogog ofanzivca i tražili da bude aktivan po desnoj strani.

Šutevi crnogorskog tima, ipak, stigli su sa kontra boka – jedan udarac bio je lagan plijen za golmana Novrupa, a nešto jači i bolji bio je novi pokušaj Vujovića

,,Plavi“ su napunili i suzili prostor ispred svoje mreže, ali promakao im je protivnički defanzivac, koji je ostao sam nakon kornera. Situaciju je izvukao golman Ilinčić

Plan fudbalera Midtjilanda da budu konkretni blizu ili unutar kaznenog prostora nije prolazio, ali su imali plan B –šutevi iz daljine.

Londberg je najprije unio loptu sa krila i probao po zemlji, a onda je pokazao kakav top ima u lijevoj nozi. Niko od igrača Budućnosti nije izašao u blok, a to je kaznio ofanzivac danskog tima – opalio je sa 25 metara i proparao mre-

žu Ilinčića koji se bacio, tek toliko da uljepša kadar. Evro gol za vođstvo Skandinavaca od 30. minuta. Parirali su ,,plavi“, a veliku šansu da poravnaju rezultat stvorili su pred odlazak na odmor – prekid sa lijeve strane, odbili su Danci, samo do Maraša, koji je provukao loptu kroz gužvu, ali nije uspio da savlada posljednju prepreku – čuvara mreže domaćih. Opasno je Budućnost zaprijetila početkom nastavka, pa se suočila sa dva zicera Midtjilanda – prvi je odbranio Ilinčić, a drugi, još izgledniji, završio je udarcem pored stative.

Preuzeo je domaćin inicijativu i posjed, a u 65. minutu duplirao prednost preko centralnog špica koji je apostrofiran kao najbolji igrač danske ekipe. Napad je krenuo po lijevoj strani, uslijedila je prizemna asistencija po petercu, a tamo je sve završio Pimpong, koji je izbjegao klizeći start čuvara i poentirao neposredno ispred gol linije.

Kola su krenula nizbrdo za Budućnost, koja je u samom finišu treći put kapitulirala. Odbitak je stigao do Skitehejva koji nije oklijevao – sa desetak metara iskosa matirao je Ilinčića u 89. minutu.

Trener Janjević priželjkivao je aktivan rezultat u Danskoj. Ali, velikih, naizgled, nedostižnih tri razlike za Midtjiland uoči revanša pod Goricom, 5. novembra. D. KAŽIĆ

WABA LIGA, 3. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras (17h) gostuju Montani

Prvi derbi pravi test

PODGORICA – Treće kolo, a tek drugi meč za Budućnost Bemaks, donosi već i najveći izazov za podgoričke košarkašice.

„Vučice“ su juče cijeli dan „potrošile“ u putu, danas će iskoristiti da u jutarnjim časovima odrade trening u dvorani „Mladost“, a onda će baš na mjestu gdje su osvojile titulu 2018. godine nastojati da naprave prvi veliki brejk. Montana je ove godine među glavnim favoritima za titulu, laganom pobjedom protiv Celja najavile su da ove sezone zaista imaju tim za velika djela. Sve to ukazuje da Budućnost na prvom gostovanju očekuje težak, a vjerovatno ove sezone i najteži zadatak.

Ipak, Podgoričanke sa dosta motiva očekuju današnje (17h) gostovanje osvajaču du-

ple krune Bugarske u okviru 3. kola WABA lige. Podgoričanke, nakon što su bile slobodne u prvoj rundi, savladale su protekle sedmice ekipu Rilskog iz Samokova, dok je Montana bila ubjedljiva protiv Orlova i Celja. - Očekuje nas jedno veoma teško gostovanje ekipi Montane, koja je ove sezone napravila izvanredan tim. Radi se o jako iskusnoj ekipi, koja je na svim pozicijama pokrivena sa kvalitetnim igračima, tako da su sada zaista raznovrsni sa mnogo opcija. Samim tim svjesni smo da nas očekuje 40 minuta velike borbe. Iako smo imali problema sa povredama i zdravstvenim stanjem ekipe, mislim da ćemo dati maksimum i da ćemo odigrati čvrst i dobar meč – naglasio je trener Podgoričanki Petar Stojanović.

NBA sezona počela sa dva atraktivna meča

Ovaj duel u dvorani ,,Mladost“ biće repriza polufinala prošlosezonskog fajnal fora. Za razliku od Montane, koja uz tri strankinje ima gotovo sve najbolje Bugarke, jer su stigle Gergana Ivanova i Radostina Hristova, Budućnost je sa dosta problema – povrijedila se Anastasija Drobnjak, a zbog povišene temperature van trenažnog procesa bile su Atina Radević i Jovana Savković. - Znamo da se Montana dobro pojačala. Samim tim neće biti lako, jer smo imale dva meča u tri dana, dug put. Ali, i pored svih problema veoma smo motivisane i odlučne da ostavimo što bolji utisak. Protiv Rilskog je bilo dosta oscilacija, ali sada se nadam boljem izdanju - istakla je Janja Dragišić, prvotimka Podgoričanki. R. P.

PODGORICA - Košarkaši Oklahome odbranu titule u NBA ligi počeli su pobjedom u spektakularnom meču protiv Hjustona, koju je aktuelni šampion riješio u svoju korist nakon dva produžetka, sa 125:124. Gosti su i u drugom produžetku imali šansu da slave, na 2,3 sekunde do kraja Stiven Adams je iz auta izveo loptu do Džabarija Smita juni-

ora, koji je promašio šut iz okreta za pobjedu. Najefikasniji u ekipi Oklahome bio je Šej Gildžes-Aleksander sa 35 poena, uz po pet skokova i asistencija. Čet Holmgren je dodao 28 poena i sedam skokova, Ejdžel Mičel je postigao 16 poena, dok je Kejson Volas upisao 14 poena, sedam skokova, pet asistencija i četiri ukradene lopte. U ekipi Hjustona najefikasniji

Prvi put od početka sezone, Budućnost Voli je u seriji pobjeda – nakon abaligaškog trijumfa u Sarajevu protiv Bosne, izabranici Andreja Žakelja su u „MTEL dvorani Morača“ deklasirali grčki Panionios 91:63, u 4. kolu grupe B Evrokupa. Podgoričani su stigli do drugog trijumfa u ovom takmičenju (nakon Londona), u kojem imaju i dva poraza (Trento, Turk Telekom), dok je Panionios na skoru 1-3.

U meču u kojem su lako došli do važnog trijumfa i nijednom nijesu dozvolili rivalu da povede, „plavi“ su odigrali sa potrebnom energijom i fokusom, ali i čvrstinom u najvećem dijelu meča i tako napravili korak naprijed u odnosu na prethodne utakmice. Žakelj je u igru slao svih 12 igrača, prve minute u Evrokupu ove sezone upisao je Andrija Slavković, a u dresu Budućnosti debitovao je povratnik Zoran Nikolić (u rosteru nije bilo Oleksandra Kovlijara). Uz skoro 18 minuta Đorđija Jovanovića, crnogorski igrači su u ovom duelu imali najveće prisustvo od početka sezone, pa je Žakelj, koji će voditi selekciju Crne Gore u naredna dva „prozora“ kvalifikacija za Mundobasket, očigledno počeo i da misli na predstojeće nastupe naše reprezentacije...

EFIKASNIH PRVIH

15 MINUTA

je bio Alperen Šengun sa 39 poena, uz 11 skokova i sedam asistencija. Kevin Durent je dodao 23 poena i devet skokova, Ejmen Tompson je upisao 18 poena, dok je Džabari Smit junior postigao 16 poena. U drugom meču večeri, Golden Stejt je u gostima pobijedio Los Anđeles Lejkerse 119:109. Najefikasniji u ekipi Golden Stejta bio je Džimi Batler sa 31 poenom. Stef Kari je dodao 23 poena, dok su po 17 poena postigli Badi Hild i Džonatan Kuminga, koji je imao i devet skokova i šest asistencija. Drejmond Grin je utakmicu završio sa osam poena, devet asistencija i sedam skokova. U ekipi Lejkersa, u kojoj nije bilo Lebrona Džejmsa zbog povrede, najefikasniji je bio Luka Dončić sa 43 poena, uz 12 skokova i devet asistencija. Ostin Rivs je dodao 26 poena i devet asistencija, dok je Diandre Ejton upisao 10 poena i šest skokova. S. J.

Zahvaljujući i te kako efikasnoj igri u prvih 15 minuta, tokom kojih su ubacili 45 poena, Podgoričani su na odmoru imali 19 poena prednosti (53:34), a razlika je u drugoj dionici išla i do 23 poena. Kao uglavnom u svakom meču od početka sezone, Podgoričani su odlično otvorili utakmicu. „Plavi“ su kontrolisali igru i rezultat u prvoj četvrtini, u kojoj su bili bolji u svim elementima, počev od šuta za dva (60 – 50 %) i tri poena (66,7 – 22,2 %), preko skoka (10-7), asistencija (7-3), do ukradenih (2-1) i izgubljenih lopti (2-4). Imali su prednost i u poenima nakon grešaka rivala (4:3), dok je jedino bio izjednačen skor u poenima iz drugog napada (2:2) i zbog toga što su oba tima imala po jedan ofanzivni skok. Podgoričani su vodili od početka, do prve dvocifrene prednosti su došli nakon koša Rašida Su-

Budućnost put u seriji

lejmona za 21:10, na tri minuta prije kraja kvartala, a maksimalnih 15 poena su imali na kraju četvrtine, nakon koša Džuvana Morgana za 28:13. Za razliku od većine prethodnih duela, Budućnost je u istom ritmu nastavila i u najvećem dijelu druge četvrtine, bez velikih padova, pa je uspjela da do odmora uveća prednost iz prvog kvartala. Ulaskom Flečera Megija (dvije trojke), Budućnost se raspucala i sa perimetra, jer su po trojku u ovoj četvrtini ubacili i Sulejmon, Aksel Butej (obojica ukupno po dvije u prvom poluvremenu) i Skajlar Mejs. To je „poguralo“ Budućnost do 23 poena prednosti nakon trojke Megija (43:20), nakon četiri minuta igre, a istu prednost je domaćin imao i tačno minut kasnije (45:22), nakon koša Sulejmona pod faulom (promašio

je dodatno bacanje). Nekoliko loših minuta Podgoričana u odbrani pomoglo je gostima da se malo „trgnu“ i serijom 7:0 smanje na 45:29, ali je to bila najmanja razlika do poluvremena, u još dva navrata (47:31, 50:34)... Na polovini meča gosti su jedino bili uspješniji u ofanzivnom skoku (4-3), pa su imali i koš više iz drugog napada (4:2), ali i dva poena više iz kontranapada (5:3). Budućnost je i dalje bila preciznija za dva (57,1 – 47,1 %) i posebno tri poena (63,6 – 23,5 %), jer je ubacila sedam trojki iz 11 pokušaja, dok su gosti sa perimetra šutirali 17-4. „Plavi“, uz dvocifren poenterski učinak Sulejmona (11) i Buteja (10), imali su ukupno više skokova (21-16), asistencija (14-8) i ukradenih lopti (4-2), dok je broj izgubljenih lopti bio izjednačen (6-6). Podgoričani

Evropsko prvenstvo u boksu za takmičare do 15 godina

Nikola Ilić obezbijedio

medalju za Crnu Goru

PODGORICA - Crna Gora ima obezbijeđenu medalju na Evropskom prvenstvu u boksu u Budvi za takmičare do 15 godina - Nikola Ilić plasirao se u polufinale i tako osigurao najmanje bronzano odličje. Za razliku od Teofane Milošević i Ivana Tijanića, koji

su zaustavljeni u četvrtfinalu, Nikola Ilić je slavio u odlučujućoj borbi za medalju u kategoriji do 54 kilograma u borbi sa Italijanom Rosariom Simoneom, odlukom sudija 3:2. - Bilo je to još jedno sjajno izdanje člana BK Podgorica, nakon što je u osmini finala eliminisao Letonca Rodriga Pravsa – saopšteno je iz Bokserskog saveza Crne Gore. Rival Iliću u polufinalu biće Gruzin Davit Alihanasšvili, koji je u drugom četvrtfinalu kategorije do 54 kilograma pobijedio Belgijanca Amgara Jahija R.A.

Budućnost Voli prvi seriji pobjeda

Sa sinoćnje utakmice u Podgorici

RUTINSKI U NASTAVKU

Iako manje efikasna nego u prethodne dvije, Budućnost je u trećoj četvrtini bila najbolja defanzivno (20:10), pa je nakon 30 minuta pitanje pobjednika i definitivno bilo riješeno. Butej je nastavio da pogađa bez promašaja (5-5 za dva, 2-2- za tri poena u prve tri dionice), Megi se trećom trojkom pridodao Buteju (16) i Sulejmonu (13) kao igrač sa dvocifrenim učinkom (11 poena), a Džejms Tompson je atraktivnim zakucavanjem iz kontre, na četiri sekunde prije kraja, donio prednost od nedostižnih 29 poena (73:44). Prednost Budućnosti u posljednjoj četvrtini je išla do 34 poena (85:51), ali je Panionios iskoristio opuštanje domaćina da na kraju smanji razliku, čak i dobije ovu dionicu (19:18). Osim Slavkovića, svi su se upisali u strijelce u ekipi Buduć-

Prvo okupljanje rukometaša Crne Gore nakon plasmana na Evropsko prvenstvo

Žakelj: Ovo je samo

jedna pobjeda, treba da idemo dalje

Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija, čestitao je igračima na pobjedi.

- Bila je to teška utakmica, pogotovo psihički, morali smo da dobijemo, da pokažemo reakciju, bolju igru, bolji fokus i više minuta dobre igre. Mislim da smo to i uspjeli. Bilo je, što je normalno, i malo loših minuta, ali bitno je da to što igrači rade na treningu, pokažu i na utakmici, da vjeruju u to, što se vidjelo u ovom meču. Ali, to je samo jedna pobjeda, treba da idemo dalje, da analiziramo, da odmorimo i spremamo se za sljedeću utakmicu – rekao je Žakelj.

nosti, a prednjačili su Butej (16), Megi (15) i Sulejmon (13). Nikola Tanasković je imao najviše skokova – sedam, a Sulejmon asistencija (7), uz četiri skoka.

Luis sa 13, te Luncis i Krojzer sa po 12 poena istakli su se u gostujućem timu, koji je prošle sedmice smijenio crnogorskog trenera Luku Pavićevića, kojem će, očigledno, trebati mnogo više od smjene trenera nakon pet utakmica da popravi dosadašnji utisak. Budućnost u narednom kolu, 29. oktobra, gostuje Lietkabelisu, a prije toga je, u neđelju, gost Beča u meču ABA lige.

S. JONČIĆ

Rezultati i tabela

4. kolo: Ulm – Bešiktaš 99:101, Budućnost Voli – Panionios 91:63, Kemnic –London Lajons 67:68, Burg – Lietkabelis 93:65, Trento – Turk Telekom 60:80.

Turk Telekom 4 2 2 332:316

Lajons 4 2 2 287:323

Kemnic 4 1 3 318:305

Lietkabelis 4 1 3 311:356

Panionios 4 1 3 292:337

Trento 4 1 3 286:342

5. kolo (28/29. oktobar): Panionios –Trento, Bešiktaš – Burg, Lietkabelis –Budućnost Voli, Kemnic – Ulm, London Lajons – Turk Telekom.

Iskusni slovenački plejmejker novi član „studenata“

SC Derbi morao opet

PODGORICA – SC Derbi je drugi put primoran neplanirano da izlazi na tržište usljed povrede igrača – novi član „studenata“ je iskusni plejmejker i slovenački reprezentativac Matic Rebec

„Rebec donosi bogato iskustvo igranja u ABA ligi, gdje je svojim kvalitetom i profesionalizmom ostavljao trag u svakom timu. Poznat je po energiji, dobrom šutu i lucidnim asistencijama“, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.

Tokom karijere Rebec je nosio dres Heliosa, Rogaške, Krke, Jeniseja, Primorske, Gipickoe, Cibone, Raste, Ruena, Ravene, Kjetija, Orzinovija, Cedevita Olimpije, Kazme i FMP-a u dva navrata, gdje je proveo prethodnu sezonu i po, prije

Dinar objavio spisak za dvomeč sa Belgijom

PODGORICA - Selektor rukometne reprezentacije Crne Gore DidijeDinar objavio je spisak igrača za kontrolne utakmice protiv Belgije u okviru EHF sedmice.

Oba meča odigraće se u dvorani ,,Verde“, 31. oktobra i 1. novembra. ,,Lavovi“ će se okupiti u ponedjeljak u Podgorici i to će im biti prva akcija poslije plasmana na Evropsko prvenstvo. Biće to i početak uigravanja za EHF Euro 2026. koje se održava u januaru.

Na spisku za predstojeću akciju nalazi se 19 igrača, golman

Savo Vujović je jedini debitant, a okosnicu čine igrači koji su iznijeli teret kvalifikacija za EHF Euro 2026. Tri rukometaša su na spisku rezervnih igrača.

Na spisku ponovo nema Vuka Borozana iz Vardara.

Crna Gora će u januaru na Evropskom prvenstvu igrati u grupi D u Oslu, a rivali su Slovenija, Farska Ostrva i Švajcarska. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije selekcije.

Evropsko prvenstvo je na programu od 15. januara do 1. februara u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj.

Nikšićani u derbiju ABA2 lige bolji od MZT-a

Na spisku su: Golmani – HarisSuljević, Savo Vujović; krila – AleksandarBakić, MilošVujović, LukaRadović, MirkoRadović; pivoti – MiodragĆorsović, AdmirPelidija, LukaVujović, MihailoŠćekić; bekovi – MilošBožović, VasilijeKaluđerović, Stevan Vujović, RadojicaČepić, Branko Vujović, StefanČavor, RistoVujačić, Milorad Bakić, ArsenijeDragašević; rezervni igrači – DaniloMihaljević, DarkoĐurković i VojislavVukić. Ne. K.

Prva pobjeda kod kuće,

Sutjeska i dalje bez poraza

PODGORICA – Košarkaši Sutjeske zadržali su maksimalan učinak od početka sezone, sa po dvije pobjede u ABA2 ligi i domaćem prvenstvu – Nikšićani su do prve pobjede kod kuće stigli u derbiju protiv skopskog MZT-a sa 83:77 (18:21, 9:16, 25:21, 31:19). Gosti su na poluvremenu vo-

nego se u decembru prošle sezone preselio u Kinu, u Nanđing Manki Kinga. Do odlaska u Kinu, u FMP-u je prosječno bilježio 17,1 poena, 3,8 asistencija i 2,8 skokova. Bio je i dio zlatne generacije reprezentacije Slovenije koja je osvojila Eurobasket 2017. godine. SC Derbi je trenutno bez trojice povrijeđenih igrača, Džastina Tarnera, Darijusa Džonsona i Amara Gegića. Tarner još nije debitovao za SC Derbi, zbog čega je na početku sezone potpisan Gegić (dvomjesečni ugovor), ali

dili 10 razlike (37:27), jer je Sutjeska u drugoj dionici upisala svega devet poena, ali su Nikšićani u nastavku zaigrali mnogo bolje, posebno u posljednjoj četvrtini i došli do zaslužene pobjede. Najviše poena u sastavu Sutjeske imao je Kristofer Martin – 19, Filip Barović je do-

se on povrijedio protiv Splita (meniskus koljena) i odsustvovaće sa terena barem četiri sedmice. Džonson je obnovio povredu koju je zaradio prije početka kvalifikacija za FIBA Ligu šampiona, zbog koje je propustio duel sa PAOK-om, ali i duel sa Splitom. „U situaciji kada je SC Derbi opterećen povredama nosilaca igre u spoljnoj liniji, Rebec dolazi kao pouzdano rješenje koje donosi kvalitet, iskustvo i dodatnu širinu timu“, dodaje se u saopštenju SC Derbija. S. J.

dao 15 poena, pet skokova i četiri asistencije, a dvocifren je bio i Slobodan Miljanjić sa 10 koševa. Sa druge strane, najefikasniji bio je Mek Smit–Mekeven sa 20 poena, uz šest skokova. Sutjeska u narednom kolu, 11. novembra, gostuje Radničkom iz Kragujevca. S. J.

U nalu nacionalnog kupa Budućnost sa 3:1 slavila protiv Nikšića

Osmi pehar Podgoričana

Ubjedljiv trijumf Budućnosti protiv Nikšića od 3:1 epilog je finalnog meča u nacionalnom kupu koji je minulog vikenda odigran u gradu pod Trebjesom. Tako su Podgoričani bogatu riznicu nagrada sa domaće i međunarodne scene ukrasili osmim velikim peharom ŠSCG sa našeg najmasovnijeg ekipnog takmičenja.

Pobjedu u ovom okršaju najavio je najbolji pojedinac u redovima ,,plavo-bijelih“, intermajstor Blažo Kalezić, ali mnogo lakše nego se očekivalo. Naime, njegovom protivniku Veselinu Grboviću je poslije par uvodnih poteza zazvonio telefon pa je shodno pravilima igre sudija Željko Miljanić bio primoran da ga kontumacira.

Zatim je iskusni velemajstor Dragiša Blagojević primo-

rao na kapitulaciju Aleksandra Peroševića, dok su remijem okončani dueli Nikole Đukića i Igora Sarića, te Mitra Đukanovića i Andreja Šukovića U borbi za bronzu nije bilo neizvjesnosti, naprotiv Elektroprivreda je upisala maksimalnih 4:0 protiv Herceg Novog. Na visini zadatka bili su Denis Kadrić, Nikita Petrov, Oleg Jaksin i Vuk Miletić protiv Armina Mušovića, Mihaila Pušare, Mašana Bubanje i Miloša Bubanje Prema riječima crnogorskog intermajstora Blaža Kalezića, kup je specifično takmičenje, a ove godine, kako ističe, bio je eliminacionog karaktera. - U osmini finala smo sa 3,5:0,5 pobijedili ekipu Zore koju predvodi bivši svjetski šampion za slijepe i slabovide osobe, intermajstor Predrag Nikač. U četvrfinalu nas

Završen festival ŠK Budućnost CEDIS

je čekao tradicionalno težak meč protiv Mimoze iz Tivta, a ja sam igrao protiv prijatelja FIDE majstora Dragana Popadića. Kako moja ekipa nije stajala sjajno, odbio sam remi u slabijoj poziciji i poslije velike borbe uspjeli smo da pobijedimo sa 2,5:1,5 i plasiramo se u polufinale, gdje nas je čekao veliki rival Elektroprivreda iz Nikšića koja u svom sastavu ima tri jaka velemajstora koji već godinama nastupaju za reprezentaciju.

Intermajstor Kalezić ističe da se Budućnost ove godine pojačala velemajstorom Dragišom Blagojevićem, sa kim je ekipa dobila na čvrstini.

- Obično se na prvim tablama igra opreznije a mečevi se često rješavaju pobjedama na nižim. Moj protivnik Vuk Miletić je čvrst igrač sa bijelim figurama i rijetko gubi partije. Znajući da često ula-

Najbolji u finalu

Petim kvalifikacionim turnirom, koji je minulog vikenda održan u Podgorici, završen je festival drevne igre ŠK Budućnost CEDIS. Na ovom posljednjem takmičenju slavio je Uroš Rašović bez poraza sa četiri pobjede i jednim remijem, odnosno 4,5 osvojena poena, i na taj način opravdao najveći rejting i ulogu favorita. Drugo mjesto pripalo je Alviru Sijariću sa 4,

a treće Andriji Koprivici sa 3,5 poena, koliko je na četvrtom sakupio i Sreten Đukanović, ali sa slabijim buholc koeficijentom.

Zatim slijede: Dragoljub Abramović sa tri, Željko Vujadinović, Zoran Lakušić, Elisej Zarudnjak, David Pavlović, Nikola Sekulić, Miloš Svrkota i Relja Petrić sa po 2,5, zatim Stefan Vuković sa dva, Janko Marković i

Zejn Agić sa po 1,5, te Andrija Anđelić i Viktor Vujović sa po jednim poenom. Na osnovu bodovne liste u finale, koje će se odigradi sredinom novembra, plasirali su se Đukanović, Sijarić, Rašović, Koprivica, Abramović, Sekulić, Lakušić, i Vujadinović, te Pavlović, koji je to pravo ostvario zbog činjenice da nijedna dama nije ispunila uslov, i Zarudnjak kao najbolji omladinac.

zi u tzv. cajtnote, riješio sam da nametnem poziciju u kojoj nije lako donositi prave poteze. U toj komplikovanoj strateškoj borbi, Miletić koji je većinu partije bio u nadmoćnoj poziciji je u oskudici vremena previdio figuru. Tako da smo uz tri remija i jednu pobjedu uspjeli da se plasiramo u finale - prokomentarisao je Kalezić put do okršaja za laskavo priznanje.

Interesantno je istaći da je on u sve tri partije igrao crnim figurama i sve tri riješio u svoju korist.

- U finalu protiv Nikšića smo poveli poslije svega nekoliko minuta. Naime, nepažnjom mog protivnika kome se oglasio mobilni telefon stigli smo do vođstva, tako da smo uz pobjedu Blagojevića ukupnim rezultatom sa 3:1 osvojili ovogodišnji Kup - zaključio je prvotimac Budućnosti, koji je na

Blagojević 1 Perošević 0

1.d4 Nf6 2.c4 g6 3.Nf3

Bg7 4.g3 0–0 5.Bg2 c6 6.0–0 d5 7.Qb3 Qb6 8.Nc3 Qxb3 9.axb3 Na6 10.Bf4 h6 11.Ra4 Be6 12.Ne5 g5 13.Bd2 Nc7 14.e3 a6 15.Rc1 Rfd8 16.Raa1 Nd7 17.Nxd7 Rxd7 18.Na4 Rdd8 19.Ba5 Rac8 20.Nc5 b5 21.cxd5 Bxd5 22.Nxa6 (dijagram)

Kadrić 1 Mušović 0

1.e4 c6 2.d4 d5 3.e5 c5

4.dxc5 e6 5.a3 Nc6 6.Nf3 Bxc5 7.b4 Be7 8.b5 Na5 9.Bd3 a6 10.bxa6 bxa6

11.0–0 Qc7 12.Qe2 Bc5 13.Nbd2 Ne7 14.Nb3 Bb6 15.a4 Nf5 16.Nxa5 Bxa5 17.Ba3 Qc3 18.Rfb1 Rb8 19.Rxb8 Qxa1+ 20.Qf1 Qxa3 21.Rxc8+ Bd8 22.g4 Nh6

ovom i prethodnom turniru potvrdio sjajnu formu.

Da podsjetimo, Kalezić je na Međunarodnom memorijalu ,,Obrad Manojlović“ u Herceg Novom superiorno osvojio prvo mjesto, bez poraza sa deset pobjeda i tri remija, odnosno 11,5 poena.

Za predsjednika ŠK Budućnost Aleksandra Radunovića osvajanje kupa predstavlja veliki podvig. - Činjenica da smo u meču sa Elektroprivredom imali ulogu autsajdera i da nije bilo lako suprotstaviti se renomiranom aktuelnom šampionu, ovaj uspjeh nam je još draži. Ipak, ogromni trud i želja da

23.Bb5+ (dijagram) Ke7 24.Nd4 Bb6 25.Rxh8 axb5 26.Qxb5 Qa1+ 27.Kg2 1:0

se stigne do pobjedničkog postolja otvorili su nam vrata do finala u kojem smo uz sav respekt prema protivniku opravdali ulogu favorita. Posebno ističem zasluge Kalezića, koji je blistao u svim okršajima i njegov stoprocentni učinak od četiri pobjede. Naravno sve pohvale zaslužuju i ostali prvotimci koji su pružili maksimum i čiji je doprinos konačnom trijumfu nemjerljiv - nije krio zadovoljstvo Radunović uvjeren da će nova titula biti vjetar u leđa u narednim iskušenjima a prije svega u Premijer ligi, gdje ih očekuju nadmetanja sa najboljim crnogorskim ekipama.

PODGORICA - Budva je najavila visoke domete u drugom po kvalitetu Regionalnom vaterpolo takmičenju i nakon šest odigranih kola je stoprocentna. Očigledno je ekipa dobro skautirana, a najbitnije da mladi dobijaju šansu što je politika kluba. Sve u cilju da za neku godinu budu nosioci igre budvanskog tima. Trener Miloš Popović sa saradnicima dobro drži kurs, vode računa o svemu, prije svega dobro se trenira, što se vidi po rezultatima. Budvani su do sada odigrali samo jedan meč i to premijerni sa Katarom kod kuće, nanizali su pet gostovanja, a nakon što završe prvi kvalifikacioni turnir Konferenciskog kupa u Grčkoj, uslijediće još dva gostujuća meča. - Iz utakmice u utakmicu smo bolji, ali generalno još nijesmo na maksimumu. Predstoji nam još više rada i sklapanja, a sigurno da su ova dva puta i to što smo proveli pet dana zajedno više zbližili ekipu i podigli kolektivni duh. Ali, generalno što se tiče igre daleko smo od vrhunca i punog potencijala - jasan je Popović. Rezultati su mjerilo, ali je i dobro što u stručnom štabu vide još veći potencijal i mogućnost da ekipa s vremenom podiže formu.

Pobjeđuju uz jak učinak mladih

- I pojedinačno i kolektivno ima još puno da napredujemo. Situacija je takva da smo angažovali veliki broj igrača i svi oni imaju automatizme koje su donijeli iz prethodnih klubova. Zato nam i treba vremena da ponavljamo stvari, znači non - stop, kako bi ih prepoznavali u datom momentu na utakmicama. Trener Popović još nema pravu sliku kako će ekipa reagovati kada bude igrala kod ku-

EPCG Superliga za odbojkaše (4. kolo) Budućnost za nastavak serije, Jedinstvo bi da iznenadi u derbiju

PODGORICA - Derbijem četvrtog kola između Budućnosti i Jedinstva, večeras u Podgorici (19 časova), biće nastavljena EPCG Superliga za odbojkaše. Budućnost je odlično otvorila sezonu, prvo osvajanjem Superkupa, u dva meča šampionata bila je bolja od Lovćena (3:0) i Sutjeske (3:1), a bila je slobodna u prethodnom kolu. Predvođen odličnim Aleksandrom Minićem, Jedinstvo je nanizalo pobjede nad Lovćenom i Sutjeskom, nakon uvodnog poraza od Budve. Ova runda će biti zaključena u neđelju, utakmicama na Cetinju i u Nikšiću.

Neđeljni program će da otvore Lovćen i Ulcinj. Cetinjani tra-

že tek drugu pobjedu od ulaska u EPCG Superligu, 2023. godine, a sastaju se sa debitantom u eliti. Lovćen je do sada izgubio mečeve u gostima – od Budućnosti, Jedinstva i Mornara, a Ulcinj je poražen od Mornara i Budve. Kolo će zatvoriti duel Sutjeske i Mornara. Nikšićani su u dosadašnjem dijelu sezone osvojili po set protiv Budućnosti i Jedinstva, dok je barski tim bio ubjedljiv protiv Ulcinja i Lovćena, a pretrpio poraz od Budve nakon preokreta (3:1). Parovi 4. kola – danas: Budućnost volej – Jedinstvo (19 časova). Neđelja: Lovćen – Ulcinj (14.30), Sutjeska – Mornar (18.30). Slobodna je Budva. S. J

će. Čekaće stručni štab drugi dio sezone, kada će sedam puta biti domaćini.

- Iz ove perspektive ne znam da li je dobro ili je loše. Ali, ispalo je dobro. Generalno nam je najbitnije da se podižemo iz utakmice u utakmicu. Nema-

mo baš ni pravi uvid jer smo od početka sezone bili kompletni na samo dvije utakmice. Čak su falili i neki nosioci igre, tako da je to još jedna okolnost koja nas je zadesila.

Treba stručni štab da je ponosan na mlađe prvotimce. Vri-

Večeras u SC „Igalo“ igra se zaostali meč i derbi 1. kola EPCG Superlige za odbojkašice

Novljanke žele revanš, a Luka Bar ovjeru pobjede iz Superkupa

PODGORICA – Iako je po kalendaru bilo zakazano za početak oktobra, prvo kolo EPCG Superlige za odbojkašice biće kompletirano večeras u SC „Igalo“ (18 časova, prenos na RTCG), kada se igra veliki derbi između Herceg Novog i Luke Bar, koji je bio odložen zbog učešća Novljanki na BVA Kupu u Gnjilanu. Biće to drugi sezonski duel dva tima, nakon meča u Superkupu, koji je pripao Barankama sa 3:1.

- Očekujem tešku, ali zanimljivu utakmicu. Dobro treniramo i vjerujem da ćemo na terenu pokazati dobru igru. Motiva nam ne fali i nadam se da ćemo završiti utakmicu u našu korist - kazala je kapitenka i libero Herceg

Novog Melisa Cenović, koja je ponikla u barskom klubu. Oba tima su u pobjedničkom nizu nakon tri superligaške utakmice, s tim što je Luka Bar ispustila samo set na gostovanju Budućnosti, koja je uzela dva seta Herceg Novom.

- Znamo da će imati dodatni motiv jer smo ih savladale u Superkupu, ali i mi želimo da potvrdimo da pobjeda nije bila slučajna. U proteklom periodu radile smo naporno, popravile neke segmente igre i vjerujem da smo spremne da pružimo još bolju igru. Atmosfera u ekipi je odlična i spremne smo da damo maksimum – rekla je korektorka Luke Bar Dijana Vuković, bivša igračica Herceg Novog. S. J.

jedni su, ne odustaju i ne plaše se izazova. - Apsolutno mladi ove sezone dobijaju šansu, a pojedinci i više nego prethodnih godina. To nam je jedna od primarnih stvari i politika kluba da izguramo našu djecu kako bi u budućem periodu postali nosioci igre. Imali smo probleme gdje su nam dva talentovana mlada igrača Dabić i Savić bili povrijeđena tako da smo bili usporeni u razvoju naše djece. E kipa je na okupu dva i po mjeseca, u pripremnom periodu nije odigrala kontrolni meč, pa je utisak da je potrebno vrijeme da se iskristališu neke stvari, kao ko su lideri ili ko će onda kada je ,,vruće“ da preuzme važnu ulogu... Ali, ono što se do sada vidjelo, makar po golgeterskom učinku - Marko Milić prednjači. Primjećuje se i to da je grčki internacionalac Jorgos Kalajidis u službi ekipe. - Polako se kristališu liderske uloge i dio ko vuče ekipu u teškim i stresnim situacijama. Ali, mislim da ekipa, da kažem tako, treba još da pati da bi

te stvari bile na mjestu. Zajedno smo malo jače od dva mjeseca i to nije period poslije kojeg se mogu donositi zaključci. Što se tiče Grka sličan je nama, našem mentalitetu. Brzo se uklopio, ima i taj momenat da je izrazito timski igrač. Grize za ekipu, a takve igrače ekipa brzo prihvata. Marko je reprezentativan kalibar igrača, samo je usporio sebe do sada u karijeri. Nadam se da će i on, kao i ostali momci, prihvatiti momenat da bez rada nema ničega ni u životu, a ni u sportu. Trudim se da takvu filozofiju prenesem na njih i za sada funkcioniše. A Marko, mogu i tako da kažem, ne diže glavu. Na golu je stabilnost, Dragoljub Ćetković prvi put ima ulogu prvog golmana.

- Sve je bolji, dobija na samopouzdanju, a nije lako preći iz uloge drugog u ulogu prvog golmana. Jer, kada si drugi golman nemaš nikakvu odgovornost, a na prvog pada kompletan teret. Sa novom ulogom se nosi, ima našu podršku i vremenom će biti još bolji. Novembar je rezervisan za Evropu, a Budvani priželjkuju lijepe stvari u Atini. Nadaju se prolazu dalje, odnosno da će igrati i na drugom kvalifikacionom turniru.

- Grupa je jaka. Panionios u sastavu ima domaće reprezentativce i čuvenog centra Murikisa. Sa nama su još u grupi njemački Hanover i Tenerife iz Španije. Spremaćemo se najbolje što možemo - jasan je strateg Budvana. A.MARKOVIĆ

ODBOJKA: Turniri na programu u januaru, muška reprezentacija domaćin u Podgorici

Kadetske selekcije saznale imena rivala u kvalifikacijama za EP

PODGORICA - Muška i ženska kadetska odbojkaška reprezentacija saznale su imena rivala za prvu rundu sezonskih kvalifikacija za evropska prvenstva 2026. godine. Naši mladi odbojkaši biće domaćini u Podgorici, dok će odbojkašice igrati na turniru u Bugarskoj. Kako je saopšteno, Odbojkaški savez Crne Gore organizovaće u dvorani „Verde“ turnir prve runde BVA zonskih kvalifikacija za muško kadetsko Evropsko prvenstvo 2026. godine. Turnir u našem glavnom gradu biće održan od 3. do 7. januara iduće godine i okupiće sedam reprezentacija. Crna Gora je u grupi A sa Rumunijom, Turskom i Kosovom, dok su u grupi B Srbija, Bugarska i Grčka. Pobjednik turnira izboriće direktan plasman na 17. izdanje Evropskog prvenstva, koje se igra od 7. do 18. jula 2026. godine

u Italiji. Naredne četiri najbolje plasirane selekcije sa BVA zonskog turnira obezbijediće prolaz u drugu rundu kvalifikacija, koja je planirana od 26. do 29. marta naredne godine. Osim domaćina Italije, vizu za EP su već osigurali mladi odbojkaši Švedske, kao pobjednici NEVZA zone. Po istom principu igraće se i ženski BVA zonski turnir u Sofiji, od 13. do 17. januara. U glavnom gradu Bugarske rivali Crne Gore biće domaćin i selekcije Grčke i Kosova u grupi A, dok su u grupi B Srbija, Turska i Rumunija. Druga runda kvalifikacija planirana je od 26. do 29. marta, a Evropsko prvenstvo igra se od 1. do 12. jula u letonskoj Rigi i litvanskom Viljnusu. Uz dvije selekcije organizatora šampionata, mjesto među 16 nacionalnih timova obezbijedile su odbojkašice Finske kroz NEVZA kvalifikacije. S. J.

KAZIVANJA O TROJICI VELIKANA CRNOGORSKE KINEMATOGRAFIJE

Živko je iznio ono što bismo mi najradije da zaboravimo

Autor: Momir MATOVIĆ, reditelj

BOŽENA JELUŠIĆ

KOAUTOR KNJIGE ,,ISKUŠAVANJE

FILMA’’, BUDVA (NASTAVAK)

Bio je zapravo ta radioaktivna forma mišljenja, taj umjetnik per se, neko koje je zaista mogao da uhvati jednu cjelinu životne činjenice, nešto što je život kao cjelina i da je kroz te svoje simbole, kroz te svoje nevjerovatne pokretne slike, kroz način na koji ih je on otkrivao u svijetu oko njega. I to ne lutajući odviše. On se fokusirao na Crne Goru. I ne slučajno, jer je Crna Gora upravo tim svojim, da kažem sporijim društvenim razvitkom ostala više utemeljena u tom arhetipskom. Iz nje je nekako oniričku fantaziju lakše bilo uhvatiti i tako je Živko od svojih prvih kratkih filmova krenuo u jednu nevjerovatnu avanturu koja se prelila u igrane filmove, a igrani filmovi u serije njegove. I kao što Danilo Kiš govori „da čovjek cijelog života snima jedan film, jednu knjigu piše“ tako je i Živko cijelog života snimao jedan film. I ukoliko bismo mogli jedan naslov da izaberemo kojim bi to mogli da obuhvatimo, možda bi to mogao biti naslov prvijenca igranog filma ,,Beštije’’. I to na sve strane beštije po onome što je on otkrivao, izvlačio na vidjelo i beštije po onom kako je sredina doživljavala to izvlače-

Božena Jelušić: Film ,,U ime naroda“ je prosto otkrio jednu duboko potisnutu političku realnost jednog totalitarnog svijeta. I mnogi detalji, onako dobro skriveni i izgovoreni između četiri zida, nekako su se odjednom otvorili u tom filmu i gotovo da je čovjek mogao rukom dodirnuti policajce, udbaše, one koji su vedrili i oblačili tim ljudskim sudbinama

nje. I danas ćete sresti ljude koji će vrlo žustro da reaguju na kultnu seriju, na mini seriju koja u ovom trenutku može da vrlo ozbiljno, intelektualno zaintrigira najveću moguću stručnu javnost. Govorim konkretno o Americi, o jednom američkom univerzitetu koji ima budžet kao tri puta naš bruto društveni proizvod za koje je ta mini serija jedna para-

Donosimo dio iz knjige Momira Matovića „Dani od snova“ koju je nedavno objavio „MFILM Montenegro“. Djelo nudi važan presjek različitih istorijskih trenutaka koji su obilježili okolnosti djelovanja Vlatka Gilića, Predraga Golubovića i Živka Nikolića, doajena jugoslovenske i crnogorske kinematografije

digmatska umjetnička situacija. E, vi ćete u Crnoj Gori i dan danas naići na ljude koji su doslovno i dalje ljuti na Živka Nikolića zato što je snimio ,,Đeknu“. I do danas su oni u stanju da koriste sa negativnom konotacijom „dosta nam je đeknovanja’’. A nama je to ,,đeknovanje’’ najbolji, autentični vid umjetničkog iskaza od kojeg na neki način i kojim duguju i na sličnom tragu su mnogi crnogorski režiseri i možda najviše renomirani - nagrađivani autori. Postoji jedna vrlo laka i provjerljiva činjenica da se većina Živkovih igranih filmova, kao na neki predložak, oslanjaju na njegove kratke filmove. I tako se svaki igrani film može analizirati od njegovog pretka - od kratkog filma. E, sada kad govorimo o Živku u prostoru naših dnevnih, naših društvenih beštija mi imamo taj problem neke vrste nacionalnog zazora od toga da nas je Živko previše otkrio. Ali, na drugoj strani imamo problem i političkog odnosa prema onome što Živko radi i već sam pomenula taj odnos prema ,,Biljegu’’ a to se naročito pokazalo sa njegovim filmom ,,U ime naroda’’. I kasnije sa filmom ,,Iskušavanje đavola’’. Jer „U ime naroda“ je prosto u tom trenutku otkrio jednu duboko

potisnutu političku realnost jednog totalitarnog svijeta, koji je na jednoj strani dao mnogo možda građanima u smislu pristupa mogućnosti, a sav njegov unutrašnji totalitarizam prosto se ne da poreći. I mnogi detalji, onako dobro skriveni i izgovoreni između četiri zida, nekako su se odjednom otvorili u filmu ,,U ime naroda’’ i gotovo da je čovjek mogao rukom dodirnuti policajce, udbaše… one koji su vedrili i oblačili tim ljudskim sudbinama. Skoro da je mogao na neki način, najautentičinije kao ,,udarcem sjekire u zaleđeno more’’ u nama, kao što Kafka kaže ,,da otvori tu vrstu totalitarizma kojom smo jedno vrije-

me bili oprhvani’’. E, to je bilo teško Živku nositi. On je prosto govorio stvari koje se inače kidaju. Ja sam skoro pronašla jednu fotografiju majke Voje Brajovića koju vode na strijeljanje. I činjelo mi se da je fotografija nepotpuna. Onda su mi objasnili da su morali da odsjeku dva čovjeka koji su kasnije u političkoj nomenklaturi Crne Gore postali vrlo značajni i to bi bilo strašno da se njihova ratna priča tu iskaže. Slično se desilo i sa Mihailom Lalićem, koji ne bi mogao ni da bude sahranjen u svom rodnom kraju, jer bi mu skrnavlili grob, zbog toga što ćete i dan danas naići na ljude koji će vas odvući u stranu i reći vam - sve je to on lagao. A nije. E, tako je i Živko iznio ono što bismo mi najradije da zaboravimo. ,,U ime naroda’’ je film koji čovjeka, Crnogorca, koji nije učestvovao u toj vrsti vlasti tako udari. To su filmovi zbog kojih se ne spava i čovjek se neprekidno pita - šta je to što čovjeka tjera, ne da ih iznova snima, nego da te situacije iznova pravi? Stalno, u istom krugu? Živko je tu konstantnost ponavljanja zla na neki način svojim filmovima pokazao.

I najzad ,,Iskušavanje đavola’’ kad se gleda iz današnje perspektive on je gotovo doslovno vrlo jasna, vrlo precizna priča o tome šta će nam se dogoditi 90-tih i kasnije. Taj film je gotovo proročki, a nema toga ko voli proroke. To je potpuno besmisleno tim prije što proroci govore zašto će nam se proročanstva ostvariti i gdje

Božena Jelušić: Vi ćete u Crnoj Gori i dan danas naići na ljude koji su doslovno i dalje ljuti na Živka Nikolića zato što je snimio ,,Đeknu“. I do danas su oni u stanju da koriste sa negativnom konotacijom „dosta nam je đeknovanja’’. A nama je to ,,đeknovanje’’ najbolji, autentični vid umjetničkog iskaza

u njemu današnijim čuči to zlo koje će materijalizovati. Dakle ,,Iskušavanje đavola’’ je film koji je na neki način pokazivao sunovrat Jugoslavije. I ono još uvijek nije završeno. S tim što se taj ,,đavo’’ da tako kažem - umnožio. Ako je to nekad bio jedan segment velike totalitarne države, koji je razumije se, iznutra krenuo da melje, da lomi, da razbija, sada su to niz „malih đavola’’ ne manje snage zato što ih je mnogo koji razbijaju ove države iznutra, imaju te više ili manje skrivene totalitarističke metode, načine tog istovremenog ponašanja kao da smirujete beštije, a zapravo ih raspirujete tako nekom svojom akcijom, nekom svojom radnjom. Mi to u Crnoj Gori odlično možemo da iskusimo i mislim da je Živkov film prosto jedna vrsta filmske, umjetničke istorije, nenapisane istorije Crne Gore. Koja je neka vrsta podloge i naše buduće sudbine. (Kraj)

Četvrtak, 23. oktobar 2025. Oglasi

Na osnovu člana 39 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 21/09; 40/11; 23/25), člana 35 stav 2 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 44/10) i Zaključka Vlade Crne Gore br. 11-010/25-3344/3 od 9. oktobra 2025. godine, JU OŠ „Radojica Perović“ – Podgorica objavljuje

JAVNI POZIV

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP DIJELA ŠKOLSKOG PROSTORA JU OŠ „RADOJICA PEROVIĆ“ PODGORICA

Predmet javnog poziva je davanje u zakup nepokretnosti (dijela školskog prostora) – fiskulturne sale i školskog hola, evidentiranih na katastarskoj parceli broj 1824, upisanih u Listu nepokretnosti broj 1771 KO Tološi.

Predmet zakupa Površina (m²) Početna cijena po terminu (€) Fiskulturna sala sa pratećim prostorijama 628 30,00 € Školski hol 140 20,00 € Nepokretnost se daje u zakup na period do 30.06.2026. godine.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu JU OŠ „Radojica Perović“, Podgorica, Blok VI, ili predajom u arhivu škole u periodu od 9.00 – 11.00 časova, u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva, sa naznakom: „JU OŠ ‘Radojica Perović’“

„Ponuda za zakup fiskulturne sale - hola“ „Ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda“

Ponuda treba da sadrži:

Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte ili pasoša Za pravna lica: naziv i sjedište ponuđača, potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata (za domaće), odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa države stranog ponuđača (za strana lica)

Ponuđeni iznos za zakup prostora izražen u eurima Kriterijum za izbor zakupca je najveći ponuđeni iznos, koji ne smije biti manji od procijenjene vrijednosti.

Javno otvaranje ponuda sprovešće Komisija 3.11.2025. godine u prostorijama škole sa početkom u 11.15 časova. Ponuđači se ovim putem obavještavaju, te im drugo obavještenje neće biti dostavljeno.

Ugovor o zakupu zaključuje se sa najpovoljnijim ponuđačem u roku od sedam dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje.

Kontakt telefoni: 020 264 320; 265 665.

MALI I ZI - CRNA GORA - MONTENEGRO

Në bazë të nenit 7 të Vendimit për botimin dhe financimin e gazetës javore në gjuhën shqipe “Koha javore”, Flet. Zyr. e MZ 1/15, KKSH paraqet këtë:

SH P A LL J E P U B L I K E PËR ZGJEDHJEN E ANËTARËVE TË KËSHILLIT PROGRAMOR TË MEDIAS PUBLIKE JAVORE KOHA JAVORE”

Të drejtë konkurimi kanë: të gjithë personat fizikë të aftë për punë. Kandidatët duhet të kenë: nënshtetësinë e Malit të Zi, arsimin e lartë (nivelin VII1 të përgatitjes shkollore), të kenë mundësi të kryejnë funksionin e anëtarit të Këshillit Programor, të mos jenë nën ndjekje penale, që i bën të papërshtatshëm për këtë funksion.

Nuk kanë të drejtë konkurimi: deputetët, këshilltarët, funksionarët e partive dhe subjekteve politike (kryetarët, nënkryetarët, sekretarët, anëtarët, anëtarët e kryesive, kryetarët e njësive vendore) , personat e emëruar nga pushteti qendror apo vendor. Po ashtu nuk kanë të drejtë konkurimi as personat që janë pronarë apo bashkëpronarë të mediave të shkruara dhe elektronike.

Këshilli Programor i “Kohës javore” përbëhet nga 5 anëtarë.

Konkursi zgjat 20 ditë (deri më 12 nëntor 2025) nga dita e publikimit në media të shkruara ditore në Mal të Zi. Gjithashtu do të publikohet në web-faqen e KKSH-së dhe në tabelën e publikimeve në zyrën e Këshillit. Kandidatët që aplikojnë duhet të dorëzojnë këto dokumente: - Fletëparaqitjen së bashku me biografi të shkurtër (CV); - Fotokopjen e letërnjoftimit ose të pasaportës; - Fotokopjen e diplomës për arsimin e mbaruar; - Dëshminë e përvojës së punës (fotokopjen e librezës së punës); - Deklaratën që nuk është i/e angazhuar në organet apo strukturat partiake, që nuk është pronar ose bashkëpronar në media të shkruara dhe elektronike; - Vërtetimin nga gjykata që kandidati nuk është nën hetim

Dokumentacioni i sipërpërmendur mund të dorëzohet përmes postës ose në zyrën e KKSH-së në zarf të mbyllur, me mbishkrimin “Për konkurs për Këshillin Programor të Kohës javore”, në adresën:

Këshilli Kombëtar i Shqiptarëve, Rr. Vëllezërit Frashëri, p. nr. Ulqin, çdo ditë pune nga ora 10:00 deri në orën 14:00.

Në fletëparaqitje është e pëlqyeshme që kandidati të paraqesë edhe planin e zhvillimit ose vizionin e tij për realizimin e misionit për çka është themeluar gazeta javore.

Fletëparaqitjet e paplotësuara dhe të dorëzuara pas afatit nuk do të merren në shqyrtim. Për më shumë informacione lidhur me shpalljen publike mund të kontaktoni në:

E-mail: knsh@t-com.me , kksh.mn@gmail.com Tel: 030 411 302

Ivm.br.223/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MIKROKREDITNA

FINANSIJSKA INSTITUCIJA WIN CREDIT DOO, BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA 58, Podgorica, protiv izvršnog dužnika S.U.R. ĆEVAPDŽINICA “LOZANA”, 26.NOVEMBAR BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika S.U.R. ĆEVAPDŽINICA “LOZANA”, 26.NOVEMBAR BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Ivm.br.223/2025 od 13.10.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja Ivm.br.223/2025 od 22.10.2025.godine Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Ulcinju, 22.10.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO

Iv.br.61/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO KOMUNALNE

DJELATNOSTI, MAJKE TEREZE BB ULCINJ, Ulcinj, protiv izvršnog dužnika PREDUZETNIK PULTI FATBARLA KOJA OBAVLJA PRIVREDNU DJELATNOST SUR “PORTO BELVEDER” NIKOLE ĐAKONOVIĆA BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika PREDUZETNIK PULTI FATBARLA KOJA OBAVLJA PRIVREDNU DJELATNOST SUR “PORTO BELVEDER” NIKOLE ĐAKONOVIĆA BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.61/2025 od 10.10.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja Iv.br.61/2025 od 22.10.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 22.10.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Iv.br.102/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI, MAJKE TEREZE BB ULCINJ Ulcinj, protiv izvršnog dužnika DJORDJE MILOŠ RADOSAVLJEVIĆ, ŠTOJ BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika DJORDJE MILOŠ RADOSAVLJEVIĆ, ŠTOJ BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71 Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.102/2025 od 30.09.2025 sa prijedlogom za izvršenje prilozima i Rješenja Iv.br.102/2025 od 22.10.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 22.10.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO

Iv.br.213/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca KOMUNALNE DJELATNOSTI, MAJKE TEREZE BB Ulcinj, protiv izvršnog dužnika BOHME ROLF ALEXANDER , DJERANE BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika BOHME ROLF ALEXANDER , DJERANE BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71 Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.213/2025 od 09.10.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima Rješenja Iv.br.213/2025 od 22.10.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 22.10.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18, 84/24)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju karantinske jedinice za zdravlje bilja a ista je planirana na katastarskim parcelama broj 3549 4984 KO Tološi, opština Podgorica. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o navedenom projektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 9, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail milanka.baljevic@podgorica.me, u navedenom roku.

Poslovni broj: Iv 2969/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI Monte Credit DOO Podgorica, ul. 8. marta br. 52, koju zastupa dipl. pravnik Milanka Vučinić, protiv izvršnog dužnika I reda Oliver Merdović iz Bara, Makedonska 29, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.1.195,58 eura, dana 22.10.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik I reda Oliver Merdović iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2969/25 od 23.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 22.10.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

23.

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je u 68. godini nakon kraće bolesti preminula naša voljena

VOJKA Mišova PANTOVIĆ rođena MARKOVIĆ

Saučešće primamo 23. oktobra 2025. godine na gradskom groblju Čepurci od 10 do 14 časova i 24. oktobra na gradskom groblju Ravni - Pljevlja od 10 do 12 časova. Sahrana će se obaviti u 13 časova na mjesnom groblju Potoci.

OŽALOŠĆENI: sin SLOBODAN, kćerka TANJA, braća BRANKO i MILKO, sestre BOŽIDARKA, RADA i DARA sa porodicama, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

Formati Cijene

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju

23. oktobar 2025.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

гробници на Чепурцима.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга БРАНКА, син ЖЕЉКО, ћерка МАРИЦА, снаха АНЂЕЛА, унук ВУК и остала многобројна родбина ВУЧЕЉИЋ

(четвртак) од 10

23.

и на дан сахране 24. октобра (петак) од 10 до 15 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови

ЈОВАН и ГОРАН, кћерка БЛАГЕ, браћа

ЖАРКО и МИЛУТИН са породицама, сестре ОЛГА и БРАНКА са породицама, унучад БОРИС, БОЈАНА и

ВЛАДАНА, братанићи, братаничне, сестрићи и

остала многобројна родбина

Tužnim srcem javljamo da nas je 22. oktobra

pustila naša draga

NADEŽDA-NADA VUKIĆ rođena ALEKSIĆ

Saučešće primamo 23. oktobra od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju u Cetinju

OŽALOŠĆENE PORODICE VUKIĆ i ALEKSIĆ

dragi

PEKO-VULE Blagoja RADULOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 23. oktobra od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju u Zavrhu. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI: supruga DRAGICA, sinovi: NIKOLA, BORO i DRAGAN, braća MILORAD-PILE i RADOMIR-RALE, snahe: ŽELJKA, ANASTASIJA, ANKA, SLAVICA i IVANA, bratanići: NENAD, PREDRAG i ALEKSANDAR, bratanične: SONJA, SANDRA, BORKA i ZORICA, unučad: DEJAN, DARKO, STEFAN, EVA, ĐOLE i NIKOLIJA, VUK, OGNJEN i MARIJA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i brojna rodbina RADULOVIĆ i VOROTOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

– DARI

Draga tetka... Bila si dio našeg odrastanja i najljepših uspomena iz djetinjstva. Sa ponosom ćemo te se sjećati, pominjati i čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

Tvoji SRĐAN i BOBAN GRBOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom komšiji

ABRAMOVIĆU

Počivaj u miru, plemenita dušo. ĐOLE, ZORAN, SANJA

Posljednji pozdrav

ĐOKO RADONJIĆ

Posljednji pozdrav velikom i dobrom čovjeku, počivaj u miru i da te anđeli čuvaju kao što si ti tvoje unuke čuvao.

FILIPU IVANOVIĆU Od SAŠINIH kolega iz MUZEJSKOG ODJELJENJA

VOJKA

ĐURO, SLOBO, VLADO, STANKA, DAMJAN i LAV ĐURKOVIĆ

Dragoj supruzi, majci i svekrvi

MIRJANI STANIŠIĆ

Draga Mirjana, tužan je ovaj rastanak, činjenica da smo te zauvijek izgubili ostavlja neizmjernu bol u našim srcima.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam darivala svih ovih godina.

Bila si uzorna supruga i majka na čemu smo ti vječno zahvalni.

Nećemo te nikada zaboraviti, jer si ti to zaslužila. Neka tvoja duša počiva u miru.

Tvoji: suprug KRSTO, sin NENAD, snaha JOVANA

Posljednji pozdrav kumu

BURIĆ sa porodicom 1027

MIRJANI STANIŠIĆ

Draga Mirjana, došao je trenutak da se moramo rastati od tebe zauvijek.

Hvala ti na svemu što si uradila za nas, a bilo je dosta lijepih trenutaka.

Ostaješ uvijek voljena, nikad zaboravljena.

Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.

Tvoji: brat BOŽO, bratanići NEMANJA i NEBOJŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Opraštam se od moje sestre

MIRJANE STANIŠIĆ

Draga sestro, kako se oprostiti od tebe i zahvaliti ti se za svu ljubav, toplinu i pažnju od djetinjstva pa sve do sada.

Bila si mi više od sestre, ljubav i pažnju koju smo uzajamno darivali jedno drugom ostaće mi u vječnom sjećanju.

Častan i dostojanstven životni put biće mi utjeha što sam te imao za sestru.

Ideš na put bez povratka, neđe đe nema bola i tuge i neka anđeli budu tvoji čuvari.

U vječnom bolu tvoj brat BOŽO

Otišla si tiho kao što si i živjela. Posljednji pozdrav od prijatelja BATA IVANOVIĆA sa porodicom 1010

Počivaj u miru dragi prijatelju. prijateljica MILJA ČEOVIĆ 1025

Posljednji pozdrav voljenoj

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1005

Draga

NADO

Hvala na divnom prijateljstvu. JULIJA

Posljednji pozdrav dragoj

NADI

Hvala ti za svu pažnju koju si nam pružala. Počivaj u miru. ALEKSIĆ SLOBODAN-MURTA i RAJKA sa porodicom

Dana 25. оktobra 2025. navršava se 30 godina od smrti našeg dragog

MILE RUBEŽIĆ

Počivaj u miru. U srcu te nose tvoji najmiliji,

Supruga JELICA, kćerka ANETA sa porodicom, sinovi VLADAN, ANDRIJA i VLADO sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Sa tugom se opraštamo od naše voljene

NADE VUKIĆ

Nedostajaće nam druženje koje traje godinama. Uspomene na tvoj plemeniti lik čuvaćemo od zaborava. SLAVICA, BRANKA i OLJA

Na vječni počinak otišla je moja draga sestra

NADA V. VUKIĆ rođena ALEKSIĆ

Neka njena napaćena duša nađe mir i spokoj. Za njom tuguju

VESNA i LJUBO ROGANOVIĆ

1004

Posljednji pozdrav

23. oktobar 2025.

NADI VUKIĆ

Nado, hvala ti za dugogodišnje iskreno prijateljstvo sa nama. Počivaj u miru. Porodica pokojnog DUŠANA KADIJE

MATI MOJA, Uvijek si mi bila podrška. Ponosim se kakav si čovjek bila, borac i prije svega Majka. Sad počivaj u miru.

Tvoja LIDIJA

996

Dvije godine prođoše od kada sa nama nije naš voljeni sin i brat

ĐORĐIJE ĐOKO BULATOVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te sa ljubavlju i tugom čuvati od zaborava.

Otac MIĆO, majka CICA, brat DRAGO, sestre MILANKA i BRANKA

Prošla je duga godina od kada nije sa mnom moj suprug

VELJKO ĐUROVIĆ

I ne boli samo tvoj odlazak , boli ovo što dolazi poslije, boli tišina, praznina i uspomene, a najviše spoznaja onog ,,nikad više“. Godinu dana se navikavam da živim bez tebe, ali mi nešto teško ide. Neka te anđeli čuvaju tamo, gdje god da si, a ja te čuvam u srcu i duši do posljednjeg daha. Voli te tvoja OLJA

991

20 godina je od smrti naše supruge, majke, babe i prababe

1011

NATALIJE Miloradove PELEVIĆ rođene RADOSAVOVIĆ 2005–2025

Kažu vrijeme liječi, tuga za tobom nikad ne prestaje. Svaki dan si u našim mislima, u svakom sjećanju u svakoj tišini koja te doziva. Hvala ti za svu ljubav, snagu i dobrotu koju si nam ostavila.

Nedostaješ nam

TVOJ SUPRUG SA FAMILIJOM

Godina je dana od smrti našeg druga

VELJKA - VELJKANA ĐUROVIĆA Veljkane naš, sve je isto samo tebe nema, ali uvijek si sa nama. Tvoji: BAGI, GIGA, SLAVKO, RAJO, VLADO, ŽARO, PERUN, BATO, MIĆO, BORO i RAONA

994

23. oktobar 2025.

ŽELJKO Markov BRNOVIĆ 23. 10. 2003 – 23. 10. 2025.

S ljubavlju i bolom koji ne briše vrijeme nose ga u srcima

23. 10. 2003 – 23. 10. 2025.

DŽONI

Hvala ti za svu ljubav, nježnost i snagu koju si nam dao.

Zauvijek si dio nas.

BRAT i SESTRA sa svojima

23. 10. 2003 – 23. 10. 2025.

ŽELJKO DŽONI BRNOVIĆ

Tužno sjećanje na našeg Džonija.

MILORAD-RANKO KUSTUDIĆ

Petnaest godina bez tebe, a bol i tuga ne prolaze. Ostala su sjećanja, ljubav i ponos što smo te imali. Zauvijek u našim srcima.

Tvoje: MILKICA, RADANA i MARINA

Dana 23. oktobra 2025. navršava se 10 tužnih godina od smrti našeg

DRAGANA Kostovog BOŽOVIĆA

Tvoje MAJA i NINA

Nedostaješ u svakom trenutku našeg života. Sa tobom bi svaka radost bila veća, sve naše tuge lakše bismo podnijeli. Ponosni smo na tebe, volimo te zauvijek.

Tvoji: JADRANKA, KOSTO i KSENIJA 1007

VELJKA - VELJA ĐUROVIĆA

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. PERO i SANJA

Voljenoj tetki

LEPOSAVI VUKIĆEVIĆ

Prošlo je četrdeset dana od kada si otišla na vječni počinak. Ne postoje riječi koje bi opisale moju bol, tugu i patnju za tobom. Hvala ti za sve što si mi pružila u životu i što si uvijek bila uz mene. Nedostaješ mi.

Voli te zauvijek tvoja ELENA

Međunarodni aerodrom Tirana najavljuje najveće proširenje Wizz

Air-a u Albaniji

• 14-ti avion će biti baziran u Tirani

• Četiri nove destinacije i povećanja učestalosti letova u četiri evropska grada

• Preko 500.000 dodatnih sjedišta godišnje, više od 35 direktnih radnih mjesta od Wizz Air-a i preko 350 dodatnih radnih mjesta u pratećoj industriji

Počev od marta 2026. godine, Wizz Air će bazirati svoj 14-ti avion Airbus A321 neo u Tirani, omogućavajući veći kapacitet za zadovoljavanje domaće potražnje za letovima.

U međuvremenu, Wizz Air je takođe najavio otvaranje

četiri nove evropske destinacije:

• Tirana – Tenerife (Španija): 2 puta nedjeljno (četvrtak, nedjelja) od 14. decembra 2025. godine.

• Tirana – Stokholm Arlanda (Švedska): 4 puta nedjeljno (ponedjeljak, srijeda, petak, nedjelja) od 2. marta 2026. godine.

• Tirana – Këln (Njemačka): 3 puta nedjeljno (utorak, četvrtak, subota) od 16. decembra 2025. godine.

• Tirana – Bilund (Danska): 2 puta nedjeljno (utorak, subota) od 3. marta 2026. godine.

Takođe, doći će do povećanja učestalosti na četiri postojeće linije iz Tirane:

• Milano Malpensa: od 16 na 21 puta nedjeljno

• Brisel: od 11 na 14 puta nedjeljno

• Torino: od 9 na 11 puta nedjeljno

• Berlin: od 7 na 9 puta nedjeljno

Sa ovim proširenjem, Wizz Air će leteti na 57 destinacija u 17 zemalja od Tirane, nudeći veći izbor albanskim putnicima i jačajući veze Albanije sa Evropom.

Pjotr Travka, komercijalni direktor za Zapadnu i Južnu Evropu, rekao je:

„Raspoređivanje 14-og aviona na Međunarodnom Aerodromu u Tirani i pokretanje četiri nove destinacije podvlači našu posvećenost da albanskim putnicima ponudimo još praktičnije opcije putovanja i uzbudljive destinacije. Sa najvećom mrežom ikada u Albaniji, ponosni smo što jačamo našu sarad-

TOPLIJA ZIMA SA POBJEDOM

nju sa Međunarodnim Aerodromom u Tirani i doprinosimo rastu Albanije kao regionalnog vazduhoplovnog čvorišta. Poziv svim Albancima da se pripreme za sljedeće putovanje“.

Pjervittorio Farabbi, COO Međunarodnog Aerodroma u Tirani, rekao je:

„Dolazak 14-og aviona na TIA je važan korak u proširenju naših kapaciteta, omogućavajući nam da uspješno odgovorimo na kontinuirani rast potražnje na lokalnom i regionalnom tržištu. Zajedno sa Wizz Air, jačamo važna tržišta poput Njemačke i Španije, dok putnicima nudimo nove destinacije. Ovaj razvoj događaja potvrđuje ulogu TIA kao pouzdanog partnera, koji nastavlja da ulaže u infrastrukturu, digitalizaciju i poboljšanje iskustva putnika.

„Od početka rada 2017. godine, Wizz Air je prevezao preko 19 miliona putnika do i iz Albanije. Današnji razvoj događaja potvrđuje zajedničku posvećenost Međunarodnog Aerodroma u Tirani i Wizz Air-a da vazdušni saobraćaj učine pristupačnijim, održivijim i prijatnijim za sve putnike“.

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 23. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) izvučena su 16. 10. 2025. godine. - Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.

VODIČ KROZ FILM, TV I MUZIKU

ČETVRTAK, 23. OKTOBAR 2025.   BR. 494. |

NABIJANJE FREDIJA KRUGERA NA NOS

,,Black Phone 2“ potpuno nepotreban nastavak horor trilera s Itanom Hokom STR. 12. i 13.

Dinastije

Kad god neko u parlamentu izgovori ono „radi usklađivanja sa evropskim standardima“, znamo da slijedi neki obrt, zadnja namjera skrivena ispod paragrafa i fusnota. Prije dvije neđelje smo se smijali kako premijer ne zna da mi već imamo zakon o dinastiji – a ispostavilo se da odlično zna, samo su odlučili da ga preprave po mjeri ,,dvorskih“ interesa (čijega dvora).

Prakse zadnjih namjera kroz zakone i amandmane smo se nagledali, naslušali i na koži ośetili koliko hoćete. Uvijek ista matrica: reforma za javnost, agenda u praksi. Zakoni, preamube u Crnoj Gori uvijek služe svima osim Crnoj Gori. Na primjer, Zakon o strancima, stranac nije mogao postati vlasnik zemljišta, zemlja je jedini resurs koji je neponovljiv, neobnovljiv i toliki koliki je - da li imamo statistiku koliko zemljišta je u vlasništvu građana Crne Gore, a koliko u vlasništvu stranih državljana, firmi sumnjivog porijekla i sl? Da ne pominjemo taster DUP, PUP i slično...

A sada se pred nama našao stari-novi zakon, o statusu potomaka dinastije PetrovićNjegoš. Na papiru, to je zakonski detalj, ali u stvarnosti – ozbiljna politička poruka - ko umije da čita i misli. Briše se riječ „nasilna“ iz izraza „nasilna aneksija Crne Gore“ (što je po meni samo distrakcija od stvarne namjere) i otvara mogućnost nasljeđivanja po ženskoj liniji. Sad će ispasti da kao feministkinja imam nešto protiv ,,ženske linije“. Ali, u oba slučaja izmjene time se, uz privid pravopisne korekcije, briše istorijski dokaz o okupaciji i otvara prostor za novi krug zahtjeva, naročito onih koji dolaze iz ,,kraljevskog“ Beograda. Ma koji smo ti mi dvor, bre, ustani Luju XIV, da vidiš kako se to radi!

Mene zanima druga perspektiva - počnimo od toga da Karađorđevići već godinama polažu pravo na imovinu u Crnoj Gori – od Kraljičine plaže i Miločera do zemljišta duž obale. Ako se zakonski omogući nasljeđivanje po ženskoj liniji, njihova veza s Petrovićima postaje pravni osnov za nove zahtjeve. Crna Gora bi tako, po prvi put, mogla da se dijeli testamentom - što su vlažni snovi mnogih zadnjičara. Dinastija je već rehabilitovana 2011, osnovana je Fondacija Petrović-Njegoš, uplaćivani su milioni iz budžeta, princ Nikola prima nadoknadu gotovo jednaku plati predśednika države. Sve je to već riješeno i isplaćeno – simbolična pravda je zadovoljena.

Šta se želi (da ne kažem što drugo) ovom izmjenom? Ako nije pravopis, ako nije čuveno pomirenje, ako nije istorijska nužnost – onda što je? Da li se zakonski teren priprema za

Toliko je ljudi poslato na ratišta, toliko kuća spaljeno zbog njihove pohlepe i loše politike. Sve zbog megalomanije jednog čovjeka, kralja Nikole, i pokvarenosti njegovog unuka Ace palikuće

nove zahtjeve, za nova prisvajanja, za novi oblik aneksije, ovaj put bez bajoneta i vojske, nego kroz notare i katastar? I još važnije – zašto se Crna Gora stalno ponaša kao da je dužna dinastijama, a ne obrnuto?

Petrovići i Karađorđevići već decenijama nastupaju kao da je ova zemlja njihova prćija. Pitamo li se ikada šta su te dvije dinastije dužne nama? Od čega žive, odakle im toliki novac, jesu li ga stekli radom ili su ga naslijedili iz pljačke Kraljevine Jugoslavije? Eh kako sam to samo grubo definisala, nije samo pljačka, bilo je tu ubijanja, paljenja, omalovažavanja, prodaje imovine istih tih Petrovića-Njegoša, apanaža dabome, ih ih ih, kolaboracija, ma ko bi to sve pobrojao.

Da li je princ Nikola ikad pomislio da, u ime svoje porodice, treba da se izvini za Skadar, za Mojkovac, Balkanske ratove (u koje nas je ista ta dinastija ugurala bez ikakve potrebe), za ratove 1918–1921, za Gaetu? Je li ikada uradio išta za potomke onih koji su zbog politike njegovog đeda, prađeda, izgubili domove, otišli u iseljeništvo, koji su kralju ostali vjerni do zadnje kapi krvi, do zadnjega uzdaha, dok su im porodice i kuće gorjele? Nijesmo mi njima ništa dužni – oni su dužni nama. Ako ništa drugo dužni su da spuštene glave dolaze a ne ispružene ruke, dužni su izvinjenje, dužni su ulaganje. Toliko je ljudi poslato na ratišta, toliko kuća spaljeno zbog njihove pohlepe i loše politike. Sve zbog megalomanije jednog čovjeka (kralja Nikole) i pokvarenosti njegovog unuka Ace palikuće.

A Vlada koja se hvali da se bavi isključivo ekonomskim pitanjima neka se zapita –koji je to ekonomski reciprocitet? Crna Gora nije ničiji plijen da ga dijelimo kako kome padne na pamet. Ako ovako nastavimo, hoćemo li za koju godinu Titovoj porodici da vratimo Herceg Novi, Sveti Stefan Đukanovićima , Ulcinj Abazoviću , a Milojku Pljevlja? Ili da tražimo potomke Crnojevića pa da im damo Cetinje, Bar Balšićima , Podgoricu Vojislavljevićima , a cijelu Crnu Goru Vuku Manitome. Ne sprdajte se.

Zato pitanje nije da li je aneksija bila nasilna – to su već dokazali savremenici, istoričari, vojska, i Britanci i Francuzi i sami Crnogorci. Pitanje je da li ćemo opet dozvoliti da se ponovi, samo u tišini, kroz zakone koje niko ne čita do kraja. Crna Gora je jednom već izgubila sebe pod izgovorom bratstva i pomirenja. Ako sada pristane da se odrekne riječi koja opisuje njeno poniženje, śutra će se odreći i zemlje koja ga simbolizuje.

Kako je krenulo, zemlju ćemo svu da poklonimo, a onda će nam, kao i u vrijeme monarhije, ostati samo goli životi da ih šalju u nove besmislene borbe – za njihov ili naš goli opstanak. Fuj. Bestidnici.

„Prvi čovjek koji je ogradio komad zemlje i rekao: ‘Ovo je moje’, bio je pravi osnivač građanskog društva. Koliko bi zločina, ratova i ubistava bilo spriječeno da je neko povikao: ‘Ne slušajte ovog varalicu! Plodovi su svima, a zemlja ničija!’“ - ŽanŽak Ruso

EVO ČOVJEKA

Svaka je slika incident, govorio je Frensis Bejkon o svoj toj sili, tom trijumfu od tjeskobe koji je kapao sa

njegovih djela i njegovog 20. vijeka. Pa dodavao, da slika nikad ni ne ispane onako kako bi on to predvidio. Često i mnogo bolje nego što bi sve te stvari on mogao ili poželio natjerati. Incident, strast i očaj. Proći

će vjekovi i eoni i Dablinci se neće moći dogovoriti, ko im je najveći pisac; ali za slikara nemaju dileme. Bejkon je govorio i to, da umjetnik mora biti hranjen strastima i očajima. A da je očaj i nesreća za

umjetnika nešto korisnije od bilo kog zadovoljstva... To je ono što ti rastegne cijelu tvoju osjetljivost.

Naći ćete u Dablinu i jedan Karavađov poljubac Jude za Hrista; i jednu Ticijanovu krunu od trnja na Hristovom putu patnje; i jednu posjetu Mariji i Marti koju su Rubens i Brojgel zajedno (!) oslikavali. Tonućete u sanjivu tišinu Moneovih sutona nad Senom, pa još dublje u oči jedne Berkove djevojke iz Konamare. Otkrivati tu i jednu djetinju igru sasvim odraslih ljudi, onako kako je Rembrant vidio u 17. vijeku... Ali vjerujte, ništa, nijedna slika, ni jedan sićušni Van Gog ni posljeratni vrt jednog odrastanja Le Brokija - nije ravno Bejkonovom studiju. Studio Frensisa Bejkona najveće je umjetničko djelo u Dablinu. Bio je to Bejkonov dom i mjesto svog stvaranja u posljednjih 30 godina života onog, kojeg svijet sad slavi kao jednog od najvećiha možda i najznakovitijeg slikara 20. vijeka.

Eno ga tamo, na adresi Hju Lejn galerije, jedan kreativni haos, jedna suterenska tjeskoba. Jedno naciklo ogledalo koje je Bejkon koristio uvijek za autoportrete. Jedan nezavršeni autoportret, pronađen na štafelaju na dan kad je preminuo. I sve te hrpe, ti bujični izvori i vrtlozi od boja, iz mrvljenih, rđavih ili razbacanih kanti. I četke, mnogo četki, i...

Duboko kontrolisani haos, govorio bi Bejkon, da znate savršeno i bez greške, zbog čega je to morao biti prostor skučenosti. Tamo, gdje bi jedna kosmička geometrija u njega sabijala sve one strasti i očaje. Pa da mu rastegnu osjetljivost; da ga razapnu na štafelaju. U njegovom Dablinu.

Ali, znate šta je fora? Nikakve veze taj studio nema sa Da-

U FOKUSU

KARAVAĐO, REMBRANT, MONE, TICIJAN, VAN GOG...

Galerijsko srce tame. Do dolje, do tog prigušenog svjetla, vodiće vas lavirint od nekih velikih djela; sedam na toj Hju Lejn adresi su Bejkonova. I utisak: kako je sve tu, u studiju, u svježem pokretu. Kao u primordijalnoj džungli; pa iz kreativnog haosa vam se u brk smiju, blješte savršeno svježe i tek načete boje

blinom. Njegova adresa je Ris Mjus broj 7, Saut Kensington. Naravno, London! I šta se dešava: 1998. i godinama nakon njegove smrti, skoro netaknut studio je dio po dio i mikroskopski precizno ,,razmontiran“... I jedno putovanje preko Irskog mora: svaki od tih djelova je prebačen brodom... I potom montiran u Hju Lejn galeriji.

Jedna soba sa strogo kontrolisanom klimom koju možete spolja posmatrati... Galerijsko srce tame. Do dolje, do tog prigušenog svjetla, vodiće vas lavirint od nekih djela; sedam na toj Hju Lejn adresi su Bejkonova. I utisak: kako je sve tu, u studiju, u svježem pokretu. Kao u primordijalnoj džungli; pa iz kreativnog haosa vam se u brk smiju, blješte savršeno svježe i tek načete boje...

Ako možeš govoriti o tome, zašto bi slikao? Znate svu priču o tradicionalnoj i katoličkoj Irskoj; kako su, na primjer, abortus legalizovali tek prije sedam godina, dekriminalizovali homoseksualnost tek prije 32... E pa, Frensis Bejkon je bio sve, samo ne ta stara Irska.

Ako možeš govoriti o tome... Najveća Bejkonova ljubav, tamo pedesetih i početkom šezdesetih, bio je jedan pilot i pijanista. Nasilni alkoholičar koji ga je tukao. I da, ljubav Frensisovog života. Pijesak, sunce, groznica sutona i svi ludi začini Tandžira, u Maroku; tu su, krajem pedesetih, pronašli najviše jedan drugog. A onda je, od akohola, taj Piter Lejsi umro dan pred Frensisovu veliku izložbu 1962. u londonskom Tejtu.

Onda je upoznao Džordža Dajera. Sušta suprotnost, govori-

li su - najnježniji lopov kojeg je svijet vidio. I da, nikad potvrđeno - da su se upoznali tako što mu je Dajer u kuću provalio. Isto pijanica, ali od Bejkona mnogo mlađi. Atleta čije je provalničko tijelo postalo nerazdvojiv dio njegovih najboljih portreta. Te slike sa kraja šezdesetih, to je Bejkon opisivao kao ,,Dajerov kratki hod između života i smrti“. I naravno da je tu bilo mnogo ljubomore, mučke i toksične strasti. Naravno da se jedan takav Džordž, stidljivi grubijan, plašio da će Bejkonu jednog dana prosto dosaditi. Pa je, recimo, samog sebe prijavljivao za drogu u stanu - kako bi preko medija dobio malo tuđe i njegove pozornosti. Pa...

I ponovo jedna izložba: oktobar 1971, pred veliku retrospekciju u pariskoj Gran Pale, karijera na vrhuncu... Dva dana pred otvaranje - u hotelu pronađeno Dajerovo tijelo. Alkoholom i tabletama udavljen. Ivica očaja i suicida. Dajer, kao Lejsi skoro deceniju ranije. I šta je Bejkon uradio? Radi izložbe, sa hotelskim menadžerom je dogovorio - da se o smrti gosta hotel oglasi dva dana kasnije. Frensis Bejkon: spolja kalkulantski hladan, nepomjerljivi stoik. Iznutra - ruševina. U narednim godinama, u posljednjim godinama njegovog života, najbolje slike biće Dajerovi portreti. Neki ,,Crni triptih“, u tri verzije, je slika i prilika onih trenutaka, neposredno prije i nakon Dajerovog suicida. Onako, kako ga je Bejkon doživio. Strast i očaj. I sve je to Bejkonov studio, Hju Lejn galerija, Dablin. Srce tame umjetnika koji je svom tom 20. vijeku pružio kontekst, ram. Tjeskoba. I opet i na kraju, kad se nađete tu, znate: mir i slava

umjetnosti. Ona tradicionalna Irska je postala i prva zemlja koja je na referendumu donijela odluku da legalizuje brakove homoseksualaca. Onaj put preko Irskog mora: samo i isključivo povratak kući. Onda, kad se Dablin, kad se Irska vratila i pružila Bejkonu.

Hoćete savršen dejt? Recimo, jedna subota u Dablinu: doručak uz ,,Ginis“ u jednom pabupa trk preko puta, do Nacionalne galerije. Ulaz slobodan, sati neprocjenjivi. Jedan vikend lavirint i igra od svjetla i sjenke. Chiaroscuro: Karavađo je u igri svjetla i sjenke bio najveći majstor. Savršena demonstracija talenta: na ,,Privođenju Hristovom“ tu je onaj Judin poljubac izdajstva, ona gluva noć debelo iza ponoći, i neki fariseji i vojnici koji će Gospoda ka Pilatu potom privesti. Sve te likove i figure Karavađo je sa dva izvora svjetla, u tamnoj magmi ozario. Kažu, za tu dablinsku sliku: taj jedan lik koji drži fenjer, krajnje desno - to je autoportret, to je sami Karavađo. I bila je skoro 200 godina izgubljena. Sasvim slučajno, otkrivena u večernjoj sobi jednog jezuitskog doma... Na Lison stritu, u samom Dablinu. Znali su tamo samo toliko, da je slika tu bila od ranih tridesetih. Od godina same nevinosti tek nezavisne Irske. I da su prosto mislili - da se radi o kopiji. Kako je stvarno tu dospjela? Misterija jednaka onoj produženoj ruci, koju je Karavađo namjerno i mimo poznavanja anatomije izdužio, da se pruži do Hristovog ramena. Misterija jednaka svemu onom, što Karavađov Hrist ispod tamnih i umornih vjeđa i sebi i njima i nama sluti i proriče, i... Da znate, da pripada Dablinu. Hoćete istinu o veličini brojčano i geografski malih zemalja...? Za Nacionalnu galeriju i njenu riznicu, njene Karavađa, Brojgela, Monea, Van Goga, Ticijana, Rembranta, Rubensa... Pa, skoro da nećete vjerovati, da sve to može - da sve to mora i jeste u Dablinu. I da, sasvim besplatno.

Jedan san vrijedan 170 i više godina. Otprilike 1850. je-

dan lokalni magnat prvih industrijskih željeznica je, na istoj lokaciji (blizu rodne kuće Oskara Vajlda, eno je odmah iza ćoška) - odlučio da predstavi svoju kolekciju umjetnina. Da vide njegovi Dablinci, na šta se troši silni zarađeni novac. Niko nije očekivao ni slutio, kakvo će interesovanje za izložbu biti. Sedmicama, mjesecima. Pa je uslijedila nova. Pa opet. I odatle, u jednom trenutku, nastala i Nacionalna galerija. I nije stala, niti ima stajanja tu, u vječitom pokretu, dinamici, inspiraciji. Jedan dugi lavirint prostorija i ogledala od vječnih slika koja će vas natjerati da zaboravite na sebe. Da uopšte hodate, tu, satima.

Znate da je Klod Mone neka od svojih najboljih dijela naslikao na malom brodu? Da je imao nešto poput plutajućeg studija? ,,Basen Argentui, obala Sene i jedan jedrenjak“ - to je jedna jesen iz 1874. koja iz Dablina sluti i na ovu i na sve buduće jeseni. Vrijednost: procijenjena na oko deset miliona eura. Samo što se u Dablinu, naravno, ne slažu svi sa vrijednošću Nacionalne galerije i njenim djelima i svim onim o savršenim dejtovima i... Otprilike 2012, jedan posjetilac galerije (nepomenik!) je pesnicom udario po Moneu i napravio jedan veliki ožiljak preko onog mjesta Argentui, na Seni. Vikao je tad u galeriji, govorio potom u policiji: to je njegov protest i osveta samoj državi Irskoj!

Cijelih 18 mjeseci trajao je proces restauracije slike. Sada je iza zaštitnog stakla. Ništa na njoj ne sluti o bilo kakvim ožiljcima. Onaj posjetilac? Osuđen na pet godina robije. I kakva krupna istina: osveta jednoj zemlji, tako što će joj se na jednu sliku nasrnuti.

Ecce Homo. Nekih pola vijeka prije Karavađa, Ticijan je svog Hrista na putu ka Pilatu slikao. Spasilac svjetova je pred prokuratora Judeje stupio nemoćan, u suzama; njegovo izmučeno tijelo prekriveno je krvlju. Slika fizičke izmučenosti, ali još veće duhovne patnje - i uzvišenja. Hrist koji je ćutao i Pilat, rimski gospodar,

prokurator Judeje i svih prolaznih carstava i gradova, koji je rekao: ,,Ecce Homo“. Evo Čovjeka.

Frensis Bejkon mnogo je puta govorio o grozničavom, frenetičnom stvaranju. Ticijan je ,,Evo Čovjeka“, prije skoro 500 godina, slikao u brzini i žurbi. Ciljano hitrim, smjelim pokretima i skoro kao u bunilu. I to se na slici i vidi. Samo je tako tu mogla stati jedna kosmička muka.

Neka se sklone i Rembrant i Rubens i Brojgel i Van Gog i Mone; neka za trenutak u onom mraku zaćuti i onaj Karavađo... Najduže se, u Nacionalnoj galeriji - recimo u tri sata njenim holovima i sobama nakoj kojih ćete imati utisak da ste možda vidjeli pola, možda malo više njene riznice - ostane pred tim Ticijanom. ,,Evo Čovjeka“. I tu neke suze, zbog kojih izložbe taštine jednog industrijalca nakon 200 godina postanu - jedna Nacionalna galerija. To čudo od subote. Taj Dablin.

I znate zbog čega je u Nacionalnoj galeriji ulaz besplatan?

Jer je koncipirana tako, da vas ,,natjera“ da prvo prođete kroz dio posvećen irskim umjetnicima. Pa tu otkrijete, recimo, jednu ,,Djevojku iz Konemare“. Berkovu istinu o očima mlade žene. I tu stanete pred Maklisovu ,,Svadbu Strongbova i Aojfi“. Onaj momenat, kad je princeza starih irskih Kelta, prije 800 i kusur godina, predana braku jednog normanskog, vikinškog osvajača. Alegorija pada i kraja keltske Irske. Alegorija njene izgubljene nevinosti; da bi se, ponovo i u našim vjekovima, ponovo rađala, Irska. E, zato postoji Nacionalna galerija. I zato u nju ulaz nikad neće naplaćivati. Ni ulaz u onu Hju Lejn galeriju, sa druge strane rijeke, se ne naplaćuje. Lavirint od velikih dijela, od strasti i očajanja. Put u srce tame. U njemu najveće od svih umjetničkih djela Dablina, studio Frensisa Bejkona. Jedan ram za naš vijek i naše vrijeme. Gdje ćete rastegnuti svu svoju osjećajnost. Svim kostima zaboljeti i svakom porom osjetiti. Evo Čovjeka.

Razgovarao:

NFILM JE INTENZIVIRANI KONCENTRAT NAŠEG

ŽIVOTNOG ISKUSTVA

ikad i nikako u zoni komfora. Kakav danak neiskustvu: neko je od Aleksandra Radivojevića , scenariste ,,Srpskog filma“ ( Srđan Spasojević , 2010) i serije ,,Crna svadba“, u režiserskom debiju - očekivao nešto kao novi ,,Srpski film“? Nikad, ali nikad takav tip neće ostati na sigurnoj teritoriji, ili igrati linijom manjeg otpora.

Kad si se već našao u rijetkoj, privilegovanoj poziciji da snimaš film, zašto bi tu priliku proćerdao radeći na nečemu što operiše isključivo u gledalačkoj zoni komfora, i ne izaziva neku posebnu reakciju?

Filmovi bi trebalo da podstiču, da izazivaju ustaljene norme, da provociraju, da postavljaju nezgodna pitanja, kao što su nekad umjeli da rade. Samo tako će moći suštinski da rezonuju sa pravom publikom, i odupru se vremenu

,,Karmadonna“ je naravno, mračan, krvav, groteskan, (kažuknap spram naše balkanštine i svakodnevice) - i u svemu tome

mnog opak film. Mjesec nakon svjetske premijere na velikom festivalu u Torontu ( bioskopska premijera još nije zakazana) - sti-

gla su i velika priznanja: nagrade za najbolji scenario i najbolju režiju na ,,Dark Nights“ festivalu u australijskom Sidneju ovog mjeseca. Tako to biva na našim prostorima: da imamo nešto stvarno i svjetski vrijedno obično saznamo od nekog glasa iz daleka... Nego, ,,Karmadonna“. Svesti ga na horor-triler bilo bi nepravedno; to je i mnogo duhovita psihodelija od jedne osvetničke misije. U epicentru narativa - jedna trudnica, glumi je Novljanka Jelena Đokić. I ona, spram naredbi i uz pomoć božanskog glasa iz bluetooth slušalica - kreće u pohod, u rat protiv sistema koji joj i koji nam kroji život. Onaj glas iz slušalica? Od svih glumaca - Sergej Trifunović. I ispane urnebesno.

Iznad svega, utisak - da je u stvaranju ovog i ovako ludog filma, Radivojević sa filmskom ekipom - uživao. Onako grozničavo, autorski. Sa Aleksandrom je, u danima velikog uspjeha u Sidneju, uživanje razgovarati; da nas podsjeti, u kojoj je mjeri film i filmsko autorstvo, baš ovako smjela i provokativna umjetnost - sveta

NAGRAĐENOG ,,KARMADONNA“ I SCENARISTA ,,SRPSKOG FILMA“ INTENZIVIRANI

i plemenita dužnost. Baš u ovim i ovakvim vremenima i ovdje.

OBJEKTIV: Jelenu u filmu ,,Karmadonna“ usmjerava i u svojevrstan pohod protiv sistema vodi - glas iz bluetooth slušalica. Je li takav izbor - parabola o milenijalskoj i zumerskoj generaciji vođenoj i kontrolisanoj tehnologijom, ili...?

RADIVOJEVIĆ: Već ste sami odgovorili na moje pitanje. Savremena komunikacija je svedena na tehnološki promiskuitet takvog tipa, u kome je sve istovremeno i bitno i nebitno, tako da se bluetooth nameće kao jedini logičan izbor. Glas „kreatora sadržaja“ se svesno i samoironično redukuje na efemernost svakodnevne komunikacije čiji je postao deo. S druge strane, to je takođe i asocijacija na ikoničnu sliku „psa koji sluša glas svoga gospodara“, sa kojom svi možemo lako da se identifikujemo.

OBJEKTIV: Ipak, to ,,božanstvo iz slušalica“, taj glas Sergeja Trifunovića - u filmu je najčešće i urnebesno zabavno. Kakvo je stvarno to otkačeno božanstvo Sidarta, ,,kontent kreator“ kojem je na vrh glave svih tih ljudi, svih tih pesimističnih sebičnjakovića?

Je li to i nekakav enfant terrible, i ego i super ego - ili prosto realan glas pobune pojedinca u našem vremenu...?

RADIVOJEVIĆ: On je samo razočarani kreativac, stvoritelj kome je korporativna kosmič-

ka mašinerija za koju radi oduzela mogućnost da se slobodno izražava i kontroliše svoj projekat koji sada diktiraju drugi. On je pod pritiskom tržišnih zahteva, i vlastite neostvarenosti, postao upravo taj sebični pesimista sličan onima koje je stvorio sa idejom da budu drugačiji, i svestan je toga. On jeste ostareli enfant terrible, i podivljali ego i super ego, i kako klinci to vole da nazivaju – „starac koji se dere

na oblake (old man yelling at clouds)“. U konstantnom je afektu, kao neki Paja Patak koji besni nad svojom zlosrećnom sudbinom, i u tom svom besu i frustraciji postaje neodoljivo smešan. On je istovremeno i gazda i sluga, i kao takav pogodan je da se svako može projektovati kroz njega. Njegova nemoć da koriguje, ispravi ono što je stvorio čini ga podjednako smešnim i tragičnim, a njegova ogromna

moć čini njegovo luzerstvo još apsurdnijim. Nema ničeg smešnijeg od očajničkog pokušaja da se kontroliše nešto što se otelo kontroli i postalo parodija svoje originalne zamisli, zar ne? Kao Karl Marks koji je želeo da se ljudi vole, a indirektno je proizveo Staljina.

OBJEKTIV: Kakva će zaista, u budućnosti biti djeca generacije svih tih otuđenih mizantropa - kako bi se Jelena, na

prvu loptu, možda lako mogla i opisati na početku?

RADIVOJEVIĆ: Kako koji, sve zavisi od mizantropa koji ih odgaja. Neki će biti zadojeni mržnjom poput roditelja i širiće je dalje, a drugima će roditelj bezuslovnom ljubavlju izgraditi štit, pancir koji će ih učiniti neprobojnim za projektile mržnje kojom su okruženi. Mislim da Jelena pripada ovoj drugoj grupi roditelja.

OBJEKTIV: Vaša junakinja je trudna i vrlo svjesno preuzima ulogu buduće samohrane majke. U kojoj je mjeri, u modernom vremenu, i sama trudnoća zaista postala nešto poput gotovo ideološkog čina ili stava?

RADIVOJEVIĆ: Jelena je vrlo specifičan slučaj – ona ne želi samo dete, već i partnera, saučesnika sa kojim će se izolovati i zaštititi od neprijateljski

nastrojenog sveta. Ona želi da izgradi svoju ličnu oazu ljubavi i smisla u okeanu besmisla. Njene namere nisu autohtone sa većinom majki koje svoj urođeni instinkt smatraju nečim što su biološki i ljudski dužne da ispune kako bi se do kraja ostvarile.

U tom smislu, njena trudnoća jeste vrsta neortodoksnog političkog stava – ona regrutuje svog potomka za ćeliju opozicije svetu u kojem se ne pronalazi. Ove druge majke, ako ćemo da diskutujemo u tom kontekstu, pripadaju već utvrđenim političkim opcijama koje se banalno mogu svesti na debatu „pro-life“ ili „pro-choice“. Ja lično tu polemiku smatram besmislenom. Sve je stvar ličnog izbora, ili bi barem trebalo da bude.

OBJEKTIV: I zbog čega je ,,anđeo smrti“ i ultimativni osvetnik naše stvarnosti

i našeg vremena u ,,Karmadonna“ - jedna trudna žena?

RADIVOJEVIĆ: Od majke sve počinje, i sve se u njoj završava, ako ćemo da ispoštujemo našu najpopularniju psovku. Majka je biološki programirana da zaštiti porod po svaku cenu, i to je čini potencijalno vrlo opasnim entitetom ako je isprovociramo i pretvorimo u oružje. Ona se tada ponaša kao da nema šta da izgubi, jer ima da izgubi samo jednu stvar, onu najdragoceniju. Ona se više ne bori samo za jedan život, već za dva, a taj drugi preuzima prioritet i postaje smisao svega. Zato je majka najbolji ratnik, i telohranitelj. Ona veruje u svoju misiju do kraja, bez zadrške.

OBJEKTIV: Kao autor, već uporno i dosljedno propovijedate - da film nije nešto što implicitno treba da bude prijatno, dopadljivo ili

OBJEKTIV: Jelena Đokić čini se da oslobađa sav raskošan talenat u roli Jelene - pa i stiže da kanališe i evocira neke nezaboravne role velikanki, poput Đine Roulands u Kasavetesovom ,,Gloria“ (1980). Kako biste opisali zajednički rad i ovo iskustvo na filmu?

RADIVOJEVIĆ: Jelena je moja glavna muza i inspiracija za ovaj film, i od začetka je u čitavoj priči. Prošlo je 15 godina, ali za nju kao da nije, uletela je u ring sa samoubilačkim entuzijazmom

Toma Kruza koji skače sa zgrade na zgradu. Njen urođen osećaj za medij – harizma, emotivna inteligencija, ekspresija, pokret i tajming graniče se sa natprirodnim sposobnostima. Ona nije samo glumica, ona je kinematografija lično. Ona diše sa kadrom, i organski se stapa sa kamerom. Malo je takvih talenata na svetu, a još manje prilike da se on iskaže na ovim prostorima. Privilegija je imati je na raspolaganju kao

tajno oružje koje retko ko koristi u svom punom kapacitetu, i trebalo bi da je tretiramo kao nacionalno blago. Ona je neprikosnoveni simbol svih potencijala koje posedujemo, a uglavnom smo nesposobni da ih na pravi način upotrebimo. O tome, uostalom, govori i sam film, a Jelena je svojom nuklearnom energijom, smislom za humor, gracioznošću i finesom pokazala da je veća i od samog medija. Ona je praktično koautor ovog filma.

,,lako svarljivo“ iskustvo za gledaoce. Koliko je u našem vremenu zaista važno - da bioskopsko iskustvo bude nešto što beskompromisno izbacuje gledaoca iz težišta i zone komfora...?

RADIVOJEVIĆ: Danas je to posebno važno jer živimo u svetu koji je oguglao na podsticaje. Otupeli smo kao gledaoci zahvaljujući aseptičnim sadržajima kojima smo neprestano izloženi. Filmmejking ne treba da bude samo posao, to je privilegija. A kad si se već našao u retkoj, privilegovanoj poziciji da snimaš film, zašto bi tu priliku proćerdao radeći na nečemu što operiše isključivo u gledalačkoj zoni komfora, i ne izaziva neku posebnu reakciju? Filmovi bi trebalo da podstiču, da izazivaju ustaljene norme, da provociraju, da postavljaju nezgodna pitanja, kao što su nekad umeli da rade. Samo tako će moći suštinski da rezonuju sa pravom publikom, i odupru se vremenu. Sve to naravno ne znači da ne treba i da zabave, dok provociraju.

OBJEKTIV: U stilizovanoj groteski, na mahove se u filmu stiče i utisak da su svi ti likovi - neke najgore verzije sebe samih. Je li to iskrivljena slika u ogledalu svih nas - ili samo vrlo precizno izoštrena?

RADIVOJEVIĆ: Film je uvek povišena verzija stvarnosti, intenzivirani koncentrat našeg životnog iskustva. To iskustvo je očigledno postalo previše intenzivno za naše dobro, pa film mora da ide jedan korak dalje kako bi ostao u sinhroniji sa vremenom. Ono što na kraju dobijamo je destilovana verzija onoga što živimo, samo dovedena do svojih ekstremnih konsekvenci.

OBJEKTIV: Od početka do kraja, božanstvo Sidarta dosljedno dokazuje da smo svijet i čovječanstvo ,,koje ga je naučilo da smo vrijedni uništenja“. I Jeleni taj put i zadatak ,,izvršitelja“, kako film odmiče, pada sve lakše. Za Vas lično, kako je tekao taj autorski put do samog ,,srca tame“ naše svakodnevice - od prvih ispisanih stranica scenarija do posljednjeg dana rada sa montažerom?

RADIVOJEVIĆ: Sidarta ne želi da uništi svet, njega su drugi već uništili, on želi da ga popravi. Ta popravka nije jednostavan niti jednosmeran procesto zahteva radikalne, i moralno dubiozne postupke. To je krva-

vi ručni rad. Slično je sa autorskim putem do ostvarenja konačnog cilja – prva verzija ovog scenarija je napisana pre 15 godina, i mnogo se toga preguralo kako bismo stigli do finalnog rezultata.

Živimo u sredini koja je izuzetno neprijateljski nastrojena prema ovakvoj vrsti filma, kako u smislu sadržaja, tako i estetike. Konfrontativan, aktuelan film koji se stilski poigrava sa popularnim žanrovima, tip koji ja najviše volim, postao je ugrožena vrsta i u svetu, a na našim prostorima gotovo da nikad nije ni postojao. Da se nije pojavio, zapravo da direktno sa neba nije pao producent i finansijer Predrag Buca Popović, čovek za kakvim naša kinematografija već godinama skapava, ovaj film verovatno nikada ne bi ni bio snimljen.

Uglavnom, kada smo konačno ušli u snimanje, znao sam da ćemo na kraju uspeti da dopuzimo do osunčane padine na kojoj se film završava. I kada se naš fenomenalni stedikem operater Bojan Milosavljević, sa fascinacijom zapitao kako to da i prvi i poslednji dan snimanja sija sunce iako smo usred decembra, ja sam mu samo odgovorio „Jer tako mora“.

OBJEKTIV: Rad direktora fotografije Aleksandra Jakonića je takav da u svoj toj vizuelnoj raskoši, kamera ne da grabi već nekad tumara, nekad galopira... A uglovi kadriranja su takvi, da gledaoca ostavljaju često bez oslonca, utemeljenja. Koliko to stvarno podsje-

ća na ludilo naših dana, ritam naših života...?

RADIVOJEVIĆ: Ritam života diktira i ritam filma. Moja ideja je oduvek bila da ovo mora biti film sastavljen od konstantnog pokreta, hiperkinetički ples Jelene i njenog nevidljivog partnera kroz neprijateljsku teritoriju, dinamična šetnja po paklu. Film kao medijum je sastavljen od pokreta, što je osobina koju u današnjoj produkciji lako zaboravljamo. Film su pokretne slike, a ne statične – statične slike su fotografije. Aleksa je od početka sa uzbuđenjem podržavao moju viziju, i besprekorno ju je realizovao.

OBJEKTIV: A rad sa Đorđem Miljenovićem - koliko je bilo lako ukrstiti njegov muzički i Vaš autorski senzibilitet...?

RADIVOJEVIĆ: Sa Đorđem sarađujem još od ,,Srpskog filma“ - naši senzibiliteti, filmski i žanrovski temperament su se oduvek poklapali i savršeno se razumemo u kreativnom smislu. Njegov savršeni osećaj za melodiju je nešto što svakako nedostaje savremenoj filmskoj muzici. Ovo je film barokne slike i pokreta, a Đorđe je redak renesansni tip sposoban da raširi zvučnu paletu do te mere da i ona sama postaje neodvojivi deo slike, ma koliko razuzdana bila.

BLACK PHONE 2 POTPUNO NEPOTREBAN

Nije mobilni, onaj koji nas pesmom budi kad zora zarudi. Nije ni crveni, onaj što održava vezu između Bele Kuće i Kremlja. Nego je obični, najobičniji, neugledni, crni stari telefon sa slušalicom i okruglim brojčanikom koji je još i – neispravan. Sa takvog, neispravnog je tinejdžer Fini (Mejson Tejms) komunicirao sa duhovima svojih ubijenih „kolega“, stradalih od ruke maskiranog, sadistični nastrojenog Otmičara (Itan Hok) u filmu ,,The Black Phone“ Skota Deriksona iz 2021. godine.

KINGOV SIN

Bio je to dobar horor, verovatno najbolji u karijeri Skota Deriksona, a moć je crpio što iz anti-intuitivnog „kastinga“ Itana Hoka kao monstruoznog zločinca, što iz činjenice da je svet kojim su se likovi kretali u svom detaljističkom „renderingu“ delovao vrlo stvarno. Derikson i koscenarista K. Robert Kargil koji sarađuju još od filma ,,Sinister“ (2012), su radili na osnovu kratke priče Džoa Hila koji je – sin Stivena Kinga. Sama izvorna priča bila je puna detalja koji su slikali realističnu priču o životu i odrastanju u Americi sedamdesetih, gde bi manijakalni serijski ubica bio kruna užasa, ali nikako jedini užas. Zapravo, ni pre otmice, Finijev život nije bio bajan: bio je usamljen, na meti školskih nasilnika i zanemaren od strane oca Terensa (Džeremi Dejvis). Zbog toga je ,,The Black Phone“ služio kao još jedna potvrda da je stvarni život sa svojim opipljivim detaljima strašniji od natprirodnih monstruma sa super-moćima.

Opet, nije to bio savršen film. Njegove reference su često bili klišei i poštapalice. Na kraju, ni poenta u stilu „kad se male ruke slože“ nikako nije neistražena staza. Ali, ,,The Black Phone“ je bio dobar, opipljivo strašan film koji je ubedio i publiku i kritiku. A onda se dogodilo najgore što je moglo: Kargil i Derikson su napravili nastavak završene i zaokružene priče.

Opet smo u severnom, radničkom predgrađu Denvera, ali sada su već rane osamdesete. Fini (Tejms opet) je preživeo

NABIJANJE FREDIJA

Bez obzira na brojne reference, jedan klasik se toliko izdavaja da ,,Black Phone 2“ može da bude prije njegov nastavak nego nastavak originala. U pitanju je serijal ,,A Nightmare on Elm Street“

susret sa serijskim ubicom, čak ga je i ubio spasavajući se, ali su otmica i boravak u podrumu ostavili traumu. Sada je on u srednjoj školi i svoje traume rešava tako što se ponaša ili kao siledžija koji mlati svakoga ko mu se obrati, ili kao zgubidan koji puši travu. Terens (Dejvis takođe) je u međuvremenu prestao da pije, ali mu ni Fini ni Gven (Medlin Mekgrou) ne veruju. Upravo je ona, Finijeva mlađa sestra, u emocionalnom i narativnom središtu nastavka. Ona u snu ima vizije koje je prebacuju u zavejani omladinski kamp pedesetih gde su neka deca nastradala, o čemu je obaveštava njihova savetnica Houp (Ana Lor), i to preko crnog telefona. Gven i Fini su povezani i sa kampom i sa

savetnicom jer je ona niko drugi nego njihova pokojna majka, zbog čega žele da istraže pozadinu slučaja.

VIZIJE U SNU

Zajedno s Gveninom simpatijom Ernestom (Migel Mora je u prethodnom filmu igrao njegovog starijeg brata Robina, Finovog prijatelja i Otmičarevu žrtvu), oni se prijavljuju za edukaciju za savetnike u kampu u toku zimskog raspusta. Međutim, kad dođu tamo za vreme mećave, otkrivaju da su jedini do kojih nije stigla poruka da je edukacija otkazana. Tamo ostaju s voditeljem kampa, a nekadašnjim kuvarom u njemu Mandom (Demijan Bičir) i njegovom nećakinjom Mustang (Ariana Rivas), te s bračnim pa-

rom „dobrih hrišćana“ iz uprave dok mećava ne prođe. U međuvremenu se vizije koje Gven ima u snu pojačavaju i počinju da je povređuju. A Finija ponovo počinje da proganja Otmičar koji sada kao duh traži osvetu. Jedini način da prežive je da reše misteriju šta se dogodilo u kampu, ko je to učinio i kako je njihova majka s time bila povezana. Jedino tako će konačno moći da se otresu otmičara.

,,Black Phone 2“, dakle, izneverava visoka očekivanja koja je postavio njegov prethodnik. Ničim ne opravdava svoj razlog za postojanje, priča je nategnuta da bi fingirala da je nastavak one iz prethodnika, dijalog nam na pojedinim mestima vrlo nespretno i direktno „crta“ da smo u novoj dekadi forsirajući sleng i pop-kulturne reference koje sa samom pričom nemaju nikakve veze. Usput nam Derikson podvaljuje svoj stari religiozni fanatizam nevešto se praveći da kritikuje njegovo licemerje. Ali samom činjenicom da zlo ovde nije realno opipljivo, već spiritualno i nezemaljsko ,,Black Phone 2“ krši osnovni postulat prethodnika, pa samim tim ne funkcioniše kao nastavak.

Isti glumci zapravo igraju različite uloge, a sa loše napisanim dijalozima njihove izvedbe postaju dosta klimave, kada je reč o mlađima u postavi, dok oni stariji imaju zadatak da stvar nekako zakrpe, što ne uspevaju uvek. Demijan Bičir ima svoje „solo-deonice“, Džeremi Dejvis je na par mesta primoran da kao luda priča sam sa sobom, a Itan Hok i ne radi ništa drugo osim što solira i improvizuje. Od mlađih, Mejson Tejms i Medlin Mekgrou u emocionalno zahtevnijim scenama često ne nalaze rešenje osim šmire, a Migel Mora manje upada u probleme jer zapravo ima manje posla.

Sa čisto tehničke i zanatske strane, ,,Black Phone 2“ je na određenim mestima film s vrlo interesantnim idejama koje bivaju

ZERKALO

NEPOTREBAN NASTAVAK HOROR-TRILERA S ITANOM HOKOM

FREDIJA KRUGERA NA NOS

vešto izvedene. Sintisajzerska muzika Atikusa Deriksona, Skotovog sina, savršeno se uklapa i u vremenski period i u horor kao žanr, dok direktor fotografije Per M. Ekberg ispunjava ambiciozne zadatke koje mu Skot Deriksen postavlja. To se najviše odnosi na odvajanje „ključeva“ za snove i za realnost, te prelazak s jednog na drugi, ponekad čak i u istom kadru. Naime, Gvenini snovi su zamišljeni kao mešavina ispranog VHS-a i ,,zrnaste“ super-osmice, s izrazito neoštre slike ponekad prekidane oštrim montažnim rezovima, a snimljeni su maestralno toliko da ostatak filma prema njima deluje kao teg koji ih spušta.

REFERENCE IZ VIDEOTEKE

I tu dolazimo do još jednog problema. Iako Derikson, pored samog sebe (estetika snimaka iz ,,Sinister“, motiv egzorcizma iz ,,The Exorcism of Emily Rose“) citira i druge klasike žanra iz onog vremena u detaljima (kamp kao asocijacija na serijal ,,Friday The 13th“, sneg i izolacija iz Kjubrikovig ,,The Shining“, još par referenci na opskurnije „videotekaške“ naslove namenjene poznavaocima žanra), jedan klasik se toliko izdavaja da ,,Black Phone 2“ može da bude pre njegov nastavak nego nastavak originala. U pitanju je serijal ,,A Nightmare on Elm Street“: ne samo da je Otmičar postao Fredi Kruger koji ubija u snu i jedino ga se u snu i može pobediti, nego Derikson čak koreografira jednu scenu da nam to nabije na nos. U svakom slučaju, ovakav nastavak nismo očekivali, ali to nije nimalo dobra vest, naprotiv. Međutim, šta ako nam se ,,Black Phone 2“ učini kao monumentalni klasik u poređenju s nekom hipotetičkom „trojkom“ ili „četvorkom“? Jednom kad su promenjena pravila igre, Deriksona i Kargila ništa ne sprečava da učine upravo to.

THE WOMAN IN CABIN 10 PLITKA I ALJKAVA ADAPTACIJA KRIMIĆA RUT VER S IRITANTNOM KIROM NAJTLI

AGATI KRISTI

NI DO KOLJENA

Piše:

Postoji razlog zašto je Agata

Kristi – Agata Kristi, a oni koji je kopiraju jednostavno ne mogu da dobace do njenih visina. U pisanju Agate Kristi se, doduše, oseti nekakva rutiniranost i štanc, ali i talenat, pažnja posvećena detaljima i autorski stav o izvesnim društvenim pojavama.

manima i kratkim pričama, britanska spi-

stavljala pozornicu za misterije oko ubistava ili krađa, već je kroz likove i njihove odnose komentarisala i ljudsku prirodu i društvo koje su ljudi određenih osobina i klasne pripadnosti skrojili.

NOVINARKA NA JAHTI

Jedna od onih koji neuspešno pokušavaju da je iskopiraju je i britanska spisateljica Rut Ver, ali njeni romani dobacuju do nivoa „aerodromske literature“, dakle nečega za jednokratnu

Kira Najtli na granici histerije u lošem performansu

adaptacija. Ovu kao režiser potpisuje Sajmon Stoun, inače čovek pre svega teatra koji iza sebe ima već dva pomalo manjkava, ali uglavnom solidna filma ,,The Daughter“ (2015) i ,,The Dig“ (2021). Kao što je to bio slučaj i sa prethodnikom, i ,,The Woman in Cabin 10“ je snimljen za striming servis Netflix. Naša vrla junakinja je Lora zvana Lo (Kira Najtli), istraživačka novinarka uvek spremna da otkrivanjem istine promeni svet, ali i umorna i cinična od toga što joj to još uvek nije uspelo. U poslednje vreme je još i dodatno istraumirana zbog toga što

je njena sagovornica za važan članak ubijena iz osvete. Njena Gugu Mbata-Ro) za nju ima novi zadatak dovoljno lak da se malo relaksira, a pritom i sa dodatnim bonusom.

Lo, naime, treba da isprati prvu plovidbu luksuzne jahte od Engleske do Norveške, a u svrhu lansiranja fondacije za lečenje raka koju žele da lansiraju umiruća norveška naslednica neizmernog bogatstva Ane (Lisa Loven Kongsli) i njen muž Ričard Balmer (Gaj Pirs). Međutim, to krstarenje dolazi s određenim iznenađenjima. Ne samo da je među putnicima njen bivši dečko, fotograf Ben (Dejvid Adžala), nego Lo zapravo deluje kao uljez među putnicima, sve samim trulim bogatašima, donatorima i njihovim ispraznim pratiocima.

CELULOID

Karakterizacija je skoro nepostojeća, a likovi su svedeni na stereotipe ili služe da ispune određenu funkciju u šlampavo napisanom zapletu

Pravi zaplet počinje kada Lo tokom noći čuje komešanje u susednoj, naslovnoj kabini i sa svoje terase vidi ženu koja je upala ili je bačena u more. Ona je uverena da je tu ženu (Gite Vit) videla ranije tog dana kada se u njenu kabinu sakrila da izbegne neprijatnu socijalnu situaciju. Ostatak putnika i posada na brodu je uveravaju da je pogrešila i da joj se učinilo, budući da u toj kabini, prema spisku putnika, nema nikog, a da te noći niko nije nestao. Lo je, međutim, uverena da je ona u pravu, što joj predstavlja motivaciju da ispita slučaj do kraja i otkrije zlokobnu zaveru...

DIJALOŠKI PING-PONG

Prethodni filmovi Sajmona Stouna su dobijali na vrednosti zbog glumaca, ali to ovde nije slučaj. Ponajbolji u postavi, Gaj Pirs, ovakvu ulogu može da izvede i dok mesečari, što ovde i radi. Kira Najtli je, po svom običaju, iritantna i histerična, što možda ide u prilog „karakterizaciji“ njenog lika, ali postaje zamorno. Gugu Mbata-Ro je potrošena na jednu scenu dijaloškog ping-ponga, slično važi i za Hanu Vodingem, Dejvida Morisija i Kaju Skodelario. A ostatak postave popunjavaju ili anglofoni „trećepozivci“ nedorasli čak i svojim grubo napisanim likovima, ili manje poznati norveški glumci. Veći problem, međutim, skriva se u scenarističkoj adaptaciji, ali i u samom izvornom materijalu. Karakterizacija je, podsetimo, skoro nepostojeća, a likovi su svedeni na stereotipe ili služe da ispune određenu funkciju u šlampavo napisanom zapletu. Pritom, za razliku od romana Agate Kristi ,,Ubistvo u Orijent ekspresu“ i ,,Smrt na Ni-

lu“ na koje se pisanije Rut Ver blatantno poziva, ovde samo jedan lik ima ikakvog motiva za konspiraciju, dok mu ostali u najboljem slučaju služe kao po-

magači, pa ni ubicu, ni bit zavere nije teško otkriti prilično rano. Da budu sigurni, pak, Stoun i saradnici će nam sve to i ispričati direktno kroz jedan lik.

Zapravo, u filmu postoji jedan prelomni momenat za filtriranje pažljivih gledalaca od onih manje pažljivih. Kada se Ane prvi put pojavi u kadru, jasno se vidi da joj gusta kosa niče iz obrijane glave, što ne može biti slučaj s nekim ko je kosu izgubio u terapijama za lečenje raka. Takav previd detalja jasno ukazuje na to da je ,,The Woman in Cabin 10“ sniman za „drugi ekran“, dok se pod budnim gledalačkim okom raspada u paramparčad. Ali ovo za pažljivog gledaoca čak nije ni film koji će ga uspavati ili isključiti, pa mu ostaje samo da gleda u neverici koliko nešto loše i aljkavo može da bude.

THE LAST FRONTIER RASPLINUT I PREVIŠE RAZVUČEN POKUŠAJ ZABAVNE

Piše: Stojan STAMENIĆ

Čisto da se zna: postoji dobar i efikasan recept za ko zna koji po redu oktobarski i jesenji konfekcijski sutlijaš od pompeznih i ispraznih televizijskih drama Rajana Marfija o serijskim ubicama. I to bi lagano mogao biti jedan neo-vestern. Na papiru, ,,The Last Frontier“ obećava vraški dobru zabavu.

OPASNA NJUŠKA

Nego, koliko znate o Crnogorcima na Aljasci? O njihovoj svakodnevici, gradovima u kojima generacijama žive - recimo u Ferbenksu, centru industrije i trgovine u sred tog ledenog svijeta? Tamo gdje, recimo, živi i jedna porodica Eskimo-Crnogoraca (!) o kojoj ste prije koju godinu mogli čitati baš u Objektivu? E, pa - kakva je stvarnost američkog života u tim konkretnim gradovima snijega i leda, stotinama kilometara okruženim šumom i planinom - bi vam mogla otkriti serija ,,The Last Frontier“. Krimi vrtutma i pametna akcijaška zabava u koju je AppleTV+ servis mnogo uložio. Na papiru, to je i idealan eskapizam, navlakuša za tmurne dane... I još sasvim jednostavan: na papiru, to bi mogla biti kao (briljantna, sjajna) ,,Yellowjackets“ - gdje su umjesto fudbalskog tima srednjoškolki, u padu aviona preživjeli neki robijaši. Ili (e, ovo je već milenijalska gozba!) - to bi

MRCVARENJE OD POTJERE NA ALJASCI

Rezultat? Serija koja je zabavna samo u onoj mjeri u kojoj, recimo - pogledate uvodnu epizodu. Sve ostalo je šupljavina, što je stvarno šteta... Jer potencijal je bio tu, ne samo za odličnu razbibrigu - već i potentno spakovanu ideološku žvaku

mogao biti kao urnebesni ,,Con Air“ (Sajmon Vest, 1997, pamtimo ga po ludim rolama Kejdža, Kjuzaka, Malkoviča...), gdje zatvorenici u avionskoj nesreći završavaju - na Aljasci. I šta može poći po zlu?

Pa, po zlu je pošlo to što je ,,The Last Frontier“, tako dobra i štosna ideja, tako lak recept za televizijsku zabavu, koji funkciniše samo ,,na papiru“. Ili, da budemo sasvim pošteni: funkcioniše odlično u frenetičnoj prvoj epi-

zodi. I onda produkcijski tim prosto povuče ručnu - jer, bože moj, ono što je bilo idealno za televizijski ili čak bioskopski film, akcijadu u, recimo, dva devedestominutna dijela - neko je morao da mrcvari u deset jednočasovnih epizoda. Da potpuno raspline, promaši i pomjeri fokus. Bruka, muka. I žali bože. Tek kratko o autoru: Džon Bokenkamp je tip iz Nebraske koji se proslavio sa NBC projektom ,,The Blacklist“... Znate već to:

jedan od najopakijih likova sa FBI crne liste bjegunaca - koji u nekoj ludoj simbiozi i saradnji sa istim tim FBI lovi druge krimose sa crne liste. E pa, ta i takva (bukvalno: copy/paste) priča je dobrim dijelom, ne i primarno i dio narativa ,,The Last Frontier“ na AppleTV+ servisu. A priča kaže sljedeće: u u zadnjem dijelu aviona koji prevozi okorjele robijaše je, pod kapuljačom i posebnom stražom, jedna posebno opasna i opaka njuš-

I NEO-VESTERNA SA POTENTNIM IDEOLOŠKIM PODTEKSTOM

ka. Kad, iz nekog razloga, motor aviona eksplodira - kreće cijelo ludilo od prinudnog slijetanja u dalekoj divljini na američkom sjeveru. I naravno da će nakon pada dio robijaša uspjeti da pobjegne. I naravno - sa onim najopakijim likom na čelu, za kog se posebno interesuje CIA, američka državna administracija, ko-sve-ne. Sa druge strane, u Ferbenksu na Aljasci, glavni baja je lokalni šerif, maršal, policajac - Frenk Remnik (Džejson Klark). Godinama i decenijama on tu održava mir bez trzavica i grke riječi, a taman je i pred nekom penzijom, odnosno pred šansom da napusti službu. I da sa predivnom suprugom (glumi je Simon Kesel) nastavi život u nekoj pastoralnoj vikendici. Tu je i njihov klinac kojeg glumi Tejt Blum - obilježen traumom iz Frenkove ne tako davne prošlosti, o čemu na početku ni ne znamo baš ništa. Da li se tu sa njima nešto nesrećno desilo, da li je Frenk nešto krupno kiksao ili je bio žrtva tuđeg kiksa i kako se to sve prelomilo na porodici - to je neka istina koja tek lebdi u vazduhu.

GOMILA TAJNI

Uglavnom, kad se jednog divnog zimskog (kao da svi nijesu zimski tamo) dana u Ferbenksu, u okolini grada desi ono prinudno ateriranje aviona sa bjeguncima - kreće opšti pakao... A naš maršal Frenk se, htio - ne htio, nađe u situaciji da brani grad, porodicu, mali život pristojnog američ-

kog čovjeka, itd itd. Sa druge strane je mnogo opasni i promišljeni mastermajnd, knap kao onaj iz ,,The Blacklist“ - o kom bitne istine i motive tek slutimo. Dakle, neo-vestern.

Na prvu loptu, još uz dozu odlično doziranog kempa (i u još bolje odmjerenom ritmu žestoke akcije i potjere u kojoj se i ne zna ko lovi a ko je lovina) - ovo djeluje kao tipična akcijada koja latentno klizi niz dlaku američke desnice. Ono, jedan pad aviona koji razotkriva sve mane i slabosti centralne vlasti i glomazne savezne američke administracije... I, sa druge strane, slobodan mali čovjek u provinciji, koji samo želi da ga iz Vašingtona i velikih centara ostave na miru i da ga puste da živi svoj način života. Znate već sve to - i, začudo, baš na takav način je zabavno i funkcioniše sasvim kul. Problemi kreću da se gomilaju onda kad se sva ta velika vrtutma i potjera u Ferbenksu (sa gomilom i ne pretjerano predvidivih obrta, kaubojštinom od dijaloga i laganim otkrivanjem motiva i prošlosti glavnih aktera) polako krene pomjerati u drugi plan... A sve više u fokusu bude ona priča koja se tiče CIA. Odnosno, agentice Sidni (Hejli Benet), koja htjela - ne htjela mora da krpi neke (svoje i tuđe) greške iz prošlosti.

thehollywoodreporter.com

A koje su, opet, možda bile samo greške u procjeni - a možda i nešto više. Pa se naša mala špijunka sa gomilom tajni (i žešćim daddy issues, a tata je naravno bio nekada krupna riba i bitna njuška obavještajnog posla) nađe na Aljasci i pokušava da svede lične i američke račune.

U formatu epizoda od 60 minuta (a samo prva opravdava to trajanje) jako je bitan tempo akcijaške radnje (čitaj: potjere u makljaže po snijegu i po šumama i gudurana na Aljasci)... A kako vrijeme odmiče, radnja postaje sve sporija i razvučenija, obrti sve predvidiviji, a naš šerif sve nemoćnijikad mu, pogađate, opaki zlikovac krene uzimati najbliže kao taoce i kad pristane na nekakvu veliku igru uslovljavanja.

POSLJEDNJA

GRANICA

Konačno i njega da pomenemo: taj bivši obavještajac koji je u jednom trenutku stvarno odlučio da okrene leđa Ameri-

Avionska nesreća kao zamajac potencijalno dobre priče

ci, da zaigra samo za sebe ili za neke druge - se u seriji zove Havlok (a ko ga glumi i ne bi bilo lijepo otkrivati zbog prvog velikog obrta radnje, biće vam jasno do dvije trećine uvodne epizode i zašto) - i ima vrlo komplikovan odnos sa onom malom Sidni... Koji je, opet, sasvim plitak i neinteresantan.

Dijalozi, kako serija odmiče, djeluju sve više lijeno i stereotipno napisani - a ona slika o stvarnosti života u Ferbenksu... Pa, nažalost, sami lokalci kažu da i nije to baš tako. Odnosno, da nikako ne leži i ne odgovara istini to, što serija i nije uopšte snimana na Aljasci - nego Ferbenks ,,glume“ neka mala mjesta u kanadskom Kvebeku gdje je snimanje

mnogo jeftinije i logistički mnogo lakše organizovati. Pa o tome kako i gdje žive generacije Crnogoraca na Aljasci i njihovi sugrađani, ,,na posljednjoj granici ili na mjestu toliko velikom i surovom da se sve granice brišu“ - i nećete nešto realno saznati. Rezultat? Serija koja je zabavna samo u onoj mjeri u kojoj, recimo - pogledate uvodnu epizodu. Sve ostalo je šupljavina, što je stvarno šteta... Jer potencijal je bio tu, ne samo za odličnu zabavu - već i potentno spakovanu ideološku žvaku u podtekstu. Kao nekad u ,,Con Air“, ili kao skorije u serijama poput ,,Goliath“, ili donekle ,,Tulsa King“. Ostalo je, ipak, samo ono - ,,na papiru“.

GACHIAKUTA RASKOŠAN KONCEPT PRIČE O SVIJETU SMEĆA I POTENCIJALNO

ESTETSKI NEODOLJIVA DISTOPIJA

Kažu da, svaka stvar, ukoliko se prema njoj odnosiš s pažnjom i poštovanjem, vremenom dobije dušu. Tako počinje ,,Gachiakuta“, novi anime koji ne izmišlja nikakvo novo vjerovanje, već podsjeća na staro: na samu suštinu animizma, drevnu ideju da i predmeti imaju dušu i da im se, baš iz tog razloga, treba pristupati pažljivo i s ljubavlju.

Ta misao u japanskoj kulturi dobija oblik kroz pojam tsukumogami - vjerovanje koje se u Japanu razvilo na osnovu šintoističkih i budističkih učenja, prema kome i nežive predmete, ako dovoljno dugo postoje i ako su dio nečijeg života, može nastaniti duša.

VIZUELNA SVJEŽINA

Nije u pitanju samo filozofija, već dio japanskog folklora i svakodnevice, utkan u stare priče i običaje, u kojima i najobičniji predmet, bilo da su u pitanju makaze, igračka ili rukavice - može postati više od stvari. Naravno, u svijetu u kojem je lakše baciti plišanog zeca nego mu zašiti oko ili brže kupiti nove makaze nego popraviti stare, ta rečenica zvuči kao podsjetnik na nešto što smo davno zaboravili. ,,Gachiakuta“ tu ideju pretvara u distopijsku priču o svijetu gdje se sve i svi mogu odbaciti, ali i o onima koji se tome opiru. Jer u tom svijetu, ono što čuvaš, popravljaš i

Rudo nije klasični lik koji „sanja da postane najjači“ niti to radi iz puke zabave. On je antiheroj sa moralnim kompasom, lik koji osjeća tugu, bijes i grižu savjesti

voliš toliko da mu daš ime, a samim tim i značenje, može postati tvoje najmoćnije oružje i jedina odbrana od svega što vreba. U pitanju je jednostavna ideja sa bitnom porukom, a ujedno i jedan od prvih pokazatelja da je ,,Gachiakuta“ anime koji uspijeva da se izbori sa standardnom, često ograničavajućom formulom šonen žanra. Šonen anime odavno ima prepoznatljiv obrazac - mladog junaka, veliku nepravdu i svijet koji ga tjera da postane jači. Ta formula već decenijama funkcioniše bez potrebe za promjenama, jer i bez njih ostaje jedan od najvoljenijih i najuspješnijih žanrova. Ipak, ne znači da se njime autori ne mogu igrati pa je uvijek osvježenje kad se pojavi neko s dovoljno smjelosti da zapravo rizikuje mijenjajući dobitnu formulu i time prodrma sistem. Zasnovan na mangi Kei Urane, u produkciji studija ,,Bones“ (poznatog po sjajnim naslovima kao što su ,,Fullmetal Alchemist: Brotherhood“, ,,My Hero Academia“ i ,,Mob Psycho 100“), ,,Gachiakuta“ radi upravo to. U pitanju je klasičan šonen u svojoj suštini, ali sa dozom svje-

žine kroz estetiku i ideju koje ga odmah izdvajaju iz mase. Režiju potpisuje Fumihiko Suganuma (,,Shirobako“, ,,Train to the End of the World“), dok je vizuelni identitet serije inspirisan originalnim grafitima dizajnera Ando Hidejošija, koji su već u originalnoj mangi služili kao izraz bunta i individualnosti. Radnja prati petnaestogodišnjeg Ruda, dječaka koji živi u plutajućem gradu Sfera, lažnom raju u kome privilegovani stanovnici bacaju u ponor (doslovno, sa mračne litice na ivici grada) sve što im više ne treba - smeće, ali i ljude koje tretiraju kao smeće. Jednom riječju, u takozvanu Jamu, kako je zovu građani Sfere, završavaju svi koje društvo proglasi „otpadom“. Siromašni, kriminalci, svako ko je na bilo koji način drugačiji, oštećen, bolestan ili se pobuni na nešto što radi ili kaže pripradnik više klase. Rudo, sin zločinca koji je odrastao u siromašnom predgrađu sa svojim usvojenim ocem Regtom, u fokusu je prve epizode i jasno je dato do znanja da je u pitanju glavni lik ili makar jedan od glavnih likova. Nepravdom, Rudo završava

Dječak Rudo u centru distopijske radnje

osuđen na smrt (i bacanje s litice) što je odmah najbolji i najmračniji trenutak prve epizode jer, dok se u njemu bude bijes i želja za osvetom, ne posmatramo samo revolt tinejdžera, već i simbol klasne i moralne borbe u svijetu koji ne prašta slabost.

PLANINE OTPADA

Na papiru, ,,Gachiakuta“ djeluje kao još jedan šonen o borbi i iskupljenju. Ali, njegova snaga leži upravo u ideji da društvo koje odbacuje predmete s lakoćom, sasvim očekivano, na isti način odbacuje i ljude. Urana ovu simboliku ne servira direktno; ona se prirodno rađa iz svijeta u kojem junaci gaze po planinama otpada i dišu kroz gas maske. Vizuelni kontrast između sterilne bijele boje „nebeskog“ Sfera i zagušljivog šarenila Jame daje seriji upečatljivu dinamiku.

Tematski, ,,Gachiakuta“ pripada novom talasu modernih šonena koji su spremni da se bave mračnijim temama - možda ne toliko koliko i ,,Chainsaw Man“ ali definitivno sa više egzistencijalne težine od ,,My Hero Academia“.

ANIME PLANET

POTENCIJALNO KLJUČNI SHONEN HIT GODINE

Rudo nije klasični lik koji „sanja da postane najjači“ niti to radi iz puke zabave. On je antiheroj sa moralnim kompasom, lik koji osjeća tugu, bijes i grižu savjesti. Uprkos poznatim elementima i likovima koji predstavljaju rivale, mentore, ekcentrične prijatelje - Rudo ima trenutke kad djeluje svježije, iskrenije, a nerijetko i ljudskije od mnogih svojih savremenika.

Potrebno je malo vremena da se radnja zaleti, što je najvidljivije u uvodnim epizodama (recimo, prve tri) koje služe za upoznavanje samog svijeta u kome je radnja smještena i to u najbukvalnijem smislu. Prva epizoda nas upoznaje s „nebeskim“ gradom, druga vodi u pakao Jame, dok treća otkriva i sloj između njih. Režiser pažljivo gradi taj vertikalni svijet, ali se tempo ponekad čini kao sporo predavanje o fiktivnoj geografiji, umjesto kao živa priča. Dijalozi često previše objašnjavaju ono što bi vizuelno moglo da se pokaže. Ipak, kada se sve složi, jasno je da ,,Gachiakuta“ ima plan i da sve to gradi temelje za priču koja dolazi kasnije.

Pored Ruda, tu su i zanimljivi sporedni likovi koji već u startu pokazuju potencijal. Endžin, mentor sa čudnim pedagoškim metodama, funkcioniše kao spoj mudrosti i ludila - figura koja Rudu postaje moralna zamjena za izgubljenog oca. Njegov odnos s glavnim junakom balansira između humora i filozofije, baš kao što bi pravi šonen i trebalo da radi. Tu je i Zanka Niđiku, Rudoov rival i, po svemu sudeći, budući saveznik. Njihov duel u trećoj epizodi donosi jedan od prvih pravih akcionih vrhunaca serije, lijepo animiran i ritmično montiran, u duhu najboljih trenutaka ,,Mob Psycho 100“.

PANK

ENERGIJA

Jedna od glavnih atrakcija ovog anime projekta jeste svakako sistem moći. Borci, poznati kao Givers (odnosno davaoci), koriste „Vital Instruments“, takozvane životne instrumente, odnosno oružja nastala od predmeta koji im nešto znače, a čija snaga zavisi od njihove emocionalne povezanosti i lične filozofije. Ova ideja omogućava beskrajnu kreativnost i služi kao

ili što ljubitelji samo mračnog ili samo laganijeg tona možda odluče da svakako pruže priliku. Ključno je da ,,Gachiakuta“ ne pokušava da izmisli novi žanr, ali unosi dovoljno svježine da djeluje drugačije. Taj svijet je složen, moralno nejasan, ali estetski neodoljiv. Nakon prva tri nastavka, jasno je da serija još uvijek traži svoj ritam i da više gradi nego što priča, ali potencijal je ogroman, a s obzirom na to da se upoznajemo sa potpuno novim univerzumom i ograničenjima i mogućnostima novih moći, to možda i ne bude tako loše na kraju. Ako se priča dodatno produbi i likovi dobiju emocionalnu težinu kakvu nagovještavaju, ,,Gachiakuta“ bi lako mogla postati najvažniji šonen naslov godine.

BITNE POPRAVKE

savršeno sredstvo za izražavanje karaktera kroz akciju. Svaka borba, svaki udarac ima svoj emocionalni kontekst. Kei Urana, koja u mangi sarađuje s umjetnikom Ando Hidejošijem, donosi estetiku ulične umjetnosti u anime prostor. Grafiti ovdje nisu samo vizuelni ukras već izraz otpora, slobode i individualnosti. To je ono što seriju odvaja od tipičnih šonena - pank energija i anarhija u okviru klasične strukture. ,,Bones“ još jednom pokazuje zašto važi za jedan od najpouzdanijih studija u industriji. Animacija je impresivna, s pažnjom prema detaljima i kontrolisanim haosom boja koji reflektuje svijet pun kontradikcija. Tonalno, međutim, ,,Gachiakuta“ ponekad oscilira, što se može pokazati i kao loš izbor. Nakon mračnog i potresnog početka kojim anime dobije vašu pažnju, serija povremeno ublažava ton humorom, što može djelovati kao korak unazad. Međutim, taj balans između tame i tog nešto laganijeg tona, možda biti i razlog što je anime zanimljiviji i nešto široj publici

U vremenu kada mnogi anime naslovi samo prepisuju provjerene formule, ,,Gachiakuta“ pokazuje da je ponekad dovoljno tek malo hrabrosti i drugačiji ugao da se poznata forma osvježi i ponovo zaiskri. Rizik koji preuzima nije revolucionaran, ali je iskren. I to je ono zbog čega volimo anime i japansku pop-kulturu: njihovu beskrajnu maštovitost i sposobnost da iz svega naprave priču. Ako već postoje anime o gastronomskim duelima, ubilačkom notesu ili mikrotalasnoj koja služi kao vremenska mašina (i to nisu ni približno najneobičniji primjeri), zašto ne bi postojao i jedan anime o…smeću?

Anime nas, kroz šarene i izmaštane svjetove, dok brinemo o tuđim moćima i izmišljenim neprijateljima, često natjera da razmislimo o onome što nas okružuje. Ako živimo u društvu u kome se bez razmišljanja bacaju poderane patike, polomljene igračke ili telefon koji malo zašteka momentalno mijenja novim, koliko onda zaista jedno takvo društvo ulaže i u ljude, nesavršene odnose ili trenutke koji zahtijevaju trud, strpljenje i popravku umjesto zamjene. ,,Gachiakuta“ to ne govori direktno, ali nas navodi da se zapitamo - ako nam je sve postalo potrošno, šta nam uopšte još ostaje da cijenimo?

STORIES FROM THE CITY, STORIES FROM THE SEA NEZABORAVNI ALBUM SAZRIJEVANJA

SIGURNO MJESTO NA PLOČNIKU NOĆI

Kaže Morisi ovako ima 15 godina: ,,I’m throwing my army around Paris... Because only stone and steel accept my love“. Jedan takav zagrljaj jednom gradu i nekim mjestima, prije četvrt vijeka, čuvala je Pi Džej Harvi.

U pjesmi ,,This is Love“ Kupid nije nanišanio metu ljubavi. Bombastični bluz pank Pi Džej Harvi tu je ljubav namijenjena nikome. Sve što ona govori tu je: ,,This is love, this is love that I’m feeling“. I tačka. Bez traženja srodne duše. Bez dopunjavanja sebe drugom osobom.

MARIJA MAGDALENA

To ,,This is Love“ je i njeno veliko i direktno pokazivanje srednjeg prsta svim tugama, jedno: ,,Jebi se!“ psihozama koje su joj nedorečene i nedokuvane veze donijele. Takođe je i vrlo seksi pjesma. I ipak, to je ljubavna posveta; ali ne bilo kome, pa ne ni sebi... Već jednom Njujorku. I to je već 25 godina priča možda ne najbitnijeg, ali izvjesno najkompletnijeg i najboljeg albuma karijere Poli Džin ,,Stories from the City, Stories from the Sea“ (2000).

Zamislite jedan film u kom se Isus Hrist na svijet vraća - u zoru novog milenijuma. U jednom takvom, ,,The Book of Life“ (1998) Hala Hartlija, Pi Džej Harvi je, od svih biblijskih žena, glumila - Mariju Magdalenu. Isus tu stiže u kontrolnu posjetu planirajući, konačno, apokalipsua završi iznova i nepovratno zaljubljen u čovječanstvo, onakvo kakvo jeste. Uglavnom, sasvim i nepravedno zaboravljen film koji jedva dosegne sat trajanja.

KALENDAR

SAZRIJEVANJA

PI DŽEJ HARVI OBJAVLJEN PRIJE ČETVRT VIJEKA

To snimanje za Pi Džej bilo je toliko važno i dragocjeno iskustvo - da je odlučila da u Njujorku ostane, da živi tu devet mjeseci. I u tom periodu je, naravno, pisala. Sa novom, oslobođenom kreativnom energijom. Neke od tih pjesama završile su na albumu. Potom se vratila u Englesku - i u svom domu, na okeanskoj obali Dorseta na engleskom jugozapadu, nastavila da piše. Tako da je album, knap spram naslova - mali kontrast tih tema i njenih misli u američkom megalopolisu - i u samoći sela na obali. Daleko od toga, da je ,,Stories from the City, Stories from the City“ samotnjački album. Niti je Pi Džej od ljubavi, prijatelja, socijalizacije uopšte, tu bježala. Kakav je samo momenat gostovanje Toma Jorka iz Radiohead - koji praktično sam iznese ,,This Mess We’re In“.... Na ploči Pi Džej Harvi koja se te jeseni ,,preklopila“ sa famoznom ,,Kid A“, kojom je svemirski brod benda Radiohead uzletio u galaksiju elektronike. Kakav savršen tajming. Tom joj tu, na bek-vokalima, još gostuje i na pjesmama ,,One Line“ i ,,Beautiful Feeling“. Ono, sasvim neočekivano - a kad se desi, najednom i sasvim logično, da je moralo biti. Sreli su se skoro cijelu deceniju ranije; sa Tomom je ostala u kontaktu... I godinama imala ideju, da na nekoj njenoj ploči neki muzičar kompletnu pjesmu. Da glasom, damarom i prisustvom - jednom albumu, narativu ploče, pruži novi ugao. Kao u filmu ili postmodernom romanu. Tako je svoje albume Pi Džej Harvi doživljavala; tako ih i konstruiše.

ZAOKRET EMOCIJA

Nego, ključni momenat ,,Stories from the City, Stories from the City“, u toj ličnoj prepuštenosti Njujorku koji je liječio i šaputao joj da je samoća okej... Je mali muzički zaokret. Ne toliko stilski ili žanrovski, koliko emocionalni. Pjesme na ,,Stories“ su za komad melodičnije, ispunjenije, delikatnije zaokružene - i direktnije, od onog

pjharvey.net

Lik umjetnice na omotu

koja je izašla iz okeanske oluje i koja je zaslužila to, što u daljini i na noćnoj pučini, vidi svjetla male i tihe luke

što je Pi Džej do tada stvarala. Njena je muzika uvijek doživljavana, u jakim konstrastima, u slikama crno-bijelog svijetakao nešto ekstremno. Kao udarac koji vas dočeka nenadano, prije nego se uopšte opasuljite, da se može i desiti. A ,,Stories“? Pa, jedna lična afera i putovanje - koje je mnogo sofisticiranije.

I nije se tu prosto radilo o tome, da Pi Džej sad nekom otkriva, kao, svoju nježniju stranu. Daleko od toga, niti je ona dozvolila da joj muzika uđe u sferu takvih banalizacija. Prije svega, kroz sve te pjesmeisijava prepoznavanje ljepote svega što joj ispunjava dane. Malih detalja, koje do tada nije prepoznavala. A sada jeste, jer su je taj Njujork, pa taj Dorset, izoštrili fokus. Učinili jemožda ne sa svijetom pomirljivijom, ali delikatno zrelijom osobom.

Pa je normalno, spram cijelog spakovanog bijesa i beznađa sa fantastične ploče ,,Is This Desire?“ (1998) i takođe fantazije od albuma ,,To Bring You My Love“ (1995) - da je publika bila iznenađena. Da ovako spušten gard, još na njujorškim ulica-

some bird of paradise, my bad fortune slipping away“. I dok mašta o bjekstvu, o odlaskubaš sa tom osobom. Kao Boni i Klajd, kaže na kraju.

PRIGUŠEN PUCANJ

ma, od Poli Džin nije očekivala. Ovako im je rekla: ,,Želim samo apsolutnu ljepotu. Želim mnogo lakih, prozračnih slojeva melodije i melodike. Želim da to bude divno spakovan rad“. Dakle, jedna ljepota kojoj ne da svjedoči, na ulicama svoje samoće - već koju sama stvara, na tim njujorškim pločnicima i na toj obali. To je sva poenta ploče ,,Stories from the City, Stories from the Sea“. Sada o njoj svjedočimo, kao kreativnom vrhu jedne velike karijere. Momenat, kada se Pi Džej Harvi najviše oslobodila i otkačila. Udarni singl je ,,Good Fortune“; prosta repeticija dva akorda, pa ponovo dva akorda u refrenu... I najdirektnija njujorška priča. ,,Threw my fortune off the top of a tall building... I’d rather done it with you“. Posveta nekim, davno dijeljenim, malim razgovorima - o putovanju kroz vrijeme, o smislu svega, o... I naravno, da znate, da ta osoba više nije tu. I da je ta koračnica od Male Italije do Kineske četvrti - i uspomena i momenat kada znate, da je za Poli Džin sve to sada okej. Da će ona biti u redu. ,,And I feel like

stvarno na ploči ,,Stories from the City, koliko

Pi Džej bila privlačna. U svoj toj

Govorili su, tada - da je stil pjevanja Pi Džej Harvi dostigao visine, recimo - Pati Smit ili Sijuksi Sijuks. Pa su je stavljali u red tih velikih muzičarki - koje su, sasvim neodoljivo, projektovale svoju seksualnost - na sasvim ,,muške“ senzibilitete... A pri tome se za njih nikad ne vežući. I na izvjestan način, stvarno je bilo tako: nikad kao na ploči ,,Stories from the City, Stories from the See“ - nije bilo jasno, na koji način i koliko je Pi Džej bila privlačna. U svoj toj svojoj posebnosti. Od ,,Big Exit“ na kraju, hvatanja sebe, same i utemeljene u ,,A Place Called Home“, pa Toma Jorka naprečac u sred albuma - do sanjivo pomirljivih i skoro ušuškanih ,,Horses in my Dreams“ i ,,We Float“ u završnici. Naravno, bilo je onih koji su govorili da je ovako prigušena, pomirljiva Pi Džej - izgubila na svojoj karakternoj posebnosti. I potpuno su promašili metu. Kada na ,,The Whores Hustle and The Hustlers Whore“ govori jedno: ,,Speak to me of heroin and speed, of genocide and suicide, of syphilis and greed“ - vidite osobu sa patinom iskustva, koja je izašla iz okeanske oluje i koja je zaslužila to, što u daljini i na noćnoj pučini, vidi svjetla male i tihe luke.

I zaslužila je vitalnost i ozarenost te albume; kao i to, da joj Tom Jork u najvećem momentu epohalne karijere gostuje sa svojom pjesmom na ploči. Kao i jedno izgovoreno: ,,Night and day I dream of making love to you now baby“... I da orgazmični, seksualni klimaks albuma bude baš: ,,And I draw a line to your heart today, to your heart from mine. One line to keeps us safe“... Naravno, u ,,One Line“. I to je taj Njujork: gdje ćete uvijek biti i potpuno sami i sasvim uronjeni u život, u strast, u ljubav. I gdje vrijedi otkačiti, na ličnom krugu od Kineske do Male Italije. Takav je grad noći, to sigurno mjesto, Pi Džej Harvi svim svojim ljudima podarila na jednom albumu.

Piše: Stojan STAMENIĆ

Malo je reći, da Majku Šinodi nije bilo po meraku - kakav se to lik pred njim na audiciji našao. Kost i koža, brat-bratu 50 ili koji kilogram više. Manji nego što mu se i na fotkama učinio.

I to nije bio čak ni problem; nego što je u toj košulji šklampave, sa tim naočarima, taj lik izgledao kao najžešći perverznjak iz krajputaškog noćnog kluba u pustinji njegove Arizone, ili odakle je već na audiciju došao... Onda je Čester Benington zapjevao i Šinodi riješio sve dileme. ,,Zvučao je kao jebena zvijer“ - govorio je Majk mnogo kasnije o momentu, koji je suštinski početak ploče ,,Hybrid Theory“ i benda Linkin Park.

POZIV ZA ROĐENDAN

Jedan poziv mijenja sve. Još na rođendan. Čester Benington proslavljao je 23. godinu svoje beznačajnosti, kada je 20. marta 2000. dobio molbu produkcijske face Džefa Blua - da posluša demo trake sa četiri pjesme koje će mu poslati. Kaseta je stigla dan kasnije, na njoj je pisalo samo ,,Xero“. A Čester dobio zadatak: da Džefu snimi ,,svoje interpretacije i impresije“ tih pjesama. Ono, da nešto napiše i otpjeva. Dobio je i smjernicu da ti ,,Xero“ tipovi iz Kalifornije žele nešto kao miks hip-hopa i tvrđeg roka. Čester je mrzio hip-hop. Ali, šansa da nekom pošalje neku svoju muziku? Bila je to kao slamka spasa za davljenika. Već 23. marta našao se na onoj audiciji, pred Šinodom.

Ono ,,kost i koža“? To je bilo sito i rešeto Česterovog života; i da, imao je tad tek 23 godine. Sa sedam ili osam godina stariji drug je počeo prvo fizički, pa seksualno da ga maltretira. I to je trajalo do Česterove 13. godine. Nije imao kome da se požali; starci su se razveli kad je imao 11, stariji brat i sestra dom napustili. Da je ocu, koji je dogoročno mentalno rastrojen nekim čudom dobio starateljstvo - povjerio da ga neko godinama miluje, dira... Pa, izvjesno bi dobio samo sramotu i batine. Cijelu je porodicu mrzio; crtanje i pisanje stihova su bili

HYBRID THEORY PLOČA KOJA JE PROSLAVILA BEND LINKIN

GARGOJLI U PUSTINJI

Krajem tog oktobra, ,,Hybrid Theory“ bio je katapult za veliki prasak benda. A mogao je to biti samo i isključivo zato, jer je Čester Benington iskrvario, izvrištao, ispljunuo, iscijedio sav znoj svih ličnih poraza, promašaja. Svojih i tuđih izdaja, novih i uglavnom loših početaka

nekakav, kakav-takav izlaz. Sa 16 je već gazio mnogo, previše jeftinih psihodelika. Na LSD, kaže, kao tinejdžer oguglao. A kad nije bilo LSD, psihozu bi pokrivao već nekim strašno adiktivnim drogama. Met, prije svega. Majka ga je našla sa 17 i nije mogla da vjeruje - u kakvu se već utvaru pretvarao. Mentalno, fizički. Mjesecima mu nije bilo dozvoljeno da izađe iz kuće; skidajući

se sa droge se ozbiljno na alkohol i travu navukao. Kad nije bilo trave - bio je bijesni alkoholičar. Opasan za sebe, prvo, pa druge. Još ni punoljetan. Onda se nekako, kratkotrajno, kao - izvukao. I nije bio kraj: sa 22 Čester Benington je, tamo u Arizoni, već imao za sobom godine staža na poslu jednog digitalnog servisa.

I ne baš slavnu epizodu u bendu Grey Daze, gdje je eto, makar,

ostavio neki karakteran i čudački utisak kao pjevač. I da, zaboravismo, bio je i u sred braka... Muzika, karijera? Ma, ni u snovima. Možda stotinama milja daleko od toga. E, to ,,stotinama milja“ - to je bila Kalifornija, gdje su Šinoda, producent Džef Blu i ekipa već uveliko gazili i galili taj prvo školski, pa posle sve ozbiljniji bend. Uskoro će se zvati Linkin Park.

Na jesen 2000. i krajem tog oktobra, ploča ,,Hybrid Theory“ bila je katapult za veliki prasak benda Linkin Park. A mogla je to biti samo i isključivo zato, što je na njoj Čester Benington iskrvario, izvrištao, ispljunuo, iscijedio sav znoj svih ličnih poraza, promašaja, svojih i tuđih izdaja, novih i uglavnom loših početaka... Za

KALENDAR

LINKIN PARK SLAVI 25. ROĐENDAN PUSTINJI

one 23 godine. Dobio je šansu da sa već sasvim usviranim bendom spusti gard. I iz te lične Pandorine kutije pokuljao je Linkin Park. Muzička Amerika, rok svijet, prije četvrt vijeka i na razmeđu dva milenijuma, mogao je samo da proba da se opasulji - kakav ih je to bend samo zatekao.

NAPUŠTENI TUNEL

Benington je svoj stil pjevanja opisivao kao ,,ono što je volio i hvatao slušajući Stone Temple Pilots i Depeche Mode“. Bred Delson za gitarom je, na primjer, najviše slušao i malo kopirao zvuk Deftones, ali volio i (od svih bendova) U2 i The Smiths... Stilski - to što je izašlo na ,,Hybrid Theory“ se tako najlakše pakovalo i etiketirao kao tada mnogo

Čvrstina i ranjivost motivi na nezaboravnom omotu ploče

aktuelan nu metal, sa začinima rep metala i alternativnog roka. Teme? Već znate: izolacija, napuštenost, samoća, loši izbori i

motiva; sasvim namjerno, Čester je želio da djeluje uvrnutije što više može. I Šinoda ga je u toj namjeri pustio. Samo neka tjera... Da bi, konačno, kao četvrti singl stigla ,,In The End“. Ona će ih učiniti fenomenom poznatog dijela galaksije. Treba li uopšte reći, da se Česteru Beningtonu na početku uopšte nije dopadala? Da je za njega zvučalo sve to skoro banalno. Još sa idejom da se spot snima - u kalifornijskoj pustinji. Sve prvoloptaški, sve linijom manjeg otpora. Pa bend tu na kraju svira na vrhu gigantske statue u stilu antičkih Egipćana, sa sve nekakvim krilatim ratnikom...

MIJAZAKIJEV BIJES

promašaji. I tako u krug. Čester, 23 godine.

Prvi singl bio je ,,One Step Closer“; tad publika i muzički svijet nijesu znali kakav je to bend, ali je produkcija bila ubijeđena da je sa Linkin Park ubola premiju. Pa je spot sniman u napuštenom tunelu podzemne željeznice Los Anđelesa; najbliže Holivudu od svih stanica u gradu. Pa se tu neki likovi poput mračnih momaka bave nekom borilačkom vještinom. Kada Čester prvi put tu pusti vrisak - okrenut je naglavačke. I vjerujte, tek se zahuktavao.

Ono što je uslijedilo je ,,Crawling“. Jedna od onih pjesama na kojima Šinoda repuje. Momenat kada shvatite, u kojoj mjeri su on i Čester dobar kontrast i savršen par za bend. Još sa spotom u kom je u roli pripovjedača, ,,subjekta“ - djevojka, žrtva nasilja u vezi. Ispalo je mnogo moćno; za pjesmu koja je za Beningtona bila samo jedna u nizu u kojoj se bavi krivicom koja ga je svakog dana stiskala. Naravno, onom krivicom koja se ticala gubitka kontrole nad drogom i alkoholom. Koliko god pokušavao da ostavi; da krene dalje. ,,Papercut“ se već bavi posljedicama godina takvog života. A posljedica? Stalna, tinjajuća, hronična paranoja. Na svakom koraku. Koja te hvaza ispod pleksusa i onda kad želiš da nekom pripadaš. I kad želiš da se otvoriš. Još je tu spakovana gomila nadnaravnih tema i

Znate šta je umnogome inspirisalo ,,In The End“? Jednu od ključnih pjesama epohe, decenije? Hajao Mijazaki - od svih ljudi. Anime maestro i njegov film ,,Princess Mononoke“ (1997). Tu vrstu bijesa, nepovratno izgubljenih prilika i grešaka za koje smo sami krivi - to je želio Šinoda u toj pjesmi i spotu, sa Beningtonom. Pustinjska oluja, trnje i nekakvi gargojli i... Jedan vrisak koji se nije mogao isfolirati. Sve što je Čester od početka želio, to je Šinodi odmah i rekao, bilo je: dok budu radili na tim pjesamama, da nikako, ali nikako ne dozvole, da uđu u lavirint samosažaljenja. Da to ne budu priče o još jednom liku koji sebe ne može da podnese. ,,Ni u jednom momentu ne želim da tu bude neko ‘ti’, ‘vi’, neke životne lekcije, popovanje... Nego samo lično iskustvo. To što sam prošao i što smo prošli“. Pa je ,,Hybrid Theory“, na kraju, stvarno tako i bljesnuokao bučna, bijesna muzika u kojoj se stvarno preuzima odgovornost za svoje postupke. Za svoje ja. Tokom rada na ,,Hybrid Theory“, Šinoda je bio grafički dizajner. I naravno da mu je bilo mnogo bitno, šta će se na omotu prve Linkin Park ploče naći. Tog krilatog ratnika je sam ilustrovao. A Čester Benington to savršeno objasnio: ratnik, to je sve tvrdo i sve čvrsto i grčevito čuvano u njihovoj muzici i njihovim pjesmama. A krila leptira - sve krhko i lako lomljivo. E, negdje između je Čester i tu je i Linking Park i sve ono, što daje smisao jednom vrisku i ko zna kom novom početku. Gargojli u pustinji. U koje je jedna muzička generacija, za Čestera, Šinodu i sebe, tako lako povjerovala, u toj jeseni albuma ,,Hybrid Theory“.

SJEĆANJE NA ,,MRTVI GRAD“, PRVI CRNOGORSKI FILM KOJI JE DOČEKAO VELIKI

VELJO STOJANOVIĆ

U KLINČU SA PROLAZNOŠĆU

Mru kraljevstva, mru gradovi,/ I njih plemstvo trava krije;/ A jer je umrli život ovi,/ Čoek u srcu miran nije. Neka vas ne zbune Gundulićevi stihovi ,,Suze sina razmetnoga“. Bio je to znak za početak svjetske filmske priče Crne Gore; onda, kad je prvi put rad nekih naših autora u Evropi odjeknuo.

I jedna ,,šta bi bilo kad bi bilo“ priča: recimo, da nije tuberkuloza gušila život i autorsko svjetlo jednog mladog režisera. Za početak naći ćete, recimo u bilo kojoj onlajn filmskoj antologiji, da piše ovako: Velimir Stojanović pionir je crnogorske poslijeratne kinematografije.

To je isti onaj koji je režirao i naš prvi dugometražni film ,,Šćepan Mali“ (1955) i one mentalitetski znalovite ,,Zle pare“ (1956); ali i jednu komediju ,,Četiri kilometra na sat“ (1958) o suparničkoj borbi za vlast... Da bi tek godinu kasnije, od tuberkuloze, u Beogradu preminuo. Imao je samo 38 godina; njegov posljednji, četvrti igrani film ,,Logor Mamula“ (1959) premijerno je prikazan nakon njegove, za crnogorski film tragično prerane smrti. Vidite njegovu ,,Mamulu“, o ratnim logorašima na ostrvupa već znate i priče i nesreće svih naših logora, i zbog čega sudbina tog jednog ostrva nikako nije smjela biti kakva sad jeste, i... Nego, prije svega toga - bio je jedan dokumentarac. Pogledajte nekad bilo koje od tih ranih djela ,,Lovćen filma“ - pa ćete lako shvatiti, koliko je taj jezik pokretnih slika u suštini - dokumenta-

Slavu je film dočekao nigdje drugo nego na Festivalu u Veneciji! Pa je stigao i do prikazivanja na velikom festivalu u Edinburgu, pa i u njemačkom Manhajmu. Toliko univerzalan, da se ta bokeška priča lako i jednako mogla razumjeti i u Kotoru i na oba kraja tad ideološki podijeljene Evrope ili u bilo kom kutku Jugoslavije

ristički. I koliko, u svojoj direktnosti, stvarnosti i ogoljenosti i pripada pričama naših stijena. Pa tako se na onom važnom početku nadovezuje i Gundulićev ,,Osman“: Mru gradovi ogrnuti od kamenja stanovita,/ a od umrle čovjek puti žali er ne ima vječnijeg lita“. I zvao se ,,Mrtvi grad“ (1952).

I da, stvarni autorski početak, sasvim slučajan... Veljo Stojanović je prvo bio student prava, pa Pomorske akademije. Po naređenju, nekog ko je u vojsci dobro

procijenio - prekomandovan je na rad u Zvezda filmu. I u filmu se potpuno našao. Ono sa početka ne bi bilo precizno ako se ne doda: uz režisera Velja, rodonačelnik crnogorske kinematografije je i scenarista Ratko Đurović. Prvi jugoslovenski scenarista. Oni su bili i prvi autorski tandem jugoslovenskog filma. I uvijek ka novoj, smjeloj formi: na primjer, za njihov prvi rad, dokumentarni ,,Njegoš“ (1951) imali su, potpuno atipično za jugoslovensku ki-

nematografiju tog vremena - i igrane scene. I bio je to tek zalet, za ono što će godinu kasnije biti ,,Mrtvi grad“.

Više mu je od sedam decenija; neke od scena tu su i dalje savršeno mlade. Na primjer, momenat kada jedna nevidljiva ruka, jednim potezom oživljava neke starine... A sjajna, dramatična naratorka Marija Crnobori onim Gundulićevim stihovima jasno podvuče, na kakvom smo terenu i zašto. Naravno, u Perastu. Ili, savršen momenat pobune Peraštana protiv Francuza; jedan bljesak iz puščane cijevi, pa zdrovljeno staklo fenjera. To je filmski jezik iznad i superiorno jasniji, veći od bilo koje naracije. Taj scenarista Đurović, čak osnivač cijele jedne slavne katedre za dramaturgiju na beogradskom FDU, instistirao je i prije sedam decenija i kusur - da se doku-

PODGORIČARENJE

VELIKI SVJETSKI FESTIVALSKI USPJEH

PROLAZNOŠĆU

mentarac mora u što većoj mjeri osloboditi klasične naracije. Da to budu obične, svakodnevne i životne priče; pa da se iz te banalštine jednostavnih i kao fol nebitnih dana - nekim važnim narativnim obrtom dođe do šire, univerzalne istine. Recimo, kroz priču, tragediju ljubavi jedne Kate i jednog mornara. Kroz istorijsko svjedočanstvo koje će tišinu i ljepotu bokeškog kamena, tu u zalivu - zauvijek spojiti sa kovitlacom zapadnjačke istorije, Napoleonovim vremenom... I šta mislite, u kojoj mjeri je to bilo važno i dragocjeno? Toliko, da je to prvi crnogorski film sa jednom bitnom nagradom; dočekao je nigdje drugo nego na Festivalu u Veneciji, 1953. godine! Pa je stigao i do prikazivanja na velikom festivalu u škotskom Edinburgu, pa godinu kasnije i u njemačkom Manhajmu. Toliko univerzalan, da se ta bokeška priča lako i jednako mogla razumjeti i u Kotoru i na oba kraja tad ideološki podijeljene Evrope ili u bilo kom kutku Jugoslavije... A iznad svega i spram onih Gundulićevih stihova: teza i lament nad uzaludnosti svih ljudskih, pojedinačnih ili kolektivnih, borbi, žrtava, težnji, stradanja, ratova, obnova. Jer sva bi se ta slava i sva ta kraljevstva i gradovi prosipali u prašinu, tonuli pod meku i plemenitu travu... Baš kao ta bokeška ljepota, na početku filma. Naravno, da je ta filmska priča nosila i odjek lične prolaznosti. I da je Stojanović već tada bio svjestan, u kojoj mjeri mu bolest skraćuje život; ironično, već koju godinu kasnije i sasvim izlječiva... I iznad toga - jedan autorski grč, jedna tema - o umjetnicima koji nikad i nikako neće imati dovoljno vremena, da iskažu,

stvore i ispričaju ono i onoliko koliko su htjeli. Jer će uvijek ostati nešto neispričano. A od onog stvorenog, tek nešto trajno; pa i to se polako gubiti... Jer, opet - koliko naših mladih filmskih zaljubljenika uopšte zna, koji je to prvi crnogorski film koji je dočekao prvu veliku nagradu? * * *

Potom su Stojanović i Đurović snimali ,,Zatočnike mrijet naviknute“; dokumentarac koji kao jasan i čvrst temelj ima djela slavnih slikara vezana za crnogorsku istoriju. Pa ćete tu i u tim kadrovima prepoznavati platna Čermaka, Jovanovića, Bukovca ... I opet jedna autorska priča: jasan potpis o tome, šta dvojici crnogorskih autora u umjetnosti znači - biti slobodan čovjek. Kad bi se, u paru sa ,,Mrtvim gradom“, morao birati jedan dokumentarac ovog crnogorskog tandema - onda bi to bili ,,Utkani tokovi“. Sav od dinamike, od vrtoglavo ludog i melodičnog pokreta - jer tiče se crnogorskih cesta i puteva, tog i svih narednih vremena! Vizuelno raskošan i razigran u toj mjeri - da su kritičari tog vremena o ,,Utkanim tokovima“ govorili kao o začetku, o prvom eksperimentalnom filmu u Jugoslaviji...

I odatle je stvorena ona osnova za iskorak ka igranom filmu; pa ipak, obojici je posebno bitan bio dokumentarac - ona forma u kojoj ,,imamo najljepšu tradiciju“, kako je govorio Đurović, a govorio je o Crnoj Gori i o našem filmu. Pa bi se, opet i mnogo nakon Stojanovićeve smrti, vraćao i iz blještave zalivske pučine bi izranjao ,,Mrtvi grad“; savršeno autorski mlad, kao onda, kad je sredinom pedesetih kićen epitetima ,,jednog od najbitnijih dokumentarnih filmova na svijetu, u savremenom dobu“. I koliko tu sada značajna i važna djeluje Đurovićeva odluka (nasuprot strogim konvencijama jugoslovenskog filma tog vremena) - da umjesto klasične naracije iskoristi neke Gundulićeve stihove, da oni kažu tu nešto univerzalno i istinito... Prije nego prepuste put i perašku pozornicu onoj Kati i onom nje-

nom mornaru. Prije nego jedan pucanj tu označi tragediju, prije nego bude odzvanjao kroz vjekove.

* * *

Pa opet, to ,,Mrtvi grad“ je i savršena ironija; jer taj Perast u filmu je isti kao onaj iz vremena Napoleonovih osvajanja vijek i po ranije. Isti i sad, kad mu pred ljepotom neprolazna pa-

tine možemo sami zanijemiti... I pustiti da nam tu, jedan ,,Mrtvi grad“ vječito mladog Stojanovića, svojim filmskim jezikom izoštri fokus i ispriča nešto važno. I prevesla i nadmudri sva vremena, sve istorije koje pod sobom mrve kraljevstva i gradove, ali nikad ne mogu one tokove od života utkane, onako kako ih je osjećao i njima grabio Velimir Stojanović.

THE LAST DINNER PARTY

FROM THE PYRE

Pjesme silnog srca dosanjane u skučenim sobičcima mladosti. To su The Last Dinner Party, perjanice moderne londonske scene: sa više drame, mračnije i smjelije da da siđu u dublje hodnike introspekcije na drugom albumu ,,From The Pyre“. Prošlogodišnji debi ,,Prelude to Ecstasy“ je fenomen barok-popa i ostrvskog zvuka našeg vremena. Tako je moralo biti, za cure koje su prije neku godinu skontale da, prosto, previše često nailaze jedne na druge u klubovima i na svirkamada je sasvim logično da od tih istih ukusa stvaraju muziku zajedno. Kvintet sasvim svakodnevnih i stvarnih cura našeg svijeta se, naravno, na drugom projektu suočava sa neočekivanom slavom... Pa tako karakterna liderka Abigejl Moris, naravno, stiže sebe da opiše kao ,,nothing but a shell“, dok lamentira: ,,This heart of mine’s a glorified abscess; in high demand, I feel the need to confess“. Naravno da je njena i njihova muzika dokaz, da nije tako.

Sveukupno: ,,From The Pyre“ je skup pjesama potpisanih i skockanih sa izuzetnim samopouzdanjem. I naravno da se

tiče svakodnevice mlade osobe, koja u svom tom raskošno i teatralno mračnjačkom ruhu, flertuje sa groteskom. Na primjer, ,,This is The Killer Speaking“ je i balada o ubici - ali i, sasvim autoironično i još više, priznanje nekog ko ghostuje i ko je ghostovao. ,,Hold Your Anger“ je suočavanje sa stvarnošću roditeljstva (i sasvim čvrst power pop)... Ključni momenat je ipak sjajna ,,The Scythe“. E tu Abigejl uspijeva da jednako dobro i dvosmisleno govori o jednom teškom raskidu - kao o odlasku i smrti oca. ,,We’re bound together, each life runs its course, I’ll see you in the next one“mazno, sanjivo i zavodnički meko vijuga oko nekih sasvim ličnih ožiljaka. A kad vidite vrlo moćan i simboličan spot, sve će vam biti jasno.

Sveukupno: kvintet mnogo kreativnih cura iz The Last Dinner Party je uspio da, ovim smjelim priznanjima od pjesama, zadrži momentum prvog albuma. Čak ih sasvim prikladno možete slušati u paru i smatrati cjelinom... Momenti poput hita ,,Count The Ways“ diskretno sufliraju i to, da će za treću ploču naravno biti i nužan autorski iskorak na novu stilsku teritoriju. Ali, sve u svoje vrijeme, The Last Dinner Party imaju pravo da uživaju u ovom i ovakvom muzičkom londonskom momentu, koji je potpuno njihov.

S. S.

ROBERT PLANT

SAVING GRACE

Rijedak primjer, ne zvijezde, nego muzičke supernove, titanske figure - koja kreativno cvjeta u kolaboracijama. I tako decenijama. Samo da čujete Roberta Planta, britansku i planetarnu rok ikonu i vječnog Led Zeppelin pjevača - kako na novoj ploči proslavlja jedan američki bend Saving Grace. Sa 77 godina, englesko gospoče Plant tek sad otkriva puni potencijal njegovih prethodnih sjajnih kolaboracija sa silnim američkim folkerima poput Alison Kraus ili The Honeydrippers. A priča je sasvim obična i svakodnevna za jedno muzičko božanstvo: slučajan susret u jednom pabu bogu iza nogu sa bendžo virtuozom Metom Vorlijem... Pa zajedničko okupljanje gomile sjajnih muzičara sa velikim pokrićem na terenu folka, bluza, kantrija i gospela. Mnogo puta tokom karijere, Plant je u pjesmama i na albumima dokazivao da može da neočekivano bude i idealan timski igrač, onaj koji će tek na mahove i po potrebi preuzimati lidersku poziciju i biti u prvom planu. U ovom slučaju, sve je podređeno Saving Grace muzici: a to je, u najkraćem, i širina i tišina horizonta američke prerije i pustinje - i mistika Sahare i Orijenta. Naravno, to je (više suštinom, pa tek onda i formom) i sve ono sasvim sočno i ludo, što je epohalni bend Led Zeppelin proslavljao prije pola vijeka i više.

Ključni i nezaboravan momenat na ,,Saving Grace“ ploči, onaj koji je potpuno opravdava - je intenzivna, frenetična

,,Everybody’s Song“. Da ne vjerujete, kako je muzičkim Istokom Plant okupao dvije decenije stari hit velikog benda folk alternative Low. Na način, da ćete tu prepoznavati i ritmove i plesove ikona pustinjskog bluza, afričkog modernog fenomena Tinariwen!

Ključna riječ u ovoj muzičkoj priči je apsolutno to ,,moderno“; taj utisak će vam nositi posebno sva ta dinamika i tutnjava u ,,Higher Rock“... Ali i, recimo, svedena i skor u cjelosti a cappella iznijeta ,,I Never Will Marry“. Na sporogorećoj ,,Soul of a Man“ ili Moby Grape obradi ,,It’s a Beautiful Day Today“ već poželite da je Plant više u prvom planu, da se raspištolji, zagrmi... I da bi sva ova tenzija, poput vrhunske muzičke i folk kobalice pred golom, tek tad rezultirala efikasnom realizacijom i totalnim trijumfom. Pa kao da je i Plant bio za nijansu previše velikodušan prema jednom, objektivno sjajnom bendu. S. S.

Novo, 69. izdanje Londonskog filmskog festivala Britanskog filmskog instituta (BFI), održano od 8. do 19. oktobra, donijelo je raskošnu paletu svjetske kinematografije na londonskim filmskim stazama, sa rekordnim brojem premijera i krajnje inkluzivnim programom koji je koncizno proslavio raznolikost filmskog izraza. Festival je ponovo potvrdio status jednog od najvažnijih evropskih filmskih događaja, okupljajući autore, glumce i filmske entuzijaste iz svih krajeva svijeta. Predstavljeno je 247 filmskih ostvarenja iz čak 79 zemalja, uključujući igrane filmove, kratke forme, serije i animirane vizuelne projekte.

Posebno bitna informacija bila je i revolucionarnog karakter103 filmska naslova režirana su od strane žena i ,,nebinarnih autora“, što svjedoči o sve većoj inkluzivnosti i progresivnosti BFI festivala. Dok je festival otvoren filmom ,,Wake Up Dead Man: A Knives Out Mystery“, najnovijim nastavkom popularne detektivske franšize u režiji Rijana Džonsona, zatvaranje je pripalo fantastično-istorijskoj drami ,,100 Nights of Hero“ britanske autorke Džulije

Džekmen

U okviru gala programa, među najzapaženijim ostvarenjima našla se adaptacija romana Megi O’Farel ,,Hamnet“ oskarovke Kloi Žao , ,,Ballad of a Small Player“ Edvarda Bergera, ,,After the Hunt“ Luke Gvadanjina sa Džulijom Roberts, ,,Frankestein“ Giljerma del Tora i ,,Pillion“ Herz Lajtona sa Aleksandrom Skarsgardom Ričard Linklejter je imao čak dva komada prikazana u okviru ,,gala“ programa – ,,Blue Moon“, biografski vizuelni prikaz života Lorenca Harta, muzičke legende sa Brodveja, i ,,Nouvelle Vague“.

Ipak, publika je jasno dala do znanja samom autoru da su došli isključivo zbog njegovog portreta Žan-Lika Godara i to kako je francuski maestro snimao ,,A bout de souffle“ 1960, jednog od najznačajnjijih filmova koje je dio važnog francuskog

OČI U OČI SA LINKLEJTEROM

Publika Londonskog filmskog festivala je jasno dala do znanja slavnom autoru da su došli isključivo zbog njegovog portreta Žan-Lika Godara i filma ,,Nouvelle Vague“

pokreta novog talasa. U razgovoru sa publikom, Linklejter je u krajnje neobaveznom stilu opisivao ljubav prema francuskog novom talasu, kompleksnom procesu odabira glumaca za ovaj komad i to u kojoj mjeri mu je bio različit pristup prema ,,Nouvelle Vague“ u odnosu na druga ostvarenja.

Pobjednik BFI festivala na koncu bio je film ,,Landmarks“ odnosno ,,Nuestra Tierra“, režiserke Lukrecije Martel, dok je nagradu za najbolji debitantski film osvojila drama o migraciji i identitetu, ,,The Travelers“ Heri Lajtona

Osim filmskih projekcija, festival je ponudio i bogat edukativni i interaktivni program, uključujući radionice, panele i masterklasove, čime je dodatno osnažio ulogu platforme za razmjenu ideja i promociju novih glasova u filmskoj industriji. Potvrdivši da festival nije samo proslava filma, već i ogledalo savremenih društvenih tokova, gdje se umjetnost koristi kao sredstvo dijaloga, inkluzije i inovacije.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

DIREKTOR I GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Nenad Zečević

UREDNICA Marija Ivanović-Nikičević ZAMJENIK UREDNICE Stojan Stamenić