Dnevni list POBJEDA 17.09.2025

Srijeda, 17. septembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina

! RATU U UKRAJINI

Crnogorski mediji juče uglavnom solidarno bojkotovali događaj u Ministarstvu odbrane zbog diskriminacije medija i „srdačnog“ odbijanja zahtjeva za akreditaciju Anteni M

Ministarka medija

ćuti dok Krapović

guši slobodu

medija

Odluka ministra odbrane Dragana Krapovića da uskrati akreditacije pojedinim redakcijama izazvala je talas osuda među medijima, nevladinim organizacijama, građanskim aktivistima i dijelom vlasti. Najznačajniji mediji odlučili da ne prisustvuju događaju

PASIVNI OTPOR: Za 20 mjeseci (ne)rada, skupštinsko tijelo namijenjeno za izmjene izbornih zakona uspjelo da značajnije promijeni samo jedan akt, upozorenje programske direktorke CDT-a Kovačević:

Reakcije nakon saopštenja Delegacije EU u vezi sa planiranom gradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, oglasio se i predsjednik Vlade, koji kaže da će se graditi kolektor

Spajić: Izaći ćemo u susret građanima Botuna,

apsolutna podrška Mujoviću

Spajić je poručio da bi u slučaju da kolektor ne bude izgrađen, država izgubila do sto miliona eura, a da bi Crna Gora, time što ne ispunjava sve obaveze na evropskom putu, imala velike probleme pri zatvaranju Poglavlja 27, koje je jedno od najzahtjevnijih u pregovorima za pristupanje naše zemlje Evropskoj uniji

KOMENTAR: Upravljanje otpadom

U Crnoj Gori popisano

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

U pregovorima sa EU u Poglavlju 27, Crna Gora je zatražila da joj se omogući da nakon očekivanog datuma ulaska u EU, u tzv. prelaznom periodu, konkretno do 2033. godine, ispuni sve brojne obaveze u oblasti upravljanja otpadom

Dancima prodaju brodove za 13,2 miliona dolara

Javni investicioni fond Saudijske Arabije investira u luksuzne turističke brendove Arapi ulažu milijardu u Aman grupu, a Crna Gora

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i tosanitarne poslove potvrdila da se u Crnoj Gori pojavila infektivna bolest životinja Plavi jezik otkriven u Femića Kršu, moguće i na još četiri gazdinstva

radu

Za šest mjeseci 18.165

eura kazni, bez predmeta ustupljenih tužilaštvu

PODGORICA – U prvih

šest mjeseci ove godine, Agencija za sprečavanje korupcije okončala je 478 do tada urađenih kontrola imovine javnih funkcionera, državnih službenika, notara, javnih izvršitelja i stečajnih upravnika, ali nijedan od predmeta koje je formirala ova institucija nije ustupljen tužilaštvu.

To proizilazi iz podataka iznesenih u izvještaju o radu ASK-a za drugi kvartal (od početka aprila do kraja juna) 2025. godine, u koji je Pobjeda imala uvid. U istom dokumentu navodi se kako su u prvom polugodištu podnijeli čak 447 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog izostanka, odnosno neobavještavanja ASK-a o imovinskom stanju i prihodima javnih funkcionera. Takođe, podneseno je još sedam zahtjeva za prekršajni postupak zbog netačno navedenih podataka.

Nakon što je okončano pomenutih 478 kontrola, izrečeno je 111 opomena i 47 novčanih kazni čija je ukupna vrijednost iznosila 9.780 eura. To znači da je svaki javni funkcioner u čijem je imovinskom kartonu konstatovana nepravilnost koja se novčano kažnjava u prosjeku platio 208 eura. Početkom 2025. godine, u Crnoj Gori je 29 stranaka dobilo odluku izvršne vlasti, a zatim i novac iz državnog budžeta za finansiranje redovnog rada.

U prvih šest mjeseci ove godine, 59 političkih subjekata je dostavilo ASK-u godišnje izvještaje o radu, a njih 51 i izvještaje o stranačkim članarinama. Tokom pomenutog perioda, održani su lokalni izbori u Nikšiću i Herceg Novom, kada se najbolje moglo vidjeti „na djelu“ eventualno kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Zbog sumnji u tako nešto, pokrenuto je sedam postupaka.

Takođe, podnesena su 92 za-

Izrečeno je 111 opomena i 47 novčanih kazni čija je ukupna vrijednost iznosila 9.780 eura. To znači da je svaki javni funkcioner u čijem je imovinskom kartonu konstatovana nepravilnost koja se novčano kažnjava u prosjeku platio 208 eura

htjeva za pokretanje prekršajnog postupka. No, niti jedna stranka neće biti predmet dalje istrage u tužilaštvu. Konačno, za 92 postupka koja su okončana, a uključuju i postupke iz prethodnih godina, dato je 28 opomena. Uz to, izrečeno je 25 novčanih kazni čija je ukupna vrijednost bila 8.385 eura, pa je svaka stranka u prosjeku imala da plati 335,4 eura. ASK je dao i ukupne podatke za sve do sada sprovedene aktivnosti u 2025. godini.

- Do danas je okončano 198 cjelovitih provjera tačnosti i potpunosti, sprovedeno 96 dodatnih kontrola, a radi utvrđenih neslaganja i nedostajuće dokumentacije upućena su 34 zahtjeva za dopunu izvještaja za iznose ispod 1.000 eura. Paralelno, pokrenuta su 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka – rečeno je juče iz Agencije.

Dalje su podsjetili kako im je u planu kontrole 488 najviših funkcionera u državi.

- Ovakav tempo kontrole znači manje prostora za zloupotrebe, zaštitu javnog interesa, transparentnost i veće povjerenje u institucije. ASK šalje jasnu poruku: pravila važe za sve i ne postoje zaštićene zone. Disciplina i transparentnost su temelj povjerenja. Svaki funkcioner ima pravo na fer postupak provjere, ali i obavezu tačnog i potpunog prijavljivanja. Nema odlaganja i nema izuzetaka. ASK će do kraja sprovesti plan i blagovremeno obavještavati javnost o svim mjerljivim rezultatima – dodali su iz ove agencije, te najavili „dubinske kontrole“ funkcionera čija je lista od ove godine znatno kraća.

No, iz ASK-a u svojim izvještajima redovno podsjećaju da je „samostalna i nezavisna držav-

na institucija“, osnovana 1. januara 2016. godine u skladu s tadašnjim zakonom o sprečavanju korupcije. Njihovi kvartalni izvještaji o realizaciji Plana rada sumiraju aktivnosti i predstavljaju obavezu koju Agencija ima prema Savjetu ASK, a metodološki je usklađen sa preporukama eksperata Savjeta Evrope. S obzirom na to da je prošlogodišnjim izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije lista javnih funkcionera svedena na one čiji rad zaista treba da bude u fokusu javnosti u svakom trenutku, bilo je očekivano da broj kontrola bude smanjen. No, izostanak konkretnih aktivnosti, poput upućivanja predmeta nadležnim tužilaštvima, teško da može rezultirati „mjerljivim rezultatima“ u slučajevima korupcije na bilo kojem nivou. K. JERKOV

PODGORICA – Predlaganjem predsjednice Jevrejske zajednice u Crnoj Gori

Nine Ofner-Bokan za svoju savjetnicu, predsjednik Skupštine Andrija Mandić načinio je istorijski korak nazad, koji je u direktnoj suprotnosti sa principima pravde, međunarodnog

PASIVNI OTPOR: Za 20 mjeseci (ne)rada, samo jedan akt, programska direktorka

PODGORICA – Neophodno je da vlast i opozicija započeti rad na sveobuhvatnoj izbornoj reformi nastave ozbiljnije i odgovornije nego do sada, u suprotnom rizikujemo da sve ostane na formalnim pomacima koji neće riješiti stvarne probleme izbornog procesa.

Na to je upozorila programska direktorka Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević komentarišući, za Pobjedu, dosadašnji rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i posao koji, po najavljenom planu, treba da bude okončan do kraja godine. Kovačević naglašava da je ako pogledamo obim zakonodavnih promjena koje su neophodne za stvarnu i sveobuhvatnu izbornu reformu, jasno da smo tek na početku.

- Određeni pomak je napravljen izmjenom nekih pravila o finansiranju političkih subjekata. Postignut je dogovor o profesionalizaciji izborne komisije i uvedeni su izbori u jednom danu, ali to je daleko od dovoljnog - ističe Kovačević.

Naglašava i da bez nastavka procesa, usklađivanja svih povezanih zakona i primjene međunarodnih standarda nema promjena koje bi građani zaista osjetili.

Prema njenim riječima, u proteklom periodu za efikasniji rad Odbora najveći problem bio je takozvani pasivni otpor reformi.

- Na riječima je postojala sa-

Kovačević: reforma iskrenih u vlasti

glasnost, ali u praksi bojkot, izos tanci, rijetke sjednice i potpuni nedostatak konkretnih prijedloga. Povrh svega, proces je bio netransparentan. Ključne odluke su dogovarane iza zatvorenih vrata, bez javne rasprave i konsultacija sa stručnjacima, Evropskom i Venecijanskom komisijom - objasnila je Kovačević.

Ocijenila je i da obim reforme i ponuđena rješenja nijesu definisani na osnovu interesa građana, već „na partijskim forumima, kroz grubu trgovinu“ i po principu „koliko sredstava za partije, toliko i demokratije za društvo“. Kovačević navodi i da su, dok se trgovalo, građanima uskraćivana već ostvarena prava. - Građanima je uskraćeno biračko pravo kroz produženja

Registar prebivališta mora biti tačan i ažuran, birački spisak transparentan, a kaznena politika ozbiljna

Rješavanje vjerodostojnosti biračkog spiska jedno je od ključnih pitanja, jer građani neće imati povjerenja u izbore sve dok je on nepouzdan i podložan manipulacijama, navodi Kovačević - Glavni razlog nepovjerenja u birački spisak je to što se u njemu nalaze desetine hiljada građana koji realno ne žive u Crnoj Gori. Time se obesmišljava ustavna

prava i elementarne ljudske pristojnosti. To navode iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom, objašnjavajući da je Ofner-Bokan povezana sa izraelskim bezbjednosnim i političkim strukturama i da se njeno djelovanje tumači kao instrument političkog uticaja izraelskih intere-

sa u regionu. Smatraju i kako njeno predlaganje za Mandićevu savjetnicu predstavlja novo posrnuće crnogorskih institucija i otvoreno vrijeđanje građana Crne Gore koji su, nedavnim protestom protiv genocida nad palestinskim narodom, jasno poručili da ne pristaju

na saučesništvo u politici koja normalizuje, relativizuje i podržava genocid, vojnu okupaciju i sistematsko uništavanje civilnog stanovništva bez presedana u savremenoj istoriji. - Imenovanjem dotične, predsjednik Skupštine direktno podriva temeljne vrijednosti kojima Crna Gora odvajkada teži, a to su mir, suverenitet, pravda i poštovanje međunarodnog prava – navode iz Pokreta . Poslanike u Skupštini, političke aktere, organizacije civilnog društva i međunarod-

(ne)rada, skupštinsko tijelo namijenjeno za izmjene izbornih zakona uspjelo da značajnije promijeni direktorka CDT-a upozorava da su najvažnija pitanja i dalje neriješena

Kovačević: Izborna reforma ima vrlo malo iskrenih zagovornika i vlasti i u opoziciji

Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja značajnije je izmijenjen, ali to u praksi neće značiti mnogo bez reforme povezanih akata i ukoliko se kroz izmjene krivičnog zakonodavstva ne uvedu srazmjerne odgovarajuće kazne za najteža kršenja, smatra Kovačević

mandata lokalnim skupštinama. Lokalna demokratija je potisnuta rješenjima koja vode spajanju parlamentarnih i opštinskih izbora, dok je i reprezentativnost izbora narušena vraćanjem partijske kontrole nad popunom mandata, suprotno redosljedu na listi - pojasnila je Kovačević. U proteklom periodu, odnosno za 20 mjeseci od formiranja ovog skupštinskog radnog tijela samo je, kako kaže Kovačević, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja značajnije izmijenjen.

odredba da pravo glasa imaju oni koji svoju sudbinu vezuju za ovu državu. Umjesto da se taj princip poštuje, građanima je ostavljeno da sami odluče hoće li odjaviti prebivalište, a to je otvorilo prostor za fiktivna prebivališta i zloupotrebe - objasnila je Kovačević i dodala da registar prebivališta mora postati tačan i ažuran, birački spisak transparentan, a kaznena politika ozbiljna. Kovačević podsjeća da je u prethodnom neuspjelom

Skupštine povuče

ne partnere su pozvali da se javno odrede prema tom imenovanju i da zahtijevaju da se ono odmah povuče.

- Ukoliko predsjednik Skupštine ne povuče ovu odluku, biće jasno da se odriče legitimiteta koji mu daje građanski mandat i da djeluje u interesu stranih struktura, a ne građana koji su ga birali. Nijedan čin imenovanja savjetnika ne može biti izolovan od političkog i moralnog konteksta – zaključili su iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom. Đ.Ć.

- No, ni to u praksi neće značiti mnogo bez reforme povezanih zakona. To su zakon o političkim partijama i izboru odbornika i poslanika, kao i ako se kroz izmjene krivičnog zakonodavstva ne uvedu srazmjerne odgovarajuće kazne za najteža kršenja - kazala je ona, ističući da je Zakon o izboru odbornika i poslanika doživio samo djelimične izmjene.

Prema njenim riječima, profesionalizacija izborne administracije jeste značajan iskorak, ali predstavlja samo jedan segment jer, kako na-

pokušaju izborne reforme Ministarstvo unutrašnjih poslova već radilo na prijedlogu izmjena zakona o registrima prebivališta.

- To može i treba da bude dobra osnova za nastavak reforme, ali samo ako postoji politička volja da se sprovede dosljedna terenska provjera i obezbijedi nadzor svih aktera, kako bi se otklonila svaka sumnja u manipulacije - navela je Kovačević.

vodi, najveća pitanja ostaju neriješena.

- Odbor uporno izbjegava raspravu o otvaranju izbornih lista, iako istraživanja pokazuju da građani upravo to snažno podržavaju. Segment zakona o medijskom pr edstavljanju potpuno je zastario i neprilagođen je digitalnim kampanjama. Još formalno postoji i apsurdni odbor za nadzor medija, relikt partitokratske logike da političari mogu uređivati novinarstvo - istakla je Kovačević.

Ona ukazuje na nepostojanje rješenja koja garantuju efikasnu zaštitu biračkog prava i podsjeća da je jedna od obaveza koje preostaju jasno definisanje pravila etičkog ponašanja u kampanjama, ali i niz drugih proceduralnih pitanja koja su ključna za zakonitost i povjerenje u izborni proces.

Kovačević naglašava i kako sveobuhvatna izborna reforma ima vrlo malo iskrenih zagovornika i u vlasti i u opoziciji.

- Ne možemo govoriti o jasnim politikama političkih subjekata, već prije o rijetkim pojedincima koji shvataju značaj promjena. Partije koje

su danas na vlasti, dok su bile opozicija, glasno su tražile izbornu reformu i vrlo precizno ukazivale na nedostatke sistema koji je održavao moć tadašnje vlasti, davao joj nepravednu prednost i marginalizovao građane. Kada su same došle na vlast, sve su to zaboravile. Status quo im odgovara, a za prijedloge koje su ranije gurale danas se više ni ne zalažu - ocijenila je ona. S druge strane, kako navodi, opozicija, koja bi prirodno morala biti najglasniji zagovornik promjena, ne pokazuje odlučnost da se izbori za reformu.

- Dok su van vlasti, svi tvrde da je sistem nepravedan i traže promjene, ali kada procijene da im postojeća pravila mogu donijeti korist, spremni su da ih prihvate. To je politički apsurd koji već decenijama blokira svaku suštinsku reformu. Upravo zato i govorimo o „tihim kočničarima“, jer većina partija javno podržava reformu, ali je u praksi ne želi. Taj nedostatak političke volje, a ne tehnička složenost posla, najveća je prepreka da Crna Gora dobije izborna pravila koja zaslužuje - zaključila je Kovačević. Irena MILOVIĆ

CIK će biti besmislena ako partije nastave da simuliraju proces i podmeću svoje kandidate

Komentarišući minuli rad Državne izborne komisije, izvršna direktorka CDT-a ističe da je ta institucija izgubila svaki kredibilitet, jer je godinama donosila politički pristrasne odluke, često potpuno suprotne i pravu i pravdi. - Zato je jedan od ključnih ciljeva CDT-a bio da se izborna administracija depolitizuje i profesionalizuje. Najvažnija promjena sada je formiranje Centralne izborne komisije (CIK). Usvojeni zakon predviđa jasnije procedure i objektivne kriterijume za izbor predsjednika i članova, što bi moglo ograničiti partitokratiju i stvoriti profesionalno tijelo koje će služiti građanima, a ne partijama. Dio tih rješenja preuzet je iz prijedloga iz 2019. godine, ali je sada dopunjen mehanizmima koji bi mogli donijeti stvarni napredak - smatra Kovačević i dodaje kako, uzimajući u obzir ranija iskustva, sve zavisi od političke prakse.

Ona upozorava i da će CIK, ukoliko partije ponovo budu simulirale proces i podmetale svoje kandidate, biti obesmišljen.

- U tom slučaju, umjesto reforme dobićemo još jednu praznu formu koja će dodatno urušiti povjerenje građana u institucije i izbore – upozorila je Kovačević.

Ministar vanjskih poslova razgovarao sa ambasadorom EU u Podgorici

PODGORICA

– Crna Gora

će posebnu pažnju posvetiti jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i daljoj regionalnoj saradnji, kao ključnim elementima integracije u EU i dugoročnog prosperiteta Zapadnog Balkana.

To je zaključak razgovora ko-

ji je, povodom priprema za predstojeće zasijedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović juče imao sa šefom Delegacije EU u Podgorici Johanom Satlerom Ambasador Satler je, kako navode iz MVP, istakao značaj

kontinuiranog i intenzivnog dijaloga sa EU i njenim državama članicama, kako bi se obezbijedio nastavak otvorenih i konstruktivnih razgovora o svim pitanjima relevantnim za pristupni proces. - Tokom razgovora je ukazano na odlučnost Crne Gore da učini sve što je u njenoj moći

kako bi pregovore završila do 2026. i bila spremna za članstvo do 2028. godine. Politika proširenja EU može se, kroz primjer Crne Gore, još jednom potvrditi ne samo kao ključna politika Unije, već i kao pokazatelj njene snage – navodi se u saopštenju. Ibrahimović je, kako doda-

ju, naglasio da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, nastavlja da gradi povjerenje i tijesnu saradnju sa državama ZB, imajući u vidu da su regionalna bezbjednost, stabilnost i ekonomska saradnja od ključnog značaja za evropsku perspektivu regiona.

U kontekstu predstojećeg zasijedanja Generalne skupštine UN, koja ove godine obilježava 80 godina od osnivanja, Ibrahimović je naglasio da Crna Gora ostaje privržena multilateralizmu i principima međunarodnog prava. Đ. Ć.

Unaprijediti promociju i raditi na produženju turističke sezone

Ukoliko želi da očuva poziciju Crne Gore na turističkoj mapi i održi korak sa konkurencijom u regionu, neophodno je preispitati trenutne fiskalne mjere u sektoru, unaprijediti promociju, ali i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzifikaciju ponuda, unapređenju avio-dostupnosti i putne infrastrukture, kao i na prevazilaženju hroničnih izazova, poput problema sa čistoćom, bukom, sivom ekonomijom i nedostatkom kadra, saopštio je predsjednik Odbora udruženja turizma PKCG Ranko Jovović

PODGORICA – Turistička privreda izrazila je umjerena očekivanja u pogledu uspješnosti ljetne turističke sezone, nakon što je u prvih sedam mjeseci zabilježen blagi pad u ključnim pokazateljima, saopštio je predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović.

- To opominje da kao destinacija treba da preduzmemo mjere kako u budućnosti ne bismo imali padajućeg trenda - poručio je Jovović, na sjednici Odbora udruženja turizma PKCG koja je održana u Beranama. On je naveo da je, prema posljednjim podacima Monstata, u periodu januar-jul ove godine u ukupnom smještaju ostvareno 1,5 miliona dolazaka turista, što je 4,3 odsto više u odnosu na prošlu godinu, odnosno tri odsto više u odnosu na 2023. godinu. U posmatranom periodu, u ukupnom smještaju ostvareno je 8,2 miliona noćenja, što je 4,3 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, ili deset odsto manje u odnosu na uporedni period 2023. godine.

Prema riječima Jovovića, ukoliko želi da očuva poziciju Crne Gore na turističkoj mapi i održi korak sa konkurencijom u regionu, neophodno je preispitati trenutne fiskalne mjere u sektoru, unaprijediti promociju, ali i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzifikaciju ponuda, unapređenju avio-dostupnosti i putne infrastrukture, kao i na prevazilaženju hroničnih izazova, poput problema sa čistoćom, bukom, sivom ekonomijom i nedostatkom kadra. Podaci Aerodroma Crne Gore pokazuju da je tokom prvih osam mjeseci evidentiran rast prometa aviona pet odsto u odnosu na uporedni period prošle godine. Tokom sjednice su privrednici iskazali bojazan da je možda već kasno diskutovati o pripremama za zimsku turističku sezonu, jer bi one trebalo da su u punoj zamahu. Oni su apelovali da se ne ulazi u novu sezonu sa istim problemima koji iz godine u godinu opterećuju zimske destinacije, a odnose se na infrastrukturu, nedostatak vještačkog osnježavanja staza i parking prostora.

Javni investicioni fond Saudijske Arabije investira

Arapi ulažu milijardu grupu, a Crna Gora dragulj drži pod

PODGORICA - Dok najjači globalni investitori ulažu milijarde u razvoj luksuznih hotelskih brendova poput Amana, Crna Gora, nažalost, propušta priliku da kapitalizuje priliku na jednom od najprepoznatljivijih simbola – Svetom Stefanu. Zbog višegodišnjeg spora sa državom, Sveti Stefan ostaje zatvoren, a time zemlja gubi šansu da privuče najekskluzivniji sloj turista, čiji boravak ne donosi samo direktne prihode, već i nemjerljiv marketinški efekat.

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac ocijenio je da je valorizacija turističkih potencijala Opštine Berane na veoma niskom nivou, a u planu su aktivnosti kako bi se napravila jasna strategija razvoja turizma i ciljane ključne grane.

- Nemamo jasnu strategiju razvoja turizma Berane i pokrenuli smo aktivnosti sa Svjetskom bankom (SB) kako bismo je dobili - kazao je Lutovac.

On je naveo da strategija mora početi od izgradnje infrastrukture kao osnovnog preduslova razvoja ove grane. Lutovac je najavio da će se raditi na tome da se milion eura iz pretpristupnih fondova usmjeri na izgradnju puteva prema planinama Mokra i Cmiljevica.

- Berane će kao ključne grane u daljem razvoju targetirati turizam i poljoprivredu, pa se planiraju veća ulaganja u te oblasti - rekao je Lutovac. Iz PKCG je saopšteno da su na sjednici razmatrani valorizacija turističkih potencijala te opštine, realizacija ljetne turističke sezone i aktivnosti na pripremi predstojeće zimske. Direktor Turističke organizacije (TO) Berane Dražen Joksimović , detaljnije je predstavio planove valorizacije potencijala te opštine koji postoje prije svega u sportskom, planinskom, vjerskom i seoskom turizmu.

Prema njegovim riječima, Berane je zaključno sa avgustom posjetilo više od četiri hiljade turista, a ostvareno je 9.000 noćenja, što pokazuje rast broja turista, ali i da se mora raditi na produženom boravku. - Pogodna klima, odgovarajuća sportska infrastruktura i dobra saobraćajna povezanost mogu u budućnosti svrstati Berane u sam vrh sportskog turizma - rekao je Joksimović i dodao da su sportske organizacije iz Velike Britanije to već prepoznali. n.k. Održana sjednica

U trenutku kada Saudijska Arabija ulaže skoro milijardu dolara u širenje Amana kao dijela turističke vizije, Crna Gora rizikuje da izgubi poziciju jedinstvene destinacije na globalnoj turističkoj luksuznoj mapi.

Razvoj ultRaluksuznog tuRizma

Naime, javni investicioni fond Saudijske Arabije ulaže skoro milijardu dolara u Aman Group, ultra-luksuznu hotelsku i lajfstajl kompaniju, što predstavlja jednu od njegovih najvećih ulaganja do sada u segmentu luksuznog ugostiteljstva.

Novi kapital, u partnerstvu sa kompanijom Cain Internatio-

Javni investicioni fond Saudijske Arabije ulaže skoro milijardu dolara u Aman Group, ultra-luksuznu hotelsku i lajfstajl kompaniju, što predstavlja jednu od njegovih najvećih ulaganja do sada u segmentu luksuznog ugostiteljstva. Novi kapital, u partnerstvu sa kompanijom Cain International, pomoći će Amanu da ubrza razvoj odmarališta i brendiranih rezidencija širom SAD-a, Evrope, Azije i Bliskog istoka

nal, pomoći će Amanu da ubrza razvoj odmarališta i brendiranih rezidencija širom SAD-a, Evrope, Azije i Bliskog istoka. Ovaj dogovor dio je šire strategije PIF-a da diverzifikuje ulaganja van naftne industrije kroz sticanje udjela u globalnim potrošačkim i lajfstajl brendovima. Razvoj luksuznog i ultra-luksuznog turizma bilježi snažan rast, podstaknut potražnjom za ekskluzivnim iskustvima, privatnošću, wellness-uslugama i alternativom masovnom turizmu. Aman je među rijetkim brendovima koji je savršeno pozicioniran da iskoristi

ove trendove, što potvrđuje i strateško ulaganje Javnog investicionog fonda Saudijske Arabije. Ta investicija dolazi u trenutku kada Saudijska Arabija posljednjih godina intenzivno razvija turizam kao ključni stub ekonomije, u skladu sa Vizijom 2030. Aman, koji je sada većinski u vlasništvu developera Vladislava Doronina (OKO Group), upravlja sa više od 30 objekata širom svijeta, uključujući Aman Tokyo i Aman New York, dok je nekoliko visokoprofilnih projekata u toku. Aman istovremeno širi prisustvo unutar Saudijske Arabije.

Sastanak predstavnika Ministarstva energetike i Svjetske banke

PODGORICA - Kvalitetna saradnja sa Svjetskom bankom (SB) u dijelu povećanja energetske efikasnosti, posebno u javnim ustanovama, daje mjerljive rezultate i gdje ulaganja

direktno doprinose boljoj usluzi građanima, ocijenio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović

On je na sastanku sa predstavnicima SB-a kazao da je pravedna tranzicija visoko na agendi rada Vlade i jedan je od najvažnijih zadataka koje su prepoznali u djelovanju. - Saradnja sa Svjetskom bankom daje dodatnu dinamiku u ostvarivanju ovog cilja i oče-

luksuzne turističke brendove

milijardu u Aman

Gora luksuzni ključem

Kompanija razvija Aman Wadi Safar kod Rijada - pustinjski rizort sa oko 78 soba i 34 brendirane rezidencije - kao i Janu Diriyah, prvi projekat sestrinskog brenda u blizini UNESCO-zaštićenog distrikta At-Turaif, čije otvaranje se očekuje 2026. godine sa oko 120 soba. Aman je takođe najavio planove za objekte u AlUli, uključujući glavni rizort, kamp za velnes u šatorima i rizort u stilu ranča, kao i novi projekat u Hegri. Ovi projekti će obezbjediti Amanu značajno mjesto u saudijskim turističkim megaprojektima i uskladiti se sa Vizijom 2030, koja promoviše ultra-luksuzni turizam.

Za PIF, koji upravlja imovinom vrijednom preko 1,1 trilion dolara, investicija u Aman nadopunjuje domaći turistički portfolio, dok mu istovremeno daje pristup globalno prepoznatom brendu koji cilja putnike sa izuzetno visokim bogatstvom. Analitičari smatraju da ovaj dogovor pozicionira PIF da profitira od rasta potražnje za ekskluzivnim turističkim iskustvima na Bliskom istoku i šire.

Spor Sa državom

Nažalost, Aman u Crnoj Gori na Svetom Stefanu ne radi zbog spora sa državom, čime zemlja gubi značajan broj visokoplatežnih gostiju. Mnogi turisti iz najekskluzivnijeg segmenta birali bi upravo Crnu Goru kao destinaciju zbog prisustva ovog prestižnog brenda.

kujem da se takvi projekti nastave i dodatno prošire - rekao je Šahmanović.

Na sastanku je razgovarano o zajedničkim projektima koji se odnose na povećanje energetske efikasnosti u javnim objektima, sa posebnim akcentom na novu fazu investicija u objekte Univerziteta Crne Gore, kao i na povećanje operativne efikasnosti elektrodistributivne mreže u Crnoj Gori. Razmatrana je i realizacija

Vlada dala zeleno svijetlo kompaniji Crnogorska plovidba

Dancima prodaju brodove za 13,2 miliona dolara

PODGORICA – Vlada je na jučerašnjoj elektronskoj sjednici dala zeleno svijetlo Crnogorskoj plovidbi da proda brodove ,,Kotor“ i ,,21. maj“ danskoj kompaniji K/S Navision grupa za 13,2 miliona dolara.

Prema saznanjima Pobjede, sinoć je Skupština akcionara ove kompanije tu odluku i zvanično verifikovala, a ugovor sa Dancima trebalo bi da bude potpisan danas. U informaciji Ministarstva pomorstva se navodi da su Dan-

ci spremni da za ,,Kotor“ plate 5,75 miliona dolara uz depozit od 39,12 odsto na escrow račun, a da im brod bude isporučen najkasnije do 1. decembra u luci Tyne u Velikoj Britaniji. Za brod ,,21.maj“ ponudili su 5,75 miliona dolara, uz depozit od 30 odsto, a brod bi trebalo da im bude isporučen u indijsku luku Paradip do 22. septembra.

U dokumentu Ministarstva pomorstva se navodi da su prvobitno pregovarali sa turskom kompanijom EOS Grupom pri čemu su izgubili značajno vrijeme. Oni su bili

prvorangirani, dok su nakon toga ušli u pregovore sa drugorangiranom danskom kompanijom, koja je prihvatila ko-

mercijalne uslove te avans iz kojeg bi trebalo da se namire obaveze prema posada i drugim povjeriocima. m.Lk.

Partnerstvo sa Amanom učvršćuje i Novak Đoković, jedan od najpoznatijih sportista svijeta, što dodatno pokazuje koliko ovaj brend privlači pažnju globalne elite. Đoković je zvanično angažovan kao Global

Wellness Advisor Amana, što ide dalje od obične promocije - on aktivno učestvuje u kreiranju iskustava i programa, čime se brend Aman dodatno pozicionira kao lider u luksuznom wellness turizmu. On nije samo lice ili ambasador u smislu reklame, nego ima aktivnu ulogu u savjetovanjuuključujući razvoj wellness sadržaja, savjeta za zdravlje/ fizičku spremnost, nutritivne prakse, itd. Aman je sinonim za ,,quiet luxury“ - luksuz bez pretjerivanja, zasnovan na vrhunskoj diskreciji, arhitektonskoj estetici koja se uklapa u prirodu i personalizovanoj usluzi. Gosti koji putuju u Aman rizorte, često nazivani ,,Aman-junkies“, ostaju lojalni brendu i destinacije biraju upravo prema njegovom prisustvu. To znači da bi Crna Gora, samo radom Amana, privukla profil turista koji troše višestruko više od prosjeka, produžavaju boravak i podižu imidž destinacije. Takvi gosti donose i indirektne benefite jer Aman, kao brend, pozicionira zemlju na mapu ultra-luksuznih odredišta, čime privlači nove investicije i povećava vrijednost čitave turističke ponude. N.KovaČEvIĆ

projekta Partnerstvo za implementaciju tržišta (PMI), kao i podrška koju je Vlada tražila od Svjetske banke u vezi sa agendom Pravedne tranzicije. Sastanak je bio prilika da se razgovara i o ostalim ključnim temama u vezi sa dekarbonizacijom i energetskom tranzicijom, uključujući finalizaciju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), ETS uredbu i usklađivanje sa evropskim pravilima. S. p.

Crna Gora mora postati kredibilna i konkurentna investiciona destinacija

PODGORICA - Javni dug je smanjen sa 105,1 na 60,7 odsto BDP-a, nezaposlenost je u julu na 9,03 odsto – prvi put jednocifrena u novijoj istoriji, naglasio je ministar finansija Novica Vuković i dodao da crnogorsko finansijsko tržište posjeduje značajne neiskorišćene potencijale.

- Sprovođenje reformi postavlja temelje za dinamičniji, transparentniji i otporniji finansijski sektor usklađen sa evropskim standardima i atraktivan za domaće i strane investitore. Snažna finansijska tržišta predstavljaju ključni stub za rast, podsticanje, inovacije i dugoročnu stabilnost. Naš cilj je jasan. Crna Gora mora postati kredibilna i konkurentna investiciona destinacija gdje povjerenje u institucije i vladajuća prava čini osnovu ekonomskog razvoja - poručio je Vuković na međunarodnoj konferenciji Montenegro Financial Markets, koju organizuje Komisija za tržište kapitala, Ministarstvo finansi-

ja i Centralnu banku (CBCG). Vuković je naveo da je Crna Gora napravila značajan iskorak u sprovođenju evropske agende i usklađivanju zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije. - Usvojeno je ukupno 22 zakona i to može da služi kao izuzetan primjer međuresornih institucija, gdje smo Ministarstvo finansija, CBCG, Komisija za tržište kapitala i Agencija za nadzor osiguranja, napravili izuzetan rezultat da smo zadali svima onima koji su odgovorni za svoja poglavlja da prate tempo koji smo uspostavili - naveo je Vuković.

Guvernerka CBCG Irena Radović, kazala je da je ovaj skup, za izuzetno kratko vrijeme, postao vrlo važna i jedna od uticajnijih regionalnih platformi za razmjenu ideja o razvoju finansijskih tržišta, o regionalnim izazovima i o inovacijama koje oblikuju budućnost finansija.

- Ne sumnjam da će konferencija biti značajan doprinos tom pravcu i da ćemo potvrditi za-

jednički rad da možemo izgraditi tržište koje je konkurentno, otporno i održivo, koje je integrisano nego što je to slučaj danas i koja pripada jedinstvenom evropskom prostoru gdje ne samo geografski, nego na svaki način pripada - rekla je Radović.

Prema njenim riječima, prisustvo partnera iz regiona i predstavnika međunarodnih institucija na konferenciji, pokazuje da je Crna Gora postala vidljivo čvorište u evropskoj debati, od tržišta kapitala i održivih finansija, preko inovacija u platnom prometu do novih izazova u formi kriptovaluta i rastuće geoekonomske fragmentacije.

Ona je kazala da sve tri institucije – Komisija za tržište kapitala, Agencija za nadzor osiguranja i CBCG, idu naprijed s novim direktivama i regulativama i rame uz rame sa EU 27. Radović se osvrnula i na napore CBCG da stvori pravni i institucionalni okvir, koji je u cjelosti kompatibilan sa standardima EU.

- Neupitno je da je naša ambicija jasna – da Crna Gora postane prva naredna članica EU, da kroz izgradnju inkluzivnog i integrisanog finansijskog sektora možemo donijeti konkretne koristi cijele ekonomije i građanima, ali i pokazati da proširenje može biti pokretač stabilnosti, rasta i sigurnosti za cijelu Evropu – rekla je Radović.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić, saopštio je da ih je ove godine, kao i prethodnih, okupila ista ideja – da unapredi finansijsko tržište kroz otvoreni dijalog, stručnu razmjenu i povezivanje sa evropskim i globalnim tokovima.

- Ali, sada nas okuplja i dodatna odgovornost da zadržimo i nadogradimo standard koji smo zajedno postavili - rekao je Drinčić.

On je rekao da je od prethodne konferencije do danas, tržište kapitala u Crnoj Gori prešlo važne korake.

- Usvajanjem šest zakona unaprijedili smo regulatorni okvir, te ojačali korporativno upravljanje i otvorili nova poglavlja kada je riječ o održivim finansijama. Ovogodišnja konferencija nastavlja misiju da se strateška vizija pretače u konkretne inicijative te da se donose adekvatni zaključci i otvaranje važnih pitanja - dodao je Drinčić.

On je naveo da konferencija Montenegro Financial Markets od prvog izdanja gradi regionalni evropski narativ i okuplja sve učesnike da analiziraju izazove i zajedničkim snagama traže rješenja. N.K.

Crnogorski mediji juče uglavnom solidarno bojkotovali događaj u Ministarstvu odbrane zbog diskriminacije medija i „srdačnog“ odbijanja zahtjeva za akreditaciju Anteni M

Ministarka medija ćuti dok Krapović guši slobodu medija

Odluka ministra odbrane Dragana Krapovića da uskrati akreditacije pojedinim redakcijama izazvala je talas osuda među medijima, nevladinim organizacijama, građanskim aktivistima i dijelom vlasti, najznačajniji mediji odlučili da ne prisustvuju događaju

PODGORICA - Novinarka

Pobjede se juče, kao i kolege iz svih značajnijih crnogorskih medija, solidarisala sa Antenom M i bojkotovala događaj u organizaciji Ministarstva odbrane kojim rukovodi Dragan Krapović, koji je taj medij „greškom“ obavijestio i pozvao na događaj, pa im nakon zahtjeva za akreditaciju - istu, uz srdačan pozdrav - odbio.

Iz Ministarstva odbrane je juče, nakon sastanka, saopšteno nešto drugo.

- Napominjemo da su, uz odobrenje ministra odbrane Dragana Krapovića, današnjem događaju u Vili prisustvovali svi akreditovani mediji - piše u saopštenju.

Pobjeda je bila akreditovana, ali nije prisustvovala jučerašnjem događaju, izražavajući

tako solidarnost sa kolegama i protiveći se gušenju slobode medija, govora i prava javnosti da zna.

Tom događaju je juče ipak prisustvovao portal Analitika, koji je prenio da je novinarka ipak puštena u Vilu Gorica. Događaj su pratili i portal Standard, kao i portali E i ETV, koji su prekjuče saopštili da nijesu dobili poziv, te da su ranije uklonjeni sa mejling-lista Krapovićevog resora.

KRAPOVIĆEV

„DIJALOG NA NIVOU“ U video-materijalu koji je MO poslalo medijima, u fajlu „Pitanja 1 i 2 oba ministra“, čuje se da novinar E portala kaže da su prisutni samo zbog ministra Slovenije, kojeg je upoznao sa diskriminatorskim odnosom Krapovića prema

Sever: Podsjetiti ministra na javnu funkciju

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever je juče Anteni M poručila da je Krapovićevo ponašanje nedopustivo i da ministra treba podsjetiti koja mu je funkcija. - Zabraniti dolazak na pres-konferenciju je nedopustivo ponašanje bilo koga prema bilo kojem mediju, a pogotovo prema mediju koji ima 30 godina tradicije, i pogotovo osobe koja obavlja javnu funkciju. Dakle, ne postoji nikakvo opravdanje

i ne postoji nikakav argument kojim bi se to moglo objasniti - ocijenila je Sever za Antenu M. Kazala je da bi vrlo rado upozorila i podsjetila našeg ministra i naše funkcionere koja je funkcija javnih osoba i ministara. - Oni služe javnosti. Novinari, mediji su ti koji prenose informacije. I isto tako vi radite u javnom interesu. Dakle, kada bih rekla iz nekakve perspektive evropske, zaista nedopustivo i

dijelu medija. Novinar je pitao i da li ministar Borut Sajovic smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija. On je odgovorio da je Crna Gora na putu demokratskih stremljenja te da su takvi putevi zahtjevni.

- Uvijek je lako doći do nekog nesporazuma i uvjeren sam da će se stvari, koje ne znam, sigurno riješiti, tako da će biti dobre za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će ovo jednom biti istorija - kazao je Sajovic. Nakon njega, ministar Krapović je kazao da je tačno da je napravljena omaška od strane PR tima, a povodom diskriminacije na koju je novinar ukazao, odgovorio je da njihovo prisustvo svjedoči da nije tako.

- Ono što želim reći i vama i

drugim medijima koji se iz nekog razloga osjećaju diskriminisani, je da ono što vi radite, po mom skromnom sudu, ako imam pravo na taj sklop, mene upućuje na zaključak da je u pitanju sunovrat novinarskih standarda - rekao je on. Dodao je da nije neko ko bi zabranio, čak i da ima zakonskih mogućnosti, da se nekome uskrati akreditacija.

- Naravno, vodićemo se u odnosu na ono što je vaš pristup i poštovanje novinarskih stan-

darda, dijalog na nivou na kojem vi odaberete - rekao je Krapović i dodao da ukoliko pojedini mediji odaberu da ne poštuju standarde, onda će i on zauzeti adekvatan stav u okviru onoga što je Ustav i Zakon.

- Naravno, mehanizmi koji postoje na raspolaganju su i nama i vama, i naravno, u okviru onoga što su evropski standardi - rekao je Krapović.

MINISTARKA BEZ

REAKCIJE

Ovakvu diskriminaciju medija, gušenje slobode govora i prava javnosti da zna, juče su osudila sva medijska tijela, građanski aktivisti, ali i pojedini predstavnici vlasti.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja pripada istoj političkoj partiji kao i Krapović, Demokratskoj Crnoj Gori (Demokrate), juče se, do zaključenja broja, nije oglašavala ovim povodom, kao ni zbog činjenice da je Krapović prekršio Zakon o medijima, član 38, u kojem jasno piše: „Novinaru se ne može odbiti akreditacija za bilo koji događaj koji organizuju su-

bjekti javnog sektora ili događaj koji organizuju drugi subjekti, a koji podrazumijeva učešće medija“. Dok medijska i laička javnost očekuje reakciju ministarke kulture, premijer Milojko Spajić je juče, odgovarajući na novinarska pitanja - između ostalog i o ovom slučaju - kazao da on to ne bi uradio i da je poslata loša poruka. Odgovarajući na pitanje Vijesti da li zbog takvog poteza razmišlja o smjeni Krapovića, rekao je da je svačija smjena uvijek u opticaju.

- Kao što smo rekli više puta, rekonstrukcije vlade treba da se dese i osvježenje vlade uvijek treba da bude tema i uvijek da bude aktuelna - rekao je. Premijer Spajić je pozvao sve ministre da sve svoje skupove i prezentacije otvore svim medijima i ocijenio da „nema razloga za drugačije ponašanje“.

OMBUDSMAN: JEDNAK PRISTUP ZA SVE

nešto što je vrijedno svakog upozorenja, alerta i prijave. A kada bih rekla iz ovih naših novinarskih cipela, imate punu moju podršku i, zaista, vašeg ministra treba podsjetiti koja je njegova funkcija, zašto je izabran, kojih je pravila dužan da se drži - poručila je Sever. Kazala je da je Antena M medij koji u javnom interesu prenosi informacije i da su oni dužni dati informacije kako bi se prenijele građanima.

- Meni jednostavno nije jasno, da vam pravo kažem, kako nekom to uopšte padne na pamet. Pogotovo

oni misle da na taj način nja. To jednostavno ne ide

prihvati javne dužnosti, u spreman da odgovara na

ovaj slučaj - pošalješ poziv i onda ga uskratiš, i vrlo je očito jasno zbog čega. Jer oni misle da na taj način mogu odabrati medije od kojih možda očekuju da neće imati neugodnih pitanja. To jednostavno ne ide tako - rekla je ona. Istakla je da kada se neko prihvati javne dužnosti, u krajnjem slučaju kada se kandiduje za nešto što je javna dužnost, mora biti spreman da odgovara na pitanja.

opcije ili vlade. Novinari su tu da postavljaju pitanja. Fizički uskratiti novinarima da rade svoj posao… pa

- Bila ta pitanja ugodna ili nici i PR bilo koje političke da rade svoj posao… pa sigurno vas neće ućutkati i jednostavno to se ne radi. Ovo sigurno nije evropski put. Bez obzira koliki su pritisci na novinare i novinarke i u evropskim zemljama, ovakve stvari se ipak ne mogu dogoditi i ne mogu tolerisati - zaključila je Sever.

- Bila ta pitanja ugodna ili neugodna. Novinari i novinarstvo nijesu glasnogovornici i PR bilo koje političke

Iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda pozvali su ovaj Vladin resor da omogući jednak pristup informacijama od javnog značaja, uz puno poštovanje načela transparentnosti i odgovornosti. - Praksa selektivnog odobravanja akreditacija na osnovu uređivačke politike ili prethodnog izvještavanja medija nije prihvatljiva - piše u saopštenju Ombudsmana, koji je i ranije ukazivao na

tu praksu.

Iz kancelarije su podsjetili da Evropski sud za ljudska prava u više presuda naglašava da javne institucije, uključujući i ministarstva, imaju pozitivnu obavezu da osiguraju ravnopravan pristup informacijama svim me-

dijima, osim ako postoji jasno opravdanje zasnovano na objektivnim i zakonski predviđenim kriterijumima. Zaštitnik podsjeća da pravo na informisanje nije privilegija, već jedno od osnovnih prava građana, koje se ostvaruje kroz rad slobodnih i profesionalnih medija. - Ograničavanje tog prava, te tema od javnog interesa samo određenim medijima i time uskraćivanje informisanja njihovom auditorijumu, šteti novinarskoj profesiji, medijskim slobodama u Crnoj Gori, ali i ukupnom demokratskom razvoju društva - poručeno je iz Kancelarije Zaštitnika.

MEDIJI SOLIDARNO

Najuticajniji crnogorski mediji juče su bojkotovali događaj u Vili Gorica. To je učinio i Javni servis RTCG. Generalni direktor Boris Raonić je na društvenoj mreži X napisao: - Jednak pristup svim novinarima i medijima nije privilegija, već zakonsko i demokratsko pravo. RTCG će uvijek stajati uz taj princip - jer bez slobodnih i ravnopravnih medija nema ni slobodnog društva - piše u Raonićevoj objavi. Agencija MINA je juče izdala saopštenje da neće pratiti događaj zbog odluke MO da uskrati akreditacije za pojedine medijske kuće i novinare. Iz Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), u reagovanju koje potpisuje izvršni sekretar Ranko Vujović, upozorili su da se ne radi samo o uskraćivanju prava jednoj redakciji, već o pokušaju uvođenja opasne prakse gušenja slobode medija, slobode informisanja i slobode izražavanja. Iz MSS su istakli da se publici tih medija uskraćuje pravo da zna o aktivnostima resora i državnih institucija koje se finansiraju od novca svih građana.

Navode da je Ministarstvo jasno pokazalo dvije stvarida postoji spisak nepodobnih medija i da je spremno da svjesno krši zakon i Ustav. - Podsjećamo ministra Krapovića i Ministarstvo odbrane da u demokratskoj državi mediji nijesu neprijatelji vlasti, već korektiv i servis građana. Svako ko pokušava da ih ućutka zapravo udara na temelje demokratije i šalje poruku da je

Komentar

Upravljanje otpadom

represija prihvatljiv način komunikacije sa javnošću - rekao je Vujović.

NVO ĆE OBAVIJESTITI

EU

NVO iz oblasti medija i zaštite ljudskih prava i građanski aktivisti su u zajedničkom obraćanju najoštrije osudili odluku ministra odbrane da bez ikakvog pravnog osnova uskrati prisustvo pojedinim medijima - Anteni M, portalu Analitika, TV E i portalu ETV. I oni su ukazali da je ministar prekršio Zakon o medijima i obaveze institucije koju vodi. - Uz to, uskraćivanje pristupa samo određenim redakcijama suprotno je i međunarodnim standardima zaštite slobode medija - navodi se u saopštenju.

Vlada Crne Gore, poručuju, dužna je da obezbijedi jednak tretman svim novinarima i medijima, bez obzira na njihovu uređivačku politiku. Pozvali su ministarku kulture i medija da jasno stane u odbranu novinara i medija čiji se rad ograničava od strane vlasti i najavili da će o ovom slučaju obavijestiti i međunarodne organizacije koje prate stanje slobode medija u Crnoj Gori. Potpisnici saopštenja su: Tea Gorjanc Prelević (HRA), Daliborka Uljarević (CGO), Maja Raičević (CŽP), Milka Tadić Mijović (CIN-CG), Mila Radulović (Društvo profesionalnih novinara Crne Gore), Milena Popović Samardžić (Ipso Facto), Olivera Nikolić (Institut za medije Crne Gore) i Goran Đurović (Media centar). Ovom reagovanju su se pridružile aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Paula Petričević. Sindikat medija Crne Gore je još prekjuče ukazao da je čin Ministarstva odbrane nedopustiv i direktan napad na slobodu informisanja. Istakli su da su takve prakse pokazatelj netransparentnog i autoritarnog odnosa prema medijima i da ne smiju imati mjesta u društvu koje teži demokratiji i evropskim vrijednostima. - Podsjećamo predstavnike vlasti da novinari moraju imati jednak pristup svim informacijama, bez obzira na uređivačku politiku medija u kojem rade - poručili su oni.

J. MARTINOVIĆ

Piše: Dr Ivana VOJINOVIĆ Direktorica Centra za klimatske promjene UDG

Upravljanje otpadom u Crnoj Gori i dalje je u fazi tranzicije. Iako su zakonski temelji postavljeni, a pojedine infrastrukturne tačke, poput regionalnih sanitarnih deponija „Livade“ i „Možura“, predstavljaju primjere sistemskog pristupa, stvarnost pokazuje da je naš odnos prema otpadu u velikoj mjeri reaktivan. Završavamo petu godinu bez Državnog plana upravljanja otpadom, pa samim tim i bez lokalnih planova. Nijesu urađeni ni planovi prevencije otpada na lokalnom nivou, a što su zahtjevi evropskog zakonodavstva i prvi važan korak ka izgradnji kulture reciklaže. Novo ambiciozno evropsko zakonodavstvo od Crne Gore kao države kandidata za članstvo u EU zahtijeva razvoj politike prevencije nastanka i ponovne upotrebe otpada, kako bi odvojeno sakupljanje otpada dominiralo, reciklaža postala pravilo, a odlaganje na deponije bilo svedeno na nužni minimum.

GOMILANJE OBAVEZA

Na teritoriji Crne Gore zvanično je popisano čak 346 neuređenih odlagališta otpada. U pregovorima sa EU u Poglavlju 27, Crna Gora je zatražila da joj se omogući da nakon očekivanog datuma ulaska u EU, u tzv. prelaznom periodu, konkretno do 2033. godine, ispuni sve brojne obaveze u oblasti upravljanja otpadom. Nažalost, naša država samo nastavlja sa gomilanjem tih obaveza, pa nam Evropska komisija ukazuje da nemamo uspostavljen sistem selekcije i reciklaže otpada, da se ne rješava pitanje privremenih odlagališta koja treba zatvoriti i sanirati, niti imamo viziju

U Crnoj Gori popisano čak 346 neuređenih odlagališta otpada

U pregovorima sa EU u Poglavlju 27, Crna Gora je zatražila da joj se omogući da nakon očekivanog datuma ulaska u EU, u tzv. prelaznom periodu, konkretno do 2033. godine, ispuni sve brojne obaveze u oblasti upravljanja otpadom. Nažalost, naša država samo nastavlja sa gomilanjem tih obaveza, pa nam Evropska komisija ukazuje da nemamo uspostavljen sistem selekcije i reciklaže otpada, da se ne rješava pitanje privremenih odlagališta koja treba zatvoriti i sanirati, niti imamo viziju u strateškom planiranju i investicijama

u strateškom planiranju i investicijama. Dakle, već se čini nedostižnim da se, čak i u srednjem roku, dostignu stope odvojenog sakupljanja i reciklaže od 50 odsto (makar za papir, metal, plastiku i staklo), obezbijedi adekvatan tretman tzv. posebnih tokova otpada (električnog i elektronskog, baterija i akumulatora, ambalaže), smanji količina biorazgradivog otpada koji završava na deponijama, izgradi infrastruktura po evropskim standardima, posebno na sjeveru Crne Gore, kao i saniraju neuređena odlagališta. Inspekcijski nadzor ne jača, i tu posebno zabrinjava to što nijesu obezbijeđena finansijska sredstva za osnivanje državne komunalne inspekcije, što je istovremeno i zakonska obaveza. Ako država želi građanima da pošalje poruku da je posvećena upravljanju otpadom, onda mora to da pokaže i kroz veći budžet, koji će stvoriti uslove za primjenu propisa i realizaciju projekata.

ZAKONI I OČEKIVANJA

U aprilu 2024. godine, Skupština Crne Gore donijela je novi zakon o upravljanju otpadom. I ovaj zakon, uostalom kao i prethodni, jasno definiše kako otpad mora biti tretiran, odložen i kontrolisan u svrhu zaštite zemljišta, voda, vazduha i zdravlja ljudi. Upr-

kos tome, u našoj državi se i dalje uglavnom odlaže miješani komunalni otpad. To stvara ogroman pritisak na regionalne deponije. Deponija „Livade“ danas preuzima otpad iz čak devet opština (Podgorica, Cetinje, Danilovgrad, Tuzi, Zeta, Plužine, Šavnik, Nikšić i Mojkovac), čime pokriva centralni i djelimično sjeverni region države. Na nju se dnevno dopremi više od 350t otpada na preko 100 kamiona, što u konačnom čini godišnji prijem od više od 100.000t komunalnog otpada. Tehnološki proces u sanitarnim kadama obavlja se u skladu sa zakonskom regulativom koja je prilagođena EU propisima, a što se konstantno dokazuje redovnim izdavanjem integrisanih dozvola za rad ovog postrojenja. Objekat ima prostorni kapacitet za šest sanitarnih kada. Kako je četvrta kada na izmaku kapaciteta, gradnja nove sanitarne kade je urgentna nužnost. Očekivati da deponija „Livade“ može funkcionisati bez širenja kapaciteta, u uslovima izostanka efikasnog sistema prevencije nastanka, selekcije (posebno primarne) i reciklaže otpada u široj društvenoj zajednici, potpuno je nerealno. Naime, bez pete sanitarne kade svih ovih devet opština, u kojima živi 50,1 odsto stanovnika Crne Gore, ostale bi bez alternati-

ve koja ispunjava EU tehničke i ekološke uslove za bezbjedno deponovanje otpada koji 317.031 stanovnik navedenih opština svakodnevno stvara. Svako drugo rješenje u ovom momentu vodilo bi ka neformalnim deponijama, zagađenju voda i vazduha, sanitarnim i epidemiološkim rizicima, kao i kršenju evropskih direktiva, jer nažalost naviku i obavezu reciklaže i ponovne upotrebe otpada koje pokušavamo da izgradimo godinama ne možemo stvoriti preko noći. Drugim riječima, izgradnja pete sanitarne kade na deponiji „Livade“ je pitanje javnog zdravlja i očuvanja životne sredine. Uz to, Direktiva o otpadu jasno predviđa da države članice EU moraju obezbijediti dovoljne kapacitete za obradu i odlaganje otpada u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom: prevencija, ponovno korišćenje, reciklaža, energetska valorizacija i, na kraju, deponovanje. Jasno je da se Crna Gora još dominantno nalazi na hijerarhijskoj ljestvici deponovanja. Zato su sanitarne kade, dok se ne izgradi kompletan lanac upravljanja otpadom, neizbježna nužnost. Ovdje treba naglasiti da sanitarna kada nije samo prostor na koji se otpad odlaže. To je složen inženjerski objekat sa višeslojnim zaštitnim sistemima, drenažama, prikupljanjem procjednih voda, sistemima za kontrolu emisija gasova, pa njeno projektovanje, izgradnja i upravljanje nijesu ad hoc poslovi. Izgradnja nove sanitarne kade na deponiji „Livade“ jeste nužan korak, ali ne smije biti jedini. Paralelno sa izgradnjom nove sanitarne kade, država mora snažno ulagati u infrastrukturu za selekciju i reciklažu otpada, kao i u edukaciju i promjenu svijesti građana i privrede. Dok god se selekcija i reciklaža budu tretirale kao alternativa, a ne kao prioritet, sistem će ostati preopterećen i dugoročno neodrživ, ali i nekonkurentan na evropskom tržištu koji je okrenut ka cirkularnoj ekonomiji i valorizaciji otpadnih materijala.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu Pobjedi da će novi zakon o visokom obrazovanju uputiti Vladi na usvajanje do kraja septembra, pojedini stručnjaci negoduju što se proces odužio

Studenti zaprijetili bojkotom, zakon na čekanju pet godina

PODGORICA – Prijedlog zakona o visokom obrazovanju biće upućen Vladi na usvajanje do kraja septembra, rečeno je juče Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore najavio je da će od oktobra krenuti u obustavu nastave ukoliko se ovaj propis urgentno ne usvoji do kraja septembra. Oni su to saopštili prekjuče, negodujući što se na usvajanje zakona o visokom obrazovanju čeka pet godina. Studenti su podsjetili da je još u maju utvrđen nacrt zakona, te da im je važno da se što prije usvoji, zato što propisuje fleksibilan model studiranja na fakultetima i omogućava studentima da nakon prve godine mastera dobiju diplomu. - Došli smo u situaciju da na samom početku nove studijske godine nije utvrđen prijedlog zakona. Sve prethodno je posebno zabrinjavajuće iz razloga što se dovodi u pitanje nivo ozbiljnosti sa kojim nadležni doživljavaju sistemski problem koji pogađa hiljade studenata u Crnoj Gori, a čije rješavanje se iz ove tačke gledišta čini na dohvat ruke –saopštili su studenti. Procedura donošenja novog zakona pokrenuta je još u vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić, ali javnosti nije razjašnjeno zašto je stopirana. Nakon toga se ovom temom bavio i ministar prosvjete Miomir Vojinović, no ni tokom njegovog mandata nije okončan posao, koji je potom naslijedila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović.

Procedura

Iz resornog ministarstva kažu Pobjedi da je nacrt zakona predložila radna grupa u maju, nakon čega je organizovana javna rasprava. - Prijedlog zakona je trenutno u fazi usaglašavanja i pribavljanja mišljenja od svih nadležnih ministarstava, onako kako je to propisano Poslovnikom Vlade i Skupštine. Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju će biti upućen Vladi na usvajanje do kraja septembra – rekli su oni. Iz ovog resora podsjećaju da su svi članovi radne grupe, između ostalog i studenti, aktivno učestvovali u izradi nacrta zakona i zahvaljujući njihovom posvećenom radu i konstruktivnim prijedlozima i sugestijama mogu se, kako ističu,

Prijedlog zakona je trenutno u fazi usaglašavanja i pribavljanja mišljenja od svih nadležnih ministarstava, onako kako je to propisano Poslovnikom Vlade i Skupštine, kažu iz MIPN

Savjetnica rektora za strateške politike Univerziteta Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak kaže da najava bojkota studenata ne dolazi iznenada, s obzirom na to da se proces donošenja akta odužio daleko izvan prihvatljivih okvira

pohvaliti kvalitetnim prijedlogom zakona o visokom obrazovanju.

Prolongiranje

Savjetnica rektora za strateške politike Univerziteta Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak kaže da najava bojkota Studentskog parlamenta ne dolazi iznenada, s obzirom na to da se proces donošenja novog zakona o visokom obrazovanju odužio daleko izvan prihvatljivih okvira. Nova akademska godina samo što nije počela, a zakon koji bi trebalo da definiše njeno normativno okruženje i dalje nije ni blizu usvajanja, rekla je Bošnjak za Pobjedu.

- Iako nije sasvim jasno gdje leži suštinski problem, evidentno je da je cijeli proces pratio

niz neobičnih i simptomatičnih obrta. Ne isključujem mogućnost da su razne interesne grupe, vođene profitnim motivima, imale određeni uticaj, budući da je sektor visokog obrazovanja postao izuzetno unosan – rekla je ona. Bošnjak dodaje da je bojkot studenata sve izvjesniji, budući da je gotovo nemoguće da zakon bude usvojen u predviđenim rokovima.

- Naime, da bi stupio na snagu, prijedlog mora najprije biti usvojen na Vladi Crne Gore, a potom proslijeđen Skupštini, koja je trenutno u vanrednom zasijedanju. S obzirom na strogu proceduru zakazivanja vanrednih sjednica Skupštine, teško je očekivati da će svi koraci od zakazivanja same sjednice, razmatranja prijed-

loga zakona – uključujući prvo i drugo čitanje – biti realizovani u tako kratkom roku. Uz to, kako se radi o sistemskom zakonu, očekujem pojačano interesovanje poslanika i niz amandmana koji bi mogli dodatno usporiti proceduru - navela je Bošnjak.

Bošnjak podsjeća da je Univerzitet Crne Gore, kao jedini državni univerzitet, još ranije ponudio saradnju Vladi u kreiranju strateških politika, a time i strateških pravaca razvoja visokog obrazovanja, ali za sada izostaje konkretna reakcija s druge strane.

- Ukoliko postoje dileme ili otvorena pitanja, naša akademska zajednica raspolaže velikim kadrovskim kapacitetima koji mogu dati značajan doprinos u traženju optimal-

Studenti traže da se izmjene zakona usvoje do kraja septembra

Kaluđerović: Studenti traže jasna pravila i sigurnost

Za višu pravnu savjetnicu u Centru za građansko obrazovanje Snežanu Kaluđerović najava studenata da će bojkotovati nastavu je ozbiljan znak koliko je važno konačno usvojiti zakon o visokom obrazovanju, čija se izrada vuče još

od 2021. godine. - Već četiri generacije studenata čekaju obećanu reformu koja bi im omogućila kraće osnovne studije i fleksibilniji izbor na master nivou. Studenti s pravom traže jasna pravila i sigurnost, a država mora prepo-

nih rješenja – rekla je Bošnjak. Iako je Univerzitet, kako dodaje, imao svog predstavnika u radnoj grupi za izradu zakona, čini se da je cijeli proces zakočen na višem nivou odlučivanja.

- U međuvremenu, studenti –kao ključni akteri sistema – sve otvorenije izražavaju nezadovoljstvo i spremnost na institucionalni otpor, što je i razumljivo – kaže Bošnjak.

Pobjeda je juče razgovarala i sa pojedinim dekanima Univerziteta Crne Gore. Neki od njih kažu da očekuju da zakon bude usvojen, te da je u svakom slučaju nesporno da studenti imaju pravo da izraze svoje nezadovoljstvo.

Studentski parlament najavio je da bi radikalnije reagovali počevši od 6. oktobra po principu da bi jedne nedjelje obustavili nastavu na dan, druge nedjelje na dva dana, treće na tri dana...

novine

Kako je Pobjeda nedavno pisala, novim zakonom o visokom obrazovanju predviđeno je da fakulteti mogu da se opredijele za određeni model studiranja - 3+1+1+3 (osnovne, specijalističke, magistarske, doktorske), 3+2+3 (osnovne, master, doktorske) ili 4+1+3 (osnovne, magistarske, doktorske), što je

znati hitnost situacije. Držati mlade godinu duže u sistemu nego što je potrebno ne samo da usporava njihov ulazak na tržište rada, već i podstiče odlazak iz Crne Gore – rekla je ona. Kaluđerović ističe da je zato u interesu svih da se dijalogom dođe do rješenja, jer studenti ne smiju biti taoci političkih ili administrativnih kašnjenja.

najvažnija novina koju donosi ovaj akt. Studenti su nedavno negodovali što je brucošima onemogućeno da od ove studijske godine biraju fleksibilan model studiranja. Oni su ranije u više navrata ukazivali da je hitno potrebno izmijeniti model studiranja, te da je sporan onaj koji je uveden 2017. godine – 3+2+3 (osnovne, master, doktorske), jer su na tržištu studenti sa završenim osnovnim studijama nekvalifikovani, a sa završenim masterom – prekvalifikovani za razne poslove. Iz Studentskog parlamenta, s druge strane, ukazivali su na važnost toga što je radna grupa prihvatila njihov prijedlog da se kroz takozvano prelazno rješenje uredi status studenata dvogodišnjih master studija. Ovim se normira mogućnost da se studentu, na lični zahtjev, nakon uspješno završene prve godine dvogodišnjih master studija (položenih svih planom i programom predviđenih ispita) izda diploma obima 240 ECTS (VII-1 stepen kvalifikacija prema nacionalnom okviru kvalifikacija – NOK) kako bi mogao da se zaposli. Objasnili su da je propisano da studenti koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona upisani na studijske programe po modelu 3+2 mogu da završe studije i da steknu diplomu obima 240 ECTS kredita ako su stekli 60 ECTS kredita master studija. - Ovo bi značilo da će se ispraviti dugogodišnja sistemska nepravda prema svim onim generacijama studenata koji su studije upisali po modelu studija 3+2+3 počev od studijske 2017/18. godine, pa sve do danas, uključujući i generaciju/e koju/e ćemo ove godine upisati na osnovne, odnosno na master studije – naveli su oni. n. ĐurĐevac

Istražitelji tvrde da je počinjeno četiri od pet genocidnih akata

POJAS GAZE - Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija optužila je juče Izrael da je ,,počinio genocid u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine sa namjerom da uništi Palestince, dovodeći u pitanje premijera Benjamina Netanjahua i druge izraelske zvaničnike“. Komisija, koja ne govori u ime UN, ,,zaključila je da se genocid dešava u Gazi i da se nastavlja“ na palestinskoj teritoriji, rekla je za AFP predsjednica tog tijela Navi Pilaj i dodala da je ,,odgovornost na državi Izrael“. Izrael je kategorički odbacio ,,taj pristrasan i obmanjujući izvještaj i pozvao na hitno raspuštanje“ komisije, saopštila je izraelska diplomatija. Objavljivanje izvještaja komisije dolazi skoro dvije godine poslije početka rata, izazvanog napadom palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Od tada se izraelski premijer

Benjamin Netanjahu zavjetovao da će uništiti islamistički pokret koji je preuzeo vlast u Gazi 2007. godine. Istražna komisija je zaključila da su izraelske vlasti i snage bezbjednosti počinile ,,četiri od pet genocidnih akata“ definisanih Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. Komisija je zaključila da su izraelski predsjednik Isak Hercog, premijer Benjamin Netanjahu i bivši ministar odbrane Joav Galant ,,podstakli genocid i da izraelske vlasti nijesu preduzele mjere“ da ga spriječe.

- Jasno je da postoji namjera da se unište Palestinci u Gazi kroz djela koja ispunjavaju kriterijume utvrđene Konvencijom o genocidu - rekla je Navi Pilaj koja je bila predsjednica Međunarodnog krivičnog tribunala za Ruandu i sudija Međunarodnog krivičnog suda. Najviši izraelski lideri ,,orkestrirali su genocidnu kampanju“, dodala je ona.

Komisija nije pravno tijelo, ali njeni izvještaji mogu povećati diplomatski pritisak i poslužiti za prikupljanje dokaza koje sudovi mogu koristiti. Evropska unija je juče upozorila da će izraelski kopneni napad na grad Gazu povećati broj smrtnih slučajeva i razaranja i pogoršati već ,,katastro-

falnu“ humanitarnu situaciju na toj teritoriji. - EU je dosljedno pozivala Izrael da ne intenzivira operacije u gradu Gazi. Vojna intervencija će dovesti do većeg razaranja, većeg broja smrtnih slučajeva i većeg broja raseljavanja, a jasno smo stavili do znanja da će to takođe po-

Podignuta optužnica protiv bivšeg ministra građevinarstva Srbije Gorana Vesića i još 12 osoba nakon pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu

Terete

ih za teška krivična

djela protiv opšte sigurnosti

goršati već katastrofalnu humanitarnu situaciju i ugroziti živote talaca - rekao je portparol EU Anuar El Anuni, prenosi AFP. Portparolka Komisije Paula Pinjo rekla je da će se komesari EU u srijedu složiti da uvedu nove sankcije protiv Izraela zbog rata u Gazi.

- Komesari će usvojiti paket mjera protiv Izraela. Konkretno, prijedlog za suspenziju određenih trgovinskih odredbi u sporazumima između EU i Izraela - rekla je novinarima. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je 11. septembra da će tražiti sankcije i djelimičnu obustavu trgovine sa Izraelom zbog rata u Gazi. EU, koja broji 27 zemalja, duboko je podijeljena u pristupu Izraelu i Palestincima i nije jasno da li će se pronaći većina koja će podržati sankcije i trgovinske mjere, prenio je ranije AP.

Skoro 65.000 ljudi je ubijeno u Gazi od početka rata, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi kojom upravlja Hamas, a koje Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim. Rat u Gazi počeo je nakon smrtonosnog napada Hamasa, palestinske grupe koju SAD i EU smatraju terorističkom, 7. oktobra 2023. godine unutar Izraela.

Trinaestoro optuženih

Podignutom optužnicom je obuhvaćeno trinaest osoba: Goran Vesić - bivši ministar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Jelena Tanasković - bivši vršilac dužnosti generalnog direktora Infrastruktura željeznice Srbije a.d.

Anita Dimoski - bivši vršilac dužnosti pomoćnika ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Nebojša Šurlan - bivši generalni direktor Infrastruktura željeznice Srbije a.d.

Slobodan Naumović - odgovorni projektanta građevinske konstrukcije

Milan Jelkić - glavni projektant idejnog projekta, Liljana Milić-Marković - glavni projektant projekta za građevinsku dozvolu,

Milan Spremić - izvjestilac Republičke revizione komisije

Jasna Stojiljković-Milić - lice odgovorno za tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu, Zorica Slavković-Milić i Dušan Janković - lica odgovorna za izvođenje građevinskih radova

Marina Gavrilović i Dejan Todorović - lica odgovorna za stručni nadzor nad izvođenjem radova

da proizvoljna nagađanja u javnosti ne doprinose sprovođenju istrage. Navodi Optužnice su potpunosti potkrijepljeni prikupljenim dokazima koji potvrđuju opravdanu sumnju da su optuženi izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu očekuje da će Optužnica u najkraćem roku da stupi na pravnu snagu za sve optužene. Time bi se na javnom suđenju započelo izvođenje dokaza, kako tužilaštva tako i odbrane, u cilju utvrđivanja krivične odgovornosti pred sudom. Nezavisna komisija UN optužila Izrael za genocid u Pojasu Gaze, Izrael kategorički odbacio taj izvještaj

NOVI SAD - Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv 13 osoba zbog pada nadstrešnice Željezničke stanice u tom gradu, među kojima je i Goran Vesić - bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Optužnicom im se stavlja na teret izvršenje krivičnog djela teška djela protiv opšte sigurnosti.

- Povodom tragičnog događaja od 1. novembra 2024. godi-

ne kada je usljed rušenja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu život izgubilo 16 lica i jedno teško povrijeđeno, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 16. septembra 2025. godine, u skladu sa zakonom, podiglo Optužnicu protiv 13 optuženih zbog opravdane sumnje da su učinili krivična djela koja se pravno kvalifikuju kao teška djela protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika - navode iz Tužilaštva.

Dodaje se da je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu u dopuni istražnog postupka u potpunosti postupilo po Odluci Vijeća Višeg suda u Novom Sadu br. KV. 1408/24 koja je dostavljena tom tužilaštvu 11. aprila 2025. godine. U saopštenju navode da je posljednja istražna radnja preduzeta 12. septembra 2025. godine, nakon čega je 15. septembra 2025. godine donijeta Naredbu o završetku dopune istrage čime je

okončan istražni postupak. Tokom istrage, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je postupalo u okvirima nadležnosti i u interesu istrage. Svjesno značaja ovog postupka, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je koristilo sve raspoložive ljudske i materijalne resurse kako bi se utvrdilo potpuno činjenično stanje, piše Nova.rs. Podignutom optužnicom je obuhva ć eno 13 optuženih zbog krivičnih djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta – stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, krila B, iako su u toku bili građevinski radovi i za koji objekat nije izdata upotrebna dozvola. Zatim zbog krivičnog djela u vezi sa prethodnim neodržavanjem konstrukcije objekta stanične zgrade i zbog krivičnih djela u fazi projektovanja i izvođenja radova prilikom renoviranja stanične zgrade Železničke stanice u Novom Sadu. Optužnicom je predloženo da Viši sud u Novom Sadu prema svim okrivljenima odredi pritvor zbog i dalje velikog uznemirenja javnosti koje može ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka. U odnosu na pojedine optu-

žene predloženo je određivanje pritvora i zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo. U cilju zaštite interesa svih ošte ć enih, Optužnicom je predloženo da sud ovlašćenim licima dosudi imovinskopravne zahtjeve. Predloženo je da se svim optuženima izrekne mjera bezbjednosti Zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, kao i da se svi optuženi obavežu da u cjelini naknade troškove krivičnog postupka. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu pozdravlja konstruktivno učešće javnosti u ovom predmetu. Ujedno napominjemo da Više javno tužilaštvo postupa u javnom interesu, te

Troje okrivljenih u predmetu za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić otkazali punomoćja braniocima

Miloševiću, Bešoviću i Rakočeviću sudiće se u odvojenom postupku

PODGORICA – Sudija Višeg suda Radovan Vlaović razdvojio je postupak za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u odnosu na Marija Miloševića, Filipa Bešovića i Gorana Rakočevića koji su uoči suđenja otkazali punomoćja svojim braniocima.

Na početku suđenja sudija Vlaović saopštio je da su optuženi o odluci podneskom obavijestili predsjednika Vi-

šeg suda Zorana Radovića i da su kao razlog naveli da se pridružuju štrajku dijela pritvorenika zbog loših uslova u Istražnom zatvoru.

Sudija je potom pozvao okrivljene da izaberu nove branioce, ali se tada za riječ javio Milošević. – Sedam godina navršilo se 17. jula 2025. otkako se nalazim u pritvoru, a još u ovom postupku nijesam iznio odbranu. Cilj ovog postupka nije da se dođe do istine, već samo da duže

Lutovac: Pravosuđe

ostanem u pritvoru. Smatram da nema svrhe da učestvujemo i dajemo legitimitet postupku. Ne želimo da uzimamo druge branioce, jer se sve vodi samo da ostanemo zatvoreni – rekao je Milošević.

Sudija Vlaović uzvratio je da vijeće ne snosi odgovornost za odugovlačenje, nakon čega je donio rješenje da se postupak razdvoji u odnosu na Miloševića, Bešovića i Rakočevića. On je kazao da na to rješenje žalba nije dozvoljena, na što

na ivici ambisa

Advokat Branislav Lutovac je u pauzi suđenja saopšio novinarima da se crnogorsko pravosuđe nalazi u ozbiljnoj krizi. – Početak suđenja pokazuje koliko je pravosuđe u problemu. Optuženi su u znak protesta otkazali punomoćja i natjerali sud da razdvoji postupak. To je bio razlog što je odbrana tražila izuzeće predsjednika vijeća. Moramo svi, sudije, tužioci, izvršna vlast i advokati, konačno, da se uozbiljimo i analiziramo probleme. Inače, pravosuđe ćemo dovesti na ivicu ambisa. A tu smo već, na samoj ivici, da potpuno parališemo jedan od najznačajnijih instituta države – rekao je Lutovac.

je odbrana burno reagovala. Advokat Marko Radović odmah je zatražio izuzeće predsjednika vijeća. - Ovom odlukom povrijeđeno je pravo na odbranu. Isključivanjem Rakočevića mom branjeniku Dejanu Vukašinoviću onemogućeno je da se izjasni o njegovoj odbrani, a isto tako biće spriječeni i ostali optuženi. To dovodi u pitanje nepristrasnost predsjednika vijeća – rekao je Radović. Prijedlog je podržao i advokat Miloš Vuksanović, podsjećajući da je sud ranije odbio razdvajanje postupka, a sada je odlučio suprotno. Nakon pauze, predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio je zahtjev za izuzeće sudije Vlaovića, pa je suđenje nastavljeno.

Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeno je 14 osoba.

Za napad na novinarku Oliveru Lakić 8. maja 2018, ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja iste godine, kao i šverc 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru u januaru 2021. na optužnici su Mario Milošević, Filip Bešović, Goran Rakočević, Milan Vujotić, bivši policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Veselin Bubanja, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović.

Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, tešku tjelesnu povredu, neovlašćenu proizvodnju i promet droge, te nedozvoljeno držanje oružja i eksploziva.

Suđenje se nastavlja danas. B. R.

Odloženo suđenje grupi Milete Ojdanića i Ljuba Milovića, među čijim pripadnicima se našao i nekadašnji predsjednik budvanske opštine Milo Božović Adžiću ukinut

PODGORICA - Tihomiru

Adžiću, jednom od optuženih za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Milete Ojdanića i Ljuba Milovića, juče je u podgoričkom Višem sudu ukinut pritvor uz mjeru nadzora zabrane napuštanja boravišta i obaveznog javljanja policiji svakih petnaest dana.

Za razliku od Adžića, sud nije prihvatio prijedloge da se ista mjera primijeni i na Bojana Ojdanića i Gorana Stojanovića, koji ostaju u pritvoru. Ove odluke sud je donio prije nego je ročište odložio za 3. oktobar do kada treba da odluči o prijedlogu advokata Marka Radovića da se ovaj postupak spoji sa procesom koji se protiv Milete Ojdanića vodi pred

Osnovnim sudom u Kotoru, jer, kako je kazao, oba predmeta počivaju na istim dokazima. Sud će o ovom zahtjevu naknadno odlučiti. Tokom ročišta, optuženi i njihovi branioci ukazali su sudu na, kako su naveli, neadekvatne uslove u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) kada je u pitanju čitanje dokaza u elektronskoj formi.

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija prati zdravstveno stanje stanara Istražnog zatvora koji štrajkuju glađu

ZIKS

Naveli su da je u Istražnom zatvoru na raspolaganju samo jedan računar za više od 50 optuženih, te da im je iz UIKS-a

PODGORICA – Broj pritvorenika koji štrajkuju nezadovoljni uslovima u Istražnom zatvoru juče se duplirao, pa se njih 66 našlo pod posebnom pažnjom zatvorskih čuvara i medicinskog osoblja koje prati njihovo zdravstveno stanje. Od njih 66 koliko ih je juče u štrajku, 48 pritvorenih lica odbija hranu.

Iz UIKS-a su kazali da pritvorenim licima, koja učestvuju u štrajku glađu, obezbijeđuju sveobuhvatnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu.

- Medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno. Pored pojačanog angažmana medicinskog osoblja, učestali su i obilazak i nadzor od službe obezbjeđenja, a sve u cilju očuvanja bezbjednosti i pravovremene reakcije u slučaju bilo kakvih promjena u stanju pritvorenih lica, navode iz UIKS-a.

Dodaju da će nastaviti da preduzimaju sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

Pritvorenici su nezadovoljni uslovima u Istražnom zatvo-

saopšteno da bi mogli nabaviti uređaje za pregled dokaza bez internet konekcije, ukoliko to sud odobri. Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva nalaze se Ljubo Milović, Milo Božović, Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (ranije Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović.

Prema ranijim podacima iz tužilaštva, optuženi se terete za

ru, kao i dužinom pritvora, za koji kažu da postaje kazna. Zatražili su da se umjesto pritvora odredi alternativna mjera, odnosno da im se omogući nošenje nanogice.

Zahtijevaju i da se visina jemstva odredi po težini djela, te da predstavnici u pravosuđu poštuju zakon i Ustav Crne Gore.

- Poštovati odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Suda pravde u Luksemburgu, domaća načela i opšteprihvaćeno međunarodno pravo, kao i pravo na pravično suđenje i odbranu – navodi se u dopisu pritvorenika Istražnog zatvora.

U zahtjevima su naveli da se spoje predmeti gdje su isti ljudi, isti period, iste radnje u teškoj organizaciji u produženom trajanju i da se, kako navode, ne potvrđuju optužnice po automatizmu i „istrage vode na glavnom pretresu“. Pritvorenici su tražili od advokata angažovanih po službenoj dužnosti da ne ulaze u predmete i poručili im da se ne igraju s njihovim i životima i životima njihovih porodica. Oni su pozvali sve visoke funkcionere, kao i političke aktere u koaliciji koji žele pravnu državu, da javno odgovore da li se mora poštovati zakon i Ustav Crne Gore i odluke ESLJP, kao i pravna zaštita iz čl. 31 EU Direktive 2014/41. A.R.

više teških krivičnih djela, uključujući: stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, oko 4,3 tone kokaina, pranje novca u iznosu od oko sedam miliona eura, izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, odavanje tajnih podataka, zloupotrebu službenog položaja.

Prema navodima tužilaštva, ova kriminalna organizacija djelovala je u periodu od 2019. do februara 2021. godine, ne samo u Crnoj Gori već i u više država Evrope i Južne Amerike. B.R.

Uspješno

Spajić: Crna Gora konačno raskrstila sa švercerskom prošlošću

PODGORICA – Uništenje milion i 700.000 kilograma zaplijenjenog duvana u Slobodnoj zoni Luka Bar, vrijednog blizu 200 miliona eura, predstavlja istorijski iskorak Crne Gore u borbi protiv šverca ali i jasan signal vlasti da prekine praksu koja je decenijama urušavala ugled države, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.

Ceremoniji kojom je ozvaničen završetak aktivnosti na uništenju zaplijenjenih duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni prisustvovali su premijer Spajić, članovi Koordinacionog tima za popis oduzete robe u Slobodnoj zoni „Luka Bar“, predstavnici Delegacije EU i Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.

- Ovo je jasan signal vladavine prava, ne samo domaćoj javnosti i čitavom svijetu, da je Crna Go-

ra najzad raskrstila sa švercerskom prošlošću. Na transparentan i ekološki prihvatljiv način i u saradnji sa našim partnerima iz EU i Velike Britanije, uništeno je million i 700.000 kilograma duvana. To je 90 odsto ukupne količine duvanskih proizvoda koji su se nalazili u skladištu Slobodne zone „Luka Bar“, dok je ostatak cigareta predmet krivičnih postupaka i kao dokazni materijal izuzete su iz procesa uništenja - istakao je predsjednik Vlade. Kako je dodao, vrijednost uništenih cigareta u slučaju njihove prodaje na tržištu iznosila bi blizu 200 miliona eura, uzimajući u obzir minimalnu maloprodajnu cijenu cigareta u Crnoj Gori. - Uništenje je na kredibilan i dobro uređen način, uz zaštitu životne sredine, sprovelo preduzeće „Deponija“ Podgorica – sve je urađeno modernom industrijskom drobilicom na licu mjesta

i pod video nadzorom – ukazao je Spajić. Ovim uništenjem, kako je istakao, riješeno je pitanje postu-

panja sa oduzetim duvanskim proizvodima, koji se više ne mogu skladištiti u Slobodnoj zoni, što je i predviđeno Nacrtom

Apelacioni sud ukinuo presudu predsjedniku borda direktora kompanije ,,Montena invest“ sa Kipra, optuženom da je nanio tri miliona štete budžetu Gardaševiću će se ponovo suditi zbog privatizacije Hotela

PODGORICA – Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je presudu kojom je Neđeljko Gardašević (81), vlasnik kompanije „Montena Invest“ sa Kipra, u martu ove godine osuđen na godinu zatvora uz obavezu da u državni budžet uplati tri miliona eura zbog falsifikovane garancije ruske Sberbanke, korišćene u postupku privatizacije Hotela „As“ u Perazića dolu. Predmet je vraćen Višem sudu u Podgorici na ponovno suđenje. Sudije Apelacionog suda su ocijenile da prvostepena presuda, koju je izrekao sudija Goran Šćepanović, ne sadrži „jasne i dovoljne razloge u pogledu odlučnih činjenica“, što prema zakonu predstavlja osnov za njeno ukidanje.

– Nije precizno obrazloženo na kojim dokazima je zasnovan zaključak da su ispunjene sve pravne i činjenične pretpostavke za krivično djelo koje se stavlja na teret okrivljenom. Takođe, nedovoljno je razjašnjeno kako su interpretirane pojedine tvrdnje i prilozi u spisu, niti je ustanovljeno koji su elementi osporeni, a koji potvrđeni. Ta-

kvi propusti otežavaju pravnu kontrolu presude i ostvarivanje prava na odbranu – naveli su iz Apelacionog suda. Prema navodima iz optužnice, „Montena Invest“ je prilikom privatizacije Hotela „As“ 2013. godine Vladi dostavila garanciju ruske Sberbanke u iznosu od tri miliona eura, kojom je garantovano ulaganje od 50 miliona eura u izgradnju kompleksa. Kasnije se ispostavilo da je dokument falsifikovan. Sberbanka iz Moskve obavijestila je Viši sud u Podgorici da garancija nikada nije izdata, iako je kompanija Gardaševića aplicirala za njen dobijanje.

Njihov menadžment je potvrdio da „Montena Invest“ nije ispunila potrebne uslove. Time je opovrgnuta odbrana Gardaševića da je garanciju pribavio preko brokerske kuće „Miraž“ i Aleksandra Stepavoja, kojima je, kako tvrdi, platio proviziju od 195.000 eura.

Gardašević je pred sudom tvrdio da je uvjeren da je garancija bila autentična, jer je imala potpis i vodeni žig. On je naveo da je Sberbanka mogla odbiti isplatu iz više razloga, uključujući i geopolitičke okolnosti nakon krimske krize i sankcije EU prema Rusiji. – Vjerujem da direktor Sberban-

ke nije imao hrabrosti da Crnoj Gori isplati tri miliona eura zbog sankcija – kazao je Gardašević pred Višim sudom. Njegov branilac, advokat Miloš Vuksanović, istakao je da tužilaštvo nije pribavilo ključni iskaz Aleksandra Stepavoja, iako bi on mogao razjasniti slučaj. – Ako postoji odgovornost, ona leži na brokerskoj kući „Miraž“ i Stepavoju, a ne na investitoru. Gardašević nije imao namjeru da prevari državu, niti je učestvovao u falsifikovanju dokumentacije – kazao je Vuksanović prilikom izlaganja završne riječi. Hotel „As“ je prvobitno prodat 2002. godine rusko-crnogorskoj kompaniji „Nega turs“ za pet miliona njemačkih maraka. Država je prihodovala tri, a Budvanska rivijera dva miliona maraka. Ugovorom je bilo predviđeno ulaganje od 22 miliona maraka i završetak radova do kraja 2003. godine, što se nikada nije dogodilo.

Vlada Crne Gore je 2014. godine dala novu šansu projektu, potpisujući aneks ugovora sa „Montena Investom“, uz dostavljanje bankarske garancije Sberbanke od tri miliona eura.

Međutim, kada je Vlada 2016. pokušala da aktivira garanciju zbog neispunjenih obaveza, utvrđeno je da je riječ o falsifikatu.

Specijalno tužilaštvo ocijenilo je da je na taj način kompanija pribavila imovinsku korist od tri miliona eura na štetu crnogorskog budžeta. B.R.

skladištenja, privremeni smještaj, pretovar i tranzit duvana i duvanskih proizvoda. To znači da više nema mogućnosti za šverc preko luke - rekao je predsjednik Vlade. Istakao je da ,,zabranom skladištenja cigareta u Slobodnoj zoni i uništenjem oduzetih cigareta zatvaramo jedno poglavlje i pokazujemo da Crna Gora više nije i neće biti jedna od glavnih tranzitnih tačaka u nelegalnom prometu cigareta“. Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori Don Meken kazala je da je ovo veliki korak za Crnu Goru.

zakona o slobodnim zonama koji je prošao javnu raspravu. - Dakle, novi propisi predviđaju zabranu proizvodnje, obrade,

- Vlada je djelovala odlučno da uništi duvan na transparentan i kredibilan način i UK je rado podržalo ove napore. Svakodnevno smo pratili proces i pomogli u realizaciji plana, koji su sproveli Uprava policije, Carina, preduzeća Deponija. Takođe mi je drago što sve ovo radimo u bliskoj saradnji sa EU - kazala je Meken. Iz kabineta predsjednika Vlade je saopšteno i da je u oktobru i novembru 2024. godine Uprava carina, uz aktivno učešće službenika Uprave prihoda i carina Ujedinjenog Kraljevstva (HMRC) i službenika crnogorske Uprave policije, uspješno realizovala popis oduzetih duvanskih proizvoda, u skladu sa utvrđenom metodologijom, a uništavanje zaplijenjenog duvana započelo je 24. juna 2025. godine. Podršku u realizaciji ovog procesa osim HMRC dala je i EU. B.R.

Specijalno tužilaštvo predalo sudu nove dokaze za šverc cigareta

Srđan Jokić i Marinko Koprivica na još jednoj

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo je predalo optužnicu protiv Marinka Koprivice i Srđana Jokića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje, učinjeno u saizvršilaštvu.

Kako je saopšteno, okrivljenima se stavlja na teret da su, tokom 2020. i 2021. godine, postali članovi kriminalne organizacije koju je sa nepoznatim licem, od 2019. do 2021. godine, organizovao Aleksandar Mijajlović“. U istoj organizaciji, prema navodima iz optužnice, učestvovali su i D.J., Z.Đ., G.V., D.B., M.R., R.R. i M.M., kao i druga, za sada nepoznata lica. Tužilaštvo navodi da je cilj ove kriminalne grupe bio da se bavi „krijumčarenjem neocarinjenih cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem na teritoriji Crne Gore i drugih zemalja, radi sticanja nezakonite dobiti i moći, ali i pranjem tako stečenog novca“.

Protiv pomenutih lica je Specijalno državno tužilaštvo već podiglo optužnicu 10. juna 2025. godine, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, više

produženih krivičnih djela krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Optužnicom se takođe navodi da su se Koprivica i Jokić, kao pripadnici kriminalne organizacije, u dužem vremenskom periodu bavili „krijumčarenjem velike količine cigareta na teritoriji Crne Gore“. Jokić se već našao na optužnici kao pripadnik grupe koju je predvodio Saša Pekić dok je Koprivica optužen da je dio kriminalne organizacije Strahinje Koprivice

Jokić je uhapšen krajem decembra 2024. godine, a početkom jula 2025. godine pušten je na slobodu uz jemstvo od 557.445 eura.

Marinko Koprivica uhapšen je krajem oktobra prošle godine zbog pripadništva grupi Strahinje Koprivice. Prilikom iznošenja odbrane pred Vipim sudom negirao je krivicu.

Istakao je da nije koristio aplikaciju ,,Skaj“ i da nema nikakve veze sa švercom cigareta. Tvrdio je da se bavio ugostiteljstvom i da je optužnica ,,igranka pojedinaca iz vlasti“ usmjerena protiv njega i njegove porodice. B.R.

Cetinje: Komandir Službe zaštite i spašavanja o uslovima za rad i mogućnostima da se poboljšaju

Ćećanović: Sjete nas se samo kad je sezona požara

Zadovoljan je radom lokalne uprave koja, kako kaže, izlazi u susret njihovim zahtjevima. Sa druge strane, smatra da ima dosta stvari koje treba uraditi na državnom nivou. Oprema je na zadovoljavajućem nivou, ali je vozni park sa četiri kamiona i isto toliko manjih vozila – nedovoljan

CETINJE - Ljeto je na izmaku, požari su ugašeni i, osim u sporadičnim slučajevima, vatrogasne sirene su utihnule. Do juče slavljeni kao heroji nacije, vatrogasci, čiji podvizi su punili stupce štampe i prve minute u

informativnim emisijama, polako se vraćaju u redovno stanje i skoro pa u zaborav šire javnosti. Do sljedeće sezone požara. Načelnik Službe zaštite i spašavanja prijestonice Cetinje Miloš Ćećanović kaže da je to scenario koji se godinama ponavlja i uvjeren je da nije posljednji.

SARADNJA

Služba ima 24 operativca i osam volontera, koji su takođe dio svakodnevnih aktivnosti službe. Raspolažu sa četiri kamiona i isto toliko manjih vozila, ali to nije dovoljno. Sa druge strane, oprema je na zadovoljavajućem nivou.

– Ove godine smo dobili novi vatrogasni kamion, a u toku je procedura da i sljedeće dobijemo jedan, vrijedan više od 200.000 eura, koji nam donira Prijestonica – kaže za Pobjedu Ćećanović.

Naglašava da sa lokalnom upravom imaju dobru saradnju, koja izlazi u susret njihovim zahtjevima. Sa druge strane, on smatra da ima dosta

t i VAt: DOO Vodovod i kanalizacija predložio nove cijene usluga za 2026. godinu

stvari koje treba uraditi na državnom nivou. Nedavni požari otkrili su slabe tačke - zastarjela oprema i kamioni, nedovoljno vatrogasaca, nedostatak helikoptera i aviona za gašenje požara.

– Potrebno je da se država više uključi i da se izdvoje veća sredstva za vatrogastvo, za kupovinu nekoliko kanadera. Takođe, neophodno je i servisirati i obnoviti postojeće letilice. Sve to zahtijeva znatna sredstva, ali i dobru volju – kaže Ćećanović. Cetinjski vatrogasci su samo tokom ove ljetnje sezone imali nekoliko stotina intervencija, na gašenju manjih i većih požara. Prema riječima Ćećanovića, slična je situacija i godinama unazad. Ponavlja da je većina tih požara izazvana ili namjerno ili nemarom građana. Ipak, krivci najčešće prođu nekažnjeno i, makar u posljednjih deset godina, niko na teritoriji prijestonice nije procesuiran zbog namjernog izazivanja požara.

– Postoji Zakon o zaštiti i spašavanju, ali ga treba izmijeniti i dodatno unaprijediti, uve-

Kubik vode od januara jeftiniji 19,6 odsto

TIVAT – Na dnevnom redu Skupštine opštine Tivat, koja je zakazana za 24. septembar, naći će se odluka o cijenama usluga preduzeća Vodovod i kanalizacija - vodosnabdijevanja i prihvatanja i odvođenja otpadnih voda.

Prema toj odluci koja će se ukoliko je Skupština usvoji primjenjivati od 1. januara fiksni dio cijene vode (za pravna i fizička lica) iznosiće 1,27 eura za kubik i niži je 19,6 odsto od postojećeg (1,58 eura) a varijabilni 0,76 eura ili 22,58 odsto niže nego sada (0,98 eura). I usluga prihvatanja i odvođenja komunalnih otpadnih voda biće naredne godine jeftinija i za pravna i za fizička lica. Fiksni dio iznosi 0,34 eura i niži je 18,48 odsto od postojeće cijene (0, 41 euro), a varijabilni 0,21 euro i niži je 24,38 odsto (0,28 eura).

Fiksni dio cijene kubika vode (bez poreza na dodatu vrijednost) iznosiće 1,27 eura, a varijabilni 0,76 eura. Za prihvatanje i odvođenje otpadnih voda fiksni dio cijene iznosi 0,34 eura, a varijabilni 0,21 euro

Saglasnost na predložene cijene, iskazane bez PDV-a, dala je Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti.

Odbor direktora DOO Vodovod i kanalizacija (predsjednica Vesna Brinić) prvobitno je predložio više cijene – za vodu 1,42 eura za fiksni, odnosno 0,88 eura za varijabilni dio, a za prihvatanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda 0,37 eura fiksni te 0,25 eura za varijabilni dio. Na taj prijedlog Regulatorna agencija nije dala saglasnost. U obrazloženju su naveli da je smanjenje predloženih cijena usluga za 2026. godinu u odno-

su na cijene iz 2025. posljedica prije svega korekcija, uzrokovanih odstupanjem elemenata regulatornih prihoda za 2024.

Konstatovano je da umjesto što preuzima ingerencije Skupštine opštine Tivat, svojeg osnivača, ViK Tivat, tj. organ upravlja-

nja je dužan da utvrdi prijedlog cijena usluga u skladu sa zakonom i metodologijom. Drugačije postupanje ViK Tivat, navedeno je, direktno je na štetu korisnika usluga i protivno je ciljevima regulacije. Odbor direktora je saopštio da je ,,shodno ovlašćenjima svjesno i savjesno razmotrio i sagledao sve potencijalne posljedice koje bi uticale na poslovanje preduzeća prihvatajući predloženu cijenu vode za 2026. godinu“.

– Uzimajući u obzir da su predložene cijene dosta niže od sadašnjih, usvajanje bi rezultiralo da Društvo posluje sa gubitkom. Kako Odbor direktora na sjednici u razgovoru sa predstavnicima osnivača nije dobio garancije da će nedostajuća sredstva koja bi trebalo nadoknaditi Društvu zbog prihvatanja predložene cijene, a koja

sti drastične kazne za one koji izazivaju požare, jer decenijama unazad smo svjedoci da piromani prolaze nekažnjeno. I ne samo oni, nego i nemarni građani. Svake godine apelujemo na građane da kada čiste svoja imanja, zapale otpad, vode računa da se vatra ne proširi, ali i da moraju strogo poštovati zabranu paljenja vatre na otvorenom u periodu velikih vrućina – kaže Ćećanović.

NAGRAĐIVANJE

Načelnik Službe zaštite i spašavanja prijestonice nije puno želio da komentariše sistem nagrađivanja vatrogasaca. – Svako ko je dobio nagradu –zaslužio je. Mislim da je sa državnog nivoa trebalo nagraditi sve službe koje su aktivno gasile požare, a ne samo pojedine opštine. Mi smo dobili od Prijestonice novčanu nagradu, a privatnici su nas snabdijevali vodom i hranom dok su trajali požari. Jedan prijatelj iz Amerike organizovao je za nas večeru i druženje u restoranu ,,Kole“ – navodi Ćećanović. J. Đ. - P.

su neophodna da bi ovo Društvo moglo nesmetano obavljati svoju djelatnost, obezbijediti iz sredstava budžeta opštine Tivat za 2026. godinu, te je uz njihovu saglasnost, Odbor direktora odlučio da donese odluku o neprihvatanju predloženih cijena. Odbor direktora ni na koji način nije želio da Regulator protumači njegovu odluku kao znak odbijanja zahtjeva za davanje saglasnosti na prijedlog cijena vode već prevashodno da ne prihvata predloženi prijedlog sa aspekta zaštite interesa Društva. Imao je jedini interes da zaštiti Društvo od negativnih posljedica poslovanja za 2026, a što bi rezultiralo da sljedeću godinu posluje sa gubitkom. Odboru direktora neshvatljivo je da donosi odluke koje bi se negativno odrazile na poslovanje, te kao takvo bilo na ivici rentabilnosti i na teret osnivaču, a što do sada nije bilo svojstveno DOO Vodovod i kanalizacija – navedeno je pored ostalog u obrazloženju Odbora direktora. D.Š.

Nikšić: Poznati dobitnici priznanja grada

Nagrada oslobođenja

Delibašiću, Đurkoviću i Dnevnom centru

NIKŠIĆ – Žiri za dodjelu Nagrade oslobođenja Nikšića za 2025. godinu donio je odluku da se to priznanje dodijeli posthumno Andriji Delibašiću i Slaviši Đurkoviću, kao i JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom.

– Delibašiću i Đurkoviću nagrada je pripala za izvanredne rezultate u oblasti sporta, dok je Dnevni centar nagrađen zbog ostvarenih rezultata u oblasti socijalne i dječije zaštite – navodi se u obrazloženju žirija. Nagrade će biti uručene 18. septembra na Svečanoj sjednici Skupštine opštine. C.G.

Herceg Novi: Konkurs Opštine

Za priznanja grada stiglo 11 prijedloga

HERCEG NOVI – Za najveće priznanje opštine Herceg Novi – Oktobarsku nagradu stiglo je devet prijedloga, dok su za zvanje počasnog građanina stigla dva, piše RTHN. Za Oktobarsku nagradu predloženi su protojerej Špiro Živković (prijedlog izdavačkih kuća „Obodsko slovo“ i „Štampar Makarije“), vaterpolista Vasilije Radović (SC Igalo), novinar Zdravko Šakotić (RTV Herceg Novi i Džudo klub Igalo). Među kandidatima je grupa Egzodusi ( JUK Herceg fest), NVO Srpski kulturno-sportski centar ,,Karađođe“ (grupa građana), zatim istoričar i pisac dr Vladimir Roganović (Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi), Služba zaštite i spašavanja (Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju), književnik Božidar Bobo Denda (Udruženje književnika) i Ivo Bolore Renić (grupe građana). Za Poveljusu predloženi prof. dr Dragoljub Uskoković, predložen od strane Hunguest hotels, Društva za istraživanje materijala i dva novinara RTHN. Drugi je akademik Darko Tanasković, kojeg je predložila grupa građana. C.G.

kotor: Izmijenjen režim saobraćaja Tunel Vrmac danas zatvoren od 9 do 11 sati

KOTOR – Zbog izvođenja geodetskih radova u tunelu Vrmac, na magistralnom putu od Kotora do Krtolske raskrsnice, uvodi se privremena obustava saobraćaja – saopšteno je iz lokalne uprave. Preciziraju da će saobraćaj za sve vrste vozila biti u potpunosti obustavljen u srijedu, 17. septembra od 9 do 11

sati, a u petak, 19. septembra u dva intervala od 9 do 11 i od 13 do 15 sati. – Tokom obustave biće postavljena adekvatna signalizacija, a izvođač radova će na propisan način zaustavljati vozila i preusmjeravati ih na alternativne pravce. Duže zatvaranje tunela Vrmac u svrhu rekonstrukcije nije planirano u ovoj godini –navedeno je u saopštenju. C.G.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove potvrdila da se u Crnoj Gori pojavila infektivna bolest životinja

Plavi jezik otkriven u Femića Kršu, moguće i

na još četiri gazdinstva

Bolest nije zoonoza (ne može se prenijeti sa životinja na ljude) niti klasičnim kontaktom među životinjama, već glavnu ulogu u prenosu imaju komarci. Na bolest su najosjetljivije ovce, dok kod goveda i koza često prolazi skoro neprimjetno. Osim u zemljama regiona, slučajeve su prijavili i Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska

PODGORICA - U Bijelom

Polju, u mjestu Femića Krš, potvrđen slučaj bolesti plavog jezika kod jednog grla goveda. Trenutno, sumnja na postojanje ove bolesti je prijavljena na još četiri gazdinstva u Crnoj Gori, nedaleko od gazdinstva na kojem je prvo utvrđena. Dalja epizootiološka i dijagnostička ispitivanja su u toku – saopštila je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Pojašnjavaju da je riječ o serotipu 8, koji mjesecima cirkuliše u regionu (Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Kosovo).

Postojanje bolesti utvrdila je Specijalistička veterinarska laboratorija nakon što je u to posumnjala veterinarska ambulanta ,,Grandov“.

REGION

Iz Uprave ističu da zajedno sa terenskom veterinarskom službom preduzimaju sve neophodne mjere, u skladu sa aktuelnim zakonodavstvom, sa ciljem sprečavanja širenja, ranog otkrivanja novih slučajeva i iskorjenjivanja plavog jezika.

Bolest plavog jezika je prvi put registrovana u Crnoj Gori 2001. godine, a nakon toga do 2021. godine bolest se javljala sporadično, sa većim razmjerama 2014. i 2016. godine. Od 2021. do sada nijesu zabilježeni novi slučajevi. Bolest je trenutno prisutna i aktivna i u drugim zemljama šireg regiona, te su slučajeve prijavili i Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska.

Bolest nije zoonoza (ne može se prenijeti sa životinja na ljude) i ne može se prenijeti klasičnim kontaktom među životinjama, već glavnu ulogu u prenosu imaju vektori - komarcima slični insekti roda Culicoides. Period inkubacije je četiri do osam dana, a tok infekcije varira od inaparentnog (bez pojave kliničkih znakova), kod većine zaraženih životinja, do fatalnog, dok težina kliničke slike zavisi od više faktora poput serotipa uzročnika, vrste domaćina, faktora sredine.

Na bolest su najosjetljivije ovce, dok kod goveda i koza često prolazi u asimptomatskoj formi.

– Kod goveda nastaje inaparentna infekcija bez vidljivih kliničkih znakova, a u rijet-

kim slučajevima pojave se i klinički simptomi. Međutim, tokom epidemija uzrokovanih serotipom 8, koji je ustanovljen i u potvrđenom slučaju u Bijelom Polju, praksa pokazuje da se pojavljuju znakovi poput potištenosti, povišene tjelesne temperature, konjuktivitisa, krvarenja i erozije nosne i usne sluzokože, te nosni iscjedak koji vremenom postaje gnojan. Uočeno je crvenilo kože, uz crvenilo ruba papaka, praćeno laminitisom (upalom mekih tkiva papaka). Bolest često prati izraziti pad mliječnosti bez drugih vidljivih simptoma. Takođe, kod goveda bolest može biti praćena stvaranjem krasti na vimenu. Kod koza je karakteristična inaparentna infekcija, slično kao i kod goveda. Kada se kod koza bolest manifestuje, može se primijetiti: povišena tjelesna temperature, otoci usana, crvenilo sluznica i slinjenje. Uočeni su i slabost, pobačaji, upala pluća i otoci zglobova – kazali su stručnjaci.

SIMPTOMI

Znaci bolesti su najčešći i najizraženiji kod ovaca, a težina kliničke slike zavisi od sero-

tipa, osjetljivosti rase i stresnih faktora. – U tipičnom obliku bolesti zapažaju se povišena tjelesna temperatura koja obično traje oko sedam dana, a može i duže. Temperatura je često istovremeno praćena otežanim disanjem, a nakon par dana od prvih simptoma uočava se crvenilo usne duplje i nosne sluzokože praćeno iscjetkom iz nosa i očiju. Javljaju se i otoci jezika, usana, kapaka i ušiju. U rijetkim slučajevima otok jezika može biti toliko izražen da jezik ne može stati u usnu duplju, a usljed cijanoze poprimi plavu boju, po čemu je bolest i dobila ime. Nakon pet do osam dana od pojave bolesti dolazi do nekrotičnih promjena na sluznici usne duplje, koje su veoma bolne pa ovce prestaju da uzimaju hranu. Životinje su nemoćne, mršave, vuna otpada u pramenovima, a smrtnost varira od dva do 30 odsto - kazali su iz Uprave. Apeluju na držaoce životinja, da ukoliko primijete promjene zdravstvenog stanja životinja, o tome obavijeste veterinara, koji će izlaskom na teren sprovesti uzorkovanje i uputiti na dalja laboratorijska testiranja. C.G.

Preminuo legendarni glumac, reditelj i producent Robert Redford Odlazak oskarovca

i holivudske ikone

PODGORICA – Legendarni američki glumac, reditelj i producent Robert Redford preminuo je u 89. godini, izvijestio je Njujork tajms.

Rođen je 18. avgusta 1936. godine u Santa Moniki, u Kaliforniji, a tokom više od pola vijeka bio jedno od najprepoznatljivijih lica Holivuda. Najprije je upisao studije slikarstva, a potom je pohađao glumu u Njujorku. Svoju karijeru započeo je na Brodveju ranih šezdesetih, a ubrzo je počeo da se pojavljuje na televizijskom, a potom i na filmskom platnu pored imena najvećih zvijezda poput Natali Vud u filmu ,,Inside Daisy Clover“ koji mu je donio Zlatni globus za najbolju zvijezdu u usponu. Uslijedili su hitovi ,,The Chase“ sa Marlon Brandom i Džejn Fondom, ,,Barefoot in the Park“ ponovo sa Džejn, te ,,Butch Cassidy and the Sundance Kid“ za koji je dobio BAFTU.

Iako nikada nije osvojio nagradu za najboljeg glumca, 2001. godine dobio je počasnog Oskara za životno djelo. Režiserski uspjeh ostvario je sa filmom ,,Ordinary People“ ko-

ji mu je donio Oskara. Redford je i dobitnik dva ,,Zlatna globusa“. Sedamdesetih je Redford ostvario saradnju sa Barbrom Strejsend u filmu ,,The Way we were“ i Polom Njumanom u ostvarenju ,,The Sting“. Ipak, ono što ga je vinulo u epicentar javnosti i holivudskog svijeta bilo je kultno ostvarenje ,,All the President’s Men“, film koji je producirao i u kojem je glumio, a obilježio ga je čuveni ,,votergejt“ skandal zbog kojeg je tadašnji predsjednik Amerike Robert Nikson podnio ostavku. Film je osam puta nominovan za Oskara, od kojih je osvojio dva.

Filmske uloge nakon sedamdesetih postale su mnogo rjeđe zbog toga što se Redford fokusirao na režiju i produkciju, te na novu ulogu u pokretu nezavisnog filma osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka kroz svoj Sandens institut. Godine 2018. pojavio se u, kako je sam kazao, oproštajnom filmom ,, The Old Man & the Gun “. Do kraja karijere ostao je posvećen filmu, ali je naglašavao da se želi više posvetiti režiji i prvoj ljubavi – slikarstvu. An. R.

Zagrebački kamerni orkestar gostuje u Podgorici Bogatstvo ozbiljnih nota

PODGORICA - Muzički program u jesenjoj sezoni KIC-a „Budo Tomović“ otvoriće koncert istaknutog Zagrebačkog kamernog orkestra koji će nastupiti večeras, u 20 sati, u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice. Repertoar orkestra čine djela klasične i savremene muzike, uz učešće solistkinja - violistkinja Noami Konforta i Petromile Marac Jakas. Na programu koncerta su djela Antonija Vivaldija, Bele Bartoka, Volfganga A. Mocarta, Žila Masnea, Krsta Odaka, Isaka Albeniza i Luiđija Bokerinija Zagrebački kamerni orkestar (ZKO) okuplja izuzetne muzičare koji izvode baroknu, klasičnu i savremenu muziku, predstavljajući publici bogatstvo ozbiljnih nota. Orkestar je prvi put osnovao Rudolf Matz 1937. godine, a obnovljen je 2004, kada su violinisti Mladen Dervenkar i Marko Mađarić okupili petnaest mladih gudača sa Muzičke akademije u Zagrebu. Tokom godina, ZKO je sarađivao sa uglednim solistima i dirigentima, među kojima se izdvajaju Maxim Fedotov - proslavljeni „ruski Paganini“ i počasni vođa orkestra, violončelistkinja Monika Leskovar, pijanistkinja Galina Petrova i kompozitor, dirigent i pijanista Fransoa Vigel. Njihove interpretacije su često opisivane kao spoj tehničke virtuoznosti i izražajne muzikalnosti.

PODGORICA – Snimanje kratkometražnog igranog filma „Pragovi“ – egzistencijalne drame s elementima neo-noira koja prati sudbinu usamljenika Jovana i dvojice alkoholičara zarobljenih na marginama društva – u režiji i prema scenariju crnogorskog reditelja Mladena Vujačića, završeno je u Podgorici, Nikšiću i Cetinju.

Film prati priču o Jovanu, usamljeniku u ranim tridesetim, koji živi na rubu društva, trošeći na pijanke zaradu od povremenih poslova. Nakon što potroši posljednju paru u kafani, u istom kraju, uz prugu, „pokupi“ ga kamionom Zoki Sampras. Pridružuje im se, kasnije, i Miško, propali beskućnik i alkoholičar. Zajedno rade za Samprasa, sakupljajući stare željezničke pragove duž zapuštene pruge.

Film je sniman na lokacijama u Podgorici, Nikšiću i Cetinju, u produkciji FAR produkcije i uz podršku Filmskog centra Crne Gore, a projekat je podržan i na konkursima Sekretarijata za kulturu glavnog grada, Sekretarijata za kulturu prijestonice Cetinje, TO prijestonice Cetinje, kao i od strane brojnih privatnih kompanija. Mladen Vujačić za Pobjedu govori o surovom realizmu i društvenoj nevidljivosti marginalizovanih ljudi koje prikazuje u filmu „Pragovi“, otkrivajući i izazove snimanja te ambiciju da ostvarenje zaživi na evropskim i svjetskim festivalima.

MARGINA

Naslov filma je, prema riječima Vujačića, direktno vezan za nošenje željezničkih pragova.

- To je vrlo težak fizički posao. S druge strane, asocijativno se odnosi na sve one pragove o koje mnogi zapinju na život-

Srijeda, 17. septembar

Reditelj Mladen Vujačić za Pobjedu povodom završetka

U srži surovog čovjekove izolovanosti

U svakom segmentu sam želio da fabula bude snažno inspirisana stvarnošću i likovima koji nas okružuju. Bavi se sumornim i besperspektivnim životom glavnih junaka kao simbola svih onih života jedne, u tranziciji, izgubljene generacije – kazao je za Pobjedu Mladen Vujačić

nom putu. To zapinjanje, nastalo, kakogod, iz objektivnih ili iz subjektivnih razloga, te putnike baca u kaljugu, i tako

životare od danas do sjutra. „Pragovi“ su suštinski koncipirani na surovom realizmu čovjekove izolovanosti,

Duboko razumijevanje uloga i tanana igra

Među glumcima koji čine podjelu u ovom filmu nalaze se iskusni crnogorski glumci. Naslovnu ulogu tumači Momčilo Otašević, a ostale važne uloge tumače Srđan Grahovac,

Aleksandar Radulović, Nada Vukčević i Lazar Dragojević.

- Istinski sam zadovoljan glumcima koji su prihvatili da igraju u ovom filmu. Sa nekima sam i ranije sara-

prikazujući tu mračnu stvarnost života. Od budućeg gledaoca zahtijevaju da tu realnost intuitivno iskusi i suoči je s grubom ružnoćom i okrutnošću savremenog društva –kazao je on.

Vujačić je rekao da je ,,u svakom segmentu želio da fabula bude snažno inspirisana stvarnošću i likovima koji nas okružuju“.

- Bavi se sumornim i besperspektivnim životom glavnih junaka kao simbola svih onih života jedne, u tranziciji, izgubljene generacije. Bezbroj ih je takvih, izgubljenih, i svuda su oko nas, ima ih u svakoj generaciji koja je odrasla od devedesetih do danas. Tragedija društva je što ih ne vide, što su socijalno izopšteni i u svakom smislu nevidljivi. Pored njih prolazimo na ulici, u marketima, na gradilištima, na stanicama... – istakao je on, dodajući da na drugoj strani imamo one koji ih nemilosrdno i okrutno izrabljuju, koji im gaze dostojanstvo. - To sve podsjeća na jedan surovi oblik savremenog ropstva. Nezaštićeni i osiromašeni takvima teško mogu da se odupru. Dijalogom nije -

đivao, a sa nekima radim sad po prvi put. U pravu ste da su to prekaljeni filmski i pozorišni radnici, i ja veoma poštujem njihov rad. Njihov talenat je raskošan i, bez pretjerivanja, vjerujem da mogu da igraju svaku ulogu koju biste im povjerili. Ta posvećenost sa kojom u svakom novom dublu ulaze proizvodi da dobijem uvijek nešto novo od njih. Ta tanana igra i njihovo duboko promišljanje i razumi-

U opštini Tivat počela međunarodna konferencija o pomorskom nasljeđu

Koncert „KIC Budo Tomović“ realizuje u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Glavnog grada i dio je ovogodišnje manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“.

R. K.

PODGORICA - U Tivtu je juče, u okviru manifestacije „The Ocean Race Boka Bay“, otvorena međunarodna konferencija „Pomorsko nasljeđe i održivo-razvojni ciljevi“, koja je okupila stručnjake iz cijelog svijeta s ciljem da spoje tradiciju Boke i savremene izazove očuvanja mora i kulturne baštine. Konferenciju „Pomorsko nasljeđe i održivo-razvojni ciljevi“, kako prenosi portal Radio Tivat, organizovala je JU Muzej i galerija Tivat u par-

tnerstvu s opštinom Tivat i renomiranim timom „The Ocean Race Europe“, uz podršku UNESCO-a i drugih međunarodnih partnera. Skup su svečano otvorili predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore Maja Uskoković i Richard Brisius, čelnik tima „The Ocean Race“. Komnenović je istakao značaj edukacije, kada je riječ o očuvanju nasljeđa kao osnove našeg budućeg razvoja. - Siguran sam da smo dio ovog velikog sportskog i ekološkog

događaja upravo zahvaljujući bogatoj pomorskoj istoriji, mediteranskom načinu života,

završetka snimanja igranog lma „Pragovi“

realizma izolovanosti

sam želio da forsiram tu nesigurnu egzistencijalnu i socijalnu poziciju junaka, već da prikazom vizuelno teške arhitekture i neo-noir atmosferom prenesem taj osjećaj u mislima gledalaca. Upravo tu se i krije žanr ove priče - riječ je o egzistencijalnoj drami s elementima neo-noir-a. Tako postavljen, ovaj subžanr mi dozvoljava kritičko sagledavanje malignih društvenih pojava u savremenom društvu i konturisanje univerzalno sumorne i besperspektivne društvene pozicije pojedinaca s margine – kazao je Vujačić.

POTEŠKOĆE

Vujačić je rekao da s produkcijske tačke gledanja film nije bilo lako snimiti.

- Kako su pripreme prošle godine tekle otežano, a period do snimanja bio kratak, jer ovaj film zahtijeva da se zbog

jevanje uloga koje igraju dodatno me uvjerava da smo na pravom putu da ćemo, kad sve završimo, imati dobar film. Prijatno iznenađenje je i djevojčica Helena koja se prvi put pojavljuje na velikom platnu – rekao je on.

atmosfere snima u toku ljeta, producent Nemanja Popović i ja smo donijeli odluku da sve pomjerimo za septembar ove godine. Ovih dana očekujemo i rezultate Hrvatskog audio-vizuelnog centra, i ako budu pozitivni, vjerujemo da ćemo u potpunosti uspjeti da završimo i fazu montaže i postprodukcije slike i tona. Time bi film u idućoj godini, nadamo se, dobio priliku da se predstavi na nekom od renomiranih evropskih i svjetskih festivala kratkog filma – istakao je on. Vujačić je posebno izdvojio doprinos direktora fotografije Aleksandra Jakonića. On je, kako je rekao, od samog početka u ovoj priči. - Razumije na pravi način vizuelnu dimenziju ovog filma. Na minunciozan način pristupa svakom kadru. Postižemo zaista visoko razumijevanje u pogledu tretmana slike i inspirišemo jedan drugoga, a nadam se i ostalu ekipu na setu. Često se „borimo“ za još neki bolji rakurs, kompoziciju slike ili pokret kamere. Aleksandar je vizuelno vrlo nadaren direktor fotografije, radio je i sa još nekim mojim kolegama, te na već ozbiljan način ostavlja i lični pečat na savremenu crnogorsku kinematografiju –rekao je Vujačić. A. RADOVIĆ

PODGORICA - Rezultati međunarodnog projekta ,,Stećakland“, koji digitalno prezentuje srednjovjekovne nadgrobne spomenike i uvodi ih u virtuelnu realnost, a i na pozorišnu scenu, biće dostupni i crnogorskoj publici u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju.

VR aplikacija koja vodi zainteresovane u imaginarnu zemlju gdje ,,žive“ ornamenti sa stećaka i uči ih o značenju tih simbola i AR (uvećana realnost) aplikacija koja omogućava da oni koji posjete nekropole vide na mobilnom telefonu detalje ornamenata, uz objašnjenje o njima, biće prezentovani u petak u 18 sati u galeriji ,,Miodrag Dado Đurić“. Dio projekta je i predstava Kamernog teatra 55 iz Sarajeva ,,Stećakland“, prema tekstu Vedrana Fajkovića, u režiji Kenana Kulenovića, koja preispituje istoriju, identitet i nasljeđe, kroz inovativni spoj pozorišta i VR tehnologije, a koju će publika moći da pogleda iste večeri u 20 sati u Zetskom domu.

Eksperti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore izabrali su najreprezentativnije stećke čiji ornamenti naseljavaju digitalno okruženje - StećakLand. Virtual Reality aplikacija vodi korisnike u šetnju po StećakLandu - tu ih čekaju klesar Grubač, kraljica Katarina, Lovac, Jelen, Kolo i Lav-Zmaj.

- Oni nam pričaju priče u tri sela. Oko nas lete i hodaju ostali simboli čija značenja možemo otkriti ako na njih kliknemo. Prikupljamo ornamente koji svijetle i u tome nam pomaže Magarećak. Na kraju dolazimo do hrama u kojem može-

Narodni muzej Crne Gore dio međunarodnog projekta: u petak na Cetinju posjetite ,,StećakLand“ kroz VR i AR aplikacije

Digitalizacija baštine kao imperativ savremenog doba

mo dizajnirati svoj stećakističe se u najavi. Aplikacija Augmented Reality radi na nekropolama Radimlja

u Bosni i Hercegovini, Brotnice u Hrvatskoj, Mramorje u Srbiji, i u parku u Pljevljima u Crnoj Gori.

Film „Rajsferšlus“ Mata Uljarevića dobio podršku HAVC-a

- Na ekranima naših mobilnih uređaja će se sa izabranih stećaka odvojiti ornamenti i prikazati njihova značenja - navodi se u najavi. Aplikacija će biti dostupna na Play Store i App Store. Koordinator projekta je Udruženje za digitalizaciju kulturne baštine DIGI.BA, a partneri NoHo produkcija Irska, Kamerni teatar 55, Arheološki institut Beograd, Narodni muzej Crne Gore i Fondacija Mak Dizdar. Rukovodilac projekta dr Jelena Anđelković-Grašar ističe da stećci predstavljaju jedinstveno kulturno nasljeđe Balkana i da su pod zaštitom UNESCO-a.

- To je bila inspiracija za projekat „Interpreting Art of Mysterious Medieval Stećak Tombstones through Virtual Reality (StećakLand)“, koji se realizuje u okviru programa Kreativna Evropa - rekla je Anđelković Grašar na prezentaciji održanoj u Evropskoj kući u Beogradu. U projektu, koji traje od novembra 2023. do novembra 2025. godine, učestvuju institucije kulture, nauke i digitalizacije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Irske. A. Đ.

je upravo zbog toliko različitih aspekata koje moramo sagledati, kako bismo obezbijedili progres i sve blagodeti modernog doba, a očuvali duh, kulturu i tradiciju življenja u Boki. Razvoja koji je održiv, koji nije destruktivan, nema bez edukacije i stalnog podizanja svijesti o značaju očuvanja kulturne baštine - poručio je Komnenović, prenosi Radio Tivat. Osvrćući se na neke od najslavnijih imena bokeljske pomorske povijesti, Uskoković je naglasila da Crna Gora ne samo da baštini tradiciju, već ak-

tivno i strateški gradi pomorsku budućnost na osnovama bogatog nasljeđa, „u kontinuiranom procesu koji obilježavaju vizija, svijest i snažan osjećaj odgovornosti prema budućim generacijama.“ Konferencija je okupila stručnjake iz različitih oblasti – od muzeologije i ekologije, do sporta i digitalnih tehnologija – s ciljem diskusije o zajedničkim modelima koji će omogućiti da pomorsko nasljeđe ne ostane samo u prošlosti, već postane aktivan činilac održive budućnosti. R. K.

PODGORICA - Crnogorski kratkometražni animirani film „Rajsferšlus“, reditelja i animatora Mata Uljarevića, u produkciji Nemanje Popovića (koji je ujedno i kompozitor filma), iz kompanije „Vissoco Studio“ iz Podgorice, dobio je podršku Hrvatskog audiovizualnog centra u kategoriji za proizvodnju manjinskih koprodukcija u iznosu od 18.000 eura.

Film „Rajsferšlus“ je ranije dobio podršku Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje animiranih filmova za 2024. godinu. U obrazloženju odluke, žiri je istakao da film „Rajsferšlus“ predstavlja izuzetno kompleksno i vješto strukturisano djelo koje polazi od ideje slušanja apstraktnih zvučnih zapisa koji iniciraju nadrealistički narativni

mozaik. Nadahnut kafkijanskom prozom o preobražaju, te Platonovoj ,,Alegoriji o pećini“, reditelj je stvorio efektnu i originalnu priču o dvije djevojčice, jednoj odvažnoj, drugoj povučenoj, koje osmišljavaju dva lika, Lavotigra i Djevojčicu, u bajci o suočavanju s vlastitim strahovima. Priča je zaživjela kroz podjednaku sinergiju zvukova i pokreta, dok simbolikom jasno upućuje na sadašnjost kao svojevrsnu savremenu „pećinu“. U odluci se dodaje da je Mato Uljarević, svestrani umjetnik, već pokazao talenat kao reditelj kratkometražnog animiranog filma na ovogodišnjem Svjetskom festivalu animiranog filma u Zagrebu, gdje je njegov prvijenac „Uroš“ uvršten u Veliko takmičenje ,,Animafesta“ i osvojio nagradu ,,Zlatko Grgić“ za najbolji prvi film napravljen izvan obrazovne institucije. U svom se debiju predstavio spojem upečatljive likovnosti i priče snažnih emocija koji razvija i u ovom projektu.

Hrvatski partner u projektu je kompanija „Jaka produkcija“. A. Đ.

Audicija za nove članove pozorišne radionice Dodest

Kandidate će testirati 19. i 20. septembra

PODGORICA – Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“ organizuje audiciju za prijem novih članova u pozorišnu radionicu glume Dodest.

Testiranje zainteresovanih kandidata biće organizovano 19. i 20. septembra, u KIC-u, u 19 sati. Audicija je namijenjena mladima - srednjoškolcima i studentima, a u radu Pozorišna radionica primjenjivaće kao i svih prethodnih godina najsavremenije pozorišne metode. Pozorišnu radionicu vodiće afirmisani i nagrađivani dramski umjetnik Sejfo Seferović. Više informacija može se dobiti od Seferovića na broj: 067/261949. An. R.

Težak incident u Moskovskoj ulici

Fizički napadnut vozač gradskog autobusa

U Moskovskoj ulici, kod autobuskog stajališta ispred OTP banke, juče se dogodio težak incident u kojem je najprije verbalno, a potom i fizički napadnut vozač gradskog autobusa. Iz gradskog preduzeća Putevi saopštili su kako je vozač putničkog automobila presjekao

put autobusu na liniji L10, nakon čega je uslijedila prepirka koja je eskalirala fizičkim nasrtajem vozača automobila na vozača autobusa, koji se dogodio van vozila na kolovozu. Iz Puteva su apelovali na sve učesnike u saobraćaju da pokažu strpljenje, toleranciju i međusobno poštovanje,

kako bi se izbjegle ovakve situacije i očuvala bezbjednost svih, a posebnim saopštenjem oglasile su se kolege napadnutog vozača. U apelu pod naslovom ,,Puštite nas da radimo svoj posao“, vozači linijskog prevoza ukazali su da svakodnevno rade kako bi građanima obezbije-

dili siguran i redovan prevoz. - Nažalost, česta nepažnja, nepoštovanje saobraćajnih pravila i zauzimanje stajališta od strane drugih učesnika u saobraćaju ozbiljno ometaju naš rad i ugrožavaju sigurnost putnika. U proteklom periodu, zabilježeni su i ozbiljniji incidenti, uključujući kameno-

vanje vozila i fizičke napade na vozače. Fizički napadi predstavljaju potpuno nedopustivo ponašanje i ozbiljno ugrožavaju sigurnost zaposlenih. Takvi incidenti ne mogu biti tolerisani i zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih službi. Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju: Ostavite stajali-

šta slobodna i omogućite vozačima da obavljaju svoj posao bez ometanja, čime se direktno čuva sigurnost putnika i zaposlenih. Pozivamo nadležne službe da hitno reaguju i preduzmu sve mjere kako bi se spriječili ovakvi slučajevi i zaštitili građani i zaposleni u javnom prevozu – naveli su vozači linijskog prevoza. Pobjedi je iz policije saopšteno da su dobili prijavu ovog slučaja i da tim povodom preduzimaju procesne radnje. H. P

Obustavljanje izgradnje sanitarne kade na deponiji „Livade“ imalo bi ozbiljne posljedice za svih devet opština koje otpad dovoze na ovu lokaciju

Nema osnova za izmještanje regionalne deponije ili izgradnju sanitarnih kada na drugoj lokaciji

Obustavljanje izgradnje pete sanitarne kade na deponiji „Livade“ imalo bi ozbiljne posljedice za svih devet opština koje otpad dovoze na ovu lokaciju - Podgoricu, Danilovgrad, Cetinje, Nikšić, Šavnik, Plužine, Mojkovac, Tuzi i Zetu. U ovom trenutku nemoguće je govoriti o izmještanju regionalne deponije ili izgradnji sanitarnih kada na drugoj lokaciji. Obustava izgradnje pete i šeste sanitarne kade na podgoričkoj deponiji u ovom trenutku nije moguća bez ozbiljnih posljedica po čitav sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Postojeća četvrta kada se nalazi pri kraju vijeka trajanja, a bez nove, pete kade, došlo bi do prekida u sigurnom i kontrolisanom odlaganju otpada, što bi direktno ugrozilo ekološku i zdravstvenu sigurnost građana devet opština koje odlažu otpad na deponiji ,,Livade“.

POSLJEDICE

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz gradskog preduzeća Deponija saopšteno je da u

Crnoj Gori postoji više od 300 nelegalnih (divljih) deponija, dok su zvanično u funkciji samo dvije sanitarne, pri čemu je deponija u Podgorici regionalna i opremljena savremenom infrastrukturom.

- Obustavljanje izgradnje sanitarne kade na deponiji Deponija d.o.o. na lokalitetu „Livade“ imalo bi ozbiljne posljedice za svih devet opština koje otpad dovoze na ovu lokaciju - Podgoricu, Danilovgrad, Cetinje, Nikšić, Šavnik,

Plužine, Mojkovac, Tuzi i Zetu. Bez nove sanitarne kade, otpad bi se odlagao na divljim deponijama, što bi izazvalo širenje neprijatnih mirisa, povećanu emisiju gasova, pojavu glodara i insekata, kao i opasno curenje procjednih voda koje bi ugrozile podzemne i površinske vode - istakli su iz Deponije.

Ukoliko dođe do obustave, dodaju, bilo bi neophodno zaustaviti dopremanje otpada iz ostalih opština, što bi dovelo

do gomilanja otpada na njihovim teritorijama. - Kako te opštine nemaju alternativno rješenje, otpad bi završavao na improvizovanim lokacijama, stvarajući divlje deponije koje bi bile prava ekološka katastrofa. Jedina druga opcija bila bi izvoz otpada u države Evropske unije koje posjeduju spalionice, ali cijena spaljivanja iznosi 250 do 300 eura po toni, uz dodatne troškove prevoza. To bi značilo da bi građani morali da plaćaju i do 10 do 15 puta višu cijenu za odlaganje otpada u odnosu na postojeći sistem - navode iz Deponija, uz pojašnjenje da bi obustavljanje radova na sanitarnoj kadi ugrozilo ne samo glavni grad, već i čitav regionalni sistem upravljanja otpadom u centralnoj i sjevernoj Crnoj Gori, stvarajući ozbiljne ekološke, zdravstvene i ekonomske posljedice.

ALTERNATIVA

Podsjećaju kako je regionalna deponija u Podgorici osnovana 2007. godine, odlukom Skupštine glavnog grada, upravo sa ciljem da se obezbijedi centralizovano i kontrolisano odlaganje otpada. - Za tu svrhu urađena je detaljna planska i tehnička dokumentacija. Razmatranje

nove lokacije bi podrazumijevalo izradu potpuno nove planske dokumentacije, dugotrajne postupke procjene uticaja na životnu sredinu, eksproprijacije zemljišta, dobijanja dozvola i izgradnje kompletne infrastrukture. To je proces koji traje više godina i iziskuje ogromne finansijske troškove, dok bi u međuvremenu sve opštine ostale bez adekvatnog rješenja za odlaganje otpada. Zbog toga je u ovom trenutku nemoguće govoriti o izmještanju regionalne deponije ili izgradnji sanitarnih kada na drugoj lokaciji. Najbrže, najsigurnije i ekološki najprihvatljivije rješenje jeste nastavak izgradnje sanitarnih kada na postojećoj lokaciji, u skladu sa važećim planovima i zakonskim procedurama - poručuju iz gradskog preduzeća Deponija. Obustava izgradnje pete i šeste sanitarne kade na deponiji Deponija d.o.o. Podgorica u ovom trenutku nije moguća bez ozbiljnih posljedica po čitav sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori. - Postojeća četvrta kada se nalazi pri kraju vijeka trajanja, a bez nove, pete kade došlo bi do prekida u sigurnom i kontrolisanom odlaganju otpada, što bi direktno ugrozi-

lo ekološku i zdravstvenu sigurnost građana devet opština koje odlažu otpad kod nas. Peta i šesta kada su planirane i odobrene u okviru regionalnog plana razvoja deponije, te su ključne za kontinuitet rada i dugoročno održivo upravljanje otpadom. Stoga, njihova izgradnja je neophodna i u interesu svih građana Crne Gore. Vijek trajanja deponije u ovakvom formatu najviše je šest godina, što već predstavlja crveni alarm - objašnjavaju iz Deponije.

SARADNJA

Deponija „Livade“ posluje već 18 godina kao regionalno odlagalište otpada i opslužuje devet opština centralne i sjeverne Crne Gore.

- Po planu razvoja predviđena je izgradnja ukupno šest sanitarnih kada, a postojeća, četvrta, nalazi se pri kraju vijeka trajanja, zbog čega je izgradnja nove kade nužna

radi kontinuiteta u bezbjednom odlaganju otpada.

Radovi na izgradnji sanitarne kade ne predstavljaju novi projekat pokrenut bez konsultacija, već nastavak planiranih faza razvoja regionalne deponije, zasnovan na usvojenim dokumentima i zakonskim procedurama. Prema važećim propisima, za građevinske objekte

čija površina prelazi 3.000 kvadratnih metara dozvolu za gradnju izdaje Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma. Kako sanitarna kada ima dimenziju od oko 20.000 kvadrata, jasno je da je upravo Ministarstvo nadležno za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinske dozvole, a ne lokalna samouprava. Depo-

nija „Livade“ je infrastrukturni projekat od regionalnog značaja i u interesu je svih devet opština koje na nju dovoze otpad. Cilj ovih radova je obezbjeđivanje bezbjednog i kontrolisanog odlaganja otpada, kao i zaštita životne sredine i zdravlja građana, uključujući i stanovnike opštine Tuzi - naglasili su iz Deponije.

Naglašavaju kako je uprava Deponije saslušala zahtjeve lokalnog stanovništva koje protestuje zbog planirane gradnje pete i šeste sanitarne kade. - Uprava je i ranije izlazila u susret i davala podršku lokalnom stanovništvu u vidu mehanizacije za sanaciju korita rijeke, i to bez ikakve nadoknade. Takav pristup imaćemo i ubuduće. Mi smo uradili sve što je u našoj moći i sve u skladu sa zakonom i važećim procedurama kada je u pitanju kompletna infrastruktura deponije, te smo obezbijedili da radovi na izgradnji sanitarnih kada budu sprovođeni po planu i evropskim standardima. Preduzeće Deponija d.o.o. uputilo je inicijative za hitne sastanke na pet ključnih adresa: predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Vlade, ministrima ekologije i unutrašnjih poslova i gradonačelniku Podgorice. Očekujemo od nadležnih donosilaca odluka da prepoznaju ozbiljnost situacije i preduzmu sve neophodne mjere kako bi se obezbijedio kontinuitet bezbjednog i kontrolisanog odlaganja otpada, zaštitila životna sredina i zdravlje građana, te spriječile ozbiljne ekološke i finansijske posljedice - poruka je iz gradskog preduzeća Deponija. I.MITROVIĆ

Reakcije nakon saopštenja Delegacije EU u vezi sa planiranom gradnjom postrojenja, oglasio se i predsjednik Vlade Milojko Spajić, koji kaže da će se graditi kolektor

Spajić je poručio da bi u slučaju da kolektor ne bude izgrađen, država izgubila do sto miliona eura, a da bi Crna Gora, time što ne ispunjava sve obaveze na evropskom putu, imala velike probleme pri zatvaranju Poglavlja 27, u pregovorima za pristupanje naše zemlje EU

Premijer Milojko Spajić kazao je juče da to što se neprerađena voda godinama izliva u Moraču, a samim tim i u Skadarsko jezero predstavlja veliki zdravstveni rizik za građane Zete i Podgorice, pa bi izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda bila civilizacijski iskorak, koji će biti jako bitan za državu.

- Mislim da je to primarno zdravstveni problem i to primarno za građane Zete. Taj problem je riješen u drugim opštinama, na radost građana i Budve i Berana. Mislimo da je jako bitno da racionalno sagledamo stvari - rekao je Spajić. Odgovarajući na pitanja novinara u Baru, on je upozorio i da bi, u slučaju da kolektor ne bude izgrađen, država izgubila do sto miliona eura, a da bi Crna Gora, time što ne ispunjava sve obaveze na evropskom putu, imala velike probleme pri zatvaranju Poglavlja 27, koje je jedno od najzahtjevnijih u pregovorima za pristupanje naše zemlje Evropskoj uniji. Spajić je naglasio da gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ima podršku Vlade kada je u pitanju izgradnja kolektora u Botunu, kao i da će Vlada maksimalno izaći u susret građanima Botuna i Zete.

Izaći ćemo u susret građanima Botuna, apsolutna podrška Mujoviću

- Vlada će sve njihove legitimne zahtjeve saslušati i pokušati da pronađe adekvatno rješenje za njihove probleme - poručio je Spajić.

PROTIVLJENJE

A dan nakon što je delegacija Evropske unije u Podgorici saopštila da je projekat

izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu prošao sveobuhvatna ispitivanja i projektovanje, da će postrojenje biti savremeno i bezbjedno, podsjetili i na 33 miliona eura bespovratnih sredstava, te naglasili da je riječ o ključnom projektu za ispunjavanje obaveza iz

Poglavlja 27, mještani Botuna juče su još jednom poručili da se na toj lokaciji kolektor neće graditi.

Poručili su da je njihovo područje već opterećeno ekološkim problemima, poput deponije čvrstog otpada KAP-a i bazena crv enog mulja. - Na ovoj parceli se neće kopa-

ti, bez obzira na pritiske… Neće nam Evropska unija krojiti kapu. Imate đe na drugom mjestu da gradite postrojenje, eto vam Ćemovskoga polja koliko hoćete – poručio je juče jedan od predstavnika mještana Botuna Milan Ćetković Podsjeća da se mještani Botuna već dvije decenije proti-

Mještani Dajbaba traže od EU da izda garancije za projekat

Predstavnik mještana MZ Dajbabe Jadranko Đukanović obratio se Pobjedi sa zahtjevom građana te mjesne zajednice, u kojem iskazuju zadovoljstvo što se u rješavanje problema oko planirane gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uključila Delegacija Evropske unije u Podgorici. Saopštenje počinje riječima da nije veliki problem ako neko nešto ne zna, no je pogibija ako neko misli da zna, a ne zna. Tvrde da projekat jeste složen, ali i da su rješenja jednostavna.

- Nesporna je potreba izgradnje uređaja za tretman sanitarnih otpadnih voda Podgorice. Sporno je kakav je proces tretmana, da li postoji sigurnost kvaliteta prečišćenih voda, hermetičko zatvaranje sistema, potpuna dezodoracija mirisa i zbrinjavanje mulja. Tretman mora biti kvaliteta kakav je u važnim gradovima EU, jer je dio NP Skadarsko jezero. Lokacija kolektora je lakše rješiva kada se zna da je tehnologija tretmana sigurna. Lokaciju PPOV trebaju usaglasiti kompetentni projektanti sa

stanovništvom, ne TV emisije o projektu sa osobama koje ne pripadaju oblasti - struci projekta. Bankama i suinvestitorima objasniti potrebu za produžetak rokova izgradnje. Nikakav politički upliv nije dozvoljen u projekat, jer se radi isključivo o stručnom poslu. Ne mogu o ovom projektu odlučivati osobe koje nijesu kompetentne za to. Nosioci ovog posla su u obavezi da se konsultuju sa stanovništvom i da javno saopšte ko je iz revizione komisije i iz Agencije za životnu sredinu ikada uradio i jedan projekat

uređaja za tretman sanitarnih otpadnih voda. U Crnoj Gori nema inženjera koji su projektovali tretman da bi imali potrebno obrazovanje, znanje i iskustvo, te stoga ne mogu biti kompetentni da projektuju, reviduju ili daju mišljenje. Zato je za dio koji se odnosi na ocjenu tehnologije tretmana neophodan angažman inostranih eksperata (EU i/ili SAD) – navodi se u saopštenju. Izražava se posebna zahvalnost EU, koja se uključila u kritičnom trenutku sa prijedlogom da se sistem prečišćavanja izgradi.

- Molimo EU da izda garancije za projekt i svoj prijedlog, i na taj način konačno riješi ovo pitanje. Nakon izdatih apsolutnih garancija od EU, teško da bi ko mogao dati prigovora. Lokaciju će biti lako odrediti uz konsultaciju sa građanima, kad EU izda apsolutnu garanciju za tehnologiju, hermetičko zatvaranje, potpunu dezodoraciju mirisa i zbrinjavanje kanalizacionog mulja – navodi se u saopštenju dijela građana sa prostora u neposrednoj blizini lokacije predviđene za gradnju PPOV.

ve realizacije ovog projekta u svom naselju.

- Slali smo pisma svim državnim institucijama, a već 11 godina se obraćamo i Delegaciji Evropske unije u Podgorici, koja je sada veoma uporna da pomogne da se gradi ovo postrojenje u Botunu. Nikad nas niko od predstavnika Evropske delegacije i nadležnih iz vlasti nije primio da sa nama porazgovara. Od kada je promijenjena vlast u Crnoj Gori prije pet godine, primili su nas predsjednici države, Skupštine, Vlade i gradonačelnik – kazao je Ćetković, uz napomenu da su im Spajić i Mujović obećali da se bez saglasnosti Botunjana postrojenje neće graditi na ovoj lokaciji. Aktuelnog ambasadora EU, gospodina Johana Satlera, ali i njegove prethodnike na toj poziciji, pita gdje su bili do sada.

- Da su nas na vrijeme primili predstavnici EU, davno bi bilo odlučeno da se ovo postrojenje gradi na drugoj lokaciji – poručuje Ćetković, uz tvrdnju da je bivša vlast davala lažne informacije predstavnicima EU.

LOKACIJA

Istoga stava je i Botunjanin Jagoš Bećirović - Protiv ove lokacije se bunimo toliko godina i nećemo dozvoliti da se gradi postrojenje u Botunu ni po koju cijenu –poručuje Bećirović, uz napomenu da treba da se poštuje Arhuska konvencija tj. međunarodni sporazum o pristupu informacijama o životnoj sredini, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine, usvojen 1998. godine u Danskoj. Navodeći da su već dosta ,,ubijeni“ od Kombinata aluminijuma, kaže da ne žele još jednog zagađivača u Botunu. - Ne znam hoće li na silu da grade, ali mi im to sigurno dozvoliti nećemo. Ne mijenjamo mišljenje koje imamo posljednjih 20 godina, Nijesu nikad ni razgovarali sa nama… Čitava Zeta je uz nas – zaključio je Bećirović, poručivši im da postrojenje grade na državnoj zemlji na teritoriji Podgorice, na Ćemovskom polju, gdje ima prostora za veliko postrojenje. S njima je saglasan i njihov komšija Bojan Bašanović, koji inače radi u Agenciji za zaštitu životne sredine, koja je dala pozitivno mišljenje na elaborat u skladu sa kojim treba da se gradi PPOV u Botunu. I Bašanović ponavlja da Botunjani nemaju ništa protiv izgradnje postrojenja, ali ne dozvoljavaju da se ono gradi u Botunu. - Mi već imamo dvije ekološke bombe, bazen crvenog mulja i deponiju čvrstog komunalnog otpada KAP-a. Previše bi bilo da imamo još jednu ekološku bombu – poručio je Bašanović, uz napomenu da Podgorica treba da gradi postrojenje na teritoriji svoje opštine.

I. M.

LIGA ŠAMPIONA (1. KOLO): Liverpul dočekuje Atletiko, Čelzi gostuje Bajernu

Krstović i ,,boginja“ pod svjetlima Pariza

PODGORICA - Pari Sen Žermen u odbranu trona u Ligi šampiona kreće večeras (21 h) utakmicom protiv ekipe čiji bi napad od prvog minuta trebalo da predvodi crnogorski fudbaler Nikola Krstović, koji iščekuje prve minute u elitnom takmičenju.

Atalanta je stigla u Pariz da pokuša da napravi veliko iznenađenje – prvak Evrope je izraziti favorit, pa bi i bod bio značajan za ,,boginju“... - Protiv Pari Sen Žermena morate da igrate hrabro jer su izuzetna ekipa – veoma brza, tehnički izvanredna. Neophodno je da im pokažete zube jer timovi koji se previše povuku imaju više problema. Zato se morate suočiti s njima direktno – rekao je Ivan Jurić, trener Atalante. ,,Sveci“ su odlično otvorili sezonu – osvojili su Superkup Evrope u duelu sa Totenhemom, pa upisali sva četiri trijumfa u Ligi 1. - Svaka utakmica u Ligi šampiona je teška, a osjećaj prije meča je isti kao i ranije. Djeca nikad ne prestaju da se igraju, isto važi za nas kao tim. Uvijek želimo da igramo naš stil fudbala i jedva čekamo da takmičenje počne jer nam donosi prelijepe uspomene – kazao je Luis Enrike, strateg PSŽ-a.

Danas

Raspored

18.45 – Olimpijakos – Pafos

18.45 – Slavija – Bode/Glimt

21.00 – Ajaks – Inter

21.00 – Bajern – Čelzi

21.00 – Liverpul – Atletiko

21.00 – PSŽ – Atalanta

Sjutra

18.45 – Klub Briž – Monako

18.45 – Kopenhagen – Bajer L.

21.00 – Man. siti – Napoli

21.00 – Ajntraht – Galatasaraj

21.00 – Sporting – Kairat

21.00 – Njukasl – Barselona

Francuski prvak igrao je fantastičan fudbal prošle sezone – efektan, eksplozivan, ali LŠ je specifično takmičenje, bez izrazitih favorita za trofej. - Želimo ponovo da osvojimo Ligu šampiona, to nas gura naprijed i tjera nas da se nastavimo da se borimo i naporno radimo. Osvajanje druge Lige šampiona je nešto što motiviše nas, trenera i predsjednika kluba. Svi imamo isti cilj i to je ono što će nam pomoći da rastemo i da napredujemo. Mlad smo tim s igračima koji žele da nastave da pobjeđuju –istakao je kapiten Markinjos Derbiji dana igraju se u Minhenu i Liverpulu. Bajern na ,,Alijanc areni“ igra sa Čelzijem, dok na ,,Enfildu“ gostuje Atletiko Madrid. - Želimo da osvojimo Ligu šampiona. Nemamo drugi cilj. Naravno, i drugi timovi žele to isto. Jedini fokus je sada

Protiv Pari Sen Žermena morate da igrate hrabro jer su izuzetna ekipa – veoma brza, tehnički izvanredna. Neophodno je da im pokažete zube jer timovi koji se previše povuku imaju više problema. Zato se morate suočiti s njima direktno – rekao je Ivan Jurić, trener Atalante

Svaka utakmica u Ligi šampiona je teška, a osjećaj prije meča je isti kao i ranije. Djeca nikad ne prestaju da se igraju, isto važi za nas kao tim. Jedva čekamo da takmičenje počne jer nam donosi prelijepe uspomene – kazao je Luis Enrike, strateg PSŽ-a

na Čelziju, ali san ostaje isti –poručio je Vensan Kompani, trener Bajerna.

- Trenutno se osjećamo vrlo dobro, ali ako želimo da pobijedimo Čelzi, moramo da budemo na najvišem nivou. Biće sjajna utakmica – najavio je Hari Kejn, napadač bavarskog velikana. O trofeju Lige šampiona sanjaju i ,,plavci“.

- Od prošle sezone, uvijek volim da idem utakmicu po utakmicu. Ne možete razmišljati o polufinalu ili finalu ako ne pobjeđujete u ligaškom dijelu. Igramo protiv jedne od najboljih ekipa u Ligi šampiona. Pokušaćemo da damo sve od sebe. Kada pobjeđujete, to podiže samopouzdanje u različitim aspektima – konstatovao je Enco Mareska, strateg Čelzija.

Liverpul i Atletiko posljednji put su se u Ligi šampiona sastali 2021. godine.

- Na početku nas čeka veoma težak meč. Dijego Simeone

dugo vodi Atletiko, znali su da budu ispred Real Madrida i Barselone u španskoj ligi. Vrlo teško je igrati protiv njih zbog njihovog mentaliteta, timske igre i kvaliteta – izjavio je trener ,,redsa“ Arne Slot Najavio je i da bi na terenu mogao da se nađe Aleksander Isak - Mogu reći da sam 100 odsto siguran da neće igrati 90 minuta, ali je u timu i postoji šansa da zaigra – kazao je Slot. ,,Redsi“ su bolje krenuli u domaćem prvenstvu i imaju dobre šanse za uspješan start i u Ligi šampiona.

- Što najviše cijenim kod Liverpula? Njihovu vertikalnu igru i fantastičnu tranziciju. Iz malo dodavanja dolaze do šesnaesterca, a ta jednostavnost govori o kvalitetu tima koji ima odlične igrače, trenera koji je imao izvanrednu prvu sezonu u klubu... Čeka nas teška, vrlo teška utakmica, ali došli smo ovdje da im napravimo probleme – najavio je Dije-

MERIDIANBET

Nikšićani

PODGORICA - Između dva vikenda – međukolo. Srijeda je dan kada se igraju sve utakmice 7. runde Meridianbet 1. CFL.

Budućnost će sa novim trenerom Dejanom Vukićevićem gostovati Mornaru, vodeća Sutjeska u Tuzima igra derbi sa Dečićem, dok Petrovac putuje za Bijelo Polje – na megdan sa Jedinstvom. U Tivtu se sastaju rivali sa Jadrana –Arsenal i Bokelj. Na DG Areni, ekipa OFK Mladost dočekaće Jezero.

LIDER STIŽE U TUZI

go Simeone, trener Atletika. Inter gostuje Ajaksu poslije teškog poraza od Juventusa (4:3) golom Vasilija Adžića u 91. minutu.

- Nije bilo lako igrati utakmicu u Torinu. Ovaj tim je jak, ima snažan mentalitet. Ako gledamo samo rezultat, možete zaključiti što god želite. Ali moramo se osvrnuti i na dobre stvari koje smo uradili. Okrenuli smo se Ajaksu, koji je odličan tim – poručio je Kristijan Kivu, trener Intera. Rumun je od 1999. do 2003. igrao u Amsterdamu.

- Zahvalan sam na svemu što sam ovdje doživio. To mi je omogućilo da rastem i sazrijevam. Da napravim važan korak u Seriji A i odem tada u Romu. Zahvalan sam Ajaksu na svemu, znam projekat kluba i što stoji iza njega. Ali ovaj meč je druga priča – istakao je Kivu.

Od 18.45 sati igraće Olimpijakos – Pafos i Slavija Prag – Bode/Glimt. N. KOSTIĆ

Dečić je prije četiri dana do nogu potučen od Jezera u Beranama – čak 4:0. Priliku da se ispravi dobio je vrlo brzo, s tim što će naspram sebe imati lidera, ekipu sa najviše pobjeda (četiri) i najboljom gol razlikom (13:5). U Tuzi dolazi Sutjeska... - Teško nam je pao poraz od Jezera. Podbacili smo u prošlom kolu, ali vjerujem da to nije odraz krize – već samo slab dan. Dosta okolnosti je uticalo na ishod, od naših grešaka na startu, do crvenog kartona... Danas možemo da se iskupimo na svom terenu. Sutjeska je kandidat za titulu, napravila je dobru ekipu i trenutno je na vrhu tabele. Oni su puni samopouzdanja, imaju veliku potentnost u veznom redu i prema naprijed. Za pozitivan rezultat biće neophodno da izvučemo najbolje iz sebe. Potrebno je da budemo dio evropskih izdanja i partija s početka prvenstva. Mnogo je faktora koji mogu da odluče utakmicu, a nadam se da će neki od ključnih biti na našoj strani. Pokazaćemo veću želju i glad za pobjedom nego što je bio slučaj u Beranama – rekao je za naš list igrač sredine terena Petar Sekulović Kompaktno, posloženo, karakterno i najkvalitetnije djeluju Nikšićani, koji su se nakon pobjede nad Arsenalom osamostalili na vrhu. Sada su spremni za novi derbi na Areni Besa... - Svaki derbi je zahtjevan i priča za sebe. Iza nas je dobar period, a sve je to plod odlične atmosfere i igre. Dečić ima snagu, a nikako nas neće zavarati njihov slab učinak protiv Jezera. Oni su tim koji je sa najvišim ambicijama ušao u ligaško takmičenje. U svojim redovima imaju dosta iskusnih igrača, momke koji u svakom trenutku mogu da riješe meč. Nastojaćemo da zaustavimo njihove adute, a iskoristimo prednosti. U svakoj utakmici idemo na pobjedu – za Pobjedu je izjavio štoper Sutjeske Radoš Dedić

Srijeda, 17. septembar

Petrovac putuje u Bijelo Polje

Nikšićani brane vrh

- Svaki derbi je zahtjevan i priča za sebe. Iza nas je dobar period, a sve je to plod odlične atmosfere i igre. Dečić ima snagu, a nikako nas neće zavarati njihov slab učinak protiv Jezera. U svakoj utakmici idemo na pobjedu –poručio je štoper Sutjeske Radoš Dedić

JEDINSTVO TESTIRA NEPOBJEDIVOST PETROVCA

Jedinstvo je uzelo pet bodova iz posljednje tri utakmice, ali je i dalje u zoni baraža, pretposljednje na tabeli.

Bjelopoljci u dobrom raspoloženju dočekuju jedinu neporaženu ekipu lige – Petrovac. - Igramo protiv ozbiljne ekipe, koja ima mnogo dobrih igrača. Sigurno nije slučajno što je Petrovac bez poraza. Mi smo u pozitivnoj seriji, počeli smo da osvajamo bodove, da igrački napredujemo, iako nijesmo mnogo odmakli od posljednjeplasiranog Bokelja. Vjerujem da možemo da budemo prvi tim koji je savladao Petrovac – rekao nam je trener Sead Babača - U dosadašnjih šest kola, samo jednom smo igrali na svom terenu. Tada smo pobijedili Mornar. Bilo bi lijepo da i danas obradujemo navijače. Malo je nezgodan rani termin utakmice (16h), ali nadam se da neće biti sparno. Petrovac

Tabela

1. Sutjeska 6 4 1 1 13:5 13

2. Petrovac 6 2 4 0 10:4 10

3. Dečić 6 3 1 2 8:11 10

4. Jezero 6 2 3 1 12:8 9

5. Arsenal 6 2 3 1 7:6 9

6. Mladost 6 2 1 3 13:14 7

7. Budućnost 6 2 1 3 6:7 7

8. Mornar 6 2 1 3 8:11 7

9. Jedinstvo 6 1 2 3 6:11 5

10. Bokelj 6 0 3 3 8:14 3

je iskusan tim, i prošle, a i ove sezone zna da igra na rezultat. Biće teško, tvrdo i neizvjesno – dodao je Babača, koji može da računa na sve fudbalere, osim na povrijeđenog Srđana Šćepanovića ,,Nebo-plavi“ planiraju da oreol nepobjedivosti zadrže i na stadionu u Nikoljcu. - Imali smo seriju remija, ali smo pobjedom u prošlom kolu uhvatili drugu poziciju. Za sada sve ide kako bi trebalo –rekao nam je vezista Žarko Popović, koji nastavlja: - Jedinstvo je nezgodan protivnik, pogotovo na svom terenu, gdje teško prepušta bodove. Podigli su se u odnosu na nešto lošiji start i nema dileme da nas očekuje zahtjevan izazov. Poštujemo domaćina, ali najviše cijenimo sebe. Idemo u Bijelo Polje sa željom da dobijemo utakmicu. Lijepo zvuči podatak da smo jedini tim koji nije izgubio. Nadam se da će to još potrajati – poručio je prvotimac Petrovca. D. KAŽIĆ

RASPORED (7. KOLO)

BIJELO POLJE – Stadion: Gradski.

Početak: 16 časova.

DEJAN VUKIĆEVIĆ:

Jedan od najsrećnijih dana u karijeri

Saga oko trenera je završena - Dejan Vukićević je potpisao dvogodišnji ugovor sa FK Budućnost. Juče ujutro, na sastanku Upravnog odbora, govorilo se o više tema, a ključna je bila imenovanje šefa stručnog štaba. Vukićević je dobio podršku i odmah stupio na posao. Sinoć je vodio trening, a klub je u međuvremenu sređivao papirologiju kako bi iskusni stručnjak već večeras debitovao na klupi - protiv Mornara u Baru, 7. kolu Meridianbet 1. CFL. Pedeset sedmogodišnji kormilar je kao fudbaler ostavio dubok trag pod Goricom, a nakon 33 godine vraća se na isto mjesto, doduše u novoj ulozi. Igrao je za kasnije za Mogren, Pezoporikos, Radnički Beograd, Partizan, Sevilju i Rekreativo. Iza njega je bogata trenerska karijera tokom koje je na domaćoj sceni osvajao titule sa Zetom i Mogrenom. Sa Budvanima je upravo protiv Budućnosti stigao i do pehara Kupa.

Trofeji su primarni cilj i sa ,,plavima“ koji brane tron, ali su potpuno zaribali na početku sezone.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).

Jedinstvo

Arsenal

Mladost DG

Pomoćnici: Marko Gojković (Nikšić), Goran Šućur (Nikšić),

Ivan Šarac (Cetinje).

Delegat: Zoran Đuričanin (Berane).

TIVAT – Stadion: u Parku.

Početak: 17:30 časova.

Sudija: Nikola Dabanović.

Pomoćnici: Goran Savićević (Bar), Vojin Ostojić (Podgorica), Vasilije

Ljumović (Podgorica).

Delegat: Admir Zejnilović (Berane).

PODGORICA -

Stadion: DG Arena.

Početak: 18:30 časova.

Sudija: Miloš Savović (Podgorica).

Pomoćnici: Marjan Paunović (Bera-

- Današnji dan doživljavam kao jedan od najsrećnijih u mojoj fudbalskoj karijeri. Budućnost je klub u kome sam ponikao, u kome sam proveo 12 godina – od 12. do 24. godine – i u kome sam naučio sve ono što profesionalni fudbal zahtijeva. Budućnost me je fudbalski obrazovala i omogućila punu afirmaciju - prvi su utisci Dejana Vukićevića. Radio je u Vojvodini, čačanskom Borcu, Titogradu, a posljednji angažman u Crnoj Gori imao je u Otrantu koji je uveo u najviši rang, prvi put u klupskoj istoriji. Vani je vodio Dačiju iz Kišinjeva, Ventspils, Feronikeli i albanski Lači.

Vukićević se u prošlosti u više navrata dovodio u vezu sa ,,plavima“, ali kockice se nijesu posložile.

Sve dok Gavrilo Gajo Petrović nije postavljen za sportskog direktora prije nekoliko dana. Prvi operativac Podgoričana sarađivao je sa Vukićevićem dok je bio igrač, a sada je procijenio da je on čovjek koji ekipu može da podigne iz krize.

ne), Marko Bulatović (Podgorica), Dalibor Vujisić (Podgorica).

Dečić

Delegat: Momčilo Malović (Nikšić).

TUZI – stadion: Arena Besa.

Početak: 19 časova.

Sudija: Mladen Knežević (Berane).

Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar), Miodrag Brajović (Podgori-

ca), Nikola Cvijović (Buddva).

Delegat: Dejan Ljumović (Podgorica).

BAR – Stadion: Topolica. Početak: 20 časova.

Sudija: Branko Odalović (Podgorica).

Pomoćnici: Nikola Radulović (Pod-

gorica), Vladislav Radenović (Herceg Novi), Vladimir Bjelica (Nikšić).

Delegat: Stanko Novaković (Podgorica).

Petrovićevu ideju podržalo je najuže rukovodstvo. - Dugo sam u trenerskom poslu i konačno u matičnom klubu dobijam priliku da budem na klupi koju doživljavam sa posebnim ponosom. Odgovornost je velika u situaciji kada mnoge stvari nijesu na nivou bogate tradicije kluba, ali siguran sam da je ovo samo kratak period krize i da ćemo vrlo brzo biti ponos svakom navijaču, koje bih iskreno pozvao da budu naša podrška sada kada nam je najpotrebnija – ističe Vukićević.

Pripreme sa timom počeo je Ivan Brnović, potom je došao Nenad Lalatović, da bi nakon 52 dana podnio ostavku. Ekipu je privremeno preuzeo momak iz stručnog štabaIvan Delić, koji je vodio tri utakmice i ostvario pobjedu, remi i poraz.

Vukićević je četvrti trener Podgoričana od starta sezone. Novi šef stručnog štaba juče je dobio povjerenje kluba, a već večeras debitovaće u meču na Topolici. - Vremena nemamo, pred nama je vrlo zahtjevna utakmica. Odradili smo zajednički trening i vidio sam ko je spreman za meč u kojem očekujem da shodno trenutku, našim zahtjevima i ciljevima igrači daju maksimum kako bi ostvarili povoljan rezultat – zaključio je Vukićević.

Srijeda, 17. septembar

Košarkaši Budućnost Volija danas i sjutra u Istanbulu igraju kontrolne utakmice sa

Žakelj: Dva dobra meča sa jednim od favorita za osvajanje Evrokupa

PODGORICA – S obzirom na to da večeras i u petak veče (oba meča počinju u 19 časova) za protivnika imaju tim koji je prošle godine igrao polufinale Evrokupa, a u predstojećoj sezoni žele da ide do kraja u istom takmičenju, za košarkaše Budućnost Volija mečevi sa Bahčešehirom predstavljaju ozbiljan test za predstojeću sezonu.

Tim Andreja Žakelja je juče doputovao u Istanbul da odigra dvije najjače provjere u pripremnom periodu, koje će slovenačkom stručnjaku na klupi „plavih“ da posluže da vidi koliko je napredovala njegova ekipa tokom pripremnog perioda i koji su potencijali tima koji je ljetos dobio pet novih igrača… - Očekuju nas dva dobra meča

Sa ranijeg meča naših kadeta

Naši kadeti imaće dvije provjere protiv Uzbekistana

Kreće nova sezona omladinske Lige šampiona

PODGORICA - Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore dočekaće ove sedmice Uzbekistan.

Selektor Radovan Kavaja za te utakmice pozvao je 21 igrača - golmani: Bogdan Borilović (Lovćen), Simon Sošić (Budućnost); odbrana: Andrej Krunić (Kom), Petar Radomirović, Luka Marković (Stari aerodrom), Aleksa Kralj (Arsenal), Andrej Kumburović (Bokelj), Blagoje Uzunovski(IMT, Srbija), Aleksa Đurišić (Budućnost); vezni

red: Nemanja Kljajević (Grbalj), Aleksa Pantović (Podgorica), Nemanja Ajković, Petar Rešetar, Mihailo Marković(Budućnost), Mateja Sekulić (Rudar), Pavle Pejović (Podgorica), Blažo Đukić (Sutjeska), Luka Vušurović (Novi Pazar, Srbija); napad: Miloš Šekularac (Stari aerodrom), Aleksa Caušević (Budućnost), Petar Begović(Partizan, Srbija).

Utakmice sa reprezentacijom iz Azije zakazane za 18. i 20. septembar na Trening kampu FSCG, obje sa početkom u 16:30 časova. R. P.

PODGORICA - Kreće nova sezona omladinske

Lige šampiona u kojoj će Crnu Goru predstavljati Budućnost.

Tim „plavih“ za igrače do 19 godina je prošle sezone ostavio dobar utisak na međunarodnoj sceni, a sada sa novom generacijom želi da se prikaže u što boljem svijetlu.

Azerbejdžan 0

Crna Gora 0

BAKU - Stadion Bina. Sudija: Islam Mamadov (Azerbejdžan). AZERBEJDŽAN: Mehralijev, Alijev, Mamadli, Kulijev, Musazada (od 70. Mustafajev), Husejnov, Husejnzada, Mamadov (od 52. Muradli), Babajev (od 52. Mamadli), Alizada, Ramazanov (od 63. Bajlarli).

CRNA GORA: Camaj, Bešović (od 78. Nišavić), Radunović, Vukčević (od 60. Simonović), Bojović (od 60. Vojinović), Raković, Višnjić (od 60. Jovanović), Vujović (od 72. Vukčević), Šćepanović (od 72. Radonjić), Vuković (od 78. Kalezić), Peruničić. Pionirska fudbalska reprezen-

Podgoričani su otputovali za Vels, gdje će večeras od 20 i 45 časova igrati u 1. kolu kvalifikacija protiv Haverfordvesta. - Mislim da smo odradili dobru pripremu. Nijesmo imali snimke protivnika, ne znamo u kojem će sistemu igrati, ali gledali smo da se pripremimo generalno na taj stil ostrvskog fudbala. Znamo da njihov pr-

sa protivnikom koji je jedan od favorita za osvajanje Evrokupa. Igraju dobro u pripremnom periodu, na posljednjem turniru su, čak, pobijedili Efes, Lokomotivu i Tofaš. Odličan su tim i baš su odlična provjera za nas. U ovom momentu su, moguće, malo u prednosti, ali će to biti odlična prilika da vidimo gdje smo, da popravimo neke stvari sa treninga i prošlih utakmica – kazao je Andrej Žakelj. Budućnost je do sada odigrala četiri kontrolne utakmice, tokom boravka u slovenačkoj Kranjskoj Gori je pobijedila italijanski Trapani i slovenačku Krku, a izgubila je od Cedevita Olimpije, dok je nakon toga u Podgorici savladala ruski Uralmaš.

- Očekujem dva dobra meča sa Bahčešehgirom, rezultat nije u prvom planu, već naša igra, upoznavanje, sistemi igre na kojima radimo. Nadam se da će iz utakmice u utakmicu to da bude bolje, da budemo što spremniji za početak sezone – dodao je Žakelj. Po povratku iz Turske, Budućnost treba da odigra i kontrolnu utakmicu sa SC Derbijem, ali termin te utakmice tek treba da bude određen.

Crnogorski šampion će prvi zvanični meč u sezoni igrati u Evrokupu, 2. oktobra u gostima sa London Lajonsima. Podgoričani će u prvom kolu ABA lige, 5. oktobra, dočekati subotički Spartak. S. JONČIĆ

vi tim igra u sistemu 3-5-2, pa smo se prilagođavali i toj formaciji, tako da nas tu ne mogu iznenaditi. Svi igrači su zdravi, mislim da možemo ostva-

riti pozitivan rezultat, predstaviti se u najboljem svijetlu i, što je najbitnije, izbjegnuti poraz - izjavio trener Budućnosti Marko Janjević D. K.

Pioniri igrali neriješeno u prvom meču protiv Azerbejdžana

tacija Crne Gore remizirala je u prvom prijateljskom meču sa Azerbejdžanom – 0:0. U Bakuu su mreže mirovale, iako su ,,sokolići“ stvorili ne-

koliko dobrih šansi pred golom domaćeg tima. - Mnogi od igrača prvi put se susrijeću sa ovakvim izazovima i bilo je očekivano da malo loši-

je uđemo u utakmicu. Ali, kada su momci prebrodili tremu, zaigrali su mnogo bolje. Pokazali su veliku želju, energiju i borbenost, tako da protivnik nije uspijevao da nam ugrozi gol. Sa druge strane, imali smo veći posjed lopte i stvorili nekoliko šansi za gol, u finišu pogodili i stativu. Dobra provjera za nas, važno je da se momci sada kvalitetno oporave od velike potrošnje i osvježe uoči narednog meča, rekao je selektor Vladan Savić. Drugi prijateljski duel Azerbejdžan i Crna Gora odigraće u četvrtak, sa početkom u 14 časova. R.P.

Suzana Lazović okupila ,,lavice“, na spisku 23 igračice

Mlađe dobile šansu i biće konkurentne za buduće akcije

PODGORICA - Poslije dvije aprilske pobjede nad Portugalom koje su donijele plasman na Svjetsko prventvo, ,,lavice“ su se ponovo okupile.

Selektorka Suzna Lazović pozvala je 23 igračice, među njima je pet debitantkinja i to juniorske reprezentativke koje su osvojile šesto mjesto na Evropskom prvenstvu u Podgorici proteklog ljeta: golmanka Teodora Rončević, krilo Mia Grujić, pivotkinje Ksenija Gašević i Anđela Guberinić, te srednji bek Natalija Lekić koja je proglašena za najbolju igračicu šampionata u našem glavnom gradu. Ostale igračice sa spiska su one koje su iznijele teret aprilskog

Poljski tim pojačao

nekadašnji igrač

Mančester sitija

Mendi u Pogonu

PODGORICA - Benžamen Mendi je u novom klubu. Kako javljaju poljski mediji, Benžamen Mendi je pronašao novi klub i to baš u Poljskoj.

Najveća ,,bomba“ poljske Ekstraklase je upravo francuski fudbaler i nekadašnji reprezentativac te zemlje, bivši fudbaler Mančester sitija i čovjek koji iza sebe ima i osvojeno Svjetsko prvenstvo, kao i tri Premijer lige. Za Mančester siti odigrao je 75 utakmica.

Istina, Mendi (lijevi bek) daleko je od one forme u kojoj je bio do prije nekoliko godina, prošle dvije sezone su bile slabije u Lorijenu i Cirihu i sada je rije-

Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji na programu je od 26. novembra do 14. decembra. Crna Gora će igrati u grupi D u njemačkom Trieru protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja

baraža protiv Portugala, kao i posljednjeg velikog takmičenja na kojem je Crna Gora nastupila - EHF Euro 2024.

Nažalost, selektorka Lazović nije mogla da računa na desnog beka Jelenu Vukčević i pivotkinju Ivanu Godeč, koje će pauzu u Ligi šampiona iskoristiti da saniraju povrede koje nijesu ozbiljnije prirode.

- Zadržala bih se prvo na ono što nas čeka u oktobru, a to su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Prvo nas očekuje meč sa Portugalom, a onda

šio da proba u Poljskoj, gdje će igrati za Pogon. Podsjetimo da se radi o igraču koji je svojevremeno vrijedio i čitavih 60 miliona eura, koliko ga je platio Mančester siti, ali karijeru mu je uništio život van fudbala, pa je sve krenulo nizbrdo.

Doživio je veliki sunovrat u karijeri zbog toga što je bio u centru skandala iz 2021, kada je optužen za čak četiri silovanja. Pokušavao je da dokaže da je nevin i oslobođen je, ali tek nakon što dvije godine nije igrao fudbal.

Iako ima samo 31 godinu, novu fudbalsku priču počeće da stvara u Poljskoj. R. A.

sa Farskim Ostrvima. Svjetsko prvenstvo je nakon toga i spremaćemo se kada budu pripreme - jasna je bila selektorka Lazović. Lazović potencijalnu opasnost vidi od Portugala, bez obzira što je njen tim nedavno - lagano u oba meča došao do cilja.

- Bez obzira što smo Portugal savladali većom gol-razlikom, sigurno da ćemo imati problema sa njima jer će se spremati striktno za nas i probaće da isprave greške koje su tada imali. Zato

Prvi meč sa Portugalom je 15. oktobra u Podgorici, a naredni (gostujući) tri dana kasnije sa Farskim Ostrvima

ćemo, kao i uvijek, pristupiti ozbiljno rivalima.

Fokus je na rezultat, ali i na mladost crnogorskog rukometa.

- Nekoliko novih igračica je dobilo šansu, obzirom da smo u ljetnjem periodu napravili odlične rezultate. Nijesu sve tu, neke će biti na sljedećim okupljanjima, ali svakako da gradimo nešto novo.

I treba da raduju rezultati mlađih selekcija, u ovom slučaju

kadetkinja i juniorki, ali ono što je izazovno, konkretno za selektorku i njene saradnike (stručni štab je ojačan Milankom Čelebić) je što je praktično svako okupljanje novi sastav i đevojke treba uklopiti i spremati za nešto veliko.

- Sve što pravimo - pravimo dugoročno i sve je proces i ništa ne dolazi preko noći. Bitno je da smo krenuli u dugoročni projekat i da gradimo nešto novo. Da li će to biti olimpijski ciklus ili dva ciklusa... Raduje da su mlađe selekcije pokazale da u crnogorskom rukometu ima mlađih igračica na kojima treba u narednom periodu da se naša repreznetacija gradi, posebno kada dođe smjena generacija. Radujem se radu sa mlađim igračicama i uče-

nju novih stvari. Zna se ko nosi igru seniorskog tima, ali na mlade se ozbiljno računa. - Svaka koja je tu je konkurentna da bude u predstojećim kvalifikacijama za EP. Mlađima će biti lakše jer rade sa seniorskom reprezentacijom. Žao mi je što nijesmo u mogućnosti da ih više okupljamo od onoga što je propisano. Znači, i mlađe su konkurentne. Ostale igraju Ligu šampiona i nikad se ne zna do čega može doći. Ne želim da pričam o tome, ne bih voljela da prizivam ništa loše, ali vjerujem da će i na sljedećem okupljanju i pripremama za SP biti iznenađenja i nekih novih rukometnih nada - jasna je Lazović. A.MARKOVIĆ

U petak kreće nova sezona WABA lige takmičenjem za djevojčice do 15 godina

PODGORICA – Uoči početka jubilarne, 25. sezone, WABA lige u konkurenciji seniorki, regionalno takmičenje za košarkašice, zvanično će startovati u petak utakmicama u uzrastu do 15 godina. Ove sezone u takmičenju WABA lige do 15 godina prijavilo se 19 ekipa iz devet država –Crne Gore, Hrvatske, Bugarske, Srbije, Hrvatske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. Čast Crne Gore braniće Budućnost Olimp, Sea Stars i Primorje. S obzirom na veliki broj ekipa, timovi će biti podijeljeni u grupe, a kao i prethodnih sezona takmičenje će se odvijati turnirski. Crnogorski timovi kreću sa domaćeg terena – Budućnost Olimp će u Nikšiću ugostiti Plej of iz Sarajeva, Konjic i Partizan, dok

će Primorje u Igalu ugostiti Dugu iz Šapca, italijansku Futurosu i komšije iz Tivta, ekipu Sea Stars, koji će takođe za rivala imati Dugu i Futurosu. Ostali timovi igraće turnire u Sofiji i Crikvenicama.

Primorje će u petak od 19 časova ugostiti Sea Stars, dok istog dana od 20 časova Budućnost Olimp dočekuje Plej of. U subotu Sea Stars od 16h igra protiv Futurose, a Primorje od 18.30 protiv Duge, dok će

Budućnost Olimp u istom terminu u Nikšiću ugostiti Konjic. Na kraju, u nedjelju, igraju Sea Stars – Duga (10.30h), Primorje – Futurosa (12.30h) i Budućnost Olimp – Partizan (18.30h). R. P.

Golbal reprezentacije Crne Gore od 1. do 5. oktobra učestvovaće na EP

Čurović: Cilj plasman u polufinale i borba za medalju

PODGORICA - Cilj golbal reprezentacije Crne Gore na predstojećem Evropskom prvenstvu biće plasman u polufinale i borba za medalju - kazao je selektor Nikola Čurović.

Crna Gora je na šampionatu, koji će od 1. do 5. oktobra biti odigran u finskom Pajulahtiju, svrstana u C grupu, u kojoj su još Ukrajina, Izrael, Njemačka i Portugal.

Čurović smatra da Crna Gora ima ozbiljne rivale u grupi, ali i kvalitet da se uključi u borbu za sam vrh i medalju, prvu ekipnu u istoriji crnogorskog paraolimpijskog sporta.

Analizirajući rivale u grupi, selektor je naglasio da je Ukrajina zvanični prvak Evrope i finalista sa Paraolimpijskih igara u Parizu.

-U grupi je još jedan bivši šampion, selekcija Njemačke, koja je uvijek u vrhu evropskog golbala. Tu je i za nas uvijek neugodni Izrael, četvrtoplasirani sa posljednjeg Evropskog prvenstva u Podgorici i Portugal, sa kojim smo prošle godine zajedno izborili plasman u A diviziju - rekao je Čurović agenciji Mina i istakao da je to izuzetno teška grupa, ali da vjeruje u crnogorski tim.

- Momci dobro rade dobro, zadovoljan sam formom. Očekujem dobre mečeve u grupnoj fazi, kako bi izborili što bolju

poziciju za četvrtfinale. Nadam se da za protivnika u četvrtfinalu iz druge grupe možemo dobiti objektivno slabiju ekipu od nas i tako se približiti našem finalnom cilju - plasmanu u polufinale i borbu za medalju - rekao je Čurović.

Crna Gora će, kao i na šampionatu u Podgorici, turnir otvoriti duelom sa Ukrajinom, 1. oktobra.

Dan kasnije sastaće se sa Portugalom, dok će 3. oktobra odigrati dva meča - sa Njemačkom i Izraelom.

Po četiri najbolje selekcije iz obje grupe izboriće plasman u četvrtfinale. Četvrtfinalni i polufinalni dueli zakazani su za 4. oktobar, dok je dan kasnije na programu finale, kao i mečevi za treće, peto, sedmo i deveto mjesto. Čurović je kazao da crnogorski golbalisti završne pripreme za šampionat odrađuju u Nikšiću, u svojoj trenažnoj bazi, u sali Osnovne škole ,,Olga Golović“. - Momci su zdravi, rade kvalitetno. Planirano je da pripreme traju do 18. septembra, tokom kojih radimo na tehničko-taktičkom dijelu. Fizičke stvari, teretana i trčanja, radiće sa profesorom Branislavom Bulatovićem na Gradskom stadionu u Nikšiću. Slijedi par dana pauze, a nakon toga sparing mečevi, gdje će nam se priključiti bivši slovenački re-

prezentativac Matej Ledinek - dodao je Čurović. Crnogorska reprezentacija put ka najboljim evropskim selekcijama započela je 2017. iz moldavskog Kišinjeva, iz C divizije, gdje je izboreno finale i viši rang.

Slabije izdanje, godinu kasnije na EP B divizije u poljskom Horzovu, koštao je osmog mjesta i ponovog povratka u najniži rang takmičenja – C diviziju. Ekspresan povratak u B diviziju uslijedio je 2019. godine u italijanskoj Lakvili, kada je izboreno još jedno finale. Slijedi finski Lahti 2021. godine, u koji je crnogorska reprezentacija otputovala sa svega četiri igrača.

Činilo se nemoguće, a napravljen je istorijski podvig i izboreno još jedno finale i A divizija. Najjače evropske reprezentacije čekale su ih pet mjeseci kasnije, u turskom Samsunu, gdje je potvrđen kvalitet i osvajanjem sedmog mjesta izboren opstanak.

Šampionat u Podgorici i visoke ambicije, nakon ubjedljivog starta protiv Ukrajine, poremetila je povreda Nikole Nikolića, pa je izostao opstanak. Linjano je bila prva prilika za povratak u društvo najboljih, koju je crnogorska reprezentacija iskoristila i plasmanom u finale izborila A diviziju i nastup u Pajulahtiju. R. P.

Podgorica u petak domaćin 55. atletskog prvenstva za osobe sa invaliditetom

PODGORICA

- Prvenstvo

Crne Gore u atletici za osobe sa invaliditetom, 55. po redu, biće održano 19. septembra u Podgorici. Najbolji crnogorski paraatletičari nadmetaće se na bacačkom poligonu Resursnog centra za djecu i mlade Podgorica, a očekuje se učešće oko 30 takmičara.

Nadmetaće se u kategorijama 11-13 (osobe bez i sa smetnjama vida), 31-38 (osobe sa cerebralnom paralizom), 40-47 (osobe niskog rasta i osobe sa amputa-

cijom) i 51-57 (osobe sa povredom kičme).

Početak manifestacije zakazan je za 17 sati. - Prvenstvo Crne Gore za osobe sa invaliditetom finansira se po programu Paraolimpijskog komiteta Crne Gore za 2025. godinu koji je podržalo Ministarstvo sporta i mladihsaopšteno je iz POK-a.

Organizatori takmičenja su Paraolimpijski komitet i Savez slijepih Crne Gore, uz tehničku organizaciju atletskog kluba OSI Vihor iz Podgorice. R. P.

Srijeda, 17. septembar 2025.

Crnogorski trio hrvatskoj Marsoniji

Sljedeće godine šest sprint trka

PODGORICA - Naredne godine u šampionatu Formule 1 biće održano šest sprint trka i to u Kini, SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji, Holandiji i Singapuru. Prva sprint trka 2026. godine biće održana na stazi u Šangaju za Veliku nagradu Kine,

PODGORICA - Kanadski atletičar Itan Kacberg osvojio je zlato u bacanju kladiva na Svjetskom prvenstvu u Tokiju.

On je u finalu kladivo bacio 84,70 metara, čime je postavio novi rekord šampionata. Srebro je pripalo Njemcu Merlinu Humelu, koji je

kladivo bacio 82,77 metara, dok je bronza otišla na grudi Mađaru Benceu Halasu, koji je u finalu ostvario rezultat od 82,69 metara. R. A.

Srijeda, 17. septembar 2025.

trio u Marsoniji

PODGORICA – Ako se izumu naši klubovi, hrvatska Marsonija će u predstojećoj sezoni da bude klub sa najviše crnogorskih odbojkaša – imaće ih čak trojicu.

Novi članovi tima iz Slavonskog Broda, koji je prošle sezone bio peti u ligaškom dijelu, a onda je eliminisan u četvrtfinalu plej-ofa, su 37-godišnji srednji bloker Blažo Milić, korektor Bojan Strugar (30 godina) i primač servisa Slobodan Bojić (33). Prošle sezone je u Marsoniji igrao srednji bloker Srđan Petrović, koji se ovog ljeta preselio u Budućnost.

Slobodan

trka u šampionatu Formule 1

Milić je već igrao u Hrvatskoj, prije dvije sezone je nosio dres zagrebačke Mladosti. Karijeru je počeo u rodnom Nikšiću, u Sutjesci, odakle je 2009. godine stigao u Studentski centar. Nakon dvije i po godine u podgoričkom klubu, i nakon nastupa za Nikšić i Volej star „otisnuo“ se u inostranstvo, u Makedoniju (Škendija), gdje je proveo polusezonu. U ljeto 2012. je stigao u Budvansku rivijeru i ostao godinu, a onda opet otišao u inostranstvo, gdje je igrao Slovačkoj (Bratislava), Švajcarskoj (Nafels), Libanu, Grčkoj (Orestijada), Francuskoj (Narbon) i Rumuniji (Krajova). U sezoni 2018/19. je igrao za Budućnost, a onda tri sezone u Budvi, prije nego je treći put otišao u inostranstvo, prvo u izraelski Makabi Hišaron, pa u Mladost, dok je prošlu sezonu proveo u češkom Ustiju.

Milić je bio bivši dugogodišnji reprezentativac Crne Gore, i igrao je za seniorsku selekciju na sva tri evropska prvenstva. Bojan Strugar je prošlu sezonu proveo u rumunskoj Krajovi. Karijeru je počeo u Budućnosti, a onda je nastupao za Pjatr Njamc (Rumunija), Latinu (Italija), Aiginiju (Grčka), kratko za bjelopoljsko Jedinstvo, zatim za Vantu (Finska), Jonu, Nefels (Švajcarska), da bi se 2022. godine vratio u Budućnost i odigrao sezonu u matičnom klubu, prije novog odlaska u inostranstvo, u Tursku, u redove drugoligaša Milasa Beledijea. Sa reprezentacijom Crne Gore je 2023. godine nastupao na Evropskom prvenstvu u Skoplju. Slobodan Bojić je karijeru počeo u rodnom Nikšiću, u nekadašnjem Nik voleju, a onda je prešao u Budućnost. Nakon toga je igrao za katarski Al Rajan, Budvansku rivijeru, kazahstanski TNK Kazhrom, u dva navrata za Sfaksijen iz Tunisa. U sezoni 2017/18. je nastupao za tri kluba, počeo je u Jedinstvu iz Bijelog Polja, potom je otišao u Ribnicu iz Kraljeva, a sezonu je završio u Saudijskoj Arabiji, u Al Ahliju. Igrao je dvije sezone u Kini, u klubu iz Nanđinga, a između toga u Omanu, u klubu Alkamil Alvafi. U sezoni 2021/22 je imao „otvoren ugovor“ sa Budvom za koju je nastupao u evropskim mečevima, a sezonu je nastavio i završio u turskoj Alaniji Beledijesi. Poslije toga je igrao za slovenački Salonit i za grčki Kifisijas... S. J.

Odbojkaši Budve se u svom gradu spremaju za start nove sezone

koja je na programu od 13. do 15. marta. Naredna sprint trka biće održana tokom VN Majamija, koja je na programu od 1. do 3. maja. Od 22. do 24. maja je na programu Velika nagradu Kanade na stazi u Montrealu, a tokom ovog vikenda biće održana treća

sprint trka u 2026. godini. Staza Silverston je od 3. do 5. jula domaćin trke za VN Velike Britanije. Na ovoj stazi biće održana i sprint trka i to prvi put poslije 2021. godine. Na VN Holandije, koja je na programu od 21. do 23. avgusta na stazi Zandvort, po prvi put biće održana i sprint trka. Posljednja sprint trka u narednoj sezoni biće održana na stazi Marina bej u Singapuru, koja je na programu od 9. do 11. oktobra. U odnosu na ovu sezonu, sprint trke neće biti vožene u Belgiji, Brazilu, Kataru i Ostinu. Naredna sezona u Formuli 1 počinje 8. marta trkom za VN Australije, a završava se 6. decembra u Abu Dabiju. Prema ranije objavljenom kalendaru u 2026. godini u šampionatu F1 voziće se 24 trke. R. A. PODGORICA - Sjajan početak Evropskog juniorskog prvenstva u kik boksu za crnogorske takmičare, koji su plasmanom u polufinale osigurali bronzane medalje. Stariji juniori Matija Radović i Jovan Lipovina, te mlađi junior Isah Tarhaniš plasirali su se u polufinale discipline lou-kik i osigurali bronzane medalje na juniorskom prvenstvu Evrope u kik boksu, koje se održava u italijanskom Jezolu. Radović (-71 kg) je tehničkim

PODGORICA - Odbojkaši Budve u svom gradu i dvorani privode kraju pripreme za start sezone, koja počinje 24. septembra u Baru, kada je na programu Superkup, u kojem će aktuelni osvajač duple krune igrati protiv Budućnost voleja.

Nakon nekoliko uvodnih dana priprema u Mediteranskom sportskom centru, izabranici Miljana Boškovića su 11 dana boravili u Ivanjici, tokom kojih su skoknuli do Kragujevca i odigrali kontrolnu utakmicu sa šampionom Srbije, Radničkim. Po povratku u Budvu su nastavili sa trenažnim procesom i odigrali još dva kontrolna me-

ča protiv hrvatske ekipe Ribola Kaštela.

- Moram da kažem da sam izuzetno zadovoljan dosadašnjim radom ekipe. U pripremnim utakmicama rezultat nije bio prioritet – najvažnije nam je bilo da svi igrači dobiju priliku i da se što bolje uigramo. Vjerujem da je ovo dobra priprema za izazove koji nas očekuju u predstojećoj sezoni – kazao je za Pobjedu Miljan Bošković, trener Budvana. Osim odbrane tri domaća trofeja (prvenstvo, Kup i Superkup), Budva će ove sezone imati i puno obaveza na međunarodnoj sceni, u Čelendž kupu i regionalnoj MEVZA ligi... Budva je bila aktivna u ljetnjem prelaznom roku. Pono-

Novozelandski atletičar najbolji na Svjetskom prvenstvu u Tokiju

vo su dres kluba iz metropole crnogorskog turizma obukli bivši proslavljeni reprezentativac, korektor Miloš Ćulafić, te sprski korektor Lazar Dodić Budvani su doveli i četvoricu crnogorskih reprezentativaca, braću Joksimović, libera Andriju i tehničara Marka, zatim srednjeg blokera Matiju Ćinćura i primača sevisa Vukašina Cimbaljevića Ugovore sa Budvanima su produžili tehničar Nikola Radonić, srednji bloker Luka Babić, korektor Miro Miljanić, srednji bloker Dalibor Lečić i libero Danilo Krivokapić Ugovore su imali primači Balša Radunović, Vuk Stanojević, Filip Milosavljević i Vukota Čelebić S. J.

Keru zlato u skoku uvis

PODGORICA - Novozelandski atletičar Hemiš Ker osvojio je zlatnu medalju u disciplini skok uvis na Svjetskom prvenstvu u Tokiju. On je do najsjajnijeg odličja došao skokom od 2,36 metara, što je najbolji rezultat u svijetu ove sezone. Sanghjok Vu iz Južne Koreje osvojio je srebrnu medalju sa 2,34 metra, dok je bronza pripala Čehu Janu Štefeli sa 2,31. R. A.

nokautom u prvoj rundi savladao Dušana Lazića iz Srbije. Naredni rival biće mu Juhaš Balaž iz Mađarske. Lipovina (-63,5 kg) je sa 3:0 slavio protiv Andrijana Dimiškovskog iz Sjeverne Makedonije. Za finale boriće se sa Mirfaridom Sejidlijem iz Azerbejdžana. Tarhaniš (-57 kg) je jednoglasnom sudijskom odlukom pobijedio Merta Bozkurta iz Turske, pa će se u polufinalu sastati sa Jevhenijem Kušakinom iz Ukrajine. Mlađi junior Benjamin Muković

(lou-lik, -71 kg) na startu je izgubio od Blejka Boldžera iz Irske, dok je Ajas Kalač

Samo nosite, sve je ovo Vašei dođite nam opet. Gdje god, u bilo koju od „Armani“ prodavnica po cijelom svijetu Ričard Gir kroči, može da uzme bilo šta sa polica i ne mora da plati nijedan cent. I tako već 45 godina. Ili makar kažu da je tako - a mnogo je puta to prepričavano, u Holivudu, Parizu i Milanu. Nikad nije ni potvrđeno ni opovrgnuto. Nije Đorđo Armani tip koji bi se hvalisao takvom pričom, a Gir o privatlucima svakako ćuti kao zaliven. Uostalom, nije da Armani nije znao: nijedno ruho ne može da bude idealno ako mu fali barem kap ili sjena misterije.

TravolTina mama

Misterija - ili noćna mora. Vjerovatno najveća koja se modnom dizajneru može dogoditi: da se petnaestak dana prije početka učešća u prvoj velikoj holivudskoj produkciji dogodi zamjena glavnog glumca. A sve se u tom filmu vrti oko njega. I sva već sašivena i gotova odijela i kombinacije za glavnog glumca otpadaju - jer novi tip je deset centimetara niži od prethodnog! I još igra glavnog baju u filmu kao što je „American Gigolo“ (1980) Pola Šredera.

Kao Hanibal preko Alpa. Zaobilaznim putem: prvo je pokorio Holivud, pa tek onda elitne piste „visoke mode“. Samo što je za Đorđa Armanija to bio trijumfalan put. I sasvim nenadan.

Kažu i to (isto nikad potvrđeno niti demantovano) da Ričard Gir nikad pravo odijelo nije posjedovao, dok nije odabran za „American Gigolo“. Za film koji je potom praktično definisao modu i stil osamdesetih!

Znate i sami to čak i ako ste samo filmska, a ne i modna publika: do Šrederovog filma i Gira u njemu odijela su se doživljavala kao nešto strogo i formalno. Nakon toga? Kao nešto mnogo više kežual. Kao odraz i ogledalo svakodnevnog samopoštovanja i stava. Naravno, „Armani“ odijela, nakon što je Đorđo odlučio da ih učini komotnijim i laganijim, sa raznovrsnijim materijalima i bojama. Armani i Holivud, afera zbog koje valja zahvaliti jednoj italijanskoj mami. Manje od tri sedmice prije zakazanog snimanja filma „American Gigolo“ majka Džona Travolte odjahala je ka vječnim lovištima. I šta je mogao njen sin, veliki zaljubljenik u Armanijeve komade (a firma je postojala manje od pet godina), osim da od snimanja odustane. Na kraju je upao lik koji je bio tek četvrti izbor. Gir, da proslavi Armanija. I Armani, da proslavi Gira.

Znate li šta je fora sa tim Girovim Džulijanom Kejom?

Tom elitnom prostitutkom Los Anđelesa, žigolom kojeg optuže za ubistvo koje nije počinio? Od početka do kraja odličnog trilera - o Džulijanu Keju i njegovoj intimi ne saznajemo skoro ništa. Ipak,

Srijeda, 17. septembar 2025.

Autorski stil koji je prvo slavljen u Holivudu, pa tek onda u svijetu „visoke mode“

Armanijevi nedokučivi filmski grešnici

Nema te šifre kojom možete dešifrovati Džulijana u filmu „American Gigolo“, niti saznati ima li iza tih sunčarica i u tom odijelu ičega osim praznine. Ipak, ne možete ni da skrenete pogled. E, to je moda. I to je „Armani“, to su osamdesete

sav njegov karakter, damar, raspoloženje, muškost i svesve ipak isijavaju iz tih odijela i autfita. Armani uopšte nije želio da Džulijan Kej u tom filmu bude obična osoba, ličnost. Ne, dok grabi tim ulicama, klubovima i pločnicimaDžulijan Kej je zvijezda. Postoji tu nešto sasvim narcističko u tipu koji u filmu nijednu ženu ne odmjerava na način na koji to čini sebi, pred ogledalom. Šta, može li biti da je Džulijan i homić? Potpuno je nebitno, jer nije važno što je on - nego kako ga percipiraju. A percipiraju ga tako da, dok grabi ulicom u laganom džinsu i još laganijem blejzeru (džins i sako, to bukvalno prije njegovog žigola nije postojalo!) i u finoj košulji do vrata zakopčanoj - tog Ričarda Gira ne možete ignorisati. A on, budite uvjereni, ignoriše i vas i sve oko sebe. U Armanijevom odijelu, kaputu (o, znate već

taj kaput!), kaišu, džinsu, donjem rublju. Sav u „Armaniju“. Džulijan Kej, zauvijek komplikovan i još više - nedokučiv. Nema te šifre kojom možete dešifrovati Džulijana Keja, niti doznati postoji li iza tih sunčarica, ispod tog ruha i te površine ičega osim praznine… Ali je opet takav da nikad i nikako ne možete skrenuti pogled. E,

to je moda. I to je „Armani“. I to su osamdesete.

Šreder se kleo da je Travolta bio ubijeđen da će Armani postati veliko svjetsko ime, bilo ili ne tog njegovog filma. „American Gigolo“ je samo, kao, za Đorđa učinio, da sve to krene mnogo brže. Od petocifrenih godišnjih budžeta modne firme sa kraja sedamdesetih… Do starca koji je, kao jedan od suverenih vladara crvenog tepiha i modne piste s obje strane Atlantika - napuštao ovaj svijet, prošle sedmice, sa statusom milijardera.

anđeoska sjena Đorđo Armani je savršeno znao i intuitivno planirao svoj filmski legat. I to ga je uveseljavalo i oživljavalo u jednakoj mjeri kao neka pariska ili milanska sedmica. Pa je od Gira i filma „American Gigolo“ samo nastavio sa kostimima. Recimo, u filmu „Phenomena“ (1985) majstora „đalo“ horora Darija Arđenta, dizajnirajući autfite za predivnu Dženifer Koneli Kakav kontrast: spram svog tog drečećeg crvenog i duboko tamnog iz Arđentovih filmova, spram tih jakih kontrasta - bila je Dženifer, u sasvim mekim, stilizovanim, nježnim linijama i bojama. Anđeoska kontura i sjena - u vrtlogu brutalnog nasilja. Kako su samo Armani i Arđento dobro stajali jedan uz drugog. I ponovo kontrasti: u krimi-klasiku „The Untouchables“ (1987) Brajana De Palme, Armani dizajnira autfite koji jasno razgraničavaju svi-

jet dobrih momaka i opakih zlikovaca. Pa zato Eliot Nes, onaj čuveni heroj i detektiv kojeg tumači Kevin Kostner, tu djeluje mnogo više „kežual“ u tim odijelima - nego što je to suštinski bio iko tokom tridesetih, kada se radnja filma dešava. Ali nije bitno, ako je poenta jasno podvučena. I ako ti dobri momci i pravednici djeluju za komad više kul i primamljivije i ostvareno muški od bilo koga sa druge strane zakona.

Pa ponovo žestoki kontrast i veliko skretanje: upravo je Armani bio taj koji je dizajnirao sve one autfite za Skorsezeov „Goodfellas“ (1990)!

Da bi do kraja i bez greške pokazao: koliko je tim likovima, tom Ircu koji je upao među italijanske mafijaše i kojeg glumi

Rej Liota - gangsterski svijet primamljiv. I vrijedan i grijeha i krivice.

Da odlično znate zbog čega i Liota, i Robert De Niro, i Džo Peši, i svi oni u filmu, čak i kada osjete kajanje zbog neke odluke ili postupka - nikad, ali nikad ne bi poželjeli drugačiji život. Jer samo ti dani i te noći (pogotovo noći!) u Armanijevim odijelima - to je taj životni sok, meso, damar koji im je potreban. To je život vrijedan življenja. I nešto zbog čega vrijedi trpjeti i krivicu i, bože moj, neku gomilu tijela koja ostaje iza, i…

okomiTi konTrasTi Već početkom devedesetih, Armani se i na filmu polako transformisao, a priča o ličnom sazrijevanju i transformaciji je ona koja se tiče Beti Midler u „For The Boys“ (1991) Marka Ridela. Jedan iskorak, od direktnog, napadnog, skoro šljaštećeg - ka smirenijem, sofisticiranijem… Tako je Đorđo, kroz dizajn filmskih autfita, vrlo direktno poručivao nešto važno o sebi. Onda je nastavio s okomitim sučeljavanjima. Recimo, ponovo je Kevina Kostnera u filmu „The Bodyguard“ (1992) Majka Džeksona , u svim strogim paletama sive i strogim geometrijama - suprotstavio otkačenoj i vrištećoj garderobi pop zvijezde koju igra Vitni Hjuston. I nije

moglo biti greške; taman kao ni u savršeno svedenim, minimalističkim i sasvim tamnim dizajnima u saj-faj poslastici „Gattaca“ (1997) Endrjua Nikola, za Umu Turman i Itana Hoka. U svijetu distopijske bliske budućnosti i strogo kontrolisanom korporativnom okruženju, koje je ipak i na sasvim armanijevski način, djelovalo neobjašnjivo neobično i primamljivo. I naravno da je tu bilo i prostora za neodoljivu i šarmantnu zabavu. Znate ono kada Bred Pit u bijelom sakou u „Inglorious Basterds“ (2009) pred Kristofom Valcom izgovara ono: „Gorrlaaami“? „Bawnjourno“? „Grruazzie“? Naravno da znate. I naravno da je sve to uokvireno Armanijevim dizajnima - i za Pita, i za Melani Loren, Dajan Kruger i cijelu ekipu. I da je sve to i mali geg, na račun Italijana, tj. Italijana u očima Amerikanaca. Možete samo zamisliti kako je sve to Đorđu bilo zabavno. Grešni samotnjaci Sve je to, u krajnjoj liniji, bio čisti individualizam; još više, proslava jedinstvenosti spram bilo kog kolektiva, kodeksa ili bogom danog mišljenja. I zato nije slučajnost to što su za Kristijana Bejla i njegovog Brusa Vejna birana - Armanijeva odijela. Savršen izbor za mračnog viteza na putu iskupljenja, uz Betmenov kostim, u Nolanovim filmskim hitovima „The Dark Knight“ (2008) i „The Dark Knight Rises“ (2012). I ne, nije nimalo slučajno što je Džordana Belforta (Leonardo Dikaprio), zvjerku najveće svjetske berze, u Skorsezeovom hitu „The Wolf of Wall Street“ (2013) oblačio upravo Armani.

Jer svi ti grešni, samotni, kvarni, ćudljivi, još više primamljivi ljudi - pred filmskom kamerom i na velikom platnu mogli su biti isključivo Armani. Žigolo, zavodnik, korporativni igrač, berzanski vuk, ratni špijun i osvetnik, Betmen. Takvi, da ne možete da ih ne primijetite. Takvi da ih je nemoguće zaobići. Takvi da pogled ne možete skrenuti. Nedokučivi, nezaboravni i svoji. Armani. •

Srijeda, 17. septembar 2025.

„Eden“ – manjkav, ali prilično zanimljiv odgovor na roman „Gospodar muva“

Čim je iz redova glumaca prešao u filmske režisere, Ron Hauard uspostavio je „prepoznatljivo neprepoznatljivi“ autorski stil. Njegovi filmovi bi uvek bili vizuelno ispolirani, ali bi u okviru svakog žanra igrali na sigurno, tako da se svide najširoj publici. Uglavnom tu ne bi bilo rizika; češće bi se hvalile pojedine ljudske vrline nego što bi se isticale mane; išlo bi se na pozitivne i inspirativne priče u kojima niko ne bi mogao da bude uvređen… Bili bi to filmovi bez kontroverzi, koje bi cela porodica mogla da pogleda, možda rađe na televiziji ili na videu, nego da se organizuje za posetu bioskopu. Isto tako, i dobitak bi bio limitiran.

Čudnjikavi put

Izuzetaka je ipak bilo. Recimo, „Frost/Nixon“ (2008) morao je da bude makar malo kontroverzan film jer baš takva je bila i ostala ličnost američkog predsednika Ričarda Niksona. „Rush“ (2013) je, pak, bio punokrvni spektakl i pun pogodak - jedna od najinteresantnijih priča iz bogate istorije „Formule 1“ pretvorena je u ultimativni film o najglamuroznijem sportu.

Hauard je sklonost ka filmskom prepričavanju priča iz stvarnog života u međuvremenu produbio i kroz interesovanje za dokumentarce (snimio ih je o bendu The Beatles, operskom pevaču Lučanu Pavarotiju, humanitarnim akcijama i lutkaru Džimu Hensonu), ali i kroz priznanje da ljudska priroda može biti mračna. Potonje smo, makar na rubovima filmova, videli u drami „Hillbilly Elegy“ (2020) koja je ponovo postala aktuelna kada je autor literarnog predloška i jedan od filmskih protagonista Džej Di Vens postao potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država, ali i u „Thirteen Lives“ (2022) u kojem se Hauard bavio akcijom spasavanja mladih fudbalera i njihovog trenera iz pećina na Tajlandu.

Ron Hauard, međutim, nikada nije bio mračniji nego u novom filmu „Eden“, koji nam se upravo ukazao na bioskopskom repertoaru. Čudni su ti putevi distributerski, budući da je skoro godinu od premijere na festivalu u Torontu bio držan „na polici“, nakon čega je nakratko pušten u bioskope na domaćem, američkom i za film posebno važnom nemačkom tržištu, pa onda i širom sveta preko onlajn servisa. U naše bioskope, dakle, ušao je s određenom zadrškom.

Po Hauardovom običaju, imamo istinitu priču, ovog puta sa Galapagosa, odnosno s ostrva Floriana u tom arhipelagu. Još krajem dvadesetih godina prošlog veka, na to nenaseljeno mesto došao je nemački par: filozof dr Fridrih Riter (Džud Lo) i njegova supruga Dore Štrauh (Vanesa Kirbi). Razočarani onim što im je civilizovani svet u to doba nudio, rešili su da sopstveni komadić raja potraže daleko od rodne Nemačke. Dok je Riter bio zauzet pokušajima da

Surovost i mrak atipični za Hauarda

„popravi“ čovečanstvo ili makar napiše manifest nove, radikalne škole filozofije, Dore se navodno meditacijom lečila od multiple skleroze. Početkom tridesetih za njih se pročulo po nemačkim novinama, pa su dobili i prve susede koji su, vođeni pionirskim duhom, tamo hteli da se nasele.

To su bili Hajnc Vitmer (Danijel Bril), njegova druga supruga Marget (Sidni Svini) i njegov sin iz prvog braka Hari (Jonatan Titel). U pitanju su bili obični, radišni ljudi vođeni verom u Boga i idejom o kultivaciji devičanske zemlje. „Dobri doktor“ i njegova ekscentrična supruga nisu priredili dobrodošlicu novim susedima budući da su se od sveta sklonili ne da bi „voleli svoje komšije“, već da bi ih izbegavali, pa se dve jedinice na početku tolerišu sa distance. Prava frka na ostrvu, međutim, počinje kada se pojavi i žena koja se predstavlja kao austrijska baronica Eloiz Bosket de Vagner Verhorn (Ana de Armas) i koja dolazi u pratnji tri muškarca, Njemaca Roberta i Rudolfa (Tobi Volas i Feliks Kamerer) i Ekvadorca Manu-

Ova vrsta filma možda bi bolje legla režiseru koji je skloniji istraživanju tamne strane ljudske psihe. Ili koji bi makar tako nešto postigao držeći se činjenica, jer stvarna priča sa Galapagosa i njen epilog zaista jesu fascinantni

ela (Ignacio Gasparini). Ona nemački dvojac predstavlja kao svoje inženjere i zidare, ali su joj zapravo „podanici“ i ljubavnici, a njihova šefica ima ideju da na plaži podigne ekskluzivni hotel za milionere. Reč je o varijaciji na temu „Gospodara muva“ Vilijama Goldinga, ali koja se stvarno zbila i to ne nesrećnim slučajem, već po svesnoj odluci uključenih, te s odraslim ljudima umesto dece u fokusu događaja. U „Edenu“ prilično važnu ulogu igra nesporazum, tj. nemogućnost sporazuma usled nekompatibilnosti ličnosti i njihovih želja i ciljeva. Rašomonski pRilaz Prvi paradoks je činjenica da taj aranžman nikada nije bio zamišljen kao neka vrsta komune, već da su se navodni pustinjaci našli na istom pustom ostrvu. Drugi je činjenica da je nekakav raj mnogo lakše zamisliti nego ga ostvariti i deliti sa drugima. Treći

je, pak, da je čovek teritorijalna životinja, da resurse uzima i brani ih po cenu života. Da li je onda ono „u skladu sa prirodom“ od početka bila floskula koja ništa ne znači?

Generalnu nekompatibilnost teško je prikazati filmskim sredstvima a da to ne ispadne banalno ili čak parodično, a Ron Hauard i njegov koscenarista Noa Pink, iako obilato koriste kartice da bi objasnili šta je bilo pre, a šta posle Galapagoske afere u kojoj su neki ljudi izgubili živote, uspevaju da ispuste neke delove iz postavke stvari. Recimo, zašto bi filozof koji se osamio kako bi napisao manifest imao potrebu da komunicira sa spoljnim svetom? I kako bi to uopšte činio sa pustog ostrva?

Umesto toga, čini se da u maniru Pinkovog prethodnog filma „Tetris“ (2023), on i Hauard pokušavaju da slože mozaik nesporazuma i onda ga zaokruže eskalacijom. Osim što na nekoliko mesta ispadaju iz paradigme ranih tridesetih godina i ulaze u savremenu punu „naknadne pameti“ po nekim pitanjima, čini se da Pink i Hauard prave grešku što različite nekompatibilne perspektive likova pokušavaju da slože u jedinstven mozaik, kada bi nekakva „rašomonska“ struktura bolje služila svrsi do kulminacije sukoba.

kRhka Ravnoteža

Ta nekompatibilnost preslikava se i na glumce od kojih svako igra svoju igru. Džud

Lo i Vanesa Kirbi akcentuju ekscentričnost svojih likova, sve dok u slučaju dr Ritera to ne preraste u ludilo, p aranoju i borbu za opstanak. Kada je on u pitanju, recimo, jedan od posetilaca ostrva, holivudski magnat, u jednom trenutku povući će referencu na Darvina

S druge strane, Danijel Bril je „svoj na svome“ sa likom poštenog čoveka, a Sidni Svini iskupljuje se za lelujavi akcenat jednom scenom čiste visceralne napetosti. U poređenju sa njima, čini se da Ana de Armas, igrajući ekscentričnu aristokratkinju za koju nije teško pretpostaviti da je prevarantkinja, ima svoju kabaretsku predstavu dok njen lik unosi razdor među druge koji su do tada egzistirali u krhkoj ravnoteži. Iako Hauardu ne idu baš najbolje mračne nijanse ljudske psihe, pa mu je režiserski stil prilično neprimetan, tehničke komponente su solidno pogođene. Muzika Hansa Cimera diskretnija je od onoga na šta smo od njega navikli, ali svejedno pojačava napetost kako se zaplet zgušnjava. Pun pogodak je, međutim, fotografija Matijasa Herndla kojem je ovo prvi dugometražni film. Tu možda mimo naših očekivanja nema mesta za idilične razglednice s egzotičnih mesta, već dominiraju smeđe-sivi tonovi kao pre ili odmah nakon kiše, čime se podvlači surovost prirode - drugačija, ali ne i manje jaka od ljudske svireposti. Na kraju, „Eden“ je film koji bi možda bolje legao režiseru koji je mnogo skloniji istraživanju mraka i surovosti. Ili koji bi tako nešto probao da postigne držeći se faktualnosti, jer stvarna priča i njen epilog zaista jesu fascinantni. Film ipak nije takav, iako su mu komponente bolje nego celina. Ali i takav „Eden“ vredan je gledanja, makar iz radoznalosti.

KLOBUK - MILENIJUMSKO RAZBOJIŠTE

Iznenadni udar i veliko stradanje ruske vojske

U opisu rusko-crnogorskog juriša do gradske kapije Klobuka u junu 1807. godine, koji je iznio Branko Pavićević ne uočava se bilo šta problematično - sve dok sopstvenim očima ne vidite kako izgleda potez na ulazu u Klobuk. Naime, prema klobučkoj kapiji je u dužini od stotinak metara vodila uzana staza usječena u litici i na tom potezu naprosto nema nikakvog prostora na kojem bi se mogao izvesti napad jurišem, a pogotovo ne masovan. U ovo se može uvjeriti svako ko posjeti Klobuk. Gradska kapija stoji nad provalijom. Na tako stiješnjenom prostoru je nemoguće zamisliti juriš, jer bi to podrazumijevalo da vojnici napadaju u koloni, jedan za drugim, što je nonsens.

Pavićević navodi kako su, nakon izvedenog juriša do gradske kapije „bile pripremljene i posebne naprave za njeno razaranje”. Ovo je još bizarnije, jer, osim što pred kapijom nije bilo prostora, prilaz kapiji je bio veoma strm i nepovoljan, pa nije jasno o kakvim je napravama riječ!?

Dok su Crnogorci i Rusi 1807. opsijedali Klobuk, u Dubrovniku su se nalazili Francuzi koji su trebinjskom Sabit-paši Resulbegoviću poslali pomoć. Udružene francusko-turske snage primakle su se Klobuku i s leđa iznenadile rusko-crnogorsku vojsku. Žrtve su bile brojne

Poznato je da su Crnogorci sedam decenija kasnije, prilikom zauzimanja Nikšića 1877. godine, uspješno koristili debele štitove-zaklone da bi stigli u neposrednu blizinu turskih utvrda, ali nije poznato da je toga bilo 1807. godine prilikom opsade Klobuka. Mnogo je vjerovatnije da se juriš o kome govori B. Pavićević odnosio na osvajanje utvrđenih šančeva, odnosno, predstraža na susjednom brdu Vrmcu, na domaku klobučkog grebena, đe je braniocima znatno pogodovala konfiguracija terena. Bilo kako bilo, ovaj poduhvat nije uspio. Dok su Crnogorci i Rusi opsijedali Klobuk, u Dubrovniku su se nalazili Francuzi koji su trebinjskom Sabit-paši Resulbegoviću poslali oružje i brdske topove,

a u pomoć su mu poslali i odred od 1200 vojnika. Udružene francusko-turske snage primakle su se Klobuku iz pravca Trebinja i s leđa iznenadile rusko-crnogorsku vojsku. Žrtve su bile brojne. Đorđe Popović u Istoriji Crne Gore na str. 148 (Beograd, 1896.) navodi da su udruženi Turci i Francuzi „s osjetnom štetom” suzbili Crnogorce i Ruse kod Klobuka. Braniocima Klobuka je „prispjela pomoć u jačini oko 2.000 konjanika koje su predvodili Hadži-beg Rizvanbegović, komandant Trebinja i mostarski ajan Ali-aga Dadić (on je predvodio 800 ljudi sakupljenih iz Mostara, Stoca, Počitelja i Ljubuškog i nekih hercegovačkih sela), kao i jedna francuska jedinica pod komandom generala Lonea (1200 vojnika), pa je u borbama vođenim između 7. i 16. juna 1807. godine, potučena crnogorsko-ruska vojska i razbijena opsada Klobuka” (Sait Š. Šabotić, „Petar I Petrović Njegoš i Nikšićka kapetanija”, Almanah, br. 29-30, Podgorica, 2005, str. 165).

„U tim borbama velike gubitke imali su Rusi, njih oko 400 je poginulo, jer nijesu bili vješti terenu. Među poginulima bio je i ruski major Bezborozov. Crnogorski gubici bili su znatno manji” (isto).

Zarobljeno je oko pedeset ljudi. Turci su namjeravali da zarobljenim Rusima i Crnogorcima posijeku glave, ali je to spriječio Sabit-paša Resulbe-

gović koji ih je otkupio, plaćajući za svakog po dva cekina. Zarobljenici su pušteni na slobodu. Neki tvrde da su sječu glava spriječili Francuzi, odnosno da je Sabit-paša omogućio da zarobljenike otkupi „jedan francuski general koji ih je odmah pustio na slobodu“ (isto). Prema jednom izvoru, do poraza kod Klobuka došlo je zbog toga „što su Primorci napustili položaje kod Trebinja, što je omogućilo osmanskim i francuskim snagama da stignu u pomoć posadi Klobuka” (isto). Nakon ovoga uspjeha, francuski maršal Ogist Marmon

je u Dubrovniku priredio svečanu večeru u čast Sabit-paše Resulbegovića. Ali, sudbina nije bila naklonjena trebinjskom kapetanu. Zbog „šurovanja” sa Francuzima, umjesto priznanja za slavnu pobjedu, suspendovan je od turskih vlasti sa svih položaja i dužnosti. Šta se dogodilo sa Rusima i Crnogorcima koji su izginuli pod Klobukom? Đe su počivali kapetan Kramarenko i major Bezborozov? Đe su počivali oni silni izginuli ruski vojnici? Da li su uopšte pokopani? Je li bilo kakvog mramorja na mjestu njihove pogibije?

U borbama pod Klobukom 1807. godine velike gubitke imali su Rusi, njih oko 400 je poginulo, jer nijesu bili vješti terenu. Među poginulima bio je i ruski major Bezborozov. Crnogorski gubici bili su znatno manji

O tome nema bilješki. Nailazi se na podatak da je kao spomen na ovu bitku „na jednom izvrnutom stećku u klobučkom gradu bio uklesan natpis”. Navodi se i da je na drugom stećku stajao natpis koji se odnosio na opsadu, a koji glasi: „Ovu tvrđavu su opsijedali Rusi (Mosko), Crnogorci i raja godine 1222”. Arheolozi su tragali za tim drugim stećkom, ali nijesu uspjeli da ga nađu. U samom Klobuku je o ovim događajima sačuvano predanje koje se prenosilo s koljena na koljeno. Miodrag Mišo Stijačić iz Donjeg Klobuka mi je saopštio priču koju je čuo od svog oca Obrada, koji je živio 96 godina. Kaže se da su Rusi išli po noći i stigli na rub provalije. „I kako je prvi propao tako su padali sve jedan za drugim.” Mišo dodaje da se to dogodilo na mjestu zvanom Moskovska ploča, udaljenom oko 200 metara od graničnog prelaza Klobuk prema Ilinom brdu. Ova noćna neopreznost se, međutim, ne može prihvatiti kao uzrok velike ruske pogibije. Pravo objašnjenje leži u iznenadnom napadu Turaka i Francuza s leđa, koji je po svoj prilici izveden po noći, a što je dovelo do panike u ruskom logoru i bijega prema obodu provalije.

U Gornjem Klobuku, pored magistrale, danas stoji ploča sa natpisom: „U znak sjećanja na ruske vojnike stradale pod Klobukom jula 1807. godine.” (Nastavlja se)

Srijeda, 17. septembar 2025.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br 75/18 84/24)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta Sretenje Plus d.o.o., iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za projekat proizvodnja vina u vinariji „Sretenje Plus“ d.o.o., koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1616/2 KO Beri, Podgorica. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me.

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18 i 84/24), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, Zoranu Vujoševiću iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: 08-331/25-212 od 15. septembra 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja, za izgradnju solarne elektrane „Ubli 2“ instalisane snage 4,8 MW koja će biti locirana na katastarskim parcelama broj 3927, 3928, 3929, 3930, 3931, 3932, 3933, 3934, 3935, 3936, 3937, 3938, 3939, 3940, 3941, 3867 i 3868 KO Ubli, u Podgorici.

Predmetni Elaborat i Rješenje dostupni su na internet stranici Sekretarijata za planiranje prostora održivi razvoj na adresi https://sekretarijat-za-ppor podgorica.me/obavjestenje-o-donijetom-rjesenju-nosiocu-projekta-zoranvujosevic-iz-podgorice-kojim-je-data-saglasnost-na-elaborat-uticaja-nazivotnu-sredinu/

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću »CARAT D.O.O. - BUDVA« donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-2782/6 od 28.08.2025. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Turističko apartmanski blok / 2* na dijelu urbanističke parcele UP 2c-30, koju čine katastarska parcela br. 1968 KO Budva u zahvatu DUP-a »BABIN DO« ( »Sl. List CG« - opštinski propisi br. 11/12 ), Opština Budva u Budvi.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

»CARAT D.O.O. - BUDVA« može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

»CARAT D.O.O. - BUDVA« je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Na osnovu člana 49 stav 1 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata („Sl. list CG”, br 91/25), Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa objavljuje: JAVN POZIV za vlasnike bespravnih objekata izgradenih na zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši Prijestonica Cetinje

Pozivaju se vlasnici bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši Prijestonica Cetinje da podnesu zahtjev za upis objekata u katastar nepokretnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata („Sl. list CG”, br. 91/25).

Obavještavaju se vlasnici bespravnih objekata iz prethodnog stava ovog javnog poziva da je Zakon o legalizaciji bespravnih objekata (Sl. list CG”, br. 91/25) stupio na snagu 14. avgusta 2025. godine i od tog datuma počinje teći zakonom propisani rok od šest mjeseci za podnošenje zahtjeva katastru, Upravi za nekretnine - Područna jedinica Cetinje. Ukoliko vlasnici bespravnih objekata ne pokrenu postupke upisa bespravnih objekata u Katastar, identitet vlasnika bespravnog objekta će se utvrditi na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti i upisati kao državna svojina. Ovaj javni poziv će biti obajavljen na zvaničnoj internet stranici Prijestonice Cetinje i na sajtu lokalnog javnog emitera RTV Cetinje. Mirjana MIRKOVIĆ VD DIREKTORICE

Broj: 02-012/25-12171

16.09 2025 godine

Na osnovu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću djelatnošću ( „Sl. CG“ br.58/15, 47/19 i 54/2024 ), Zakona o izvršenju i obezbjeđenju ( „Sl. CG“ br.36/11, 28/14, 20/15, 22/17 i 76/17 ) Uredbe o uslovima za organizovanje javne i aukcijske prodaje robe („Službeni list CG“, br. 1/10), a u vezi Zaključka Vlade Crne Gore, br. 11-011/25-2544/3 od 31.07 2025.godine Odluke o pokretanju postupka prodaje privremeno oduzetih vozila broj:02-012/25-12035, Uprava za državnu imovinu objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA UČEŠĆE NA USMENOM JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU POKRETNE IMOVINEPRIVREMENO ODUZETIH VOZILA

1. Predmet javnog nadmetanja

Predmeti prodaje su: Redni broj Marka i tip vozila Broj šasije Početna cijena

1. VOLVO FMX 500 YV2XT40H2KA836415 90.860,00€

2. VOLVO FMX 460 YV2JG20G3BA698762 62.920,00€

3. FAP 20.26BK FAP2026BSAV86780 18.300,00€

4. KRAZ 260 3MM1 KO661966 3.890,00€

2. Početna cijena vozila koja su predmet javnog nadmetanja

Početna cijena vozila iz tačke 1 ovog Javnog poziva prikazana je u gore navedenoj tabeli, shodno Izvještaju o procjeni vrijednosti vozila broj: 02-012/25-8282 od 20.06.2025, 02-012/25-8287, 02-012/25-8283 i 02-012/25-8284.

3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja

Prodaja predmetnih vozila iz tačke 1 će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Uprave za državnu imovinu, adresa Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br. 1 u Podgorici, Multimedijalna sala na IV spratu, dana 03 10.2025. godine, sa početkom u 09:00 časova Postupak javnog nadmetanja će sprovesti Komisija formirana rješenjem br. 02 -012/25-12035/1 od 12.09.2025.godine

4.Uslovi javnog nadmetanja

4.1 Pravo da učestvuju na usmenom javnom nadmetanju imaju sva zainteresovana lica koja podnesu prijave i uplate depozita u iznosu od 5% od iznosa početne cijene za predmetna vozilla odnosno dostave bankarasku garanciju (bezuslovna, plativa na prvi poziv na jeziku prodavca) za pravna lica na isti iznos, koja su se prijavila i registrovala u skladu sa uslovima iz javnog poziva.

4.2 Depozit se uplaćuje na račun Uprave za državnu imovinu, br. 538-0000000020596-80, kod Prve banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju.

4.3 Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u kancelariji broj 6 na III spratu, u Upravi za državnu imovinu, Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br. 1, Podgorica, svakog radnog dana od 18 09.2025.godine od 09:00 do 13:00 časova

4.4 Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 01 10.2025. godine do 13:00 časova. Uz prijavu dostavlja se potvrda o uplaćenom depozitu, tj.bankarska garancija.

4.5 Predmetna vozila se mogu pogledati dana 29.09.2025. godine u period od 09h do 14h. na lokaciji “Kasarna Masline” Južni dio. Predmetna vozila se prodaju u viđenom stanju i naknadne reklamacije se ne primaju.

4.6 Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme prist upi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos početne cijene za predmetnu imovinu

4.7 Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne imovine iz tačke 1 ovog Javnog poziva.

5.Ostali uslovi javnog nadmetanja

5.1 Kupac je dužan da u roku od 20 dana od dana održavanja javnog nadmetanja uplati ponuđenu cijenu na žiro račun br. 538-0000000020596-80, kod Prve banke račun za deponovanje sredstava od prodaje privremeno oduzete imovine i sa Vladom Crne Gore – Upravom za državnu imovinu zaključi Ugovor o kupoprodaji vozila.

5.2 Ukoliko kupac ne zaključi U govor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi U govor o kupoprodaji predmetnih vozila sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

5.3 Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.

5.4 Uplaćeni depozit će se vratiti svim učesnicima u roku od 20 (dvadeset) dana od dana javnog nadmetanja

5.5 Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Uprave za državnu imovinu, Bulevar V ojvode Stanka Radonjića br.1, u Multimedijalnoj sali, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja. Pravo na registraciju imaju sva zainteresovana lica koja su se prijavila za učešće u skladu sa Javnim pozivom 5.6 Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju pokretne imovine- privremeno oduzetih vozila iz tačke 1. ovog javnog poziva.

Adresa i kontakt Komisije za prodaju pokretne imovine Uprava za državnu imovinu Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br. 1, Podgorica Tel: + 382 67- 111 104; + 382 20 444 – 143 oduzetaimovina@uzdi.gov.me

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

O B A V J E Š T A V A

javnost da će kandidat mr Marko Savić braniti doktorsku disertaciju pod naslovom Meka moć u savremenim međunarodnim odnosima: komparativna analiza meke moći Rusije i Turske na Zapadnom Balkan pred komisijom u sastavu:

-Prof. dr Srđan Darmanović, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore;

-Prof. dr Đorđe Borozan, redovni profesor Univerziteta Donja Gorica; -Prof. dr Boris Vukićević, redovni profesor Fakulteta političkih nauka

Univerziteta Crne Gore.

Odbrana će se održati u četvrtak, 18. septembra 2025. godine, sa početkom u 11:00 časova u Svečanoj sali Fakulteta političkih nauka.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

JAVNI POZIV

Za prikupljanje ponuda za realizaciju ekskurzije za učenike IX razreda JU Osnovna škola „Vuk Karadžić“ Podgorica koja je planirana za prvu polovinu oktobra 2025. godine.

Destinacija: Podgorica – Mostar – Konjic – Sarajevo – Višegrad – Trebinje – Podgorica Broj učenika: 110 Broj nastavnika: 5

Ponuda rađena na bazi 4 pansiona, 4 noćenja u Sarajevu.

Način plaćanja: direktno odabranoj agenciji u 4 rate do kraja kalendarske godine

Ponude slati na adresu: JU Osnovna škola „Vuk Karadžić“, Radosava Burića bb, 81000 Podgorica

Kontakt telefon: 020 641 885 e-mail: skola@os-vkaradzic-pg.edu.me

Rok za prijavu: 10 dana

Javno otvaranje ponuda će se održati dana 26. septembra 2025. godine u 12.30 časova

u prostorijama JU Osnovna škola „Vuk Karadžić“ Podgorica Ponuđač mora da dostavi sljedeće:

•Licencu za obavljanje djelatnosti turističke agencije organizatora putovanja, koja je važeća u vrijeme realizacije ekskurzije

•Licencu za javni prevoz putnika u unutrašnjosti ili međunarodnom drumskom saobraćaju, koja je važeća u vrijeme realizacije ekskurzije

•Reference ponuđača, potvrde o organizovanim ekskurzijama

•Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, radi utvrđivanja uslova da učestvuje samo privredni subjekat koji:

1) nije pravosnažno osuđivan i čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima:a) kriminalnog udruživanja

b)stvaranja kriminalne organizacije

c)davanje mita

č) primanje mita ć) davanje mita u privrednom poslovanju d)primanje mita u privrednom poslovanju dž) utaja poreza i doprinosa đ) prevare e)terorizma f)finansiranja terorizma g)terorističkog udruživanja h)učestovanja u stranim oružanim formacijama i)pranja novca j)trgovine ljudima k)trgovine maloljetnim licima radi usvojenja l)zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu

•Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova u pogledu izmirenja dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište.

•Opšti uslovi putovanja turističke agencije ponuđača

Poslovni broj: Iv 3347/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Subotić Petar, Sutomore Sveti Nikola br.14, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 545,31 eura, dana 16.09.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Subotić Petar iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3347/25 od 27.08.2025. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3333/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Maraš Đorđije, Sutomore Stjepana M. Ljubiše bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 231,12 eura, dana 16.09.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Maraš Đorđije iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3333/25 od 27.08.2025. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3339/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Manojlović Slobodan, Pečurice Uvala Masline br.bb, Bar,, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 127,54 eura, dana 16.09.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Manojlović Slobodan iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 3339/25 od 27.08.2025. godine i rješenje o troškovima od 16.09.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3346/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika I reda Milošević Nemanja, ul. Kraljice J. Anžujske br 24, Bar, izvršnog dužnika II reda Milošević Stevan, ul. Kraljice J.

Anžujske br.24 i izvršnog dužnika III reda Milošević Miloš, ul. Kraljice J. Anžujske br.24, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 706,05 eura, dana 16.09.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik I reda Milošević Nemanja iz Bara, izvršni dužnik II reda Milošević Stevan i izvršni dužnika III reda Milošević Miloš, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 3346/25 od 27.08.2025. godine

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Srijeda, 17. septembar 2025.

Javne konsultacije za “Projekat razvoja sektora ribarstva i poljoprivredno -prehrambenog sektora otpornih na klimatske promjene (CRFASD)”

U skladu sa ekološkim i društvenim standardima Svjetske banke

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede poziva javnost, nadležne organe i sve zainteresovane organizacije na

JAVNE KONSULTACIJE

za Okvirni plan upravljanja životnom sredinom i društvenim pitanjima (ESMF) , Okvir politike preseljenja (RPF), Procedure za upravljanje radnom snagom (LMP) , Plan uključivanja zainteresovanih strana (SEP) i Plan obaveza u oblasti životne sredine i društvenih pitanja (ESCP)

za Projekat razvoja sektora ribarstva i poljoprivredno -prehrambenog sektora otpornih na klimatske promjene (CRFASD).

Uvid u relevantna dokumenta može se izvršiti svakog radnog dana, u periodu od 9h do 11h, u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Direktorat za plaćanja, MIDAS 2 projekat, adresa: Moskovska 101, Podgorica. Dokumenta su takođe dostupna za preuzimanje putem internet stranica: www.gov.me/mpsv; www.midas.co.me

Rok za uvid i preuzimanje dokumentacije je 13 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja

Primjedbe i mišljenja u vezi sa dokumentima podnose se u pisanom obliku i dostavljaju zaključno sa 29. septembrom 2025. godine na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Direktorat za plaćanja, Moskovska 101, Podgorica. Primjedbe se, u istom roku, mogu dostaviti i elektronskom poštom na adresu: crfasdprojekat@gmail.com

Prezentacija dokumentacije i javne konsultacije biće održane prema sljedećem rasporedu: Podgorica, 25. septembar 2025. godine, u 9 časova– Institut za javno zdravlje, amfiteatar, ul. Džona Džeksona Nikšić, 25. septembar 2025. godine, u 12 časova– Tehnopolis, multimedijalna sala, Radoja Dakića bb Ulcinj, 26. septembar 2025. godine, u 9 časova – Opština Ulcinj, Sala Skupštine opštine

Za dodatne informacije možete se obratiti na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Direktorat za plaćanja, MIDAS 2 projekat, Moskovska 101, 81000 Podgorica Tel: +382 (0)20 672 007

E-mail: crfasdprojekat@gmail.com

Public Consultations for the “Climate-Resilient Fisheries and Agri -Food Sector Development Project (CRFASD)”

In line with the World Bank’s Environmental and Social Standards

The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management invites the public, relevant authorities, and all interested organizations to participate in PUBLIC CONSULTATIONS

for the Environmental and Social Management Framework (ESMF), Resettlement Policy Framework (RPF), Labor Management Procedures (LMP), Stakeholder Engagement Plan (SEP), and Environmental and Social Commitment Plan (ESCP) for the Climate-Resilient Fisheries and Agri-Food Sector Development Project (CRFASD).

The relevant documents are available for review on working days, between 9:00 and 11:00, at the premises of the Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management – Directorate for Payments, MIDAS 2 Project, Moskovska 101, Podgorica. The documents can also be downloaded from the following websites: www.gov.me/mpsv; www.midas.co.me

The deadline for review and download of the documentation is 13 days from the date of this announcement.

Comments and feedback related to the documents must be submitted in writing no later than 29 September 2025 to the following address: Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management – Directorate for Payments, Moskovska 101, Podgorica. Comments may also be submitted within the same deadline by e-mail to: crfasdprojekat@gmail.com

The presentation of documents and public consultations will take place according to the following schedule:

Podgorica, 25 September 2025, at 9:00 – Institute of Public Health, Amphitheatre, Džona Džeksona Street

Nikšić, 25 September 2025, at 12:00– Tehnopolis, multimedia hall, Radoja Dakića bb, Ulcinj, 26 September 2025, at 9:00 – Municipality of Ulcinj, Assembly Hall

For additional information, please contact: Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management – Directorate for Payments, MIDAS 2 Project, Moskovska 101, 81000 Podgorica

Tel: +382 (0)20 672 007

E-mail: crfasdprojekat@gmail.com

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću »CARAT D.O.O. - BUDVA« donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-2782/6 od 28.08.2025. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Turističko apartmanski blok / 2* na dijelu urbanističke parcele UP 2c-30, koju čine katastarska parcela br. 1968 KO Budva u zahvatu DUP-a »BABIN DO« ( »Sl. List CG« - opštinski propisi br. 11/12 ), Opština Budva u Budvi.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

»CARAT D.O.O. - BUDVA« može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

»CARAT D.O.O. - BUDVA« je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

Cjenovnik čitulja

Formati

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

do 20 riječi (1 slika)

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Dana 14. septembra 2025. godine preminula je naša voljena

MILEVA - BEBA Vukašina IVANOVIĆ rođena VUKČEVIĆ

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 16. septembra 2025. preminuo naš voljeni

PETRAŠIN - PEJO Filipov JANJIĆ

je po

Sahrana je obavljena u krugu porodice 15. septembra.

OŽALOŠĆENA PORODICA

OŽALOŠĆENA PEJOVA PORODICA

Dana 16. septembra 2025. godine preminula je naša draga

VJERA Vojina BOGOJEVIĆ rođena JANKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 17. septembra od 10 do 15 časova i 18. septembra od 10 do 12 časova, kada krećemo za Staniseljiće, gdje će se na mjesnom groblju obaviti sahrana u 13 časova.

OŽALOŠĆENI:

sin ŽELJKO, ćerke IRENA i VESNA, braća JOVAN i DRAGAN, sestra LJUBINKA sa svojim porodicama, unučad i praunučad

Srijeda, 17. septembar 2025. Oglasi

604

Preminuo je naš voljeni suprug i otac PETRAŠIN PEJO JANJIĆ

Dragi naš, Ako je smrt vječiti san, sanjaj samo lijepe snove. Sanjaj one koje si volio i koji su te voljeli. Sanjaj mjesta na kojima si pronalazio sreću i mir. Sanjaj nas, i mi ćemo tebe. Vidimo se u snovima!

Tvoji VINKA, OLJA i ZVEZDAN

PETRAŠIN - PEJO JANJIĆ

Voljeni naš, Tvoj odlazak ostavio je tišinu koju ništa ne može ispuniti. U našim srcima živjeće uspomena na tvoju dobrotu i toplinu koju si nam nesebično pružao. Šćer OLJA, zet IGOR, unučad ITANA i ZORAN

PETRAŠIN - PEJO JANJIĆ

Voljeni tata, Ne postoje riječi da opišu ovaj bol. Bio si moje toplo krilo i siguran zagrljaj. Hvala ti za ljubav i bezbrižan život. Putuj tamo đe nema bola i briga. Volim te. Šćer OLJA

607

Draga naša

ANĐO

Da te je moglo čuvati to što smo te svi toliko voljeli i poštovali, od svega bi te sačuvalo.

Tvoji: ČEDO, PERO, JANJA, JECA, NEŠO i TOLE sa porodicama

612

13 godina od smrti naše voljene RADMILE Veselinove VOJVODIĆ

Majko, nedostaješ svakog dana. Toplije ti je u zagrljaju sa tatom, a u našim srcima si vječna. Vašu blizinu i ljubav ništa ne može zamijeniti.

Tvoji: MIĆO, IVANA i NIKOLA sa porodicama

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

MIKONJI - BRKU JOVOVIĆU

ANDRIJA, IGOR i SONJA GARDAŠEVIĆ

Dvije su godine od kada nije sa nama naš brat i ujak

DIMITRIJE RAŽNATOVIĆ

Ponosni na tebe i tvoj život, zahvalne što smo te imale, živjećeš i trajaćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

Sestra VIDOSAVA, sestrične SANDRA i SVETLANA

17. 9 2025. navršava 4. 10. 2025. navršavaju se godina od kada se dvije godine od kada nije sa nama naš nije sa nama naša

596

GOLUB ŠOŠKIĆ BRANKA ŠOŠKIĆ

Čuvamo sjećanje i lijepe uspomene na vas.

605

DANICA RATKNIĆ rođena DREŠIĆ

Draga majko, Prošlo je šest mjeseci od kada si nas napustila, voljena naša. Tvoja toplina, tvoj smijeh i tvoja riječ nedostaju svakoga dana. Praznina ostaje, tuga ne prolazi, a uspomene i ljubav vječno žive. Počivaj u miru, draga majko.

OBRAD i SAŠKA, sa tvojim unučićima

Sjećanje na naše voljene

ČEDOMIR ŠĆEPOVIĆ 17. 9. 2015 – 17. 9. 2025.

PERSA 2006.

MARINA 2024. S ljubavlju i ponosom, PORODICA

Osam godina od kada nije sa nama

ČEDOMIR JABLAN

600

Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje, ne liječi tugu, samo jača ponos što smo te takvog imali. Tvoji: IVANA, PETAR i MINA

595

Dana 17. septembra 2025. navršava se godina dana od smrti naše drage

MIRJANE – MILE JANKOVIĆ rođene MUGOŠA

Vrijeme prolazi, a uspomene na srećne trenutke sa tobom trajno su dio našeg života. Ponosni na tebe i zahvalni što smo te imali.

PORODICA

Srijeda, 17. septembar 2025.

NOVO IZDANJE

U PRODAJI Cijena

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

7€

Veselinov

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED E DO Ć I NE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.

prodaji

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.