Utorak, 16. septembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21467 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Uzdržavanjem od glasanja za dnevni red, sjednica Skupštine završena za dva minuta
Izvršna direktorka HRA Tea Gorjanc-Prelević smatra da je posrijedi nastavak borbe stranaka za partijske ustavne sudije, što urušava integritet suda i ozbiljnost kandidature Crne Gore za članstvo u EU, dok advokat Veselin Radulović upozorava da je blokada Ustavnog suda sada izvjesna
JUNAK SA VIDEO-SNIMKA: Radnik Crnagoraputa za Pobjedu o uklanjanju stijena obrušenih na Obzovici, na putu Cetinje - Budva
Na video-snimku koji je objavljen na društvenim mrežama vidi se kako Bašanović u pikameru uklanja dio brda. U jednom momentu dio se odvojio i umalo pao na vozilo. Za gledaoce, Bašanović je heroj, on kaže da je samo radio svoj posao, a da upravljanje velikim građevinskim mašinama nosi rizik. Put je otvoren juče u 18.15, nakon 35 sati blokade
GREŠKA U ODBRANI: Sindikat medija upozorava na diskriminaciju, gušenje slobode, ali i kršenje Zakona o medijima
Stav Delegacije Evropske unije o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Iz UIKS-a potvrdili pisanje Pobjede o suspenziji dvojice zatvorskih policajaca Tvrde da Prelević
Projekat izgradnje kolektora u Botunu već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu. U skladu s tim su i očekivanja da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene
Bivši radnici sa sjevera okupili su se ispred zgrade Ustavnog suda povodom inicijative koju su podnijeli prije tri godine
Udruženje „Bijeli štap“ 18. septembra protestuje ispred Skupštine, dan kasnije roditelji djece sa autizmom ispred Vlade
Lider DNP-a dao izjavu policiji povodom prijave Aleksandra Dragićevića
PODGORICA – Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević dao je juče izjavu policiji povodom prijave koju je protiv njega, zbog ugrožavanja sigurnosti, podnio ekološki aktivista Aleksandar Dragićević. Dragićević je prijavu protiv lidera DNP-a podnio nakon prošlosedmičnog protesta protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu jer ga je, kako tvrdi, Knežević tom prilikom na-
zvao „kosmuranom“ i pozivao pristalice da mu, ukoliko nastavi da zagovara gradnju kolektora, dolaze kod kuće. Nakon što je u Upravi policije dao izjavu, Knežević je novinarima rekao da su se policajci prema njemu ponašali korektno, ali i da Centar bezbjednosti doživljava kao drugu kuću. Naglasio je, međutim, kako očekuje da zbog govora mržnje policija sasluša i Dragićevića koji je, prema tvrdnjama Kneževića, građane Zete, ko-
Novoosnovana organizacija Dragoslava Šćekića i zvanično počela političko djelovanje
Pokret narodnog povjerenja uspostavio službenu mejl adresu
PODGORICA – Pokret
narodnog povjerenja, koji je osnovao potpredsjednik Socijalističke narodne partije i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, uspostavio je službenu adresu elektronske pošte, čime je i zvanično počeo da djeluje.
Iz novoosnovanog pokreta juče su se oglasili saopštenjem za javnost i to povodom Dana srpskog jedinstva, naglašavajući kako taj datum nije samo podsjetnik na prošlost, već i putokaz za budućnost.
- On nas uči da je naša snaga u zajedništvu, u čuvanju korijena i tradicije, ali i u poštovanju različitosti koje nas obogaćuju. To je dan kada se prisjeća-
mo svih generacija koje su svojim radom, požrtvovanošću i ljubavlju čuvale identitet i kada potvrđujemo da je naša budućnost sigurna samo ako je gradimo zajedno – naveli su u saopštenju. Podsjetili su i na rezultate posljednjeg Popisa stanovništva, prema kome u Crnoj Gori živi 32,93 odsto Srba, dok srpskim jezikom govori 45,26 odsto građana. Iz Šćekićeve političke organizacije poručuju kako te brojke pokazuju snagu srpske zajednice i koliko je važno čuvati jedinstvo, tradiciju i međusobno poštovanje. - Jedinstvo nije samo ideal. Ono je živa veza koja nas povezuje preko granica, vremena i prostora i daje nam snagu da ostanemo ono što jesmo, ma gdje bili. Poštujući jedni druge i sve oko nas, gradeći slogu i zajedništvo, zajedno se uzdižemo kao jedna zajednica snage, mira i nade – zaključili su u saopštenju. Đ. Ć.
ji se protive izgradnji kolektora u Botunu, nazvao narkomanima, pijanicama, budalama i kradljivcima šljunka.
Knežević je kazao i kako se osjeća kao američki predsjednik Donald Tramp na koga je pucano neposredno pred izbore u novembru prošle godine.
- Ostalo je još samo da pucaju na mene pa da se u potpunosti zaokruži jedan medijsko-politički NVO projekat, koji je usmjeren protiv mene i partije koju predvodim - rekao je Knežević.
Knežević je istakao i kako krivičnu prijavu, koju je Dragićević podnio protiv njega, doživljava kao vrstu političkog pritiska, ali i poruku.
- Ovako će proći svako ko se bude suprotstavljao anarho-liberalnim projektima i udruženjima koja nikako da se pomire sa globalnim promjenama nakon pobjede Donalda Trampa - rekao je Knežević. On je ponovio tvrdnje da se iza plana za izgradnju kolektora u Botunu krije koruptivni posao koji je bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković dogovorio sa turskim kompanijama.
- Oko 13 miliona eura se dalo na konsultantske usluge, a ignorisalo se činjenično stanje životne ugroženosti u Zeti. Gra-
đani Botuna su 2021. godine podnijeli peticiju i jasno se odredili da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ne može da se gradi tik uz Kombinat aluminijuma, jer bi to bila ekološka katastrofa imajući u vidu bazen crvenog mulja - naveo je Knežević. Istakao je da i on voli pse, mačke i grožđe, kao i svi aktivisti, ali i dodao kako se danas svako može zvati aktivistom. Potvrdio je i da je Dragićevića nazvao „kosmuranom“. - To je izraz za sve koji smatraju da mogu i da imaju pravo da saopštavaju stavove, a da niko ne može da polemiše sa tim stavovima, jer se odmah označi kao čovjek koji treba da guši neke građanske slobode. Još ima aktivista koji imaju kosu, zube… To što se on prepoznao, a nijesu svi oni koje sam nazvao brukom, a ne strukom, nije moj problem. Niti znam đe živi Aleksandar Dragićević, niti znam lične podatke iz njegovog života. Ako je ovo zdravo i dobro za Zetu, što ga ne instaliraju u Podgorici - pitao je Knežević. Aktuelnom gradonačelniku Saši Mujoviću je sugerisao da dođe u Zetu i sa mještanima Botuna razgovara o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, ističući kako je „razgovor najbolje rješenje“. - Neću prisustvovati tom razgovoru da ga lišim bilo kakvih političkih uticaja. Ako hoće da dođu Spajić i Mujović u Zetu, ja im garantujem ne samo bezbjednost, nego prijateljski i gostoprimni doček kako bismo iz ove situacije, za početak, izašli kroz razgovore – zaključio je Knežević. Đ.Ć.
Jednoglasna odluka sa sjednice Administrativnog odbora
Ofner-Bokan predložena za Mandićevu savjetnicu
PODGORICA - Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner-Bokan predložena je za novu savjetnicu predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
To je jednoglasno odlučeno na jučerašnjoj sjednici Administrativnog odbora, koji je Ofner-Bokan uputio na generalnog sekretara Skupštine Bobana Stanišića kako bi joj proslijedio upitnike i obras-
Uzdržavanjem od glasanja za dnevni
PODGORICA – Primjena preporuka Venecijanske komisije nema veze sa izborom nove sutkinje Ustavnog suda i to je samo izgovor, smatra izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević, dok je advokat Veselin Radulović kazao da nema suštinske razlike između vlasti i opozicije kada je u pitanju zaštita partijskih i ličnih interesa. Tako sagovornici Pobjede ocjenjuju jučerašnje zasijedanje Skupštine Crne Gore, tačnije njen izostanak, te komentare koji su uslijedili i različita viđenja svih zainteresovanih aktera. Naime, 59 poslanika parlamenta prisustvovalo je jučerašnjoj vanrednoj sjednici na čijem dnevnom redu je trebalo da bude samo jedna tačka, odnosno izbor advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda koju je na to mjesto predložio predsjednika Jakov Milatović, koji je prisustvovao cijelom događaju.
Sjednicom je predsjedavala potpredsjednica Zdenka Popović iz redova Demokrata, s obzirom na to da je predsjednik Andrija Mandić u posjeti Kipru, a za cijeli posao trebalo joj je manje od dva minuta. Dnevni red podržalo je 19 prisutnih poslanika opozicije, ali je zato čak 28 glasova iz redova široke vladajuće koalicije otišlo u kategoriju „uzdrža-
ce koje mora da ispuni da bi i zvanično bila imenovana na funkciju za koju je predložena. Nina Ofner-Bokan se na čelu Jevrejske zajednice Crne Gore nalazi od septembra 2020. godine.
Na nedavno održanoj Generalnoj skupštini članova Jevrejske zajednice, ona je jednoglasno reizabrana za još jedan petogodišnji mandat na mjestu predsjednice te organizacije. Đ.Ć.
Izvršna direktorka HRA Tea GorjancPrelević smatra da je posrijedi nastavak borbe stranaka za partijske ustavne sudije, što urušava integritet suda i ozbiljnost kandidature Crne Gore za članstvo u EU, dok advokat Veselin Radulović upozorava da je blokada Ustavnog suda sada izvjesna ni“. Tako je sjed-
Prema riječima izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević, vrlo je neodgovorno ponašanje poslanika da se odbije i raspravlja o prijedlogu predsjednika države za izbor sudije Ustavnog suda.
IZGOVOR
- Smatram da primjena preporuka VK nema veze sa izborom sutkinje na mjesto sudije Budimira Šćepanovića, koji je takođe izabran na prijedlog predsjednika države, i da je to samo izgovor. Čini se da je pravi razlog nastavak borbe stranaka za njihove partijske ustavne sudije, što urušava integritet i tog suda i ozbiljnost kandidature Crne Gore za članstvo u EU – istakla je ona za Pobjedu. Po njoj, već se može reći kako je Ustavni sud u blokadi. - Postoji mnogo predmeta, kao što su oni po žalbama na izbore u Kotoru, u kojima ne može da se odluči, jer nema konsenzusa sve četvoro postojećih sudija – kazala je ona za Pobjedu. Dalje je podsjetila kako se odluke u Ustavnom sudu uvijek donose većinom od najmanje četiri glasa, jer je to većina u odnosu na definisanih sedam sudijskih mjesta. Kako je dodala, ne može se odlučivati ni za predmete gdje se ocjenjuje ustavnost i zakonitost propisa, a u kojima se odlučuje na isti način.
- Nema blokade samo za predmete u kojima su svi saglasni, odnosno sve troje sudija u vijeću za ustavne žalbe. To je, svakako, jedna nenormalna situacija koja koči rješavanje životnih pitanja građana, a i sudijama pravi sasvim neprimjeren pritisak. A totalna blokada će nastupiti kada još jedna sutkinja konačno napusti sud u decembru. Tada će moći da se odlučuje samo o ustavnim žalbama, i to samo ako postoji konsenzus svih preosta-
red, sjednica Skupštine završena za dva minuta
lih troje sudija – kazala je Gorjanc-Prelević.
Za advokata Veselina Radulovića je jučerašnji izostanak vanredne sjednice parlamenta, na kojoj je trebalo da se bira nova sutkinja Ustavnog suda, „nešto što je bilo očekivano“. - Nije prvi put da političke partije pokazuju taj stepen neozbiljnosti, neodgovornosti i da se rukovode isključivo ličnim i partijskim interesima. Nažalost, sada imamo i slučaj da smo pred izvjesnom blokadom Ustavnog suda – rekao je on za Pobjedu, uz podsjećanje na još jedno penzionisanje sutkinje krajem godine.
USPORAVANJE
EU PUTA
No, smatra da su i ranija i sadašnja događanja vezana za taj sud „isključivo posljedica neodgovornog odnosa političkih partija i političara prema ovom pitanju“. Takođe navodi kako bi takve odluke mogle usporiti naše približavanje Evropskoj uniji. - I to je jedan od pokazatelja da ne idemo u dobrom pravcu, i opet bez suštinske razlike u odnosu na ponašanje vlasti ili opozicije. Suviše često svjedočimo tom neodgovornom odnosu i pokušaju partija da se što bolje pozicioniraju kada je u pitanju izbor sudija US. Iskustvo nas je naučilo da se te sudije biraju prema političkom ključu, da niko ne vodi računa o tome da li su kandidati osobe sa integritetom, da li imaju stručno znanje i reference da bi mogli uspješno obavljati posao – ukazao je on. U ovome sada vidi priliku da, u jednom momentu, opet dođe do neke vrste političke trgovine „gdje će se kandidati birati po ovom partijskom ključu“, a
sastav Ustavnog suda će „oslikavati odnos političkih snaga u parlamentu“.
- I to nam govori da nema suštinske razlike između vlasti i opozicije kada je u pitanju zaštita partijskih i ličnih interesa. Svi oni ne vode gotovo ni malo računa o tome što je javni interes, što je interes zaštite ustavnosti i zakonitosti – rekao je Radulović, te zaključio da „razloge ipak treba tražiti u uskim političkim interesima“.
Predsjednik države reagovao je sazivanjem konferencije za novinare na kojoj se požalio na „neodgovoran i kukavički potez vlasti“.
- Dodatno su odlučili da prodube ustavnu krizu. Dali su do znanja da nijesu protiv kandidata, već su protiv funkcionisanja Ustavnog suda. Danas svjedočimo odsustvu državne odgovornosti i političkom kukavičluku. To nije stvar političke taktike, već poretka i evropske budućnosti Crne Gore – kazao je Milatović tokom vanrednog obra-
ćanja predstavnicima medija. Kako je dodao, Ustavni sud kao „stub našeg sistema, posljednja adresa pravde i tumač u Crnoj Gori“, od juče je „na ivici potpunog urušavanja“.
NA IVICI UNIŠTENJA
- Građani očekuju rješenja, a ne političke kalkulacije. Ovakav potez narušava naš put u EU... Pokazalo se da ne postoji niti jedan jedini razlog da kandidatkinja ne bude izabrana. Ime Vučinić nije rezultat zakulisnih dogovora i zato ona danas nije izabrana – naveo je on, te oštro odbacio insinuacije o poslovnim i ličnim vezama ove advokatice.
- Mi sada živimo 1948. godinu. Sve što govorim, iznosim javno i transparentno, a oni to rade za svoje partijske i male interese... Danas je poslata poruka da građani ostaju taoci političkih kalkulacija – potcrtao je predsjednik.
Takođe se osvrnuo na saopštenje vladajuće stranke kojoj je nekada pripadao, da ne može
PES poziva na formiranje radne grupe za sprovođenje preporuka VK, opozicija im sugeriše da sutkinju Đuranović prvo vrate na posao
Prva reakcija parlamentranih stranaka stigla je iz PES-a prije nego što je Milatović stigao do mikrofona. Oni su odmah objasnili kako će se o predsjedničkom prijedlogu za sutkinju Ustavnog suda raspravljati „za vrijeme redovnog zasijedanja“, umjesto jučerašnjeg vanrednog termina.
- Načelno, stava smo da prije izbora sudija US treba sprovesti preporuke VK koje smo dobili još u junu, što je princip koji treba pripremiti i
kada je u pitanju izbor sudija koje predlaže predsjednik. Podsjećamo da ovaj proces nije završen iz razloga što opozicija nije delegirala članove u radnu grupu koju treba da formira Ministarstvo pravde – naveli su oni. Ujedno su pozvali ministra Bojana Božovića da „započne rad na implementaciji preporuka VK u najkraćem mogućem roku, sa ili bez opozicije, kako ne bi dalje odlagali ovaj proces“. Na ovakve optužbe prvo
su stigli odgovori iz političke platforme Evropski savez, konkretno od Ivana Vujovića, predsjednika Socijaldemokratske partije i jednog od lidera ES-a. On je istakao da se „PES javio da je opozicija kriva i što oni nemaju kičmu koju su izgubili klečeći pred Mandićem“.
- Pored beskičmenosti treba biti i specijalno drzak, bezobrazan i podmukao pa za sopstvenu opstrukciju izbora sudije US, koju su danas
je socijalista. Pozivam predsjednika Vlade da se vrati na put odgovornosti i put ka EU. Ovo što radi njegov poslanički klub nije taj put - zaključio je Milatović. Na događaje u parlamentu su reagovale Socijaldemokrate, koje su dio Evropskog saveza. Prije nego što su započeli konferenciju za novinare, poslanici su novu govornicu sa spornim logom parlamenta u vidu zgrade Zetske banovine, zamijenili su starom koja ima grb Crne Gore.
ŠAMAR ZA PREDSJEDNIKA
stavničku demokratiju i da se Ustavni sud uvede u novu blokadu“, a da je „DPS bio spreman da dâ prilog“ kako do toga ne bi došlo. Miloš Konatar iz GP URA jučerašnju situaciju vidi kao poniženje Skupštine Crne Gore kao institucije, te „obesmišljavanje instituta vanredne sjednice“.
ODSUSTVO ODGOVORNOSTI
biti izbora novog sudije Ustavnog suda sve dok vlast i opozicija prvo ne realizuju sugestije Venecijanske komisije iz juna ove godine.
- Saopštenje PES-a je toliko glupo da nemam druge riječi. Oni su političke kukavice, jer nijesu htjeli da ukrstimo argumente. Isti poslanici (nekadašnjeg) Demokratskog fronta i Demokrata su prije dvije godine birali Draganu Đuranović , koja je javno rekla da je član Demokratske parti-
Poslanik Nikola Zirojević je glasanje, kojim nije usvojen dnevni red sjednice, nazvao „najboljim pokazateljem kako predsjednika Crne Gore tretiraju njegovi koalicioni partneri u Glavnom gradu - došao, sjeo i dobio politički šamar“. - Čuju se glasine da bi se nakon blokade US moglo pristupiti nasilnim izmjenama Ustava mimo svih procedura – naveo je poslanik SD. I za šefa poslaničkog kluba DPS-a Andriju Nikolića jučerašnji događaj je „poniženje koje je parlamentarna većina priredila predsjedniku Crne Gore“. - Zbog neodgovornog i bahatog odnosa parlamentarne većine, država se suočava sa potencijalnim problemom sa funkcionisanjem Ustavnog suda koji ima četvoro sudija, a do kraja godine će jedan otići u penziju. Plašim se da parlamentarna većina, ili njen dio, ima interes da do toga dođe – ukazao je poslanik najjače opozicione partije. Kako je dodao, „nekome je interes da država ima nefunkcionalnu pred-
svi vidjeli, optužiti drugoga – napisao je Vujović na društvenoj mreži Iks, dodajući da bi PES mogao imati slične izgovore za neke buduće opstrukcije „đe ne mogu oni i njihovi partneri da se namire foteljom“.
Poslanik SD Nikola Zirojević nije štedio riječi u „uzvratnim reakcijama“ na stavove PES-a.
- S obzirom na ton i sadržinu saopštenja, te količinu besmislica i neistina kojima obiluje, jasno je da je autor šef poslaničkog kluba PES-a (Vasilije Čarapić – prim.a), jer ovakav sadržaj teško da dva mozga mogu da produkuju – izjavio je on za Pobjedu. Smatra da je Skupština „glasovima parlamentarne većine odbila da se izjasni
o kandidatkinji kojoj se ne mogu naći mana i mrlja u karijeri“.
- I nikakva besmislena saopštenja neće osloboditi odgovornosti predstavnike PES-a za sve što se dešava i što će se u narednom periodu dešavati. Suština je jasna: cjelokupna parlamentarna većina - sa izuzetkom Lakovića i Vučelić, te eventualno još nekog od ovih koji danas nijesu prisustvovali sjednici - jedinstvena je u tome da odbijanjem izbora novih sudija učini US u potpunosti nefunkcionalnim – rekao je Zirojević za naš list. Sonja Popović, portparolka DPS-a, pak, za Pobjedu je istakla kako ta stranka „nema potrebu da pretjerano komentariše stavove
- Ovo je još jedna potvrda da se cirkus sa aktuelnom parlamentarnom većinom nastavlja i, ako neko stvarno misli da su ljudi iz ove vlasti sposobni da Crnu Goru uvedu u Evropsku uniju (EU), onda su u velikoj zabludi... Milatovića su danas ponizili ljudi sa kojima je u koaliciji na lokalnom nivou. Svi pričaju da je neophodno da se izaberu sudije US, a kada imamo priliku da raspravljamo i glasamo o kandidatu, oni odbijaju da bi mogli da se dogovore oko nove raspodjele fotelja, da pregovaraju o preostalim mjestima u Ustavnom sudu – dodao je Konatar.
U nizu reakcija juče je bila i ona iz Posebnog kluba poslanika Jevrosime Pejović i Radinke Ćinćur. Prema njihovim riječima, odgađanje izbora advokatice Vučinić za sutkinju Ustavnog suda predstavlja „ozbiljan udar na vladavinu prava i evropski put Crne Gore“. Čak 38 uzdržanih od glasanja za predloženi dnevni red vide kao „odsustvo političke odgovornosti i nedostatak opredijeljenosti za profesionalizam u pravosuđu“.
- Javnost ima pravo da zna koji su stvarni razlozi za blokadu izbora preostalih sudija US, posebno kada su svi kandidati prošli prethodne razgovore, a neki i više puta... Očigledno je da trenutna vlast ne želi profesionalce u ključnim funkcijama, već favorizuje one koji ne posjeduju profesionalne reference. Da li je istina da se za sudiju Ustavnog suda želi kandidatkinja koja nije položila pravosudni ispit? To je nešto što je ranije osporavano, a sada se isti standard ignoriše što je jasan primjer nepotizma i protekcionizma – navele su dvije poslanice. Kristina JERKOV
manipulatora i prevaranata“.
- Radi javnosti, dogovor između vlasti i opozicije bio je veoma jasan: shodno mišljenju VK, vratiti Draganu Ðuranović na posao i nakon toga možemo razgovarati o učešću u zajedničkoj radnoj grupi. Ipak, teško da i PES može više sam da pohvata sopstvene laži koje svakodnevno plasiraju. Uostalom, to su pokazali i činjenicom da ni njihova riječ, ni njihov potpis ne vrijede ništa time što su odbili da implementiraju sporazum za koji je garantovala Evropska komisija, a koji je podrazumijevao povratak Ðuranović u Ustavni sud – odgovorila je poslanica najjače opozicione partije.
CBCG i Ministarstvo finansija započeli konsultacije sa Međunarodnim monetarnim fondom
PODGORICA - Tim Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji predvodi šef misije te institucije za Crnu Goru Srikant Seshadri, boraviće u Podgorici do 26. septembra, zbog godišnjih konsultacija po članu 4 Statuta institucije.
Iz Centralne banke (CBCG) i Ministarstva finansija su saopštili da je riječ o redovnoj misiji MMF-a, koja najmanje jednom godišnje u zemlji članici prikuplja aktuelne informacije o stanju ekonomije, izgledima i politikama. Oni su dodali da su juče, prvog dana posjete, održani sastan-
Održana sjednica Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora
ci predstavnika MMF-a sa guvernerkom CBCG Irenom Radović i ministrom finansija Novicom Vukovićem Radović i Vuković upoznali su predstavnike MMF-a sa ključnim ekonomskim trendovima u zemlji, kao i aktivnostima koje CBCG i Vlada sprovode na planu snaženja finansijske stabilnosti i unapređenja javnih finansija. Tokom boravka u Crnoj Gori, tim MMF-a će održati sastanke i sa predstavnicima privatnog sektora i akademske zajednice, u cilju analize i evaluacije ukupnog ekonomskog stanja u zemlji. Na sastancima će biti riječi o ekonomskim politikama za naredni period, kao i o drugim relevantnim temama. Preliminarni nalazi misije biće predstavljeni 26. septembra, kada će biti organizovana zajednička konferencija za medije CBCG, Ministarstva finansija i MMF-a. S. P.
PODGORICA - Nadležne inspekcije su u šest primorskih opština, u kojima je tokom ljetnje sezone kontinuirano sprovođen nadzor, podnijele ukupno 8.761 prekršajni nalog, čiji je ukupni finansijski efekat iznosio više od 4,1 milion eura.
Na sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i predsjednik Koordinacionog tijela, Milun Zogović, razmatrana je Informacija o pojačanim inspekcijskim nadzorima za vrijeme ljetnje turističke sezone, shodno Akcionom planu za ovu godinu.
Od 30. juna do 1. septembra, tokom trajanja ljetnje turističke sezone, sprovedeni su po-
jačani inspekcijski nadzori na teritoriji šest primorskih opština i to Ulcinja, Bara, Budve, Tivta, Kotora i Herceg Novog. Na terenu je bilo angažovano više od 70 inspektora koji su radili kontinuirano punih 60 dana, koliko je i trajao pojačan inspekcijski nadzor u tim opštinama. U nadzoru su učestvovale turistička, radna, zdravstveno-sanitarna, tržišna i inspekcija za bezbjednost hrane, a takođe su učešće uzimale i inspekcija za ribarstvo, kao i inspekcija Uprave pomorske sigurnosti.
- Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao stalno radno tijelo Vlade je, shodno nadležnostima koje su mu date kroz Zakon o inspekcijskom nadzoru, uspjelo da u protekla dva mjeseca posti-
Bivši radnici sa sjevera okupili su se ispred zgrade Ustavnog suda povodom inicijative koju su podnijeli prije tri godine
gne najbolje rezultate u istoriji pojačanih nadzora tokom ljetnjih turistiških sezona, iz razloga što je čak 70 inspektora u šest primorskih opština obavilo 9.652 inspekcijska nadzora inspekcijska nadzora - navodi se u saopštenju.
Inspektori su utvrdili 6.252 nepravilnosti, od čega su u 1.053 inspekcijskih nadzora reagovali preventivno, a takođe su donijeli 1.223 rješenja o otklanjaju nepravilnosti. - Ukupan broj prekršajnih naloga za šest primorskih opština u kojima je kontinuirano sprovođen inspekcijski nadzor, iznosio je 8.761. Ukupan finansijski efekat po prekršajnim nalozima iznosio je više od 4,1 miliona eura - precizira se u saopštenju.
Inspektori su tokom trajanja pojačanih inspekcijskih nadzora za vrijeme ljetnje turističke sezone, podnijeli ukupno 29 krivičnih prijava. Pojačani inspekcijski nadzori tokom ljetnje turističke sezone doprinijeli su unapređenju uslova poslovanja i jačanju zaštite potrošača.
- Najčešće nepravilnosti odnosile su se na rad na crno, nepravilnu fiskalizaciju i higijenske propuste. U narednom periodu se preporučuje nastavak koordinisanih aktivnosti inspekcijskih organa, pojačana edukacija privrednika i unapređenje preventivnih mehanizama - dodaje se u saopštenju. R. e.
PODGORICA - Nezadovoljni višegodišnjim čekanjem da Ustavni sud odluči o njihovoj inicijativi, bivši radnici sa sjevera Crne Gore juče su izašli na ulice. Okupljeni ispred zgrade najviše sudske instance, poručili su da ne traže privilegije već jednaka prava za sve, bez obzira na sektor u kojem su radili.
Njihov glavni zahtjev je da se otpremnine, koje su već priznate zaposlenima iz rudarsko-metalskog i drvoprerađivačko-šumarskog kompleksa, obezbijede i za ostale bivše radnike pogođene stečajem. Odluku čekaju više od tri godine, a iz Ustavnog suda su im sada obećali da će rješenje biti donijeto „u doglednom roku“. Oni su ranije podnijeli inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije, jer se tim zakonom, kako tvrde, krše Ustavom zagarantovana prava građana i građanki jer ih je, navode, stavio u neravnopravan položaj.
Obećanje
Nakon sastanka s predsjednicom Ustavnog suda Snežanom Armenko, radnici su rekli kako im je obećano da će
Tražimo da svi ljudi koji imaju iste uslove, bivši radnici, ne budu diskriminisani. To su radnici građevinarstva, tekstilne industrije, obućarske, jedan dio metalske industrije, tražimo da svi budu obuhvaćeni - poručio je bivši radnik Gornjeg Ibra Sadik Klimenta
rješenje o njihovoj inicijativi biti donijeto brzo. - Bila je domaćinska atmosfera. Veoma smo zadovoljni prijemom. Nemamo neka posebna obećanja, ali su rekli da će brzo, u dogledno vrijeme, to riješiti - rekao je jedan od njih. Kazao je kako nijesu dogovorili konkretan rok, ali da vjeruju Armenko.
- Ona je sama rekla da će brzo to biti riješeno i da je u proceduri. Čekamo dosta, više nego što bi možda i trebalo. Ukoliko ne bude ili ako bude negativno rješenje, mi ćemo okupiti bivše radnike sa sjevera ispred Skupštine i Vlade - poručio je on.
Prije prijema kod predsjednica Ustavnog suda, bivši radnici su se obratili javnosti.
- Još prije tri i po godine smo predali inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona koji je izglasan za rudarsko-metalsku industriju. Sada je u ovoj godini izglasan zakon za finansijsku podršku radnicima iz drvopre-
rade i šumarstva dok su ostali radnici u Crnoj Gori, koji imaju potpuno ista prava, potpuno zanemareni. Jasno nam je da je Ustavni sud jedno vrijeme bio blokiran zbog nedostatka sudija, te da politika utiče na sudije i sud da ne donese takvu odluku koja će biti teret za budžet Crne Gore - naveo je bivši radnik Gornjeg Ibra Sadik Klimenta Istakao je da traže da svi radnici u Crnoj Gori imaju iste uslove.
- Ne znamo kakav odgovor ćemo danas dobiti, prošle godine kada smo bili, predsjednica Ustavnog suda nam je obećala da će odluku donijeti brzo i da je sudija već zadužen za to. Godina je prošla i ništa od toga - kazao je Klimenta. Kaže da oni traže da se i njima isplate otpremnine kao i drugim bivšim radnicima metaloprerađivačke industrije. - Kod nas je praksa da se donose kratkoročni zakoni. Nemam podatak koliko se duguje rad-
Ustavnog godine
nicima, jer je veliki broj. Obećavali su da će naknadno donijeti za auto-prevoznike i druge radnike - rekao je Klimenta.
Napominje da su tražili da se usvoji zakon za sve, a da vlast pravi raspodjelu kada će se uplaćivati sredstva i kome.
- Tražimo da svi ljudi koji imaju iste uslove, bivši radnici, ne budu diskriminisani. To su radnici građevinarstva, tekstilne industrije, obućarske, jedan dio metalske industrije, tražimo da svi budu obuhvaćeni - poručio je Klimenta.
Upozorenje
Predstavnik radnika Svetozar Čabarkapa je kazao kako je ovo posljednji put da se okupljaju u ovako malom broju.
- Danas smo došli u malom broju da pitamo zašto se ne donosi rješenje. Mi ćemo znati što ćemo činjeti. Ovo je nepošteno i izigravanje sa ljudima, izdvojili su u metalsko-rudarskoj industriji dio, ostavili dio koji nije primio otpremine. Oni koji su pljačkali državu, po 400.000 eura su uzimali, po tri otpremnine, a mi tražimo mrvice - rekao on.
Naglasio je kako je ovo vlada sama trebalo da pokrene, a ne oni.
- Ovo mogu da uporedim sa situacijom u Gazi. Mi smo bili mirni, a oni su nas samo izbacili. Mnogi su poželjeli smrt, familiju su im ostavili bez hljeba. To je zločin bio, a ne privatiza-
Vlada usvojila izvještaj o radu Fonda za obeštećenje za prošlu godinu
cija, posebno na sjeveru - rekao je Čabarkapa. Tvrdi da su uvijek Podgorica i Nikšić imali privilegije.
- Nas su ugnjetavali kao da nijesmo ljudi koji pripadaju istom narodu i državi. Danas je trebalo poslanici da izađu, makar jedan, da vide što je to ovdje. Ne priznajemo ih kao naše poslanike, to nijesu zaslužili - poručio je Čabarkapa. Istakao je kako imaju više od 1.000 ljudi potpisnika u Bijelom Polju koji su spremni da dođu i ostanu dok se ne riješi.
- Ovo danas je samo upozorenje - kazao je Čabarkapa. Predstavnik radnika Tomislav Bojović je kazao da su oni žrtve tranzicije.
- S tim smo se pomirili, ali se ne mirimo s tim što i danas uzimaju od zakonito stečene imovine 30 odsto. Ono što je trebalo nakon stečaja da se dâ radnicima, država i danas uzima. Ne očekujem da će sud odlučiti u našu korist, svako obećanje je ludo radovanje, njima nije stalo do interesa radnikaistakao je on.
Podsjećamo da USSCG zahtijeva da Vlada usvoji zakon kojim bi pravo na otpremninu obuhvatilo sve zaposlene u državnim preduzećima pogođenim stečajem, bez obzira na sektor u kojem su radili.
Iz ove radničke asocijacije uputili su zahtjev predsjedniku Vlade, ministarki rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i predsjedniku Skupštine, tražeći da se obezbijedi finansijska podrška svim bivšim radnicima državnih preduzeća kojima je radni odnos prestao uvođenjem stečaja, a koji svoja prava nijesu ostvarili. Iz USSCG je nakon donošenja Zakona o finansijskoj podršci zaposlenima iz metalsko-rudarskog sektora, a potom i drvoprerađivačko-šumarske industrije, istaknuto da su i ostali radnici pogođeni stečajem ostali potpuno zanemareni. - Ako je država već prepoznala socijalnu pravdu za dvije grupe, onda ista podrška mora biti obezbijeđena i svima drugima, jer se u suprotnom produbljuje diskriminacija i nejednakost među radnicima - poručili su iz USSCG. Posebno naglašavaju da su ovim zakonom radnici drvoprerađivačko-šumarske industrije dobili pravo na otpremninu od 12.000 eura neto, što će se isplaćivati iz budžeta naredne godine, dok radnici iz tekstilne, medijske, grafičke i drugih industrija najavljuju zahtjeve da i oni budu obuhvaćeni istim rješenjem. Pitanje je, kako naglašavaju sindikalci, i evropska obaveza: Crna Gora mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa Direktivom 2008/94/EC o zaštiti zaposlenih u slučaju insolventnosti poslodavca, koja obavezuje države da obezbijede garantni fond ili sličan mehanizam kako bi svi radnici imali makar minimalnu finansijsku zaštitu u slučaju stečaja. n. KoVAČeVIĆ
PODGORICA - Od 2004. godine od kada je počeo da se primjenjuje Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, pa do kraja prošle godine, bivšim vlasnicima je ukupno u novcu isplaćeno 63,73 miliona eura, navodi se u izvještaju o radu Fonda za obeštećenje za prošlu godinu, koji je Vlada usvojila prošle sedmice.
U izvještaju se navodi da je Fond za obeštećenje lani izvršio isplatu godišnjih rata u iznosu od 7,95 miliona eura bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava po konačnim rješenjima dostavljenim Fondu do 31. decembra 2023. godine. Pravo na isplatu godišnje rate obeštećenja za prošlu godinu ostvarilo je ukupno 4.274 korisnika prava na obeštećenja.
Isplate su vršene na račune banaka koje su korisnici prava na obeštećenje dostavili Fondu za obeštećenje. Tokom prošle godine Fond za obeštećenje, na čijem čelu se nalazi Elmir Kurtagić je, po zahtjevu bivših vlasnika, izdao 34 potvrda o konverziji novčanog obeštećenja u obveznice u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 210.622 eura.
- Od početka primjene Zakona o povraćaju oduzetih
imovinskih prava i obeštećenju, pa sve do kraja prošle godine Fondu za obeštećenje je od strane komisija za povraćaj i obeštećenje dostavljeno ukupno 1.751 konačno rješenje, čija ukupna vrijednos t na kraju 2024. godine iznosi 253,98 miliona eura. Po konačnim rješenjima, od početka primjene zakona, bivšim vlasnicima je ukupno u novcu isplaćeno 63,73 miliona eura – piše u izvještaju. Ukupan dug po konačnim rješenjima koja su dostavljena
Fondu za obeštećenje do kraja prošle godine iznosi 75,9 miliona eura. Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju je počeo da se primjenjuje 31. marta 2004. godine. Nakon stupanja na snagu zakona, formirane su komisije za povraćaj i obeštećenje u svim opštinama na teritoriji Crne Gore. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju od 10. avgusta 2007. godine formirane su regionalne komisije u Podgorici, Baru
Projekat Privredne komore i Univerziteta Mediteran
i Bijelom Polju koje su nadležnost rješavanja zahtjeva od strane opštinskih komisija. Navedenim izmjenama zakona Fond za obeštećenje je dobio svojstvo stranke, od kada i aktivno učestvuje u upravnom postupku pred nadležnim komisijama i sudovima.
Na ovaj način je proširen djelokrug rada Fonda i data mu je mogućnost da se uključi u sve upravne radnje do okončanja postupka i konačnog izvršenja odluka kojima su usvojeni zahtjevi bivših vlasnika i njihovih nasljednika. S. popoVIĆ
PODGORICA - Polaznicima obuke za turističkog vodiča, koju je finansirala Privredna komora (PKCG), svečano su juče uručeni sertifikati na Univerzitetu Mediteran.
Iz PKCG je saopšteno da su sertifikate stekli Nina Radulović, Emina Ljiković, Ezrema Ćorović, Nina Jelić, Jelena Đurović i Anđela Bečić Potpredsjednik PKCG Dra-
gan Kujović kazao je da je obuku finansirala Komora, a realizovana je u saradnji sa Univerzitetom Mediteran.
- To je dokaz kako zajednički rad institucija može donijeti konkretne i korisne rezultate, kako za pojedince, tako i za cjelokupnu zajednicu - kazao je Kujović.
On je istakao da su polaznici dokaz da trud, predanost i volja da se ulaže u sopstveno zna-
nje i vještine imaju svoju vrijednost, te da znanje koje su stekli tokom ove obuke predstavlja temelj za odgovoran, profesionalan i kvalitetan rad u oblasti turističkog vođenja. - Vi nijeste samo prenosioci informacija, već ambasadori naše kulturne baštine, prirodnih ljepota i gostoprimstva koje Crnu Goru čini jedinstvenom destinacijom. Zahvaljujem i predavačima, mentori-
ma i cijelom timu Univerziteta Mediteran koji su sa posvećenošću radili na realizaciji ovog programa, koji direktno doprinosi razvoju turizma i jačanju profesionalnih kapaciteta našeg turističkog kadra - dodao je Kujović. r e
PODGORICA – Udruženje
„Bijeli štap“ će protestovati ispred Skupštine 18. septembra, a dan kasnije ispred Vlade će svoje nezadovoljstvo iskazati roditelji djece sa autizmom. Ove ranjive kategorije protestuju zbog istih stvari - neispunjenih obećanja i izostanka podrške institucija sistema.
IGNORISANJE NIJE
ODGOVOR
Roditelji djece sa autizmom održali su protest još 2. aprila, a i pored obećanja, njihove zahtjeve država ignoriše.
- Ništa značajno nije urađeno što bi promijenilo situaciju djece sa autizmom i djece sa teškoćama u razvoju nabolje i zato ćemo ponovo sa istim zahtjevima protestvovati ispred Vlade - poručio je ispred NVO „Niste sami“ roditelj Goran Laković
On je Pobjedi kazao da ne postoji zvanična adresa u državi sa kojom nijesu uspostavili kontakt i razgovarali.
- Ako moramo izdvojiti, to je Ministarstvo zdravlja, konkretno Ognjen Delić, zahvaljujući kome smo dobili posebne termine, a u Podgorici i posebnu ambulantu za vađenje krvi. Međutim, dalje od toga sve je ostalo samo na obećanjima - istakao je Laković. On je podsjetio ministra Vojislava Šimuna na javno obećanje da će zaživjeti stomatološke ordinacije u gradovima gdje su djeca sa teškoćama i da su ljudi poslati na obuku.
- Gdje su? Ministarku Jakšić-Stojanović, (ministarka prosvjete op.a), sa kojom smo imali veoma korektne razgovore, upozorili smo na samu obuku asistenta. Imamo informacije da su asistenti sami počeli da traže svoje obuke. Zakonsko rješenje je isto ostalo – kazao je Laković.
EpOhAlNA „NOVA“
RJE šENJA NAIDE NIšIć Kada je riječ o ministarstvu kojim rukovodi Naida Nišić, Laković ističe, kako je kazao, „epohalno objašnjenje“.
- Donijeli su, kažu, rješenje da roditelji imaju pravo na četiri radna sata. Pa ih pitam ovako javno - da li se to oni šale? To rješenje postoji godinama, nije nikakvo novo rješenje. Čak ima jednu falinku, u sitnim slovima, ako poslodavac to omogući. Zašto to bar nijesu
Utorak, 16. septembar 2025.
Udruženje „Bijeli štap“ 18. septembra protestuje ispred Skupštine, dan kasnije roditelji djece sa autizmom ispred Vlade
U dva dana ranjive kategorije društva izlaze na proteste ispred Vlade i Skupštine, ukazujući na lažna obećanja i tromost resora. Godinama čekaju konkretna rješenja za inkluziju, asistente i dnevne centre, dok stručnjaci upozoravaju da ovakvo neznanje i neodgovornost institucija ugrožavaju stabilnost sistema i povjerenje u društvo
izbrisali? E, za Ministarstvo socijalnog staranja nemam pitanja, pošto ništa nijesu ni radili - naglasio je Laković. Prema podacima ove NVO, prošle školske godine je oko 1.800 djece sa smetnjama u razvoju išlo u redovne škole. Laković je podvukao jednim primjerom svoje kćerke problem inkluzije.
- Jovana je išla četiri godine u OŠ „Radojica Perović“. Od te četiri, dvije i po godine nije imala ličnog asistenta, ia-
ko je po rješenju imala pravo na njega. Sa njom je išla onda moja supruga, njena majka i bila joj „asistent“. Jovana je kasnije dobila asistenta. Četiri godine je išla zahvaljujući jednoj učiteljici. I to je taj pozitivan primjer inkluzije za đake i način u kojem je ona razgovarala sa tim đacima, sa roditeljima i to je sve pozitivno bilo dok ne nijesmo došli u više razrede kod nastavnika –ispričao je Laković. On je kazao Pobjedi da mu se
Iz NVO Bijeli štam su Pobjedi kazali da su dobili odgovor od ministra Gutića, koji je poražavajući. On im je poručio da su njihovi navodi neutemeljeni i da ne razumiju problematiku. Članovi tog udruženja su inače, od rođenja osobe sa invaliditetom
CEROVIĆ: Neznanje ili strateško urušavanje sistema
Veliki broj protesta u Crnoj Gori koji se dešava u posljednjih nekoliko mjeseci rezultat je, po ocjeni kliničkog psihologa i stručnjaka za psihologiju komunikacije Radoja Cerovića, očekivan jer, kako je ocijenio za Pobjedu, tolika količina nekompetentnog i zlonamjernog upravljanja sistemom kulminira protestima i štrajkovima. - Iskreno rečeno, takav
razvoj događaja bio je očekivan i ranije, čak i u intenzivnijem obliku. U 21. vijeku imamo situaciju da državnim kompanijama upravljaju ljudi bez dana menadžerske obuke, često i bez ikakvog profesionalnog kredibiliteta, postavljeni od strane političara sa kupljenim ili sumnjivim diplomama, da bi tamo sprovodili njihove partikularne interese. Kada nema izuzetaka
od takve prakse - što drugo možemo očekivati? Posebno zabrinjava to što su postavljeni ozbiljni sistemski preduslovi za urušavanje ključnih stubova društva: školstva, zdravstva i penzijskog sistema. Ako naiđe iole ozbiljan ekonomski potres, tim sistemima prijeti potpuni kolaps - upozorio je Cerović.
On je rekao da ne može da tvrdi da li je riječ o slučajnim
dogodilo i to da njega nastavnici pitaju što će da rade sa djetetom.
- Stanete, gledate, 14 ljudi, nije to jedan, pa da kažete ovo je izolovan slučaj - nego 14. Da ja njima kažem što oni treba da rade s djetetom koje ima autizam - kazao je rezignirani roditelj.
MANJI pOMAcI
On je to riješio tako što je prepisao dijete u Resursni centar. Kako kaže, tada je shvatio da
je sva ta lijepa priča o inkluziji iluzija o njenoj uspješnosti i da nema dodira sa stvarnošću. Laković je u ime NVO „Niste sami“ podsjetio da su posljednjeg puta protestovali na Međunarodni dan osoba sa autizmom, 2. aprila. Od tada bilo je brojnih razgovora i okruglih stolova, a osim manjih pomaka koje su pokrenuli pojedinci a ne sistem ništa značajno nije urađeno, što bi promijenilo situaciju djece sa autizmom i djece sa teškoćama u razvoji nabolje.
- Zahtjevi su, nažalost, isti kao i tokom prošlih protesta. Tražili smo: formiranje registra osoba s autizmom, dnevnog centra u Podgorici, sistema za ranu intervenciju, trajnu zaštitu prava i statusa osoba sa urođenim invaliditetom kao i kada je riječ o zahtjevu za vještačenje, tražimo da on bude na dobrovoljnoj osnovi i da u slučaju da osoba ne želi da se vještači, zbog toga ne snosi posljedice – podsjetio je Laković.
Na Pobjedino pitanje da li se nešto preduzelo u vezi sa registrom i dnevnim centrima, kazao je - nažalost, gotovo ništa jer, kako je rekao, za sve registre je nadležan Institut za javno zdravlje. - Neka od ponuđenih rješenja
posljedicama ili smišljenoj namjeri, ali da bi, ako se to desi, posljedice bile dramatične. Cerović smatra da bi tada sve ono što gledamo danas zapravo izgledalo kao dječja igra. - Uz to, ogromne identitetske podjele dodatno čine društvo nesposobnim za konsenzus i krajnje
neotpornim na krize. Nivo povjerenja i među pojedincima i među identitetskim zajednicama nikada nije bio niži. Da li su sve ove posljedice rezultat neznanja ili dio strateške namjere urušavanja državnog i društvenog sistema – na građanima je da procijene- poručio je Cerović.
odnosila su se na 27+, ali su, po ocjeni i stručne i laičke javnosti, neadekvatna i prostorom i lokacijom – pojasnio je Laković.
pODAcI INStItucIJA U Crnoj Gori je po izvještaju ombudsmana za prošlu godinu 1.769 učenika i mališana sa posebnim obrazovnim potrebama pohađalo škole i vrtiće, a takođe, kako se navodi, sve veći je broj djece koja imaju smetnje iz spektra autizma i kojima je podrška asistenta potrebna. Na ranijim protestima roditelji dece s autizmom ukazivali su da godinama govore o istim problemima, te da su nezadovoljni odnosom države prema njima. Državi su poručivali da fali defektologa, da je roditeljima potrebna podrška i kada je riječ o bilo kojoj intervenciji, kao što je na primjer uzorkovanje krvi ili posjeta stomatologu.
Iz Ministarstva prosvjete su im odgovorili da će nastaviti da rade na unapređivanju obrazovanja bez diskriminacija, omogućavajući djeci da se u potpunosti integrišu u obrazovni sistem i život u zajednici. Prema podacima Ministarstva, u državi je angažovano oko 750 asistenata i najavljuju veći broj u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. U cijeloj državi, pet od sedam škola sa integrisanim odjeljenjima ima opremljene senzorne sobe, kao i određeni broj vrtića.
GutIć zNA
bOl JE OD OSI
Iz NVO „Bijeli štap“ su proteste zakazali za 18. septembra takođe ispred Vlade, pod sloganom „Jedinstveni za prava: Protest za dostojanstvo i ravnopravnost“.
vasiljević
Iz tog udruženja su Pobjedi kazali da su se u proteklih mjesec dana obratili predsjedniku države Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, kao i svim poslaničkim klubovima, a takođe i Zaštitniku ljudskih prava Siniši Bjekoviću - Predsjednik države Jakov Milatović je iskoristio svoja zakonska ovlašćenja i našu predstavku uputio Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. Nakon nekog vremena dobili smo odgovor od ministra Damira Gutića, koji je za nas poražavajući. Jer u istom dopisu piše da su navodi NVO „Bijeli štap“ neutemeljeni, neosnovani i kako mi ne razumijemo problematiku. A od rođenja smo osobe sa invaliditetomistakli su iz NVO. Iz ove organizacije navode da traže da se od osoba sa urođenim invaliditetom ne zahtijeva ponovno utvrđivanje statusa lica sa invaliditetom, procenat invalidnosti, preostale radne sposobnosti lica sa invaliditetom i ocjenu mogućnosti zapošljavanja.
Zbog svega ovoga su pozvali sve građane i medije da im se tog dana pridruže ispred Skupštine u 11 sati. h. JANKOVIć
na diskriminaciju, gušenje slobode, ali i kršenje Zakona o medijima
PODGORICA – Iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović, juče su redakciji Antene M poručili da im ne odobravaju akreditaciju za praćenje događaja u Vili „Gorica“, kada će izjave za javnost, pored crnogorskog, dati i ministar odbrane Republike Slovenije Borut Sajović. An tena M je juče objavila skrinšotove mejlova koje su
uputili Ministarstvu odbrane, ali i odgovore koje su dobili iz tog resora. Crnogorskim medijima je juče ujutro stigla zvanična najava i molba za akreditaciju, povodom sastanka u Vili „Gorica“, nakon čega su planirane izjave za medije.
Antena M je uputila molbu za akreditaciju za praćenje tog događaja, a prijavljena je novinarka Bojana Dabović. Po-
jasnili su da im je odgovor stigao nekoliko sati kasnije. - Greškom vam je upućen mejl sa pozivom na prisustvo na sjutrašnji događaj Ministarstva odbrane. Informišemo vas da vaša akreditacija neće biti prihvaćena. Srdačno, Biro za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane – piše u odgovoru redakciji Antene M. - Ovo je crno na bijelo dokaz da ministar odbrane Crne Gore
diskriminiše novinare glasila koje postoji više od tri decenije – poručili su iz ove redakcije. Podsjetili su da je Antena M bila skinuta i sa mejling liste Ministarstva.
- Izgleda se u Ministarstvu vode Staljinovom „Nema čovjeka - nema problema“. U ovom slučaju ako na presu ne bude novinara Antene M - neće biti ni nezgodnih pitanja. Pitamo premijera Milojka Spajićada li je otvorena diskriminacija crnogorskih novinara „seoska tema“? – poručili su iz te redakcije.
Ovakvo brutalno gušenje slobode medija i pravo javnosti da zna juče je kritikovala javnost.
Sindikat medija Crne Gore oštro osuđuje pokušaj diskriminacije radija i portala Antena M od strane Ministarstva odbrane Crne Gore.
- Taj čin, osim što je nedopustiv i direktan napad na slobodu informisanja, ujedno je i kršenje Zakona o medijima – istakli su oni.
Podsjetili su ministra Krapovića da član 38 tog zakona jasno propisuje da se novinaru ne može odbiti akreditacija za bilo koji događaj koji organizuju subjekti javnog sektora ili događaj koji organizuju
drugi subjekti, a koji podrazumijeva učešće medija.
- Taj Vladin resor, i ministar Krapović koji je na njegovom čelu, osim prava novinara i medija, ovim je ugrozilo i pravo javnosti da bude blagovremeno i objektivno informisana o pitanjima od javnog interesa – ističu iz ovog medijskog udruženja.
Upozoravaju da su takve prakse pokazatelj netransparentnog i autoritarnog odnosa prema medijima, i ne smiju imati mjesta u društvu koje teži demokratiji i evropskim vrijednostima. - Podsjećamo predstavnike vlasti da novinari moraju imati jednak pristup svim informacijama, bez obzira na
uređivačku politiku medija u kojem rade – istakli su oni. Sindikat medija Crne Gore zahtijeva od Ministarstva odbrane da bez odlaganja poništi ovu odluku i da ubuduće osigura da predstavnici svih medija budu ravnopravno uključeni u aktivnosti koje organizuje taj Vladin resor. Portal E je sinoć objavio da Portal E i ETV nijesu ni dobili poziv za ovaj događaj, te da su uklonjeni sa mejling liste Ministarstva odbrane još u februaru, nakon izvještavanja o njegovom putovanju u Italiju službenim vozilima, uz pratnju vojne policije. Poziv, kako je rečeno Pobjedi, nije dobio ni portal Analitika. J. MARTINOVIĆ
Predstavnici Sindikata prosvjete i resornih ministarstava razgovarali juče o umanjenim zaradama nastavnika i prijedlogu da im se uvećaju plate za deset odsto od početka naredne godine
PODGORICA – Predstavnici Sindikata prosvjete i ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija nastavili su juče razgovore o spornom obračunu zarada kojim su od 1. jula nastavnicima u osnovnim školama plate smanjenje do 50 eura, a pojedinima i više od toga. U srijedu, odnosno sjutra trebalo bi ponovo da se okupe za istim stolom.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović rekao je juče Pobjedi da ne bi da iznose detalje sa sastanka. - Još smo u pregovorima. Vidjećemo. Naši zahtjevi su da ne bude smanjenja zarada i da se nastavnicima poveća plata od januara za deset odsto. Što god da se desi na ovim sastancima, Glavni odbor Sindikata prosvjete je na kraju taj koji će da se izjasni o svemu – rekao je Božović.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović oglasila se nedavno saopštenjem povodom spornog obračuna zarada, u kome je navela da je zatražila od premijera Milojka Spajića da se kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora uvećaju
određeni dodaci za prosvjetare – dodatak za razredno starješinstvo da se poveća sa deset na 12 odsto, a dodaci za viša zvanja za po 0,2 odsto. Ministarka je poručila da podržava centralizovani obračun zarada i da nema pregovora o primjeni zakona. Sindikalci traže da se dopuni prijedlog ministarke na način da se uveća još sedam-osam stavki dodataka, a sve kako bi se anuliralo umanjenje koje je uslijedilo nakon što je počeo da se primjenjuje centralizovani obračun zarada.
Formirani su timovi koji će da se bave izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, te su iz ove radničke organizacije poručivali da se očekuje postizanje kompromisa u skladu sa raspoloživim budžetom države. Sindikalci su prvog septembra, na dan kad su u školama zbog umanjenja zarada organizovali štrajk upozorenja, počeli razgovore sa nadležnima. Oni su ih kritikovali što im prije toga dva mjeseca niko nije odgovarao na dopise, već su nadležni istupali samo kroz
saopštenja u kojima su poručivali da se obračun zarada obavlja u skladu sa zakonom. S druge strane, iz Ministarstva finansija nedavno je saopšteno da je tamošnja budžetska inspekcija kontrolisala obračun zarada u četiri osnovne škole i da su pronašli određene nepravilnosti. Naveli su da se nepravilnosti odnose na nepostojanje jasnih pravila za obračun časova preko norme i zamjene, na pogrešan obračun dodatka za odjeljensko starješinstvo, nezakonito vrednovanje minulog rada, isplatu sin-
dikalnog dodatka bez pravnog osnova i nepravilne naknade za bolovanje. Zaključeno je da sve to ukazuje na potrebu i opravdanost uvođenja centralizovanog obračuna zarada. Na te saopštene informacije ponovo je reagovao Sindikat prosvjete, navodeći da pomenuta inspekcija nije nadležna da presuđuje i tumači Granski kolektivni ugovor, te da, pored ostalog, nije sporan sindikalni dodatak, jer se isplaćivao na osnovu odluke određene komisije, na osnovu dogovora sa tadašnjom vladom. Rekli su da su direktori obračunavali zarade na osnovu propisa. Sindikat prosvjete je zbog spornog obračuna zarada
ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nedavno organizovao protest, nakon čega su vlasti podnijele inicijativu Ustavnom sudu da se ocijeni zakonitost šest članova Granskog kolektivnog ugovora, od kojih je najvažniji član 22, koji propisuje određene dodatke za nastavnike. Radnička organizacija je saopštila da Granski kolektivni ugovor nije donio sam Sindikat prosvjete, već da je ranije potpisan sa tadašnjom vladom, odnosno resornim ministarstvom. Prema propisima, nastavnici nemaju pravo da u potpunosti obustave nastavu, jer još nije usvojen akt o minimumu procesa rada. N.Đ.
Advokat podnio dopunu krivične prijave protiv Demokrata, NN lica, odgovornih lica u CEDIS-u zbog stvaranja kriminalne organizacije
PODGORICA – Advokat
Veselin Radulović juče je podnio Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv Borisa Bogdanovića, poslanika Demokratske Crne Gore, i više NN lica, odgovornih na Univerzitetu Megatrend u Beogradu, zbog sumnje u falsifikovanje isprave, u ovom slučaju diplome.
Radulović je prijavu SDT-u podnio jer smatra da su svjesni svog djela, a u okviru kriminalne organizacije čije djelovanje je opisao već u krivičnim prijavama koje je podnio 25. i 29. avgusta.
Ističe da su NN lica napravila lažnu ispravu - diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta Megatrend u Beogradu na ime Bogdanovića, kojom je stekao zvanje diplomiranog pravnika.
podsjećanje na okg
Radulović je u dopuni podsjetio da je već podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv Demokrata, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, funkcionera CEDIS-a i NN službenika MUP-a i Uprave policije, tvrdeći da je formirana organizovana kriminalna grupa koja je, od oktobra 2023. do danas, nezakonitim poslovima stekla imovinsku korist, osigurala politički uticaj i kontrolu nad državnim institucijama. U obimnoj prijavi, Radulović detaljno opisuje sporne nabavke službenih vozila od firme „Auto Čačak“, eksperiment sa radarom banjalučke kompanije „MMSCODE“, kao i masovno partijsko zapošljavanje u CEDIS-u, uz tvrdnje da se iza svega krije model korupcije povezan sa političkim strukturama u Srbiji i Republici Srpskoj.
U prijavi koju je podnio juče Radulović traži da SDT utvrdi na koji način je Bogdanović stekao diplomu na Megatrendu.
- Objavljeni podaci ukazuju na sumnju da je Bogdanović dobio diplomu sa sumnjivog Univeziteta Megatrend za koji postoje javno objavljeni podaci o brojnim falsifikovanim diplomama. Bogdanović, koji je javni funkcioner, u biografiji skriva podatke o godinama starosti, mjestu, vremenu, gdje je i kako je stekao diplomu – piše u prijavi.
U prijavi ovog advokata piše i da dostupni podaci ukazuju na sumnju da granična policija posjeduje evidenciju koja pokazuje da Bogdanović nijednom nije ušao iz Crne Gore u Srbiju tokom vremena koje
Advokat Veselin Radulović podnio je dopunu krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu protiv poslanika Borisa Bogdanovića i više NN lica zbog sumnje u falsifikovanje diplome Pravnog fakulteta Univerziteta Megatrend u Beogradu. Radulović tvrdi da je diploma stečena nezakonito, dok Bogdanović demantuje optužbe, ističući akademske uspjehe i najavljujući kontraakciju
bi trebalo da je proveo na studijama prava.
- Prema javno objavljenim informacijama prvo su članovi aktuelne vladajuće većine iz nekadašnjeg Demokratskog fronta, još u februaru 2017. godine javno objavili sumnje vezane za obrazovanje prijavljenog Bogdanovića, posebno ukazujući da je fakultet na Megatrendu završio u 35. godini, dodajući i navode o nezakonitom prisvajanju opozicionog novca u vremenu kada su Bogdanović i Bečić istupili iz Socijalističke narodne partije - navodi se u prijavi advokata Radulovića.
Kao dokaz je SDT-u predložio saopštenja nekadašnjeg Demokratskog fronta Nikšić iz 2017. godine, te da u svojstvu svjedoka budu saslušani Milan Knežević i Andrija Mandić. Radulović je ovu krivičnu prijavu obrazložio time da je Univerzitet Megatrend osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače blizak vladajućoj SNS predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - Godinama postoje brojne medijske priče o „kupoprodaji“ diploma na tom univerzitetu. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Megatrendu dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tijela za akreditaciju i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odba-
cilo zahtjev tog univerziteta za novu akreditaciju – napisao je Radulović u ovoj prijavi. Naveo je i da je simptomatično što je Bogdanović na sajtu Skupštine u biografiji izostavio podatak o tome gdje je i kada „stekao zvanje“ diplomiranog pravnika kao i podatak da je bio administrativni radnik u Socijalističkoj narodnoj partiji.
Radulović ističe da je u odnosu na prethodno podnesene prijave, ova i falsifikovanje diplome izvršeno sa istim ciljem – omogućavanjem bolje pozicije u sistemu vlasti, a sve radi realizacije zajedničkog kriminalnog plana.
Predložio je da SDT u skladu sa ovlašćenjima i obavezama utvrdi činjenice, gdje i na koji način je prijavljeni Bogdanović stekao diplomu i zbog čega skriva sve te informacije.
Bogdanović reaguje optužBama , ne činjenicama
Na prijavu Veselina Radulovića juče je reagovao Boris Bogdanović, koji nije odgovorio na tvrdnje krivične prijave, niti je otkrio kada je i koliko studirao. On je reagovanje iskoristio da ponovo targetira Radulovića, ali i da ukaže kako je bio najbolji student sa 28 desetki i jednom devetkom.
U svom obraćanju je rekao da je sud pravosnažno utvrdio da je Radulović kao policajac vr-
šio malverzacije sa gumama u Upravi policije i da je zbog toga suspendovan rješenjem MUP-a br. 151-20/2000-1 od 4. maja 2000. godine i br. 15120/2000-2 od 19. maja 2000. godine.
On se zapitao i što je stvarna uloga Radulovića.
- Da bude glasnogovornik bivših visokorangiranih policajaca koji su povezani sa kriminalnim strukturama čiji namjere svojim djelovanjem svakodnevno podrivamo i rušimo. Da bude njihov PR, njihov megafon, njihov pjevač i njihov vojnik bez ikakvog dostojanstva i institucionalne časti. Jer kada se kriminalna piramida ljulja, kad im se temelji ruše, kad vide da se više nikada neće vratiti, oni u očajanju šalju svoje PR-ove, svoje bivše policajce-malverzante, da pokušaju da oblate, da ocrne, da lažima i podmetačinama pokušaju ono što istinom nikad ne bi mogli – piše Bogdanović. Navodi da te osobe patološkim lažima pokušavaju da uprljaju njega i njegovu porodicu, te da ga „nemaju ni za šta“ iako su sve pokušali. - Za razliku od Radulovića, na fakultetu sam imao 28 desetki i jednu devetku. Položio svaki ispit u roku. Prisustvovao svakom predavanju, bez jednog jedinog izostanka, kao i svim vježbama. Položio svaki kolokvijum, izašao na svaki usmeni ispit. Vodio simula-
cije suđenja u okviru nastave. Bio moderator na predmetu Ustavno pravo. Bio najbolji student na fakultetu. I sve to sam postigao ne korupcijom, ne preko guma, već preko rezultata. I zato ih boli. Jer znaju da se protiv istine ne može lažima – kaže Bogdanović. Ističe da je prijava Radulovića modus operandi kriminalnih struktura kada im neko „uzdrma kriminalno carstvo“ i „udari u srce šverca i korupcije“. - Taj spisak žrtava njihovih laži je podugačak, od predsjednika partija, političara, poslanika, ministara, pa sve do nevladinih aktivista. Neke su samo dodatno motivisali, neki su ustuknuli, ali svako ko im je stao na put bio je meta njihovih podmetačina. I svaki put su mislili da će ih strah od njihovog blata zaustaviti. Ali ovog puta su nagazili na pogrešnog – kaže Bogdanović, koji je na kraju poručio da će se „vidjeti što znači politička i pravna šaka u vrh brade“ i što znači kada istina uzvrati.
Najavio je da će protiv Radulovića podnijeti krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje i „imajući u vidu da su u pitanju ozbiljna blaćenja i tužbu za naknadu štete“.
eu zaBrinuta
Nakon krivičnih prijava koje je Radulović podnio SDT-u, ali zbog i činjenice da je on
advokat brojnim policajcima nad kojim je sproveden „veting“ kako ga nazivaju Šaranović i Bogdanović, Demokrate su krenule u medijski obračun sa ovim advokatom. Povodom toga su se oglasili i iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i poručili da je civilno društvo ključni element demokratskog sistema i kao takvo treba da bude priznato i tretirano od strane državnih institucija.
To je rečeno u odgovoru na pismo koje su poslale 38 NVO i 13 građanskih aktivista i aktivistkinja, zbog kampanje protiv izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević i advokata Veselina Radulovića. - Vi imate suštinsku ulogu u unapređenju transparentnosti, odgovornosti i građanskog učešća, unoseći različite glasove u javnu debatu. Vaše praćenje rada javnih institucija pomaže da se obezbijedi da proces donošenja politika odražava potrebe i interese svih segmenata društva. Isto tako, u skladu sa Osnovnim principima Ujedinjenih nacija o ulozi advokata (1990), advokatima mora biti omogućeno da obavljaju svoje profesionalne funkcije bez zastrašivanja, ometanja, uznemiravanja ili neprimjerenog uplitanja – navodi se u pismu koje potpisuje otpravnik poslova Rikardo Seri očekivanja Napisao je da EU očekuje da se predstavnici Vlade i svi javni akteri uzdrže od davanja izjava koje advokate povezuju sa njihovim klijentima, te da podstiču okruženje u kojem advokati mogu da obavljaju svoj rad u potpunoj saglasnosti sa principima profesionalizma i integriteta. - Kao što znate, Evropska unija pomno prati sve događaje koji su relevantni za poglavlja pregovora vezana za vladavinu prava – poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), kao i povezana završna mjerila. Pogodan pravni, regulatorni i institucionalni okvir, kao i sveukupno podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva u skladu sa EU standardima, svakako je glavni fokus našeg praćenja u ovom kontekstu. Želim vam mnogo uspjeha u sprovođenju vaših aktivnosti. Radujem se da primim vaš odgovor i obavještenja o razvoju situacije, ako bude potrebno – zaključio je Seri u pismu. j.martinović
16. septembar 2025.
PODGORICA – Dvojica zatvorskih policajaca koji su obezbjeđivali pritvorenika Aleksandra Prelevića suspendovana su jer su grubo zanemarili službene obaveze. To je Pobjedi saopšteno iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
- Dana 12. septembra 2025. godine, od strane dva službenika obezbjeđenja koji su obezbjeđivali pritvorenika A. P. na bolničkom liječenju došlo je do grubog zanemarivanja službenih obavezakazali su Pobjedi iz UIKS-a. Kako tvrde, tom prilikom ni-
je došlo do pokušaja bjekstva iz prostorija Kliničkog centra Crne Gore.
Prelević je protekle sedmice pobjegao njihovim kolegama iz Infektivne klinike. - Protiv navedenih službenika UIKS-a koji su bili zaduženi za obezbjeđenje pri-
tvorenika A. P. navedenog dana biće pokrenut postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti, a shodno zakonskim propisima istim će biti određena mjera privremenog ograničenja vršenja dužnosti - zabrana obavljanja poslova u organu (sus -
Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda počeo štrajk i otkazao punomoćje advokatu
PODGORICA – Zdravstveni problemi nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i odluka njenog sina Miloša Medenice da se pridruži štrajkačima u Istražnom zatvoru su razlozi zbog kojih će se nastaviti sa odlaganjima u procesu koji se vodi protiv njih, a koji je doveden skoro do kraja. Miloš Medenica juče je obavijestio sud da se pridružio
štrajkačima i da je otkazao punomoćje advokatu Stefanu Jovanoviću.
Sud je to protumačio kao opstrukciju postupka kojom želi da odgodi okončanje suđenja i izricanje presude u procesu koji se vodi i protiv njegove majke Vesne.
Miloš Medenica će se 17. oktobra svakako naći na slobodi s obzirom da u roku od tri godine od podizanja optužnice
protiv njega nije donijeta prvostepena presuda. Prethodno, juče pred Višim sudom, odbrana Vesne Medenice u postupku gdje joj se sudi zajedno sa nekadašnjom sutkinjom Privrednog suda Milicom Vlahović-Milosavljević, zatražila je da se vještači sposobnost praćenja sudskog toka. Sudija Branislav Leković je zadužio tri vještaka različitih specijalnosti da se izja-
Apelacioni sud donio je odluku da se ponovo razmotri ponuđeno jemstvo od skoro 740.000 eura u nekretninama, koje su porodica Miloša Medenice i prijatelj ponudili
kao garanciju da on neće pobjeći ukoliko mu se omogući da se brani sa slobode.
Ovaj sud ukinuo je rješenje
Višeg suda iz jula ove godine kojim je odbijen ovaj
penzija) - kazali su iz UIKS-a. Pobjedi je iz Kliničkog centra saopšteno da je Prelevića van sobe, bez pratnje zatvorskih policajaca, uočio njihov radnik i spriječio bjekstvo. O događaju je obaviještena policija koja je pregledala snimke sa nadzornih kame-
ra koji potvrđuju da je Prelević ostao u krugu bolnice zahvaljujući radniku obezbjeđenja Infektivne klinike i da je ponovo došlo do propusta u postupanju zatvorskih policajaca.
Prelević je 8. septembra pobjegao iz Kliničkog centra, zbog čega je protiv dvojice zatvorskih policajaca pokrenut disciplinski postupak. Podsjećamo, Prelević je uhapšen istog dana nakon cjelodnevne potrage.
On je odlukom sudije za istragu upućen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) zbog krađe, nekoliko dana prije primljen je na bolničko liječenje. Zatvorski policajci koji su ga čuvali dali su izjave na okolnosti bjekstva. J. R.
Dio pritvorenika odbija hranu, a njih 23 je otkazalo punomoćja braniocima
prijedlog za jemstvo. Podsjećamo da je njegova majka Vesna ranije za slobodu sina nudila duplo višu garanciju, odnosno 1,45 miliona eura vrijedne nekretnine.
sne o njenmo zdravstvenom stanju i suđenje odložio za 26. septembar.
Ukoliko odluka vještaka bude potvrdila stav Medenice i odbrane suđenje će biti stopirano određeno vrijeme.
Iz Višeg suda juče nijesu odgovorili Pobjedi na pitanje da li je predsjednik Višeg suda Zoran Radović odredio ko će po službenoj dužnosti braniti Miloša Medenicu. Medenica, koja je u početku insistirala da se postupak što prije završi i tvrdila da želi da pred sudom dokaže nevinost, posljednjih mjeseci sve češće odlaže ročišta zbog zdravstvenih tegoba.
Podsjećamo, ročišta zakazana u julu i početkom septembra odgođena su zbog zdravstvenih problema Vesne Medenice koja je u tom periodu otišla na operaciju ruke, a potom bez najave otišla na dvonedjeljnu fizikalnu tereapiju.
Zbog toga joj je Viši sud odredio kućni pritvor nakon okončane fizikalne terapije, uz napomenu da stan u Podgorici može napuštati isključivo u pratnji policije i radi liječenja. Sutkinja Kovačević tada je naglasila da će Medenica biti sprovedena u Istražni zatvor ukoliko prekrši sudske naloge
Na optuženičkoj klupi, osim Vesne i njenog sina Miloša Medenice, nalazi se još 16 osoba, među kojima su carinici i privrednici, a optužnicom je obuhvaćena i nikšićka firma „Kopad kompani“.
Terete se za stvaranje kriminalne organizacije, šverc cigareta i narkotika, davanje i primanje mita, zloupotrebu službenog položaja, protivzakoniti uticaj i sprečavanje dokazivanja. B. ROBOVIĆ
Uprave za izvršenje krivičnih sankcija
PODGORICA – Dio pritvorenika, njih 31, koji su odlukama nadležnih sudova smješteni u Istražnom zatvoru, počeli su juče u podne štrajk, saopštili su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Kako su naveli, njih osam odbija hranu, dok je 23 otkazalo punomoćja advokatima.
- Određeni broj pritvorenih lica (31) smještenih u Istražnom zatvoru Podgorica otpočeo je štrajk. Od navedenog broja lica, jedan dio pritvorenika je stupio u štrajk glađu (8), dok je dio lica (23) pisanim putem obavijestio da će svoje nezadovoljstvo usmjereno na sudske postupke izraziti na način otkazivanja punomoćja svojim zastupnicima - saopštili su Pobjedi iz UIKS-a.
O događaju, shodno zakonskoj obavezi, obaviješten je nadležni sud.
- Kada je riječ o postupanju Uprave za izvršenje krivičnih sankcija u slučaju štrajka glađu pritvorenih lica, ista će preduzimati mjere koje su u njenoj nadležnosti što podrazumijeva vođenje uredne evidencije o svakom licu koje učestvuje u štrajku, preduzimanje mjera da se obezbijedi red i sigurnost u ustanovi, te ukoliko bude potrebno obezbijedi
zdravstveni nadzor pritvorenih lica u štrajku putem redovnih ljekarskih pregleda i uključivanja medicinskog osoblja, a sve navedeno uz poštovanje prava na dobrovoljni protest (štrajk) pritvorenih lica - kazali su nam iz UIKS-a. Dodaju da će Uprava kontinuirano pratiti situaciju, te svakodnevno evidentirati broj pritvorenih lica koja učestvuju u štrajku.
Pritvorenici su nezadovoljni uslovima u Istražnom zatvoru, kao i dužinom pritvora, za koji kažu da postaje kazna. Zatražili su da se umjesto pritvora odredi alternativna mjera, odnosno da im se omogući nošenje nanogice.
Zahtijevaju i da se visina jemstva odredi po težini djela, te da predstavnici u pravosuđu poštuju Zakon i Ustav Crne Gore. Pritvorenici su tražili od advokata angažovanih po službenoj dužnosti da ne ulaze u predmete i poručili im da se ne igraju se s njihovim i životima i životima njihovih porodica. Oni su pozvali sve visoke funkcionere, kao i političke aktere u koaliciji koji žele pravnu državu, da javno odgovore da li se mora poštovati Zakon i Ustav Crne Gore i odluke ESLJP, kao i pravna zaštita iz čl. 31 EU Direktive 2014/41. A. R.
BaR: Agencija za zaštitu životne sredine prihvatila inovirani elaborat za eksploataciju mineralne sirovine
Ležište „Bijelo Polje“ nalazi se na području Paštrovačke gore, eksploatacioni prostor je površine 13,59 ha. Najbliži objekti udaljeni su više od 600 m i neće predstavljati ograničenje za rudarske aktivnosti. Godišnji kapacitet proizvodnje bentonita iznosi do 150.000 tona – navedeno je u elaboratu
PODGORICA – Agencija za zaštitu životne sredine dala je preduzeću Uniprom bentonit saglasnost na inovirani Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za površinsku eksploataciju mineralne sirovine bentonit iz ležišta ,,Bijelo Polje“, KO Gluhi Do u Baru.
U rješenju se navodi da je o elaboratu, koji je uradila firma Paming, održana javna rasprava u aprilu te da nije bilo dostavljenih primjedbi. Međutim, za prvu verziju tog dokumenta komisija je u junu konstatovala da nije urađen u skladu sa pravilnikom, i vrati-
la ga je na doradu. Nakon razmatranja inoviranog elaborata komisija je Agenciji za zaštitu životne sredine predložila da izda ekološku saglasnost. Tim rješenjem utvrđena je obaveza nosiocu projekta, da u roku od dvije godine, pribavi dozvolu ili odobrenje za izvođenje projekta.
LOKACIJA
Bentonit je prirodni glineni mineral nastao od vulkanskog pepela. Investitor - kompanija Uniprom bentonit ugovor o koncesiji na 30 godina je potpisala u junu 2020. godine sa Ministarstvom ekonomije. Ležište „Bijelo Polje“ nalazi se na
području Paštrovačke gore, u ataru istoimenog mjesta, na jugoistočnim padinama brda Rasotac (1.029 mnm), sa desne strane magistralnog puta Podgorica – Petrovac. Istražno-eksploatacioni prostor zahvata površinu od 135.889 m², odnosno 13,59 ha. Godišnji kapacitet proizvodnje bentonita iznosi do 150.000 tona. Eksploatacija ležišta za osam godina (period za koji je urađen glavni projekat) obuhvatiće površinu od 45.428 m² (4,54 ha) ili 33,43 odsto od ukupne površine koncesionog ležišta (13,59 ha). Površina koja će biti obuhvaćena nakon 30 godina ek-
sploatacije (do kraja koncesionog ugovora) iznosiće oko 58.800 m² (oko 5,88 ha) ili oko 42,68 odsto od ukupne površine koncesionog ležišta. U okviru laboratorijskih ispitivanja fizičko-mehaničkih karakteristika bentonita ležišta „Bijelo Polje“, na probama uzetih od jezgra istražnih bušotina rađene su kompletne analize bentonita. Utvrđeno je da srednja zapreminska masa sa porama i šupljinama bentonita u vlažnom stanju iznosi od 1,74 t/m³ do 1,88 t/ m³, a u suvom stanju od 1,62 do 1,72 t/m³, vlažnost (na bazi izvršenih analiza) je u granicama od 4,05 odsto do 8,38
KOLAŠIN – Godinu nakon smrti Radovana Raša Ilinčića, planinara i ljubitelja planinskih visina, njegovi prijatelji su organizovali dolazak do Jablanovog vrha na Sinjajevini. Tako se desio prvi Memorijal Radovana Raša Ilinčića koji će, najavljeno je, biti tradicionalan i koji će čuvati sjećanje na tog originalnog gorštaka.
Nekadašnji predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore Darko Brajušković kazao je da takve događaje zasluže samo posebni ljudi, ljudi koji su ostavili dubok trag kod svojih prijatelja životom originalnosti i životom posebnosti. Pozdravio je više od 40 prijatelja i planinara koji su došli do Jablanovog vrha. – Radovan Rašo Ilinčić je bio čovjek Sinjajevine koja
DaniloVGR a D: KampanjaParlament u akciji – za ekološku Crnu Goru ,,Izazovi
odsto, dok se indeks bubrenja bentonita od 13,5 do 17,5 odsto. – Karbonatni sedimenti (krečnjaci) srednjeg i gornjeg trijasa, koji se nalaze u neposrednoj okolini ležišta, u inženjersko-geološkom pogledu pripadaju grupi vezanih, krutih, dobrookamenjenih stijena, odnosno podgrupi kamenitih stijena. Ove stijene su slabo rastvorljive u vodi i postojane na mrazu. Analize su pokazale da kamen spada u grupu sa srednje visokom vrijednošću čvrstoće na pritisak. Takođe, dobijene vrijednosti otpornosti na habanje brušenjem od 16,3 do 17,1 cm³/50 cm² svrstavaju kamen u grupu ,,tvrdog“ kamena – navedeno je, pored ostalog, u elaboratu.
Autori elaborata konstatuju da je obilaskom terena na kome će se projektovati buduća eksploatacija utvrđeno da su najbliži objekti udaljeni preko 600 m i neće predstavljati ograničenje u smislu rudarskih aktivnosti.
– „Bijelo Polje“ obuhvata brdoviti i kameniti teren, većim dijelom karstifikovan, obrastao niskom listopadnom šumom. U prostoru lokacije i njene okoline nema stalnih izvora i vodotoka, pa pitanje snabdijevanja vodom predstavlja poznati problem ovog područja, koji lokalno stanovništvo rješava izgradnjom bistijerni (rezervoar za vodu većih zapremina). U širem okruženju najznačajniji vodotok je rječica Crmnica, koja se uliva u Skadarsko jezero kod Virpazara. S lijeve strane toka rječica Crmnica prima kao pritoke Limsku rječicu i Oraošnicu – piše u elaboratu za koji je izdata ekološka saglasnost. D. ŠAKOVIĆ
DANILOVGRAD – Povodom 34 godine od proglašenja Ekološke države pokrenuta je kampanja Parlament u akciji – za ekološku Crnu Goru, u okviru koje će danas biti održana panel diskusija ,,Izazovi u Parku prirode Rijeka Zeta“.
Moderator je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović. Govoriće: predsjednik opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović, poslanik Darko Dragović, koordintatorka Sektora za zaštitu prirode u Agenciji za zaštitu životne sredine Milka Rajković–Mitrović i redovna profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore Danka Caković Panel diskusija održaće se u amfiteatru ispod gradskog mosta, od 10 sati. Park prirode Rijeka Zeta proglašen je 2019. godine. Prostire se na teritoriji opština Danilovgrad (80,8 odsto) i Podgorice (19,2 odsto). C. G.
je je bila njegovo nebo dok je odrastao. Čovjek od riječi čije su oči bile stalno gledale ka planinama. Volio je da planinari. Posebno je volio ovaj prostor i Jablanov vrh na kojeg je puno puta izašao. Pamtimo njegove riječi o planinama i vrhovima kojim nas je uvjeravao kako ih treba voljeti. Priča o Rašu je i priča o njegovim prijateljima koji su se sjetili i sve ovo or ganizovali. Siguran sam da će ovo biti tradicionalni memorijalni uspon koji ćemo u septembru upozna-
vati i promovisati našu planinsku ljepoticu Sinjajevinu. Neka supruga Mira i sin Marko budu ponosni što su imali takvog supruga i ocaistakao je Brajušković. Više od 40 učesnika Memorijala je što na „četvorotočkašima“, što korakom prošli dionicu od Lučke Gore, katuna Bojića i katuna Potrk, Margite, Savine vode do Jablanovog vrha na 2023 metara nadmorske visine. Koračali su u majicama sa potpisom svoga prijatelja planinara Raša Ilinčića. Dr. D.
JUNAK SA VIDEO-SNIMKA: Radnik Crnagoraputa za Pobjedu o uklanjanju stijena obrušenih na Obzovici, na putu Cetinje - Budva
CETINJE – Skoro 35 sati trajala je blokada puta Cetinje – Budva zbog odrona u mjestu Obzovica. A više od 15 trebalo je ekipi Crnagoraputa da uz upotrebu specijalizovane mehanizacije, pikamera i bagera, ukloni kamenje i raščisti saobraćajnicu.
Put je otvoren juče u 18.15 sati. No, mehanizacija bi bila nemoćna bez vještih i požrtvovanih radnika kakav je Miodrag Migo Bašanović. Video-snimak na kojem se vidi kako se Bašanović u specijalnom vozilu pikameru bori na nepristupačnom terenu sa brdom zaustavio je dah jer se u jednom momentu stijena umalo obrušila na vozilo.
Je li bio dovoljno spretan da izbjegne kamenje ili je imao sreće ili i jedno i drugo, pitali smo ga juče nakon što je odvalio posljednji klimavi dio brda i usitnio veliko kamenje kako bi ga kolege kamionima odvezle i počelo raščišćavanje puta.
ODRON
Put je otvoren juče u 18.15 sati, nakon 35 sati blokade. Na video-snimku koji je objavljen na društvenim mrežama vidi se kako Bašanović u pikameru uklanja dio brda. U jednom momentu dio se odvojio i umalo pao na vozilo. Za gledaoce, Bašanović je heroj, on kaže da je samo radio svoj posao, a da upravljanje velikim građevinskim mašinama nosi rizik
Odron se desio u neđelju oko 7.30 časova kada su na cestu pala velika dva velika stijenska bloka. Niko nije povrijeđen, ali je kamenje zakačilo jedan kamion. Vozač Duško Janjušević iz Nikšića uspio je da uspori kada je primijetio da je kamen pao na put, a svega nekoliko sekundi kasnijena kolovoz se obrušila velika količina materijala. Put je blokiran, ekipe su izašle na teren. Utvrđeno je da ogromne komade stijene nije bilo moguće ukloniti u jednom komadu pa se pristupilo usitnjavanju. Radilo se u nedjelju do mraka. Posao je nastavljen u ponedjeljak u cik zore. Tu je Miodrag Bašanović počeo za
one koji su video odgledali herojski posao. Skromni pedeset devetogodišnjak iz Zete, iz Botuna, kaže da je juče kao i mnogo puta ranije samo radio svoj posao. – Ta situacija o kojoj govorite ni po čemu nije posebna. Bilo je takvih situacija i do sada.
ŠAVNIK: Opština raspisala nacionalni arhitektonski konkurs
ŠAVNIK – Opština je raspisala nacionalni konkurs za idejno rješenje mosta preko kanjona Nevidio. U konkursu se navodi da će novi most graditi na lokaciji postojećeg. – Postojeći most je dotrajali objekat na čijem mjestu će se izgraditi novi koji će zadovoljiti konstruktivne kriterijume i vizuelno unaprijediti prostor. Cilj ovog konkursa je da se dobije izvodljivo i prepoznatljivo idejno rješenje, koje će biti osnov za izradu projek-
tno-tehničke dokumentacije za realizaciju ovog projekta. Rješenje treba da omogući kvalitetnu i adekvatnu vezu između prirode i mosta – saopšteno je iz lokalne uprave. Konkurs je otvoren do 1. decembra. Najbolji rad odabraće žiri: prof. dr Radenko Pejović, dipl.ing.građ.– predsjednik žirija, a članovi su doc. dr Ema Alihodžić – Jašarović , dipl.ing.arh. Nebojša Adžić, dipl.inž.arh. prof. dr Vladimir Bojković, dipl.ing. arh. i Vlado Bečanović, di-
Upravljanje velikim građevinskim mašinama nosi sa sobom i rizik. Kada sam prije 18 godina počeo da radim ovaj posao nijesam znao da može biti opasan i izazovan. Ipak, tokom godina sam naučio da se izborim sa strahom – kaže Bašanović.
Prisjeća se da je kriznih trenutaka tokom skoro dvije decenije rada bilo u Crkvinama, ali i tokom čišćenja velikog snijega 2012. godine. Takve situacije, kaže, zahtijevaju posvećenost, koncentraciju, ali je činjenica da je riječ o javnom interesu, o opštem dobru – motiv ko -
ji podstiče dodatno i u drugi plan stavlja strah. Objašnjava nam da je u njegovom poslu jako važna priprema terena. – Važno je da se dobro postavi rampa, i da se mašina popne što više, jer što je mašina više postavljena manja je šansa da se šteta desi. Ovaj put nijesam baš mogao da se popnem koliko treba jer podloga nije bila dobra – objašnjava nam Migo. pORuka
Poručuje da je na sreću sve dobro završeno, a on će već sjutra na novi zadatak.
– Možda podjednako opasan, nikad se ne zna – kaže uz osmijeh iako se pola dana kupao u znoju i prašini.
A na teren bez njega neće njegov šef, rukovodilac u sektoru za održavanje državnih pute va Crnagoraputa Dušan Vukšić. Otkriva nam da je prilikom polaska na teren i uklanjanje odrona na putu Cetinje - Budva tražio da ide baš Migo. – Zajedno radimo već blizu dvadesetak godina. Kada smo krenuli da rješavamo ovu situaciju rekao sam ,,ja bez njega ne idem“ – priča Vukšić. J. đukaNOvić - petROvić
pl.ekon., predstavnik opštine. – Na konkursu mogu učestvovati sva zainteresovana lica koja imaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji Crne Gore. Konkursni rad može biti djelo pojedinca ili autorskog tima. Preporučuje se formiranje multidisciplinarnih timova radi unapređenja kvaliteta konkursnog rješenja (npr. uključivanje stručnjaka iz oblasti građevinarstva, arhitekture, umjetnosti, pejzažne arhitekture, saobraćaja i dr). Obavezno je da najmanje jedan član
autorskog tima bude inženjer arhitektonsko-građevinske struke. Ukoliko konkursni rad podnosi pojedinac, on mora imati zvanje inženjera arhitekture ili građevine. Odgovarajuća stručna licenca biće obavezna u fazi realizacije konkursnog rješenja, dok u fazi konkursa nije uslov – navedeno je u konkursu. Nagradni fond iznosi ukupno 17.000 eura. Za prvu nagradu 8.000 eura, drugu 5.000,
Promovisana knjiga „Kulturni život Lovćenca u 20. vijeku“ Nenada Stevovića
PODGORICA - Knjiga
„Kulturni život Lovćenca u 20. vijeku“ publiciste i istraživača Nenada Stevovića premijerno je predstavljena u Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu, povodom 80. godišnjice kolonizacije Crnogoraca.
Moderatorka kulturnog događaja je bila Milena Bulajić, a o knjizi su govorili istoričatka Dragica Vukotić i autor. Zasnovan na nacionalnoj tradiciji, kulturni život Lovćenca u 20. vijeku, svoje autentično potvrđivanje i široku emancipaciju izrazio je u pozoriš-
nom, muzičkom, likovnom, bibliotečkom i bioskopskom životu, spomeničkoj kulturi, književnosti, izdavačkoj djelatnosti. Taj široko izraženi duh i oblik kulture obilježiće socijalni aktivizam, inkluziju i emancipatorski ambijent utemeljan na identitetskim svojstvima i obilježjima viševjekovne crnogorske kulture i nove jugoslovenske kulturne politike. Knjiga „Kulturni život Lovćenca u 20. vijeku“ je objavljena u izdanju Udruženja Crnogoraca Srbije „Krstaš“ i časopisa „Komuna“ iz Podgorice, uz podršku Ministarstva dijaspore Crne Gore. A. Đ.
Predstavljanje zbirke priča Đorđa V. Gregovića „Božji dani“ u Podgorici
PODGORICA - Promocija zbirke priča „Božji dani“ autora Đorđa V. Gregovića iz Petrovca biće održana večeras, u 19 sati, u knjižari Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (Novaka Miloševa br. 36), povodom 30 godina postojanja Zavoda. O ovoj knjizi, inače jednoj od nagrađenih na prošlogodišnjem anonimnom konkursu za vanudžbeničku literaturu, govoriće urednica izdanja Jadranka Đerković, pisac Nikola Nikolić i autor. Knjiga koja je dio Zavodove edicije „Biblioteka Savremenik“ go-
vori kroz kratke priče o sudbini jednog primorskog mjesta, ljudima i Mediteranu. Sastoji se od 17 kratkih priča koje se bave zavičajnom tematikom, dinamikom življenja u provinciji zbog čega i sam autor ostvarenja koja su sabrana u zbirci definiše kao „provincijske priče“. Provincija, pri tome, ne predstavlja nužno negativan pojam, već je, kako Gregović na jednom mjestu napominje, poprište dvostruke prirode riječi, u kojem nema odstupnice – gdje su sve stvari na svom mjestu i gdje svako zna šta je početak, zaplet i kraj. R. K.
Konferencija kao završnica projekta ,,INSADIA“ Sigurnost na internetu kroz dramske metode
PODGORICA - Nacionalna konferencija završne aktivnosti projekta ,,INSADIA“ sa temom ,,Digitalno blagostanje, prevencija i sigurnost na internetu kroz inovativne alate i dramske metode“ biće održana 19. septembra u 12 sati u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. - Zašto je važno da budete dio konferencije? Jer ćete kroz ,,INSADIA“ resurse i iskustva dobiti praktičnu podršku i alate za dalji rad sa djecom i mladima u oblasti digitalne sigurnosti –navodi se u najavi događaja.
Na konferenciji će biti predstavljeni rezultati projekta koji je osmišljen da mladima, posebno onima sa manje prilika, omogući sigurnu i zdravu upotrebu digitalnih tehnologija. Projekat je podržan kroz program Erasmus+ Evropske unije.
Projekat će obučiti 24 trenera i 75 omladinskih radnika za korišćenje dramskih metoda u radu sa mladima, organizovati međunarodni onlajn festival i konferenciju, kreirati šest dramskih radionica, izraditi brošuru za mlade i prilagoditi resurse za mlade sa poteškoćama u komunikaciji.
Konzorcijum ,,INSADIA“ je grupa organizacija koje sarađuju na projektu, a uključuje partnere iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Izraela i Crne Gore. Iz Crne Gore, partneri na projektu su NVU „Prazan prostor“ iz Podgorice i JU „Resursni centar za sluh i govor“ iz Kotora. A. Đ.
Diskusijom na temu ,,Umjetnici i vlast“ završen Festival savremene književnosti
Kadrovska politika u Crnoj Gori je sramna, skandalozna! Ljudi koji apsolutno nijesu školovani za određene funkcije preuzimaju te funkcije, vode ozbiljne institucije i onda oni odlučuju, onako lično, i o ljudima i događajima i o projektima. To je poražavajuće – istakla je glumica CNP-a Ana Vujošević
PODGORICA – Položaj umjetnika i status kulture u društvima obilježenim podjelama, političkom represijom, korupcijom i istorijskim revizionizmom bila je tema panela ,,Umjetnici i vlast“, kojim je u bašti podgoričkog Book Caffea završen treći Festival savremene književnosti „Bookiranje“, u organizaciji izdavačke kuće Fokalizator iz Podgorice.
Poseban fokus bio je na trenutnoj situaciji u Crnoj Gori i Srbiji – zemljama u kojima žive i stvaraju panelisti koji su učestvovali u diskusiji: glumica i prvakinja Crnogorskog narodnog pozorišta Ana Vujošević, dramski pisac, profesor i član kultne crnogorske humorističke organizacije ,,The Books of Knjige“ Aleksandar Radunović (alijas Popaj), dramaturg i pisac Božo Koprivica i srpski režiser i univerzitetski profesor Srdan Golubović
BIZARNA DRŽAVA
Na pitanje prof. dr Vladimira Vojinovića, direktora i glavnog urednika Fokalizatora koji je moderirao razgovor, da li podjele u crnogorskom društvu utiču na podjele u komadima, Vujošević je najprije istakla da je ,,Crna Gora ozbiljno bizarna država“.
- Kad govorimo o podjelama, mi nemamo podjelu dvije, ne-
go na 300.000 strana. Mi smo ozbiljno neformirano društvo, mi se možemo vratiti kroz istoriju da Crna Gora nikad nije imala baš adekvatnu kulturnu strategiju, niti je tome težila. Uvijek je u Jugoslaviji kaskala, nije imala neki razvojni plan, nije njegovala kulturnu baštinu, svoje stvaraoce, nije utemeljila osnovne principe koji omogućavaju funkcionisanje institucija i napredovanje u svim oblastima, ne samo u kulturi. I mi se onda 2025. godine nešto čudimo?! Ne znam čemu se čudimo... –kazala je Vujošević, dodajući da ona više uopšte nije šokirana.
- Kadrovska politika u Crnoj Gori je sramna, skandalozna!
Ljudi koji apsolutno nijesu školovani za određene funkcije preuzimaju te funkcije, vode ozbiljne institucije i onda oni odlučuju, onako lično, i o ljudima i događajima i o projektima. To je poražavajuće. Ja sam još više razočarana, s druge strane, što se mi u ovom trenutku ne možemo uporediti sa Srbijom, jer naši
Sunovrat od kada je Milošević izjednačio partizane i četnike
Dramaturg i pisac Božo Koprivica ocijenio je da u Srbiji ne postoji zajedništvo na opštem nivou. - Nije dovoljno da se izađe na ulicu i pruži podrška. Mora više aktivnosti da bude. Relativno skoro štrajkovalo je Narodno pozorište. Po mom mišljenju, treba onda da štrajkuju sva pozorišta. Moraš da pokažeš da si jak u trulom društvu. Te kukavice samo talambasaju, sad prave paradu 20. septembra... Evo Srdan zna, u Beogradu već nedjelju dana samo helikopteri kao neki skakavci špartaju nebom. Srbija je otišla u sunovrat onog trenutka kad je Slobodan Milošević izjednačio četnike i partizane –istakao je Koprivica.
umjetnici nijesu zajedno. Naši umjetnici nijesu ni buntovni ni hrabri ni spremni da preuzmu odgovornost i dignu glas, da ako treba obustave djelovanje da zaštite sebe i svoju profesiju – rekla je ona. Vujošević se osvrnula i na situaciju u Crnogorskom narodnom pozorištu. - Mi unutar samo našeg ansambla, naše kuće – nacionalnog teatra, ne možemo da se složimo. Onda se vraćamo na to da Crna Gora jeste korumpirano društvo, ali bogami po izboru. Jeste društvo protekcije, bogami po izboru. Jer zapravo taj novi direktor nekome odgovara. Biće troje glumaca koji će se super slagati sa novim direktorom, nas petoro neće, itd. Vraćamo se na to da nemamo ništa utemeljeno i da je to veliki problem. Nama država visi o koncu zbog toga. Zato što nam država nije zagarantovana i nemamo mehanizme da zaštitimo državu, a kamoli bilo šta drugo – istakla je Vujošević.
Centar za kulturu Prijestonice ponudio naslove iz svoje biblioteke po 40 odsto nižim
PODGORICA - Povodom obilježavanja drugog rođendana, Centar za kulturu prijestonice Cetinje odobriće popust od 40% na sva izdanja. Akcija će trajati do 15. oktobra, a knjige se mogu kupiti u Galeriji Centra za kulturu.
Ponuda obuhvata naslove od izuzetnog značaja za proučavanje crnogorske istorije, kulture, umjetnosti i identiteta. Iz ponude se izdvaja „Istorija cr-
nogorske kulture“, koja se može nabaviti po cijeni od 84 eura (redovna cijena 140 eura). Riječ je o obimnoj monografiji koja prati kulturni razvoj Crne Gore od praistorijske Crvene Stijene do obnove nezavisnosti 2006. godine. Ljubitelji knjige za 24 eura mogu kupiti „Sazdanje Cetinja“, autora Radoslava Rotkovića (redovna cijena 40 eura). To je prošireno izdanje koje u fokus stavlja Crnojeviće u periodu od 1351. do 1500. godine. Foto -
monografija „Cetinje 1950–1980 – Iz albuma Krsta Đuričića“, autora Veska Pejovića, može se kupiti za 18 eura (redovna cijena 30 eura), a čitaoci će u ovom izdanju pronaći 1.200 crno-bijelih fotografija u 15 tematskih cjelina. „Crnogorski slikari i vajari“, autora Antona Zadrime koštaju 18 eura (redovna cijena 30 eura), a riječ je o monografskom izdanju o značajnim imenima crnogorske likovne umjetnosti, kroz eseje, razgovore i fotografije. „Memoari Todora Milova Borozana“, autentično svjedočanstvo o političkim previranjima nakon Prvog svjetskog rata i borbi za očuvanje crnogorske državnosti, dostupni su za 12 eura (redovna cijena 20 eura). Knjiga „Vladimir Đ. Popović (1884–1928)“ može se kupiti za 12 eura (redovna cijena 20 eura), donosi biografsku priču o borcu za crnogorsku nezavisnost koji je život proveo u egzilu. Časopis za književnost, kul-
Radunović je, poredeći današnju sa situaciju sa ranijim periodom, kazao da je de vedesetih ,,postojao neki osjećaj da ćemo negdje da stignemo“.
- Sad smo u sličnoj poziciji, društvo je opet u jednoj tamnoj verziji, vratili smo se u devedesete. S tim što sad nijesam siguran da postoji toliko optimizma. Čini mi se da se stalno vrtimo i ponavljamo iste greške i prolazimo kroz iste traume. Mislim da je zbog toga umjetnost važna, da ostaju ta svjedočanstva užasa –istakao je on.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se danas dešava opasan pokušaj revizije istorije.
- Neđe to prolazi, nadam se da neće proći jer ipak je malo drugačije ozračje, ali čini mi se da smo osuđeni na to – kazao je Radunović, osvrćući se i na trenutnu vlast u Crnoj Gori. - Nemam o njima ništa lijepo da kažem. Mislim da je to jedna ekipa šarlatana, prilično nesposobnih, što je naša
sreća, i zlonamjernih ljudi koji su trenutno na vlasti – kazao je on.
MEHANIZMI MOĆI
Golubović, koji je profesor na FDU u Beogradu, kazao je da je u Srbiji ,,jedna jako čudna situacija već 10 mjeseci“.
- Krenulo je blokadama koje su počele incidentom ispred FDU. Nama se trenutno dešava da jedno apsolutno represivno društvo, kad počinje da gubi moć, postaje sve represivnije. Umjetnost ima uticaj na društvo jer vidimo koliko u stvari muči što je velika većina umjetnika protiv režima Aleksandra Vučića – rekao je Golubović. On je kazao da je skoro čitao knjigu ,,Jarčeva fešta“ Marija Vargasa Ljose, te da ona govori o Truhiljovoj diktaturi i „nevjerovatno je kako sve diktature kroz istoriju imaju iste mehanizme moći i održavanja moći.“
- Jedan od tih mehanizama je da što se moć tog režima smanjuje, to je represija sve veća. I pozicija umjetnika je u Srbiji takva, u ovom trenutku umjetnička scena ne postoji jer se zemlja nalazi u vanrednom stanju, koje je praktično građanski rat u kome još uvijek, srećom, nema metaka –ispričao je Golubović. Oni koji su nepodobni umjetnici u Srbiji, kako je kazao, nemaju priliku ništa da rade.
- Ima jako puno umjetnika u Srbiji koji su u ovom trenutku potpuno zabranjeni. Pošto je krug ljudi koji su uz režim jako mali, kulturna politika je slaba i praktično ne postoji. Tako da se kulturna scena kruni i praktično nestaje – istakao je on. Objasnio je i da je u Srbiji cjelokupan sistem finansiranja potpuno stao.
- Ne postoji više ni finansiranje festivala, kompletno finansiranje filmske produkcije ne postoji. Nijedan konkurs Filmskog centra nije raspisan. To režim u stvari kažnjava svoje neposlušne, a neposlušni u ovom trenutku su ljudi koji se bave umjetnošću. Plate na univerzitetu nijesmo dobijali mjesecima. To je jedna pozicija moći koja smatra da sa povećavanjem tog pritiska može nešto da se dobije, međutim ono što se dobilo je potpuno podijeljeno društvo – kazao je Golubović. A.RADOVIĆ
turu i društvena pitanja ARS dostupan je po cijeni od tri eura (redovna cijena pet eura). - Pozivamo sve zainteresovane da iskoriste ovu priliku i
obogate svoju biblioteku djelima koja svjedoče o bogatom kulturnom nasljeđu Crne Gore – navode iz Centra za kulturu prijestonice Cetinje. R. K.
Crnogorski dugometražni igrani film „Obraz“ najbolji na festivalu u Kalabriji
PODGORICA - Crnogorski film „Obraz“ reditelja Nikole Vukčevića pobjednik je ovogodišnjeg izdanja međunarodnog filmskog festivalu u Kalabriji (I-Fest International film festival) i dobitnik nagrade za najbolji film u glavnom programu (Best Feature Film AwardThe Orizzonti Contest).
„Obraz“ je, kako prenosi portal Analitika, predstavljen u glavnoj selekciji među 16 filmova iz cijelog svijeta, a znatan dio selektovanih filmova već je predstavljen na najvažnijim festivalima poput Venecije, Toronta, Karlovih Vari, Raindensa... Žiri festivala,
koji su činili Đankarlo Zapoli, Izabela Lapalorčija i Hura Sijena Nezad, naveo je u obrazloženju da je crnogorski film nagrađen za intenzitet poruke koju nudi, a koja poziva da preispitamo naše moralne imperative i odgovaramo za svoja djela bez skrivanja iza poretka, zakona, običajnih prava. - Za primjer i važnu lekciju čovječnosti koju pružaju djeca, čija nas spontanost razoružava upravo zato što je lišena nadgradnji odraslih, previše puta sputavanih događajima i sudovima svoje zajednice. Za ambijentaciju, kostime, atmosferu i za to što je stavio na polje moć emocije filma, sposobnog da ispriča nevjerovatne ali isti-
nite priče, vraćajući nam slike mjesta i kultura koje cijeli život ne bi bio dovoljan da se upoznaju i shvate - navedeno je u obrazloženju.
Reditelj Nikola Vukčević je na uručenju nagrade zahvalio u ime cijele ekipe filma.
- Vaše riječi potvrđuju smisao našeg rada i daju nam dodatnu snagu da kroz film nastavimo istraživati i dijeliti priče koje govore o ljudskosti, zajednici i univerzalnim vrijednostima. Dolazim iz zone rata devedesetih godina XX vijeka, bolnog rata koji je razorio SFR Jugoslaviju, i zbog toga duboko prepoznajemo bol ratova današnjice. Vjerujem da su nam svima po -
trebne priče o ovakvim „superherojima“ – ljudima koji pokušavaju da nadvladaju banalne razlike. Hvala vam što će vaša nagrada makar i malo pomoći u promociji ljudskosti - poručio je Vukčević.
Festival u Kalabriji je održan od 4. do 14. septembra pod pokroviteljstvom Italijanskog filmskog instituta, Centro Sperimentale di Cinematografia (CSC), uz podršku Ministarstva kulture Italije i uz brojne partnerske institucije. Danski oskarovac Thomas Vinterberg i britanski režiser Peter Greenaway, bili su glavne su zvijezde i dobitnici njegovog specijalnog priznanja. A. Đ.
Na dodjeli nagrada „Emmy“ trijumfovala priča koja se događa u hitnoj pomoći
PODGORICA - Bolnička
serija „The Pitt“, koja prati smjenu u hitnoj pomoći u Pitsburgu, osvojila je ovogodišnju televizijsku nagradu „Emmy“ u kategoriji najbolje dramske serije.
„The Pitt“ je u ovom izboru pobijedila distopijsku seriju „Raskid“, kao i satiru o ekscesima ultrabogatih „Bijeli lotos“. Nagradu za najboljeg glumca u dramskoj seriji osvojio je Noa Vajl za svoju izvedbu doktora Majkla Robija Robinaviča upravo u seriji „The Pitt“, dok je nagrada za najbolju glumicu u dramskoj seriji pripala Brit Lauer za ulogu Heli R. u seriji „Raskid“. I nagrade za najbolje sporedne glumca i glumicu u dramskoj seriji otišle su serijama „The Pitt“ i „Raskid“ - najbolji sporedni glumac je Tramel Tilman iz „Raskida“, a najbolja sporedna glumica Katrin LaNasa iz „The Pitt“. Najviše razloga za slavlje imao je Apple TV+. Njihova satira o Holivudu, „The Studio“, trijumfovala je sa čak 13 osvojenih nagrada, uključujući i onu za najbolju komediju godine. Serija je ušla u istoriju kao najnagrađivanija debitantska komedija ikada, a pored glume nagrađena je i režija i scenario.
Komičar Set Rogen osvojio je svoju prvu nagradu „Emmy“ za ulogu u seriji „Studio“, dok je za najboljeg sporednog glumca u humorističnoj seriji iznenađujuće proglašen Džef Hiler za svoju ulogu u seriji „Neko negdje“. Dvojac iz serije „Hacks“ Džin Smart i Hana Ejnbinder osvojile su nagrade za najbolju glavnu i sporednu glumicu u humorističnoj seriji. Rogen je dobio nagradu za najboljeg glumca u humorističnoj seriji za ulogu u „Studiju“ u kojoj glumi nervoznog filmskog producenta koji mora balansirati između
svoje želje da radi prestižne filmove i korporativnih zahtjeva za profitom. Mladi, 15-godišnji Oven Kuper osvojio je „Emmy“ za najboljeg sporednog glumca u limitiranoj seriji za ulogu u „Adolescenciji“ i tako postao najmlađi osvajač „Emmyja“ u istoriji.
- Ako slušaš, fokusiraš se i izađeš iz svoje zone komfora, onda možeš i postići nešto. Prije tri godine sam bio niko i ništa - kratko je kazao prilikom primanja nagrade. I nagrade za najbolju glavnu mušku ulogu te najbolju
sporednu ulogu u limitiranoj seriji osvojili su članovi postave „Adolescencije“ Stiven Grejem i Erin Doerti. Nagradu za najbolju žensku glavnu ulogu u limitiranoj seriji osvojila je Kristin Milioti iz serije „Pingvin“. Emotivni trenutak večeri pripao je Stivenu Kolbertu , čiji je „The Late Show“ prvi put u karijeri osvojio nagradu za najbolji tok-šou, samo nekoliko mjeseci nakon objave da će emisija prestati da se emituje 2026. Publika je Kolberta ispratila ovacijama i skandiranjem njegovog imena.
Ceremoniju je vodio komičar Nejt Bargejtz, koji je pokušao da skrati govore šaljivim „kažnjavanjem“ – svaka sekunda preko vremena značila je oduzimanje novca od d onacije od 100.000 dolara namijenjene organizaciji „Boys and Girls Club“. Iako je šala ubrzo poprimila pomalo sumornu notu, na kraju su obezbijedili čak 350.000 dolara donacije. U izboru je učestvovalo oko 26.000 članova Televizijske akademije. R. K.
Budućnost ratovanja delovala je kao da igrate video igru. Vojnici su stavljali naočare za virtuelnu realnost i pomerali prste preko džojstika u svom dlanu, a mali dron je zujao i uzletao.
U vojnoj bazi u Teksasu prošlog meseca, američki vo jnici su se obučavali kako da upravljaju malim kvadkopterima – onim tipom koji sada dominira na ratištima u Ukrajini i kakvo sve češće biraju vonici, piše CNN
Sa pričvršćenim eksplozivom, dron koji košta manje od 1.000 dolara može uništiti tenk vredan milione.
Za trupe u Fort Blisu, u El Pasu – članove Višenamenske Izviđačke Čete, 6-1 Konjičke Regimente – tehnologija i taktike su bile još uvek nove. A za američku vojsku, to predstavlja problem.
Ruska invazija na Ukrajinu donela je buru inovacija u oblasti dronova – do te mere da se i SAD, uprkos tome što ima jednu od najnaprednijih vojski i odbrambenih industrija na svetu, našla u zaostatku, navodi CNN.
Većina američkih vojnika nema znanje za borbu uz pomoć bespilotnih sistema, a iako su SAD odlične u proizvodnji velikih, skupih oružja – borbenih aviona, tenkova, precizno vođenih raketa – na mnogo načina nisu spremne da brzo proizvedu velike količine malih, jeftinih sistema poput dronova.
Zvaničnici u odbrani sada pokušavaju da nadoknade zaostatak.
U julu je sekretar za odbranu Pit Hegset poslao dopis višim liderima sa ciljem da se ubrza korišćenje dronova u američkoj vojsci.
U poslednjih nekoliko meseci, američke trupe su počele da prave i 3D štampaju dronove, kao i da se obučavaju na simulatorima nalik video igrama, kako bi naučili da upravljaju malim sistemima i provuku ih kroz prozore, oko uglova ili u otvor tenka neprijatelja.
„Ovo nije problem budućnosti. Ovo je današnji problem. Prva borba sledećeg rata će uključiti više dronova nego što je iko od nas ikada video“, rekao je general-major Kurt Tejlor, komandant Prve Oklopne Divizije američke vojske, za CNN na vojnoj konferenciji u Nemačkoj u julu.
Učenje od Ukrajine
Analitičari i lideri iz industrije navode da je glavni izazov za SAD taj što američko oružje ne sme sadržavati kineske delove iz bezbednosnih razloga, dok su domaće alternative znatno skuplje.
Ukrajina je ponudila pomoć u proizvodnji dronova, jer zvaničnici u Kijevu žele da učvrste dublje veze sa Vašingtonom i time obezbede bezbednost Ukrajine u budućnosti.
Iako je Vašington poslao milijarde dolara u oružju Ukra-
jini, Kijev sada vidi priliku da nešto vrati SAD-u. Tokom posete Beloj kući prošlog meseca, Volodimir Zelenski predstavio je Donaldu Trampu plan vredan 50 milijardi dolara za isporuku i zajedničku proizvodnju dronova sa SAD-om.
Zelenski je rekao novinarima da bi program, koji još nije finalizovan, isporučio 10 miliona bespilotnih sistema godišnje u narednih pet godina. „U poslednjih šest meseci posebno, došlo je do radikalne promene u percepciji o tome kako dronovi funkcionišu i kako se industrija razvija,“ rekao je za CNN Mihailo Fedorov, potpredsednik ukrajinske vlade, koji je vodio program nabavke i masovne proizvodnje dronova.
Fedorov kaže da bi podaci koje je Ukrajina prikupila dronovima - video zapisi koji pokazju napade, osoblje, zgrade - mogli a se koriste za obuku veštačke inteligencije.
Fedorov je dodao da bi Ukrajina mogla da iskoristi svoju inovaciju u oblasti dronova„u zamenu za dodatnu finansijsku ili materijalnu pomoć u budućnosti”.
„To je geopolitička karta koju će naš predsednik znati kako da iskoristi. Mi saveznicima pružamo kvalitetne dronove, podatke i stručnost, a zauzvrat dobijamo više bezbednosne pomoći”, naveo je Fedorov. dron za svakog vojnika
Na konferenciji u Vizbadenu, u Nemačkoj, u julu, ukrajinski vojni lideri dali su direktnu procenu NATO-u o potrebi da se ulaže u dronove.
General-major Volodimir Horbatiuk, zamenik načelnika Generalštaba Ukrajine, rekao je da, iako su artiljerija i protivtenkovske rakete ključne, oko 80 odsto uspeha Kijeva u pogađanju ciljeva dolazi od dronova.
„To nije budućnost, to je svakodnevna stvarnost načina na koji vodimo rat,“ dodao je Horbatiuk.
Hegsetov julski dopis podržava ove napore.
„Očekujem da sledeće godine ova sposobnost bude integrisana u sve relevantne obuke, uključujući i borbene simulacije između jedinica uz upotrebu dronova,“ dodao je on u julskom dopisu.
CNN piše da je vojska već pokrenula modernizacione inicijative koje uključuju dronove.
Pukovnik Nik Rajan, koji nadgleda integraciju bespilotnih letelica u vojsku, rekao je za CNN da već postoje planovi da svaka jedinica u američkoj vojsci dobije bespilotne sisteme u fiskalnoj 2026. godini. Cilj je da vojnici tretiraju dronove „kao lično oružje, radio stanicu, naočare za noćni vid ili granatu“.
„Nešto na šta su toliko navikli da im je to deo standardne opreme koju uvek nose sa sobom”, opisao je Rajan.
Prva lekcija
iz dronova
Početna dvonedeljna obuka u Fort Blisu počinje u učionici, gde vojnici uče da sami prave dronove – što je ključno kako bi znali kako da ih poprave na terenu ako nešto pođe po zlu.
Zatim prelaze na simulatore na kompjuteru, koji ih navikavaju na upravljanje pomo-
ću kontrolora nalik onom iz video igara. Kada to savladaju, vojnici odlaze u svojevrsnu „FPV teretanu“, gde vežbaju letenje kroz obruče od guma, kroz vrata, pa čak i u kartonsku repliku (rađenu prema tačnim merama) neprijateljskog oklopnog vozila.
Obuka se ne odvija samo u Teksasu.
U Evropi, svaka jedinica američke vojske prolazi „obuku na nivou čete“ za dronove.
Mali dron bi mogao da „zameni izviđača na terenu“, rekao je brigadni general Endi Kajzer, zamenik komandanta za operacije 82. divizije.
„To nam omogućava da unapred identifikujemo IED-ove (eksplozivne naprave). Možemo da prepoznamo moguće zasede, male zasede, da proverimo da li ima neprijateljskih pretnji u zgradama pre nego što ih napadnemo – možemo da zavirimo kroz prozore i vidimo šta nas čeka”, rekao je Kajzer.
Proboj na
Ukrajinsko tržište Velika većina dronova koje ukrajinski vojnici danas koriste na prvoj liniji proizvedena je u Ukrajini. Međutim, u ranim mesecima rata, američki napadački dronovi – 100 Switchblade dronova samoubica – bili su deo američkih paketa vojne pomoći. Laki, fiksnokrili dronovi bili su rezervisani za elitne jedinice specijalnih snaga Ukrajine – što je bio znak koliko je Kijev cenio tehnologiju.
Ali SAD su na kraju prestale da isporučuju Switchblade dronove, delimično jer su
dicionalnih vojnih sposobnosti,“ rekao je Bouz za CNN. Dok ukrajinske kompanije obično koriste jeftine kineske delove i čipove u svojim dronovima, ti delovi su zabranjeni u američkom naoružanju. Monro-Anderson kaže da je Neros brzo shvatio da je pravljenje tih komponenti u SAD „bukvalno 100 puta skuplje.“ Masovna proizvodnja bi mogla da snizi cenu, ali trenutno ne postoji dovoljna potražnja. Pošto kineske kompanije poput DJI već dominiraju tržištem potrošačkih dronova, američki proizvođači FPV dronova u velikoj meri zavise od ugovora sa Pentagonom –koji, do sada, nisu uključivali velike količine. Ukrajinske kompanije su, s druge strane, povećale proizvodni kapacitet na četiri miliona dronova godišnje, izjavio je ukrajinski ministar odbrane u junu.
povratne informacije sa terena govorile da nisu bili dovoljno efikasni protiv ruske elektronske borbe. U ratu se vodi tehnološka trka između Ukrajine i Rusije, gde svaka strana pokušava da nadmaši inovacije druge. To je dalo prednost ukrajinskim firmama u odnosu na strane konkurente koje nemaju direktan kontakt s borbenim jedinicama.
„Pobeđuje onaj ko najbrže unapredi svoju tehnologiju. Ukrajinske kompanije su bile tu na terenu, dobijale su povratne informacije i mogle da prestignu vrste dronova koje jednostavno nisu radile”, rekao je Fedorov.
američke firme
žele U Ukra jinU
To je navelo neke vodeće američke proizvođače dronova, poput Neros i Anduril, da pošalju timove u Kijev i sklope ugovore sa vladom kako bi njihovi dronovi stigli do prve linije fronta.
Neros je početkom godine dobio ugovor za isporuku 6.000 FPV napadačkih dronova Ukrajini tokom šest meseci. Kompanija je osnovana pre samo dve godine i deo je nove generacije američkih odbrambenih startapa. Neros je dobio rani kapital od milijardera Pitera Tila.
„Bukvalno 100 puta skuplje“ Pritisak ka manjim, jeftinijim sistemima predstavlja preokret u tradicionalnom načinu razmišljanja u odbrambenoj industriji.
Kompanije više ne mogu sebi da priušte godine razvoja ili ažuriranja sistema koji bi, do trenutka kada stigne do fronta, već mogao biti zastareo, piše CNN.
Kris Bouz, predsednik kompanije Anduril Industries, kaže da je problem u tome što je Pentagon tradicionalno tretirao nabavku dronova na isti način kao i nabavku velikih odbrambenih sistema.
„Morate da razmišljate o nabavci ovih jeftinijih, autonomnih, bespilotnih sistema kao o potpunoj suprotnosti od tra-
To uključuje i njihov impresivni arsenal dalekometnih napadačkih dronova, od kojih neki mogu pogoditi ciljeve udaljene više od 1.600 kilometara.
Ukrajina je takođe razvila flotu pomorskih dronova, koji su uspešno napadali rusku mornaricu u Crnom moru. rat nagrađen Poenima
Vojnik 23. mehanizovane brigade upravlja FPV dronom u Ukrajini, 2. juna. Kako bi motivisali trupe i jedinice koje upravljaju dronovima, Kijev je uveo sistem bodovanja koji nagrađuje svaki uspešan napad snimljen kamerom. Što više poena bataljon ili četa osvoji, dobijaju više dronova za dalje napade. Ti video snimci, kaže Fedorov, sada čine skup podataka o dronovima koji druge zemlje žele da koriste za obuku veštačke inteligencije.
Ipak, Ukrajina ostaje otvorena za strane proizvođače dronova, a Fedorov kaže da se zemlja „promoviše kao testna platforma za odbrambene firme” koje žele da provere kako se njihovi proizvodi ponašaju u pravim ratnim uslovima. Brave1, tehnološki inkubator pod pokroviteljstvom ukrajinske vlade, nedavno je pokrenuo inicijativu „Testiraj u Ukrajini“ kako bi strane firme mogle da se prijave za testiranje svog oružja na frontu.
ratna zona bUdUćnosti
Analitičari i zvaničnici kažu da bi dronovski rat u potencijalnom sukobu u Indo-Pacifiku mogao izgledati drugačije nego na statičnom frontu Ukrajine. Ali ista tehnologija će verovatno biti korišćena — a Kina već proizvodi desetine miliona malih dronova godišnje, što zabrinjava SAD. „Moramo biti spremni za to. Moramo da shvatimo kako to izgleda. Ovo je tehnološka promena koja je nepovratna“, rekao je Samjuel Bendet, vojni analitičar i savetnik u Centru za mornaričke analize. •
Stav Delegacije Evropske unije o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Projekat izgradnje kolektora u Botunu već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu. U skladu s tim su i očekivanja da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene
Delegacija Evropske unije u Podgorici juče je saopštila da izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda igra ključnu ulogu u zatvaranju Poglavlja 27 do kraja 2026. godine. Istaknuto je da je projekat izgradnje kolektora u Botunu već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu.
U skladu s tim su i očekivanja da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene.
DONACIJE
Iz Delegacije podsjećaju i da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu,
pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Naglašava se kako je riječ o najvećem ekološkom projektu koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori. - Novo postrojenje će zamijeniti zastarjelo, koje se trenutno nalazi u najnaseljeni-
jem području glavnog grada i koje prečišćava otpadne vode za ne više od 55.000 ljudi, što predstavlja svega četvrtinu stanovništva Podgorice. Neprečišćena voda se trenutno ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog
jezer a i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju – naveli su iz Delegacije EU. Naglašava se i da su svjesni zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.
Uskoro počinje izgradnja paviljona za potrebe Osnovne škole ,,Oktoih“
Početak izgradnje paviljona za potrebe Osnovne škole ,,Oktoih“, koji će na oko 1.500 kvadratnih metara imati 11 učionica, prostor za produženi boravak i biblioteku, planiran je u narednim sedmicama.
Tokom izrade projektne dokumentacije, pojasnili su za Pobjedu iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, pojavile su se određene administrativne prepreke, koje su
otklonjene izdavanjem ažuriranih urbanističko-tehničkih uslova, zbog čega je došlo do odstupanja od nekoliko mjeseci u odnosu na prvobitno planiranu dinamiku.
REVIZIJA PROJEKTA
Iz MPNI-a je saopšteno da je revizija projekta u završnoj fazi i predstavlja preduslov za podnošenje zahtjeva za dobijanje građevinske dozvole, u skladu sa novim zakonom o izgradnji objekata.
- Sa izvođačem radova već je potpisan ugovor po principu „projektuj i izvedi“, tako da se sa dobijanjem građevinske dozvole stiču uslovi za početak radova. Objekat se projektuje kao savremen i funkcionalan, kapaciteta za 308 učenika u jednoj smjeni, uz racionalno planiranje prostora kako u fazi izgradnje, tako i tokom korišćenja – naveli su iz MPNI. Tokom izrade projektne dokumentacije, kako dodaju, pojavile su se određene admi-
nistrativne prepreke, koje su otklonjene izdavanjem ažuriranih urbanističko-tehničkih uslova.
- U skladu s tim, došlo je do odstupanja od nekoliko mjeseci u odnosu na prvobitno planiranu dinamiku, zbog prilagođavanja projekta pravilima struke i odredbama novog zakona o izgradnji objekata. Bitno je naglasiti da su prepreke sada otklonjene i da se početak radova očekuje u narednim sedmicama. Projektovanje se zasniva na Pravilniku o bližim uslovima za osnivanje ustanova u oblasti obrazovanja i vaspitanja, koji definiše prostor za nastavu, zajedničke prostorije i prateće sadržaje, uz poštovanje svih zdravstvenih i sanitarno -higijenskih standarda – navedeno je u odgovoru MPNI na pitanja Pobjede. Radovi će, kako pojašnjavaju, početi nakon dobijanja građevinske dozvole.
- Novi objekat biće moderno i funkcionalno zdanje sa ja-
- Projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu. Tokom
naših kontakata, nadležne institucije su nas uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - poručili su iz Delegacije EU.
MJERILA
Očekuju da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
- Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, sa ciljem ulaska u Evropsku uniju, što snažno podržava velika većina njenih građana, od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet – navode iz Delegacije EU. Ističe se da je najznačajnije shvatiti kako svaki dan kašnjenja znači više zagađenja rijeke Morače i Skadarskog jezera, pogoršava ekološku štetu i rizike po javno zdravlje. Stoga, poručuju iz Delegacije EU, nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore. H. P.
sno definisanim cjelinama, uključujući prostor za učenike, prostor za upravu i stručne službe, prateće tehničke i ekonomske prostorije, kao i portirnicu – navode iz Ministarstva.
Predviđeni rok za izvođenje radova je 12 mjeseci od uvođenja izvođača u posao.
- Prostor, oprema i nastavna sredstva biće u potpunosti prilagođeni obrazovno-vaspitnim potrebama, uz obezbjeđenje maksimalne bezbjednosti za učenike i zaposlene. Planirani objekat ima površinu od oko 1.500 kvadratnih metara i sadržaće 11 učionica, uključujući jednu računarsku. Takođe, predviđeni su prostor za produženi boravak i biblioteka – naveli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
OGRANIČENI
KAPACITETI
Nastava u OŠ ,,Oktoih“ na Zabjelu i ove školske godine organizovana je u tri smjene i
dvije međusmjene, zbog ograničenih prostornih kapaciteta. Problem prebukiranosti ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove prisutan je već godinama. Projektovana je za 700 učenika, a trenutno broji 1.900 đaka raspoređenih u 70 odjeljenja, dok na raspolaganju imaju samo 20 učionica. Prije dvije godine najavljena je izgradnja novog paviljona za koju je obezbijeđen novac, ali radovi čiji je početak bio najavljivan za mart ove godine još nijesu započeli. Zbog prebukiranosti škole najviše trpe djeca, ali i oko 180 zaposlenih i roditelji koji zbog nužno, ali loše raspoređenih smjena ne mogu kvalitetno da provode vrijeme sa djecom. Novi objekat od 1.500 kvadratnih metara biće građen na parceli koju je Glavni grad ustupio za potrebe ove škole. Realizacija projekta se vrši po principu „projektuj - izgradi“, a izvođač posla je građevinska firma ,,BB solar“. I. MITROVIĆ
Nastavlja se sveopšti haos u FK Budućnost
O NJEMU SE PRIČA: Vasilije Adžić na treningu Juventusa
ČEKA NA PRVI NASTUP U LŠ: Marko Janković, vezista Karabaga
LIGA ŠAMPIONA (1. KOLO): Juventus s ,,milionerima“, Karabag gostuje Ben ki, Real protiv Marseja
PODGORICA - Počinje 71. izdanje elitnog klupskog evropskog takmičenja, 34. otkad se zove Liga šampiona, a drugo u aktuelnom formatu.
Trideset šest odabranih fudbalskih timova Starog kontinenta na jedinstvenoj tabeli kroz osam kola tražiće prolaz u nokaut rundu – prvih osam izboriće direktan plasman u osminu finala, ekipe rangirane od devetog do 24. mjesta igraće u plej-ofu, a sve niže plasirane završiće nastup u Evropi. Debitanti su Bode/Glimt, Kairat, Pafos i Union Sen Žiloaz. Kairat iz Almatija je najistočniji klub koji se ikad plasirao u LŠ, a kada bude gostovao lisabonskom Sportingu, oboriće rekord za najduže putovanje u Uefinim takmičenjima – ekspedicija prvaka Kazahstana putovaće oko 7.200 kilometara od Almatija do Lisabona, uzimajući u obzir da su portugalske vlasti zabranile dolazne letove koji prolaze kroz ruski vazdušni prostor, što je mjera preduzeta zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Titulu brani Pari Sen Žermen, a Crnu Goru će predstavljati tri fudbalera – Vasilije Adžić večeras s Juventusom dočekuje Borusiju iz Dortmunda tri dana nakon što je maestralno riješio derbi s Interom (4:3), Marko Janković će u dresu Karabaga takođe od 21 sat prvi put osjetiti čari Lige šampiona, a sjutra će u elitnom takmičenju debitovati i Nikola Krstović
Njegova Atalanta gostovaće upravo braniocu trofeja, PSŽ-u na ,,Parku prinčeva“.
Raspored
Večeras 18.45 – Atletik B.
– Benfika – Karabag
– Juventus – Borusija D.
– Real M. – Marsej
– Totenhem – Viljareal Sjutra
– Olimpijakos – Pafos
– Slavija – Bode/Glimt
– Ajaks – Inter
– Bajern – Čelzi
– Liverpul – Atletiko 21.00 – PSŽ - Atalanta
TUDOR: VOLIM
NAPADAČKI FUDBAL
Juventus – Borusija je derbi večeri, a ,,stara dama“ ga dočekuje puna adrenalina nakon velike pobjede nad Interom čiji je junak bio Adžić. Njegov gol sa skoro 30 metara donio je ,,bjankonerima“ tri boda – očekivanja su da ih uzmu i na startu Lige šampiona.
- Pobijedili smo Inter iako nijesmo pokazali puni potencijal i kapacitet, i to je nešto što me tjera na pozitivno razmišljanje. Inter je, za mene, najjači tim u ligi, Napoli je odmah iza. Ali fokusirajmo se sada na Borusiju – kazao je trener Igor Tudor Hrvatski stručnjak najavio je ofanzivan fudbal protiv rivala koji uvijek igra za gol više. - Volim napadački fudbal, a u ovakvim utakmicama možete da razmišljate o tome da budete smjeliji – kazao je Tudor.
- Borusija je izuzetno jak tim. Igramo s protivnikom koji je na najvišem nivou i jedva čekamo da utakmica počne – dodao je Tudor. Koliko daleko može da stigne njegov Juve u Ligi šampiona?
- Besmisleno je sada pričati o tome, nema smisla: stići ćemo tamo gdje zaslužujemo. Mogu
samo reći da igrači žive za Ligu šampiona, svako bi je igrao na jednoj nozi – poručio je hrvatski strateg.
KARABAG SE NE PLAŠI BENFIKE
Jankovićev Karabag je autsajder na gostovanju Benfiki, ali rasterećenost može da bude adut crnogorskog veziste i njegovih saigrača.
- Lijepo je biti ovdje i igrati na ovakvom stadionu. Volio bih da smo imali bolju pripremu za meč, ali iz određenih razloga to nije bilo moguće. Ipak, vjerujem da će igrači odigrati jedan od svojih najboljih mečeva. Nekoliko godina nijesmo bili u Ligi šampiona, a svi su sanjali o ovome. Zato vjerujem da se momci neće uplašiti i da će pokazati ono što mogu –izjavio je Gurban Gurbanov, trener Karabaga.
ALONSO: PRITISAK JE PRIVILEGIJA
Večeras u evropsku misiju kreće i najtrofejniji klub u elitnom takmičenju – Real Madrid u prvom kolu dočekuje Olimpik iz Marseja.
- Pritisak osvajanja trofeja je činjenica kad ste u Real Madridu. To je neupitno. To je čast, motivacija i odgovornost s kojom živite i u kojoj uživate. Kada dođete i obučete dres Real Madrida ili kada ste ovdje na treningu, to vam odmah postane jasno. To je privilegija – kazao je Ćabi Alonso, strateg Real Madrida. Od 18.45 sati sastaće se Atletik Bilbao – Arsenal i PSV – Union Sen Žiloaz, a osim duela u Lisabonu, Torinu i Madridu, u 21 sat počeće okršaj Totenhema i Viljareala. Ne. K.
PODGORICA - Velika fama podigla se oko imenovanja novog trenera FK Budućnost. Više opcija bilo je u igri, ali je lista skraćena na tri kandidata.
Pobjeda-ARENA saznaje da je užarenoj klupi ,,plavih“ najbliži Dejan Vukićević, a da se kao rješenja razmatraju i Nenad Brnović i Aleksandar Nedović koji je već vodio Podgoričane.
Takođe, raspolažemo informacijom da je mjesto šefa stručnog štaba drugi put u kratko vrijeme ponuđeno Miodragu Božoviću Grofu. Obavljen je razgovor sa jednim od najboljih crnogorskih stručnjaka i do danas se čekao njegov definitivan stav. A odgovor je bio – negativan. Iskusni kormilar ponovo je odbio Budućnost za koju je nekada igrao i bio trener tokom jesenje polusezone u prvoj takmičarskoj godini u nezavisnoj Crnoj Gori.
ŠAMPION U HAOSU
Kontakt je uspostavljen i sa Nebojšom Vignjevićem, trofejnim strategom Rudara, koji je zahvalio na ponudi. Pedeset sedmogodišnji Beograđanin, koji je kasnije radio u Radu, Vojvodini, Ujpeštu, Lijepaji i Al Džafri, upućen je u sveopšti haos koji vlada unutar aktuelnog prvaka, te saopštio da u ovom momentu nije zainteresovan za posao kojem je bio blizu nakon uspjeha u Pljevljima, prije skoro 15 godina. Na red su došle domaće solucije. Dejan Vukićević je neko ko se više puta dovodio u vezu sa ,,plavima“. Do sada se nijesu kockice poklopile. Djeluje da je konačno trenutak da iskusni kormilar dođe u klub u kojem je ostavio trag kao fudbaler. Prvi operativac Budućnosti Gavrilo Petrović, kao neko ko predlaže trenera, sarađivao je
sa Vukićevićem i dobro zna što dobija njegovim angažmanom. Sportski direktor podgoričkog kluba poznaje i Nenada Brnovića, čiji rad takođe cijeni. Petrović ima visoko mišljenje i o Aleksandru Nedoviću.
Došao je trenutak kada mora da prelomi. Sa jednim od ponuđena tri imena trebalo bi danas da izađe pred Upravni odbor. Vukićević je na pol poziciji.
KLUB SE OGRADIO OD ,,VARVARA“ Veći problem rukovodstva od izbora trenera, međutim, tiče se odnosa sa najvatrenijim navijačima. ,,Varvarima“ je izrečena kazna o zabrani organizovanog prisustva na stadionu u prvih šest utakmica Meridianbet 1. CFL. Sankcija je istekla nakon prošlog meča sa Jedinstvom pod Goricom, odakle se sa zapada čulo skandiranje - ,,uprava na-
Selektor Sveto Ljesar objavio spisak
PODGORICA - Selektor futsal reprezentacije Crne Gore
Sveto Ljesar objavio je spisak igrača za međunarodni turnir u Hrvatskoj.
Ljesar je pozvao 14 igrača - golmani: MilunSekulić (Titograd), Mladen Krunić (Bajo Pivaljnin) i igrači Luka Vuletić (Lucenec, Slovačka),
Nikola Cimbaljević, Janko Bulatović, Goran Delić, Marko Spasojević, Balša Bojanović, Nemanja Nikolić, Pavle Vukčević (Titograd), Goran Davidović (Bajo Pivljanin), David Puletić (Wintersport, Srbija), Filip Marković (Studenski dom), KenanTafić (Ulcinj-Ulqinj).
Naša selekcija na turniru će igrati sa Estonijom (18. septembar), Maltom (19. septembar) i San Marinom (21. septembar).
Sve utakmice počeće u 16 časova. R. P.
polje“ i pogrdne riječi direktno upućene predsjedniku Borisu Spaleviću Stekli su se uslovi da se ultrasi Budućnosti okupe u srijedu veče na Topolici, gdje se igra duel sa Mornarom u sedmoj rundi domaćeg šampionata. I okupiće se, u svojoj režiji, budući da se klub ogradio o odlasku i prisustvu navijača u Baru u svoje ime i za svoj račun. Ovakva reakcija naišla je na oštru osudu najvatrenijih pristalica ,,plavih“. Nije teško zaključiti da se zateže, ionako zategnut, odnos uprave i ,,varvara“. Pobjeda je došla do dokumenta kojim se Budućnost obratila Mornaru uoči međusobnog meča, a upravo se tiče navijača. U tekstu označenim velikim i boldovanim slovima – VAŽNO, a pod naslovom ,,Informacije od važnosti za bezbjednost utakmice“, upućeno predsjedniku i izvršnom di-
PODGORICA - Ruben Amorim je ponovo pod ogromnim pritiskom u Mančester junajtedu.
Tim povodom oglasio se i Fabricio Romano, koji je iz svojih insajderskih informacija potvrdio da u Junajtedu ne razmišljaju o rastanku i da i dalje vjeruju u Portugalca.
- U ovom momentu, u Junajtedu vlada i dalje veliko povjerenje u Rubena Amorima. Mogu da garantujem i da je dolazak
Džima Retklifa na ,,Etihad“ takođe snažna poruka da želi da bude blizu ekipe, stručnog štaba i svih u Mančester junajtedu i da želi da shvati šta je potrebno
rektoru Barana, navodi se:
- Poštovani, ovim putem Vas obavještavamo da FK Budućnost Podgorica nema organizovane navijačke grupe koje bi u naše ime ili za naš račun prisustvovale predstojećoj utakmici između naših klubova (po rasporedu 17.9.2025).
- Takođe, naglašavamo da u ime i za račun FK Budućnost, nije ovlašćeno nijedno fizičko ni pravno lice da zahtijeva ili distribuira ulaznice za ovu utakmicu. Bilo kakva distribucija ulaznica koja bi se eventualno vršila pod imenom FK Budućnost, nije odobrena od strane kluba.
- Ova mjera preduzeta je iz preventivnih razloga, jer smo u saznanju da bi moglo doći do situacija koje bi ugrozile regularnost utakmice ili dovele do njenog prekida.
,,Varvari“ najavili
Iz Budućnosti su poslali dopis Mornaru da u ime kluba neće biti organizovanog odlaska navijača na prvenstvenu utakmicu koja se sjutra igra na Topolici. Vrlo brzo oglasili su se i najvatreniji fanovi ,,plavih – varvari“. Ultrasi su na svom zvaničnom profilu na Fejsbuku pozvali članove da bodre tim u Baru.
- Nema nikakvog razloga da se ne pojavimo u velikom broju i da pošaljemo poruku našoj dragoj upravi, sastavljenoj od poljoprivrednika, kafanskih pjevača, lopova i prevaranata, a ujedno i da pružimo podršku našim fudbalerima – saopštili su ,,varvari“.
- Zahvaljujemo vam na razumijevanju i očekujemo da ćemo zajedničkim odgovornim djelovanjem doprinijeti bezbjednom i sportskom ambijentu tokom utakmice – navodi se u dokumentu koji je potpisao izvršni direktor Budućnosti, Predrag Kažić U Upravnom odboru Budućnosti participira predstavnik navijača sa pravom glasa, a klubu je sada u interesu da ,,varva-
ri“ ne dođu na utakmicu. Uprava ne umije da rukovodi institucijom, navijači bi da se pitaju više nego im pripadada dovode pojačanja, predlažu trenere, bore se za svog sportskog direktora, dolaze na treninge, drže slovo - a klub sve više tone. Cirkus Kolorado se nastavlja... Davor KAŽIĆ
Ruben Amorim je ponovo pod ogromnim pritiskom u Mančester junajtedu
za izlaz iz ove situacije. U ovom trenutku, Amorimove poruke u javnosti da ne želi da odustane od svoje filozofije upućene su direktno upravi kluba. On neće promijeniti svoj sistem, jer ne vjeruje da je problem u njemu ili kvalitetu, već u mentalitetu igrača. On je srećan sa ekipom koju ima, ali mora da im promijeni mentalitet. Današnja poruka kluba je jasna - niko još ne razmišlja o promjeni na klupi - poručio je Romano. Pojedini izvori pišu da bi poraz od Čelzija mogao dodatno da zakomplikuje situaciju, ali da i pored toga Amorim ima povje-
renje uprave, jer je očigledno da nije samo do trenera, već i do igrača i njihovog mentaliteta. Mančester junajted je godinama daleko od prave forme u odnosu na svoju veličinu, a smjena trenera sasvim sigurno neće biti rješenje u ovom momentu. R. A.
Kapiten ,,sokola“ i nekadašnji napadač Fiorentine Stevan Jovetić za Gazetu delo sport govorio o 19-godišnjem saigraču iz reprezentacije
PODGORICA - Vasilije Adžić i njegov spektakularni pogodak u 91. minutu sjajnog derbija između Juventusa i Intera, za pobjedu ,,stare dame“ od 4:3, i dalje su glavna tema u italijanskom fudbalu.
Gazeta delo sport je tim povodom kontaktirala s kapitenom crnogorske reprezentacije Stevanom Jovetićem , koji je ostavio dubok trag u Fiorentini, a bio je i član Intera. - Nije me iznenadilo što je Adžić dao gol Interu. Vidio sam mnogo puta kako postiže takve golove na treningu – rekao je Jovetić, sada član Omonije. - Upoznali smo se prije dvije godine kada sam bio bez kluba i neko vrijeme sam trenirao s ekipom Budućnosti, a onda smo se ponovo sreli u reprezentaciji – dodao je 35-godišnji as.
Saigraču iz nacionalnog tima čestitao je na golu u najvećem derbiju italijanskog fudbala. - Rekao sam Vasiliju da je zaslužio takvu radost, ali taj gol mora biti samo početak. Adžića tretiram kao mlađeg brata: prošle godine sam ga savjetovao da igra s mladim timom Juvea kako bi uhvatio ritam i brzo naučio italijanski jezik. Pametan je momak – rekao je podgorički maestro o nikšićkom vunderkindu.
Da li Adžić zaista šutira onako snažno, zanimalo je italijanskog novinara.
- Ne volim poređenja, ali moram da kažem da me po načinu na koji šutira podsjeća na FrenkaLamparda. Vasilijev šut ima snagu i moć, a nema potrebe da to uradi iz trka. Pogle-
Genije Savićević je nenadmašan, Vučinić je isto bio sjajan. Adžić može da ima karijeru na vrhunskom nivou. Budućnost pripada njemu. Prošle sezone su ga sputale povrede. Treba da sluša savjete Igora Tudora kako bi napredovao taktički i defanzivno – rekao je Stevan Jovetić
dajte gol protiv Intera, pola koraka i - bum, zatresao je mrežu. Ne viđate mnogo takvih igrača. Opet, ostavimo ga na miru, ima tek 19 godina, treba da uživa u igri, bez previše pritiska –izjavio je Jovetić. Govoreći o Adžićevoj poziciji, Stevan je rekao da je između ,,osmice“ i ,,desetke“.
- Fizički je spreman, ima tehniku, dobar šut i odličan tajming. Uvijek je lijepo vidjeti Crnogorca u vrhunskom italijanskom klubu – kazao je Jo-Jo. Italijanski mediji već govore o tome da li bi Adžić mogao da dosegne visine do kojih su u Seriji A stizali Dejan Savićević i Mirko Vučinić
- Genije Savićević je nenadmašan, Mirko je isto bio sjajan. Adžić može da ima karijeru na vrhunskom nivou. Budućnost pripada njemu. Prošle sezone su ga sputale povrede. Igrali smo dva puta zajedno za Crnu Goru, ukupno pola sata. Ja sam taj koji u reprezentaciji izvodi slobodne udarce, međutim, Adžić ih izvodi bolje. Od sljedeće utakmice, pa nadalje, prepustiću ih njemu –najavio je Joveta. Adžiću je gol protiv Intera bio prvi u Seriji A, a ujedno su mu to bili prvi takmičarski minuti ove sezone u dresu ,,stare dame“.
- On je vezni igrač sposoban da postigne mnogo golova, ali
ako bi postigao pet ili šest do kraja sezone to bi bio dobar učinak. Treba da sluša savjete IgoraTudora kako bi napredovao taktički i defanzivno. U Crnoj Gori se uglavnom razmišlja samo o napadu, i ja sam se mučio prvih nekoliko mjeseci dok sam bio u Fiorentini –kazao je Jovetić. Napadač kiparske Omonije prokomentarisao je i igre srpskog napadača Dušana Vlahovića - Dušan je važan za Vasilija i Juventus. Nikad nijesam igrao sa njim, ali ga dobro poznajem, živio je u mom stanu u Firenci. Ugovor mu ističe, a on pokazuje mentalnu snagu i profesionalizam. Uvijek je davao golove i neće stati –naglasio je Jovetić. Podgoričanin je svojevremeno kao zvijezda Fiorentine imao ponudu Juventusa, ali je odlučio da ode u Mančester siti. - Ne kajem se što sam odbio ponudu Juventusa. Izabrao sam Mančester siti umjesto Juventusa jer nijesam želio da razočaram navijače Fiorentine, sa kojima imam poseban odnosobjasnio je Jovetić. Smatra da bi Skudeto ove sezone mogao da ostane u Napulju. - Konteov Napoli je veliki favorit, a Inter ostaje glavni rival. Juventus bi mogao da bude nepredvidiv – zaključio je Stevan Jovetić. Ne. K.
Milena Raičević
Milena Raičević, naša proslavljena rukometašica i jedna od legendi Budućnosti, od danas pa do kraja Lige šampiona komentarisaće za Pobjedu - ARENU izdanja ,,plavih“, naših reprezentativki koje nastupaju za inostrane klubove u eliti, sa kratkim osvrtom na neke od zanimljivih mečeva
Prošla su dva kola Lige šampiona, sada slijedi pauza zbog ,,prozora“ kada će se okupiti reprezentacija. Nameću se nekoliko utisaka koje bih željela da podijelim.
Kao prvo - favoriti pokazuju stabilnost i uglavnom će očekivane ekipe voditi bitku za Budimpeštu u junu sljedeće godine. Đer, iako bez pet igračica (Nzeminko, Bratset, Toft, Lukač i Stanko) nekako je zadržao oreol nepobjedivosti u duelu sa Esbjergom koji ima dva poraza iz dva uvodna kola. Ali je prvu utakmicu igrao bez najbolje igračice današnjice tako da očekujem bolje partije danske ekipe u nastavku sezone - sa zdravom Rejstad Naše igračice koje nastupaju u inostranstvu pokazuju odličan nivo forme što raduje pred kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u oktobru i Svjetsko prvenstvo u decembru. Tu, prije svega, mislim na Pletikosić, Jauković i Brnović koje će biti i okosnica reprezentacije Crne Gore.
Ono čemu ću posvetiti najviše redova u mojoj prvoj analizi je naša Budućnost i ono što smo mogli viđeti nakon prva dva kola.
Nakon turbulentne dvije godine napokon su se
stvari, čini mi se, sredile kada je finansijska stabilnost kluba u pitanju. Da se zaključiti nakon velikog broja sponzorskih ugovora potpisanih u posljednje vrijeme, uz značajnu podršku Glavnog grada.
To je svakako za pohvalu.
Ono što me brine, što nije za pohvalu, jeste kako je Budućnost izgledala na terenu u duelima sa dva najlakša protivnika, istina na papiru u grupi.
Po meni, Budućnost je igrački jača i od Storhamara i od Debrecina. Ono što je falilo, ne ulazeći u tehničko-taktički dio koji je stručni štab pripremao, jesu energija i vjera da se utakmice mogu dobiti. A ako toga nema, onda se ne mogu dobiti ni mnogo lakši protivnici od ove dvije ekipe. Drugi, za mene veći problem za budućnost Budućnosti i crnogorskog rukometa je nedavanje prilike đevojkama koje su budućnost našeg rukometa.
Tu, prije svega, mislim na Elenu Mitrović, koja je ljetos igrama na juniorskom prvenstvu Evrope oduševila i pokazala da mora dobiti šansu. Nažalost, ne znam iz kog razloga, neki drugi su tu šansu dobili, a nijesu budućnost ni Budućnosti, a ni crnogorskog rukometa.
Elena nije dobila priliku da pokaže šta zna i koliko može. Sada želim da se na tome i zaustavim – neću da nabrajam dalje. Sada slijedi pauza. Nadam se da će stručni štab iskoristiti ovo vrijeme da analizira dosadašnji učinak. Da se otkrije zašto nema energije i želje da se na terenu ostavi sve što se ima od snage i znanja. Ne mogu prihvatiti da su, recimo - Grbić i Radivojević odjednom zaboravile da igraju rukomet, niti to da su izgubile želju za igrom. To su odlične igračice koje mogu napraviti razliku na terenu. Ključno je da se stručni štab u sljedeće dvije neđelje posveti analizi šta je razlog ovako nemoćnog izgleda Budućnosti - to nije stvarno stanje, to nije pravo lice i slika naše ekipe. Makar ne protiv ove dvije ekipe u prva dva kola. To je i ključno jer Budućnost čekaju jači izazovi u nastavku sezone, a prvi je Đer za dvije neđelje. Iskoristila bih priliku da pozovem navijače da zajedno pomognemo đevojkama da nađu način da se izdignu iz letargije već na sljedećoj utakmici. Budućnost je iznad svih nas i zaslužuje našu navijačku podršku.
Sa utakmice
Budućnost - Debrecin u „Morači“
Trijumfom na Eurobasketu,
PODGORICA – Iako nije imala roster kojim bi mogla ozbiljnije da se suprotstavi favoritu, Crna Gora je prva na Eurobasketu osjetila snagu Njemačke (poraz od 106:76), koja je nakon naše selekcije nanizala još osam pobjeda i zasluženo stigla do titule prvaka Evrope, druge u svojoj istoriji, nakon one iz 1993. godine.
Pored Crne Gore, „panceri“ su u nizu pobjeda imali i Švedsku, Litvaniju, Veliku Britaniju, Finsku, Portugal, Sloveniju, Finsku i u finalu Tursku, pa su ponovili uspjeh Slovenije iz 2017. godine, koja je takođe, bez poraza završila Eurobasket u ovom formatu. Po starom formatu EP, titule bez poraza su osvajale još samo SR Jugoslavija 2001. i Litvanija 2003. godine… I prije početka šampionata Starog kontinenta, Njemačka, kao aktuelni prvak svijeta, te bronzana sa prethodnog EP, slovila je za jednog od glavnih favorita za trofej. Nakon ispadanja Srbije u osmini finala, Njemci su na kladionicima bili favorizovani za zlato, iako je Turska, posebno nakon pobjede protiv Srbije u grupnoj fazi, te ubjedljivog trijumfa u polufinalu protiv Grčke, izgledala kadra da se ravnopravno bori za najsjajnije odličje.
Turska je i u finalu bila dostojan protivnik, čak joj je izmakao trijumf, kako je kazao selektor Ergin Ataman, ali je Njemačka pokazala klasu kad je bilo najvažnije, prije svega Denis Šruder MVP šampionata, koji je upisao posljednjih šest poena na meču i presudio Turcima (89:83).
Međutim, u finalu su sistem i timski „pancera“ učinak
Tursko prokletstvo s finalima
Turska je do finala izgledala skoro besprijekorno, i u finalu je bila jako dobra, sve do same završnice kada je i sama doprinijela porazu. - Mislim da smo tokom ove tri nedjelje u Rigi na Eurobasketu pričali o svemu i nemam ništa novo da kažem. Vrlo smo tužni zbog poraza, potreseni, ipak čestitam Njemačkoj na osvojenoj šampionskoj tituli - rekao je Ergin Ata-
Konačan poredak na Eurobasketu: 1. Njemačka, 2. Turska, Grčka, 4. Finska, 5. Litvanija, 6. Poljska, 7. Slovenija, 8. Gruzija, 9. Francuska, 10. Srbija, 11. Italija, 12. Letonija, 13. Bosna i Hercegovina, 14. Izrael, 15. Portugal, 16. Švedska, 17. Španija, 18. Belgija, 19. Estonija, 20. CRNA GORA, 21. Velika Britanija, 22. Island, 23. Češka, 24. Kipar
nadvisili individualni kvalitet jednog Alperena Šenguna, koji je na kraju ispao tragičar sa nekoliko loših odluka i promašaja u finišu meča. Isak Bonga (20 poena, pet skokova, tri asistencije) bio je sjajan tokom cijelog meča, u oba pravca, zato je i proglašen igračem utakmice, ali i najboljim defanzivcem EP… - Nevjerovatna igra. Zato ga zovemo švajcarski nož, on može sve. Bio je MVP utakmice, zasluženo, to je ono što jeste - rekao je trener Alan Ibrahimagić Francu Vagneru je malo falilo za dabl-dabl (18 poena, osam skokova), Tristan Da Silva i Andreas Obst su pogodili po tri trojke, i to u važnim momentima, a trojka Danijela Tajsa, na minut i 49 sekundi do kraja, ozbiljno je poljuljala samopouzdanje Turaka. Na kraju se „upalio“ i Šruder (16 poena, 14 u drugom poluvremenu, uz rekordnih 12 asistencija) i zaokružio sjajno izdanje svog tima.
, selektor Turske, koji je izabran za najboljeg trenera šampionata.
Jednostavno, svako od igrača je ugradio sebe u ovaj trijumf, a podatak da je u timu bilo devet igrača koji su dvije godine ranije osvojili svjetsku titulu dovoljno govori o sjajnoj grupi igrača, koju ni promjena na klupi tokom šampionata (Alan Ibrahimagić je zamijenio Aleksa Mumbrua, koji nije vodio ekipu zbog zdravstvenih razloga - upala pankreasa) nije poremetila, naprotiv…
POSEBNA GRUPA IGRAČA Njemačka se, tako, pridružio SFR i SR Jugoslaviji (četiri puta), Sovjetskom savezu (dva) i Španiji (jednom) koje su do sada objedinile titule prvaka svijeta i Evrope. Želimo da zadržimo ovaj standard i osvajamo još više odličja – kazao je Šruder. Uz bronzu na prethodnom EP, te četvrto mjesto na prošlogodišnjim Olimpijskim igrama u Parizu, Njemačka je pokazala najveći kontinuitet odličnih rezultata.
Iako je takmičenje završio još u grupnoj fazi, naš Nikola Vučević je na kraju Eurobasketa podijelio osmo mjesto sa Njemcem Francom Vagnerom po prosječnom učinku poena po meču (20,8). Prvi strijelac je bio Luka Dončić sa prosječnih 34,7 poena po utakmici.
Centar naše reprezentacije je prosječno imao najviše skokova po meču (11-6), a tokom šampionata je imao i prosjek od 4,4 asistencije. Na četiri od pet utakmica je zabilježio dabl-dabl.
Vučević je nakon meča sa Velikom Britanijom potvrdio da je završio reprezentativnu karijeru.
- Ovo je posebna grupa igrača. To je kao ekskurzija. Svi vole da dođu i igraju. Dva trijumfa na dva takmičenja su nevjerovatna. Mi smo zaista tim, najbolji tim sa kojim sam ikada igrao. Sjajni momci i sjajni karakteri. Ne možete tražiti ništa više – dodao je Šruder, koji je pravo lice pokazao u drugom poluvremenu, za razliku od prvog.
- Nikad se ne krijemo od važnih momenata. Ne samo ja, već cio tim. To je, jednostavno, tako veliko. Privilegija je predstavljati Njemačku. Želim to da radim dok ne napunim 40 godina – ističe Šruder. Posao Njemačkoj na putu do trofeja olakšala je i Finska, koja je u osmini finala izbacila Srbiju.
- Mislim da su svi mislili da će Srbija da osvoji – rekao je Franc Vagner, 24-godišnji as Orlanda, koji je trofej posvetio bratu Mou, koji je propustio Evrobasket zbog povrede.
- Zbog toga sam izašao na dodjelu medalja u njegovom dre-
Hjustona nije pogodila, Ataman je odgovorio: - Ne volim da komentarišem
su. Imao je tešku povredu i pokušava da se oporavi što je prije moguće. Nije mogao da bude ovdje, ali mislim da ga svi smatraju dijelom ove grupe. On je dio ovoga što ovdje gradimojasan je bio Franc.
SRBIJA RAZOČARALA, SLOVENIJA OTIŠLA
NAJDALJE
Četiri zemlje sa ex-Yu prostora su učestvovale na Eurobasketu, a najdalje je dogurala Slovenija, do četvrtfinala, gdje je, i uz pomoć sudija, zaustavila Njemačka. Crna Gora je jedina završila nastup u grupnoj fazi, sa pobjedom protiv Švedske i četiri poraza (Njemačka, Litvanija, Finska, Velika Britanija). S obzirom na roster sa kojim je otišla na EP, to, vjerovatno, i nije preveliko iznenađenje, iako je poraz od Velike Britanije neočekivan.
Plasmanom u osminu finala, cilj je ispunila Bosna i Hercegovina, iako je mogla više protiv Poljske. Najveće razočara-
odluke igrača. Utakmica je gotova. Šengun je šutnuo i nemam šta da kažem. Porazom od Njemačke nastavljeno je tursko prokletstvo finala, jer je izgubila i treće u isto toliko pokušaja.
Prije Rige, poražena od 2001. godine u finalu EP, a onda je devet godina kasnije u finalu Svjetskog prvenstva, oba puta u Istanbulu. - Kada god izgubim nema pozitivnih stvari. Možda ćemo neki drugi dan moći da pričamo. Vrlo sam tužan što smo izgubili, a imali smo utakmicu u svojim rukama. Ništa nije pozitivno - zaključio je Ataman.
nje je Srbija, koja je bila prvi favorit za zlato. Međutim, prvo povreda Bogdana Bogdanovića u drugom kolu protiv Portugala, a onda i poraz od Turske u posljednjem meču grupne faze, do te mjere su uzrdmali „orlove“, koji protiv Finske u osmini finala nijesu ličili na tim koji je spreman za
se bori za zlato, ili barem medalju. Jednostavno, samo igra na Nikolu Jokića nije mogla da donese rezultat. Nekoliko dana po povratku u Beograd, selektor Srbije Svetislav Pešić je najavio da Srbija treba da traži novog selektora, a onda je i predsjednik KS Srbije Nebojša Čović potvrdio da Pešić
Šruder treći Njemac sa MVP titulom
Denis Šruder je postao treći njemački košarkaš za titulom MVP-ja na Eurobasketu, nakon Krisa Velpa 1993. i Dirka Novickog 2005. godine. Plejmejker Sakramenta je tokom EP prosječno bilježio 20,3 poena, 7,2 asistencije, 3,4 skoka i 0,8 ukradenih lopti. U polufinalu i finalu je imao po 12 asistencija, što je rekord evropskih prvenstava u toj fazi takmičenja od kada se za tu kategoriju
vodi statistika (1995). Sa 16 poena u finalu, Šreder se sa 631 poenom probio i na 25. mjesto liste strijelaca ovog takmičenja. Najzad, kao što je Njemačka objedinila svjetsku i evropsku titulu, tako je i Šruder objedinio priznanja za MVP-ja na oba takmičenja, a ponovo je biran i idealnu petorku šampionata, kao na EP 2022. godine… Na pitanje novinara da uporedi svoje košarkaško
neće biti selektor nakon isteka ugovora (30. septembar). A selektor Crne Gore Boško Radović je po povratku iz Tamperea, gdje je naša selekcija igrala, a pošto mu je istekao ugovor sa KSCG, najavio odlazak u Kinu. Kako je kazao, Radović je ostavio mogućnost da vodi „crvene“ u novembar-
skom „prozoru“ kvalifikacija za Mundobasket, ako ostane selektor, uz napomenu da na tu temu nije pričao sa čelnicima KSCG. Ipak, nije realno očekivati da Radović nastavi posao na klupi naše selekcije, već se očekuje da KSCG nađe novo rješenje za mušku selekciju… Saša JONČIĆ
nasljeđe sa onim legendarnog Dirka Novickog, Šruder je odgovorio: - Ja sam Denis Šruder, i svako ima svoje nasljeđe.
Košarkaši Budućnost Volija danas putuju za Istanbul da odigraju dva kontrolna meča
PODGORICA – Nakon boravka u Kranjskoj Gori i tri odigrane kontrolne utakmice u Sloveniji, košarkaši Budućnost Volija će danas ponovo na put, za Istanbul, gdje će u srijedu i petak, od 19 časova, da odigraju dva kontrolna meča sa turskom Bahčešehirom, u sklopu priprema za predstojeću sezonu. To će biti i najjače provjere „plavih“.
Izabranici Andreja Žakelja su do sada odigrali četiri prija-
teljske utakmice, tri su riješili u svoju korist (Trapani, Krka, Uralmaš), a izgubili su jedino od Cedevita Olimpije. Po povratku iz Turske, Budućnost treba da odigra i kontrolnu utakmicu sa SC Derbijem, ali termin te utakmice tek treba da bude određen.
Crnogorski šampion će prvi zvanični meč u sezoni igrati u Evrokupu, 2. oktobra u gostima sa London Lajonsima. Podgoričani će u prvom kolu ABA lige, 5. oktobra, dočekati subotički Spartak. S. J.
ŠVEĐANIN 14. PUT OBORIO SVJETSKI REKORD: Tokio zadivljen nevjerovatnim skokom s motkom
PODGORICA – Armand Duplantis definitivno leti, a za magičnog Šveđanina sada se govori da je bez dileme svjetsko čudo.
Sjajni švedski atletičar treći put je postao svjetski prvak u skoku s motkom uz oboren svjetski rekord (6,30 metara). Duplantis, koji je osvajao zlata na prethodna dva svjetska prvenstva u američkom Eugeneu 2022. i Budimpešti 2023. godine, juče je u Tokiju pono-
Takmičarka Tekvondo kluba Ulcinj uspješna u Hamburgu
Kraja i Fikret Dušku
PODGORICA - Članica
Tekvondo kluba Ulcinj Sara Kraja osvojila je bronzanu medalju na turniru Svjetske lige, nivoa G/E2 u Hamburgu. Turnir u Njemačkoj okupio je oko 1.600 takmičara iz 74 drža-
ve svijeta. Kraja je na startu takmičenja, kao nosilac liste, bila slobodna, u drugom kolu je slavila protiv Emilije Lučinski iz Njemačke, dok je u polufinalu zaustavila Serina Badji iz Belgije. Plasmanom u polufinale obezbijedila je bronzanu medalju i vrijedne olimpijske bodove. U Hamburgu nastupili su i Enes Dušku i Amela Nuti, ali su zaustavljeni u prvim mečevima Belgijanca Jasina El Hadaoija i Poljakinje Olivije Andržejvske. R. P.
Odlazak prvog džudiste osvajača olimpijske medalje bivše Jugoslavije
Jugoslovenski sport ostao je bez još jedne legende –juče je u Novom Sadu, u 77. godini, preminuo Slavko Obadov.
Obadov je rođen 12. jula 1948. godine u Zemunu. U istoriju jugoslovenskog sporta ušao je 1976. godine na Olimpijskim igrama u Montrealu, kada je osvojio bronzanu medalju i tako postao prvi džudista sa prostora bivše Jugoslavije koji se okitio olimpijskim odličjem. Na najvećoj svjetskoj smotri takmičio se čak tri puta, ostavljajući iza sebe trag pionira
ovog sporta. Tokom bogate karijere osvojio je više od 80 medalja na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Po završetku takmičarskih dana, posvetio se akademskom i trenerskom radu.
Diplomirao je na Fakultetu za fizičku kulturu i sport u Novom Sadu, gdje je kasnije završio i magistarske studije. Kao profesor je iza sebe ostavio više od 150 diplomaca osnovnih studija, 11 magistara i dva doktoranda. Posebno je bio ponosan što je i prvi Novosađanin koji je u individualnom sportu stigao do olimpijskog postolja. Zanimljivo je da prošle godine dočekao da njegovi unuci postanu majstori crnog pojasa, a istog dana Slavko je promovisan u 10. dan džudo sporta. R. A.
vo dokazao da je bez konkurencije i na superioran način postao svjetski prvak. Duplantis je propustio uvodne visine, a prvi put se na zaletištu pojavio kada je letvica bila na 5,85 metara i bez problema je preskočio iz prvog pokušaja. Odlučio je propustiti pokušaj na 5,90 metara i potom iz prve preskočio 5,95. Njega su na toj visini ispratili samo Sam Kendriks, Kurtis Maršal i Emanuil Karalis. Granicu od 6 metara su pre-
skočili samo Duplantis i Karalis, te je potom letvica podignuta na 6,10 metara i, naravno, samo je Duplantis preskočio i to iz prvog pokušaja. Karalis je rušio letvicu na 6,10, a potom je odlučio pokušati na 6,15 metara i 6,20 metara. Nažalost po Grka, nije uspio preskočiti nijednu od tih visina i morao se zadovoljiti srebrom. Bronzu je osvojio Maršal. Duplantis je s lakoćom preskočio 6,15 metara i nakon što je osigurao pobje-
du, pokušao je oboriti vlastiti svjetski rekord. Ove godine čudesni Šveđanin je tri puta obarao svjetski rekord, a posljednji put je to uradio 12. avgusta u Budimpešti, kada je preskočio letvicu na 6,29 metara. Ovog puta je u Tokiju dobio tri pokušaja da preskoči letvicu na visini od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom iz trećeg pokušaja. Na taj način 14. put ovaj 25-godišnji Šveđanin oborio je svjetski rekord. R. PEROVIĆ
Upravni odbor KSCG usvojio propozicije takmičenja za sezonu 2025/26.
Prva A muška liga sa 14 timova, sezona počinje 11. oktobra
PODGORICA - Prva A muška crnogorska košarkaška liga u predstojećoj sezoni brojaće 14 klubova, dok će u Prvoj B ligi igrati šest, saopšteno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju, a shodno odluci Upravnog odbora, takmičenje u I A MKCL organizovano je u tri faze - regularni dio (26 kola), plej-In faza (igraju ga prva četiri tima nakon regularnog dijela takmičenja) i plej-of. Regularni dio takmičenja igra se po dvostrukom bod sistemu (svako sa svakim, kod kuće i u gostima). Nakon regularnog dijela takmičenja, četiri prvoplasirane ekipe iz IA MCKL igraju plej-in utakmice između sebe (parovi 1-4 i 2-3) za plasman u plej-of.
U takmičarskoj sezoni 2025/26. u regularnom dijelu takmičenja će učestvovati 14 timova: SC Derbi, Mornar Barsko zlato, Sutjeska Elektroprivreda, Teodo, Podgorica Bemax, Primorje 1945, Jedinstvo 1950, Kotor, Dečić, Lovćen 1947, Danilovgrad, Ibar, Vukovi Zeta i Ulcinj 2022. SC Derbi igra IA MCKL van
konkurencije i njegovi rezultati postignuti u regularnom dijelu sezone ne uzimaju se u obzir u smislu obezbjeđivanja plasmana u plej-of, jer to pravo, kao i Budućnost Voli, dobija učešćem u ABA ligi, već se rezultati SC Derbi u regularnom dijelu sezone uzimaju u obzir samo u smislu obezbjeđivanja eventualnog opstanka u I A MCKL. Poslije dvokružnog sistema takmičenja, dvije najbolje plasirane ekipe stiču mogućnost nastupa u ABA 2 ligi, dok dvije posljednjeplasirane ekipe ispadaju iz I A MCKL. Četiri prvoplasirane ekipe iz regularnog dijela igraju plejin utakmice (parovi 4-1 i 3-2) za plasman u plej-of, u dvije utakmice sa zbirnim ukupnim
rezultatom, a pobjednici će se u plej-idu ukrštati sa ekipama koje nastupaju u ABA 1 ligiBudućnost Voli i SC Derbi. Plej-of serije igraju se do dvije dobijene utakmice.
Nova sezona u I A MKCL počinje 11/12. oktobra.
U I B MKCL u narednoj sezoni u regularnom dijelu takmičenja će učestvovati Zeta, Pljevlja, Lim, Balkanski Ris, Šušanj i Jedinstvo 1950. Igraće se po trokružnom bod sistemu (15 kola). U prva dva kruga ekipe igraju međusobno po sistemu svako sa svakim, kod kuće i u gostima, ukupno 10 kola, nakon čega se raspored za treći krug određuje na osnovu plasmana, po Bergerovom sistemu za šest ekipa.
KK Jedinstvo 1950-2 igra I B MCKL van konkurencije i njegovi rezultati postignuti u regularnom dijelu takmičenja ne uzimaju se u obzir u smislu obezbjeđivanja plasmana za I A MCKL, u koju u sezoni 2026/27, direktno ulazi prvoplasirana ekipa iz I B MCKL iz sezone 2025/26. Takmičenje u novoj sezoni I B MKCL počinje 25/26. oktobra. S. J.
RAZGOVOR: Ivan Jokanović, jedan od osnivača festivala koji će biti održan 2. i 3. oktobra u hali „Kolektor“ na Zabjelu, za Pobjedu govori o očekivanjima, izazovima i pripremama za predstojeće izdanje festivala „Music & Hills“
PODGORICA - Drugo
izdanje „Music & Hills“ festivala biće održano 2. i 3. oktobra u dobro poznatoj hali „Kolektor“ na Zabjelu (odnosno krugu nekadašnje fabrike „Titeks“).
Prvo veče posvećeno je domaćim izvođačima i ulaz za nju će biti besplatan. Manifestaciju otvara pank grupa Mučin, nakon čega će uslijediti projekcija reportaže uspona na Torač, planinski vrh Kučkih planina koji se uzdiže iznad katuna Širokar, a zatim i nastupi kultnog muzičkog sastava Grimm i mladih nada crnogorsk e muzičke scene Quiet Dogs. Noć će zatvoriti bend Krajnji sjever.
Druge večeri publika će imati priliku da čuje Petrikor 1858, spuško-podgoričku Parampaščad, a na kraju i hedlajnera Nikolu Vranjkovića i njegovu perfektno usvir anu ekipu, koja će ujedno i zatvoriti ovogodišnje muzičko-zabavno dešavanje u glavnom gradu.
Ulaz za drugu noć se naplaćuje, a cijena karte je 15 eura. Ulaznice se mogu kupiti u podgoričkom kafeu „Berlin“ u Njegoševoj ulici, te u muzičkoj prodavnici „Mega Music Mont“, koja se nalazi u Ulici Bratstva i jedinstva 27 u Podgorici.
OČEKIVANJA
Jedan od organizatora festivala Ivan Jokanović u razgovoru za Pobjedu kazao je da su trudili da festival podignu za stepenicu više u svakom pogledu.
- Nastojali smo da ugostimo umjetnike koji su bili diskografski aktivni u posljednje dvije godine i, naravno, nastavimo kontinuitet otkrivanja planinarskih lokacija koje su atraktivne, a nijesu previše zahtjevne za sve ljude koji planiraju/žele da počnu da se bave planinarenjem - pojašnjava Jokanović.
Pozvao je sve ljubitelje tvrđeg zvuka da obavezno dođu.
- Očekuje vas puno kvalitetne muzike, premijera reportaže sa planinarske staze, pregršt pozitivne energije, lijepih
Nije bilo teško spojiti planinarenje
i muziku, s obzirom na to da smo nas dvojica iz organizacije festivala planinari i muzičari koji uvijek nalaze inspiraciju u netaknutoj prirodi
Crne Gore – rekao je Jokanović
ljudi i rokenrola u neponovljivom industrijal ambijentu „Kolektora“ - obećava Jokanović.
PERIPETIJE
Ne krije da je sastaviti lajnap za ovaj format događaja uvijek izazov.
- Gledali smo da ispratimo nove crnogorske bendove, kako mlade, tako i starije generacije. Imamo jednog regionalno poznatog izvođača kojeg podgorička publika izuzetno cijeni i voli. Iskreno, nije bilo lako jer smo zbog promjene lokacije morali da mijenjamo i prvobitni lajnap, a to ponekad bude jako teško. Ministarstvo odbrane je, usljed promjene rasporeda aktivnosti, naložilo da moramo napustimo vojni hangar u Zagoriču, gdje je održano prvo izdanje festivala, iako smo ove godine planirali unapređenje te lokacije. Pored toga, suočili smo se i s tim da je jedan od glavnih komercijalnih sponzora, nakon izmjene marketing planova čiji je direktan uzrok loša turistička sezona, bio prisiljen da otkaže podršku. Ipak, dali smo sve od sebe, zato što sve ovo radimo s ljubavlju. Drugačije, ovaj festival ne bi ni postojao - otkriva on.
CILJ I PODRŠKA
Ističe i da je glavni cilj festivala da bude platforma za domaće umjetnike/izvođače.
- Prošle godine su bila tri izvođača iz Crne Gore i jedan sa strane, dok ove godine imamo šest iz Crne Gore i jednog iz regiona. Takođe, u okviru našeg predfestivalskog programa, u toku prošle i ove godine, imali smo još bendova iz Crne Gore. Tu u praksu ćemo nastaviti da realizujemo i ubuduće kroz učešće na podgoričkim prazničnim pazarima. Do sada su kroz predfestivalski dio programa „prošli“: Roba
bez greške, Šarđun, Breed, Party Mejkersi, Sandraun, Wider Horizons, Azilanti, a najveći događaj koji smo organizovali u tom dijelu sigurno je bio koncert Nikole Vranjkovića u KIC-u „Budo Tomović“ - podsjeća Jokanović. Naglašava i da su spremili još iznenađenja do kraja godine, koja nije želio trenutno da otkriva.
Navodi i da ove godine imaju podršku od Glavnog grada, Ministarstva kulture i medija i Ministarstva turizma, te od „nekoliko manjih privatnih preduzeća koja su prepoznala značaj festivala i pomogla koliko je to bilo u njihovoj moći“.
- Još izostaje značajnija podrška privatnog sektora. Mada, od toga pate skoro svi festivali u Crnoj Gori - ocijenio je on.
INSPIRACIJA I PUBLIKA
U narednim godinama težićemo tome da „Music & Hills“ postane regionalno prepoznatljiv brend u pogledu kvaliteta i prestiža, dok nam masovnost nije prioritetni cilj. Želja nam je da jedan dio programa premjestimo na planinske lokacije i da na taj način direktno izvedemo publiku izvan gradskih sredina, jer okolina Podgorice nudi jako puno fantastičnih lokacija
TIVAT - Uz izvođenje ritmova različitih kultura, sinoć je kod Doma kulture u Gornjoj Lastvi završen deveti Tivat World Music Festival, koji je organizovala NVO Fluid Drum. Ovogodišnji program okupio je izvođače iz Ukrajine, Argentine, Indije, Velike Britanije, Kube, Crne Gore i Slovenije. Program je počeo u petak 12. septembra, u 19 sati, nastupom učenika Muzičke škole Tivat. U 20 sati binu su preuzeli Ja-
Dodaje i da nije bilo teško spojiti planinarenje i muziku, s obzirom na to da su njih dvojica iz organizacije festivala planinari i muzičari koji uvijek nalaze inspiraciju u netaknutoj prirodi Crne Gore.
- Tu je takođe i naša želja da promovišemo prirodne ljepote Crne Gore i da što više građana animiramo da, poslije odgledane reportaže, posjete upravo te lokacije koje će ih motivisati da što više vremena provode u prirodi - rekao je Jokanović. Priznaje i da publika, pogotovo mlađe generacije, bolje reaguju na lokalne muzičare.
- To je nešto što nas ohrabruje, jer potvrđuje da domaći bendovi rade kvalitetno. Naravno, broj ljudi koji dolazi da čuje domaće izvođače još nije na zadovoljavajućem nivou, ali se iskreno nadamo da će se i
tu stvari promijeniti nabolje. Postoje ozbiljne naznake da će biti tako. Što se inostranih/ regionalnih izvođača tiče, već je poznato kako podgorička publika reaguje na pojedine. U suštini, nije teško odabrati, samo je pitanje raspoloživosti termina i finansijski aspekt - ispričao je on.
Prema njegovim riječima, Nikola Vranjković, za kog su se odlučili da bude hedlajner ovogodišnjeg izdanja festivala, umjetnik je koji je u posljednje tri decenije postavio određene standarde, kako u umjetničkom izrazu, tako i u audio-vizuelnoj prezentaciji svog rada.
- Nama je jako značajno što jedno takvo ime nastupa kod nas. Njegova muzika je veoma angažovana, opisuje vrijeme u kojoj je stvarana i provlači uni-
verzalne vrijednosti kojih se moramo držati da bismo pokušali da budemo bolji ljudiizjavio je Jokanović.
Ponavlja da ovaj festival ima misiju da podstakne ljude da rade na sebi kroz popularizaciju boravka u prirodi, slušanja, a u krajnjoj liniji i stvaranja kvalitetne autorske muzike.
- U narednim godinama težićemo tome da „Music & Hills“ postane regionalno prepoznatljiv brend u pogledu kvaliteta i prestiža, dok nam masovnost nije prioritetni cilj. Želja nam je da jedan dio programa premjestimo na planinske lokacije i da na taj način direktno izvedemo publiku izvan gradskih sredina, jer okolina Podgorice nudi jako puno fantastičnih lokacija - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Jokanović. Milovan MARKOVIĆ
son Kalidas i Denis Kucherov, dok je u 21 sat sa svojim setom krenuo Spiritual session. Prvu noć zatvorio je sastav Chevalier Rituals. Naredno veče (13. septembar) otvorio je di-džej Bianca, a nastavili Mixtura Criola i Marija Božović duo. Za dobro raspoloženje i razmjenu energije u završnici pobrinuo se Cubalcanica U prvom dijelu posljednje noći (14. septembar), u parku Garden u Porto Monte -
negru, nastupio je Hor Luča od 18.30 sati. Poslije njih na scenu je izašao Gradski hor Budva i klapa Bellezza (19.30 sati). Publika se potom preselila u Gornju Lastvu, gdje je imlaa priliku da čuje Samo Šincek (sound bath), ali i reprizu performansa Jasona Kalidasa, Denisa Kucherova i Spiritual Sessiona. Direktor festivala Dalibor Ševaljević, u izjavi za Radio TZivat, nije krio da je zadovoljan jer je sve prošlo kako treba.
- Imali smo publike i više nego što smo očekivali, s obzirom na to da je stejdž izmješten, pa je glavni bio park Garden, zahvaljujući saradnji sa Porto Montenegrom – kazao je on. Otkrio je da za narednu godinu planiraju formiranje ansambla Tivat World Music u kome će, pored pomenutih muzičara, biti još najmanje dvoje. Obećao je i još bogatiji program za naredno, jubilarno izdanje festivala. R.Z.
NOVO IZDANJE
drugo dopunjeno izdanje
Cijena 20 €
Cijena 7€
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
E
DO Ć I NE Ć E
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č atsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
izginu nego da se potčine Turcima“ (isto, str. 117).
Vanredni providur Alvize Marćelo je molio mletački Senat 14. septembra 1694. godine da se ustaničkim plemenima pošalju 24 barjaka od crvenog i žutog platna bez koplja „koje će oni podesiti prema svojim običajima“. „Isto tako treba i jednu zastavu od istog materijala, ali veću od ovih, koja će služiti za tvrđavu Klobuk“ (isto, str. 112).
Iz jednog pisma od 30. maja 1695. godine vidi se da je guverner Klobuka bio Tripo Štukanović
Vanredni providur javio je Senatu 25. avgusta 1697. godine da Turci pljačkaju na potezu ka selu Grančarevo, koje se nalazi oko 5 kilometara ispod Klobuka ka Trebinju: „.. pa su uputili veliki broj Turaka da pljačkaju sve do Grančareva, posljednje granice s onu stranu rijeke Trebišnjice, u kraju kojim se, poslije pada Klobuka, proširio posjed Vaših Ekselencija. Naši su ih hrabro dočekali, potukli i razjurili“ (isto, str. 114).
Kako se Morejski rat bližio kraju, do ustanika su počele da stižu vijesti da će Korjenići iznova pripasti Turcima. Vanredni providur je pisao Senatu:
„Već kruže glasine da bi pogranični krajevi mogli pasti pod turski jaram (...) To se jasno vidi iz pisma koje su glavari Grančareva i Korjenića napisali kneževima i glavarima Grahova (...) Oni tu otkrivaju na vrlo snažan način koliko je postojana njihova odanost presvijetloj Republici, a ona je tolika da su spremni prije da
Mleci su tokom Morejskog rata dobili Klobuk, Zupce, Popovo i Trebinjsku okolinu. Ali mirovnim ugovorom koji je zaključen u Karlovcima u januaru 1699. mogli su da zadrže samo Risan i Herceg Novi. Ostalo su morali da predaju Turcima. ***
Poslije pet godina Osmanlije su se vratile u Korjeniće i Klobuk. U narednim godinama su osnovali Klobučku kapetaniju. Prvi kapetan Murat Agbabić se doselio nakon pada Risna, a pominje se u dokumentima iz 1713, 1729, 1736. i 1737. godine. Murat je bio osnivač porodice Kapetanović, u kojoj je kasnije bilo nasljedno kapetanstvo u Klobuku. Za njim su slijedili Selim, pomenut 1754. godine, Ali, pomenut 1768, Sulejman, pomenut 1785. i 1788, Arslan, pomenut 1807. godine. Prvi klobučki dizdar bio je izvjesni Hadžo koji je kao i Murat Agbabić izbjegao iz Risna. Svi dizdari u Klobuku bili su iz porodice Begovića, a ćehaje iz porodice Šahovića Kao što je to bio slučaj sa mnogim turskim gradovima početkom 18. stoljeća, klobučko utvrđenje je popravljeno i dograđeno. Taj posao je započet 1713. godine i bio je povjeren kapetanu Muratu. On je na osnovu carskog fermana i bujruldije hercegovačkog
Vanredni providur je molio mletački Senat 1694. da se ustaničkim plemenima pošalju 24 barjaka od crvenog i žutog platna bez koplja. „Isto tako treba i jednu zastavu od istog materijala, ali veću od ovih, koja će služiti za tvrđavu Klobuk“
paše bio ovlašćen da popravlja i utvrđuje Klobuk. Pošto nije imao stručnih ljudi koji su bili vješti kopanju i tesanju kamena te pravljenju kreča (macine), obratio se Dubrovčanima 1713. pismom u kome je poručio: „I hoće čestito carstvo da se ponačine neka mjesta u našem gradu”, zbog čega je od Dubrovčana tražio vješte majstore, meštre od klačine i argate (H. Kreševljaković –H. Kapidžić, Stari hercegovački gradovi, 1954, str. 18). Muratov zahtjev je bio u duhu višestoljetne tradicije. Dubrovčani su mnogo ranije, još od vremena Sandalja Hranića bili pozivani da grade crkvice i bistijerne u tvrđavama po unutrašnjosti Humske zemlje, kasnije Hercegovine.
***
Jedan vijek kasnije to područje je iznova zahvatio ratni vihor. Vladimir Ćorović piše da su pod Klobukom, u prvoj polovini juna 1807. godine, u pokušaju da ga zauzmu, „ljuto nastradali“ ruski i crnogor-
Mleci su tokom Morejskog rata dobili Klobuk, Zupce, Popovo i Trebinjsku okolinu. Ali mirovnim ugovorom koji je zaključen u Karlovcima 1699. mogli su da zadrže samo Risan i Herceg Novi. Ostalo su morali da predaju Turcima
ski vojnici. Bilo je to u doba rata sa Napoleonovom vojskom (1806-1807).
O tim događajima se rijetko govori. Crnogorci, Bokelji i Rusi su tokom 1806. godine vodili borbe protiv Molitora, Loristona, Marmona, Lonea i drugih Napoleonovih generala na potezu od Novog i Konavala do Dubrovnika. Naredne 1807. godine, prema operativnom planu, trebalo je opsadirati Nikšić i zauzeti Klobuk, kao ključnu stratešku tačku. Dio crnogorsko-ruske vojske operisao je istovremeno u okolini Trebinja, koje je sa svojim ljudima branio kapetan Sabit-paša Resulbegović Crnogorce su u ovim poduhvatima predvodili mitropolit Petar I i guvernadur Vukolaj Radonjić. U tome su učestvovali Grahovljani, Banjani i Rudinjani, kao i sedamdeset Golijana na čelu sa Vukićem Kankarašem. Tokom operacije došlo je do neslaganja sa ruskim vojnim vođstvom, a i među samim Rusima. Ipak, Rusi, Crnogorci i ostali ratnici su u jednom momentu krenuli prema Korjenićima, a zatim su opsjeli Klobuk koji je branio kapetan Arslan Begović. „U borbama je učestvovalo oko 3000 Crnogoraca i ustanika i 400 Rusa sa jednim topom iz koga su granatirane
Vladimir Ćorović piše da su pod Klobukom, u prvoj polovini juna 1807. godine, u pokušaju da ga zauzmu, „ljuto nastradali“ ruski i crnogorski vojnici. Bilo je to u doba rata sa Napoleonovom vojskom Guvernadur Vukolaj Radonjić
zidine klobučke tvrđave” (Sait Š. Šabotić, „Petar I Petrović Njegoš i Nikšićka kapetanija”, Almanah, br. 29-30, Podgorica, 2005, str. 165). Branko Pavićević piše da je osmog juna 1807. došlo do opšteg juriša na utvrđeni grad, kao i da su napadači uspjeli da stignu do samog ulaza.
Jedan ruski major – kaže dalje Pavićević – je zatražio od vladike Petra I Petrovića dopuštenje da izvrši opšti juriš na Klobuk.
„Dok ga je vladika ubjeđivao da odustane od tako preuranjenog pokušaja, jedan manji crnogorski odred je, bez ičijeg dopuštenja, pošao na juriš, a za njim je sljedovao crnogorski guvernadur Vuko Radonjić sa svojim odredom. Ne časeći ni časa, to su odmah zatim učinili Bokelji, pod komandom kapetana Bogdana Ćurkovića. Videći da mu je komanda izmakla iz ruku, i neustrašivi vladika Petar I je sa glavninom krenuo na juriš. Napadačima je brzo pošlo za rukom da dođu do gradskih vrata, za čije su razaranje već bile pripremljene posebne naprave. Posada Klobuka se branila odvažno. Nju su sačinjavali ljuti krajišnici, očeličeni u borbama protiv Crnogoraca, nešto slično kao Nikšićani, Spužani i Kolašinci. U odbrani su koristili ne samo streljačku vatru, već i kamenje sa gradskih zidina…” Borba je bila žestoka. Navodi se da je na vratima tvrđave poginuo ruski kapetan Kramarenko. Nastradao je i mlađi sin Arslana kapetana, a sjutradan i sam Arslan-kapetan Begović. Nikšićki kapetan Osman Mušović je kasnije pričao da je do Nikšića dopirala jeka kanonade i eksplozija sa Klobuka (Sait Šabotić, isto). (Nastavlja se)
Montenegro Tax Administration Revenue Administration Reform Project (RARP)
Invitation to Quote (ITQ) - Shopping for Works Procurement of renovation of the training room
Country: Montenegro
Loan No: RARP-87720
RFB No: MNE-RARP-87720-SH-W-25-13.1
1.This Invitation to Quote (ITQ) follows the General Procurement Notice (GPN) for this project, which appeared in the UNDB online on April 5, 2018.
2.The Montenegro has received loan from the International Bank for Reconstruction and Development (IBRD) in the amount of 15.7 million US$ (14 million EUR equivalent) over a period of seven (7) years for “Revenue Administration Reform Project“ (RARP), for organizational restructuring, the development management and infrastructure changes necessary for optimal performance of the current tax administration system, and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of renovation of the training room.
3.The Montenegro Tax Administration, through the Technical Service Unit (TSU), now invites Quotations from eligible and qualified bidders for the Procurement of renovation of the training room of the Montenegro Tax Administration in Podgorica.
4.Bidding will be conducted using the Shopping (SH) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement of Goods, Works, and Non-Consulting Services Under IBRD Loans and IDA Credits & Grants by World Bank Borrowers, dated January 2011 (revised July 2014), and is open to all Bidders eligible as defined in these Guidelines.
5.Interested eligible Bidders may obtain further information from the address below from 8:00 to 14:00 hours, local time in Podgorica.
6.Interested Bidders may collect the ITQ in English upon submitting a written application to the address below. A complete ITQ will be sent by email, free of charge, after the request is submitted to the TSU email address given below.
7.Quotations must be delivered as a scanned document electronically to the email address tsu@epa.org.me at or before 11:00 hours, local time, on September 19, 2025. Late bids will be rejected. There will be no public opening of Quotations.
8.The address referred to above is:
Ministry of Finance
Technical Service Unit -TSU
Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement Officer
Address: Studentska 2a (first floor, left from the elevator) 81000 Podgorica, Montenegro
Tel: +382 20 201-695
Email: tsu@epa.org.me
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta Slaven Milić iz Podgorice podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju hotela „Orahovac”, na katastarskoj parceli 446/1 KO Orahovac 1, opština Kotor.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 22. 09. 2025. godine.
MONTENEGRO
Montenegro Tax Administration Revenue Administration Reform Project (RARP)
Invitation to Quote (ITQ) - Shopping for Works Procurement of renovation of the meeting room
Country: Montenegro
Loan No: RARP-87720
RFB No: MNE-RARP-87720-SH-W-25-14.1
1.This Invitation to Quote (ITQ) follows the General Procurement Notice (GPN) for this project, which appeared in the UNDB online on April 5, 2018.
2.The Montenegro has received loan from the International Bank for Reconstruction and Development (IBRD) in the amount of 15.7 million US$ (14 million EUR equivalent) over a period of seven (7) years for “Revenue Administration Reform Project“ (RARP), for organizational restructuring, the development management and infrastructure changes necessary for optimal performance of the current tax administration system, and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of renovation of the meeting room.
3.The Montenegro Tax Administration, through the Technical Service Unit (TSU), now invites Quotations from eligible and qualified bidders for the Procurement of renovation of the meeting room of the Montenegro Tax Administration in Podgorica.
4.Bidding will be conducted using the Shopping (SH) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement of Goods, Works, and Non-Consulting Services Under IBRD Loans and IDA Credits & Grants by World Bank Borrowers, dated January 2011 (revised July 2014), and is open to all Bidders eligible as defined in these Guidelines.
5.Interested eligible Bidders may obtain further information from the address below from 8:00 to 14:00 hours, local time in Podgorica.
6.Interested Bidders may collect the ITQ in English upon submitting a written application to the address below. A complete ITQ will be sent by email, free of charge, after the request is submitted to the TSU email address given below.
7.Quotations must be delivered as a scanned document electronically to the email address tsu@epa.org.me at or before 11:00 hours, local time, on September 19, 2025. Late bids will be rejected. There will be no public opening of Quotations.
8.The address referred to above is: Ministry of Finance Technical Service Unit -TSU Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement Officer
Address: Studentska 2a (first floor, left from the elevator) 81000 Podgorica, Montenegro Tel: +382 20 201-695
Email: tsu@epa.org.me
Poslovna oznaka I.br.432/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Ceinjskog 141, protiv izvršnih dužnika 1. Pekić Jelena iz Bara, Borska ulica 22, 2. Vojvodić Petar iz Bara, ul. Vojvodić Petra bb, 3. Vojvodić Maša Mišići bb, Bar, 4. Vojvodić Luka iz Bara, Petra Vojvodića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 15.09.2025.godine, donio je u skladu sa čl.45 ZIO, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnim dužnicima Pekić Jelena iz Bara, Borska ulica 22, Vojvodić Petar iz Bara, ul. Vojvodić Petra bb, Vojvodić Luka iz Bara, Petra Vojvodića bb, Vojvodić Maša Mišići bb, Bar, vrši se dostavljanje Zaključka o drugoj prodaji I.br.432/2019 od 09.09.2025. godine, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici. S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od dva dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici. Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
16. septembar 2025.
CRNA GORA
Opština Danilovgrad
Sekretarijat za imovinu, investicije i zastupanje
Broj: 07 - 332/25-819/1
Trg 9. Decembar
81410 Danilovgrad, Crna Gora
Tel/fax: +382 20 816 132 | +382 20 810 140
Datum: 15.09.2025. godine email : imovina@danilovgrad.me
J A V N I P O Z I V za vlasnike bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu u svojini ili raspolaganju Opštine Danilovgrad
Na osnovu člana 49 Zakona o legalizaciji objekata (,,Sl .list CG”, br. 91/25), Sekretarijat za imovinu, investicije i zastupanje Opštine Danilovgrad upućuje JAVNI POZIV vlasnicima bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu u svojini ili raspolagnaju Opštine Danilovgrad, da u roku od 6 (šest) mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o legalizaciji objekata, podnesu zahtjev za upis objekata u katastar nepokretnosti kod Uprave za nekretnine Područna jedinica Danilovgrad.
Uz zahtjev je potrebno priložiti:
• dokaz o identitetu podnosioca;
• tehničku dokumentaciju i druge propisane priloge u skladu sa Zakonom;
• dokaz o pravu svojine ili drugom osnovu raspolaganja objektom (ukoliko postoji).
Upozoravaju se vlasnici bespravnih objekata da će, ako u ostavljenom roku ne podnesu zahtjev za upis u katastar nepokretnosti, identitet vlasnika biti utvrđen na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti, a objekti će biti upisani kao svojina Opštine Danilovgrad.
Zahtjevi se podnose na pisarnici Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad Trg 9. decembar bb, svakog radnog dana u vremenu od 09:00 h do 13:00h
Dodatne informacije mogu se dobiti putem telefona br. 020/816 -132 ili putem maila: imovina@danilovgrad.me
S poštovanjem,
1. Poziv za dostavljanje prijedloga projekata, Program prekogranične saradnje Crna Gora –Albanija 2021-2027
Publication reference: EuropeAid/184545/ID/ACT/Multi
S E K R E T A R K A, Bojana Radulović, sr
Vlada Crne Gore, Ministarstvo finansija, Direktorat za finansiranje, ugovaranje i implementaciju sredstava EU pomoći (CFCU) raspisuje poziv za dostavljanje prijedloga projekata za promovisanje dobrosusjedskih odnosa, podsticanje integracije u Uniju i doprinos društvenom, ekonomskom i teritorijalnom razvoju unapređenjem kvaliteta života stanovništva u prekograničnom području programa kroz razvoj turizma zasn ovanog na kulturnom/prirodnom nasleđu i zaštitu životne sredine, poštujući svoje zajedničko kulturno i prirodno nasleđe u Crnoj Gor i i Albaniji uz finansijsku pomoć iz Prvog poziva za predloge, Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija 2021-2027. Vodič za aplikante dostupan je za konsultacije na https://www.gov.me/mif i na sljedećim internet stranicama: - https://webgate.ec.europa.eu/online-services/#/; - https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/opportunities/calls-forproposals?status=31094501,31094502&frameworkProgramme=111111&order=DESC&pageNumber=1&pageSize=50&sortBy=star tDate kao i - https://www.gov.me/mep; - https://www.eu.me - https://www.cbc-mne-alb.org
Rok za podnošenje prijedloga projekata je 31. oktobar 2025 godine, 14:30h Datum, vrijeme i lokacija održavanja informativnih sesija biće objavljeni naknadno.
Local publication for call for proposals
1st Call for Proposals, Cross-Border Cooperation Programme Montenegro – Albania 2021-2027
Publication reference: EuropeAid/184545/ID/ACT/Multi
The Government of Montenegro, Ministry of Finance, Directorate for Finance Contracting and Implementation of the EU Assistance Funds (CFCU) is seeking proposals to promote good neighbourly relations, foster Union integration and contribute to social, economic and territorial development by improving the quality of life of the population in the programme cross -border area by tourism development based on cultural/natural heritage and by protecting the environment., with respect for its common cultural and natural heritage in Montenegro and Albania with financial assistance from the 1st Call for Proposals, Cross-Border Cooperation Programme Montenegro – Albania 2021-2027 The full guidelines for applicants are available for consultation at https://www.gov.me/mif and on the following internet sites: - https://webgate.ec.europa.eu/online-services/#/; - https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/opportunities/calls-forproposals?status=31094501,31094502&frameworkProgramme=111111&order=DESC&pageNumber=1&pageSize=50&sortBy=star tDate and - https://www.gov.me/mep; - https://www.eu.me, - https://www.cbc-mne-alb.org
The deadline for submission of proposals is October 31st October 2025, 14:30h, local time. The date, time and location of information sessions on this call for proposals will be published subsequently.
Crna Gora Glavni grad- Podgorica Komisija za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku starim zanatima
Broj: 01-018/25-5936 Podgorica, 16.09.2025. godine
Na osnovu člana 3 i člana 5 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku preduzetništvu („Službeni list Crne Gore – opštinski propisi“, broj: 14/21, 19/24), Komisija za raspodjelu sredstava za podršku starim zanatima, obrazovana Rješenjem broj: 01-018/25-5705 od 04. septembra 2025. godine, raspisuje:
KONKURS za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku starim zanatima
I-Pozivaju se zanatlije koje se bave starim zanatima sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Glavnog grada da dostave svoje prijave na ovaj konkurs. Konkurs se odnosi na pružanje podrške starim zanatima za fizička i pravna lica. Izrazi koji se koriste u ovom Konkursu za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
II- Ovim Konkursom podržavaju se biznis ideje za: 1.doprinos afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala i tradicije Glavnog grada, 2.podizanja nivoa urbane kulture i očuvanja kulturne baštine, 3.stručno osposobljavanje lica i zapošljavanje novih lica.
III- Ovim Konkursom Glavni grad stavlja na raspolaganje 50.000,00€. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za biznis planove, ne može isnositi vše od 50% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Glavnog grada za konkurs koji se raspisuje.
IV- U zapečaćenoj koverti, zanatlije koji žele da započnu sopstveni biznis (fizička lica), prilažu: 1.prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava (Obrazac 1); 2.izrađen biznis plan (Obrazac 2) – dvije štampane i jednu elektronsku verziju biznis plana na USB; 3.ovjerenu kopiju lične karte; 4.pismo namjere i/ili original ili ovjerena kopija pisma preporuke i 5.ovjerenu izjavu (Obrazac 3).
6.profakture.
U zapečaćenoj koverti, zanatlije koje planiraju razvoj poslovanja prilažu:
1.Prijavu (obrazac 1); 2.Izrađen biznis plan (obrazac 2) – štampana i elektronska verzija biznis plana na USB; 3.Ovjerenu kopiju lične karte; 4.Original ili ovjerenu kopiju Rješenja o registraciji o upisu krajnjeg korisnika u CRPS; 5.Potvrdu Uprave prihoda i carina o urednom izmirivanju poreza i doprinosa ne stariju od 30 dana; 6.Potvrdu organa lokalne uprave u čijoj nadležnosti su poslovi utvrđivanja, naplate i kontrole poreza da podnosilac prijave nema neizmirenih poreskih obaveza u prethodnoj godini, koja nije starija od 30 dana;
7.Ovjerenu izjavu da učesnik je/nije koristio sredstva po osnovu odluka Komisija Glavnog grada. Ako je učesnik koristio sredstva iz Budžeta Glavnog grada neophodno je da uz izjavu dostavi i izvještaj o realizaciji sredstava (obrazac 3); 8.Profakture.
Prijava na Konkurs podnosi se sa dokumentacijom u izvorniku ili se uz prijavu podnose ovjerene fotokopije. Komisija po službenoj dužnosti pribavlja: a)Potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; b)Podatke iz evidencije Sekretarijata za preduzetništvo i investicije o aktivnosti/neaktivnosti zanatlije.
V- Ovim Konkursom neće se razmatrati: a)Neblagovremene prijave; b)Nedostatak formalnih uslova za kandidovanje biznis plana (nepotpuna ili netačna dokumentacija); c)Neadekvatan biznis plan (ne korespondira sa predloženim sadržajem u skladu sa čl. 14 Odluke).
VI- Komisija donosi rang listu, rukovodeći se ocjenom prijava, na osnovu sljedećih kriterijuma: 1.fizičko/pravno lice čiji biznis plan uključuje zapošljavanje lica sa teritorije Glavnog grada u toku godine za koju je raspisan konkurs – od 0 do 25 bodova; 2.biznis plan nudi sve podatke koji su neophodni za početak, vođenje biznisa i njegovo uspješno poslovanje u budućnosti od 0 do 15 bodova; 3.biznis plan nudi predloge za finansiranja poslovne ideje iz sopstvenih i/ili drugih izvora finansiranja od 0 do 10 bodova; 4.inovativni aspekt biznis plana – 20 bodova; 5.doprinos prijavljenog biznis plana u ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti - od 0 do 30 bodova.
VII-Lica koja dobiju sredstva dužna su da: 1.Potpišu Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještavanje i nadzor nad realizacijom biznis plana; 2.Svoju biznis ideju sprovode minimum godinu dana od dana dobijanja sredstava. Ukoliko ne ispune ugovorene obaveze dužna su da vrate dodijeljena sredstva po ovom konkursu. VIII-Ova vrsta finansijske podrške spada u državnu pomoć (de minimis).
IX-Prijava na Konkurs predaje se u zatvorenoj koverti na adresu: Glavni grad, Trg nezavisnosti 20, 81000 Podgorica, sa naznakom: Konkurs za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku starim zanatima – NE OTVARATI PRIJE ZVANIČNOG OTVARANJA, zaključno sa 06.10.2025. godine.
X- Prijave na Konkurs podnose se u roku od 20 dana od dana objavljivanja Konkursa u dnevnom štampanom mediju.
Dodatne informacije o Konkursu mogu se dobiti na telefon: 020/625-724 i/ili na e-mail: ana.mirotić@ podgorica.me .
XI-Glavni grad ne snosi troškove koji su nastali povodom prijava na ovaj konkurs, konkursni materijal se ne vraća i ostaje u arhivi Glavnog grada.
Predsjednik Komisije, Nađa Ljiljanić
Utorak, 16. septembar 2025. Oglasi
Na osnovu člana 15 stav 1 Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi („Sl. List CG“, br. 69/25), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavljuje Javni oglas za izdavanje dozvola za obavljanje privrednog ribolova.
Predmet ovog oglasa je izdavanje dozvola za privredni ribolov u ribolovnom moru Crne Gore uz upotrebu ribarskog plovila. Dozvola za privredni riblov može biti izdata privrednom društvu ili preduzetniku koji je registrovan za obavljanje privrednog ribolova u Centralnom registru privrednih subjekata (u daljem tekstu: CRPS), ako je vlasnik ili zakupac ribarskog plovila. Potrebna dokumnentacija: Uz zahtjev za izdavanje dozvole za privredni riblov dostavlja se sljedeća dokumentacija:
Popunjen obrazac zahtjeva za izdavanje dozvole za privredni ribolov, koji je dat u Prilogu 1 ovog oglasa; Dokaz o izvršenoj registraciji u CRPS za djelatnost privrednog ribolova;
Dokaz da je plovilo registrovano za obavljanje privrednog ribolova kod organa uprave nadležnog za poslove pomorskog saobraćaja; Dokaz da je ribarskom plovilu dodijeljen lokalni i međunarodni radio pozivni znak (IRCS; MMSI i IMO), u skladu sa zakonom kojim se uređuje sigurnost;
Dokaz da je izvršena uplata naknade za obavljanje privrednog ribolova.
Naknada za obavljanje privrednog ribolova plaća se za period važenja dozvole za privredni ribolov. Uplatu naknade vrši podnosilac zahtjeva na žiro račun Budžeta Crne Gore 832-1104-86. Javni oglas stupa na snagu danom objavljivanja na zvaničnoj internet stranici Ministarstva i štampanom mediju koji se distribuira na cijeloj teritoriji Crne Gore, a važi do 15. decembra 2030. godine u 15:00 časova.
Zahtjev za izdavanje dozvole za privredni ribolov, uz prateću dokumentaciju, dostavlja se lično na adresu Rimski trg br. 46, Ministarstvo poljoprivrede – Direktorat za ribarstvo sa naznakom
Zahtjev za izdavanje dozvole za privredni ribolov
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Cjenovnik
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
(1
do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Posljednji pozdrav voljenoj tetki
Teško je pronaći riječi kada moje srce boluje i jeca.
Bila si najbolja, jedinstvena, hrabra, plemenita i časna. Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od vremena i zaborava.
Vole te zauvijek ELENA i MAXIM
Dana 15. septembra 2025. poslije duge i teške bolesti u 58. godini preminula je naša draga
rođena NOVOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 16. septembra od 10 do 15 časova i 17. septembra od 10 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14 časova.
587
16. septembar 2025.
Posljednji pozdrav
Primili smo tužnu vijest koja nas je sve potresla. Ostali smo bez Mlađa, velikog druga i kolege, koji je za svog života i rada ostavio dubok trag u lovstvu, ovoj drevnoj oblasti. Neka počiva u miru, vječna mu slava i hvala.
585
OŽALOŠĆENI: suprug DRAGOLJUB, sin MILIVOJE, ćerka MILENA, braća DRAGAN, MILAN, MILOVAN, VASKO, unučad, đeveri, snahe i ostala mnogobrojna rodbina VUJISIĆ i NOVOVIĆ
595
S tugom i bolom opraštamo se od naše drage i voljene zaove i tetke
588
MILUŠE KOTLAJA
Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu i pažnju i tople zagrljaje.
Snaha DRAGINJA, bratanična JELENA i bratanići ŽARKO i STOJAN OGNJENOVIĆ
Posljednji pozdrav našoj tetki
MILEVI BEBI IVANOVIĆ
Kroz najljepša sjećanja i uspomene čuvaćemo te od zaborava. ANA, PEĐA i NINA
593
594
Posljednji pozdrav dragoj
MILEVI BEBI IVANOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. RADMILA VUKČEVIĆ sa porodicom
Utorak, 16. septembar 2025. Oglasi i obavještenja
Posljednji pozdrav dragom kolegi
Tvoja plemenita duša i jedinstvena narav ostaće zauvijek u našim srcima i sjećanju.
Počivaj u miru, dragi Čađo, i neka anđeli vječno bdiju nad tobom.
OGLASNO ODJELJENJE
„NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav dobrom komšiji
KOLEKTIV ZU DOM ZDRAVLJA GLAVNOG GRADA
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
S ljubavlju i poštovanjem opraštamo se od tebe. Počivaj u miru.
Sestra STANA, sestrić BRANKO, sestrične VERA, BRANKA i SVETLANA sa porodicama
589
RAFAILU – KEKU LUKŠIĆU
Sa poštovanjem ćemo pamtiti sve lijepe momente komšijskog suživota. BRANKO i SONJA MADŽAR
584
Posljednji pozdrav dragom kumu
ĐURU VUJOVIĆU
Počivaj u miru.
MIĆO PEJAKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE
Prošle su dvije godine otkako nas je napustio naš dragi
Fališ nam svakim danom. S tvojom ljubavlju i toplinom živimo dalje, noseći te u srcima. Ponosni smo što smo tvoji.
582
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija
od 1. jula do 30. septembra
Fiksne mjesečne rate od 20 eura I Obustava obračuna zatezne kamate I Izuzeće od prinudnih mjera naplate
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Staniša M. Ivanović
Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje
Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.