10. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21491 | Prvi broj
! RATU U UKRAJINI
ZADIVIO SVIJET MEDICINSKIM ČUDOM
je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
Milisav Miko Obradović, inženjer iz Crne Gore čija otkrića liječe
Sa jednim kolegom osnovao sam rmu 2009. godine –Bentley Inomed. Odlučili smo da napravimo stent obložen te onom, koji spašava život kad pukne krvni sud. Donijeli smo prototip jednom doktoru u Štutgartu. Pogledao je i rekao: „Fenomenalno!“ Poslije nekoliko dorada, taj stent je postao naš prvi globalni proizvod. Godine 2012. smo dobili dozvolu i otišli na kongres kardiologije u Parizu – za tri dana potpisali smo 45 ugovora! Prve godine prihod je bio 700.000 eura – prisjeća se Obradović
Uredniku kulture u Pobjedi pripalo drugo mjesto na konkursu „EU nagrada za istraživačko novinarstvo 2025“ za serijal tekstova o rekonstrukciji muzeja u Bijelom Polju, odnosno o rasipanju javnog novca
Nikitovićeva priča primjer predanog i nepokolebljivog istraživačkog
Advokat Borivoje Borović za Pobjedu tvrdi da su navodi istrage koju SDT vodi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih pokušaj diskvali kacije i udar na medije kroz mogući sudski postupak
Neko ko se bavi medijskom kampanjom ili pak okolnostima kako to treba da izgleda, ne može se sumnjičiti za krivično djelo, a kamoli za zločinačko udruživanje, gdje se, navodno, koriste mediji. Da takva praksa postoji u Srbiji, bio bi kompletan SNS u pritvoru i predsjednik države Srbije, što znači da su rastegljive teze po tom pitanju, dodao je advokat Borović STR. 8. i 9.
Zvanični Zagreb na listu zahtjeva prema Crnoj Gori dodao još jedan, sada insistira i na povratu nepokretnosti predstavnicima hrvatske manjine u Boki
NIKŠIĆ: Stočari, nezadovoljni podrškom države, organizovali protest upozorenja
U Poljoprivrednom klasteru smatraju da bi izdvajanje u iznosu od pet procenata državnog budžeta, umjesto sadašnjih 1,65 odsto (bez donacija), bilo minimum za opstanak poljoprivrede u Crnoj Gori STR. 10.
Prvi od najavljenih protesta najjače opozicione stranke za odbranu nezavisne, građanske, antifašističke i evropske Crne Gore održan u Pljevljima
Kada bi se slomila kičma Demokratskoj partiji socijalista, oni znaju da bi došlo do sloma građanskih i antifašističkih vrijednosti u Crnoj Gori. Zato smo se okupili ovdje kako bismo poslali poruku vladajućoj većini, Andriji Mandiću, Vladimiru Novoviću i dijelu međunarodne zajednice da to neće proći u Crnoj Gori, jer je DPS jači i od čelika, kazao je Živković
PLJEVLJA – Pod sloganom
„Bori se za Pljevlja, bori se za Crnu Goru“, sinoć je Pljevljima održan prvi u nizu protestnih okuplja-
nja, koje je Demokratska partija socijalista najavila u cilju odbrane crnogorske nezavisnosti, koncepta građanske i evropske države i
vrijednosti antifašizma. Protestno okupljanje kod Spomenika na Stražici počelo je u 18 sati uz intoniranje crnogorske himne.
Lider Demokratske partije socijalista Danije Živković je, tokom obraćanja okupljenim građanima, poručio kako decenijama traje pokušaj diskreditacije te stranke.
- Kad bih mogao da iskarikiram aktuelni društveni momenat, mogao bih da kažem da vam se večeras obraćam kao član organizovane kriminalne grupe sa kojom sam učestvovao navodno u rušenju ustavnog poretka. Ali, šalu na stranu, danas imamo poku-
PES: DPS ne brani nikakvu ideju, već tragove sopstvene prošlosti
Protest DPS-a jasan je pokazatelj koliko je ova partija udaljena od realnosti i koliko uporno nastoji da pažnju javnosti skrene sa ključnih društvenih procesa, posebno onih koji se tiču borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, saopštili su iz Pokreta Evropa sad, uoči početka skupa u Pljevljima.
- U trenutku kada Speci-
PODGORICA – Lider
građanskog pokreta Ura
Dritan Abazović predložen je juče, na sjednici Administrativnog odbora, za novog člana Odbora za bezbjednost i odbranu.
jalno državno tužilaštvo otvara spise koji otkrivaju mreže povezanih kriminalnih struktura, političkih naloga i manipulacija putem inkriminisanih nevladinih organizacija i medija, DPS pokušava da organizuje skup koji, makar simbolično, treba da prikrije političku i moralnu pustoš koju je ostavio za sobom – istakli
su iz pljevaljskog odbora PES-a.
Zaključili su i kako DPS ne brani nikakvu ideju, već isključivo tragove sopstvene prošlosti.
- Ostaje pitanje da li je DPS danas uopšte politička partija ili samo grupa za očuvanje ličnih privilegija iz vremena koje Crna Gora pokušava da ostavi iza sebe – zaključili su iz PES-a.
šaj potpune difamacije i diskreditacije ljudi koji se nalaze u vrhu DPS-a. Nije to prvi put - kazao je Živković, a prenosi Antena M. Živković je dodao i kako se pokušaj diskerditacije partije dešava godinama i decenijama unazad sa samo jednim ciljem.
- A to je da se slomi kičma Demokratske partije socijalista. A kad bi se slomila kičma DPS -a, oni znaju da bi došlo do sloma građanskih i antifašističkih vrijednosti u Crnoj Gori. Zato smo se okupili ovdje kako bismo poslali poruku vladajućoj većini, Andriji Mandiću, Vladimiru Novoviću i dijelu međunarodne zajednice da to neće proći u Crnoj Gori, jer je Demokratska partija socijalista jača i od čelika - kazao je Živković.
Istakao je i kako podla teza da je politika DPS-a antisrpska ne stoji, te poručio kako su svi dobrodošli u tu partiju.
- Oni koji tako kažu zalužuju potpuni prezir. Nikada se u Pljevljima od nas nije mogao čuti glas koji je dijelio javnost, koliko god nam neko dijelio etikete. Jasno je da smo živjeli za jedno, a to je građanska, antifašistička, evropska, sojska, dostojanstvna i uspravna Crna Gora i nema te sile koja će nam stati na put da se za takvu Crnu Goru i dalje borimo - kazao je Živković.
Ocijenio je i kako živimo povampirenje retrogradnih ideologija koje su pogrešne i sa kojima neki pokušavaju da obezbijede izborni rejting.
- Nemamo problem sa promjenom vlasti, ali imamo problem kada se ta vlast okomi na vječnost Crne Gore - zaključio je Živković. Đ. Ć.
PODGORICA – Diplomatska nota kojom Republika Hrvatska zahtijeva da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici u Boki ukazuje na dva slučaja restitucije, i to iz 1959. godine i iz perioda devedesetih, a Crna Gora ne raspolaže dokumentacijom koja bi potvrdila način na koji se to dogodilo.
To tvrdi istoričar Vukota Vukotić koji je, u razgovoru za Pobjedu, izrazio skepsu povodom ovih pitanja jer mu je iz prakse koja postoji u Državnom arhivu Crne Gore, kako kaže, prilično nevjerovatno da je oduzeta neka imovina bez validnog rješenja, a posebno bez nadoknade.
BEZ EVIDENCIJE
- Bilo kakvo oduzimanje moralo se evidentirati i objaviti u Službenom listu Socijalističke Republike Crne Gore tako da mora postojati neko rješenje. Kada govorimo o slučaju iz 1959. godine mora se prvenstveno utvrditi gdje su zahtjevi porodica iz Boke za povraćaj imovine. Veliko je pitanje i na osnovu čega je ona oduzeta, odnosno je li je riječ o eksproprijaciji, nacionalizaciji ili je u pitanju neki drugi pravni posao – kazao je Vukotić. Vukotić objašnjava da su u to vrijeme postojale „jake institucije, koje su posao radile po zakonu“, zbog čega ističe i kako „ne vjeruje da je postojala mogućnost da se imovina nekome oduzme bez naknade“. Kada je riječ o imovini koja se odnosi na period iz devedesetih godina, Vukotić naglašava „da je i u to vrijeme morala postojati odluka nekog organa“.
- Sve navode iz hrvatske diplomatske note neophodno je provjeriti kod nadležnih opština i sudova u Kotoru i Tivtu kako bi se utvrdilo kad je aplicirano za restituciju - naveo je Vukotić.
ARHIV
On ukazuje na činjenicu da u Kotoru postoji Istorijski arhiv u kome, kako kaže, mora postojati građa koja svjedoči o vlasništvu nad zemljom još iz vremena Austrougarske. - Ne postoji način da se ne može utvrditi stvarno vlasništvo. Jedino što možda može biti predmet sporenja jeste na osnovu kojeg akta je određena
Zvanični Zagreb na predstavnicima hrvatske
odluka o oduzimanju imovine donijeta – naveo je Vukotić. On je, takođe, kao bezuspješne ocijenio pojedine pokušaje kojima se socijalističke vlasti iz ranijeg perioda pokušaju okarakterisati kao samovoljne.
- Upravo je suprotno. Iskustvo sa nacionalizacijom pokazuje da su ljudi iz tog vremena posao radili po važećim zakonima - kazao je Vukotić, uz podsjećanje da je diplomatska nota Hrvatske, po pitanju restitucije zemljišta u Boki, novina, odnosno da to pitanje ranije nije previše tretirano u javnosti.
POZNATO
Sa druge strane, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković ističe da je povrat imovine pripadnicima hrvatske manjine zahtjev koji je crnogorskoj strani poznat već decenijama. On navodi da Vijeće kojim predsjedava još od osnivanja 2007. godine „inicira i pod-
Vukotić: Još jedna stavka u neriješenim pitanjima sa Hrvatskom
Komentarišući tu odluku, poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković, koji inače predsjedava Odborom za bezbjednost i odbranu, ocijenio je kako to predstavlja najjači transfer otkad je francuski
vođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije iz reda nevladinih organizacija, među kojima su Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju i Nemanja Stankov iz Centra za monitoring i istraživanje. Đ. Ć. Lider Građanskog pokreta Ura predložen za novog člana Odbora za bezbjednost i odbranu
fudbaler Kilijan Embape prešao u Real iz Madrida. - Najjači transfer otkad je Mbape prešao u Real. Mogao sam reći otkad je Maradona iz Barse prešao u Napoli, ali to bi se shvatilo kao provokacijanapisao je Laković u objavi na platformi Iks.
Predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan je, na prijedlog predsjednika Skupštine Andrije Mandića, imenovana za njegovu savjetnicu. Administrativni odbor je, takođe, utvrdio listu kandidata za člana Komisije za spro-
Istoričar Vukota Vukotić napominje da javnost ne zna je li pitanje oduzete imovine hrvatske zajednice u Boki potezano u pregovorima koji su vođeni u ranijem periodu, ali naglašava kako je sada „definitivno dodata još jedna stavka u neriješenim pitanjima sa Hrvatskom“. - Najtragičnije je to što će i ovaj problem uticati na naš evropski put. I ova diplomatska nota pokazuje koliko su narušeni odnosi sa našim zapadnim susjedom i koliko je ova vlast uspjela dodatno da ih zategne. Umjesto da se pitanja rješavaju, mi samo dodajemo nova - ocijenio je Vukotić, ukazujući i da je potenciranje navoda o diskriminaciji hrvatske manjine u našoj državi potaknuto ponašanjem aktuelne vlasti.
na listu zahtjeva prema Crnoj Gori dodao još jedan, sada insistira i na povratu nepokretnosti hrvatske manjine u Boki
stiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori“.
- Opšte je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore, od Kina „Boka“ (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke škole „Vida Matjan“ (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla). Uz to, ogromna imovina pojedinaca nakon Drugog svjetskog rata je nasilno oduzeta i nije plaćena. Slično se dešavalo i u 90-im godinama prošlog vijeka, kada je veliki dio imovine Hrvata preknjižen na druge osobe –objasnio je Deković u izjavi za Pobjedu.
Poređenja radi, naveo je situaciju u Hrvatskoj, kroz njen odnos prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
- Kada idem u Zagreb, često budem i na Cvjetnom trgu. Tamo se, kod spomenika Petru Preradoviću nalazi
i pravoslavna crkva. Cijeli taj kvart vraćen je u vlasništvo SPC, dakle sve
Kraljevine Jugoslavije
VLASNIŠTVO
Istoričar Vukota Vukotić objašnjava da su u vrijeme nacionalizacije postojale „jake institucije, koje su posao radile po zakonu“, zbog čega ističe i kako „ne vjeruje da je postojala mogućnost da se imovina nekome oduzme bez naknade“, dok predsjednik Hrvatskog vijeća Zvonimir Deković napominje kako organizacija kojom predsjedava još od osnivanja 2007. godine „inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori“
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković smatra da zahtjev Hrvatske da se dugogodišnji imovinski sporovi, koje država ignoriše, okončaju u skladu sa presudama i stanjem na terenu nije sa namjerom da se Crna Gora udalji od EU. - Mislim da je cijeloj crnogorskoj javnosti poznata činjenica da su Hrvati, osnivajući Hrvatsku građansku
u svim demokratskim zemljama“.
vrijednost
se integriše u EU – podsjetio
inicijativu 2002. godine još dok se ova država zvala Savezna Republika Jugoslavija, tražili da zemlja postane samostalna i suverena država, da uđe u NATO i da se integriše u EU – podsjetio je on.
bili inicirani kroz zahtjeve
Kako je naveo, svi već pomenuti slučajevi već su bili inicirani kroz zahtjeve i programske ciljeve HGI „znajući da su Hrvati u Crnoj Gori, kao njeni građani, u
velikom broju oštećeni“. - I, naravno, nadali smo se da će ta želja za evropskim normama u državi sama doći, a ne da će za to biti potreban bilo kakav pritisak. Mislili smo da je to stvar Crne Gore. Jer mi svi ovdje moramo pokazati da poštujemo zakone. Nas niko drugi ne može natjerati da uđemo u EU, niti da nas tamo primi ako mi sami ne želimo da ispunimo evropske standarde – zaključio je Deković.
Gori, kao njeni građani, u
Ipak, po njegovim riječima, ostalo je još puno imovine koju bi tek trebalo vratiti stvarnim vlasnicima.
Zvonimir Deković
Kotoru iz 2013. godine, koje je potvrdio Viši sud u Podgorici 2014. godine, pravosnažno je presuđeno u njihovu korist, ali vlasnici do danas nijesu uspjeli da upišu svoje pravo svojine pred nadležnim organom Crne Gore, danas Upravom za nekretnine.
Iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske koje je uputilo novu diplomatsku notu, napominju kako je u Poglavlju 23 - Pravosuđe i osnovna prava, pitanje restitucije jedno od mjerila za njegovo zatvaranje.
- Osobno mogu svjedočiti da je 1989. godine, godinu i po prije agresije na Republiku Hrvatsku, Župna kuća odnosno kuća časnih sestara u Donjoj Lastvi prepisana i uknjižena na Opštinu Tivat, i to dok su još časne sestre tamo živjele. Nakon deset godina, taj objekat je vraćen uz određene napore, plaćanja i druge takse no obaviti kako bi se sve vratilo na pravog vlasnika – dodao je naš sago-
kosnovena vornik. Vukota
- Ovo je sad više niz intervencija prema javnosti i u Crnoj Gori i Hrvatskoj, što je poteklo od pojedinaca. Konkretan primjer je porodica Tripković, kojoj je 1990. godine u mjestu Kavač, na granici tivatske i kotorske opštine, oduzeta ogromna količina zemljišta i preknjižena na grad i državu. Presude su donesene još 2014. godine, ali se od tada ništa nije desilo – ukazao je Deković. On podsjeća i na univerzalnu poruku koja kaže da je „pravda koja kasno dođe, često gora od nepravde“.
- Jednostavno, svi smo angažovani na istom zadatku da ono što je dokazano i što su sudovi ove države presudili u korist vlasnika, treba da se vrati. Mislim da o tome, zapravo, ne treba ni raspravljati – rekao je Deković. I pored dodatnog pritiska koji su i nacionalna zajednica Hr-
vata u Crnoj Gori i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova te susjedne zemlje vršili na Crnu Goru, naš sagovornik kaže kako niko ne može garantovati kakav će efekat biti. - Mi od 2007. godine to iniciramo. Sudovi Crne Gore donose odluke onako kako jedino mogu. A dokazi pokazuju da je to imovina pripadnika hrvatske nacionalnosti, građana Crne Gore koji su i na ovo čekali veoma dugo. Zato nijesam baš siguran da će ova mjera uroditi plodom. Ali sam više nego siguran da će u vremenima koja dolaze to morati da se riješiti u korist vlasnika kojima je nepravedno i protivzakonito oduzeta ta imovina – s optimizmom konstatuje Deković. Hrvatska posljednjom diplomatskom notom od zvanične Podgorice zahtijeva rješavanje pitanja povrata imovine hrvatskoj zajednici u našoj zemlji i upozorava da je to važno za Crnu Goru, ukoliko želi da napreduje u procesu pristupanja EU.
Prema informacijama Večernjeg lista, riječ je o 51 porodici iz Tivta koje do danas nijesu dobile nikakvu naknadu za imovinu koju su posjedovale vjekovima, a koja im je oduzeta.
- Na području Dobrote, hrvatskim porodicama imovina je oduzeta devedesetih godina prošlog vijeka. Hrvatska nota upozorava da su pripadnici autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, uprkos sudskim odlukama, i dalje suočeni s diskriminacijom kada je riječ o povratu njihove imovine, dok se istovremeno imovina pripadnika drugih naroda vraća – navodi se u tekstu zagrebačkih dnevnih novina. Preciznije, vlasnici imovine oduzete 1959. godine (kroz drugi talas procesa nacionalizacije sprovedene u tadašnjoj Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji) pokrenuli su svojevremeno sudski spor za povraćaj nekretnina. Presudama Osnovnog suda u
- Ministarstvo stoga i ovim putem skreće pažnju na probleme na koje ukazuju pripadnici hrvatske manjine u Crnoj Gori, te izražava očekivanje da će sva pitanja vlasničkih prava biti riješena na nedskriminatoran način i bez daljeg odlaganja – ističe se u dokumentu resora na čijem je čelu Gordan Grlić Radman. Na sličan način problematizuju i slučajeve iz devedesetih godina prošlog vijeka, kada su se nepokretnosti u Dobroti, Kavaču i Škaljarima „katastarski upisivale na osobe koje ne poznaju, niti imaju ikakvu vezu sa porodicama, a sudskim procesima za povraćaj imovine nije postignut nikakav rezultat“. Zbog toga Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske očekuje „hitno postupanje u ovim i drugim predmetima povraćaja imovine, te da postupci nadležnih organa Crne Gore budu nediskriminatorski u odnosu na hrvatsku manjinu, sprovedeni u skladu sa evropskim standardima i završeni u razumnom roku“. Irena MILOVIĆ /Kristina JERKOV
Predsjednik države se obratio povodom ponovnog glasanja o zakonskom rješenju koje je vratio parlamentu na ponovno odlučivanje
Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda koja imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez, saopštio je predsjednik države Jakov Milatović
PODGORICA - Crnogorski predsjednik Jakov Milatović pozvao je poslanike da ne glasaju za izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti, jer bi u suprotnom to bio glas protiv Ustava i za diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača. Ovaj zakon predsjednik Milatović je vratio Skupštini jer smatra da se njime krši Ustav Crne Gore.
- Ukoliko glasate za, zakon daje opštinama slobodu da odlučuju da li će i u kojem procentu umanjiti stopu poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače. Posljedica bi bila da poljoprivrednici iz jedne opštine mogu ostvariti umanjenje od 90 odsto, dok bi iz druge opštine mogli imati umanjenje od svega 20 odsto ili ga uopšte ne bi imali - naveo je Milatović u pismu upućenom poslanicima. Takvo zakonsko rješenje dovodi do, kako je ocijenio, nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obvezni-
PODGORICA - Vlada je donijela izmjenu Odluke o otpremnini zaposlenih u javnom sektoru, kojom je predviđeno da se zaposlenom prilikom odlaska u penziju isplaćuje otpremnina u visini od tri minimalne zarade.
Iz Vlade su u saopštenju naveli da je ta izmjena donijeta na prijedlog Ministarstva finansija, a nakon obavljenih pregovora sa predstavnicima reprezentativnih sindikata. - Izmjenom je propisano da se zaposlenom prilikom odlaska u penziju isplaćuje ot-
ka na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore.
- Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda koja imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez - rekao je Milatović. On je kazao da, ukoliko poslanici glasaju za ovaj zakon, poljoprivredni proizvođači bi bili stavljeni u neravnopravan položaj, jer će proizvodi sigurno biti skuplji zbog većih poreza samo na osnovu toga u kojoj opštini im je zemljište. - Ukoliko glasate za ovaj zakon, prenosite nadležnosti na opštine čime ćete prekršiti član 142 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je jasno propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi na
jedinice lokalne samouprave. Ova ustavna odredba već je bila predmet tumačenja Ustavnog suda Crne Gore. Drugim riječima: porez nije lokalna stvar. Ne možemo imati jednu državu, a 25 poreskih pravilasaopštio je Milatović.
P rema njegovim riječima, novi član 28b Zakona nije u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji, naročito sa članom 113, kojim je jasno propisano da se poreska pitanja rješavaju prema propisima važećim u trenutku nastanka poreske obaveze. Retroaktivna primjena novog rješenja izazvaće pravnu nesigurnost i štetne posljedice po ostvarivanje javnog interesa.
- Ukoliko glasate za ovaj zakon, dajete mogućnost da se retroaktivno poveća porez za poljoprivrednike - dodao je Milatović. Ministarstvo finansija je u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore. Ovo je, kako je kazao, ozbiljno upozorenje da je zakon ne samo pravno, već i ekonomski i institucionalno neodrživ.
On smatra da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
- Uvažavajući vaše ustavno pravo da glasate po sopstvenom uvjerenju, pozivam vas da razmotrite razloge koji jasno ukazuju da bi glasanje za ovaj zakon bilo u suprotnosti sa Ustavom, zakonima Crne Gore i javnim interesom, te da bi proizvelo negativne pravne, ekonomske i institucionalne posljedice - zaključio je Milatović. S. P.
Odluka Vlade nakon pregovora sa predstavnicima reprezentativnih sindikata
Otpremnina za zaposlene u javnom sektoru tri minimalne zarade
premnina u visini od tri minimalne zarade propisane za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja - kaže se u saopštenju. Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila i informaciju o ne-
utrošenim sredstvima u Kapitalnom budžetu Uprave za saobraćaj za ovu godinu, sa prijedlogom za preusmjeravanje na druge kapitalne projekte. Dodaje se da je neutrošeno ostalo 7,36 miliona eura. r. e.
Ministarstvo finansija: Državne obveznice dostupne
Upis državnih obveznica počinje 3. novembra i traje do 18. novembra, a građani ih mogu kupiti u jednoj od šest partnerskih banaka – Crnogorskoj komercijalnoj banci, Erste banci, Hipotekarnoj banci, Prvoj banci Crne Gore, Universal Capital banci i NLB banci
PODGORICA - Crna Gora ulazi u novo poglavlje finansijskog razvoja – po prvi put biće emitovane državne obveznice namijenjene građanima, u ukupnom iznosu od 50 miliona eura. Ovim savremenim instrumentom ulaganja, koji je standard u evropskim ekonomijama, država želi da poveže stabilnost javnih finansija sa povjerenjem građana i da im omogući da na siguran način ulažu u sopstvenu budućnost.
Kako je saopštio ministar finansija Novica Vuković , emisija državnih obveznica predstavlja istorijski iskorak u razvoju domaćeg finansijskog tržišta – priliku da građani, uz garantovanu sigurnost i atraktivan prinos, direktno učestvuju u razvoju zemlje.
ŠeSt PartnerSkih banaka
Upis državnih obveznica počinje 3. novembra i traje do 18. novembra, a građani ih mogu kupiti u jednoj od šest partnerskih banaka – Crnogorskoj komercijalnoj banci, Erste banci, Hipotekarnoj banci, Prvoj banci Crne Gore, Universal Capital banci i NLB banci. Obveznice se emituju sa rokom dospijeća od dvije godine i fiksnom kamatnom sto -
pom od 3,75 odsto godišnje, što kako ističe Vuković, predstavlja konkurentan vid štednje i ulaganja, uz garanciju države. - Ova emisija nije samo finansijski instrument. Ovo je poziv građanima da budu partneri države u razvoju, stabilnosti i napretku. Ulaganjem u državne obveznice, ulažete tamo gdje je najsigurnije - u svojoj državi - poručio je ministar finansija Novica Vuković. Proces kupovine obveznica je, pojašnjavaju, maksimalno pojednostavljen – građani mogu izvršiti upis u jednu od šest partnerskih banaka (Crnogorska komercijalna banka, Erste banka, Hipotekarna banka, Prva banka Crne Gore, Universal Capital banka i NLB banka) i uložiti sredstva.
- Upis je potpuno besplatan za fizička lica, jer troškove snosi Ministarstvo finansija. Minimalni iznos ulaganja je 500 eura, a pravo na kupovinu imaju svi punoljetni državljani Cr-
ne Gore, kao i strani rezidentiprecizirao je Vuković. Istakao je da ova emisija predstavlja snažan društveni efekat, doprinos razvoju kulture štednje, finansijske pismenosti i povjerenja građana u domaće finansijsko tržište. - Državne obveznice nijesu samo savremeni instrument štednje, one su simbol povjerenja partnerstva građana i države - naveo je Vuković. Građani se mogu dodatno informisati putem e-mail adrese: obveznice.info@mif.gov. me, kao i putem zvaničnih internet stranica i društvenih mreža Ministarstva finansija. Vuković je naveo da je ovo važan trenutak za našu ekonomiju.
- Ali i za sve vas koji razmišljate o tome da sigurno i odgovorno štedite. Prvi put, svaki građanin i građanka Crne Gore, ima priliku da direktno uloži u svoju državu, u njenu stabilnost, budućnost i finansijsku
Na 10.000 dobija se 750 eura za dvije godine
Prema navedenim primjerima, ministar Vuković je precizirao da na uloženih 10.000 eura dvogodišnji prinos je 750 eura, a za uloženih 50.000 građanin za obje godine dobija 3.750 eura. Maksimalni iznos ulaganja u obveznice neće biti ograničen.
3. novembra
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je ovaj godišnji prinos veći nego što banke sada nude kroz kamate na oročenu štednju, te da je riječ o prilici da građani svoj kapital ulože na isplativiji i sigurniji način. Prema njegovim riječima, ovakav model omogućava građanima da direktno učestvuju u finansiranju države i da od toga ostvare konkretnu dobit, dok se s druge strane država zadužuje pod znatno povoljnijim uslovima nego na međunarodnom tržištu.
sigurnost. U vremenima kada su nestabilna globalna tržišta, tradicionalni načini štednje često donose simbolične prinose. Kada ulažete u obveznice, ulažete u ono što je vaše, u državi koja vam garantuje povrat sredstava i isplatu kamate - naveo je Vuković.
Državne obveznice su, širom svijeta, dodaje on, prepoznate kao najsigurniji oblik ulaganja, upravo jer iza njih stoji najjači garant – država.
- Ovo nije samo finansijski instrument. Ovo je poziv za partnerstvo između države i građana. Mogućnost da zajedno, u Crnoj Gori, izgradimo novu kulturu štednje i ulaganja, onu koja podrazumijeva odgovornost prema ličnim finansijama, ali i prema budućnosti naše zemlje - istakao je Vuković.
emiSija otvorena i inkluzivna
On je istakao da je emisija otvorena i inkluzivna, jer vjeruje da svi treba da imaju priliku da budu dio finansijskog razvoja naše države.
Održana sjednica Savjeta za privatizaciju povodom inicijative MK grupe
PODGORICA - Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte tražio je od stručnog konsultanta, komapanije Horwath & Horwath consulting Zagreb, analizu dva predložena modela privatizacije i restrukturiranja Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera.
Kompanija MK grupa dostavila je Savjetu za privatizaciju inicijativu za usvajanje plana privatizacije i restrukturiranja HG Budvanska rivijera, sa kojom se on upoznao na sjednici tog tijela.
Stručna analiza
Savjet je odlučio da, prije donošenja bilo kakve odluke, inicijativu dostavi stručnom konsultantu, Horwath & Horwath consultingu, sa kojim ima ugovor o savjetovanju. Na taj način bi trebalo da se obezbijedi stručna analiza predložene inicijative.
- Savjetnik je dužan da u roku od 30 dana dostavi pravnu, ekonomsko-finansijsku analizu dostavljenog projekta, koja će, između ostalog, sadržati detaljnu razradu dva modela - restrukturiranja i zajedničkog ulaganja Vlade i investitora, kao i analizu važećih pravnih propisa na osnovu kojih bi Savjet, u skladu sa nadležnostima, sproveo postupak - zaključuje se u saopštenju.
Savjetnik, hrvatski Horwath & Horwath consulting, dužan je da u roku od 30 dana dostavi pravnu, ekonomskofinansijsku analizu dostavljenog projekta, koja će, između ostalog, sadržati detaljnu razradu dva modelarestrukturiranja i zajedničkog ulaganja Vlade i investitora MK grupe, kao i analizu važećih pravnih propisa na osnovu kojih bi Savjet, u skladu sa nadležnostima, sproveo postupak
otvorio nova radna mjesta, podstakao lokalnu privredu i mala preduzeća i ojačao međunarodnu prepoznatljivost Budve i Crne Gore kao destinacije visokog kvaliteta - rekao je ranije Jovanović.
odgovorno inve Stiranje
- Državne obveznice nijesu samo još jedan finansijski instrument, one su prilika za partnerstvo i poruke da vjerujete u Crnu Goru.
Domaće obveznice su siguran i dobar izbor i prilika za racionalno upravljanje ličnim sredstvima, uz garanciju države, zato budite dio nove finansijske priče Crne Gore - zaključio je Vuković.
n. kovačeviĆ
- Zemlje regiona su imale slične emisije i interesovanje je bilo izvanredno, građani su prepoznali priliku da na jednostavan način ulažu u sigurnost i istovremeno doprinose razvoju svoje zemlje, pa je ulaganje u državne obveznice postalo dio kulture štednje. Državne obveznice nijesu samo način da štedite. Jedna je prilika da učestvujete u razvoju zemlje, da budete partner državi u očuvanju stabilnosti budžeta i jačanju domaće ekonomije - istakao je Vuković. Pozvao je građane da se informišu o mogućnostima da po prvi put na ovaj način ulažu, da odluče odgovorno i sigurno investiraju.
Kompanija MK grupa je krajem septembra uputila zvaničnu inicijativu nadležnim državnim institucijama, odnosno Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte, kojom je predstavila viziju razvoja Hotelske grupe Budvanska rivijera, dok je pismo o namjerama uručeno Nikoli Jovanoviću, predsjedniku opštine Budva. Kako su naveli, uvažavajući strateški značaj turizma za Crnu Goru i neophodnost modernizacije ključnih turističkih kapaciteta HG Budvanska rivijera, MK grupa predlaže dalji razvoj turističkog naselja, sa brojnim javnim, ekološkim, rekreativnim, ugostiteljskim, komercijalnim, kulturnim i drugim sadržajima na lokalitetu sadašnjeg turističko-hotelskog kompleksa „Slovenska plaža“ i hotela „Aleksandar“, a koji se nalaze u vlasništvu HG Budvanske rivijere.
Iz MK grupe su kazali da je za realizaciju projekta neophodno adekvatno restrukturiranje HG Budvanska rivijera, na osnovu važećih zakona Crne Gore, o čemu će odluku donijeti nadležni državni organi. - MK grupa pokazala je spremnost za različite modele re-
strukturiranja uz puno uvažavanje interesa akcionara, zaposlenih, kao i svih drugih zainteresovanih strana, a posebno lokalne zajednice. Primat nove vizije su održivi parametri koji su u pogledu izgrađenosti znatno niži od važećih parametara definisanih na osnovu postojećih urbanističkih planova. Razvoj visokokvalitetnog turizma u Budvi je imperativ i podrazumijeva dovođenje više svjetskih 5 star hotela, kao i kongresnog centra koji će omogućiti da Budva bude aktivna tokom cijele godine, a ne samo u ljetnjim mjesecima. Procijenjena vrijednost ovakvog idejnog rješenja iznosi 700 miliona eura – naveli su ranije iz kompanije.
zelene površine
Povodom inicijative razvoja kompleksa koji su dio HG Budvanska rivijera, prvi čovjek Budve Nikola Jovanović kazao je da kao najznačajnije vrijednosti projekta prepoznaje zelene površine koje je, kako kaže, vizija MK Group u potpunosti sačuvala na više od 100.000 metara kvadratnih.
- Drugi benefit na kome bih i lično insistirao je rasterećenje saobraćaja izgradnjom do datnog podzemnog parking prostora sa kojim Budva ima dugogodišnji problem. Jasno je da bi ovakav projekat unaprijedio turističku ponudu i prateću infrastrukturu,
Iz MK grupe su ranije dodali da su radi razvoja koncepta ovog plana i idejnog rješenja angažovali britansku arhitektonsku kuću Make, koja razvojne timove ima u Londonu, Hong Kongu i Šangaju. Pored Make-a, dio tima čine i jedan od najboljih svjetskih biroa za uređenje slobodnih površina i masterplanning
Aspect Studios iz Londona i tim za održivi razvoj iz studija MSTEP, takođe iz Londona. - Prava je rijetkost da potencijalni investitor sa tolikom p ažnjom sagledava sve postojeće resurse, a posebno postojeće zelene površine uzimajući u obzir sve načine da ih sačuva i integriše u novo rješenje, kao što je u ovom projektu uradila MK grupa. Prioritet je bio da svi građani Budve imaju otvoren pogled na more i pejzaž, čime se kompanija vodila prilikom postavljanja svih objekata. Ovakvim humanim pristupom je omogućena urbana sanacija ne samo Slovenske plaže, već i cijele opštine. Najbolje savremene primjere svjetske prakse pretočili smo u viziju nove Budve - poručila je ranije arhitektica i direktorka firme Make iz Londona Katy Ghahremani.
Iz kompanije MK Group saopštili su da će o svim daljim koracima blagovremeno obavještavati javnost, kao što je, kako kažu, to uvijek i do sada činila kada je riječ o projektima koje realizuje u zemljama u kojima posluje. MK Group je više od deset godina prisutna na tržištu Crne Gore i vlasnik je 33,58 odsto akcija HG Budvanska rivijera.
Kompanija koja posluje više od četiri decenije lider je u oblastima turizma, nekretnina, agrara i obnovljivih izvora energije. Prepoznata po odgovornom investiranju i održivom pristupu, MK Group projektima donosi dugoročnu vrijednost lokalnim zajednicama i državama u kojima posluje. Zapošljava više od 4.000 ljudi i sa projektima je prisutna širom Adria regiona.
Kada je u pitanju kompanija Make, riječ je o međunarodnoj arhitektonskoj firmi koja posluje duže od 20 godina i posjeduje najbolje stručne timove.
Kroz više od 100 svjetski realizovanih projekata oblikuje prostore koji inspirišu ljude i unapređuju zajednice, a izdvaja se inovativnim i održivim pristupom dizajnu, sa ciljem da do 2030. godine svi projekti koje realizuju dostignu neto nultu emisiju ugljenika. S. p.
Uredniku kulture u Pobjedi pripalo drugo mjesto na konkursu „EU nagrada za istraživačko novinarstvo 2025“ za serijal tekstova o rekonstrukciji muzeja u Bijelom Polju, odnosno o rasipanju javnog novca
PODGORICA – Jovan Nikitović, urednik rubrike Kultura u Pobjedi, dobitnik je druge nagrade na konkursu „EU nagrada za istraživačko novinarstvo 2025“ za tekst „Za kulturna dobra u kontejneru niko ne pita već četiri godine“, o rekonstrukciji muzeja u Bijelom Polju, odnosno rasipanju javnog novca..
- Kontinuirano istraživanje i predanost autora temama koje su često zanemarene, nedovoljno atraktivne, a opet vrlo važne i neophodne, donijelo je ovom istraživanju drugu nagradu. Ova priča je primjer predanog i nepokolebljivog istraživačkog rada, edukativnog i informativnog, ispričana na način da je mogu razumjeti svi – piše u obrazloženju Nikitovićeve nagrade, koje potpisuje članica žirija Leila Bičakčić
Prvu nagradu su osvojili novinari Televizije Vijesti Tatjana Ašanin i Nikola Milosavić Aleksić za dokumentarni film „Meta: Crna Gora – država rođaka“, koji je izazvao veliku pažnju javnosti i govori o nepotizmu prilikom zapošljavanja.
Ivan Ivanović, novinar BIRN Crna Gora, sa Nikitovićem je podijelio drugu nagradu. Ivanović je nagrađen je za tekst „Veliki brat: Crnogorski MUP nabavio izraelski softver za prepoznavanje lica“, nakon čije objave je nadležna agencija AZLP zabranila upotrebu tog softvera. Treće mjesto je pripalo Dejanu Milovcu i Lazaru Grdini-
Očekujemo od svih nadležnih institucija da u potpunosti poštuju slobodu medija, u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima. Nijedan oblik političkog miješanja – uključujući javne napade, neosnovane optužbe ili pritiske na novinare i civilno društvo – nema mjesta u demokratskom okruženju. Snaga novinarstva leži u kredibilitetu, a kredibilitet zavisi od profesionalizma - kazao je Rikardo Seri
ću za priču o imovini bivšeg operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Duška Golubovića, za tekst „Golubović i njegova porodica potrošili preko milion eura za nekretnine i luksuzna vozila“. U 34 prijave koje su pristigle, obrađivale su se teme zloupotrebe javnih resursa, korupcije, ekologije, zdravstva, obrazovanja, ljudskih prava... Nikitović je na uručenju istakao da je nagrada Evropske unije za istraživačko novinarstvo velika čast, ali i odgovornost.
– Posebno kada dolazi za temu koja na prvi pogled nije bila „atraktivna“, ali jeste suštinska - rekao je on. Pojasnio je da je serijal o neuspješnoj rekonstrukciji muzeja u Bijelom Polju istraživanje o kulturnoj baštini, ali još više – o institucionalnoj nebrizi, javnom novcu koji se troši i rasipa bez odgovornosti i vrijednostima koje polako trunu,
dodjeljujemo ovu nagradu“. - Vidimo povlačenje medija sa ovih prostora, a 350 naših kolega je ubijeno u Gazi i niko ne preduzima ništa povodom toga – rekao je on. Ivan Ivanović je na dodjeli kazao da je istraživanje rezultat višemjesečnog rada koje je obuhvatilo analizu i obradu dokumenata pribavljenih uglavnom preko zahtjeva za slobodan pristup informacijama čime se još jednom potvrđuje koliko je taj alat značajan za rad istraživačkih novinara. Nakon ovog teksta, reagovala je Agencija za zaštitu ličnih podataka i Ministarstvu unutrašniih poslova zabranila korišćenje sistema. Milovac je, prilikom uručenja, kazao da je to još jedna nagrada koja potvrđuje da je srž MANS-a borba protiv korupcije na visokom nivou.
- Uživali smo istražujući ovu priču, obilazili smo cijelu Crnu Goru jer je sagovornik imao imovinu od Žabljaka do Budve – rekao je on.
U žiriju koji je odlučivao o nagradama, bile su Lamija Alečković iz Hrvatske, Leila Bičakčić iz Bosne i Hercegovine i Marijana Camović-Veličković iz Crne Gore. Thomson medija već tri godine vodi proces dodjele nagrada širom Zapadnog Balkana i Turske, a ove godine je u Crnoj Gori najveći broj prijavljenih u odnosu na cijeli region. Na konkurs su stigle 34 prijave iz Crne Gore, a u uži izbor je ušlo 14 novinarskih priča. Predstavnica Thomson Media Sanja Lazić je kazala da je ovogodišnje izdanje oborilo rekorde po broju prijava.
ZADIVIO SVIJET MEDICINSKIM
Milisav Miko Obradović, inženjer iz
Sa jednim kolegom osnovao sam firmu 2009. godine – Bentley Inomed. Odlučili smo da napravimo stent obložen teflonom, koji spašava život kad pukne krvni sud. Donijeli smo prototip jednom doktoru u Štutgartu. Pogledao je i rekao: „Fenomenalno!“ Poslije nekoliko dorada, taj stent je postao naš prvi globalni proizvod. Godine 2012. smo dobili dozvolu i otišli na kongres kardiologije u Parizu – za tri dana potpisali smo 45 ugovora! Prve godine prihod je bio 700.000 eura – a ja sam bio najsrećniji čovjek na svijetu - prisjeća se Obradović.
nekad bukvalno – u metalnim kontejnerima.
- Moje oruđe bili su dokumenti, pitanja i strpljenje. Moji motivi – javni interes i vjera da nijedna tema nije „mala“ ako govori o sistemu i pojedincima koji prave štetu, a za to ne snose odgovornost već bivaju i nagrađeni drugim poslovima i privilegijama – rekao je Nikitović.
On je zahvalio redakciji Pobjede, svim kolegama i izvorima koji su pomogli u ovom radu.
- I svima koji vjeruju da novinarstvo i dalje može da mijenja stvari, makar sporije nego što bismo željeli – istakao je Nikitović. Milosavić Aleksić, koji sada radi u N1 televiziji, prilikom uručivanja je zahvalio Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) jer su mu pomogli da prikupi informacije.
On je upozorio i da „postoji strah da za nekoliko godina možda nećemo imati kome da
- Izuzetno mi je drago što mogu da kažem da smo ove godine primili najveći broj prijava do sada na nivou cijelog regiona. Uprkos problemima i pritiscima sa kojima se novinari suočavaju, samo u Crnoj Gori pristigle su 34 prijave koje ni po čemu ne odaju utisak krize u novinarstvu – kazala je ona. Rikardo Seri, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, čestitao je laureatima i naglasio da su slobodni i profesionalni mediji temelj demokratije i ključ evropskog puta Crne Gore.
- Očekujemo od svih nadležnih institucija da u potpunosti poštuju slobodu medija, u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima. Nijedan oblik političkog miješanja – uključujući javne napade, neosnovane optužbe ili pritiske na novinare i civilno društvo – nema mjesta u demokratskom okruženju. Snaga novinarstva leži u kredibilitetu, a kredibilitet zavisi od profesionalizma, pravičnosti i etičkog integriteta – naglasio je Seri.
Crnogorski laureati takmičiće se i za regionalnu EU nagradu za najbolje istraživačke priče sa širim uticajem, čiji će pobjednici biti proglašeni krajem novembra u Prištini, na Kosovu. j. maRTiNoViĆ
PODGORICA - Bez poznanstava, bez znanja jezika i bez sigurnog oslonca, Milisav Miko Obradović je krenuo iz Berana u svijet sa jednim ciljem – da sebi stvori bolji život. Između teških poslova, studentskih dana u Beogradu i prvih godina u Njemačkoj, gradio je put koji će ga odvesti do osnivanja kompanije ,,Bentley Inomed“, čiji medicinski uređaji danas spašavaju djecu i odrasle širom planete
Njegov uspon od pastira do svjetski priznatog inovatora pokazuje koliko snaga ljudskog duha može da promijeni sudbinu.
Teški počeci
U razgovoru za Pobjedu, Obradović se prisjeća djetinjstva u Lubnicama, odlaska iz Berana, teških početaka u inostranstvu i trenutka kada je odlučio da sam, bez podrške velikih sistema, napravi nešto što će trajno mijenjati ljudske živote. Odrastao u siromaštvu, među brdima i poljima koja su ga naučila radu i izdržljivosti, već kao dječak sanjao je da se otrgne iz zabačenog kraja i stvori sebi bolji život. Taj san ga je poveo iz Berana u Beograd, a potom u Njemačku, gdje je –bez znanja jezika i bez oslonca – počeo iznova, od najtežih poslova, da bi naposljetku stao rame uz rame sa svjetskim inovatorima u oblasti medicinske tehnologije. Danas, kao osnivač kompanije ,,Bentley Inomed“, čiji proizvodi spašavaju živote pacijenata širom svijeta, Obradović sa ponosom govori o putu koji ga je od pastira iz Lubnica doveo do mjesta na kojem dokazuje da ljudska upornost i dobrota nemaju granice. Obradović se u razgovoru pri-
sjeća teškog djetinjstva, prvih koraka u inostranstvu, borbi koje su ga oblikovale i trenutka kada je shvatio da je svaka prepreka zapravo bila poziv da ide dalje.
- Prvo čega se sjetim je mukotrpan rad, tegoba i siromaštvo. Ne bijeda, ali skromnost. Sjećam se djetinjstva punog rada, napora i borbe da preživim. Sanjao sam samo jedno – da pobjegnem iz pasivnih krajeva - kazao je Obradović. Priča o tome da je planina bila toliko zabačena da su, kako se tada govorilo, mogli samo da vide trag aviona kad prođe. - Od jutra do mraka radilo se u polju i sa stokom. Sanjao sam da odem, zakleo sam se da ću, kad napunim 18 ili 20 godina, otići i pokušati sebi stvoriti bolji život. I zaista, sa 18 godina odlazim prvi put iz Berana – u Beograd. To je bio moj prvi pravi životni šok. Iako sam imao teško djetinjstvo, u Beranama sam imao toplinu doma i roditeljsku ljubav. Kada sam došao u Beograd na studije, nijesam znao ništa – ni gdje je fakultet, ni gdje ću spavati. Srećom, u vojsci sam upoznao čovjeka koji je bio porijeklom iz mog kraja, i on me je primio kod sebe. Sjećam se, prvog dana sam se izgubio po gradu, pitao na svakoj stanici kuda ide tramvaj, i jedan vozač mi reče: „Sjedni, momče, ja ću ti reći kad da izađeš.“ Bio je to početak. Ali u duši – veliki šok. Naveče, kad bih se vratio, zatvarao bih se u toalet i plakao da me niko ne vidi. Nedostajali su mi dom, roditelji i osjećaj sigurnosti - prisjeća se Obradović.
posusTao sa sTudijama Studije u Beogradu, međutim, nije završio. Objašnjava zbog čega.
ČUDOM:
Crne Gore čiji izumi spašavaju ljudske živote
- Počeo sam pun entuzijazma, ali kasnije sam shvatio da me čeka posao, porodica, život koji nijesam želio na taj način. Malo sam posustao, odugovlačio, pa gubio godinu po godinu. Došao sam do šestog semestra, ali nijesam završio - kaže Obradović. Viđao je ljude koji su dolazili iz Njemačke na odmor u dobrim automobilima sa novcem i poželio je da ode u tu ,,obećanu“ zemlju, međutim nije imao ni poznanstava, niti je znao jezik. - Mislio sam da tamo padaju pare s neba. Moja očekivanja su bila da odem na nekoliko mjeseci, zaradim i vratim se da otvorim radionicu. Studirao sam mašinstvo i želio sam da se time bavim. Ali kada sam stigao, shvatio sam da je stvarnost mnogo teža. Nijesam znao jezik, nijesam imao prijatelje, papiri su bili problem. Prvi posao bio mi je taksi – ali nijesam znao komande, pa sam više plaćao kazne nego što sam zarađivao. Radio sam zatim u McDonaldsu, noćne smjene, za malu platu. Onda sam odlučio da pokušam u staračkom domu, iako nijesam znao jezik. Na moju upornost, međutim, primili su me. Tri godine sam tamo radio, učio jezik, završio medicinsku školu i položio ispit za njegovatelja. Postao sam šef odjeljenja. Ljudi su me voljeli. Jedna baka mi je jednom rekla: „Ti si studirao, nijesi ti za ovaj posao. Moj unuk radi u ,,Milki“ – pomoći će ti.“ I tako je i bilo - priča Obradović. Zapošljava se zatim u kompaniji ,,Milka“, ali tamo je bilo teško doći do studija jer su liste čekanja bile duge. - Na kraju sam našao oglas za medicinsku tehniku. Primili su me jer sam imao i mašinsko i medicinsko obrazovanje. Moj šef, Poljak, rekao mi je: „Ti nećeš cijeli život raditi na mašinama. Vidim da želiš da učiš.
Pomoću ti da nastaviš studije.“
I zaista, upisao sam dualne studije mašinstva na Univerzitetu u Frajburgu. Poslije tri godine završio sam fakultet i počeo predavati mehaniku. Bio sam ponosan – jer sam od pastira iz Lubnica postao univerzitetski asistent u Njemačkoj“, ističe Obradović
Uspon i patenti
Jedne večeri su ga, kaže, zvali iz firme za regrutaciju.
- Kažu: „Želite li razgovor sa američkom firmom Abbott?“
To je bila jedna od najvećih kompanija u svijetu, sa prometom od 40 milijardi dolara. Kad sam ušao u njihovu zgradu, mislio sam da ću se vratiti da čuvam ovce! Sve blista, fontana u predvorju, ogroman sto u sali – a ja bez znanja engleskog jezika! Ali pozvali su me na drugi razgovor. Trebalo je da prezentujem projekat stenta koji se sam otvara. Odlično sam to odradio. Ubrzo su mi ponudili posao i poziciju u Kaliforniji. Međutim, odlučio sam da ne idem. Nijesam htio da se još više udaljim od porodice i roditelja - naglašava Obradović. Radio je, kaže, godinama na tuđim patentima. Firme bi zarađivale milione, a on nije dobijao ni zahvalnicu. - Tada sam odlučio da radim za sebe. Sa jednim kolegom osnovao sam firmu 2009. godine – Bentley Inomed. Na početku nas je bilo samo dvoje. Prvi projekat bio je okluder – mali medicinski implant koji zatvara defekte u srcu djece. Ali baš tada izbio je skandal sa PIP implantatima u Francuskoj, i zbog toga su pooštreni propisi za medicinske proizvode. Nijesmo imali sredstva da završimo registraciju. Tada smo odlučili da napravimo stent obložen teflonom, koji spašava život kad pukne krvni sud. Donijeli smo prototip jednom
Predstavnici Sindikata prosvjete i resornih ministarstava juče razgovarali četiri sata o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora
Radomir Božović juče je nakon razgovora koji se vodio u zgradi MPNI kazao da su usaglasili da se proširi lista dodataka koji će biti uvećani za nastavnike, u odnosu na ono što je ministarka Jakšić-Stojanović ranije predložila
doktoru u Štutgartu. Pogledao je i rekao: „Fenomenalno!“ Poslije nekoliko dorada, taj stent je postao naš prvi globalni proizvod. Godine 2012. smo dobili dozvolu i otišli na kongres kardiologije u Parizu – za tri dana potpisali smo 45 ugovora! Prve godine prihod je bio 700.000 eura – a ja sam bio najsrećniji čovjek na svijetu - ističe Obradović.
Danas je „Bentley Inomed“ svjetski prepoznata kompanija. Međutim, Obradović ističe da je tom uspjehu prethodilo dosta teških trenutaka.
- Posebno kad su nas velike korporacije pokušavale zaustaviti tužbama i blokadama. Ali nikada nijesam izgubio vjeru. Uvijek sam govorio sebi: biti na koljenima ne znači biti poražen; ležati u krevetu ne znači biti mrtav. Od 13 radnika 2014. godine došli smo danas do više od 400 zaposlenih. Naši stentovi i implantati spašavaju živote širom svijeta. To je osjećaj koji ne može da se opiše. Kada čujete od pacijenta: „Miko, zahvaljujući tebi danas sam živ“, sve se svede na to. Tada zaboravite sve neprospavane noći, sva odricanja i suze. Znate da je svaki taj korak, od Lubnica do Njemačke, imao smisla - poručuje Obradović. Na kraju razgovora, Obradović priznaje da, uprkos svemu što je postigao, u njemu ostaje jedna neostvarena želja – što njegovi roditelji nijesu doživjeli da vide njegov uspjeh. Najveća želja, kaže, nije bila da osnuje kompaniju ili stekne svjetsko priznanje, već da im obezbijedi miran i lagodan život, kakav su zaslužili nakon godina odricanja i borbe.
- Sve bih to mijenjao samo da su mogli da vide gdje sam stigao i da im obezbijedim lagodan život pod stare dane - kazao je na kraju Obradović. n. koVačeVić
PODGORICA – Predstavnici Sindikata prosvjete i resornih ministarstava prosvjete i finansija, juče su razgovarali skoro četiri sata o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, kojim planiraju da uvećaju određene dodatke za nastavnike kako ne bi osjetili umanjenja koja su se desila usljed primjene centralizovanog obračuna zarada, ali još nijesu postigli dogovor. Očekuju da će u ponedjeljak dobiti gotov finalni prijedlog tog akta, a onda bi u utorak trebalo da održe šesti sastanak.
Predstavnici Sindikata prosvjete nemaju ovlašćenje da se izjasne o konačnim predloženim izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, već, kako procedura nalaže, o tome treba da odluči članstvo te organizacije, odnosno Glavni odbor. Ukoliko u utorak predstavnici Sindikata i ministarstava okončaju pregovore, GO će se brzo izjasniti, jer je predviđena sjednica tog tijela već sljedeće sedmice. Ako GO, odnosno nastavnici ne budu zadovoljni ishodom pregovora oni mogu da donesu odluku da će da protestuju, štrajkuju ili, kako su najavljivali ranije, nešto treće. Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović juče je nakon razgovora, koji se vodio u zgradi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kazao novinarima da su usaglasili da se proširi lista dodataka koji će biti uvećani za nastavnike, u odnosu na ono što je ranije ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović predložila. Ona je početkom septembra saopštila da je zatražila od premijera da se kroz izmjene GKU uvećaju dvije stavke –razredno starješinstvo, sa deset na 12 odsto i dodaci za viša zvanja za po 0,2 odsto, te je tada poručila da u potpunosti podržava centralizovani obračun zarada i da o tome neće biti pregovora. - Uvećaće se i dodatak za naučno zvanje, za rad u kombinovanim odjeljenjima, rad u više škola… - rekao je Božović novinarima.
,,Blagi kamen spoticanja“
On je istakao da je na sastanku bilo riječi i o inicijativi vlasti koja je pred Ustavnim su-
dom, kojom se tražilo da se ispitaju određene stavke GKU, te da je to ,,blagi kamen spoticanja”. Božović je kazao da je bilo prijedloga da se sačeka izjašnjenje Ustavnog suda, da se ne mijenja GKU, ali da je bilo i stavova da se izmijeni GKU nezavisno od te odluke. Vlasti su inicijativom zatražile da Ustavni sud ispita, pored ostalog, ustavnost i zakonitost odredbe kojom je propisan obračun određenih dodataka za nastavnike.
Božović je rekao novinarima da imaju nezvanične informacije da bi Ustavni sud trebalo brzo da se izjasni u ovom predmetu, ali i da to nije izvjesno.
- Postoji mogućnost da prije odluke Ustavnog suda izmijenimo GKU ne bi li se ljudima nadomjestila umanjenja koja su imali na plate od 1. jula. Što god da se desi, kakva god odluka da se donese, ova uvećanja oko stavki dodataka će ići – rekao je Božović.
On je dodao da nijesu svi zahtjevi ispoštovani, ali da traže kompromis.
- I oni su bili popustljivi i mi treba da budemo popustljivi – kazao je predsjednik Sindikata prosvjete.
s rednje škole
Nastavnici u osnovnim školama primaju umanjene plate od 1. jula, kada je počela primjena spornog centralizovanog obračun zarada. Pojedinima je umanjena zarada i do 50 eura, ili više. Božović je kazao novinarima da se očekuje da se centralizovani obračun zarada počne primjenjivati u srednjim školama od 1. decembra. Ukoliko Sindikat i ministarstva ne postignu kompromis, to bi značilo da će nastavnicima koji rade u srednjim školama novembarska plata, takođe, biti umanjena.
Sindikat prosvjete je prvog septembra počeo da pregovara sa resornim ministarstvima o spornom obračunu zarada i to nakon što su tog dana profesori u školama organizovali štrajk upozorenja zbog smanjenih zarada. Radnička organizacija odazvala se tada na poziv za razgovor Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ali su kritikovali taj resor što im nije odgovarao na brojne dopise i pokušaje uspostavljanja komunikacije tokom prethodna dva mjeseca. Iz resornih ministarstava poručivali su do sada u više navrata da se centralizovanim obračunom zarada uspostavlja poštovanje zakona, te su navodili primjere da je inspekcija u pojedinim školama pronalazila nepravilnosti tokom obračuna. Ukazivali su na praksu da se plata nije podjednako obračunavala u svim obrazovnim ustanovama. Iz radničke organizacije su, međutim, odgovarali da oni nemaju ništa protiv primjene centralizovanog obračuna zarada, dok se god nastavnicima ne smanjuju primanja. Govorili su da se plate obračunavaju u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom, te da je sporno što centralizovani obračun ne prepoznaje određene dodatke koji pripadaju nastavnicima. Isticali su da Granski kolektivni ugovor nije samoinicijativno donosio Sindikat prosvjete, već da su izmjene godinama obavljane u skladu sa dogovorom sa vlastima, sa kojima ga i potpisuju. Izričiti su u stavu da se plate obračunavaju u skladu sa propisima. Nastavnici prema propisima nemaju pravo na štrajk, već moraju da drže nastavu 45 minuta pošto nije donešen akt o minimumu procesa rada. Oni su, uprkos tome, prošle godine organizovali štrajk u trajanju od tri dana nakon čega su se sa vlastima dogovorili da im se uvećaju zarade. Resorno ministarstvo je potom podnijelo tužbu zbog organizacije štrajka mimo zakona i na sudu je dokazano da radikalizacija nije bila u skladu sa propisima. Niko od nastavnika, niti Štrajkačkog odbora Sindikata, nije snosio posljedice. Iz radničke organizacije su nedavno u više navrata poručivali da ne bježe od štrajka, poručujući da je to ustavno pravo nastavnika. n. ĐUrĐeVac
Detalji iz naredbe za istragu protiv Aleksandra Mijajlovića i pripadnika njegove kriminalne organizacije
PODGORICA – U naredbi za sprovođenje istrage koju je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo, navodi se da je biznismen Aleksandar Mijajlović od 2018. do 2024. godine, preko povezanih lica u državnim institucijama, zloupotrebljavao povjerljive informacije, uticao na medije i političke procese, te prikupljao podatke o građanima u svrhu ostvarivanja lične i političke koristi.
Prema tvrdnjama tužilaštva, grupa je djelovala sistematski i koordinisano, koristeći pristup službenim bazama i institucijama i na taj način prikupljala lične i povjerljive podatke, koje je usmjeravala, između ostalog i na pritisak na zaposlene u povezanim kompanijama uoči izbora. Kao članovi grupe označeni su bivši pomoćnik direktora Uprave policije i službenik ANB-a Drago Spičanović, službenik Specijalnog policijskog odjeljenja Vladan Lazović, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević, tužiteljka Andrijana Nastić, te bivši ministar odbrane i koordinator DPS-a Predrag Bošković
SDT sumnje u ovom slučaju temelji na komunikaciji izuzetoj sa mobilnog telefona ,,Samsung S24“ koji je zaplijenjen 19. februara 2024. godine i forenzički obrađen po nalogu Višeg suda. U porukama razmijenjenim putem aplikacija WhatsApp i Viber, Mijajlović je, prema navodima tužilaštva, izdavao naloge članovima grupe, tražio podatke o građanima, vozilima i prelascima granice, kao i informacije iz bezbjednosnih struktura.
Iz naredbe o pokretanju istrage proizilazi da je Mijajlović tražio provjere građana, poput Milice Knežević, za koju se interesovao „da li je potpisala za crkvu… ako jeste da je isprati“ kao i da je od Spičanovića tražio podatke o vozilima i ličnostima od posebnog političkog značaja.
UČEŠĆE NA LITIJAMA
SDT tereti Spičanovića da je, koristeći svoj položaj u policiji i ANB-u, prenosio Mijajloviću povjerljive informacije o građanima koji su učestvovali na litijama.
„Ti si prioritet“, poručuje Mijajlović Dragu Spičanoviću
gacinskim prostorima gdje se skladišti akcizna roba, uključujući cigarete.
Mijajlović je imao i komunikaciju sa bivšim načelnikom Centra bezbjednosti Podgorica Milovanom Pavićevićem 2020. godine, kada su razmijenili poruke o nesreći na gradilištu Novog studentskog doma.
u jednoj od poruka dok mu ovaj odgovara: „Vi ste moji pa moji“. Prema dokumentima tužilaštva, Spičanović je redovno dostavljao izvještaje o broju učesnika litija po gradovima. SDT sumnja da su Mijajlović i bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kao koordinator DPS-a za opštinu Berane, tokom izbora 2020. godine razmjenjivali podatke o političkoj pripadnosti zaposlenih i njihovih porodica.
Tužilaštvo navodi da su pojedini zaposleni, nakon izbora izgubili posao, što, kako navode iz SDT-a potvrđuje sumnje o sistematskom pritisku. U dokumentu tužilaštva u koji je Pobjeda imala uvid, nalaze se i prepiske Mijajlovića i Boškovića iz oktobra 2020. godine, u kojima razmjenjuju detalje o zdravstvenom stanju mitropolita Amfilohija. Bošković u porukama piše „Na 12L kiseonika priključen“, a Mijajlović mu odgovara „To mnogo? Ne razumijem se“. SDT navodi da su ovi osumnjičeni te informacije dobijali nezvaničnim kanalima iz bolnice.
TAJNI NADZOR
Telefonske poruke ukazale su i na sumnju da je nekadašnji službenik Specijalnog policijskog odjeljenja Vladan Lazović, Mijajloviću odavao podatke o mjerama tajnog nadzora. U porukama od decembra 2020. godine, on obavještava Mijajlovića: „Imamo ih mi na mjerama“, u vezi sa istragom protiv Miloša Kneževića, na što Mijajlović odgovara: „Slobodno derite što god možete“. U oktobru Lazović je, kako se sumnja, Mijajloviću dostavljao informacije o planiranim kontrolama, aktivnostima u Luci Bar i ma-
Prema dokumentaciji SDT-a, Pavićević je, po nalogu organizatora kriminalne grupe, davao naređenja policijskim službenicima da kontrolišu ugostiteljske objekte iz kojih se čula buka, politički djelovao tokom parlamentarnih izbora 2020. godine, dostavljao povjerljive informacije o hapšenjima tokom protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te objavljivao saopštenja u interesu kriminalne organizacije.
Prema navodima iz naredbe, Mijajlović je prenio Pavićeviću poruku od nepoznatog pošiljaoca, nadimka MICKO, u kojoj se traži da se „kazni kafana ‘2 promila“ zbog muzike koja se mogla čuti iz nje. Pavićević odgovara ,,završavamo“, a Mijajlović mu šalje poruku „Hvalaaa“.
Pavićević piše Mijajloviću da je dao instrukcije interventnoj jedinici da pretresu sve goste i da ukoliko vlasnik bude prkosio, da ga privedu u centar.
ZATVARANJE
KAFANE
Prema podacima iz poruka, akcija je okončana praznim lokalom, a vlasnik je, kako se navodi, „bio miran“ i odlučio je zatvoriti kafanu.
Tokom parlamentarnih izbora 2020. godine, Pavićević je kako se sumnja, obavještavao Mijajlovića o organizovanju propagandnih aktivnosti, uključujući raspored vozila, baklji i zastava, dok je u septembru 2020. davao informacije o lišenjima slobode lica koja su učestvovala u litijama.
Poruke su otkrile da je Mijajlović imao komunikaciju i sa višom tužiteljkom Andrijanom Nastić, koja mu je odavala povjerljive informacije o predmetima, uključujući mjere tajnog nadzora.
Prema porukama razmijenjenim putem Vibera, Nastić je Mijajloviću davala detalje o predmetimau vezi sa eksploatacijom šljunka, planiranim aktivnostima tužilaštva i procedurama tokom provođenja mjera tajnog nadzora.
Poruke pokazuju da je Nastić Mijajloviću prosljeđivala informacije o postupanjima drugih tužilaca, prisustvu određenih osoba u tužilaštvu, statusu predmeta, kao i kadrovskim odlukama unutar tužilačke organizacije.
U jednom slučaju, 30. novembra 2021. godine, Nastić je informisala Mijajlovića o zaustavljanju njegovog kamiona sa eruptivnim materijalom i davala instrukcije o daljem postupanju. B. R.
Petak, 10. oktobar 2025.
PODGORICA - Urednici sedam medija koji se pominju u naredbi o sprovođenju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića biće saslušani kao svjedoci, kazao je portparol specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić u emisiji ,,Načisto“ TV Vijesti. On je kazao da je slučaj koji se vodi protiv grupe Mijajlovića zasnovan na elektronskim i materijalnim dokazima, koji su prikupljeni u skorijem periodu i koji nedvosmisleno ukazuju na to da počinjena krivična djela se odnose na narušavanje ustavnog uređenja i državne bezbjednosti.
Na pitanje Komnenića šta je s političkim liderima, Radonjić je odgovorio da će morati i njih saslušati. Specijalno državno tužilaštvo donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića i nekadašnjeg šefa kontraobavještajne zaštite u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Draga Spičanovića, kojima je odlukom sudije za istragu određen pritvor zbog stvaranja kriminalne organizacije i zloupotrebe položaja. Naredba je donijeta i protiv bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića, policajca Vladana Lazovića, više državne tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane i funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Predraga Boškovića za koje je sudija donio odluku da se brane sa slobode. Advokat Borivoje Borović kazao je za Pobjedu da slučaj predstavlja udar na medije i pokušaj diskvalifikacije kroz mogući sudski postupak. Govoreći o medijskim spekulacijama da je moguće hapšenje visokih funkcionera DPS-a, Borović je kazao da se nada da se to neće desiti jer bi to bio ozbiljan udar na demokratiju.
On smatra da se ne može sve podvesti pod napad na ustavno uređenje, ali da se ne može ni praviti paralela sa državnim udarom u kojem su procesuirani ljudi tadašnje opozicije a današnje vlasti.
- Meni ovo sve liči na neki osvetnički pokušaj da se prosto, zahvaljujući toj paraleli proganjaju ljudi koji pripadaju opoziciji, istakao je Borović za Pobjedu.
Prema njegovim riječima, neko ko se bavi medijskom kampanjom ili pak okolnostima kako to treba da izgleda, ne može se sumnjičiti za krivič-
Advokat Borivoje Borović za Pobjedu
SDT vodi protiv biznismena Aleksandra diskvali kacije i udar na medije kroz
Neko ko se bavi medijskom kampanjom ne može se sumnjičiti za krivično djelo, a kamoli za zločinačko udruživanje. Da takva praksa postoji u Srbiji, bio bi kompletan SNS u pritvoru i predsjednik države, što znači da su rastegljive teze po tom pitanju, kazao je advokat Borović
no djelo, a kamoli za zločinačko udruživanje, gdje se navodno, koriste mediji.
- Da takva praksa postoji u Srbiji, bio bi kompletan SNS u pritvoru i predsjednik države Srbije, što znači da su rastegljive teze po tom pitanju, dodao je advokat.
U naredbi o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva navode se komunikacije sa aplikacija Viber i WhatsApp između biznismena Aleksandra Mijajlovića i urednika sedam medijskih kuća i to: Pobjede, M portala, Portala ETV, CdM, Standarda i Antene M, kojima se pokušava predstaviti njegov neformalni uticaj na uređivačku politiku ovih medija. Svi oni su, navodno, „kontinuirano“ obavještavali Mijajlovića o tekstovima kojima su se bavili.
Naredbom za sprovođenje istrage, Mijajlović je označen kao organizator grupe koja je uticala na uređivačku politiku čak sedam medija, poslanike, policijske službenike i tužiteljku koja je postupala u dva najveća masakra Vuka Borilovića i Aca Martinovića koji su ubili 22 osobe, među kojima četvoro djece. U okviru istrage juče je u Specijalnom državnom tužilaštvu, u prisustvu crnogorskog mimera Aleksandra Klimovića, poznatijeg kao Radosav Vrbica, pregledan njegov telefon i laptovi koji su mu oduzeti protekle sedmice. On se u svom stilu oglasio na društvenim mrežema gdje je satirično napisao da nije bio na saslušanju, već da je prisustvovao pretresu telefona i laptopa.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu zbog stvaranja kriminalne organizacije
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo predalo je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici optužnicu protiv Muja Mujevića, Žarka Bulatovića, Velimira Milačića, Slobodana Đurice i E.K. zbog sumnje da su švercom cigareta
oštetili državni budžet za najmanje 33 miliona eura. SDT ih tereti da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje u saizvršilaštvu. - Predmet optužnice je djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao okrivljeni M. M., sa nepoznatim licem, čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni, sa ciljem da se bavi prenošenjem preko carinske linije iz Slobodne carinske zone Luke Bar, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta i njihovom
Pobjedu tvrdi da su navodi istrage koju
Aleksandra Mijajlovića i ostalih pokušaj kroz mogući sudski postupak
Nikolić: Novović mi govorio ko iz sudstva glasa za DPS, a ko je protiv
Portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić kazao je da mu je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, dok je bio sudija Višeg suda, govorio ko iz sudstva glasa za tu partiju, a ko je sve protiv nje. - Čitajući šta se Peđi Boškoviću stavlja na teret ne mogu a da se ne prisjetim razgovora sa Vladom Novovićem, u kojem mi je tada, kao sudija Višeg suda, govorio ko iz sistema sudstva glasa za DPS, a ko je protiv, kazao je Nikolić na društvenoj mreži Iks. Tvrdi da su „mučni bili njegovi snishodljivi hvalospjevi tada na račun vlasti i uvrede na račun pojedinih funkcionera DF-a“.
- Nego mi sada nije jasno koga, zbog denunciranja kolega, treba uhapsiti – mene ili njega? Možda da pitamo zajedno Peđu Kneževića ili četvrtu osobu koja je tada bila zajedno sa nama za stolom, upitao je Nikolić. On je pitao GST-a i kada će biti podignuta optužnica protiv njega da je dobio stan i automobil.
- P. S. Vlado – kad će više ta optužnica da sam dobio stan i auto? Malo mi je dosadilo da čekam, a i nestrpljiv sam da prozborimo i o onom stanu preko puta Atlas Capital-a – znaš ti na koji mislim - zaključio je Nikolić.
- Molim medije da obrišu ove gluposti što pišu jer nijesam bio na saslušanju, nego sam prisustvovao pretresu telefona i laptopa, što je bukvalno posmatranje kopiranja podataka s jednog uređaja na drugi, a već su mi ranije uzeli sve šifre tako da ne znam ni što sam bio tamo. Ali, uglavnom da znate: situa-
Saobraćajna nesreća na putu Bogetići - Glava Zete
NIKŠIĆ – U saobraćajnoj nesreći koja se juče ujutru
dogodila na putu Bogetići - Glava Zete poginula je jedna osoba, dok je šestoro povrijeđeno, saopšteno je Pobjedi iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije. Do nesreće je došlo kada se prevrnuo kombi kompanije ,,Bemaks“, a stradao je vozač,
dok su ostali putnici zadobili povrede.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, svi putnici u kombiju su državljani Turske. - Nesreća se dogodila u 6.38 sati na putu Bogetići-Glava Zete, kada je došlo do prevrtanja kombija u kojem je šest lica zadobilo povrede, a jedno lice je smrtno stradalo, naveli su iz OKC. C.H.
Mjesto udesa
Suspendovani specijalni tužilac iznio odbranu pred Višim sudom u Podgorici
Čađenović: Članovi kavačkog klana htjeli da me zapale, a tužilac predstavlja da sam ih štitio
tvrdnje ne budu potkrijepljene dokazima.
- Postupak za ubistvo Pejovića i danas se vodi protiv NN osoba, podsjeća on. Ponovio je da u tom slučaju nijedan dokaz nije bio protiv Roganovića.
Saša
cija u državi je takva da ste svi
Vukas Radonjić
više osoba koji su mi nešto pisali i slali za ove četiri godine potencijalno za hapšenje, poručio je Klimović. Pored njega, kako Vijesti prenose, prekjuče je saslušan i službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Filip Đuranović Prema pisanju tog medija, njemu je oduzet telefon. Takođe, 7. oktobra pred SDT saslušan je bivši direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša, gdje je dao izjavu u svojstvu građanina. Prema saznanjima Dana, Tužilaštvo je od Mugoše tražilo njegov mobilni telefon kako bi uradili vještačenja neophodna u ovom predmetu.
Jovana RAIČEVIĆ/ Ana RAIČKOVIĆ
prodajom i rasturanjem, u Podgorici, Rožajama, Srbiji i Kosovu, pa su, u periodu od novembra 2019. do marta 2021. godine, okrivljeni, neplaćanjem carina, akciza i poreza za 42.827 paketa krijumčarenih cigareta, pribavili kriminalnoj organizaciji nezakonitu dobit, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeli štetu u visini od najmanje 33.182.320,05 eura, navodi se u saopštenju SDT. Dodaju da je Tužilaštvo protiv okrivljenih pokrenulo i finansijsku istragu radi oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću. J. R. organizacije i krijumčarenja u saizvršilaštvu za šverc cigareta
PODGORICA - Suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović kazao je juče pred Višim sudom u Podgorici da su članovi kavačkog kriminalnog klana htjeli da ga zapale i naprave invalidom, a da je tužilac u optužnici predstavio da ih je on štitio.
- Kreatori ove optužnice označili su me da sam radio u interesu kavačkog klana, na čijem je čelu bio Radoje Zvicer i da sam štitio osobe iz te kriminalne organizacije, iako jasno proizilazi da sam upravo ja te osobe procesuirao i protiv njih podigao optužnice, istakao je Čađenović iznoseći odbranu. Naglašava da navodi optužnice nijesu potkrijepljeni nijednim personalnim i materijalnim dokazom i da postupak protiv njega traje neopravdano dugo.
- Skoro tri godine nijesam bio u prilici da iznesem odbranu zbog procesnih zloupotreba Tužilaštva, rekao je on. Napominje da iz ,,Skaj“ ko-
munikacija koje su objavljene u medijima, a koje se nijesu našle u optužnici, jasno proizilazi kako su ga Zvicer, Duško Roganović i ostali članovi doživljavali.
- Parafraziraću njihove komunikacije. “On je lud, kreten kad se nekom nakači“. Postoje poruke gdje saopštavaju da im namještam krivična djela, optužnice i da na mene niko ne može uticati. U komunikacijama govore da će me zapaliti, osakatiti, napraviti invalidom. Ja sam za ove poruke saznao iz medija, nema ih u predmetu pune tri godine - ukazao je suspendovani tužilac.
Podsjetio je i da je on podigao optužnicu protiv Roganovića, Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića i
svih onih za koje kreatori ove optužnice tvrde da ih je štitio. Govoreći o tome što ga SDT tereti da nije pokrenuo postupak protiv Roganovića zbog saizvršilaštva u ubistvu Predraga Pejovića, istakao je da Tužilaštvo tu tezu crpi od iskaza svjedoka saradnika Milana Kankaraša, koji je naveo da je zaključio da je Roganović sa svojim ljudima organizovao ubistvo.
- Ovaj zaključak Kankaraš izvodi na osnovu komunikacije koju je imao sa Roganovićem koji mu je saopštio: ,,Pedala je otišla“ - kazao je Čađenović.
Ukazao je i da se neko ne može osumnjičiti samo na osnovu iskaza svjedoka saradnika i zaključka te osobe a da te
Kreatori ove optužnice označili su me da sam radio u interesu kavačkog klana, na čijem je čelu bio Radoje Zvicer i da sam štitio osobe iz te kriminalne organizacije, iako jasno proizilazi da sam upravo ja te osobe procesuirao i protiv njih podigao optužnice, istakao je Čađenović iznoseći odbranu
- Koliko sam ,,pazio“ i ,,čuvao“ Roganovića najbolje se vidi kada sam prikupio dokaze i optužio ga za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo i otmicu. U tom slučaju zaprijećena kazna je 40 godina zatvora a to se desilo nekoliko mjeseci nakon što sam postao navodno član njihove kriminalne organizacije, rekao je. Čađenović je, iznoseći odbranu, istakao i da nikada nije davao uputstva, naloge suspendovanom policijskom službeniku Petru Lazoviću i da nikada sa njim nije imao komunikaciju.
- Lazović nikada nije bio član nijednog istražnog tima. Nikada nije prisustvovao ni jednom sastanku a na kojem sam ja prisustvovao, podvukao je on. Ponovio je da se u svim predmetima isključivo vodio dokazima i činjenicama naglašavajući da je procesuirao više desetina osoba upravo iz kavačke kriminalne grupe a Tužilaštvo ga tereti da ih je štitio. On je saopštio da mu je na sastanku u Europolu koji se desio 2021. godine saopšteno da su uradili provjere i utvrdili da on nema veze sa bilo kakvim kriminalnim organizacijama ili kriminalcima.
- Tada mi je saopšteno da žele da mi dostavljaju podatke ali samo meni. Tražili su da im dostavljam informacije i podatke o osobama koje procesuiramo u Crnoj Gori. Europol je tražio i podatke vezane za tok istrage, tokove postupka u skaj predmetima, poručio je Čađenović. Sljedeće suđenje zakazano je za 14. oktobar. J. R.
Nikšić: Stočari, nezadovoljni podrškom države, organizovali protest upozorenja
U Poljoprivrednom klasteru smatraju da je izdvajanje u iznosu od pet procenata državnog budžeta, umjesto sadašnjih 1,65 odsto (bez donacija) minimum za opstanak poljoprivrede u Crnoj Gori. Poručuju da zaslužuju poštovanje, a građani sigurnost, zdravu i domaću hranu
NIKŠIĆ - Simbolično u minut do 12, i poručujući da je za poljoprivredu upravo zadnji čas, kao i da neće više da budu nevidljivi, Poljoprivredni klaster Crne Gore nezadovoljan aktuelnim agrobudžetom je organizovao okupljanje traktorima na kružnom toku prema Kličevu, u Nikšiću.
Saobraćaj su blokirali na pola sata. Kako prenosi RTNK, osim poljoprivrednika iz Nikšića, na blokadi su bile i njihove kolege iz nekoliko gradova Crne Gore, takođe sa mehanizacijom.
IZDVAJANJA
Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić, kazao je da su poslali dopise na adrese više ministar-
Poljoprivredne proizvođače podržali su vlasnici mljekara „Nika“ iz Nikšića i „Lazine“ iz Danilovgrada, Tadija Šljukić i Milutin Đuranović – Ako je farmerima loše, ne može ni nama da bude dobro, ili ako je nama loše ne može ni farmerima da bude dobro. Znači, budžet koji je 0,8 odsto, odnosno ta budžetska podrška od nekih 30 miliona eura je apsolutno neodrživa. Evo jedna komparacija - mi imamo zahtjev sada da pet posto BDP-a dajemo za vojne potrebe, za NATO. To je 380 miliona
stava, naredni koraci zavise od njihove reakcieje. – Ukupni državni budžet za 2025. godinu iznosi oko četiri milijarde eura. Agrobudžet – zajedno sa EU donacijama –iznosi 77 miliona eura, od čega je 11 miliona donacija. To znači da je iz nacionalnih izvora izdvojeno 66 miliona. Od toga, oko 30 miliona (bez EU donacija) ide na direktnu podršku poljoprivredi: stočarstvu, povrtlarstvu, voćarstvu, ratarstvu, vinogradarstvu, pčelarstvu, ribarstvu. Sve ovo znači da je učešće agrobudžeta (bez EU donacija) u ukupnom državnom budžetu oko 1,65 odsto. A direktna nacionalna podrška – ono što država stvarno daje proizvođačima da rade i opstanu – manja je od 0,8 odsto ukupnog budžeta države. Ostavljam građanima, da raz-
misle: šta znači broj od 0,8 odsto? Broj koji pokazuje koliko malo država zaista ulaže u one koji hrane naciju – istakao je on.
On kaže da sa takvim agrobudžetom crnogorska poljoprivreda nema dugu budućnost, te da poljoprivreda nije trošak već ,,ulaganje u budućnost sela i mladih ljudi koji žele da ostanu ovdje i bave se poljoprivredom. Ulaganje u ekonomiju koja ne zavisi od uvoza i kamiona hrane sa strane, već od domaće proizvodnje“. Prošle godine, kako je rekao, spoljnotrgovinski deficit Crne Gore premašio je 3,5 milijarde eura. Ogroman dio tog deficita dolazi od uvoza hrane. U 2024. godini, uvoz hrane i pića iznosio je 976 miliona eura, a sam uvoz hrane 772,4 miliona– i to je više nego godi-
i „Lazine“
eura, a za hranu dajemo manje od 30 miliona. To je zaista neodrživo. Evropska unija daje 42, 43 posto svoga budžeta za poljoprivredu, u Srbiji je zakonom propisano da to bude pet odsto. Prema tome ovih 0,8 posto ne mogu obezbijediti konkurentnost domaće proizvodnje, konkurentnost farmera i zato imamo situaciju sada da je za prvih pola godine uvoz hrane i pića u Crnoj Gori povećan za 11,5 posto, to je nevjerovatno. Prošle godine je bio uvoz oko 930 miliona, ove godine već smo dostigli pola milijar-
de za prvu polovinu godine, a sezona je bila u drugoj polovini godine. Znači, sigurno ćemo ići za uvoz hrane i pića preko milijardu – rekao je Đuranović. Tadija Šljukić smatra da je opravdan zahtjev da agrobudžet iznosi pet odsto ukupnog budžeta. - Naši proizvođači imaju ogromne troškove zato što u Crnoj Gori, iako imamo velike obradive površine, one su razruđene, imamo moderne mašine, ali zbog te razruđenosti proizvodnja hrane u Crnoj Gori je jako skupa – rekao je Šljukić.
nu ranije. Najavio je pokretanje kampanje „Kupuj domaće“ i pozvao sve građane da biraju : birajte domaće proizvode, podržite svoje proizvođače, svoje komšije, svoje radnike. Svaki put kad kupite domaće mlijeko, sir, med, voće ili povrće – vi ne kupujete samo proizvod, vi ulažete u domaću ekonomiju, u opstanak naših sela, u budućnost Crne Gore. Državo, institucije – ovo nije apel, ovo je ultimatum. Minut do 12 je! Poljoprivreda zaslužuje više. Proizvođači hrane zaslužuju poštovanje. Građani zaslužuju sigurnost, zdravu i domaću hranu, a ne zavisnost od uvoza. I zato, ljudi okupljeni ovdje danas – neka ovaj dan bude prekretnica. Ne tražimo milostinju, tražimo pravednu raspodjelu. Ne tražimo obećanja, nego poštene odgovore –poručio je Miličić.
Kenan Sijarić, iz bjelopoljskog sela Šipovice, istakao je da su im za normalno funkcionisanje neophodni, ne samo veća izdvajanja iz agrobudžeta, već i put, struja i voda. – U bjelopoljskoj opštini imamo više od 800 kilometara seoskih puteva koji nijesu asfaltirani – kazao je Sijarić.
NAŠE TRŽIŠTE
Brano Kecojević iz Nikšića, koji se već 25 godina bavi proizvodnjom, kaže da je problematičan uvoz koji uništava domaćeg proizvođača, ali i nelegalni preprodavci.
– Ne mogu da budem konkurencija onome što daje krompir 30 ili 35 centi. Svi znamo koliko nas proizvodnja košta. Inspekcije i Ministarstvo moraju pokrenuti to pitanje. Subvencije tražimo i da se uvede 20 centi po kilogramu uvezene robe, tako treba da se zaštiti domaći proizvod inače ćete ga biti željni svi u Crnoj Gori –poručio je Kecojević.
Amar Muratović iz Petnjice poručio je kako nijesu došli da traže tuđe, traže svoje, traže investicije, ulaganja.
– Ne želimo socijale, ne želimo da budemo teret države. Želimo da budemo proizvodnja, želimo da budemo samostalni i da budemo cijenjeni. Naši zahtjevi nijesu uopšte nerealni, nijesu ni na čiju štetu – istakao je on. Napominje da je „seljak uvijek hranio i vojnika i političara i sve ostale“ te da u svoje gazdinstvo svake godine uloži najmanje 50.000 eura.
Luka Ivanović proizvođač je iz Zete kaže kako žele da se – Dok smo proizvodili paradajz u toj ravnici osamdesetih godina i devedesetih godina bilo je 100 posto sve obrađeno i uredno. Danas je na nivou statističke greške. Dok smo mi proizvodili paradajz 30 centi po kilogramu, građani su mogli da ga kupe. Danas je paradajz tri eura po kilogramu. Želimo da se vrati naša proizvodnja, da se podrže mladi u proizvodnji, da se ulaže u moderne tehnologije, modernu poljoprivredu, da prinos po hektaru primakne evropskom prinosu. Želimo da se vrati naša hrana na naše tržište. Ne želimo uvoz, ne želimo tuđe, želimo naše – poručio je Ivanović. C. G.
BiJELO POLJE: Nadležni nijesu utvrdili porijeklo bijele boje u rijeci
BIJELO POLJE - Mještane koji žive u naselju pored drevnog izvorišta Mrdavac juče oko podne uznemirila je bijela tečnost koja je zamutila rijeku Lješnicu. Nadležni su izašli na teren, ali nijesu mogli da utvrde o čemu se radi.
Sekretar sekretarijata za inspekcijske poslove Muzafer Badžić i načelnik Komunalne policije Dušan Drašković o potencijalnom ekološkom incidentu saznali su od novinara.
Badžić je kazao da će uputiti inspekcijski tim i da će obavijestiti inspektora za vode, da utvrde o čemu se radi kako bi postupili po zakonu. Drašković je kazao da komu-
nalni policajci nijesu vidjeli ,,bijelu“ Lješnicu. – Službenici Komunalne policije obišli su mjesto gdje se Lješnica uliva u Lim i nijesu primijetili ništa što bi ukazivalo na ispuštanje tečnosti. Obići će kompletan teren do iznad izvorišta Mrdavac kako bi ustanovili odakle potiče tekućina. Ukoliko se utvrdi porijeklo, odnosno vinovnik koji je ispustio tečnost, preduzeće se zakonske mjere – rekao je Drašković. Inače, Lješnica koja protiče kroz centar Bijelog Polja, desna je pritoka Lima u koji se uliva u blizini Doma zdravlja, poznata je po velikom broju ispusta kroz koje se fekalne vode direktno ulivaju u rijeku što ugrožava životnu sredinu i zdravlje ljudi.
RiJEkA: Lješnica
Rekonstrukcija magistralnog puta M-2
PODGORICA – Saobraćaj na putu od Mojkovca do Bijelog Polja biće privremeno obustavljen od 10. do 21. oktobra, zbog radova na rekonstrukciji magistralnog puta put M-2, dionica Slijepač Most – Ribarevine – saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila u vremenskom intervalu od 10 do 13 časova i od 15 do 18 časova. – Obustava je neophodna zbog izvođenja radova koji se, usljed tehničkih i bezbjednosnih razloga, ne mogu reali-
zovati uz istovremeno odvijanje saobraćaja – navedeno je u saopštenju. Takođe, podsjećaju vozače da je na snazi i obustava saobraćaja od Berana do Ribarevina za sve vrste vozila u terminima od 9 do 13 i od 15 do 19 sati, zbog radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2, dionica Ribarevine – Poda i Poda – Berane. Uprava za saobraćaj apeluje na sve učesnike u saobraćaju da planiraju putovanja u skladu sa novim režimom, koriste alternativne pravce gdje je to moguće i poštuju postavljenu signalizaciju. C. G.
Kolašin: Ministarstvo odbrane sprovodi Odluku o određivanju novih naziva vojnih objekata
KOLAŠIN – Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović i predsjednik opštine Kolašin Petko Bakić svečano su otkrili tablu sa novim nazivom kasarne u tom gradu koja sada nosi ime „Brigadir Miloš Dragišin Medenica“.
Tim činom zvanično je obilježena promjena naziva dosadašnje kasarne „Breza“ či-
me je odata počast brigadiru Milošu Dragišinom Medenici, istaknutom vojskovođi i heroju Crne Gore. – Ovim činom ne mijenjamo samo naziv jedne kasarne –ovjekovječujemo ime brigadira Miloša Dragišina Medenice, čovjeka čija su hrabrost, posvećenost i služenje domovini duboko utkane u temelje crnogorske vojne tradicije. Na taj način nastavljamo da jačamo identitet Vojske Crne Gore, povezuju-
Pl JEV l Ja: Preduzeće Čistoća predlaže da se poznati motel izda u zakup
PLJEVLJA – Opštinski parlament odlučivaće o inicijativi izvršne direktorice gradskog preduzeća Čistoća Gordane Lekić da poznati ugostiteljski objekat u gradu Motel „Vodice“, bude dat u zakup.
– Stavljanje motela u funkciju kroz davanje u zakup trećem licu donijelo bi višestruku korist – društvu, opštini i građanima Pljevalja. Na ovaj način objekat bi konačno dobio smisao i opravdao ulaganja – smatra Lekić.
Zeleno svjetlo je već dao Odbor direktora, 28. avgusta donio je odluku u kojoj navodi da za to postoji ekonomska i poslovna opravdanost.
TENDERI
Motel „Vodice“ otvoren je 1970. godine. Bio je u vlasništvu ŠIK ,,Velimir Jakić“, a potom Rudnika uglja do 2009. godine. Tada je to preduzeće zbog nagomilanih finansijskih obaveza motel ustupilo Vladi kao kompenzaciju. Vlada je u nekoliko navrata pokušavala da objekat proda. U martu 2020. godine nuđen je putem javnog nadmetanja zajedno sa pripadajućim zemljištem, kao i zgradom stare vodenice po cijeni od 424.531 euro. Prodaja nije uspjela pa ga je Vlada ustupila Opštini Pljevlja bez naknade. Objekat površine 640 m2 je privremeno zatvoren. Lekić navodi da ne postoje uslovi za njegovo otvaranje - funkcionisanje u okviru Čistoće, a kao glavni razlog navela je diskontinuitet u poslovanju u zimskom i ljetnjem periodu. – Može se istaći da je poslovanje u ljetnjem periodu bilo na zavidnom nivou, možda i iznad očekivanja, ali u konačnom to nije dovoljno da se nadomjesti manjak prometa u zimskom periodu – kazala je Lekić.
Objekat je zatvoren i bez konkretne namjene, a njegovo održavanje iziskuje znatna sredstva. Bilo bi opravdano i pravedno da ga Čistoća dâ pod zakup i ostvaruje prihod od njega. Na taj način bi se ulaganja postepeno vraćala, a motel bi ispunio ekonomsku i društvenu namjenu –navedeno je u inicijativi menadžmenta preduzeća
Ona je istakla da funkcionisanje motela zahtijeva angažovanje radne snage što predstavlja ozbiljan finansijski izazov. – Rad ovog ugostiteljskog objekta pratile su različite okolnosti koje su u kontinuitetu otežavale poslovanje. Među tim okolnostima su troškovi zarada, jer su na zaposlene u motelu primjenjivane odredbe Granskog kolektivnog ugovora iz novembra 2023. godine, što je podrazumijevalo veća izdvajanja nego u privatnom sektoru. Osim toga, poslovanje je bilo opterećeno i obavezom poštovanja Zakona o javnim nabavkama. Organizovanje tendera često je dovodilo do kašnjenja dobavljača, isporuke robe lošeg kvaliteta ili isteka roka, kao i nepotpunih narudžbina, što se direktno odrazilo na kvalitet usluge. Dodatni problem
predstavljala je visoka fluktuacija zaposlenih, naročito na pozicijama konobara i šankera. Nemogućnost uspostavljanja stalnog kadra kako u kvalitativnom tako i kvantitativnom smislu, znatno je otežavala postizanje kontinuiteta u poslovanju – navela je Lekić u obrazloženju.
TROŠKOVI U inicijativi za davanje u zakup Motela „Vodice“, izvršna direktorica gradskog preduzeća Čistoća navodi da je zatvaranjem tog objekta spriječeno dalje negativno poslovanje koje bi imalo ozbiljan uticaj na ukupni finansijski rezultat Čistoće. No, iako je zatvoren, objekat iziskuje znatne troškove - obezbjeđenje, režije i održavanje, što iz mjeseca u mjesec predstavlja finansijsko opterećenje bez povratnog prihoda. – Od kada je motel zatvoren,
preduzeće organizuje stražarsku službu kako bi se imovina sačuvala od nasrtaja raznih NN lica. To iziskuje troškove radne snage koji Opština kao osnivač ne refundira pa preduzeće trpi neplanirane izdatke što im pričinjava problem u ukupnom poslovanju. Iz tih razloga smatramo da je potrebno preduzeće Čistoća osloboditi obaveze plaćanja stražarske službe – navedeno je u inicijativi. Dodaje se da je Čistoća uložila znatna sredstva u opremanje objekta.
– Zbog toga smatramo da bi bilo opravdano i pravedno da Čistoća, uz saglasnost Opštine, ovaj objekat dâ pod zakup i ostvaruje prihod od njega. Na taj način bi se ulaganja postepeno vraćala, a objekat bi ispunio ekonomsku i društvenu namjenu – pojasnila je izvršna direktorica. D. Š.
ći savremeno doba sa nasljeđem onih koji su je gradili – poručio je general Vuksanović. Načelnik Generalštaba je obišao kasarnu i objekte u njenom sastavu, te razgovarao sa pripadnicima koji u njoj službuju. Iz Ministarstva podsjećaju da je promjena naziva kasarne u Kolašinu dio šire odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o preimenovanju vojnih objekata u kojima su smještene komande i jedinice Vojske Cr-
ne Gore. Tako sada kasarna u Podgorici nosi naziv „Vojvoda Marko Miljanov Popović“, vojni aerodrom u Golubovcima „Knjaz Danilo Petrović Njegoš“, kasarna u Baru „Narodni heroj Petar Pero Ćetković“, kasarna u Danilovgradu „Narodni heroj Milovan Šaranović“, dok kasarna u Pljevljima nosi naziv „Narodni heroj Vladimir Knežević Volođa“. – Odluka o određivanju novih naziva vojnih objekata stupila je na snagu 18. septembra 2025. godine i ima za cilj očuvanje i afirmaciju istorijskih ličnosti i vrijednosti koje predstavljaju temelje crnogorskog društva i oružanih snaga – kazali su iz resora Dragana Krapovića. C. G.
TIVAT – Dom zdravlja Tivat bogatiji je za dva nova vozila. Prvo, „toyota yaris cross hybrid“, nabavljeno je u avgustu i namijenjeno je potrebama patronažne službe. To moderno, ekološko i štedljivo vozilo već se aktivno koristi u svakodnevnom radu patronažnih sestara, čime se znatno olakšava njihov rad na terenu i omogućava brža i efikasnija dostupnost usluga pacijentima.
Drugo, nabavljeno u septembru, jeste „citroen“ - specijal-
no putničko bolničko vozilo – sanitetski kombi, opremljen za prevoz pacijenata u ležećem položaju. Ovo vozilo predstavlja važan iskorak u obezbjeđivanju bezbjednog i udobnog transporta pacijenata koji zahtijevaju posebnu zdravstvenu njegu i nadzor tokom vožnje. Direktorica Doma zdravlja Tivat, dr Danica Stevović kazala je da su vozila od velikog značaja za ustanovu jer omogućavaju efikasniji, sigurniji i savremeniji rad, kako za naše zaposlene, tako i za naše pacijente. C. G.
H ERCEG noV i: Žiri završio posao Poznati
HERCEG NOVI – Dobitnici najvišeg priznanja opštine Herceg Novi, Oktobarske nagrade, ove godine su grupa Egzodus, koju je predložio JUK Herceg fest, istoričar i pisac dr Vladimir Roganović, koga je predložila Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi i Klub dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi, koji je predložila grupa građana sa Darom Vukadinović i NVO Ksena. Povelja grada i zvanično zvanje počasnog građanina dodijeljena je akademiku Darku Tanaskoviću, na prijedlog grupe građana.
Žiri u sastavu predsjednik Boro Lučić, Milidrag Majdov, Predrag Kuzmanovski, Jovica Miljanović, Darija Banićević, Marija Čvoro, Slađana Vujović, Gojko Đurđević i Zoran Lučić, na dva sastanka je razmatrao devet pristiglih prijedloga za Oktobarsku nagradu i dva za Povelju grada i među kvalitetnim kandidatima izabrala maksimalan broj za obje nagrade. – Žiri je bio usaglašen oko izbora kandidata, sve je proteklo u najboljem redu. Svi predloženi su dali doprinos promociji i razvoju grada, zaista su bili dobri svi predloženi kandidati – istakao je Boro Lučić. C. G.
Festival srednjoevropskog i istočnoevropskog filma od 10. do 26. oktobra u Luksemburgu
PODGORICA - Festival srednjoevropskog i istočnoevropskog filma „CinEast“ biće ove godine 18. put održan u Luksemburgu, od 10. do 26. oktobra. Publiku očekuje više od 100 filmskih ostvarenja iz više od 20 zemalja, brojni koncerti, izložbe, debate i susreti s autorima.
Poseban segment festivala čine filmovi iz zemalja bivše Jugoslavije, među kojima je i crnogorski film „Planeta 7693“ reditelja Gojka Berkuljana Festival će i ove godine započeti prije zvaničnog otvaranja, nizom posebnih događaja koji spajaju film, muziku i društveni dijalog. Izložba fotografija „Disruptions“ biće otvorena 9. oktobra u Neimënsteru, a ulaz je besplatan. Dan kasnije energičnim koncertom legendar-
nog benda Fanfare Ciocărlia u Melusini biće svečano inaugurisano novo izdanje festivala, a 11. oktobra slijedi cine-debata o Ukrajini. Dan kasnije biće održan Ženski događaj i Outdoor Event – projekcija filma „The Last Expedition“ i debata o alpinistkinjama sa rediteljkom Elizom Kubarskom i novinarkom Annick Goerens. Od 15. do 26. oktobra, CinEast donosi raznovrstan izbor igranih, dokumentarnih i kratkih filmova, kao i tematske programe: centralna tema „Disruptions“, fokus na Poljsku, specijalna ukrajinska selekcija, program Lux meets CEE, te tradicionalno nagrađivanje najboljih ostvarenja. Publika će imati priliku da uživa i u projekcijama autora poput Želimira Žilnika i Danisa Tanovića An. R.
Crnogorsko narodno pozorište u takmičarskoj selekcji „Teatra na raskršću“
„Gospoda Glembajevi“ na festivalu u Nišu
PODGORICA - Predstava
„Gospoda Glembajevi“, koju je po tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, biće izvedena večeras, u 20 sati, u Narodnom pozorištu u Nišu, u okviru takmičarske selekcije VI Festivala drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora „Teatar na raskršću“.
Festival je počeo 6. oktobra, dok je u takmičarskom programu pet predstava iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Takođe, biće izvedene i dvije predstave u pratećem dijelu programa. Festival se završava 12. oktobra izvođenjem
predstave Hajnriha fon Klajsta „Mihael Kolhas“, u režiji Borisa Liješevića, Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, u čast nagrađenih. - „Gospoda Glembajevi“ prevazilaze svoje pretke i uzore u angažmanu, u dijalozima, u briljantno napisanim karakterima i stilskim nijansama jedinstvenim u evropskoj dramskoj književnosti - zapisao je, između ostalog, dramaturg Božo Koprivica Uloge tumače: Svetozar Cvetković, Mišo Obradović, Kristina Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Stevan Vuković, Jovan Dabović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević R. K.
„Med i žuč“ u Biblioteci
PODGORICA - Promocija knjige „Med i žuč“ autora Miodraga Perunovića biće održana večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. O knjizi će govoriti Branko Vujisić, Tadija Kačar i autor Miodrag Perunović. Odlom-
ke iz knjige čitaće Slaviša Čurović, dok će program voditi Milorad Durutović. U sklopu promocije biće prikazan i dokumentarni film o Miodragu Perunoviću, koji je uradila Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u saradnji sa TV Podgorica. R. K.
Scenograf i kostimograf Miodrag Tabački za Pobjedu o izložbi ,,Stvarnosti
PODGORICA - U Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, gdje je sinoć otvorena izložba „Stvarnosti iluzije“, publika je imala priliku da zakorači u svijet jednog od najznačajnijih imena savremene pozorišne umjetnosti - Miodraga Tabačkog. Riječ je o umjetniku čiji opus dokazuje da je pozorište više od profesije, ono je, kako kaže sam umjetnik, igra koja ne prestaje.
Izložba obuhvata više od pet decenija rada ovog izuzetnog scenografa, kostimografa i univerzitetskog profesora, koji je svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag na scenama širom bivše Jugoslavije i inostranstva.
Kroz 53 panoa, po jedan za svaku godinu njegove stvaralačke epohe, izložba ne nudi samo vizuelni presjek impresivne karijere, već i dokumentarni zapis o razvoju scenskog jezika jednog umjetnika koji je stotine puta iznova gradio prostore mašte, emocije i značenja. Njegove scenografije i kostimi nijesu bili tek pozadina, već integralni dio pozorišne radnje, često pokretni, simbolični, ponekad monumentalni, ali uvijek u službi teksta i istine predstave.
- Izložbu u Podgorici čine 53 dokumentarna panoa, kao i originali radovi - moje kostimografske i scenografske skice. Drago mi je da podijelim svoj rad sa publikom u Crnoj Gori. Prvi put sam u Podgorici radio 1977. godine, evo me opet, poslije skoro 50 godina - istakao je za Pobjedu Miodrag Tabački.
U intervjuu za naš list Tabački govori o estetskim principima, saradnjama, sjećanjima i savremenim izazovima u pozorišnoj produkciji.
POBJEDA: Kako biste opisali svoj umjetnički stil u scenografiji i kostimografiji? Koji su estetski principi Vaš vodič?
TABAČKI: Imao sam bogatu i raznobojnu karijeru. Radio sam u različitim pozorištima, različite žanrove, na klasič-
Radio sam u različitim pozorištima, različite žanrove, na klasičnim, kao i na modernim scenama. Radio sam predstave koje su se dešavale u prirodi, u izabranim prostorima. To je jedno nepregledno bogatstvo u kojem sam uživao - kazao je Tabački
nim, kao i na modernim scenama. Radio sam predstave koje su se dešavale u prirodi, u izabranim prostorima. To je jedno nepregledno bogatstvo u kojem sam uživao, jer jako volim svoj posao. Nije me zamaralo, naprotiv, davalo mi je snagu da radim i dalje. Zadovoljan sam kada vidim sve to. Kada pogledam rezultate, to me osnaži. Estetski principi su kod mene iznad svega vezani za sam komad. Svaki put
su oni, u zavisnosti od teksta, drugačiji. Moj princip je da poštujem materijal na kome radim i da ga pratim.
POBJEDA: Da li prvo zamišljate prostor ili se on rađa kroz čitanje teksta i razgovor sa rediteljem?
TABAČKI: Kada čitam tekst već vidim i prostor i pokret. Ukoliko sam, prije nego što pročitam tekst, razgovarao sa rediteljem onda i to što mi je on rekao utiče na formiranje
mog prvog utiska o prostoru prilikom čitanja teksta. To je nešto što se dešava simultano. Uvijek se trudim da dok čitam tekst i pripremam rješenje, to radim iz vizure publike.
POBJEDA: Da li se često dešava da reditelj i Vi vidite tekst različito?
TABAČKI: Nemam to iskustvo. Nijesam nikada bio u prilici da tekst doživim drugačije nego sam reditelj. Tu se mi negdje nalazimo
POBJEDA : Da li Vam više odgovaraju scenografska rješenja koja su vizuelno izražajna ili preferirate suptilnije, svedene forme koje značenje prenose kroz detalje?
TABAČKI : Zavisi od same predstave. Nekada je dobro kad je scenografija napadna i ,,pritisne“ predstavu, a nekada je potrebno drugačije.
POBJEDA: Kada je važno da ona, kako kažete, bude ,,napadna“?
TABAČKI: Dobro je da bude napadna ako se ,,sruši“ na kraju predstave, da se nešto ,,slomi“, ,,polomi“ prostor na pozornici. Imam u iskustvu veliki krst na pozornici koji padne. U ,,Tartifu“ u Skoplju sam imao krst koji je padao tokom predstave. U ,,Don Žuanu“ u Novom Sadu sam imao veliki krst ispod kog se igrala
POBJEDA: Poznato je da pred svaki projekat obilazite gradove i posmatrate izloge. Šta Vam oni govore o estetici publike i vremenu u kojem stvarate?
TABAČKI: Imam potrebu da upoznam gledalište jer radim za njega. To kakvo je to gledalište, šta ljudi vole i očekuju, najbolje ću da saznam ako prošetam ulicama, vidim ljude i pogledam izloge. Onda ću im servirati to isto što vole ili nešto sasvim drugo. Zavisi kakva je predstava, o čemu govori i šta želim time da kažem.
predstava, ali se vertikalni dio stuba spuštao i bio je stepenište kojim se penjalo u nebo. Pokret je nešto što sam često koristio u svojim prostorima.
POBJEDA: Koja Vam je scenografija ostala u pamćenju?
TABAČKI: To je sasvim sigurno ona koja je najdalje stigla i koja je najprepoznatljivija i najuvaženija. To je scenografija za ,,Figarovu ženidbu i razvod“ u Narodnom pozorištu u Beogradu. Ta fotografija scenografije je ušla u Enciklopediju pozorišne umjetnosti 20. vijeka i reprodukovana je na pola strane. Značajna je i predstava ,,Nigdje nikog nemam“ Crnogorskog narodnog pozorišta. Tu scenografiju sam izlagao u Torontu, a ona se nalazi i na korici monografije vezane za moj rad koju je objavio „Clio“. Ta monografija je nagrađena kao izdanje godine Američkog Instituta za pozorišnu tehnologiju i kostimografiju 1995. godine. Izdvajam i scenografiju za ,,Pepeljugu“ u Beogradskom narodnom pozorištu, gdje se na sceni pojavljuje brod. Sa CNP imam lijepo iskustvo. Mislim da je tu najveći uspjeh bio ,,Gorski vijenac“ koji je nagrađen na Sterijinom pozorju. Radio sam još nekoliko predstava i zadovoljan sam saradnjom.
POBJEDA: Koliko se razlikuje Vaš pristup kostimografiji u odnosu na scenografiju? Da li krećete iz istog impulsa?
TABAČKI: Nekada je dobro govoriti u duetu, a nekada je zgodno i korisno neku stvar izdvojiti. Scenografija i kostimografija neminovno moraju biti u saradnji.
POBJEDA : Da li se kroz kostim može dati više informacija o liku nego kroz tekst?
Mađarski pisac Laslo Krasnahorkai dobitnik Nobelove nagrade za književnost
PODGORICA – Sedamdeset jednogodišnji mađarski pisac Laslo Krasnahorkai dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za 2025. godinu, saopštila je juče Švedska akademija nauka. Priznanje je, kako je saopšteno u obrazloženju Akademije, dobio za ,,ubjedljivo i vizionarsko djelo koje, usred apokaliptičnog užasa, potvrđuje moć umjetnosti“.
U saopštenju je navedeno da mađarski autor pripada epohalnoj tradiciji centralnoevropske književnosti koja se proteže od Franca Kafke do Tomasa Bernharda, karakteristične po elementima apsurda i groteske, ali da se njegovo djelo okreće i Istoku prihvatajući kontemplativniji, pažljivo izbrušen ton.
TABAČKI: Zavisi od žanra predstave. Nekada u komediji podržimo komičnu situaciju nekim pretjerivanjem u kostimu. Nekada pretjeramo u kostimu i to uradimo svjesno nevezano od toga šta će glumac ili glumica govoriti na sceni. To su stvari koje treba komponovati u zavisnosti od komada.
POBJEDA: Kako vidite budućnost scenografije u vremenu kada pozorišne radionice nestaju, a digitalna tehnologija preuzima?
TABAČKI: Plašim se i mislim da ćemo malo po malo da stignemo nazad do antičkog teatra i do igranja u areni bez dekora i kostima.
POBJEDA: Zašto to kažete?
TABAČKI: Trenutno je, bar kod nas, situacija takva da je zapravo idealna prazna pozornica i kostimi koji su kupljeni na buvljaku.
P OBJEDA: Da li je to neki novi trend?
TABAČKI: To je datost. To nije trend, to je takva situacija. I pozorišni zanati su zapostavljeni, a sredstva su minimalna.
POBJEDA: Kako to promijeniti?
TABAČKI: Potrebno je da se više investira u kulturu i pozorište. Pozorišni zanati se nijesu učili u školama već u pozorištu. Kod majstora je dolazio šegrt da uči. Kako pozorišni majstor ode u penziju, a nije imao šegrta, ostane upražnjeno radno mjesto. Činjenica je da se radna mjesta upražnjavaju, ali ne i popunjavaju. Pozorišta zatvaraju radionice. Nekoliko beogradskih pozorišta više nema radionice. P OBJEDA : Šta je za Vas umjetnost?
TABAČKI: Umjetnost je jako širok pojam. Umjetnost je i živjeti. A. ĐOROJEVIĆ
Suzan Sontag proglasila ga je ,,savremenim majstorom apokalipse koji inspiriše poređenja sa Gogoljem i Melvilom“. Krasznahorkai je prije objave Nobelove nagrade bio jedan od favorita za dobijanje priznanja, podijelivši prvo mjesto s kineskom spisateljicom Can Šue (10/1), a u užem krugu favorita bili su i Haruki Murakami, Margaret Atvud i Salman Ruždi
Mađarski pisac rođen je 5. januara 1954. godine u gradu Đuli, u jevrejskoj porodici srednje klase po očevoj strani. Već decenijama je prepoznat kao jedinstven glas svjetske književnosti i autor složenih
romana. Njegov rad karakteriše melanholična, distopijska proza i duge, filozofske sentencije u postmodernističkom maniru. Među njegovim najpoznatijim djelima su romani ,,Satantango“ (1985) i ,,Melanholija otpora“ (1989), oba adaptirana u kultne filmove mađarskog reditelja Bele Tara, što je dodatno proslavilo autorov rad širom svijeta. Za ,,Melanholiju otpora“ dobio je njemačku nagradu Bestenliste za najbolje književno djelo godine. Dobitnik je i brojnih drugih međunarodnih priznanja, uključujući Međunarodnu Bukerovu nagradu 2015. godine, kada je postao prvi Mađar koji je dobio pomenuto pri-
znanje. Dok je dovršavao roman ,,Rat i rat“ (1999) često je putovao, a u dovršavanju djela od velike pomoći bio je čuveni američki pjesnik Alen Ginzberg, kod kojeg je Krasnahorkai boravio u njujorškom stanu, a njegov savjet opisao je kao vrijedan u oživljavanju knjige. Od raspada Sovjetskog Saveza, živio je na raznim lokacijama. Oslonio se na svoja iskustva u Mongoliji i Kini u pisanju ,,Zarobljenika iz Urge“ i ,,Rušenje i tuga ispod neba“. Nobelova nagrada za književnost, koja je ove godine vrijedna 11 miliona švedskih kruna (oko milion eura), dodjeljuje se autoru koji je stvorio ,,na polju književnosti najbolje
djelo idealističkih tendencija“, prema testamentu Alfreda Nobela. Krasnahorkai je 122. dobitnik ove nagrade, a tek drugi mađarski autor koji je ponio laskavo priznanje nakon Imrea Kertesa, koji je Nobelovu nagradu za književnost dobio 2002. Kuriozitet je i da je Krasnahorkai želio da bude muzičar, a svirao je hitove bendova Cream, The Kinks, Them, Blind Faith, te Džimija Hendriksa, Arete Frenklin, Dasti Springfild, kao i numere Rolingstonsa ali, kako je kazao jednom prilikom, ne i Bitlsa. U svijet rokenrola, kako je sam kazao jednom prilikom, uveo ga je upravo filmski reditelj Bela Tar. An. R.
PODGORICA – Film ,,Ova dobra zemlja“ crnogorskog dokumentariste Vladimira Perovića prikazan je juče u takmičarskoj selekciji 26. izdanja Mediteran Film Festivala u Širokom Brijegu (Bosna i Hercegovina).
Festival je otvoren u utorak, a trajaće do sjutra veče, kada će biti zatvoren projekcijom francuskog dokumentarca ,,Miyazaki: Duh prirode“, reditelja Léa Faviera. Svečana dodjela nagrada biće održana danas.
O nagradama odlučuje međunarodni žiri u tri kategorije: Najbolji dugometražni filmMFF Grand Prix, najbolji kratki film - MFF Best Short, te Best Camera, koju dodjeljuje Asocijacija snimatelja u BiH. Nagradu dodjeljuje i festivalska publika. ,,Ova dobra zemlja“ sastavljena je od priča crnogorskih gorštaka, koji u sebi čuvaju priče – bisere usmenoknjiževnog
kazivanja prepune iskonske mudrosti, koji nepovratno odlaze u zaborav jer nema nikoga ko bi ih zabilježio. Perović je film koncipirao u više poglavlja – dokumentarnih minijatura – koje ovo ostvarenje čine specifičnim filmskim kolažom. Govoreći za Večernji list povodom učešća na festivalu u
Širokom Brijegu, Perović se osvrnuo i na način selekcije petnaest likova iz četrnaest visokoplaninskih predjela Crne Gore za ovaj film. - Tokom dugotrajne pripreme i istraživanja, vi promatrate živote ljudi koje želite ubaciti u vašu priču, slušate njihova razmišljanja o životu, svakodnevici, muci, ljepoti, univerzumu. I
prosto birate. Svaka umjetnost je selekcijine selekcije selekcija. Ne može sve u film, kao ni u knjigu, niti na sliku. Odabiraš ono što ti se u nečijoj pojedinačnosti i osobenosti učini vrijednim, znakovitim, univerzalnim, uklopivim u cjelinu kakvu želiš praviti – kazao je, između ostalog, Perović.
Od svjetske premijere na 15. Underhill Festu u Podgorici u junu prošle godine, Perovićev film osvojio je sedam nagrada na međunarodnim festivalima.
Film je nastao u produkciji kuće „Atomic“ iz Podgorice, uz podršku FCCG, Glavnog grada, Opštine Kotor i Opštine Žabljak. Perović uz režiju potpisuje i scenario, kao i produkciju sa Ivanom Čojbašićem. Izvršna producentkinja je Jelena Božović, dizajn zvuka potpisuje Dora Filipović, montažu Nikola Egerić, a snimatelj je Ivan Čojbašić. An. R.
AKTUELNO: Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije stupile na snagu, Beograd ima goriva do kraja godine
BEOGRAD - Američke
sankcije protiv Naftne industrije Srbije stupile su na snagu u četvrtak ujutru, što znači da Srbiji prijeti energetska kriza i da goriva ima do kraja godine. Kriza je nastala jer Srbija nije na vrijeme transformisala NIS, koji je u većinskom vlasništvu ruskih kompanija, iako je za to imala devet mjeseci koliko su Amerikanci odlagali uvođenje sankcija. Srbija u NIS-u ima vlasništvo od 29,87 odsto.
Hrvatska ponuda i odgovor
Kao spasilac se ponudila Hrvatska čiji je ministar privrede Ante Šušnjar rekao da su spremni da kupe NIS i istakao da bi to učinili „bez ikakvih pretenzija da se ovlada maloprodajnim tržištem u Srbiji“. Naime, NIS u Srbiji drži 47 odsto maloprodaje goriva i puni devet odsto budžeta Srbije na godišnjem nivou. Ruska nafta se prerađuje u rafineriji Pan-
čevo, takođe u ruskom vlasništvu, dolazi kroz JANAF (jugoslovenski naftovod) koji je u vlasništvu Hrvatske. Šušnjar kaže da bi kupovinom NIS-a bili obezbijeđeni poslovni interesi JANAF-a koji je već 40 godina usko povezan sa NISom, i da rafinerija u Pančevu snabdijeva i 20 odsto tržišta derivata u BiH. – Hrvatska da kupi NIS, uzećemo to u obzir kada nas ruski partneri budu obavijestili da li
žele da prodaju ili ne, onda ćemo ih obavijestiti da li prihvataju takve ponude ili ne – odgovorio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić
On je dodao da „ima najbolju ponudu za hrvatsku elektroprivredu (HEP)“.
– Dajemo 50 odsto više para nego bilo koji ponuđač na svijetu i možemo to unaprijed da potpišemo. Hoćemo da kupimo i JANAF, sve. Srbija je uvijek bila otvorena za hrvat-
Postignut dogovor o prvoj fazi mirovnog plana za Gazu
ske investicije a oni nama nijesu dali da kupimo Kraš, rekao je Vučić.
posl Jedice
Američke sankcije NIS-u odraziće se na proizvodnju struje, isporuku daljinskog grijanja građanima, točenje goriva na pumpama odnosno na cjelokupnu ekonomsku situaciju koja povlači i socijalne posljedice. Prvu mjeru sankcija građani su već osjetili jer
TEL AVIV - Predsjednik
Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp objavio je da su se Izrael i Hamas dogovorili o prvoj fazi mirovnog plana za Gazu.
Tramp je naveo da će svi taoci u Gazi uskoro biti pušteni i da će Izrael povući trupe na dogovorenu liniju kao prvi korak ka „jakom, trajnom i vječnom miru“.
- Veoma sam ponosan što mogu objaviti da su Izrael i Hamas potpisali prvu fazu našeg mirovnog plana. To znači da će svi taoci biti uskoro pušteni, a Izrael će povući svoje trupe na dogovorenu liniju kao prvi korak ka snažnom, trajnom i vječnom miru. Sve strane će biti tretirane pravedno! Ovo je veliki dan za arapski i muslimanski svijet, Izrael, sve okolne nacije i Sjedinjene Američke Države, i zahvaljujemo posrednicima iz Katara, Egipta i Turske, koji su radi-
li s nama kako bismo ostvarili ovaj istorijski i neviđeni događaj - napisao je Tramp na svom profilu na Truth Social.
Hamas je prethodno saopštio da je postigao sporazum nakon razgovora o prijedlogu Trampa, potvrđujući da sporazum uključuje izraelsko povlačenje iz enklave i razmjenu talaca i zarobljenika, piše Klix.ba.
Hamas je pozvao Trampa i države garantore da osigura-
ju da Izrael u potpunosti provede primirje. Grupa je takođe saopštila da će osloboditi 20 talaca koji su još živi već ovog vikenda, a izvori navode da će se razmjena s palestinskim zatvorenicima dogoditi u roku od 72 sata od potpisivanja sporazuma, što se očekuje u četvrtak. Na Trampovu objavu reagovao je i izraelski premijer Benjamin Netanjahu.
- Zahvaljujem predsjedniku
Trampu i njegovom timu od srca na njihovoj posvećenosti ovoj svetoj misiji oslobađanja naših talaca - napisao je Netanjahu.
On je dodao da je ovo „veliki dan za Izrael“ i da će u četvrtak sazvati vladu kako bi odobrila sporazum o prekidu vatre u Gazi s ciljem vraćanja svih talaca kući. Porodice talaca su se okupile u Tel Avivu nakon Trampove objave kako bi proslavili ovu odluku. Skandinirali su „Nobelova nagrada Trampu“, piše Klix.ba.
Palestinci u Gazi reagovali su na vijest sa mješavinom radosti i nevjerice.
- Iskreno, kada sam čuo vijesti, nijesam mogao da se suzdržim. Suze radosnice su mi tekle. Dvije godine bombardovanja, terora, razaranja, gubitaka, poniženja i stalnog osjećaja da bismo mogli umrijeti u svakom trenutku - rekao je Samer Joudeh novinskoj agenciji AFP iz Gaze.
gorivo na NIS pumpama od sada mogu platiti samo gotovim novcem i domaćom DINA karticom, ali ne i karticama Amerikan exspres, Visa i Mastercard, a 47 odsto maloprodajne mreže goriva ide peko NIS pumpi. Vučić je naveo da rafinerija u Pančevu do 1. novembra može raditi bez dotoka nafte i da će se razgovori nastaviti sa američkim partnerima, ali i da je u četvrtak ujutru razgovarao sa ruskim ambasadorom u Beogradu. Najavio je i vanrednu sjednicu dioničara NIS-a da bi se sa predstavnicima ruske strane razmotrilo na koji način će Srbija uvoziti naftne derivate i može li ih prerađivati rafinerija u Pančevu. – Nijedan vazdušni prevoznik od jutros ne koristi ruske naftne derivate. Uspjeli smo riješiti problem u saradnji sa kuvajtsko - britanskom kompanijom – rekao je Vučić. On tvrdi da Elektroprivreda Srbije ima mazuta za godinu dana, da ljudi ne treba da paniče, da se država odgovorno pona-
šala i da do kraja godine neće biti poteškoća u snabdijevanju gorivom. nacionalizaciJa kao rJešenJe NIS je prodat Rusima 2008. godine, a od kada je SAD nagovijestila da će uvesti sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva u javnosti su bili iznošeni razni prijedlozi od kojih je jedan bio i nacionalizacija NIS-a. Vučić je na to rekao: „Na moju molbu osam puta su Amerikanci odlagali sankcije, odložili bi nam još da sam htio da potpišem da ćemo da idemo u nacionalizaciju. Rekao sam to stoji kao opcija, to će mi biti posljednja opcija, jer nijesam komunista i lopov, mrzim 1945. i 1946. godinu. Nijesam htio da dam svoju riječ za otimanje i sankcije su stupile danas na snagu“. Ono što dodatno NIS dovodi u problem jeste njegova zaduženost kod stranih banaka koja iznosi 530 miliona eura zbog čega banke odmah mogu da proglase kredite dospjelim što znači da NIS ode u stečaj. violeta cveJiĆ
Predsjednica Evropske komisije pod pritiskom poslanika Evropskog parlamenta Fon der Lajen preživjela glasanje o povjerenju
BRISEL - Predsjednica
Evropske komisije Ursula fon der Lajen preživjela je juče još dva glasanja o povjerenju, sa malo većim brojem poslanika Evropskog parlamenta koji su joj dali podršku nego na prethodnom glasanju prije tri mjeseca.
Dva odvojena prijedloga za izglasavanje nepovjerenja podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Ljevica i Patriote za Evropu. Za prijedlog Ljevice su glasala 133 poslanika, 383 je bilo protiv, a 78 uzdržano.
Drugi prijedlog koji su podnijele Patriote za Evropu odbijen je sa 179 glasova za, 378 protiv i 37 uzdržanih.
Najveće kritike ove dvije parlamentarne grupe odnosile su se na trgovinske sporazume EU sa SAD i južnoameričkim
blokom Merkosur, nedostatak transparentnosti i odgovornosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi. To je drugi put za manje od tri mjeseca da su opozicioni poslanici u Evropskom parlamentu tražili da se glasa o povjerenju predsjednici Evropske komisije. Prethodni zahtjev za izglasavanje nepovjerenja podnio je rumunski desničarski poslanik George Piperea iz grupe Evropski konzervativci i reformisti zbog, između ostalog, tajne prepiske Fon der Lajen i direktora Fajzera Alberta Burle o isporuci vakcina EU 2001. godine, tokom pandemije korona virusa.
Za prijedlog je tada glasalo 175 poslanika, dok je 360 bilo protiv.
Za izglasavanje nepovjerenja potrebno je da glasa dvije trećine poslanika Evropskog parlamenta, što je nemoguće dostići bez podrške dijela političkih grupa centra – Evropske narodne partije kojoj pripada i Fon der Lajen, Socijalista i demokrata i grupe Obnovimo Evropu koje podržavaju Evropsku komisiju.
Kompanija Euromont gradnja iz Podgorice prije petnaestak dana počela je radove iskopa za izgradnju stambeno-poslovnog objekta planirane bruto površine 31.578 kvadratnih metara u Ulici Vitnija Vorena na Zabjelu.
Stanarima susjedne zgrade („Neksan“) smeta to što građevinska ograda nije postavljena duž cijelog gradilišta što im, smatraju, ugrožava bezbjednost. Takođe, smatraju da radovi ne bi trebalo da se izvode do sedam - osam sati uveče, jer imaju pravo na poslijepodnevni odmor. S druge strane, predstavnik investitora poručuje da su radnici na gradilištu samo jedno veče ostali do 18.30 sati, a da ostalim danima završe do 17, iako imaju pravo da rade i kasnije. Poručuje da je, u svojstvu dobrog komšije, otvoren za razgovor i otklanjanje uzroka svih eventualnih razumnih prigovora stanara okolnih zgrada.
BEZBJEDNOST
Upravnik lamele A u okviru zgrade ,,Neksan“ Petar Radulović kazao je za Pobjedu da je gradilište Euromont gradnje neadekvatno obezbijeđeno. - Kontaktirao sam sa Komunalnom policijom zbog prigovora komšija jer se radi do kasno i nije obezbijeđeno gradilište prema našoj zgradi. Rekli su da će poslati ljude, vidim da se ništa ne dešava tim povodom. Nije postavljena čak ni traka, a kamoli ograda, kako bi trebalo da bude. Pritom na našu fasadu i ogradu naslanjaju se neki njihovi rekviziti, ulazna kapija na gradilište je preblizu, praktično prislonjena uz našu fasadu... Smatramo da je to nekorektno. Komšijama kojima su balkoni na toj strani baš je neprijatno, da ne kažem - pakao. Čak su jedno veče ra-
Izgradnja stambeno-poslovnog objekta na Zabjelu počela u znaku nesporazuma
Stanari zgrade ,,Neksan“ negoduju zbog toga što građevinska ograda nije postavljena duž cijelog gradlišta što, smatraju, ugrožava njihovu bezbjednost. Predstavnik investitora poručuje da su otvoreni za razgovor i otklanjanje svih eventualnih nepravilnosti
dili do 19.30 časova – kazao je Radulović.
On je podvukao da je najvažnija bezbjednost stanara, jer u zgradi ima i dosta male djece, a u zgradi prekoputa su i dva vrtića.
- Očekujemo od nadležnih da ispitaju ovaj slučaj, prije svega da se obezbijedi gradilište na adekvatan način i da se ispita do kad imaju pravo da rade, jer i mi imamo pravo do odmorimo nakon radnog dana – poručio je Radulović.
DOGOVOR
U ime investitora, građevinske firme Euromont gradnja Vesko Bojović kazao je za Pobjedu da su radove započeli prije petnaestak dana.
- Prvog dana kada smo počeli radove kompletno gradilište je ograđeno. Komšinica iz te zgrade je došla da se buni što smo počeli da radimo u osam i po sati ujutro. Pitao sam je da nam kaže što treba da uradimo, da li da postavimo ograde, ona je kazala da ne želi da gleda u metalne ograde iz stana. Rekao
sam, dobro, evo nećemo ograđivati. Hiljadu ljudi, hiljadu ćudi... Neko traži punu, neko žičanu ogradu, neko kaže da ne
treba, tu se nikad ne možemo složiti. Oni svakako imaju ogradu ispred zgrade... Mi smo krenuli iskope, možemo i taj dio
ograditi, ako treba ispod već postojeće ograde. Predstavnik stanara mogao je da dođe do nas na gradilište, ima i broj
telefona na građevinskoj tabli, raspoloženi smo da kao komšije porazgovaramo i da se dogovorimo – kazao je Bojović. Kad je u pitanju radno vrijeme, kaže da su samo jednoga dana ostali do 18.30 sati, a da inače posao završe do 17 časova.
- Samo jedan dan smo ostali na gradilištu do šest i po sati popodne, prije petnaestak dana. Juče su kamioni završili u 16.30 sati. Mi radimo do 17 časova. Inače, radno vrijeme je do 20 –21 sat i što se toga tiče, možemo raditi do osam ili devet sati uveče, ali ne radimo nijednu noć do tada – zaključio je Bojović, uz napomenu da bi svima trebalo da je u interesu da se gradnja ovog objekta što prije završi. Ovim povodom pojašnjenje smo tražili od Komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada, kao i od Građevinske inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, nadležnih za rješavanje ovakvih situacija.
I. MITROVIĆ
Ambasade Danske, Finske, Norveške i Švedske organizovale konferenciju „Održivi grad kao usluga, sa fokusom na transport i mobilnost“
U Naučno-tehnološkom parku Crne Gore juče je održana konferencija „Održivi grad kao usluga, sa fokusom na transport i mobilnost“, čiji je domaćin bila Ambasada Finske. Konferencija je organizovana u okviru inicijative „Nordijski zeleni i pametni gradovi – Izgradnja partnerstva u državama Zapadnog Balkana“, koju realizuju ambasade Danske, Finske, Norveške i Švedske u saradnji sa Nordijskom poslovnom alijansom (Nordic Business Alliance).
Riječ je o inicijativi čiji je cilj da predstavi nordijska iskustva u razvoju pametnih i održivih gradova, podstakne razmjenu znanja i tehnologija, kao i ojača saradnju između nordijskih i lokalnih institucija i kompanija u Crnoj Gori i Srbiji. Konferencija u Podgorici, treća u nizu događaja
planiranih u 2025. godini, bila je posvećena implementaciji održivih rješenja u urbanim sredinama, sa naglaskom na transport i mobilnost.
- Ovaj događaj odražava snažnu i rastuću saradnju između Finske, drugih nordijskih zemalja i Crne Gore. Podgorica je grad sa vizijom, koji aktivno
ulaže u inovacije i održivi razvoj. Organizovanje ovog događaja pokazuje spremnost Crne Gore da se uključi u saradnju sa međunarodnim par-
tnerima i da zajedno sa nordijskim regionom gradi održiviju budućnost - rekao je ambasador Finske Niklas Lindkvist. On je naglasio da su gradovi u središtu održivosti i ekonomskog razvoja.
- Oni nijesu samo centri inovacija i preduzetništva, već i ključni akteri u suočavanju s klimatskim izazovima, unapređenju kvaliteta života i podsticanju inkluzivnog rasta. Koncept ,,Grad kao usluga“ predstavlja promjenu u načinu na koji razmišljamo o urbanom razvoju. To znači oblikovati gradove prema potrebama njihovih građana - nudeći usluge koje su dostupne, efikasne i prilagođene korisnicima – rekao je ambasador Lindkvist. Zamjenica ambasadorke Kraljevine Švedske Ana Sofia Erasmi, najavila je da će na sljedećoj konferenciji, koja će biti održana u novembru u Novom Sadu, biti predstavljena
inovativna inženjerska rješenja za razvoj urbanih sredina. - Današnja konferencija pokazala je snagu saradnje između Nordijskog regiona i Zapadnog Balkana kada je riječ o razvoju pametnijih, zelenijih i inkluzivnijih gradova. Zahvaljujem našim finskim kolegama i svim partnerima u Podgorici na organizaciji ovog vizionarskog događaja. Sa zadovoljstvom najavljujem da će naredna i završna konferencija u okviru inicijtative „Nordijski zeleni i pametni gradovi“ biti održana 18. novembra u Novom Sadu, gdje će Švedska ugostiti regionalni dijalog o inovativnim inženjerskim rješenjima za razvoj urbanih sredina okupljajući stručnjake iz cijelog regiona – kazala je Erasmi, iskazujući uvjerenje da će partnerstva započeta kroz ovu inicijativu nastaviti da donose rezultate i povezuju gradove i zajednice širom regiona. H. P.
RAZGLEDNICA SA FARSKIH OSTRVA: Arhipelag jedinstvenih pejzaža, i kiša, ovca kao simbol, i miran narod s jednom manom
Život bez sunca i drveća na ,,kraju svijeta“, konstantno pod naletima jakih vjetrova s Atlantika i kišom kao svakodnevnicom; u podnožju stijena, među fjordovima i najstrmijim liticama u Evropi i iznad brojnih vodopada. Život u saglasju s prirodom, bez kriminala, s ovcom kao ,,svetom“ životinjom, brojnijom od stanovništva. I ,,sivo“ i živopisno u isto vrijeme – to su, ali i ne samo to, Farska Ostrva. Period od dan i po, koliko je crnogorska ekspedicija provela na krajnjem sjeveru Starog kontinenta povodom utakmice naših fudbalera u kvalifikacijama za Mundijal, prekratak je da bi se detaljnije upoznala Farska Ostrva, ali dovoljan da se stekne utisak o državi čiji stanovnici žive mirno, u uređenom sistemu, okruženi netaknutom prirodom i unikatnim pejzažom.
Farska Ostrva su mala - i teritorijom i brojem stanovnika. Smještena između Islanda, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva, Ostrva imaju 54.900 stanovnika i površinu od 1.393 kilometara kvadratnih.
U sastavu su Danskog Kraljevstva, ali uživaju visok stepen autonomije u odnosu na centralnu vladu u Kopenhagenu.
U vikinškim sagama zapisano je da su prvi doseljenici došli na Farska Ostrva početkom devetog vijeka iz Norveške zbog neslaganja sa kraljem Haraldom Lijepokosim
ZASTRAŠUJUĆE I IMPRESIVNO
Teren je neravan, a van urbanih sredina očaravajući su prizori vodopada kojih ima ,,bezbroj“to nam je bio prvi utisak na putu s aerodroma do Toršauna. Farani (više) vole život na selu, u kućama koje su iznad litica i pored vodopada i oštrih ivica obala, u ,,zagrljaju“ s nemilosrdnim Sjevernim Atlantikom,
na mjestima koje ,,običnom“ čovjeku djeluju i zastrašujuće i impresivno.
Na Farskim Ostrvima sve je to – sasvim normalno i obično. Moderne saobraćajnice pronašle su put između 18 ,,glavnih“ ostrva i do najudaljenijih sela i mjesta – tunelima kroz planine i ispod nivoa mora.
Na Ostrvima obdanica ne traje dugo (zimi ima oko četiri sata dnevno polusvjetlosti), rijetki su i (nama) dragocjeni momenti kad se pojavi sunce, kiša često pada, a udari vjetra su snažni. Po nekim podacima, glavni grad Toršaun ima najmanje zabilježenih sunčanih sati od bilo kojeg grada na svijetu, samo 840 godišnje. Ipak, klima je subpolarna okeanska i zahvaljujući toploj Golfskoj struji temperature su relativno blage uzimajući u obzir geografski položaj ovog arhipelaga od 18 ostrva. Farani žive dominantno u malim drvenim kućama, s bujnom zelenom travom u dvorištu i na krovovima (da, dobro ste pročitali). Vazduh je čist, a ljudi na ulicama malo. Utisak je da se živi skromno, mirno i bez stresa. Cijene su, za naš standard – previsoke.
Kuće farbaju veselim bojama i nijedna drugoj ne zaklanja vidik. Možda je za nas život na Farskim Ostrvima suviše ,,siv“, ali dobro bi nam došao njihov red i sistem.
Toliko je bezbjedno da kažu da niko ne zaključava vrata, kriminala gotovo da nema.
Inače, glavni grad Toršaun je luka odakle kreću brodovi ka Danskoj i Islandu. Najstariji dio grada je Tinganes, gdje ima kuća petovjekovne starosti.
IDEALNO ZA LOSOS
Topla golfska struja donosi čistu morsku vodu koja je, kažu, ključna za uzgoj atlantskog lososa.
Temperature u ovim vodama su zimi oko šest stepeni Celzijusa, a ljeti oko 11 stepeni. Za ljude je hladno, za lososa – idealno.
Farani izvoze čak 99 odsto procenata proizvodnje lososa. Na primjer, firma Bakafrost godišnje prozvode oko 100.000 tona lososa ili 600 miliona obroka, a Farana je samo 55.000... Na planetarnom nivou, Farska Ostrva učestvuju s tri procenta u svjetskoj proizvodnji lososa. Većina stanovništva zaposlena je u uzgajalištima lososa, osta-
li su na farmama, a sva druga zanimanja su manja – kao izuzetak.
Farani, dakle, žive mirno, pa je i razvoj turizma posljednjih godina za njih – prebrz. Preko sezone dođe oko 200.000 turista iz cijelog svijeta.
OVČIJA OSTRVA
Losos, ipak, nije zaštitni znak ovog sjevernoatlantskog arhipelaga. Na Farskim Ostrvima ima više od 70.000 ovaca – znači više ih je nego stanovnika. Nema u tome ništa čudno: ime države na njihovom jeziku, Føroyar, znači – Ovčija Ostrva. Ovca se nalazi i na državnom grbu. Ima ih svuda i pasu slobodno –i u ruralnim i u urbanijim sredinama. Imaju preko 40 različitih boja ovaca i potpuno su bezbjedne jer nema nijednog predatora. Ako ima toliko ovaca, kako se onda ,,drži red“ među farmerima? Tako što se poštuje zakonik o držanju ovaca koji je još 1286. godine na Farska Ostrva donio norveški biskup i doživio je tek male, ali ne suštinske promjene. Taj dokument je ,,sveto pismo“ za farmere, a meso jagnjetine se navodno ne izvozi, nego se čuva
Na Farskim Ostrvima je do 2016. na snazi bila prohibicija za žestoka pića
za domaće stanovništvo, čak se nešto i uvozi.
Farani uvoze sijeno za ovce i konje jer ga nema dovoljno, a i ne može da se osuši zbog vlage. Osim ovaca, zaštitni znak Farskih Ostrva su i morske ptice – pafini.
UBIJANJE KITOVA –
VARVARSTVO ILI NE?
O Faranima ćete, dakle, čuti mnogo toga lijepog, ali zbog jedne stvari i prati ih loš glas. Još od doba vikinga love kitove. ,,Ritual“ zovu ,,grindadráp“ (od farskih izraza ,,grindhvalur“, što znači pilot kit, i ,,dráp“, što znači ubijanje).
Kako to izgleda: jato pilot kitova usmjeravaju s otvorenog mora ka zalivu da bi se nasukali u plitkoj vodi uz samu obalu. More tada zbog krvi promijeni boju. Svake godine se u prosjeku ulovi oko 800 pilot kitova. Sve se radi pod nadzorom lokalnih vlasti, vodi se računa o brojnosti kitova, ali mnogo svjetske organizacije u tome ne vide tradiciju i kritikuju Farane, nazivajući to ,,varvarstvom“, posebno iz razloga što im opstanak odavno ne zavisi od kitovog mesa, koje su na Ostrvima poslastica.
Farani na to odgovaraju: ,,Koja je razlika između kita pilota i krave? Zašto bi bilo u redu ubiti kravu, ali ne i kita pilota?
Ovdje ih imamo mnogo, nijesu ugrožena vrsta. Ubijemo ih samo 800 godišnje, a koliko se miliona kokošaka, svinja i krava ubije na dnevnom nivou širom svijeta. Taj podatak ne znamo“. Ko je na kraju u pravu? - Ovo je najmirnija zemlja na svijetu, ljudi nemaju pojma o čemu pričaju – ne daju na sebe stanovnici sjevernoatlantskog arhipelaga.
Tekst i foto: N. KOSTIĆ
KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO PRVENSTVO: Crna Gora na debiju Mirka Vučinića deklasirana na Farskim Ostrvima
Za Arenu
iz Toršauna: Neđeljko Kostić
Fudbalska reprezentacija
Crne Gore spala je na najniže grane – kulminacija ,,lutanja“, očajnih igara i rezultata, dogodila se ni manje ni više nego na Farskim Ostrvima, gdje su ,,sokoli“ na selektorskom debiju Mirka Vučinića doživjeli epski debakl, 4:0! Samo dva puta su Farani u istoriji slavili sa četiri razlike –oba puta protiv Lihtenštajna, 5:1 i 4:0. Ovaj meč će simpatična ekipa sa sjevera Evrope ipak najviše pamtiti jer je Crna Gora do sada bila iznad nivoa Lihtenštajna, selekcije s kojom će u ponedjeljak igrati prijateljski meč. Na kojem su nivou ,,crveni“ sada – bolna je sama pomisao na to i užasno zabrinjavajuće saznanje da su i Farani, doskora autsajderi, postali prejaki za Stefana Savića i drugove.
Crna Gora je ostala zaleđena na Sjevernom Atlantiku, deklasirana u svim segmentima, u ambisu je i pitanje da li u skorijoj budućnosti može da se oporavi. Stižu mladi, sinoć su debitovala četvorica, ali taj proces je vrlo dug, a kraj neizvjestan. Teško je sada vjerovati u bilo što pozitivno. Izvjesno je da će Crna Gora kvalifikacije za Mundijal za-
VUČINIĆ: Majstora nemamo, moramo
- Debi koji neću pamtiti po dobru - rekao je odmah poslije meča selektor Crne Gore Mirko Vučinić - Preuzimam krivicu na sebe. Nijesmo bili
vršiti na tek četvrtom mjestu u grupi, iza Farskih Ostrva, a do septembra se maštalo o modlasku na SP. Bili su to, naravno, pusti snovi, ovo što se dešava našoj selekciji je – košmar. ,,Sokoli“ su izgubili deveti uzastopni meč na strani, ukupno su deset zaredom bez pobjede, a na posljednjih sedam gostovanja nijesu dali gol!
NOVINE U TIMU, ALI
STARI PROBLEMI
Novi selektor je unio promjene, kao starteri su debitovali Marko Perović i Marko Šimun, Andrija Vukčević je u formaciji 3-5-2 igrao lijevog štopera, zajedno u špicu bili su Krstović i Osmajić Bilo je, dakle, novina, ali je suštinski sve ostalo po starom - ,,sokoli“ ne mogu da se nametnu ni protiv jednog rivala, linije prebrzo ,,pucaju“, ekipa ne umije da reaguje kada je u minusu. Sve je to naslijedio Vučinić i trebaće mu mnogo vremena, njemu ili nekom drugom selektoru, da to promijeni.
Crna Gora jeste u početku dolazila blizu gola domaćina, imala je više loptu u posjedu i tri pokušaja – Krstović je u še-
mentalno jaki. Poslije prvog gola nijesmo uspjeli da se dignemo. Mnogo lošeg sam vidio. Moramo da budemo skromni, da zasučemo
stom minutu u kontri šutirao pored stative, u 14. je Šimun gađao u golmana iako je mogao da odigra i na lijevu stranu, da bi minut kasnije Bakić oprobao udarac sa 20 metara. Ali vrlo brzo i upala u probleme. Samo nekoliko trenutaka nakon Bakićevog šuta Olsen je dobio duel sa Savićem, lopta stigla na desnu stranu do Frederiksberga, potom do HanusaSorensena, koji se okrenuo pored Andrije Vukčevića i dao pogodak. Jak vjetar s Atlantskog okeana ,,nosio“ je kišu na sve strane, a ,,lomila“ se i crnogorska postavka. Ostavljano je previše prostora protivniku, gubila se lopta ili igralo nesigurno u opasnoj zoni, sve se na vještačkoj podlozi okrenulo na stranu kompaktnih i disciplinovanih Farana.
Zanimljiv pokušaj glavom imao je Osmajić u 21, ali je sreća bila na strani naše selekcije u 23. kada je Vathamar glavom propustio zicer.
U 29. je u šesnaestercu izblokiran Vasilije Adžić, da bi u 36. Majnhard Olsen zaledio ,,sokole“ u veoma hladnom Toršaunu – nakon slobodnog udarca s desne strane glavom
rukave i da radimo. Majstora nemamo. Atmosfere nema ako nema i rezultata. Pobjeda je sve – zaključio je Vučinić.
je pored Roganovića pogodio na prvu stativu.
MUKE I U NASTAVKU
Vučinić nije mijenjao na poluvremenu, vjerovao je u 11 igrača koji su počeli meč, ali kolika je to bila greška ili – koliko možda i nije bilo spasa u ovakvom meču, potvrđeno je u 55. minutu. Ekipa koja igra sa tri štopera i dva beka – primila je još jedan pogodak nakon ubacivanja sa strane i glavom. Ovog puta je sam na drugoj stativi ostao Hanus Sorensen, strijelac gola i za 1:0. Kakva blamaža u Toršaunu –nije prošlo ni sat igre, a Crna Gora je gubila 3:0 od 136. selekcije sa FIFA rang listi. Vučinić je potom ubacio Đukanovića, pa Camaja, debitovao je i Andrej Bajović, ali ne samo što je bilo prekasno da se ublaži poraz, već je on postao još teži. Andrija Vukčević igrao je rukom nakon šuta Edmundsona, a Arni Frederiksberg iskoristio jedanaesterac – 4:0 u 71. minutu.
U finišu je moglo da bude i 5:0 jer je Knudsen pogodio stativu. Prve minute u ,,A“ selekciji upisao je i Andrej Kostić
Odgođen let, ekipa ostala u Toršaunu
Fudbalska reprezentacija Crne Gore trebalo je sinoć poslije meča da se čarter letom vrati u domovinu i rano jutros sleti u Podgoricu, ali je morala da produži boravak u Toršaunu. Avion koji treba da preveze crnogorsku ekspediciju zbog nevremena nije mogao da poleti za glavni grad Farskih Ostrva, pa je let odgođen za danas poslije podne – ukoliko se na sjevernoatlantskom arhipelagu, koji je pod stalnim udarima vjetra, steknu uslovi za to.
Slijetanje na Farska Ostrva jedno je od najtežih u avijaciji i izvode ga samo određene kompanije i piloti.
Crna Gora u ponedjeljak dočekuje Lihtenštajn u prijateljskom meču, a kvalifikacije za SP završiće u novembru gostovanjem Gibraltaru i utakmicom sa Hrvatskom u Podgorici. Svi jedva čekaju kraj, sa strahom kakav će biti novi početak.
Mlada reprezentacija Crne Gore večeras (18h) gostuje Poljskoj u 3. kolu kvali kacija za Evropsko prvenstvo
PODGORICA - Mladu
reprezentaciju Crne Gore očekuju dvije utakmice u oktobarskom prozoru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. ,,Sokolići“ večeras (18h) gostuju Češkoj u Katovicama, a za četiri dana dočekuju Sjevernu Makedoniju.
Izabranici Gorana Perišića imaju polovičan učinak nakon dva kola – poraz od Italije u La Speciji (2:1) i pobjedu pod Goricom protiv Švedske (2:0). Poljska je na maksimalnih šest bodova u Grupi E. - Očekuje nas još jedna teška utakmica protiv reprezentacije Poljske, koja je već u prva dva kola pokazala da se bori za prvo mjesto. Najviše bih volio da prikažemo igru iz utakmice sa Italijom i Švedskom. Ukoliko to bude slučaj - bićemo bliži pozitivnom ishodu - rekao je selektor Perišić. Večerašnji rival je imao lakši raspored na startu takmičarskog ciklusa. Poljaci su bili ubjedljivi u duelu sa Jermenijom (4:0), a bili su bolji i od Sjeverne Makedonije (2:0). ,,Crveni“ su igrali sa pretendentima na završni turnir, s tim što i sami vjeruju u takav poduhvat. U krugu favorita je i tim iskusnog stratega Jiržija Brzečeka Nekoliko momaka koji imaju pravo nastupa za naš U21 nacionalni tim prekomandovano je u A reprezentaciju, što automatski znači da Perišić protiv Poljaka ne može da izvede ono najbolje što ima. Stiglo je, međutim, pojačanje iz najbolje državne selekcije – fudbaler Lensa, Andrija Bulatović predvodiće ,,sokoliće“ na malom stadionu Pod-
lesianki čiji je kapacitet svega 1000 mjesta. Osamnaestogodišnji Kolašinac dobio je crveni karton nastupajući za seniorsku reprezentaciju u prošlom meču sa Hrvatskom i nije mogao da bude na raspolaganju novom kormilaru Mirku Vučiniću za utakmicu sa Farskim Ostrvima.
Nije bilo prepreka da u Katovicama zaigra sa mladu ekipu Crne Gore.
- Zadovoljan sam zbog povratka Andrije Bulatovića. Igračima neću stvarati pritisak. Uvijek od njih tražim da igraju i pruže maksimum. Trka, borba, zalaganje, pa rezultat što donese. Pokazali smo dva dobra izdanja protiv jakih selekcija Italije i Švedske. Prvu utakmicu smo izgubili spletom okolnosti, iako smo vodili, dok smo na domaćem terenu savladali Švedsku. Vidjeli smo da možemo da se nosimo sa svima. Poljska takođe spada u grupu odličnih selekcija. Nji-
Sjeverna Makedonija – Jermenija (17h) Poljska – Crna Gora (18h)
Trener ,,plavih“ Dejan Vukićević angažovao dva nova saradnika
hov cilj je odlazak na Evropsko prvenstvo. Znamo da će biti teško, ali vidimo svoju šansu - ističe selektor Perišić. Čestitao je premijerne pozive novopečenim A reprezentativcima, kao i kadetskoj selekciji na plasmanu u elitnu rundu kvalifikacija za Euro do 17 godina. - Želim da čestitam poziv u A selekciju Andreju Kostiću, Viktoru Đukanoviću i Marku Peroviću. Takođe, čestitke kolegi Radovanu Kavaju i momcima na plasmanu u elit-
PODGORICA - Trener
Budućnosti Dejan Vukićević pojačao je stručni štab – iskusnom stručnjaku u radu će ubuduće pomagati Dražen Milić i Nikola Ivanović
nu rundu. Želim im sve najbolje - zaključio je selektor mlade reprezentacije. D. KAŽIĆ
Omladinske reprezentacije Crne Gore i Sjeverne Makedonije remizirale su u prvom prijateljskom meču
TUZI - Stadion ,,Besa arena“. Sudija: Ivan Šarac (Crna Gora)
CRNA GORA: Đurović, Mugoša, Kojić (od 63. Balević), Redžepagić, Martinović, Božović, Jauković (od 63. Šaranović), Brajović, Roganović (od 74. Pejović), Vukoje (od 74. Jašović), Jovanović (od 74. Ražnatović).
SJ. MAKEDONIJA: Iloski, Radeski, Stojanoski, Atanasoski (od 46. Murdjeski), Bajrami, Ristovski, Šabotić,
Kiš (od 83. Aslani), Damjanoski (od 46. Andonovski), Brankovski (od 88. Ivanovski), Ljafiti (od 77. Mehmed). Omladinske reprezentacije
Crne Gore i Sjeverne Makedonije remizirale su u prvom prijateljskom meču (0:0). Na stadionu ,,Besa arena“ nije bilo golova, iako su u dru-
gom poluvremenu ,,sokoli“ mogli do pogotka u nekoliko situacija.
- Sjeverna Makedonija je bolje otvorila utakmicu i bolje igrala nekih pola sata, dok nijesu dobili crveni karton. Nakon toga smo mi preuzeli inicijativu, bili dominantni protiv rivala koji se povukao nazad, međutim, nijesmo uspjeli da dođemo do gola. Imali smo nekoliko dobrih situacija, posebno Vukoje i Pejović, međutim, to je bilo to - kazao je selektor Nenad Vukčević. Drugi prijateljski duel ove ekipe odigraće 12. oktobra na Trening kampu OFK Titograd, sa početkom u 14 časova. R.P.
Miliću je namijenjena uloga prvog asistenta, dok će Ivanović biti zadužen za video analizu uz Ivana Novovića, sa zadatkom da video analitiku izdigne na veći nivo i približi je top standardima. Četrdeset petogodišnji Milić je kao igrač nastupao za Zetu, Budućnost, Mogren, Vlazniju, Grbalj, OFK Bar i Dečić, bio vodeći strijelac domaće lige, ali i zajedničke lige Srbije i Crne Gore. Trenersko iskustvo sticao je u mlađim kategorijama OFK Titograda i Dečića, te u seniorima ekipe Balkan Eagles. Poziv svog bivšeg trenera iz zlatnog doba Zete dočekao je sa oduševljenjem.
- Ponuda šefa Vukićevića me je zatekla na poziciji trenera omladinaca Dečića i bio je to poziv koji se ne odbija iz dva razloga. Prvi: dobio sam mogućnost da radim u najvećem crnogorskom klubu, a drugi: biću u stručnom štabu najboljeg trenera i velikog čovjeka Dejana Vukićevića - prve su impresije Milića, koji se nadovezao… - Zahvaljujem mu se što mi je pružio priliku, a trudiću se da svakim danom dajem maksimalan doprinos u ostvarenju ciljeva koji su pred nama kako bih opravdao šefovo povjerenje. Iskoristio bih priliku da se zahvalim rukovodiocima Dečića, koji su imali razumijevanja za šansu koja mi se pružila i dozvolili mi da raskinemo saradnju. Budućnost je klub u kome sam proveo dio igračke karijere, znam odgovor-
nost koju sa sobom nosi rad u njemu i nadam se da ćemo svi zajedno navijače učiniti ponosnim. Samo trofeji i lijepa igra zadovoljavaju navijače Budućnosti i siguran sam da ćemo i ove, kao i svake naredne sezone, mnoge i osvojiti –rekao je Milić. Sa druge strane, 30-godišnji Ivanović je prošao mlađe kategorije Budućnosti i nakon omladinskog staža odmah se zainteresovao isključivo za video analizu: radio je individualno, kao pomoćnik u Internacionalu, u OFK Titogradu, te u omladinskoj školi Budućnosti, gdje je u posljednje vrijeme rad podigao na ozbiljan nivo i sada se to očekuje u prvom timu.
Plan Vukićevića je da Ivanović radi uživo analizu tokom trajanja same utakmice i da se to prezentuje u momentu na klupi za rezervne igrače i na poluvremenu, uz obavezne timske i individualne analize pomoću najnovijih softvera kako bi se tehnološki i sistemski rad stručnog štaba digao na najveći nivo.
Probni balon je već viđen –Budućnost je kao klub radila uživo analizu, prvi put u Crnoj Gori, na utakmici omladinske Lige šampiona pod Goricom kada su ,,plavi“ dječaci savladali velški Haverfordvest. - Velika je čast i zadovoljstvo što sam postao dio prvog tima Budućnosti na čelu sa šefom stručnog štaba Dejanom Vukićevićem, kome se zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Kao neko ko je rođen na sto metara od stadiona, ko je navijač i ko je prošao omladinsku školu i počeo trenersku karijeru u Budućnosti, početak rada u seniorskom sastavu za mene predstavlja ostvarenje sna - rekao je Nikola Ivanović. D. K.
Drugi put u tri dana, košarkaši Budućnost Volija podbacili u odbrani i doživjeli neočekivan poraz pred svojim navijačima od Trenta u Evrokupu
PODGORICA - Kada ekipa primi 107 poena na domaćem terenu, od protivnika koji je u prethodnoj utakmici, u istom takmičenju, postigao svega 48 (i to kod kuće), poraz je stvar koja treba najmanje da zabrine. Iako je i on bolan, s obzirom na ovosezonske ambicije na evropskoj sceni.
Iako je tek početak sezone, u Košarkaškom klubu Budućnost Voli bi trebalo da je već upaljena lampica za alarm, jer ono što je ekipa prikazala u srijedu veče, u „MTEL dvorani Morača“ protiv italijanskog Trenta, daleko je od nivoa ekipe koja pretenduje da se uključi u borbu za najviši plasman u Evrokupu. Izabranici Andreja Žakelja su defanzivno potpuno podbacili protiv Trenta, koji je slavio 107:96, u meču u kojem je u posljednjoj četvrtini u nekoliko navrata imao i 17 poena prednosti. A kako su Podgoričani igrali u ovom duelu govori i podatak da ni u jednoj četvrtini nijesu primili manje od 24 poena, od tima koji je igrao bez dvojice ponajboljih igrača (Stjuarda i Betla), i u kojem su veliki doprinos pobjedi dali 17-godišnji Senegalac Niang (14 poena) i 18-godišnji Italijan Hasan (11)... - Nijesmo igrali odbranu, bilo je previše mekano. Primiti 100 poena na domaćem terenu je potpuno neprihvatljivo – kazao je Žakelj. „Plavima“ nije pomogla ni napadački sjajna druga četvrtina (35:28), koja im je omogućila da vode na poluvremenu (56:53), pošto je odbrana tokom cijelog meča bila ispod potrebnog nivoa, posebno za ovakav meč...
- Trento je bio mnogo bolji u ovoj utakmici, sa mnogo više
energije i fokusa od nas. Tako je bilo tokom cijelog meča. Pokušali smo nekoliko puta da to promijenimo, ali naše glave nijesu bile na pravom mjestu za ovu utakmicu. Moraćemo da razgovaramo o tome, da napravimo analizu, i da nastavimo dalje – dodao je Žakelj.
PROBLEMI U REKETU
Budućnost je primila 107 poena samo tri dana nakon što je od Spartaka, u ABA ligi, primila 97, istina nakon produžetka.
- Trento je od 24 šuta iz reketa pogodio 22 puta. To govori sve o tome koliko mekano smo igrali u odbrani. Znali smo sve o njihovoj igri, o dobrom trčanju, o igri „jedan na jedan“, ali se nijesmo držali dogovora.
Ponavljam, treba da to riješimo u svlačionici, da analiziramo meč i idemo dalje.
Izdanja Podgoričana još više čude nakon premijerng meča u sezoni i ubjedljive pobjede u gostima. Ni Žakelju nije jasno zašto se sve promijenilo od neđelje. - Prije sedam dana smo odigrali vrlo dobar meč u Londonu, i ovaj pad mi, iskren da budem, nije jasan. Jer, treniramo dobro, pripremimo utakmicu, imamo plan odbrane i napada. Ne znam zašto se ovo dogodilo, jer prije sedam dana nije igrao neki drugi tim. Moramo to među sobom da riješimo. A oscilacija je u posljednja dva meča bilo previše. - I mi analiziramo sebe, pošto
video nikad ne laže. Nema alibija za nijednog igrača, niti za mene kao trenera. Teško mi je da odgovorim na pitanje zašto su takve oscilacije. I mi u svlačionici razgovaramo o tome zašto nam se to dešava. Da li je u pitanju psiha, ili neke druge stvari, to ćemo mi morati da riješimo. Za sada nemam odgovor zašto nakon dobrih perioda igra imamo tako duge crne minute.
IMA JOŠ DOSTA
DA SE IGRA
Iako je meč izgledao izgubljen početkom posljednje četvrtine, kada je Trento u tri navrata vodio 17 razlike, posljednji put na 95:78, Budućnost je uspjela da se vrati, priđe na minus pet
Danas u Podgorici počinje trodnevni turnir WABA lige za košarkašice do 17 godina
Budućnost se okreće narednoj utakmici, a i ona je teška, jer u subotu stiže Cedevita Olimpija, u derbiju 2. kola ABA lige. A na AndrejuŽakelju je sada da digne ekipu. - Normalno da će da bude teško. Cedevita Olimpija je, svakako, dobar protivnik, u dobrom je ritmu, ali mi moramo sebe da gledamo. Da brinemo o svojoj igri, o fokusu. U subotu nas čeka težak zadatak, i nadam se da će sve „poklopiti“ i okrenuti u našu korist – rekao je Žakelj.
Budućnost je u srijedu veče oborila negativan klupski rekord po broju primljenih poena u Evrokupu u „MTEL dvorani Morača“ (96:107). Interesantno, i prethodni rekord je držao Trento, koji je prošle sezone, 18. decembra 2024. godine, izgubio u „Morači“ 110:108, ali nakon produžetka (regularni tok 95:95).
Kada je regularni tok meča u pitanju, Budućnost je jedinu stotku u Podgorici primila u prvoj sezoni u Evrokupu (2003/04), u pobjedi kod kuće protiv holandskog Ejfel Tauers Najmegena (103:100).
(95:90, 99:94), ali nije uspjela da napravi potpuni preokret. A seriju od 12:0 je napravila sa niskom petorkom (Jogi Ferel, Rašid Sulejmon, Skajlar Mejs, Aksel Butej, Džuvan Morgan), kada je Žakelj odlučio da iz igre izvede centra Džerija Butsijela - Imali smo problema u odbrani, pogotovo na „pik-en-rolu“, pa sam odlučio da idemo sa niskom petorkom, i da probamo drugačije da branimo „pik-enrol“. U nekim momentima je to dobro izgledalo, čak smo se skoro vratili u igru. Nakon dva kola u grupi B, samo su Burg i Ulm bez poraza, dok je Budućnost u grupi od šest timova sa polovičnim
PODGORICA – Nakon što je startovala sezona u konkurenciji do 15 godina, kao i za seniorke, sjutra će početi i nova sezona WABA lige za košarkašice do 17 godina.
U WABA ligi do 17 godina nastupiće ukupno 15 ekipa, a jedini crnogorski predstavnik biće Budućnost Bemaks. Osim crnogorskog predstavnika, u ovom takmičenju biće ekipe iz još pet država: Slovenije
(Ježica, Celje, Orli Postojna i Janjina), Bugarska (Šampion Sofija), Hrvatska (Rijeka, Zagreb i Trešnjevka), Italija (Futurosa, Rejer), Bosna i Hercegovina (Feniks, Konjic, Lider iz Gradiške i Banovići).
Prvi turniri igraće se u italijanskom Pordenoneu, Zagrebu, Rijeci i Podgorici. Budućnost Bemaks će tako sa svog terena krenuti nastup u novoj sezoni, a na turniru u Podgorici nastupiće još Feniks i Konjic. Večeras, Budućnost Bemaks će od 20 časova igrati protiv Feniksa, zatim će u subotu (13h) rivali biti Konjic i Feniks, a u istom terminu u nedjelju će se u ,,Bemaks areni“
učinkom. Bez pobjede su samo London Lajonsi i Turk Telekom, naredni rival „plavih“ u gostima.
- Tek je početak sezone, i ABA lige i Evrokupa. Mi smo dobili jednu utakmicu na strani, što je plus, a minus je što smo izgubili kući, tako da opet krećemo od nule što se tiče Evrokupa. Ima još mnogo da se igra, daleko od toga da smo mi digli ruke. Mi među sobom treba da razgovaramo i nađemo način da ove stvari okrenemo, i da idemo dalje. Treba da vratimo samopouzdanje, da smanjimo loše minute, da dignemo glave i dajemo maksimum – zaključio je Žakelj.
S. JONČIĆ
sastati Budućnost Bemaks i Konjic.
Na prvom turniru za Budućnost će nastupiti: Blanka Jovović, Lucija Baković, Martina Terić, Jovana Vukmirović, Tara Rajović, Lola Racković, Ema Kaluđerčić, Nora Obradović, Manja Ilić, Mia Radović, Vasilisa Miljanić i Ana Jovović. R.P.
Odigrano peto kolo na Evropskom prvenstvu u šahu u Gruziji
PODGORICA – Naše najbolje šahistkinje slavile, a muškarci tugovali. To je epilog petog kola Evropskog prvenstva u šahu u Gruziji.
Muška reprezentacija poražena je u petom kolu Evropskog prvenstva u šahu od Jermenije sa 3,5: 0,5. Denis Kadrić (2533) je ukrstio koplja sa Šantom Sargasjanom (2667) i u završnici sa topom protiv lovca i skakača čestitao protivniku. Nikita Petrov (2576) je imao težak zadatak da kao ,,crni“ odoli Robertu Hovhanisjanu (2633) i nije uspio. Naprotiv predao je u 39. potezu pred gubitkom lake figure. Luka Drašković (2486) je imao prednost početnog poteza protiv Haika Martirosjana (2626), ali je previše rizikovao i dozvolio protivniku da topovima zagospodari ,,f“ linijom i efektnom kombinacijom zarobi bijelu damu, kada je standardni prvotimac nikšićke Elektroprivrede obustavio otpor. Bio je ovo prvi po-
raz Draškovića poslije dvije pobjede i dva remija. Na velikim iskušenjima bio je i selektor Dragan Kosić (2351) u okršaju sa Gabrielom Sargasianom (2624). On se lavovski borio i zasluženo osvojio pola poena i koliko toliko ublažio težak poraz matadora. Ipak, radovale su se Crnogorke. Naše dame su po prosječnom rejtingu imale ulogu favorita u neizvjesnom meču sa Hrvatskom i na kraju to i opravdale. Ubjedljivu pobje-
Grčki stručnjak napušta ,,crveno-bijele“ nakon samo tri utakmice u ovoj sezoni
PODGORICA – Grk Janis Sferopulos nije više trener košarkaša Crvene zvezde, jer ga je beogradski klub otpustio. Zvezda je ovu sezonu počela sa tri uzastopna poraza, dva u Evroligi i jednim u ABA ligi.
- Nakon zajedničkog sastanka predsjednika kluba Željka Drčelića , generalnog menadžera za sportski sektor Milana Tomića, menadžmenta kluba i dosadašnjeg trenera Janisa Sferopulosa, donijeta je odluka da gospodin Sferopulos neće više obavljati funkciju trenera prvog tima našeg kluba - navodi se u saopštenju na klupskom sajtu, uz napomenu da je završena saradnja i sa Sferopulosovim pomoćnikom Vasilisom Geragotelisom
- Ova odluka donijeta je sa samo jednim ciljem koji su imale obje strane - da je to u ovom trenutku u najboljem interesu KK Crvena zvezda - dodaje se u saopštenju. Sferopulos je stigao na klupu Zvezde 21. oktobra 2023. godine i osvojio je ABA ligu, prvenstvo Srbije i dva trofe-
ja Kupa ,,Radivoja Koraća“. Grčki trener predvodio je ,,crveno-bijele“ u 145 utakmica, uz 90 pobjeda i 55 poraza. - Klub zahvaljuje na svemu što je trener Janis Sferopulos učinio na klupi Crvene zvezde, načinu na koji je predstavljao klub na terenu i van njega i na svemu što je učinio da zajedno podignemo klub na viši nivo. Želimo mu puno sreće, zdravlja i profesionalnih uspjeha u nastavku karijerenavodi se u saopštenju. Zvezda je navela da će Sferopulos osvojenim trofejima, ali i nagradom koju je dobio kao najuspješniji trener sportskog društva, ostati neizbrisiv dio istorije kluba. S. J.
du od 3,5:0,5 nagovijestila je višestruka omladinska i seniorska prvakinja naše zemlje Aleksandra Milović (2050) protiv Eve Mihaljević (2041). Zatim je na četvrtoj tabli nakon više preokreta Nikolina Koljević (1970) remizirala sa Emom Hajdinić (2058), da bi uspjeh ovjerile Aleksandra Žerebcova (2279) protiv Lare Zagorac (2074) i Alena Skvorcova (2166) protiv Anamarije Radiković (2053). Dosadašnji tok šampionata na
ženskom turniru prokomentarisao je selektor naših dama Dušan Lekić - Nakon lošeg starta i slabe igre protiv Švajcarske konsolidovali smo redove u duelu sa Španijom i do pet minuta prije vremenske kontrole imali objektivno veće šanse za pobjedu. Međutim, slaba realizacija i manjak koncentracije u presudnim momentima koštali su nas konačnog uspjeha. Ipak, vratili smo samopouzdanje protiv Monaka, a zatim ispustili šansu da savladamo Gruziju, jer na prvoj i trećoj tabli Aleksandra i Nikolina nijesu uspjele da praktično dobijene pozicije pretvore u poene. No i pored tri poraza, ja djevojkama čestitam na profesionalnom odnosu i zalaganju u svakoj partiji - rekao je Lekić ističući drugarski odnos i međusobno uvaženje u želji da se ostvari što bolji rezultat u žestokoj konkurenciji. U šestom kolu matadori će danas igrati protiv Hrvatske, dok će dame odmjeriti snagu sa Češkom B. KADIĆ
EPCG Superlige za odbojkašice (2. kolo)
PODGORICA - Odbojkašice Luke Bar upisale su prvu pobjedu u EPCG Superligi - izabranice Vladimira Milačića savladale su kod kuće Gimnazijalac 3:0. Baranke nijesu igrale u prvom kolu, jer je njihov meč sa Herceg Novim odložen zbog obaveza Novljanki na BVA kupu. Gimnazijalac je upisao prvi poraz, nakon pobjedu u prvom kolu protiv Budve.
PODGORICA - Hercegnovski stonoteniski klub Novi zabilježio je tri ubjedljive pobjede na prvom turnusu Super Bemaks lige stonotenisera.
Branioci titule, u sastavu Marko Jevtović, Filip Radulović, Jakša Krivokapić i Milan Vučetić, u prvom kolu savladali su gradskog rivala, tim Igala 4:1.
U drugom meču nove sezone bili su maksimalni protiv Budve (4:0), a u okviru trećeg kola 4:1 pobijedili su vicešampiona iz prošle sezone, ekipu Boke 4:1.
- Naše ambicije su poznate i kada je nova sezona u pitanju. Želimo novi naslov šam-
PODGORICA - Novak
Đoković igraće u polufinalu mastersa u Šangaju nakon pobjede protiv Belgijanca - Zizua Bergsa, 44. tenisera svijeta, u dva seta - 6:3, 7:5.
Rival srpskog tenisera u borbi za finale biće najveće iznenađenje na turniru – u pitanju je 204. igrač na planeti, Valentin Vašero iz Monte Karla, koji je savladao Holgera Runea (2:6, 7:6 i 6:4) Trideset osmogodišnjem Beograđaninu ovo je 80. polufinale mastersa, 10. u Šangaju. - Izuzetan momak je Bergs, bilo je problema u ovom meču. Trebalo je da završim meč na 5:4, ali sam bio previše pasivan. Zahtjevni su uslovi ovih
dana u Šangaju, pokušaću to da prebrodim – rekao je Đoković. - Drago mi je što sam pobijedio, ovo je definitivno fizički i zdravstveno jedan od najtežih turnira u mom životu, barem po osjećaju na terenu. Idemo dalje – poručio je rekorder po broju osvojenih gren slemova (24). Novak se osvrnuo i na sljedećeg rivala, sa kojim se sastaje u subotu.
- Ovo je velika stvar za tenis u Monaku. Zaista mi je drago zbog njega, dobro poznajem njegovog trenera. Proveo sam određeno vrijeme u Monaku u posljednjih 15 godina. Ovaj turnir posjeduje veoma dobre igrače, impresivno je šta je on uradio sa tog mjestarekao je Novak. D. K.
Baranke su do pobjede protiv Kotoranki vodile Maša Dragojević sa 12 i Natalija Vlaović sa 10 poena, dok se u poraženom timu istakla Matea Kovačec sa 12.
Drugo kolo: Luka Bar – Gimnazijalac 3:0 (25:7, 25:13, 25:18).
Danas: Albatros – Budva (20). Sjutra: Rudar – Morača (17).
Neđelja: Herceg Novi – Budućnost volej (18.30), Jedinstvo –Mediteran (19.15). S. J.
Održan prvi turnus Super Bemaks lige stonotenisera Novi maksimalan na startu sezone
piona, a da smo veliki favoriti potvrdili smo na prvom turnusu, odigranom u dvorani SC Lovćen na Cetinju - kazao je internacionalac iz Srbije Marko Jevtović. Novi je poslije tri odigrana kola lider na tabeli sa tri trijumfa.
Po dvije pobjede i poraz imaju ekipe Boke, Igala i Budima, dok su timovi Budve i Kotora izgubili sve tri utakmice na početku nove takmičarske sezone.
U Prvoj ligi po tri pobjede zabilježili su sastavi Tivta i Mornara, po dva trijumfa uknjižili su Budućnost, Spin i Ivangrad, dok su bez pobjede Luča i Mojkovac. R.P.
KAZIVANJA O TROJICI VELIKANA CRNOGORSKE KINEMATOGRAFIJE
ŽARKO LAUŠEVIĆ, GLUMAC, BEOGRAD Film ,,Dobrovoljci’’. Opet se desio ponovni susret sa Golubom, opet sa snimateljem Milivojem Milivojevićem, sa Nikolom Popovićem, sa puno nekih ljudi. Za mene je bilo šokantno što sam ja kao mlad glumac imao sreću i priliku da budem u kadru sa Batom Živojinovićem, sa Ljubišom Samardžićem, sa Mustafom Nadarevićem , sa Ljubom Tadićem, sa Radkom Poličem , sa Bogdanom Diklićem, sa Biljanom Ristić i Borom Begovićem. Ja sam to gledao nekako otvorenih očiju i miješala se neka sreća, radost što ja dijelim kadar s tim zaista velikim asovima našeg posla i imaš mogućnost da naučiš puno toga uz jednu divnu svakodnevnu atmosferu na snimanju na Drobnom pijesku. I jedan film, koji, da je u produkcijskom smislu imao veću podršku, ja sam ubijeđen, koji je anticipirao na neki način – RAT, koji će se desiti desetak godina poslije toga, stvarno ima veći značaj nego što je i prošao u svoje vreme.
MOMIR MATOVIĆ, FILMSKI REDITELJ, PODGORICA
Kada se 1969. godine Foto kino klub ,,Titograd“ prihvatio da bude organizator Trinaestog festivala amaterskog filma Jugoslavije, tada sam po prvi put upoznao Predraga Golubovića, kojega su svi oslovljavali – Dragan. On je bio jedan od članova žirija koji su sačinjavali još: Dušan Vukotić, Aleksandar Antonić, Aleksandar Stasenko i Radoslav Rotković. Golubović je već bio poznata i priznata ličnost u jugoslovenskoj kinematografiji, a ja tek kinoamater treće klase sa amaterskim
MoM ir Matović: Po izlasku iz aviona Dragan mi je govorio kako obožava one redove čempresa koji uokviruju put od aerodroma ka gradu. Odmah osjetim miris Mediterana – govorio je. Odazivao se svakom pozivu od crnogorskih filmskih i kulturnih institucija, dajući promišljene savjete kako da bude nešto bolje, obožavao susrete sa školskim drugarima
filmom ,,Grad zelenila i cvijeća’’ debitujem na ovom festivalu. Kao najmlađeg učesnika festivala nagradili su me sa tri kutije Ferrania kolora, formata 2 x 8 mm. Bio sam presrećan... Od tada, pa sve do njegove smrti, koristili smo naše susrete da se kao prvo na kratko podgorički ispričamo... kako idu studije, ima li problema.. jesi li viđeo ovoga...što radi onaj... pozdravi... dolazim tada i tada, biću toliko i toliko... U njegovoj kancelariji u Institutu za film je uvijek bila gužva kao na Terazijama. Mogao si nenadno da se susretneš sa najpoznatijim ličnostima jugoslovenske kinematografije. Prema svima je imao jedan gospodstven, prijateljski odnos, uvijek sa osmjehom na licu i uzrečicom: Završićemo to! Kao student filmske i TV kamere na FDU neizostavno sam svraćao u prostorije Instituta za film, koji je osim svoje kinematografske misije
U Golubovićevoj kancelariji u institutu za film je uvijek bila gužva kao na terazijama. Mogao si nenadno da se susretneš sa najpoznatijim ličnostima jugoslovenske kinematografije. Prema svima je imao jedan gospodstven, prijateljski odnos, uvijek sa osmijehom na licu i uzrečicom: Završićemo to!
bio i jedan od rijetkih izdavača knjiga, časopisa i ostale literature iz oblasti filma. Uvijek je bilo novih izdanja i koje bih odabrao, nije dozvoljavao da platim nego me ispraćao riječima: Nosi i uči! Tako sam mu se jedanput požalio da ne mogu ,,uhvatiti’’ termin za polaganje kod prof. dr Petra Volka, koji mi je predavao Istoriju jugoslovenske kinematografije. - Dođi sjutra ujutro kod mene u kancelariju da polažeš. Ja dođem kad kod Dragana sjedi profesor Volk spreman da me sasluša. Dragan je izašao u susjednu kancelariju i mi smo otpočeli sa ispitom. Naravno,
pitanje je bilo o crnogorskoj kinematografiji gdje sam već bio uključen kao reditelj dokumentarnih filmova i dobro poznavao materiju. Otvaraju se vrata, ulazi Dragan i onako šeretski sa vrata: - Da me nijesi obrukao? Sjeo i nastavio razgovor sa profesorom Volkom. Kada sam 1991. godine na Beogradskom festivalu dokumentarnog filma za film ,,Noć duga 68 godina“ osvojio Zlatnu plaketu za režiju, poslije nekoliko mjeseci dobio sam poziv da od 19. do 28. septembra učestvujem sa ovim filmom na svjetski priznatom Interancionalnom filmskom festivalu u San
Sebastijanu (Španija). Poziv je bio upućen po preporuci Dragana Golubovića, kao jednog od selektora koji je imao izuzetne kontakte sa mnogim poslenicima u svjetskoj filmskoj produkciji. Tada još neznaven prvi put putujem sa Milanom Vlajčićem, filmskim kritičarem ,,Politike“, koji mi je svojski pomogao da se snađem na jednoj ovakvoj filmskoj smotri. Projekcija moga filma je bila u jednoj od festivalskih sala i Dragan Golubović elegantan u smokingu i leptir mašnom, predstavio je mene i moj film. Tokom festivalskih dana sa Draganom i njegovim poznanikom poznatim kritičarem Mironom Černenkom šetao sam plažama Atlanskog okeana, slušajući konverzaciju o odgledanim filmovima, a potom sa malim Srdanom obilazio bistroe gdje smo me-
Donosimo dio iz knjige Momira Matovića „Dani od snova“ koju je nedavno objavio „MFiLM Montenegro“. Djelo nudi važan presjek različitih istorijskih trenutaka koji su obilježili okolnosti djelovanja vlatka Gilića, Predraga Golubovića i Živka Nikolića, doajena jugoslovenske i crnogorske kinematografije
zetili pršutu uz ogromne maslinke. Zahvaljujući Draganovoj pronicljivosti, poslije ove projekcije uslijedili su brojni festivalski pozivi. Dragan je čitavim bićem bio privržen Podgorici. Po izlasku iz aviona govorio mi je kako obožava one redove čempresa koji uokviruju put od aerodroma ka gradu. Odmah osjetim miris Mediterana – govorio je. Odazivao se svakom pozivu od crnogorskih filmskih i kulturnih institucija, dajući promišljene savjete kako da bude nešto bolje, obožavao susrete sa školskim drugarima, priređivao premijere svih svojih filmova, uvijek odsjedajući kod majke Vidosave u Njegoševoj ulici... Godine 1994. već je bio obolio i zamolio me da ga sačekam automobilom na aerodromskoj pisti. Izašao je sa suprugom Branom vidno skrhan bolešću. Tokom vožnje nijesmo mnogo pričali, ali me zamolio da mu pomognem da se popenje uz stepenice do stana njegove majke. Pred vratima izvadio je kapu francuzicu, jer mu je od bolesti otpala kosa, šeretski je nakrivio, pozvonio i sa njegovom veselošću ušao u majčin stan. Poslije podne došao sam po njega i suprugu i odveo ga do avionskih stepenica. Kratko smo se pogledali. Nijesmo ništa progovorili. Zagrlili smo se... I to je bilo njegovo oproštajno viđenje sa majkom i moj posljednji susret sa njime. Ubrzo je umro, ali za mene je besmrtan.
(Nastavlja se)
RECENZIJA: Braco Subotić, frontmen podgoričkog benda Vrpca, za Pobjedu piše o LP-ju „Zaire“, koji je nedavno objavio njegov kolega muzičar Rade Vukčević a.k.a. Martel Vladimiro
Crnogorski gejm dizajner Rade Vukčević, jedan od autora prve naše video igre „Bleak Faith: Forsaken“ i multitalentovani muzičar, javnosti poznatiji pod pseudonimom Martel Vladimiro , objavljuje novi LP pod nazivom „Zaire“. Album se bavi temama eksploatacije, otpora i kulturnog pamćenja, kroz zvuk koji pomjera granice savremene elektronske muzike. Recenziju ovog izdanja koje će u formi ploče i na digitalnim platformama biti lansirano danas, za Pobjedu ekskluzivno, priredio je frontmen podgoričke „Vrpce“ Braco Subotić.
Zlato je krv zemlje. Najviše ga je bilo u Africi koja broji 56 država i čini jednu sedminu ukupne populacije. Milijardu i 200 miliona glava... Ali, kako kaže jedan od semplovanih vokala na ovoj ploči: There is no economy, no salary, no administration here. No justice. There is no life.
Zlato su, naravno, odnijeli prije ko zna kad, a tlo nijesu mogli - samo ga krvlju natopili. Gotovo proročki, opominjuće, pa i paradoksalno, ali to opet daje saspensu dodatni prostor u kojem se slušalac, iz uporišta realnog, udobno smješta i njime plovi beskrajno. Da iznova osvijesti jade kojih je ova plemenita zemlja vidjela sepet. Tonu muke što ne prestaje. Ova ploča je suvo zlato. Izdanje koje „vozi“ od početka do kraja. Apsolutna cjelina. Elek-
tro ambijent, tehno soundscape, fino „izbrušen„ i „pomazan“ bitom. Jednom riječju - amalgam. U ovom i ovakvom svijetu danas, nagrdnom dozlaboga, gdje iz tropske šume i dalje vire kolonijalističke
U novoj baladi crnogorski virtuelni umjetnik opjevao „falsi kat života“ Rotko Stjuart objavio emotivni singl „Bejbe“
njuške i ometaju već ometen ritam kakvog-takvog života, koji želi mir i sanja ga, posvetiti muziku je biti na pravoj strani istorije. Zapravo - jedinoj! Onoj koju ispisuje zemlja, ne pobjednici. Autor nas od prve numere, tj.
PODGORICA - Crnogorski virtuelni umjetnik Rotko Stjuart objavio je novu pjesmu pod nazivom „Bejbe“. Ovo je druga balada u njegovom autorskom opusu.
U novom singlu Rotko kroz senzualne stihove i prateći video-spot donosi priču o pritajenoj ljubavi prema najboljoj drugarici, emociji koju pokušava da potisne, svjestan da bi njeno priznanje moglo da znači i kraj bliskog prijateljstva.
Kako poručuje autor, pjesma govori o „falsifikatu života“ koji se nastavlja živjeti zbog trenutaka sreće koje donosi sama blizina voljene osobe. Muziku i tekst potpisuje Rotko Stjuart, dok mu je u aranžiranju, miksu i masteringu pomogao Dragan Ivanović. Za video-produkciju bio je zadužen Art Container, a za režiju i montažu Toni Pendo Spot je sniman u Atomic studiju u Podgorici, uz podršku Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, PAM-a, 4 SEC d. o. o. i studija Gluva muva. R. Z.
Rade Vukčević, a.k.a. Martel Vladimirof, ističe se u svijetu multimedijalne umjetnosti. U fokusu mu je gejm dizajn, muzika i film. Multižanrovski je muzičar, di-džej i kompozitor sa impresivnim iskustvom u kreativnim industrijama. Svoju kreativnost usmjerio je prema stvaranju emotivnih i inspirativnih pejzaža, nezavisno od domena. Rad mu markiraju ideološko gorivo, socijalni komentar i instinkt koji, kako i sam kaže, diktira njegov život koliko i iskustvo života po svijetu.
luje dok klizi kroz progresiju. Izuzetno atmosferično, a i ambivalentno, gdje su i ples i meditacija trans istog intenziteta.
naslovne, tiho uvodi u zvukove tla i postepeno razvija put trake. On to radi veoma mudro i nenametljivo, kombinujući žive ritmove sa sintom i tako, neizostavno i hipnotički, otvara vrata sljedećoj traci koja se spaja i nadovezuje kao da mi-
Ako moram da izaberem favorit, a brat iz Akaše mi sugeriše da moram, to je „Brazzavile“. Ona odmah diže sidro i isplovljava, krećući se znalački muzičkom vodenom površinom pod budnim okom velikog, ultimativnog nebeskog drona koji je tu da zabilježi svako djelovanje.
Martel (Rade Vukčević) je kompletan autor svestranog
izraza. U LP-ju „Zaire“ umetnuo je tempo ugodno nemiran, a opet blag. Drži kormilo čvrsto. Mi smo na palubi, nikako u kabini, gdje se zajedno prijatno njišemo. Izbacio je odličan materijal u veoma važnom trenu globalnog trvenja. Opomenuo nas je da ropstvo nije opcija.
Lavovska borba je žila kucavica postojanja, iskra što nam je na čuvanje data davno još nekada.
Uđite u oblak i čujte. Ušima, srcem, raciom... Braco SUBOTIĆ
Who See Klapa ponovo spojila humor i emociju
KOTOR - Poslije ljetnjeg bengera „Noćno kupanje“ i nezaboravnog nastupa u kojem je učestvovao i muzičar Manu Čao u Kotoru, Who See klapa nastav-
lja svoj put s novim singlom. Kotorsko-novljanski rep dvojac juče je objavio numeru „Pod prozor“. Dejan Dedović ( Dedduh ) i Mario Đorđević (Noyz )
ovog puta svojoj publici predstavili su romantičnu komediju, koja je plasirana kroz još šaljiviji muzički video. Dok je Sergej Ćetković dežurni savjetodavac što se ljubavnih jada tiče, društvo u klapinom orkestru čine regionalne face urbanog miljea: Vojko V, Seksi, Ajs Nigrutin , Edo Maajka , Timbe , Vaso Bakočević, Wikluh Sky, Bigru, Nigor, Django Hi-Fi i Termo-Elektro ekipe, te didžej Mono Spot potpisuje Noyz, a muziku Dedduh. Ovo je drugi u nizu singlova klape Who See koji nas očekuju u narednom periodu. R. Z.
Poslovni broj: Iv. br. 1349/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Žeželj Mihajlo Mirko Podkoljnjak Mihajlo Gordana iz Bara, ulica Miljevačka 34, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 012189 od 04.07.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.10.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Žeželj Mihajlo Mirko Podkoljnjak Mihajlo Gordana iz Bara, ulica Miljevačka 34, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 012189 od 04.07.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 06.09.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 08.10.2025. godine.
Tužnim srcem javljamo da je dana 8. oktobra 2025. u 78 godini preminula naša draga
424
LJUBICA-DADA Jakše RADULOVIĆ rođena PROROKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 9. oktobra od 10 do 15 časova i 10. oktobra od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu.
ОŽАLОŠĆЕNI: suprug JAKŠA, sin ZORAN-BATO, kćerka MARINA, snaha ZORICA, unuke NIKOLINA, BOJANA, MARIJA i HAJDANA, praunuka BOGDANA, đever RADIVOJE, zaova BRANKA, bratanić LUKA, ujna DANICA POPOVIĆ, brat od ujaka BLAŽO, sestra od ujaka MILKA kao i ostala mnogobrojna rodbina RADULOVIĆ i PROROKOVIĆ
Dana 8. oktobra 2025. iznenada je, u 59. godini, preminuo naš dragi
DUŠAN Đokov VUJOVIĆ
Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice, 9. oktobra 2025. u 12 časova na seoskom groblju Mikulići.
OŽALOŠĆENA PORODICA VUJOVIĆ
Izdajem jednosoban stan, poseban ulaz, struja i voda, odvojena tri parking mjesta.
068 595 245
Izdajem poslovni prostor 60m2, odvojena struja i voda i ima pet parking mjesta.
068 595 245
CRNA GORA OPŠTINA TIVAT Sekretarijat za uređenje prostora i planiranje
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG , broj 75/18, 84/24) Sekretarijat za uređenje prostora i planiranje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosilac projekta Direkcija za investicije Opštine Tivat podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat fekalne kanalizacije i vodovodne infrastrukture u dijelu saobraćajnice oznake UP S-3, na katastarskoj parceli br. 4885 KO Tivat u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana „ŽupaČešljar”, opština Tivat.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Tivat, Sekretarijat za uređenje prostora i planiranje, Trg magnolija br. 1, radnim danima od 8 do 11 časova (srijedom od 8 do 14 časova), kao i na veb-sajtu Opštine Tivat www.opstinativat.me
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja, u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, je utorak 21.10.2025.godine.
Broj: 09-322/25-upI-6/3 za sekretara Sekretarijata Tivat, 09.10.2025. godine Predsjednik opštine Željko Komnenović
Broj: 03-UPI-2782/ Podgorica, 17.09.2025. godine
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta „CARAT“ d.o.o. iz Budve podnio zahtjev, za davanje saglasnosti na Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Turističko apartmanski blok / 2* na dijelu urbanističke parcele UP 2c-30, koju čine katastarska parcela br. 1968 KO Budva u zahvatu DUP-a »BABIN DO« ( »Sl. List CG«opštinski propisi br. 11/12 ), Opština Budva u Budvi. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, na I sprat, kancelarija broj 10, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i Sekretarijatu za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 24.10.2025. godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u prostorije Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj, adresa Trg Sunca, opština Budva , dana 10.10.2025. godine, sa početkom u 10 časova. dr Milan Gazdić DIREKTOR
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru MOMO MATKOVIĆ sa porodicom
Velikom čovjeku i prijatelju naše porodice. Crna Gora je izgubila još jednog velikog patriotu.
Posljednji pozdrav nekadašnjem predsjedniku opštine, uvaženom prijatelju
Svojim životom svjedočio je najbolje vrijednosti Bara i Crne Gore, čvrsto ih se držeći do zadnjeg dana. Obilježio je veliku epohu razvoja modernog Bara kojem je uvijek ostao vjeran i vraćao mu se. Izgubili smo velikog čovjeka i prijatelja bez čijih savjeta ništa neće biti isto. Slava mu i hvala.
Posljednji pozdrav prijateljici
LJUBICI RADULOVIĆ
Od BRANKE RELJIĆ
Posljednji pozdrav prijateljici
RADULOVIĆ
Familija pokojnog
Posljednji pozdrav
Crna Gora je vječni ideal slobode, prkosa i ponosa. Ugradimo li dio sebe u istorijsko trajanje bilo je vrijedno postojati.
S poštovanjem i zahvalnošću za prijateljstvo i saradnju.
DUŠAN RAIČEVIĆ
Predsjednik opštine Bar
Sa pijetetom se opraštamo od
JUSUFA KALAMPEROVIĆA
Vrlom čovjeku širokih nazora i uvaženom ministru unutrašnjih poslova u Vladi Crne Gore. Njegovo zalaganje za temeljne vrijednosti naše društvene zajednice, kao i poštovanje i podrška penzionisanim službenicima MUP-a Crne Gore, obavezuju nas da ga trajno pamtimo i sa zahvalnošću spominjemo. Porodici Kalamperović iskreno saučešće. UDRUŽENJE PENZIONISANIH SLUŽBENIKA MUP-a i ANB CRNE GORE
Socijaldemokrate Crne Gore opraštaju se od našeg prijatelja i saborca
Crna Gora je njegovim odlaskom izgubila dosljednog borca za građanske vrijednosti i državnika čija je mudrost ostavila neizbrisiv trag.
Pamtićemo ga kao čovjeka vedrine i dostojanstva, koji je svojim djelom obavezao sve nas da istrajemo na vrijednostima kojima je i sam bio posvećen.
Vječna slava i hvala.
Posljednji pozdrav nekadašnjem predsjedniku opštine, uvaženom
Njegova mudrost, tolerancija i širok duh ostavili su snažan trag u Baru i kod svakog ko ga je poznavao. Ugradio je sebe u temelje grada i čuvao mir, slogu i jedinstvo u najtežim vremenima, po čemu ćemo ga uvijek pamtiti.
S poštovanjem,
OPŠTINA BAR
10.
Posljednji pozdrav kumu
MIĆU
Živio si tiho, ali časno i pošteno. Neka tvoja duša odmara u raju, jer si to i zaslužio.
Kum LJUBIŠA STEVOVIĆ sa porodicom
459 Dragom tetku
MIĆU
Posljednji pozdrav
Zauvijek u mom srcu i sjećanjima. Posljednji pozdrav. MILENA i VASKO sa porodicom 446
Posljednji pozdrav prijatelju, dobrom čovjeku
MIĆU SREDANOVIĆU
Od porodice pok. MUSE PEROVIĆA
S poštovanjem i tugom se opraštam od svog tetka
MIĆA SREDANOVIĆA
Živio si tiho, tako i odlaziš. S ponosom se opraštamo od tebe.
VESNA RAŠOVIĆ sa porodicom 450
Posljednji pozdrav dragoj
SONJI MARKOVIĆ
Tvoj plemeniti lik, dobrotu i ljubav prema svom gradu i Crnoj Gori zauvijek ćemo pamtiti i čuvati od zaborava.
461
VELJKU Kićunovom STEVOVIĆU
Od majke OLGE, braće RADA i BATA sa porodicom
Draga Majko
LJUBICE
Tvoj odlazak je rana koju vrijeme ne liječi. Ostala je praznina, ostala su sjećanja, bolna i vječna.
S ljubavlju ćemo te pamtiti i nositi u svakom danu.
451
442
Tiho si otišla, ali ljubav koju si ostavila za sobom vječno će živjeti u nama. Voljeli smo te neizmjerno, onako kako samo đeca mogu da vole majku - iskreno, duboko, zauvijek. A ti si nas voljela još jače - svojim srcem, djelima, svakim danom svog života. Posebno mjesto u tvom srcu imala je tvoja unuka Nina. Nju si podigla sa tolikom nježnošću, strpljenjem i toplinom. Bila si joj Baka i druga majka. Tvoja ljubav ostaje u njenom osmijehu i njenim uspomenama, u njenom odrastanju.
Hvala ti za sve što si bila i što ćeš zauvijek biti u našim srcima.
Počivaj u miru, voljena moja.
Kćerka MARINA sa porodicom
Voljenoj majci
453
Draga naša voljena majko, teško je pronaći riječi kojima bismo ti rekli zbogom. Još te čujemo u tišini doma, još osjećamo tvoje ruke, tvoj osmijeh, tvoju brigu - koju si nesebično davala cijelog života. Zauvijek ćemo pamtiti dobrotu, tvoje nesebično srce. Zahvalni smo ti na svakom savjetu, na svakom zagrljaju. I sada kada te više nema pored nas, osjećamo te snažnije u srcu. Hvala ti, majko, za sve. Počivaj u miru, a mi ćemo te voljeti zauvijek.
Dragoj babi
LJUBICI Jakšinoj RADULOVIĆ
Hvala ti što si bila dio našeg djetinjstva, što si nas učila ljubavi, strpljenju i dobroti i ostavila nam uspomene pune ljubavi. Tvoje unuke: BOJANA, MARIJA i HAJDANA
Moja Ćići, Otišla si tiho, baš onako kako si i živjela skromno, s osmijehom punog srca. Tvoje su me ruke grijale, tvoja riječ me tješila, a tvoja ljubav činila da se svaki dan osjeća kao raj.
Hvala ti, Bako, za svaku toplu riječ, za svaki savjet, za svaki zagrljaj i sve što si činila za mene. Ni vrijeme ni daljina ne mogu izbrisati trag koji si ostavila u mom srcu. Zauvijek ćeš živjeti u mojim pričama, u mojim mislima. Tvoje ime ću pominjati s ponosom, a tvoju dobrotu nositi u sebi Odmori mi se, moja najdraža Bako, zaslužila si.
Vole te tvoji: unuka NINA, praunuka BOGDANA i zet RAŠO
Četrdeset je dana od smrti naše
Zašto je tako moralo biti, vjerujemo da si tamo đe nema bola. Tvoj iznenadni odlazak duboko nas je pogodio. Hvala ti za sve što si nam pružila. Zauvijek ćemo te nositi u srcima.
OPŠTINSKI ODBOR DPS NIKŠIĆ
Tvoji: BATO i MARINA
Posljednji pozdrav dragoj
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
456
455
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici LJUBICI
Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu
SVETLANA PAVIĆEVIĆ sa porodicom
MILKA LONČAR
Godine prolaze ali sjećanje ne blijedi. Hvala ti divna majko. RAJKO i MARIJA
Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša voljena
Navršava se 40 dana od smrti naše drage i voljene
SEKICE - SENJE Radula POPOVIĆ rođ. ĐUROVIĆ
U subotu, 11. oktobra 2025. godine, porodica će posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju Krakorovina. OŽALOŠĆENA PORODICA 419 10. 10. 1993–10 10. 2025.
Porodica pokojnog VASKA ANTOVIĆA
VERICA Dragutinova SAVELJIĆ
DRAGOMIR NIKČEVIĆ
U našim mislima i srcima ostaješ zauvijek.
Tvoji NAJMILIJI
Praznina koja je ostala tvojim odlaskom svakim danom je sve veća.
Nedostaje toplo utočište, tvoja bezrezervna podrška i pažnja kojom si nas uvijek obasipala.
Hvala ti na šezdeset godina braka, ljubavi i predanosti u stvaranju sigurnog i toplog doma za sve nas.
Počivaj u miru, a tvoja ljubav i dobrota ostaju sa nama kao svjetlost koja vječno grije i prati nas.
Porodica će posjetiti njenu vječnu kuću 11. oktobra u 11 časova na gradskom groblju Čepurci.
Tvoji: suprug DRAGUTIN i djeca SAŠA i NATAŠA sa porodicama
Četrdeset je dana od kada nas je napustila naša voljena majka, baba i tašta
Mila naša, utočište beskrajne topline, nedostaješ svakim danom sve više.
Spavaj mirno uz našu ljubav koja će trajati dok nas ima. Hvala ti na svemu, predivna naša.
Tvoji: NATAŠA, NIKOLA, IVAN i SRĐAN
Navršava se 40 tužnih dana od smrti naše drage
NEVENKE - NENE Veljkove IVANČEVIĆ
Dana 11. oktobra 2025. godine u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na gradskom groblju Čepurci.
Tri godine bez tebe, velikanko naša
OŽALOŠĆENA PORODICA
Samo tebi, nebeska vilo, dugujemo sve!
Zauvijek u zajedništvu i ljubavi
Tvoji: ACO, NEMANJA i IRENA
Voljenom bratu i ujaku
VLADIMIR N. VUJOVIĆ
Sa ljubavlju i poštovanjem nosićemo uspomenu na tebe.
Sestra SENKA i sestrična MARIJANA
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog
VLADIMIR N. VUJOVIĆ
Hvala za lijepe uspomene i neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Brat VELJKO i snaha DANICA
Dana 10. i 11. oktobra 2025. navršava se pet godina od kada nijesu sa nama
VASILIJE VERA CICMIL
Pet godina bez vas. Vrijeme prolazi, ali praznina u srcu ostaje. Nedostajete.
Vaš sin MIŠO sa porodicom
431
Hvala ti za sve vrijeme provedeno s tobom, gdje je bilo lijepih i srećnih trenutaka, ali i onih teških. Ali Noki, mi smo ih zajedno lakše prevazilazili. Nedostaješ nam puno... Nedostaje tvoj umiljati pogled, meleman glas i osmijeh. Nedostaje nam tvoja riječ podrške. Zahvalni smo na tvom časnom životu i ponosni. Uvijek voljen i nikada zaboravljen!
Tvoji: RADMILA, IVANA i IVAN
Navršava se pet godina od smrti mojih roditelja 10. oktobar 2020 11. oktobar 2020
VASILIJA Miladina VERE Vasilija CICMILA CICMILA
Svakim danom nedostajete sve više. S ljubavlju i tugom,
Vaša kćerka SANDRA sa porodicom
Petak, 10. oktobar 2025.
Dana 10. oktobra je pola godine od kada nas je napuštio naš voljeni
NOVICA KAMBAN
Brate, mnogo nedostaješ...
Tvoji: sestra NADA, sestrići i zet
Devet godina je od smrti našeg voljenog
RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA
Još jedna godina je prošla bez tvog osmijeha... Zauvijek ćeš biti u našim srcima, nek te anđeli čuvaju.
Voli Te TVOJA PORODICA
Kume moj
RADOMIR - RAŠO ĐURIČKOVIĆ
Prošlo je devet tužnih godina od kada si nas napuštio. Otišao si rano, al’ sa sobom odnio dio našeg života, uspomena, doživljaja i lijepih sjećanja. Bio si mi kum, bio si mi i više od toga. Kao stariji brat koji me učio životu, čašću i poštenju. Toga dana, prije devet godina kad odlaze najveći, svijet zastane, srce se stegne a nebo otvori da bi primilo velikana.
Vidimo se jednog dana tamo gore, a do tada putuj spokojno, kume moj.
NIKOLA ČAVOR - ČAKI sa familijom
