Dnevni list POBJEDA 03.09.2025

Srijeda, 3. septembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj

Šef diplomatije Hrvatske potvrdio da su odnosi Podgorice i Zagreba, nakon razgovora visokih zvaničnika, počeli da otopljavaju

Grlić Radman:

Krećemo se u pravcu rješavanja otvorenih pitanja

2.

Na što ukazuju poruke sa Bledskog strateškog foruma Perović: I pored serije nesporazuma, Hrvatska nastavlja da lobira u korist Crne Gore

Prema saznanjima Pobjede, pregovori o prodaji plovila Crnogorske plovidbe još nijesu okončani

Potencijalni kupci nemaju namjeru da za dva broda plate više od 15-16 miliona eura

STR. 4. i 5.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara zatražila hitno postupanje inspekcije u vezi sa spomen-obilježjem ozloglašenom četničkom komandantu

Eparhija je

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara inspekciji je nedvosmisleno stavljeno do znanja da nema razlike između podizanja spomenika u Gornjem Zaostru i njegovog premještanja u Manastir, budući da spomenik nije sklonjen ni u kakvu ostavu, mračan podrum ili magacin, sa namjerom da se uništi ili preda policiji i tužilačkim organima, već je postavljen/podignut na ulazu u manastirski konak

3.

Zaposleni iz Specijalne bolnice u Dobroti, koji se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja, saslušan pred kotorskim ODT

Radnik kojeg terete da je puštao pritvorenika brani se sa slobode

Zaposleni je, kako se osnovano sumnja, kao radnik obezbjeđenja Specijalne bolnice, dozvolio pacijentu R. Lj. da nesmetano napušta prostorije Odjeljenja i krug bolnice, samostalno i bez nadzora. Sumnjiči se da je puštao pritvorenika iz psihijatrijske ustanove za novac, ali mu tužilac nije odredio zadržavanje

PODGORICA: Stanovnici Zabjela u znak protesta zbog usvojenog Prostorno-urbanističkog plana na 20 minuta blokirali su Ulicu 27. marta, uputili zahtjeve gradskoj upravi

STR. 8. i 9.

NVO ,,Hrabro u novi život“ zadovoljna procesom presađivanja bubrega u Bjelorusiji, pozivaju nadležne da uspostave saradnju i sa klinikom u Gomelju

Nažalost, desetak pacijenata je odbijeno zbog zdravstvenih razloga, rekla je Pobjedi Irena Čabarkapa iz ove NVO i dodala da njihova statistika pokazuje da je oko trideset pacijenata završilo pretransplantacione preglede i većina njih se nalazi na listi čekanja. U bolnici u Minsku ograničen je prijem stranih pacijenata, dok klinika u Gomelju nema takva ograničenja

STR. 7.

Srijeda, 3. septembar 2025.

Šef diplomatije Hrvatske potvrdio da su odnosi između Podgorice i Zagreba, nakon posljednjih razgovora visokih zvaničnika dvije države, počeli da otopljavaju

Grlić Radman: Krećemo

se u pravcu rješavanja otvorenih pitanja

Imamo spremnost i obećanje

Crne Gore da ćemo otvorena pitanja uskoro riješiti, poručio je šef hrvatske diplomatrije

BLED – Crna Gora i Hrvatska se, nakon dobrih razgovora premijera i šefova diplomatije dvije države, kreću u pravcu rješavanja otvorenih pitanja.

To je ocjena ministra inostranih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, koji je sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem učestvovao na dvadesetom Bledskom starteškom forumu u Sloveniji.

Dvojica ministara razgovarala su u ponedjeljak na marginama tog samita, a njihovom razgovoru prethodio je i susret premijera dvije države

Milojka Spajića i Andreja Plenkovića Grlić Radman je te razgovore okarakterisao kao dobre, te u tom kontekstu ocijenio i ka-

ko se stvari kreću u pozitivnom smjeru.

- Idemo ka rješavanju otvorenih pitanja i imamo spremnost i obećanje Crne Gore da ćemo

vlada crne gore bojan gnjidić

ih uskoro i riješiti – poručio je šef hrvatske diplomatrije. Kada je riječ o otvorenim pitanjima, Grlić Radman naglašava da su oni bilateralne, ali i univerzalne prirode budući da se, kako je objasnio, odnose na isplatu odštete hrvatskim zarobljenicima u logoru Morinj, te promjenu imena bazena u Kotoru nazvanog po jednom od čuvara u tom logoru. Osim tih, Crna Gora i Hrvatska, podsjetio je Radman, moraju riješiti granična pitanja, ali i spor vezan za povratak školskog broda „Jadran“.

Milatović želi da vidi više samopouzdanja kod evropskih lidera

- Kao predsjednik države koja teži da postane dio EU, želim da vidim više samopouzdanja kod evropskih lidera, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govoreći na panelu u sklopu Bledskog strateškog foruma čiji su učesnici bili

i predsjednici Slovenije Nataša Pirc-Musar, Estonije Alar Karis i Češke Petr Pavel Milatović je istakao da je, kao predstavnik nove generacije političara na Balkanu, optimističniji u odnosu na dešavanja u Evropi nego

pojedine države članice i da vjeruje da Evropa treba da povrati samopouzdanje u vrijednosti koje predstavlja i sopstvenu prosperitetnu budućnost.

- U svijetu koji postaje sve izazovniji, vjerujem da Evropa treba da ostane

dosljedna politici koja daje rezultate, a to je politika proširenja. Uključivanje Balkana, ali i zemalja poput Ukrajine i Moldavije, treba da bude jasan odgovor. U tom kontekstu, kao predsjednik Crne Gore, najnaprednije zemlje kandidata,

uvijek ističem da članstvo Crne Gore u EU nije samo priča o Crnoj Gori. To bi bio pozitivan signal, poruka ostatku regiona da je proširenje moguće i da Evropa još uvijek zna kako da rješava sopstvene izazovenaveo je Milatović.

Da je crnogorska srtrana, tokom susreta sa hrvatskim zvaničnicima na marginama samita u Sloveniji, iskazala svoju posvećenost nastavku međusobnog dijaloga i unapređenje odnosa, u međuvremenu je potvrdio i ministar Ibrahimović. On je nakon niza bilateralnih sastanaka na Bledu, kako navode iz resora vanjskih poslova, poručio da evropska i evroatlantska orijentacija regiona moraju biti očuvane. Ibrahimović je na Bledu razgovarao sa njemačkim kolegom Florijanom Hanom, a tokom tog razgovora su potvrđeni saveznički i prijateljski odnosi dvije države, kao i čvrsto savezništvo u NATO. Ibr ahimović je, navode iz MVP, zahvalio na kontinuiranoj podršci Njemačke evropskoj integraciji Crne Gore, naglašavajući važnost daljeg angažmana kroz Berlinski proces, kao i potrebu intenziviranja privredne saradnje i investicija. - Tokom susreta sa ministrom vanjskih poslova Jordana Ajmanom Safadijem, istaknuti su prijateljski odnosi dvije države, zasnovani na zajedničkim vrijednostima multilateralizma, međureligijskog dijaloga i promocije tolerancije – navode iz MVP. U razgovoru sa predsjednikom Evromediteranskog univerziteta Radom Bohincem, istaknuta je važnost unapređenja saradnje u oblasti obrazovanja i nauke, kroz komunikaciju univerziteta i zajedničke projekte. Ibrahimović je učestvovao i na radnom doručku ministara vanjskih poslova Zapadnog Balkana i Hrvatske i specijalnih izaslanika za Zapadni Balkan, koji je upriličila potpredsjednica Vlade i ministarka vanjskih i evropskih poslova Slovenije Tanja Fajon Radni doručak, kako se navodi, bio je posvećen regionalnim prilikama i perspektivi evropskog proširenja. - Evropska i evroatlantska orijentacija regiona moraju biti očuvane. Snažna podrška EU i NATO u regionu ključni su preduslov dugoročne stabilnosti i prosperiteta naših država - poručio je Ibrahimović. Zaključio je da Crna Gora ostaje odlučna da završi pregovore do kraja 2026. i bude spremna za članstvo u EU do 2028. godine. Đ. ĆORIĆ

učestvovala na prvom neformalnom sastanku ministara evropskih poslova u Kopenhagenu

Pod danskim vođstvom, ovaj trenutak bi mogao postati prekretnica u integraciji Zapadnog Balkana u evropsku porodicu, rekla je Gorčević

PODGORICA - Cilj Crne

Gore je da do kraja godine, tokom danskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije, zatvori još niz poglavlja u pregovorima o pristupanju, poručila je ministarka evropskih poslova

Maida Gorčević, koja je juče učestvovala na prvom neformalnom sastanku ministara evropskih poslova (GAC) u Kopenhagenu.

- Očekujemo meritornu potvrdu napretka, a početak izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji bio bi vjetar u leđa našem evropskom putu i signal vjerodostojnosti politike proširenja - istakla je ministarka Gorčević. Ona je, kako navode iz resora evropskih poslova, govorila i o značaju prethodnih danskih predsjedavanja Savjetu Evropske unije, podsjećajući

da su kopenhaški kriterijumi oblikovali ideju EU kao vrjednosnog saveza u kojem su slobode pojedinca, ljudska prava i odgovorno upravljanje ekonomijom postavljeni iznad kratkoročnih interesa.

Gorčević je izrazila uvjerenje i da će treće predsjedavanje Danske, do kraja ove godine, biti jednako značajno za politiku proširenja.

- Pod danskim vođstvom, ovaj trenutak bi mogao postati prekretnica u integraciji Zapadnog Balkana u evropsku porodicu - rekla je ona, uz ocjenu da bi to osiguralo da vizija rođena u Kopenhagenu prije više od

tri decenije nastavi da inspiriše transformaciju i jedinstvo širom našeg kontinenta. Govoreći o uspjesima na evropskom putu Crne Gore, ministarka Gorčević je istakla da je nakon formiranja aktuelne Vlade došlo do „odlučnog zaokreta“ u pregovorima sa EU.

- Jednu godinu nakon prvog istorijskog IBAR-a, Crna Gora je u novoj fazi pristupanja. Prevazišla je višegodišnji zastoj i sada napreduje obnovljenom energijom, odlučna da završi pregovore do 2026. i postane članica do 2028. godine - zaključila je Gorčević. Đ.Ć.

Srijeda, 3. septembar 2025.

PODGORICA - Posljednjih pet godina odnosi sa tri zemlje regiona se kvare, i to svjesno, dok su samo sa jednom „bolji nego ikad“, ali na štetu Crne Gore.

Na to je, u razgovoru za Pobjedu, ukazao crnogorski diplomata, ambasador Željko Perović komentarišući poruke Bledskog strateškog foruma koji je juče završen.

U delegaciji Crne Gore na ovom događaju visokog nivoa bili su predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, te potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović

FORUM

Prvi dan samita koji okuplja regionalne i zvaničnike Evropske unije sa ciljem da se međusobno približe stavovi, prije svega politički, o budućnosti Evrope i zemalja koje joj teže, donio je izuzetno optimistične poruke za Crnu Goru. Tako je komesarka za proširenje Evropske komisije Marta Kos, potvrdila mogućnost da upravo Crna Gora 2028. postane 28 članica EU, ukoliko tokom naredne godine zaključi tehnički dio pristupnih pregovora.

Na marginama skupa, sastanke su imali Spajić i njegov hrvatski kolega Andrej Plenković. Iz kabineta crnogorskog premijera ističu kako odluka Vlade da Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi bude ustupljen Hrvatskoj predstavlja „gest prijateljstva i spremnosti Crne Gore da u maniru dobrog susjeda rješava sva zajednički prepoznata otvorena pitanja“.

S druge strane, Plenković je o tom susretu na platformi Iks napisao da zvanični Zagreb „očekuje dalje iskorake vezane za nestale osobe, obeštećenje hrvatskih logoraša, granična pitanja i druge otvorene bilateralne teme“.

Premijeri su, pak, našli zajednički jezik govoreći o ministrima vanjskih poslova, Ibra-

Na što ukazuju poruke sa Bledskog strateškog foruma

Perović: I pored serije nesporazuma, Hrvatska nastavlja da lobira u korist Crne Gore

Sada je na crnogorskoj strani da nakon očigledno uspješnih razgovora ispunimo ono što smo dogovorili. Taj zadatak je i na premijeru Spajiću i na dvojici ministara inostranih poslova, naveo je sagovornik Pobjede na dvojici ministara inostranih poslova, naveo je sagovornik Pobjede

himoviću i Gordanu Grliću Radmanu, dajući im podršku da „kroz redovan dijalog, nastave da rade na rješavanju otvorenih pitanja“, uključujući i predstojeću Međuvladinu konferenciju između Evropske unije i Crne Gore.

ODNOSI

Komentarišući ove događaje i poruke, Perović je za Pobjedu pohvalio ovakve bilateralne aktivnosti. Kako je istakao, u vrijeme kada je spoljnopolitička aktivnost Crne Gore prilično umrtvljena, a odnosi sa susjedima pokvareni, naročito oni sa Hrvatskom, Kosovom i Bosnom i Hercegovinom, svaka aktivnost crnogorskih visokih zvaničnika je „nasušna potreba“ i kao takva je dobrodošla.

- Svjedočimo da se u posljednjih pet godina odnosi sa tri pomenute zemlje kvare. Jasno je da se oni svjesno kvare i da to čine određeni djelovi vlasti. Konkretno, riječ je o članicama nekadašnjeg Demokratskog

fronta, a današnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“, te Demokrata. Samo sa jednom susjednom zemljom, bolje reći sa njenom vlašću protiv koje je ustala praktično cijela zemlja, odnosi su „bolji nego ikad“. Najbolji, sasvim sigurno, ali na štetu Crne Gore. Jer, vlast te zemlje se pita za sve i svašta, miješa u sve i svašta, a naročito preko crkve te zemlje, te tajnih i javnih službi presudno utiče na donošenje političkih odluka kako na spoljnom, tako i na unutrašnjem planu – potcrtao je Perović, ukazujući na „čvrst zagrljaj“ dijela aktuelne vlasti sa vladajućim strukturama u Srbiji i tamošnjim predsjednikom Aleksandrom Vučićem Upravo zbog takvog odnosa sa susjedima smatra da su susret i razgovor premijera Spajića sa hrvatskim kolegom Plenkovićem u ovom trenutku dobrodošli.

- Vjerujem da su se razumjeli, jer je hrvatski premijer bio više nego jasan. No, napominjem da je Hrvatska Crnoj Gori do-

Đukanović: Ako ne uspijemo na putu ka EU, najveći teret snosiće građani

Za Nikoletu Đukanović, političku analitičarku i docentkinju na Univerzitetu

Donja Gorica, dobro je da i dalje postoji „jasna politička volja da Crna Gora bude podržana na svom putu evropskih integracija“. - Ohrabruju poruke poput

onih sa Bledskog strateškog foruma, jer one pokazuju da naši evropski partneri, iako se čini da ponekad površno prate naš napredak, ipak žele da nas vide u EU – ukazuje Đukanović. No, smatra ključnim da ispunimo obaveze koje smo pre-

uzeli i sprovedemo ključne reforme, naročito u oblasti vladavine prava i funkcionisanja institucija.

- Samo tako možemo zasluženo postati dio evropske porodice. Ukoliko u tome ne uspijemo, bojim se da će najveći teret snositi građani,

bar susjed i prijatelj. I pored serije nesporazuma, pa čak i hrvatskih protestnih nota, ta zemlja nastavlja da lobira u korist Crne Gore na njenom ubrzanom ulasku u Evropsku uniju – dodaje on.

Kako je precizirao, nama najbliža članica EU jednako za Crnu Goru lobira na bilateralnom i na multilateralnom planu.

Perović ipak podsjeća da ovakve probleme naša zemlja nije imala do 2020. godine, te da je predstavljala najbolji primjer u regionu, pa i šire.

- Do dolaska „oslobodilačko-osvetničke“ vlasti prije pet godina, odnosi sa Hrvatskom su bili više nego dobri i služili su kao primjer dobre saradnje i pored određenih neriješenih pitanja. Uostalom, tako je bilo i sa sveukupnom politikom koju je Crna Gora tada vodila prema susjedstvu. I upravo je ta i takva politika preporučivala Crnu Goru da postane prvi naredni član EU – ukazao je on. Perović takođe smatra značaj-

jer će se stvarati pogrešan utisak da EU ne ispunjava ono što se od nje očekuje, iako je suština u tome da su domaće reforme preduslov za članstvo – naglašava sagovornica Pobjede. Prema njenom mišljenju, izjave zvaničnika koje su se čule na Bledu sada treba shvatiti kao „dodatni podsticaj da ubrzamo rad na reformama“.

nim intenzivnu komunikaciju šefova diplomatije Crne Gore i Hrvatske.

OPTIMIZAM

- Od izuzetne je važnosti da se i ministar vanjskih poslova Ibrahimović susreo sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, te da su dijalog vodili „u dobroj vjeri“. Uostalom, bez toga nema dobrosusjedskih odnosa koji su za svaku zemlju od prvorazrednog značaja – dodao je naš sagovornik. Kao potvrdu poboljšanja odnosa vidi i jučerašnju izjavu Grlić Radmana, koji je istakao da dvije zemlje idu u smjeru rješavanja otvorenih pitanja, te da je Hrvatska od crnogorske strane dobila obećanje da će ta pitanja biti uskoro riješena.

- Sada je na crnogorskoj strani da nakon očigledno uspješnih razgovora, prema izjavi šefa hrvatske diplomatije, ispunimo ono što smo dogovorili. Taj zadatak je i na premijeru Spajiću i na dvojici ministara ino-

stranih poslova, Ibrahimoviću i Filipu Ivanoviću, da sve to realizuju, te da ubuduće Hrvatsku zaista vide kao glavnog promotera naših interesa u EU – rekao je Perović. Ne manje bitnim vidi i dobre poruke koje je poslala komesarka Kos.

PODGORICA – Poslanik

SD Nikola Zirojević poručio je kako ne može biti krivično niti prekršajno gonjen po prijavi koju je, zbog navodnih uvreda, protiv njega podnijela potpredsjednica Skupštine i funkcionerka Demo-

krata Zdenka Popović. Zirojević je to poručio nakon što je juče, u Upravi policije u Podgorici, dao izjavu povodom te prijave. - Nema mjesta krivičnoj niti prekršajnoj odgovornosti, jer se u saopštenju koje sam proslijedio medijima nalazi

činjenično zasnovano ono o čemu je crnogorska javnost upoznata mnogo ranije - naveo je Zirojević. On je ponovio da je Popović, za vrijeme DPS-a, u Centralnoj banci zaposlila sina, a da je nakon promjene vlasti drugog sina zaposlila u Crnogorskom

Crna Gora može biti prva

te poruke ne partija koje su na vlasti“.

- Treba da pokažemo da Crna Gora može biti prva naredna članica EU – kazala je Đukanović, te dodala da se te poruke ne mogu tretirati isključivo kao „politički poeni partija koje su na vlasti“.

- One su od izuzetnog značaja, posebno sada kada svjedočimo cijeloj seriji najrazličitijih opstrukcija na putu Crne Gore prema EU. Sve to ukazuje da i pored dešavanja u samoj Crnoj Gori koja direktno usporavaju naš put ka EU, uključujući sve provokacije prema Hrvatskoj, pa i nedavno postavljanje nezakonitog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, Evropa preko svoje komesarke za proširenje pokazuje da je naša zemlja i dalje viđena kao kandidatkinja za prvu narednu članicu Unije – zaključio je Perović. Iako sa bogatim diplomatskim iskustvom, ni on, niti bilo ko u ovom trenutku ne može dati tačnu ocjenu u kom pravcu se krećemo na putu ka Evropskoj uniji. Ako je suditi po crnogorskim zvaničnicima koji komuniciraju sa evropskim institucijama i državama, svakog dana smo im sve bliže. No, ako realno sagledamo sve veći broj problema koji Crnu Goru razdiru na mnogo načina, prije će biti da stižemo u fazu kada nam nijedna ruka iz Evrope neće biti iskreno pružena.

Poslanik SD dao izjavu policiji po prijavi koju je protiv njega podnijela potpredsjednica Skupštine

elektrodistributivnom sistemu, te da njen automobil troši goriva „kao da duži službeni Boing 747“. Zirojević je rekao i da je, ukoliko državni organi odluče da je kriv, spreman da obešteti Popović. - Ukoliko državni organi odlu-

razdiru

Kristina JERKOV

če da sam kriv po nepostojećoj krivičnoj i prekršajnoj odgovornosti, ja sam spremam da Popović obeštetim u odgovarajućoj količini dizel goriva ili popeka, shodno njenim preferencijama - poručio je Zirojević.

Ministar energetike i rudarstva u zvaničnoj posjeti UAE

Crna Gora otvara prostor za nove investicije

PODGORICA-Ujedinjeni

Arapski Emirati (UAE) spremni su da pomognu, sarađuju i investiraju u Crnu Goru, u kojoj prepoznaju potencijal za projekte od zajedničkog interesa, saopštio je ministar energetike i infrastrukture te države Suhail Mohamed Faraj Al Mazroui. On je sa crnogorskim ministrom energetike i rudarstva Admirom Šahmanovićem, razgovarao o unapređenju sa-

radnje u oblasti energetike, sa fokusom na razvoj projekata obnovljivih izvora energije, unapređenje energetske efikasnosti i jačanje institucionalnih kapaciteta u Crnoj Gori. Š ahmanović je, tokom zvanične posjete UAE, kazao da je za Crnu Goru važno da strateškim partnerstvima gradi ozbiljna savezništva, naročito sa državama koje imaju razvijenu tehnologiju i stručne resurse, jer se mora djelovati brzo i odlučno.

-Energetika je danas u samom centru globalnih dešavanja – zelena agenda, energetska tranzicija i promjene na tržištu energenata mijenjaju svijet - rekao je Šahmanović.

A l Mazroui je uputio Crnoj Gori zvaničan poziv da se pridruži Globalnoj alijansi za energetsku efikasnost (GEEA), ističući da bi članstvo donijelo pristup ekspertizi, savremenim tehnologijama i finansijskim instrumentima za unapređenje energetske efikasnosti.

Šahmanović je saopštio da je Crna Gora spremna da nastavi da jača bilateralnu saradnju i aktivno učestvuje u globalnim inicijativama koje doprinose održivom razvoju.

- Crna Gora otvara prostor za nove investicije u oblasti solarne i vjetroenergije. To su naši najjači aduti u energetskoj tranziciji i prilika da osnažimo i energetsku nezavisnost i ekonomsku stabilnost države - poručio je Šahmanović. R. E.

Za v.d. direktorice Agencije za investicije imenovana Mirjana Kojić

Iz Muzičkog centra dolazi na čelo MIA

PODGORICA-Za vršiteljku dužnosti direktorice Agencije za investicije Crne Gore (MIA) imenovana je Mirjana Kojić, odlučio je Savjet te institucije.

Kojić posjeduje više od 20 godina profesionalnog iskustva u međunarodnim kulturnim i poslovnim institucijama u Crnoj Gori, Srbiji i Italiji. -Tokom karijere, obavljala je niz rukovodećih i ekspertskih funkcija, sa posebnim fokusom na međunarodnu saradnju, investicionu promociju, strateško planiranje i realizaciju složenih međunarodnih projekata - navodi se u saopštenju MIA. Prije imenovanja na čelo Agencije, Kojić je rukovodila

Sektorom za međunarodnu saradnju u Muzičkom centru Crne Gore.

-Ličnim zalaganjem je omogućila da Crna Gora u sektoru kulture dobije jednu od najvećih donacija u vidu opreme od

Predstavnici CEDIS-a potpisali ugovor sa EBRD

gotovo milion eura, kroz Program za kulturu Vlade Japana koji sprovodi Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) - dodaje se u saopštenju.

Tokom karijere je obavljala ključne rukovodeće funkcije, uključujući položaj generalnog sekretara Komore italijansko-srpskih privrednika, čije imenovanje odobrava italijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije (MAECI).

Koordinirala je operativno i strateško poslovanje i doprinosila jačanju privrednih veza između Italije i regiona.

Kojić preuzima rukovođenje MIA-om sa zadatkom da doprinese realizaciji programskih prioriteta institucije – jačanju međunarodne prepoznatljivosti Crne Gore kao investicione destinacije, unapređenju poslovnog ambijenta i podsticanju održivog ekonomskog razvoja. R.E.

Dobili grant od 329.000 eura za angažovanje konsultanta

PODGORICA - Predstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) potpisali su ugovor o grantu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 329.000 eura.

Ugovor su potpisali izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović i šef Kancelarije EBRD-a za Crnu Goru Remon Zakaria

- Grant je namijenjen je pokrivanju troškova angažovanja konsultanta koji će pružiti stručnu podršku jedinici za implementaciju projekta CEDIS SCADA – Smart digitalization, uspostavljenoj unutar CEDIS-a, do završetka samog projekta - navodi se u saopštenju.

Konsultantske usluge obuhvatiće podršku u kontroli postu-

Prema saznanjima Pobjede, pregovori o prodaji plovila Crnogorske

Potencijalni kupci namjeru da za dva plate više od 15-16

Iz više izvora našoj redakciji je saopšteno da pregovori o prodaji brodova i dalje traju te da su u igri kupci iz Turske i Danske. S jedne strane, ocjenjuju da se taj proces prilično odužio, dok s druge tvrde da su na korak od potpisivanja ugovora. Zvanične informacije u kojoj je fazi ovaj proces još nema, a Pobjedi je iz Ministarstva pomorstva rečeno da ćemo biti obaviješteni čim budu imali informacije

PODGORICA – Iako je ministar pomorstva Filip Radulović krajem maja, prezentujući plan za spašavanje kotorske Crnogorske plovidbe, poručio da nećemo izgubiti brodove „Kotor“ i „21. maj“ vrijedne 30 miliona eura, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede potencijalni kupci nemaju namjeru da za oba broda daju više od 15-16 miliona eura.

Iako se i tada pominjala mogućnost prodaje brodova, napravljen je dogovor da Barska plovidba sa milion eura pozajmice riješi problem likvidnosti i spriječi stečaj, za koji je Radulović ocijenio da je najgori mogući scenario u kojem bi brodove praktično izgubili. Ovaj ugovor o spašavanju se nije dugo održao na snazi, već je sporazumno raskinut nakon što je na račun kotorske kompanije isplaćeno 300.000 eu-

ra za izmirenje plata pomorcima i dugova dobavljačima. Pregovori

Iz više izvora Pobjedi je rečeno da pregovori o prodaji brodova i dalje traju te da su u igri kupci iz Turske i Danske. S jedne strane, ocjenjuju da se taj proces prilično odužio, dok s druge tvrde da su na korak od potpisivanja ugovora. Zvanične informacije u kojoj je fazi ovaj proces još nema, a Pobjedi je iz Ministarstva po-

Bivši radnici ,,Radoja Dakića“ od danas ponovo protestuju

paka nabavke na ovom projektu, osiguravajući potpunu usklađenost sa pravilima i politikama EBRD-a u oblasti nabavki, kao i kontrolu i nadzor nad ispunjenjem svih ugovornih obaveza. Na taj način obezbijediće se transparentnost i kvalitetna realizacija projekta u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama. R. E.

PODGORICA – Iako je

Vlada izmirila dugove za plate prema bivšim radnicima nekadašnje fabrike ,,Radoje Dakić“, „dakićevci“ se od danas ponovo vraćaju na ulice i nastavljaju mirne pro-

teste, nezadovoljni što institucije ne odgovaraju na njihove zahtjeve da im se vrate akcije ovog preduzeća. U jučerašnjem pismu upućenom premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku Skupštine

Andriji Mandiću navode da institucije od kraja prošle godine ćute na njihove zahtjeve da se pozabave ovim problemom. Prošle godine su, kako se navodi u pismu koje potpisuje predsjednik Udruženja ma-

Crnogorske plovidbe još nijesu okončani

kupci nemaju dva broda

miliona

morstva rečeno da ćemo biti obaviješteni čim budu imali informacije. Problem kotorske kompanije je eskalirao nakon što je brod ,,Kotor“ u svega nekoliko mjeseci dva puta zadržan, prvo u američkoj, a onda u britanskoj luci prije mjesec, gdje se i dalje nalazi. Na konferenciji za medije nakon prvog „zarobljavanja“ u Americi ministar Radulović je najavio da će podnijeti krivične prijave protiv NN lica zbog, kako je naveo, katastrofalnog stanja na brodu ,,Kotor“. Nakon mjesec u Americi, zbog nagomilanih dugova ,,Kotor“ je jedva uspio da isplovi, ali ga je u Velikoj Britaniji sačekao novi problem i još jedno zadržavanje. Prema dokumentima u koje je Pobjeda imala uvid, nečistoća na brodu, muve, korozija te neisplaćena zarada posadi za jul bili su neki od razloga za drugo zadržavanje. Loš marketing Sve ovo, uključujući i izjave ministra o katastrofalnom stanju brodova, očigledno su bile loša uvertira za prodaju brodova za koju se Vlada na kraju odlučila, imajući u vidu da takav „marketing“ nije ni mogao da doprinese spremnosti kupaca da za brodove ponude onoliko koliko zaista vrijede. Radulović je ranije kazao da je „Kotor“ remontovan 2022. godine, a godinu kasnije dobio D kategoriju, što je nezadovoljavajući nivo. Naveo je i da je remont dva broda koštao 1,4 miliona eura, u odnosu na remont brodova Barske plovidbe koji je koštao znatno manje. Iako je još krajem maja najavio da se čeka analiza o brodovima koju radi nezavisna kompanija iz Dubaija, ona javnosti nije prezentovana. Osim dugova nastalih zbog zadržavanja u lukama, štetu potražuje i za-

njinskih akcionara Milan Vukčević, upoznali ministra finansija Novicu Vukovića sa izvodima iz vlasništva hartija od vrijednosti koje je izdalo Centralno klirinško depozitarno društvo. Navode da su ukazali da su im povrijeđena stečena prava, te da je prouzrokovana velika materijalna šteta. Tada su, kako navode, tražili od Vukovića da budžetom predvidi 7,5 miliona eura za ukupno 1.296 akcionara. Ipak, kako tvrde, odgovor od Vukovića nijesu dobili, kao ni od Spajića ni Mandića koji-

PODGORICA - Bonitetna kuća Standard & Poor’s (S&P) potvrdila je stabilan kreditni rejting Crne Gore, uz potencijal za dalji rast ukoliko se poboljšaju fiskalni rezultati, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

- Ocjena B+ sa stabilnim izgledima, prema posljednjem izvještaju renomirane agencije za kreditni rejting S&P, predstavlja važnu potvrdu ispravnosti dosadašnje ekonomske politike i uspješnog sprovođenja strukturnih reformi - navodi se u saopštenju.

Bonitetna kuća Standard & Poor‘s (S&P) objavila izvještaj

rejting Crne Gore uz zadržavanje ocjene B+

Prema ocjeni S&P, Crna Gora ima potencijal za dalji rast rejtinga ukoliko se poboljšaju fiskalni rezultati, pojača ekonomski rast i unaprijedi eksterna finansijska pozicija

kupac broda čiji je ugovor tek bio na početku. Iz Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore su optužili Ministarstvo pomorstva da njihova politika očigledno ne daje rezultate, ocjenjujući da je stanje u pomorskim kompanijama sve lošije. Pozvali su Vladu da hitno nađe održiv model za sanaciju i oporavak ovog sektora, ukazujući da je potrebno spasiti i „Kotor“ i ostale brodove. Nakon prvog krize „Kotora“ u Americi Vlada je smijenila bord direktora na čijem čelu je bio Jovo Lazarević. On se nakon toga obratio Raduloviću otvorenim pismom poručujući da se informacije plasiraju zlonamjerno bez provjere istinitosti. Kazao je da je ministar zacrtao da spoji dvije brodarske kompanije, te da na tome insistira i direktor Barske plovidbe Boris Mihailović. Bivše rukovodstvo je ukazalo da je njegov izbor na ovu poziciju mnoge iznenadio, jer je prethodni angažman bio vezan za Savez sindikata, te da sa pomorstvom nije imao dodirnih tačaka. I pored toga, kako su dodali, Mihailović je „držao glavno slovo“ na sastanku predstavnika brodara sa Ministarstvom pomorstva. Problematizovali su i to što je analiza brodova „Kotor“ i „21. maj“ povjerena kompaniji iz Dubaija za 36.000 eura, sumnjajući u kvalitet i sposobnosti kontrolora koji je taj posao obavio za osam sati, iako ocjenjuju da bi za kvalitetnu kontrolu broda bilo potrebna barem sedmica. Aktuelnim odborom direktora Crnogorske plovidbe predsjedava Petar Janković, a u bordu su i Adem Husović, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević M. LEKOVIĆ

ma su inicijalno pisali krajem prošle godine. - Ako nema pravde, jedino nam preostaje da se borimo protiv nepravde masovnim okupljanjem. Radikalizacija će postati odgovor na ćutanje administracije, budući da smo dobili odobravanje malih akcionara koji podržavaju naš program rada. NVO poziva sve akcionare-fizička lica da se priključe mirnim protestima, jer neće samo od sebe biti bolje – poručili su iz Udruženja dodajući da će mirnr proteste nastaviti svake srijede. M. Lk.

Iz tog Vladinog resora su kazali da je očuvanje kreditnog rejtinga rezultat posvećenog rada na unapređenju fiskalne discipline, jačanju javno-privatnog partnerstva i stvaranju stabilnog i predvidivog poslo vnog ambijenta, koji nastavlja da podstiče interes stranih investitora.

- Crna Gora ostaje lider u regionu Zapadnog Balkana kada je riječ o evropskim integracijama, sa otvorenim svim pregovaračkim poglavljima i sedam privremeno zatvorenih. Uspješno otvaranje klastera Fundamenti jasno potvrđuje napredak u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, dok snažna javna podrška evropskim integracijama osigurava kontinuitet u sprovođenju ključnih reformi - navodi se u saopštenju.

Prema ocjeni S&P, Crna Gora ima potencijal za dalji rast rejtinga ukoliko se dodatno poboljšaju fiskalni rezultati, pojača ekonomski rast i unaprijedi eksterna finansijska pozicija.

Investicioni ciklus, dominantno orijentisan ka infrastrukturnim, energetskim i turističkim projektima, ostaje ključni pokretač ekonomskog rasta, koji se procjenjuje na oko tri odsto godišnje u

Guvernerka CBCG učestvovala na Bledskom strateškom forumu

Radović: Crna Gora spremna za jedinstveno tržište EU

Digitalni euro, zajedno sa SEPA i instant plaćanjima, oblikovaće budući pejzaž evropskih finansija. Za zemlje kandidate to nije samo pitanje tehničke integracije, već i strateškog usklađivanja sa evropskim vrijednostima i pravilima - naglasila je guvernerka CBCG Irena Radović

PODGORICA - Reforme u platnom sistemu, posebno pristupanje SEPA sistemu i povezivanje sa TIPS infrastrukturom, konkretan su dokaz spremnosti Crne Gore za puno učešće u jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU), kazala je guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović

Ona je učestvovala na 20. jubilarnom Bledskom strateškom forumu, na poziv potpredsjednice Vlade Slovenije i mini-

starke vanjskih i evropskih poslova Tanje Fajon i vršioca dužnosti guvernera Banke Slovenije Primoža Dolenca Kako je saopšteno iz CBCG, Radović je, u okviru Foruma, zajedno sa guvernerima centralnih banaka Slovenije i Estonije i visokim predstavnicima evropskih institucija, govorila na panelu pod nazivom “Oblikovanje evropske ekonomske otpornosti: Strateški odgovori, integracija platnih sistema i digitalni euro”. Ona je naglasila da je Crna

Gora lider u procesu evropskih integracija na Zapadnom Balkanu, sa jasnim ciljem da postane članica EU do 2028. godine.

- U tom kontekstu, istakla je da su reforme u platnom sistemu, posebno pristupanje SEPA sistemu i povezivanje sa TIPS infrastrukturom, konkretan dokaz spremnosti Crne Gore za puno učešće u jedinstvenom tržištu EU - navodi se u saopštenju.

Prema riječima Radović, pridruživanje SEPA sistemu donosi značajne koristi za građane i privredu – smanjenje troškova, brže i sigurnije transakcije, kao i veću povezanost sa evropskim tržištem.

-To je istovremeno važan korak ka dubljoj ekonomskoj i finansijskoj konvergenciji sa EU - istakla je Radović.

U dijelu diskusije o digitalnom euru, ona je podsjetila na aktivnosti CBCG u oblasti digitalizacije i istakla da bi uključiv anje kandidata za članstvo u EU u ranoj fazi projekta doprinijelo finansijskoj stabilnosti i jačanju

srednjem roku (2026-2028). - Takođe, bankarski sektor Crne Gore ostaje stabilan, likvidan i visoko kapitalizovan, sa niskim nivoom nenaplativih kredita i visokim pokazateljima adekvatnosti kapitala. Dominantno prisustvo međunarodnih bankarskih grupacija dodatno jača otpornost sistema i kapacitete za upravljanje rizicima - rekli su iz Ministarstva. Ministarstvo finansija, prema riječima njegovih predstavnika, ostaje posvećeno očuvanju makroekonomske stabilnosti, jačanju konkurentnosti i daljoj integraciji Crne Gore u evropsko i globalno ekonomsko tržište.

- Odluka S&P je ohrabrujuća poruka investitorima i partnerima, te dodatni podsticaj za nastavak reformskih aktivnosti - zaključuje se u saopštenju. S. P.

strateške autonomije Evrope. -Digitalni euro, zajedno sa SEPA i instant plaćanjima, oblikovaće budući pejzaž evropskih finansija. Za zemlje kandidate to nije samo pitanje tehničke integracije, već i strateškog usklađivanja sa evropskim vrijednostima i pravilima - naglasila je Radović.

Iz CBCG su naveli da je, tokom posjete Sloveniji, Radović u centralnoj banci Slovenije imala više sastanaka, uključujući susrete sa Dolencom, članovima Upravnog odbora i menadžmenta Banke Slovenije.

Kako su rekli, teme sastanaka obuhvatile su razmjenu iskustava u oblasti platnog prometa, upravljanja gotovinom i razvoja nacionalnog okvira za sanaciju banaka. -Poseban akcenat je stavljen na prenošenje i primjenu najboljih evropskih standarda i praksi u regulisanju i nadzoru bankarskog sektora, uz sagledavanje mogućnosti da Banka Slovenije pruži tehničku i ekspertsku podršku CBCG u ključnim projektima integracije u evropski finansijski prostor i Evropski sistem centralnih banaka (ESCB) - kaže se u saopštenju. Navodi se da učešće Radović u diskusijama na Bledskom strateškom forumu potvrđuje ulogu CBCG kao mosta između nacionalnih reformi i evropskih prioriteta – od jačanja stabilnosti i povjerenja do doprinosa konvergenciji i zajedničkoj otpornosti evropskog finansijskog prostora.

R. E.

PODGORICA - Klinički centar Crne Gore raspisao je oglase za zapošljavanje tri medicinara - specijalistu kardiologije, doktora medicine specijalistu - onkologa i doktora medicine u nefrologiji. U konkursima je istaknuto da je za sve tri pozicije predviđena plata 1.300 eura.

Od Kliničkog centra očekujemo odgovore, između ostalog, na pitanja koliko im fali ljekara, odnosno da li je došlo do određenog odliva kadra, te koliko iznose njihove zarade…

Oglasi

Klinički centar kroz aktuelni oglas za zapošljavanje tri ljekara planira da im ponudi platu od 1.300 eura, a zaposliće ih na određeno radno vrijeme. Istaknuto je i da je predviđen probni rad u trajanju od tri mjeseca. Konkurs je otvoren od 29. avgusta do osmog septembra. Objavljen je oglas da se zapošljava doktor medicine specijalista u Institutu za onkologiju, te bi u toj ustanovi radio pola godine. Potrebno je da ima položen stručni pripravnički ispit, da je po zanimanju specijalista interne medicine, te da ima obrazovanja VII-2 stepena. Budući doktor medicine sa užom specijalizacijom u klinici za nefrologiju, takođe, ima slične uslove, te je nužno da bude specijalista nefrologije. A specijalista kardiologije u klinici za kardiologiju će, takođe, imati platu 1.300 eura, zaposlen bi bio na određeno, šest mjeseci, a po zanimanju

Nedavno je u Skupštini usvojen Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim je propisano da će se precizirati u kojim privatnim ustanovama će ljekari moći da rade. Tada je ministar Vojislav Šimun isticao da je propisom regulisana veća transparentnost dopunskog rada zdravstvenih radnika

Srijeda, 3. septembar 2025.

Klinički centar Crne Gore objavio oglase za zapošljavanje, analiziraće i za koliko su vremena kandidati završili studije

Traže ljekare, plata 1.300 eura

U oglasima je istaknuto da će poslodavac provjeravati sposobnosti prijavljenih, te da će se sagledati i njihova prosječna ocjena, dokaz o dužini studiranja, godine upisa, završetka školovanja… Objavljen je konkurs za zapošljavanje doktora medicine specijaliste u Institutu za onkologiju, te bi u toj ustanovi radio pola godine. Potrebno je da kandidat ima položen stručni pripravnički ispit, da je po zanimanju specijalista interne medicine, te da ima obrazovanja VII-2 stepena

treba da bude – specijalista kardiologije. U oglasima je istaknuto da će poslodavac provjeravati sposobnosti prijavljenih, te da će se sagledati i njihova prosječna ocjena, dokaz o dužini studiranja, godine upisa, završetka školovanja… Ranije se u javnosti polemisalo o kadru u zdravstvenom sistemu, te je ukazivano da su zabilježeni odlasci ljekara, ali je i poručivano da će nadležni učiniti sve da poboljšaju uslove rada.

KOntrOla dOpunsKOg rada

Nedavno je u Skupštini usvojen Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim je propisano da će se precizirati u kojim privatnim ustanovama će ljekari moći da rade. Tada je ministar Vojislav Šimun isticao da je propisom regulisana veća transparentnost dopunskog rada zdravstvenih radnika. Obrazložio je da ne treba da se zabranjuje nekome ta vrsta rada, jer kada bi tražili od zaposlenih da se izjasne da li će raditi privatno ili u javnom sektoru, kako je kazao, to bi moglo dovesti do odliva najkvalitetnijeg kadra koji je važan za edukaciju mlađih ljekara. Ministar je istakao da se taj resor odlučio za rješenje kojim će da se propiše kako treba da izgleda saglasnost za rad u privatnim ustanovama. Naveo je da će se precizno nave-

Apel Ministarstva unutrašnjih poslova

sti u kojim ustanovama će ljekar moći da radi, kojeg dana i koju satnicu. Šimun smatra da će se na taj način moći uspostaviti dobar kontrolni mehanizam, te da će zdravstveno sanitarna inspekcija moći kontrolom tih rješenja i uvidom stanja na terenu sprovoditi kaznenu proceduru.

- Represivan zakon nije dobro rješenje – naveo je tada ministar Šimun.

Ministar je na sjednici istakao tada da su unaprijedili okvir kontrole kvaliteta zdravstvene

zaštite, te da uvode eksterne, interne, redovne i vanredne kontrole. Objasnio je da očekuje da se na taj način mnogo bolje ,,utegne“ mreža zdravstvenih ustanova u pogledu standardizacije kvaliteta pruženih usluga.

simbOlični pOKlOni Ovim propisom uređeno je i pitanje korupcije u zdravstvenim ustanovama, pa je ukazano na važnost da je propisano da zdravstveni radnici mogu da prime samo simbolične

poklone vrijednosti do 50 eura, godišnji limit je sto eura, te se jasno zabranjuje primanje novca, dragocjenosti i hartija od vrijednosti. Etički komitet ili etičko tijelo zdravstvene ustanove baviće se izvještajima o potencijalnom primanju mita ili poklona. Šimun je precizirao da su kroz ponuđeni zakon definisali pojmove: sukob interesa, korupcija i privatni interes, te da sve to predstavlja osnov za identifikaciju i sankcionisanje neetičkog ponašanja.

Tokom diskusije poslanici su pohvalili ponuđena rješenja i saopštili da se nadaju da će u praksi biti primjenljiva. Kada je riječ o položaju medicinskih sestara i tehničara u Kliničkom centru, Odbor tih zaposlenih je još krajem maja predao zahtjev u kome traže da im zarade budu povećane 15 odsto. Taj zahtjev, koji je potpisalo njih 1.030, od ukupno 1.500, koliko ih je u KCCG, pravdaju činjenicom da obavljaju oko 70 odsto svih usluga zdravstvenog sistema i da je to najopterećenija zdravstvena ustanova u državi. Tada su dali rok od mjesec dana premijeru Milojku Spajiću i ministru zdravlja Vojislavu Šimunu da ih prime na razgovor. Kako odgovora nije bilo, odlučili su se na protestnu šetnju, a od septembra su najavili nove korake. S druge strane, nedavno se oglasio direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović, koji je saopštio da je ta ustanova u prethodnom periodu suočena sa nizom k adrovskih nepravilnosti, nastalih usljed petnaestogodišnje neusklađene prakse raspoređivanja medicinskih sestara nakon završetka višeg stepena obrazovanja. On je objasnio da je riječ o zaposlenim medicinskim sestrama koje su, dok su se nalazile u stalnom radnom odnosu na pozicijama sa srednjom stručnom spremom, završavale visoke medicinske škole. Međutim, nakon sticanja diplome vis okog obrazovanja, nijesu prolazile zakonom propisan pripravnički staž niti polagale stručni ispit za viši stepen obrazovanja, što je preduslov za raspoređivanje na ta radna mjesta. Radović je ukazao na podatak da trenutno u Kliničkom centru radi oko 1.700 medicinskih sestara i tehničara, od čega 442 posjeduju diplomu visokog obrazovanja, te da su unazad 15 godina, raspoređene na radna mjesta sa koeficijentima sa visokom stručnom spremom, ali da nijesu položile stručni ispit za visoku stručnu spremu. Pobjeda je nakon istupa Radovića tražila komentar od pojedinih medicinskih sestara i predstavnika sindikata, ali odgovore još nijesmo dobili. H.JanKOViĆ

Rok za zamjenu ličnih karata 30. septembar

PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je sve građane koji još nijesu staru ličnu kartu zamijenili novom, da to učine najkasnije do 30. septembra ove godine, kako bi nesmetano nastavili da ostvaruju svoja prava i obaveze.

Podsjećamo, Ministarstvo unutrašnjih poslova je 30. marta 2020. godine počelo sa izdavanjem III generacije dokumenata, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o ličnoj karti. Izmjenama zakona usvojenim u martu 2025. godine produžen je rok za zamjenu ličnih karata do 30. septembra, umjesto prvobitno predviđenog koji je trebalo da istekne 30. marta. Lične karte III generacije su elektronske javne isprave, čija je prednost, između ostalog, i smanjenje mogućnosti zloupotreba i eventualnog falsifikovanja ovog dokumenta. Upotrebom sertifikata koji se nalaze u elektronskoj ličnoj karti građani će imati priliku da, bez odlaska na šaltere po-

dručnih jedinica/filijala, obave veliki broj administrativnih obaveza.

Kako su saopštili, procedura izdavanja nove lične karte je istovjetna dosadašnjoj. Građani su oslobođeni plaćanja administrativne takse za izdavanje lične karte, dok iznos naknade za obrazac iznosi pet eura.

Sve dodatne informacije građani mogu dobiti u područnim jedinicama/filijalama MUP-a, putem broja 020/225-341 ili e-mail adrese upravno.mup@ mup.gov.me. n. Đ.

NVO ,,Hrabro u novi život“ zadovoljna procesom presađivanja bubrega u Bjelorusiji, pozivaju nadležne da uspostave saradnju i sa klinikom u Gomelju

Čabarkapa: Spašeno devetoro pacijenata

Organizovana tišina institucija – glas izdaje

Piše: Bajko STANOJEVIĆ, građanski aktivista

Nažalost, desetak pacijenata je odbijeno zbog zdravstvenih razloga, rekla je Pobjedi Irena Čabarkapa iz ove NVO i dodala da njihova statistika pokazuje da je oko trideset pacijenata završilo pretransplantacione preglede i većina njih se nalazi na listi čekanja

PODGORICA – U klinici u Minsku, u Bjelorusiji, uspješno je obavljeno devet transplantacija bubrega crnogorskih pacijenata. Nažalost, desetak pacijenata je odbijeno zbog zdravstvenih razloga, rekla je Pobjedi Irena Čabarkapa iz NVO ,,Hrabro u novi život“, koja se bori za prava ovih pacijenata.

Od prošle godine, od ljeta, nadležni iz zdravstvenog sistema potpisali su sporazum sa klinikom u Bjelorusiji i omogućili pacijentima da obavljaju u toj zemlji transplantacije. Takva odluka je donešena nakon što su pacijenti protestovali ispred resornog ministarstva i zaprijetili su tada da će svoj život dovesti u opasnost, da će odbiti da primaju dijalize ukoliko nadležni nešto ne učine i omoguće im da mogu o trošku države da obavljaju transplantacije u Minsku. Dogovoreno je sa državom da se godišnje može transplantirati u Bjelorusiji oko pet pacijenata. Pacijenti koji više nijesu mogli da podnesu terapije i kojima je hitno potrebna bila transplantacija, sami su finansirali troškove transplantacije koji koštaju oko 60.000 eura. Čabarkapa je jedna od njih, te je ranije prošla kroz proces transplantacije koji ju je koštao 57.500 eura. Na dijalizi je bila 11 godina i komentarisala je da je imala sreću da joj je organizam sve izdržao i da je dobila zeleno svjetlo za intervenciju. Ona je objasnila da je Bjelorusija dobro rješenje za transplantaciju zato što im tamošnja klinika ne traži da obezbijede donore. Čabarkapa je Pobjedi kazala da njihova statistika pokazuje da je oko trideset pacijenata završilo pretransplantacione preglede i većina njih se nalazi na listi čekanja.

OGRANIČENJE

- Dodatni izazov predstavlja odluka bolnice u Minsku, kojom je zbog velikog priliva inostranih osiguranika na godinu ograničen prijem stranih pacijenata. Pravila podrazumije-

većina njih se nalazi na listi čekanja

vaju da se ne primaju pacijenti koji su duže od dvije godine na dijalizi, imaju dijabetes duže od pet godina, stariji su od 57 godina ili čekaju drugu transplantaciju – rekla je ona. Čabarkapa ističe da postoji i klinika u Gomelju koja nema ovakva ograničenja, te navodi da bi bilo korisno razmotriti mogućnost da se i ona uključi u sistem saradnje, kako bi pacijenti koji trenutno nemaju priliku u Minsku mogli da ostvare šansu za transplantaciju.

- Ovim procesom sam zadovoljna jer je devet transplantacija spasilo devet života. To je značajan rezultat, posebno imajući u vidu da u Crnoj Gori ne postoje kadaverični donori organa i da pacijenti bez ove opcije ne bi imali mogućnost za novi život – kazala je ona. Smatra da bi i ljekari iz Crne Gore trebalo više da se uključe u proces selekcije i prioriti-

zacije pacijenata kako bi šansa za transplantaciju bila iskorišćena na najbolji način. Godinama pacijenti apeluju na nadležne da im se hitno omoguće besplatne transplantacije bubrega, jer im dijaliza uništava zdravlje. Nadležni su nakon njihovog bunta pokrenuli procedure, provjerili uslove u kojima se obavljaju transplantacije u Minsku, te je ubrzo prvi pacijent prihvaćen i obavljena mu je transplantacija prošle godine, na ljeto. Međutim, nijesu svi, kako su tada poručivali pacijenti, imali tu sreću, da su dobrog zdravstvenog stanja koje je uslov za obavljanje ove vrste transplantacije.

ZASTOJ

Direktor Klinike za nefrologiju u KCCG dr Elvir Mučić najavio je nedavno da planiraju intenziviranje kampanje, angažovanjem šire društvene zajednice, u cilju podizanja svijesti građana o očuvanju bubrežne funkcije, ali i o važnosti donacije organa u stanjima moždane smrti.

Čabarkapa je ranije prošla kroz proces transplantacije koji ju je koštao 57.500 eura. Na dijalizi je bila 11 godina i komentarisala je da je imala sreću da joj je organizam sve izdržao i da je dobila zeleno svjetlo za intervenciju. Ona je objasnila da je Bjelorusija dobro rješenje za transplantaciju zato što im tamošnja klinika ne traži da obezbijede donore

- Od jednog pacijenta koji je u stanju moždane smrti donacijom organa može se spasiti čak sedam života – rekao je on. Ministar zdravlja Vojislav Šimun nedavno je u Skupštini Crne Gore saopštio da je, kada je ušao u kampanju koja se tiče programa transplantacije, dobio podatak da je u državi bilo 15 donorskih kartica, te da ih danas broje više od pedeset. On je pozvao poslanike da pomognu da se taj broj poveća, ali i da budu primjer građanima.

- Jedan donor može spasiti do sedam života. Ne potpisujemo samo dokument, već na-

Presađivanje bubrega čeka 75 osoba

Prema podacima Ministarstva zdravlja, na transplantaciju organa u Crnoj Gori ovog mjeseca čeka 118 osoba, među kojima je i petoro djece. Na listi čekanja za presađivanje bubrega je 75 osoba, jetre 20, pluća 13 osoba, dok novo srce čeka pet pacijenata. Statistika pokazuje da jedno dijete čeka na transplantaciju jetre, troje bubrega, te je jednom potrebno – srce.

du, šansu za život onima koji čekaju. Sve nas obavezuje da mi, kao javne ličnosti, pokažemo odgovornost, lični primjer, da potpišemo kartice. Treba da pošaljemo poruku građanima da je život vrijedan svakog potpisa i da kao društvo stojimo iza humanih vrijednosti – rekao je on tada. Poslanici su u Skupštini nedavno usvojili ponuđene izmjene Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja kojim se proširuje krug srodnika koji mogu da daruju organ. Tim aktom se prvi put uređuje i nesrodničko davalaštvo, pa je propisano da pojedincu mogu dati organ prijatelji, oni koji su s njim u emotivnim i sličnim odnosima.

Tokom rasprave poslanici su bili jednoglasni u stavu da su izmjene akta dobre i da ih treba podržati. Ministar zdravlja Šimun obrazložio je da su živi davaoci krvi u prvoj liniji dijete, roditelj, baba, djed, a u pobočnoj do četvrtog stepena – brat, sestra, tetka, stric, ujak, njihova djeca, bračni i vanbračni supružnici, kao i partneri u zajednici istog pola. Prvi put je uređeno nesrodničko darovanje organa, te je propisano da se može realizovati, ali bez novčane naknade. Odluku o uzimanju organa donosi resorno ministarstvo na osnovu mišljenja bioetičkog komiteta kojeg će da čine stručnjaci. Ministar Šimun je istakao da su izmjene zakona usklađene sa evropskim standardima, što je uslov za zatvaranje Poglavlja 28 – zaštita potrošača i zdravlja. Pojedini poslanici su kritikovali nadležne, te su podsjetili da je transplantacioni program započet u državi 2012. godine, da je do kraja 2019. urađena 41 transplantacija bubrega sa živog donora i tri su bile kadaverične. Uslijedio je potom prekid zbog korona virusa, a onda od 2021. do 2025. godine nije urađena nijedna transplantacija bubrega iako je program zaživio. Građani su, kako su tada saopštavali, upućivani u Tursku gdje je odrađeno 16 transplantacija, u Bjelorusiji tri, a 22 transplantacije, koje koštaju između 60.000 i 70.000 eura građani su sami platili. Nadležni su poručili da nastoje da unaprijede stanje u ovoj oblasti. Ministarstvo zdravlja je 19. maja ove godine pokrenulo kampanju ,,Potpis za život! Donorska kartica - kartica s najvećom vrijednošću“ kako bi se podigla svijest javnosti o značaju doniranja organa. N. ĐURĐEVAC

Godine prolaze, a ništa se nije promijenilo. Nakon krvavih tragedija koje su zavile Cetinje i Crnu Goru u crno, institucije i dalje ćute. Niko nema hrabrosti da stane pred građane, pred roditelje ubijene đece, pred blokade koje traju mjesecima i da izgovori makar: „Odgovoran sam“. Ili: „Što možemo uraditi zajedno?“ Ćutanje nije samo neodgovornost – to je izdaja. Građani su izgubili povjerenje u državu. Jer država koja ne stoji uz svoje građane, koja ne traži pravdu za svoju đecu, nije država – to je aparat koji štiti odgovorne, a žrtve ignoriše.

Institucije su spremne da krivotvore dokaze, falsifikuju istrage, „izgube“ spise, zataškaju tragove, mijenjaju iskaze – samo da bi sačuvale fotelje za one koji su stvarno odgovorni.

Naše institucije, „šaptačkim metodama“, šire laži da ljudi u blokadi na Kruševom ždrijelu primaju novac od raznih „Bemaxa“, tajnih službi i kriminalnih klanova. Svaka njihova „istina“ je takva – iskrivljena, prljava i ponižavajuća.

Mogu da izmišljaju koliko hoće, ali znamo zašto to rade: jer nijesu njihova đeca ubijana na kućnom pragu. Misle – tuđa su, a oni mogu nastaviti sa uživanjem u privilegijama. Misle da im tako može biti. A mi im poručujemo: nadamo se da više nikada nijedno dijete neće stradati –jer vjerujemo da se borimo i za njihovu đecu! Zato smo tu više od sedam mjeseci, na blokadi – da se ne bi ponovilo.

Mi smo na blokadi, ali vas nema. Niko se ne pojavi makar da pita: „Što možemo da uradimo da se blokade prekinu?“ Muk! Niko nije pokazao ni zrno ljudskosti, ni trunku čojstva. To ćutanje institucija doživljavamo kao uvredu. Ako ne preuzimaju odgovornost – zašto su tu? Koji je razlog da ih plaćamo?

Sve što smo čuli brutalno je vrijeđanje, najgadnije laži i dezinformacije koje odgovorni šire i među onima u kolonama, kako bi njihovo nezadovoljstvo okrenuli protiv nas. Ali građani znaju: problem nije na Kruševom ždrijelu, problem je u nesposobnim institucijama države. Mislili su da će nas izmoriti, slomiti – grdno su se prevarili. Nijesu nas zastrašili ni nakaradnim „izmjenama zakona“. I dalje stojimo, jer naša je borba za život. Ona je univerzalna vrijednost i od nje nećemo odustati. U toj borbi nijesmo sami. Uz nas su stali prosvjetni radnici, advokati, nezavisni intelektualci, nevladine organizacije i građanski aktivisti. Ljudi imenom i prezimenom. Oni koji imaju snage i poštenja da javno kažu: „Ne pristajemo na to da nasilje postane normalnost!“ Oni koji razumiju da se ova borba ne vodi samo za Cetinje, već za dostojanstvo čitave Crne Gore. Ovo je borba za društvo u kojem će naša đeca bezbrižno i bezbjedno odrastati. Naša blokada je postala simbol borbe protiv institucionalne dekadencije, protiv propalih institucija, protiv sistema koji ignoriše ljudske živote, protiv politike zasnovane na strahu za fotelju, a ne na istini.

Mi znamo da su 12. avgust 2022. i 1. januar 2025. crni datumi koji ne smiju biti zaboravljeni, a ni relativizovani. Na to ne pristajemo!

Danas, dok građani dostojanstveno stoje na ulici, naspram njih stoji država – ogoljena u svojoj nemoći, samoljublju i kukavičluku.

Na kraju, izbor je jasan: ili ćemo biti društvo koje ćuti i pristaje na ponižavanje, ili ćemo biti društvo koje ne pristaje da zlo postane normalno!

Mi smo odavno izabrali.

I nećemo stati.

MEĐUNARODNA ISTRAGA: Švajcarska policija pokušala da umjesto pripadnika škaljarskog klana kolegama iz Crne Gore preda državljanina Slovenije

Propalo izručenje

Krsta Vujića

PODGORICA – Visokorangirani pripadnik škaljarskog klana Krsto Vujić (47), za kojeg je policija saopštila da je 13. avgusta uhapšen u Švajcarskoj, trebalo je da bude izručen Crnoj Gori 29. avgusta, ali do toga nije došlo jer su crnogorski policajci kada su stigli u Bern, utvrdili da to nije on, objavile su Vijesti. Crnogorska policija 14. avgusta saopštila je da je Vujić dan ranije uhapšen u Švajcarskoj po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica i u skraćenom postupku je odobrena ekstradicija. U petak su pripadnici crnogorskog In-

terpola otišli u Bern da preuzmu Vujića, ali su shvatili da to nije on, iako su im kolege iz Švajcarske tri puta potvrdili da se njegovi otisci poklapaju sa daktiloskopijom muškarca kog su uhapsili 13. avgusta. „Vijestima” je iz Uprave policije i zvanično potvrđeno da traže hitne provjere i zahtijevali međunarodnu istragu kako bi se utvrdilo na koji način je došlo do takvog propusta. Istražitelji Europola i Interpola morali bi da pronađu ko je zakazao u lancu od onih koji su učestvovali u akciji lociranja i hapšenja pa do onih koji su predali osobu za koju će se ispostaviti da nije Vujić.

“Istog dana potvrđena je validnost međunarodne potjernice, te su dostavljeni svi relevantni identifikacioni podaci i daktiloskopski materijal od NCB Interpola Podgorica o čemu je NCB Bern u tri navrata potvrdio identifikaciju i pogodak u odnosu na međunarodno traženo lice K. V. Nakon toga je NCB Interpol Podgorica o navedenom obavijestio Ministarstvo pravde Crne Gore u odnosu na šta im je dostavljena i predmetna dokumentacija”.

-Međutim, prilikom primopredaje navedenog lica u Švajcarskoj, nakon detaljno sprovedene vizuelne identifikacije i utvrđenog stanja, policijski službenici NCB Interpola Podgorica su odbili da preuzmu navedeno lice i utvrdili da se radi o državljaninu Slovenije, te da se ne radi o K.V., za koje su u prethodnoj korespodenciji organi Švajcarske potvrdili da se radi o K. V. Policijski službenici NCB Interpola Podgorica su sa navedenim činjenicama i propustima odmah bez odlaganja obavijestili NCB Interpola Bern, saopštili su Vijestima iz policije. O svemu je obaviješten i Generalni sekretarijat Interpola u Lionu.

Vujića crnogorski istražitelji traže zbog ubistva Novljanina Šćepana Roganovića, stvaranja kriminalne organizacije, ali i zbog planiranja ubistva Nemanje Zurovca 2016. godine. A.R.

Apelacioni sud smanjio kaznu za razbojništvo počinjeno 2023. u Igalu Đinović će, umjesto sedam, provesti šest

PODGORICA - Apelacioni sud smanjio je kaznu zatvora Nedeljku Đinoviću sa sedam na šest godina, preinačivši presudu Višeg suda u Podgorici kojom je ranije osuđen zbog razbojništva sa teškim tjelesnim povredama, počinjenog januara 2023. godine u Igalu. Đinović je, prema pravosnažnoj presudi, u večernjim satima 25. januara 2023, maskiran i naoružan startnim pištoljem, opljačkao Ljubicu Majdov, radnicu kioska „Tabacco S Press“.

On je brutalno pretukao radnicu kioska i oteo joj torbu sa više od 8.000 eura. Viši sud u Podgorici osudio je Đinovića na sedam godina zatvora, uz izricanje mjere bezbjednosti – obaveznog liječenja od zavisnosti, s obzirom na to da je utvrđeno da konzumira nekoliko vrsta narkotika. Sud je u presudi konstatovao da Đinović ima kriminalnu prošlost i da je višestruko osuđivan za slična krivična djela. Osim zatvorske kazne, Đinović je obavezan da Majdov isplati 8.027 eura na ime imovinskopravnog zahtjeva, kao i da plati 562,50 eura troškove krivičnog postupka. Na ostatak zahtjeva oštećena je upućena na parnični postupak. Apelacioni sud je razmatrajući žalbu branioca optuže-

nog ocijenio da Viši sud nije na odgovarajući način vrednovao sve okolnosti i odbio njihov zahtjev da se strože kazni. Kao olakšavajuće okolnosti sudije su uvažile to što je Đinović otac jednog djeteta i da je razbojništvo počinio kao zavisnik u cilju nabavke droge, što je potvrdio i vještak-psihijatar. U obrazloženju Apelacionog suda navodi se da je kazna od

šest godina zatvora – uz izrečenu mjeru obaveznog liječenja i uzimanje u obzir protok vremena od izvršenja djela –u skladu sa stepenom krivice i težinom krivičnog djela. Sud je takođe ukazao na potrebu izricanja mjere obaveznog liječenja kao načina da se spriječi buduće vršenje krivičnih djela, jer postoji visok rizik recidiva. B.R.

Zaposleni iz Specijalne bolnice u Dobroti, koji se sumnjiči položaja, saslušan pred kotorskim ODT

Radnik kojeg terete je puštao pritvorenika brani se sa slobode

KOTOR – Radnik obezbjeđenja „SA.G.7B. SECURITY“, Nikšićanin S. Š. (58), koji je zaposlen u Specijalnoj bolnici Dobrota, saslušan je pred Osnovnim državnim tužilaštvom (ODT) u Kotoru zbog sumnje da je puštao pritvorenika R. LJ. iz psihijatrijske ustanove za novac, ali mu tužilac nije odredio zadržavanje.

Kako je saopšteno Pobjedi iz ODT Kotor, još se provjera va ko je sve odgovoran za taj incident.

- Po nalogu dežurnog tužioca tog tužilaštva lišen je slobo de S. Š. zbog krivičnog djela zloupotreba službenog polo žaja, ali imenovanom nakon saslušanja nije određeno za državanje. Predmet se nalazi u fazi izviđaja - precizirali su Pobjedi iz Tužilaštva. Prema saznanjima Pobjede, saslušan je i R. Lj., koji je po tvrdio da je više puta izlazio i vraćao se u bolnicu, te da mu je to bilo omogućeno.

Navodno, on je pred tužio cem kazao: „Što ću im ja kad vole pare“.

Podsjetimo, kotorska policija je postupala po prijavi policij skog službenika koji je u jed nom ugostiteljskom objektu u Dobroti uočio R. Lj., paci jenta Odjeljenja za forenzič ko-sudsku psihijatriju u Do broti i nakon toga obavijestio tužioca koji je dao uputstva da se prikupe materijalni dokazi. Uvidom u snimke sa nadzornih kamera inspektori su utvrdili da je S. Š. otključao vrata odjeljenja za sudsku medicinu

On je, kako se osnovano sumnja, kao radnik obezbjeđenja Specijalne bolnice, dozvolio pacijentu

R. LJ. da nesmetano napušta prostorije Odjeljenja i krug bolnice, samostalno i bez nadzora

i pustio R. Lj. da izađe.

Pritvorenik R. Lj. je odlukom Osnovnog suda u Podgorici osuđen na kaznu zatvora uz mjeru obaveznog liječenja i nije mu dozvoljeno da napu-

šta sudsko odjeljenje. S. Š. se tereti za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju. On je, kako se osnovano sumnja, kao radnik obezbjeđenja

Državljanin Srbije koji je osumnjičen da je pripremao izvršenje teškog

PODGORICA – Državljaninu Srbije Nemanji Stojanoviću koji je prethodne sedmice uhapšen u Podgorici zbog sumnje da je pripremao „izvršenje teškog krivičnog djela“, određen je pritvor do 30 dana, saznaje Pobjeda.

Međutim, i pored toga što je policija saopštila da je taj srpski državljanin pripremao izvršenje krivičnog djela, njemu je na teret stavljeno krivično djelo iz nadležnosti Osnovnog državnog tužilaštva.

- Sa svim činjenicama upoznat je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu N. S. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iz člana 403,

stav 7 u vezi sa stavom 6 Krivičnog zakonika Crne Gore - nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, za koje je zaprijećena kazna zatvora do 10 godina, naveli su ranije iz policije. Stojanoviću je tužilaštvo nakon saslušanja odredilo zadržavanje do 72 sata.

- Osumnjičeni je lišen slobode 28. avgusta 2025. godine, oko 15 časova, nakon što je uočen od ovlašćenih policijskih službenika dok je na javnoj površini neovlašćeno nosio vatreno oružje koje je tokom pokušaja bjekstva odbacio, zajedno

sa još nekoliko predmeta. Svi predmeti su pronađeni i izuzeti, naveli su iz Osnovnog državnog tužilaštva. Iz policije su tada saopštili da je srpski državljanin ilegalno ušao u Crnu Goru i da su detaljnom kontrolom i pretragom terena pronašli pištolj „valter PP“ izbrušenog fabričkog broja, sa metkom u cijevi i osam metaka u okviru pištolja i kriptovani telefon za koji se sumnja da je korišćen u planiranim kriminalnim aktivnostima, a koji je osumjničeni pokušao da odbaci tokom bjekstva. J.R.

sumnjiči za zloupotrebu službenog

zatvora, jer ljekarka koja ga je primila ga je smjestila u sobu koja nije obezbijeđena.

Loša zaštićenost kompLeksa

slobode

Specijalne bolnice dozvolio pacijentu R. Lj. da nesmetano napušta prostorije Odjeljenja i krug bolnice, samostalno i bez nadzora, kršeći na taj način odredbe pomenutog zakona i Pravilnika.

Pobjeda je krajem juna obišla Specijalnu bolnicu psihijatrije Dobrota. U našoj reportaži naveli smo da je stanje alarmantno upravo zbog toga što je čitavi bolnički kompleks neograđen i bez adekvatnog nadzora. Iz razgovora sa direktorom bolnice dr Aleksandrom Mačićem, kao i sa još desetak korisnika bolnice i zaposlenih jasno je da je bilo zloupotreba, ali da do sada niko nije snosio odgovornost.

Pobjeda je tada objavila da na sudskom odjeljenju ima oko 135 osoba, a 21 krevet i da 53 odsto kapaciteta zauzimaju sudski pacijenti, za koje ova ustanova nema uslove adekvatno da ih obezbjeđuje. U Specijalnoj bolnici boravi 250 osoba, od čega je njih 20 „ubačeno“ iako su kapaciteti bili popunjeni.

Takođe, Dan je prije nekoliko mjeseci objavio anonimno pismo u kojem se navodi da određene osobe uživaju privilegije, izlaze, imaju vozila u krugu bolnice, posjete, a često su inicijatori incidenata. Ubrzo nakon toga Vijesti su pisale da dvostruki ubica Uroš Jegdić napušta bolnicu, ali su iz Ministarstva zdravlja kazali da on može da šeta u skladu sa Pravilnikom. Početkom juna je jedan osuđenik za ubistvo pobjegao iz Specijalne bolnice čim je primljen iz Istražnog

Objektiv fotoreportera Pobjede zabilježio je da bolnica u Dobroti nema prilaz, kao da i čitav kompleks nema nikakvo obezbjeđenje. Bolnica iz sopstvenog budžeta plaća zaštitarsku agenciju koja obezbjeđuje sudsko odjeljenje sa tri-četiri čuvara u smjenama od 24 sata, koji nijesu dovoljno obučeni. Ova ustanova, u kojoj boravi 250 osoba, često je pod lupom javnosti zbog brojnih ozbiljnih propusta, koji ugrožavaju bezbjednost ne samo pacijenata i osoblja, nego i cijelog društva. Direktor bolnice dr Aleksandar Mačić tada je Pobjedi saopštio frapantan podatak - da na sudskom odjeljenju ima 21 krevet, a da sudskih pacijenata ima oko 135. Od 230 kreveta u Dobroti 135 koriste sudski pacijenti, od čega je čak tridesetak osumnjičenih za ubistvo koji borave u trokrevetnim sobama.

Bolnica u Dobroti godišnje plaća agenciju 80.000 eura iz sopstvenog budžeta koji bi trebalo da služi za namještaj i ostale bolničke potrebe.

Mačić je tada Pobjedi kazao da od Ministarstva zdravlja očekuju saglasnost za angažovanje ljudi koji bi obezbjeđivali krug ustanove.

napadi i bjekstva pritvorenika

Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici Dobrota vraćen je početkom jula u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao drugog pacijenta. Prema našim saznanjima, do incidenta je došlo nakon što je Pobjeda bila u posjeti ustanovi koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba. U Dobrotu se šalju pritvorenici i osuđenici na osnovu mišljenja vještaka i odluka sudova, a ustanova i pored prebukiranosti ne može da odbije njihov prijem. jovana raičević

krivičnog djela poslat u Istražni zatvor pritvor do 30 dana

SDT predložio sprovođenje bivše predsjednice Vrhovnog suda u Istražni zatvor jer odlaskom na fizikalne terapije izbjegava suđenje

PODGORICA – Krivično vijeće sutkinje Vesne Kovačević danas će odlučiti o prijedlogu specjalnog tužioca Vukasa Radonjića da se nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici odredi pritvor jer se nije pojavila na suđenje, već je otišla na fizikalnu terapiju u risansku bolnicu. Branilac Medenice, advokat Zdravko Begović, ukazao je sudu da njegova branjenica ima teško oboljenje kičme i da je njen izostanak opravdan. On je istakao da ne može da vjeruje da je neko sebi dozvolio takvu profesionalnu hrabrost da zatraži pritvor za teško bolesnu ženu.

Prije podnošenja prijedloga tužilaštva, vještak medicinske struke Miodrag Šoć, nakon pregleda optužene i uvida u njenu medicinsku dokumentaciju, kazao je da je Medenica opravdano u bolnici.

Šoć je pojasnio da terapije koje sada dobija u risanskoj bolnici ne može primati ambulantno niti bi u tom slučaju mogla prisustvovati suđenjima.

Vještak je kazao da će njeno liječenje fizikalnim tretmanima trajati petnaest dana i da ona za to vrijeme mora biti u bolnici, nakon čega će, kako je kazao, biti sposobna za suđenje - uz striktno poštovanje specijalističke terapije. – Bolovi koje ima neće presta-

Danas odluka da li će

Vesna Medenica biti u bolnici ili u pritvoru

ti dok se ne izvrši stabilizacija vratnog dijela kičme, a oni će se pojačavati sa svakim intenzivnim stresom – odgovorio je Šoć na pitanja tužioca Radonjića. Tužioca je interesovalo da li su bolovi bili jači 13. avgusta, kada je Medenica dobila uput za fizikalnu terapiju, ili 31. avgusta, kada je primljena u risansku bolnicu. Vještak je kategorično odgovorio da je optužena posljednjeg dana avgusta trpjela znatno jače bolove. Dodao je i da je tog dana bila izložena većem stresu, budući da joj je 1. septembra bilo zakazano ročište.

Međutim, tužilac Radonjić kazao je da smatra da Medenica izbjegava ročišta i da svako nepoštovanje autoriteta suda i tužilaštva mora biti sankcionisano.

– I ranije, kada je neopravdano izostala sa ročišta, otišla je u Risan, a po mišljenju vještaka bila je sposobna da dođe. Tada sam predložio njeno prinudno dovođenje. Sada, imajući u vidu

da se, po mom mišljenju, isto ponavlja i juče i danas, smatram da je neophodno primijeniti strožu procesnu mjeru –naglasio je Radonjić.

On je istakao da nalaz vještaka ukazuje da su ispunjeni uslovi za ponovno određivanje pritvora.

- Tužilaštvo ne spori da treba da se liječi. Baš kao što ne spori ni činjenicu koju iznosi stručna odbrana da je optužena bolesna žena, a što je negdje i očigledno - dodao je Radonjić. On je ukazao da je za SDT sporno i to što uprkos tvrdnjama odbrane da je Medenici u interesu da se postupak što prije završi i dokaže da je politički motivisan, ona ipak odluči da ode na liječenje koje nije trenutno nužno.

Vesna Medenica nije se pojavila u ponedjeljak na suđenju zbog odlaska u risansku bolnicu na dvonedjeljnu fizikalnu terapiju.

Njeni branioci dostavili su sudu medicinsku dokumenta-

ciju i fotografije povreda glave, navodeći da je optužena u posljednjih 20-ak dana dva puta pala.

Suđenje je i ranije odlagano zbog zdravstvenih problema Na optuženičkoj klupi, osim Vesne i njenog sina Miloša Medenice, nalazi se još 16 osoba, među kojima policijski službenici i privrednici, a optužnicom je obuhvaćena i nikšićka firma „Kopad kompani“. Terete se za stvaranje kriminalne organizacije, šverc cigareta i narkotika, davanje i primanje mita, zloupotrebu službenog položaja, protivzakoniti uticaj i sprečavanje dokazivanja.

Prema navodima Specijalnog tužilaštva, Miloš Medenica je 2019. godine formirao kriminalnu grupu s ciljem pribavljanja nezakonite dobiti kroz krijumčarenje cigareta iz Slobodne zone Luke Bar i druge protivpravne radnje, u koje je, navodno, uključio i majku. b. r.

Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo naredbu o sprovođenju istrage u vezi sa pokušajem ubistva pripadnika budvanskog ogranka škaljarskog klana Marka Ljubiše Kana

PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je naredbu o sprovođenju istrage sa prijedlogom određivanja pritvora protiv državljanina Sjeverne Makedonije Andreja Tanaskovskog (18), koji se sumnjiči da je 7. avgusta pokušao da ubije pripadnika budvanskog ogranka škaljarskog klana Marka Ljubišu Kana (56).

Pored toga, Tužilaštvo je predložilo i da se za Makedoncem raspiše i potjernica, s obzirom na to da se nalazi u bjekstvu od dana kada je pokušao da likvidira Budvanina.

- Sumnja se da je A. T. krivično djelo ubistvo u pokušaju izvršio 7. avgusta na bazenu Hotela „Maestral“ u Budvi, tako što je u pravcu M. Lj. ispalio više projektila, od kojih je on zadobio teške tjelesne povrede

- navodi se u saopštenju VDT. Poručuju da je naredba dostavljena sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje odlučivanje.

Prema saznanjima Pobjede, Tanaskovski se sa lažnom ličnom kartom Republike Srbije i pod imenom J. G. prijavio kao gost hotela kako bi sproveo kriminalni plan, a da je imao logistiku i pomagače u pripremanju likvidacije, potvrđeno je i saopštenjem koje je nekoliko dana nakon pokušaja ubistva objavila policija. - Osnovano se sumnja da je neposredni izvršilac krivič-

Traže raspisivanje potjernice za Tanaskovskim

nog djela A. T. prilikom planiranja i pripremnih radnji, kao modus za infiltraciju u sprovođenju kriminalnih aktivnosti koristio boravak u svojstvu gosta hotela pod falsifikovanom ispravom - ličnom kartom na ime J. G, kao državljanin Republike Srbije - saopšteno je ranije iz policije. Istakli su da su službenici policije u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom identifikovali osumnjičenog za ubistvo u pokušaju i utvrdili da se radi o mladiću iz Sjeverne Makedonije. Ljubiša Kan više puta bio je meta napadača. On je ranjen

2009. i 2013. u Beogradu, a 2019. godine napadnut je u Budvi, kada je izbjegao hice iz kalašnjikova. Tada je ostao nepovrijeđen, dok su dva njegova prijatelja Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Kako je Pobjeda tada pisala, do napada je došlo dva sata iza ponoći na terasi lokala „Korkovado“, a napadač, sa silikonskom maskom, skuterom je došao do obale, došetao do bašte lokala i ispalio sedam projektila. Pored toga, u novembru 2016. godine pronađen je motocikl koji je, prema sumnjama inspektora, trebalo da posluži za

ubistvo Marka Ljubiše. Mjesec kasnije, policija je u blizini Starog grada u Budvi pronašla još jedan motocikl koji je, kako je kasnije utvrđeno, imao falsifikovane tablice, a sumnja se da je i tada pripremano ubistvo tog Budvanina. Ljubiša je 2021. godine takođe napadnut u Budvi, a prema sumnjama Specijalnog državnog tužilaštva njegovu likvidaciju pripremali su Lazar Ilić, Strahinja Savić, Grga Milićević, Miloš Klečko i Nikola Mileković, koji je u bjekstvu. U sudskom procesu koji je vođen pred podgoričkim Višim sudom, Ljubiša je kazao da ne poznaje nikog od petorice optuženih za pripremanje njegove likvidacije, kao i da se ne pridružuje njihovom krivičnom gonjenju. Specijalno tužilaštvo optužilo je u martu ove godine Marija Miloševića, Damira Mandića, Radovana Mujovića i još pet osoba da su dio grupe koju su formirali Kotoranin Radoje Zvicer i Nikola Vušović, poznat kao Džoni sa Vračara, da su planirali likvidaciju Marka Ljubiše Kana u januaru 2021. godine u Budvi. Istom optužnicom obuhvaćeni su i Aleksandar Saša Ćetković, Ivan Biletić, Branko Simić i Davor Kordić Razotkrivanju ove grupe doprinijele su komunikacije koje su pripadnici kriminalne grupe ostvarivali preko „Skaj“ aplikacije. j.r.

Srijeda, 3. septembar 2025.

Samo iz tri grada i jedne NVO stigle sugestije na nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o finansiranju

PODGORICA – Na nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o finansiranju lokalne samouprave stiglo je 12 primjedbi. Po dvije su dostavile opštine Ulcinj i Danilovgrad, jednu Bar, a sedam NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Predlagač, Ministarstvo finansija prihvatilo je jednu primjedbu, djelimično pet, a odbilo šest.

OPŠTINA

DANILOVGRAD

Jedno od novih rješenja podrazumijeva da se sredstva iz Egalizacionog fonda dodjeljuju dva puta mjesečno. Opština Danilovgrad predlaže da se zadrži model isplate u formi mjesečnih akontacija, kako bi se omogućilo pravovremeno izvršenje ugovorenih obaveza i očuvala finansijska stabilnost lokalne samouprave. U obrazloženju navode da je opština kreditno zadužena kod tri poslovne banke, pri čemu su sredstva obezbjeđenja upravo sredstva iz Egalizacionog fonda, shodno ugovorima o cesijama zaključenim sa Ministarstvom finansija, bankama i Opštinom. – Ministarstvo finansija, na osnovu mjesečnih akontacija, direktno transferiše sredstva bankama po osnovu kreditnih obaveza, a ostatak prenosi na račun budžeta opštine. Ugovori o cesijama predviđaju mjesečnu otplatu kredita, u skladu sa planom dospjelosti banaka. Uvođenje novog modela, bez jasno definisanih datuma, stvara neizvjesnost u dinamici priliva sredstava, zbog čega bi opština morala prethodno sama obezbijediti znatna sredstva za isplatu kredita, što bi dodatno opteretilo budžet. Ovakav način mogao bi dovesti do kašnjenja u otplati kredita, ugrožavanja kreditne sposobnosti i potencijalnih penala prema bankama –objasnili su iz Opštine. Prijedlog je djelimično prihvaćen.

– Dinamika isplata iz Egalizacionog fonda se ne utvrđuje Zakonom već podzakonskim aktom i neće se mijenjati u odnosu na dosadašnju praksu. Formulacija će biti jasnije propisana – odgovoreno je iz Ministarstva finansija. Članom 2 predviđeno je da pravo na sredstva fonda ima opština čiji je stepen razvijenosti ispod 100 odsto prosječne vrijednosti indeksa razvijenosti, a čije učešće tekućih prihoda ( bez prihoda iz fonda) u ukupnim tekućim prihodima svih opština u prethodnoj godini iznosi ispod 10 odsto. Sada indeks razvijenosti opštine Danilovgrad iznosi 98,69 odsto, čime se ispunjava uslov za dodjelu sredstava iz Egalizacionog fonda. Tekući prihodi Opštine za 2024. godinu iznosili su 3,92 miliona eura, što predstavlja 1,26 odsto ukupnih tekućih prihoda svih opština (310,50 miliona eura), čime je ispunjen i

Opštine brine gubitak

sredstva iz Egalizacionog

DANILOVGRAD: Brinemo da bi, zbog izmijenjenih uslova, u slučaju da stepen razvijenosti premaši 100 odsto, mogla izgubiti pravo na sredstva iz Fonda. Predlaže i da se zadrži postojeći sistem isplate – jednom mjesečno

BAR: Akt o raspodjeli sredstava za 2026. godinu „donosi se izuzetno do kraja novembra 2025. godine“. Takvo rješenje, dovodi do kršenja člana 147 Ustava

Crne Gore jer - uskraćuje pravo na sredstva koja su već stečena

ULCINJ: Opštini se ustupa dio prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica prema mjestu prebivališta. Takvim rješenjem se dovode u neravnopravan položaj, jer se sredstva svih građana najvećim dijelom ustupaju glavnom gradu

uslov od manje od 10 odsto. Opština izražava zabrinutost da bi, u slučaju da stepen razvijenosti premaši 100 odsto, mogla izgubiti pravo na sredstva iz Fonda. Iz Ministarstva odgovaraju da je predloženo rješenje zasnovano na principu da se sredstva usmjeravaju ka manje razvijenim i fiskalno slabijim opštinama, čime se obezbjeđuje veća pravičnost i efikasnost sistema.

– Uslov dvostruke provjere - stepen razvijenosti ispod 100 odsto prosjeka i učešće tekućih prihoda ispod 10 odsto uveden je upravo da bi se izbjegle situacije u kojima bi pojedine opštine, iako blizu prosjeka razvijenosti, ostvarivale relativno snažan fiskalni kapacitet i time nepotrebno opterećivale fond. Metodologija utvrđivanja stepena razvijenosti, uključujući kriterijume i pokazatelje, uređena podzakonskim aktima koji se

donose u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju – kazali su iz Ministarstva finansija.

OPŠTINA BAR

Nacrtom zakona predviđa se izmjena uslova koje opština mora ispuniti za korišćenje sredstava Fonda, kao i da se akt o raspodjeli sredstava za 2026. godinu donosi izuzetno do kraja novembra 2025. godine. Takvo rješenje smatraju u Opštini Bar, dovodi do kršenja člana 147 Ustava Crne Gore jer se uskraćuje pravo na sredstva koja su već stečena na osnovu važećih propisa i podataka za 2024. godinu. – Stečena prava, prema Ustavu, ne mogu se ukidati retroaktivnim djelovanjem novog zakona. Takođe, član 7 nacrta, kojim se propisuje stupanje na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, nije opravdan, jer ne postoje izuzetni razlozi. Donošenje rješenja o raspodjeli sredstava

Egalizacionog fonda za 2026. godinu nije uslovljeno izmjenama zakona, već je moguće i na osnovu važećeg zakonskog okvira. Dalje, odredba člana 5 nacrta, koja pomjera donošenje akta o raspodjeli na kraj novembra 2025. godine, dovodi opštine u nemogućnost da ispoštuju rokove iz Zakona o finansiranju lokalne samouprave (član 82 - dostavljanje predloga budžeta do 1. decembra) i Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (član 32 - dostavljanje nacrta budžeta Ministarstvu finansija do 1. novembra). Jedino ispravno rješenje je da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave: stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja, u skladu sa članom 146 Ustava i da njegova primjena počne od 1. januara 2026. godine, čime bi se spriječilo derogiranje stečenih prava i kršenje ustavnih odredbi.

U Ministarstvu finansija su djelimično prihvatili sugestiju navodeći da će prijedlogom zakona biti predviđeno da zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom.

OPŠTINA ULCINJ

U Opštini Ulcinj smatraju da predložene izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave treba dodatno unaprijediti kako bi se obezbijedila ravnopravnija i pravednija raspodjela ustupljenih prihoda. Članom 11 važećeg zakona predviđeno je „Opštini se ustupa dio prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica prema mjestu prebivališta lica koje ostvaruje dohodak, i to: 40 odsto opštinama koje pripadaju primorskom i središnjem regionu, 89 odsto opštinama koje pripadaju Sjevernom regionu i opštinama Zeta i Tuzi. – Predlažemo korekciju na način da se opštini ustupa 40 odsto opštinama čiji je stepen razvijenosti iznad 100 odsto prosječne vrijednosti indeksa razvijenosti, a 89 odsto opštinama čiji je stepen razvijenosti ispod 100 odsto prosječne vrijednosti indeksa razvijenosti. Zatim, da se raspodjela poreza na dohodak fizičkih lica vrši na osnovu stepena razvijenosti opština, a ne prema regionalnoj pripadnosti. Na taj način bi manje razvijene opštine (ispod prosjeka indeksa razvijenosti) dobijale 89 odsto, a ostale 40 odsto prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica. Raspodjela bi se vršila na sličan način kao kod Egalizacionog fonda - ustupajući veći procenat manje razvijenim opštinama – navedeno je iz opštine. Sugestije nijesu prihvaćene. – Zakon o finansiranju lokalne samouprave zasnovan je na principu regionalnog razvoja i uvažava dugogodišnje strukturne razlike između sjevernog, centralnog i primorskog dijela Crne Gore. Uspostavljanjem kriterijuma prema regionalnoj pripadnosti obezbjeđuje se dodatna podrška opštinama sjevernog regiona,

koje se u kontinuitetu suočavaju sa izraženijim demografskim i ekonomskim izazovima i koje nemaju fiskalni potencijal koji imaju opštine centralnog i primorskog regiona. Indeks razvijenosti opština se koristi kao kriterijum za raspodjelu sredstva Egalizacionog fonda i ne može se koristiti kao kriterijum za utvrđivanje procenta ustupanja prihoda –odgovoreno je. Druga primjedba se odnosi na ustupanje namjenskih prihoda. Predlažu da se umjesto aktuelnog rješenja prema kojem se ustupaju opštinama koje pripadaju sjevernom regionu, ta sredstva ustupaju opštinama čiji je stepen razvijenosti ispod 100 odsto prosječne vrijednosti indeksa razvijenosti. – Članom 1 Zakona propisano je: „Opštini se ustupa dio prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica prema mjestu prebivališta lica koje ostvaruje dohodak“. Takvim rješenjem opštine dovode u neravnopravan položaj, jer se sredstva svih građana Crne Gore najvećim dijelom ustupaju glavnom gradu. Na primjer, velika preduzeća sa poslovnim jedinicama širom Crne Gore uglavnom su registrovana u Podgorici, pa se porez na dohodak zaposlenih u drugim gradovima plaća prema mjestu registracije preduzeća, a ne prema mjestu rada zaposlenog. Centralne institucije (ministarstva, uprave, fondovi, javna preduzeća, ustanove), koje se finansiraju iz budžeta Crne Gore, takođe su registrovane u Podgorici. Time se porez na dohodak fizičkih lica ustupa glavnom gradu, iako se finansiraju iz državnog budžeta koji pripada svim građanima. Raspodjela tih sredstava treba da se vrši svim opštinama srazmjerno broju stanovnika, ili da se smanji procenat koji se ustupa glavnom gradu, a razlika usmjeri u Egalizacioni fond –smatraju u Opštini Ulcinj. Predlažu i da se opštinama čiji je stepen razvijenosti ispod 100 odsto prosjeka indeksa razvijenosti u Crnoj Gori ustupa 100 odsto ukupno ostvarenih prihoda po osnovu poreza na promet nepokretnosti umjesto predviđenih 80 odsto. – Ne prihvata se. Važeća zakonska rješenja zasnovana su na principu regionalnog razvoja i dugoročnoj fiskalnoj stabilnosti sistema finansiranja lokalnih samouprava. U tom smislu, ustupanje dijela prihoda opštinama sjevernog regiona ima za cilj da adresira dugoročne strukturne izazove tog područja, posebno u pogledu depopulacije i slabi-

nansiranju lokalne samouprave

prava na

Egalizacionog fonda

jeg privrednog razvoja. Povezivanje namjenskih sredstava isključivo sa pragom od 100 odsto indeksa razvijenosti dovelo bi do čestih i naglih oscilacija u prihodima opština, što bi moglo ugroziti planiranje i izvršenje lokalnih budžeta. Kada je riječ o raspodjeli poreza na dohodak fizičkih lica prema mjestu prebivališta, ovo rješenje je usklađeno sa međunarodnom praksom i principom fiskalne decentralizacije, jer prihod od poreza treba da prati prebivalište poreskog obveznika, a ne mjesto registracije poslodavca. Na taj način se obezbjeđuje da sredstva prate građane i njihove potrebe, bez obzira na to gdje se nalazi pravno lice kod koga su zaposleni. U vezi sa prijedlogom da se opštinama sa stepenom razvijenosti ispod 100 odsto prosjeka ustupi 100 odsto prihoda od poreza na promet nepokretnosti, ukazujemo da je pitanje raspodjele prihoda od poreza na promet nepokretnosti uređeno Zakonom o porezu na promet nepokretnosti – obrazloženo je iz Ministarstva finansija.

PRIMJEDBE NVO

Članom 11, stav 2 postojećeg zakona propisano je da se „izuzetno“ opštinama ustupa i dio prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica za neprijavljeni prihod i to u iznosu od 30 odsto. NVO Akcija za socijalnu pravdu smatra da pravna formulacija „izuzetno“ ostavlja prostor da ustupanje prihoda zavisi od diskrecionog prava organa državne uprave nadležnog za pitanja finansija, te predlažu da se izbriše. Primjedba nije prihvaćena uz obrazloženje da je jasno propisano da se 30 odsto neprijavljenih prihoda ustupa opštinama. NVO predlaže da se obaveže Ministarstvo finansija da objavljuje polugodišnje izvještaje o kratkoročnim pozajmicama za potrebe Egalizacionog fonda i za fond za podršku opštinama radi pune transparentnosti.

Dejlimično je prihvaćen prijedlog pa će Ministarstvo razmotriti mogućnost da se, kroz podzakonski akt ili dopunu postojećih izvještaja, posebno izdvoje i objave podaci o kratkoročnim pozajmicama iz budžeta za potrebe Egalizacionog fonda te izmijeni propis kojim je utvrđen način evidencije o podnijetim zahtjevima za korišćenje sredstava Fonda za podršku, o povučenim i vraćenim sredstvima po projektima na način da se evidentiraju i eventualne pozajmice iz budžeta.

BIJELO POLJE – Bjelopoljske mjesne zajednice već su duže u v.d. stanju uprkos Odluci o mjesnim zajednicama koju je na 18. zasijedanju usvojio lokalni parlament. Tada je konstatovano da su se stekli uslovi da se izaberu novi članovi Savjeta.

Nije prihvaćen prijedlog da se propiše obaveza da Ministarstvo objavljuje mjesečne izvještaje o dodjeli sredstava iz Egalizacionog fonda jer se nacrtom zakona predviđa ukidanje akontativnih isplata i konačne raspodjele. Takođe, nije prihvaćen prijedlog da se izvještaj o dodjeli sredstava iz Fonda za podršku opštinama za predfinansiranje donatorskih projekata objavljuje kvartalno umjesto polugodišnje. – Ministarstvo finansija već obezbjeđuje transparentnost kroz polugodišnje i godišnje izvještaje, u kojima su obuhvaćeni i podaci o korišćenju sredstava Fonda za podršku opštinama. Uvođenje kvartalnog izvještavanja znatno bi povećalo administrativno opterećenje, a ne bi dalo srazmjerno veći efekat u smislu transparentnosti, imajući u vidu da sredstva ovog fonda nijesu kontinuirana već se dodjeljuju prema konkretnim projektima i dinamici njihovog sprovođenja. Međutim, Ministarstvo će razmotriti mogućnost da, ukoliko dođe do povećanja obima korišćenja sredstava fonda za podršku, kroz podzakonski akt ili u okviru redovnih izvještaja dodatno prilagodi dinamiku izvještavanja radi veće dostupnosti podataka – kazali su iz tog resora.

NVO predlaže da se propiše obaveza opština da objavljuju mjesečne izvještaje o potrošnji budžeta u čitljivom formatu jer Ministarstvo finansija kontinuirano objavljuje mjesečne izvještaje (pregled) o potrošnji novca iz Državnog trezora. Rješenje se, kažu, predlaže u cilju veće transparentnosti potrošnje novca lokalnih samouprava. – Djelimično se prihvata. Međutim, mjesečno izvještavanje za sve jedinice lokalne samouprave bi predstavljalo značajan administrativni i tehnički teret, naročito za manje opštine sa ograničenim kapacitetima. Imajući to u vidu, u ovom trenutku adekvatnije je zadržati postojeću obavezu kvartalnog izvještavanja, dok će se kroz podzakonske akte razmotriti mogućnost standardizacije izvještaja u čitljivom formatu koje bi omogućilo viši stepen dostupnosti i preglednosti podataka javnosti – kazali su iz Ministarstva finansija. Na prijedlog NVO Akcija za socijalnu pravdu urađena je preliminarna procjena uticaja izmjena uslova za dobijanje sredstava iz Egalizacionog fonda na pojedinačne lokalne samouprave. D. ŠAKOVIĆ

BIJELO POLJE: Sekretar za lokalnu samoupravu u zastoju u formiranju organa MZ

Sekretar sekretarijata za lokalnu samoupravu Haris Malagić saopštio je za Pobjedu da iako su se tada stekli uslovi za izbor novih članova Savjeta i time omogući funkcionisanje 40 mjesnih zajednica, to još nije realizovano. – Najvjerovatnije će i članovi Savjeta mjesnih zajednica biti birani uporedo sa lokalnim izborima koji, kako je najavljeno, treba da budu održani 13. juna 2027. godine – najavio je Malagić.

Podsjetio je da su lani tražili od MUP-a da im dostavi spiskove i brojno stanje građana koji žive po mjesnim zajednicama kako bi se održale sjednice i formirao novi savjet. – U međuvremenu, dolazilo je do promjena u MUP-u te su oni koji je trebalo da odrade taj posao zatajili – kazao je Malagić. Ponovio je, da je nacrt odluke o mjesnim zajednicama donijet još 2019. godine ali zbog primjedbi građana i nedovoljnog prisustva građana na javnim raspravama u nekoliko mjesnih zajednica i u skupštinskoj sali, nijesu imali povratnu informaciju sa terena. Podsjetio je da se nakon toga desila epidemija korona virusa, te je prevladalo mišljenje da u takvoj atmosferi ne treba održavati zborove građana, budući da bi sve imalo političku konotaciju.

Malagić: Novi savjeti mjesnih zajednica u junu 2027. godine

Usvajanjem Odluke o mjesnim zajednicama stvoreni su formalno pravni uslovi da se izaberu novi članovi savjeta. Najvjerovatnije će biti birani uporedo sa lokalnim izborima 2017. godine. U međuvremenu dobijamo zahtjeve za osnivanje novih mjesnih zajednica jer su nezadovoljni raspodjelom sredstava za javne radove – kaže Haris Malagić jer su nezadovoljni raspodjelom

– Iako trenutno na teritoriji opštine postoji 40 mjesnih zajednica, u narednom periodu se može očekivati njihovo uvećanje, jer je novom odlukom o mjesnim zajednicama predviđena mogućnost izdvajanja određenih teritorija iz sastava mjesne zajednice. Tendencija je da se broj mjesnih zajednica poveća. Dobili smo nekoliko inicijativa onih koji su u sklopu određene mjesne za-

Morsko dobro: Analiza uzoraka sa 114 kupališta na Crnogorskom primorju

jednice, a žele izdvajanje, jer su nezadovoljni raspodjelom sredstava za javne radove koji se vrše na teritoriji mjesne zajednice. Lokalna samouprava će procijenti opravdanost tih zahtjeva – kazao je Malagić. V.d. predsjednika Savjeta MZ Tomaševo Vesko Gogić kazao je za Pobjedu, da ta MZ uprkos tome što nijesu izabrani novi članovi Savjeta, funkcioniše. – Trudimo se, u granicama

Voda bezbjedna za kupanje i rekreaciju

BUDVA – Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo od 25. do 28. jula, pokazali su da je na 83,3 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 10,6 odsto lokacija dobrog, a na 6,1 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta. Klasifikacija vode za kupanje u okviru ovogodišnjeg Progra-

ma praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše. U opštini Ulcinj, Program praćenja sanitarnog kvalite-

ta morske vode realizuje se na 18 lokacija, od kojih je na 16 voda bila odličnog, a na dvije zadovoljavajućeg kvaliteta. U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na svih 15 voda za kupanje. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 29 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na tri dobrog, a na dvije zadovoljavajućeg kvaliteta. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno deset lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih sedam, a dobrog na tri vode za kupanje.

Analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na dvije dobrog, i zadovoljavajućeg kvaliteta na preostale dvije lokacije. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 17 bila odličnog, na četiri dobrog, te na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta. C. G.

mogućnosti da funkcionišemo, ali, činjenica je da v.d. stanje nije isto kao formiranje Savjeta u punom kapacitetu – kazao je Gogić. Slično mišljenje dijeli potpredsjednik Savjet MZ Lozna Hakim Bakija, koji očekuje da će se formiranjem savjeta dobiti mogućnost da mjesne zajednice sadržajnije doprinose prosperitetu prostora na kojem žive. B. ČOKOVIĆ

ŽABLJAK: Uskoro uređenje šetališta Za trotoare

244.000 eura

ŽABLJAK – Trotoari koji vode od centra grada ka Crnom jezeru i koji su dugo u zapuštenom stanju, dobiće novo ,,lice“ – najavljeno je iz žabljačke lokalne uprave. Uređenje najprometnijeg šetališta u gradu počeće iduće sedmice, a radovi su vrijedni 244.000 bez PDV-a. – Paralelno sa uređenjem trotoara izvršiće se zamjena vodovodne cijevi promjera ,,fi 100“, kao i ugradnja nove cijevi ,,fi 400“ koja je sastavni dio vodovoda od Zminjeg jezera do centra grada – navedeno je u saopštenju. Projekat finansira Ministarstvo javnih radova, a izvođač radova je Tangram System iz Nikšića. C. G.

Holivudska skautkinja za filmske lokacije posjetila Crnu Goru

Balton: Pejzaži su spektakularni, sve je autentično

PODGORICA - Dolazak

Lori Balton, poznate holivudske skautkinje za filmske lokacije, otvorio je Crnoj Gori vrata ka svjetskoj filmskoj industriji – njeno oduševljenje raznolikošću pejzaža potvrđuje potencijal zemlje da postane atraktivna destinacija za međunarodne produkcije.

Njena karijera, duga više od tri decenije, obilježena je radom na brojnim kultnim filmovima u saradnji s najvećim imenima svjetske kinematografije.

- Posjeta Balton Crnoj Gori predstavlja važan iskorak ka jačanju međunarodne vidljivosti zemlje kao atraktivne filmske destinacije – saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore, na čiju inicijativu je organizovana posjeta. Tokom višednevnog boravka, Balton je, u pratnji predstavnika Filmskog centra Crne Gore, obišla ključne prirodne i kulturno-istorijske lokacije širom zemlje – Bokokotorski zaliv, Nacionalne parkove Lovćen i Durmitor, istorijske urbane cjeline poput Perasta, Kotora i Cetinja, ali i nova urbana jezgra poput Porto Montenegra i Portonovog.

Impresionirana raznolikošću pejzaža na malom prostoru, Lori Balton je istakla da Crna Gora posjeduje izvanredan vizuelni potencijal za različite žanrove filmskih ostvarenja.

- Ovo je moj prvi boravak u ovom dijelu svijeta, i mogu reći da me Crna Gora oduševila – pejzaži su spektakularni, lokacije autentične, a sve je lako dostupno. Rijetko gdje se na tako maloj teritoriji mogu naći tako raznolike vizure - izjavila je Balton, dodajući da vidi značajan potencijal da Crna Gora postane atraktivna destinacija za strane produkcije. Iz Filmskog centra ističu da direktan uvid Lori Balton u ono što Crna Gora ima da ponudi predstavlja značajnu priliku za pozicioniranje zemlje u mreži svjetskih filmskih lokacija, posebno u trenutku kada vlada sve veće interesovanje za inostrana snimanja u Crnoj Gori. Podsjećaju da je Balton renomirano ime u Holivudu, članica Američke akademije filmskih umjetnosti i nauka, gdje je i članica Odbora za scenografiju, te aktivna u profesionalnim udruženjima i edukativnim platformama širom svijeta. Njeno mišljenje i preporuke imaju veliki uticaj u izboru lokacija za visokobudžetne filmske projekte. Posjeta Lori Balton realizovana je u saradnji Filmskog centra Crne Gore sa Udruženjem filmskih producenata i reditelja Crne Gore, uz podršku Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, kao i turističkih organizacija Herceg Novog i Cetinja. R. K.

Na Cetinju izložba povodom Dana nezavisnosti Sjeverne Makedonije Podsjećanje na ulogu ASNOM-a

PODGORICA - Izložba

„Izraz suverene volje makedonskog naroda za ostvarenje njegovog prava na samoopredeljenje“ biće otvorena sjutra u 12 sati u Multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija na Cetinju. Postavka će biti organizovana povodom Dana nezavisnosti Republike Sjeverne Makedonije i realizovana u saradnji Državnog arhiva Crne Gore i Državnog arhiva Sjeverne Makedonije, čime se dodatno potvrđuje značaj međuinstitucionalne saradnje

i zajedničkog čuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa. Izložba, čiji su autori prof. dr Nataša Kotlar-Trajkova i prof. dr Mitko Panov, svjedoči o jednom od najvažnijih trenutaka makedonske istorije - djelovanju Antifašističke skupštine za narodno oslobođenje Makedonije (ASNOM). Kao istorijski temelj borbe makedonskog naroda za ostvarenje prava na samoopredjeljenje, ASNOM je ostavio dubok trag u procesu izgradnje savremene makedonske državnosti. A. Đ.

PODGORICA – To što je spomenik Pavlu Đurišišu iz sela Gornje Zaostro sklonjen sa postamenta u obližnju crkvu, a potom premješten „na čuvanje“ u Manastir Đurđevi stupovi, za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da je Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito podigla spomenik ozloglašenom četničkom komandantu usred kulturnog dobra u opštini Berane.

To proizilazi iz njihove inicijative za postupanje inspekcije za kulturna dobra i kulturnu baštinu, koju su prije desetak dana uputili inspektorki Dušici Šljivančanin

POTREBNA

SAGLASNOST

U inicijativi se navodi da je Uprava „posredstvom dnevnih novina Pobjeda u saznanju da je spomenik Pavlu Đurišiću premješten u Manastir Đurđevi stupovi, koji je kulturno dobro zaštićeno 1956. godine.“

- Shodno Zak onu o spomen-obilježjima, ako se spomen-obilježje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se gradi na prostoru koji je zaštićena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen-obilježja potrebna je i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjećamo da Uprava nije dala saglasnost za postavljanje predmetnog spomenika – navodi se u inicijativi Uprave, uz priložen link teksta iz Pobjede i molbu za hitno postupanje.

Međutim, inspektorka Dušica Šljivančanin, kako nezvanično saznaje Pobjeda, još nije postupala po ovoj inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada pod krovom Ministarstva kulture i medija, prema tvrdnjama izvora Pobjede, ima dilemu po kojem zakonskom osnovu mogu da postupaju, a ujedno se preispituju i u vezi sa odredbama Temeljnog ugovora, rješavajući pitanje – ima li Ugovor snagu zakona?! Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara im je nedvosmisleno stavljeno do znanja da nema razlike između podizanja spomenika u Gornjem Zaostru i njegovog premještanja u Manastir, budući da spomenik nije sklonjen ni u kakvu ostavu, mračan podrum ili magacin, sa namjerom da se uništi ili preda policiji i tužilačkim organima, već je postavljen/podignut na ulazu u manastirski konak. S druge strane, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, podsjetimo, formiralo je predmet zbog premještanja spomenika Pavlu Đurišiću u Manastir Đurđevi stupovi. U toku je, kako ranije rekoše, postupak

Srijeda, 3. septembar 2025.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara zatražila hitno u vezi sa spomen-obilježjem ozloglašenom četničkom

UZKD: Eparhija je podigla spomenik usred kulturnog

izviđaja. Javio se tada preko video-snimka i iguman Manastira Đurđevi stupovi Danilo Trpčevski, potvrdivši da mu je policija uručila poziv za razgovor zbog toga što je bronzani kip Pavla Đurišića smješten u prostorijama ovog objekta. Paradoksalno, u sred kulturnog dobra države Crne Gore, Trpčeski je poručio kako crkva ne može da se odrekne vojvode Pavla i ostalih „koji su bili junaci, koji su bili kršteni, miropomazani, pravoslavni“.

TIŠINA IZ MKM

O spomenku Đurišiću u Manastiru Đurđevi stupovi, začudo, nije se oglasila ni ministraka kulture i medija Tamara Vujović, iako je prije samo dvadesetak dana poručila da „postavljanje nelegalnog spomen-obilježja Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro, predstavlja direktno kršenje zakona i grubo narušavanje temelja savremene, građanske i antifašističke Crne Gore.“ Kada na dnevni red dođe pitanje crkava i manastira, nelegalne gradnje Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke, pa sada i postavljanje spomenika u sred Manastira u Beranama, ministarka nema komentar. Podsjetimo da je u posljednje dvije godine otćutala brojna pitanja Pobjede na tu temu, a posljed-

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara inspekciji je nedvosmisleno stavljeno do znanja da nema razlike između podizanja spomenika u Gornjem Zaostru i njegovog premještanja u Manastir, budući da spomenik nije sklonjen ni u kakvu ostavu, mračan podrum ili magacin, sa namjerom da se uništi ili preda policiji i tužilačkim organima, već je postavljen/podignut na ulazu u manastirski konak

ni put prije samo mjesec povodom nelegalne gradnje konaka u Manastiru Kosijerevo. - Država ima mehanizme i volju da odlučno reaguje na svaki pokušaj narušavanja pravnog poretka. Ministarstvo kulture i medija, u saradnji s drugim institucijama, nastaviće da štiti kulturno nasljeđe, istorijsku istinu i vrijednosti na kojima počiva Crna Gora kao država slobodnih građana, ravnopravnosti i evropske budućnosti –poručila je ministarka 8. avgusta ove godine. Dok njena inspekcija za kulturna dobra tihuje i tumači ugovore i zakone, preispitujući da li ima osnova da drugi put „juriša“ na Đurišića, u međuvremenu je „pao“ hercegnovski dimnjačar Njunjo

Tu je ministarka, svoja na svome, zaoštrila volju i ministarsko pero, podvukla sve članove Zakona o spomen-obilježjima i preko svoje inspekcije skinula glavu (čitaj: spomen-obilježje) jednom gradskom oriđinalu. Između ta dva postupanja, na kratko je zadovoljila apetite i svog biračkog tijela, pa je uklonila spomenik Jusufu Čeliću u Gusinju. Međutim, čekaju je još desetine nelegalnih spomenika po Kučima, Cetinju, Podgorici, Nikšiću... ali i po dvorištima gradskih hramova i seoskih manastira, na šta je njen resor Pobjeda podsjetila preko članka pod naslovom „Memorijalna anarhija i institucionalna pasivnost“, koji je objavljen 12. maja u rubrici Kultura. J. NIKITOVIĆ

PODGORICA - Gudački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra sa koncertom pod nazivom „Nebeska Italija“ zatvo -

riće večeras u 20 sati u Katedrali Sv. Tripuna u Kotoru Festival gudača Perast. Ulaz na koncert je besplatan.

Program večeri donosi raskoš italijanske muzičke baštine, kroz djela kompozitora koji su svojim opusom oblikovali evropsku muzičku tradiciju i

ostavili neizbrisiv trag na istoriju klasične muzike. Festival gudača Perast 2025, koji već šesnaestu godinu zaredom okuplja renomirane umjet-

hitno postupanje inspekcije

četničkom komandantu

je nelegalno spomenik Đurišiću dobra

Ministarka

zaboravila

da je „svaki prostor“ i prostor kulturnog dobra

Bezuspješno tragajući za ulicom Mule Osmana (H)

Rastodera u Petnjici, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, nakon što se pohvalila uklanjanjem spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru i donošenjem rješenja o uklanjanju spomenika Jusufu Čeliću, 8. avgusta je poručila da „Ministarstvo kulture i medija neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana.“

- Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. Zbog toga, sva spomen-obilježja postavljena suprotno zakonu biće evidentirana, bez izuzetka i bez odlaganja, uz izrečene odgovarajuće mjere. U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore – rekla je ministarka.

Danas, kada je prostor jednog kulturnog dobra, konkretno Manastira Đurđevi stupovi, okupiran istim spomenikom Pavlu Đurišiću, ministarka je, izgleda, zaboravila na svoja „vatrena obećanja“?! Jusufa Čelića i dimnjačara Njunja je bilo relativno lako ukloniti, ali ministarka sada treba sebe da privoli na neprijatan zadatak: da drugi put preko svojih inspekcijskih službi, čuvajući naša kulturna dobra, „u bilo kom prostoru“ (čitaj: manastirskom) „obezglavi“ Đurišića koji svako malo, što u priči, što u pjesmi, što glavom i bronzanom bradom, uskrsne uz pomoć volje raznih igumana, mitropolita i vjernog naroda. Ili, „svaki prostor“ za ministarku nije i prostor Srpske pravoslavne crkve, pa bio on kao kulturno dobro i pod zaštitom zakona i države?! Tu se već, bez božije pomoći i blagoslova, kao da nam svojim (ne)činjenjem i ćutanjem poručuje ministarka, zakoni države Crne Gore ne sprovode?!

PODGORICA – Jubilarno, 10. izdanje Džada film festa počelo je u Ulici Svetozara Markovića projekcijom takmičarskog dugometražnog igranog filma „Yugo Florida“ reditelja Vladimira Tagića, dok je u vantakmičarskoj selekciji prikazan kratki film „Lavež“ Branislava Milatovića, u kojem je glavnu ulogu igrao Momo Pićurić, poznati crnogorski pozorišni, televizijski i filmski glumac, višedecenijski i doživotni član Crnogorskog narodnog pozorišta, koji je preminuo u junu ove godine.

,,Lavež“ se oslanja na atmosferu i vizuelni kontrast – surova priroda pretvara se u lik ravnopravan glumcima. U pitanju je emotivno snažna, ali tiha priča o dubini roditeljske ljubavi koja nadilazi granice smrti. Milatovićev film je zbog toga više od priče o pukom preživljavanju – on je meditacija o upornosti i ljubavi, čak i kada je kraj neumitan. U središtu je otac koji, noseći sina kroz beskrajnu bjelinu durmitorskog kraja, odbija da prihvati gubitak, vjerujući da se negdje iza planinskih obronaka krije znak spasa. Nakon crnogorske premijere na Džada film festu Milatović je najprije srdačno pozdravio publiku. - Ovaj film je imao dosta peripetija u svim svojim segmentima – pretprodukciji, produkciji i kasnije montaži. Čak je bilo i nekih povreda na snimanju. Uvijek sam imao potrebu da napravim neki crnogorski vestern sa Momom Pićurićem u glavnoj ulozi. Sve je krenulo od toga. Kasnije su dolazili motivi, ideje i scenario. Meni je žao što Momo nije doživio premijeru koja je bila prije dva mjeseca, ali vjerujem da bi mu se film svidio – istakao je on, te pozvao glumca Jovana Krivokapića, koji u filmu čini glumački par s Pićurićem, da mu se pridruži na sceni.

Filmovi „Lavež“ i „Yugo Florida“ obilježili otvaranje Džada film festa

Holivud ima svoje zvijezde na Bulevaru, a Podgorica na nebu

- Glumci su mi bili glavna okosnica cijelog projekta. Dva glumca, ali težak zadatak, pogotovo fizički. Dosta sam ih izmučio na setu. Drago mi je što je film poslije dugo vremena imao svoju crnogorsku premijeru – rekao je Milatović. Nakon ,,Laveža“ prikazan je film ,,Yugo Florida“ reditelja Vladimira Tagića , koji je prethodno prikazan na Sarajevo film festivalu i Filmskom festivalu u Herceg Novom, na kojima je glumac Andrija Kuzmanović osvojio nagrade za najbolju mušku ulogu.

Džada film fest je od ove godine, pored Ministarstva turizma, podržala i Delegacija

Evropske unije u Crnoj Gori, u čije ime je prisutne pozdravio Riccardo Serri - Drago mi je što smo podržali festival koji daje priliku mladim ljudima da nam pokažu svoje filmove. Upravo to je u duhu Evropske unije koja njeguje zajedništvo i promociju različitosti u kulturi - kazao je Serri. U ime Ministarstva kulture i medija obratio se savjetnik za filmsku i pozorišnu djelatnost Ognjen Damjanović, koji je kazao da decenija postojanja međunarodnog festivala debitantskog igranog filma nije samo važan kulturni događaj, već i potvrda istrajnosti, vizije i predanosti svih koji su gradili njegov identitet.

Predsjednik žirija dugometražnog filma Dušan Kovačević je slikovito otvorio festival, kazavši da Holivud ima crveni tepih, a Podgorica kaldrmu. - Holivud ima palme, a mi platane. Holivud ima zvijezde na Bulevaru, a mi zvijezde na nebu – kazao je Kovačević. U ime Ambasade Republike Francuske prisutnima se obratila Laurence Levaudel Clauss koja je čestitala organizatorima festivala na još jednom sjajnom izdanju festivala. Prisutne su pozdravili i selektori - reditelji Sara Stijović i Nemanja Bečanović. Nakon ,,Yugo Floride“ uslijedio je nastup podgoričkog benda Vrpca. An. R

Izložba „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ otvorena u Budvi

Hrabrost je pokretač promjene

PODGORICA - O devedesetima najčešće govorimo kroz zločine, sankcije, bijedu i razaranja, a rijetko o onima koji su se tim politikama suprotstavili - koji su dizali glas, pisali, protestovali i spašavali druge zato što su vjerovali da se mora drugačije. Ova izložba je pokušaj da im odamo zahvalnost - poručeno je prilikom otvaranja postavke „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ u Crkvi Santa Maria in Punta u Budvi.

nike iz zemlje i inostranstva, nastavlja svoju bogatu koncertnu sezonu u jedinstvenom ambijentu Boke Kotorske. Ovogodišnji Festival gudača obilježili su koncerti koji su publici približili različite muzičke epohe i stilove - od baroknih remek-djela i klasičnog repertoara, do savremenih kompozicija i premijernih izvođenja. Pokrovitelji Festivala gudača Perast 2025 su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor, Ministarstvo turizma, prijatelji i sponzori. A. Đ.

Predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da je ova izložba prilika da sagledamo kako su se devedesetih godina rađali i činovi hrabrosti, solidarnosti i moralne vertikale, koji su pokazali da ni u najmračnijim okolnostima čovjek ne gubi moć da bira svjetlost umjesto ta-

me. Korwin van Strin, prvi sekretar ambasade Kraljevine Holandije, ukazao je na značaj izložbe koja daje osvrt na deceniju koja je promijenila živote miliona ljudi u regionu i šire, uz trajne posljedice. Zamjenik ambasadorke Republike Francuske Bertran

Boše rekao je da je izložba posebna jer se izdvaja od tradicionalnih narativa, pozivajući nas da istražimo složenu priču koja uključuje lična iskustva, sukobljena sjećanja i višestruke perspektive. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević nagla-

sila je da devedesete nijesu bile samo vrijeme rata, mržnje i nasilja, već i vrijeme otpora, jer su postojali ljudi koji su birali drugačiji put - put građanske hrabrosti, solidarnosti i dostojanstva. Ona je podsjetila na aktuelne pokušaje da se ta decenija reinterpretira kroz ideološki revizionizam. - Ova izložba je važna jer nas vraća činjenicama, pričama i licima onih koji su imali snage da se odupru - naglasila je, uz ocjenu da ,,hrabrost, skopost i integritet nikada nijesu bile dominantne kategorije, ali su uvijek bile pokretač promjene“. Ona je zaključila da je ,,ta lekcija iz 90-ih jednako važna i danas, kada živimo u vremenu u kojem opet jačaju nacionalizam, netolerancija i autoritarni refleksi, ali u kojem su još dragocjeniji odvažni pojedinci, kao i vrijednosti na kojima je zasnovana i EU“. A. Đ.

Hronika Podgorice

Predstavnici Glavnog grada treba da kroz inicijativu za nove izmjene, odnosno povlačenje usvojenih izmjena PUP-a, ili na drugi prikladan način, pronađu model da u najskorijem mogućem roku otključaju proces i pristupe nastavku izgradnje parka uz Ulicu 27. marta.

Predugo je Zabjelo bilo posljednja rupa na svirali. Vrijeme je da ovo naselje i djeca koja u njemu žive dobiju ono što zaslužuju. Građani neće dozvoliti pristup niti bilo kakvu gradnju stambeno-poslovnih objekata na prostoru predviđenom za park. Ovo su neke od ključnih poruka sa protesta koji je podržalo nekoliko stotina stanovnika Zabjela, zbog usvojenog Prostorno-urbanističkog plana (PUP) glavnog grada, prema kojem je jedna od parcela na kojoj je trebalo da se gradi ostatak parka u ovom dijelu grada prenamijenjena u prostor za izgradnju dva stambeno-poslovna objekta. Oni su ovim povodom na dvadesetak minuta blokirali Ulicu 27. marta, zbog čega je ona bila zatvorena za saobraćaj. Ukoliko se predstavnici gradske uprave i parlamenta ogluše o njihove zahtjeve ili proglase nenadležnim u rješavanju nastalog spora, najavili su drastičnu radikalizaciju protesta.

ODGOVORNOST

Predstavnik građana Zabjela Danilo Bošković odmah je na početku istakao da će protest trajati 20 minuta, ali da će svaki sljedeći biti sve duži, dok ne dobiju „konkretna djela i garancije da će se izgradnja parka nastaviti u razumnom roku, na za to DUP-om predviđenim parcelama“. Prema njegovim riječima, u prethodnim godinama javni prostor na Zabjelu prekomjernom gradnjom potpuno je devastiran. Bošković smatra da nije izgrađena infrastruktura da podrži toliki broj stambenih i poslovnih objekata, odnosno njihovih stanara i korisnika.

- Predugo je Zabjelo bilo zadnja rupa na svirali. Vrijeme je da naše naselje i naša djeca dobiju ono što zaslužuju, jer Zabjelo je ovom gradu već dalo mnogo - naglasio je Bošković. Pozvao je i sve sugrađane da im se pridruže u svim budućim protestima.

- Jer samo zajedno možemo napraviti promjenu! Ako ko može, može Zabjelo - rekao je on.

Navodeći da će svoje zahtjeve danas predati na arhivu Glavnog grada, kazao je da od predstavnika Glavnog grada zahtijevaju da nađe način da „kroz inicijativu za nove izmjene, odnosno povlačenje usvojenih izmjena PUP-a, ili na drugi prikladan način, nađe model da u najskorijem mogućem roku otključaju proces i pristupi nastavku izgradnje parka na predmetnoj lokaciji“.

- U slučaju da se Glavni grad ogluši o zahtjeve građana ili da se proglasi nenadležnim u rješavanju nastalog spora,

Srijeda, 3. septembar 2025.

Nekoliko stotina stanovnika Zabjela u znak protesta zbog usvojenog

Prostorno-urbanističkog glavnog grada na 20 minuta blokirali su Ulicu 27. marta, uputili zahtjeve predstavnicima

Neće dozvoliti izgradnju zgrada, Glavni grad da

Građani neće dozvoliti pristup niti bilo kakvu gradnju stambeno-poslovnih objekata na prostoru predviđenom za park… Mi ne tražimo ništa što nam nije obećano i što nam planskom dokumentacijom ne sljeduje, u kontekstu već devastiranog prostora u kojem živimo… U slučaju da se Glavni grad ogluši o zahtjeve građana ili da se proglasi nenadležnim u rješavanju nastalog spora, proteste ćemo drastično radikalizovati – poručio je predstavnik mještana Zabjela Danilo Bošković

protesti će se drastično radikalizovati o čemu ćemo blagovremeno informisati javnost - kategoričan je Bošković. Predstavnik stanovnika Zabjela je naglasio da zgrade neće biti građene na lokaciji parka. - Građani neće dozvoliti pristup niti bilo kakvu gradnju stambeno-poslovnih objekata na prostoru predviđenom za park. Ne bježimo od razgovora, ali očekujemo da svaki sljedeći korak ili prijedlog rješenja bude pismeno dostavljen i javno objavljen - jasan je Bošković. Ponovio je i da je dosta bilo dogovora iza zatvorenih vrata. - Ovo se tiče svih nas, cijelog Zabjela. Mi ne tražimo ništa što nam nije obećano i što nam planskom dokumentacijom ne sljeduje, u kontekstu već devastiranog prostora u kojem živimo. Ovo je tek početak - zaključio je Bošković.

PRAVO

Jedna od stanarki Zabjela Aleksandra Velimirović kazala nam je da sa djetetom redovno provodi vrijeme u parku u Ulici 27. marta. Kako

ističe, taj park je premali za potrebe nekoliko zgrada, a ne ovog dijela grada, u kojem je izgrađen veliki broj stambenih zgrada.

- Obećano nam je bilo iz bivše gradske uprave još prije pet godina da će proširiti park. Išli smo na razgovor, vezano sa eksproprijaciju zemljišta, čak smo išli da razgovaramo i sa vlasnicima parcela, radi otkupa zemljišta. Međutim, s obzirom na to da to budžetom nije bilo predviđeno, odložili su ga za narednu godinu. Evo prođe pet godina, a to još nije riješeno. Izmijenili su bivši DUP ,,Zabjelo 9“ i tu ucrtali nepostojeće dvije zgrade – kazala je Velimirović. Smatra da svaki poslanik i ministar treba da posjete ovaj park oko šest sati poslije podne, kako bi shvatili da su zahtjevi mještana Zabjela i te kako opravdani.

- Treba da vide koliki je park i kako sva ta djeca ne mogu da ga koriste na pravi način, jer tu su svega dva tobogana i četiri ljuljaške, što apsolutno nije dovoljno za kvart koji se širi. Zabjelo nema centralni park i mi to zahtijevamo od Glavnog

grada, imamo puno pravo na to. A aktuelni gradonačelnik Saša Mujović nam je ponudio da gradi park na parceli gdje je bila planirana osnovna škola. Nažalost, on sada to mijenja ne bi li uspio da zamaže oči građanima – zaključila je Velimirović.

I sedamdeset osmogodišnji Simo Savović, koji 48 godina živi na Zabjelu, podržao je svoje komšije. - Dogovarano je jedno, a rade drugo. Betonizacija je previše izražena u ovom dijelu grada. Sjećam se Zabjela kada ovdje nije bilo 10 kuća. A vidite danas, toliko je izgrađeno da djeca nemaju gdje da se igraju. Nijesam protiv izgradnje, ali sam protiv devastiranja prostora. Zna se kako treba da se gradi planski, u interesu građana. A ne da se svako malo mijenjaju planovi radi nečije lične koristi. Ovdje, umjesto

U slučaj prenamjene parcele treba da se uključi tužilaštvo

Odbornici Evropskog saveza (ES) u parlamentu Glavnog grada Budimir Mugoša, Miloš Đuričković i Miloš Mašković na jučerašnjoj pres konferenciji, koja je održana u podne, između ostaloga su poručili da u slučaju da dođe do prenamjene parcela na Zabjelu treba da se uključi tužilaštvo. - Advokat Dalibor Kavarić suvlasnik je parcele na Zabjelu, na kojoj su, umjesto parka, Prostorno-urbanističkim planom (PUP) ucrtane stambene zgrade – poručili su iz ES.

Prema njihovim riječima, Kavarić je advokat Srpske pravoslavne crkve (SPC) i ima angažman u Glavnom gradu. Oni smatraju da u čitav slučaj prenamjene parcele treba da se uključi tužilaštvo. Naglasili su i kako je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović popustio pod pritiskom, te da građani više nemaju razloga da mu vjeruju. Ako tužilaštvo povodom PUP-a ne postupi po službenoj dužnosti, kako najavljuju, prijavu će podnijeti Evropski savez. Miloš Mašković je istakao

da je Mujović u više navrata obmanuo građane Zabjela, a najprije onda kada im je obećao da će graditi park u Ulici 27. marta, iako je znao da to više na toj parceli ne može biti rađeno. - Očekivali smo da Mujović kaže ko je dobio dozvolu da gradi na toj parceli i da li je ta osoba povezana sa Glavnim gradom. Pozivamo ga da građanima Zabjela ne prodaje maglu, već da im saopšti istinu. A istina je da je Mujović popustio pod pritiskom građevinskog lobija nauštrb građanakazao je Mašković.

3. septembar

Prostorno-urbanističkog plana (PUP) predstavnicima gradske uprave

izgradnju bilo kakvih nađe rješenje

izgradnje zgrada potrebne su najmanje dvije škole i dva vrtića, fali zelenih površina, igrališta... Grade se samo zgrade. Moja unučad provode vrijeme u ovom parku, koji je isuviše mali za ovoliko naselje –poručio je Savović.

KONTROVERZE

Grupa građana okupljena oko inicijative za izgradnju velikog parka u Ulici 27. marta na Zabjelu navela je ranije da je motiv za ovakvu reakciju činjenica da je nedavno usvojenim kontroverznim izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice jedna od parcela za izgradnju ostatka parka na Zabjelu prenamijenjena u parcelu za izgradnju dva stambeno-poslovna objekta. Oni su objasnili kako su pomenute parcele važećim DUPom ,,Zabjelo 9“ definisane kao zelene površine za pejzažno uređenje, ali i ukazuju da je PUP plan višeg reda u odnosu na DUP. To, kako su istakli, znači da će detaljni urbanistički plan morati da se prilagodi i uskladi sa PUP-om, odnosno da će nesuđeni park biti pre-

namijenjen u građevinsko zemljište, tj. objekte centralnih djelatnosti. Portal Glas Zabjela je naveo kako je do sada realizovano samo 30 odsto parka u Ulici 27. marta, jer Glavni grad već godinama (od 2019) ne uspijeva da postigne dogovor o razmjeni parcela sa privatnim vlasnicima. Glavni grad je, navodno, nudio neke parcele u razmjenu, ali ponude do sada nije prihvatao jedan dio vlasnika tih parcela. - Dio vlasnika je, ipak, podnio zahtjev za prenamjenu zemljišta, a Vlada ga je odobrila, oglušivši se o javni interes i višegodišnje zahtjeve lokalne zajednice. Glavni grad, koji je na ,,Zabjelskom parlamentu“ izrazio namjeru da se park realizuje u punom kapacitetu, nije dao negativno mišljenje na nacrt PUP-a i na taj način faktički prekršio obećanje, jer se nije usprotivio prenamjeni parcele 3805/1 KO Podgorica III. Interesantno je da su brojna pitanja i komentari građana i aktivista na problematični nacrt PUP-a ostali bez odgovora od resornog ministarstva, dok su zahtjevi iz privatnih interesa očigledno uslišeni bez

Neodgovorni pojedinci odlažu velike količine komunalnog otpada oko nadzemnih kontejnera Ulici Prve proleterske na Koniku

Neodgovorni pojedinci gotovo svakodnevno odlažu velike količine komunalnog otpada oko nadzemnih kontejnera, na zemljanoj površini i po saobraćajnici u Ulici Prve proleterske na Koniku.

U pitanju je parcela prekoputa parka, dječjeg igrališta i velikog broja kuća, na kraju nedavno izgrađenog Bulevara Pera Ćetkovića. Ranije je ovaj prostor bio ograđen metalnim ogradom, od koje je sada ostao samo dio. Juče oko 11 časova radnik gradskog preduzeća ,,Čistoća“ bagerom je uklanjao sa saobraćajnice gomile kabastog i zelenog otpada, polovnih guma i raznog drugog smeća, koje su njegove kolege kasnije odvezle kamionom. Od četiri nadzemna kontejnera, tri su bila prazna. Mještanka Kolnika Selma Šabović, koja živi u Ulici Isidore Sekulić, na pedesetak metara od ove lokacije, iskazala je veliko nezadovoljstvo zbog stanja u kakvom je pro-

Divljoj

mjesto uz igralište i kuće

stor u njihovom komšiluku. - Ovdje je veliki broj kuća, park i igralište. Uvijek su velike količine smeća ovdje, šire se neprijatni mirisi. Na taj problem

smo ukazali predstavnicima gradske uprave, treba nešto hitno uraditi da se ukloni trajno ova divlja deponija – kazala je Šabović. I. M.

Zajednička akcija Glavnog grada i kompanije ,,Voli“

problema – naveli su ranije iz Glasa Zabjela.

Ističe se da je u prethodnom periodu Zabjelo dobilo nove parkove, ali u neposrednoj blizini zgrada gdje ljudi već žive, pa se stanari žale na buku zbog okupljanja omladine. Zbog toga, a i zbog nedovoljnog kapaciteta postojećih parkova da zadovolje potrebe naselja, Zabjelu je potreban veliki centralni park, a svako ko u večernjim satima prolazi tim dijelom grada može da se uvjeri u brojnost đece i mladih koji razonodu nalaze u parku.

Podsjećamo, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović prethodne sedmice je saopštio da na Zabjelu neće biti izgradnje komercijalnih objekata na prostoru predviđenom za park u Ulici 27. marta, naglasivši da se neće praviti potezi protiv interesa mještana. Kako je naveo, prethodni pokušaji rješavanja eksproprijacije tog zemljišta bili su neuspješni, a otkup bi zahtijevao višemilionske iznose iz budžeta. Umjesto toga, kako je naveo, Glavni grad se odlučio za alternativno rješenje – izgradnju parka od oko 8.000 kvadrata na zemljištu koje je već u javnoj svojini. Ovakav potez osudili su predstavnici nekoliko opozicionih partija, upozorivši da će na prostoru na kojem je trebalo proširiti park biti izgrađene zgrade, a da je na parceli na kojoj aktuelna gradska uprava planira izgradnju parka bila planirana obrazovna ustanova. Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić na ovakav potez gradonačelnika je poručio da se Mujović povlači pred interesima investitora i da PUP mora pasti. Igor MITROVIĆ

Postavili nadzorne kamere i table upozorenja na Ćemovskom polju

U cilju smanjenja nelegalnog odlaganja komunalnog otpada, Glavni grad je u saradnji sa kompanijom ,,Voli“ postavio nadzorne kamere i table upozorenja na Ćemovskom polju.

- Zajedno za čistije Ćemovsko polje. Kao što smo i najavili, nakon akcije čišćenja na Ćemovskom polju, zahvaljujući donaciji kompanije ,,Voli“ postavljene su nadzorne kame-

re i table upozorenja kako bi se spriječilo ponovno nelegalno odlaganje otpada – objavljeno je na Fejsbuk stranici Glavnog grada. Podsjećamo, ovo je jedna od lokacija u gradu koja je prepoznata kao crna tačka kada je u pitanju nelegalno odlaganje komunalnog otpada, a na kojoj su gradska preduzeća u prethodnom periodu organizovala nekoliko velikih akcija čišćenja. I. M.

Priveli kraju montažu novih stolica u velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“

Radovi na kompletnoj zamjeni sjedišta u velikoj sali Kulturno - informativnog centra ,,Budo Tomović“ privode se kraju.

Za nekoliko dana, kako poručuju iz Glavnog grada, biće završena montaža, te će publika sve buduće programe moći da prati iz udobnosti novih stolica.

- Radovi su započeli početkom jula i biće realizovani u planiranom roku, a osim novih sjedišta i zamjene itisona predviđenom dinamikom teku i radovi na potpunoj rekonstrukciji šminkernica, stolarije i sanitarnih čvorova na sceni. Nakon više decenija, onaj dio sale koji ima posebnu važnost - sjedišta, i estetski i funkcionalno doprinijeće još ljepšem i potpunijem ugođaju za publiku i sve sugrađane. Publika će tako već 15. septembra u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a i u novim, udobnim sjedištima biti u prilici da pogleda film ,,Goli pištolj“ (2025), a već 23. septembra i francusko ostvarenje ,,Moj Marčelo“ (2024), a u okviru KIC-ove revije ,,Zlatne komedije“. Za najmlađe, na filmskom repertoaru biće prikazani animirani sinhronizovani filmovi ,,Super Čarli“ (2024) i ,,Elio“ (2025) koji su na repertoaru 20. i 27. septembra – navode iz Glavnog grada. I. M.

Dragan Veselinov

Moj Bog Pitajte popa

drugo dopunjeno izdanje

Cijena 20 €

U prodaji

Cijena 20 €

Slobodan Čukić

ZMIJE

na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.

U prodaji

Spasioci u trci s vremenom, kuće pretvorene u gomile ruševina

DŽALALABAD - Talibanska vlada uputila je hitan apel za međunarodnu pomoć nakon razornog potresa koji je pogodio istok Avganistana, usmrtivši više od 1.400 ljudi i povrijedivši hiljade, piše Gardijan. Spasilačke ekipe provele su noć tragajući za preživjelima nakon potresa jačine šest stepeni po Rihteru koji je prekjuče pogodio istočnu pokrajinu Kunar, uz granicu s Pakistanom. Potres je bio plitak, na dubini od samo desetak kilometara, što je uzrokovalo katastrofalna razaranja. Mnogi su ljudi ostali zarobljeni pod ruševinama trošnih kuća od blata i kamena, tipičnih za strme planinske doline. Spasiocima pristup udaljenim područjima otežavaju izuzetno težak teren i loše vrijeme.

Potres je sravnio sa zemljom tri sela u pokrajini Kunar i nanio golemu štetu u brojnim drugima. Selo Ghazi Abad u okrugu Nurgal potpuno je uništeno. Prizori su apokaliptični, kuće su pretvorene u hrpe ruševina, a mnogi su stanovnici ostali zarobljeni pod njima

Zabihulah Mujahid, portparol talibanske vlade, juče je potvrdio da je broj poginulih premašio 1.400, dok je više od 3.000 ljudi povrijeđeno. Vlasti strahuju da će crne brojke dodatno rasti kako spasilački

timovi budu pristizali do izolovanih lokacija, od kojih su mnoge nepristupačne više od 24 sata nakon potresa. Sharafat Zaman, portparol ministarstva zdravlja u Kabulu, takođe je pozvao na međunarodnu pomoć.

- Treba nam jer su ovdje mnogi ljudi izgubili živote i domove - izjavio je. Prema navodima vlasti, potres je sravnio sa zemljom tri sela u pokrajini Kunar i nanio golemu štetu u brojnim drugima. Selo Ghazi Abad u okrugu Nurgal potpuno je uništeno. Prizori su apokaliptični, kuće su pretvorene u hrpe ruševina, a mnogi su stanovnici ostali zarobljeni pod njima. - Gubici su ogromni, ljudi nemaju hrane i pitke vode. Dok spasilačke operacije nedostaju, ljudi se udružuju kako bi danonoćno tražili preživjele i pronalazili tijela. U jednom domaćinstvu niko nije ostao, svi su ovdje umrli, a njihova stoka je ostala sama - opisao je Abdulah potresnu situaciju. Spasilačkim naporima dodatno odmaže jaka kiša, koja povećava rizik od odrona i čini puteve neprohodnim. Ministarstvo odbrane saopštilo je da su vojni timovi raspoređeni širom regije te da je sa 40 letova prevezeno 420 ranjenih i mrtvih. Stručnjaci pozivaju međunarodnu zajednicu da se uključi, naglašavajući da su domaće spasilačke i humanitarne organizacije jedva funkcionalne. - Sredstva avganistanske vlade koja su zamrznuta od strane SAD i drugih zemalja trebalo bi da budu isplaćena međunarodnim organizacijama koje sprovode humanitarne akcije u Avganistanu - rekao je Osama Malik, stručnjak za međunarodno pravo. Britanija je juče najavila hitnu finansijsku podršku, naglasivši da će pomoć usmjeriti preko partnerskih organizacija kako ne bi došla u ruke talibanske administracije. Američki Stejt department izrazio je saučešće, ali zasad nije odgovorio na pitanje hoće li SAD pružiti pomoć.

U klizištu u Sudanu poginulo više od 1.000 ljudi Selo sravnjeno sa zemljom, preživjela jedna osoba

TARASIR - Najmanje 1.000 ljudi poginulo je u klizištu u regionu Sudana. Višednevne obilne kiše izazvale su u nedjelju odron blata i kamenja u zapadnom Darfuru, koji je „u potpunosti sravnio sa zemljom“ selo Tarasin u planinama Mara. Vjeruje se da je samo jedan mještanin preživio nesreću, saopštila je Oslobodilačka vojska/pokret Sudana (SLM).

To je najnovija tragedija za Darfur, koji već prolazi kroz najteži period usljed gladi i optužbi za genocid.

Grupa je navela u saopštenju: „Preliminarne informacije ukazuju da su svi mještani sela, njih više od 1.000, poginuli, dok je samo jedna osoba preživjela.“ „Masivno i razorno“ klizište „potpuno je uništilo“ dio regiona poznatog po proizvodnji citrusa, dodaje se.

Grupa je apelovala na Ujedinjene nacije i druge humanitarne organizacije da pomognu u izvlačenju žrtava koje su i dalje zatrpane pod zemljom i ruševinama.

Vijesti o klizištu stižu u trenutku kada građanski rat u Su-

danu, između vojske i paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF), ulazi u treću godinu i gura zemlju u jednu od najgorih humanitarnih kriza u svijetu. Mnogi stanovnici države Sjeverni Darfur pobjegli su u planine Mara nakon što ih je rat između vojske i RSF-a otjerao iz domova.

SLM se uglavnom držao po strani sukoba, ali kontroliše djelove najvišeg planinskog lanca u zemlji.

Guverner Darfura, saveznik vojske Mini Minavi, opisao je klizište kao „humanitarnu tragediju koja prevazilazi granice regiona“.

On je rekao: „Apelujemo na međunarodne humanitarne organizacije da hitno intervenišu i pruže podršku i pomoć u ovom kritičnom trenutku, jer je tragedija veća nego što naš narod može sam da podnese.“ Veliki dio Darfura – uključujući područje gdje se klizište dogodilo – i dalje je u velikoj mjeri nedostupan međunarodnim humanitarnim organizacijama zbog rata, što ozbiljno otežava isporuku hitne pomoći.

ZAGREB - Bivša hrvatska ministarka regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Gabrijela Žalac osuđena je juče na sedam mjeseci zatvora zbog plaćanja privatnih troškova u ugostiteljskim objektima sredstvima EU, saopštila je Kancelarija evropskog javnog tužioca u Zagrebu.

je od maja 2017. do jula 2019. u najmanje devet navrata naložila da se javnim novcem plate njeni privatni troškovi u ugostiteljskim objektima koji nijesu bili u opravdane službene već u privatne svrhe, i kao takvi nijesu bili prihvatljivi za finansiranje evropskim sredstvima.

EPPO je u tom slučaju teškom oko 1,3 miliona eura optužio Žalac i ostale za zloupotrebu položaja i ovlašćenja i trgovanje uticajem. U optužnici je navedeno da je Žalac 2017. pokrenula postupak javne nabavke za informacioni sistem i preduzetniku i njegovim firmama obezbijedila povlašćeni položaj. Neosnovano je povećala procijenjenu vrijednost nabavke i sprovela pregovarački postupak nabavke bez objave javnog poziva. Tim slučajem su obuhvaćeni i bivši direktor Centralne agencije za finansiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislav Petric i dvojica preduzetnika. Osuđena bivša hrvatska ministarka regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Gabrijela Žalac

Presudu je na osnovu nagodbe o priznanju krivice izrekao Županijski sud u Zagrebu. Bivša ministarka iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) optužena je da

U saopštenju EPPO navodi se da je utvrđeno da su troškovi dijelom bili uključeni u troškove nabavke Uprave za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.

Plaćanjem privatnih troškova u ugostiteljskim objektima javnim sredstvima bivša ministarka je stekla nepripadnu imo-

vinsku korist u iznosu od više od 9.700 eura na štetu finansijskih interesa EU (85 odsto) i Republike Hrvatske (15 odsto).

Na ime naknade štete, Žalac je tokom istrage u cjelosti uplatila sporni iznos. EPPO je nezavisna kancelarija javnog tužioca Evropske unije zaduženog za istragu, krivični progon i podizanje optužnice za krivična djela protiv finansijskih interesa EU. Žalac već ima osuđujuće presude zbog zlouporebe položaja i ovlašćenja, kao i trgovanja uticajem. Tako je u junu ove godine na sudu u Zagrebu, u aferi Softver, osuđena na dvije godine zatvora na osnovu sporazuma o priznanju krivicu. U sklopu tog

postupka uplatila je 200.000 eura na ime djelimične naknade štete.

PODGORICA – Kolo prije kraja takmičenja po grupama, odnosno uoči današnjeg duela sa Velikom Britanijom (12.30 časova), košarkaši Crne Gore su u poziciji koju su, u najgorem slučaju, priželjkivali uoči početka Eurobasketa – da sami odlučuju o svojoj sudbini kada je pitanju plasman u nokaut fazu, koja će biti odigrana u letonskoj Rigi.

Ako pobijede Britance, izabranici Boška Radovića će izboriti plasman u osminu finala, kao četvrtoplasirana ekipa grupe B, i tako ispuniti cilj i ostvariti rezultat koji je priželjkivan uoči šampionata. S obzirom na to u kakvom sastavu su „crveni“ doputovali u Tampere, plasman među 16 najboljih Starog kontinenta bi bio veliki uspjeh. Crna Gora je šansu da u posljednjem meču igra za prolaz izborila pobjedom protiv Švedske u prethodnom kolu (87:81), ali trijumf nad skandinavskim timom neće ništa značiti ako Vučević i drugovi danas ne pobijede i Veliku Britaniju, koja je matematički i dalje u igri za prolaz, ali bi danas morala da pobijedi sa barem 33 poena razlike da bi bila najbolja u trouglu sa Crnom Gorom i Švedskom…

- Moramo da zaboravimo Švedsku, jer smo svjesni da ništa nijesmo napravili ako tu pobjedu ne potvrdimo protiv Bosne i Hercegovine – poručio je Nikola Vučević, najbolji igrač, lider i kapiten naše reprezentacije.

BRITANCI BEZ

ODREĐENOG SISTEMA

Velika Britanija je posljednja u grupi i bez trijumfa. Najmanje ubjedljiv je bio poraz od Švedske (78:59), a najubjedljiviji u prethodnom meču, od Njemačke sa čak 63 poena razlike (120:57).

- Nemaju neki određeni sistem, neke određene akcije, nešto što bismo mogli da skautiramo i pripremimo. Igraju dosta slobodno, veoma brzo, šutiraju dosta trojki igraju atipičnu košarku u odnosu na druge evropske reprezentacije sa kojima smo igrali. Moramo da se pripremimo za sve igrače i odigramo dobro. Imamo kvalitet za pobjedu, ali moramo da uđemo agresivno u meč, maksimalno koncentrisani od samog početka, da uspostavimo naš ritam. Ako to uspijemo da uradimo, mislim da neće biti problema. Oni će se boriti 40 minuta, neće odustajati. Njima možda ne znači mnogo utakmica, ali nama znači za prolaz dalje – ističe Vučević.

BOLJA ATMOSFERA

Dan nakon pobjede protiv Švedske, koja je stigla nakon tri ubjedljiva poraza u grupi, od Njemačke, Litvanije i domaće Švedske, raspoloženje na treningu naše reprezentacije je, razumljivo, bilo mnogo bolje.

- Sigurno da je mnogo bolja atmosfera, što je prirodno, bez

Srijeda, 3. septembar 2025.

Voz za Rigu ne smiju da propuste

Parovi 5. kola

12.30 – Crna Gora – Velika Britanija

15.30 – Litvanija – Švedska

19.30 – Finska - Njemačka

obzira što smo izgubili utakmice protiv favorita. Svakako ne prija da počneš Evropsko prvenstvo sa tri poraza, pogotovo što su neki porazi bili malo teži. Ali, protiv Švedske smo odigrali dobru utakmicu, pokazali smo karakter, i stigli do veoma bitne pobjede koja nas drži u životu i daje nam šansu da sjutra dođemo do trijumfa i odemo u drugi krug. Danas je već bolje raspoloženje, bolja energija, iskoristili smo da se pripremimo za meč protiv Velike Britanije koji će biti još jedan težak meč. Igraju neku košarku koja nam ne baš odgovara ili ne leži, ali na nama je da ih našim kvalitetom limitiramo i dođemo do pobjede. Spremni smo za taj meč –kaže centar Čikago Bulsa.

DOPRINOS VIŠE IGRAČA

Vučević je bio dominantan u pobjedi protiv Švedske sa 23 poena, 15 skokova, četiri asistencije, tri bloka i dvije ukradene lopte, za indeks korisnosti 40. Sve to bi, međutim, bilo nedovoljno da kapiten ovoga puta nije imao adekvatnu pomoć saigrača, i to u razli-

Neriješeno sa Velikom Britanijom

U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2022. godine, Crna Gora je odigrala dva meča sa Velikom Britanijom, uz polovičan skor –poraz u gostima sa 74:59, te pobjeda kod kuće sa 81:74.

- Nemamo dobro iskustvo sa Velikom Britanijom, iz kvalfikacija za EP od prije

čitim djelovima meča. U prvom poluvremenu je važnu rolu imao Emir Hadžibegović (10 poena, dvije trojke, pet skokova, dva u napadu), u drugoj četvrtini je Vladimir Mihailović dodao osam od svojih ukupno 10 poena. U drugoj polovini treće dionice je Igor Drobnjak sa devet poena (od ukupno 15 na meču) za manje od dva minuta (dvije trojke, te koš i dodatno bacanje) bio najzaslužniji što Švedska nije pobjegla nakon što je povela šest razlike, sredinom dionice. Konačno je i te kako važnu minijaturu imao i naturalizovani Amerikanac Kajl Olmen sa 10 poena u nizu u drugoj polovini posljednje četvrtine, a nakon što je promašio prvih devet šuteva na meču, kada je, praktično, sam kreirao preo-

nekoliko godina. Moramo da igramo sa 100 odsto naših mogućnosti, kao protiv Švedske, da bismo dobili tu utakmicu – ističe selektor Boško Radović

- Meč sa Velikom Britanijom je važan kao i onaj sa Švedskom. Kao što smo znali, posljednja dva meča

su veoma značajna za nas, prvi smo uspješno završili, nadam se da ćemo i drugi koji nam donosi prolaz grupe – dodao je Radović. Selektor „crvenih“ je čestitao ekipi „na izvanrednom trudu i velikoj energiji koju je uložila da pobijedi Švedsku i ostane na turniru“.

kret nakon vođstva Skandinavaca od pet poena (75:70) i doveo našu selekciju do vođstva od 80:77. Marko Simonović je, takođe, imao dvocifren poenterski učinak (10), uz šest skokova... - Dosta igrača je doprinijelo pobjedi na razne načine - kroz poene, odbranu, skokove, kroz razne zadatke koje je selektor davao. To je mnogo značilo, i vidjelo se do samog kraja utakmice. U prvom poluvremenu Mihailović je pogodio neke trojke kada smo bili u blagom padu, zatim Olmen koji je preuzeo kraj utakmice, zatim bitna slobodna bacanja Marka Simonovića i Igora Drobnjaka, trojka Đoleta Jovanovića To su sve stvari koje pomažu, mnogo utiču na meč, što nam je bilo potrebno. Mislim da je to bilo bitno i za nas i naše samopouzdanje, da se dignemo, da opušteniji uđemo u meč sa Velikom Britanijom, da imamo vjeru da možemo da odradimo posao kako treba. Još jednom čestitam momcima, prvenstveno na karakteru i igri koji su pokazali i nadam se da ćemo protiv Velike Bri-

- Utakmica je bila prilično stresna, i to našom greškom, jer mislim da smo mi bolji tim od Švedske. U toj trećoj četvrtini smo dozvolili protivniku da primimo 31 poen, dok smo u cijelom prvom poluvremenu primili 34. Čeka nas meč sa Velikom Britanijom i moramo da skraćujemo loše minute – zaključio je Radović.

I dalje sa najviše izgubljenih lopti

I nakon četvrtog kola grupne faze, Crna Gora i dalje ima najviše izgubljenih lopti na šampionatu, ukupno 72, odnosno 18 po meču. Međutim, to je manji prosjek u odnosu na prva tri kola (20,3).

Naši košarkaši su protiv Švedske imali 11 izgubljenih lopti, a samo četiri u prvom poluvremenu. Rezultat toga, između ostalog, bila je pobjeda protiv skandinavskog tima.

tanije, možda, igrati i bolje i doći do pobjede koja nas vodi u drugi krug, što bi za nas bio ogroman uspjeh.

SVI SA ISTIM CILJEM Vučević je prije početka EP nagovijestio da će ovo, vjerovatno, da bude njegov posljednji nastup na Evropskom prvenstvu,

Eurobasketa

RADOVIĆ: Čekao sam

Olmena 35 minuta

OLMEN: Lijep osjećaj zbog prve pobjede

Upitan da prokomentariše finiš meča Kajla Olmena, koji je serijom od 10 poena donio preokret našoj selekciju i vođstvo od 80:77, a nakon što je promašio prvih devet šuteva na meču, selektor Boško Radović je odgovorio: - Čekao sam ga 35 minuta – uz osmijeh je rekao Radović. - Na kraju je postigao veoma važne poene, koji su nam pomogli da pobijedimo utakmicu – dodao je Radović. Olmen je na isto pitanje dodao:

- Jednostavno, konačno sam pogodio šut. Uvijek isto šutiram i ne gubim samopouzdanje, ali nakon što sam pogodio prvi šut iskoristio sam taj momentum – rekao je naturalizovani Amerikanac u našoj selekciji koji se nije proslavio u prva tri meča na šampionatu, te do sredine posljednje četvrtine meča sa Švedskom.

Olmen je istakao da je „lijep osjećaj zbog prve pobjede, a nakon poraza u prva, tri teška meča“.

- To je važno za naše samopouzdanje pred naredni meč, i treba da nastavimo ovaj pobjednički momentum. Znamo da nas sada čeka Velika Britanija, zato moramo biti spremni. Oni su brz tim, zato moramo da im pariramo i igramo našu igru – istakao je plejmejker naše selekcije i novi član Turk Telekoma.

BiH srušila Grčku i približila se osmini finala

Grčka je igrala bez Janisa Adetokumba, ali na drugoj strani na ovom šampionatu nema Džanana Muse. To, međutim, nije spriječilo Bosnu i Hercegovinu da pobijedi Grčku sa 80:77, u četvrtom kolu C na Eurobasketu. Tim Adisa Bećiragića je srušio favorita u „Spiros Kiprianu areni“ u Limasolu, i sa skorom 2-2 se približio plasmanu u osminu finala. Međutim, BiH će meč odluke za prolaz da igra u posljednjem kolu protiv Gruzije (takođe ima dvije pobjede i dva poraza) koji vodi Aleksandar Džikić, bivši trener Budućnosti. Grčka je, sa druge strane, ovim porazom zakomplikovala svoju situaciju. Ako u posljednjem kolu u derbiju savlada Španiju biće pobjednik grupe, dok bi porazom mogla da padne i na treće mjesto. Grci su tokom druge četvrtine vodili 34:21, ali je BiH preokrenula u nastavku i povela 69:55, a na četiri minuta do kraja imala je 74:62. Grčka je uspjela samo da priprijeti na 74:69, ali ništa više od toga.

Bosnu i Hercegovinu su do pobjede predvodili NBA as Jusuf Nurkić sa 18 poena i 10 skokova i plejmejker Džon Robertson sa 18 poena, a veliki doprinos dali su i bivši igrači Budućnosti - Edin Atić sa 15 poena i osam skokova, Kenan Kamenjaš sa sedam poena i šest skokova i Aleksandar Lazić sa sedam poena.

U poraženom timu Kostas Slukas je upisao 15 poena i osam asistencija, Tajler Dorsi je dodao 14 skokova.

Košarkaši Podgorice ušli u četvrtu sedmicu priprema za novu sezonu

PODGORICA – Trener Miodrag Kadija je garancija velikog rada, napretka i afirmacije mladih igrača, što je i glavni cilj Podgorice Bemax u predstojećoj sezoni.

Podgoričani su ušli u četvrtu sedmicu priprema, a iako je bilo problema sa povredama, svi u taboru člana ABA2 lige su zadovoljni kako protiče prva faza priprema. - Radimo zaista jako. Pripreme teku odlično. Radimo svakog dana po dva puta. Svjesni smo da je ovo najteža i najzahtjevnija faza priprema, ali, zaista, svi nastojimo da ispunimo zahtjeve stručnog štaba. Radimo naporno i polako se stvara hemija u timu, tako da sam zadovoljan dosadašnjim dijelom – kazao je za klupski sajt plejmejker Podgoričana Danilo Ivanović Pored Ivanovića, koji se vratio nakon sezone u Teodu, Podgorica je ovog ljeta dovela još sedam igrača, pa su stigli Dušan Mahorčić, Lazar Radetić, Petar Minić, Aleksa Bulajić, Srđa Bulatović, Stefan Adžić i Siniša Šorak - Povratak u Podgoricu za mene je poseban motiv, s obzirom na to da se vraćam kući. Drago mi je da sam opet tu. Znam odlično prilike u ovom klubu, koji ima izuzetne uslove i zaista je lijepo ovdje raditi. Imamo puno novih igrača i vjerujem da ćemo se brzo uigrati i pokazati pun potencijal, iako je ekipa nikad mlađa, sa prosjekom od 19 go-

Džeremi

i zato je odlučan da osigura da on i saigrači nastave nastup na EP i u nokaut fazi u Rigi.

- Nema šanse da završim putovanje ovdje - kategorično je izjavio Vučević za sajt Eurobasketa.

- Želim da idem u Rigu, tim želi da ide u Rigu. Došli smo ovdje s ciljem. Trebalo nam je vreme-

na da to shvatimo, ali dan za danom smo sve bolji. Razumijemo našu situaciju i želimo ovo. Samo moramo da radimo svoj posao, da igramo jakovi da se takmičimo na pravi način sa pravim mentalitetom. Imamo dobru šansu i spremni smo da se ponovo borimo – zaključio je Nikola Vučević. Saša JONČIĆ

Ivanović: Radimo naporno i polako se stvara hemija u timu

dina – objasnio je Ivanović. Podgorica je od 11. avgusta na okupu, a prvu provjeru imaće u četvrtak, kada će u ,,Bemax areni“ ugostiti kosovski Baškimi. - Nakon napornog ritma tre-

Penzionisao se košarkaš koji je izazvao neviđenu ludnicu u NBA ligi

PODGORICA - Džeremi

Lin imao je status superzvijezde u NBA ligi samo nekoliko mjeseci, a njegova profesionalna košarkaška karijera trajala je mnogo duže, a zvanično je završena proteklog vikenda. Bivši bek Njujorka objavio je na Instagramu da se povlači iz košarke nakon devet godina u NBA ligi i još šest godina igranja u inostranstvu.

Ljubitelji košarke se sjećaju koliko je veliki fenomen bio popularni „Linsaniti“ u sezoni 2011/12, kada je počeo da briljira u dresu Niksa. Bek koji nije bio izabran na draftu nakon Harvarda, kojega su otpustili i Golden Stejt i Hjuston, a koji je u jednom trenutku igrao i u Kini, odjednom je izgledao kao jedan od najboljih strijelaca lige.

Mediji su brujali o Linovih 25 poena protiv Nju Džersija, 28 protiv Jute, 23 poena i 10 asi-

stencija protiv Vašingtona. Niko nije znao je li zaista toliko dobar prije njegovog velikog ispita protiv Kobija Brajanta i Los Angeles Lejkersa. Ubacio je rekordnih 38 poena karijere pred oduševljenim Medison Skver Gardenom. Nastavio je u istom ritmu, pa se NBA ubrzo trudila da ga ubaciti u ekipu „Zvijezda u usponu“ tokom Ol-star vikenda. Ipak, na tome je Lin stao. Karmelo Entoni se vratio nakon povrede i preuzeo ulogu glavnog igrača. Majkl Vudson je zamijenio Majka D’Antonija na klupi i uveo napad koji nije odgovarao Linovim vrlinama. Na kraju, operacija koljena u januaru okončala je njegovu sezonu. Lin je i nakon toga ostao jedno od najpoznatijih imena lige, ali nikada više nije dosegnuo isti uspjeh. Ostatak karijere proveo je kao rezervni plej. Kada je 2019. osvojio titulu s Torontom, postao je prvi azijsko-američ-

Nekadašnji osvajač bronzane medalje na Evropskom prvenstvu sa mladom crnogorskom reprezentacijom u predstojećoj sezoni biće i kapiten Podgorice.

- To je zaista velika čast za mene što sam od trenera i uprave izabran da budem kapiten. Istovremeno, to predstavlja i dodatnu odgovornost, ali i motivaciju da svojim primjerom, trudom i zalaganjem pomognem ekipi na terenu i van njega – kazao je Danilo Ivanović

ninga, sada slijedi druga faza u kojoj ćemo imati nekoliko provjera. Sijede prvo utakmice sa Baškimijem, Kotorom i Sutjeskom, a onda ćemo tokom mini turneje u Srbiji imati dodatne mečeve, koji će nam poslužiti da se dodatno uigramo i spremimo za start nove sezone - zaključio je Ivanović. Na startu nove sezone u ABA2 ligi, Podgorica Bemax će 7. oktobra ugostiti Borac iz Banjaluke. S. J.

ki NBA šampion u istoriji. To je bio njegov posljednji nastup u NBA ligi. Odradio je još malo utakmica u Dži ligi, ali puno veći dio vremena proveo je igrajući u Kini i na Tajvanu. U posljednjoj sezoni osvojio je i nagradu za najkorisnijeg igrača i titulu u tajvanskoj profesionalnoj ligi s ekipom Nju Tajpei Kings.

Ne postoji karijera slična Linovoj, za dobar dio navijača Niksa ostaje ikona, tako i za azijsko-američku zajednicu. Igrajući od 2010. do 2019. za Golden Stejt, Njujork, Hjuston, Lejkerse, Šarlot, Bruklin, Atlantu i Toronto, Lin je sakupio 480 utakmica u NBA ligi, uz prosjek od 11,6 po utakmici. R. A.

MORNAR TRAŽI TRENERA: Promjena na klupi fudbalskog kluba iz Bara Đurašković podnio ostavku

PODGORICA - Nova ostavka u crnogorskom fudbalu

– Zoran Đurašković nije više trener Mornara.

Sa pedesetogodišnjim stručnjakom Barani su ispisali klup-

sku istoriju – bili su vicešampioni, ostavili dobar utisak u Evropi, igrali finale Kupa... Za dvije i po godine Mornar je rastao sa nekadašnjim napadačem u ulozi glavnog kormilara,

ali došlo je vrijeme za rastanak. Đurašković je digao sidro nakon posljednjeg poraza od Jedinstva u Bijelom Polju, a odluku je na zajedničkom sastanku saopštio rukovodstvu. - Danas, sa velikim emocijama želim da se oprostim od FK Mornar. Prije dvije i po godine, kada sam preuzeo klupu, klub je bio u izuzetno teškoj situaciji. Kada nas je cijela fudbalska javnost vidjela kao drugoligaša, mi smo uspjeli da sačuvamo prvoligaški status. Sljedeća sezona je bila istorijska. Postali smo vicešampioni i prvi put se ime Mornara čulo na mapi Evrope. I što je još impresivnije, briljantnim igrama stigli smo do 3. kola kvalifikacija za Ligu konferencija. U posljednjoj sezoni smo završili peti na tabeli i premijerno bili učesnici finala crnogorskog Kupa – obratio se Đurašković saopštenjem u kojem je zahvalio svim saradnicima. - Želim da zahvalim svim igračima, stručnom štabu, medijima, navijačima, sportskom direktoru Mitru Novakoviću na izvrsnoj saradnji. Nevjerovatna hemija koja je nastala između fudbalera i mene učinila je da nemoguće stvari postanu moguće. Hvala vam što ste me učinili ponosnim na svaki trenutak koji smo proveli zajedno. I kao trener i kao čovjek volio sam vas kao porodicu – zaključio je Đurašković. Nakon 5. kola u Meridianbet 1. CFL, Mornar je osmi na tabeli sa četiri boda. D. KAŽIĆ

Naši omladinci sjutra počinju nastup na fudbalskom memorijalnom turniru ,,Stevan Ćele Vilotić“

Na startu sa Srbijom

PODGORICA – Crnogorska fudbalska omladinska reprezentacija sjutra (16h) će utakmicom protiv Srbije otvoriti nastup na memorijalnom turniru ,,Stevan Ćele Vilotić“.

Selektor omladinske reprezentacije Crne Gore Nenad Vukčević objavio je spisak igrača na koje računa za turnir u Srbiji. Vukčević je pozvao 23 igrača - golmani: Tomaš Đurović (Iskra), Balša Radanović (Rudar); odbrana: Maksim

Đukić (Budućnost), Todor Miljanić (Sutjeska), Vojislav Jokić (OFK Beograd, Srbija), Lazar M artinović (Kom), Meldin Kojić (Jezero), Luka Šćekić (Petrovac), Zarija Mugoša (Bokelj), Andrej Božović (OFK Mlados t Lob. bet); vezni red: Luka Raičević (Jedinstvo, Srbija), Lazar Savović (Budućnost), Nikola Balević (Petrovac), Imran Redžepagić (Jezero), Luka Brajović (Iskra), Danilo Pejović (Grbalj), Petar Jauko -

vić (Vojvodina, Srbija), Dragutin Šaranović, Matija Jovanović (Kom), Vuk Vlahović (Dinamo, Hrvatska), Andrija Vukoje (Inter, Italija); napad: Omar Krajina (Roma, Italija), J agoš Roganović (OFK Mladost Lob.bet).

Osim Crne Gore, na turniru koji će se igrati u Subotici, Senti, Kuli i Bačkoj Topoli, učestvuju i Srbija, Mađarska i Portugal.

Crna Gora će 6. septembra igrati protiv Portugala, a na kraju (9.septembra) rival će biti Mađarska. R.P.

Lijevi

Hrabrom igrom trijumfa nad Češkom, dolazak u Preston donio mi je slatke

PODGORICA - Sa spiska crnogorske fudbalske reprezentacije zbog povrede juče je otpao i Risto Radunović, čime je otklonjena dilema ko će biti startni lijevi bek u duelu sa Češkom u petak pod Goricom (20.45 h), ključnom za ostanak u trci za plasman na Svjetsko prvenstvo. Mjesto pored aut linije zauzeće Andrija Vukčević, koji je prije tri mjeseca odigrao posljednjih pola sata u porazu u Plzenju od istog rivala (2:0). Loše izdanje na ,,Dusan areni“ dovelo je ,,sokole“ nakon tri kola u situaciju da im samo trijumf nad Česima u uzvratnom duelu daje šanse za drugo mjesto i baraž, ako je već izvjesno da je prva pozicija u grupi L ,,rezervisana“ za Hrvatsku, kojoj će naša selekcija gostovati tri dana kasnije na ,,Maksimiru“. - Znamo da nas samo pobjeda

protiv Češke ostavlja u igri i fokusirani smo samo na tu utakmicu, najbitniju u ovom ciklusu. Nadam se da ćemo pred našom publikom uspjeti da uzmemo tri boda – rekao je Andrija Vukčević. Da bi se to dogodilo, Crna Gora će morati da odigra mnogo bolje u Plzenju, gdje je nadigrana i poražena čak šesti put u isto toliko međusobnih susreta.

- Gledali smo ponovo meč u Plzenju, vidjeli smo gdje smo griješili, ali i uvidjeli njihove slabe tačke, koje ćemo pokušati da iskoristimo u Podgorici. Vjerujem da ćemo pružiti dobru partiju i hrabru igru i tako doći do pobjede – istakao je Vukčević.

KAKO FIZIČKI PARIRATI ČESIMA

,,Sokoli“ su, tvrdi iskusni bek, svjesni što moraju da poprave.

- Kao i u prethodnim utakmicama sa Česima, i u junu su bili dominantni u fizičkom aspektu i moraćemo da obratimo pažnju na to. Ipak, kao što sam već rekao, vidjeli smo i gdje su slabiji i moraćemo da koristimo šanse – istakao je 28-godišnji Podgoričanin. Izabranici Roberta Prosinečkog nijesu ostavili dobar utisak ni u martovskim duelima, kada su u Nikšiću savladali Gibraltar (3:1) i Farska Ostrva (1:0). Porazom od Češke euforija je skoro potpuno splasnula, ali jedan od dvojice Vukčevića među ,,sokolima“ vjeruje da će reprezentacija imati veliku podršku publike u prvom meču ,,A“ selekcije u Podgorici od juna 2024. - Očekujem pun stadion jer smo u prethodnim ciklusima imali sjajnih partija pod Goricom i nadam se da će se to na-

Crnogorac na ,,A“ listi Juventusa za elitno takmičenje

Adžić prijavljen za Ligu šampiona

PODGORICA - Vasilije

Adžić je prošle sezone debitovao u Ligi šampiona, a mogućnost da osjeti čari elitnog takmičenja imaće i

ove takmičarske godine.

Crnogorski fudbaler je među igračima koje je ,,stara dama“ prijavila za nastup u LŠ, gdje će italijanski velikan prvi meč

odigrati 16. septembra protiv Borusije iz Dortmunda. Talentovani Nikšićanin ostao je ovog ljeta u Juventusu iako je postojala opcija odlaska na pozajmicu. Trener Igor Tudor navodno vjeruje u njega, iako se to ne može zaključiti po uvodnim mečevima u sezoni jer Adžić nije odigrao ni minut u duelima sa Parmom i Đenovom. Ne. K.

igrom do Češkom, Preston slatke muke

ŠULC: Čeka nas pakao u Podgorici

staviti protiv Češke – istakao je Andrija.

ENGLESKA NOVI

IZAZOV U ZANIMLJIVOJ

KARIJERI

Vukčević je na okupljanje nacionalnog tima došao poslije transfera u Preston Nort End. Dolazak u engleski Čempionšip, najjaču drugu ligu na svijetu, novo je izazovno poglavlje u zanimljivoj karijeri momka koji je ponikao u Budućnosti.

Neobični su medijski nastupi fudbalera Češke pred gostovanje Crnoj Gori. Novinari ih uglavnom pitaju o klupskom statusu, neke od njih o transferima koje su napravili tokom ljeta, tek se sporadično pominju (ili makar tako prenose) očekivanja od utakmice pod Goricom.

Bio je član Sevilje B, igrao na pozajmici u San Fernandu, pa otišao u subotički Spartak, iz kojeg se vratio na Zapad, u belgijski Vasland Beveren. S uspjehom je nosio dres Rijeke, a onda se otisnuo u daleki Meksiko, gdje je nosio dres Huaresa. Karijera ga je ponovo odvela u Španiju, na pozajmi-

O susretu s našom selekcijom kratko je govorio Pavel Šulc, ofanzivni vezni igrač francuskog Liona. - Mnogo se radujem utakmici, srećan sam zbog svakog poziva jer mi reprezentacija najviše znači. Nakon prvog meča sa Crnom Gorom znamo da nas očekuje još jedna vrlo

cu u drugoligaša Kartahenu, a ovog ljeta je pristao da ode na probu u Preston – zaslužio je ugovor i sada je član kultnog kluba sa ,,Dipdejla“.

- Srećan sam zbog novog izazova u karijeri. Prošao sam period adaptacije na ligu i način treninga. Nije bilo lako, ali to su slatke muke – kazao je An-

Novi napadač Liverpula Aleksander Isak oprostio se od bivšeg kluba

Vječno zahvalan Njukaslu

PODGORICA - Najveća transfer saga prelaznog roka u Engleskoj završena je u ,,minut do 12“ – Aleksander Isak postao je prije dva dana novi napadač Liverpula nakon što je bio uporan da ne želi da ostane u Njukaslu. Ipak, Šveđanin je po dolasku

na ,,Enfild“ izrazio zahvalnost dosadašnjem klubu. - Želim da izrazim zahvalnost saigračima, stručnom štabu i, iznad svega, gradu Njukaslu i nevjerovatnim navijačima za tri nezaboravne godine koje smo proveli zajedno. Zajedno smo pisali istoriju i vratili klub tamo gdje pripada. Bila mi je

čast da budem dio ovog puta, od plasmana u Ligu šampiona do osvajanja prvog trofeja poslije više od 70 godina. Vječno zahvalan. Njukasle, hvala tinapisao je Isak. Liverpul je Šveđanina platio 150 miliona sa bonusima i oborio rekord engleskog fudbala. Ne. K.

Italijanski golman i tim sa Etihada dogovorili saradnju do 2030.

PODGORICA - Poslije dosta pregovora Đanluiđi Donaruma je postao novi golman Mančester sitija. Italijanski čuvar mreže je za ekipu sa Etihada dogovorio saradnju do 2030. godine, a na ime obeštećenja PSŽ je zaradio 26.000.000 eura.

Tako je Siti popunio rupu odlaskom Brazilca Edersona u redove Fenerbahčea, a dok Donaruma nije stigao u Mančester, na mjestu prvog

golmana je bio Džejms Traford, koji se i nije baš proslavio. Italijan je u PSŽ osvojio sve što

je mogao da osvoji, uključujući i dugo čekani trofej Lige šampiona, poslije pobjede nad In-

teška utakmica. Igraćemo u gostima, u paklenoj atmosferi. Ali moramo se nositi s tim. Imamo i dalje za što da se borimo u ovim kvalifikacijama – dodao je Šulc, čija je reprezentacija tri dana nakon trijumfa nad Crnom Gorom deklasirana u Osijeku od Hrvatske sa 5:1.

drija, kojem je u Prestonu saigrač Milutin Osmajić

- Od početka je bio uz mene za sve što mi je trebalo. Na pripremama u Španiji odigrao sam nekoliko utakmica i dobio ugovor, potom upisao i nekoliko nastupa na početku sezone, a nadam se da će mi u narednom periodu biti još veća

Poziv i za Đeljaja

Selektor Robert Prosinečki uvrstio je i RobertaĐeljaja na spisak za mečeve sa Češkom i Hrvatskom. Defanzivac Dečića dobio je poziv nakon što je za predstojeće utakmice otpao RistoRadunović Dvadeset dvogodišnji Đeljaj je među ,,sokolima“ bio i u novembru prošle godine, za utakmicu Lige nacija sa Turskom, ali nije upisao nastup. Prosinečki je prethodno naknadno pozvao i golmana Miloša Dragojevića i desnog beka Milana Roganovića, nakon što su zbog povreda otpali i Igor Nikić, Adam Marušić Milutin Osmajić i Andrija Radulović

minutaža – kazao je Vukčević. Trener Pol Hekingbotom koristi ga na više pozicija – bio je čak i štoper. - Igramo u sistemu 3-5-2. Dok sam bio u Rijeci kod trenera Italijana Sersea Kozmija, igrao sam lijevog od tri štopera, tako da mi to nije strano i mogu da odgovorim za-

Bajern u smiraj prelaznog roka aktivirao još jednu bombu

Džekson pojačao

Bavarce

terom od 5:0 u finalu, koje se odigralo na stadionu Alijanc arena u Minhenu. Tim iz prijestonice Francuske je nejasno, naprasno stavio Donarumu u drugi plan dovođenjem Luke Ševalije, koji je postao prvi čuvar mreže prvaka Evrope. Donaruma je karijeru počeo u Milanu, odakle je otišao u Francuski, a sada će je nastaviti u Mančesteru, gdje se očekuje da nastavi tamo gdje je Ederson stao. R. A.

PODGORICA - Bajern je kompletirao prelazni rok dolaskom Nikolasa Džeksona. Istina, radi se samo o pozajmici Kolumbijca iz redova Čelzija, koji je stigao u Minhen, gdje će provesti narednih godinu dana. Bavarci su imali nekoliko opcija za posljednji dan prelaznog roka. Prvo su željeli Kolo Muanija, potom osluškivali situaciju kod Ademole Lukmana, da bi onda se bukvalno dogovorili sa Enkukuom, i na kraju sklopili dogovor sa Džeksonom. Prvak Njemačke je poznat po tome, što ne voli da izdvaja mnogo novca za transfere, ali sada su i za pozajmicu Džeksona, Čelziju iskeširali 16.500.000 eura.

datku. Izgledalo je to dobro u prvom meču u Liga kupu, potom sam i u posljednjoj utakmici istog takmičenja zadnjih 15 minuta igrao na toj poziciji. Ali svakako se najbolje snalazim kao ,,ful bek“ u toj formaciji, to mi je prirodna pozicija – zaključio je Andrija Vukčević. N. KOSTIĆ

Prema dogovoru koji je sklopljen između dvije ekipe, i kada Kolumbijac odigra određeni broj utakmica, Bajern će biti u obavezi da ,,plavcima“ uplati na račun 65.000.000 eura. Tako je Bajern kompletirao ovaj prelazni rok, gdje je mnogo radio. Kao najzvučnije pojačanje jeste Luis Dijaz koji je stigao iz Liverpula. R. A.

Rukometašice OTP Group Budućnost u neđelju dočekuju Debrecin na startu Lige šampiona

Bilo bi lijepo da pobjedom otvorimo sezonu

PODGORICA - Naš najtrofejniji klub - OTP Group Budućnost u neđelju će kod kuće dočekati Debrecin na premijeri Lige šampiona. Iz pet kontrolnih utakmica (pobjeda i poraz od Lokomotive, ubjedljivo osvojen turnir u Skoplju - bolje od Bora, Metalurga i Đorđe Petrova) ,,plave“ su vjerovatno uspjele da se spreme za sezonu u kojoj bi bilo idealno da se prođe grupna faza i proljeće dočeka u eliti.

Mogu li naše rukometašice napokon ove sezone da prezime u Evropi? Možda neće pokazati premijerni okršaj sa najboljom četvrtom mađarskom ekipom, ali idealan start značio bi za samopouzdanje i bio bi dobar zalet za gostujući duel u Norveškoj protiv Storhamara. Možda su upravo dva prva meča dobra prilika da se osvoje bodove kao odskočna daska za obaveze koje ih čekaju u grupi gdje su još Đer, Mec, Esbjerg, Borusija Dortmund i rumunska Bistrica.

- Odradile smo jako dobro pripreme i odigrale pet utakmica koje su nam značile zbog uigra-

,,Plave“ su 17. februara odigrale posljednju utakmicu u Ligi šampiona, a pred ljetnju pauzu tri zvanične u domaćim okvirima

vanja i lijepog osjećaja. Imamo dosta dobrih stvari koje treba da zadržimo, a naravno da uvijek postoje stvari koje treba da popravimo i svaki dan radimo na tome, kako individualno tako i timski. Najbitnije je da smo sve zdrave - kazala je ljevoruka Tanja Ivanović Podgorička ekipa je mijenjala sastav, stigle su iz Krima Itana Grbić i pivotkinja Ava N’ Diaj, te lijevo krilo iz Bistrice - Dagmara Nocunj. Na golmanskoj poziciji je standardna Armel Atingre, te mlađe Andrea Škerović i Marija Marsenić Podgoričkoj ekipi pridružila se juniorka Elena Mitrović, a među mlađim je još jedna đevojka koja je nastupala na juniorskom EP - pivotkinja Anđela Guberinić Od đevojaka sa više iskustva u Ligi šampiona, ali i reprezen-

Prilika za pohod na nove medalje

PODGORICA - Članovi podgoričkog Atletskog kluba osoba sa invaliditetom Vihor učestvovaće na 33. Sportskim igrama paraplegičara i kvadriplegičara u Vrnjačkoj Banji. Crnogorsku atletiku predstavljaće atletičari u bacačkim disciplinama Radmilo Baranin, Nedžad Pepić, Vladan Nikolić i Nikola

Mišurović. Oni će se takmičiti u bacanju kugle, diska i koplja. Najavljeno je učešće više od 150 atletičara iz regiona. Organizator manifestacije je Savez paraplegičara i kvadriplegičara Srbije. Prošle godine Vihor je nastup završio sa sedam medalja – po tri zlatne i bronzane i jednom srebrnom. R. P.

Po završetku 4. kola uslijediće pauza u Ligi šampiona do 24. oktobra zbog EHF sedmice, kada će se okupiti i naš nacionalni tim koji vodi selektorka Suzana Lazović

Pojačanje Budućnosti iz Krima Ava N’ Diaj pod znakom pitanja je za premijerni meč. Pivotkinja je zbog lakše povrede oka preskočila turnir u Skoplju

tativnog tu su pivotkinja Ivana Godeč, desno krilo Nina Bulatović, desni bekovi Ivanović i Jelena Vukčević, na lijevom beku Jelena Radivojević, a na srednjem Grbić, Nikolina Marković i supertalentovana Nina Ramusović koja se uspješno oporavlja od povrede. Tu su još bek šuter Mari Plamenova Tomova, te krila Dunja Radević i Nađa Kadović - Ekipa je motivisana. Radimo dobro i svaka djevojka daje maksimum što je najbitnije. Nove djevojke su se lako uklopile, a uz Itanu ćemo imati i stabilniji i bolji napad - naglasila je Ivanović. Želje su jedno, mogućnosti drugo, kako će Bojana Popović sa saradnicima posložiti stvari tek će javnost da vidi, ali

nema dileme da bi rani oproštaj od Lige šampiona bio još jedan, novi – bolni udarac za dvostrukog šampiona Evrope. - Uvijek volim da kažem da idemo utakmicu po utakmicu. Cilj je da na svakoj utakmici damo maksimum i odigramo najbolje što možemo. Ako mogu tako da kažem - grupa nam je ove sezone možda malo bolja i vjerujem da možemo više nego prošle godine. Možda ,,plave“ u pripremnom periodu nijesu imale po snazi adekvatne rivale, ali sve je bolje od utakmica između sebe. Mada je pitanje koliko su, osim mečevi sa Lokomotivom, donekle sa Đorđe Petrovim, bili od koristi dueli sa Metalurgom i Borom. Činjenica je da nijedna od ovih ekipa nema ni

Robinjo ne može iz zatvora još dugo

PODGORICA - Robinjo, bivši brazilski fudbaler, je pokušao da izdejstvuje oslobađanje iz zatvora nakon samo godinu dana od izručenja iz Italije, gdje je trebalo da odsluži kaznu za silovanje.

Vrhovni sud pravde Brazila odbio je novi zahtjev njegovih advokata, tako da će bivši napadač morati da odsluži i ostatak osmogodišnje kazne.

Vrhovni sud je većinom glasova odbio novi zahtjev za puštanje iz zatvora koji su podnijeli Robinjovi pravni zastupnici. Bivši napadač Brazila, Real Madrida i Milana ostaće, dakle, iza rešetaka do isteka devetogodišnje zatvorske kazne koju mu je izrekao italijanski pravosudni sistem zbog grupnog silovanja. Robinjo je zločin počinio 2013.

približan kvalitet Debrecina. Koji, vjerovatno, u Podgoricu dolazi sa željom da startuje pobjedom. Sva sreća, pa se i naše šampionke pitaju.

- Debrecin je dobra i kvalitetna ekipa. Znamo ih, znamo šta nas očekuje i tako se i spremamo. Igraju dosta brz rukomet. Dugo su na okupu, uz male promjene, tako da su dobro uigrane.

Sastav Budućnosti je takav da ne može da prijeti, ali ima mladost i iskustvo, uz pojačanja, što bi moglo da ih pogura do mjesta koje vodi dalje. Ima Bu-

dućnost još aduta. - To su timska igra i zajedništvo - jasna je Ivanović. Upravo se od iskusnijih i provjerenih igračica Budućnosti očekuje da guraju ekipu. Ivanović je jedna od njih. - Jedva čekam početak Lige šampiona. Dugo nijesam igrala zvanične utakmice i jako se radujem početku. Još je ljepši osjećaj jer prvu igramo kod kuće, pred našom publikom, koja će, nadam se, doći u što većem broju da nas podržikazala je prvotimka podgoričke ekipe. A. MARKOVIĆ

Vrhovni sud pravde Brazila odbio novi zahtjev advokata fudbalera, tako da će bivši napadač morati da odsluži i ostatak osmogodišnje kazne

godine u jednom noćnom klubu u milanskoj četvrti Bikoka. Sud u glavnom gradu Lombardije osudio ga je 2017. godine, a presuda je postala pravosnažna 2022. Ovaj 41-godišnji Brazilac je, zajedno sa prijateljima, navodno zaveo 23-godišnju djevojku, nudeći joj piće sve dok više nije mogla da pruži otpor. Na kraju, osuđena grupa ju je odvela u garderobu i naizmjenično silovala. Advokati bivšeg fudbalera osporili su zakonitost pritvora, tvrdeći da se ,,član 100 Zakona o imigraciji“ iz 2017. godine, koji reguliše izvršenje kazni izrečenih u inostranstvu na teritoriji Brazila, ne može primjenjivati retroaktivno, kao u Robinjovom slučaju. Ipak, Vrhovni sud je potvrdio odluku Višeg suda pravde (sa nadležnostima sličnim Vrhovnom kasacionom sudu prim. aut), koji je priznao validnost presude italijanskog pravosuđa i naložio momentalno izvršenje kazne zatvora u Brazilu, kako su to zatražile vlasti iz Rima. Pravosnažno osuđen 2022. godine u Italiji, Robinjo se od marta 2024. nalazi u zatvoru ,,Tremembe“, u brazilskoj državi Sao Paulo. Ovaj zatvor se smatra uzornim i poznat je po tome što u njemu borave mnogi poznati osuđenici, među kojima je i nekadašnji fudbaler koji je svojevremeno bio u vrhu po kvalitetu na ,,starom kontinentu“. R.A.

Edi Rama, koji je u maju osvojio četvrti mandat, obećao je građanima da će zemlju uvesti u Evropsku uniju do 2030. godine. U julu je najavio još jedan veliki plan za isti vremenski okvir: „Imamo ambiciju da do kraja ove decenije Albanija postane bezgotovinsko društvo, što znači da bi sve interakcije i finansijske transakcije trebalo da budu potpuno digitalne“, rekao je na sastanku sa predstavnicima startapova i sektora tehnologije i inovacija pod nazivom „Albanija 2030 – vizija ka evropskoj integraciji“.

„Potrebno je više obuka i usavršavanja“, dodao je, naglasivši da alati za Albaniju bez gotovine već postoje. „Verujem da, ako uspemo da jasno definišemo plan puta, ovaj cilj je potpuno dostižan i oslobodiće zemlju tereta zastarelih praksi i neefikasnosti koje otežavaju svakodnevni život“, rekao je Rama.

Sve to zvuči jednostavno. Ali da li je zaista tako?

„Više Volim keš“

U svakodnevnom životu, 62-godišnja Mimoza A. iz Tirane kaže da koristi karticu samo da podigne platu sa bankomata blizu svog stana. „Nije uobičajeno da ljudi iz moje generacije koriste karticu za plaćanje u prodavnici ili kod frizera. Više volim keš i uvek ću ga koristiti“, rekla je za DW. Mimoza nije usamljena u tom stavu – većina ljudi u zemlji razmišlja slično.

Da li je bezgotoV insko

D rušt Vo samo san?

Kada se Albanija oslobodila komunističke diktature pre 35 godina, nije imala moderan bankarski i finansijski sistem. Napredak je bio spor i nakon prelaska na demokratiju – bankomati su

Može li Albanija zaista bez keša?

Premijer Edi Rama nedavno je najavio ambiciozan plan: želi da Albanija prije kraja ove decenije postane prva zemlja na svijetu bez gotovine

uv edeni tek 2004. godine. Arben Maljaj, bivši ministar finansija i ekonomije (1997–2005), a sada finansijski ek-

spert i predavač, smatra da je populizam glavni pokretač Ramine ambicije. On navodi više ključnih prepreka za os-

tvarenje bezgotovinskog društva u narednih pet godina: „Visoka stopa sive ekonomije, naročito u poljoprivredi ko-

„mala i sreDnja preDuzeća će najViše ispaštati“

Hazis I, menadžer u turizmu sa 40 godina iskustva, vodi jedan od najpopularnijih hotela u Tirani. Strani turisti uglavnom plaćaju karticama, dok domaći gosti i dalje preferiraju keš. To povećava troškove hotela, jer banke naplaćuju provizije za svako plaćanje karticom.

ja čini veliki deo bruto domaćeg proizvoda (BDP), mnogo je veća nego u ostatku regiona. Veliki procenat stanovništva živi u ruralnim oblastima. Takođe, najveći deo prihoda od dijaspore – milijarde evra godišnje – dolazi van zvaničnih kanala. A glavni trgovinski partneri Albanije – Turska, Grčka i Italija – takođe imaju visoku stopu sive ekonomije“, rekao je Maljaj za DW. Upozorava da bi svako smanjenje upotrebe gotovine zahtevalo ogromna ulaganja u sajber bezbednost.

„o pasna“ ambicija

Stručnjaci za sajber bezbednost, poput Besmira Semanaja, smatraju da je Ramina ideja ne samo nerealna, već i „opasna“. On podseća na velike sajber napade na državne institucije 2024. godine, uključujući sistem e-Albania, sajt parlamenta i Zavoda za statistiku. Semanaj kaže da ti napadi pokazuju koliko je Albanija izložena i da nema potrebnu infrastrukturu za zaštitu kritične infrastrukture.

„Čak i najrazvijenije zemlje Evrope, poput Švedske i Norveške, razmatraju potrebu da zadrže minimum gotovine u opticaju – upravo zbog bezbednosti i spremnosti u vanrednim situacijama“, rekao je on.

„Dok najdigitalizovanije nacije zadržavaju ‘rezervne opcije’, Albanija planira da postane 100 odsto digitalna za manje od deset godina, bez osnovne sajber zaštite. Ekonomija koja zavisi isključivo od digitalnih sistema, a nema alternativu, ostaje nezaštićena i ranjiva – virus ili nestanak struje bi je potpuno paralizovali“, upozorava Semanaj.

Haziz I. nije baš optimističan u pogledu premijerovog plana. „Ja sam protiv bezgotovinskog društva. Možemo da se nosimo s turistima koji žele da plate kafu od 1,50 evra karticom. Ali šta da radim sa malim proizvođačima od kojih kupujemo povrće ili sir sa farme za naš restoran“, pita se Hazis. „Tokom letnje sezone redovno kupujem lubenice od seljaka koji ih prodaje tu na ćošku. On nikada nije koristio digitalna plaćanja i siguran sam da nikada neće. Ovaj plan će uništiti male preduzetnike. Čak ćemo i mi da kuburimo s tim“, rekao je za DW. neDostatak konkretnih ciljeVa Za Arbena Maljaja, cilj da Albanija postane bezgotovinska do 2030. nije jasno definisan, pa samim tim ni merljiv. Vlada bi, prema njegovom mišljenju, mogla da postavi konkretne ciljeve tek nakon podrobne analize sistema plaćanja od strane institucija, stručnjaka i akademske zajednice. „Trenutno ne postoji nijedna ekonomija sa ‘nula keša’. U zemljama sa niskim nivoom finansijske edukovanosti, slabom digitalnom pismenošću, lošim upravljanjem i slabim javnim uslugama – poput obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite – i visokom stopom korupcije, nemoguće je ostvariti održiv uspeh u kratkom roku“, kaže Maljaj. Centralna banka Albanije, međutim, beleži porast elektronskih plaćanja u poslednjih deset godina.

„Građani su imali koristi od nižih troškova, proizvoda prilagođenih njihovim potrebama i boljeg pristupa platnim uslugama, što se odrazilo na dvocifreni rast elektronskih plaćanja – sa dva po glavi stanovnika 2015. na 21 godišnje“, rekao je guverner Gent Sejko.

na Dugom štapu Za Semanaja, to je i dalje daleko ispod standarda EU, gde zemlje članice imaju više od 300 digitalnih transakcija po glavi stanovnika godišnje.

„E-trgovina je ograničena (u Albaniji). Platforme poput Stripe-a ne posluju u Albaniji, a lokalne banke nude skupe i komplikovane sisteme. PayPal postoji za fizička lica, ali ne i za firme. To ograničava i blokira pristup globalnoj digitalnoj trgovini“, kaže on.

Dakle, iako premijer Edi Rama želi da Albanija što pre sustigne uđe u EU, izgleda da će joj za prelazak na bezgotovinsko društvo trebati više od jedne decenije i ozbiljna transformacija finansijske kulture. •

Srijeda, 3. septembar 2025.

RANA JUŽNOSLOVENSKA ISTORIJA – OTKRIĆA, ZAGONETKE, MITOVI, PREVARE

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

RAZOBLIČAVANJE

MITA O KNEZU

VIŠESLAVU

U „Slobodnoj Dalmaciji” je 4. jula 2016. godine objavljen razgovor Ivice Neveščanina sa poznatim hrvatskim naučnikom Nikolom Jakšićem. Taj intervju je u Hrvatskoj uzburkao duhove. Osobito one nacionalromantičarske. Jer, Jakšić je javno saopštio ono na šta je u Hrvatskoj rijetko ko spreman. Taj ugledni arheolog, istoričar i istoričar umjetnosti je u paramparčad razbio mit o tome da je knez Višeslav bio hrvatski knez. Kod nas je taj događaj prošao skoro nezapaženo. Ko je uopšte bio knez Višeslav? Riječ je o istorijskoj ličnosti, čije je ime upisano na jednoj prekrasnoj kamenoj krstionici. Oko kneza Višeslava se već decenijama preotimaju hrvatski i srpski arheolozi i istoričari, među kojima je malo onih koji su spremni da o tome progovore na način Nikole Jakšića. Ovo, ne znači da imamo namjeru da Višeslava proglasimo srpskim knezom, jer to nije ni bio. Srbi za to imaju argumenata koliko i Hrvati. Ali ako

Kada zbog ideologije ime

Vojislav postane Višeslav

Ukoliko se na pretraživaču ukuca ime kneza Višeslava, nailazi se na hrvatsku odrednicu u kojoj se tvrdi da je „bio knez primorskih Hrvata na području

Primorske Hrvatske oko godine 800.” Iza toga se nailazi na srpsku odrednicu sa potpuno drugačijom pričom. Tvrdi da je taj isti knez najvjerovatnije vladao

Srbima od oko 780. do oko 814. godine i da je prvi poznati srpski vladar na Balkanu čije ime je „pouzdano“ zabilježeno u istorijskim izvorima

Višeslavova krstionica je naziv za kamenu krstionicu na kojoj se pominje knez Višeslav (Vuissasclavus). Riječ je o jednom od najznačajnijih spomenika ranosrednjovjekovne kulture na jadranskim prostorima. Krstionica je isklesana iz bloka mramora i ima šestostranični oblik. Visoka je 90 cm i ima prečnik otvora 120 cm. Na sredini prednje stranice stoji procesioni krst, u koji je smješten troplet za zavojnicom. Na vrhu se nalazi latinski natpis

nemaju argumenata, i jedni i drugi imaju neiscrpne kapacitete za stvaranje konstrukcija i maštarija. Ukoliko na pretraživaču ukucate ime kneza Višeslava, naići ćete na hrvatsku odrednicu u kojoj se tvrdi da je „bio knez primorskih Hrvata na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću”. Odmah iza hrvatske odrednice nailazi se na srpsku, sa potpuno drugačijom konstrukcijom. U njoj se tvrdi da je knez Višeslav „najverovatnije vladao Srbima od oko 780 do oko 814. godine i da je prvi poznati srpski vladar na Balkanu čije ime je pouzdano zabeleženo u istorijskim izvorima”. Međutim, Srbi, poput Hrvata, imaju nerazrješivi problem. Jer, Višeslavovo ime nije „pouzdano zabeleženo u istorijskim izvorima”. Riječ je, zapravo, o tome da se tobožnja Višeslavova srpska pripadnost izvodi iz spisa Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio, u kome se uopšte ne govori o Višeslavu već o Vojislavu. Ali, kada vas srce ponese, onda Višeslav lako postane Vojislav. Evo kako izgleda srpsko objašnjenje:

„Pripadao je vladarskoj porodici (Vlastimirovići) ili L užičko-balkanskoj dinastiji koja je S rbe dovela na Balkan oko 631. Njegovo ime je zabeleženo u spisu De Administrando Imperio vizantijskog cara Konstantina VII

Porfirogenita u greciziranom obliku (grč. Βοισέσθλαβος), a većina istoričara ovo prevodi kao Višeslav, ali ima i onih koji misle da ga treba prevesti kao Vojislav”.

Dakle, „većina istoričara” je udruženim naporima ime

Vojislav prevela u Višeslav! Hrvati ovo komentarišu na sljedeći način: „U srpskoj istoriografiji ova se krstionica nekada dovodila u vezu sa „srpskim knezom Višeslavom” kojega spominje samo Konstantin VII Porfirogenit u svome spisu De administrando imperio. Međutim, od kada je utvrđeno da se radilo o pogrešnom prevodu, te da je pravo ime vladara glasilo Vojislav, ta mogućnost je u potpunosti isključena”.

Dakle, Hrvati su se pobrinuli da u potpunosti raskrinkaju srpsku maštariju oko „Višeslava“.

Nevolja je u tome što je i kod samih Hrvata, po pitanju Višeslava, situacija bila jednako nenaučna. I tamo je svojevremeno srce ponijelo jednog „naučnika”, koji je u prevelikoj želji da hrvatizuje kneza Višeslava, izmislio i neophodno „arheološko svjedočanstvo ”. To prisvajanje Višeslava je izvođeno polagano, posebnom „metodologijom“. Isprva se „oprezno“ nagađalo da se moglo raditi o hrvatskom knezu kome je sjedište bilo u Ninu. Luka Jelić je potom otišao u Nin i tamo tobože pronašao arheološki dokaz o mjestu na kojem je nekada stajala Višeslavova krstionica. Na

račun tog „otkrića“ se nekoliko decenija uzimalo zdravo za gotovo da je Višeslav bio hrvatski knez. I to je funkcionisalo sve dok tu rabotu, prije pedesetak godina, nije raskrinkao ugledni Mate Suić, hrvatski naučni velikan. Ali, uprkos tome što je priča o Ninu i Višeslavu pala u vodu, na scenu su stupile zaobilazne strategije, pa je na koncu putem analogija (inače, najnepouzdanije metodologije) kobajagi „pouzdano utvrđeno“ da je Višeslav ipak stolovao u Ninu. Od svega toga nema ništa.

KRST SA TROPLETOM

Da se vratimo Višeslavovoj krstionici. Pod tim se nazivom misli na prekrasni ranosrednjovjekovni artefakt, odnosno, kamenu krstionicu sa uklesanim tekstom, u kome se pominje knez Višeslav (Vuissasclavus) Riječ je o jednom od najznačajnijih spomenika ranosrednjovjekovne kulture na jadranskim prostorima. Krstionica je isklesana iz bloka mramora i ima šestostranični oblik. Visoka je 90 centimetara i ima prečnik otvora 120 cm. Na ivicama stranica reljefno je isklesan po jedan tordirani stubić sa stilizovanim kapitelom, dok je na sredini prednje stranice prikazan procesioni krst, u kojem je smješten znameniti predromanički troplet za zavojnicom. Na vrhu se nalazi latinski natpis: + HEC FONS NE(M)PE SVMIT INFIRMOS VT RED -

DAT ILLVMINATOS. HIC EXPIANT SCELERA SVA QV(O)D [DE PRIMO] SVMPSERVNT PARENTE, VT EFFICIANTVR XP(ISTI)COLE SALVBRITER CONFITENDO TRINV(M) P(ER)HENNE(M). HOC IOH(ANNES) PR(ES)B(YTER) SVB TEMPORE VVISSASCLAVO DVCI OPVS BENE CO(M)PSIT DEVOTE, IN HONORE VIDELICET S(AN)C(T)I IOH(ANN) IS BAPTISTE, VT INTERCEDAT P(RO) EO CLIENTVLOQVE SVO. Ovo u prijevodu glasi: „Ovaj izvor, naime, prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu hrišćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini sveštenik Ivan, u vrijeme kneza Višeslava (VUISSASCLAVO DUCI), i to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.“ Višeslav je ovdje jasno nazvan „knezom“ (lat. dux)

KRSTIONICA U ZAMJENU ZA DVIJE

SLIKE

Do danas nije poznato na kojem se mjestu izvorno na Jadranskoj obali nalazila Višeslavova krstionica. Ovaj artefakt je otkriven u Veneciji u kapucinskom samostanu San Salvatore na ostrvcu Guidecca, a 1853. je prenesena u Muzej Correr. Italija je krstionicu 1942. godine ustupila Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u zamjenu za dvije slike italijanskog majstora iz Štrosmajerove galerije. Krstionica je tada bila smještena u sjedište HAZU u Zagrebu. Poslije Drugog svjetskog rata prenesena je u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, đe se i danas nalazi. Njena replika nalazi se u Muzeju ninskih starina, a sadreni odliv u Gliptoteci u Zagrebu.

Ivan Kukuljević Sakcinski je smatrao da se na krstionici pominje zahumski knez Višeslav. Zadarski istoričar Giuseppe Ferrari-Cupilli prvi je iznio pretpostavku da se ta krstionica prvobitno nalazila u Ninu. Franjo Rački je potom osporio povezanost krstionice sa Zahumljem i iznio pretpostavku o hrvatskom knezu Višeslavu. To su ubrzo prihvatili i drugi hrvatski istoričari. Na koncu je Luka Jelić na sve to nadovezao tobožnje arheološko svjedočanstvo o mjestu na kojem se nalazila krstionica u Ninu, što je kasnije raskrinkano. (Nastavlja se)

Poslovni broj: Iv.br.486/2025 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD - Nikšić, FC Snabdijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika Nikolić Ivana, ul. Trebješka br.1/20, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 93,77 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge električne ernergije za period od 31.01.2023. godine do 30.09.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Nikolić Ivanu iz Nikšića, ul. Trebješka br.1/20, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.486/2025 od 20.06.2025. godine sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 93,77 eura sa pripadajućom kamatom troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.486/2025 od 02.09.2025. godine. Izvršni dužnik Nikolić Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.486/2025 od 20.06.2025. godine sa predlogom prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.486/2025 od 02.09.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik Nikolić Ivan iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 02.09.2025.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv 98/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MTEL» DOO PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 143, Podgorica, PIB: 02655284, protiv izvršnog dužnika Janičić Milena , Bar, Požarevačka – Bjeliši bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 241,60 eura, dana 01.09.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Janičić Milena iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 98/25 od 29.01.2025. godine godine rješenje o troškovima od 01.09.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv 3120/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika DOO «AVISTA REALTY GROUP» , BJELIŠI BB., EMERALD RESIDENCE ST.55, Bar, PIB: 02699532, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 292,07 eura, dana 02.09.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DOO «AVISTA REALTY GROUP» Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3120/25 od 01.08.2025. godine rješenje o troškovima od 02.09.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovna oznaka I.br.2397/2018

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković Podgorica, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca NLB Crna Gora d.o.o. Podgorica, Džordža Vašingtona br.102, Pib: 02939088 ( raniji naziv NLB Banka AD Podgorica ), protiv izvršnog dužnika Zdravko Aković, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.09.2025. godine, donio je R J E Š E NJ E

Izvršnom dužniku Zdravku Akoviću, postavlja se privremeni zastupnik Dejan Klikovac, advokat iz Podgorice, obzirom da je isti nepoznatog boravišta i da nema punomoćnika.

Privremeni zastupnik u ovom postupku, ima sva prava i obaveze koje će vršiti sve dok se izvršni dužnik ili njegov punomoćnik ne pojave pred ovim javnim izvršiteljem.

Ovaj javni izvršitelj će u roku od 8 dana objaviti oglas u „ Službenom Listu Crne Gore „ kao i u dnevnoj novini «Pobjeda».

O b r a z l o ž e nj e

Dana 20.06.2018.godine, izvršni povjerilac je ovom javnom izvršitelju podnio predlog za izvršenja, radi naplate glavnog potraživanja u iznosu od 80.154,20 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 13.06.2012. godine, do konačne naplate, u kojem je naveo da je adresa prebivališta izvršnog dužnika u Podgorici, ul. 27. Marta bb. Javni izvršitelj je pokušao dostavu pismena izvršnom dužniku na adresi iz predloga za izvršenje na adresi pribavljenoj po službenoj dužnosti, koja dostava je ostala bezuspješna uz konstataciju dostavljača : „ Ostavljeno obavještenje...“ sa kojeg razloga se isti, radi pribavljanja podatka o adresi prebivališta ( boravišta ) izvršnog dužnika, obratio Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, od kojeg je dobio podatak – otpust iz državljanstva. Kako je u toku postupka utvrđeno da je izvršni dužnik nepoznatog prebivališta da isti nema punomoćnika, to je saglasno odredbi čl. 82 st. 3 tač. 1 ZPP-a, postavljen privremeni zastupnik Dejan Klikovac, advokat iz Podgorice, koji će u ovom postupku imati sva prava obaveze, koje će vršiti sve dok se izvršni dužnik ili njegov punomoćnik ne pojave pred postupajućim javnim izvršiteljem. Na osnovu izloženog a u smislu čl. 82, 84, 85 i 86 ZPP-a, u vezi čl. 14 Zio i u vezi sa pravnim stavu Vrhovnog suda Crne Gore Su. I.br.453/20 od 19.11.2020. godine, odlučeno je kao u izreci rešenja.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Tražimo odgovornu, urednu i vrijednu osobu za održavanje domaćinstva, u Podgorici. Nudimo prijatnu atmosferu, poštenu zaradu i razumijevanje.

Poželjne preporuke, ali nisu uslov. Zvati od 9h do 13h na tel. 069 992 999

Srijeda, 3. septembar 2025.

1/8

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИЛАНКА, кћерка МИРЈАНА, синови

и СТОЈАН, сестра НЕВЕНКА, брат СЛОБОДАН, снахе ТАТЈАНА, ИВАНА, ИВАНА и МИЛЕНА, братаничне ТАМАРА, НИНА и АНЂЕЛА, унучад ДЕЈАНА, ТЕА, ИВА, САРА и БОГДАН, ујак ИЛИЈА ПЕЈОВИЋ, ујне, браћа и сестре

Dana 27. avgusta 2025. godine poslije kraće teške bolesti umro je naš

u 82 godini. Kremacija će biti obavljena u Hanoveru u krugu najuže porodice.

Ožalošćena porodica ŠEKULARAC

NADEŽDA Ivana PEJANOVIĆ rođena VUKČEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima 3. septembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: suprug IVAN, sinovi PEĐA i SAVO, snahe IRENA i ZORICA, unučad MILENA, TOMAŠ, ITANA, BALŠA i ostala porodica PEJANOVIĆ i VUKČEVIĆ

MILIVOJE VUJKOVIĆ

Iskreno žalimo zbog smrti naše poštovane prijateljice

VERICE SAVELJIĆ

Duboko saučešće njenoj porodici.

Porodica pok. MILA RAIČEVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj

LIDIJI CEROVIĆ

Hvala ti za dugi niz godina koje smo provele zajedno, a posebno ti hvala što si sačekala našu Stelu.

Nedostaješ nam puno.

Kuma NATAŠA ZARIĆ sa porodicom

Danas je četrdeset dana od smrti naše drage i plemenite

OLGE Vladove BURIĆ

Ovim putem izražavamo duboku zahvalnost svima onima koji se pokloniše njenim sjenima, a porodici izjaviše toplo saučešće. Hvala svima koji nijesu bili u mogućnosti da prisustvuju žalbi, pa saučešće izjaviše putem telegrama i telefona. Hvala svima koji su je posjećivali tokom njene bolesti.

Posebnu zahvalnost dugujemo osoblju odjeljenja za neurohirgiju Kliničkog centra Crne Gore, a naročito dr Ani Savićević, dr Slavku Đuraškoviću i dr Vuku Pešiću.

Naročitu zahvalnost dugujemo osoblju Doma zdravlja i Hitne pomoći u Danilovgradu, a posebno dr Željku Baroviću i dr Đorđiju Kaluđeroviću.

Neizmjernu zahvalnost dugujemo patronažnoj sestri Doma zdravlja Danilovgrad Nataši Savović, za krajnje profesionalni odnos i nesvakidašnju brigu koju je vodila o našoj Olgi. Draga naša Olga, otišla si kako si govorila ,,pune kuće i punog srca". Nedostajaće nam česta okupljanja kod tebe, tvoj vedri osmijeh, topla riječ i nenametljiv savjet. Zaborav ne postoji, ali postoje neprolazna sjećanja na svu tvoju dobrotu, nježnost i pažnju koju si nam nesebično davala.

Počivaj u zasluženom miru i ne zamjeri što ga remete naše suze. Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica prilaže 500 eura za potrebe sela Zagreda.

OŽALOŠĆENA PORODICA

71

Danas je šest godina od smrti moga brata

MILANA Milenka STAMATOVIĆA

Godine se nižu, ali tuga za tobom je ista kao i prvog dana. Mir i spokoj tvojoj dobroj duši pored naših roditelja.

NATAŠA NIKOLIĆ sa porodicom

68 Voljenom zetu, posljednji pozdrav

ULIĆU

Tvoja blagorodna, dobronamjerna narav učinila je naša druženja nezaboravnim. Porodica pok. ČEDA NENEZIĆA

OBAVJEŠTENJE

брат ДАНИЛО, сестра МАРИНА КРСТИЧЕВИЋ са

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Osam godina od kada nisi sa nama

ĐORĐIJE Boškov RAKOVIĆ

Sa nama si svakog trena, nosimo te u srcu i mislima, nedostaješ puno. Volimo te.

Tvoji supruga i sinovi DANIJELA, VUK i BOŠKO RAKOVIĆ

godine od smrti naše drage

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Vrijeme ne može umanjiti bol i izbrisati sjećanje na tebe. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te sa ljubavlju i poštovanjem čuvati od zaborava.

Tvoji:

NATALIJA, zet SRETEN, unuk MILIVOJE i unuka BRANKA sa porodicom

Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve

Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

NAGRADA ZA IZDAVAČKI

PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija

Srijeda, 3. septembar 2025.

KIC SEPTEMBAR 2025. SEPTEMBAR 2025 KIC .

ČETVRTAK 5 -14.

Foto - dokumentarna izložba

Scenski tragovi

Izložbeni hol

PONEDJELJAK

Autorsko veče

PONEDJELJAK 8. 15.

Kristiana Novaka Njegošev park / 20h

Izložba slika

Anđelke Ljumović

Izložbeni hol / 19h

Revija Zlatne komedije XI

Goli pištolj / The Naked Gun (2025)

Velika sala / 20h

SRIJEDA

SUBOTA Zagrebački kamerni orkestar Moderna galerija / 20h

PONEDJELJAK 15. 17. 20.

Animirani filmovi

Super Čarli / Super Charlie (2024) - sinhronizovan

Velika sala / 11h

23.

Revija Zlatne komedije XI

Moj Marčelo / Marcello Mio (2024)

Velika sala / 20h

SRIJEDA

24.

Poetsko - muzički performans

ANTIKABARE „DŽENTLMEN”

Sala DODEST / 20h

Edukativni program

Think Outside the Drum Velika sala / 13h

25. PETAK 26.

Koncert

Third Coast Percussion

Velika sala / 20h

SUBOTA

27.

Animirani filmovi Elio (2025) - sinhronizovan

Velika sala / 11h

PONEDJELJAK

29.

POEZIJA U CENTRU - RAZGOVOR I ČITANJA

Predstavljanje pjesnika

Alena Brleka i Denisa Ćosića Njegošev park / 19h

PONEDJELJAK

29.

POEZIJA U CENTRU - „DOBRA IDEJA”

Pjesničko-muzički performans:

Milena Radević i Lazar Mijanović

Njegošev park / 20h

PONEDJELJAK

29.

POEZIJA U CENTRU - Forum mladih pisaca

Čitanje poezije Njegošev park / 20:30

UTORAK 30.

UTORAK 30.

Izložba fotografija

Magi - kad krenem ka

Izložbeni hol / 19h

UTORAK

Tribina Podgoričke priče

Gošća književnica i dramaturškinja

Jovana Bojović

Multimedijalna sala / 20h