Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

INTERVJU: Žarko Korać, psiholog i profesor Beogradskog univerziteta

SPC je ključni protivnik evropske

Crne Gore

Plašim se porasta nasilja u Srbiji. Režim pojačava nasilje kako bi prekinuo proteste. Tokom avgusta, posebno drastično bilo je u Valjevu, gdje su policija i Vučićevi batinaši počinili ozbiljna krivična djela. Ipak, najšokantniji je slučaj studentkinje beogradskog Fakulteta političkih nauka Nikoline Sinđelić, koja tvrdi da joj je komandant Jedinice za zaštitu posebnih ličnosti i objekata Marko Kričko, kada je privedena, prijetio silovanjem. Ogorčen sam ćutanjem čuvenih srpskih borkinja za ljudska prava, koje riječ nijesu izgovorile protiv nasilja jednog od šefova policije. Sram ih bilo - kaže Korać STR. 2. i 3.

KOMENTAR

Strategija švrake

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ALARMANTNO: U prvoj polovini godine znatno uvećan odliv stranih direktnih investicija, analitičar Vasilije Kostić zabrinut

,,Bjekstvo“ kapitala može da ugrozi

čitavu privredu

Tekovine litijaške kontrarevolucije ne smiju biti ugrožene. Pravi razlog? To bi zapečatilo mnoge političke karijere - koje mogu da opstanu samo dok srpske službe i Crkva Srbije daju logističku podršku. Bez toga - mnogi od ministara i direktora morali bi da pokažu i dokažu svoje diplome - jer sada nema nikoga ko bi ih na to natjerao. A njihove slavne rezultate već vidimo

STR. 3.

Pad investicija sigurno je dijelom uslovljen političkom nestabilnošću u čijoj je osnovi upravo ideološki jaz koji bi mogao rezultirati višim ili manjim nivoom ekonomske slobode na koju se direktno naslanjaju tokovi kapitala. Politička stabilnost je preduslov sigurnosti bez koje nema značajnijih tokova kapitala – poručio je Vasilije Kostić

POVODI: Srpska opozicija nema odgovor za rješenje krize dok studenti pristaju samo na izbore

Vučićeva represija provocira

otpor građana

RAZGOVOR: Maja Golović-Vojinović, izvršna direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova

Jača povjerenje u medijaciju

Postalo je jasno da ljudima nije problem da izađu na protest u bilo kojem mjestu u Srbiji, ali je problem da li opozicija uopšte želi smjenu režima pod čijom nadstrešnicom je poginulo 16 ljudi, a suđenje ne samo da nije počelo, nego ni optužnica nije dovedena do kraja

STR. 4.

ZA EFIKASNIJU PREVENCIJU BOLESTI ZUBA

DJECE: Priprema se otvaranje stomatoloških ordinacija u školama, u toku su građevinski radovi

Stručna i laička javnost prepoznala je rad Centra i benefite koje pruža medijacija u rješavanju sporova. Pred Centrom za alternativno rješavanje sporova u protekle dvije godine vođeno je više od 20.000 predmeta, iniciranih prijedlozima za pokretanje postupka medijacije i dostavljenim od strane nadležnih sudova - kazala je Golović- Vojinović

STR. 6.

IN MEMORIAM: Vajar i slikar Krsto Andrijašević (1948–2025), umjetnik koji je ostavio neizbrisiv trag među prijateljima, kolegama i poštovaocima umjetnosti

Piše: prof. dr Mihailo BURIĆ

Prvi korak je hitan sastanak odabranih eksperata, koji će analizirati projekat i dati prijedlog i građanima i vlastima. To moraju biti vrhunski stručnjaci najmanje iz oblasti: sanitarnih tehnologija, biologije, hidrologije, životne sredine, hemije, medicine

INTERVJU: Žarko Korać, psiholog i profesor Beogradskog univerziteta

SPC je ključni protivnik evropske Crne Gore

PODGORICA - Sloboda medija je zvuk demokratije, govorio je Bendžamin Frenklin. Ako su građani neobaviješteni, ako im uskraćujete pravo na izbor, uskratili ste im i demokratiju. Čudno je da Evropa do sada nije mnogo obraćala pažnju na medijske (ne)prilike u Srbiji.

Ovako psiholog Žarko Korać, penzionisani profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, za Pobjedu komentariše političku buru nastalu nakon najnovijeg pokušaja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da pod svoju kontrolu stavi dvije preostale slobodne televizije u toj zemlji - N1 i Nova S, kao i nekoliko štampanih medija i portala.

Na pitanje zašto Evropska unija ignoriše konstantne pokušaje predsjednika Vučića da uguši svaki slobodan glas, profesor Korać odgovara da u Evropi „teško mogu i da zamisle ovakav stepen neslobode“.

- Crnogorska medijska slika daleko je od idealne, ali je slobodnija u odnosu na Srbiju. Mislim da nema evropske zemlje u kojoj ćete naći sličnu kontrolu medija. Kad kažem evropska, mislim i na Crnu Goru, na Bosnu i Hercegovinu, na Hrvatsku, Sloveniju, Kosovo, Severnu Makedoniju. Rusiju i Bjelorusiju ne računam, jer tamo i nema slobodnih medija. Vučić je kupovao medije, skoro uvijek preko posrednika, preko trećih lica, pa su danas nominalni vlasnici Kurira ili televizije B92 osobe koje nemaju nikakve veze sa medijima. Riječ je o fiktivnim, skrivenim vlasnicima; pravi vlasnik je Vučić, koji ih kontroliše. Ostale su te dvije televizije, od kojih jedna - N1 televizija od prvog dana direktno prenosi proteste, pa građani svojim očima mogu da vide što se dešava na ulicama gradova u Srbiji - kaže Žarko Korać.

P OBJEDA: Ostali mediji ignorišu stvarnost?

KORAĆ: Naravno. Pogledajte, na primer, Politiku, najstariji dnevni list na Balkanu: gora je i neprofesionalnija nego u vreme Slobodana Miloševića. Devedesetih godina prošloga veka Politika je bila ozbiljno politički zloupotrebljena. Danas nije reč samo o političkoj zloupotrebi, nego i o sunovratu novinarskih i profesionalnih standarda. Nepismena i polupismena lica, neobrazovana i beznačajna imena dobila su medijski prostor. Umesto nekada uglednog dnevnog lista, Politika je profesionalna sramota. Zasluženo ima katastrofalno nizak tiraž.

P OBJEDA: Jeste li zaista očekivali da će slobodu medija tolerisati režim na čijem je čelu čovjek koji je krajem devedesetih bio ministar informisanja Slobodana Miloševića?

KORAĆ: Imate pravo. Po svojoj prirodi, Vučić je antidemokratska ličnost. On je autoritaran čovek, koji se u političkom i vrednosnom smislu formirao u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. Kada je Tomislav Nikolić osnovao Srpsku naprednu stranku, Šešelj je već deset godina bio u Hagu i iz zatvora vodio radikale. Vučić se nije odmah priključio Nikoliću, nego je izvesno vreme ostao lojalan Šešelju. Tek kada je novu stranku video kao šansu za svoj politički uspon, priključio se Tomislavu Nikoliću, koga je ubrzo svrgao. Na tu Vas epizodu podsećam jer ona ilustruje Vučićevu ličnost: godinama je bio verni sledbenik čoveka koji je autokrata, nasilnik, koji preti političkim protivnicima, podiže pištolj na studente, koji je nesposoban da govori istinu. Ako sa takvim liderom nemate problem, ako kao mlad čovek u tome nađete sebe, teško da ćete se kasnije promeniti. U tom smisli, Vaše pitanje je na mestu: ko je uopšte mogao od Vučića očekivati da po-

stane proevropski političar?!

Možda Angele Merkel i još nekih evropskih zvaničnika, očito „palih“ na njegovu glumu, koja je na nivou provincijskog pozorišta.

POBJEDA: Kako?

POBJEDA: Zašto?

KORAĆ: Nije lako razumeti taj nakaradni način razmišljanja. Onoga trenutka kada sedne za sto i sa nekim ravnopravno razgovara, autoritarna ličnost ima utisak da je sebe srozala. Vučić veruje da je neprikosnoveni vođa, tiranin koji sebi ne sme da dozvoli dijalog sa potčinjenima. Rusi su imali dobar izraz - car samozvanac. Vučić o sebi misli je bog, uvek je u pravu, sve najbolje zna. Iako, pritom, mišljenje menja doslovno svakog dana - nekada od prepodne do popodne. I neprekidno ne govori istinu. Neću se baviti psihoanalizom, samo ću reći da mnogi greše kada misle da je koren takvog ponašanja nesigurnost. Nije. Koren autoritarnosti nije nesigurnost.

POBJEDA: Nego?

POBJEDA: Pet godina je od „oslobođenja“. Kako Vam izgleda Crna Gora?

KORAĆ: Verujem da je deo građana tog 30. avgusta 2020. istinski bio uveren da dolazi vreme obračuna sa korupcijom, sa nepotizmom… Interesuje me šta misle danas. Ima li, pet godina nakon promena, manje korupcije, partijskog zapošljavanja, nepotizma, socijal-

ne pravde? Živi li se bolje?

Imam utisak da aktuelna politički nezrela i nedorasla vlast, na čelu sa nekompetentnim predsednikom države i premijerom, uporno vodi ideološki unutrašnji rat, koji maskira pričama o nekakvom pomirenju, o putu u EU i slično. Istovremeno, profašistička Crna Gora, ona što ćuteći odobrava postavljanje spomenika ratnom

zločincu, kao i maltretiranje i kidnapovanje novinara i fotoreportera Pobjede i Vijesti koji su to snimali, opstruira svaki napor dela vlasti da ubrza proces evropskih integracija. Oni su protivnici evropskih vrednosti, ljudskih prava, članstva Crne Gore u EU. Ne možete biti za EU, a podizati spomenike ratnim zločincima. Provokacija sa bistom četnič-

kog koljača Pavla Đurišića pokazala je svu štetnost temeljnog ugovora, koji je sa SPC potpisao Dritan Abazović. SPC danas pokušava da Crnu Goru vrati u 1945. godinu, da poništi pobedu partizana i građane ubedi u to da su četnici pobedili. Crna Gora je teško stradala u Drugom svjetskom ratu, njen antifašistički pokret bio je veoma jak.

KORAĆ: Bahato, agresivno, osiono. Vučić vređa, blati, obmanjuje. Nikada nije učestvovao ni u jednoj javnoj debati sa nekim ko je njegov stvarni politički oponent.

Srpsku naprednu stranku Vučić vodi na isti način na koji je Šešelj vodio radikale.

POBJEDA: Očito je jak bio i četnički.

KORAĆ: Da, bio je jak, pa i danas ima uporište u pojedinim delovima Crne Gore. I u tom smislu je politika koju vlast vodi pogrešna. Jer nacionalno pomirenje nije brisanje istorijskih činjenica, već pokušaj da se mirno razgovara o svim aspektima rata. Uprkos naporima revizionista, to ne može promeniti istorijsku činjenicu da je u Drugom svetskom ratu poražena četnička Crna Gora.

KORAĆ: Autoritarne ličnosti formiraju se u autoritarnim porodicama, gde je obično otac neprikosnoveni autoritet i gazda. O tome je odlično pisao Vilhem Rajh: „Slušaj, mali čoveče“ i slično. Rajh je takav karakter nazvao – biciklistom. Biciklista je čovek koji saginje glavu pred onima koji su gore, iznad njega, dok, poput pedala, istovremeno nemilosrdno gazi sve koji su ispod. Vučić je tipičan primer bicikliste. U odnosu na one koji su iznad njega, a to su spoljni partneri, ljubazan je i snishodljiv. Postoje svedočenja da je, prilikom susreta sa Angelom Merkel, nosio svesčicu u kojoj je uredno zapisivao njene reči. Ili pogledajte njegovo ponašanje prilikom susreta sa Vladimirom Putinom: ono je izrazito inferiorno. Vučić, naime, zna da ekonomski, politički i vojno moćne države i te kako mogu da mu politički naude. Zato sa njima nema tog autoritarnog stava, vređanja i oponiranja, naprotiv! Uglavnom ćuti, dok kasnije javnosti prenosi što im je sve tobože rekao, a što nismo videli. Viktor Orban je, na primer, u tom smislu sličan Vučiću. Problem sa autoritarnim ličnostima nije samo u politici koju zastupaju, nego i u načinu na koji vide politiku i vlast. POBJEDA: Evropa je previše uložila u predsjednika Vučića, tvrde pojedini zapadni analitičari. Je li?

SNS VUčIć VodI Na ISTI NačIN Na koJI JE ŠEŠElJ VodIo RadIkalE: Žarko Korać

POVODI: Srpska opozicija nema odgovor za rješenje krize dok studenti pristaju samo na izbore

Vučićeva represija provocira otpor građana

BEOGRAD - Studenti su odbili poziv na dijalog predsjednika Srbije koji je upućen u momentu kada su tri vodeća evropska lista Mond, Fajnenšel tajms i Gardijan u svojim uvodnicima žestoko napali Vučićevu vladavinu i zatražili od EU da mu otkaže podršku.

Ovaj poziv pobunjenim studentima na dijalog ima za cilj da se pred biračima izvede predstava da je režim voljan da pruži ruku. Pravog dijaloga ne može biti jer strana koja poziva insistira da određuje pravila. Drugo je pitanje kako stupiti u dijalog sa nekim ko neprestano izaziva nerede do krvoprolića primjenjujući represiju nad svim demonstrantima kroz policiju ili plaćene batinaše. Treći problem jeste o čemu razgovarati u momentu kada je društvo podijeljeno i postoje samo dvije opcije - ili si za studente ili za Vučića koji protivnike naziva teroristima, nacistima, ustašama...

Nema pregovora, samo predaja - Lažni dijalog nakon neuspješnog vanrednog stanja – očaj onog koji se narodu smučio - rekao je predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević uz opasku: „Glumiš silu kada hapsiš, prijetiš i biješ, a kada vidiš da te se niko ne plaši, glumiš mirotvorca. Kukavica, a ne lider, to je slika i prilika Vučića“. - Sa kriminalcima se ne razgo-

vara, može samo da se pregovara o uslovima njihove predaje - rekao je profesor Jovo Bakić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu. - Vučićev poziv znači kontrolu štete, da može da unese razdor u redove protivnika i da se pokaže kao pomirljiv – iako je sve uradio da svojom zloćudnom propagandom zatruje društvo užasnom mržnjom, nazivajući studente preko svojih masovnih trovačnica ustašama i teroristima - naveo je Bakić. Lider Pokreta Kreni – promeni Savo Manojlović smatra da je rješenje krize „višedecenijska robija za one koji su ogrezli u korupciji i krvi prebijenih demonstranata“. Manojlović navodi da je Srbiji potreban sistem u kome ne-

ma čega da se plaši onaj ko je poštovao zakon.

- Akt pokvarenog siledžije koji maltretira sve živo zaklanjujući se iza drugih. Kada konačno dobije po nosu, poziva na dijalog i razgovor čekajući da potplati još nekoga kome će sjutradan krvnički naplatiti to što je morao da moli za milost - rekao je Manojlović.

Bez ideja

Ipak, i pored žestokih riječi, opozicija već 13 godina nema konkretna rješenja za razne krize koje su nastajale unutar Srbije, ali i koje su iz Srbije stvarane i u regionu. Problem nametanja ,,srpskog sveta“ u Crnoj Gori, davanje podrške nenormalnom ponašanju Milorada Dodika u Republi-

ci Srpskoj, izmišljanje srpskog praznika poput Dana zastave, saborovanje Srba i zasnivanje jedinstva na promovisanju gubitništva i stradalništva kroz istoriju i tako dalje. Umjesto konkretnih prijedloga, opozicija je uglavnom prihvatila Vučićevu praksu „zavadi pa vladaj“ i međusobno se dijelila oko nebitnih stvari koje su izašle iz naprednjačke kuhinje, a nijednu akciju ni proteste za posljednjih deset godina nije uspjela da dovede do kraja. Jasno je da ljudima nije problem da izađu na protest u bilo kojem mjestu u Srbiji, ali je problem da li opozicija uopšte želi smjenu režima pod čijom nadstrešnicom je poginulo 16 ljudi, a suđenje ne samo da nije počelo, nego ni optuž-

nica nije dovedena do kraja. Naime, iako u javnosti nema međusobnih teških optužbi, podjela unutar opozicije nastala je zbog prijedloga studenata da li će podržati listu njihovih kandidata za izbore na kojoj neće biti predstavnika dosadašnjih stranaka. Neke stranke su se složile da su jedino rješenje izbori, ali druge, poput Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, insistiraju na formiranju predizborne tehničke vlade koja bi trebalo da stvori minimum uslova da bi se održali izbori.

Realno, bez ne dobrih, već pristojih izbornih uslova nema pobjede, jer Vučić izbore raspisuje samo onda kada je siguran u pobjedu.

Posebno je pitanje jačanje desnice čija se rješenja za postojeću krizu razlikuju jedino u načinu smjene režima, ali ne i putu kojim Srbija treba da ide, odnosno da li je EU pravo rješenje ili ne.

poloviNa studeNata Nije za eu

Bez obzira što je bunt studenata podigao Srbiju na noge i što su u Briselu tražili podršku za svoje ideje, pitanje je kako očekivati podršku Brisela kada svaki drugi student nije za EU. Naime, to su rezultati ankete koju je sprovela agencija Demostat. Kao razlozi protivljenja EU ističu se strah od gubitka identiteta, da Srbija može da postane kolonija, kopanje litijuma... Jasno je da studenti ne mogu sami da iznesu proteste koji

su započeli kao apolitični, a na kraju iznose politički zahtjev za raspisivanje izbora. U tom političkom zahtjevu prirodni saveznik im je opozicija. - Vrijeme je da se malo spuste očekivanja i vidi s kim promjene mogu da se završe. Bilo bi blagotvorno da interakcija sa studentima bude otvorenija i dinamičnija - rekao je nedavno Zdravko Ponoš, predsjednik stranke Srbija centar (SRCE), i otkrio da nije zadovoljan saradnjom sa opozicijom, ali da „okolnosti nalažu mnogo odgovorniji pristup i da se ne gubi vrijeme, jer se pokazalo da ništa bolje ne uspijeva od zajedništva opozicije“.

Blokade u Najavi Dok ne dođe do pomenute interakcije i zajedništva opozicije, Vučić koristi svaki sekund da proteste obesmisli i pojača represiju. Nedavno je to uradio preko Milivoja Alanovića, dekana Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, koji je uveo policiju na fakultet, a što je proizvelo svakodnevne demonstracije građana ispred fakulteta, ali i poruke nekih fakulteta iz Beograda da će prekinuti ispitni rok od 1. septembra ako se situacija u Novom Sadu ne dovede u red i nastaviti blokade. Te poruke su zapravo upozorenje pred novi krug protesta koji mogu ponovo eksplodirati u Beogradu jer je za 1. septembar najavljen i protest prosvjetnih radnika zbog otpuštenih nastavnika koji su podržavali studentske proteste. Vučić je na tu najavu odgovorio da „srednje i visoko obrazovanje nijesu obavezni“. Njegovi saborci već uveliko hvale privatne univerzitete kako dobro rade čime podsjećaju na ostvarivanje prijetnje vlasti da će donijeti novi zakon po kojem će se iz budžeta više novca odvajati za privatne fakultete. violeta Cvejić

Sloboda i pomirenje ne mogu se graditi sa kleronacionalističkim snagama

BAR - Građani moraju aktivno učestvovati u kreiranju javnih politika i jačanju institucija, zaključak je panel diskusije „30. avgust – Crna Gora pet godina kasnije“, koju je u sali Skupštine opštine Bar juče organizovala neformalna građanska asocijacija STEGA, prenosi Bar info.

Otvarajući skup, Vladimir Nikaljević je kazao da prosperitet zemlje zavisi od ravnoteže države i društva. - Crna Gora mora pronaći svoj uski koridor ka stabilnosti, slobodi i demokratiji. To je moguće samo uz široko građansko učešće i pritisak na vlast da sprovodi reformeporučio je on.

Prvi panelista, general u penziji Špiro Niković ocijenio je da se Crna Gora danas suočava sa sličnim izazovima kao i prije sto godina. - Vjerovatno ćemo još mnogo godina voditi borbu koja je u skladu sa našom hiljadugodišnjom tradicijom slobode i državnosti. Opasnost su rastuće radikalne ideologije koje kopiraju diktatorske modele - istakao je Niković. Profesor dr Branislav Radulović govorio je o „sistemu antisistema“.

- Treći put živimo kleronacionalističku kontrarevoluciju. Uvijek smo na udaru velikosrpskog projekta, a vlast nikada nije smijenjena demokratskim putem već populizmom i nacionalizmom. Rezultat je

isti – ekonomsko propadanje i unutrašnji sukobi - kazao je Radulović, dodajući da očekuje da se i iz Bara pokrene novi emancipatorski talas. Dr Nikoleta Đukanović upozorila je na jačanje klerikalnih tendencija.

- Sistem je godinama stvarao poslušnike, a ne slobodne građane. Iako mnogi danas otvoreno govore, postoje i oni koji zbog stava gube posao. Često čujemo da je jedina promjena u posljednjih pet godina to što građani sada imaju slobodu da iskažu svoje mišljenje, da glasaju i mijenjaju vlast. Ima tu istine, mnogi su se ohrabrili da govore ono što misle. Međutim, postoje i situacije u kojima ljudi gube posao zbog izražavanja stava, ili kritike

društvenih pojava. Sistem je godinama unazad stvarao poslušnike i podanike, a ne građane koji imaju priliku i mogućnost da mijenjaju stvari - navela je ona. O evropskim integracijama govorila je dr Jovana Marović

- Ne znam da li smo bliže ili dalje EU. I Vlada i Brisel komuniciraju neiskreno, a nemamo dovoljno informacija o pregovorima. Svakako, neophodno je nastaviti razgovor o ovim temama. Ranije smo na sjednicama Vlade imali uvodne djelove posvećene tim pitanjima, sada nagađamo i čekamo izvještaje o sprovođenju programa pristupanja. I Vlada i EU komuniciraju neiskreno. Ne znam da li smo

bliže ili dalje, ali znam da ova Vlada nije najiskrenija kada je riječ o članstvu u Uniji - kazala je Marović, naglašavajući da je nužno razgovarati o ovim temama, bez obzira na to što „nemamo mnogo čime da se pohvalimo - rekla je Marović.

Da je populizam postao ekonomska strategija upozorio je mr Miloš Vuković - Umjesto reformi, građani dobijaju nerealna obećanja. Rast plata i penzija finansira se zaduživanjem, dok su budžeti za zdravstvo i bezbjednost smanjeni. Bez strukturnih reformi nema stabilnog rasta - ocijenio je Vuković. Kada je riječ o oblasti kulture, mr Ivan Jovović naglasio je da je crnogorski jezik meta

negacije i pokušaja „kulturocida“, dok je mr Alek Barović podsjetio da su obećanja o slobodi i pomirenju iz 2020. godine iznevjerena.

- Sloboda i pomirenje ne mogu se graditi sa kleronacionalističkim snagama - kazao je Barović. Novinar Sabrija Vulić ocijenio je da su mediji duboko podijeljeni. - Ne postoji nijedan potpuno nepristrasan medij. Vlast i opozicija koriste ih kao alat, a kritički glasovi su pod pritiskom. To je dovelo do gubitka povjerenja javnosti poručio je on. STEGA, osnovana 2024. godine, najavila je nastavak serije tribina o ključnim društvenim pitanjima. r. p.

Masovni protesti po Srbiji

STEGA organizovala panel diskusiju „30. avgust – Crna Gora pet godina kasnije“

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

PODGORICA - Uprkos rastu priliva stranih direktnih investicija od 6,14 odsto u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period, trend se ne može ocijeniti povoljnim, jer je u prvoj polovini godine odliv investicija bio intenzivniji, ocijenio za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić. Ukupan odliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine veći je za 20,41 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Preliminarni podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih šest mjeseci iznosio 448,57 miliona eura.

Odliv

Istovremeno, iz države se odlilo 213,31 milion eura, pa je neto priliv stranih direktnih investicija u prvih šest mjeseci iznosio 235,26 miliona eura, što je 4,15 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Odliv po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosio je 51,86 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u našu zemlju iznosila 161,45 miliona eura.

Kostić smatra da je sa stanovišta perspektive razvoja za zemlju primaoca investicija značajniji podatak o neto iznosu negoli o samom ukupnom prilivu. - Bitniji je, dakle, podatak koliko je investicija – kapitala ostalo u zemlji od onoga koliko je kapitala ukupno pristiglo u zemlju. Takođe, od sa mog priliva značajniji je podatak o odlivu kapitala jer „bjekstvo“ kapitala može preko noći da izazove značajna finansijska pomjeranja, odnosno nestabilnosti finansijskog sistema koji može da ugrozi čitavu privredu. Takvih primjera je mnogo naročito iz ekonomske istorije malih zemalja kao što je naša Generalno uzev, uprkos rastu priliva stranih direktnih investicija od 6,14 odsto, trend se

U prvoj polovini godine značajno uvećan odliv stranih direktnih investicija

Kostić: ,,Bjekstvo“ kapitala može da izazove nestabilnost i ugrozi čitavu privredu

Aktuelni pad investicija sigurno je dijelom uslovljen našom političkom nestabilnošću u čijoj je osnovi upravo ideološki jaz koji bi mogao rezultirati višim ili manjim nivoom ekonomske slobode na koju se direktno naslanjaju tokovi kapitala. Politička stabilnost je preduslov sigurnosti bez koje nema značajnijih tokova kapitala – poručio je Vasilije Kostić

ne može ocijeniti povoljnim jer je odliv investicija bio intenzivniji i nadilazio je priliv – kazao je Kostić Pobjedi. On je dodao da je to podatak koji ne ohrabruje ,,naročito ako sagledamo njegove uzroke“. - Osnovni razlog jeste pad ulaganja u preduzeća i banke koji iznosi nešto preko 35 odsto što je vrlo visok i značajan pad. Naravno, treba sačekati sa konačnom ocjenom da li se radi o trendu ili je to prolazna oscilacija jer, ako je riječ o trendu, onda je to problem koji zahtijeva rješavanje – rekao je Kostić.

On smatra da su državi kao što je Crna Gora potrebne daleko veće strane investicije. Procjena je, kako kaže, da takvim ekonomijama treba priliv između petine i četvrtine GDP. - Kao što vidimo, priliv koji Crna Gora bilježi je daleko manji i to je rezultat mnogo činilaca koji bi zahtijevali široku eksplikaciju. Suštinski, da bi formirali makar bilo kakvu predstavu o tom procesu (kako se on odvija i pod kojim uslovima) treba da znamo da kapital putuje tamo gdje su mu uslovi povoljni (za profit naravno), ali ključni činilac je gdje mu je garantovana sigurnost – pojasnio je Kostić i dodao da ako postoji manjak kapitala razloge treba prvo tražiti u zemlji primaoca.

P O slOvni ambijent

On je prokomentarisao i koliko je poslovni ambijent u Crnoj Gori u ovom trenutku privlačan za strane investitore, te da li pruža sigurnost ulagačima.

Kad kažem da su Crnoj Gori neophodne strane direktne investicije, pod time, prije svega, podrazumijevam potrebe razvoja. Ako kapitala nemate, nema ni razvoja. Možete da pozajmljujete, ali u ograničenom okviru, onoliko koliko možete da vratite. Ukoliko u samo jednom trenutku ne ispunite očekivano, vaš se kapacitet zaduživanja smanjuje, a to opet znači manje razvoja –naveo je Vasilije Kostić

- Kad kažem da su Crnoj Gori neophodne strane direktne investicije, pod time, prije svega, podrazumijevam potrebe razvoja. Ako kapitala nemate, nema ni razvoja. Možete da pozajmljujete, ali u ograničenom okviru, onoliko koliko možete da vratite. Ukoliko u samo jednom trenutku ne ispunite očekivano, vaš se kapacitet zaduživanja smanjuje, a to opet znači manje razvoja – rekao je Kostić. On smatra da je raspolaganje kapitalom potreban, ali ne i dovoljan uslov.

- Potrebno je znanje, a kapital po svojoj prirodi generiše znanje ili insistira na znanju, tako uz kapital dolazi i takozvani know-how. Pored te osnovne komponente, on donosi i uravnoteženje platno bilansnih pozicija, rast produktivnosti itd. Dakle, mi koji imamo deficit kapitala, ako želimo razvoj, moramo ga nabaviti – istakao je Kostić.

- Imajući u vidu brojke mogli bi donijeti negativan zaključak, međutim ima tu i mnogo drugih činilaca unutrašnjeg, ali i spoljašnjeg karaktera koji mogu biti, prvenstveno, pod uticajem aktuelne geopolitičke situacije (rat na tlu Evrope), što dodatno unosi nesigurnost u tokove kapitala, a naročito ka destinacijama koje lako mogu biti pod uticajem te nestabilnosti (zbog geografske blizine), ali i zbog ideoloških i drugih neeko -

nomskih razloga. No, bez obzira na sve, aktuelni pad investicija je sigurno dijelom uslovljen našom političkom nestabilnošću u čijoj je osnovi upravo ideološki jaz koji bi mogao rezultirati višim ili manjim nivoom ekonomske slobode na koju se direktno naslanjaju tokovi kapitala. Politička stabilnost je preduslov sigurnosti bez koje nema značajnijih tokova kapitala –poručio je Kostić.

Prema podacima CBCG priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja u prvoj polovini godine iznosio je 267,72 miliona eura, što čini 59,68 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 228,86 miliona eura, što

je rast od 14,46 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je u preduzeća i banke uloženo samo 38,86 miliona eura, što je za 35,12 odsto manje nego lani u istom periodu.

struktura

investicija

Komentarišući ove podatke, Kostić navodi da, iako su strane direktne investicije prijeko potrebne Crnoj Gori, to ne znači da je i svaka struktura investicija dobra. - Naprotiv. Upravo zbog potencijalno štetnog uticaja na društveno-ekonomski razvoj tim procesom se upravlja pa postoji ili bi morala postojati politika o stranom investiranju sa jasnim prioritetima razvoja zemlje, odnosno sektorima u kojima je zemlji potrebno ulaganje. No, ti prioriteti bi morali biti utvrđeni „višim“ dokumentom ili strategijom razvoja – saopštio je Kostić.

Prema njegovim riječima, ukoliko nemamo jasno definisanu strategiju razvoja nije moguće ni definisati sektore ili prioritete usmjeravanja stranog ulaganja u domaću privredu, odnosno nije moguće definisati načela niti kriterije politike stranog ulaganja. - Nažalost, u tom slučaju taj se proces odvija po inerciji. Dakle, višak inercije je pokazatelj manjka planiranja i manjka upravljanja procesom. Da nije tako, podaci koji već duže vrijeme pokazuju otklon ka ulaganjima u nekretnine bili bi drugačiji – bili bi obrnuti ili makar sa znatno manjom razlikom između ulaganja u preduzeća i banke i nekretnine. Ovako, stanje je

takvo kakvo jeste – rekao je Kostić i dodao da se ovdje nesumnjivo radi o trendu koji se i dalje nastavlja i ,,sva je prilika da će se nastaviti i u budućnosti“.

- Crnoj Gori je prijeko potrebno ulaganje u privredu (preduzeća i banke), opet kažem ne u svaki dio privrede jednako, iz razloga što strana akumulacija, štednja koja dolazi u Crnu Goru i realizuje se u njoj mijenja lice crnogorske ekonomije na ovaj ili onaj način, već zavisno od toga na koji tip formiranja tražnje utiče. Tražnja za nekretninama podiže njihove cijene i čini ih biznis barijerom (rastu troškovi domaćim preduzećima) za privredu, a utiču i na sniženje ličnog standarda građana koji sada na mnogo teži način (ili nikako) ne mogu doći do sopstvene nekretnine – kazao je Kostić. On je naveo i da se cijene nekretnina ugrađuju u cijene drugih proizvoda i usluga pa postoji pritisak na inflaciju –opšti rast cijena.

- Na taj način strana štednja, koja je posljedica viših stranih dohodaka, nameće standarde u potrošnji crnogorskim građanima sa mnogo nižim dohocima i kroz pritisak na rast cijena – osiromašuje ih – upozorio je Kostić. Prema riječima Kostića, da bi se povećale strane direktne investicije i promijenila njihova struktura, na scenu treba da stupe razne politike i sadejstvom između njih treba obezbijediti stimulaciju ulaganja u privredu, a destimulaciju ulaganja u nekretnine.

- U tome najviše kapaciteta ima fiskalna politika i ona bi trebalo da bude spiritus movens tih politika. Da se o ovome ranije vodilo računa, sasvim sam siguran da do enormnog rasta cijena nekretnina ne bi došlo u Crnoj Gori ( jer za to ne postoje tržišni razlozi) i da bi situacija bila mnogo bolja nego što je sada. Ovako, država će morati (ako misli što da uradi) na teži i skuplji način preko budžeta, novcem građana, da ispravlja ovu tržišnu anomaliju (kojoj je kumovala sopstvenim nečinjenjem) gradnjom stanova po subvencionisanim cijenama nadajući se da će vještački oboriti tržišnu cijenu nekretnina. Ishod je neizvjestan, ali ono što je izvjesno jeste da nas sve to skupo košta jer pare nijesu Vladine, već kroz porez uzete od nas –zaključio je Kostić. s. POPOviĆ

Mjesečni prilivi ukupnih stranih direktnih investicija u hiljadama eura

Vasilije Kostić

babović

RazgovoR s povodom: Maja Golović-Vojinović, izvršna direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova

Jača povjerenje u rješavanje sporova putem medijacije

PODGORICA - U Crnoj

Gori je u posljednje dvije godine pred Centrom za alternativno rješavanje sporova vođeno više od 20.000 postupaka medijacije – broj koji jasno pokazuje da građani i privreda sve više prepoznaju prednosti ovog načina rješavanja konflikata. Umjesto dugih i skupih sudskih procesa, stranke sve češće biraju medijaciju – postupak koji im omogućava da same odaberu medijatora, pronađu kompromis i dođu do dogovora na brz, efikasan i ekonomičan način.

Zakonske odredbe

Maja Golović-Vojinović, izvršna direktorica Centra, is tiče da su upravo zakonske odredbe koje propisuju obavezno obraćanje Centru u određenim vrstama sporova – poput sporova male vrijednosti, sporova radi naknade štete iz ugovora o osiguranju, ako je jedna od stranaka društvo za osiguranje, sporova za koje je posebnim zakonom propisana ta obaveza - doprinijele značajnom rastu povjerenja u ovaj institut. Rezultat je rasterećenje sudova, ali i jačanje pravne sigurnosti i poslovnog ambijenta u zemlji. Centar za alternativno rješavanje sporova sprovodi postupke medijacije, kao alternativni način rješavanja sporova, prije pokretanja sudskog postupka direktnim obraćanjem Centru za alternativno rješavanje sporova i u bilo kojoj fazi sudskog postupka.

- Medijacija je moguća u svim sporovima, osim u onima za koje je propisana isključiva nadležnost suda ili drugog organa. Sud je dužan da posebnim rješenjem uputi stranke na prvi sastanak sa medijatorom ako je jedna od stranaka Crna Gora, Glavni grad, Prijestonica, odnosno neka opština, u privrednim sporovima, osim u sporovima sa međunarodnim elementom, u sporovima iz odnosa na koje se primjenjuje statusno (kompanijsko) pravo i u sporovima u kojima je stranka u stečajnom postupku upućena na parnični po-

stupak i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom, posebno u porodičnim sporovima - kazala je Golović-Vojinović dodajući da medijator sprovodi postupak i pomaže strankama da postignu poravnanje, bez ovlašćenja da im nametne obavezno rješenje, a kome je izdata licenca za rad, u skladu sa Zakonom o alternativnom rješavanju sporova (,,Službeni list Crne Gore“, br. 77/20 i 53/25).

- Medijatora određuju stranke u postupku, a ukoliko stranke nijesu odredile medijatora, Centar određuje po redosljedu iz registra medijatora. Uloga alternativnog rješavanja sporova jeste da obezbijedi rješavanje sporova na efikasan, ekonomičan, održiv i dostupan način, čime se sudovi rasterećuju u radu

i mogu da na efikasan način obezbijede pristup pravdi za sve - objasnila je Golović-Vojinović dodajući da se u skladu s tim iz godinu u godinu broj postupaka pred Centrom povećava.

- Stručna i laička javnost prepoznala je rad Centra i benefite koje pruža medijacija u rješavanju njihovih sporova. Pred Centrom za alternativno rješavanje sporova u protekle dvije godine u radu je bilo više od 20.000 predmeta, iniciranih prijedlozima za pokretanje postupka medijacije i dostavljenim od strane nadležnih sudova. Dakle, radi se o značajno većem broju pristiglih zahtjeva u odnosu na ranije periode. Ovdje treba spomenuti da odredba člana 12 Zakona o alternativnom rješavanju sporova („Službeni list Cr-

Shvatajući značaj rješavanja privrednih sporova putem medijacije, kao i činjenicu da primjena Zakona o alternativnom rješavanju sporova još nije dala očekivane rezultate kada je u pitanju rješavanje privrednih sporova putem medijacije, Maja Golović-Vojinović ističe da ovaj zakon propisuje obavezu lica koja namjeravaju pokrenuti sudski postupak da se prije podnošenja tužbe obrate Centru

ne Gore“, broj 77/20 i 53/25), propisuje obavezu stranaka, koje namjeravaju da vode sudski spor, da se prije njegovog pokretanja moraju obratiti Centru radi pokušaja rješavanja predmeta spora medijacijom i to - koji su zakonom kojim se uređuje parnični postupak propisani kao sporovi male vrijednosti, radi naknade štete iz ugovora o osiguranju ako je jedna od stranaka društvo za osiguranje i za koje je posebnim zakonom propisana ta obaveza - objasnila je Golović-Vojinović.

Priliv P redmeta Golović-Vojinović navodi da su ove zakonske odredbe dovele do priliva ogromnog broja predmeta upućenih na medijaciju i sa sigurnošću se može utvrditi da su pomogle stručnoj i laičkoj javnosti da se upoznaju sa samim postupkom medijacije i prednostima rješavanja sporova ovim putem.

- Imajući u vidu prednosti rješavanja sporova putem medijacije te činjenice da

stranke imaju mogućnost da same određuju medijatora, najveći broj podnijetih prijedloga se odnosio na rješavanje sporova iz oblasti osiguranja, sporova male vrijednosti i radnih sporova - naglasila je Golović-Vojinović.

Kada govorimo o trajanju postupka medijacije, napominje da tu utiče više faktora u zavisnosti od vrste spora i samih stranaka koje u njemu učestvuju.

- Naime, jedan broj predmeta okončava se izuzetno brzo. Dakle, radi se o sporovima u kojima strane u sporu preuzimaju aktivnu ulogu u smislu iniciranja sastanka, dolaze sa čvrstom namjerom da spor riješe u postupku medijacije i rade zajedno na tome da dođe do zaključenja poravnanja. Valja napomenuti da na dužinu trajanja postupka utiče protok vremena od trenutka zaključenja poravnanja (kraj postupka medijacije) do ovjere istog od strane nadležnog suda. Polazeći od navedenog, istakla bih dobru saradnju koju Centar za alternativno rješavanje sporova ima sa sudijama u Crnoj Gori, a koje su prepoznale ulogu i značaj alternativnog načina rješavanja sporova putem medijacije i dali doprinos razvoju medijacije, upravo kroz postupak ovjere poravnanja - kazala je Golović-Vojinović. Navodi da u Crnoj Gori trenutno ima 234 licencirana medijatora i taj broj je, kako tvrdi, sasvim dovoljan da zadovolji potrebe priliva predmeta u Centru. Shvatajući značaj unapređenja znanja i vještina medijatora, kontinuirano sprovode napredne obuke za medijatore, a koje će se nastaviti i u narednom periodu. - Takođe, saradnja koju je Centar ostvario sa relevantnim institucijama omogućava da medijatori budu uključeni u edukativne aktivnosti. Ovdje svakako treba spomenuti i Memorandum o saradnji između Centra za alternativno rješavanje sporova Crne Gore i Centra za mirno rješavanje sporova Hrvatske, potpisan u maju 2025. godine, koji će doprinijeti boljoj koordinaciji između dva centra, što omogućava razmjenu

U Crnoj Gori trenutno ima 234 licencirana medijatora i taj broj je, kako tvrdi Maja Golović-Vojinović, sasvim dovoljan da zadovolji potrebe priliva predmeta u Centru. Shvatajući značaj unapređenja znanja i vještina medijatora, kontinuirano se sprovode napredne obuke za medijatore, što će se nastaviti i u narednom periodu

znanja, iskustava i resursa, kao i zajednički rad na projektima, obukama i usavršavanju medijatora - tvrdi Golović-Vojinović. Shvatajući značaj rješavanja privrednih sporova putem medijacije, kao i činjenicu da primjena Zakona o alternativnom rješavanju sporova još uvijek nije dala očekivane rezultate kada je u pitanju rješavanja privrednih sporova putem medijacije, ističe da ovaj zakon propisuje obavezu lica koja namjeravaju pokrenuti sudski postupak da se prije podnošenja tužbe obrate Centru. - Stoga smo u prethodnom periodu posebnu pažnju posvetili promociji rješavanja privrednih sporova putem medijacije i u saradnji sa Unijom poslodavaca Crne Gore organizovali okrugli sto, na kojem su prisustvovali predstavnici privrednih subjekata, pravosuđa i akademske zajednice. Cilj organizovanja ovog okruglog stola je podizanje svijesti o značaju i prednostima rješavanja privrednih sporova putem medijacije, te rasterećenja pravosuđa i jačanju vladavine prava i kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta - kazala je Golović-Vojinović. Takođe, najavljuje da će Centar za alternativno rješavanje sporova u saradnji sa AIRE Centrom i Otvorenim regionalnim fondom za Jugoistočnu Evropu – GIZ organizovati okrugli sto o prednostima rješavanja privrednih sporova alternativnim metodama, na kojem će učešće uzeti eminentni pravni stručnjaci iz zemlje i svijeta i predstavnici poslovne zajednice u Crnoj Gori. n . kovačević

Maja Golović-Vojinović

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

PODGORICA – Crna Gora gubi vrijeme i energiju na vještački stvorene podjele, dok suštinska pitanja ostaju po strani. Umjesto rasprava o javnom dugu, ekonomiji, obrazovanju i budućnosti mladih, javni prostor već decenijama ispunjavaju sukobi oko identiteta, simbola i uloge crkve. Srpska pravoslavna crkva i dio političkih struktura svojim narativima često potiskuju državne institucije u drugi plan, dok političari koriste nacionalne i vjerske teme kao najlakše sredstvo mobilizacije - kaže za Pobjedu prof. dr Ernes Erko Kalač, akademik, sportista i ugledni član crnogorske dijaspore, koji već decenijama živi i radi u Njemačkoj.

Na taj način, dodaje on, zamagljuje se ono što bi trebalo da bude prioritet svake ozbiljne države – stabilne institucije, ekonomski razvoj i strategija koja sprečava odlazak mladih i zaduživanje budućih generacija.

- Ako se Crna Gora želi graditi kao snažna i stabilna zajednica, mora naučiti da razlikuje vjeru, kao lično i autentično pravo građana, od njene političke instrumentalizacije koja služi za održavanje podjela. Tek kada se fokus vrati na ekonomiju, pravnu sigurnost i društvenu jednakost, biće moguće govoriti o istinskoj državnosti i evropskoj budućnosti. Crna Gora može biti jaka i stabilna samo ako se oslobodi začaranog kruga podjela i ako prizna sve svoje različitosti kao dio jedne cjeline. Naša snaga nije u međusobnim sukobima, već u sposobnosti da različite identitete, vjere, kulture i tradicije prepoznamo kao bogatstvo koje nas čini posebnom državom na evropskoj karti. Državnost nije ni mit, ni prazan slogan – ona je svakodnevna obaveza da obezbijedimo pravnu sigurnost, jednaka prava za sve i jasnu viziju budućnosti u kojoj će svaki građanin znati da pripada, da je uvažavan i da se njegov glas računa – poručuje Kalač. Dodaje da samo društvo u kojem je pravda jednaka za sve, u kojem institucije stoje iznad ličnih i partijskih interesa, može izgraditi povjerenje i

AKTUELNO: Prof. dr Ernes Erko Kalač, akademik, sportista i ugledni član crnogorske dijaspore iz Njemačke

Crkva u politici stvara tenzije - građanima je potrebna stabilna država

stvoriti uslove za napredak. - To je put ka Crnoj Gori koja nije podijeljena na „naše“ i „njihove“, već ujedinjena u zajedničkom cilju – slobodi, dostojanstvu i blagostanju. Pasoš jeste mjera državnosti: on potvrđuje pripadnost državi i jednakost pred njenim institucijama. Ako imaš crnogorski pasoš – pripadaš Crnoj Gori. Ali važno je naglasiti: identitet se ne može svesti samo na državljanstvo. Ljudi u Crnoj Gori se osjećaju i kao Bošnjaci, Srbi, Albanci, Hrvati, Romi, Muslimani, Crnogorci… Ta raznolikost ne smije biti problem, nego bogatstvo. Nacionalna i etnička pripadnost ne treba da stoje u sukobu sa državnom lojalnošću. U Njemačkoj je moguće biti i Nijemac i Turčin porijeklom – i jedno ne isključuje drugo. Tako mora biti i u Crnoj Gori - poručuje Kalač. Ističe da se decenijama u Crnoj Gori politika vrtjela oko istih tema: identitet, crkva, referendum, „ujedinjenje“. - Time se održavaju tenzije i zamagljuju suštinska pitanja – ekonomija, razvoj, obrazovanje, socijalna sigurnost i, što je najvažnije, perspektiva za mlade ljude. Dok se društvo iscrpljuje u beskrajnim raspravama o tome „ko je veći Crnogorac, Srbin ili Bošnjak“ i „koja vjera je starija ili ispravnija“, gubi se fokus sa stvarnih problema: radnih mjesta, investicija, standarda i kvaliteta života. S jedne strane, nacionalne i vjerske podjele se koriste kao oružje za političku mobilizaciju i kratkoročne dobitke. Političarima je lakše

Političarima je lakše da zbiju svoje redove oko zastava i simbola, nego da se suoče sa teškim pitanjima o rastu javnog duga, iseljavanju mladih ili nefunkcionalnim institucijama. S druge strane, ni oni koji kritikuju takvu politiku često ne nude dovoljno inkluzivan pristup –umjesto da stvore prostor za dijalog, pribjegavaju nametanju uniformnog identiteta, što dodatno stvara otpor - poručuje

Kalač

da zbiju svoje redove oko zastava i simbola, nego da se suoče sa teškim pitanjima o rastu javnog duga, iseljavanju mladih ili nefunkcionalnim institucijama. S druge strane, ni oni koji kritikuju takvu politiku često ne nude dovoljno inkluzivan pristup – umjesto da stvore prostor za dijalog, pribjegavaju nametanju uniformnog identiteta, što dodatno stvara otpor. Ako kažemo da „svi moramo biti isto“, rizikujemo da potisnemo osjećanja i istorijska iskustva jednog dijela građana, umjesto da ih priznamo kao legitimne - ističe Kalač tvrdeći da to vodi u novi krug frustracija i osjećaj isključenosti.

- Umjesto toga, potrebno je graditi model u kojem različiti identiteti mogu slobodno

Danas počinje školska godina, nastava će se odvijati nesmetano

PODGORICA - Nova školska godina 2025/2026. počeće danas i biće završena 12. juna.

Prema Školskom kalendaru, učenici završnih razreda osnovnih i srednjih škola raspustiće se 19. maja. Prvo polugodište biće završeno 26. decembra, odnosno zimski raspust će početi 27. decembra.

da koegzistiraju, bez straha i bez potrebe da jedni druge nadglasavaju. Takva Crna Gora nije država u kojoj se svi odriču sebe da bi bili dio „jednog“, već zajednička kuća u kojoj svaki identitet ima svoje mjesto, a svi zajedno dijele osnovne vrijednosti – slobodu, jednakost i pravdu. To je jedini način da se oslobodimo začaranog kruga podjela i okrenemo ka budućnosti koja donosi stabilnost, razvoj i sigurnost svim građanimakazao je Kalač. Podsjeća da je nezavisnost Crne Gore obnovljena 2006. godine i da je rezultat demokratske volje građana i međunarodno priznat čin. - Članstvo u NATO od 2017. godine dodatno je učvrstilo garancije teritorijalnog inte-

griteta: granice članica se ne mogu mijenjati silom, a napad na jednu znači napad na sve. To znači da ideje o nasilnom „ujedinjenju“ više nijesu realne. Umjesto stalnog vraćanja na ovo pitanje, fokus treba prebaciti na razvoj države - naglašava Kalač.

On napominje da Srpska pravoslavna crkva i dio političkih struktura često nameću narative koji umanjuju crnogorsku državnost.

- Podizanje spomenika, retorika o „većini“, reinterpretacija istorije – to su pokušaji da se oslabi suverenitet. Ipak, treba biti svjestan da SPC ima značajnu podršku i da za mnoge ljude u Crnoj Gori ona predstavlja autentičnu duhovnu zajednicu. Zato problem nije sama crkva kao religijska in-

stitucija, nego njeno političko djelovanje i instrumentalizacija vjere u svrhu podjela. Kritika mora biti precizna: napadati zloupotrebu, a ne identitet vjernika - smatra Kalač ističući da ga zabrinjava što većina građana ćuti. - Često se kaže da većina građana ćuti, a manjina govori. To može biti tačno, ali možda je preciznije reći da većina nema dovoljno jasne kanale da izrazi stav. Ako institucije ne nude prostor za uključivanje građana, političke manjine postaju glasnije. Zato je rješenje u jačanju demokratskih mehanizama – javnih debata, slobodnih medija i učešća civilnog društva - tvrdi Kalač jer, kako dodaje, Crna Gora pripada svom narodu – svim njenim građanima.

- Crkva može biti gost, ali država je zajednički dom. Zadatak politike nije da održava mitove, nego da stvara uslove za život. To znači: nezavisno pravosuđe koje će svako kršenje zakona sankcionisati, ekonomska strategija koja zadržava mlade i privlači investicije, obrazovni sistem koji gradi kritičko mišljenje, evropske integracije koje nijesu parola, već konkretan proces usklađivanja sa standardima vladavine prava - kazao je Kalač. Njegova poruka je jasna ,,da je vječna Crna Gora – država svih svojih građana, bez obzira na njihovo ime, vjeru ili porijeklo, država koja pamti svoju prošlost, ali odlučno gradi budućnost u kojoj će nova pokoljenja živjeti slobodno, pravedno i ponosno“. N.KOVAČEVIĆ

Drugo polugodište počinje 19. januara, a završava se 12. juna, odnosno 19. maja za učenike završnog razreda. Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je Pobjedi da će danas u skoro svim školama u Crnoj Gori biti održan štrajk upozorenja, zbog toga što je centralizovanim obračunom zarada nastavnicima umanjena plata do 50 eura, a nekima i

više. Štrajk upozorenja, prema njegovim riječima, biće organizovan tako da neće ometati odvijanje nastave. To znači da će profesori u vremenu mimo časova održati skup na kom će razgovarati o aktuelnom problemu.

Božović je za Pobjedu kazao da na ovaj način žele da upozore vlasti da moraju da poštuju propise i da im je plata umanjena mimo akata. Sindikalci su poručili da će nakon toga nadležnima dati rok od 15 dana da koriguju obračun zarada na način da nikome ne bude plata smanjena.

Ako ne dođe do kompromisa, slijedi sjednica Glavnog odbora na kojoj je najavljeno da će se razmatrati modeli dalje radikalizacije – obustava nastave, masovni protest ili, kako su poručivali, nešto treće. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović saopštila je prošle sedmice da je zatražila od premijera Milojka Spajića da se kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora uvećaju određeni dodaci za prosvjetare – dodatak za razredno starješinstvo da se poveća sa deset na 12 odsto, a dodaci za viša zvanja za po 0,2 odsto. R. P.

Novi detalji o egzekutoru Gorana Radomana, prve žrtve obračuna škaljarskog i kavačkog klana

Starčević iz zatvora pušten zbog administrativne greške

BEOGRAD - Beograđanin

Luka Starčević (35) blizak kavačkom klanu, koji se tereti za ubistvo Cetinjanina Gorana Radomana u Beogradu prije deset godina, a koji je uhapšen prije četiri dana kada je iz Paragvaja pokušao da uđe u Boliviju, proveo je tri godine u zatvoru u Brazilu zbog ubistva policajca i portira, a iz zatvora je pušten zbog administrativne greške, objavili su mediji u Srbiji.

Luka Starčević je na potjernicu Srbije dospio nakon što su istražitelji 2015. našli njegove DNK tragove i brojne dokaze da je u februaru te godine likvidirao Gorana Radomana u garaži na Novom Beogradu. Likvidacijom Radomana počeo je rat između dva kotorska klana zbog prevlasti nad poslovima sa drogom. Istog dana, oko podne u Podgorici, aktivirana je eksplozivna naprava ispod automobila Milana Vujotića u Podgorici, u Bloku pet dok je bio u obližnjem lokalu. U tom napadu niko nije stradao.

Vujotić je u bezbjednosnim službama označen kao visokopozicionirani član kavačkog klana. Rat između škaljaraca i kavčana, koji je odnio više od 80 žrtava, počeo je nakon gubitka 200 kilograma kokaina iz Radomanovog stana u Valensiji.

Starčevića su 26. avgusta priveli službenici na graničnom prelazu u regionu Čako u Paragvaju, dok je pokušavao da

uđe u Boliviju sa lažnim dokumentima Argentine na ime Lisandro Emanuel Larea. Tokom detaljne provjere utvrđeno je da je u pitanju Luka Starčević kojeg traže srpske i brazilske vlasti zbog ubistava. - Starčević je bio u brazilskom zatvoru između 2020. i 2023. godine zbog ubistva policajca i portira, ali je pušten na slobodu zbog administrativne greške. Od tada mu se gubi svaki trag, sve do prije nekoliko dana kada je uhapšen dok je pokušavao da iz Paragvaja uđe u Boliviju - navode bolivijski mediji i dodaju da je poslije hapšenja Srbin izručen Brazilu. Paragvajski mediji označili su Starčevića kao „šefa, ambasadora i lidera balkanske mafije“ koja djeluje na teritoriji Južne Amerike.

- Uhapšeni državljanin Srbije bio je zadužen za upravljanje pošiljkama droge iz Južne Amerike u Evropu preko Brazila i to u saradnji sa italijanskom mafijom - naveli su.

Takođe, kako su objavili, sumnja se da je Starčević pokušao da uđe u Boliviju kako bi se umiješao u „unutrašnji rat“ između kriminalnih frakcija iz Evrope koje se bore za prevlast, trgovinu i kokainsku rutu koja iz te zemlje ide prekookeanskim brodovima u Evropu.

Prema pisanju bolivijskih medija, Starčević je planirao da uđe u Boliviju poslije likvidacije državljana Srbije Miljana Đekića i Miodraga Kostića, i državljanina Sjeverne Makedonije Dejanča Lazarevskog Likvidacija se, podsjetimo, dogodila 13. avgusta u kući u naselju Petrolero Norte u Santa Kruzu. Njihova tijela nađena su u crnim džakovima u iznajmljenoj kući.

- Istražitelji sumnjaju da je ovo ubistvo nastavak rata između balkanskih kriminalnih organizacija koje djeluju na tlu Južne Amerike i bore se za prevlast na tržištu droge - navode mediji. R. P.

Pljačka na Žabljaku Ukrao od stanodavca 8.300 eura

ŽABLJAK- Policijski službenici Regionalnog Centra bezbjednosti „Zapad“ identifikovali su, pronašli i uhapsili N. N. (32) iz Novog Sada, državljanina Srbije, zbog sumnje da je iz kuće oštećenog u Žabljaku, kod kojeg je stanovao u kratkom periodu, otuđio 8.300 eura, saopšteno je iz Uprave policije.

- Oštećeni građanin je, naime, juče 30. avgusta 2025. godine prijavio Odjeljenju bezbjednosti Žabljak da mu je iz kuće, koja se nalazi u jednom selu na području opštine Ža-

bljak, otuđen novac u iznosu od 8.300 eura, a novac se nalazio u spavaćoj sobi. On je policijskim službenicima, između ostalog, kazao da je kod njega u kući u posljednjih mjesec dana boravilo više lica – stranih državljana, kojima je iznajmio jedan odvojeni dio svoje kuće - stoji u saopštenju. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Žabljak su, kako se navodi, preduzeli mjere i radnje, na osnovu kojih se došlo do sumnje da je novac otuđilo jedno od tih lica, te da se radi o N. N. - Operativnim mjerama i radnjama došlo se do saznanja da

Žabljak

se ovo lice u tom momentu nalazi u jednom ugostiteljskom objektu u Pljevljima. Službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su postupili po navedenom obavještenju i N. N. ubrzo pronašli u tom ugostiteljskom objektu - navodi se u saopštenju. Od N. N. je, dodaje se, uzeta izjava na navedene okolnosti, a kod njega je pronađen i oduzet novac u iznosu od 5.250 eura za koji se sumnja da potiče iz prethodno opisane teške krađe, dok je ovo lice ostatak novca u međuvremenu potrošilo. - N. N. je predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Žabljak radi procesuiranja. Time je ovo krivično djelo rasvijetljeno istog dana kada je prijavljeno. Osumnjičeni N. N. je lišen slobode i on je, uz krivičnu prijavu, danas priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. Pronađeni novac je vraćen vlasniku - dodaje se u saopštenju. R. P.

ZA EFIKASNIJU PREVENCIJU BOLESTI ZUBA DJECE: stomatoloških ordinacija u školama, u toku su građevinski je i tender za medicinsku opremu

Stomatolozi uskoro

56 školskih ambulanti

PODGORICA – Škole će uskoro dobiti stomatološke ordinacije. Već se izvode građevinski radovi u 56 škola – saopšteno je za Pobjedu iz Ministarstva zdravlja.

Kako su nam kazali, očekuje se da će biti realizovan Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kojim se uvode stomatološke usluge, dodajući da će za škole koje nemaju dovoljan broj učenika, biti otvorena zajednička stomatološka ambulanta. - Sistem je osmišljen tako da će u školama ordinirati školski stomatolog, ali će raditi i ordinacije koje imaju ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Reforma stomatologije, koja je u toku, kao što je javnost već upoznata, između ostalog, predviđa obezbjeđivanje uslova za ponovno otvaranje školskih stomatoloških ambulanti na teritoriji Crne Gore - istakli su iz Ministarstva zdravlja. Cilj navedene inicijative koju je iniciralo Ministarstvo zdravlja, kako su pojasnili, jeste vraćanje ovog vida zdravstvene zaštite u okvire javnog zdravstvenog sistema i što je najvažnije efikasnija prevencija oboljenja zuba kod djece u ranoj životnoj dobi i stvaranje mogućnosti da svako dijete ima iste uslove za odlazak kod stomatologa.

- Ovim projektom predviđeno je otvaranje stomatoloških ambulanti u osnovnim i srednjim školama. Sredstva za realizaciju obezbijeđena su kroz kapitalni budžet države u iznosu od 2,5 miliona eura. Uskoro se očekuje i raspisivanje tendera za potrebnu medicinsku opremu, kako bi se sve ambulante opremile neophodnim savremenim stomatološkim aparatima i pratećom medicinskom aparaturom. Fond za zdravstveno osiguranje sprovodi aktivnosti u vezi sa informacionim sistemom koji prati reforme - najavili su iz Ministarstva zdravlja.

Zdravlje djece mora biti prioritet

Sistem je osmišljen tako da će u školama ordinirati školski stomatolog, ali će raditi i ordinacije koje imaju ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Reforma stomatologije, koja je u toku, kao što je javnost već upoznata, između ostalog, predviđa obezbjeđivanje uslova za ponovno otvaranje školskih stomatoloških ambulanti na teritoriji Crne Goreistakli su iz Ministarstva zdravlja

Odgovarajući na pitanje Pobjede da li ima dovoljno kadra za rad u školskim ambulantama, iz Ministarstva su kazali da je u Crnoj Gori više od 750 stomatologa sa licencom. - S obzirom na to da stomatologa nema u JZU na primarnom nivou, s njima je Fond potpisao ugovore kroz privatno - javno partnerstvo, tako da će i u tom smislu biti zadovoljene potrebne norme. Važno je podsjetiti da uslu-

Cilj navedene inicijative, koju je iniciralo Ministarstvo zdravlja, jeste vraćanje ovog vida zdravstvene zaštite u okvire javnog zdravstvenog sistema i što je najvažnije e kasnija prevencija oboljenja zuba kod djece u ranoj životnoj dobi i stvaranje mogućnosti da svako dijete ima iste uslove za odlazak kod stomatologa

ge stomatološke zdravstvene zaštite pacijenti mogu dobiti na nivou cijele Crne Gore u ordinacijama koje imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Reforma stomatološke zdravstvene zaštite, koja će se sprovoditi etapno u narednom periodu, donijeće i mogućnosti za uspostavljanje održivih rješenja za ostvarivanje stomatološke zdravstvene zaštite na svim nivoima i vjerujemo pokrivenošću usluga za sve kategorije stanovništva - naglasili su iz Ministarstva. Oni su najavili i raspisivanje tendera za potrebnu medicinsku opremu, kako bi se, kako su pojasnili, sve ambulante opremile neophodnim

Luka Starčević

ORDINACIJA

MIRKOVIĆ

DJECE: Priprema se otvaranje građevinski radovi, a najavljen

uskoro u ambulanti

savremenim stomatološkim aparatima i pratećom medicinskom aparaturom. Takođe su poručili da Fond za zdravstveno osiguranje sprovodi aktivnosti u vezi sa informacionim sistemom koji prati reformu. O Zakonu o zdravstvenoj zaštiti kojim je propisano da se uvodi stomatološka zdravstvena zaštita djece do 18 godina govori se od januara prošle godine. Dok je vraćanje stomatologa u 59 škola i sistem javnog zdravstva za djecu najavljeno početkom 2022. godine za 2022/23. školsku godinu nakon čega je i raspisan tender za adaptaciju prostora i nabavku opreme. U prvom kvartalu 2023. godine izabrana je firma za pripremu projekata za adaptaciju, započete su aktivnosti obilaska škola i pripreme projektne dokumentacije. Vrijednost procijenjenih radova iznosi 1,2 miliona eura, dok oprema košta 1,3 miliona eura. Nakon pripremljene dokumentacije 27.10.2023. godine raspisan je tender za izbor izvođača radova. Na tender se nije javio nijedan ponuđač i od tada nije bilo pomaka.

Tada najavljena, planirana reforma stomatološke zdravstvene zaštite, kojom bi za po-

četak ambulante bile vraćene u oko 60 škola, nije bila prihvatljiva za Stomatološku komoru Crne Gore i Udruženja preventivnih i dječijih stomatologa. Oni su smatrali da, nije prihvatljivo da se to desi samo u oko 60 obrazovnih ustanova, od 300 koliko ih je u Crnoj Gori. Takođe, prošle godine od januara ponovo se pokreće tema u javnosti da se u Zakon o zdravstvenoj zaštiti propiše uvođenje stomatološke zdravstvene zaštite djece do 18 godina, kad je i ministar zdravlja Vojislav Šimun pozdravio izmjene. On je nedavno izjavio da neće braniti pacijentima da ostvaruju usluge preko privatnih zdravstvenih ustanova, sa kojima država ima zaključen ugovor. - Ovo je mreža koja će se razvijati. Opremamo 56 ambulanti. Tamo gdje nema ambulante može se usluga koristiti kao do sada na definisan način – poručio je Šimun. Pojedini poslanici koji su raspravljali o ovom projektu su pohvalili novinu, ističući važnim vraćanje stomatoloških usluga u vaspitno-obrazovne ustanove. Komentarisali su da su stomatolozi nezasluženo izašli iz javnog zdravstvenog sistema. H. JANKOVIĆ

Sebi dajem pravo da nešto saopštim o kolektoru Podgorice zato što je: Mihailo Burić licencirani ekspert za životnu sredinu, dipl. inž. hidrogeologije i specijalista za kvalitet voda, bivši ministar ekologije savezne i crnogorske vlade, ekspert CRBC na izgradnji auto-puta, rukovodilac studije o životnoj sredini Zetske ravnice (Vlada Crne Gore), autor izbora prve sanitarne deponije čvrstog otpada, autor više od 100 elaborata za životnu sredinu (Medix, Win Soft, E3 consulting, CRBC), član početnog ekspertskog tima za projekat kolektora (kasnije isključen od nekoga iz vodovoda, ne znam zašto), član stručnih posjeta kolektorima u Njemačkoj, Engleskoj, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Francuskoj… SAD, i zato što me moje reference i obavezujući odnos prema struci na to obavezuju. Zato javno iznosim svoje shvatanje o ovom projektu. Aktuelni postulati su teško razumljivi s aspekta stručnosti i elementarnog sistema komunikacije. Imao sam više susreta i zahtjeva iz Zete na temu kolektora. Svi su nezadovoljni odnosom nadležnih i načinom međusobne komunikacije, čemu su i sami čudno doprinijeli samostalnim nastupima „zetskih država“(Botun, Ponari, Vukovci i ostali), a ne kao jedna cjelina. Problem komunikacije ne bi postojao da je stručno vođen ovaj projekat (stav kompetentnih stručnjaka i dobra komunikacija nadležnih i stanovništva zasnovan na stručnim stavovima-uvijek je suština problema u struci). Problem je naročito eskalirao kada su predstavnici Zete i ostali iznijeli katastrofalne

Metodologija kolektora

snimke šteta od kolektora iz Turske, iz koje su, kako sam razumio, odabrani izvođači radova.

Svaka stvar može postati komplikovana ako se ne radi jasno, stručno, javno i jednostavno. Prvi korak je hitan stručni sastanak odabranih eksperata, koji će analizirati projekat i dati prijedlog i građanima i vlastima. To moraju biti vrhunski stručnjaci najmanje iz oblasti: sanitarnih tehnologija, biologije, hidrologije, životne stredine, hemije, medicine. U svakom slučaju takav tim trebalo bi da ima petnaestak domaćih i inostranih eksperata (EU, SAD). Političari ne bi smjeli da tumače stručna rješenja (što je stalna praksa kod nas) ako nijesu iz struke, niti državne institucije da se prave kompetentne ako to nijesu. Primjer upornog dešavanja oko Regionalnog vodovoda tužna je slika nekompetentnosti i katastrofe koju proizvodi odnos struke i politike. Sve je nemoguće ako se nastavi da struku ne rješavaju stručnjaci, bez „naređenja“ partija i političara. Sama činjenica da je stručnost kod nas uslovljena partijskoj pripadnosti odslikava pogibiju u kojoj se naše društvo nalazi. Elem, ako je moguće sve ovo prevazići, predlažem hitan stručni sastanak sa sljedećom agendom:

- uvodno izlaganje projektanta uz objašnjenje odgovornosti za eventualne stručne, zdravstvene i ekonomske promašaje

- hermetičko zatvaranje digestora i rezervoara - kaptiranje gasova (NH4, H2S…)

- filtriranje gasova (pored kolektora u Berlinu je rekreativni park bez ikakvih mirisa, u Los Anđelesu na vrh brda blizu okeana i glavne obalne saobraćajnice estetizirana građevina bez uticaja na okolinu)

- analiza projektovanih-planiranih i mogućih tehnologija tretmana sanitarnih otpadnih voda poznatim i priznatim metodama: membranske-MBR; napredne membrane; napredni oksidacioni procesiAOP; elekrokoagulacija -EC, anaerobni membrane bioreaktori -AnMBR; bioelektrohemijski sistemi- MFC; IoT (ph,O2,mutnoću…), AI i digitalni dvojnik; reciklaža ( ), makro-algalni sisemi (alge i svjetlost bez hemikalija); omni processor (mulj u energiju, a paru u vodu)-----ovo je ključno za projekat i za njega treba angažovati kompetentne inostrane eksperte za aktuelne tehnologije (EU i/ili SAD)---kada se tehnologija tretmana sanitarnih voda definiše i odobri onda je sve ostalo lako rješivo - parametri kvaliteta sanitarne vode nakon tretmana (boja, miris, mutnoća, ph, temperatura, suspendovane materije, BPK5, HPK/COD, TOC, N ukupno, NH4, P ukupno, ulje i masti, teški metali, ukupne koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije, enterokoke)

- način zbrinjavanja kanalizacionog mulja - položaj stambenih objekata u odnosu na kolektor i rješenje Prezentacija koja je ranije održana na sastanku u Vladi Crne Gore, a kojoj su bili prisutni stanovnici Zete pokazala je važne nedostatke koji se moraju riješiti. To ne smije osporiti ograničeno vrijeme i problem oko novca. Na drugom tasu vage je to, ko je taj koji je spreman da preuzme odgovornost u slučaju dešavanja sličnih onim u Tuskoj. Kada bude završen izvještaj sa stručnog sastanka, sve će se samo posložiti. I to uopšte nije problem obaviti, ako se radi brzo uporno i stručno. I ako je moguće uopšte kod nas, obezbijediti da stručno delegiranje ne bude partijsko. Ako to nije moguće moj prijedlog gubi smisao. P.S. Ovo što predlažem je ipak bolje uraditi nego se osloniti na: „Kada je riječ o trenutnom statusu projekta, glavni projekat završen je i odobren od strane Revizione komisije u decembru 2024. godine, dok je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, nakon dorade prema komentarima zainteresovanih javnosti, ponovo predat krajem jula 2025.“(reviziona komisija mora biti javna i prisutna na sastanku, kao i autori procjene, u kojoj su čak i neki reinterpretirani parametri kvaliteta voda upitni)“ . Predstavnici Vodovoda Podgorica rukovodstvo starog postrojenja, sa inženjerima nadzora i izvođačem radova, boravili su tokom prošle sedmice u Turskoj gdje je testiran dio opreme proizveden u fabrici Astim u Istanbulu, za potrebe budućeg postrojenja u Podgorici. Posjeta je obuhvatila i obilazak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u mjestu Atakoy, kojim upravlja kompanija Kuzu Group, izvođač radova na budućem sistemu u Podgorici. Cilj posjete bio je da se iz prve ruke sagledaju tehnološki procesi i standardi rada, te da se uvjeri u kvalitet opreme i načina funkcionisanja postrojenja. (Obuka kadra Vodovoda je svakako potrebna, ali je ne treba miješati sa kompetencijom stručne provjere, što bi trebalo na sastanku da objasne inženjeri nadzora i izvođači radova).

Piše: prof. dr Mihailo BURIĆ

Ovako bi trebalo da izgleda kolektor

KODEX.ME

PODGORICA - Tih, nenametljiv i skroman - takav je bio istaknuti crnogorski slikar Krsto Andrijašević, koji je preminuo 27. avgusta u 77. godini. Njegova umjetnost bila je produžetak njegove duše. Govorio je malo, ali je njegova tišina imala težinu koja se pamti. Bio je čovjek koji je živio umjetnost ne da bi zadivio druge, već da bi ostao vjeran sebi.

Krsto je bio jedan od najautentičnijih umjetnika koje je Crna Gora imala - stvaralac koji nije tražio pažnju, ali je svakim potezom četkice i svakim pokretom dlijeta ostavljao neizbrisiv trag. Njegova umjetnost je govorila o čovjeku, o prirodi, o Bogu. Bila je puna bola, ali i vjere. Krsto je stvarao bez pompe, bez potrebe da se ističe - i upravo u toj tišini bio je velik. Krsto je bio umjetnik tišine, skromnosti i dubine. Njegov odlazak ostavlja prazninu, ali i neizbrisiv trag u kulturnom biću Crne Gore. Bio je vajar, slikar, pjesnik svakodnevice i vizionar koji je stvarao ne tražeći priznanja, već istinu o čovjeku.

SVJEDOČIO DJELOM

Krsto je bio drag sagovornik našeg lista. Skroman, ali uvijek spreman da govori o onome što je volio - o umjetnosti, o životu. Rado se odazivao pozivima, dijelio svoje misli i svjedočio svojim djelom. Ostaće upamćen ne samo po djelima, već i ljudskosti - po rijetkoj posvećenosti, iskrenosti i unutrašnjoj snazi. Bio je umjetnik koji je nosio i dar i teret, koji je iz patnje rađao ljepotu.

Vijest o njegovoj smrti mnoge prijatelje i kolege duboko je potresla. Jer Krsto nije bio samo umjetnik - on je bio umjetnost sama.

U martu je promovisana njegova knjiga „Sjećanja i još ponešto“, u kojoj je Krsto donio vlastita životna iskustva, sjećanja i refleksije o umjetnosti koje je predočio u poeziju i prozu. Tada je u razgovoru za Pobjedu kazao da je došao na ideju da ,,napiše ono što je proživio od puberteta do danas“.

- Mislim da mi je život bio mnogo težak i želio sam sve to da prenesem na papir. Tek kada sam se penzionisao, „progledao“ sam očima i srcem. U knjizi može da se pročita moj život u osnovnoj školi, gimna-

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

IN MEMORIAM: Vajar i slikar Krsto Andrijašević (1948–2025), umjetnik koji je ostavio neizbrisiv trag među prijateljima, kolegama i poštovaocima umjetnosti

Patnju i razne nedaće pretakao u umjetnost

Krsto je bio drag sagovornik našeg lista. Skroman, ali uvijek spreman da govori o onome što je volio - o umjetnosti, o životu. Rado se odazivao pozivima, dijelio svoje misli i svjedočio svojim djelom. Ostaće upamćen ne samo po djelima, već i po ljudskosti - po rijetkoj posvećenosti, iskrenosti i unutrašnjoj snazi

ziji, u Pedagoškoj, u armiji, kada sam predavao u srednjoj školi... U knjizi sam govorio i o najboljim prijateljima - istakao je tada Andrijašević za Pobjedu.

Rođen je 1948. godine u Balosavama kod Vilusa, nekadašnja opština Grahovo. Počeo je da crta vrlo rano. - Nije mi bilo ni četiri godine. Bile su neke ikone iznad prozora, na istoku, pa sam prema njima crtao. Na bunjištu sam našao bačene, otpadnute boje. Njima sam bojao crteže. Volio sam da ih pokazujem svakome ko je sjedio u kući. Jedan đed je rekao: „Biće nešto od ovoga maloga“ - zapisao je Andrijašević.

Osnovnu školu završio je na Vilusima, a gimnaziju u Nikšiću. Završio je Pedagošku akademiju u Nikšiću, likovni odsjek, zatim Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi vajara Jovana Kratohvila Poslije gimnazije nije znao što da upiše. Sreo je jednog druga iz osnovne škole koji je znao

kako je dobro crtao i koji mu je rekao: „Krsto, ti si imao talenta. Zašto ne bi upisao likovno na Pedagoškoj akademiji“. - Odmah sam se prijavio na prijemni i bio primljen među šest najboljih. Svako jutro sam dolazio prvi u atelje. Svu svoju ljubav sam okrenuo ka umjetnosti, što se zadržalo sve do danas. Najljepši dio mog života bila je Pedagoška. Drugarstvo je bilo lijepo. Svi smo se družili, šalili, zezali, izlazili na korzo, gledali filmove. Kada sam upisao fakultet u Beogradu, nadao sam se da će biti isto. Ma kakvi! Svi su bili zasebni. Od drugarstva ništa. Jedino što smo radili puno - zapisao je Andrijašević.

Poslije Pedagoške nije se odmah upisao na Akademiju u Beogradu, već je pola godine radio u Malom Zvorniku kao nastavnik likovnog.

- Ostalo mi je lijepo sjećanje kako sam tako stekao prijatelje - direktora elektrane „Mali Zvornik“ Srećka Kulića i njegovu ženu Belu. To mi je naj-

Krsto Andrijašević nakon uručenja Trinaestojulske nagrade

ljepša uspomena. Pomenuo bih i Crnogorku Zoru koja je radila u biblioteci u Malom Zvorniku - rekao je Andrijašević.

Pola godine je radio u Malom Zvorniku i sebi je tada rekao: „Nikad više dnevnik neću uzeti u ruke“.

- To nikad nijesam volio. Kada sam završio fakultet, došao sam u Nikšić i ništa me drugo nije moglo zapadnuti nego dnevnik. Da bih mogao da živim, prihvatio sam dnevnik i 24 godine sam radio kao profesor likovne umjetnosti u srednjoj školi - istakao je Andrijašević.

Krsto je dobitnik brojnih nagrada, među kojima je i Trinaestojulska.

- Svi kažu da sam je zaslužio. Ne znam što više da tražim od Boga nego da do kraja stvaram. Znam da se pod starost ne stvaraju dobra djela, ali meni se čini da baš sada stvaram u pravom smislu. Iz velike ljubavi i velike muke velika umjetnost nastaje - kazao je Andrijašević ranije za Pobjedu.

BIBLIJSKI ČOVJEK

Likovni svijet Krsta Andrijaševića je jedan čaroban, magijski svijet u kojem caruje jed-

nostavnost, naivnost i čistota djetinjeg izraza. Skulpture je najčešće radio u drvetu, rjeđe u kamenu. Krstovi crteži su zasebna estetska cjelina i posebna vrijednost u njegovom opusu. Oni se doživljavaju kako umjetnikove dnevne ispovijesti sa snažnim ličnim, najintimnijim pečatom. Na crtežima dominiraju dva motiva - portreti i erotske predstave. Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić za Pobjedu je kazala da je imala privilegiju i sreću da je Krsto bio i ostao njen prijatelj.

- Njegova blagost, nenametljiva brižnost i istinsko zanimanje za to kako sam, kao i predivni razgovori bez mnogo riječi, u njegovom skromnom stančiću ili ateljeu kad nedjeljom dođem u Nikšić, tek će mi nedostajati. Imao je tu tihu, dobroslutnu, a veličanstvenu moć nada mnom, kao i nad drugim ljudima sa kojima je bio blizak, da kad mu se požalimo na neki problem, da kaže da će sve biti dobro. Često mi je bila potrebna ta njegova umirujuća, istinski vjerujuća rečenica, jer sam znala da tek kad Krsto to kaže, da će se sve posložiti. Tako je i bilo - istakla je Karadžić.

Mimoišli su se Krsto i knjiga za koji dan

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić za Pobjedu je najavila da je u štampi druga monografija Krsta Andrijaševića na kojoj je radio dvije godine. - Sam je i finansirao. U zadnje vrijeme je često govorio da je neće dočekati. I eto, mimoišli su se Krsto i knjiga za koji dan, jer je ona uskoro gotova. Pogledaće on knjigu odozgo, sa ljepšeg mjesta na koje se preselio, a na nama je da se pobrinemo da se njegov jedinstveni rad ne zaboravi - istakla je Karadžić.

Prema njenim riječima, život pun patnje i raznih nedaća Krsto je pretakao u umjetnost koja se lako povezivala sa različitim ljudima. - U njegovoj umjetnosti nije teško intuitivno prepoznati zanimanje za čovjeka, njegove najdublje emocije i stanja, arhetipove u svima nama koji su neizrecivi. Još kad sve to Krsto prevede na svoj, samonikli likovni jezik bez viškova, detalja, kad, vođen svojim ogromnim talentom, stvara djela koja emituju ljubav u svim njenim oblicima, nije neobično što su njegovi radovi toliko omiljeni kod najrazličitijih ljudi različitih profesija i generacija. Krstov rad komunicira sa onim najdubljim u nama i ne iscrpljuje se nikada u jednom pogledu ili jednoj misli. Sa njegovim radovima se živi, jer su utjeha, jer su čista ljubav - rekla je Karadžić. Slikar Ilija Burić sa Andrijaševićem se družio 40 godina. U telefonskom razgovoru nam je kazao da je ,,Krsto bio biblijski čovjek“.

- Bio je mnogo darovit umjetnik i izuzetan čovjek. Imao je urođeni dar. Bio sam mu profesor na akademiji. Govorio sam: ,,Ne uči se crtanje, nego se crta. To je po prirodi dar“, a Krsto je taj dar imao. Stvarao je do posljednjeg dana. Kod njega su život i stvaralaštvo bili jedno. Rijetko darovit čovjek. Genijalan! - kazao je Burić. Vajar i slikar Milun Miško Čvorović za Pobjedu je istakao da se posljednjih deset godina intenzivno družio sa Andrijaševićem, radio je Krstove skulpture zajedno sa njim. - U parku ispred Opštine Nikšić izvodim Andrijaševićevu skulpturu u kamenu. To smo pripremali dvije godine, a Opština je kupila kamen koji se sada nalazi kod mene. To će biti njegovo završno djelo. Riječ je o Krstovom djelu koje je urađeno osamdesetih godina. Izvodim ga zajedno sa Sašom Stanišićem. Radi se o dva portreta (muški i ženski) - najavio je za Pobjedu Čvorović. Slikar Miki Radulović za naš list je kazao da je Andrijašević bio fin čovjek i dobar umjetnik. - Krstova umjetnost je bila neobična i dobra - kazao je Radulović.

Van. prof. na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju dr um. Zdravko Delibašić Beli istakao je da mu je druženje sa Andrijaševićem bilo dragocjeno u jednom važnom periodu života. - Iako sam ga duboko poštovao kao umjetnika, prije sve-

toliko omiljeni

M. BABOVIĆ

Skulpture Krsta Andrijaševića

Pretposljednji rad Krsta Andrijaševića nastao u julu

Vertikala i horizontala

Crne Gore u umjetnosti

Milun Miško Čvorović smatra da je stvaralaštvo Krsta Andrijaševića jedinstveno i neponovljivo.

- To je vertikala i horizontala Crne Gore u umjetnosti. To je čisti art. Sve što je radio bilo je čisto, jednostavno i na njegov način. Krsto mi je često govorio: ,,Čole, ovaj ima umjetnosti, ali nema arta“. To je značilo da je prepisano, da liči na nekog. To što je Krsto radio nije ličilo ni na koga sem na njega. Njegova poetika je autentična - kazao je Čvorović.

ga ga pamtim kao skromnog i plemenitog čovjeka. Krsto je imao rijetku autentičnost - bio je tih, povučen i jednostavan, a opet snažan u svojoj prisutnosti. Razgovori koje smo vodili u Nikšiću, često i sa profesorom Ilijom Brankom Burićem, bili su za mene dragocjeni časovi o umjetnosti, stvaralaštvu i životu - kazao je Delibašić za Pobjedu. Prema njegovim riječima, Andrijašević je ostavio neizbrisiv trag u crnogorskoj kulturi. - Njegove skulpture, crteži i slike prepoznati su po autentičnosti, iskrenosti i jedinstvenom, gotovo dječije nevino pripovjednom maniru. Njegovo djelo obogatilo je likovnu scenu Crne Gore, a iza njega je ostao čovjek koji je živio umjetnost tiho, dostojanstveno i s ljubavlju - istakao je Delibašić.

NENAMETLJIVOST

Slikar Mišo Vemić za Pobjedu je rekao da je Andrijašević i kao čovjek i kao umjetnik bio najbolji, po svim parametrima. - Ponosan sam što sam ga poznavao. To je bio jedan nenametljivi čovjek. To je najiskreniji čovjek kojeg sam znao, a dosta sam ljudi upoznao. Vodio je težak život pun lomova i patnji. Dugo ćemo ga pamtiti i nadam se da ćemo u znak zahvalnosti odnjegovati njegov ljudski profil u vidu nekih budućih manifestacija. Krsto je jedan od najautentičnijih stvaralaca koje poznajem. To je čista duša. Do zadnjeg dana je radio. Jedva je

arhiva

Piše: Dragana KRšENKOVIĆ-BRKOVIĆ

Ove godine se navršava 100 godina od smrti Ide Verone (Braila, 1863 – Prčanj, avgust 1925), pjesnikinje, dramske književnice, slikarke i muzičarke. Svoju poeziju i drame Verona je pisala na francuskom, italijanskom i rumunskom jeziku. Prvu poetsku zbirku objavila je u Braili (Quelques fleurs poétiques /„Nekoliko poetskih cvetova“/, 1882), drugu u Parizu (Mimosas /„Mimoza“/, 1885). Sedam istorijsko-psiholoških drama napisala je između 1914 i 1918.

Ove godine navršava se 100 godina od smrti Ide Verone, književnice koja nije poznata i pored velikog opusa

Nepravedno osuđena na zaborav

hodao, ali je stvarao. Bio je apsolutni posvećenik umjetnosti i vjeri u čovjeka i Boga - kazao je Vemić. Istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković kazala je za naš list da nam je Andrijašević svojim djelom izuzetnih umjetničkih vrijednosti pokazao da su unutrašnja ljepota i čistota duše neuništivi i trajni. - Jer, kako kaže Emil Sioran,,Senzibilnost za ljepotu, kao formalno i harmonično ispunjenje, razvija se utoliko jače ukoliko je čovjek bliži sreći“kazala je Zeković. Ona je prilikom promocije prve monografije Krsta Andrijaševića istakla da umjetnika doživljava kao ,,malog princa“ koji je na svojoj čudesnoj planeti, ogledalskoj slici svoje tople i jedinstvene duše, smjestio jedan čaroban, magijski svijet u kojem caruju jednostavnost, naivnost i duhovna čistota, ljubav, erotske maštarije, iskonski i fetišistički idoli, ikonični, znakovni i simbolički ideogrami. - Njegovo kompleksno djelo, posvećeno velikom i malom čovjeku, plijeni i zauvijek osvaja svojom emotivnom i ljudskom toplinom. Ono što ga čini jedinstvenim i neponovljivim je čarobna, gotovo pigmalionska moć da antropomorfnim predstavama udahne dušu, da kroz forme koje samo prividno oponašaju jednostavnost i čistotu dječjeg izraza reinkarnira praiskonsko koje nas vraća suštinskimizvornim vrijednostima našeg postojanja - istakla je Zeković. A. ĐOROJEVIĆ

Izbor dvije snažne žene u sukobu s okolinom Jovanke Orleanke i Katarine Aleksandrijske za junakinje svojih drama „Jeanne d’Arc“ i „Aecath“ ukazuje na Idino nastojanje da se suprotstavi kulturnom modelu tradicionalnog društva koji nameće ženi šta može i smije da misli i radi i kako treba da se ponaša. Uprkos bogatom opusu, rad ove darovite umjetnice je malo poznat. Analizirajući tu zanimljivu književnu, kulturološku i društvenu pojavu, Ervina Dabižinoć napominje kako „jedan od književnih kritičara koji je proučavao Idino stvaralaštvo (dr Ivo Hergešić) zaključuje da je pisala maternjim jezikom, možda je mogla da postane, kaže on: ‘hrvatska Contessa de Novices, Ada Negri ili čak Elisabeet Barett-Brownin’“. Prema ovom poznatom hrvatskom istoričaru književnosti, „Ida Verona bi bila prepoznata da je afirmisala nacionalni jezik i kulturu i tako svoje talente stavila u službu politike i muškaraca“.

RIJETKI TEKSTOVI

O Idi se rijetko pisalo, i to uglavnom biografski podaci. Bila je potomkinja dvije stare bokeljske porodice. Otac Frančesko Spiridon Verona, pomorski kapetan, i majka kontesa Amalija de Luković preselili su se polovinom 19. vijeka iz raskošne barokne palate u Prčanju u luku Braila na Dunavu. Kosmopolitska atmosfera u tom gradu i u njihovom domu uticala je na stvaralački profil Ide i njenog brata Artura, poznatog rumunskog slikara.

Prema pisanju Jasne Č. Vuković „Veronini preci su se doselili iz Skadra u Kotor, a potom konačno stanište nalaze u Prčanju, đe i danas postoje zidine njihove kuće“. U monografiji „Žene Crne Gore“, Olivera i Tijana Todorović iznose gledište da se „prezime Verona prvi put pominje u Državnom arhivu u Kotoru 1639. godine“.

O porijeklu porodice Verona, koja pripada bokeljskim Hrvatima, prof. Milorad Nikčević je zapisao: „Milan Šuflaj (1878–1931), hrvatski naučnik i znameniti albanolog, ustanovio je da prezime Verona potiče iz „albansko-ilirskog“ supstrata, pa je na osnovu svih podataka napravljena rodoslovna skica te porodice“.

Prof. Željko Brguljan, hrvatski slikar, publicista i istraživač kulturne baštine, ističe da je nakon majčine smrti: „ [...] Ida Verona naslijedila djedovu kuću – vilu Thebaide na Prčanju u Boki Kotorskoj gdje je, skupa sa sestrom Marie, živjela sve do smrti“. Proučavajući Idin život i njenu zaostavštinu, Brguljan je došao i do podatka da je Ida „često mijenjala mjesta boravka, od rodne Braile, preko imanja u Tivtu i Herti, na putovanjima, na ratištu (bila je bolničarka Crvenog križa), u padovanskoj bolnici, u djedovoj kući na Prčanju – i cijelo vrijeme je predano stvarala“.

OKVIRI

Zanimljivo je da su ovu književnicu svrstavali u različite okvire.

Prof. Milorad Nikčević je u svom djelu „Crnogorska književnost od 1852. do 1918“ zapisao da mi: „[...] tu pjesnikinju, dramsku autoricu, slikarku i muzičarku svrstavamo u krug bokokotorskih pisaca“. Hrvatski pisac Kerubin Ševgić opisuje Idu kao „dolič-

nu građansku kći i dalmatinsku umjetnicu u tuđini.“ Prof. Brguljan iznosi u svom tekstu „Intrigantna Bokeljka“ mišljenje da ova „rodom bokeljska Hrvatica, deklariranjem Ilirka i rođenjem Rumunka, nije zauzela određeno mjesto unutar tokova hrvatske književnosti.“

Postoji i gledište da Ida Verona predstavlja izuzetno interesantan primjer transnacionalizma u književnosti. „Iako je rođena i odrasla u Rumuniji, Ida je uglavnom pisala na francuskom i, nešto manje, na italijanskom i rumunskom jeziku“, navodi profesorica engleske književnosti Michaela Mudure sa Univerziteta Babeş-Bolyai u Klužu, Rumunija, ukazujući na tu i na druge transnacionalne odlike Idinog stvaralaštva.

Pored svrstavanja u različite okvire, Idu Veronu su, po prof. Nikčeviću, „označavali i različitim poetskim sintagmama“. Ovu svestranu umjetnicu su nazivali: „‘Ponosnom Hrvaticom’, ‘Divotnom pjesnikinjom’ (Ivo Staničić Sisački), ‘Dalmatinskom umjetnicom

u tuđini’ (Kerubin Ševgić), ‘Otuđenom sestricom’ i ‘Bokeljsko-rumunsko-francuskom pjesnikinjom’, ‘Kozmopolitom’ (Ivo Hergešić), a ona je ‘sebe ponajbolje prezentovala i označavala u pjesmama’, kako o tome piše Jasna Č. Vuković, ‘Slavenkom, paslavenkom’ i ośećala se kćerkom ‘ilirske obale’“, zapisao je prof. Nikčević.

BOLJA VREMENA

Poslije pojave antologije „Poezija: sabrana djela Ide Verona“ /Antibarbarus, 2018/ – pjesnički opus ove književnice s francuskog je prevela prof. dr Cvijeta Pavlović sa Sveučilišta u Zagrebu – može se podrobnije istražiti Idina poezija. Idine drame čekaju neka bolja vremena. Prof. dr Nikčević u svom tekstu o Veroni bilježi da se „njezin poetski izraz u književnoj istoriji povezuje s francuskim simbolistima“, a dr Hergešić skreće pažnju na „začudnu virtuoznost kojom Ida Verona vlada svojim pjesničkim instrumentom“. Prof. dr Cvijeta Pavlović, koja je mjesecima prepisivala i prevodila Idinu poeziju, ističe: „Čitati njezinu poeziju znači izdvojiti vrijeme za povezivanje simbola i alegorija, jer njezini su stihovi uspomene, ritmizacija, visoka koncentracija između izrečenoga i prikrivenoga“. I prof. Željko Brguljan navodi: „Veronina poetska filozofija je pesimistična, što je razumljivo ako uzmemo u obzir njen senzibilitet, pjesničke ambicije i društveni milje kojem je pripadala, a u kojem su se takve društvene preokupacije mogle prihvatiti samo kao predbračna ekstravagancija“. Uprkos ovim stavovima uglednih književnih teoretičarki i teoretičara, darovita Ida Verona, kosmopolitkinja, humanistkinja i svestrana umjetnica, i danas je nepravedno zanemarena. Kao da je to predosjećala, Ida je zapisala: „Mene, vi ćete zaboraviti me, avaj, jer potrebne su druge večeri / Drukčiji ciljevi, drukčije suze, drukčije nade.“ Neprihvatanje njenog stvaralaštva možemo shvatiti i kao odgovor društva kojim vlada tradicionalna kultura i patrijarhat. Žene koje se usude da odbace rodnu ulogu i žele više mogu doživjeti sudbinu da budu pokrivene tišinom. Tako one (po)ostaju nevidljive.

Ida Verona

Ukrajinski predsjednik najavio napade

Zelenski: Planiramo nove udare duboko na teritoriji Rusije

KIJEV - Ukrajina planira nove udare duboko na teritoriji Rusije, potvrdio je juče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon više sedmica pojačanih napada na ruske energetske objekte

Zelenski je u objavi na mreži Iks prenio izvještaj vrhovnog komandanta Oleksandra Sirskog, navodeći da se udari planiraju prije svega u pravcu Pokrovska, gdje, kako je istakao, ruska vojska ulaže najveće napore i shodno tome trpi i najteže gubitke. - Naše jedinice nastavljaju da izvršavaju dodijeljene zadatke u Donjeckom regionu i planski uništavaju okupatora. Na cijelom frontu, samo u prvih osam mjeseci ove godine, Rusi su imali više od 290.000 vojnika ubijenih i teško ranjenih. Većina tih gubitaka nastala je upravo u Donjeckom regionu, a da nijesu uspjeli da ostvare nijedan od svojih strateških ciljeva. Na pojedinim dionicama fronta trenutno sprovodimo stabilizacione mjere. Zahvalan sam svakoj jedinici koja obezbjeđuje popunu ukrajinskog „razmjenskog fonda“ –svake nedjelje stižu odgovarajući rezultati. Hvala - napisao je Zelenski.

Naveo je i da je Ukrajina detaljno analizirala situaciju u pravcu Zaporožja i namjere

neprijatelja, kao i situaciju u pograničnim oblastima Sumske i Harkovske oblasti.

- Nastavićemo naše aktivne operacije upravo na način potreban za odbranu Ukrajine. Snage i resursi su spremni. Planirani su i novi duboki udari. Na osnovu rezultata borbenih dejstava ove nedjelje, želim da pohvalim 1, 33, 225. i 425. jurišni puk; 79. i 82. desantno-jurišnu brigadu; 92. zasebnu jurišnu brigadu; 414. zasebnu brigadu bespilotnih sistema; 14. brigadu brzog odgovora

Odgovor na priznanje Palestine

Nacionalne garde Ukrajine; i jedinice Specijalnih operacija. Hvala vam svima, ratnici! Slava Ukrajini - zaključio je Zelenski.

- Ruske jedinice koje su napredovale prema Dobropilji sada su potpuno opkoljene od strane ukrajinskih snaga - saopštio je Viktor Tregubov, portparol Dnipro operativno-strateške grupe snaga Ukrajine.

Prema njegovim riječima, ruske jedinice, poznate u ukrajinskim izvještajima kao „krablje kandže“, odsječene su i u veoma

Marc očekuje da će rat dugo da traje

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je spreman na to da će rat u Ukrajini trajati dugo, s obzirom na to da ratovi obično završavaju vojnim porazom ili ekonomskim iscrpljenjem, scenarijima koje on sada ne vidi ni kod Kijeva ni kod Moskve. Mercove izjave dolaze dan prije isteka roka koji je postavio američki predsjednik Donald Tramp za sastanak predsjednika Rusije i Ukrajine u cilju otvaranja puta ka mirovnim pregovorima. Tramp je zaprijetio „posljedicama“ ako se sastanak ne održi. Merc i francuski predsjednik Emanuel Makron smatraju da je krivica na ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i pozvali su SAD da uvedu oštrije sankcije Moskvi.

- Pripremam se na to da će ovaj rat trajati dugo - rekao je Merc u intervjuu za javni emiter ZDF. Napori se preduzimaju kroz intenzivne diplomatske inicijative kako bi se rat završio što prije, ali to ne može biti „po cijenu kapitulacije Ukrajine“, jer

nepovoljnom položaju. Trehubov je dodao da te jedinice neće dugo ostati u trenutnoj situaciji, nagovještavajući mogući proboj ili predaju. Od 21. avgusta, ruske snage u sektoru Dobropilje pretrpjele su značajne gubitke, sa ukupno 1.116 nepo-

vratno izgubljenih boraca, prema podacima ukrajinskih vojnih izvora. Kremlj je saopštio da evropske sile koče napore američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne mir u Ukrajini i da će Rusija nasta-

bi Rusija tada jednostavno ciljala neku drugu zemlju, dodao je. - A onda prekosutra ćemo biti mi. To nije opcijadodao je Merc. U intervjuu je odbio da se izjasni o mogućem raspoređivanju njemačkih trupa u Ukrajini kao dio sigurnosnih garancija u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. Britanija i Francuska predvode prijedlog za formiranje „sile za osiguranje“ koja bi odvraćala potencijalnu buduću rusku agresiju, ali mogućnost da se Njemačka pridruži izazvala je nelagodu u zemlji koju je obilježila nacistička prošlost.

viti svoju operaciju u Ukrajini sve dok Moskva ne vidi stvarne znake da je Kijev spreman na mir. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima ruskih državnih medija da „evropska partija rata“ nastavlja da ometa američke i ruske napore u vezi sa Ukrajinom. - Spremni smo da riješimo problem političkim i diplomatskim putem - rekao je Peskov. Ali do sada ne vidimo reciprocitet od Kijeva u tome. Zato ćemo nastaviti specijalnu vojnu operaciju – kazao je.

Izrael razmatra aneksiju Zapadne obale

JERUSALIM - Izrael razmatra opciju aneksije okupirane Zapadne obale kao mogući odgovor na odluke Francuske i drugih zemalja da priznaju palestinsku državu, prema izjavama trojice izraelskih zvaničnika, a ideja će biti dalje razmotrena u nedjelju, rekao je Rojtersu još jedan zvaničnik.

Proširenje izraelskog suvereniteta na Zapadnu obalu – de facto aneksija teritorija osvojene u ratu na Bliskom istoku 1967. godine – bilo je na dnevnom redu sastanka bezbjednosnog kabineta premijera Benjamina Netanjahua Nije jasno gdje bi tačno bilo primijenjene neke od tih mjera i kada, da li samo u izraelskim naseljima ili nekima od njih, ili u određenim područji-

ma Zapadne obale poput Jordanske doline, kao i da li bi bilo kakvi konkretni koraci, koji bi vjerovatno zahtijevali dugotrajan zakonodavni proces, uslijedili nakon diskusija. Bilo koji korak ka aneksiji Zapadne obale vjerovatno bi izazvao široku osudu Palestinaca, koji žele tu teritoriju za svoju buduću državu, kao i arapskih i zapadnih zemalja. Nije jasno koju poziciju po tom pitanju zauzima američki predsjednik Donald Tramp. Portparol izraelskog ministra spoljnih poslova Gideona Saara nije odgovorio na upit da li je Saar tokom posjete Vašingtonu prošle sedmice razgovarao o tom potezu sa američkim kolegom Markom Rubiom

Kancelarija Netanjahua nije odmah odgovorila na upit da li premijer podržava aneksiju

i, ako da, na kojim područjima. Ranija Netanjahuova obećanja da će anektirati jevrejska

naselja i Jordansku dolinu obustavljena su 2020. godine u korist normalizacije odno-

sa sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom kroz tzv. Abrahamove sporazume, kojima je posredovao Tramp u njegovom prvom mandatu. Kancelarija palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Sjedinjene Države su u petak saopštile da neće dozvoliti Abasu putovanje u Njujork na skup svjetskih lidera Ujedinjenih nacija, gdje nekoliko američkih saveznika planira priznati Palestinu kao državu. Izrael, koji se suočava sa sve većom međunarodnom kritikom zbog rata u Gazi, nezadovoljan je obećanjima Francuske, Britanije, Australije i Kanade da će formalno priznati palestinsku državu na samitu tok om Generalne skupštine UN u septembru.

Najviši sud UN-a 2024. godine je rekao da je izraelska okupacija palestinskih teritorija, uključujući Zapadnu obalu, i izraelska naselja na tim teritorijama ilegalna i da bi Izrael trebalo da se povuče što je prije moguće. Izrael tvrdi da teritorije nijesu okupirane u pravnom smislu jer se radi o spornim zemljama, dok UN i većina međunarodne zajednice smatraju da su okupirane teritorije. Aneksije Istočnog Jerusalima i Golanske visoravni prije decenija nijesu dobile međunarodno priznanje. Članovi Netanjahuove vladajuće koalicije godinama pozivaju na formalnu aneksiju dijelova Zapadne obale, teritorija za koje Izrael ističe biblijske i istorijske veze.

Ruševine nakon napada

Fridrih Merc

Priredila: I. K.

Benjamin Netanjahu

Oštre reakcije građana i dijela odbornika u gradskom parlamentu na izjavu gradonačelnika Mujovića da će graditi park na novoj lokaciji, a ne onoj koja je ranije planirana

Hoće li zgrade ,,pojesti“ park, a novi park planiranu školu?!

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da izgradnje komercijalnih objekata u graničnom dijelu parka u Ulici 27. marta na Zabjelu neće biti, niti će doći do bilo kakve promjene koja bi bila protiv interesa lokalne zajednice.

Kako je poručio, Glavni grad se opredijelio da umjesto trošenja miliona na otkup privatnog zemljišta na Zabjelu, građanima ponudi novo rješenje - izgradnju parka na parceli od oko 8.000 kvadratnih metara u neposrednoj blizini (na oko 150–200 metara), na zemljištu koje je već u javnoj svojini, što ga čini znatno bržim, jednostavnijim i povoljnijim za realizaciju.

Reagujući na izjavu gradonačelnika Mujovića, jedan od predstavnika grupe građana okupljenih oko inicijative za izgradnju velikog parka u Ulici 27. marta na Zabjelu Danilo Bošković smatra da nema mjesta daljoj betonizaciji ovog dijela grada, te da će se zalagati za proširenje parka na ranije predviđenoj parceli i izgradnju vaspitno-obrazovne ustanove na parceli na kojoj Glavni grad sada planira da formira park. Ovakvu odluku aktuelne gradske uprave kritikovao je i bivši zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević, uz objašnjenje da će na ovaj način umjesto planiranog proširenja parka biti zgrade, a umjesto planirane škole – park. Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza (ES) u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković osudio je to što Mujović Zabjelčanima obećava park na lokaciji na kojoj je planirana obrazovna ustanova.

ALTERNATIVA

On je još jednom poručio mještanima Zabjela da je u pret-

Zakazali smo protest za sjutra u 18 časova u Ulici 27. marta ispred tzv. Zabjelske vektre, gdje ćemo na 15 minuta zatvoriti saobraćaj. Zahtijevaćemo da se proširi park uz onaj koji je već uređen uz Ulicu 27. marta, a ne da se gradi na drugoj parceli, gdje je bila planirana vaspitno-obrazovna ustanova, koja je takođe potrebna. U ovom dijelu grada je previše stambenih zgrada, pa izgradnja novih ne bi doprinijela poboljšanju kvaliteta stanovanja Zabjelčana – poručio je predstavnik mještana Zabjela Danilo Bošković

hodnom periodu bilo puno neuspješnih pokušaja da se riješi proces eksproprijacije i cijela zona pretvori u parkovsku površinu.

To se navodi u saopštenju Glavnog grada i dodaje da bi višemilionski iznosi koje bi zahtijevao otkup privatnog zemljišta za nastavak izgradnje ovog parka, uz dodatna sredstva za samu izgradnju, predstavljali neracionalnu i finansijski neodgovornu potrošnju budžeta građana Podgorice.

- Na taj način će Zabjelo u najkraćem roku dobiti novu zelenu površinu od oko 8.000 kvadratnih metara, bez nepotrebnih procedura i dodatnog opterećenja budžeta – navodi se u saopštenju Mujovića. On smatra da Zabjelo zaslužuje park i imaće ga tamo gdje je

to izvodljivo i u najkraćem mogućem roku.

- Uz Zabjelo smo i Zabjelčane i to pokazujemo djelima. Naša obaveza je da nudimo rješenja koja su realna, zakonita i primjenjiva - zaključio je Mujović i dodao da Glavni grad ostaje posvećen očuvanju zelenih površina i odgovorne urbanizacije, te nastavlja sa planskim razvojem i ravnomjernim ulaganjem u svaki dio grada.

JAVNI INTERES

Bošković smatra da nema mjesta daljoj betonizaciji u ovom dijelu grada.

- Zakazali smo protest ovim povodom u utorak 2. septembra u 18 časova u Ulici 27. marta ispred zgrade tzv. Zabjelske vektre, gdje ćemo na 15 minuta zatvoriti saobraćaj. Očekuje-

Vučinić: Mujović se povlači pred interesima investitora, PUP mora pasti

Potpredsjednik Skupštine glavnog grada Dragutin Vučinić poručio je da Prostorni urbanistički plan (PUP) Podgorice mora pasti. - Kada je prof. Saša Mujović stupio na čelo Glavnog grada, očekivali smo da se proces donošenja važnih gradskih odluka počne usklađivati sa interesima građana, a ne krupnog kapitala – što je, nažalost, decenijama bila preovlađujuća praksa, pogotovo u domenu planiranja prostora. Međutim, nedavno usvajanje Izmjena i dopuna PUP-a

Radunović uklonio iz PUP-a park koji je bio predviđen i obećan Zabjelčanima

Iz Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada ističu da je koalicioni partner gradonačelnika Saše Mujovića, ministar Slaven Radunović, uklonio je iz PUP-a park koji je bio predviđen i obećan stanovnicima Zabjela. Iz ES podsjećaju da je riječ o istom ministru i istom gradonačelniku koji zajedno učestvuju u radnoj grupi za planiranje izgradnje naselja na Veljem brdu. - Dakle, nije da se ne poznaju. Kako je moguće da ministar Radunović i gradonačelnik Mujović koji, kako sami tvrde, „intenzivno danonoćno rade“ na realizaciji projekta Velje brdo, nijesu razmijenili nijednu riječ o PUP-u i Zabjelu, iako upravo taj dio grada ima više od jedne problematične lokacije? Da li je moguće da se gradonačelnik Mujović tek sada upoznaje sa sadržajem PUP-a - upitali su iz Evropskog saveza.

Pokušaj spinovanja i prikrivanja očigledno mutnih radnji je, dodaju oni, razotkriven.

- Sada, kada je park izbrisan i na toj lokaciji ucrtane zgrade, gradonačelnikov tim pokušava da zataška odgovornost ministra Radunovića tako što će nanijeti novu štetu građanima Zabjela… Prijedlog da se izbriše škola i na njenom mjestu postavi park, kako bi se na prvobitnoj lokaciji predviđenoj za park gradile zgrade, predstavlja nastavak politike nanošenja štete građanima Zabjelanaveli su iz ES, uz napomenu da se politika podmirivanja i namirivanja, koju praktikuju gradonačelnik Mujović i vladajuća većina očigledno ne može funkcionisati kada je u pitanju planska dokumentacija.

raju uskladiti sa novim PUPom u najkraćem roku - saopštio je Rakčević.

A onda je juče, kako dodaje odbornik GP URA, uslijedio novi pokušaj obmane.

OBMANA

Podgorice djelovalo je kao vrlo ružno otrežnjenje, jer izgleda da svjedočimo povlačenju našeg gradonačelnika pred interesima investitora, ispred kojih stoje Ministarstvo prostornog planiranja koje je potpisalo, i Vlada Crne Gore, koja je usvojila PUP Podgorice, u potpunosti ignorišući i institucije Glavnog grada i odbornike podgoričke skupštine, i građane koji su ih birali - naveo je Vučinić u objavi na Fejsbuku. Danas smo, kaže Vučinić, na Zabjelu, gdje je Vlada poručila građanima i djeci jednog od najvećih podgoričkih naselja, da umjesto proširenja postojećeg parka – planira da omogući vlasnicima parcela da ostvare profite izgradnjom novih betonskih objekata, i to u dijelu kvarta ispod Ljubovića koji je već unakažen neplanskom gradnjom.

- Drugi dio plana je premještanje parka na obližnju parcelu, gdje je bila planirana škola. Drugim riječima – park će biti premješten, škola će biti izmještena, a nove zgrade biće namještene. Nijesmo se za ovo borili – poručio je Vučinić

mo dogovor sa predstavnicima Glavnog grada i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Zahtijevaćemo da se proširi park uz onaj koji je već uređen uz Ulicu 27. marta, a ne da se gradi na drugoj parceli, gdje je bila planirana vaspitno-obrazovna ustanova, koja je takođe potrebna. U ovom dijelu grada je previše stambenih zgrada, pa izgradnja novih ne bi doprinijela poboljšanju kvaliteta stanovanja Zabjelčana. Konkretne zahtjeve ćemo iznijeti na zakazanom protestu u utorak – poručio je Bošković. Član predsjedništva Građanskog pokreta URA i bivši zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević smatra da smiješnim izgovorima i zamjenama teza gradonačelnika Saše Mujovića nema kraja. - Prvo je (u junu) obmanuo građane Zabjela obećavajući im izgradnju velikog parka u Ulici 27. marta, koji je na tom prostoru ucrtan godinama, da bi samo dva mjeseca nakon tih obećanja - sa svojim partijskim šefom i koalicionim partnerima, na prostoru tog parka ucrtao zgrade (usvajanjem PUP-a) - naveo Rakčević. Onda je, podsjeća on, Mujović rekao da neće poštovati PUP koji je javno podržao, nego stari DUP, u novom, epskom pokušaju obmane građana i smirivanju opravdanog nezadovoljstva.

- To je isto kao da je rekao: neću poštovati novi zakon, nego stari podzakonski akt, iako odlično zna da se svi DUP-ovi (kao planovi nižeg reda) mo-

- Kaže: nećemo graditi park u Ulici 27. marta, što smo obećali i na kome smo ucrtali zgrade, nego ćemo ga graditi na parceli iznad, na kojoj je planovima ucrtana jedna od rijetkih preostalih škola koja se treba graditi na Zabjelu. Dakle, investitorima se poklanja park da na njemu grade zgrade, a novi, obećani park će se graditi na prostoru na kome je decenijama planirana školaporučio je Rakčević. Bivši zamjenik gradonačelnice smatra da ovakvo ponašanje aktuelnog gradonačelnika više nikome nije iznenađenje.

- Neka, po istom principu, ucrtaju zgrade po Bloku pet, pa novi park mogu graditi umjesto OŠ ,,Štampar Makarije“. Izgleda da nam ne fale škole, vrtići i domovi zdravlja, već ih imamo viška - zaključio je Rakčević.

Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza (ES) u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković kazao je da se skandalozna izjava gradonačelnika Saše Mujovića da će Zabjelo dobiti novi park može tumačiti kao bahatost ili kao neznanje.

- Na lokaciji na kojoj Mujović obećava park planskim dokumentom je predviđena izgradnja obrazovne ustanove, najvjerovatnije vrtića zbog male površine, a ne zelena površina kako on pokušava predstaviti našim sugrađanima. Umjesto da građanima jasno saopšti da će se u Ulici 27. marta graditi zgrade umjesto parka, Mujović pribjegava očiglednim obmanama i nudi priču o parku na svega nekoliko stotina metara od prvobitno planirane lokacije - objavio je Mašković na mreži Iks.

Građani Zabjela moraju znati, tvrdi on, da gradonačelnik nema nikakav pravni niti bilo koji drugi osnov da na toj lokaciji gradi park. I. M.

UVIJEK GUŽVA: Sadašnji park je premali za potrebe Zabjela

Besonov beskrajno dosadni vampirski horor „Dracula: A Love Tale“

Piše: Marko Stojiljković

Može li neko i zvanično da 2025. proglasi godinom Drakule? Možda i da izmisli nekakav praznik za avgust? Tri dugometražna filma eminentnih autora za 365 dana, a dva čak istog meseca… Da možda ipak nije malo previše?

Suludi treš Egersov „Nosferatu“, konstatovali smo, funkcioniše više kao nekakva književna kritika izvornog Stokerovog romana, pa i celog piščevog opusa, te kao rasprava iz domena filmske teorije, s pitanjem paradigme koje se provlači kroz sve autorove filmove. Nedavno je premijeru dočekala i „domaća“ verzija Drakule po scenariju i u režiji idiosinkratičkog rumunskog autora Radua Žudea, koji se ipak nije pozabavio Stokerovim romanom, a njegove ranije ekranizacije koristio za sprdnju, već je naslovnog junaka predstavio kao kulturološki fenomen i komercijalni izvozni proizvod. Transilvanijski grof zapravo nije bio predmet filma „Dracula“; Žude ga je iskoristio da bi nas zapljuskivao svakakvim idejama, koje su od Drakule udaljene i nekoliko koraka. Priča se da doajen rumunskog art-filma zapravo i nije hteo da radi film o Drakuli, pa je na svoj način činio sve da projekat sabotira i od filma napravi suludi „treš“. Navodno ni Liku Besonu, čiji je film „Dracula: A Love Tale“ upravo sleteo na repertoar Sinepleksa, Vlad Cepeš nije bio neka naročita želja. Što-

Ni trunka obećane romantike

Bjesomučno glumatanje i lelujavi „lažni“ rumunski akcenat siguran su znak da ambicija Kejleba Landrija Džounsa nije potkrijepljena ni talentom ni tehnikom. Do te mjere da se to ne može sakriti ni vizuelnim efektima, ni šminkom

više, kruži teorija da je produktivni, da ne kažemo hiperaktivni, francuski autor i producent samo hteo da ponovi saradnju sa Kejlebom Landrijem Džounsom nakon filma „DogMan“ (2023). Glumac je navodno izrazio želju da ovog puta odigra istorijsku ličnost, lik iz literature

ili nešto iz „panteona“ klasičnih monstruma, pa je nakon izvesnog vremena izbor pao na Drakulu koji ispunjava sve te kriterijume.

Centriranje filma oko glumca koji je možda interesantan u određenom tipu uloge (Džouns je idealan lepuškasti psihopata), ali koji zapravo do sada nije pokazao naročiti raspon ili makar sirovu glumačku snagu – obično je loš znak. Srećom, Drakulu i njegovog protopiratizovanog „rođaka“ Nosferatua igrali su mnogi, pa nije teško pronaći potpornu tačku.

loš znak

U slučaju ove nove ljubavne priče, oslonac je svakako Kopolina luksuzno producirana vampirska melodrama „Bram Stoker’s Dracula“ (1992). Žanrovac i „štancer“ Beson je u mikser ubacio više seksa, akcije i „palpa“, čak i malo humora, što u teoriji ne zvuči loše, ali praksa zna da ispadne prilično drugačija od onoga što zamišljamo.

Dakle, Vlaška u današnjoj Rumuniji, 15. vek. Kada ne vodi bitke s Osmanlijama, princ Vlad (Džouns) uživa u ljubavi sa princezom Elizabetom (Zoe Bleu Sidel). Zapravo, ne može i ne želi ni da zamisli život bez nje. Zbog toga pred odlučujuću bitku naređuje svešteniku da se moli Bogu za njenu sigurnost, a on će u božje ime prolivati krv protivnika. Iako Vlad dobija bitku, Elizabeta u procesu sklanjanja na sigurno mesto upada u zamku, a on ne uspeva da stigne na vreme da je spasi. Iznerviran, odriče se Boga i kao kaznu dobija večni život u senci i prepisanu „dijetu“ koja se sastoji od krvi, najbolje ljudske. Četiri veka kasnije, Pariz. Doktoru Dimonu (Gijom de Tonkedek) pala je šaka neobična žena, puna energije i s ogromnim seksualnim apetitima, koja kao da je „podemonila“ na vlastitom venčanju. Zbog toga mu u posetu dolazi sveštenik iz misterioznog reda (Kristof Valc), ko-

ji zaključuje da je Marija (Matilda De Angelis) vampirica, i to jedini primerak svoje vrste koji je živ uhvaćen. Traži se njen gospodar... Istovremeno, iz Pariza u Rumuniju putuje advokat Džonatan Harker (Juens Abid) ne bi li ubedio misterioznog grofa Vlada Drugog Drakulu (gle čuda, isto Džouns, samo pod perikom i šminkom) da proda svoj posed, zapušteni manastir u Parizu, kako bi se na tom mestu podigla bolnica. Kada njuškanjem prekrši pravila zamka, Drakula reši da ga „iscedi“ i nahrani se, a Džonatan, kao poslednju želju, traži da mu ispriča svoju priču. Drakula to prihvata i priča o ljubavi sa Elizabetom, svom prokletstvu i vekovnoj potrazi za njenom reinkarnacijom. Džonatan ga moli da mu poštedi život jer je i on čovek kojem ljubav prema verenici Mini (hm, hm, Zoe Bleu Sidel, samo sa tamnijom kosom) znači sve na svetu. Mozaik se, dakle, sklapa, a priča se onda vraća u Pariz pre velikog finala u zamku u Rumuniji koje se, prema Besonovoj „kreativnoj geografiji“, u ovom filmu graniče. Uostalom, i engleski plemići i nemački popovi stoluju u Parizu, a i crkva je jedna i jedina za celu Evropu, bez podela. Zlobnici bi rekli da je čak i svuda licemerna na isti način.

lažni akcenat

U međuvremenu, dobićemo nekoliko „besonovski“ efikasnih scena bitke ili makar borbe snimljene drmusavom kamerom u krupnijim planovima i garnirane vizuelnim efektima promenljivog kvaliteta; malo „slepstika“ koji kao da je ukraden od Polanskog iz filma „The Fearless Vampire Killers“ (1967); plesnu montažnu sekvencu; suludu priču o parfemu kao oruđu hipnoze, mamcu za žene i nove sluge; pa čak i prstohvat

humora u pokušaju. Sve to se spaja u ogromnu papazjaniju čiji generalni ton varira, a pravila kosmologije se menjaju kada i kako to režiseru odgovara. Džounsovo besomučno glumatanje i lelujavi „lažni“ rumunski akcenat siguran su znak da njegova ambicija nije potkrepljena ni talentom ni tehnikom, toliko da se to ne može sakriti ni šminkom ni vizuelnim efektima. Volc se prepušta svojevrsnom „sigalizmu“ (u pitanju je „poremećaj“ zbog kojeg glumac stalno igra jedan te isti lik, samo pod različitim imenima), pa njegov bezimeni Van Helsing zapravo podseća na Hansa Landu i zubara Šulca iz Tarantinovih filmova „Inglorious Basterds“ (2009) i „Django Unchained“ (2012). Pop i nema pametnijeg posla nego da mudruje i ispada elokventan, čak pomalo slatkorečiv dok odiše nekim svojim zenom. Zoe Bleu Sidel, inače kći Rozane Arket, čini se, nije nasledila talenat od majke, a još manje od tetke, niti je savladala tehniku, mada zna da pogodi facijalnu ekspresiju tako da se pitamo o čemu njen lik u datom trenutku razmišlja. Ostali glumci su manje ili više potrošni - zadatak im je samo da nam fiksiraju pažnju na sebe viškom uživljavanja kada na njih dođe red za krupni plan. Ništa od ovog, naravno, ne zvuči nužno loše kada se prepričava. Zapravo, verovatno može da deluje makar kao interesantan, možda i zabavan „treš“ koji je ponekad produkt Besonove namere, a ponekad njegovog nemara. Ali taj meandrirajući ton, odsustvo celovite vizije, nekonzistentnost u egzekuciji i generalno ošljarski pristup čine da „Dracula: A Love Tale“ bude beskrajno dosadan film. Nema tu ni trunke obećane romantike.

Papazjanija čija se kosmološka pravila mijenjaju kako to režiseru odgovara

Tanka igra Kejleba Landrija Džounsa i Zoe Bleu Sidel

Kristofer Val ponovo igra tarantinovskog negativca

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

Bob Odenkirk parodira oca iz predgrađa u drugom dijelu akcionog hita „Nobody“

Piše: marko StOjiljkOvić

Filmovi o „besu mirnog čoveka“ nisu ništa novo. Setimo se samo Čarlsa Bronsona i njegovog osvetnika Pola Kersija u filmu „Death Wish“ (Majkl Viner, 1974). Krenimo dalje po svim „akcijaškim“ iteracijama koje su iz toga nastale. Ranih i srednjih devedesetih se kroz to, makar u tumačenju ozbiljnijih glumaca poput Majkla Daglasa u filmu „Falling Down“ (Džoel Šumaher, 1993) i Kurta Rasela u trileru „Breakdown“ (Džonatan Mostov, 1997), ubacilo i malo društvene kritike. U novom milenijumu pojavile su se nisonijade, kao varijacija na temu bronsonijada iz sedamdesetih i osamdesetih, s tom razlikom da je Lijam Nison kao glumac imao izuzetno dramsko „poreklo“, pa je „akcijanje“ pod stare dane u početku funkcionisalo kao inovativan štos.

Svog „unutrašnjeg Lijama Nisona“ tražili su i drugi glumci: Kevin Kostner, Pirs Brosnan, Džon Travolta, Denzel Vošington, Kijanu Rivs…Što se potonjeg tiče, za njega su skrojeni lik Džona Vika i interesantan akcioni svet, a to je makar u prvom filmu bilo revolucionarno.

Dva inciDenta

„Nobody“ (2021) Ilje Najšulera možda nije bio revolucionaran, ali jeste bio inovativan, makar što se kastinga tiče. Uloga tabadžije i osvetnika dodeljena je Bobu Odenkirku, najpoznatijeg po Solu Gudmenu u hit seriji „Breaking Bad“ i pre svega komičaru čiji je tipski lik pomalo šonjavi „beta“ muškarac, a šale na račun tih likova su i osnovno pogonsko gorivo za humor i relaksaciju.

Dodajmo na to i džonvikovske momente u scenariju Dereka Kolsteda i promišljenu, kinetičku režiju Najšulera („Har-

Suludo prosipanje humora i krvi

Ton filma je malo drugačiji, više okrenut na komediju, sa Ramisovim filmom „National Lampoon’s Vacation“ kao prilično očitom referencom. Tako da i Odenkirk reprizira ulogu iz originala, samo sa malo više komičnog namigivanja

dcore Henry“, 2015) i relativnu sušu na bioskopskom repertoaru u to doba usled korona-kalkulacija, pa će nam postati jasno kako je „Nobody“ postao hit.

E, kada akcioni film postane hit, onda obično sledi nastavak, a nama je „Nobody 2“ upravo sleteo na bioskopski repertoar. Pitanje je samo kako su mu pristupili, da li su servirali „isto to, samo malo drugačije“, dalje gradili kosmologiju u kojoj protagonista egzistira, ili, pak, sve okrenuli u nekom drugom pravcu. Čini se da je Timo Tjahjanto, novi režiser za kormilom, pokušao da iskoristi malo od sve tri opcije.

Podsetimo se, Hač Mensel (Odenkirk) počeo je kao tipičan šmokljan pod papučom supruge Beke (Koni Nilsen). Od nje radi više, i to u fabrici njenog oca, a zarađuje manje, pa je predmet prezira sina Brejdija (Gejdž Munro) i sažaljenja kćerke Semi (Pejzli Kadorat). I to tako traje, sve dok dva incidenta, provala u njihovu porodičnu kuću i

maltretiranje putnika u autobusu kojem svedoči, ne probude „zver“ u njemu, pa reši da se potpuno sam suprotstavi ruskoj mafiji. To „sam“ trebalo bi shvatiti uslovno, jer makar može da računa na pomoć brata Harija (reper RZA) i oca

Dejvida (Kristofer Lojd) koji se bave istim poslom.

Ofucani park

U drugom delu, situacija je slična, ali malo izvrnuta. Hač je na „starom“ poslu tajnog operativca i mora baš da „zapne“ ne bi li otplatio dug koji je napravio na kraju prethodnog filma spalivši puste milione dolara u vlasništvu ruske mafije. Zbog toga je u kućnim uslovima odsutan. Beka je, pak, nesrećna, ali dovoljno uviđavna da mu ne zvoca. Jasno je da je celoj porodici potreban odmor kako bi se ponovo povezali i uspostavili dinamiku.

Kada dobije odobreno odsustvo od pretpostavljenog Berberina (Kolin Salmon), ali i upozorenje da ne može protiv svoje prirode, Hač rešava da ukućane, ali i oca povede

na jedino mesto kojeg se iz detinjstva seća kao opuštenog, u akva-park Plamervil negde na američkom Srednjem zapadu. Od vremena njegovog detinjstva ili rane mladosti, međutim, park se prilično ofucao, njime vladaju samovolja zaposlenika i lokalnog šerifa (Kolin Henks), a mušterije nisu uvek u pravu. Kada se Brejdi, štiteći sebe i Semi, zakači sa lokalnim bahatim klincem, sinom vlasnika parka (Džon Ortiz), Hač ne uspeva da odoli iskušenju da interveniše tako što polupa celu arkadu.

Iako je vlasnik voljan da ga pusti na miru, eskalira sukob. Ispostavlja se da je akva-park samo paravan za razrađeni švercerski biznis kojim upravlja sociopatski nastrojena Lendina (Šeron Stoun), šefica „seoske mafije“ laka na obaraču. Hač opet mora da brani sebe i porodicu, ali ovog puta ima i više pomoći iz krajnje neočekivanog smera.

kOmični migOvi Ton filma je malo drugačiji, više okrenut na komediju, pa čak i parodiju, sa filmom „National Lampoon‘s Vacation“ (Harold Ramis, 1983) kao prilično očitom referencom. I režiserski stil je drugačiji, pa umesto koreografije i kinetičnosti, imamo haotično-drmusavu kameru i obilje krvi i nasilja, gde se relaksacija povremeno postiže „slepstikom“ na tragu Džeki-

ja Čena, ili u pauzama od akcije, kada Odenkirk parodira oca iz predgrađa. Uostalom, Najšuler i Tjahjanto su režiseri potpuno drugačijih senzibiliteta i ambicija: prvi se kalio na video-spotovima, da bi za prvenac izabrao da film snimi kao video-igricu iz prvog lica, a drugi je, zajedno sa kreativnim partnerom Kimom Stamboelom, izašao iz senke Gereta Evansa i njegovih akcionih filmova centriranih oko indonežanske borilačke veštine silat, da bi posle otišao svojim putem i alterirao akciju i horor. Na glumačkom planu, Odenkirk reprizira ulogu iz prethodnog dela, samo sa malo više komičnog namigivanja, a Koni Nilsen i Gejdž Munro dobijaju više prostora i „agende“. To, nažalost, ide na štetu Kristofera Lojda i RZE koji bivaju pomalo skrajnuti.

Od novih likova, Šeron Stoun pokazuje deo talenta u ipak suviše generički i derivativno napisanoj ulozi Lendine, čije smo „muške verzije“ gledali milion puta (setimo se, na primer, Vudija Harelsona u „Out of the Furnace“ [2013] Skota Kupera); Kolin Henks je nadmeniji i iritantniji nego što je to njegov otac ikad bio, dok Džon Ortiz igra lik koji ima jak ulaz, ali se posle izduva.

i zgubljeni p O eni Međutim, tek sa muzikom na saundtreku shvatamo šta su Tjahjanto, Kolsted i Odenkirk hteli da kažu. Možda će nam se neke od izabranih pesama, posebno u šlager-registru, učiniti suviše otrcanim pseudoduhovitim komentarima. Možda nam se „Come Out and Play“ benda The Offspring za tuču u arkadi s video-igrama učini kao suviše očigledan izbor. Ali presudni trenutak je kada čujemo obradu pesme „Ring of Fire“ Džonija Keša, koju je Des Rocs snimio specijalno za film.

Onda nam postaje jasno da „dvojka“ zapravo nije samo nastavak, već obrada filma „Nobody“. E, sa obradama i u muzici i u filmu trebalo bi biti kritičan, jer se tu ponekad nađe sjajnih stvari koje idu potpuno kontra očekivanjima; ponekad se izvode kao standardi da budu što bliže originalu; ponekad se ideja i izvedba nađu u raskoraku, a ponekad obrađivač nije dovoljan kalibar da se dohvati nečeg većeg od njega samog, pa je uvredljivo da mu je to i palo na pamet. Kao obrada, „Nobody 2“ je od one tezgaroške „not great, not terrible“ sorte, što znači da može da se pogleda, ali i ne mora. Međutim, samom činjenicom da je u pitanju obrada, a ne originalna stvar, pa makar to bio i nastavak, film gubi određene poene.

Bob Odenkirk vraća se kao „beta“ muškarac u kojem se budi zvijer

Haotično nasilje umjesto kinetičke režije i koreografisane akcije

ANIME PLANET: „Demon Slayer: Infinity Castle“ - spektakularan početak filmske trilogije kojom se nastavlja trenutno najpopularnija japanska priča na planeti

Trijumf u dvorcu od beskraja

Zapadnjaci i holivudski mastermajndi koji teže sličnom spektaklu sada samo treba pažljivo da gledaju. Imaće šta da vide i štošta da nauče

Borba, flešbek, refleksija, borba. I onda ponovo. Ako je za Marvelov univerzum takvo gorivo izlapilo - ne znači da je za sve. Kakva je to samo oktanska snaga za režisera Haruo Sotozakija u filmu „Demon Slayer: Infinity Castle Part 1“ - ključnom bioskopskom anime hitu godine. Žao nam je, gospodo iz studija ,,Ghibli“ (gospodina Mijazakija, izvjesno, tako nešto sigurno ne tangira): skinuti ste sa trona anime filmova, makar kada je u pitanju najveća prosječna ocjena na veb-sajtu IMDB. Naravno, ne radi se tu o umjetničkom kriterijumu; ovakva vijest je, jednostavno, mjera spektakla i hajpa koji je ispratio premijeru, a sedmicama i još od proljeća pratio i najave projekta „Infinity Castle“. I još: ovo je najgledanija noć premijere bilo kog filma u istoriji Japana. I najgledaniji prvi vikend prikazivanja.

Ispravna odluka

Eto, u tolikoj mjeri je anime adaptacija megapopularne mange „Demon Slayer“ postala popularna u Japanu i svijetu. U toj mjeri je, kroz četiri sezone serijala, dotakla potpuno različite generacije, profile ljudi, svjetove. I toliko se ispostavila ispravnom odluka velikog studija „Ufotable“ da za završnicu priče manga maestra Kojoharu Gotugea (potpisao posljednjih osam od 23 mange) - umjesto serije izabere filmsku trilogiju. I još jednom, nakon prvog dijela filmske trilogije Zapadnjaci i holivudski mastermajndi koji teže sličnom spektaklu sada samo treba pažljivo da gledaju. Ne trepćući i širom otvorenih očiju. Imaće šta da vide i štošta da nauče. Priča je starija od vremena: mladi ratnik Tanđiro na putu je istine i osvete. Njegova porodica je ubijena, izgubio

je sve osim sestre Nezuko, zaražene demonskom krvlju i prokletstvom.

Na vrhu piramide demonskog zla je Muzan, prvi i najstariji među njima; a sa druge strane su Tanđiro i gomila ratnika, demonskih ubica, poput kružoka i kulta koji želi da dođe glave svim demonima svijeta.

r askošna trpeza

Kroz prethodne četiri sezone, taj anime narativ ličio je više na vrhunski vestern. Onako, u fantazijskom i samurajskom ruhu. Kao priča o posvećenosti, iskupljenju i žrtvi u kojoj je skoro svaki od strašnih demona dobijao neki iščašeni lik nacikle ili davno izgubljene ljudskosti. I sve, naravno, grabi ka konačnom obračunu sa Muzanom. Recimo, u tom strašnom i mračnom lavirintu Zamka od beskraja. Taj „Infinity Castle“ je njihova slava i sudbina.

Sjajni animator Sotozaki („Gintama“) uspio je nešto vrlo rijetko: da njegova anime kinetika i vizija probude i rascvjetaju maštu raskošnije i od nezaboravne mange. Njegov „Infinity Castle“ poprište je borbe kakvu nijesmo

vidjeli u anime svijetu još od najboljih momenata serije „Attack on Titan“. I još više, prostor je za moćne emocionalne udice na koje može da se upeca ne samo tinejdžerska, nego i publika sa mnogo iskusnijim filmskim okom. Jer, tom Tanđiru i svim njegovim saborcima, prijateljima i dušmanima – tako je lako vjerovati. I tako je lako za njih navijati. Da ne vjerujete, da je to… „samo“ anime. E sad, šta je tu problem. Sve su to „Demon Slayer“ producenti i animatori uspjeli ranije, u fantaziji i akciji „Mugen Train“ (2020) koja je bila direktni nastavak prve sezone, a potom je i proširena na sedam epizoda naredne instalacije. „Mugen Train“ nije postao samo najgledaniji japanski film u istoriji, nego i prvi neengleski sa najvećom godišnjom zaradom na svijetu (!)… A zašto? Pa, jer je priredio takav emocionalni rolerkoster, takvu gozbu od animiranog filmskog iskustva - da je djelovao poput raskošne trpeze u oazi za sužnja koji je sedmicama gladan i žedan grabio pustinjom. Shvatate tu već šta je dio našeg problema: sve nakon filma „Mugen Train“, koliko god spektakularno, raskošno i emocionalno zakukuljeno bilo, teško može da ponovi sličan efekat. I „Infinity Castle“ jeste ponovo raskošna gozba, ali ovog puta - za već uhranjenog i na specijalitete naviknutog anime gurmana.

Problem nije taj utisak već viđenog (jer objektivno to nije i nema ga), već prostoizostanak iznenađenja. I to što od nove „Demon Slayer“ priče sada unaprijed mnogo očekujete. Problem je, dakle, stvar lične percepcije.

p oštenje I seb I čluk „Widescreen“ format perfektno odgovara borbama u širokom prostoru lavirinta i tvrđave od beskraja. Šef animacije Akira Matsušima čak je uspio da dosegne vrlo specifičan i jedinstven efekat dubine, za poseban, sasvim egzistencijalan osjećaj klaustrofobičnog beskraja…

A to što je cijeli film praktično jedna velika borba (ispresijecana gomilom flešbekova i ličnih reflekcija junaka) uopšte ga ne čini zamornim. Ili, da budemo pošteni, „Infinity Castle“ zamara možda i samo tokom jednog kratkog pasaža, manje od sat prije kraja. Grijeh je fanovima „Demon Slayer“ serijala otkrivati bilo kakve detalje u vezi sa narativom. Recimo samo toliko (ni-

je ni spoiler, već je najavljeno u trejleru) da se priča vrti oko povratka jednog od strašnih demona za kojeg smo mislili da je davno „otpisan“; da se obožavani razmaženko i Tanđirov drug Zenitsu sada približava epicentru radnje… I da onaj čuveni anime momenat od časnog i beskrajno bolnog oproštaja od nekog od važnih likova - neće moći biti izbjegnut. Eto, to bi možda bila i ključna mana filma: što se neke manga i anime narativne strukture i stereotipi, prosto, ne mogu izbjeći. A Tanđiro i Nezuko? Od odvažnosti, do beskrajnog poštenja i požrtvovanja; od potpunog i akutnog odsustva sebičluka, do beskrajne posvećenosti jedno drugom… Kroz Jelisejska polja od lahornog, neusiljenog i djetinje radosnog humora. To je ono od čega se tresu zidine Zamka od beskraja… I to je ono od čega, više i od same suncem umivene zore, strahuje i demonski vladar noći Muzan.

Tanđirovi ratnici grabe ka finalnom obračunu sa demonima

Piše: stojan stamenIć

Muzan, najstariji na vrhu piramide zla

Češka pokazala gdje je ranjiva, nema alibija –moramo bolje nego u junu

PODGORICA - Peti septembar je dan istine za crnogorsku fudbalsku reprezentaciju u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

,,Sokoli“ pod Goricom moraju da savladaju Češku kako bi se vratili u igru za makar drugo mjesto, koje vodi u baraž. Naša selekcija trenutno ima tri boda manje od rivala koji ju je glatko porazio u junu u Plzenju (2:0). Bio je to čak šesti trijumf Čeha u isto toliko međusobnih mečeva – koliko je onda realno da ,,sokoli“, koji već duže vrijeme igraju neuvjerljivo, baš sada upišu veliku pobjedu, tri dana pred gostovanje Hrvatskoj?

- Igramo sa dva najjača rivala

u grupi, ali treba da se fokusiramo samo na Češku. Ovo nam je ,,set lopta“, ako pobijedimo - i dalje smo u igri. Čekaju nas dvije dobre reprezentacije, posebno Hrvatska, dok je Češka pokazala dobre stvari, ali i gdje je ranjiva, pogotovo u meču sa Hrvatskom, gdje je izgubila 5:1. Vjerujemo da

možemo da napravimo dobar rezultat, nemamo pravo na kiks, nema alibija. Moramo dati maksimum, znam da nam je Češka crna beštija jer su nas pobijedili svih šest puta. Mislim da je vrijeme da napravimo pozitivan rezultat i u dobroj atmosferi pobijedimo u Podgorici – rekao je selektor

Crne Gore Robert Prosinečki uoči jučerašnjeg, prvog treninga ,,sokola“ pred nastavak kvalifikacija.

POD ZNAKOM PITANJA MARUŠIĆ, OSMAJIĆ...

Crna Gora je razočarala u Plzenju i potvrdila da slaba izdanja u martu protiv Gibraltara i Farskih Ostrva, zamaskirana pobjedama od 3:1,

odnosno 1:0, nijesu bila slučajnost i dva ,,loša dana“. Sve je to, zapravo, bila realnost ,,sokola“. Realnost koja upozorava i ne uliva nadu, ali jedan gol, jedan meč, protivnikov loš dan – može mnogo toga da promijeni.

- Moramo mnogo bolje nego u Plzenju. Imamo nekih kadrovskih problema, neki igrači koji su u dobroj formi možda neće biti s nama. Vidjećemo kakva je situacija. Osmajić je u Beogradu, možda će se oporaviti. Imamo problem i sa Marušićem, i tu čekamo vijesti. Radulović je otkazao jer ima nekih problema – rekao je Prosinečki i naglasio:

- Ali jasno je da ćemo morati da odigramo mnogo bolje

nego u junu, mnogo agresivnije. Vjerujem da ćemo se dobro pripremiti – poručio je Veliki Žuti.

VJERUJEM U PODRŠKU PUBLIKE

Tri mjeseca prošlo je od poraza Crne Gore u Plzenju, ali i debakla Češke u Osijeku. Možda je to dovoljno vremena da se takva izdanja zaborave i okrene list. - Nijedan poraz nije dobar i svaki boli. Nedostajalo nam je bolje izdanje u Češkoj, gdje nijesmo bili na nivou koji smo očekivali. Nadam se da ćemo biti spremni za naredni meč, tek je početak sezone i najvažnije je da budemo zdravi jer stalno kuburimo sa povreda-

ma. Ako pobijedimo, imaćemo dobre šanse da se borimo za odlazak na Mundijal – podvukao je Prosinečki. ,,Sokoli“ će 5. septembra odigrati prvi meč u Podgorici još od 9. juna 2024. i poraza od Gruzije u prijateljskom meču. Euforije nema, utisak je ni velikog interesovanja, ali ,,izbornik“ očekuje pune ili makar dobro popunjene tribine. - Mislim da ćemo imati podršku navijača, vjerujem da su i oni svjesni da ako pobijedimo Češku, imamo veliku šansu da odemo najmanje u baraž, ako ne i da uradimo nešto više u ovoj grupi. Nadam se da ćemo imati podršku publike – poručio je Robert Prosinečki. N. KOSTIĆ

PROTIV ČEŠKE ODGOVARA SAMO POBJEDA: Robert Prosinečki na jučerašnjem treningu

PREMIJER (3. KOLO): Arsenal

Siti se uspavao

Dominik Soboslai heroj Liverpula

PODGORICA - Tri utakmice, maksimalan bodovni učinak - Liverpul je furiozno krenuo u šampionat. Juče je na ,,Enfildu“ pao jedan od favorita za titulu – Arsenal, a presudio je Dominik Soboslai iz slobodnog udarca, sa oko 30 metara, desetak minuta prije kraja utakmice. Kapiten Mađarske je šokirao golmana Davida Raju nakon što su oba tima, do ključnog detalja, obazrivo otvorila utakmicu, a utisak je da je i spektakl, koji se očekivao, izostao. Pamtiće se tri velika boda aktuelnog šampiona i izdanje sjajnog veznog igrača koji je kompletan derbi odigrao gotovo bez greške.

U ranoj fazi meča, već od petog minuta, Arsenal nije mogao da računa zbog povrede na štopera Vilijama Saliba, što se i osjetilo u defanzivi. Ali je napadački do odmora bio konkretniji.

U drugom poluvremenu slika se promijenila. Liverpul je bio drugi tim na terenu uz pomoć glavnog kreatora Florijana Virca. Napadao je šampion sa svih strana, pritiskao protivničku odbranu, a nagrada

je stigla u 83. minutu. Do kraja utakmice Arsenal je krenuo u juriš, imao je dobru šansu u nadoknadi, ali je sve bilo uzaludno.

Liverpul je nanio prvi poraz

velikom rivalu.

- Ako pobijedite tim kao što je Arsenal, koji je prošle sezone bio tako dobar, a u ovoj se pojačao, onda je pobjeda veoma pozitivna. Na kraju sezone će-

BUNDESLIGA (2. KOLO)

mo znati koliko vrijedi – kazao je trener Liverpula, koji je pohvalio strijelca jedinog gola u derbiju.

- Radim sa njim tek nešto više od sezone. Pokazuje koliko Liverpulu znači. Ako mora da igra desno krilo ili desnog beka kao danas, igraće, bez problema. Daje sve od sebe. Ponovo je bio izvanredan. Brajton je savladao Mančester siti nakon preokreta i šokirao favorita koji je pretrpio drugi vezani poraz u sezoni. Na ,,Ameksu“ nakon prvog poluvremena u kojem je domaćin uputio samo jedan šut u okvir gola očekivala se lagana pobjeda Halanda i drugova, ali... Domaćin se nije predavao iako je Siti preko Halanda u 34. minutu stigao do prednosti. Od drugog poluvremana sve se promijenilo. Siti nije ličio na jednu od ekipa koja je projektovana da juriša na trofej, a Brajton se razbudio. Prvo je u 68. minutu sa 11 metara pogodio Milner, a na minut do kraja utakmice Gruda je šokirao goste. Domaćin je stigao do prve pobjede, kao i Vest Hem, koji je kao gost bio bolji od Notingem Foresta (3:0). A. MARKOVIĆ

Dortmund se razbudio

PODGORICA - Borusija je na startu Bundeslige remizirala, ali se brzo ispravila. ,,Milioneri“ su 3:0 savladali Union Berlin, oduševili navijače koji su nakon meča skan-

Nenad Vukčević saopštio spisak igrača

4. septembar 16.00 - Srbija – Crna Gora

6. septembar 17.00 - Crna Gora – Portugal 9. septembar 15.00 - Mađarska – Crna Gora

PODGORICA - Selektor omladinske reprezentacije

Crne Gore Nenad Vukčević objavio je spisak igrača na koje računa za Memorijalni turnir ,,Stevan Ćele Vilotić“ u Srbiji.

Vukčević je pozvao 23 igrača - golmani: Tomaš Đurović (Iskra), BalšaRadanović (Rudar); odbrana: Maksim Đukić (Budućnost), Todor Miljanić (Sutjeska), Vojislav Jokić (OFK Beograd, Srbija), Lazar Martinović (Kom), Meldin Kojić (Jezero), Luka Šćekić (Petrovac), Zarija Mugoša (Bokelj), Andrej Božović (OFK Mladost Lob. bet); vezni red: Luka Raiče-

vić (Jedinstvo, Srbija), Lazar Savović (Budućnost), Nikola Balević (Petrovac), Imran Redžepagić (Jezero), Luka Brajović (Iskra), Danilo Pejović (Grbalj), PetarJauković (Vojvodina, Srbija), Dragutin Šaranović, Matija Jovanović (Kom), Vuk Vlahović (Dinamo, Hrvatska), Andrija Vukoje (Inter, Italija); napad: OmarKrajina (Roma, Italija), Jagoš Roganović (OFK Mladost Lob.bet).

Osim Crne Gore, na turniru koji će se igrati u Subotici, Senti, Kuli i Bačkoj Topoli, učestvuju i Srbija, Mađarska i Portugal. R. P.

dirali ime dvostrukog strijelca. Sehru Girasi je u 44. i 58. minutu bio precizan, a pobjedu je ovjerio rezervista Feliks Nmeča

Majnc je u Volfsburgu osvojio

prvi bod. Domaćin je bio bolji do 89. minuta, kada je sudija dosudio penal za goste, a precizan bio Nadiem Amiri. Strijelac vodećeg gola za domaći tim bio je Aron Center R. A.

IN MEMORIAM

U Podgorici je u 75. godini preminuo Savo – Maco Rogošić, legenda Budućnosti, nekadašnji fudbaler i trener podgoričkog kluba. - Bio je sinonim za vjernost, računajući mlađe kategorije, u klubu je proveo tačno 53 godine (42 kao prvotimac i trener), prošao je sve ružno i lijepo što je prolazila naša Budućnost kroz ponosnu istoriju, od čuvenih baraža za Prvu ligu, ulaska u elitu, do finala Kupa 1977 –naveli su iz FK Budućnost. - Sve je to podnosio dostojanstveno, kao pravi podgorički gospodin, bio ogledalo Budućnosti i Podgorice. Nažalost, ostali smo bez takvog velikana plavo-bijele porodice –Savo Maco Rogošić nas je napustio u 75. godini –dodali su iz Budućnosti. ,,Plavo-bijeli“ su naveli da je Macova zaostavština kao igrača ogromna ,,ali zaostavština kao trenera prije svega mlađih kategorija je enormna“. Stvarao je, bio učitelj, prijatelj, pedagog...

PODGORICA - Juventus je savladao Đenovu 1:0 golom Dušana Vlahovića u 73. minutu, koji je ponovo u teren ušao sa klupe, a crnogorski reprezentativac Vasilije Adžić nije ulazio u igru. Ekipa iz Torina nije blistala, mučila se u gostima, da bi trener Igor Tudor, kao i u premijernoj pobjedi, ubacio ,,džokera“ koji je sve riješio.

Vjerovatno će sada Vlahović, jer su šanse velike da ostane u Torinu - navodno mu je ponuđeno sedam miliona eura

Veliki broj velikih igrača je „prošao kroz njegove ruke“, a sigurno je najponosniji na posljednji omladinski Kup Maršala Tita 1991. godine, koji je sa „svojom djecom“ osvojio protiv Rijeke nakon penala na „Marakani“ –istakli su iz Budućnosti i podsjetili na Rogošićevu izjavu ljubavi prema ,,plavo-bijelima“. - Što drugo da kažem, Budućnost je moja porodica. A mlađi moraju da znaju da je Budućnost uvijek bila i da će uvijek biti – veliki klub.

SERIJA A (2. KOLO): Juventus na dva od dva Vlahović pogodio, Adžić nije ulazio u igru

po sezoni, biti prva napadačka opcija. Tim prije jer u narednom kolu Juve dočekuje Inter. R. A.

KVALIFIKACIJE ZA EP: Goran Perišić objavio spisak mlade reprezentacije za kvali kacije za EP

PODGORICA - Mlada reprezentacija Crne Gore danas počinje pripreme za start novog ciklusa kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. ,,Sokoli“ igraju sa Italijom i Švedskom, a selektor Goran Perišić za mečeve pozvao je 23 igrača: Golmani - Filip Domazetović (Budućnost), Benjamin Krijestarac (Bokelj), Petar Bobičić (Podgorica); odbrana - Milan Roganović (Partizan, Srbija), Stefan Melentijević (Primorje, Slovenija), Damjan Dakić (Budućnost), Marko Franeta, Nikola Vuković (Petrovac), Lazar Maraš (Dečić), Marko Perović (Almerija, Španija); vezni red - Danilo Vukanić (Budućnost), Dragan Miranović, Nemanja Carević (Petrovac), Nikola Medojević (Rijeka, Hrvatska), Medo Juković (Sutjeska), Balša Radusinović (Dečić), Lazar Knežević, Balša Mrvaljević (OFK Mladost Lob.bet), Matija Rovčanin (Mornar), Aleksa Ćetković (Arsenal); napad - Vladimir Perišić (Košice, Slovačka), Viktor Đukanović (DAC Dunajska Streda, Slovačka), Andrej Kostić (Partizan, Srbija). Prvi izazov za našu selekciju je gostovanje Italiji 5. septembra, dok će četiri dana kasnije igrati

sa Švedskom na Gradskom stadionu u Podgorici. - Teško da je mogao teži posao na startu kvalifikacija. Ali, naše je da se borimo i damo maksimum protiv svih rivala. Italija i Švedska su najkvalitetnije ekipe u grupi, međutim, nećemo se predati, želimo da se nametnemo i dođemo do povoljnog rezultata. Svjesni smo snage naših protivnika, pogotovo Švedske, koja je vjerovatno i kvalitetnija od Italije, ali i mi imamo adute koje ćemo pokušati maksimalno da iskoristimo, uprkos tome što nećemo biti kompletni, budući da je nekoliko važnih igrača prekomandovano u A tim - rekao je selektor Goran Perišić U grupi 5 su još Jermenija, Sjeverna Makedonija i Poljska. R. A.

Danilo Vukanić, vezista ,,sokola“

Mađar je spektakularnim golom riješio derbi

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

Košmarna noć Budućnosti

PODGORICA - Kolo broj 5 u Meridianbet 1. CFL, posljednje uoči reprezentativne pauze, kompletirano je u neđelju veče - OFK Mladost je šokirala Budućnost nakon preokreta (3:1) na Areni, dok je utakmica Dečića i Petrovca završena 2:2.

Jedan korak naprijed, nazad dva - to je ritam šampionskog tima ,,plavih“ koji nikako da se sastavi u novoj sezoni. Nedavno je Ivan Delić postavljen za privremenog trenera, ali poslije pobjede na debiju protiv Dečića – stigao je poraz za brigu uoči reprezentativne pauze. Košmarni početak sezone za Podgoričane koji su prošle godine imali ukupno tri poraza u prvenstvu, a sada već tri iz pet nastupa.

Djelovalo je da Tuzani imaju trijumf u džepu, ali slavlje im je pokvario Andrej Pupović koji je u 95. minutu izveo majstoriju iz slobodnog udarca za izjednačenje.

MLADOST SRUŠILA

ŠAMPIONA

Dobar, otvoren, dinamičan, sadržajan meč na DG Areni, gdje su uslovi za igru bili daleko od idealnih.

Po jedan udarac na obje strane na samom startu, a zatim brzo vođstvo Budućnosti nakon prekida. Korner sa desne strane izveo je Miličković, a najviši u skoku bio je ruski internacionalac Serikov – lijepo pozicioniranje, skok šut glavom i lopta je završila iza leđa golmana Radulovića Nije Mladost pala, već se trudila da ekspresno uzvrati – sve je fudbalski uradio Vuković, prebacio sa lijeve na desnu, pa opalio snažno sa distance, ali se mladi Domazetović istakao dobrom intervencijom. Priredili su ,,žuti“ još jedan obećavajući napad, ovoga puta po krilu, ali je pokušaj iz šesnaesterca bio loš.

Šampionski tim bio je prinuđen na izmjenu u ranoj fazi utakmice – povrijedio se Bojović, a sa klupe je ušao Petrović. Upravo se krilnom napadaču otvorio brisani prostor ka protivničkoj mreži, sustizao ga je Uskoković, ali prije njegovog klizećeg starta uslijedio je neprecizan, mlak udarac pored gola.

Trudili su se puleni Marka Šćepanovića, priredili nekoliko obećavajućih izleta prema naprijed, ali nijesu mogli do izjednačenja prije pauze. Imala je i Budućnost svoje situacije, ali nije bila prisebna u završnici – falio je zadnji pas ili onaj prije njega da bi se ugrozio Radulović. Mladost u drugom poluvremen8u agilnija, agresivnija, spremna da više rizikuje. ,,Žuti“ su podigli zadnju liniju i sve jače pritiskali. Isplatio se takav stav, a nagrada je stigla u vidu izjednačenja u 68. minutu. Vertikalni prizemni pas iz odbrane poslao je Uskoković, a u kaznenom prostoru oboren je Knežević. Nije se dvoumio sudija Vođević – odmah je pokazao na bijelu tačku. Siguran izvođač bio je Vuković Niz lančanih grešaka napravila je Budućnost, a jedna od njih skupo je plaćena – Vušurović je izgubio loptu u opasnoj zoni, automatski se katapultirao Kontić čiji je šut bio neodbranjiv u 74. minutu. Pokušavali su ,,plavi“ da se pridignu, ali nije išlo. Raspopović je spriječio autogol Serikova, a potom glavom pogodio prečku. Srljali su Grbić i društvo, dezorganizacija pozadi i u ofanzivi. U nastojanju da ugrabi bod, Budućnost je doživjela nokaut u 90. minutu.

Knežević je bio asistent, a strijelac rezervista – Jovanović Debakl ,,plavih“. Veliki uspjeh povratnika u elitni rang do-

maćeg fudbala, kojem nije prvi put da uzima mjeru aktuelnom prvaku.

PUPOVIĆ IZVUKAO

PETROVAC

Asmir Kajević je specijalista za Petrovac, ali ovoga puta učinak iskusnog veziste nije bio dovoljan za pobjedu Dečića. Trideset petogodišnji Rožajac prvo je izborio penal iz kojeg je domaćin izjednačio, da bi u finišu pokazao klasu i poentirao nakon kiksa protivničkog defanzivca.

Izgledalo je da Tuzani putuju ka četvrtoj pobjedi, da će biti usamljeni na vrhu uoči pauze, ali to nije dozvolio Pupović. Velemajstorski izveden slobodan udarac u 95. minutu sačuvao je ,,neboplavima“ status neporažene ekipe u dosadašnjem dijelu šampionata. Bolji početak Dečića, koji se trudio da se nametne i ostvari prevlast na sredini. Više su napadali Tuzani, uglavnom po desnoj strani, odakle su uputili nekoliko centaršuteva u srce kaznenog prostora.

Jednom je bilo opasno nakon nabačene lopte Drešaja, ali je golman Kordić ispružio ruku i spriječio reakciju nekog od protivničkih igrača. Tuzani su bili blizu vođstva poslije petnaestak minuta kada je Radusinović sa krila ušao unutra, šutirao, a odbitak od noge defanzivca gostiju umalo nije završio u mreži.

Nekoliko pasova podijelio je

vezista ,,neboplavih“ Popović, a u 18. minutu lansirao je Živojinovića u kontri. Pobjegao je ofanzivac Petrovca, okrenuo se licem ga golu, pomjerio u stranu, ali ništa više od opasnog udarca koji je Kovinić pokušao da skrene u metu.

Dvije greške napravili su momci Zdravka Dragićevića u fazi odbrane – Fićović je imao slab prijem od golmana, a potom je uslijedio faul za slobodan udarac iz opasne zone.

Nijesu to iskoristili fudbaleri Dečića, a onda su kažnjeni u 26. minutu. Boljević je centrirao, Kovinić glavom spustio za Arambašića koji je bio neumoljiv u završnici sa šest-sedam metara.

Kajević je igrač koji daje ton igri Tuzana, ali u uvodnih pola sata nije se mnogo družio sa loptom. Ipak, jedan dodir iskusnog majstora bio je dovoljan da iznudi penal.

Svega četiri minuta trajala je radost prvoligaša sa Jadrana – Sekulović je namjestio loptu na kreč i efektno proparao mrežu u 30. za 1:1.

Isti igrač je do odmora imao još dva pokušaja iz daljine – doduše oba bezopasna.

Nekoliko prigovora imali su domaći navijači na račun sudije Savovića u nastavku, a onda ih je na noge podigao Ndiaj Nakon centaršuta Golubovića, tamnoputi napadač se hitnuo i glavom uzdrmao prečku. Golubović je namjestio šansu saigraču, a u 66. minutu našao

PODGORICA – Odigrana su četiri meča, čime je kompletirano 3. kolo Druge lige. Otrant i Berane upisali su prvi remi u sezoni – 0:0. Veliku priliku propustio je Anđelo Rudović u 72. minutu. Nakon centaršuta sa lijevog boka loptu je glavom spustio Nobiraki, ali je šutirao preko gola. Mogli su nominalni domaćini do po-

bjede u posljednjim sekundama sudijske nadoknade. Rezervista Lazar Lambulić primio je loptu na desnoj strani i uputio odličan centaršut po zemlji, ali je Dejan Pepić poslao loptu pored stative. Nije bilo pogodaka ni na okršaju između Iskre i Igala u Danilovgradu. Domaći su bili bolji od samog

starta, ali nijesu uspjeli da kreiraju ozbiljniju šansu. Jedina prava prilika na susretu viđena je u 81. minutu. Petar Radičković šutirao je sa ivice šesnaesterca i zatresao okvir gola koji brani Nikola Ivanović. Grbalj je u trećem kolu upisao prvu pobjedu ove sezone - u Radanovićima je savladan Lovćen 2:0. Domaći su otvo-

reno krenuli od starta i već u 15. minutu stigli do prednosti, kada je Stefan Čađenović pogodio za 1:0. Sve dileme o pobjedniku riješene su u 81. minutu, kada je Satigijo Jusuf Sesaj, nakon dobrog proigravanja Uroša Jovanovića, matirao Baltića i pogodio za konačnih 2:0. Internacional i nakon tri kola je na nuli. Podgorički tim poražen je u Nikšiću od Rudara 2:1. Golova nije bilo sve do 50. minuta, kada je nakon pokušaja Ognjena Kasali-

kolu (13. septembra) sastaće se: Bokelj – Mornar, Budućnost – Jedinstvo, Petrovac – OFK Mladost, Jezero – Dečić, Sutjeska –Arsenal.

se u poziciji da donese prednost domaćinu. Završni udarac nije bio najbolji, ali je svakako na mjestu bio Kordić koji je odbio u korner.

Bolji su bili Tuzani, a do preokreta su stigli u 78. minutu. Centrirao je Maraš sa lijevog krila, slabo se postavio kapiten Boljević, a to je iskoristio snalažljivi Kajević koji je iskosa, sa ivice peterca, suptilno provukao loptu pored Kordića. Curilo je vrijeme, uveliko je tekla nadoknada, a onda ruka Ndiaja na 25 metara od gola domaćina. Namjestio je Pupović, klasno prebacio živi zid i potpisao evro gol za izjednačenje i delirijum gostiju. Četvrti vezani remi ,,neboplavih“. Razočaravajući bod izabranika Nebojše Jandrića koji su iz posljednjeg šuta protivnika ostali bez viđene pobjede. D. KAŽIĆ

ce i ,,odbitka“golmana Milovana Vujisića, Igor Pantić pogodio mrežu domaćih. Prednost gostiju duplirao je Matija Šljukić, koji je sa par metara lijepo završio akciju Vickovića i Jovanovića. U sudijskoj nadoknadi vremena, Internacional je postigao prvi gol ove sezone - nakon ubačene lopte Bojana Janjuševića, Japanac Hosono je pogodio za 1:2. Na premijeri ovog kola, Podgorica i Kom igrali su bez golova u petak. R. P.

M. BABOVIĆ

JEDAN KORAK NAPRIJED, NAZAD DVA: Poraz za brigu fudbalera Budućnosti

Slavlje i tuga za Meklarena na VN Holandije

Pjastri

prvi, Noris odustao u finišu

PODGORICA - Oskar Pjastri dominantno je stigao do sedme pobjede u 15. ovogodišnjoj trci Formule 1. Vozač Meklarena je na Velikoj nagradi Holandije u Zandvortu bio bezbrižan do kraja, a domaću publiku obradovao je Maks Ferstapen, koji je završio trku iza Australijanca. Na podijum se popeo Isak Hađar. Vozaču iz Rejsing Bulsa ovo je bio prvi podijum u karijeri.

U Holandiji mnogima kiša nije prijala, bezbjedonosno vozilo tri puta je izlazilo na stazu, a tragičar je bio Lando Noris, koji je zbog kvara bolida odustao pred sam finiš. Bez sreće su bila oba vozača Ferarija. Prvo je Luis Hamilton izgubio kontrolu nad bolidom (zbog kiše koja je počela da pada od 20. kruga) i udario u zaštitnu ogradu, a bez plasmana ostao je njegov timski kolega Šarl Lekler i to zbog nepažnje Kimija Antonelija u Mercedesu.

Lidera u generalnom plasmanu, do 46. kruga, klupski kolega iz

Meklarena je uporno napadao, ali je Pjastri od sekunde prednosti u narednim krugovima napravio veću razliku. Posao mu je bio olakšan od 53. kruga, kada je došlo do incidenta između Leklera i Antonelija, koji je kažnjen i ispao je iz borbe za bodove. A pred sam kraj trke Norisu je počeo da dimi bolid i brzo se parkirao pored staze. Hađar je zahvaljujući odustajanju britanskog asa stigao do najboljeg rezultata u karijeri. Među najboljima bili su Džordž Rasel, Aleks Albona, Olij Berman i Lensa Strol, a bodove su osvojili još Fernando Alonso, Juki Cunoda i Esteban Okon

Naredna trka je krajem sedmice. Najbolji vozači boriće se za bodove na Velikoj nagradi Italije u Monci. A. M.

Košarkašice Budućnost Bemaksa već tri sedmice na okupu

Podiže se forma, slijede provjere

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa uveliko se spremaju za novu sezonu.

Podgoričanke će danas ući u četvrtu radnu sedmicu, a iako nova sezona u WABA ligi počinje 15. oktobra, šef stručnog štaba Petar Stojanović želio je da što prije okupi ekipu i da polako krenu u nove izazove. Nakon tri sedmice rada osjeća se zadovoljstvo u taboru ,,vučica“.

- Imale smo dovoljno vremena da se odmorimo i nakon sezone i nakon obaveza u reprezentaciji, tako da smo sa puno elana i motiva dočekale početak priprema. Radujemo se novim izazovima i sa nestrpljenjem čekamo prve utakmice.

Početak priprema, kao i uvijek dosta je naporan, ali radimo dobro i sigurna sam da ćemo u dobrom ritmu dočekati početak nove sezone – kazala je Jovana Savković, jedna od najtalentovanijih crnogorskih košarkašica, koja će i ove sezone imati posebnu ulogu u timu Podgoričanki. Podgoričanke će u ,,Bemaks areni“ trenirati do 10. septembra, a onda će tradicionalno krenuti na mini turneju po Srbiji, kako bi odigrale prve pripremne utakmice.

- Imamo zakazane četiri provjere i to protiv Mege, Montane, Partizana i Kraljeva. Sigurno je da će nam mini turneja po Srbiji dosta značiti, jer ćemo imati dobre provjere protiv ekipa različitog kvaliteta,

Prijateljski meč u Kranjskoj Gori

Amerikanke od danas na treningu

Nove igračice Budućnost Bemaksa, Amerikanke Džina Kaningen i Dilejni Bern, sinoć su doputovale u Podgoricu i već danas odradiće prva dva treninga sa ,,vučicama“. Za Kaningen i Bern Budućnost Bemaks biće novi izazov u karijeri, a prve provjere u Srbiji biće prilika da se uigraju sa novim timom.

što će biti dobra prilika da na djelu vidimo trenutnu formu – dodala je Novljanka. Za razliku od minule sezone u timu neće biti Maje Bigović, koja je pojačala razvojni tim Šoprona, te JeleneBulajić, koja je karijeru i školovanje nastavila na koledžu na Floridi, dok je ugovor istekao Amerikankama Tes Amundsen i Teri Brigs. U međuvremenu, klub je ekspresno potpisao dvije nove Amerikanke – DžinuKaningen i Dilejni Bern. Osim toga, iz redova Podgorice stigla je Ljube Andrić, a čeka se nakon godinu povratak Anastasije Drobnjak i Ksenije Šćepanović - Sigurno da će nam Drobnjak i Šćepanović mnogo značiti. Njih dvije će tokom septembra ući u puni trening, a onda ćemo sigurno biti jači. Očekujem da nam i nove Amerikanke pomognu i da zajedno ponovo napravimo dobru energiju, jer smo i prošle sezone pokazale koliko to znači – objasnila je Savković R. P.

Budućnost bolja od Trapanija

PODGORICA - Košarkaši

Budućnost Volija upisali su prvu pobjedu u sklopu priprema za novu sezonuizabranici Andreja Žakelja su u Kranjskoj Gori savla-

dali italijanski Trapani

61:60 (18:22, 23:15, 20:23). Rašid Sulejmon je bio najefikasniji sa 13 poena, Nikola Tanasković je dodao 10 poena, a Flečer Megi devet.

Međunarodni bokserski turnir „Vojvođanska zlatna rukavica“

PODGORICA - Veliki

uspjeh ostvarili su crnogorski bokseri Danilo Marković i Radoslav Lončar na međunarodnom turniru „Vojvođanska zlatna rukavica“ za omladince, čije je 43. izdanje sinoć završeno u Subotici.

Oba crnogorska reprezentativca su osvojila zlatne medalje, a Lončar je dobio i priznanje za najboljeg tehničara turnira, koji je okupio 56 boraca iz deset zemalja: Kazahstana, Bjelorusije, Moldavije, Rumunije, Poljske, Grčke, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne

Gore i domaćina Srbije. Marković je u finalu kategorije do 63,5 kilograma pobije-

dio, odlukom sudija reprezentativca Srbije Petra Sandića, bronzanog sa Evropskog pr-

Košarkaši Crne Gore danas protiv

„Crveni“ prava na

PODGORICA – Kada je, krajem marta, u letonskoj Rigi obavljen žrijeb grupa za Eurobasket, a u vrijeme kada još nije bilo poznato u kakvom će sastavu da nastupe, bilo je jasno da će košarkaši Crne Gore pored Njemačke i Litvanije teško moći da se bore za nešto više od trećeg mjesta u grupi.

RADOVIĆ: Puno je da Vučević igra 35 minuta

Podgoričani u narednom meču, 4. septembra, igraju sa Cedevita Olimpijom, a turneju po Sloveniji završavaju 7. septembra protiv Krke. S. J.

venstva za juniore. Prethodno je Marković u polufinalu slavio prekidom protiv još jednog domaćeg borca Dimitrija Stojkovića Posebno je na stadionu Spartaka oduševio Lončar, koji je do zlatne medalje u kategoriji do 86 kilograma došao prekidom u drugoj rundi u borbi sa reprezentativcem Srbije Veljkom Ristićem, aktuelnim šampionom Balkana. Član Bokserskog kluba Nikšić blistao je i u polufinalu, u kojem je savladao odličnog Bjelorusa Andreja Rumiantsaua, bronzanog sa Svjetskog prvenstva za mlade u Budvi i bronzanog sa Svjetskog prvenstva za juniore u Jerevanu. Sa crnogorskim bokserima u Subotici boravio je trener Milorad Purić R. P.

Nakon brojnih otkaza i problema sa povredama tokom pripremnog perioda, moglo se naslutiti da će i Finska, kao domaćin grupe u Tampereu, biti suviše tvrd orah za našu selekciju, te da će najrealnija biti borba za četvrto mjesto, posljednje koje vodi u osminu finala, sa Švedskom i Velikom Britanijom. Nakon tri kola u grupi B, realne prognoze su se ispostavile kao sasvim ispravne i tačne, iako se košarkaška i uopšte sportska javnost u našoj zemlji nadala boljim izdanjima Crne Gore. Izabranici Boška Radovića doživjeli su tri ubjedljiva poraza od Njemačke (106:76), Litvanije (94:67) i Finske (85:65), pa će o prolazu u nokaut fazu, u kojoj bi ih čekao prvo duel sa Srbijom ili Turskom, prvoplasiranim timom iz grupe A, odlučivati u danas i sjutra, protiv Švedske (12.30 časova) i Velike Britanije. „Crvenima“ trebaju obje pobjede da bi treći put uzastopno ponovili najbolji rezultat na prvenstvima Evrope i ispunili jedini realno dostižni cilj. Ako u tome uspiju, naši košarkaši će napraviti veći uspjeh u odnosu na prethodna dva EP, imajući u vidu sastav u kojem nastupaju. U suprotnom, završiće takmičenje u grupnoj fazi, što bi mogao da bude početak rezultatskog pada košarkaške selekcije, s obzirom na smjenu generacija i odlazak mladih igrača u NCAA ligu...

BIĆE JURNJAVE I

TRČANJA - Momci će sigurno dati sve od sebe, igrati maksimalno i „poginuti“ da prođemo grupu. To bi bilo lijepo zbog debitanata, da vide kako to izgleda, zbog pojedinih momaka koji će ovim prvenstvom da završe reprezentativnu karijeru. Najzad, bilo bi lijepo da prođemo dalje i zbog same javnosti, a kasnije se ukrštamo sa velesilama. Nećemo se predavati, pokušaćemo preostale dvije utakmice da riješimo u svoju korist, iako će da bude veoma teško, posebno protiv Švedske, koja na ovom prvenstvu igra dobru košarku, slično onome što radi Finska.

Crna Gora je protiv Finske igrala sa osam igrača, što je nedovoljno da bi se održao isti ritam tokom 40 minuta. - Evidentno je da imamo veoma kratku rotaciju za Evropsko prvenstvo. Nikola Vučević je protiv Finske igrao 35 minuta, to je puno za njega, za bilo kojeg igrača na ovakvom takmičenju. Ali, bez obzira na kratku rotaciju, nećemo da se žalimo, pokušaćemo da dobijemo preostale dvije utakmice –

Košarkaš reprezentacije

Srbije Bogdan Bogdanović neće igrati u nastavku EP zbog povrede zadnje lože koju je zadobio na utakmici sa Portugalom. „Bogdanoviću je utvrđena ruptura mišića zadnje lože koja ga onemogućava da nastupi u nastavku šampionata Evrope. U dogovoru sa Bogdanovim klubom Los Anđeles Klipersima, kapiten će u narednom periodu biti na intenzivnim terapijama u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se što prije oporavio“, navodi se u saopštenju KSS

Moraćemo da uložimo ekstra trud da bismo došli u situaciju da pobijedimo Švedsku, kasnije i Veliku Britaniju – kaže selektor Boško Radović. Švedska, koja je do sada jedino pobijedila Veliku Britaniju (78:59), po stilu igre dosta podsjeća na Finsku, pa naši košarkaši znaju šta ih čeka. - Tu će da bude baš dosta jurnjave i trčanja, ali kao što sam rekao, to je ono što smo imali i do sada. Ova grupa je takva da nema nijednog protivnika za kojeg možemo reći da će biti jednostavnija igra, ali svakako smo spremni na to i daćemo sve

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

Švedske (12.30 h) igraju prvi od dva presudna meča za plasman u osminu nala Eurobasketa

bez na grešku

rekao je Boško Radović Radović je podsjetio da je za njega ovo peto evropsko prvenstvo, pošto je na tri bio pomoćni trener, a ovo je drugo u ulozi selektora. - Imamo puno iskustva i

Parovi 4. kola

Crna Gora sa najviše izgubljenih lopti

Nakon tri odigrala kola, Crna Gora je selekcija sa najviše izgubljenih lopti, ukupno 61, odnosno 20,3 u prosjeku po meču. - I mnogo bolje i kvalitetnije reprezentacije od nas, sa većom rotacijom, teško da mogu da se bore sa toliko izgubljenih lopti. Od posljednje utakmice sa Turskom u pripremnom periodu pa do danas, mi stalno imamo 20 i više izgubljenih lopti po meču – rekao je selektor „crvenih“ Boško Radović

znao sam šta će ovdje da se dogodi. Prije dolaska na EP, veoma mi je jasno bilo da dolazimo sa nekim neiskusnim igračima, sa dva ili tri igrača koji ne mogu da igraju na ovom nivou takmičenja, sa nekoliko iskusnih igrača i sa nekima koji su ranije imali manje role. Zato za mene nijesu iznenađenja utakmice koje smo izgubili, iako je bilo trenutaka kada sam se protiv Njjemačke i Litvanije ljutio, ali je jasno da to nijesu bile naše utakmice, već one protiv Finske, a posebno Švedske i Velike Britanije. Nije lako, na prethodna dva velika takmičenja smo pobjeđivali i igrali dobro, ali i dalje ostajemo pozitivni i vjerujem da ćemo igrati dobro u posljednja dva meča, i moramo da pobijedimo da bismo prošli dalje – dodao je Radović.

DROBNJAK: Da zaboravimo sve što je bilo do sada

Iako je trebalo da bude drugačije, zbog čega se i naturalizuju stranci, Igor Drobnjak (11,7 poena i 3,7 asistencija po meču) do sada je imao bolji učinak od Kajla Olmena (devet poena, 4,7 asistencija), koji do ovog trenutka nije opravdao očekivanja. Kad god je bio na terenu, Drobnjak je svojom energijom mijenjao ritam ekipe, pa će od njegovog učinka dosta toga da zavisi i u preostala

dva meča u grupi, protiv Švedske i Velike Britanije. Takmičarski dan pauze u grupi B naša selekcija je iskoristila za trening i pripremu današnjeg meča sa Šveđanima.

- Svakako da je teško nakon tri ubjedljiva poraza. S kim god da smo igrali, nije lako izdići se iz toga. Ono što je realnost jeste da su to bili kvalitetniji protivnici od nas, ali svakako stoji da smo morali sve tri utakmice

Slavković: Pokušaćemo da ispravimo greške

I Andrija Slavković je svjestan loših partija ekipe u porazima u prva tri kola, od Njemačke, Litvanije i Finske. - Mislim da smo pokazali neku reakciju protiv Finske, ali to nije dovoljno protiv takvih ekipa, već morate da budete u utakmici svih

40 minuta. Kao u prve dvije utakmice, ponovo se desilo to drugo poluvrijeme koje pokušavamo da ispravimo već duži period. U sljedeća dva meča pobjeda je imperativ za nas. Pokušaćemo da ispravimo greške kojih je bilo dosta i da dobijemo

da igramo bolje, sa više energije, više fokusa, manje grešaka. Ali šta je tu je, kao što sam rekao, dan oporavka je danas. Probaćemo da se oporavimo što bolje, da se spremimo za sjutra. U suštini, to su dvije utakmice i šansa koju mi tražimokazao je Drobnjak. I prije početka EP znalo se da će posljednje dvije utakmice biti ključne, iako se očekivalo da „crveni“ pruže bolji otpor Njemačkoj,

obje preostale utakmice i tražimo neku našu šansurekao je Slavković. Slavković je bio najbolji pojedinac naše selekcije protiv Finske sa 15 poena, dvije ukradene lopte i skokom.

- Sigurno da mi znači dobro izdanje na ličnom planu, ali kada izgubite 20 razlike od Finske, teško da vas to može utješiti - dodao je Slavković.

Litvaniji i Finskoj. - Svakako smo u svaki meč ušli maksimalno i pokušali da napravimo nešto. Jednostavno, nije išlo. Nadam se da će biti bolje u posljednja dva meča. Ponavljam, to su naše šanse i mislim da treba sada da zaboravimo sve što je bilo do sada. To ne mijenja ništa, idemo dalje - dodao je naš reprezentativac. Ionako desetkovana otkazima i povredama

prije početka, Crna Gora će u nastavku EP da bude oslabljena, jer je za Zorana Nikolića prvenstvo završeno zbog povrede stopala. - Stvarno je teško, pogotovo zbog ritma samog prvenstva, koji je veoma zahtjevan, naročito sada kada smo imali dvije vezane utakmice. Ali nekako smo i svjesni toga bili od početka, na pripremnim utakmicama imali smo velike minutaže i pripremili smo se na to - zaključio je Drobnjak.

od sebe da budemo bolji nego u prve tri utakmice – kaže plejmejker Igor Drobnjak Andrija Slavković, krilo naše selekcije, igrao je protiv Švedske u oba meča kvalifikacija za EP, u pobjedi kod kuće sa 95:70 (po šest poena i skokova) i porazu u Stokholmu, nakon produžetka, sa 86:83 (bez poena, dvije asistencije i skok).

- Gledali smo njihove utakmice na šampionatu. Skautiraćemo ih i ne sumnjam da ćemo da budemo spremni – kaže Slavković.

NEKA REAKCIJA

PROTIV FINSKE

Selektor Boško Radović ističe da je ekipa protiv Finske, i po-

red poraza, „pokazala neku reakciju, neki karakter“.

- Bilo je 15-20 minuta dobre energije. A onda, stare iste greške. Imali smo 20 izgubljenih lopti, devet promašenih bacanja, mnogo tehničkih grešaka koje statistika ne može da zabilježi. Napravili smo tri-četiri faula na šutu za tri poena. Sva-

ki put kada smo mogli da priđemo, da budemo u utakmici, bilo je toliko stvari koje su dovele do poraza. Uz to, bili smo lišeni usluga Zorana Nikolića, koji je zbog povrede stopala protiv Litvanije završio šampionat. Dakle, ostajemo sa još jednim igračem manje u rotaciji. Jovan Kljajić je doživio povredu dan

prije prvenstva, sada smo ostali bez Zokija, nikad kraja nekim pehovima. Međutim, nikad se nijesmo žalili i tražili opravdanja, to je, što je – kaže Radović. On ističe da Crna Gora, u ovom sastavu, „u ovom trenutku igra svoj maksimum, kako god to zvučalo“. - Kada bismo smanjili broj izgubljenih lopti, to bi nam donijelo veći kvalitet. Ali, veoma je teško sa najviše osam igrača koji mogu da igraju ovaj nivo takmičenja. Znao sam to i prije Eurobasketa, ali trudili smo se da ne pričamo i razmišljamo o tome. Nećemo ni sada pričati o tome – zaključio je Radović. S. JONČIĆ

SLIJEDE MEČEVI ODLUKE ZA NAŠE KOŠARKAŠE: Igor Drobnjak

RANA JUŽNOSLOVENSKA ISTORIJA – OTKRIĆA, ZAGONETKE, MITOVI, PREVARE

Budak je na Bužančićevu tvrdnju uzvratio polemički

Priredio:

POLEMIKA

Fragmenti natpisa koje je istoričar umjetnosti Radoslav Bužančić 2011. godine otkrio u crkvi Sv. Vida u Klisu, činili su prije 11 stoljeća dio mermerne oltarske pregrade u predromaničkoj crkvi. (Predromanička epoha trajala je od 800. do 1100. godine, a predromanički stil je isključivo bio vezan za crkveni namještaj, odnosno za crkvena zdanja.)

Na oltarskoj pregradi je bio uklesan duži natpis, po zapovijesti tadašnjeg vladara koji je naložio gradnju crkve. Međutim, tokom istraživanja nijesu nađeni fragmenti na kojima se nalazilo ime kralja-ktitora, kao ni ime njegovog oca.

Na jednom fragmentu stajao je dio natpisa koji glasi MEA DOMAS, pri čemu se od posljednjeg slova S jedva nazirao gornji zavoj. Na drugom fragmentu stajalo je LAVA a na trećem REGINA. Posljednja dva fragmenta su činili cjelinu jer se na drugom, iza riječi LAVA jasno vidio početak slova R – što znači da je glasilo …LAVA REGINA.

Kada su uz prvi, posloženi drugi i treći fragment, dobijeno je: MEA DOMA SLAVA REGINA

Istoričar Neven Budak i Radoslav Bužančić su ovo protumačili različito.

Budak je zaključio da je riječ o kraljici Domaslavi, te da je taj dio natpisa vjerovatno glasio: „...sa svojom (ženom ili majkom?) kraljicom Domaslavom naložio sam da se napravi ovo djelo” (odnosno crkva Svetog Vida).

Ukazao je i da je ime Domaslava u hrvatskoj istoriji i ranosrednjovjekovnoj onomastici nepoznato, kao i da je tek u kasnijim stoljećima u Češkoj postojalo muško ime Domaslav, te da je u isto vrijeme zabilježeno i u Poljskoj.

„Iako bi teza – koja mi je isprva pala napamet – da je hrvatska kraljica Domaslava bila podrijetlom iz Češke, bila vrlo privlačna, samo ime ne može biti argument za takvu tvrdnju“, zaključio je Budak.

Radoslav Bužančić je pak ustvrdio da nije riječ o imenu Domaslava, već da se na fragmentu nalazi ime vladarke koja je

Ime Domaslava je u hrvatskoj istoriji i ranosrednjovjekovnoj onomastici nepoznato. Tek u kasnijim stoljećima u Češkoj je postojalo muško ime Domaslav, a u isto vrijeme zabilježeno je i u Poljskoj

vjerovatno titulisana kao „moja gospođa slavenska kraljica”. „Natpis se” – kaže Bužančić –„može čitati i kao ulomak imena kraljice, a u tom bih slučaju radije vidio staro hrvatsko ime Slava, nego, kako je nedavno prof. Budak, iščitao - Domaslava, jer mi se čini da je značenje ulomka s tekstom DOMA zapr avo latinska titula Domna kojom vladari često na epigrafskim spomenicima oslovljavaju svoje žene.”

Budak je na ovu Bužančićevu tvrdnju reagovao objavljivanjem polemičkog članka „O novopronađenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz

Istoričar Neven Budak poznat je po kritičkom sagledavanju rane hrvatske istorije. Tako je, na primjer, 2008. godine na međunarodnom naučnom skupu na Pagu, iznio tvrdnju da ne postoji „ni jedan materijalni dokaz da su Hrvati boravili na području Dalmacije u sedmom vijeku”

crkve sv. Vida na Klisu“ (2012). Prije nego nastavimo, treba istaći da je istoričar Neven Budak poznat po kritičkom sagledavanju rane hrvatske istorije. Tako je, na primjer, krajem septembra 2008. godine na međunarodnom naučnom skupu „Pag u praskozorje hrvatskog kršćanstva“, održanom u paškoj Gradskoj vijećnici, iznio tvrdnju da ne postoji „ni jedan materijalni dokaz da su Hrvati boravili na području Dalmacije u sedmom vijeku”. „Pokrštavanje Hrvata u priobalju Hrvatske počelo je tek 30-tih godina 9. stoljeća. Struka arheologa je tu očito zakazala, možda nisu dovoljno radili na sustavnom istraživanju. Poznato je da kroz 7. i 8. stoljeće nije pronađen niti jedan materijalni dokaz koji bi upućivao na dolazak i življenje Hrvata u Dalmaciji“ – izričit je prof. Budak. „Sloveni su na prostor Dalmacije došli kao mnogobošci,

Budak je kritikovao Bužančićevu interpretaciju da na natpisu iz Klisa stoji sclava regina, jer bi u ispravnom obliku glasio sclavorum regina. „Dakle – zaključuje Budak - prijedlog čitanja kakvog donosi Bužančić nije prihvatljiv, pa treba vidjeti postoji li kakvo drugo rješenje“

a kako bi opstali prilagodili su se načinu življenja Ilira koji su tada bili domicilno stanovništvo, no u tom prilagođavanju su zadržali svoj jezik, kao i mnoge svoje običaje.“

Budak je ustalasao hrvatsku javnost i sumnjom u istinitost istorijskog podatka o krunidbi Tomislava za hrvatskog kralja u Duvnu 925. godine. Pod uticajem ovakvog stava, hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je na svojim internetskim stranicama objavilo da Tomislav nije prvi hrvatski kralj već da je prvi okrunjeni vladar bio Stjepan Držislav (Tportal.hr 5. 5. 2009).

„Na stranicama (ministarstva) piše da je 925. godine knez Tomislav ujedinio Hrvatsku i pobijedio Ugare i Bugare te da je 990. okrunjen Stjepan Držislav,

prvi hrvatski kralj“, objavio je Novi list. „Prema riječima povjesničara Nevena Budaka, izgleda da bi Ministarstvo moglo biti u pravu.“

„Priča o Tomislavu je dio naše nacionalne mitologije“, komentarisao je Budak. „Pitanje je što se podrazumijeva pod pojmom kralj. Ako je to onaj koji je nosio titulu „rex”, onda su tako nazivani i vladari prije Stjepana Držislava, no on (Stjepan Držislav) je prvi okrunjeni kralj.“ S ovim je bio saglasan i Ivo Goldstein. „Nema dokaza da je Tomislav bio okrunjen“, izjavio je Goldstein, dodajući „da za hrvatske vladare nije bilo važno da li ih zovu knez ili kralj. To je postalo bitno tek u 20. vijeku.”

Vraćamo se polemici oko kraljice Domaslave. Neven Budak na početku članka „O novoprona-

đenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz crkve sv. Vida na Klisu“ konstatuje da se „ne slaže s čitanjem i datiranjem što ga je predložio Radoslav Bužančić koji je otkrio fragmente“. U kritičkoj analizi navodi se sljedeće: „U jasno čitljivu riječ DOMA Bužančić umeće N, kako bi dobio tobožnju vladarsku žensku titulu domna, koja bi bila pandan tituli domnus koju poznajemo iz nekoliko izvora koji govore o hrvatskim vladarima 9. stoljeća. Jednako tako iza slova S, koje je djelomično vidljivo iza onoga DOMA, predlaže umetanje slova c koje nije sačuvano niti u fragmentu. Dok se u ovom drugom slučaju radi o pretpostavci koja se ne zasniva na bilo kakvom materijalnom dokazu ili barem indiciji, u prvom je slučaju riječ o metodološkoj pogrešci, jer bi umetanje slova N bilo dopustivo jedino ako bi iznad M stajao znak kraćenja, a njega nema. U literaturi inače nema poznatih komparativnih primjera kraćenja MN s M iznad kojeg bi bila vodoravna crta. Osim toga, oblik Sclava regina, kao što priznaje i Bužančić, je sporan, jer bi ispravan glasio Sclavorum regina. Dakle, prijedlog čitanja kakvog donosi Bužančić nije prihvatljiv, pa treba vidjeti postoji li kakvo drugo rješenje.“

(Nastavlja se)

Slobodan ČUKIĆ

Natpis iz Crkve Sv. Vida u Klisu

Crkva Sv. Vida u Klisu, nekadašnja džamija

Dio natpisa iz Klisa u kome stoji MEA DOMASLAVA

Radoslav Bužančić

1/9

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst

čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Преминуо дана 30. августа 2025. године. Саучешће примамо у капели на градском

Чепурци 31. августа од 14 до 17 часова и 1. септембра

15 часова. Кућа жалости: Европска број 8 - Дахна.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЉИЉАНА, син НИКОЛА, кћерке ЉУБИЦА и МИЛИЦА, брат ДРАГАН, сестре РАДМИЛА, СЛОБОДАНКА, БОСИЉКАБЕБА, ДЕСАНКА, ЉИЉА, РАНКА и МАРИНА, стрина ОЛГА, снахе ДАНИЦА, БОБАНА, РАНКА и САНДРА, братанићи ТОМО, АЛЕКСАНДАР - ЋАПО, ВЛАДАН - ВАЋО, АНДРИЈА, БАЛША, ЛУКА и ЛАЗАР, братаничне САНДРА, НИНА

Sa velikom tugom obavještavamo da nas je dana 30. avgusta 2025. iznenada napustio naš voljeni

MILAN – MIĆAK Miodraga DŽUVEROVIĆ 30. 7. 1954 – 30. 8. 2025.

Ispraćaj iz Beograda je u ponedjeljak 1. septembra iz Crkve Sv. Prokopija na Orlovači sa početkom u 10 časova. Saučešće primamo na gradskom groblju Ravni u Pljevljima 2. septembra od 10 do 12.30 časova, nakon čega će se obaviti opelo i sahrana.

OŽALOŠĆENI: PORODICA

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

Dana 30. avgusta 2025 godine preminula je naša draga

MIRA pok. Borislava ŠUNDIĆ rođena STANIŠIĆ 1943–2025

Sahrana je obavljena u užem krugu porodice

Tužnim srcem i bolom u duši javljamo svojti, kumovima i prijateljima da je dana 31. avgusta 2025, poslije kraće bolesti, u 77. godini ispustila svoju plemenitu dušu

NELA Toma MIŠEVIĆ rođena KRIVOKAPIĆ

Sahrana drage nam pokojnice obaviće se u ponedjeljak 1. septembra u 17 časova na groblju kod Crkve Sv. Ane u Đurićima – Kamenari. Saučešće se prima u mjesnoj kapeli u Bijeloj na dan sahrane od 10 do 16 časova, kada pogrebna povorka kreće ka mjestu sahrane.

Posljednji pozdrav dragoj RAJKI

Čuvaćemo te od zaborava.

VJERA, PEĐA, NINA i PAJO ŠOFRANAC

OŽALOŠĆENA PORODICA ŠUNDIĆ

OŽALOŠĆENI: suprug TOMO – MIŠO, sin NENAD – MIMI, sestre MIRJANA, BRANKA i STANKA, snaha ANĐELA, unuke VLADANA, ANDREA i ANASTASIJA, porodice MEMEDOVIĆ, ZAHARIJEVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragoj sestri od tetke

Zla sudbina te prerano i zauvijek odvojila od nas. Otišla si tiho i nečujno i ostavila neizbrisiv trag u životima svih koji su te voljeli. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat SLAVENKO i sestra SLAVICA sa porodicama

SAVO - MACO ROGOŠIĆ

Dragi Čika Maco, Hvala ti na ljubavi, posvećenosti i neiscrpnoj energiji kojom si oblikovao generacije plavo-bijelih. U ime uprave FK Budućnost, izražavamo iskreno saučešće porodici, prijateljima, saradnicima i svim navijačima kluba. Počivaj u miru, Čika Maco – živjećeš vječno u srcima plavo-bijele porodice.

UPRAVA FK BUDUĆNOST PODGORICA

RAJKI ČELEBIĆ

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

Posljednji pozdrav mojoj majci

ŠUNDIĆ

Tvoja borba za moj život nikad se ne zaboravlja. Ponosim se što sam te imao. Ti si više od majke ako to postoji i ako ima raja ti ćeš tamo biti.

Tvoj SRĐA

Draga baba

ŠUNDIĆ

Posvetila si nam čitav svoj život i ostavila neizbrisiv trag u našem srcu. Hvala ti, baba, za svu nesebičnost, brigu i ljubav koje su obilježile naše djetinjstvo i život.

Tvoji VASILIJE, ANDREA i NIKA

Tvoja dobrota i ljubav ostaće zauvijek uz nas. Tvoj odlazak ostavio je prazninu koju ništa ne može zamijeniti. Opraštamo se sa bolom ali i sa ponosom što smo te imali.

TVOJI: sin DRAGIŠA, snaha NADA, unuci SAŠA i STEFAN, praunučad LUKA i IRINA

MILAN – MIĆAK DŽUVEROVIĆ

Voljeni nikad ne umiru. Živjećeš u mom srcu zauvijek.

Posljednji pozdrav dragom treneru

JOKO – BOBO ČELEBIĆ sa porodicom

ZORANU ZOKIJU RADENOVIĆU

VUK PEJOVIĆ, IVAN MIJOVIĆ, MAŠAN BRKOVIĆ, NIKOLA MIJOVIĆ, MILOŠ ANTIĆ, NIKOLA KOVAČEVIĆ, IGOR RADUSINOVIĆ, GOJKO MAKSIMOVIĆ, BAJKO VUČIĆEVIĆ, SLOBODAN CAUŠEVIĆ, MARKO LAKOVIĆ, BRANKO LATINOVIĆ, BOJAN VUKADINOVIĆ

Posljednji pozdrav ocu naše drage učiteljice i prijateljice Sonje

ŽIVKU BRESTOVCU

Počivaj u miru

DRAGO GARDAŠEVIĆ sa porodicom

SJEĆANJE

RADIVOJE Grujičin TODOROVIĆ 3. 9. 2020 – 3. 9. 2025. Prošlo je pet dugih i teških godina od tvoje smrti. Nedostaješ nam. PORODICA 17

MIRA

MIRI

Hvala ti za sve

MIRA ŠUNDIĆ

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

Tužno sjećanje na moje drage

Roditelje snahu

PUNIŠU-MUJA JELENU-Punišinu

MILOSAVU-Ilijinu

Miloševa KARADŽIĆA KARADŽIĆ KARADŽIĆ

1912–1979. rođenu TODOROVIĆ rođenu ČIZMOVIĆ i braću 1920–2005 1937–2010

ILIJU-Punišina

MILIVOJA-Punišina

MILENKA-Punišina

KARADŽIĆA KARADŽIĆA KARADŽIĆA 1936–2020 1947–2018 1952–1985 S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuva vas od zaborava vaš MILOŠ - RADE PUNIŠIN sa porodicom

FRANOVIĆ BOJAN 2023–2025.

Voljeni naš Boki, Dvije su godine bola i tuge za tvojom mladosti i snagom. Otišao si nam zauvijek iz doma, iz sretanja i zagrljaja. Dani i život bez tebe u njemu su vječiti bol i praznina. Tvoja borba i hrabrost, ljubav tvoja jedinstvena i strpljenje su rane naše za života. Sjećanje na tvoj život i susrete, tvoju britku misao i šalu i kada ti je bilo teško, preteško, duboko u srcu čuvaju mnogi dragi ljudi. Ponosni tvoji

MARLYN, DIMO, MARIJA, tajo MIŠKO i majmo OLJA

1.9. 2017–1. 9. 2025

JELENA Milorada BOJANIĆ

Tužno sjećanje.

Voljena majko i bako

PORODICA

Tužno sjećanje na moje roditelje

BLAŽA JOVETIĆA VELIKU JOVETIĆ 2. 9. 2023–2. 9. 2025. 31. 8. 2019–31. 8. 2025.

Dragi tata, dvije godine od kad Te nema. Draga mama, šest godina je od kad Tebe nema. Teško se navići bez Vas. Prolaze dani i godine, a nijedan bez pomisli na Vas. S ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću

Ćerka RADMILA sa porodicom

RUŽICE

Vrijeme prolazi, ali ne i naša tuga za tobom. Nedostaješ nam. Zauvjek u našim srcima.

Tvoji ANA, IVA, ĐIĐI i RATKO

Devet je godina od smrti moje majke

RUŽICE RADONJIĆ

Ne mogu riječi ispričati ono što mi ranjena duša krije svih ovih predugih i tužnih godina bez tebe… Tvoja NAĐA

Dana 1. septembra 2025. navršava se 9 godina od kada nas je napustila naša draga i voljena

RUŽICA Radoslavova RADONJIĆ

Ne prođe dan da te ne pomenemo. Bila si srce naše porodice. Snaga kad klonemo, osmijeh kad je bilo teško, utjeha u svim olujama. Bez tebe, smijeh nije isti, a tišina boli više nego ikada. Bez tebe i sreća je tužnija.

Nedostaješ nam.

Tvoja PORODICA

7 Prošlo je devet godina od smrti moje voljene supruge

RUŽICE RADONJIĆ

Vrijeme prolazi, ali śeta i tuga ostaju.

Tvoj RATKO

RUŽICE

Vrijeme prolazi, ali nikada naša ljubav i ponos što si bila i ostaćeš zauvijek dio nas.

Tvoje: MARIJA, VEDRANA i ANĐELA

Voljena naša

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Tražimo odgovornu, urednu i vrijednu osobu za održavanje domaćinstva, u

Podgorici. Nudimo prijatnu atmosferu, poštenu zaradu i razumijevanje. Poželjne preporuke, ali nisu uslov. Zvati od 9h do 13h na tel. 069 992 999

Poneđeljak, 1. septembar 2025.

Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 21/09 i 40/11), člana 5 stav 3, člana 30 stav 2, člana 31 i člana 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 44/10), Odluke Skupštine Opštine Bar o pokretanju postupka davanja u zakup objekta – zgrade broj 4, na katastarskoj parceli broj 5747 iz lista nepokretnosti 2306 KO Novi Bar („Sl. list CG – opštinski propisi”, broj 40/25) i Rješenja predsjednika Opštine Bar, broj: 01-018/25-2732/1 od 25.08.2025. godine, Komisija objavljuje

JAVNI POZIV za davanje u zakup putem prikupljanja ponuda (tender) objekta – zgrade broj 4, na katastarskoj parceli broj 5747 iz lista nepokretnosti 2306 KO Novi Bar

1. PREDMET ZAKUPA

Predmet tenderskog postupka je davanje u zakup objekta – bivša “Tropikana”, evidentiranog u “V” listu lista nepokretnosti broj 2306 KO Novi Bar, kao zgrada broj 4, po načinu korišćenja – pomoćna zgrada, spratnosti –prizemlje (Po), u površini od 75 m2, izgrađena na katastarskoj parceli broj 5747, u svojini Opštine Bar, u obimu prava 1/1, a radi pružanja ugostiteljskih usluga.

2. PERIOD I MINIMALNA CIJENA ZAKUPA

Objekat se daje u zakup, u viđenom stanju, na period od 5 (slovima: pet) godina, od dana zaključenja ugovora o zakupu, uz mogućnost produženja zakupa za isti period.

Minimalna, godišnja cijena zakupa objekta, iz tačke 1. Ovog poziva, iznosi 17.400,00 €, bez uračunatog PDV-a, pri čemu se ista plaća na godišnjem nivou, u skladu sa uslovima iz javnog poziva i dinamikom koja će se utvrditi ugovorom o zakupu.

3. OPŠTI USLOVI

Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponuda

Pravo da učestvuju na tenderu imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica, ako su dostavila uredno i potpuno sačinjene ponude za učešće u postupku i uplatila odgovarajući iznos na ime depozita.

Ponude se dostavljaju u roku od 15 (slovima: petnaest) dana od dana objavljivanja javnog poziva na oglasnoj tabli, zatim zvaničnoj internet stranici Opštine Bar – www.bar.me, kao i u štampanom izdanju medija „Nova Pobjeda“ d.o.o. Podgorica.

Ponude za učešće u tenderskom postupku, zajedno sa pratećom dokumentacijom, predaju se u zatvorenoj koverti, neposredno na šalteru Građanskog biroa Opštine Bar, na adresi : Bulevar Revolucije br. 1, za Komisiju za sprovođenje postupka davanja u zakup objekta – zgrade broj 4, na katastarskoj parceli broj 5747 iz lista nepokretnosti broj 2306 KO Novi Bar, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu - ne otvaraj”, svakog radnog dana, u periodu od 08.30 h do 14 h, počev od 02. septembra, pa sve do 16. septembra tekuće godine ili posredno, putem pošte, zaključno sa navedenim datumom.

Ponuda treba da sadrži sljedeće elemente:

- pravilnu oznaku objekta koji je predmet ponude; - za fizička lica : ime, prezime i adresu ponuđača, matični broj, broj važeće lične karte ili pasoša; - za preduzetnike: rješenje o registraciji, ime i prezime, uvjerenje o prebivalištu, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u i PDV-u, ukoliko je u sistemu PDV-a i karton deponovanih potpisa; - za pravna lica : naziv i sjedište (tačan naziv), izvod iz CRPS-a ne stariji od 6 (slovima: šest) mjeseci za domaća privredna društva, odnosno dokaz o registraciji izdat od strane nadležnog organa kod kojeg je pravno lice registrovano za ostala pravna lica, a za strana lica dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača (original ili ovjerena kopija rješenja), ime i prezime direktora odnosno zakonskog zastupnika pravnog lica njegov potpis, ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda; - ponuđena cijena zakupa, izražena u eurima, bez uračunatog PDV-a; - broj žiro računa za povraćaj depozita; - potpis fizičkog lica ili preduzetnika kao ponuđača, odnosno pečat i potpis ovlašćenog lica u privrednom društvu ili drugom stranom pravnom licu.

Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća u postupku, uz ponudu priložiti i dokaz o uplati depozita (kopija proknjiženog kreditnog naloga) u iznosu od 5.220,00 € ili u visini od 30 % od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun bužeta Opštine Bar, broj 510-80962330-80, otvoren kod „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica ili dostaviti garanciju koja glasi na iznos depozita, izdatu od strane komercijalne banke sa sjedištem u Crnoj Gori i važeću za period od najmanje jednog mjeseca, bez prigovora i naplativu na prvi poziv.

Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.

Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom, odustane od ponude, nakon otvaranja iste, gubi pravo na povraćaj depozita.

Postupak po ovom javnom pozivu će se proglasiti neuspjelim, ukoliko prvi i drugorangirani ponuđač odustanu od dostavljenih ponuda ili odbiju da potpišu ugovor o zakup objekta u ostavljenom roku.

Objekat se daje u zakup ponuđaču sa najpovoljnijom ponudom, a koja će biti izabrana na osnovu kriterijuma visine ponuđene zakupnine na godišnjem nivou, pod uslovom da ista ispunjava i druge uslove predviđene javnim pozivom.

U odnosu na ponude koje su utvrđene nevažećim ili nijesu prihvaćene kao najpovoljnije, depozit se vraća podnosiocima u roku od 15 (slovima: petnaest) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

4. DATUM, VRIJEME I MJESTO OBILASKA OBJEKTA Obilazak predmetnog objekta – bivša “Tropikana”, sa svim zainteresovanim licima, izvršiće se dana, 10.09.2025. godine, sa polaskom u 1100 časova, ispred glavnog ulaza zgrade Opštine Bar.

5. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA

Najpovoljniji ponuđač dužan je da sa Opštinom Bar, pred mjesno nadležnim notarom, zaključi ugovor o zakupu objekta u roku od 15 (slovima: petnaest) dana od dana donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Ukoliko najpovoljniji ponuđač, naknadno odustane od dostavljene ponude i ne zaključi ugovor u predviđenom roku ili u ostavljenom roku ne plati zakupninu utvrđenu zaključenim ugovorom, gube pravo na zakup objekta, kao i pravo na povraćaj uplaćenog depozita. U tom slučaju, zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu objekta sa drugorangiranim ponuđačem. Ponuđač čija je ponuda prihvaćena, depozit se uračunava u iznos zakupnine.

Prvi, godišnji iznos zakupa za objekat, umanjen za iznos uplaćenog depozita, budući zakupac plaća u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana zaključenja ugovora o zakupu, dok preostali iznosi godišnjih zakupnina, dospijevaju za plaćanje protekom narednih 12 (slovima: dvanaest) mjeseci i plaćaju se u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana dospjeća. Troškove izrade notarskog zapisa ugovora o zakupu objekta, kao i troškove rada Komisije snosi budući zakupac.

6. MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA Otvaranje ponuda biće održano dana, 17.09.2025. godine, sa početkom u 11,00 h, u prostorijama Sekretarijata za imovinu i zastupanje i istom mogu prisustvovati ponuđači ili opunomoćeni predstavnici ponuđača. Obavještenje o najpovoljnijim ponudama dostaviće se ostalim učesnicima postupka u roku od 5 (slovima: pet) dana od dana sprovođenja postupka.

Bliže informacije mogu se dobiti svakog radnog dana u vremenu od 09,00 do 14,00 časova, neposredno u prostorijama Opštine Bar, kancelarije broj 117 i 125, Bulevar Revolucije br. 1 ili na kontakt telefone broj +382 (0)30 301 463 i +382 (0)30 301 471.

Broj: 01-018/25-2732/2

Datum: 29.08.2025. godine

KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE POSTUPKA DAVANJA U ZAKUP OBJEKTA – BIVŠA „TROPIKANA”

U PRODAJI!

Ministarstvo kulture i medija

Tvrđave

Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Ova knjiga je sufinansirana od strane

Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

Cijena 20 €

PODUHVAT

NAGRADA ZA IZDAVAČKI

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Slobodan Čukić

ZMIJE na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.

U prodaji