NEOBAVEZNO OZNAČAVANJE POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA OZNAKAMA HRANA S HRVATSKIH FARMI I POLJA I TRŽIŠTE MASLINOVOG ULJA
doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić dr.sc.Tatjana Klepo, mag.ing.agr.Damir Karakaš
Masline u svijetu 10 zemalja s najvećim površinama maslina (ha) (2018. god) Izvori: FAO, obrada HAPIH Rang 1 2 3 4 5 6
Zemlja
Španjolska Tunis Italija Maroko Grčka Turska Saudijska 7 Arabija 8 Alžir 9 Portugal 10 Libija : : 22
Masline se uzgajaju u 40 zemalja svijeta. Najveće površine su u Europi. Španjolska ima najviše površina, a Italija i Grčka su u pet najvećih na razini svijeta.
Površina
2.579.001,00 1.528.028,00 1.147.505,00 1.045.186,00 963.120,00 864.428,00 700.000,00 431.009,00 361.483,00 268.153,00
Postotak
24,53 14,53 10,91 9,94 9,16 8,22 6,66 4,10 3,44 2,55
Hrvatska
18.697,00
0,18
Svijet
10.513.321,00
100
Australija i Novi Zeland 0,2%
Afrika Američki 15,4% kontinent i 2,1%
Azija 15,3%
RH ima 0,18% svjetskih površina. Europa 67,0%
Udio površina maslina prema kontinentima
Masline u Republici Hrvatskoj
Prema ARKOD česticama u RH ima više od 17.000 ha maslinika.
Masline se uzgajaju u 7 županija.
Površine maslina u RH Županija Splitsko-dalmatinska Istarska Zadarska Šibensko-kninska Dubrovačko-neretvanska Primorsko-goranska Ličko-senjska Ukupno
Prosjek 2014. – 2018. (ha)
Udio (%)
4.926,76 3.277,10 2.796,60 2.710,39 2.556,98 621,9 185,03 17.074,76
28,9 19,2 16,4 15,9 15 3,6 1,1 100,0
Izvor: APPRRR, obrada HAPIH
Najviše maslinika je u Splitskodalmatinskoj i Istarskoj županiji.
Struktura maslinika prema proizvođačima maslina Prosječna veličina posjeda pojedinog proizvođača je mala (0,77 ha). Samo 212 proizvođača ima više od 5 ha (od 22 386 ukupno).
Veličina posjeda
Površina
Udio (%)
Broj proizvođača
Udio (%)
< 0,5 ha
2.796,68
16,14
12.067
53,90
0,5 - 1 ha
3.741,39
21,59
5.413
24,18
1 - 5 ha
8.182,04
47,21
4.694
20,97
5 - 10 ha
925,63
5,34
141
0,63
10 ha <
1.685,97
Ukupno
17.331,71
9,73
71 22.386
Struktura proizvođača maslina prema veličini posjeda Površina nasada sa više od 10 ha 0%
Površina nasada od 5-10 ha 1%
Površina nasada od 1-5 ha 21% Površina nasada do 0,5 ha 53,9%
0,32 Površina nasada od 0,5 do 1 ha 24%
Izvor: APPRRR – korištenje ARKOD čestica, stanje 31.12.2018, obrada HAPIH
Uvoz i izvoz maslinovog ulja u RH prema vrijednosti 18.000
15.892
16.000
16.003
14.616
14.000
Indeks 2017./2012. +103,61%
12.223
000 USD
12.000 9.684
10.000 8.000
6.704
7.063
7.860
6.000 3.631
4.000 2.000
1.620
1.890
1.997
2010.
2011.
2012.
1.385
1.266
1.407
2013.
2014.
2015.
1.972
Indeks 2017./2012. +81,79%
UKUPAN UVOZ
2016.
2017.
UKUPAN IZVOZ
-Uvoz maslinovog ulja u RH: 16.000.000 $
-izvoz maslinovog ulja: 3.600.000 $
-Kontinuirani rast nakon ulaska u EU
-veliki rast 2017. godine
Izvor podataka: DZS
Potrošnja u svijetu i EU 2.000
1.867
1.790
1.731
1.800 1.621
1.605
1.660
1.584
1.600
1.529
1.402 1.400
000 t
1.200 1.000 800
660
610
641
550
600 400 200
554 228
574
200
2010./2011.
2011./2012.
525
487
180 2012./2013.
EU
566
598 492
525 443 500
572
495
439
475
140
130
140
105
130
130
2013./2014.
2014./2015.
2015./2016.
2016./2017.
2017./2018. (privremeni rezultati)
2018./2019. (prethodni rezultati)
Španjolska
Italija
Grčka
Dominantan udio u ukupnoj svjetskoj potrošnji maslinovog ulja čini potrošnja maslinovog ulja u Europi (više od 50%)
Izvor podataka: The International Olive Council
Kretanje proizvođačkih cijena Ekstra djevičansko maslinovo ulje (prosječne mjesečne cijene)
Cijena maslinovog ulja u RH EUR/100 kg
579,7 kn
Izvor podataka: The International Olive Council
ZAKLJUČAK PROBLEMI: - Nedovoljna proizvodnja - Niske cijene - Uvoz:izvoz = 10:1 - Nedovoljno udruživanje POVRŠINA: 17.331 ha BROJ STABALA: 3.748.705 Stabala/ha: 217 Urod maslina/ha: 2 t ( 1,5 t ) Urod maslina po stablu: 9,1 kg Proizvodnja ulja po stablu: 1 L Proizvodnja ulja: 3.746.300 L ( DZS ) IZVOZ: 365.000 L UVOZ: 3.323.000 L POTROŠNJA ULJA PO STANOVNIKU: 1,65 L
ZAKLJUČAK RJEŠENJE: - Uvođenje nacionalnog sustava kvalitete (Zakon o poljoprivredi NN 118/18) -
Hrvatski proizvod – proizvod sa dodanom vrijednosti Prepoznatljivo hrvatsko maslinovo ulje Sljedivost maslinovog ulja – od maslinika do stola Podizanje novih maslinika, promjena sortimenta i tehnologije uzgoja
Razvoj HAPIH-a u sektoru uljarstva: - fizikalno-kemijske analize - senzorsko ocjenjivanje djeviÄ?anskog maslinovog ulja - proizvodnja i stvaranje baze podataka o autentiÄ?nim maslinovim uljima Republike Hrvatske
ANKETA - istraživanje provedeno travanj 2020. - reprezentativni uzorak na 600 ispitanika (IPSOS I NOVA TV) - na temelju rezultata na odgovora na pitanje - Zbog kojih sve razloga preferirate hrvatske proizvode? – kreirana kampanja: „ BIRAJ NAJBOLJE, KUPUJ DOMAĆE ”
NEOBAVEZNO OZNAČAVANJE POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA OZNAKAMA HRANA S HRVATSKIH FARMI I POLJA Hrana hrvatskih farmi i polja je neobvezni sustav označavanja koje provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). CILJ - jasno i nedvosmisleno informiranje potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda proizvedenih na farmama i poljima u Republici Hrvatskoj. Sustav označavanja postoji od 2010. i obavljala ga je bivša HPA do prosinca 2019. kada ga preuzima HAPIH. PREDNOSTI sudionicima uključenim u sustave: - poljoprivredni proizvođači dobivaju mogućnost povećanja proizvodnje, sigurnijeg plasmana i dodane vrijednosti proizvoda, - prehrambena industrija dobiva paletu prepoznatljivih proizvoda a potrošači dobivaju siguran, prepoznatljiv domaći proizvod, proizveden na hrvatskim farmama, poljima i pčelinjacima. Kupujući označene proizvode, potrošači pomažu očuvanju i razvoju poljoprivredne proizvodnje, ali i očuvanju nacionalnog identiteta.
NEOBAVEZNO OZNAČAVANJE POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA OZNAKAMA HRANA S HRVATSKIH FARMI I POLJA Samostalna služba HAPIH-a za neobvezne sustave označavanja zadužena je za uspostavu i provedbu sljedivosti i kontrolnih mehanizama za označavanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda oznakama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. TEMELJ SUSTAVA - provjera podrijetla i praćenje sljedivosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda proizvedenih na farmama i poljima u Republici Hrvatskoj. Podrijetlo i sljedivost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nadzire se u cijelom lancu proizvodnje od primarne proizvodnje do finalnog pakiranja koji se označava jednom od oznaka Hrana s hrvatskih polja i farmi. Neobvezan sustav označavanja i promociju hrvatskih poljoprivrednih proizvoda od implementacije do sada je uključio 1524 proizvođača poljoprivrednoprehrambenih proizvoda koji dobrovoljne znakove koriste na poljoprivrednoprehrambenim proizvodima, mljekomatima ili pročeljima svojih farmi.
NEOBVEZNI SUSTAV OZNAČAVANJA MEDA PROIZVODA ZNAKOM MED HRVATSKIH PČELINJAKA CILJ - informiranje potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti meda proizvedenog na pčelinjacima u RH. Sustav je pokrenut u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom 2004. godine, kako bi se na vidljiv način istaknuo domaći med na tržištu i potrošačima olakšao izbor pri kupnji. Svako pakiranje meda je označeno napljepnicom koja sadržava Znak Med hrvatskih pčelinjaka i neponovljivi serijski broj koji se dodjeljuje samo proizvođaču meda kako bi se osigurala sljedivost. Kontrolu i analizu meda i provodi HAPIH u laboratoriju Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima.
NEOBVEZNI SUSTAV OZNAČAVANJA MEDA PROIZVODA ZNAKOM MED HRVATSKIH PČELINJAKA Sukladno s programom promocije Nacionalne staklenke za pakiranje meda Hrvatskog pčelarskog saveza, uporaba Nacionalne staklenke i Znaka dovodi do prepoznatljivosti proizvoda i različitosti takvih proizvoda na zajedničkom tržištu. Svako pakiranje meda je označeno napljepnicom koja sadržava Znak Med hrvatskih pčelinjaka i neponovljivi serijski broj koji se dodjeljuje samo proizvođaču meda kako bi se osigurala sljedivost. Korištenjem web aplikacije i neponovljivog serijskog broja, potrošači mogu provjeriti podatke o proizvođaču meda kao i detaljne podatke o vrsti meda, datumu vrcanja i mjestu ispaše pčela.
Hvala na paĹžnji! www.hapih.hr