doc. dr. sc. Vedran Poljak
Klimatske promjene i 21. stoljeće “Maslina i klimatske promjene”
Noćnjak 2020. Zadar
Klima Klima (grčki nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. Biološka klima je kompleks klimatskih uvjeta koji s drugim čimbenicima neke određene sredine određuju postojanje, razvitak, razmnožavanje i premještanje živih organizama. Geografska klima je skup atmosferskih stanja koja vladaju nad određenim dijelom Zemljine površine.
•
Autor Peel, M. C., Finlayson, B. L., and McMahon, T. A. (University of Melbourne).
Klimatski procesi • Klimu se danas često proučava kao sistem kojeg čine atmosfera, hidrosfera, kriosfera, biosfera i geosfera. • Osnovni izvor energije za sve klimatske procese u atmosferi je Sunce.
Promjene u okolišu • Od svoje pojave na Zemlji ljudi su nastojali promijeniti okoliš u kojem žive i prilagoditi ga svojim potrebama. • Nakon industrijske revolucije taj utjecaj postaje toliki da počinje utjecati na Zemlju u cjelini.
Porast CO2 u atmosferi
Promjene klime • Promjene klime imaju veliko značenje budući da je to globalna pojava i ni jedna država nije od toga izuzeta. • Znanstvenici nisu suglasni koliki je utjecaj čovjeka na klimatske promjene, nesumnjivo je da je čovjek utjecao na klimu. • Promjene klime koje se predviđaju za 21. stoljeće mogle bi imati velike posljedice za život na Zemlji, pa i za samog čovjeka. • Globalno zatopljenje
Prirodni toplinski omotač zemlje Vodena para (H2O), ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i didušik oksid (N2O) su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima i oni, izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere, čine zračni toplinski omotač oko Zemlje. Taj omotač sprječava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. Bez omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bi bila 30°C stupnjeva hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića, hladna i beživotna poput površine Marsa.
Učinak staklenika Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70% sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva 'učinak staklenika'.
Izvori stakleničkih plinova
izgaranje fosilnih goriva, industrijski procesi, odlaganje otpada, sječa šuma, poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo.
http://klima.mzoip.hr/default.aspx?id=4
Staklenički plinovi i porast temperature • Izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. • Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove, kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O). • Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. • U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0.4 - 0.8 °C.
Porast prosjeÄ?ne temperature
Korelacija globalne temperature i CO2
Posljedice globalnog zagrijavanja • Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. • Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. • U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. • Očekuje se da će u narednim desetljećima ti učinci biti još intenzivniji.
Topljenje leda i dizanje razine mora • Voda se pri zagrijavanju širi. Istovremeno se zbog globalnog zatopljenja tope polarne ledene ploče i ledenjaci. • U kombinaciji tih dviju promjena dolazi do podizanja razine mora zbog čega se obalna i niska područja poplavljuju i erodiraju.
Jadranska obala 2100. godine • Uz rast razine mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu bit će poplavljene. • U slučaju rasta od 4 metra, bit će poplavljena i gotovo svaka stara gradska jezgra gradova uz obalu, a u slučaju rasta od 9 metara, pod vodom će biti Trogir, pola Solina, Kaštela, a u Splitu Poljud, Dioklecijanova palača, Lora, luka i kolodvor... • Najranjivije područje na klimatske promjene u Hrvatskoj je dolina Neretve. U slučaju rasta od 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče... • Pod vodom bi završila i stara gradska jezgra Dubrovnika. Na sjeveru, u Rijeci bi pod morem završila praktično svaka znamenitost ovog grada, a slično bi bilo i u Puli. https://www.vecernji.hr/techsci/globalno-zatopljenje-klimatskepromjene-evo-kako-ce-jadran-izgledati-2100-godine-1205813
Neretvanska dolina u sluÄ?aju rasta od 9 m
KaĹĄtelanski zaljev
Ekstremni vremenski uvjeti i promijenjen raspored padalina • Obilne kiše i drugi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći. To može rezultirati poplavama i smanjenjem kvalitete vode, ali i smanjenom dostupnošću vodnih resursa u nekim regijama. • Gunja 2014.
Posljedice u EU • U južnoj i središnjoj Europi sve su češći toplinski valovi, šumski požari i suše. • Na mediteranskom području sve su sušniji uvjeti zbog čega je ono još osjetljivije na sušu i šumske požare. • Sjever Europe postaje sve mokriji te bi moglo doći do redovite pojave poplava tijekom zime. • Urbana područja, gdje danas živi 4 od 5 Europljana, izložena su toplinskim valovima, poplavama ili podizanju razine mora, ali često su slabo opremljena za prilagodbu klimatskim promjenama.
Rizici za zdravlje ljudi Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje već je vidljiv: • U nekim je regijama povećan broj smrti povezanih s vrućinom, dok je u drugima smanjen broj smrti povezanih s hladnoćom. • Već su vidljive promjene rasprostranjenosti nekih bolesti koje se prenose vodom te migracije prijenosnika bolesti (vektora). • Glad i migracije
Rizici za floru i faunu • Klimatske promjene događaju se vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. • Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. • Negativan utjecaj na biljke i životinje • Ako prosječne temperature na globalnoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.
Gospodarske štete • Šteta na imovini i infrastrukturi te zdravlju ljudi predstavlja velike troškove za društvo i gospodarstvo. • Naročito su pogođeni sektori koji u velikoj mjeri ovise o određenim temperaturama i količinama padalina, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, energetika i turizam.
Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova • • • • • • • • • • •
korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti, energetsko korištenje otpada, promjena tehnologija u industriji, razvrstavanje otpada, izolacija zgrada, korištenje javnog prijevoza, korištenje automobila koji troše manje goriva, pošumljavanje, promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i promjene prehrambenih i drugih navika
Kyoto protokol 1997. • Kyotski se protokol odnosi na emisije šest stakleničkih plinova: CO2, CH4, N2O, klorofluorougljikovodike (HFC-i, PFC-i) i sumporov heksafluorid (SF6). Emisije država utvrđuju se standardiziranim proračunom. • Glavni ponori emisije su porast zalihe ugljika u biomasi šuma, poljoprivrednih usjeva i tla, te uslijed promjena u korištenju zemljišta (još nije operativno prihvaćeno). • Za Hrvatsku je utvrđeno smanjenje emisije za 5% u odnosu na baznu godinu u razdoblju od 2008. - 2012. godine.
Za kraj globalizacija i .......?