Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu Dr. sc. G. Zdunić, Dr. sc. A. Mucalo, Dr. sc. I. Budić-Leto, K. Lukšić, mag. Ing. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
Europska unija Zajedno do fondova EU
Cilj i sadržaj prezentacije • Cilj prezentacije: predstaviti projekt TOLVIN i istraživačke aktivnosti • Sadržaj: Ukratko o projektu Fiziološki aspekt suše kod vinove loze Urod i kvaliteta sorata uslijed suše Materijal i metode u istraživanju hrvatske germplazme
Projekt: Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu - TOLVIN • Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj • Kod projekta: KK.05.1.1.02.0010 • Razdoblje provedbe projekta: 1. ožujka 2020. do 1. ožujka 2023. • Ukupna vrijednost projekta: 2.992.930,39 kuna • Bespovratna sredstva EU: 2.483.844,81 kuna • Web stranica projekta: http://tolvin.krs.hr/
Projekt: Procjena tolerantnosti hrvatske germplazme vinove loze na sušu - TOLVIN • Natječaj: „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama” (referentni broj: KK.05.1.1.02) • Financiranje: Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Europski fond za regionalni razvoj • Svrha (cilj) Poziva je pružiti potporu provedbi primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama u ranjivim i/ili transverzalnim sektorima iz Sedmog nacionalnog izvješća
• TOLVIN se odnosi na ranjive sektore: Poljoprivreda, Šumarstvo, Bioraznolikost
Koordinator projekta •
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša
• • • • • • • • • • •
Dr. sc. Goran Zdunić Dr. sc. Ana Mucalo Dr. sc. I. Budić-Leto Dr. sc. K. Hančević Dr. sc. T. Radić Dr. sc. M. Čagalj K. Lukšić, mag. ing. M. Čarija, mag.ing. Mr. sc. S. Ivić M. Mijač, dipl.iur A. Bilić, dipl.oec.
Partneri na projektu TOLVIN •
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Prof. dr. sc. E. Maletić Prof. dr. sc. J. Karoglan Kontić Prof. dr. sc. I. Pejić Prof. dr. sc. M. Karoglan Dr. sc. M. Žulj Mihaljević
•
Institut Ruđer Bošković
Dr. sc. B. Salopek Sondi Dr. sc. D. Šamec Dr. sc. A. Smolko Dr. sc. L. Brkljačić
•
Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč
Dr. sc. M. Bubola
Voda u biljci – fiziološki aspekt • • • •
• •
• •
> 95% vode koju loza apsorbira putem korijena transportira se kroz biljku i izgubi se u atmosferi Voda se gubi transpiracijom putem puči Voda koja preostaje u biljci služi za: održavanje turgora stanice, izgradnju i rast novih stanica, translokaciju hraniva i šećera Voda osigurava hlađenje biljke isparavanjem i olakšava izmjenu plinova Uslijed nedostatka vode fiziološki procesi u biljci su poremećeni Blagi stres v. loze – potencijal vode u listu (ψlist) od 0.8 do -1.1 MPa Umjereni stres v. loze - potencijal vode u listu (ψlist) od -1.2 do -1.4 MPa Jaki stres v. loze - potencijal vode u listu (ψlist) ispod -1.6 MPa
A
B
Slika 1. Puči vinove loze pod elektronskim mikroskopom A) otvorena puč; B) zatvorena puč; Foto B. Bondata i M. Keller, Sveučilište Washington, SAD
Hidraulični sustav i biokemijski procesi
Slika 2. Dva puta regulacije fizioloških procesa A) biokemijski (crne strelice), B) hidraulični (plave strelice); Preuzeto iz Dayer i sur. 2019 gs - provodljivost puči ABA – apscizinska kiselina Lpr – hidraulična provodljivost u korijenu Kleaf - hidraulična provodljivost u listovima
Reakcija loze na sušu
A
• • • • •
B
C
Slika 3. Vrh mladice uslijed nastupa suše; A) loza bez stresa, B) umjereni stres, C) jaki stres; Foto T. Martinson, Sveučilište Cornel, SAD
•
Smanjeni rast i razvoj organa loze – prvi osjetljivi indikator suše Loza koja nije pod stresom – duge vitice koje često prelaze vrh mladice Rani signal vodenog stresa – reducirani rast vrha mladice i vitica APSCIZINSKA KISELINA (ABA) ključan fitohormon u vodenom stresu ABA regulira: otvaranje puči, aktivnost akvaporina, izmjenu plinova, antagonizam s auksinima koji reguliraju rast stanica Kada se loza približava umjerenom stresu (ψlist od -1.2 do -1.4 Mpa) – zaustavlja se rast mladica i listova ali korijen još uvijek nastavlja sa rastom Loza zatvara puči uslijed nedostatka vode – regulacija biokemijski i hidraulični signali
• • • •
Osjetljivost sorata /ponašanje pod vodenim stresom (IZO/ANIZO debata) provodljivost puči regulira status vode u biljci – teorijski princip/kriterij za klasifikaciju sorata IZOHIDRIČNE sorte, konzervativni odgovor na sušu ANIZOHIDRIČNE sorte, manje stroga kontrola zatvaranja puči
•
Urod i kvaliteta grožđa uslijed suše • •
• • •
Redukcija uroda Redukcija veličine bobica – snižen udio soka, više sjemenki i kožice Visoki šećer Niska kiselost i visoki pH Povećani udio tanina u grožđu – trpkost i gorčina
•
Do određene razine vodenog stresa – loza dobro podnosi i povećava se kvaliteta grožđa
•
Jaki vodeni stres nije poželjan Slika 4. Grožđe Plavca malog na Hvaru neposredno pred berbu 2020.; donje lišće posušeno, bobice zrele s napetim turgorom
Primjeri tolerantnosti suše kod autohtonih hrvatskih sorata • •
Plavac mali na južnim strmim lokalitetima Dingač, Postup, Ivan Dolac, Bol, Sv. Nedilja i ostali lokaliteti na hvarskim plažama
Slika 5. Vinograd Plavca malog na lokalitetu Dingač; znakovi suše (sušenje donjih listova) vidljivi na rubnim trsovima u berbi 2020.
Aktivnosti projekta 1) Prikupljanje podataka u vinogradima (meteo podatci, potencijal vode u tlu, stanje vode u biljci, fenotipizacija)
2) Identifikacija tolerantnih genotipova putem genetskih markera (DNA markeri – SSR i SNP markeri)
3) Analiza ekspresije genske regulacije tijekom deficita vode (analiza gena ABA i akvaporini)
Lokaliteti prikupljanja podataka • • • • • • • • • • •
Split Poreč Zagreb Hvar Pelješac Motovun Fuškulin Križevci Krapina Paklenica Modro jezero
A
B
Slika 6. Istraživanje će se provoditi u kontroliranim uvjetima staklenika i izabranim vinogradima diljem Hrvatske; A) Postavljanje pokusa u stakleniku Instituta s induciranom sušom u 2020. godini; B) Vinograd u Potomju na poluotoku Pelješcu
Sažetak •
Klimatske promjene značajno utječu na pojavu ekstremnih uvjeta za uzgoj vinove loze pri čemu se suša događa sve učestalije
•
Suša smanjuje urod i utječe na kvalitativne karakteristike grožđa
•
Praktično, hrvatske autohtone sorte različito toleriraju sušu
•
Uzgoj Plavca malog na južnim lokalitetima u priobalju i otocima dokazuje tolerantnost na sušu do određene mjere
•
Teorijski principi ukazuju na različito gospodarenje vodom unutar biljke kod sorata vinove loze: izohidrične i anizohidrične sorte
•
Predloženim projektom ispitat će se razina tolerantnosti hrvatske germplazme uključivši autohtone sorte i V. sylvestris genotipove
•
Ispitat će se fenotipska i genetska svojstva loze na setu od 150 genotipova
•
Mjerenja na 11 različitih lokaliteta
Hvala na pozornosti
Projekt TOLVIN sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj
Europska unija Zajedno do fondova EU