Dr Aleksandar Milanovi}
SRPSKI JEZIK I JEZI^KA KULTURA
За
во
д
за
уџ
бе н
ик е
za 7. razred osnovne {kole
Recenzenti prof. dr Milorad De{i}, Filolo{ki fakultet, Beograd prof. dr Milica Radovi}-Te{i}, U~iteqski fakultet, Beograd mr Nera Legac-Riki}, profesor O[ „Jovan Jovanovi} Zmaj“, Sremska Kamenica
ик е
Urednik mr Branislava Markovi}
уџ
За
во
д
за
Direktor i glavni urednik Miloqub Albijani}
бе н
Odgovorni urednik Slobodanka Ru`i~i}
Ministar prosvete Republike Srbije odobrio je upotrebu ovog uxbenika u 7. razredu osnovne {kole svojim re{ewem broj 650-02-00203/2009-06 od 7. jula 2009. godine
ISBN 978-86-17-16270-0
© ZAVOD ZA UXBENIKE, Beograd 2009. Ovo delo se ne sme umno`avati i na bilo koji na~in reprodukovati, u celini niti u delovima, bez pismenog odobrewa izdava~a.
Dr Aleksandar Milanovi}
бе н
ик е
SRPSKI JEZIK I JEZI^KA KULTURA
За
во
д
за
уџ
za 7. razred osnovne [kole
Zavod za uxbenike, Beograd
За во д за уџ бе н ик е
Sadr`aj GRAMATIKA SRPSKOG JEZIKA
За
во
д
за
уџ
бе н
ик е
Predgovor ..................................................................................................... 7 Vrste re~i ..................................................................................................... 9 Promenqive i nepromenqive re~i ............................................................. 9 Promenqive re~i ......................................................................................... 12 Imenice ........................................................................................................ 12 Pridevi ........................................................................................................ 26 Zamenice ....................................................................................................... 34 Brojevi .......................................................................................................... 40 Glagoli .......................................................................................................... 42 Zna~ewe i funkcija pade`a ........................................................................ 54 Nominativ .................................................................................................... 56 Vokativ ......................................................................................................... 58 Genitiv ......................................................................................................... 60 Dativ ............................................................................................................. 64 Akuzativ ........................................................................................................ 65 Instrumental ............................................................................................... 67 Lokativ ......................................................................................................... 69 Pade`na sinonimija ................................................................................... 72 Re~eni~ni ~lanovi ...................................................................................... 76 Glavni re~eni~ni ~lanovi ......................................................................... 76 Subjekat ......................................................................................................... 76 Predikat ....................................................................................................... 81 Dopune ........................................................................................................... 84 Pravi objekat ................................................................................................ 85 Nepravi objekat ............................................................................................ 86 Odredbe ......................................................................................................... 86 Prilo{ke odredbe ....................................................................................... 87 Sintagma ....................................................................................................... 89 Imeni~ke odredbe ........................................................................................ 92 Sa`etak ......................................................................................................... 96 Nepromenqive re~i ..................................................................................... 97 Prilozi ........................................................................................................ 97 Predlozi........................................................................................................ 99 Veznici ......................................................................................................... 101 Re~ce ............................................................................................................. 102 Uzvici ........................................................................................................... 103 Re~enica ....................................................................................................... 105 Odnosi izme|u predikatskih re~enica ..................................................... 108
уџ
JEZI^KA KULTURA
бе н
ик е
Komunikativne vrste re~enica prema govornoj ulozi ............................. 112 Predikatske re~enice ................................................................................. 118 Subjekatsko-predikatske re~enice ............................................................. 118 Bezli~ne re~enice ....................................................................................... 120 Pasivne re~enice ........................................................................................ 122 Sa`etak ......................................................................................................... 124 Nepotpune re~enice .................................................................................... 125 Slagawe re~eni~nih ~lanova (kongruencija) ........................................... 128 Nezavisne re~enice u naporednom odnosu ................................................ 132 Naporedni (nezavisni) odnosi .................................................................. 132 Sastavne re~enice ........................................................................................ 133 Suprotne re~enice ....................................................................................... 135 Rastavne re~enice ........................................................................................ 136 Iskqu~ne re~enice ...................................................................................... 136 Zakqu~ne re~enice ....................................................................................... 137 Gradacione re~enice ................................................................................... 138 Iskazivawe re~eni~nih ~lanova ............................................................... 140 Akcenat ......................................................................................................... 145 Akcenat re~i u re~enici ............................................................................ 145
За
во
д
за
Obave{tewa .................................................................................................. 149 Intervju – javni razgovor ........................................................................... 150 Tehni~ki i sugestivni opis ........................................................................ 155 Tehni~ko pripovedawe ................................................................................ 158 Pisawe ~estitki, pozivnica i zahvalnica ............................................... 160 Pisawe privatnih pisama, elektronske po{te ........................................ 165 Prepri~avawe teksta i pri~awe ................................................................ 167 Tabele i legende ........................................................................................... 170 Pravopis ....................................................................................................... 171 Zapeta ............................................................................................................ 171 Ta~ka i zapeta ............................................................................................... 174 Zagrada .......................................................................................................... 175 Crta ............................................................................................................... 176 Crtica ........................................................................................................... 178 Promena stranih vlastitih imena po pade`ima ...................................... 179
PRASLOVENSKI I STAROSLOVENSKI JEZIK Jezik Slovena u prapostojbini ................................................................................ 180 Seobe Slovena i stvarawe slovenskih jezika ......................................................... 181 Stvarawe staroslovenskog jezika ................................................................... 183 Prihvatawe pismenosti kod Srba ................................................................... 188
Predgovor Beograd, jul 2009. godine Dragi sedmaci,
ик е
Pi{em vam predgovor u obliku pisma. Srpski jezik u~ite ve} {est godina i mnoga wegova pravila ste nau~ili. Nadam se da ste otkrili i svu wegovu lepotu. Znate da je vrlo va`no kako govorimo i pi{emo jer se po tome prepoznaje na{a li~nost. Po na{em jeziku se vidi ko smo i {ta smo mnogo vi{e nego po modernim farmerkama, patikama ili frizuri. Zato sopstveni jezik i stil treba negovati i razvijati.
уџ
бе н
U~ewe srpskog jezika ne mora biti dosadno (ili – kako vi to u `argonu ka`ete – ne mora „smarati“). Jezik je svuda oko nas i zato wegove zakonitosti mo`emo u~iti i iz tekstova omiqenih peva~a i grupa, iz omiqenih filmova, navija~kih pesama i slogana, omladinskih ~asopisa, reklama... Naravno, pre svega ga vaqa u~iti iz kwi`evnih dela dobrih pisaca.
во
д
за
Zbog toga su mnogi primeri u Uxbeniku uzeti upravo iz va{e ~itanke za 7. razred, ali i iz drugih kwi`evnih dela. Tu su i mnogi primeri iz dnevnih novina, kao i iz nau~nih dela, muzi~kih tekstova, navija~kih pesama, popularnih reklama...
За
Ako shvatite da je skoro sve oko nas uglavnom izra`eno srpskim jezikom, i sami }ete mo}i da na|ete veliki broj zanimqivih primera u onome {to vas zanima van {kole: u muzici, filmu, sportu, modi itd. @eleo bih i da nau~ite da sami dobro napi{ete obi~no ili elektronsko pismo, da znate ispravno da popunite formular, napravite intervju za {kolski list... Sve ovo nau~ite i iz Uxbenika i iz Radne sveske. Puno sre}e u savladavawu jezi~kih izazova `eli vam autor uxbenika Aleksandar Milanovi} P. S. Da ne biste gre{ili tamo gde su to naj~e{}e ~inili biv{i sedmaci ve} godinama, ukazao sam vam na wihove propuste. Ka`u da se pametan u~i na tu|im gre{kama.
За во д за уџ бе н ик е
GRAMATIKA SRPSKOG JEZIKA
VRSTE RE^I (obnavqawe i pro{irivawe gradiva)
ик е
Promenqive i nepromenqive re^i (obnavqawe i pro{irivawe)
за
уџ
бе н
U petom razredu smo nau~ili da postoji deset vrsta re~i, i da se one dele na promenqive i nepromenqive. Promenqivim re~ima nazvane su one ~iji se oblik mewa u re~enici, a nepromenqivim one koje su uvek istog oblika. Tada su u promenqive re~i svrstane imenice, pridevi, zamenice, glagoli i brojevi. U nepromenqive re~i ubrojeni su prilozi, predlozi, veznici, uzvici i re~ce. Ovakvu podelu odmah }emo dopuniti novim informacijama o promenqivim i nepromenqivim re~ima.
во
д
Nepromenqivi brojevi
За
Pro~itaj pa`qivo odlomak iz Jabuke na drumu Veqka Petrovi}a: Pomolozi ka`u da jabuke, ni one u negovanim vo}wacima, nisu duga veka. Usahnu posle osamdeset godina. Kru{ka }e ih u divqini nad`iveti. Ali, ovu usamqenu kr`qavu udovicu sva sela u okolini od birzemena pamte, od nara{taja do nara{taja, a ve} ko~ija{i i pre stotinu leta razaznavali su se po woj. od birzemana – odvajkada
Izdvoj slede}e nepromenqive re~i iz teksta i razvrstaj ih. Obrati pa`wu na to gde }e{ smestiti re~ posle. a) prilozi: _____________________________________________________ b) predlozi: ____________________________________________________ v) veznici: _____________________________________________________
9
Sada izdvoj dva broja iz teksta: ______________, _______________. Verovatno su mnogi |aci izdvojili re~ stotinu kao imenicu. Re~ stotina, koja ima promenu po pade`ima u jednini (stotina, stotine, stotini ...) i mno`ini (stotine, stotina, stotinama ...), zaista nije broj nego imenica. U obliku stotinu to je nepromenqiva re~ (npr. pre stotinu leta, sa stotinu leta, o stotinu leta...) i samim tim nije imenica nego broj. Isto va`i za broj hiqadu, dok je hiqada imenica. Re~ sto, koja ima potpuno isto zna~ewe kao i stotina, nepromenqiva je i zato je broj.
бе н
ик е
Trebalo je, dakle, iz teksta izdvojiti brojeve osamdeset i stotinu. Da li je broj osamdeset promenqiv? Zakqu~ujemo da postoje i nepromenqivi brojevi. To su svi osnovni brojevi od broja pet navi{e (osim ako nisu slo`eni, npr. dvadeset jedan), a tu spadaju i brojevi stotinu, hiqadu, milijardu i sl.
уџ
Promenqivi prilozi
За
во
д
за
Setimo se primera iz uxbenika za peti razred: Brzo dete brzo tr~i. Zamislimo sad u trci i jedno br`e dete. Kako ono tr~i u odnosu na brzo dete? Vidimo da su i pojedini prilozi postali od opisnih prideva pa, kao i sami pridevi, imaju komparaciju: brzo tr~i, br`e tr~i, najbr`e tr~i.
Neki prilozi za na~in i koli~inu promenqivi su kao i neki prilozi za mesto. To naj~e{}e va`i za priloge koji imaju isti oblik kao pridevi sredweg roda (ru`no, prijatno, malo i sl.). 10
Uradi samostalno Podvuci promenqive priloge u nizu: kukavi~ki, juna~ki, blizu, pametno, mnogo, desno, nikako, visoko, ujutru, jo{. Kako glase wihovi komparativi? _____________________________ ____________________________________________________________
PAZI
TIPI^NA GRE[KA
бе н
ик е
U govoru se ~esto pogre{no upotrebqava komparativ priloga visoko, kao i istog prideva u sredwem rodu. Napi{i re~enicu sa prilogom u pozitivu tako {to }e{ ga prebaciti u komparativ: Atleti~ar Dragutin Topi}, ~uveni skaka~ uvis, visoko je sko~io. ________________________________________________________.
за
уџ
Pogre{io si ako si napisao viso~ije ili vi{qe! Jedini pravilan oblik komparativa glasi vi{e.
Podvuci priloge u re~enicama i napi{i wihove superlative.
во
д
Atleti~ar Nenad Steki}, ~uveni skaka~ udaq, daleko je sko~io. _______________________
За
Kwi`evnik Ivo Andri}, na{ nobelovac, dobro je opisao Bosnu. _______________________ Odeqewe VII-1, najboqe u {koli, lo{e je uradilo kontrolni zadatak. _______________________
promenqive IMENICE ZAMENICE PRIDEVI GLAGOLI
re~i
BROJEVI PRILOZI
nepromenqive PREDLOZI VEZNICI UZVICI RE^CE 11
PROMENQIVE RE^I IMENICE Vrste imenica po zna~ewu Pa`qivo pro~itaj odlomak iz Potere za pejza`ima Pe|e Milosavqevi}a.
бе н
ик е
Pro{li smo tihi Milanovac. ^a~ak je mirisao na sve`e maline i lokomotive. Jurimo uz mutnu Moravicu izme|u Kablara i Ov~ara. Pewemo se, s naporom, uz golu glomaznu planinu. Evo nas najzad na samom vrhu me|u pticama i oblacima, izme|u dva vetra, u visokoj travi i cve}u koje leluja. Letimo nad crnim {inama. Pod nama, u podno`ju, velika zelena ravnica, pro{arana belim mrqama za koje jo{ ne znamo da li su ku}e ili rubqe.
за
уџ
Prepi{i iz teksta vlastite imenice koje ozna~avaju posebna imena geografskih pojmova koji nemaju mno`inu: _________________, ________________, ______________, _______________, ____________. Koje od wih imenuju srpske gradove? ______________, ________________. Kojima se imenuju na{e planine? ______________, ______________. Koja imenuje jednu srpsku reku? ________________.
За
во
д
Pojedine vlastite imenice koje ozna~avaju geografske pojmove ili qude, mogu imati i oblik mno`ine: – Grip je zahvatio obe Amerike. – U mom razredu su odli~ni |aci svi Milo{i. – Videli smo sve Morave u Srbiji. Prve dve imenice koje nisu vlastite u tekstu su _____________ i ______________. One su u tekstu u obliku mno`ine. Kako glasi jednina ovih imenica? ___________, __________. [ta ozna~avaju ove imenice koje se nazivaju zajedni~kim? Ozna~avaju bi}a, predmete i pojave sa zajedni~kim osobinama, uzete pojedina~no ili u grupi. Podvuci u odlomku imenice planina, podno`je i ravnica. Da li su one vlastite ili zajedni~ke? Re~ju planina imenujemo svako ve}e uzvi{ewe koje se izdi`e iznad okolnog zemqi{ta. Svaka planina ponaosob ima svoje vlastito ime (Kopaonik, Zlatibor, Tara).
12
бе н
Popuni tabelu prema datom modelu:
ик е
U tekstu zaokru`i imenicu cve}e. Ona ozna~ava mno{tvo cvetova uzetih u celini. Takve imenice nazivaju se zbirne. Po{to je cve}e zbirna imenica, a cvet jednina zajedni~ke imenice, kako glasi mno`ina te imenice? ____________________
zajedni~ka imenica mno`ina
zbirna imenica
cvet
cvetovi
cve}e
уџ
zajedni~ka imenica jednina
grmovi
за
grm
trwe
prutovi
во
prut
д
trn
За
Mada ozna~avaju mno{tvo, zbirne imenice se uvek nalaze u obliku jednine zato {to odre|uju celinu. Da je zbirna imenica u funkciji subjekta, vidi se i iz oblika predikata, koji je tako|e u jednini: Cve}e je uvenulo. Oblik predikata isti je kao i u re~enici: Drvo se osu{ilo. Postoji jo{ jedan tip zbirnih imenica osim zbirnih imenica tipa li{}e, korewe, grawe, dobijenih nastavkom -je. Pro~itaj kratak odlomak iz narodne pri~e Sveti Sava i seqak bez sre}e. Ku}a mu je propevala. ^eqad mu je bila vesela, stoka napredna, imawe rodno, on zadovoqan i sre}an. Prema obliku predikata odredi broj imenice ~eqad. Ona je u _________ _____________________________________. Navedi jo{ zbirnih imenica sa nastavkom -ad: ____________________ ________________________________________________________________ 13
PAZI
tipi^na gre[ka
Pro~itaj pa`qivo tekst iz Biologije za 7. razred Dmitra Laku{i}a: [ume su najslo`eniji kopneni ekosistemi. U wima pored drve}a `ivi mnogo drugih vrsta biqaka, `ivotiwa, gqiva i mikroorganizama. Slo`enost {uma se ogleda u wihovoj izra`enoj spratovnosti. (...) U ni`im delovima {uma mnogi `bunovi izgra|uju gust sklop koji naseqavaju mnoge druge vrste biqaka i `ivotiwa.
Gradivne imenice
за
уџ
бе н
ик е
Izdvoj zbirnu imenicu: ____________________. Podvuci zajedni~ke imenice. Trebalo je da kao zbirnu imenicu izdvoji{ imenicu drve}e. Kako glasi mno`ina imenice drvo? ______________. Ukoliko si napisao re~ {uma, zavela te je ~iwenica da se ovaj pojam sastoji od mno{tva drveta. [uma je, me|utim, zajedni~ka imenica. Za{to? U ~emu je razlika izme|u re~i {uma i drve}e? Koja je u direktnoj vezi sa imenicom drvo? Drugu tipi~nu gre{ku si napravio ako si kao zbirnu imenicu izdvojio re~ `bunovi. Kako glasi zbirna imenica sa istom osnovom? _______________
За
во
д
Pro~itaj pa`qivo jo{ jedan tekst iz Biologije za 7. razred Dmitra Laku{i}a: Izuzetno veliki salinitet, koji poti~e od velike koli~ine rastvorene kuhiwske soli, osnovna je karakteristika morske vode. Obrati pa`wu na imenice so i voda. U tekstu je posebno istaknuto da je u pitawu velika koli~ina soli. Da li je istaknuto i koja koli~ina morske vode je u pitawu? Da li se to mo`e odnositi i na kap morske vode i na okean? Odgovor je potvrdan. Da li se u re~enici So je najzna~ajniji za~in mo`e odrediti koli~ina soli? Gram ili tona? Da zakqu~imo: gradivne imenice istim oblikom ozna~avaju svaku, najmawu ili najve}u, koli~inu neke materije. U wih spadaju imenice zemqa, pesak, {qunak, srebro, bronza, uqe, mleko i sl.
Uradi samostalno Svojevremeno je veliki hit zabavne muzike bila pesma Mramor, kamen i `eqezo. Dve od te tri gradivne imenice u savremenom srpskom jeziku se ~esto zamewuju re~ima sa istim zna~ewem: ___________________, i ________________.
14
Apstraktne imenice Vratimo se narodnoj pri~i Sveti Sava i seqak bez sre}e. Pro~itajmo odlomak: Kad je do{ao ku}i, on je u wu uveo rad, red, po{tewe, dobro zdravqe, miran, lep i zadovoqan `ivot i umerenost i ~istotu. Kakva je prema zna~ewu prva imenica u odlomku? ______________________. Ostale imenice ozna~avaju ne{to {to se ne mo`e opipati, nego samo zamisliti ili osetiti: sre}a, rad, red, po{tewe, zdravqe, `ivot, umerenost, ~istota. Takve imenice nazivaju se apstraktne.
Uradi samostalno
ик е
Podeli slede}e apstraktne imenice prema u`em zna~ewu: odu{evqewe, plakawe, ru`no}a, dubina, plivawe, bes.
бе н
a) radwa, proces: ____________________, __________________ b) osobina: __________________, _________________
уџ
v) raspolo`ewe, ose}awe ili psihi~ko stawe: ______________, _______________
за
Pro~itaj odlomak iz pri~e Livada, u jesen Danila Ki{a.
За
Izdvoj:
во
д
Ovo je posledwi zamah trava, posledwi srk korewa. Bokvice su isturile svoje potamnele stabqike oki}ene grozdovima, li{}e korova po~elo je po ivicama da tamni i da se nabira, pretvaraju}i se pri vrhu u kanxe koje prodiru jedna u drugu. a) zajedni~ke imenice u mno`ini: ________________________; b) zbirne imenice: ______________________________________.
Imenice su vrsta re~i kojima se imenuju bi}a, predmeti, materije i apstraktni pojmovi. Prema zna~ewu, imenice se dele u pet vrsta: a) vlastite imenice − ozna~avaju jedinstvene pojmove, tj. imenuju qude (Predrag, Sava, Dragana, Gordana), `ivotiwe (@u}ko, [arac, Zelenko, Xeki, [arowa), reke (Dunav, Sava, Drina, Morava), planine (Rudnik, Go~, Avala, Kopaonik), gradove (Novi Sad, Ni{, Kragujevac, Pri{tina), dr`ave (Srbija, Rusija, [panija, Japan), nebeska tela (Mars, Jupiter, Saturn, Venera) i sli~no; 15
b) zajedni~ke imenice − imenuju bi}a, predmete i pojave sa zajedni~kim osobinama, uzete pojedina~no ili u grupi (~ovek, dete, ra~unar, automobil, selo, poqe, ki{a itd.); v) zbirne imenice − ozna~avaju mno{tvo bi}a ili predmeta uzetih u celini (kamewe, gro`|e, drvqe, telad, pilad, unu~ad); g) gradivne imenice − imenuju bilo koju koli~inu neke materije (sir}e, benzin, mast, gas, platina);
ик е
d) apstraktne imenice − ozna~avaju neopipqive, zami{qene pojmove, tj. ose}awa, stawa, raspolo`ewa, duhovne i fizi~ke osobine, radwe i procese (qubav, strah, po`rtvovanost, lepota, ~itawe, svitawe).
Zanimqivo
д
за
уџ
бе н
Mnoga srpska vlastita imena qudi danas su veoma retka. Ponekad se za~udimo kada ~ujemo neka od wih, na primer, da su Srbi primili pismenost u vreme sposobnog srpskog kneza Mutimira. U najstarijem sa~uvanom spomeniku pisanom srpskim narodnim jezikom (Poveqa Kulina bana iz 12. veka) pomiwu se tri vlastita imena qudi: Kulin, Krva{ i Radoje. Koje od wih postoji i danas? Potra`i jo{ neka zastarela srpska vlastita imena u uxbenicima iz istorije.
За
во
Istakli smo da i `ivotiwe, uglavnom doma}e, ~esto dobijaju vlastita imena. Pro~itajmo imena koja je p~elama dao sve{tenik u romanu Gorana Petrovi}a Opsada crkve Svetog Spasa: – Cveto, Tihosava, Malena! – zazivao je p~ele otac Pajsije. –– Grozdo, Radana i ti Qubu{a! – svaku iz svojeg blaga znao je po imenu. –– Amo, Dru`ana, Lejka i Miqana! Kosara, Ozrice i Mr|ice! Samka, Koviqka i Gorjana! Amo, Desa~a, Ivka i Bujka – medara i voskara `i~kog odlikovalo je pam}ewe {iroko kao ucvetala livada. –– Let, let, Dobra, Maro i Ratkula! Let, moje vrednice! – zagledao je on me|u stabqike, pod rosne listove, u mirisave krunice. –– Jelice, Krilatice, Borika! Sklawajte se pred Kumancima, lepotice! – bri`no je Pajsije po porti rastresao svaku kro{wu drveta.
16
Gramati~ke kategorije imenica Ve} si u~io da imenice mogu biti u razli~itim pade`ima (nominativ, genitiv itd.) i da mogu imati razli~it broj (jedninu i mno`inu). Znamo i da svaka imenica ima jedan od tri roda (mu{ki, `enski ili sredwi), koji se ne mo`e promeniti: na primer, imenica ~ovek uvek je mu{kog roda, `ena – uvek `enskog, a dete – uvek sredweg roda. To zna~i da su me|u gramati~kim kategorijama samo pade` i broj obli~ke kategorije imenica. Imenice mogu biti u razli~itom pade`u (~ovek : ~oveka : ~oveku ...) i broju (`ena : `ene), ali ne i u drugom rodu. Pro~itaj odlomak iz Nu{i}evih Hajduka.
уџ
Iz odlomka izdvoj imenice:
бе н
ик е
Matamuta je od ro|ewa nem, ali ka`u da je ~udo od snage. Bio nam je vr{wak po godinama i ko zna, da je mogao u~iti {kolu, bio bi mo`da i na{ {kolski drug, a ovako, niko ga od nas i ne zna. On `ivi u drugom kraju grada i malo se dru`i s decom, jer ne ume da govori pa izbegava dru{tvo.
за
a) mu{kog roda: _________________________________________________; b) `enskog roda: ________________________________________________;
во
д
v) sredweg roda: _________________________________________________.
За
Kako odre|ujemo rod imenica? Kako si odredio rod imenice ~udo ili {kola? Sada izdvoj imenice: a) u jednini: ____________________________________________________; b) u mno`ini: ___________________________________________________. Odredi pade` i sintaksi~ku slu`bu (funkciju) slede}ih imenica iz teksta u re~enicama Matamuta je od ro|ewa nem i Ne ume da govori pa izbegava dru{tvo. Matamuta: a) pade`: ____________; b) funkcija: ___________________; dru{tvo: a) pade`: _______________; b) funkcija: ___________________.
17
Gramati~ki i prirodni rod imenica Gramati~ki rod svih imenica odre|uje se prema wihovim nastavcima za oblik, odnosno prema tome kako se mewaju po pade`ima. Gramati~ki rod svih imenica lako se proverava pomo}u oblika prideva ili pridevske zamenice koji ih bli`e odre|uju: moj otac, tvoja majka, lepo dete. Isto va`i i za imenice koje ne ozna~avaju bi}a, ve} ne{to ne`ivo: moj ranac, tvoja kwiga, lepo odelo.
Uradi samostalno
во
д
за
уџ
бе н
ик е
Imenice koje ozna~avaju `iva bi}a imaju prirodni rod. Bi}a se prema prirodnom rodu dele na mu{ka i `enska. Prema toj wihovoj osobini, i imenice koje ih ozna~avaju delimo na imenice prirodnog mu{kog i imenice prirodnog `enskog roda. Bi}a mu{kog pola ozna~ena su imenicama prirodnog mu{kog roda: otac, brat, prijateq, baletan, pevac, ovan... Prirodnog `enskog roda su imenice kojima su ozna~ena bi}a `enskog roda: majka, sestra, prijateqica, balerina, koko{ka, ovca itd. Oblik imenica sredweg roda imaju bi}a koja su mlada pa im se pol ne uzima u obzir: dete, detence, ~edo, tele, pile, ma~e, prase itd. Gramati~ki rod imenice u funkciji subjekta vidi se i na osnovu roda glagola u funkciji predikata (ako je on u perfektu): Jovan je ustao. Nastavnica je ~itala. Pile je kqucalo.
За
Dopuni re~enice odgovaraju}im oblikom radnog glagolskog prideva kao dela predikata i odredi gramati~ki rod imenica. a) @iva bi}a
Vojnik je _________________ (mar{irati); gramati~ki rod imenice: ____________; Bolni~arka je __________________ (le~iti); gramati~ki rod imenice: _______________; @drebe je _______________________ (pri}i); gramati~ki rod imenice: __________________. b) Ne`ivo Sneg je ____________________ (padati); gramati~ki rod imenice: ____________;
18
Reka se ____________________ (izliti se); gramati~ki rod imenice: __________________; Pismo je ____________________________ (sti}i); gramati~ki rod imenice: __________________.
Neslagawe gramati~kog i prirodnog roda
бе н
ик е
Gramati~ki i prirodni rod imenica ve}inom se poklapaju (u~iteq, radnik – mu{ki; u~iteqica, radnica – `enski). Gramati~ki rod imenica, me|utim, ponekad nije jednak prirodnom. Tako mnoge imenice koje se zavr{avaju na -a u nominativu jednine ozna~avaju iskqu~ivo mu{karce, a imaju promenu kao imenice `enskog roda sa istim nastavkom, sa kojima se podudaraju u obliku: tata, deda, vladika, sluga, gazda, pa{a, kom{ija, Ilija itd. To su, dakle, imenice gramati~kog `enskog a prirodnog mu{kog roda.
уџ
Upi{i rodove slede}ih imenica:
за
a) ujka – prirodni: __________________; gramati~ki: ______________; b) vojvoda – prirodni: _______________; gramati~ki: ______________;
во
д
v) Sini{a – prirodni: ______________; gramati~ki: ______________.
За
Zanimqivo
Da li postoje vojvode i vladike `enskog pola? Da li su `ene mogle biti pa{e? Kako se nazivala pa{ina `ena? _______________. Ako ne zna{, proveri u re~niku.
Imenice mu{kog roda Imenice mu{kog, sredweg i `enskog roda mewaju se po pade`ima na tri na~ina. Ve}ina imenica mu{kog roda uglavnom se zavr{ava na suglasnik i ima slede}u promenu:
jednina
nom. kova~ gen. kova~-a
grad grad-a
kova~-i kova~-a
mno`ina grad-ov-i grad-ov-a 19
dat. akuz. vok. ins. lok.
kova~-u grad-u kova~-a grad kova~-u/-e grad-e kova~-em/-om grad-om kova~-u grad-u
kova~-ima kova~-e kova~-i kova~-ima kova~-ima
grad-ov-ima grad-ov-e grad-ov-i grad-ov-ima grad-ov-ima
Kao kova~ ili grad i sl. mewaju se po pade`ima i imenice koje ozna~avaju mu{ka vlastita imena i zavr{avaju se na -e (Pavle, \or|e, Radoje, Miloje) i na -o (Marko, Janko, Slavko, Mirko, Veqko). To zna~i da se na wihove gramati~ke osnove (Pavl- ili Mark-) dodaju isti nastavci.
podse]awe бе н
ик е
Gramati~ka osnova dobija se tako {to se od genitiva jednine neke imenice odbije nastavak za oblik.
за
уџ
Kada imenice mu{kog roda ozna~avaju `iva bi}a (de~ak, lekar, Blagoje), wihov akuzativ jednak je genitivu jednine (de~aka, lekara, Blagoja). Me|utim, ukoliko imenice mu{kog roda ozna~avaju ne{to ne`ivo (nov~anik, radijator, rad), wihov akuzativ jednak je nominativu jednine (nov~anik, radijator, rad). To va`i i za biqke (jablan, jasen, cer, masla~ak, jorgovan).
во
д
Pro{irewe osnove imenica mu{kog roda u mno`ini
За
Obrati pa`wu na nominativ mno`ine imenica kova~ i grad! ^emu je dodat nastavak za oblik -i kod prve, a ~emu kod druge imenice? U kojoj je imenici osnova ostala ista kao u jednini? ___________. Koliko slogova ima ta imenica? ___________. Koja imenica je pro{irila osnovu? _________. Koliko slogova ima ta imenica? ____________. Kako glasi to pro{irewe osnove? _______________. Kako }e glasiti pro{irewa imenica kraq, paw, smu|, kraj, ma~, mi{? _______________.
Krwa osnova imenica mu{kog roda u mno`ini Odredi mno`inu imenica koje ozna~avaju pripadnike ju`noslovenskih naroda: Srbin: ____________________________, Bugarin __________________________. Kako glasi gramati~ka osnova ovih imenica u jednini? ____________. A kako glasi krwa osnova ovih 20
imenica u mno`ini? ____________. Isto va`i i za mno`inu imenica koje ozna~avaju stanovnike nekih srpskih gradova. Dopi{i dva primera: Beogra|anin, ________________, _________________. Napi{i jednu zajedni~ku imenicu koja ima krwnu osnovu u mno`ini: ________________.
ик е
Znatno re|e ta pro{irewa imaju i dvoslo`ne imenice (vitez : vitezovi, golub : golubovi, soko: sokolovi, li{aj : li{ajevi). To je naro~ito vidqivo kod imenica koje su dvoslo`ne u nominativu jednine i sa nepostojanim a u promeni (vetar : vetrovi, ~e{aq : ~e{qevi). Kako glasi gramati~ka osnova ovih imenica? ____________, _____________. Koliko slogova imaju te osnove? ________________.
бе н
Pojedine imenice imaju dubletne oblike mno`ine, tj. dva ravnopravna oblika. Odredi dubletne oblike mno`ine slede}ih imenica po uzoru na imenicu: vuk – vuci – vukovi.
уџ
znak: ____________ – ______________; zrak: ____________ – ______________;
за
krik: ____________ – ______________;
во
д
pauk: ____________ – ______________;
Uradi samostalno
За
Kra}i oblici, bez pro{irewa osnove, ~esti su u poeziji i kad nisu uobi~ajeni u svakodnevnom jeziku. Tako u poeziji srpskog pesnika Jovana Du~i}a nalazimo slede}e oblike mno`ine: vetri, puti, humi, glasi, vrti, tori, kraji, plodi, no`i, `biri, mosti, ~asi, xepi, kraqi, cari, bani ... Za{to je Du~i} u svoje stihove unosio ove poetizme? Kako glasi nominativ mno`ine imenice duh u prevodu ~uvenog romana F. M. Dostojevskog? Zli ___________. Koje zna~ewe ima mno`ina imenice otac sa pro{irewem – o~evi? Kako glasi oblik mno`ine ove imenice bez pro{irewa? ___________ . Koji od ovih oblika mno`ine je upotrebqen u prenesenom, metafori~nom zna~ewu? ______________. [ta zna~i oblik sati, a {ta oblik satovi? Navedi wihove sinonime: sati = ___________, satovi = ___________. Odredi mno`inu novih
21
re~i stranog porekla koje u~i{ u predmetu Osnovi informatike i ra~unarstva: font : ____________, fajl : _________, folder : ______________.
ик е
Vrlo retko i imenice koje su troslo`ne u nominativu jednine pro{iruju osnovu (orao : orlovi, ugao : uglovi). Seti se jo{ jedne troslo`ne imenice koja ozna~ava `ivinu i zavr{ava se sa -ao: ___________________. Kako glasi wena mno`ina? _________________. Koje glasovne promene zapa`a{ u promeni ovih imenica po pade`ima? ________________________________, _____________________.
бе н
Imenice sredweg roda
уџ
Imenice sredweg roda zavr{avaju se u nominativu jednine na -o i -e i mewaju se po pade`ima na slede}i na~in.
sel-o poq-e sel-a poq-a sel-u poq-u sel-o poq-e sel-o poq-e sel-om poq-em sel-u poq-u
За
во
д
nom. gen. dat. akuz. vok. ins. lok.
за
jednina
mno`ina
sel-a sel-a sel-ima sel-a sel-a sel-ima sel-ima
poq-a poq-a poq-ima poq-a poq-a poq-ima poq-ima
Pro{irewe osnove imenica sredweg roda Uporedi promenu po pade`ima imenica selo i poqe sa promenom imenica vreme i dugme, koje su tako|e sredweg roda. jednina nom. vreme gen. vreme-n-a dat. vreme-n-u 22
dugme dugme-t-a dugme-t-u
mno`ina vreme-n-a vreme-n-a vreme-n-ima
dugme-t-a dugme-t-a dugme-t-ima
akuz. vok. ins. lok.
vreme vreme vreme-n-om vreme-n-u
dugme dugme dugme-t-om dugme-t-u
vreme-n-a vreme-n-a vreme-n-ima vreme-n-ima
dugme-t-a dugme-t-a dugme-t-ima dugme-t-ima
Po ~emu se razlikuje promena imenica vreme i dugme? A u ~emu se promena ovih dveju imenica razlikuje od promene imenica selo i poqe?
бе н
ик е
Imenice sredweg roda mogu imati pro{irenu gramati~ku osnovu. Pro{irewe oblika nominativa kao osnove mo`e glasiti n (kod imenica ime, rame, teme i sl.) ili t (kod imenica bure, u`e, `drebe i sl.).
Zanimqivo
Uobi~ajena mno`ina imenice ~udo glasi ____________. U
уџ
nominativu mno`ine ove imenice osim ovog oblika mo`e se javiti i pro{irewe osnove -es-, pa tada mno`ina koja tako dobija
за
naro~ito zna~ewe glasi: _______________. Ovakve, neobi~nije
д
oblike mno`ine sa pro{irewem osnove i malo izmewenim
во
zna~ewem mogu imati jo{ dve imenice sredweg roda:
За
nebo: _______________; telo: ______________.
Dopunska mno`ina imenica sredweg roda Mewaj po pade`ima imenicu dete. Koje pro{irewe osnove se javqa u jednini? ______________. Zna~ewe mno`ine ove imenice preuzima zbirna imenica ______________. Takvu dopunsku mno`inu imaju mnoge imenice koje ozna~avaju mlada bi}a. U funkciji dopunskih oblika mno`ine javqaju se i zbirne imenice sa nastavkom -ad: tele: _____________, jagwe: _______________, pile: ______________.
23
PAZI
tipi^na gre[ka
Prema pravilnim oblicima genitiva mno`ine mesta, testa, gnezda i sl. ~esto se grade i u govoru ~uju i nepravilni oblici u ovom pade`u imenica koje moraju imati nepostojano a: rebra, stabla i sl. (Pravilni oblici glase: rebara, stabala...)
Imenice `enskog roda
rod-e rod-a rod-ama rod-e rod-e rod-ama rod-ama
уџ
за
rod-a rod-e rod-i rod-u rod-o rod-om rod-i
во
д
nom. gen. dat. akuz. vok. ins. lok.
mno`ina
бе н
jednina
ик е
Ve}ina imenica `enskog roda se u nominativu jednine zavr{ava vokalom a, a mawi broj i suglasnikom. Od toga zavisi i wihova promena po pade`ima. Imenice `enskog roda koje imaju nastavak -a u nominativu jednine mewaju se po pade`ima na slede}i na~in:
За
U genitivu mno`ine kod ovog tipa imenica nastavak ne mora biti samo -a. Odredi genitiv mno`ine slede}ih imenica: borba: ___________, ~avka: ____________, slutwa: __________. Nastavak za oblik kod ovih imenica u genitivu mno`ine je ____________. Uporedi sada promenu imenice roda sa promenom imenice stvar. Obrati pa`wu na to koji pade`i i jedne i druge imanice imaju isti oblik. nom. gen. dat. akuz. vok. ins. lok. 24
jednina
mno`ina
stvar stvar-i stvar-i stvar stvar-i stvar-ju/-i stvar-i
stvar-i stvar-i stvar-ima stvar-i stvar-i stvar-ima stvar-ima
U promeni svih imenica `enskog roda dativ i lokativ jednine imaju nastavak -i (rodi, stvari), a i u mno`ini su dativ, instrumental i lokativ obli~ki isti (rodama, stvarima).
Glasovne promene u imenicama U promeni imenica po pade`ima izvr{ene su brojne glasovne promene koje smo ve} nau~ili. Podsetimo se! a) Glasovne promene u imenicama mu{kog roda
за
уџ
бе н
ик е
Promena imenica orao i petao ukazuje na dve izvr{ene glasovne promene: promenu l u o i nepostojano a. Promena imenice kova~ pokazuje da u instrumentalu nastavci mogu biti i -om i -em. Navedi imenice koje u instrumentalu jednine mogu imati samo nastavak -om:____________________________________________________. Navedi imenice koje u instrumentalu jednine mogu imati samo nastavak -em: ____________________________________________________. Koje dve izvr{ene glasovne promene zapa`a{ u promeni imenice radnik? ____________________ i ___________________. b) Glasovne promene u imenicama sredweg roda
За
во
д
Pojedine imenice sredweg roda sa suglasni~kom grupom na kraju osnove imaju nepostojano a u genitivu mno`ine. Napi{i taj oblik slede}ih imenica: pismo: ______________; kopqe: ___________; jedro: ___________; staklo: _____________. v) Glasovne promene u imenicama `enskog roda Popuni primere odgovaraju}im oblicima imenica `ena i sestra: `ena sestra `ena sestra jedna ___________, ____________; mnogo ___________, ____________. Koju glasovnu promenu zapa`a{ u promeni imenice sestra na osnovu ovog oblika? Navedi jo{ dve takve imenice `enskog roda: ___________, _________________. U izrazu Ruka ruci izvr{ena je glasovna promena koja se naziva: __________________. 25