K OS TA BOGDANOVI] mr RAJKA BO[ KOVI]
ик е
LIKOVNA KULTURA
За в
од
за
уџ
бе н
za 6. razred osnovne {kole
ZAVOD ZA UXBENIKE • B E O G R A D
Recenzenti dr Sne`ana Milenkovi}, profesor psihologije umetnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Bojana Buri}, istori~ar umetnosti, savetnik galerije Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu Dragan \or|evi}, profesor likovne kulture u O[ „Svetozar Markovi}” u Kragujevcu Urednik
ик е
mr Tamara POPOVI] NOVAKOVI] Odgovorni urednik
бе н
Slobodanka RU@I^I]
dr Miloqub ALBIJANI], direktor i glavni urednik
за
CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd
уџ
Za izdava~a
37.016:73/76(075.2)
За в
од
BOGDANOVI], Kosta, 1930Likovna kultura : za 6. razred osnovne {kole / Kosta Bogdanovi}, Rajka Bo{kovi} ; 2. izd. - Beograd : Zavod za uxbenike, 2011 (Beograd : Cicero). - 96 str. : ilustr. ; 29 cm Tira` 9.000.
ISBN 978-86-17-17531-1
1. Bo{kovi}, Rajka, 1966- [autor] COBISS.SR-ID 184422668
Ministar prosvete Republike Srbije svojim re{ewem broj: 620‡02‡00329/2008‡6 od 04. 09. 2008. godine odobrio je ovaj uxbenik za izdavawe i upotrebu u 6. razredu osnovne {kole.
ISBN 978-86-17-17531-1
© Zavod za uxbenike, Beograd (2008–2011) Ovo delo se ne sme umno`avati, fotokopirati i na bilo koji na~in reprodukovati, u celini niti u delovima, bez pismenog odobrewa izdava~a.
За в
од
за
уџ
бе н
ик е
Likovni elementi
За в од за уџ бе н
ик е
Лини ја Шрафура
За в
од
за
уџ
бе н
ик е
• Шрафура површине
5
Шрафура површине O liniji u~imo od prvog razreda. U svakom slede}em razredu saznavali smo uvek ne{to novo. U {estom razredu liniju }emo prou~avati na drugi na~in. Linije gusto postavqene mogu da stvore razli~ite vrste povr{ina. Linije mo`emo da zapazimo i kada posmatramo obi~no platno. Ono se sastoji od gusto utkanih niti ‡ jedna uz drugu, koje ~ine osnovu. U osnovu se ukr{taju niti potke i to sve zajedno ~ini jedinstvenu povr{inu platna.
ик е
Ako to isto uradimo i olovkom na papiru, dobi}emo osnovnu {rafuru. Re~ {rafura poti~e iz nema~kog jezika, a zna~i crtawe gustim, kra}im i ukr{tenim potezima, kojima nekom nacrtanom obliku na takav na~in dajemo senku. Zapamti}emo da se {rafura posti`e gusto postavqenim linijama, koje zatim prekrivamo isto tako gustim nanosom ukr{tenih linija ali iz drugog pravca. Povr{ina dobijena {rafurom postaje gu{}a ako preko gusto postavqenih linija dodamo tre}i sloj po dijagonali.
За в
од
за
уџ
бе н
Iz ovoga nije te{ko razumeti da se postizavawem ve}e gustine nanesenih linija pribli`avamo po~etku volumena. Wega stvara pove}ani sloj nanesenog grafita olovke ili drugog materijala za crtawe. [rafirawem se stvara osen~ena povr{ina na papiru. Takva povr{ina mo`e se stvoriti {rafurom pomo}u gustog urezivawa linija u neki mek{i materijal, kao {to je plo~a od voska ili meke gline, ali i urezivawem posebnim alatom u tvr|i materijal, kao {to su kamen, kost i metal.
Konstrukcija na na~in ukr{tawa metalnih delova koji ~ine celinu, Ajfelova kula, visina 341 m, Pariz, Francuska
6
Stojan ]eli}, Dan i `ivota i smrti, grafika
NA [TA NAS LINIJA NAGOVARA I PODSE]A?
POLO@ENA stawe mirovawa
ISPUP^ENA napetost, energija
ик е
SAVIJENA PREMA DOLE stawe opu{tawa, odmarawa, rastere}ewe
уџ Razli~ite vrste {rafura: jedan sloj paralelnih linija, dva sloja, tri sloja, preplet krivih linija, kombinacija pravih i krivih linija, kombinacija pravih linija razli~itih razmaka
За в
од
за
KRU@NA – KRUG kretawe u krugu, za{titu, ali i zabranu. Zato su danas znaci u saobra}aju koji zna~e zabranu okrugli.
бе н
USPRAVNA uzdizawe, polet, usavr{avawe, napredak
Vinsent van Gog, ^empresi i zvezde, 1890. uqe na platnu, 91 x 71 cm
Detaq slike Vinsenta van Goga, ^empresi i zvezde, primer slikawa ukr{tenim potezima ~etke
7
Линија
вежбе
[rafura povr{ine Rukom {to pravilnije nacrtaj krug veli~ine otvora {oqe za ~aj, zatim veoma pa`qivo {rafurom krug pretvori u lik lopte.
2
Iz xepa na kraju kwige izvadi list predvi|en za ovu ve`bu i {rafurom docrtaj delove koji }e posle toga dobiti izgled trodimenzionalnog oblika.
3
Nacrtaj ~etiri alke koje su me|usobno povezane, kao u lancu, pravilno jedna u drugoj, {to }e{ posti}i {rafurom.
4
Nacrtaj mobilni telefon i {rafurom do~araj wegove sve tri dimenzije, kao da se mo`e uzeti u ruku.
5
Iz xepa na kraju kwige izvadi ve`bu broj 5 i uradi je po uputstvu koje stoji ispod crte`a.
За в
од
за
уџ
бе н
ик е
1
8
Облик Текстура • Текстура облика
Ритам
уџ
за
Светлина
бе н
ик е
• Слободно ритмичко изражавање бојеним мрљама, линијама, светлинама, облицима и волуменом
од
• Илузија заобљености волумена
За в
• Тонске разлике
• Градација светлости у односу на одређеност извора
Боја • Хроматске и ахроматске боје • Комплементарне боје
9
Текстура облика Kao i sa linijom, i sa oblikom se susre}emo od samog polaska u {kolu. Sada, u {estom razredu za oblik mo`emo re}i da se pomiwe u istom zna~ewu kao i re~ forma, koja je latinskog porekla. Od re~i oblik nastalo je i zna~ewe re~i oblikovawe i oblikovati. To zna~i na~in da se po na{oj `eqi dobije neki oblik. Sli~no tome, u gr~kom jeziku re~ morfe zna~i oblik, neko gra|ewe, osmi{qavawe, gra|u.
бе н
ик е
Prema tome, mo`emo re}i da je oblik odnos prema materijalu, odnosno kako materijal mo`e biti oblikovan. Tako }e za zidawe ku}e od zemqe biti najboqe ako se od zemqe oblikuje mno{tvo istih ~etvrtastih oblika, koji se peku na visokoj temperaturi. Takve oblike nazivamo opeka ili cigla. Zna~ewe re~i oblik prati re~ kako ‡ kako se ne{to stvara ili odnosi prema ne~emu drugom.
За в
од
за
уџ
Sve oblike mo`emo podeliti na prirodno nastale i ve{ta~ki stvorene. Oblike raspoznajemo po liku ili izgledu.
Xef Kuns, Ku~e, 1992. ~elik, cve}e, zemqa, 12 x 5 x 6,6 m
10
Mikelan|elo Buonaroti, Oplakivawe Hrista, 1555–64. mermer, visina 195 cm
Prirodni oblici su svi zaobqeni u svom volumenu, osim kristala, a ve{ta~ki stvoreni su razli~ito oblikovani i zaobqeno i ugaono, o{trih ivica.
уџ
бе н
ик е
Kada znamo kako se ne{to stvara ve{ta~kim putem ili nastaje u prirodi, onda znamo kako ono kona~no izgleda i kakve su sve razli~itosti na spoqnim povr{inama. Po tome ih i razlikujemo. Takva razlikovawa oblika zovemo tekstura, prema latinskoj re~i teksere, {to zna~i plesti, tkati. To nas upu}uje na spoqni izgled povr{ine nekog pletewa ‡ tkawa. Ako takav komad uzmemo u ruke i pod prstima osetimo svojstva tog materijala, boqe }emo ga upoznati. Tekstura je svojstvo materijala o kojem saznajemo posmatrawem i dodirom.
За в
од
за
Frota` sa drvene daske (levo) i frota` sa nov~i}a od 20 dinara
Tekstura tesanog drveta sekirom
Detaq skulpture u kovanom gvo`|u
11
Слободно ритмичко изражавање бојеним мрљама, линијама, светлинама, облицима и волуменом
бе н уџ
Prirodni oblici u ve{ta~kom ritmu
За в
од
за
Ovakav raspored stabala nalazi se i u prirodi – u {umi. Raspored delova stabala ovde je postavqen sa namerom da se time najboqe istakne wihovo ve{ta~ko razme{tawe i volumen wihove drvene mase. Isti~e se i razlika izme|u prirodnog rasporeda `ivih stabala u {umi, i ve{ta~kog rasporeda.
ик е
U svakodnevnom `ivotu, radu, kretawu `ivih organizama i pokretima delova nekih mehanizama, poput klatna na zidnom satu, zapa`amo wihov ritam. Ritmi~ko izra`avawe je ~esto i namera da bi se postigao odre|eni sklad ili lak{e savladao neki rad. U umetni~kom izra`avawu ritmi~ki postupci ukazuju na skladnost i lepotu oblikovawa forme ili pokreta tela.
Ostaci kru`nog hrama u Delfima, Gr~ka, oko 390. godine pre nove ere
12
Ostaci kru`no postavqenih stubova jo{ uvek ukazuju na stalne promene osvetqenih i zatamwenih delova pojedinih stubova u toku osun~anog dana.
за
уџ
бе н
ик е
Slobodno ritmi~ko izra`avawe u umetnosti je zna~ajno i po tome {to se wime otkrivaju mogu}nosti nepredvidivog stvarawa oblika ili doga|aja, jer ritam uspostavqa na~ine i forme onoga {to dolazi a jo{ se nije dogodilo. Time ritmi~ko izra`avawe veoma skladno povezuje delove u celinu, a da i ne zapazimo gde se smewuju pojedini delovi. U nekim vidovima skoro je nemogu}e ostvariti odre|enu nameru bez ritmi~ke izra`ajnosti ‡ prizori u baletu, umetni~kom klizawu, komponovawu umetni~ke slike, skulpture, ritmovawu masa i povr{ina u arhitekturi.
Vasilij Kandinski, Arapsko grobqe – Arapi I, 1909, uqe na platnu, 71 x 98 cm
За в
од
Ova slika izgleda kao da je nastala od raznobojnih mrqa.
@or` Matje, Kapetanovi}i posvuda, 1954, uqe na platnu, 300 x 600 cm Ova slika je nastala veoma brzim postupkom nano{ewa boje i krajwe spontano, odnosno unapred se nije znalo kako }e ona na kraju izgledati.
13
Илузија заобљености волумена Ve} smo videli da se {rafirawem mo`e ste}i utisak senke. Ili kako se tim grubim sen~ewem od povr{ine stvara postepeno zaobqavawe na tom mestu.
бе н
U umetnosti pre oko ~etiri stotine godina bio je obi~aj da se na pojedinim mestima u unutra{wosti poznatih gra|evina slikaju likovi poznatih starih gr~kih i rimskih skulptura ~iji je original u mermeru.
ик е
Utisak o ubedqivijem zaobqavawu neke ravne povr{ine posti`e se tako {to se umesto {rafirawa postepeno dodaje sen~ewe tonskim razlikama jedne boje, od svetlijeg ka tamnijem tonu ili obrnuto. To zavisi od toga kako `elimo osen~eno mesto videti u celini oblika koji sen~imo.
За в
од
за
уџ
Utisak o volumenu tih skulptura postignut je slikawem sivim tonovima od tamnosive do skoro bele boje kao mermer. Naravno, najsvetlija siva bila je na povr{inama slikane skulpture koje su bile najbli`e gledaocu, koji ~esto iz neke udaqenosti i ne prime}uje da su to slikani likovi mermernih skulptura. Tako sive povr{ine postepeno postaju tamnije, a to su povr{ine koje su se nalazile prema le|noj strani naslikane figure. Ta vrsta tehnike slikawa u sivim nijansama naziva se grizaj, prema francuskoj re~i, {to zna~i slikawe sivom bojom sa razli~itim osen~avawima.
Utisak zaobqavawa sen~ewem
14
@an-Dominik Engr, Gospo|a Deztu{, 1816. olovka, 43,3 x 29,3 cm
бе н
Kr~ag, detaq freske Crkva Svetih Apostola u Pe}i, 1250.
За в
од
за
уџ
U crta~koj primeni, posebno u umetnosti, utisak zaobqavawa povr{inskog oblika posti`e se nijansama sen~ewa od svetlijeg ka tamnijem, i obrnuto. Ta vrsta sen~ewa posti`e se naj~e{}e nekom grafitnom olovkom.
ик е
Tom vrstom slikarstva najubedqivije je postignut utisak o do~aravawu volumena nekog trodimenzionalnog lika koji je predstavqen u dvodimenzionalnoj ravni. U stvari, skoro cela istorija slikarstva sve do po~etka 20. veka u predstavama raznih oblika je u nastojawu da se putem boje do~araju trodimenzionalni oblici. Danas se u nekim vrstama grafike i u industrijskoj foto-{tampi, kao {to su fotografije u novinama, ~asopisima, mnogim kwigama, utisak dubine prostora ili obline oblika posti`u sistemom ta~kica ili crtica koje imaju zajedni~ki naziv raster. Raster se posti`e krupno}om ta~kica i linija i wihovim me|usobnim ve}im ili mawim razmakom. Re|e postavqene ta~kice ili crtice stvaraju utisak svetlije povr{ine, a gu{}e tamnije.
Rober Delone, Nacrt za crkvu Madlen olovka
15
Тонске разлике Re~ ton je gr~kog porekla, a zna~i zate`em `ice na liri. Iz ovoga se vidi da se ova re~ prvobitno odnosila na muziku, jer je lira jedan od najstarijih muzi~kih instrumenata. Kasnije se re~ ton prenela i u re~nik slikarstva, u zna~ewu ja~ina i sjaj boje. U svakodnevnom govoru se ~esto ka`e da je neko povisio ton, {to zna~i da je ne{to qutito ili u pretwi rekao. U svakom slu~aju zna~ewe re~i ton u vizuelnim umetnostima, prvenstveno u slikarstvu, odnosi se na svojstvo po kome svaka boja dobija naziv, oznaku, kao {to su: plava, crvena, `uta, zelena i druge. Kada ka`emo tonske razlike u boji, tada mislimo na dve stvari: 1) svaka boja se po tonu razlikuje od one druge, na primer plava od crvene, 2) svaka boja u samoj sebi ima mno{tvo razli~itih tonova, ali koji u tom slu~aju pripadaju samo toj boji, na primer svi tonovi plave boje.
ик е
Mi znamo da je u slikarstvu naj~e{}e samo na jednoj slici upotrebqeno mnogo boja, pa, ipak, na mnogim slikama mo`e da preovlada jedna boja.
бе н
Tada ka`emo da je ta slika u zelenom ili plavom tonu, {to zna~i da i pored svih drugih dominira jedna boja, po ~ijem se tonu mo`e nazvati obojenost cele slike.
За в
од
за
уџ
Ako sve tonove koji se mogu dobiti u jednoj boji poredimo sa {rafirawem i sen~ewem da bismo pomo}u wih stekli utisak da stvaramo i senku i volumen, onda je to mogu}e
Tawir oslikan sa sedam kerami~kih boja koje su se na visokoj temperaturi stopile u skoro jedinstven zeleni ton, persijska umetnost, izme|u 12. i 13. veka, Muzej u Teheranu.
Tonske skale boja
16
бе н
Niz tonova jedne boje u umetnosti se ~esto primewivao, naro~ito u starijem slikarstvu, ali su sasvim retke slike koje su slikane samo jednim tonom.
ик е
sa tonskim razlikama svake pojedina~ne boje. Kao {to u muzici imamo tonsku skalu ili lestvicu, tako je i u likovnim umetnostima, prvenstveno u slikarstvu, mogu}e nizati tonove jedne boje od najtamnijeg do najsvetlijeg. I kao {to znamo da se pomo}u grizaja, kori{}ewem svih tonova sive boje, mo`e posti}i utisak da je u dvodimenzionalnoj povr{ini predstavqen savr{en utisak slikawa nekog volumena, tako se i pomo}u tonova jedne boje mo`e posti}i utisak predstavqenog volumena, u vi{e tonova samo jedne boje. Kada se u obi~nom govoru ka`e dati ton ne~emu, to zna~i niz razli~itosti usmeriti u jednom pravcu, kao {to su razli~itosti tonova jedne boje, ali svi nose bitna svojstva osnovnog tona te boje.
За в
од
за
уџ
Ikona sa likom Arhan|ela Mihaila, detaq, slikana temperom na dasci, vizantijska umetnost, 14. vek, Vizantijski muzej u Atini
Занимљивост Poku{ajte da prona|ete na Mondrijanovoj slici elemente – delove drveta koji su bili povod za ovakav izgled slike. Pit Mondrian, Kompozicija s drve}em broj 3, 1913. uqe na platnu, Muzej u Hagu
17
Градација светлости у односу на одређеност извора Koli~ina svetla je uslov za opa`awe svakog vidqivog oblika. To najboqe pokazuje na{a mogu}nost opa`awa oblika u toku dana i u toku no}i. Da bi ~ovek mogao neprestano da koristi svetlo, on je vekovima poboq{avao uslove za dobijawe ja~ine i mogu}nost trajawa svetla, tako da danas mi koristimo svetlo u svako doba dana i no}i. Iz ovoga znamo da postoji prirodno svetlo, koje daju nebeska tela, prvenstveno sunce, i ve{ta~ko, za koje postoje mnogi poznati svetlosni izvori.
бе н
ик е
Utisak postojawa razli~itih vrsta i izvora svetla u slikarstvu se dobija bojama. Taj utisak zapa`a oko, ~ulo vida, koje vidi vrste i promene ja~ine svetla. Po pravilu, {to je gledalac bli`i izvoru svetla, boqe vidi oblike osvetqene u najbli`oj sredini. Tako|e, najboqe se opa`a ono {to izvor svetla direktno osvetqava. Svetlo se rasprostire radijalno, odnosno kru`no oko izvora svetla. To se mnogo koristi u slikarstvu. Udaqeni prostor od izvora svetla zatamwuje se i tako se na slici dobija utisak dubine. Iz ovoga zakqu~ujemo da je sve {to je udaqenije od izvora svetla tamnije, i izgleda po dimenzijama sve mawe.
За в
од
за
уџ
Svetlina je osvetqeno mesto u odnosu na zatamweno na nekoj povr{ini. Krajwe granice u rasponu svetlo-tamnih povr{ina nalaze se izme|u bele i crne boje.
Albreht Direr, Krilo, 1512. akvarelisani crte`, Albertina, Be~
18
ик е
Svetlo u odnosu na wegov izvor
уџ
бе н
Ja~inu osvetqenog mesta uslovqavaju tri ~inioca: 1. ja~ina izvora svetla 2. ugao usmerewa svetla 3. rastojawe izme|u izvora svetla i osvetqenog predmeta.
За в
од
за
Stepen ili ja~inu svetline odre|uje valer, {to prema francuskoj re~i zna~i vrednost. U ovom slu~aju ta vrednost zna~i ja~ina svetline, kao {to u muzici valer ozna~ava trajawe note. Valer je stepen osvetqenosti tona jedne boje. Svetlina pro{iruje vidqivi prostor, zatamwenost ga smawuje. Prelaz iz svetline u zatamwewe stvara, tako|e, utisak zaobqavawa oblika, pa se pomo}u zatamwewa na dvodimenzionalnoj ravni mo`e stvarati utisak sen~ewa, odnosno zakrivqenosti povr{ine.
Jan Vermer, Mlekarica, 1660. uqe na platnu
Viktor Vazareli, Arkturus II, 1966. uqe na platnu
19
Хроматске и ахроматске боје Hromatske boje Sun~eva svetlost, koju vidimo kao belu, u stvari je {arena svetlost koja je sastavqena od spektra boja. Sun~ev spektar ~ine sedam boja ‡ crvena, naranxasta, `uta, zelena, plava, indigo i qubi~asta.
ик е
Hromatske boje su boje sun~evog spektra. Ova re~ poti~e iz gr~kog jezika a zna~i obojeno.
За в
од
за
уџ
бе н
Te boje sun~eve svetlosti mogu se videti kad se pojavi duga. Tada sun~evi zraci svetlosti prolaze kroz ki{ne kapi koje ih lome i razla`u na spektar boja.
20
Johanes Iten, Spirala, 1967.
Ahromatske boje
Ahromatske boje su bela i crna, i sve nijanse sive boje, dobijene wihovim me{awem.
ик е
Bela ‡ zbir svih boja. Crna ‡ odsustvo svih boja.
За в
од
за
уџ
бе н
Ahromatske boje se jo{ nazivaju i neutralne boje. I ova re~ poti~e iz gr~kog jezika a zna~i odsustvo, poni{tavawe boja, bezbojnost.
Abram Gejz, Plakat za televiziju (detaq), 1957.
Занимљивост U sedam duginih boja sun~evog spektra ~ovekovo oko uo~ava i razlikuje vi{e od 700 nijansi. Sedam duginih boja povezuje se sa sedam muzi~kih nota, sedam dana u nedeqi, sedam planeta, a u qudskoj uobraziqi i sa sedam nebesa. Jozef Albers, U vodi, 1927-28.
21
Комплементарне боје Komplementarni kontrast boja je odnos jedne osnovne i jedne izvedene boje, koja je nastala me{awem druge dve osnovne boje.
To zna~i da je komplementarna (nadopuwuju}a) boja jednoj osnovnoj boji, na primer `utoj ‡ boja nastala me{awem druge dve osnovne boje (plave i crvene), a to je qubi~asta.
бе н
ик е
Boje u komplementarnom odnosu jedna drugu me|usobno dopuwuju, isti~u, ~ine izrazitijim.
Komplementarne boje +
izvedena boja (nastala me{awem druge dve osnosvne boje)
За в
од
за
уџ
Osnovna boja
`uta ‡ qubi~asta
plava ‡ naranxasta
crvena ‡ zelena
22
Komplementarni kontrast je najja~i kontrast dve boje. To je zbog toga {to komplementarna boja, nastala me{awem dve osnovne boje, ne sadr`i u sebi osnovnu boju sa kojom je u komplementarnom odnosu. Na primer, osnovna boja `uta je u kopmlementarnom (dopuwuju}em) odnosu sa qubi~astom. Qubi~asta, nastala me{awem dve druge osnovne boje (crvene i plave) ne sadr`i `utu boju, i zato je kontrast te dve boje je najja~i.
уџ
бе н
ик е
U krugu boja komplementarne boje stoje jedna nasuprot drugoj.
За в
од
за
Komplementarne boje jedna drugu dopuwavaju, odnosno poja~avaju.
August Make, Gospo|a u zelenoj haqini
23
Облик
вежбе
Tekstura oblika
1
Tehnikom frota`a napravi nekoliko razli~itih tekstura. U~enici po grupama razmewuju iskustva u posmatrawu odakle je koji frota` nastao.
Slobodno ritmi~ko izra`avawe bojenim mrqama, linijama, svetlinama, oblicima i volumenom Na papiru iz bloka {irokom ~etkom (u tri boje) povla~i linearno ritmovane poteze koji prate tvoje pevu{ewe omiqene pesme. Ritam pesme sugeri{e ti oblik linija.
3
Na papiru iz bloka ~etkom nanesi u jednoj boji odozgo nadole dvadesetak krupnih mrqa `mure}i. Pogledaj {ta je nastalo. Pove`i te mrqe u novi oblik.
бе н
ик е
2
Iluzija zaobqenosti volumena
уџ
Na listu iz xepa Uxbenika nijansama jedne boje postigni utisak zaobqenosti volumena ovog oblika.
Tonske razlike
од
Na listu iz bloka olovkom nacrtaj mre`u od kvadrata u jednom smeru s desna nalevo. U tu mre`u unesi tonove plave boje, od najble|eg do najtamnijeg. Kvadrate toniraj olovkom u boji ili akvarelom, po dogovoru sa nastavnikom.
За в
5
за
4
Gradacija svetlosti u odnosu na odre|enost izvora
6
Na listu iz bloka nacrtaj konture za ~etiri oblika: krompir, jabuku, fla{u i mawu kutiju koja je vi{e podu`nog oblika, kao oblik kutije za {ibice. Zatim ih oslikaj temperom vode}i ra~una o osvetqenim i zatamwenim mestima, ako je izvor svetla s leve strane.
Hromatske i ahromatske boje
7
Koriste}i samo ahromatske boje naslikaj rad na temu Predeo u magli u tehnici tempere.
Komplementarne boje
8 24
Napravi rad na temu Morsko dno tako {to }e sve ribe biti obojene iskqu~ivo komplementarnim parovima boja.
Визуелно спора зу мева њ е
бе н
ик е
Представљање и споразумевање
За в
од
за
уџ
• Представа
• Знак
• Симбол
25