ик е
LIKOVNA KULTURA
За в
од
за
уџ
бе н
za 5. razred osnovne {kole
ZAVOD ZA UXBENIKE • B E O G R A D
1
За в од за уџ бе н
ик е
за
уџ
бе н
ик е
I deo
За в
од
L I KOVN I ELEMENTI 3
4
За в од за уџ бе н
ик е
За в од за уџ бе н
ик е
LINIJA
5
LINIJE U PRIRODI Polaskom u {kolu, na samom po~etku susreli smo se sa linijom, u~e}i pisawe slova. Se}amo se da nije bilo lako pisati slova, upisuju}i ih od dowe ka gorwoj liniji. Vidimo da se iz godine u godinu ba{ iz likovne kulture ponavqaju re~i i zadaci, kao {to su: linija, oblik, boja, kompozicija, prostor. Pri tome prime}ujemo da se povodom wih stalno pro{iruje krug wihovog sve {ireg zna~ewa i primene u likovnoj kulturi.
За в
од
за
уџ
бе н
ик е
U petom razredu, kada govorimo o liniji, prati}emo prvo ono {to je u prirodi linearno, i na koji na~in, i u kom materijalu zapa`amo sve ono {to mo`emo nazvati li~ewem i zna~ewem linearnog oblika. Kada se toga setimo, lako uo~avamo da su sve prirodno izdu`ene forme u tom zakonu PRAVE i KRIVE. Naravno da postoji i kombinovawe pravolinijskih i krivolinijskih prirodno usmerenih formi. U slobodnom prostoru te forme se usmeravaju u razli~itim pravcima. U tom smislu najlak{e nam je setiti se granawa drveta, kao primer za pravolinijsko usmerewe u razli~itim pravcima i mesta blizu vode gde raste trska.
6
Kao primer za krivolinijska usmerewa oblika u prirodi mo`emo uzeti razli~ite vrste loze i biqke poviju{e, kao i biqke koje se uvijaju oko nekog najbli`eg oblika. To su vinova loza, boranija oko zabodene pritke i druge biqke, i `ivotiwe, kao {to su sipe, sa svojim veoma pokretqivim kracima, i zmije, koje se kre}u po tlu.
ик е
U tom smislu liniju u umetnosti, kao sredstvo i na~in predstavqawa odre|enog oblika, mo`emo pratiti u dvema velikim oblastima. Prvu oblast ~ine nastojawa u upotrebi linije u umetnosti gde ona ima presudnu ulogu u prikazivawu odre|enog oblika. To mo`e biti samo jedna, bri`qivo postavqena linija ili mno{tvo wih. One svojim mogu}nostima stvaraju i senku, poja~avaju konturu, isti~u pozadinu nekog oblika.
За в
од
за
уџ
бе н
Drugo shvatawe linije u umetnosti ~ini oblast u kojoj je linija mnogo slobodnije u{la u umetni~ko delo. To zna~i da linija nije obavezna da iscrtava lik nekog poznatog oblika, nego se u svojim linearnim mogu}nostima isti~e kao samostalna crta~ka vrednost.
7
Portret mrtvog ~oveka, oko 5825. pre nove ere
За в
од
за
уџ
бе н
Linija je osnovno sredstvo pomo}u koje se predstavqa bilo koji oblik na nekoj povr{ini. Da bi se linijom ne{to ozna~ilo ili predstavilo, potrebna je materija koja povla~ewem na podlozi ostavqa vidqivi trag. Prema tome, liniju shvatamo i vidimo kao vrlo usku traku koja se bojom izdvaja od povr{ine na koju se nanosi. Ve} nam je poznato da su qudi veoma davno uo~ili mogu}nosti ostavqawa tragova povla~e}i neku obojenu materiju po povr{ini koja je prima. To je u prvim pe}inskim crte`ima bio bojeni trag povu~enog komada zemqe, koja je bila pe~ena na mestu paqewa vatre, a mi danas tu boju nazivamo oker ili braon.
ик е
LINIJA U UMETNOSTI
Pe}inski crte`i, pe}ina Lasko, Francuska, paleolit, 20 000. pre nove ere
8
To su bile prve linije, ali ne i jedine. U mla|em kamenom dobu zvanom neolit qudi su za ostavqawe traga linije koristili za{iqeno drvo. Wime su urezivali linije, {are po spoqa{wem delu posuda od gline, dok su bile jo{ vla`ne. Kada se takva posuda ispe~e na visokoj temperaturi, postaje tvrda a urezane linije se ne bri{u. Poznato sredstvo za crtawe u novije doba je olovka. Ona se sastoji od tankog vaqkastog sloja grafita postavqenog u unutra{wost drvene oblice, koju povremeno zarezujemo. Wen grafit tro{imo crtaju}i ili pi{u}i. Naziv olovka za takvu vrstu pisaqke do{ao je od re~i olovo. To je mekan sivi metal od kojeg su se pre grafitne olovke pravile izdu`ene pisaqke, kojima se pisalo i crtalo. Isto tako, tragove po papiru i drugim podlogama dobro ostavqaju metali srebro i aluminijum. Pre ~etiri stotine godina poznati umetnik Leonardo da Vin~i crtao je srebrnom olovkom.
За в
од
за
уџ
бе н
ик е
U ovoj maloj istoriji sredstava za crtawe vidimo da su i sama ta sredstva prili~no uslovqavala i na~in crtawa.
Vinsent Van Gog, Ribarske barke na moru, 1888, pero od trske i tu{
9
KONTURA Re~ kontura dolazi iz francuskog jezika. Zna~i grani~na linija, odnosno linija koja ozna~ava granicu posmatranog predmeta u odnosu na pozadinu. Na primer, olovkom mo`emo da opcrtavamo {aku sa rastavqenim prstima. Kontura je, dakle, grani~na linija nekog oblika.
ик е
Zna~aj konture je prvenstveno u stvarawu vizuelnih znakova, ~iji jednostavni oblik upu}uje na sasvim odre|ena zna~ewa i informacije. Tako se u saobra}ajnim znacima i, uop{te, onim pored javnih puteva lako zapa`aju neka upozorewa: na prolazu je restoran ‡ znak ukr{tena kontura ka{ike i viqu{ke; za preno}i{te ‡ kontura kreveta, za toalet ‡ mu{ka i `enska cipela i drugi znaci.
бе н
U {irem zna~ewu re~ kontura upu}uje na granicu u slikarstvu izme|u bojom predstavqenog oblika i slikanog prostora u kojem je takav oblik sme{ten. U skulpturi i arhitekturi kontura je spoqna granica izme|u krajwih dimenzija oblika u prostoru i samog prostora u kojem se objekti u arhitekturi i oblici u skulpturi nalaze.
За в
од
за
уџ
U svakodnevnom `ivotu po konturi oblika na ve}oj razdaqini se prepoznaju likovi pojedinih oblika. Tako, na udaqenosti od oko stotinu metara mi raspoznajemo po konturi mu{ki lik od `enskog lika, ali tek na oko pedeset metara udaqenosti raspoznajemo poznato lice, na primer druga, sestre, nastavnika i druge.
Etrurska umetnost, Tarkvinija (dana{wa Italija) 10
од
ик е
за
уџ
бе н
Bergman, kadar iz filma Sedmi pe~at, 20. vek
За в
Znak za prelazak preko ulice u blizini {kole
Znak za restoran
Kontura stambenog bloka na Novom Beogradu u sumrak
11
LINIJA
VE@BE
за
уџ
бе н
ик е
LINIJA U PRIRODI I UMETNOSTI 1. Na listu bloka nacrtaj olovkama u boji ili flomasterima tri kvadrata ~ija je stranica 10 cm. U povr{inu svakog od wih slobodnom rukom gusto ucrtaj linije vertikalno, horizontalno, dijagonalno. Prvo vertikalne, zatim horizontalne i dijagonalne linije najbr`e {to mo`e{. 2. @mure}i na listu bloka nacrtaj, u veli~ini po izboru, tri kvadrata. Trudi se da budu istih dimenzija, jednakog razmaka i u istom smeru. 3. @mure}i nacrtaj tri kruga, po mogu}nosti, iste veli~ine, razmaka i smera, a da se pri tome po~etna i posledwa ta~ka kruga sastave. 4. Nacrtaj na listu bloka tri vertikalne i preko wih tri horizontalne linije sa jednakim razmacima flomasterom u istoj boji. Zatim, u drugoj boji pored svake od tih linija predstavi kao da su tih {est linija me|usobno pletene, provla~ewem ispod i izla`ewem iznad. 5. Na listu bloka olovkama u boji slobodno formiraj splet pravih i krivih linija. Uradi tako da to bude skladna slika.
За в
од
KONTURA ‡ OBRISNA LINIJA 6. Predstavi `ensku i mu{ku figuru u konturama ‡ da se one jasno razlikuju. 7. Nacrtaj konturu svoje {ake sa rastavqenim prstima, a pored te konture s desne strane nacrtaj drvo koje li~i na tvoju {aku. 8. Nacrtaj u profilu dva svoja druga okrenute jedan prema drugom u razmaku 5-6 centimetara. Kada zavr{i{ crte`, bojom ispuni prostor izme|u dva lika. Da li bi taj obojeni deo mogao biti lik nekog poznatog predmeta? 9. Po izboru konturom predstavi neki oblik, koji bi mogao poslu`iti kao znak za neki sport. 10. Postavi stonu lampu tako da joj je svetlo usmereno ka papiru pri~vr{enom na zidu. Izme|u lampe i papira sla`i razli~ite predmete posmatraju}i {ta se pri tom de{ava sa senkom koja se pojavquje na papiru. Kad na wemu dobije{ zanimqivu sliku iscrtaj wene konture olovkom. Kasnije doradi taj crte`. 11. U grupama od nekoliko u~enika pomo}u poznate igre senki na zidu poku{ajte da napravite zanimqiv prizor, koji }e vam poslu`iti kao po~etak nove slike. Kada jedan u~enik {akama napravi neki prepoznatqiv ili samo zanimqiv oblik na zidu, neka drugi u~enik iscrta konture tog oblika na papiru. Kasnije zajedno doradite crte`e. 12. Kupi ili napravi delove za igru TANGRAM. Kada se zasiti{ re{avawa zadatih problema, poku{aj da smisli{ neki novi oblik.
12
За в од за уџ бе н
ик е
OBLIK
13