Zagorski list 1098

Među šarenim školskim hodnicima, nastao je pravi mali fenomen! Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Od starih kišobrana do suvenira godine: Kako su zagorski učenici stvorili 'Stubičku ambrelu' koja je osvojila i poznatu hrvatsku tvornicu

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

broj 1098 / godina 22 / 29.7.2025. / cijena 1,5€ obavijest čitateljima: sljedeći broj zagorskog lista izlazi 19. 8. 2025.

Svim čitateljima želimo sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Dario iz Zaboka jedan je od zadnjih postolara u Zagorju: ‘Treba imati žicu za taj zanat!’ Četiri Zagorca završila su u bolnici s teškim

Obilazak Regeneratora i radni sastanak župana Krapinsko – zagorske županije Željka Kolara, župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića i gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića

Kolar, Kožić i Tomašević: 'Vrijeme je za idući korak u integriranom prijevozu'

ZABOK - Župan Krapinsko - zagorske županije Željko Kolar zajedno s gradonačelnikom Grada Zagreba Tomislavom Tomaševićem, županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem i gradonačelnicom Grada Zaboka Valentinom Đurek obišao je Centar urbane kulture Regenerator u Zaboku. Ujedno, župani i gradonačelnik održali su radni sastanak zajedno sa svojim zamjenicima, koji su članovi Skupštine društva Integrirani prijevoz Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko – zagorske županije. Analiza učinjenog

- Napravili smo analizu onog što je do sada učinjeno, prije svega što se tiče strateških projekata odnosno dokumenata koji su preduvjet za strateške projekte koji bi trebali slijediti vezano uz integrirani prijevoz, i naravno suradnju s resornim ministarstvom, HŽ Infrastrukturom i HŽ Prometom. Odmah smo dogovorili i sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom prometa Butkovićem. Taj sastanak će se održati 29. srpnja u Zagrebu, a doći ćemo s konkretnim zahtjevima oko daljnjeg nastavka projekta. Krajnji cilj je jedna karta za naše korisnike, bilo gdje s područja Zagrebačke županije, KZŽ, bilo kojim prijevozom, autobusom, tramvajem ili željeznicom, da se mogu voziti jednom kartom. Od tog cilja nismo odustali, a sada je došlo idealno vrijeme da se taj projekt realizira. Naše poduzeće je pripremilo sukus onog što se do sada napravilo i to ćemo nas trojica prezentirati potpredsjedniku Vlade – pojasnio je župan Kolar. Kolar je zahvalio gradonačelnici Zaboka Valentini Đurek na domaćinstvu sastanka, kao i gradonačelniku Zagreba na razumijevanju što je Grad ITU mehanizam proširio na dio KZŽ i Zagrebačke županije.Neki naši gradovi i općine mogli su

Kolar: 'Krajnji cilj je jedna karta za naše korisnike, bilo gdje s područja Zagrebačke županije, KZŽ, bilo kojim prijevozom, autobusom, tramvajem ili željeznicom'

Đurek: 'Centar urbane kulture svojevrstan je spomenik zabočkoj i zagorskoj tekstilnoj industriji'

aplicirati na taj natječaj i Regenerator je jedan od najboljih primjera što znači mogućnost Zaboku, koji je u 8. kategoriji razvijenosti i praktički se ne može javiti niti na jedan natječaj koji raspisuje resorno ministarstvo, da može realizirati ovakav projekt –rekao je župan te spomenuo i Znanstveno edukacijsko zabavni centar, ZEZ, projekt kojeg se također dio financira preko ITU mehanizma Grada Zagreba, a nositelj je Grad Donja Stubica. - Ovim obilaskom smo pokazali da smo zaslužili i opravdali to povjerenje koje nam je dao Grad Zagreb i veselim se daljnjoj suradnji –zaključio je Kolar.

Sastanak s ministrom

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević pohvalio je projekt Regenerator. - Mislim da je impresivna ova zgrada, kompleks i centar. Kao netko tko je kao klinac imao svoj punk bend, mislim da je ovo super stvar, da postoje prostori gdje mladi bendovi mogu vježbati, gdje mogu održavati koncerte. Svaka čast – rekao je Tomašević i izrazio zadovoljstvo dobrim napretkom radova i na ZEZ – u u Donjoj Stubici. - Drugi kapitalni projekt je u Novim Dvorima, u Zaprešiću, a treći u Gradu Zagrebu, projekt Paromlin. - Već postoji programska suradnja između Paromlina i Regeneratora, već su nam kolege iz Regeneratora preporučili kako da dizajniramo prostor u samom Paromlinu koji će biti kulturno - obrazovni centar i nova gradska knjižnica, pa zahvaljujem na tome – rekao je Tomašević. Dotaknuo se i teme sastanka, integriranog prijevoza. - IPZP je zajednička firma Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije. Do sada su napravljeni različiti strateški dokumenti, studije, a sada je vrijeme za idući korak, nova infrastrukturna ulaganja, posebice u željeznici, koja mi toplo pozdravljamo, jer jedino kroz bolju željeznicu možemo imati bolji međugradski prijevoz i time smanjiti broj automobila u dnevnim migracijama koji rade gužve i u Zagrebi i u gradovima u širem području zagrebačke

Tomašević: 'Jedino kroz bolju željeznicu možemo imati bolji međugradski prijevoz i time smanjiti broj automobila u dnevnim migracijama'

aglomeracije – rekao je Tomašević te naglasio da je posebno bitna jedna tarifna unija. – To će biti idući korak u razgovorima s Ministarstvom prometa, da ljudi iz Zagrebačke, Krapinsko – zagorske županije i Grada Zagreba kupe jednu kartu koja vrijedi za sve te tri županije, a da budu integrirani i sinkronizirani vozni redovi ZET- a, HŽ – a i privatnih autobusnih prijevoznika. Jedino tako, kroz kvalitetniji javni prijevoz i infrastrukturna ulaganja, možemo imati veće korištenje javnog prijevoza i manje korištenje automobila – zaključio je Tomašević. Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić istaknuo je da je na projektu integriranog prijevoza bilo kvalitetnih priprema. – Želimo biti povezani kroz dvije županije i Grad Zagreb, da se koristi jedinstvena karta, a to će smanjiti gužvu u Zagrebu. Klimatski uvjeti će biti sigurno drugačiji nego što su danas i to je bitno za ovo područje – rekao je Kožić i izrazio nadu da će na sastanak s mini-

Kožić: 'Nadam se da će sastanak s ministrom Butkovićem donijeti određene rezultate koji će za sve partnere biti jasno vidljivi'

strom Butkovićem donijeti određene rezultate koji će za sve partnere biti jasno vidljivi.

Spomenik tekstilnoj industriji - Naš Regenerator i biciklistička staza od Zaboka do Oroslavja sigurno ne bi našli svoje mjesto pod suncem da nije bilo ITU mehanizma Urbana aglomeracija Zagreb. Kroz pozi-

ve koji su objavljeni, uspjeli smo izgraditi oboje, a biciklistička staza je proglašena jednom od boljih u ovom dijelu Hrvatske zbog toga što spaja dva grada, bez obzira na političke strukture koje su u njima na vlasti. Premostili smo željezničku prugu i cestu, a ujedno i autobusne kolodvore u Zaboku i Oroslavju, što je svojevrsna poveznica današnjeg sastanka integriranog prijelaza – rekla je gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek. Što se tiče Regeneratora, istaknula je da je Centar urbane kulture svojevrstan spomenik zabočkoj i zagorskoj tekstilnoj industriji. – On je spomenik svima onima koji su dali svoje ruke da Zabok bude onakav kakav je danas. Svi proizvodi koji se ovdje nalaze, rezultat su rada Zagorki i Zagoraca koji rade u Prostoriji, Dekoru ili Regeneraciji. Nadam se da će za Zabok i u budućnosti biti prilike da se javi na natječaje u sklopu ITU mehanizma - istaknula je gradonačelnica Zaboka, Valentina Đurek. (jt,pj,sp)

ZA VEĆU SIGURNOST U PROMETU Dodijeljeni ugovori za sufinanciranje radova komunalne infrastrukture uz županijske i lokalne ceste

Pola milijuna eura za oko pet kilometara nogostupa u Zagorju

J. Tuković/S. Pušec KRAPINA

UKrapini su u ponedjeljak dodijeljeni ugovori za sufinanciranje radova komunalne infrastrukture uz županijske i lokalne ceste. Odobreno je 11 prijava za sufinanciranje u 2025. godini. Odobreno 11 prijava

- Ovaj Javni poziv provodimo već tri godine u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, s ciljem povećanja sigurnosti svih sudionika u prometnom procesu, s naglaskom na najranjiviju skupinu, pješake. Iz istog razloga je, i u ovoj godini, raspisan Javni poziv koji je bio otvoren 30 dana te su na njega zainteresirane jedinice lokalne samouprave mogle prijaviti određene komunalne infrastrukture. U propisanom roku, pristiglo je ukupno 12 prijava. Nakon zatvaranja roka, uslijedila je administrativna provjera i samo vrednovanje. Temeljem svih pokazatelja, prema našem pravilniku, odabrano je 11 projektnih prijava za sufinanciranje u 2025. godini. Radi se o općinama Krapinske Toplice, Mihovljan, Veliko Trgovišće, Desinić, Marija Bistrica, Bedekovčina, Mače, Kraljevec na Sutli, Zlatar Bistrica i gradovima Donja Stubica i Oroslavje. Ukupna procijenjena vrijednost projekata izgradnje nogostupa i oborinske odvodnje je nešto više od 2,1 milijuna

eura, a planirana je izgradnja nešto više od 5,2 kilometara novih nogostupa i oborinske odvodnje. U ovoj godini, Županijska uprava za ceste sudjeluje u sufinanciranju s iznosom od 400 tisuća eura, a Krapinsko-zagorska županija sa 100 tisuća eura – rekao je ravnatelj Županijske uprave za ceste KZŽ, Stjepan Sirovec. Zahvalio je jedinicama lokalne samouprave na suradnji, kako bi što brže izgradili potrebne nogostupe i pješačke staze te samim time doprinijeli sigurnosti pješaka u prometu.

Suradnja

Župan Željko Kolar zahvalio je na odazivu na poziv. - Zajedničkom suradnjom možemo napraviti iskorak u sigurnosti prometa na području Krapinsko – zagorske županije, a jedan od glavnih preduvjeta je da uz najfrekventnije prometnice sagradimo nogostupe – istaknuo je Kolar. S ovim pozivima krenulo se 2022. godine. - Počeli smo s 268.000 eura i sada smo na 500.000 eura, što znači da smo skoro sto posto povećali iznos. Zajedno s ovom godinom, to je 14,5 km novih nogostupa na području KZŽ i 1,4 milijuna eura uloženih u ovaj poziv. Za iduću godinu najavljujem da ćemo povisiti taj iznos s 500.000 na 700.000 eura – najavio je Kolar te dodao da se razgovara s resornim ministarstvom i ministrom Butkovićem o povećanju iznosa koji se uplaćuje prilikom re-

'Počeli smo s 268.000 eura i sada smo na 500.000 eura, što znači da smo skoro sto posto povećali iznos. Zajedno s ovom godinom, to je 14,5 km novih nogostupa na području KZŽ i 1,4 milijuna eura uloženih u ovaj poziv. Za iduću godinu najavljujem da ćemo povisiti taj iznos s 500.000 na 700.000 eura'

Sufinancirat će se nogostupi u općinama

Krapinske

Toplice, Mihovljan, Veliko

Trgovišće, Desinić, Marija

Bistrica, Bedekovčina, Mače, Kraljevec na Sutli, Zlatar

Bistrica i gradovima Donja

Stubica i Oroslavje

gistracije vozila za uporabu cesta, koji je osnovni prihod županijskih uprava za ceste, a nije mijenjan od 2003. godine. - Nevjerojatno je da se to 22 godine nije mijenjalo, a da je Vlada odobrila stanicama za tehnički pregled povećanje iznosa od 15 posto za njihove usluge prilikom izvođenja tog posla. Mi smo tražili 5 posto u prvom zahtjevu prije par godina. 29. srpnja bih trebao imati sastanak s ministrom Butkovićem, zajedno s kolegama Tomaševićm i Kožićem, a vezano za integrirani prijevoz, a sigurno ćemo iskoristiti priliku i razgovarati o tome i to će biti tema sljedeće sjednice Vlade sa županima. Vjerujem da smo kako mi župani, a tako i ŽUC – evi dali i više nego dovoljno argumenata Vladi da se donese takva odluka. U ukupnom iznosu same registracije

ta koji imamo. Zajedničkim dogovorom se možemo dogovoriti da dio sredstava od kredita namijenimo za to ili da uzmemo 1 ili 2 milijuna eura pa da uđemo u snažniji investicijski ciklus. To će biti tema kolegija u rujnu – najavio je župan Kolar. Načelnica Općine Mače Mladenka Mikulec Šimunec zahvalila je u ime kolega načelnika i gradonačelnika na dodijeljenim sredstvima, ističući da je sigurnost na prometnicima u JLS jedan od prioriteta. - Uvijek se trudimo povećati sigurnost. Postavili smo radare za mjerenje brzine, usporivače prometa, ležeće policajce, treptače... Izgradnja nogostupa sigurno pruža najveću razinu sigurnosti za sve naše pješake. Putem ovog poziva svi smo osvarili sredstva koja će olakšati izgradnju naših projekata. Kroz ovaj poziv sufinancirat će izgradnja pet km novih nogostupa u našoj županiji – rekla je Mikulec Šimunec, dodajući da se čelnici općina i gradova vesele novim pozivima Županijske uprave za ceste KZŽ. Ukupna

vozila to neće biti nikakav udar na novčanik građana, a ako ništa drugo, ovdje se točno zna namjena i u koju svrhu se ti novci budu potrošili. To je minimalan iznos, a kada završimo pregovore s resornim ministarstvom, kada se donese odluka i kad vidimo koliko će biti to povećanje, onda postoji objektivna mogućnost da taj iznos bude i veći – rekao je župan. Povećanje sredstava Načelnicima i gradonačelnicima je poručio da prate natječaj za iduću godinu. - Javite se da zajedno nastavimo raditi na sigurnosti prometa naše županije. Program će ići tako dugo dok kompletno neće biti završena infrastruktura nogostupa do zadnjeg metra županijske ceste. Čeka nas veliki posao, a na kolegiju načelnika i gradonačelnika ravnatelj ŽUC – a će dostaviti analizu, jer mi pripremamo jedno novo kreditno zaduženje za dodatnih 50 km županijskih cesta. Ovo povećanje sredstava će to omogućiti, a nama 2027. izlazi jedan od kredi-

OPREZNO Gnijezda stršljena i osa ne uklanjanjte sami, zovite službu koja se time profesionalno bavi

Sezona još nije na vrhuncu, a već su četiri Zagorca završila u bolnici zbog teških alergijskih reakcija nakon uboda stršljena

Teže alergijske reakcije kao anafilaksija manifestirale su se hipotenzijom do šoka, smetnjama disanja, otokom mekog tkiva glave i urtikarijom. Srećom, nije bilo alergijskih reakcija na ubod sa smrtnim ishodom

Utijeku je sezona stršljena, najvećih osa koje žive u organiziranim zajednicama, a hrane se drugim kukcima i pčelama. Iako je njihov otrov manje toksičan od otrova ostalih osa, sadrži više acetilkolina, tvari koja izaziva jak osjećaj pečenja, a njihov žalac također dublje prodire u kožu, zbog čega uzrokuje i veću bol. Stršljeni u prosjeku dosežu duljinu od 45 mm. Regulatori su štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije.

Intervenirano kod 72 osobe U Zavodu za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije kažu nam da je od 1. lipnja do 17. srpnja radi alergijske reakcije na ubod in-

'Očekujemo da će se broj poziva za intervencije značajno povećati u kolovozu i rujnu, što je tradicionalno najaktivnije razdoblje za uklanjanje stršljenovih gnijezda. To je ujedno i period kada su gnijezda najveća i kada stršljenovi postaju najaktivniji'

sekata intervenirano kod 72 osobe, od kojih kod 14 s težim reakcijama. - Te su te osobe nakon početnog liječenja u kući, transportirane na daljnje liječenje u Opću bolnicu Zabok. Pacijenti su uglavnom pomoć zatražili u ambulanti Hitne medicinske pomoći gdje su i definitivno zbrinuti većinom zbog lokalnih simptoma poput boli na mjestu uboda, crvenila, otekline i svrbeža. Zbog teških alergijskih reakcija na ubod stršljenova četiri pacijenta su zatražila pomoć na terenu te su svi transportirani u OB Zabok na daljnje liječenje. Teže alergijske reakcije kao anafilaksija manifestirale su se hipotenzijom do šoka, smetnjama disanja, otokom mekog tkiva glave i urtikarijom. Srećom, nije bilo alergijskih reakcija na ubod sa smrtnim ishodom - kažu u županijskom Zavodu za hitnu medicinu. Dakle, mnogi Zagorci ove godine već su se susreli s ovim opasnim insektima, ili u prirodi ili kod njhovog ulijetanja u kuću ili na terasu, posebno u večernjim satima kada ih privuče svjetlo. Puno je opasnije kada se stršljeni ugnijezde u blzini doma - u dimnjaku, na tavanu, drvetu kraj kuće…. i slično. Mnogi se tada sami hvataju ukoštac sa stršljenima i neopremljeni pokušavaju sami uništiti gnijezdo, što je jako opasno. Mnogo je pametnije pozvati stručnjake za uklanjanje gni-

Stršljenovi su izrazito agresivni kada se osjećaju ugroženima, zato je iznimno važno da postupak uklanjanja obavljaju samo stručno osposobljene osobe s odgovarajućom zaštitnom opremom

jezda, koji imaju znanje i opremu za taj posa U našoj županiji možete se obratiti tvrtki Služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju 'Sanivet' u sastavu Veterinarske stanice Zlatar Bistrica, koja se bavi uklanjanjem gnijezda osi, stršljenova i drugih opasnih insekata. Stršljenovi tek grade gnijezda i proširuju kolonije

No, treba naglasiti da je sezona stršljena zapravo tek na početku. - Što

Što u slučaju ugriza zmije?

Zavod za hitnu medicinu pitali smo i je li bilo slučajeva ugriza zmija otrovnica na našem području te što preporučuju građanima kad do takvog slučaja dođe, obzirom da ljeti ljudi mnogo više borave u priodi. – Od kada postoji dostupna baza podataka (2013. godine) u Zavodu do sada nije zabilježeno slučaja sigurnog ugriza zmija otrovnica. U slučaju ugriza zmija otrovnica klinička slika pokazuje simptome: obično dvije ranice u udaljene 6 do 8 milimetara, bol i oticanje koje se širi od mjesta ugriza, vrtoglavica, nesvjestica, mučnina, povraćanje i znojenje. Mogu se pojaviti mjehurići i potkožna krvarenja na mjestu ugriza. Kod sumnje na ugriz otrovnice potrebno je neodložno nazvati Hitnu pomoć na brojeve 194 ili 112, pokušati ostati priseban i ne kretati se radi sprečavanja bržeg širenja otrova prilikom pomicanja, štoviše treba imobilizirajti ugriže-

ni dio tijela. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom. Prstenje i satove je potrebno skinutu prije oticanja ekstremiteta. Označiti rub otekline radi praćenja brzine napredovanja oticanja a mjesto ugriza pokriti čistom gazom. Nikako se ne preporuča zarezivati ranu, isisavati otrov, nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu. Također, nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova. Nemojte pokušati uhvatiti zmiju, riskirajući dodatni dodatni ugriz – točna identifikacija vrste nije potrebna, ugriz otrovnice je prepoznatljiv po kliničkoj slici, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstveni protuotrov. Protuotrov zmija otrovnica, ako je indicirano, uobajeno se daje u bolničkim uvjetima. ZZHM KZŽ ima dvije doze protuotrova, za ostale zdravstvene ustanove nemamo informacija – odgovorili su iz Zavoda.

"Teže alergijske reakcije kao anafilaksija manifestirale su se hipotenzijom do šoka, smetnjama disanja, otokom mekog tkiva glave i urtikarijom. Srećom, nije bilo alergijskih reakcija na ubod sa smrtnim ishodom"

se tiče ovogodišnje sezone stršljenova, do sada nismo imali značajan broj poziva i intervencija za uklanjanje gnijezda. Većina naših intervencija uklanjanja stršljenovih gnijezda se odvija tijekom kolovoza i rujna, kada građani obično pronalaze veća, već razvijena gnijezda. U ovom trenutku, krajem srpnja, građani nam se uglavnom javljaju s opažanjima da vide stršljene kako zuje okolo svojih kuća i dvorišta, ali još uvijek ne prijavljuju konkretna gnijezda koja bi trebalo ukloniti. Ovo je uobičajen obrazac - stršljenovi su sada u fazi gradnje i proširivanja svojih kolonija, a gnijezda će postati veća i uočljivija tijekom sljedećih mjeseci. Očekujemo da će se broj poziva za intervencije značajno povećati u kolovozu i rujnu, što je tradicionalno najaktivnije

Od 1. lipnja do 17. srpnja radi alergijske reakcije na ubod insekata intervenirano kod 72 osobe, od kojih kod 14 s težim reakcijama

razdoblje za uklanjanje stršljenovih gnijezda. To je ujedno i period kada su gnijezda najveća i kada stršljenovi postaju najaktivniji – kaže nam Drago Vincek, mag.sanit.ing. iz Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju 'Sanivet'. Postupak uklanjanja Dodaje da stršljeni svoja gnijezda najčešće grade tavanima kuća, u dimnjacima koji se ne koriste redovito te u rupama starih voćnih stabala. Ova mjesta im pružaju zaštićen prostor koji je daleko od svakodnevnih ljudskih aktivnosti. - Postupak uklanjanja ovisi o poziciji i veličini gnijezda. Najčešće koristimo insekticide s brzim djelovanjem u obliku sprejeva za direktnu primjenu na gnijezdo. Ovisno o situaciji, postupak može uključivati prskanje tlačnim prskalicama za gnijezda na većim udaljenostima ili zadimljavanje dimnim generatorima za teže dostupna mjesta. Nakon što se tretman insekticidom provede i svi stršljenovi su neutralizirani, gnijezdo se uklanja ili uništava ako se fizički ne može izvaditi iz lokacije. Važno je napomenuti da postupak uklanjanja obavljamo najčešće u ranim jutarnjim satima kada je većina stršljenova prisutna u gnijezdu, što osigurava najefikasniji tretman – dodaje Vincek, posebno upozorivši građane da se nikada samo ne pokušavaju nositi s gnijezdima stršljenova zbog sigurno-

snih razloga. Za kontakt i pozive za intervenciju, građani im se mogu obratiti telefonom: 099 261 87 29 ili E-mailom: sani.vet.zlatar@ gmail.com.

Izrazito su agresivni - Što se tiče agresivnosti stršljenova prilikom uklanjanja gnijezda, mogu reći da su stršljenovi izrazito agresivni kada se osjećaju ugroženima, zato je iznimno važno da postupak uklanjanja obavljaju samo stručno osposobljene osobe s odgovarajućom zaštitnom opremom. Srećom, do sada nismo imali ozbiljnijh incidenata zahvaljujući tome što striktno poštujemo sigurnosne protokole - koristimo potpunu zaštitnu opremu, radimo u ranim jutarnjim satima kada su stršljenovi manje aktivni, i uvijek pristupamo gnijezdu s maksimalnim oprezom – dodaje. Sezona stršljenova kod nas traje od početka ljeta do kraja jeseni - obično od lipnja do listopada. Najaktivniji su tijekom kolovoza i rujna kada su kolonije najveće. U tom razdoblju su također najagresivniji jer aktivno brane svoja gnijezda. - Zbog svega navedenog, još jednom naglašavam važnost da se građani nikada ne pokušavaju sami nositi s gnijezdima stršljenova. Ubod stršljena može biti vrlo opasan, posebno za osobe sklone alergijskim reakcijama, a može doći i do anafilaktičkog šoka koji ugrožava život – upozorava Vincek.

Krapinsko – zagorska županija dodijelila sredstva za projekte i programe umirovljenika

Kolar poručio zagorskim umirovljenicima: 'Važno je da svi aktivno sudjelujete'

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, sa svojom zamjenicom Jasnom Petek i predsjednicom Savjeta za umirovljenike i osobe treće životne dobi Đurđom Mohač, dodijelio je sredstva za čak 19 projekata i programa namijenjenih umirovljenicima. Ukupno je za ovu svrhu izdvojeno 130.000 eura iz županijskog proračuna, a ovog prigodom podijeljeno je 13.500 eura.

Dodjela ugovora

Zamjenica Župana Jasna Petek na početku obraćanja naglasila je da joj je drago što vidi nova lica i udruge koje su se prijavile na natječaj. - Krapinsko – zagorska županija u suradnji s našim Savjetom za osobe treće životne dobi i umirovljenika i njihovom predstavnicom Đurđom Mohač kreira politike koje su vezane za umirovljenike i moram istaknuti da u posljednjih nekoliko godina upravo s ovim javnim pozivom smo napravili jedan veliki iskorak u participaciji osoba treće životne dobi

Petek: "Ovim javnim pozivom smo napravili jedan veliki iskorak u participaciji osoba treće životne dobi na donošenju odluka i financiranju aktivnosti koje su vezane za udruge umirovljenika"

na donošenju odluka i financiranju aktivnosti koje su vezane za vaše udruge iz proračuna Krapinsko – zagorske županije – istaknula je zamjenica župana. Govoreći o važnosti kontinuirane podrške udrugama koje skrbe o starijima, zamjenica župana Jasna Petek poručila je: - Posebno mi je drago što danas sudjelujemo u dodjeli ugovora temeljenih na javnom pozivu za udruge koje djeluju u području skrbi o umirovljenicima i starijim osobama za 2025. godinu. Riječ je o jednom od dva važna javna poziva koje provodi Krapinsko-zagorska županija – ovaj je usmjeren na institucionalnu podršku, dok je drugi, otvoren do 31. kolovoza, fokusiran na participaciju i aktivno uključivanje udruga u procese odlučivanja. Glavni cilj ovog poziva je jačanje informatičkih kapaciteta udruga, kroz nabavu opreme koja će unaprijediti digitalne vještine i povećati dostupnost tehnologije njihovim članovima. Ciljevi poziva

Kako je naglasila, cilj ovog javnog poziva bio je sveobuhvatno osnaživanje udruga koje djeluju u području skrbi o starijim osobama – kroz jačanje informatičke opremljenosti, podizanje kapaciteta za pružanje usluga, poticanje na sudjelovanje u kreiranju i provedbi proračuna, kao i kroz razvoj suradnje i dijaloga u zajednici. - Poseban naglasak stavljen je i na osnivanje i opremanje ureda ili klubova za umirovljenike. Iako je početno bilo planirano 10.000 eura, zbog velikog interesa i broja kvalitetnih prijava, ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava povećana je na 13.500 eura. Udruge su mogle tražiti iznose od 200 do 1.000 eura, a pravo prijave imale su sve organizacije civilnog društva koje provode aktivnosti za umirovljenike i osobe treće životne dobi – izjavila je Petek. - Prihvatljive aktivnosti u sklopu ovog poziva obuhvaćale su nabavu informatičke opreme, ali i uredske opreme te sitnog inventara, što je također važno za svakodnevno funkcioniranje i kvalitetniji rad udruga. Prijavljeno je ukupno 19 projekata i svi su dobili financijsku potporu. Krapinsko-zagorska županija izdvojila je 130.000 eura za programe namijenjene umirovljenicima i osobama treće životne dobi, a vjerujem da će ova sredstva uvelike pomoći u realizaciji vaših ciljeva – zaključila je zamjenica.

Novo ustrojenje

Predsjednica Savjeta za umirovljenike i osobe treće životne dobi, Đurđa Mohač započela je da djeluju već tri godine i da im je ovo treće potpisivanje javnog poziva

namijenjenog umirovljenicima i osobama treće životne dobi. - Prije manje od tjedan dana proveli smo novo ustrojenje Županijskog savjeta, a nadam se da ćemo time unaprijediti suradnju i osigurati veća sredstva od Krapinsko-zagorske županije za daljnju podršku našim udrugama – poručila je Mohač te dodala: "Kada smo prvi put raspisali javni poziv, bilo je prijavljeno svega desetak udruga, što je za sve nas bio veliki izazov, posebno u pogledu ispunjavanja postavljenih zahtjeva. Prošle godine bilo je znatno više prijava, a ove sam se godine iznenadila i zadovoljna vidjevši da se čak 19 udruga uključilo u natjecanje. Drago mi je što ste prepoznali važnost ovih javnih poziva i što nam zajedno pružate priliku da unaprijedimo rad naših udruga i kvalitetu života umirovljenik."

Novi natječaj

Također, Mohač je istaknula da je udruga opremila informatičku opremu jer su mnoge ranije imale ograničene mogućnosti rada zbog nedostatka laptopa i računala. - Uspostavljeni su klubovi za umirovljenike koje opremamo dodatnim pomagalima potrebnim za kvalitetno provođenje slobodnog vremena i druženje. Veseli me što je prvotno predviđeni iznos od 10.000 eura premašen i nadam se da ćemo iduće godine osigurati još više sredstava. Apeliram da se prijavite na natječaj do 31. kolovoza i dostavite potrebnu dokumentaciju – zahtjevi su malo složeniji nego prethodnih godina, ali nisu previše komplicirani – navela je Mohač.

Slunjski: "Malo je mjesta gdje umirovljeničke udruge imaju tako dobru suradnju sa svojom županijom kao što je to kod nas. Bez pomoći Županije, naš rad bi bio gotovo nemoguć"

Zahvala umirovljenika Željko Slunjski iz Zlatara, u ime umirovljenika, zahvalio se na razumijevanju i dodijeljenim sredstvima. - Mi predstavljamo najugroženiji dio hrvatskog društva – oko 230.000 umirovljenika ima mirovinu manju od 400 eura, a prosječna mirovina iznosi samo 436 eura. Oni s višim mirovinama obično nisu aktivni u umirovljeničkim udrugama. Malo je mjesta gdje umirovljeničke udruge imaju tako dobru suradnju sa svojom županijom kao što je to kod nas. Bez pomoći Županije, naš rad bi bio gotovo nemoguć – zaključio je Slunjski.

Aktivno sudjelovanje

Drago mi je da smo pogodili s ovim pozivom i dobro se informatički opremili kako bi se mogli javljati na natječaje koji dolaze s naci-

onalne razine za mogućnost privlačenja određenih financijskih sredstava za vaše aktivnosti, ali i za europska sredstva. Treba naglasiti da su se neke umirovljeničke udruge odvažile i uspješno aplicirale na europske natječaje i podignule svoju obrazovanost na višu razinu te naravno to ne bi bilo moguće bez informatičkog znanja – objasnio je župan Željko Kolar. - Trenutačno je zadatak pred Đurđom Mohač i mojim Savjetom za umirovljenike da za sljedeću godinu budemo kreativni i aktivni. Zajedno ćemo oblikovati poziv za sljedeću godinu kako bismo ga prilagodili vašim potrebama. Važno je da svi aktivno sudjelujete. Pažljivo pročitajte participativni proračun, jer nudimo veće iznose nego u prethodnom pozivu. Ako vam nešto nije jasno, slobodno se obratite našoj pročelnici Martini za dodatna pojašnjenja. Svake godine se proračun povećava, pa je realno očekivati da će se iznos povećati za 5.000 eura, što je značajan novac za realizaciju novih projekata – zaključio je Kolar.

BURZA RADA Krajem lipnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je 1479 osoba

Najtraženiji odgojitelji predškolske djece, bravari i medicinske sestre

U usporedbi sa svibnjem 2025. broj nezaposlenih povećao se za 1,2 % ili 17 osoba, a u odnosu na lipanj 2024. godine broj nezaposlenih manji je za 11,3 % ili 189 osoba

HRVATSKO ZAGORJE - Krajem lipnja 2025. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je 1479 osoba. U usporedbi sa svibnjem 2025. broj nezaposlenih povećao se za 1,2 % ili 17 osoba, a u odnosu na lipanj 2024. godine broj nezaposlenih manji je za 11,3 % ili 189 osoba. U ukupnom broju nezaposlenih žene čine 51,2 % (757 osoba), a muškarci 48,8 % (722 osobe).

Novoprijavljene 194 osobe

Ukupno je u lipnju 2025. iz evidencije nezaposlenih izašlo 177 osoba (25,6 posto manje nego u lipnju 2024. godine). Od toga je zaposlena 131 osoba, i to 116 osoba (88,5 posto) na temelju zasnivanja radnog odnosa i 15 osoba (11,5 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Istodobno je u lipnju 2025. godine 46 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. odjave iz evidencije, umirovljenja, ostvarivanja prava na rodiljnu poštedu od rada po posebnom propisu, ne traže aktivno posao, nisu raspoloživi za rad i dr. U lipnju 2025. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 194 nezaposlene osobe (16 posto manje nego u lipnju 2024. godine), i to

Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: prerađivačka industrija (141 radnik ili 25,8 posto), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (121 radnik ili 22,2 posto), obrazovanje (70 radnika ili 12,8 posto) te građevinarstvo (55 radnika ili 10,1 posto)

157 osoba izravno iz radnog odnosa (80,9 posto), 19 osoba iz redovitoga školovanja (9,8 posto) te 18 osoba iz neaktivnosti (9,3 posto).

Potrebe za radnicima

U lipnju 2025. godine poslodavci su prijavili 546 potreba za radnicima što je za 16,2 posto više nego

u prethodnom mjesecu, te za 33,5 posto više u odnosu na isti mjesec 2024. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: prerađivačka industrija (141 radnik ili 25,8 posto), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (121 radnik ili 22,2 posto), obrazovanje (70 radnika ili 12,8 posto) te građevinarstvo (55 radnika ili 10,1 posto). Najtraženija zanimanja u lipnju bila su: Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (33), Bravar/ bravarica (32), Medicinska sestra/ medicinski tehničar opće njege (23), Čistač/Čistačica (22), Konobar konobarica (19), Radnik/radnica na proizvodnoj liniji (17), Kuhar/kuharica (16), Doktor/doktorica medicine (15), CNC operater/operatorica (15), Njegovatelj/njegovateljica u ustanovi (13), Vozač vozačica teretnog vozila (13), Električar/električarka (12), Prodavač/prodavačica (11), Građevinski radnik/građevinska radnica (11), Njegovatelj/njegovateljica u kući (10), Čuvar/čuvarica (10)… (zl)

Tijekom ljeta i visokih temperatura povećava se opasnost od mogućnosti dehidracije i stradavanja djece ostavljenih u vozilima

PU krapinsko - zagorska uputila upozorenje građanima: Ne ostavljajte

djecu bez nadzora u zatvorenom vozilu

Ostavljanjem djeteta bez nadzora u zatvorenom vozilu grubo se zanemaruje i zlostavlja dijete što predstavlja obilježje kaznenog djela Povrede djetetovih prava

HRVATSKO ZAGORJE - Dolaskom visokih temperatura povećava se opasnost od mogućnosti dehidracije i stradavanja djece ostavljenih u vozilima, obzirom da su se takva stradavanja događala i ranije, potrebno je osvješćivati i upozoravati roditelje i sve koji se brinu o djeci da postoje rizici i opasnosti od izlaganja djece suncu i visokim temperaturama te da čak i kraći boravak u ugrijanom vozilu može prouzročiti tragične posljedice. ljetnom periodu važno je naglašavati i opasnost od utapanja i drugih stradavanja u vodi te poticati da djeca stalno budu pod nadzorom roditelja. U tu svrhu izrađen je letak u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Letak sadrži preporuke stručnjaka te se navodi i kaznena odgovornost ro-

ditelja, a sve s ciljem senzibilizacije roditelja i drugih odgovornih osoba koji provode najviše vremena sa našim najmlađima.

Kazneno djelo

Posljedice mogu biti smrt djeteta ili teško narušeno zdravlje. Odgovorna osoba kaznit će se za počinjenje težeg oblika kaznenog djela za što je propisana kazna zatvora od 1 do 15 godina

Ostavljanjem djeteta bez nadzora u zatvorenom vozilu grubo se zanemaruje i zlostavlja dijete što predstavlja obilježje kaznenog djela Povrede djetetovih prava. - Posljedice mogu biti smrt djeteta ili teško narušeno zdravlje. Odgovorna osoba kaznit će se za počinjenje težeg oblika kaznenog djela za što je propisana kazna zatvora od 1 do 15 godina – upozorava PU krapinsko – zagorska. Dodaju da je iznimno važno osvijestiti automatske radnje koje smo skloni usvojiti kroz svakodnevnu rutinu. - Uvježbavanjem "prisutnosti" izbjeći ćemo ulazak u mentalni proces automatizma. Prilikom ulaska u auto dobro je neko vrijeme obraćati pažnju na pokrete koje izvodimo. Preporučuje se na bilo koji način mijenjati ustaljeno ponavljanje radnji (put odlaska na posao, redoslijed obavljanja radnji, ne izvoditi više radnji istovremeni i sl.). Također, preporučuje se ostaviti stvari koje moramo uzeti prije izlaska iz auta na stražnjem sjedalu, kako ne bismo izašli iz auta bez pogleda na stražnje sjedalo – navode u policiji. Savjeti

Ukoliko je došlo do pregrijavanja or-

ganizma djeteta ili toplotnog udara, potrebno je premjestiti dijete u hlad ili unijeti u hladniju prostoriju, pozvati hitnu pomoć, namočiti ručnik ili majicu u mlaku vodu i ohladiti njime cijelo tijelo, a posebno obratiti pažnju na područja kojima se veće krvne žile nalaze blizu površine tijela (zapešća, vrat, područje iza koljena); dati djetetu dovoljno tekućine (ne previše zaslađenu ili prehladnu, ukoliko je moguće izotoničnu); ako je moguće i/ili što prije istuširati ili okupati dijete mlakom vodom, a ako je dijete bez svijesti, položiti ga na bok i pratiti vitalne znakove (puls, disanje) do dolaska liječničke pomoći. Poželjno je da dijete ostane u zatvorenom i rashlađenom prostoru nakon intervencije tijekom cijelog dana. (zl)

Općina Lobor svečano proslavila svoj Dan i dan Župe sv. Ana

Jembrih: Zajedno gradimo Lobor kao općinu znanja, obitelji i razvoja

LOBOR - Svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježen je Dan Općine Lobor i Župe sv. Ana Lobor. Uz nazočnost brojnih uzvanika svečanost je bila prilika za podsjećanje na sve učinjeno u proteklih godinu dana, ali i najavu novih planova i projekata. Govoreći s ponosom o Općini Lobor načelnica i saborska zastupnica, Ljubica Jembrih, naglasila je kako je Lobor više od same točke na karti. - Lobor je obitelj, zajedništvo i vjera. Lobor je snaga koja izvire iz ljudi koji ne traže izgovore, nego stvaraju rješenja. Iz godine u godinu pokazujemo da možemo neovisno o veličini, broju stanovnika ili izvornom budžetu. Možemo jer vjerujemo u sebe, u svoje projekte, u svoj kraj - kazala je načelnica, a projekti koje je pobrojala potvrda su toga. Projekti i aktivnosti

Podsjetila je kako je prije godinu dana započet najveći projekt u povijesti Općine – izgradnja Centra za starije osobe. Projekt vrijedan preko 6 milijuna eura, u potpunosti financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kada se izgradnja Centra dovrši stavi u funkciju, nudit će 73 stalna smještajna kapaciteta, 180 vanjskih korisnika i 50 novih radnih mjesta. -To nije samo dom, to je poruka poštovanja prema onima koji su gradili našu sadašnjost, a otvaranjem novih radnih mjesta sigurna budućnost - poručila je Jembrih, dodajući da Općina kreće i u dogradnju dječjeg vrtića Ivančica. Ministar-

Načelnica: 'Osim velikih projekata koje provodimo, Lobor živi u ritmu tradicije, kulture i zajedništva bogatim društvenim i kulturnim životom'

stvo znanosti, obrazovanja i mladih osiguralo je za taj projekt iznos od 340 tisuća eura. -Kroz ovaj projekt dječji će se vrtić dograditi za još jednu jasličku i jednu vrtićku skupinu, odnosno realizirat će se novi kapaciteti za 32 djece što će ukupno činiti 104 djece i svako će dijete imati mjesto u svom vrtiću - rekla je Jembrih. A kako bi se trend zadržavanja mladih u općini nastavio potpisan je sporazum s Ministarstvom graditeljstva o provedbi međuresorne suradnje za izgradnju višestambene zgrade na području naše Općine! Tako će Lobor dobiti zgradu sa 6 stanova, namijenjenu stambenom zbrinjavanju mladih osoba i mladih obitelji. - Ovo nije samo jedan od projekta ovo je poruka. Ne gradimo zidove – gradimo prilike, stvaramo temelje za ostanak, život i budućnost mladih u našem Loboru - naglasila je saborska zastupnica. Nakon dugo vremena u Loboru se gradi i novi vatrogasni dom. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.927.707,93 eura, a putem Ministarstva regionalonog razvoja osigurana je potpora od 85 posto odnosno 1.638.551,74 eura. -Projektom ćemo rekonstruirati zgradu mješovite namjene Zadružni dom u novi, funkcionalan vatrogasni dom za DVD Lobor. Time ćemo riješiti dugogodišnji problem neadekvatnog prostora i omogućiti kvalitetne uvjete za rad i smještaj našeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Naš DVD bit će primjer kako se ulaganje u sigurnost vraća višestruko, kroz zaštitu ljudi, domova i prirode - rekla je Jembrih dodajući da osim velikih projekata Lobor živi u ritmu tradicije, kulture i zajedništva bogatim društvenim i kulturnim životom. Predsjednik Općinskog vijeća, Josip Cvetko, s ponosom je istaknuo kulturu dijaloga koja se neprestano gradi u javnom odnosno političkom životu Općine Lobor. - Pred nama su brojni izazovi, ali još više prilika. Ovdje smo zbog zajedničke misije. Misije da našu općinu činimo još boljim i toplijim mjestom za život - poručio je Cvetko. Čestitke

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, gradonačelnik Krapine i saborski zasutpnik, Zoran Gregurović, za Lobor je rekao da je u današnje vrijeme svijetli i pozitivan primjer za mnogo veće sredine.Puno toga se gradi, ali puno toga se i napravilo u proteklom razdoblju. Ono što je ovdje napravljeno prije par godina ljudi nažalost brzo zaboravljaju. No, da se dođe do cilja treba puno toga napraviti te uložiti puno truda i rada. Rekao sam prije par godina s ove govornice da se Ljubica kao lavica bori za svoj Lobor. Iza tih riječi stojim i dalje - poručio je Gregurović

Dobitnici općinskih priznanja

Svečana sjednica bila je prilika za dodjelu nagrada i priznanja istaknutim pojedincima, udrugama te učenicima i studentima. Plaketa Općine Lobor uručena je Igoru Krajniku za 35 godina nesebičnog humanitarnog rada kao član Crvenog križa te postignuća 100 darovanih bočica krvi. Nagrađeni su i odlični osnovnoškolci Hana Plancutić, Simon Rizman, Mihael Rihtar, Paula Pereglin i Emilija Markuš. Nije ostao nezamijećen ni uspjeh maturanata. Leon Horvat je bio među 10 posto najboljih na državnoj maturi iz Hrvatskog jezika i Matematike A razina te Njemački jezik B razina. Ana Krajnik bila je među 10posto najboljih na

dodajući kako je za napredak potrebno zajedništvo i stabilnost čega zasigurno u Loboru ima. Uime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, okupljene je pozdravio državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek. - Lobor

državnoj maturi iz Matematike B razina. Laura Pakšec među 10 posto najboljih na državnoj maturi Njemački jezik B razina dok je Luka Novosel bio među 10 posto najboljih na državnoj maturi iz Njemačkog jezika B razina. Nagradu je dobila i Ivona Jureković, učenica koja je sve razrede srednjoškolskog obrazovanja završila sa prosjekom 5.0. Dodijeljena su i priznanja pojedinim udrugama u povodu njihovih obljetnica: Nogometnom klubu Lobor za 55 godina djelovanja. Udruzi žena Lobor za 20 godina djelovanja te Udruzi za očuvanje i promociju glazbe "Zagorje moje" za 5 godina djelovanja.

danas u svakom smislu predstavlja primjer općine koja se razvija u pravom smjeru, upravo onako kako to žele Loborke i Loborci, a sve zahvaljujući programima i projektima Vlade Republike Hrvatske, ali i financijskoj decentralizaci-

ji i smjeru ravnomjernog razvoja Hrvatske – izjavio je Tušek. Uime Krapinsko-zagorske županije čestike i pozdrave župana prenio je predsjednik Skupštine Ivan Hanžek. -Sinergija Vlade, Ministarstava, Županije i Općine daje sjajne rezultate. Moj savjet je da sve bilježite – datume, projekte, ciljeve – da se i za 20 godina zna tko je i što ostvario – poručio je Hanžek. Državni tajnik za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu, Žarko Tušek, drži da Općina Lobor ima ono što treba da bi se napredovalo a to je viziju i sposobne ljude na čelu s načelnicom Jembrih da tu viziju i ostvare. Uime okupljenih gradonačelnika i načelnika obratio se načelnik Općine Marija Bistrica. -Loborci su vrijedni i radišni ljudi što zna svako tko barem jednom dođe u ovaj lijepi kraj. Izvrsna vizija i realizirani projekti dokaz su da svi zajedno znate što želite i gradite svoj Lobor za generacije koje dolaze- poručio je Milički dodajući da ostale kolege gradonačelnici i načelnici mogu puno toga naučiti od Općine Lobor.Čestitke je uputio i predsjednik Uprave JANAF-a, Stjepan Adanić. (zl)

INTERVJU Uoči Dana Općine Konjščina, razgovarali smo s načelnicom Anitom Curiš Krok

'Treba ulagati u ljude i pružiti im usluge bitne za svakodnevni život'

Moram reći da sam prezadovoljna ovom godinom, s obzirom na to da su odrađeni projekti koji su čekali 30, 40 godina, kaže načelnica

Sabina Pušec KONJŠČINA

Prošlo je godinu dana od zadnje proslave Dana općine. Kako ste zadovoljni proteklom godinom? Koje biste najznačajnije projekte u toj godini izdvojili?

Curiš Krok: Moram reći da sam prezadovoljna ovom godinom, s obzirom na to da su odrađeni projekti koji su čekali 30, 40 godina. To je primjerice izgradnja nogostupa prema Sušobregu, dionica ceste prema Bočakima, a važno je i da smo nadogradili Dječji vrtić za 40 novih mjesta. Nadalje, prošla nam je na natječaju zgrada 'starog restorana' koji ćemo namijeniti u Interpretacijski centar rudarsko energetske baštine. Plan je da nakon gotovo pola stoljeća, stara upravna zgrada rudnika doživi jedan preobražaj u nevjerojatan prostor koji slavi bogatu povijest i naslijeđe rudarstva i energetike ovog kraja. Zgrada će se u suradnji sa stručnjacima pretvoriti u moderni Interpretacijski centar, pružajući posjetiteljima jedinstveno iskustvo i dublji uvid u industrijsku baštinu. Krenule su pripremne faze za gradnju trodijelne sportske dvorane i još jedan dječji vrtić. Veseli me i što je, nakon 40 godina, rekonstruiran dječji park u centru Konjščine.

I oni manji projekti, iako možda ne iziskuju toliko financijskih sredstava, bitni su za život mještana.

Curiš Krok: Naravno. Tu bih posebno istaknula neke nove mjere koje smo uveli, poput besplatnih likovnih mapa za učenike osnovne ško-

'Velika je potreba uređenje državne ceste D540, žile kucavice gospodarstva ovog dijela županije, koja je u katastrofalnom stanju, a država je zanemaruje. Nadam se da će se to uskoro promijeniti i da će država ne početi slušati, nego morati slušati građane i poduzetnike'

'Uveli smo brojne mjere, a najavljujem i nove, odnosno oslobođenje komunalne naknade za operativce naših dobrovoljnih vatrogasnih društava te poticaje za poljoprivrednike'

le, stambenu mjeru za mlade obitelji, mjeru za liječnike, pa i ovim putem pozivam liječnika koji je voljan raditi u obiteljskoj medicini u Konjščini da može dobiti na svoju plaću još 8000 eura godišnje od Općine. Zatim, imamo mjeru za majke poduzetnice, godinu dana besplatnog vrtića, podignuli smo naknade za novorođenčad i uveli poklon za majku, isplaćujemo uskrsnice za umirovljenike, božićnice za umirovljenike i potrebite, sufinanciramo logopedske usluge, a najavljujem i nove mjere, odnosno oslobođenje komunalne naknade za operativce naših dobrovoljnih vatrogasnih društava te poticaje za poljoprivrednike s fokusom na pčelare. Uveden je i produljeni boravak u osnovnoj školi, za što se pokazala velika potreba i interes. Prošle godine imali smo samo jedan razred, a ove godine dva razreda produljenog boravka. Od prošlog Dana općine riješili smo novi namještaj u Vatrogasnom domu Konjščina, krećemo s realizacijom DVD - a Jertovec, spremni smo za natječaj za DVD – a Galovec i gradnju garaža u Gornjoj Konjščini. Vatrogastvo nam je izuzetno bitno. Uređene su pristupne ceste i parkirališta pored škole, uređeno dječje igralište u sklopu Dječjeg vrtića Konjščina, modernizirana kuhinja Dječjeg vrtića, uređena stara mrtvačnica, postavljene autobusne kućice, proširena javna rasvjeta u Jertovcu, asfaltirane dionice nerazvrstanih cesta Kosovečko – Jantoleki – Sušobreg i Ratkajci – Jertovec. Nadalje, tu je zacjevljenje 'Hršekov breg', kao i izrada projektno – tehničke dokumentacije za Stari grad.

Ova je godina bila izborna godina, izborili ste još jedan mandat na čelu Općine Konjščina i građani su Vam ukazali povjerenje. Kratak osvrt na protekle četiri godine?

Curiš Krok: U mojem prvom mandatu, na početku, nije se moglo odmah jako puno napraviti, praktički sam dvije godine sanirala 'kosture iz ormara', no mislim da

sam u četiri godine pokazala da se može i da ljudi mogu i moraju biti na prvom mjestu. Prije nije bilo sluha niti za produljeni boravak, niti za vrtić, parkove, božićnice i uskrsnice uvedene su tek sada. Te stvari prije nisu postojale, a ljudima puno znače. Iako to nisu ekstra veliki troškovi, te su mjere važne. Treba ulagati u ljude i pružiti im takve usluge bitne za svakodnevni život, ako želite da ostanu ovdje.

Koji su planovi za narednu godinu te želje i vizije za duže

razdoblje?

Curiš Krok: U narednoj godini imamo puno posla – vani je javna nabava za Interpretacijski centar rudarsko – energetske baštine, uskoro ide nabava za energetsku obnovu doma DVD – a Jertovec, na jesen kreću nova asfaltiranja nerazvrstanih cesta. Na jesen ide javna nabava i počinju radovi za prenamjenu penzionerske zgrade u prostor dječjeg vrtića. Također, tu je i javna nabava za dvoranu srednje škole, ta sve su to ogromni in-

frastrukturni zahvati. U tijeku su i postupci za nabavu za izvođenje rasvjete na prvoj fazi nogostupa Sušobreg i za projektiranje druge faze nogostupa Sušobreg, nastavljamo dalje s tom dionicom. Krajem godine planira se i rekonstrukcija igrališta NK Sloga Konjščina te izrada Urbanističkog plana i energetska obnova DVD – a Gornja Konjščina. A bitna stvar i želja za buduće razdoblje, o kojoj mnogo pričam i stalno lobiram, je uređenje državne ceste D540, koja je u katastrofalnom stanju. Predsjednik Općinskog vijeća i ja pokrenuli smo inicijativu, obilazimo poduzetnike iz našeg kraja i najavila sam još jedan sastanak u Ministarstvu prometa po pitanju te državne ceste, jer, na žalost, država za to nema sluha. Jasno mi je kako ide procedura svojim tijekom, rješa-

'Krenule su pripremne faze za gradnju trodijelne sportske dvorane i još jedan dječji vrtić'

vanje imovinsko – pravnih odnosa, projektiranja, ishođenja građevinske dozvole, nabave itd., ali žalosno je da u nekim drugim sredinama, pa čak i Zagorju, taj tijek traje godinu dana,a kod nas traje još od prije mojeg dolaska na prvi mandat. Ta je cesta žila kucavica gospodarstva ovog dijela županije, no na žalost država je zanemaruje, ali nadam se da će se to uskoro promijeniti i da će država ne početi slušati, nego morati slušati građane i poduzetnike. Također, želja nam je uređenje doma u Galovcu, a na natječaju za to nikako ne možemo proći jer nismo brdsko – planinsko područje. Također, bitna nam je i cesta prema Klimnu, a tu smo također izgubili bodove jer nismo niti potpomognuto niti brdsko – planinsko područje. To su nam dva vrlo bitna infrastrukturna projekta koja želimo realizirati u narednom razdoblju.

Za kraj, Vaša poruka sumještanima povodom Dana Općine Konjščina?

Curiš Krok: Uz čestitke povodom Dana općine, svim stanovnicima želim puno zdravlja, sreće i sloge, da i dalje budemo povezani u zajedništvu, jer je tada sve puno lakše. Mala smo sredina, mala zajednica i puno je ljepše živjeti u takvim sredinama jer još imamo sigurnost, pripadnost zajednici i neka to tako i ostane.

Proteklog tjedna održana je 2. sjednica Općinskog vijeća Općine

Bedekovčina

Odak: 'Donesene su ključne odluke'

U fokusu sjednice bile su rasprave vezane za socijalna pitanja, infrastrukturu, prometnu sigurnost te ulaganja u sport i obrazovanje

Patrik Jazbec BEDEKOVČINA

Na 2. sjednici novog saziva Općinskog vijeća Općine Bedekovčina, donesene su brojne važne odluke za funkcioniranje općinskog vodstva, prije svega u smislu imenovanja u razna povjerenstva i odbore. Također, u fokusu sjednice bile su rasprave vezane za socijalna pitanja, infrastrukturu, prometnu sigurnost te ulaganja u sport i obrazovanje, za što su također donesene odluke koje će omogućiti daljnje provođenje planiranih aktivnosti.

Povjerenstva

Ovo je bila prva radna sjednica u novom mandatu, a donesene su vrlo bitne odluke - istaknuo je načelnik Željko Odak te dodao kako je rasprava o Izvršenju proračuna za prošlu godinu bila žustra. - Odluka o izvršenju proračuna nije prošla, no svi programi iz prošle godine su prihvaćeni i nastavljamo s radom - rekao je Odak. Formirana su sva povjerenstva, a posebna pozornost posvećena je Povjerenstvu za socijalnu skrb. - To povjerenstvo je najbitnije jer imamo veliki broj zahtje-

va građana, posebno onih kojima je potrebna pomoć u prehrani i smještaju. Bez formalnog povjerenstva ne bismo mogli djelovati na tom području. I ostala povjerenstva su formirana koja će raditi po potrebi, a to se odnosi na elementarne nepogode, dodjele općinskih priznanja i nagrada. Obavili smo raspravu vezanu za oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa gdje smo imali jedan zahtjev. Odlučili smo da ne razmatramo pojedinačne zahtjeve jer bi u tom trenutku bili pristrani prema određenim podnositeljima. Jednom odlukom regulirat ćemo uvjete pod kojima se investitori objekata mogu osloboditi plaćanja komunalnog doprinosa. Naravno to je prilika da izvršimo obećanja prema našim mladima i s obzirom na programe i zakone koje će donijeti Vlada i Sabor Republike Hrvatske bit ćemo u mogućnosti graditi poslovne objekte. Donesena je odluka o javnoj rasvjeti i to su odluke koje su bile na Općinskom vijeću - naglasio je Odak. Prometna sigurnost

Jedna od ključnih tema sjednice bila je prometna sigurnost, osobito u blizini Osnovne škole Bedekovčina i dječjeg vrtića. - Promet nije dobro riješen, a imamo velik broj dje-

PakračićJambrek: "Cilj nam je da postignemo dobru suradnju bez tenzija i da uvažavamo svačije prijedloge bez obzira na stranačku pripadnost" Odak: " Imamo priliku da izvršimo obećanja prema našim mladima i s obzirom na programe i zakone koje će donijeti Vlada i Sabor Republike Hrvatske moći ćemo graditi poslovne objekte"

ce. Pronašli smo idealno prometno rješenje koje ćemo uklopiti u planiranu rekonstrukciju škole. Projektiranje je u tijeku, a nadamo se sredstvima iz EU fondova. Nastojat ćemo to riješiti ove ili sljedeće godine zbog sigurnosti naše djece jer možemo vidjeti da autobusi ne

mogu nigdje stati niti okrenuti, a to predstavlja opasnost za djecu - izjavio je načelnik. Stipendije i nogometno igralište

Kao važan element istaknuto je povećanje studentskih stipendija. - To smo obećali u predizbornom programu i to ćemo ostvariti. I dalje ostaje na snazi odluka da svi studenti koji podnesu molbu bez obzira koliko ih se javi dobivaju stipendiju - potvrdio je Odak. Što se tiče projekata koji su u tijeku, naveo je radove na sanaciji i uređenju cesta, kao i izgradnju dječjeg igrališta u Križanču te činjenicu kako je pokrenuta i izrada projektne doku-

Svim stanovnicima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Vetropack Straža d. d.

mentacije za rekonstrukciju nogometnog terena. - Nažalost, sredstva za sportsku infrastrukturu više nisu sufinancirana s 80–90 %, već sa 65 %, ali vjerujem da ćemo uspjeti realizirati projekt jer je to klub zaslužio. Prošlo je 100 godina od osnivanja i barem toliko možemo napraviti za tu veliku godišnjicu -rekao je načelnik te dodao kako se radi i na rješavanju problema s zemljištem NK Inkop.

Klizište

Općina se suočava i s problemom klizišta koje traje od osnivanja Bedekovčine, a gdje su ugrožena tri objekta. - Jedan dio smo sanirali, no ne znamo je li uzrok rezervoar od vodovoda iznad tog područja. Očekujemo pomoć Vlade RH, određenih ministarstava i Hrvatskih voda. Dogovorio sam s stručnjacima obi-

lazak svih klizišta na području Općine jer ih ima puno. Imamo problem s tri objekta, dva smo uspjeli smjestiti, ali niti to nije riješeno do kraja. Razgovarao sam s Ministarstvom i pokušat ćemo da i te ljude adekvatno smjestimo, a i da klizišta na određeni način saniramo. Izrađen je plan gospodarenja otpadom, vlada ga je prihvatila i osigurana su sredstva za sanaciju i u kontaktu sam s Ministricom Vučković da vidimo kako će to ići dalje - istaknuo je Odak.

Dobra suradnja

Predsjednica Općinskog vijeća Valentina Pakračić-Jambrek istaknula je važnost formiranja povjerenstava: - Povjerenstva su temelj kvalitetnog rada Općinskog vijeća. Vodili smo računa da u njima ne prevladava stranačka pripadnost te da su zastupljeni ljudi iz svih dijelova općine koji dobro poznaju lokalnu problematiku i koji se bave sa stvarima u vezi tih povjerenstva." PakračićJambrek naglasila je kako su nova povjerenstva sastavljena od osoba koje imaju relevantna znanja i iskustva te aktivno sudjeluju u životu lokalne zajednice: "Cilj nam je da postignemo dobru suradnju bez tenzija i da uvažavamo svačije prijedloge bez obzira na stranačku pripadnost. To je ključno kako bi Vijeće u naredne četiri godine moglo donositi kvalitetne i utemeljene odluke. - zaključila je Pakračić - Jambrek.

Sveti Križ Začretje

Građanima općine Sveti Križ Začretje i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

NAČELNIK OPĆINE SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Gradonačelnica Grada Zaboka Valentina Đurek i predsjednik Gradskog vijeća Josip Horvatin održali su prijem za Otta Brezaka

'Pratimo te i ponosni smo na tvoja postignuća'

ZABOK - Gradonačelnica Grada Zaboka Valentina Đurek i predsjednik Gradskog vijeća Josip Horvatin održali su prijem za Otta Brezaka, učenika zabočke Gimnazije Antuna Gustava Matoša koji na državnoj maturi iz čak šest predmeta koje je polagao na maturi dobio peticu. Na trima je ostvario centil 100, odnosno najbolji postotak riješenosti u državi. Otto Brezak je i prije uspjeha na državnoj maturi, za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja, ostvarivao značajne rezultate i prva mjesta na natjecanjima svih razina i iz širokog spektra predmeta. - Otto,

čestitam ti na svemu što si ostvario. Ovaj smo prijem organizirali zato da znaš da te pratimo i da smo ponosni na sva tvoja postignuća – rekla je gradonačelnica Đurek. Otto je rekao kako je upisao Fakultet elektronike i računarstva, a gradonačelnica mu je poželjela puno uspjeha u fakultetskom obrazovanju. Čestitkama se pridružio i predsjednik Gradskog vijeća Josip Horvatin rekavši kako su uspjesi mladog Otta uistinu na ponos grada Zaboka. Gradonačelnica Valentina Đurek uručila je Ottu Brezaku i prigodan poklon bon i Monografiju Grada Zaboka. (zl)

Potpisan ugovor o sanaciji ceste na području općine Bedekovčina

Vrijednost radova iznosi 152.368,75 €, a obuhvaća sanaciju 7 ceste ukupne duljine 1.650 m

BEDEKOVČINA - Načelnik Općine Bedekovčina, Željko Odak, potpisao je ugovor o izvođenju radova na sanaciji ceste na području općine. Vrijednost radova iznosi 152.368,75 eura, a obuhvaća sanaciju 7 cesta ukupne duljine 1.650 m. To su Ul.Palih Boraca, Poznanovec (790,00 m), Odvojak ulice Stjepana Radića-veterinarska stanica-Čajko (210,00 m), Odvojak braće Sajko – Poznanovec (130,00 m), Ul. A. Mihanovića-Čajkovljansko naselje-groblje (210,00 m), Aleja Dragutina Domjanića 1.Odvojak (70,00 m), Aleja Dragutina Domjanića 2. Odvojak (50,00 m) te Ul. Josipa Novosela (190,00 m). Radovi sanacije obuhvaćaju pripremne i završne radove te zahvate na donjem i gornjem sloju kolnika, čime se osigurava sigurnije i kvalitetnije prometovanje, a rok izvođenja radova je 60 dana nakon uvođenja u posao. Radovi sanacije izvršit će se u okviru projekta "Sanacija ceste na području Općine Bedekovčina" kojeg Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imo-

vine sufinancira s 44.600,00 eura temeljem prijave na Javni poziv za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačava-

nje komunalnog standarda u 2025. godini. Izvođač radova je tvrtka Kolnik doo, dok stručni nadzor provodi GNP – TRASA doo, u vrijednosti 2.178,50 eura. (zl)

Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu Zagreb, organizira akcije

Dobrovoljno

darivanje

krvi u srpnju i kolovozu

DONJA STUBICA - Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu Zagreb, organizira akcije dobrovoljnog darivanja krvi. Akcije će se održati 28. srpnja (ponedjeljak) 2025. u vremenu od 11,00 - 14,15 sati u Kongresnoj dvorani Hotela "Zagi" u Oroslavju, 29. srpnja (utorak) 2025. u vremenu od 13,00 - 14,30 sati i 15,00- 18,15 sati, u Sportskom cen-

tru u Gornjoj Stubici, 30. srpnja (srijeda) 2025. u vremenu od 12,0014,00 sati i 15,00-18,15 sati, u Sportskom centru u Gornjoj Stubici, 31. srpnja (četvrtak) 2025. u vremenu od 12,00 - 14,00 sati i 15,00-18,15 sati, u Kongresnoj dvorani Hotela "Zagi" u Oroslavju te 01. kolovoza (petak) 2025. u vremenu od 13,00 –14,30 sati i 15,00-18,15 sati u Dvorani Božjeg milosrđa u Svetištu Majke Božje Bistričke. (zl)

Radno ljeto u Općini Hrašćina, u tijeku brojni projekti i radovi

Kompletno je završen Dječji vrtić 'Meteorko', obavljen i tehnički pregled

Sada nam predstoji drugi dio, odnosno osnivanje same ustanove dječjeg vrtića. Dokumentacija je poslana na nadležno ministarstvo i čekamo odobrenje, odnosno odluku, kako bismo krenuli u raspisivanje natječaja za ravnatelja i odgojitelje, kaže načelnik

Sabina Pušec

HRAŠĆINA

Meteorko', prvi Dječji vrtić u povijesti Općine Hrašćina, potpuno je završen i opremljen. Obavljen je i tehnički pregled vrtića 18. srpnja, koji je prošao uredno, kaže načelnik Općine Hrašćina Branko Tukač.

2,3 milijuna eura

- Ukupna cijena vrtića je 2,3 milijuna eura, plus 230.000 eura za opremanje vrtića i dva mala dječja igrališta u sklopu vrtića, za što smo na natječaju dobili dva puta po 50.000 eura. Sada nam predstoji drugi dio, odnosno osnivanje same ustanove dječjeg vrtića. Dokumentacija je poslana na nadležno ministarstvo i čekamo odobrenje, odnosno odluku, kako bismo krenuli u raspisivanje natječaja za ravnatelja i odgojitelje – pojašnjava načelnik Tukač. Dječji vrtić imat će kapacitet za smještaj 64 mališana, što će zadovoljiti trenutačne potrebe u Općini Hrašćina, a kako načelnik s ponosom kaže, odlično je opremljen i prekrasno uređen, u što smo se i sami uvjerili.

Uređenje ceste

Drugi veći projekt koji je u tijeku uređenje je ceste Rogini - Žugci. Riječ je o cesti koja spaja lokalnu i županijsku cestu, dužine oko 17000. metara. – Napravljeni su uglavnom grubi radovi, iskopi i nasipavanje

Ukupna cijena vrtića je 2,3 milijuna eura, plus 230.000 eura za opremanje vrtića i dva mala dječja igrališta u sklopu vrtića

Pregrada

kamena je pri kraju. Slijedi postavljanje 49 solarnih lampi, uređenje kanala i potom asfaltiranje – kaže načelnik, dodajući da bi svi radovi mogli biti završeni za oko dva mjeseca. - Za tu smo cestu uzeli kredit, kada će biti gotova i obavljen tehnički pregled, zatražit ćemo te novce natrag. Cesta će sa svim radovima koštati oko 458.000 eura, a dobili smo 623.000 eura bespovratnih sredstava. Ostatak je za projektnu dokumentaciju, građevinsku dozvolu, nadzor, prijavu i drugo, tako da će sve će biti potpuno financirano europskim sredstvima – ističe načelnik Branko Tukač. Preko LAG – a Prizag dobiveno je i 55.000 eura za popravak ceste Huciki -Vis, dio Božići – Vis u dužini 600 metara. Ukupna vrijednost tog projekta je 65.000 eura.

Groblje i vijećnica

Radovi na groblju i vijećnici su završeni, izvršen je pregled, a financirali su se sredstvima dobivenim preko LAG – a Prizag. – Uskoro se očekuje povrat novca, 22.000 eura za groblje i 15.800 eura za vijećnicu. Radove na groblju ćemo nastaviti dalje vlastitim sredstvima, a od sada uređenog križa do nekadašnjeg glavnog križa postavit će se tlakavci i maknuti čempresi koji su opasni jer dižu okvire grobnica. Očekujemo troškove od oko 20.000 eura

Građanima grada Pregrade i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

GRADONAČELNIK GRADA PREGRADE

– dodaje Tukač. Nadalje, Općina je ugovorila postavljanje osam stajališnih mjesta odnosno podesta u vrijednosti 12.000 eura, na koje će se onda postaviti autobusne kućice odnosno stajališta. Ukupna vrijednost projekta je oko 50.000 eura. Općina priprema i projektnu dokumentaciju za uređenje teniskog igrališta. – Poslali smo školi i županiji upit da nam ustupe taj dio prostora na korištenje, a kada će to biti riješeno, prijavit ćemo projekt na idući natječaj koji će biti otvoren pri ministarstvima – kaže načelnik. Nastavak nogostupa

Dovršava se i druga faza radova na Društvenom domu Kraljevec, odrađeno je 80 posto radova, a potom slijedi i priprema dokumentacije za nastavak tog projekta u idućoj godini. – Pregovaramo i sa Županijskom upravom za ceste Krapinsko – zagorske županije za mogućnost nastavka nogostupa kod Dječjeg vrtića. oko 100 metara. Pokušat ćemo to realizirati i prijaviti se na natječaj ŽUC – a. Nadalje, pri kraju smo izmjena i dopuna Prostornog plana odnosno njegove digitalizacije, za što smo sredstva dobili preko Ministarstva regionalnog razvoja. Projekt je vrijedan 30.000 eura – kaže načelnik. Ove godine, dodaje, uređeno je i dosta nerazvrstanih cesta, a snimaju se i one koje

Konjščina

još nisu uvedene, kako bi se pripremile za upis i mogle urediti iduće godine, a nastavlja se i s projek-

Mještanima općine Konjščina i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

tnom dokumentacijom za dobivanje građevinske dozvole za uređenje Društvenog doma u Husincu.

Čestitamo vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!

HDZ Krapinsko-zagorske županije i predsjednik Zoran Gregurović

Rekonstrukcija javne kulturne infrastrukture - Narodna knjižnica

Naziv projekta: „Rekonstrukcija javne kulturne infrastrukture – narodna knjižnica“ • Nositelj projekta: Općina Hum na Sutli • Partner na projektu: Narodna knjižnica Hum na Sutli i Zagorska razvojna agencija

Općina Hum na Sutli provodi projekt pod nazivom „Rekonstrukcija javne kulturne infrastrukture – narodna knjižnica“ u sklopu Poziva „Obnova javne kulturne infrastrukture“, koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projektom je planirano ulaganje u rekonstrukciju ustanove u kulturi, Narodne knjižnice Hum na Sutli, u svrhu povećanja pristupačnosti i sudjelovanja u kulturnom životu svih građana, osobito pripadnika ranjivih skupina. Time će knjižnica dobiti funkcionalni, suvremeni i sadržajni oblik središnje narodne knjižnice, koja će razvojem i provedbom inovativnih kulturnih usluga i programa stvarati dodanu vrijednosti za Hum na Sutli te razvijati ulogu knjižnice kao centra kulture, čitanja, društvenosti, kreativnosti te kvalitetnog slobodnog vremena za sve pripadnike lokalne zajednice. Rekonstrukcijom i opremanjem te primjenom tehnoloških rješenja kroz nove multimedijske sadržaje unapređuje se kulturna infrastruktura dostupna svima na jednak način. Projektom je predviđena uspostava i razvijanje 7 novih usluga za ranjive skupine te će se ukupno održati 18 aktivnosti unutar setova inkluzivnih usluga i programa za ranjive skupine. Stoga se projektom razvija inkluzivan pristup razvoja kulturnih sadrža i usluga koje su namijenjene lokalnoj zajednici, na nediskriminatornoj osnovi. Projektom se uvodi nova praksa primjene IT tehnologije u svakodnevnom radu knjižnice te je predviđena primjena 7 različitih tehno-

loških inovacija i rješenja prilikom provedbe novih sadržaja i usluga koje generira knjižnica, kao središte i pokretač ukupno kulturno-društvenog razvoja Općine. Projektom su predviđene i mjere energetske učinkovitosti stoga projekt doprinosi održivom razvoju i zelenoj tranziciji.

'Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Općine Hum na Sutli.'

Republika Hrvatska Krapinsko-zagorska

Ukupna vrijednost projekta: 1.742.852,55 eur gdje se 1.475.760,91 eur sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Razdoblje provedbe projekta: od 15. 12. 2023. godine do 15. 7. 2027. godine

Pozitivan pristup starenju -

briga o fizičkom

i mentalnom zdravlju

Prvo u nizu predavanja / radionica pod nazivom: Pozitivan pristup starenju – briga o fizičkom i mentalnom zdravlju održano je 24. lipnja 2025. u 18 sati. Voditeljica radionice: prof. psihologije Biserka Špiljak ukazala je na niz stereotipa prisutnih u društvu koja sasvim pogrešno definiraju način i stil života osoba treće životne dobi. Sukladno promjenama koje se dešavaju s godinama, a odnose se na slabljenje određenih životnih funkcija i sposobnosti, postoji mnogo drugih načina pomoću kojih čak i svoju starost možete proživjeti u sreći, kreativnosti, istraživanju i uživanju. Ponekad

Aktivnost provedena u sklopu projekta

je samo potrebno promijeniti pristup i način razmišljanja te je istaknula: Nalaženje smisla života najvažniji je razvojni zadatak u starosti koji imamo o samom procesu starenja. Činjenica je da u 70-ima nećete moći raditi ono što možete u 20-ima, ali pogrešno je smatrati da nam godine koje su pred nama ne mogu donijeti nešto novo, zanimljivo i korisno. Važno je da brinete o sebi, svom tjelesnom i mentalnom zdravlju, brižljivo postupajte s iskustvom koje vam donose godine i dostojanstveno se prepustite vremenu koje dolazi, budite sretni uživajući u svojim zadovoljstvima.

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović inicirao je radni sastanak s predstavnicima policije

Grad Krapina razmatra mogućnost zabrane vožnje elektirnim romobilima u dijelovima grada

Zbog sve učestalijih prometnih nesreća u kojima sudjeluju vozači električnih romobila, a posebno zbog zabrinjavajuće činjenice da je najčešće riječ o djeci i maloljetnicima

KRAPINA - Zbog sve učestalijih prometnih nesreća u kojima sudjeluju vozači električnih romobila, a posebno zbog zabrinjavajuće činjenice da je najčešće riječ o djeci i maloljetnicima, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović inicirao je radni sastanak s predstavnicima policije. Na sastanku, koji je u Uredu gradonačelnika održan proteklog četvrtka, a na kojem su sudjelovali načelnik Postaje prometne policije Dejan Dunaj i policijski službenik, vođa sektora Miljenko Hrček, gradonačelnik Gregurović izrazio je veliku zabrinutost zbog ovog trenda koji sve češće rezultira ozljedama djece, ali i kršenjem prometnih propisa. Stoga se razgovaralo o mogućnostima kako zajednički djelovati i preventivno utje-

'Kao Grad poduzimamo sve što možemo kako bismo povećali sigurnost naših građana, posebno djece'

cati na sigurnost svih sudionika u prometu, s naglaskom na ranjive skupine. "Električni romobili nisu igračke – riječ je o vozilima koja, ako se koriste nepravilno ili bez nadzora, mogu biti vrlo opa-

sna. U ovom trenutku najvažnije je osvijestiti i djecu i roditelje o posljedicama, ali i jasno primijeniti zakon. Kao Grad poduzimamo sve što možemo kako bismo povećali sigurnost naših građa-

na, posebno djece", poručio je gradonačelnik Gregurović. Na sastanku je dogovoreno provođenje pojačanog nadzora na prometnicama, ali i u pješačkim zonama, te razmatranje mogućnosti zabra-

ne vožnje električnih romobila u središnjem gradskom parku i na popularnim šetnicama gdje se kreće velik broj pješaka. Također je naglašena važnost informiranja roditelja o pravilima korište-

nja električnih romobila – od tehničkih specifikacija do obveze nošenja zaštitne opreme. Podsjećamo, prema važećim propisima, u prometu se mogu koristiti samo električni romobili bez sjedala, snage motora do 0,6 kW i maksimalne brzine do 25 km/h. Sve izvan toga smatra se neregularnim za javne površine. Osim teme električnih romobila, na sastanku se raspravljalo i o drugim problematičnim prometnim točkama u gradu, s ciljem izrade učinkovitih mjera za povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu. Grad Krapina u suradnji s Policijskom postajom nastavlja aktivno raditi na unapređenju sigurnosnih uvjeta, s posebnim naglaskom na edukaciju, prevenciju i zaštitu najmlađih. (zl)

Radno na području Općine Zagorska Sela

Uskoro rekonstrukcija ceste Zagorska Sela – Brezakovec – Gornji Škrnik

Radi se o kapitalnom projektu komunalne cestovne infrastrukture u Općini Zagorska Sela, jer je riječ o dionici dužine 3,9 km koja povezuje ruralni dio općine Zagorska Sela s općinom Kumrovec

Svim građankama i građanima čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, uz posebnu zahvalnost i poštovanje prema svim braniteljima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu.

Gradonačelnica dr.sc. Valentna Đurek, predsjednik Gradskog vijeća mr.crim. Josip Horvatin, članovi Gradskog vijeća i djelatnici Gradske uprave

ZAGORSKA SELA – Općina Zagorska Sela u postupku je odabira izvoditelja za operaciju 73.13. Programa ruralnog razvoja – Rekonstrukcija nerazvrstane ceste Zagorska Sela – Brezakovec – Gornji Škrnik procijenjene vrijednosti 1,6 milijuna eura. - Radi se o kapitalnom projektu komunalne cestovne infrastrukture u Općini Zagorska Sela, jer je riječ o dionici dužine 3,9 km koja povezuje ruralni dio općine Zagorska Sela s općinom Kumrovec. Nakon odabira izvoditelja radova pristupit će se izvođenju radova, a planirani rok izvođenja je 12 mjeseci – kaže načelnica Ksenija Krivec Jurak. U tijeku je i nabava pogrebne opreme za novoizgrađenu mrtvačnicu u Zagorskim Selima. Projekt sufinancira Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine s 27.200,00 eura koji su odobreni putem javnog poziva za poboljšanje komunalnog standarda. Nakon opremanja je planirano i stavljanje u funkciju nove mrtvačnice. - U pripremi je i izbor izvoditelja radova sanacije nerazvrstane ceste Zagorska Sela – Petrina koje sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU sa iznosom od 44.000,00 eura dok je vrijednost projekta 55.000,00 eura. Riječ je o sanaciji dionice ko-

U pripremi je i izbor izvoditelja radova sanacije nerazvrstane ceste Zagorska Sela - Petrina koje sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU sa iznosom od 44.000,00 eura dok je vrijednost projekta 55.000,00 eura

ja ima oštećenu kolničku konstrukciju, a potrebna je i sanacija cijevnog propusta. Vrijedno je spomenuti da su u tijeku radovi na sanaciji klizišta uz nerazvrstanu cestu kod vatrogasnog doma u Poljani Sutlanskoj u vrijednosti od 60.000,00 eura. Riječ je o klizištu koje ugrožava nerazvrstanu cestu i vatrogasni dom, a radove sufinanciraju Hrvatske vode iz svojih programa – dodaje načelnica Krivec Jurak. (sp)

TURISTIČKI

REZULTATI U PRVOJ POLOVICI GODINE Gupčev kraj postao je destinacija u koju dolazi sve više turista, kako domaćih, tako i stranih

'Naši su događaji međunarodnog karaktera, a turistički rezultati sve bolji iz godine u godinu'

Na području TZ područja Gornje i Donje Stubice na raspolaganju im je 30 kuća za odmor, a svake se godine otvaraju novi smještajni objekti te renoviraju postojeći

Sabina Pušec

DONJA STUBICA/GORNJA STUBICA

Gupčev kraj postao je destinacija u koju dolazi sve više turista, kako domaćih tako i stranih. Na području TZ područja Gornje i Donje Stubice na raspolaganju im je 30 kuća za odmor, a svake se godine otvaraju novi smještajni objekti te renoviraju postojeći, kaže direktorica Turističke zajednice Krnelia Vnučec. - Hotel i kamp Terme Jezerčica, nakon renovacije koja još nije završila, dobiva neku novu dimenziju. Dvorac Oršić je također u ovoj godini krenuo s renovacijom i uređenjem stalnog postava, uz korištenje inovativnih i digitalnih sadržaja koji će zasigurno privući sve više posjetitelja. Dvorac Stubički Golubovec postat će inovativni znanstveni centar, jedan od najmodernijih u Europi, a jedinstven

'Od 1.1. do 30.6. ostvarili smo 12.677 dolazaka i 25.018 noćenja. To je rast od 9% u dolascima i 10% u noćenjima u odnosu na 2024. godinu. Strani gosti nam dolaze najviše iz Slovenije, Njemačke, Poljske, Austrije i BiH'

u RH – dodaje Vnučec. Brojke

Statistički podaci, odnosno turistički rezultati, svake godine su sve bolji. - Od 1.1. do 30.6. ostvarili smo 12.677 dolazaka i 25.018 noćenja. To je rast od 9% u dolascima i 10% u noćenjima u odnosu na 2024. godinu. Strani gosti nam dolaze najviše iz Slovenije, Njemačke, Poljske, Austrije i BiH. Bitno je naglasiti da su nam eventi Seljačka buna i Stubica fest itekako pridonijeli povećanju broja posjetitelja i turista u Gupčevom kraju. Za vrijeme navedenih evenata imali smo posjetitelje, ne samo iz RH, već i iz susjednih zemalja te na taj način možemo potvrditi da su naši događaji međunarodnog karaktera – ističe direktorica Vnučec. Osim Termi Jezerčica, kulturne baštine i prirodnih ljepota Gupčevog kraja, mnogobrojni kvalitetni događaji i manifestacije koje se odvijaju na kulturnim lokalitetima, postali su glavni motiv dolaska u stubički kraj.

Najznačajnije manifestacije

- Turistička zajednica je organizator ili suorganizator jednih od najznačajnijih turističkih manife-

ČESTITAMO DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA

stacija Krapinsko - zagorske županije kao što su Seljačka buna, Stubica fest, Susreti za Rudija, Ljeto u dvorcu Oršić i Gupčeva kestenijada. Gupčev kraj ima cca 10.000 stanovnika, a na naša top događanja dođe više od 15.000 posjetitelja u jednom danu. Od kvalitetnih manifestacija cijela lokalna zajednica ima benefit. Veća je potrošnja u ugostiteljskim objektima te raznim trgovinama a naši OPG-ovi prodaju svoje domaće proizvode. Za vrijeme odvijanja određenih manifestacija, popunjenost smje-

štajnih kapaciteta nam je na 100% - ističe direktorica.

Kvalitetni projekti

Ne nedostaje niti ideja i novih projekata. - Zahvaljujući dobro pripremljenim projektima koje smo kandidirali na natječaje HTZ-a iz Fonda za nerazvijene turističke zajednice i kontinent te iz Fonda za udružene turističke zajednice, dobili smo ukupno 141.940,00 eura, što je 47.026,00 eura više nego prošle godine. Radi se o projektima Doživi Gupčev krajrazvoj i unapređenje turističkih proizvoda od 60.000,00 eura, Coolturno ljeto u Gupčevom kraju - 40.000,00 eura, Outdoor Zagorje – outdoor Gupčev kraj faza III 13.980,00 eura, a za Seljačku bunu dobiveno je 27.960,00 eura. Gupčev kraj već godinama bilježi kontinuirani rast turističkih dolazaka i noćenja te je postao jedna od najposjećenijih destinacija Krapinsko - zagorske županije koja nudi spoj povijesti, tradicije, kulturnih događanja, prirodnih ljepota i bogatu gastronomsku ponudu tijekom cijele godine – zaključuje Kornelia Vnučec.

Cijenjenim korisnicima usluga, poslovnim partnerima i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Veliko Trgovišće

Mještanima općine Veliko Trgovišće i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Novo poglavlje za mještane u zlatnim godinama

Osnovana Udruga umirovljenika Lobor

Za predsjednika je izabran Josip Horvat, a za dopredsjednicu Jadranka Šeremet, dok je dužnost tajnika povjerena Željku Biljak

LOBOR - Na inicijativu umirovljenika s loborskog područja i načelnice Ljubice Jembrih, u osnovana je Udruga umirovljenika Lobor, čiji je cilj okupiti umirovljene mještane s područja općine, ali i šire, kako bi zajedničkim snagama osobama u "zlatnim godinama" život učinili što kvalitetnijim i sadržajnijim. Konstituirajućoj sjednici nazočilo je desetak umirovljenika - za predsjednika je izabran Josip Horvat, a za dopredsjednicu Jadranka Šeremet, dok je dužnost tajnika povjerena Željku Biljaku. Planovi

- Planova je mnogo, ali prije svega moramo registrirati Udrugu i riješiti sve administrativne poslove, a potom ćemo održati sjednicu na kojoj ćemo točno zacrtati naše planove i programe. Očekujem da će se ta prva radna sjednica održati za najkasnije dva mjeseca, no već sada znamo koji su nam osnovni ciljevi. Prije svega, cilj nam je bo-

'Općina Lobor uvijek će biti partner u projektima koji doprinose kvalitetnijem i humanijem

životu naših mještana'

ljitak starijih, odnosno umirovljenih osoba u svim segmentima života, a zasigurno ćemo moći puno više napraviti budemo li organizirani. Drago nam je da je načelnica Ljubica Jembrih inicirala osnivanje ove Udruge i obećala nam punu potporu, kao što Općina Lobor pomaže i svim ostalim udrugama

Župan Kolar održao prijam za vodstvo 'Zagorskog vrganja'

KRAPINA - Župan Željko Kolar je primio vodstvo Udruge gljivara "Zagorski vrganj" iz Zaboka, koje ga je upoznalo sa svojim dosadašnjim radom te planovima za budućnost ove aktivne i ambiciozne udruge. Župan Kolar je delegaciji Zagorskog vrganja čestitao na doprinosu u razvijanju gljivarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji, istaknuo da rad udruge prati od njihovog osnivanja te poželio nastavak uspješnog rada i u narednom razdoblju. Predsjedništvo Udruge zahvalilo je na prijmu i podršci te posebno istaknulo ponos što je i sam župan njezin član. Udruga gljivara "Zagorski vrganj" osnovana je 2023. godine te je u dosadašnjem radu provela čitav niz aktivnosti u Zagorju, ostatku Hrvatske te inozemstvu. Na ovogodišnjoj redovnoj Skupštini istaknuto je kako ima 255 članova te je jedna od najbrojnijih gljivarskih Udruga u Hrvatskoj. Do kraja godine posjetit će više atraktivnih gljivarijada, ali i organizirati 2. Međunarodnu gljivarijadu na Bajerima. (zl)

Poslovnim partnerima, djelatnicima i svim stanovnicima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

na svojem području – rekao je novoizabrani predsjednik.

Još bolja suradnja

Kada je riječ o umirovljenicima, Općina im unatrag nekoliko godina dodjeljuje božićnice i uskrsnice, ali i osigurava druge vrste pomoći, no zahvaljujući osnivanju Udruge, suradnja će u narednom razdoblju biti još bolja. - Umirovljenici su neprocjenjiv dio naše zajednice, nositelji iskustva, mudrosti i vrijednosti koje nas oblikuju. Osnivanjem Udruge umirovljenika Lobor stvaramo dodatni prostor za njihovo aktivno uključivanje u društveni život, ali i bolju međusobnu po-

dršku. Općina Lobor uvijek će biti partner u projektima koji doprinose kvalitetnijem i humanijem životu naših mještana. Možemo reći da je otvoreno novo poglavlje u skrbi i brizi za osobe treće životne dobi, a Općina će i dalje aktivno podržavati sve inicijative koje doprinose dostojanstvu i boljoj svakodnevici naših mještana - poručila je načelnica Jembrih. Kako je naglašeno na osnivanju, Udruga umirovljenika Lobor predano će raditi na tome da život starijih osoba bude što kvalitetniji i ispunjeniji, a jedan od prioriteta bit će im briga za one koji su najpotrebitiji, odnosno sami. U planu su i druženja, izleti, ali i sudjelovanje na manifestacijama.Želimo pokazati da smo još uvijek itekako korisni članovi zajednice te promovirati naš lijepi loborski kraj. Želja nam je okupiti što više članova, zato pozivam umirovljenike iz naše općine, ali i okolnih mjesta da nam se pridruže – poručio je Josip Horvat. (zl)

Darivanje novorođene djece u Loboru

Dodijeljeno 5.460 eura za desetero mališana

LOBOR – U Loboru je u sklopu manifestacije Janine održano i tradicionalno darivanje novorođene djece, a ove je godine pomoć primilo desetero novorođenčadi - sedam djevojčica i tri dječaka. Za prvo dijete Općina izdvaja 435,00 eura, za drugo 565,00 eura, a za treće i svako sljedeće 765,00 eura. - Drago mi je što možemo konkretno pomoći

mladim roditeljima i time im olakšati prve mjesece s njihovim mališanima. Ovoga puta dodijeljeno je ukupno 5.460,00 eura, od toga je troje djece prvorođeno, njih šest je drugorođeno i jedno je treće dijete u obitelji - pojasnila je načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih. Dodala je kako vjeruje da svaka ovakva i slična podrš-

Svojim članovima, sportskim prijateljima i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije, čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

NOGOMETNI SAVEZ KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

ka, uz već brojne demografske mjere koje provode na području općine, doprinose stvaranju boljih uvjeta za život u Loboru. Predsjednik Općinskog vijeća, Josip Cvetko, zaželio je roditeljima puno sreće i zadovoljstva u odgoju djece dodavši kako će Općina i dalje pratiti njihove mališane te biti potpora kroz sva razdoblja njihova odrastanja. (zl)

Mještanima općine Novi Golubovec i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Novi Golubovec

Đurđa Mohač ponovno izabrana za predsjednicu Savjeta za umirovljenike i osobe treće životne dobi

KRAPINA - Održana je konstituirajuća sjednica drugog saziva Savjeta za umirovljenike i osobe treće životne dobi Krapinsko-zagorske županije na kojoj je za predsjednicu ponovno izabrana Đurđa Mohač. Radi se o savjetu čija je zadaća analiziranje stanja i utvrđi-

vanje prioriteta te aktivno sudjelovanje u pripremi i definiranju županijskih mjera za razvoj socijalne zaštite umirovljenika i osoba starije životne dobi. Savjet također informira Župana o propisima i drugim pitanjima vezanim uz položaj umirovljenika i osoba starije životne dobi, a obavlja i druge poslove vezane uz poboljšanje njihovog položaja. Članice i članovi Savjeta su i zamjenica župana Jasna Petek – ujedno i zamjenica predsjednice Savjeta, predsjednik Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije Vladimir Crnec, glavna sestra Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije Biserka Sviben te upraviteljica zabočkog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tanja Cujzek. Krapinsko-zagorska županija ima niz mjera za poboljšanje položaja umirovljenika i osobe treće životne dobi, a od osnivanja Savjeta 2023. godine uvela je i Javni poziv za udruge u području skrbi za umirovljenike i starije osobe te Javni poziv za prijavu prijedloga za participativni proračun za umirovljenike i osobe treće životne dobi. (zl)

DVD Jertovec prošao na natječaju LAG-a Prizag

Stiže više od 54 tisuće eura za obnovu doma

Projekt obnove obuhvatit će povećanje energetske učinkovitosti doma, poboljšanje funkcionalnosti prostora te osiguravanje boljih uvjeta za svakodnevni rad i djelovanje članova DVD-a Jertovec

KONJŠČINA - Dobrovoljno vatrogasno društvo Jertovec uskoro započinje s najvažnijim projektom u ovoj godini – energetskom obnovom svog vatrogasnog doma, za koju su im odobrena sredstva u iznosu od 54.407,55 eura. Ova investicija rezultat je prijave na natječaj Lokalne akcijske grupe "Prigorje–Zagorje" (LAG Prizag), unutar Intervencije 1.1. "Potpora unapređenju/razvoju ruralne infrastrukture", a projekt se provodi u partnerstvu s Općinom Konjščina. – Veseli me što ćemo kroz natječaj LAG-a Prizag ove godine urediti vatrogasni dom DVD-a Jertovec, nakon što smo prošle godine uredili dom DVD-a Konjščina. Vatrogastvo u našoj općini nije samo služba, to je način života i snažan dio naše lokalne kulture. Svako društvo ima svoju ulogu u zaštiti, spašavanju, ali i u očuvanju društvenog života naših sela – poručila je načelnica Konjščine i saborska zastupnica Anita Curiš Krok. Dodala je i kako "sve počinje od doma", zbog čega je ponosna što se ulaže u infrastrukturu vatrogasnih društava koja čine temelj sigurnosti i za-

'Ovo je dodatni korak u poboljšanju uvjeta rada naših vatrogasaca, ali i poticaj za nastavak ulaganja u sva četiri DVD-a koja djeluju na području Općine Konjščina'

jedništva u općini. – Ovo je dodatni korak u poboljšanju uvjeta rada naših vatrogasaca, ali i poticaj za nastavak ulaganja u sva četiri DVDa koja djeluju na području Općine Konjščina – istaknula je načelni-

ca. Projekt obnove obuhvatit će povećanje energetske učinkovitosti doma, poboljšanje funkcionalnosti prostora te osiguravanje boljih uvjeta za svakodnevni rad i djelovanje članova DVD-a Jertovec. (zl)

Zamjenica Petek u rodilištu OB Zabok posjetila rodilju koja je po peti puta postala majka

Čestitke i poklon za Ana - Mariju Kreber Odorjan

ZABOK - Zamjenica župana Jasna Petek obišla je i uputila čestitku Ana-Mariji Kreber Odorjan iz Marije Bistrice koja je 22. srpnja 2025. godine po peti puta postala majka. Zamjenica Petek ovom je prilikom rodilji uručila poklon paket Ljekarni Krapinsko-zagorske županije koji sadrži sve što je potrebno za njegu djeteta u prvih nekoliko mjeseci. Također, obitelj Kreber Odorjan ostvarila je pravo na jednokratnu novčanu pomoć Krapinsko-zagorske županije. (zl)

U Osnovnoj školi Donja Stubica, među šarenim školskim hodnicima, nastao je pravi mali fenomen - 'Stubička ambrela', kišobran koji nije samo kišobran, nego simbol dječje mašte, zajedništva i povezanosti s lokalnim identitetom

OD STARIH KIŠOBRANA DO SUVENIRA GODINE Kako su zagorski učenici stvorili

'Stubičku ambrelu' koja je osvojila i poznatu hrvatsku tvornicu

Kroz boje, oblike, motive i suradnje s muzejima i poduzećima, učenici iz Donje Stubice stvaraju proizvode koji imaju tržišnu vrijednost, ali još važnije – emocionalnu i kulturnu vrijednost. Ono što je počelo kao školski likovni zadatak, pretvorilo se u jedinstveni kreativni projekt

Marta Čaržavec DONJA STUBICA

Uvremenu kada se sve češće govori o gubitku dodira s tradicijom, zanatima i prirodom, jedan projekt iz srca Hrvatskog zagorja pokazuje da upravo najmlađi mogu biti nositelji kulturne baštine i to na iznimno kreativan način. U Osnovnoj školi Donja Stubica, među šarenim školskim hodnicima, nastao je pravi mali fenomen - 'Stubička ambrela', kišobran koji nije samo kišobran, nego simbol dječje mašte, zajedništva i povezanosti s lokalnim identitetom. Entuzijazam i posvećenost Iza ovog projekta stoji Snježana Štefek Borovčak, diplomirana učiteljica razredne nastave, dugogodišnja voditeljica Županijskog aktiva, izvrsna savjetnica i osoba kojoj se učiteljski poziv ne iscrpljuje u udžbenicima i nastavnim satima. Njezin rad već godinama nadilazi okvire školskog kurikuluma. Ona svojim učenicima ne predaje samo znanje, nego ih uči kako voljeti zavičaj, kako misliti srcem, kako stvoriti nešto što traje. Njezin entuzijazam i posvećenost posebno se očituju kroz rad grupe 'Etnografska škrinjica', koja već 35 godina djeluje u školi, a trenutno broji 21 učenika. Grupa njeguje kulturnu baštinu, surađuje s brojnim muzejima – od Muzeja Hrvatskog zagorja do Starog sela u Kumrovcu

Projekt 'Stubička ambrela' započeo je nakon pandemije, kroz temu održivog razvoja

i Velikog Tabora – a njihovi radovi redovito putuju na izložbe i manifestacije. Savršen je primjer ta-

'Djeca tako razvijaju finu motoriku, osjećaj za estetiku, uče poštovati vlastitu kulturu i lakše prihvaćaju druge'

kvog rada 'Stubička ambrela', spoj tradicije, ekologije, dizajna i suradnje sa širom zajednicom. Ono što je počelo kao školski likovni zadatak pretvorilo se u jedinstveni kreativni projekt.

Tradicija na kišobranima

Projekt 'Stubička ambrela' započeo je nakon pandemije, kroz temu održivog razvoja. - Djeca su donosila stare kišobrane, istraživali smo tehnike oslikavanja, a najbolje su se pokazale akrilne boje - kaže učiteljica Štefek Borovčak. Inspiraciju su pronašli u lokalnom krajoliku – motiv japanske trešnje u Stubici. Ubrzo se rodila ideja da se oslikani kišobrani predstave i šire, pa je uslijedila priprema za izložbu pisanica. - Puno smo istraživali drvene igračke. Bit tradicije je, ne da samo kopaš po onome što imaš, nego da nešto osmisliš što će se koristiti kasnije. Dosta smo s likovne strane proučavali crte,

ritam i njihov oblik, povezivanje i slično... Kišobrani su ispali fantastično. Svima su se dopali – priča nam. A onda je tvrtka Hrvatski kišobran, poznata po kvalitetnoj izradi i programu 'Moja mala tvornica', prepoznala potencijal dječjih radova i postavila uvjet – dizajn mora sadržavati tri različita oblika, ali s istim elementima. Nastale su unikatne ambrele s motivom pisanica oblikovanih u krugove i natpisom 'Stubica', koje su odmah privukle pozornost.

Svevremenski suvenir

'Bit tradicije je, ne da samo kopaš po onome što imaš, nego da nešto osmisliš što će se koristiti kasnije'

- Stupila sam u kontakt, trebali smo samo grafičku obradu napraviti. Uvjet je bio da dizajn

bude u tri oblika, tri različita dizajna, s trima istim elementima. Mi nismo očekivali takav 'boom', da će oni toliko lijepo izgledali. Meni je bilo užasno teško odabrati jedan kišobran od svih koje su djeca napravila pa sam poslala fotografije od svih i oni su odabrali. Danas Hrvatski kišobran prodaje naše kišobrane - govori učiteljica. Kišobrani su postali pravi hit – prodaju se, nose, a interes je toliki da se već kreće u proširenje projekta. Novi ciklus nosit će natpis 'Hrvatsko zagorje', a zadržat će originalni dizajn. - Bit će to svevremenski suvenir, s proširenim geografskim značenjem – dodaje Štefek Borovčak. Projekt će se u jesen-

skim mjesecima predstaviti kroz manifestacije, a u međuvremenu se priprema nastavak aktivnosti. Cilj je, kaže Štefek Borovčak, ne samo izrađivati predmete, nego njegovati osjećaj za tradiciju, estetiku i zajedništvo.

Ostali projekti

Učiteljica s ponosom ističe i druge projekte grupe – od ukrašavanja pregača, izrade zastava i suvenira poput igračaka, memoryja, puzzli i purana od kaširanog papira, do radionica s vunom i vezom u suradnji. Sve se radi uz podršku roditelja i uz beskrajnu maštu djece. - Djeca tako razvijaju finu motoriku, osjećaj za estetiku, uče pošto-

vati vlastitu kulturu i lakše prihvaćaju druge. Uvijek naglašavam da prvo treba upoznati svoje, a onda si sposoban primati i razumjeti ostale kulture, da poštuju i uvažavaju različitosti, da znaju prepoznati kič od umjetničkog djela, da se znaju vladati u muzeju, da prepoznaju materijale... Puno je tu odgojnih i obrazovnih ishoda koji se ostvaruju kroz takav način rada. I da ostanete dijete. To je ključno u ovom poslu – zaključila je učiteljica Štefek Borovčak. 'Stubička ambrela' nije tek projekt – ona je ogledalo jednog sustavnog, predanog i osmišljenog pedagoškog pristupa u kojem djeca nisu pasivni slušatelji, nego aktivni stvaratelji. Kroz boje, oblike, motive i suradnje s muzejima i poduzećima, učenici iz Donje Stubice stvaraju proizvode koji imaju tržišnu vrijednost, ali još važnije – emocionalnu i kulturnu vrijednost. Dok se projekt priprema za jesenske manifestacije i novo poglavlje, jasno je da je 'Stubička ambrela' već sada ostavila neizbrisiv trag - u dječjem stvaralaštvu, u lokalnoj zajednici, u srcima onih koji su je vidjeli i ponijeli sa sobom kao suvenir, uspomenu i inspiraciju.

Za dušu za spomenek

Piše:

Nevenka Gregurić

Denes, gda nekomu veljiš, čak i ja svoje dece da je frtalj pet ilji trifrtalji pet vur, neju razmelji. Furt su hudi. Iste tak denes več malje gdoj kupuje frtalj kruha ilji frtalj kile cukara, solji ilji trifrtalj kile melje.

Kak življenje ide napre tak su se starinske mere pozabljene. Se se več malje pakuvanje pakiera po štacune i ne trieba voditi brigu o tomu. Nu glavna mera je da vura ima šezdeset minut i nenje frtalj je petaest munut, a trifrtalja ima četrdeset pet minut. Gda se diela od kile, kila ima sto deka, unda je frtalj dvojset pet deka, pol kile pedeset deka i trifrtalji sedemdesetpet deka. Za kaj te zdej ja vam piešm. Radi toga kaj budete moglji razmeti kaj se je mene dogodilje prie šezdeset ljiet. Mi sme doma hranilji živinu i imelji mesa, svinjskuga, kokošinuga, čučekovuga, racinuga i se kaj se doma prihrani. Nu moje se je matere poštelje malje govetske juhice. Posudilji su mi h selu becikljin i mati me poslala h Bedkofčinu po pol kile mesa od flana za juhu. Završila sem bila drugi razred i bila sem jahke dober đak. Kak me je mati poslala z mriežicu teru sem imiela zamotanu na govrnalu, h rupčeku sem imiela zamotane peneze, oni su bilji h moje šake. Dok sem pod ramu veksljala becikljin, malje sem si gruntala, kak moram kupiti pol kile govedine, da je te grde reči pol kile. Malje su gospocki delalji bedake gda sme reklji frtalji i trifrtalji nečega pak sem mislila da nie gospodski reči ni pol. Tak da bum ja došla unda bum rekla da oču trideset deka mesa. Gda sem došla pred mesnicu, red je bil dugi kaj malje menši sprevod. Prislonila sem becikljina h dvorišču k naše kumice Staničke da ga nej gdoj hkral i stala h red. Bila je same jedna mesnica pri Šenjugu i navike bljiže svetkem ilji nedelje bila je gužva. Stala sem jeden cajt h redu i gda sem došla na red, rekla sem mesaru da očem trideset deka govedine od flama. Malje me je pogledal. Neke premumljal, odrezal komad mesa, del na vagu i zamotal h komad pahpapiera. Rekel je kuljike sem mu dužna. Ja sem mese platila i prešla z mesnice. Malje mi je bilje sumnjive kak mi je ostalje več penez nek sem misljila. Mati mi je naveke dala ilji točne ilji same malje več. Tak gruntajuči išla sem z becikljinem k domu. I več sem bila skore bljizu doma, gda me je moje grunta-

TORK V ZLATARU U prvome dijelu sajmenoga prostora su štandovi s povrćem kod kojih je i najviše kupaca. Pet žena nude ovih vrućih dana predivne paradajze, papriku, velike i male krastavce, mrkvu, grah, zelje, kelj, sve iz vlastita uzgoja

Frtalj, pol i trifrtalji

nje pogodilje kaj "grom iz vedra neba". Bože, pak ka sem te kupila mese. Im sem kupila trideset deka mesa, a ne pedeset deka kak je triebalje biti. Jer je pol kile mesa pedeset deka, a ne trideset. Mene su se pomotale kila i vure. Pol vure je trideset. I kaj mi je za napraviti? Zaštopala sem becikljin, dielaga naklu i smik k koruzu, h Bietru, kak sme zvalji zemlju. Unda sem brze za jedne bietve diela mese tere sem zvadila z mrežice i znovič h Bedekovčinu po još dvajst deka mesa. Bila sem huda sama na sebe kak sem tak mogla krive zračunati, a tak sem se štimala kak sem dober matematičar. I kaj unda gda sem došla pred mesnicu. Pak red, pak čakanje. I gda sem došla na red, rekla sem mesaru: "Dejte mi dvajst deka krafskuga flana!" On me je hude lukal, dok je na štrajheru brusil nož. Unda je same rekel: "Čuj pucka. Ilji nešče nezna računati ilji z tebe deila bedaka?! Mam niesem nič rekla, same sem mučala. I dok je metal mese na vagu pak je ponovil. "Nu, o čemu se tuj diela?" Sigurna sem da sem bla črljena kaj rak. Nej mu za živu glavu priznala da sem ja krive zračunala, a bila sem na glasu kak dober đak. A dober đak je moral imeti matematiku h "maljem prstu". Unda sem same lukala h pod i rekla. "One prve sem kupila za moju mamu. Po ove me poslala strina Bara. Nemame več penez za mese." Nič nie rekel. E mi je veruval ilji nie, ne bi znala reči. Dal mi je malji ficljek mesa, teruga sem platila i diela h mrežicu i unda na becikljin i dima. Moljila sem putem Boga da mi se mesu h koruze nie nič dogodilje. Gda sem znovič suknula da me gdoj ne vidi h koruzu, moje mese me čakalje. Alji nie bilje same. Na njemu je bilje par mravlji. Kak one mam se zavuhneju, gruntala sem dok sem jih hitala z papiera. Unda sem papier odmotaa i k mesu diela nove kupljene mese. Obadva komada sem skup zamotala, diela h mrežicu i dima. Mati me je na ljese počakala huda kaj sem bila tak duge. A gda je mese odmotala bila je huda na mesara kaj je mese scicljal, na dva komade. Niesem je nič štiela povedati. Bilje me je sram priznati kak sem krive zračunala. Tek sem poklje pune ljiet poviedala mame i svoje strine Bare, tera mi je bila kaj druga mati, kak sem kupuvala govedinu za juhu, h mesnice h Bedekovčine.

Sajamski zlatarski starosjedioci: Vrijedne žene koje hrane Zagorce

Zajedničko im je što su sve iz naselja u sastavu općine Vidovec u Varaždinskoj županiji i međusobno dobro surađuju i komuniciraju, bez osjećaja konkurencije i zavisti

Željko Slunjski ZLATAR

Oduvijek su sajmeni dani bili zanimljivi u mjestima u kojima su se održavali. Tako i "tork v Zlataru", koji je nadahnuo dječaka Slavka Batušića koji je kod bake Marijane Ćurčić rođ. Metzger provodio praznike u obiteljskoj kuriji na Vargovu brijegu. Ovaj kasnije ugledni hrvatski književnik, teatrolog, kazališni redatelj, povjesničar umjetnosti, leksikograf i prevoditelj, u svojim zlatarskim danima ovako je opisao sajmenu atmosferu: "Evo se već spušta predvečerje, i gradić se brzo prazni. Seljaci koji su dopješačili iz sela udaljenih i nekoliko sati hoda, vraćaju se kući da ih na putu ne zatekne kasna noć. Samo su neka društva zasjela po krčmama, slave kupnje i prodaje, pjevaju promuklo i još uvijek viču kao da trguju…Već uoči takvog znamenitog dana dešavaju se sasvim osobite stvari. Sa svih strana dolaze cestama golema teretna kola, pokrivena ponjavama, natovarena tako da su visoka kao jednokatnica, i raspoređuju se po trgu… Svi se ovi došljaci tabore na trgu i

'Zlatarščani su dobre mušterije, možda malo probirljive, ali u biti dobre, jer svatko ima pravo prebrati kaj mu paše'

Klanjec

Građanima grada Klanjca i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

i Dan hrvatskih branitelja

GRADONAČELNIK GRADA KLANJCA

po ulicama, svatko ima svoje određeno mjesto. Volovi i krave muču, prasad ciče, viču trgovci sajmari i hvale robu, dozivaju kupce, resko zavija kameni točak na brusu furlanskog brusača noževa, prosjaci rastežu harmonike i pjevaju plačljive pjesme".

Sajam uz kotlovinu i ćevape

Ništa više od takve idilične slike prošlosti. Sajam se održava u Sajmišnoj ulici, u susjedstvu Veterinarske stanice, na suvremeno uređenome prostoru. Sajmeni

dolaze ranim jutrom, ne s kolima i zapregom, nego kamiončićima. Nema krčmi, samo kafića i ti su puni u prijepodnevnim satima. Ni harmonikaša nema. Na središnjem sajmenom mjestu miomiris kotlovine, ćevapčića i kuhanih kobasica privlači posjetitelje sajma, od kojih neki samo zbog toga i dolaze, sami ili s pajdašima, pa se nakon dobre "klope" valja i pristojno okrijepiti, pivom ili vinom. U prvome dijelu sajmenoga prostora, odmah s ulice, primjećuju se štandovi s povrćem kod

Donja Stubica

Građanima grada Donja Stubica i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

GRADONAČELNIK GRADA DONJA STUBICA

'Krumpir je podbacio 50 posto, ali nije skup, jedan euro kilogram, za razliku od mahuna i graha. Kila graha v komušini je četiri eura, a očišćenoga 10. Mali krastavci su pet eura kilogram, a mahune od osam do deset. Svjesna sam da je skupo, ali kaj kad su grmi prazni'

kojih je i najviše kupaca. Pet žena nude ovih vrućih dana predivne paradajze, papriku, velike i male krastavce, mrkvu, grah, zelje, kelj… sve iz vlastita uzgoja, ali i "flance" jesenje salate endivije. Tu je i žamor najveći jer su žene i kupci, zanimajući se je li grah stvarno domaći, nije li prerano saditi "šalatu" s obzirom na ljetnu vrućinu, je li bude i idućega utorka

cikle… A pet žena vrtlarica strpljivo odgovara, navikle na takvu komunikaciju, jer one se sa svojim proizvodima ne pojavljuju samo na zlatarskome sajmu, nego i u drugim središtima Krapinsko-zagorske županije. Pet vrijednih žena hrane Zagorce! Zajedničko im je što su sve iz naselja u sastavu općine Vidovec u Varaždinskoj županiji i međusobno dobro surađuju i komuniciraju, bez osjećaja konkurencije i zavisti.

Inženjerka agronomije i načelnica

Kad se s ceste silazi na sajmišni prostor, za prvim "štandom" s lijeve strane stoji visoka i vitka žena, u hlačama, s naočalama i vrlo susretljiva. To je Nadica Cafuk iz Budislavca, vidovečkog kraja u kojemu se većina stanovništva bavi poljoprivredom. Nakon završene varaždinske gimnazije, upisala je studij agronomije i diplomirala 1992. godine. - Pokraj moje kuće bila je velika poljoprivredna zadruga s velikim poljima na kojima su se izvodili razni pokusi s povrćem. Promatrala sam to kao dijete i nekako me to privuklo, tako da sam već poslije osnovne škole odlučila da ću biti agronomka – kaže Nadica koja je 11 godina radila kao voditeljica poljoprivredne apoteke. Udala se za Ivana, s kojim svakog utorka kamionom dovoze povrće iz svojega velikoga povrtnjaka. On je rjeđe za "štandom", jer parkira uz rub Sajmišne ulice i na veliko prodaje krumpir, kukuruz, a u jesen poznato varaždinsko zelje. Zanimljivo, Nadica je

Lobor

Mještanima općine Lobor i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

jedan mandat bila načelnica općine Vidovec, a i jedna je od osnivatelja Udruge povrća i voća "Zeljari" koja je početkom prošle godine obilježila 25. obljetnicu djelovanja. Tom je prigodom Nadici dodijeljeno zasluženo priznanje. U Zlatar dolazi utorkom od 1993. godine, a ponedjeljkom je u Pregradi. Kad sa suprugom dođe kući, ne zna što bi prije. Je li pripremila nešto na brzinu za ručak ili bi odmah nastavili s radom u vrtu: - Povrćarstvo je najzahtjevnija grana jer traži ruke. Ova je godina ekstremna i sve je podbacilo. Kad se krumpir trebao "puniti", nastala je vrućina i gomolji su ostali sitni. U ekstremnim uvjetima pojavljuju se nove bolesti i štetnici. Nastojimo što manje koristiti pesticide, a i mnogi su povučeni iz uporabe. Sve je svedeno na minimum – kaže Nadica i uvjerava jednu "mušteriju" kako je niski grah trešnjevac, zvani "perguson", uistinu uzgojen u njezinu vrtu. - Onda bum kupila kilu - odlučila je gospođa. - Mušterije ko mušterije. Uvijek ima onih koji imaju nešto za prigovoriti. No, navikli smo, a imamo i stalne kupce, s nekima i prijateljujemo, spominje Nadica kojoj radni dan završava oko 22 ili pola sata kasnije. Pola stoljeća u Zlataru Prva Nadičina susjeda na sajmištu je Danica Šešet iz Vidovca, koja na zlatarski sajam dolazi više od 50 godina: - Dolazila sam sikak, čak i vlakom, pa traktorom, a danas svojim kombijem za čijim sam volanom. Prije je vozil suprug, koji je umro

prije tri godine. Nekad sam prodavala u centru Zlatara, pokraj kioska kojega više nema, pa mi više nisu dopustili. Osim u Zlataru, redovito sam i u Donjoj Stubici, čak više nego u Zlataru. Dolaze mi i kupci iz Zagreba, jer znaju da kupuju domaće povrće. Kad je vrijeme sadnje "flanaca" budem i svaki dan u stubičkome kraju - pripovijeda 70-godišnja Danica koja je prije pola godine imala tešku operaciju srca u klinci "Magdalena" u Krapinskim Toplicama. A već je u punom pogonu! Iz Zlatara dolazi kući oko tri popodne, a snaha ju dočeka ručkom. I tako 25 godina. - Živim sa sinom, snahom i unucima. Sa snahom se dobro slažem i dogovorile smo se da je kuhinja njezina. Poslije ručka malo prilegnem, a onda pra-

vac vrt. Sve sama delam. Sin ima svoj OPG i vozi povrće na veliko jednoj tvrtki u Varaždin. Neki je dan otpelal ciklu u "Podravku"- kaže Danica, također spominjući sušnu godinu: - Krumpir je podbacio 50 posto, ali nije skup, jedan euro kilogram., za razliku od mahuna i graha. Kila graha v komušini je četiri eura, a očišćenoga 10. Mali krastavci su pet eura kilogram, a mahune od osam do deset. Svjesna sam da je skupo, ali kaj kad su grmi prazni. Sad se sade jesenske salate, endivija, radiči, kristalka, još se može i varaždinsko zelje i kasni kelj- savjetuje Danica čija je susjeda na sajmištu samozatajna Anica Vugrinčić iz Vidovca koja na zlatarski sajam dolazi 20 godina.Do nje štand je Daničine

kćeri Jasminke Horbec koja s obitelji živi u Jurketincu. Na zlatarski sajam dolazi oko 30 godina i s majkom nije konkurencija jer "svaka ima svoje mušterije". U poslu joj pomaže suprug Vilko, a kad se sa sajma vrate kući ručkom ih dočekuje 76-godišnja babica Viktorija, koja pomaže i u poslovima na velikome imanju. Jasminka dolazi i na subotnji sajam u Mače: - Mama i ja smo se dogovorile, njoj Stubica, meni Mače! Nasuprot Jasminke štand je Antonije Presečki iz Domitrovca koja je također sajamski zlatarski starosjedilac: - Dolazim 20 godina, ali odlazim i u Gornju Stubicu. Zlatarščani su dobre mušterije, možda malo probirljive, ali u biti dobre, jer svatko ima pravo prebrati kaj mu paše – kaže.

Zlatar

Građanima grada Zlatara i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Krapinske Toplice

Mještanima općine Krapinske Toplice i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

''Ljeto u Mariji Bistrici''

Odgođena

Retro večer uz

Dunu Antonića, u subotu

MARIJA BISTRICA – Velika manifestacija Turističke zajednice Općine Marija Bistrica ''Ljeto u Mariji Bistrici'' trebala se nastaviti prošle subote i to uz retro plesnu večer u organizaciji Udruge umirovljenika Marija Bistrica. No, zbog najave loše vremena ovaj je događaj odgođen, a novi termin će biti objavljen naknadno. Organizatori se nadaju da će prve subote u kolovozu vrijeme biti bolje, kako bi održali još jedna najavljeni koncert. Naime, ususret Danu pobjede i domovinske zahvalnosti, tri dana uoči praznika, u subotu 2. kolovoza od 20 sati na rasporedu je veliki koncert Maje Šuput. Uz nju svirat će i odlični 'Kumovi', a tu je i ponuda vina Udruge vinara i podrumara Vinski vrh. (Elvis Lacković)

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

Svim udrugama - članicama kao i građanima naše županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Krapina

Građanima grada Krapine i svim stanovnicima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

Rijekom do doživljaja: Umirovljenici iz Konjščine uživali u nezaboravnom izletu vlakom i brodom

KONJŠČINA - Veselo, organizirano i ispunjeno smijehom – tako bi se u nekoliko riječi mogao opisati izlet 73 putnika iz Konjščine koji su 22. srpnja vlakom i brodom otkrivali ljepote Siska, Kupe i Save. Cjelodnevni izlet, koji je uključivao vožnju vlakovima na relacijama Budinščina – Zabok – Zagreb – Sisak te plovidbu brodom "Juran i Sofija", ostavio je dubok dojam na sve sudionike. Putovanje je bilo pažljivo organizirano, uz tri presjedanja, ali i rezervirana mjesta u vlakovima, putnici su u Sisak stigli odmorni i raspoloženi. Tamo ih je dočekala ekipa broda "Juran i Sofija" – srdačni kapetani i mornari koji su ih poveli na mirnu i slikovitu plovidbu rijekama. Tijekom vožnje sudionici su imali priliku čuti priču o Sisku, njegovim rijekama i povijesti, a sve je zaokruženo prijateljskom atmosferom i profesionalnim pristupom posade. Veliko uzbuđenje

do Siska

izazvala je mogućnost da se najmlađi članovi obitelji okušaju u ulozi mornara –Antonela, Lara, Rita, Natko i Matija pod budnim okom kapetana upravljali su brodom i za svoj trud zaslužili diplome "Riječni mornar". Nakon broda, vrijeme do povratka iskorišteno je za šetnju gradom i osvježenje, a putovanje natrag proteklo je jednako ugodno i sigurno, zahvaljujući članovima-redarima koji su cijelo vrijeme

brinuli o redu i sigurnosti. O dojmovima s izleta govorila je i Karolina Kleković, tajnica Udruge umirovljenika Konjščina. – Naša putovanja vlakom imamo u godišnjim planovima. Prošle godine bili smo na Sljemenu, u Zagrebu, vozili se Žičarom i to putovanje nazvali smo "Lijepom našom". Cilj nam je kroz izlete upoznati Hrvatsku, sve ono što nam je dostupno i prilagođeno, a pritom pazimo da nam prijevoz bude što

ugodniji i bez previše pauza – kazala je tajnica udruge dodavši kako, nažalost, zbog ograničenog kapaciteta broda nisu mogli primiti sve zainteresirane članove. Posebna zahvala upućena je Općini Konjščina na prigodnom daru za domaćine, koji je uime izletnika uručila Ljerka Sović, potpredsjednica Općinskog vijeća. Načelnica Općine Konjščina i saborska zastupnica Anita Curiš Krok ovom je prilikom poručila kako je Općina uvijek tu za konjščanske umirovljenike. –Podržavamo ovakve inicijative jer one donose radost, zajedništvo i nova iskustva. Hvala svima koji su sudjelovali i organizirali ovo predivno putovanje – dodala je načelnica. Izlet u Sisak još je jednom pokazao koliko su zajednička putovanja vrijedan doprinos kvaliteti života u trećoj životnoj dobi –ispunjena smijehom, novim znanjima i snažnijim međusobnim vezama. (zl)

Eko, etno, fletno

2025: Dođite u Kumrovec

Svim djelatnicima, poslovnim partnerima, kupcima, korisnicima naših usluga i svim stanovnicima Krapinsko - zagorske županije želimo sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima, djelatnicima te stanovnicima naše županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

KUMROVEC - Kumrovec će sredinom kolovoza ponovno postati središte jednog od najživopisnijih događanja u regiji – festivala "Eko, etno, fletno 2025." Ovaj tematski festival ove će godine trajati tri dana, od 14. do 17. kolovoza. Festival započinje 14. kolovoza starim pučkim igrama na stadionu u Razvoru, gdje će se posjetitelji prisjetiti jednostavnih i zabavnih natjecanja iz prošlih vremena. Iste večeri, na čarobnoj terasi Vile Kumrovec, nekadašnje predsjedničke rezidencije Josipa Broza Tita, održat će se glazbeni program pod nazivom "Večeras ću vam pjesmom reći...", koji spaja emocije, glazbu i ljetni ambijent pod zvijezdama. Nastavak slije-

di u subotu, 16. kolovoza, kada će Dan domaćih proizvoda ispuniti park ispred Centra za posjetitelje Kumrovec mirisima, okusima i rukotvorinama lokalnih proizvođača. Istog dana održat će se i Večer harmonike, glazbeni program koji priziva sjećanja na zagorske veselice i okuplja sve generacije. Vrhunac festivala je Rokovska nedjelja, 17. kolovoza, koja će biti obilježena tradicionalnim i kulturnim programima te koncertima u parku, uz brojne radionice za djecu, raznolike gastro ponude i popratne sadržaje na otvorenom, sve u prepoznatljivom ozračju najpoznatijeg sela na svijetu. Iz Općine Kumrovec pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže. (zl)

svježa

Oroslavje

Građanima grada Oroslavja i svim

žiteljima Krapinsko-zagorske županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

'JANINE 2025' Program tradicionalne manifestacije povezao je kulturnu baštinu, sportska događanja, glazbene nastupe te duhovni sadržaj u povodu obilježavanja Dana Općine i Župe svete Ane Lobor

U bogatom programu višednevne manifestacije uživali su svi, od djece i mladih, pa do obitelji i starijih mještana

LOBOR - Općina Lobor i ove godine organizirala je tradicionalnu manifestaciju "Janine 2025.", koja se održala od 11. do 27. srpnja 2025. godine na području općine, a glavnina manifestacije održana je proteklog tjedna. Djeca i mladi došli su na svoje na Dječjem danu na Zazidju, uz bogat edukativno-zabavni program koji je ponovno okupio veliki broj djece u veselom i razigranom ozračju. Uživali su u mađioničarskoj predstavi i oslikavanju lica, dvoracima na napuhavanje, igarma i zip lineu i večernjem dječjem disku. Načelnica Ljubica Jembrih ističe kako joj je Dječji dan jedan od najdražih događaja u sklopu manifestacije. U srijedu je u Zazidju održan koncert Puhačkog orkestra DVD-a Lobor. Kao i svake godine, koncert je privukao brojne posjetitelje i ljubitelje glazbe, a melodije poznatih skladbi ispunile su loborski kraj i ponovno pokazale koliko je ova glazbena večer postala nezaobilazan dio proslave općinskog blagdana. Posjetitelji su mogli

'Lobor ovih dana živi punim plućima!

Ponosna sam što smo ponovno uspjeli pripremiti program koji okuplja naše mještane i goste iz svih krajeva, ali i daje dodatni društveni i kulturni puls našoj općini'

čuti sve - od filmske glazbe do neizostavne polke i valcera. U četvrtak je otvoren šator uz nastup Grupe Profeel, nakon čega su na scenu stigli popularni Mejaši. Program u petak uključio je večer folklora u društvenom domu. Uz domaćine, folklornu i vokalnu sekciju KUD-a Lobor, nastupili su i Ženski vokalni sastav Dora, KUD Danica, KUD Golubovec te združeni Tamburaški orkestar KUD-a Golubovec i KUD-a Mihovljan. Izvedene su koreografije iz Posavine, Međimurja i Hrvatskog zagorja, a publika je posebno uživala u tradicionalnim napjevima iz različitih krajeva Hrvatske. Večer je dodatno oplemenjena suvremenim glazbenim momentom - združeni Tamburaški orkestar izveo je pjesmu "Yesterday" od Beatlesa u tradicionalnoj obradi, što je izazvalo oduševljenje među publikom. Subotnji program uključio je procesiju loborskih udruga, svečanu svetu misu i sjednicu Općinskog vijeća, a večernji dio bio je rezerviran je za tradicionalnu utrku muškaraca u štiklama i nastup grupe Eliksir. Najbrži u utrci i ove godine bio je Markuš Mario, kojem je to već treća uzastopna pobjeda u ovoj nesvakidašnjoj disciplini. Drugo mjesto osvojio je Dražen Krajnik, dok je treće mjesto pripalo Valentu Martinušu. Kulminacija večeri bila je koncert grupe Vigor na loborskom placu, a u nedjelju program su zatvorili Kotlovinijada i Loborfest. Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih ističe kako se radi o manifestaciji koja spaja tradiciju, sport, kulturu i odličnu zabavu. - Lobor ovih dana živi punim plućima! Ponosna sam što smo ponovno uspjeli pripremiti program koji okuplja naše mještane i goste iz svih krajeva, ali i daje dodatni društveni i kulturni puls našoj općini –rekla je načelnica Jembrih. (zl)

Svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Marija Bistrica

Mještanima općine Marija Bistrica i svim

žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Tuhelj

Mještanima općine Tuhelj i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Zlatar Bistrica

Mještanima općine Zlatar Bistrica i svim

žiteljima Krapinsko-zagorske županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Radoboj

Mještanima općine Radoboj i svim

žiteljima Krapinsko-zagorske županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske

zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Zagorska Sela

Mještanima općine Zagorska Sela i svim

žiteljima Krapinsko-zagorske županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske

zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Međunarodnim festivalom Loborfest, koji se ove godine održao po 15. puta, završila je manifestacija "Janine 2025" u Loboru

'Još jedan sekstet' apsolutni je pobjednik Loborfesta

LOBOR - Nedjeljno poslijepodne pod šatorom u središtu Lobora okupilo je brojne ljubitelje glazbe, tradicije i zagorskog duha - sve uz zvuke polki, valcera i smijeha. Međunarodnim festivalom Loborfest 2025, koji se ove godine održao po 15. put, službeno je zatvorena manifestacija "Janine 2025", višednevno obilježavanje Dana općine Lobor. Loborfest je i ove godine opravdao svoj

Načelnica: 'Loborfest je, kao šlag na torti, donio dašak međunarodnog prijateljstva i glazbene baštine'

Loborfest je i ove godine opravdao svoj status jedinstvenog festivala glazbe alpskog zemljopisnog podrijetla u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, okupljajući 12 sastava iz Hrvatske i Slovenije

status jedinstvenog festivala glazbe alpskog zemljopisnog podrijetla u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, okupljajući 12 sastava iz Hrvatske i Slovenije. Glazbenici su se natjecali u više kategorija, a publika je s velikim zanimanjem pratila nastupe.

Nagrade

'Još jedan sekstet' je apsolutni pobjednik Loborfesta s nagradom Zlatni bariton i Najbolja izvedba. Zlatni bariton i nagradu za najbolju pjesmu osvoio je Ober-5, Zlatni bariton dobile su i Frauleinke, Srebrni bariton ide sastavima Hugo Band, Jožek Hlade z prijatelji, Ansambl Zagorje, Grupa Kolege, Šank kvintet, a Zlatni bariton i nagradu pobulike osvojili su Veseli dečki. Brončani bariton osvojili su Čuvari Zagorja.

Cilj Loborfesta

Tajnica KTD Loborfest Ana Rihtarić podsjetila je na mi-

Bedekovčina

Mještanima općine Bedekovčina i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Hum na Sutli

Mještanima općine Hum na Sutli i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Gornja Stubica

Mještanima općine Gornja Stubica i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

siju festivala te zahvalila svim izvođačima i posjetiteljima. - Cilj Loborfesta je očuvati i promovirati glazbu polke i valcera kao dio kulturne baštine našeg kraja, ali i razvijati međunarodnu suradnju i prijateljstva. Posebno nas veseli velik odaziv i interes publike koja prepoznaje vrijednost ove glazbene tradicije. Zahvaljujemo svim sastavima, publici i pokroviteljima koji su pomogli da i 15. izdanje festivala bude uspješno – istaknula je Rihtarić. Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih zahvalila je svim sudionicima i or-

Kumrovec

Mještanima općine Kumrovec i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

ganizatorima te istaknula važnost ovakvih manifestacija za lokalnu zajednicu.Ove smo godine imali bogat kulturni, sportski i zabavni program, a Loborfest je, kao šlag na torti, donio dašak međunarodnog prijateljstva i glazbene baštine. Drago mi je što smo ponovno pokaza-

li da Lobor živi kulturu, čuva tradiciju i s ponosom se predstavlja šire od granica Zagorja. Vjerujem da su svi mogli pronaći nešto za sebe u bogatom programu proslave Dana općine koji je ponovno završio najbolje kako je mogao – poručila je načelnica Jembrih. (zl)

Mršavljenje – nove terapijske mogućnosti

Bolić mag. pharm.

PKraljevec na Sutli

Mještanima općine Kraljevec na Sutli i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

retilost je jedna od najvećih zdravstvenih prijetnji današnjice, s milijunima ljudi diljem svijeta koji se bore s viškom kilograma i posljedicama koje on donosi. Iako su promjene u prehrani i načinu života i dalje ključne za kontrolu tjelesne mase, brojne osobe ne uspijevaju same dugoročno smršavjeti bez dodatne pomoći. Upravo zbog toga farmakološke terapije postaju sve važniji dio liječenja pretilosti. Liječenje pretilosti Farmakološko liječenje pretilosti pacijenti mogu započeti po preporuci liječnika endokrinologa ako imaju indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30, ili BMI između 27 i 29,9 s komorbiditetima, a koji nisu ispunili ciljeve mršavljenja (gubitak najmanje 5 posto ukupne tjelesne težine nakon tri do šest mjeseci) uz sveobuhvatnu intervenciju u načinu života. Jedan od najvećih pomaka u posljednjih nekoliko godina predstavljaju lijekovi iz skupine agonista glukagonu sličnog peptida-1 (GLP-1). GLP1 je hormon koji se prirodno luči u crijevima kao odgovor na unos hrane, a njegov glavni zadatak je regulirati apetit i potaknuti osjećaj sitosti. Lijekovi poput liraglutida i semaglutida djeluju tako da oponašaju ovaj hormon, čime pomažu smanjiti unos hrane, produžuju osjećaj sitosti i usporavaju pražnjenje želuca. Ova kombinacija dovodi do smanjenja tjelesne mase i poboljšanja metabolizma. Za liraglutid prema studijama prosječan gubitak tjelesne mase iznosi oko 8 do 10 posto. S druge strane, semaglutid, koji se primjenjuje jednom tjedno, donosi još značajnije rezultate, sa smanjenjem tjelesne mase i do 15 posto. Osim toga, ovi lijekovi povoljno utječu na kontrolu glukoze u krvi i smanjuju rizik od kardiovaskular-

nih bolesti, što ih čini vrijednim alatom u liječenju osoba s pretilošću i pridruženim bolestima. Najnoviji lijekovi koji dolaze na tržište su tzv. dualni agonisti, koji osim GLP-1, djeluju i na hormon poznat kao glukoza ovisni inzulinotropni polipeptid (GIP). Primjer takvog lijeka je tirzepatid, koji je u zadnjim istraživanjima pokazao izvanredne rezultate – kod nekih pacijenata smanjenje tjelesne mase prelazi 20 posto. Tirzepatid djeluje na dva receptora, što dodatno pojačava osjećaj sitosti i poboljšava regulaciju šećera u krvi. Ovaj lijek se trenutno koristi za liječenje dijabetesa, no zbog svojih učinaka na smanjenje težine, istražuje se i njegova primjena u terapiji pretilosti. Potreban oprez i cjelovit pristup Iako su ovi lijekovi obećavajući, važno je napomenuti da nisu prikladni za svakoga i mogu imati nuspojave, najčešće povezane s probavnim sustavom, poput mučnine, povraćanja ili proljeva, osobito u početku liječenja. Stoga je neophodno da njihovu primjenu prati liječnik, koji će procijeniti prikladnost terapije i prilagoditi doziranje. Farmakološka terapija pretilosti ne može i ne smije biti jedini način liječenja. Najbolji rezultati postižu se u kombinaciji s promjenama u prehrani, povećanjem tjelesne aktivnosti i psihološkom podrškom. U konačnici, nove farmakološke mogućnosti u liječenju pretilosti predstavljaju veliki napredak. Omogućuju ljudima koji su godinama bezuspješno pokušavali smršavjeti da postignu značajne i trajne rezultate, uz istovremeno poboljšanje općeg zdravlja. S obzirom na rastuću stopu pretilosti u svijetu, razvoj i primjena ovih lijekova imaju potencijal uvelike smanjiti zdravstvene rizike povezane s viškom kilograma i poboljšati kvalitetu života milijuna ljudi.

Nudimo usluge poput Analize stanja kože i Nutricionističkog savjetovanja, brojne popuste, promocije i poklone za svoje vjerne posjetitelje te probirna mjerenja zdravstvenog stanja vašeg organizma i individualnog savjetovanja.

Facebook i Instagram

Kupujte i online: www.eljekarna24.hr

ANKETA Ljeto je u punom jeku, pa smo pitali sugrađane kako će ga provesti

Kako će Zagorci provesti ovo ljeto, na moru ili u toplicama?

P. Jazbec/J. Tuković HRVATKO ZAGORJE

Ljeto je u punom jeku, a vrućine su prethodnih tjedana postale teško podnošljive, pa bi bilo logično i razumljivo da ljudi mogu na godišnjem odmoru otići na more, malo se opustiti na Jadranu i lijepo osvježiti. Naravno, cijene na moru iz godine u godinu rastu, pa je pitanje da li se više isplati otići na more ili ipak provesti ljeto uz povremeno uživanje u obližnjim toplicama našeg kraja. Zbog toga smo odlučili provesti minianketu među našim sugrađanima, da vidimo kako Zagorci razmišljaju i kako će oni provesti ovo vruće ljeto.

01 VLADO

Sveti Križ Začretje:

Na žalost, ne idem na more, nisam veliki zaljubljenik u more. Žena mi ide za dva tjedna, sin je otišao prije par dana, a kćer mi se uskoro vraća, zvali su me da idem s njima, ali meni su dva dana previše. Ovdje

ima puno ljepših mjesta za vidjeti pa mi odlazak na more nije toliko zanimljiv kao ostalim ljudima. Na moru je najskuplja hrana riba, a pizzu i ćevape imamo i u Zagorju.

02 ANA Zabok:

Ide se na more. Bit ćemo oko tri tjedna, možda i više u Šibeniku jer

Održan prijem za novorođene u Bedekovčini

BEDEKOVČINA - U Kulturnom centru Bedekovčina održan je svečani prijem za novorođenu i posvojenu djecu. U razdoblju od ožujka do lipnja rođeno je ukupno 17 mališana, pet djevojčica i 12 dječaka. Roditeljima su uručene novčane naknade i prigodni pokloni. Od nedavno su, sukladno odluci načelnika Željka Odaka, povečane jednokratne nakade. Sada iznose 700 eura za prvo dijete, 1.000 eura za drugo i 1.500 za treće dijete, uz povećanje od

Hrašćina

Mještanima općine Hrašćina i svim

žiteljima Krapinsko-zagorske županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

500 eura za svako sljedeće dijete. Uz načelnika Odaka, čestitke roditeljima uputili su i ravnateljica Dječjeg vrtića Bedekovčina, Dijana Šaronja te ravnateljica Općinske knjižnice i čitaonice, Vesna Šaronja. (zl)

imam vikendicu tamo pa mogu lijepo ostati dobar dio vremena. Naravno da kojim slučajem nemam svoj prostor na moru, onda bih vjerojatno uzela produženi vikend ili

otišla na tjedan dana. Nešto bi se izmislilo.

03

IVAN i DANICA

Hum Zabočki:

Muž je jako dobar pa ne ide, ali ja idem u Crikvenicu preko penzionerskog paketa. Ovi paketi su super, ima gratis prijevoz, lijepo za penzionere pa nemamo problema s plaćanjem.

04 ZLATKO Špičkovina:

Ne idem na more. Prije jesam, ali bolestan sam, operirao sam srce, pa zbog zdravstvenih problema više nisam u mogućnosti. Imam vikendicu u Karlobagu, a što se tiče poskupljenja, ovdje kod nas je skupo, a kamoli na moru.

05 IVA Zaprešić:

Ne, umirovljenica sam pa ne idem na more. Kod mene u Zaprešiću ima lijepo jezero i šetnica i to je meni dovoljno. Treba biti skroman.

Mače

Mještanima općine Mače i svim

žiteljima Krapinsko-zagorske županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina Petrovsko

Mještanima općine Petrovsko i svim

žiteljima Krapinsko-zagorske županije

čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Čaroban noćni pogled na zagorski krajolik

RADOBOJ - U subotu, 19. srpnja u organizaciji Hrvatskog planinarskog društva Radoboj održan je 5. Noćni uspon na Strahinjčicu uz proslavu četvrte obljetnice osnutka društva. U večeri ispunjenoj planinarskim duhom, prirodom i zajedništvom, mnogobrojni sudionici uživali su u nezaboravnom doživljaju hodanja pod zvijezdama, kroz poznatu trasu Kamenečkih do Planinarske kuće na Strahinjčici. Okupljanje je započelo u

18 sati kod Planinarskog doma u Radoboju, gdje je sve prisutne dočekalo druženje uz roštilj i svečana proslava rođendana HPD-a Radoboj. Atmosferu su dodatno uljepšali nastupi Radobojskih mažoretkinja koje su ljetnu sezonu plesanja zaokružile ovim posljednjim nastupom kod Planinarskog doma. Uslijedila je i podjela rođendanske torte, uz prigodne riječi zahvalnosti organizatora svim članovima, volonterima i planinarima

Mihovljan

Mještanima općine Mihovljan i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

koji su podržavali društvo tijekom ove četiri godine. Uspon je započeo u 20:20 sati, u sumrak, kada su planinari, njih 85, opremljeni naglavnim lampama, slojevitom odjećom i dobrom voljom, krenuli poznatom rutom prema Strahinjčici. Staza je vodila kroz Kamenečke, uz križ, sve do Planinarske kuće, kamo su stigli oko 22 sata. Za one najupornije organizirana je i opcijska ruta prema vidikovcu Dedek, s kojeg se pružao čaroban noćni po-

gled na zagorski krajolik. Povratak prema Radoboju uslijedio je oko 23:30 sati, kada su se umorni, ali zadovoljni sudionici ponovno okupili kod Planinarskog doma, gdje je druženje potrajalo još neko vrijeme u opuštenoj atmosferi. Noćni uspon na Strahinjčicu tako je još jednom pokazao kako planinarenje može biti više od sporta – ono je doživljaj, poveznica ljudi i prirode koje HPD Radoboj promiče od svog osnutka. (zl)

Nastavak lijepe tradicije

Umirovljenici hodočastili Majci Božjoj Gorskoj

LOBOR - Pedesetak članova zlatarske Udruge umirovljenika u ponedjeljak je hodočastilo svetištu Majke Božje Gorske iznad Lobora. Tako nastavljaju tradiciju u sklopu loborske manifestacije Janine. Misno slavlje predslavio je loborski župnik, vlč. Tomica Božiček, koji je godovnjacima, Danicama i Danijelima, čestitao imendan. Nakon svete mise na Gori je organiziran zajednički ručak i druženje, a u jednome se dijelu pridružila i zlatarska gradonačelnica i saborska zastupnica, Jasenka Auguštan - Pentek, kojoj su "penzići" čestitali današnji rođendan. Sljedeća je aktivnost umirovljenika cjelodnevno kupanje 1. kolovoza u Novom Vinodolskom, a 30. kolovoza odlaze na Međunarodni festival kuhanja bograča (gulaša) u Lendavu, uz posjet tropskome vrtu orhideja u Dobrovniku, u Prekmurju. (Željko Slunjski)

Izložba rijetko izlaganih slika

Desinić

Mještanima općine Desinić i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

ZLATAR - Od 27. srpnja do 30. kolovoza u zlatarskoj Galeriji izvorne umjetnosti, subotom od 9 do 11 sati, može se razgledati izložba rijetko izlaganih slika iz fundusa Galerije. Galerija će biti otvorena i srijedom od 18 do 20 sati. Izloženo je 25 slika 15 izvornih umjetnika, nastalih u razdoblju od 1966. do 1986. godine, koje su autori darovali zlatarskoj

Galeriji. Većina njih nije bila dostupna likovnoj publici više od 35 godina. Autori izloženih slika su: Matija Skurjeni, Franjo Klopotan, Tomislav Petranović Rvat, Dragan Gaži, Josip Pintarić Puco, Drago Jurak, Vilko Mikulec, Antun Bahunek, Branko Bahunek, Mato Žinić, Duško Jeutović, Anton Plemelj, Zlata Volarić, Mara Puškarić Petras i Greta Pečnik. (žs)

ZANATI KOJI IZUMIRU Posjetili smo jednog od posljednjih majstora postolara u Krapinsko – zagorskoj županiji, Darija Sovca u Zaboku

'Postolar treba puno strpljenja, živaca, mirnu ruku, žicu za taj zanat i ljubav prema njemu'

Brojni stari zanati i obrti u današnje vrijeme lagano izumiru. Ne tako davno, posjetili smo, primjerice, posljednjeg lončara u Zagorju. Urarka je također samo jedna u cijeloj županiji. Drugačije je vrijeme, interes mladih za neka 'starinska' zanimanja jenjava, a brojna postaju i neisplativa

Brojni stari zanati i obrti u današnje vrijeme lagano izumiru. Ne tako davno, posjetili smo, primjerice, posljednjeg lončara u Zagorju. Urarka je također samo jedna u cijeloj županiji. Drugačije je vrijeme, interes mladih za neka 'starinska' zanimanja jenjava, a brojna postaju i neisplativa. I postolarski su obrti sve rjeđi. Cipele su se, doduše, popravljale oduvijek, popravljaju se i danas, ali, što je više velikih trgovačkih centara s jeftinom robom, nekako je jednostavnije ljudima da, kada cipele poderu, bace ih i kupe druge, jeftine. No, to nije ta kvaliteta, a svi imaju neki omiljeni par savršenih cipela koje će radije popraviti nekoliko puta, nego zamijeniti drugima. Dugi staž

U svom dugom stažu, jer s poslom je počeo 1997. godine, brojne je takve cipele popravio i jedan od samo dva preostala postolara u Zagorju, Dario Sovec iz Zaboka. Posjetili smo ga u njegovoj postolarskoj radnji u City centru u Zaboku. - Nitko u mojoj obitelji nije bio postolar. Ja sam prvi. Nisam imao neku volju za taj posao ispočetka, ali s vremenom sam ga zavolio, a sada ga obožavam – kaže Dario, koji nam je otkrio da je s tim poslom krenuo sasvim slučajno. – Tako je ispalo. Završio sam obućarsku školu u Bedekovčini, ne zbog neke velike želje da budem postolar, no na kraju mi se dopalo. Škola mi je, iskreno, bila tek toliko da nešto završim. Odmah po završetku školovanja zaposlio sam se kod jednog privatnika u Zaboku. Nakon nekog vremena, igrom slučaja kod tog privatnika radnik prije je dao otkaz i tako sam ja ostao i s vremenom zavolio taj posao –prisjeća se majstor Dario. 'Popraviti se može sve' Posao nije težak, dodaje, jedino je, priznaje, ponekad teško raditi s ljudima. – No, posao je super, uživam u njemu. Nije mi žao što sam to odabrao. Stvarno sam svašta pokušao raditi, pogotovo za vrijeme korone kada nije bilo toliko posla, ali, opet sam se vratio popravljanju cipela – priča nam. No ne popravlja Dario samo cipele. Popraviti se može sve. – Osim cipela, popravljam i tenisice, remene i torbe. Svakakvih ima zahtjeva, čak i tende – kaže kroz smijeh. -Nešto najzahtjevnije je mijenjati na gojzericama đonove.

'Nitko u mojoj obitelji nije bio postolar. Ja sam prvi. Nisam imao neku volju za taj posao ispočetka, ali s vremenom sam ga zavolio, a sada ga obožavam'

'Kod mene je posla uvijek bilo, a ima i ga i sada. No razlika je što kod mene sada dolazi cijelo

Zagorje, jer postolara više gotovo i nema. Da nas ima više, vjerojatno bi imali puno manje posla'

'Izradio sam u životu samo jedan par cipela, za sebe, odnosno za maturalni rad. Klasične, muške cipele'

Ima i želja koje je nemoguće ispuniti, ali više - manje se sve uspije dogovoriti i napraviti – pojasnio je Dario, koji je u školi naučio i izrađivati cipele.

Prvi par cipela

- Izradio sam u životu samo jedan par cipela, za sebe, odnosno za maturalni rad. Klasične, muške cipele. Prije su to mušterije češće tražile od postolara. No, ne isplati se to u današnje vrijeme, puno previše posla, a premala dobit –kaže. Što je još bilo drugačije u prijašnjim vremenima? - Cipele su nekada bile puno kvalitetnije nego danas. Sada su drugačiji, jeftiniji, nekvalitetniji materijali. Više ne vrijedi čak ni ona 'skuplje –bolje', jer cipele po cijeni 100 i 200 eura jednako su kvalitetne odnosno nekvalitetne kao i one za 40 eura. Kako su materijali lošiji, cipele je i teže popravljati, i opet se brzo unište. Džonovi više ne drže

kao nekada, potpetice su nekvalitetne, plastika, brzo odu... - priča postolar Sovec.

Nema interesa

Također, prije je bilo više posla, naravno, jer nije bilo toliko trgovina, cipele su bile kvalitetnije i duže su trajale i češće se popravljale. No, posla sada ne manjka. – Kod mene je posla uvijek bilo, a ima ga i sada. No razlika je što kod mene sada dolazi cijelo Zagorje, jer postolara više gotovo i nema. Da nas ima više, vjerojatno bi imali puno manje posla – kaže Dario. Od ovog se posla, kaže, može živjeti i šteta je što mladi za njega više nemaju interesa. – Rado bih primio na praksu učenike koji bi pohađali obućarsku školu. No nikada nisam imao šegrte ni praktikante. Valjda to više ne privlači mlade jer treba jako puno raditi da bi se zaradilo, i zarada nije brza – smatra Dario Sovec. A što majstor postolar mora imati da bi dobro obavljao svoj posao, pitamo ga za kraj. - Treba puno strpljenja, živaca, mirnu ruku, žicu za taj zanat i ljubav prema njemu –zaključuje.

'Više ne vrijedi čak ni ona 'skuplje - bolje', jer cipele po cijeni 100 i 200 eura jednako su kvalitetne odnosno nekvalitetne kao i one za 40 eura'

PRVA POLOVICA GODINE Muzej Radboa u Radoboju i ove je godine dokazao svoju važnu ulogu u kulturnom, obrazovnom i društvenom životu Radoboja i šire zajednice

Kombinacija tradicije i inovacije, edukacije i doživljaja te lokalnog identiteta s europskom perspektivom razvoja

Muzej uspješno ostvaruje svoju misiju očuvanja i interpretacije prirodne i kulturne baštine Radoboja te aktivnog uključivanja javnosti svih uzrasta u svoje programe, kaže ravnateljica

Muzej Radboa u Radoboju i ove je godine dokazao svoju važnu ulogu u kulturnom, obrazovnom i društvenom životu Radoboja i šire zajednice. Kroz niz raznovrsnih aktivnosti, od izložbi i radionica do sudjelovanja u manifestacijama i priprema za značajnije muzeološke projekte, nastavio je s promicanjem kulturne baštine kraja. Brojni sadržaji Godinu je započeo sudjelovanjem u 20. Noći muzeja, 31. siječnja, kada je, već deveti put zaredom, otvorio svoja vrata u sklopu nacionalne manifestacije koja slavi muzeje i baštinu. Program je uključivao pripovjedaonicu i kreativnu ra-

Muzej sudjeluje u razradi većeg infrastrukturnog projekta kojim će se dograditi postojeći prostori, uvesti dizalo, opremiti potkrovlje i modernizirati interpretacijski sadržaji. U fokusu su digitalizacija, inkluzivnost, primjena novih tehnologija (hologrami, 3D prikazi), te još jače pozicioniranje muzeja kao suvremenog kulturnog središta općine Radoboj

dionicu za djecu, dva zanimljiva predavanja ("Zimski ciklus narodnih običaja" i "Štiklec povijesti radobojskog i zagorskog kraja") te stručna vodstva kroz stalni postav muzeja i Hižu vinove loze. Posebnu pažnju privukli su interaktivni sadržaji, poput VR prikaza filma "Život jedne bobice", koji su dodatno obogatili doživljaj posjetitelja. Manifestacija je bila iznimno posjećena, s ukupno 464 zabilježena gosta tijekom dana. U svibnju je Muzej ugostio putujuću izložbu "Pčele – veliki i mali čuvari prirode", u suradnji s Tehničkim muzejem Nikola Tesla. Izložba, otvorena 20. svibnja povodom Svjetskog dana pčela, prezentirala je svijet pčela kroz oglednu košnicu sa živim pčelama, makete, edukativne panele, video sadržaje (uključujući i prijevod na znakovni jezik), te degustaciju meda i pčelinjih proizvoda lokalnih pčelara. Bila je dostupna za razgled do 20. lipnja, a izazvala je veliki interes kod djece, škola i odraslih posjetitelja. Muzej se i ove godine uključio u ForestFest, interdisciplinarni festival posvećen prirodi, zdravlju i kulturnoj interpretaciji prostora, koji se održavao od 9. do 11. svibnja. Tijekom festivala, posjetitelji su mogli besplatno razgledati muzej i Hižu vinove loze, sudjelovati u radionicama, koncertima, šumskoj meditaciji i mnogim drugim događajima koji su povezani s prirodom. Festival je okupio brojne domaće i strane sudionike, a Muzej Radboa bio je sudionik u prijenosu kulturne baštine kroz obrazovni i doživljajni sadržaj. Novi projekt

Tradicionalno, u lipnju su započela Radobojska ljetna događanja i ove

'Kako je prošlogodišnja godina s više od 5.200 posjetitelja bila do sada najbolja godina od otvorenja, tako se krenulo i s ovom godinu'

godine tu se nude raznovrsni sadržaji: tematske radionice, filmske večeri, dječji sadržaji, predstave, koncerti, predavanja i predstavljanja i druge aktivnosti. Na muzejskoj terasi održano je do sada nekoliko projekcija animiranih filmova, a u suradnji s općinskim službama i lokalnim udrugama, realizirani su dodatni sadržaji poput Stem izložbe i događanja za djecu, koncerta "Put oko svijeta" Puhačkog orkestra "Lira" Kraljevec na Sutli i drugih. Uz brojne realizirane programe, Muzej intenzivno radi na razvoju novog muzeološkog projekta – izložbe pod nazivom "Skrivena povijest radobojskog rudarstva", kojom će se sustavno predstaviti bogata rudarska prošlost ovog kraja, poznatog po nalazištima ugljena, sumpora i fosila koja će uključivati podatke koji uključuju do sada nove i neistražene dokumente. Istovremeno, Muzej sudjeluje u razradi većeg infrastrukturnog projekta kojim će se dograditi postojeći prostori, uvesti dizalo, opremiti potkrovlje i

modernizirati interpretacijski sadržaji. U fokusu su digitalizacija, inkluzivnost, primjena novih tehnologija (hologrami, 3D prikazi), te još jače pozicioniranje muzeja kao suvremenog kulturnog središta općine Radoboj. Kroz cijelu godinu nastavljena je i suradnja s relevantnim nacionalnim institucijama, osobito s Tehničkim muzejom Nikola Tesla, s kojim je već ostvarena uspješna partnerska izložba o pčelama, a u pripremi su i novi zajednički projekti.

Mjesto okupljanja zajednice - Ukratko, Muzej Radboa tijekom 2025. godine pokazao je izuzetnu živost i otvorenost, kombinirajući tradiciju s inovacijom, edukaciju s doživljajem, te lokalni identitet s europskom perspektivom razvoja. Njegovo djelovanje potvrđuje da i manji muzeji mogu biti ključna točka znanja, susreta i održivog kulturnog razvoja zajednice. Kako je prošlogodišnja godina s više od 5.200 posjetitelja bila do sada najbolja godina od otvorenja, tako

se krenulo i s ovom godinu. Muzej Radboa i tijekom prve polovice 2025. godine nastavlja potvrđivati svoju važnu ulogu u kulturnom, obrazovnom i društvenom životu općine Radoboj i šire regije. Kroz raznovrstan program i niz događanja, Muzej je privukao 1995 posjetitelja, i to putem organiziranih razgleda, stručnih predavanja, otvorenja izložbi, manifestacija te drugih kulturno-edukativnih aktivnosti, koje su sve više prepoznate ne samo na lokalnoj, već i na regionalnoj i nacionalnoj razini. Muzej je i dalje mjesto okupljanja zajednice – bilo da je riječ o znanstvenom predavanju, koncertu, kazališnoj predstavi, dječjoj radionici ili ljetnoj manifestaciji, prostor Muzeja Radboa uvijek je otvoren za dijalog, učenje i doživljaj. Muzej uspješno ostvaruje svoju misiju očuvanja i interpretacije prirodne i kulturne baštine Radoboja te aktivnog uključivanja javnosti svih uzrasta u svoje programe – kaže ravnateljica Muzeja Radboa Ivana Hazulim Pospiš.

Gostovanjem na međunarodnom festivalu u Poljskoj, KUD 'Matija Gubec' s ponosom je predstavio svoje Zagorje, ali i cijelu Hrvatsku

'Na zvukove naše Peharček polke publika je skočila na noge i zaplesala s nama'

Nakon još jednog uspješnog nastupa na svjetskoj folklornoj pozornici, pred kudovcima su pripreme za veliki slavljenički koncert, kojega će povodom 50 godina djelovanja društva održati 27. rujna u Gornjoj Stubici

GORNJA STUBICA - Kulturnoumjetničko društvo "Matija Gubec" Gornja Stubica od 14.07.2025. do 21.07.2025. gostovalo je na međunarodnom folklornom festivalu "International Folk Meetings Małopolska" u poljskom gradu "Myślenice" u blizina Krakova. Festival je bio međunarodnog karaktera pod organizacijom međunarodnog vijeća organizatora festivala folklora i tradicijske umjetnosti (CIOFF) te je okupio ponajbolja folklorna društva iz 13 zemalja svijeta. Uz tridesetak naših gornjostubičkih folklorašica i folkloraša, na festivalu su sudjelovala i društva iz Mađarske, Kolumbije, Srbije, Italije, Turske, Češke, Indije, Grčke, Senegala, Bugarske, Rumunjske i Poljske.

Hrvatska kulturna baština na svjetskoj pozornici

KUD 'Matija Gubec' na više se pozornica u poljskim gradovima predstavio pjesmama i plesovima Prigorja, Međimurja, Podravine, Turopolja, Posavine, te naravno našeg Hrvatskog zagorja. - S ponosom možemo reći kako je poljska publika bila oduševljena bogatstvom hrvatske kulturnoumjetničke baštine koju smo predstavili kroz naše pjesme, plesove i prekrasne narodne nošnje. Nekoliko nastupa je posebno oduševilo publiku, a i nas izvođače. Izdvojili bi cjelovečernji koncert koji smo održali zajedno s folklornim društvom iz Kolumbije. Bio je to prekrasan spoj elegantnog i ritmičnog hrvatskog folklora s energičnim kolumbijskim folklorom praćenim šarenim narodnim nošnjama. Također, posebno smo bili odušev-

'S ponosom možemo reći kako je poljska publika bila oduševljena bogatstvom hrvatske kulturnoumjetničke baštine koju smo predstavili kroz naše pjesme, plesove i prekrasne narodne nošnje'

ljeni nastupom u gradu KrynicaZdrój, gdje je publika na zvukove Peharček polke skočila na noge i gromoglasnim pljeskom podrške pratila izvedbe koreografija Prigorja i Podravine – kaže predsjednik KUD – a Josip Pasanec. Predstavili i zagorska jela

Osim na koncertima i nastupima, sudjelovali su i na nedjeljnoj svetoj misi u župnoj crkvi u Myślenice. - Svako društvo je sudjelovalo u nekom dijelu mise, a mi smo dobili zadatak da pjevamo i sviramo završnu pjesmu. Uz pratnju naših tamburica otpjevali smo pjesmu 'Krist na žalu', omiljenu pjesmu sv. Ivana Pavla II. Naravno da Poljaci također jako dobro znaju tu pjesmu poljskog naziva 'Barka', pa stoga ne čudi činjenica da je u crkvi ubrzo nastao jako emotivan trenutak u kojem smo istu pjesmu svi skladno pjevali na poljskom i hrvatskom jeziku. Papa Ivan Pavao II nas je opet spojio – kaže Pasanec. Također, osim službenih nastupa, na ovom su festivalu imali prilike predstaviti bogatstvo hrvatske baštine i kroz školu folklo-

ra koju su održali za poljsku djecu, povorke u narodnim nošnjama praćene zvukovima naših tambura, mnogobrojna druženja s ostalim sudionicima festivala te sudjelovanjem na gastronomskom sajmu "Taste of the World". - Radi se o događanju na kojem je svako folklorno društvo dobilo zadatak pripremiti tradicionalno jelo te ga kasnije prezentirati i podijeliti gostima sajma. Naš "Zagorska juhica" i svima nam draga "Zlijevka", koje smo podijeli gostima uz zvukove domaćih popijevki naših mužikaša, nestale su u trenu – pohvalili su se kudovci.

Slijedi slavljenički koncert

Slobodno vrijeme na festivalu koristili su za posjetu i razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti, pa su tako posjetili poznati rudnik soli "Wieliczka", prekrasni grad Krakow, rodni grad sv. Ivana Pavla II Wadowice te svetište Kalvarija Zebrzydowska. Osim za predstavljanjem kulture i folklorne baštine poljskoj publici, ali i članovima društava iz drugih zemalja, uz posebne dojmove s ovog su

festivala ponijeli i još jedno veliko bogatstvo, a to je sklapanje novih prijateljstava s društvima iz drugih zemalja sudionica. Nakon što su još jednom na svjetskoj folklornoj pozornici s velikim ponosom predstavili naše Hrvatsko zagorje, Krapinsko-zagorsku županiju i Republiku Hrvatsku i doma se vratili prepuni dojmova, slijede

im pripreme za veliki slavljenički koncert povodom obilježavanja 50. obljetnice osnivanja KUD-a "Matija Gubec" Gornja Stubica, koji će se održati 27. rujna u Sportskoj dvorani OŠ Matije Gupca u Gornjoj Stubici. - Ovim putem svima želimo dobrodošlicu na ovaj lijepi i za nas veliki događaj – pozivaju iz KUD – a. (zl)

Održan 4. Turnir dama u beli u Radoboju

Karte, smijeh i druženje do zore

RADOBOJ - U subotu, 26. srpnja, Radoboj je po četvrti put ugostio Turnir dama u beli, koji je i ove godine nadmašio očekivanja – kako po broju sudionica, tako i po odličnoj atmosferi koja je vladala tijekom cijele večeri i noći. Na turniru je sudjelovalo 24 para, a natjecate-

Pobjednice

turnira su Đurđica Herak i Zdravka Poljak

ljice su pristigle iz Konjščine, Budinšćine, Kumrovca, Krapinskih Toplica, Varaždina, Mihovljana i Radoboja, potvrđujući sve veći interes i regionalni značaj ovog jedinstvenog događanja posvećenog ženama i popularnoj kartaškoj igri. Organizaciju i provedbu turnira uspješno su proveli članovi Športsko-kulturne udruge građana Josip Poljak Bregi Radobojski, uz potporu Općine Radoboj i Muzeja Radboa. Kotizacija po ekipi iznosila je 20 eura, a u prva četiri kola bila je

omogućena i dodatna kupnja. Ukupni nagradni fond iznosio je 920 eura, a raspodijeljen je među četiri najbolje ekipe. Pobjednice 4. Turnira dama u beli su Đurđica Herak i Zdravka Poljak, koje su osvojile 1. mjesto i 500 eura. Drugo mjesto i 250 eura osvojile su Nataša Granec Hrvoj i Nadica Sinković – 2. mjesto, treće mjesto i 100 eura Nikolina Krištofić i Ksenija Očić, a četvrto mjesto i 70 eura Mirna Jakšić i Marina Jurinjak. Natjecanje je potrajalo sve do 5 sati ujutro, no nit-

Obnova fasade belečke crkve

BELEC - Belečka župna crkva sv. Marije Snježne u skelama je. Obnavlja se vanjska fasada, kaže župnik vlč. Milan Pušec, jer od posljednje je obnove prošlo tridesetak godina, pa su se pojavila oštećenja i plijesan. Obnova zvonika bit će dovršena do blagdana sv. Marije Snježne, 5. kolovoza, a za sljedećih desetak dana bit će završeni svi radovi, koje izvodi izvođač iz Bednje.

Obnova se financira sredstvima Krapinsko - zagorske županije, Grada Zlatara i samih župljana. Crkva u Belcu nadaleko je znana po svojemu zasićenome baroku i freskama glasovitoga lepoglavskoga pavlina Ivana Rangera, unutrašnjost je svojedobno temeljito obnovljena, a sad će i vanjski dio imati obnovljeno ruho, na zadovoljstvo brojnih vjernika i turista. (Ž.Slunjski)

Prikupljena 301 doza krvi

ZLATAR - Ukupno je u ljetnom ciklusu dobrovoljnog darivanja krvi, koje je organiziralo Gradsko društvo Crvenog križa Zlatar u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu, na akcijama u Novom

Golubovcu, Zlataru, Konjščini i Zlatar Bistrici, prukupljena 301 doza krvi. Pristupilo je 346darivatelja. U ovom ciklusu zabilježeno je četvero novih dobrovoljnih darivatelja krvi. (zl)

ko se nije žalio – atmosfera je bila odlična, a za sve sudionice bila je osigurana besplatna okrjepa u vidu roštilja i pića, što je dodatno pridonijelo ugođaju i druženju koje je pratilo natjecateljski dio. Turnir dama u beli i ove je godine pokazao kako tradicija i zajedništvo idu ruku pod ruku – kroz igru, smijeh i prijateljstvo. S nestrpljenjem se očekuje jubilarno, 5. izdanje, koje će zasigurno biti još bogatije, posjećenije i nezaboravnije. (zl)

Željko Pervan nasmijao Radoboj

RADOBOJ - U petak, 25. srpnja, terasa Muzeja Radboa pretvorila se u pravu ljetnu pozornicu smijeha. Pred više od 120 posjetitelja, jedan od najpoznatijih domaćih komičara, Željko Pervan, održao je svoj stand-up nastup koji se dugo neće zaboraviti. U predivnom ambijentu pod vedrim nebom, Pervan je briljirao svojim prepoznatljivim stilom – britkim humorom, oštroumnim zapažanjima o svakodnevici i nezaobilaznim komentarima o društvenim apsurdima. Publika je gotovo bez daha pratila svaki njegov punchline, a smijeh se nizao od početka do kraja jednosatnog nastupa. Ovaj humoristični događaj bio je dio ljetnog programa u Radoboju, a odlična posjećenost i reakcije publike pokazale su koliko je ovakav sadržaj tražen i dobrodošao. Ljeto u Radoboju tako je, zahvaljujući Željku Pervanu, dobilo još jednu večer za pamćenje – ispunjenu humorom, pozitivnom energijom i zajedništvom. (zl)

Željko Pervan

Mobilnost Muzeja grada Pregrade u Muzeum regionu Valašsko, Vsetín

Klub prijatelja Muzeja grada Pregrade gostovao u češkom muzeju

ČEŠKA - Članovi Kluba prijatelja Muzeja grada Pregrade gostovali su u Muzeju regije Valašsko u Češkoj. Ova mobilnost realizirana je kroz Erasmus+ program, kao grupna mobilnost odraslih polaznika u okviru Erasmus akreditacije 2024. u području obrazovanja odraslih. Ovo gostovanje drugi je primjer suradnje između dva muzeja. Krajem rujna 2024. godine, grupa zaposlenika Muzeja regije

Valašsko posjetila je Muzej grada Pregrade i Krapinskozagorsku županiju u sklopu tzv. job shadowinga (model praćenja tuđeg rada) kroz Erasmus+ program. Muzej grada Pregrade tom je prilikom ugostio predavanje o Muzeju regije Valašsko, koje su održali Pavel Mašláň i kolege, tijekom najveće godišnje manifestacije grada Pregrade – Branja grojzdja. Program mobilnosti u Češkoj koordinirao je Pavel Mašláň iz Muzeja regije Valašsko, a u pratnji grupe odraslih polaznika bio je dr. sc. Davor Špoljar, vršitelj

dužnosti ravnatelja Muzeja grada Pregrade i koordinator projekta. Tijekom prvog dana mobilnosti, članove Kluba su u dvorcu Vsetín dočekali Pavel Mašláň, dr. Lukáš Spitzer i ostali kolege. Mašláň je članove proveo kroz stalni muzejski postav, muzejske čuvaonice, urede zaposlenika te privremene izložbe i održao stručno vodstvo kroz dvorac Vsetín. Nakon dvorca Vsetín, grupa je posjetila Muzej staklarstva Karolinka, a zatim i autentičnu drvenu crkvu u Velkim Karlovicama. Na kraju prvog dana mobilnosti članovi Klupa posjetili su planinski prijevoj Soláň, omiljeno mjesto mnogih umjetnika poput slikara i kipara. Drugog dana mobilnosti grupa je posjetila dvorac Kinský u gradu Valašské Meziříčí, gdje su ih dočekali dr. Samuel Španihel i dr. Lukáš Spitzer. Kroz stalni muzejski postav i privremene izložbe dvorca Kinský grupu je proveo dr. Španihel. Članovi su posjetili i povijesnu jezgru grada Va-

lašské Meziříčí, dvorac Žerotin i Lapidarij Trojstva. Dr. Španihel predstavio je i rezultate arheoloških istraživanja. Grupa je posjetila dvorac i park Lešná te Valaški muzej na otvorenom u Rožnovu pod Radhoštem. Na kraju drugog dana mobilnosti grupa je posjetila planinski vrh Pustevny. Trećeg dana mobilnosti, u pratnji Pavela Mašláňa, grupa je posjet započela posjetom muzejskom kompleksu u Bata institutu 14/15 u gradu Zlínu, obilaskom Muzeja jugoistočne Moravske i izložbe o Tomášu Bati i njegovoj ostavštini, dijalektima Moravske, obilaskom galerije likovne umjetnosti te izložbi o arhitekturi i dizajnu. Nakon toga grupa je posjetila Bata neboder i povijesnu jezgru Zlína. Nakon posjeta gradu Zlínu, grupa je posjetila memorijalno područje Ploština s muzejom i spomenikom žrtvama nacističkog zločina iz 1945. Četvrti dan mobilnosti bio je posvećen individualnom istraživanju grada Vsetína. Članovi

7.8.2024. – 7.8.2025. Dragi naš Nikola, prerano si nam oduzet, ali nikada nećeš napustiti naše živote. Počivao u miru božjem.

Tvoji: mama, Doris, Mukica Hvala svima koji te se rado sjete.

Kluba bili su impresionirani naprednom razinom muzejskih postava, privremenih izložbi, muzejskih čuvaonica, različitih muzeografskih materijala i predmeta, interaktivnih alata i korištenjem digitalnih tehnologija, kao i gostoljubivošću čeških kolega i ljudi. Pronašli su mnogo sličnosti između naše dvije regije, Valašsko i Zagorja, te mnoge slične riječi u češkom i hrvatskom jeziku, zahvaljujući zajedničkim slavenskim povijesnim korijenima. Ova suradnja između Muzeja regije Valašsko i Muzeja grada Pregrade, kao i između Češke i Hrvatske, predstavlja važan korak u jačanju kulturnih veza, a planira se i njezin nastavak u budućnosti. (zl)

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Uzroci sušenja tuja

Tuja (lat. Thuja) jedna je od najpopularnijih ukrasnih zimzelenih vrsta iz porodice čempresa (Cupressaceae). Postoji nekoliko vrsta tuja, a najpoznatije su američka ili zapadna tuja (Thuja occidentalis) koja se često sadi kao soliter ilizelena ograda na brojnim domaćinstvima i javnim površinama. Druga popularna vrsta je azijska ili istočnjačka tuja (Thuja orientalis). Proteklih nekoliko godina tuja, pogotovo njen najčešći kultivarThuja occidentalis smaragd, učestalopropada isuši se. Brojni su faktori koji utiču na ovakvo stanje. Najčešće se kriveklimatske promjene, neadekvatna skrb za posađene biljke napadaju bolesti i štetnika. S vaka biljka trpi i fiziološki slabi ukoliko nemaoptimalne uvjete za rast i razvoj (suša, neadekvatno tlo, prevelika vlaga, prevelika gustoća biljaka), te je tako oslabljena biljka pogodna za napad brojnih sekundarnih štetnika. Pojedini stručnjaci smatraju kako je zbog tretiranja reznica hormonima i enzimima ova vrsta postalamanje otporna na cijeli opus bolesti. Prema tom tumačenju, biljke ostaju otpornije

ukoliko se u rasadnicima razmnožavaju bez ikakvih dodataka, pogotovo enzima rasta. Cijena to ga je manji broj zakorijenjenih reznica te poskupljenje postupka razmnožavanja i posljedično više cijene sadnice. Ukoliko biljke u startu previše potpomažemo u rastu, nakon presađivanja kada više nemaju toliku pažnju, postajufiziološke slabijei sklonije sušenju. Drugi razlogmogu bitiklimatske promjene koje fiziološki oslabljuju biljku i time omogućuju napad štetnika. Tu su podložne i određenim štetnicima i bolestima, pa je važno obratiti pažnju i na taj segment. N eki uzročnici bolesti uzrokuju upalu i nekrozu kore, pjegavost i sušenje mladića ili rak drva. Upala i nekroza kore je odavno poznata i opće raširena bolest u našim krajevima na stablima koja rastu u nepovoljnim uvjetima i bez zaštite. Pogotovo su napadnute tuje oštećene od tuče ili na drugi način mehanički oštećene biljke. Na nadzemnim se dijelovima tuja razvija netipična tamno crvena do tamno ljubičasta promjena boje. Osnovna mjera zaštite je održavanje biljaka u do-

broj kondiciji, kao i primjena bakrenih preparata tijekom zimskog mirovanja. Osim nekroze kore, česta je pojava iraka drveta, osobito u toplijim područjima. Ovaj patogen prvenstveno napada čempres (Cupressus sempervirens), ali također i biljke iz roda Thuja. Osnovna mjera suzbijanja ove bolesti jemehaničko uklanjanje oboljelih biljaka i njihovo spaljivanje kako bi se eliminirao uzročnik, dok se pokažu jako dobri rezultati i preparati na bazi bakra prije kretanja vegetacije, kao i po završetku vegetacije. Simptome sušenja ne treba miješati s pojavom čišćenja biljaka koje se javljaju krajem ljeta kada dolazi do prorjeđivanja unutrašnjosti tuje. Kod gustih i kompaktnih tuja uslijed nedostatka svjetlosti u unutrašnjosti krošnje dolazi do odumiranja četine i promjena boje. Uslijed toga tuja postaje "šupljikava" i gubi kompaktnost, što često izaziva zabrinutost kod vlasnika biljke. Međutim riječ je o redovnoj fiziološkoj pojavi kod biljke koja ne predstavlja veliki problem, jer se kretanjem nove vegetacije biljka oporavlja.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Svjetski dan rendžera

Svjetski dan rendžera obilježava se 31. srpnja svake godine i posvećen je svim čuvarima prirode – rendžerima – koji svakodnevno rade na zaštiti prirodnih bogatstava, nacionalnih parkova i zaštićenih područja diljem svijeta. Ovaj dan prvi put je obilježen 2007. godine na inicijativu International Ranger Federation (IRF) i zaklade Thin Green Line Foundation. Cilj Svjetskog dana rendžera je odati počast rendžerima koji su izgubili život na dužnosti te podići svijest o važnosti njihove uloge u očuvanju prirode i biološke raznolikosti. Također, Svjetski dan rendžera naglašava izazove s kojima se suočavaju, poput sukoba s krivolovcima, opasnih uvjeta rada i nedostatka resursa. Ovogodišnja tema Svjetskog dana rendžera je „Rendžeri – pokretači transformativne zaštite prirode“ (Rangers, Powering Transformative Conservation). Ova tema ističe važnost rendžera u pokretanju promjena koje će omogućiti dugoročno očuvanje prirodnih resursa i biološke raznolikosti, istovremeno se boreći protiv prijetnji kao što su klimatske promjene i ljudska aktivnost koja ugrožava okoliš. Neka Svjetski dan rendžera bude prilika da zahvalimo svim rendžerima na njihovom hrabrom radu i da podržimo njihovu misiju očuvanja našeg planeta za buduće generacije. U Hrvatskoj se rendžeri nazivaju čuvari prirode i obavljaju neposredni nadzor u zaštićenim područjima te ekološkoj mreži Natura 2000. Zaposleni su u javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima te obavljaju poslove u skladu s Zakonom o zaštiti prirode, kao i

drugim relevantnim zakonodavnim propisima. U Javnoj ustanovi Zagorje zeleno, Ivan Malogorski radi kao čuvar prirode već 17 godina, brinući se za očuvanje prirode i prirodnih vrijednosti Krapinsko –zagorske županije. Javna ustanova Zagorje zeleno na području Krapinsko-zagorsko županije već 17 godina provodi projekt PTIČEK – mladi čuvari prirode. Cilj ovog jedinstvenog edukativnog projekta je potaknuti mlade na aktivno uključivanje u zaštitu prirode te razvoj ekološke svijesti. Aktivnosti projekta odvijaju se kroz dvodnevne radionice koje obuhvaćaju teme o odnosu čovjeka i prirode, ekosustavima, geološkoj baštini i zaštićenim područjima. Kroz sudjelovanje u radionicama, učenici stječu znanja i vještine potrebne za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Do sada je više od 400 učenika steklo potvrdu mladog čuvara prirode.

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Sjajne vijesti stižu nam iz Taškenta (Uzbekistan) gdje je održano Svjetsko juniorsko prvenstvo u savateu Assaut

Ana PeštajTrajkov i Karla Poslončec brončane

Sjajne vijesti stigle su nam iz glavnog grada Uzbekistana, Taškenta, gdje je održano Svjetsko juniorsko prvenstvo u savateu Assaut. Zagorske djevojke, Ana Peštaj-Trajkov i Karla Poslončec osvojile su brončane medalje na najjačoj svjetskoj smotri u ovom sportu. Ana je članica SK Stubica, a Karla SK Krapina, pa svakako velike zasluge za ovaj uspjeh imaju i njihovi treneri Srećko Znika i Karlo Pernjek. Ana Peštaj-Trajkov nastupila je kategoriji do 48 kg. Tu je prvo tijesno poražena od Francuskinje s 2:1. Potom je njena protivnica iz Turske diskvalificirana zbog prejakih udaraca, što je u Assautu u kojem je primarna tehnika kažnjivo, a pobjeda je naravno dodijeljena Ani. Slijedila je sjajna pobjeda protiv Iračanke s 3:0. O odlučujućem meču Ana je nažalost poražena od domaće natjecateljice iz Uzbeki-

stana s 3:0, no unatoč tome pružila je dobar otpor. Tako se nije uspjela plasirati u finale i na kraju je osvojila broncu što je sjajan uspjeh. Karla Poslončec nastupila je u kategoriji do 52 kg. U kvalifikacijskom dijelu natjecanja tijesno je izgubila od domaće predstavnice. Potom je ostvarila dvije pobjede nad predstavnicama Irana i Srbije. U polufinalnom meču susrela se s natjecateljicom iz Francuske, te je u teškom i neizvjesnom meču izgubila, na kraju je osvojila brončanu medalju, što je uspjeh vrijedan divljenja. Obje naše „brončane djevojke“ imale su dočeke, prvo na aerodromu, a potom u Donjoj Stubici i Krapini. Zagorske heroine to su i zaslužile i sigurni smo da će nas i Ana i Karla još puno puta razveseliti sa sjajnim rezultatima kako na domaćoj, tako i na europskoj i svjetskoj sceni.

Turnir u velikom nogometu i čak sedam prijateljskih utakmica

Dani sporta i zabave u Novom Golubovcu

NOVI GOLUBOVEC – NK Golubovec organizira turnir u velikom nogometu u sklopu manifestacije dani sporta i zabave - Novi Golubovec 2025. U Sportskom centru „Šterc” snage će odmjeriti osam momčadi. Prvoga dana turnira, u četvrtak, 31. srpnja od 17 sati igraju Bedekovčina i Jedinstvo te potom Pregrada i zlatarbistrička Ivančica, dok se 1. kolovoza sastaju Radoboj i Ivančica Ivanec te Mladost Zabok i Inkop. Polufinale je na rasporedu 2. i 3. kolovoza; utakmica za treće mjesto 8. i finale 9. kolovoza. Uz glavni turnir održat će se i veteranski turnir te prijateljske utakmice, u kojima se sastaju: Golubovec - Nedelišče 2. kolovoza u 15 sati, Kobre Samobor - Rudar DZ isti dan u 17 sati, Sloboda Varaždin -Lobor 3. kolovoza u 15 sati, Golubovec - Straža isti dan u 17 sati, Oštrc - Lobor 9. kolovoza u 15 sati, Radnik Križevci - Zagorec KR isti dan u 17 sati i Golubovec - Odra 10. kolovoza u 11 sati. Dodatni sadržaji su napuhanci za djecu, bubble football, pikado i stolni tenis. (Elvis Lacković)

Napad na naslov prvaka

NOVI GOLUBOVEC – Sa pripremama je u subotu započeo i NK Golubovec, za nastup u još jednoj sezoni 4. NL središte skupina A. Osim treninga u planu je i dosta pripremnih utakmica. Već u subotu 2. kolovoza Golubovec će igrati protiv Nedelišća, pa dan kasnije protiv Straže. Obje su utakmice dio velike manifestacije 'Dani sporta i zabave Novi Golubovec 20250', kao i utakmica protiv Odre 10. kolovoza. Nakon toga na rasporedu su

još utakmice protiv Oštrca 13, kolovoza, te protiv sportskih prijatelja, trećeligaša Kutjeva 15. kolovoza, i generalka 23. kolovoza protiv Zagorca Krapina. Što se promjena u igračkom kadru tiče, klub je napustio Lovro Horvat Vuk (Rudar Mihovljan), a stigli su Dolasci Matija Majcenić (Jedinstvo), Denis Švaljek (Rudar DZ), Niko i Ivano Raškaj (Mladost Zabok) i Gabrijel Mirt (Oštrc). Sezonu je najavio trener Tomislav Škudar i to velikom

zahvalom svim igračima koji su ostali i koji su i dalje okosnica ove momčadi. ''Vjerujem da uz navedena pojačanja sa punim pravom i opravdanim optimizmom mogu najaviti napad na naslov prvaka. Mislim da je NK Golubovec najozbiljniji kandidat za prvo mjesto. Vjerujem da ćemo uz pravi pristup i kvalitetan rad pokazati na terenu da smo najbolja momčad.'' rekao je Škudar i nastavio: ''Respektiramo sve, ali znamo koliko vrijedi-

mo i sve osim naslova bit će neuspjeh. Veselimo se svim izazovima i jedva čekamo početak prvenstva. Golubovec je bio i ostat će momčad koja će se bazirati na domaćem kadru i uvijek ćemo imati najviše ciljeve, jer samo najveći izazovi izvlače najbolje iz sportaša. Osobno se veselim jos jednoj avanturi na zelenim travnjacima i osjećam zahvalnost sto sam dio te prekrasne igre. Ovim putem želim sreću svim zagorskim klubovima ko-

Krenule pripreme NK Bedekovčina

''Priželjkujemo

BEDEKOVČINA – Nova sezona u 4. NL središte skupina A je pred NK Bedekovčina. U prošloj sezoni Bedekovčina je završila natjecanje na visokom šestom mjestu, pa je logično očekivati da će se i u novoj sezoni klub iz Bedekovčine boriti za mjesta u gornjem dijelu tablice. Odmah nakon početka priprema odigrana je prijateljska utakmica kod Bednje Beletinec, koja je slavila 3:2, no bilo je to samo dva dana nakon početka priprema. U planu su i prijateljske utakmice protiv Zeline i Pregrade, te sudjelovanje na velikom turniru u Novom Golubovcu. U slučaju da se na turniru ispadne u ranoj fazi, sigurno je da će se pronaći još koji protivnik. Što se kadra tiče, klub su napustili: Mutak Nikola (Rudar Dubrava), Filip Jagarčec (Utakmica života), Vito Suljić (prekid igranja zbog fakulteta), David Kovjanić (Inkop Poznanovec) i Leon Voloder. Došli su povratnik iz Gaja Mače Frtalj Karlo, te Dario Suntešić (Oroslavje) i Joao Pedro Rosa Ferraz (Matija Gubec). Trener Drago Bartolić na-

je iznimno cijenim i velika zahvala svim momčadima koje će nastupiti na turniru na Golubovečkoj Marakani "Štercu" – rekao je trener Golubovca i za kraj uputio i neizmjernu zahvalu stranici Zagorje. com i Zagorskom listu ''koji nas prate i podržavaju sve ove godine''. Sezona počinje krajem kolovoza i jasno je da ćemo u Novom Golubovcu gledati sjajne utakmice. (Elvis Lacković)

i nadamo se borbi

stavlja tako dalje dobar posao, a na raspolaganju ima ekipu: Fran Martinec, Loren Jurina, Dario Kralj, Ivor Zbožil, Dario Bosec, Tomo Benčić, Franko Borovčak, Andrija Frančina, Petar Boronjek, Ivan Bosec, Joao Pedro, Dario Suntešić, Karlo Frtalj, Luka Potočki, Danijel Hunjak, Marko Mlinarić, Tomo Žabčić, uz priključivanje juniora po potrebi. Inače, NK Bedekovčina pripreme odrađuje zajedno sa NK Inkop, trenira se na oba igrališta i igraju međusobne utakmice. Također, spojene su škole nogometa u Školu nogometa Bedekovčina/Inkop, dok će kadeti i juniori NK Bedekovčina u novoj sezoni igrati ligu središta Zagreb. ''Na dobrim rezultatima u proljetnom dijelu sezone, ostanku ekipe i trenera na okupu i dovođenjem provjerenih i ciljanih pojačanja optimistično gledamo na novu sezonu i uz malo sportske sreće, puno truda i zalaganja na treningu i utakmicama nadamo se i priželjkujemo borbu za vrh tablice.'' – rekao nam je za kraj predsjednik kluba Goran Čajko. (Elvis Lacković)

za vrh''

Krenule pripreme NK Rudar DZ

Ploviti mirnijim vodama

DUBRAVA ZABOČKA – Sa pripremama za još jednu sezonu u 4. NL središte skupina A, krenuo je i Rudar Dubrava Zabočka. Pripreme su počele 24. srpnja, kako kažu u klubu, sa nadom da će ploviti mirnijim vodama u odnosu na proteklu sezonu. Time podsjećaju da je Rudar DZ, uz uspone i padove do kraja bio u borbi za opstanak. Bilo je tu puno peha, pa bi zaista bila velika šteta da klub iz Dubrave Zabočke nije zadržao status četveroligaša, pa sada može krenuti po bolji rezultat u novu sezonu. Trener Mario Videk kaže kako je plan da to učine na temeljima koji su postavljeni protekle polusezone, te sa jasnim ciljem stvaranja "domaće ekipe", uglavnom sa igračima iz šire i uže okolice. ''Kostur i glavni dio ekipe je

ostao u klubu, a nekoliko igrača je potražilo svoju sreću u drugim sredinama (Švaljek-Golubovec, Topolovec- Inkop, Videk J.-Bistra), ovim putem im se zahvaljujemo i želimo svu sreću u daljnjoj karijeri.'' – kaže nam Videk. Prijelazni rok je još uvijek aktualan, a mi smo do sad uspjeli angažirati nekoliko kvalitetnih imena, od kojih očekujemo da će podići kvalitetu naše igre. Stigli su; Mihovilić -Mladost Z, ŠoštarMladost Z, Gregurić Tin-Zagorec K. Mutak - Bedekovčina, Milković I (Špansko), Landripet-M Gubec, Gregurić Tim- Mladost Z (Mladost Z, juniori), Gregurić Matija (Mladost Z, juniori). Ovim popisom smo proširili i ojačali kadar, no još smo uvijek itekako aktivni na "tržištu" te očekujemo uskoro realizaciju još

NK Mladost MB krenula s pripremama

pokojeg "kapitalca". – rekao je Videk. Stručni stožer ostaje isti kao i protekle polusezone (Videk, Tuđa, Jurinec), u čijim je rukama potencijalna ekipa pred koju su stavljeni planovi i ciljevi; razvijati i stvarati ekipu za budućnost kluba, ustaliti se u sredini lige, igrati nogomet za publiku. ''Atmosfera u i oko kluba je pozitivna, vodstvo aktivno radi na stvaranju boljih uvjeta, puno navijača se okuplja oko ekipe i svi skupa se nadamo jednoj lijepoj i uspješnoj sezoni.'' – zaključio je Videk. Za kraj spomenimo da je dogovoreno nekoliko pripremnih utakmica, u kojima će Rudar DZ snage odmjeriti redom protiv Radoboja, Kobre Samobor, Poleta (SK), Gaja iz Mača, Sloge iz Konjščine i Bistre. (Elvis Lacković)

Ipak zagorski prvoligaši - cilj uigravati mlade snage

MARIJA BISTRICA – NK

Mladost Marija Bistrica krenuo je sa pripremama. No, svemu skupa prethodilo je pravo malo turbulentno događanje, koje je iniciralo odustajanje NK Matija Gubec od nastupa u novoj sezoni. Tako se oslobodilo još jedno mjesto u 1. zagorskoj nogometnoj ligi. Mladost MB je prošlu sezonu završila na trećem mjestu u 2. zagorskoj ligi, a kako su se već prije u viši rang plasirali prva Slo-

ga i drugi Zagorec VT, sada se u prvoligaško društvo zagorskog nogometa vratila i Mladost MB. U klubu su održali sastanak i odlučili se za nastup u 1. ŽNL. Najveći razlog je desetak mladih igrača, koji su se seniorima priključili pred kraj proljetnog dijela prošle sezone i zapravo iznijeli par završnih kola, u kojima je i osvojeno treće mjesto, koje je, nakon odustajanja NK Matija Gubec omogućilo plasman u 1. zagor-

sku ligu. U kombinaciji sa domaćim iskusnim igračima, koji su svi odlučili nastaviti karijere i sa dva tri pojačanja u Mariji Bistrici s optimizmom ulaze u novu sezonu. U njoj nema nekih velikih rezultatskih očekivanja, već je cilj rije svega uigravati mlade snage, koje su pokazale darovitost, volju i želju još nedavno u kadetima, a vrlo će brzo biti i glavna pokretačka snaga kluba iz Marije Bistrice. (Elvis Lacković)

Članica SK Stubica osvojila je brončanu medalju na juniorskom SP u savateu Assaut

Obitelj i prijatelji dočekali brončanu Anu Peštaj-Trajkov

Za dva će mjeseca Ana Peštaj-Trajkov proslaviti sedamnaesti rođendan, a već je sada ispisala jednu od najljepših stranica ženskog sporta u Donjoj Stubici. Članica savate kluba Stubica osvojila je brončanu medalju u kategoriji do 48 kilograma na Svjetskom juniorskom prvenstvu u disciplini Assaut. Svjetska smotra održala se u glavnom gradu Uzbekistana, Taškentu. Uspjeh je tim veći što je Ana prije odlaska na SP imala velikih problema s lijevim koljenom, ali stisnula je zube, dala sve od sebe i ova bronca je velika nagrada za sav njen trud. Savateom se počela baviti 2017. godine kada je bila devetogodišnja djevojčica. Imala je samo pauzu u doba pandemije korona virusa, a onda se još jače vratila treninzima. - Od početka sam znala da je savate moj sport. Kratko sam vrijeme provela u Taekwondou, ali čim sam počela sa savateom kao da smo ja i taj sport kliknu-

li. Kolektivni sportovi s loptom nisu me nikada privlačili – otkriva nam Ana. Početak silovitog uspona krenuo je prošle godine. Ana je osvojila sve što se osvojiti dalo. Postala je dvostruka prvakinja Hrvatske i pobjednica kupa. Naslov prvakinje obranila je i ove godine u travnju, pa se poziv u reprezentaciju sam nametnuo. - Znala sam da sam dobra, ali nisam očekivala poziv izbornika Filipa Vujića. Kada je stigao nitko sretniji od mene, no na prvom treningu reprezentacije nisam prisustvovala zbog bolesti. Malo sam se zabrinula, no na drugom treningu sam pokazala da mogu i prošla sam – govori nam Ana. Odlazak na SP u Taškent kruna je njene dosadašnje karijere, ali slobodno možemo reći i novi veliki međunarodni početak. Koljeno je prkosilo, ali prkosila je i Ana, koja je stisnula zube i dala sve od sebe da časno nosi hrvatski dres. Prvo je borbu imala protiv Francuskinje Eleonore Leclere Messebel

i izgubila ju je s 2:1. Francuskinja je bila velika favoritkinja, ali Ana je posao odradila na nivou i poraz je bio zaista tijesan. Turkinja Yurekli Ecrin Erbar diskvalificirana je zbog prejakih udaraca, pa je Ana došla do prve pobjede na SP. Slijedila je borba protiv Iranke Alijani Asal koju je odradila savršeno i dobila ju je s 3:0. Bio je to savršeno odrađen meč, no u njemu je dobila i dvije javne opomene, koje su je kasnije koštale finala. Četvrti meč odradila je protiv domaće natjecateljice Xosiyatxon Badalboyeve i izgubila ga je s 3:0. Na kraju je kao što smo rekli imala isti omjer 2-2 kao i Francuskinja Messebel, no Francuskinja je imala jednu javnu opomenu manje i otišla je u finale protiv Badalboyeve, a Ana je ostala brončana. - Malo mi je žao što nisam u finalu, no prezadovoljna sam i ponosna s broncom oko vrata. Ovo je za mene bilo jedno veliko iskustvo i priprema za zlatnu medalju u budućnosti. Očeku-

jem da će se to dogoditi već iduće godine na Europskom prvenstvu – izjavljuje nam Ana. Mama Marina i ujak Miroslav Josip Peštaj u tajnosti su joj organizirali dirljiv doček kojem je prisustvovalo

četrdesetak uzvanika. Većina članova obitelji, ali bilo je tu i prijatelja iz kluba. Posebno je bio dirljiv trenutak kada je došao njen trener Srećko Znika, koji ima velike zasluge za ovaj

Članica SK Krapina osvojila brončanu medalju na juniorskom SP u savateu Assaut

Karla Poslončec svjetskom broncom čestitala peti rođendan svom klubu

Savate klub Krapina osnovan je 27.7.2020. godine, a najljepši poklon za peti rođendan dobio je od svoje članice Karle Poslončec koja se sa Svjetskog juniorskog prvenstva u Taškentu (Uzbekistan) vratila s brončanom medaljom u kategoriji do 52 kilograma u savateu Assaut. Njen trener Karlo Pernjek i ostali članovi kluba ljepši poklon nisu mogli ni zamisliti. Karlina bronca zlatnim će slovima biti upisana u klupske knjige, ali i u knjige krapinskog i zagorskog sporta u cjelini. Karla je 2. lipnja proslavila šesnaesti rođendan i bila je među najmlađim natjecateljicama u Uzbekistanu, no to joj nije smetalo da u Krapinu donese svjetsko odličje. Prvo je trenirala kicboxing u trećem i četvrtom razredu osnovne škole. No čim se osnovao savate klub Krapina Karla se pridružila treninzima i shvatila je da je to to. Prvi veći uspjesi stigli su 2023. godine kada je postala kadetska prvakinja Hrvatske u kategoriji od 45-50 kg. Prošle godine prelazi u kategoriju do 52 kg i postaje juniorska prvakinja države, a naslov je potvrdila i ove godine u Čakovcu i poziv u reprezentaciju bio je logičan slijed.Trudila sam se na svakom treningu i nadala se pozivu u reprezentaciju. Kada je stigao odlično sam odradila dva trening, izbornik Filip Vujić bio je jako zadovoljan i zasluženo sam izborila nastup na SP u Taškentu – otkriva nam Karla. Sve je išlo nekako po planu, a onda se tjedan dana pred odlazak u Taškent pojavila velika nervoza, no Karla ju je uspješno prebrodila. U prvom meču čekala ju je domaća natjecateljica Ibragimova Mubinaxon koja

je slavila s 2:1, ali bila je to sve samo ne uvjerljiva pobjeda Uzbekistanke. Iranka Elika Pour Ashraf predala se u prvoj rundi i Karla je došla do prve pobjede. Srpkinja Milica Nikolić pružala je dobar otpor, ali je Karla taj meč dobila s glatkih 3:0. I onda je slijedila glavna borba za finale protiv Francuskinje Isaure Cuppeaux koju je tijesno izgubila s 2:1. Zaista su odlučivale nijanse. Finale je bilo na dlanu, ali je izmaknulo. - Ponosna sam što sam predstavljala boje svoje zemlje na jednom tako velikom natjecanju. Nemam si što zamjeriti, kao i uvijek dala sam sve od sebe i u ovom trenutku to je moj maksimum. Moram biti zadovoljna, ovo je moje prvo veliko natjecanje. Zahvaljujem se roditeljima,

cijeloj obitelji i treneru Pernjeku bez kojeg ne bi bila tu gdje jesam –govori nam Karla. Karla je imala lijep doček od svoje obitelji, prijatelja i članova SK Krapina koji ju je snažno dirnuo. Zabljesnule su i baklje koje su dodatno užarile odličnu atmosferu. Sada slijedi odmor, a prvi veliki test ima na Svjetskom klupskom prvenstvom s SK Krapina koje će se održati u austrijskom Weizu. Tu Karla brani pojedinačni pojas u svojoj kategoriji. Isto tako nada se novom pozivu u reprezentaciju i nastupu na Europskom prvenstvu iduće godine. Karla nije samo odlična sportašica, već je s odličnim uspjehom završila prvi razred Jezične gimnazije u Krapini, što je za svaku pohvalu.

ka, ali borbena djevojka nije mogla suspregnuti suze. - Jako me je dirnuo ovaj doček i puno mi znači ova podrška. Hvala svima, a posebno mom treneru Zniki i mojoj obitelji. Isto tako moram se zahvaliti iz-

borniku, njegovom zamjeniku, fizioterapeutima koji su me „krpali“ za svaki sljedeći meč. Veliko HVALA svima koji me podržavaju – završila je Ana. Isto tako vrijedno je napomenuti da je Ana Peštaj-Trajkov završila drugi razred Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku i to s odličnim uspjehom. Želja joj je studirati digitalni marketing, ali i biti što bolja u savate boksu za koji ima veliki talent.

Jedinstvo kreće u borbu za gornji dio tablice u višem rangu

Prvak I. ŽNL KZŽ, Jedinstvo SKZ, od ove će se sezone natjecati u višem rangu, tj. u IV. NL-središte Zagreb – skupina A. Veliki je to uspjeh za momčad, trenera Tomicu Vincelja, ali i sjajno klupsko vodstvo na čelu s Ivicom Požgajem. Momčad je pretrpjela dosta promjena. Tako u Svetom Križu Začretju više ne stanuju Dani Vinceljak, Martino Majcenić, Matija Majcenić, Marko Šoprek i Marko Papak, dok su novi članovi kluba Leo Bivol, Karlo Hrastinski, Goran Dlesk, Borna Brezak, Sandro Vincelj i Dimitar Tanevski koji se doselio u Sv. Križ Začretje. Uz njih slast igranja četvrte lige osjetit će i „starosjedioci“: Jurica Hanžek, Antonio Žunar, Leo Šoštarić, Antonio Šoštarić, Silvio Ferček, Martin Sinković, Nikola Novački, Tomica Junković, Nikola Krajačić, Marko Strabić, Dominik Vorih,

Karlo Vorih, Karlo Kučko, Gabrijel Jurman, Toni Gregurić, Jan Hrastinski i Patrik Turk. Trener Tomica Vincelj tako na raspolaganju ima 23 igrača. - Na raspolaganju imamo 23 kvalitetna igrača, dobro smo pokrili sve pozicije. Nadamo se da se uz dobar rad na treninzima i sa što manje ozljeda možemo boriti za gornji dio tablice – riječi su predsjednika Ivice Požgaja. Jedinstvo je krenulo u seriju pripremnih utakmica gostujućom pobjedom protiv Ivančice od 2:1, a strijelci su bili Dlesk i Hrastinski. Slijedi utakmica protiv Tondacha na turniru u Golubovcu (31.7.), pa nastup na turniru Brezova (9. i 10. 8.), zatim utakmica protiv Brezovice (17.8.) i na kraju Golubovec (23.8.). Dosta kvalitetni protivnici, ali Jedinstvo mora imati „povratnu informaciju“ o svojoj kvaliteti prije početka prvenstva.

Teniski klub Oroslavje bio je domaćin turnira u crvenom i narančastom tenisu

U organizaciji TK Oroslavje na terenima tog kluba u Oroslavju održan je turnir za najmlađe zagorske tenisače i tenisačice u tkz. crvenom i narančastom tenisu. U crvenom tenisu nastupilo je 44 natjecatelja i natjecateljica podijeljenih u četiri skupine, dok se u narančastom tenisu okupilo 10 natjecatelja i natjecateljica. Nastupili su dječaci i djevojčice iz zagorskih klubova: Donja Stubica, Marija Bistrica, BK Hornets, Zabok, Gorica-Začre-

tje, Pregrada i Oroslavje. -Rezultati nam nisu bili primarni i namjerno ih ne ističemo. Bilo nam je bitno da se djeca upoznaju, međusobno druže, ali i bolje upoznaju s tenisom kao sportom. Bilo je ovo edukacija i priprema za igranje „pravog“ tenisa. Medalje su dobili svi učesnici. Posebno se zahvaljujem igračima i igračicama TK Oroslavje na pomoći u organizaciji natjecanja – izjavio nam je Marin Katušić-Buković, glavni organizator ovog turnira.

i voda. Bez tereta, 1/1, uporabna dozvola.

sve na okućnici od 726 m². Potrebno joj je obnova iako je i sada većim dijelom funkcionalna. Struja, voda, plin, 1/1, bez tereta.

jednom kupaonicom za dovršiti, sve na ograđenoj okućnici od 377 m2. Uporabna, svi pri-ključci, centralno na plin, 1/1.

BEZ VRUĆINA U NAJAVI

VREMENSKA SLIKA: Do pred nekoliko dana ljeto je još suvereno vladalo s visokim temperaturama preko 30, u nekim danima i preko 35 stupnjeva. No, za vikend se vrijeme značajno promijenilo uz kišu i osvježenje pa u ovom tjednu više nema vrućina. Nakon oblačnijeg i svježeg utorka, sredina tjedna će biti uglavnom suha i sunčanija, a onda tamo krajem ovog i početkom sljedećeg tjedna opet raste mogućnost za novo osvježenje s pljuskovima. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

U utorak bi kiše trebalo biti količinski malo, ali ostaje svježe i promjenjivo uz pomalo ranojesenji dojam. Puhat će umjeren do jak sjeverac pa ni tijekom dana neće baš biti toplo, do maksimalna 22 Celzijeva stupnja. Sredinom tjedna bi onda vrijeme ipak trebalo biti stabilnije. U srijedu očekujemo puno više sunca, svježe jutro, ali topliji dan pa će po-

podnevna temperatura ići do 25 ili 26 stupnjeva. Čini se da bi onda i četvrtak i petak prošli uglavnom suho uz duža sunčana razdoblja. Rijetko gdje je uz kakav oblak moguć kratki lokalni pljusak, bit će to većinom suho vrijeme. Jutarnja temperatura oko 15, a najviša dnevna u polaganom porastu. No, zasad nisu na vidiku nove vrućine jer će maksimalna temperatura ostati ispod 30 stupnjeva.

Vjerojatno će i subota još uvijek biti djelomično sunčana i suha s temperaturom blizu 30°C, iako prema kraju dana raste mogućnost za kakav pljusak. A onda bi se vremenska situacija ponovno mogla promijeniti. Naime, naši prognostički materijali upućuju na nestabilnije vrijeme u nedjelju i početkom sljedećeg tjedna. Izgleda da nam dolazi više oblaka uz sve veću vjerojatnost za kišu ili pljuskove s grmljavinom. To će pratiti sjeverni vjetar i novo osvježenje pa će opet doći do pada temperature.

PETAK 1. kolovoz 15 0C 28 0C

4. kolovoz 14 0C 23 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

H. D. Carlton: Adeline: Lov knjiga

Adeline: Lov, drugi i posljednji dio serijala Igra mačke i miša autorice H. D. Carlton, mračna je romansa koja prati zarobljenu

Adeline i beskompromisnog

Zadea u smrtonosnoj igri moći, osvete i ljubavi. Ovaj Amazonov top 25 bestseller, viralni booktok hit i društveni fenomen donosi brutalnu i napetu priču koja čitatelje drži bez daha.

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Nikolina Maravić

Pavić

Zagreb

Jasmina Rožmarić

Lepoglava

Klaudija Skopančić

Sveta Nedjelja

Antonela Mulavdić

Oroslavje

Ana – Marija Kreber

Odorjan

Marija Bistrica

Vlatka Malogorski

Krapina

Djevojčice su rodile:

Valentina Očić

Futač

Hrašćina Trgovišće

Martina Kozjak

Krapina

Ivana Maranić

Krapinske Toplice

Emilija Špiljak

Hum na Sutli

Matea Martinec

Berzovica – Zagreb

Antonija Husinec

Budinščina

Jelena Jureško

Velika Gorica

Ivana Grbčić

Pisarovina

• tisak na naše ili vaše majice i drugi tekstil s vašim motivom, fotografijom ili tekstom

• tisak logotipa vaše tvrtke, promotivni slogan, fotografiju, tekst, crteže...

• mogućnost narudžbe samo jednog komada

• idealno za poklon ili promociju

• termo tisak, color tisak i sito tisak

TISAK NA MAJICE I TEKSTIL

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: ŠTEFICA MERKAŠ, ŠTRUCLJEVO 89, 49223 SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon

knjiga

Selby Wynn Schwartz: Poslije Sapfo

Poslije Sapfo priča je o feminizmu i emancipaciji žena; to je priča o modernizmu viđenom kroz objektiv umjetnica, ali i o usponu fašizma. To je pjesma mnoštva glasova koja slavi žene i pionirke prošlosti – i nudi nadu za našu sadašnjost i našu budućnost . Knjiga završava 1928. godinom, kada su Engleskinje dobile pravo glasa i kada je V. Woolf objavila Orlanda: životopis, roman koji propituje povijesnu zadanost rodnih uloga.

knjige predstavljene u prošlom broju

(049) 639 529

autobusni kolodvor u zaboku

zagorje.com najposjećeniji je web portal

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

· radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Muzej 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 craftattract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.

Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede

i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

HORVAĆANSKA CESTA 53A, 10000 ZAGREB Nagradni pojam – UMJETNIČKI PAVILJON

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

Ovan (21.ožujka - 20. travnja)

Bit ćete u odličnoj intelektualnoj formi, a najviše će vam od ruke ići poslovi koji zahtijevaju komunikacijsku vještinu i pismenost. Ojačat će i vaše ljubavne spone s partnerom. Zdravi ste.

SAVJET TJEDNA: Nastavite s pozitivnim promjenama!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Nećete skrivati vašu iznenadnu ambicioznost. Poslovi će vam ići od ruke, a mogli biste osim pohvala dobiti i novčanu nagradu. S partnerom biste trebali češće provoditi vrijeme. Nedostajat će vam energije.

SAVJET TJEDNA: Opreznije budite za volanom!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Planirati ćete sastanke, putovati, kratko rečeno, briljirati. Vaših pet minuta stiglo je i u ljubavi. Prema nekome će se probuditi snažni osjećaji. Premalo ćete spavati.

SAVJET TJEDNA: Nemojte se previše umarati!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Čekajte prave prilike za akciju. Sada nije povoljno vrijeme za ništa takvo. Ni na ljubavnom planu nije onako kako bi trebalo biti. Pronađite način kako ugoditi partneru. Pazite na ozljede!

SAVJET TJEDNA: Držite se reda!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) I dalje ste nastavlja vaše sjajno razdoblje. Imat ćete pregršt novih ideja, a zvijezde će vam biti i više nego naklonjene. Iskoristite ove pogodnosti na ljubavnom planu. Osim povremenog umora, blistat ćete.

SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte svakome!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Ma kako teško bilo u zadnje vrijeme na poslovnom terenu iz borbe ćete izaći kao pobjednik. Prema partneru ćete često biti nepovjerljivi i ljubomorni. Borit ćete se sa iscrpljenošću.

SAVJET TJEDNA:Odmorite se!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Netko će znati cijeniti vašu predanost poslu. S partnerom očekujte prolazna nezadovoljstva. Ukoliko vam se netko sviđa krenite naprijed. Trošit ćete previše energije.

SAVJET TJEDNA: Nađite vremena samo za sebe!

ŠKorpion (23. listopada - 21. studenoga) Neugodne i zahtjevne poslove ako je ikako moguće odgodite, jer će vam radna sposobnost biti umanjena. U komunikaciju s partnerom potrebno je uložiti puno više strpljenja nego što ga imate. Pad imuniteta.

SAVJET TJEDNA: Izađite s društvom!

STRIJELAC (22. studenoga - 21. prosinca) U poslu opreznije birajte suradnike. Nisu svi kakvima se predstavljaju. Raspoloženje će vam se popraviti pa ćete biti društveni i otvoreni za ljubav. Bit ćete skloni ozljedama.

SAVJET TJEDNA: Oprezno s oštrim predmetima!

JARAC (22. prosinca - 20. siječnja) Vaše poslovne obveze će se povećati, pa ćete morati obavljati i poslove za koje niste plaćeni. Bit ćete sumnjičavi i ljubomorni prema partneru. Puno obveza znači i puno stresa.

SAVJET TJEDNA: Budite u kondiciji!

VODENJAK (21. siječnja - 18.veljače) Slobodno odahnite. Bit će sve manje briga i problema, a sve više razloga za zabavu. Samci bi se mogli zbližiti s nekim koga dugo poznaju. Zdravlje redovito kontrolirajte.

SAVJET TJEDNA Ostanite svoji!

RIBE (19.veljače - 20.ožujka) Oslabljena koncentracija usporit će vas u radu. Moguće su pogreške i kritike. S partnerom niste trebali ustrajati na iskrenosti. Smanjite unos masne hrane i pripremite se kupanje.

SAVJET TJEDNA: Budite na oprezu!

SATIRE NEWS

PODUZETNI ZAGORSKI UGOSTITELJ STVORIO USPJEŠNU PRIČU NA JADRANU

Zagorec na Viru otvorio restoran u kojem je sve duplo je inije nego kod konkurencije: 'Lignje s ajvarom su

samo

7 eura, dagnje s kajmakom su 6'

Idok se mnogi ugostitelji koji posluju na jadranskoj obali žale kako im je sezona katastrofalna, a istovremeno se gosti žale da su cijene hrane i pića bezobrazno i neutemeljeno visoke, zagorski ugostitelj Božo Patlidžanec iz Donje Pačetine zadovoljno trlja ruke.

Kao doma

On je, naime, na otoku Viru otvorio restoran kojeg je nazvao 'Konoba pri Zagorcu', u kojem nudi specijalitete u kojima kombinira jadranske delicije s popularnim delicijama cijelog Balkana, kao što su hobotnica s kiselim zeljem, rep grdobine na posteljici od povrtnice, ćevapi s blitvom, dagnje s kajmakom, lignje s ajvarom i slično. – Štel sam da

se svaki gost oseća ko doma, ali opet da oseti i morski šmek. Da uz jadransku deliciju dobi i nekaj iz svojega kraja. A cene su pristupačne jer meni je dosta da zaradim 200 posto čistoga – priča nam Božo.

Zadovoljni gosti

Gosti su to prepoznali i jako su zadovoljni. Konoba pri Zagorcu stalno je puna, a redoviti gosti dobe i 'službenu' macu. Jedna od njih je i češka turistkinja Martuša Czsarzarna. – Sve je jako fino, a nije skupo. Lignje s ajvarom su samo 7 eura, a dagnje s kajmakom su 6, s tim da se dobije i luk gratis. I to onaj srebrenac. Sigurno se vraćamo i iduće godine – ispričala nam je zadovoljna Čehinja.

Patlidžanec: „Štel sam da se svaki gost oseća ko doma, ali opet da oseti i morski šmek. Da uz jadransku deliciju dobi i nekaj iz svojega kraja. A cene su pristupačne jer meni je dosta da zaradim 200 posto čistoga“

Tisak na sve materijale

katalozi blokovi kuverte naljepnice i etikete fascikli memorandumi roll up-ovi (pingvini) reklamne cerade oslikavanje automobila i izloga promotivni program personalizirani rokovnici personalizirani kalendari personalizirane poklon vrećice upaljači kemijske olovke color tisak na majice

Zabok Ulica mladih 6 385 98 90 55 099

info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr signal.print.zabok

SRPANJ/KOLOVOZ UTORAK, 29.07. Marta; Flora; Blaženka SRIJEDA, 30.07. Petar Krizolog; Rufln; Anđa ČETVRTAK, 31.07. Ignacije Lojolski; Vatroslav PETAK, 01.08. Alfons Liguori; Vjera; Nada SUBOTA, 02.08. Gospa od Anđela; Euzebije V. NEDJELJA, 03.08. 18. KROZ GOD. Bl. Auguslin Kažotić, Lidija PONEDJELJAK, 04.08. Ivan Marija Vianney, Justin

Sretan imendan, Lidija! Ime Lidija je grčko hebrejskog porijekla. Ime ima značenje rođena od Boga, odnosno žena iz Lidije, pokrajine u Maloj Aziji. U korijenu je asirska riječ luddi i znači ljudi. Lidija je interesantna, lijepa i dojmljiva, kaže skriveno značenje imena.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

jeste li znali?

...da zečevi i papige vide i iza sebe bez da uopće okreću glavu?

...da u prosjeku, morski psi ubiju 5 – 10, a krave oko 100 ljudi svake godine?

...da će, ako u blizini ima vode, rakun iskoristiti priliku i oprati hranu prije nego što je pojede?