Pratite svakodnevne
aktualne vijesti iz
Zagorja
Uoči 450. obljetnice Velike seljačke bune s našim smo povjesničarima pročešljali povijesne izvore:
INTERVJU
Krapinčanka
Arijana
Podgajski
nakon
povratka sa svjetskog
izbora za
Miss
Universe:
'Bio je to pritisak, ali i velika čast.
Mislim da sam odlično predstavila
svoju zemlju'
TRAJNO ODUZELA VOZILA ZBOG
ČESTIH PROMETNIH PREKRŠAJA
EKSKLUZIVNO:
Bivši gradonačelnik
Tuđa (SDP) izgledni je novi predsjednik
oroslavskog Vijeća:
'Da, ja sam kandidat'
'Nit' je Matija Gubec bio samo obični kmet, nit' Franjo Tahy glavni uzrok pobune seljaka'
Posljednje izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su stupile na snagu s prvim danom kolovoza
Zašto je trebalo proći određeno vrijeme da policija počne oduzimati vozila, kao i kakva je po tom pitanju situacija
Ivan Kovačić HRVATSKO ZAGORJEJedan od noviteta kojeg su donijele izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koje su stupile na snagu s početkom kolovoza 2019. godine, bio je i taj da je uvedena mogućnost da se 'ponavljačima' najtežih prometnih prekršaja privremeno ili čak trajno oduzme vozilo. Kod samog donošenja navedenih izmjena i dopuna, taj se novitet poprilično spominjao u medijima, no, već u kolovozu iste godine to je ispalo iz fokusa javnosti, a u policijskim izvješćima nije
Zajec: "Ništa ne mijenja na stvari ako vozač nije vlasnik vozila. Vlasnik može biti i netko drugi, ali vozilo se oduzima od vozača. To ne znači da vi, ako ste posudili auto nekom takvom vozaču, ni krivi ni dužni ostajete bez auta. Vi niste 'ni krivi, ni dužni' jer vi morate voditi računa o svojoj imovini, svom autu i morate znati kome svoj auto dajete na korištenje"
se spominjalo da je nekome privremeno, a kamoli trajno oduzeto vozilo. Ipak, posljednjih mjeseci sve češće svjedočimo vijestima iz raznih dijelova Hrvatske kako je policija ponovno nekome privremeno oduzela vozila, ali i vijestima kako je sud ponovno odlučio nekome trajno oduzeti vozilo. Inače, kako su već više puta pojasnili iz MUP-a, "Člankom 76.a stavkom
1. i 4. Prekršajnog zakona propisano je da će se predmeti i sredstva, koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem, oduzeti ako postoji opasnost da će se ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja. Sud može oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zaštite opće sigurnosti, javnog poretka, zaštite zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga. Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasništvo Republike Hrvatske". No, čak ni privremeno oduzimanje vozila nije predviđeno za baš sve vrste prometnih prekršaja. Štoviše, zakonom je točno definirano u kojim slučajevima policija može, a sukladno zakonu i mora, privremeno oduzeti vozilo vozaču kojeg zatekne u počinjenju prekršaja.
Kome se oduzima?
To su redom: 1. Vozač koji se vozilom na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila kreće kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru; 2. Vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine; 3. Vozač koji na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine kretanja vozila ili povećava brzinu kretanja vozila ili se ne zaustavi vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla; 4. Odbijanje podvrgavanja ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, radi provjere ima li u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utje-
ču na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima ili odbijanje odlaska na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize; 5. Vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 1,50 g/kg ili ako su pod utjecajem droga ili lijekova; 6. Osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje; 7. Vozač motornog vozila i instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina; 8. Vozač i mladi vozač koji upravlja motornim vozilom nakon izvršnosti rješenja o ukidanju i oduzimanju vozačke te vozaču kojem je rješenjem određeno da ne može podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke dozvole na rok od dvije godine ili; 9. Vozač koji upravlja vozilom, a vozačka dozvola mu je oduzeta ili je isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, privremeno će se oduzeti vozilo kojim je upravljao, do donošenja odluke o prekršaju, ako je već najmanje dva puta pravomoćno kažnjen za gore navedene prekršaje.
Stanje u Zagorju
Zašto je trebalo proći određeno vrijeme da policija počne oduzimati vozila gore opisanim 'tipovima vozača', kao i kakva je po tom pitanju situacija u Zagorju, pitanja su na koja smo odgovore potražili u razgovoru s policijskim službenikom za poslove prometne policije pri Policijskoj upravi krapinsko – zagorskoj, Tomislavom Zajcem.Izmjene zakona su stupile na snagu
1. kolovoza 2019. godine, međutim, kako je navedeno u zakonu, da bi se nekome oduzelo vozilo, počinitelj je trebao imati već dvije pravomoćne presude, s time da se nisu uzimale u obzir presude koje su donesene prije stupanja izmjena zakona na snagu. Tako da je trebalo proći određeno vrijeme dok se u praksi s time nije krenulo. I eto, do sada su policijski službenici PU krapinsko – zagorske privremeno oduzel 22 vozila, a od ta 22 vozila njih 6 je
Policijskoj upravi krapinsko zagorskoj poslali smo službeni upit o šest slučajeva u kojima je sud odlučio da se vozačima s područja Krapinsko – zagorske županije njihovo vozilo trajno oduzima. Kako smo doznali iz njihovog odgovora, po dva takva vozača zaustavili su službenici Postaje prometne policije Krapina i Policijske postaje Klanjec, a po jedan PP Donja Stubica i PP Krapina s ispostavom Pregrada. Evo detaljnog opisa događaja kojeg nam je za spomenutu šestorku poslala policija: PP Klanjec
• 17.02.2021. godine, prilikom kontrole prometa u Tuheljskim Toplicama, oko 19 sati, kontroliran je vozač rođen 1997. godine, za kojeg je utvrđeno kako vozilom upravlja prije stjecanja prava na upravljanje vozilom i pod utjecajem alkohola od 0,74 promila. Također je utvrđeno kako je već više puta pravomoćno kažnjavan zbog vožnje vozilom prije stjecanja prava na upravljanje vozilom.
23.09.2022. godine, prilikom kontrole prometa u Tomaševcu, oko 13,30 sati, kontroliran je vozač rođen 1980. godine, koji je vozilom upravljao za vrijeme dok mu je vozačka dozvola ukinuta i pod utjecajem alkohola od 2,81 promila. Utvrđeno je kako je već više puta pravomoćno kažnjavan za iste prekršaje.
PP Krapina s ispostavom Pregrada
• 06.11.2021. godine, prilikom kontrole prometa u Velikoj Vesi, oko 22 sata, vozilo se nije zausta-
vilo na znak policijskih službenika, nastavilo se kretati prilikom čerga je vozač počinio više prometnih prekršaja te se zaustavilo u Cerju Jesenjskom oko 22,30 sati. Vozač je pobjegao iz vozila, a u vozilu je zatečen suvozač. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je vozilom upravljao vozač rođen 1994. godine. Također je utvrđeno kako je više puta pravomoćno kažnjavan za prekršaje vožnje pod utjecajem alkohola i prije stjecanja prava na upravljanje vozilom.
PP Donja Stubica
06.05.2022. godine, prilikom kontrole prometa u Andraševcu oko 18 sati, kontroliran je vozač rođen 1985. godine, prije stjecanja prava na upravljanje vozilom i pod utjecajem alkohola od 0,76 promila. Također je utvrđeno kako je već više puta pravomoćno kažnjavan za iste prekršaje. Postaja prometne policije Krapina
13.11.2022. godine, prilikom kontrole prometa u Desiniću, oko 13,45 sati, kontroliraj je vozač rođen 1970. godine za vrijeme izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom i pod utjecajem alkohola od 0,58 promila. Također je utvrđeno kako je već više puta pravomoćno kažnjavana za istovjetne prekršaje.
• 08.01.2023. godine, prilikom kontrole prometa u Brestovcu Orehovičkom, kontroliran je vozač rođen 1997. godine prije stjecanja prava na upravljanje vozilom, a također je utvrđeno kako je već više puta pravomoćno kažnjavan za takav prekršaj.
kolovoza 2019. godine, predvidjele su mogućnost, ali i obavezu policije, da oduzima vozila 'prekršajnim recidivistima'
u Zagorju, pitanja su na koja smo odgovore potražili u razgovoru s policijskim službenikom Tomislavom Zajcem
Zajec: "Ako je vozilo trajno oduzeto, ono se prodaje, a sredstva ostvarena prodajom, umanjena za troškove postupka, prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske. Ako se postupak prodaje nije uspio provesti i/ ili ako je to u javnom interesu, oduzeto vozilo može se besplatno dodijeliti tijelima državne vlasti"
temeljem sudskih presuda oduzeto trajno. Naime, kada policija ustanovi da vozač koji je počinio prekršaj ima za takve prekršaje već dvije pravomoćne presude unutar posljednje tri godine, vozač se uhićuje i vozilo mu se privremeno oduzima, a potom sud odlučuje hoće li mu se vozilo vratiti ili trajno oduzeti – pojašnjava nam Tomislav Zajec, dodajući kako se vozilo ne oduzima za sve prometne prekršaje, već samo za one koji su navedeni u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, točnije u gore opisanom članku 229. stavku 8.
Ni krivi, ni dužni?
Kad se takav vozač zaustavi i uhiti, kaže Zajec, policija tada zove vučnu službu, koja vozilo odvozi u krug policijske postaje, a te troškove odvoza također snosi vozač. – Kad se vozilo premjesti u krug policijske postaje, ono se tamo nalazi do donašanja sudske presude. Ako sud odluči trajno oduzeti vozilo, onda se ono odvozi u Zagreb. Ono što je važno napomenuti jest to da vozač ne mora biti vlasnik vozila. Ništa ne mijenja na stvari ako vozač nije vlasnik vozila. Vlasnik može biti i netko drugi, ali vozilo se oduzima od vozača. To ne znači da vi, ako ste posudili auto nekom takvom vozaču, ni krivi ni dužni ostajete bez auta. Vi niste 'ni krivi, ni dužni' jer vi morate voditi računa o svojoj imovini, svom autu i morate znati kome svoj auto dajete na korištenje.
Zajec: "Kada policija ustanovi da vozač koji je počinio prekršaj ima za takve prekršaje već dvije pravomoćne presude unutar posljednje tri godine, vozač se uhićuje i vozilo mu se privremeno oduzima, a potom sud odlučuje hoće li mu se vozilo vratiti ili trajno oduzeti"
Morate biti svjesni da vi odgovarate za svoje vozilo – upozorava Zajec.
Što s vozilom?
Kad policija vozaču oduzme vozilo, sud je u roku 15 dana dužan donijeti odluku o prekršaju i postupanju s privremeno oduzetim vozilom.
Zajec naglašava da samo sud može donijeti odluku o trajnom oduzimanju vozila i da ga ne može trajno oduzeti sama policija. Nakon toga, za daljnje postupanje s oduzetim vozilom nadležan je područni ured
Porezne uprave, na čijem se području nalazi prekršajno tijelo koje je donijelo pravomoćnu odluku o prekršaju kojom je trajno oduzeto vozilo. -Ako je vozilo trajno oduzeto, ono se prodaje, a sredstva ostvarena prodajom, umanjena za troškove postupka, prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske. Ako se postupak prodaje nije uspio provesti i/ili ako je to u javnom interesu, oduzeto vozilo može se besplatno dodijeliti tijelima državne vlasti, ako je to vozilo pogodno za obav-
ljanje njihove djelatnosti ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i neprofitnim organizacijama koje obavljaju odgovarajuću djelatnost ako je vozilo pogodno za obavljanje humanitarne, socijalne, druge društvene ili općekorisne djelatnosti. Ako se oduzeto vozilo ne proda ili ne dodijeli besplatno, onda se uništi –ispričao nam je Zajec te dodao kako je to postupanje regulirano Pravilnikom o načinu postupanja s pred-
metima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske. Najčešći prekršaji
Na kraju Zajca smo pitali i čude li se vozači kad im se privremeno oduzme vozilo, odnosno, jesu li dovoljno informirani da ta mogućnost uopće postoji. - Svakim danom su informirani sve više i sve više znaju o tome. Iako je to još uvijek svojevrsni novitet, ljudi se sve manje čude tome jer i kroz medije se javnost sve više o tome informira. Naravno da zasigurno postoji još dio ljudi koji ne znaju za to pa se malo čude, ali vjerujem da sada već velika većina zna da postoji mogućnost oduzimanja vozila – kaže Zajec koji se na kraju ponovo dotaknuo i teme oko oduzimanja vozila koje nije u vlasniku vozača. – Najčešće se vozilo posuđuje nekoj bliskoj osobi, prijatelju ili rodbini i vlasnik bi prvo trebao znati da li ta osoba uopće posjeduje vozačku dozvolu. A jedan od najčešćih prekršaja zbog kojih se oduzimalo vozilo do sada je bio upravo to da vozači upravljaju vozilom bez da uopće imaju položen vozački ispit – rekao je Zajec te ponovo istaknuo ono što policija stalno ističe, a to je da su najčešća policijska postupanja po četiri prekršaja, a to su vožnja pod utjecajem alkohola, nepropisna brzina, nekorištenje pojasa i korištenje mobitela za vrijeme vožnje.
Na konferenciji za novinare predstavljene su aktivnosti Zagorske razvojne agencije u 2022. godini
Pripremljeno je 145 projektnih prijedloga vrijednih 56,9 milijuna eura, a u provedbi su 133 projekta vrijedna 63,2 milijuna eura
Ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar prezentirala je na konfereciji za medije najvažnije događaje u prošloj godini koji su obilježili rad agencije. - Mi intenzivno radimo na tome da budemo prepoznatljivi partneri tijelima javne vlasti s područja naše županije s kojima intenzivno radimo i kojima pomažemo u realizaciji njihovih ideja i poduhvata na njihovom području. Kao i svake godine, to pokušavamo ostvariti kroz tri područja rada – priprema i provedba razvojnih projekata, strateško planiranje, a nastojimo ulagati resurse u to da sami budemo što izvrsniji kao djelatnici i stručne osobe – rekla je Barilar te napomenula da je u prošloj godini područje strateškog planiranja bilo vrlo intenzivno.
Plan razvoja KZŽ
- Usvojili smo Plan razvoja KZŽ koji je krovni strateški dokument na području naše županije te pratimo njegovu provedbu i samim time smo uočili potrebe za doradom tog dokumenta te će kroz 2023. godinu biti provođene i aktivnosti na usklađenju našeg najvažnijeg strateškog dokumenta s novom zakonskom regulativom te s uočenim potrebama. Izrađen je i dokument Masterplana gospodarskog razvoja, koji će dati dodatne smjernice u gospodarskom dijelu te očekujemo da će potaknuti i druga ulaganja i druge aktivnosti. Isti će biti ove godine predložen Županijskoj skupštini za usvajanje. Izrađena je Strategija razvoja civilnog društva, čiju ćemo provedbu pratiti tijekom 2023. godine. Praćena je Strategija
Kolar: Pred nama je
nekoliko vrlo
izazovnih i
dinamičnih godina, gdje očekujem da će sve ove iznijete
brojke rasti i po
broju pripremljenih projekata, i onih koji su u provedbi, i u maksimalnom
ukupnom iznosu, ali i po visini pojedinačnih
projekata
razvoja ljudskih potencijala kao i Strategija digitalne transformacije KZŽ. Osim navedenih dokumenata, Agencija sudjeluje i u izradi drugih dokumenata koji se indirektno tiču naše županije, kao što je Strategija urbane aglomeracije Zagreb, čiji su sastavni dio 7 JLS, koja je podloga da bi te jedinice mogle koristiti buduća sredstva ITU mehanizma grada Zagreba. Sudjelujemo u izradi strategije urbanog područja grada Krapine koji je detaktiran u ITU središte – navela je ravnateljica. ZARA koordinira provedbu provedbenog programa KZŽ, članica je Mreže razvojnih agencija Europe i koordinira provedbu Razvojnog sporazuma Sjever zajedno s ostalim razvojnim agencijama.
Projekti
U prošloj je godini ZARA pripremila 145 projekta vrijednosti veće od 56 milijuna eura. - Kako prošla godina nije bila iznimno bogata natječajima, većina projekata koji su pripremljeni odnose se na Fond solidarnosti EU odnosno na sanaciju šteta nastalih uslijed dva potresa, 42 projekta, s time da u tome nije projekt Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice jer je isti odobren u siječnju za dodatak ugovoru vrijednosti gotovo 7,5 milijuna eura. Velik je broj projekata prijavljen iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, 37 projekata vrijednosti veće od 20 milijuna eura. Nove natjčaje iz višegodišnjeg financijskog okvira očekujemo tijekom ove godine, neki su već u najavi i krenuli smo s brojnim aktivnostima pripreme projektnih prijedloga. ZARA prati provedbu projekata za županiju, županijske institucije i za sva druga tijela javne vlasti i JLS – kaže Barilar te dodaje da, obzirom na to da trenutno intenzivno rade na provedbi brojnih projekata koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost i višegodišnji financijski okvir, očekuje da će se u narednom periodu ta brojka projekata i njihova vrijednost povećati. ZARA je i u provedbi tri vlastita projekta, CRO-SI-SAFE, BAIF i projekt ZEZ2 – Znanjem za europsko zajedništvo. BAIF je završio tijekom 2022. godine, a preostala dva projekta još uvijek su u provedbi.
Karolina Barilar rekla je da su, što se financija tiče, poslovali pozitivno i realizirali više od 95 posto financijskog plana. – Zapošljavamo 23 djelatnika, od kojih nas je efektivno u uredu tijekom godine bilo 18 radi korištenja rodiljnih i porodiljnih dopusta. Kao jedini regionalni koordinator u RH prošle godine uveli smo ISO standard koji nam je potvrdio da poslujemo po najvećim standardima kvalitete, a tu su i dva
Barilar: ZARA je i u provedbi tri vlastita projekta, CROSI-SAFE, BAIF i projekt ZEZ2 – Znanjem za europsko zajedništvo
dodatna certifikta, od kojih se jedan odnosi na upravljanje projektima, a drugi na održivo poslovanje. Prošle godine smo po prvi puta proveli anketu o zadovoljstvu naših klijenata, a rezultati su bili vrlo pozitivni – zaključila je Barilar. Bez naknade
Župan Željko Kolar čstitao je Agenciji na 145 projektnih prijedloga vrijednih oko 56 milijuna eura i 133 projekta u provedbi vrijednih 63 milijuna eura. - Razvojna agencija ne radi samo za KZŽ već za sve JLS na području županije i to bez na-
knade – naglasio je župan. Istaknuo je da slijede ogromni projekti i u financijskom i strateškom pogledu.Mi sada provodimo projekt Centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, čiju provedbu također vodi ZARA. Naša Specijalna bolnica iz Fonda solidarnosti potpisala je novi ugovor za 7,7 milijuna eura, za Stubički Golubovec sam prošli tjedan potpisao aneks ugovora u Ministarstvu kulture za 6,8 milijuna kuna, a raspisali smo i dodatni natječaj i očkujemo još 2 milijuna eura novog ugovora s Ministarstvom kulture za dvorac, pa bi ukupno bilo
oko 5 milijuna eura izvdenih radova do 30.6. Prijavljujemo i Stubičke Toplice na natječaj Ministarstva turizma, u vrijednosti 130 milijuna kuna. Tu su naravno i Krapinske Toplice od kojih nismo odustali, kada smo vidjeli prvu indikativnu listu, vidjeli smo da je Vlada posegnula s direktnim dodjelama. Kroz Razvojni sporazum ili direktnom pregovorima s Vladom RH ćemo se izboriti i da Krapinske Toplice dobe direktno financiranje iz jednog od mogućih izvora financiranja. U budućem razdoblju krećemo u jednu ozbiljniju ofenzivu i pregovore s Vladom i nadležnim ministarstvima da i taj projekt ugleda svjetlo dana – najavio je Kolar. - Pred nama je nekoliko vrlo izazovnih i dinamičnih godina, gdje očekujem da će sve ove iznijete brojke rasti i po broju pripremljenih projekata, i onih koji su u provedbi, i u maksimalnom ukupnom iznosu, ali i po visini pojedinačnih projekata. ZARA je elitna jedinica koja radi na području pripreme i provedbe projekta na području KZŽ i najveće bitke i projekti tek stoje pred njom – rekao je Kolar.
Na prošlotjednoj konferenciji za medije predstavljeni su rezultati Poduzetničkog
Što se tiče pripreme i provedbe projekata, za poduzetnike je tijekom prošle godine pripremljeno 25 projekata ukupne vrijednosti 37,4 milijuna eura, a za ruralni razvoj 45 projekata ukupne vrijednosti 1,5 milijuna eura
Direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko – zagorske županije Helena Matuša i župan Željko Kolar predstavili su prošlogodišnje rezultate Poduzetničkog inkubatora te najavili neke od planova za 2023. godinu. Matuša je navela kako je u Inkubatoru trenutno 12 stanara koji koriste inkubacijske prostore i 11 korisnika coworking prostora te 20 članova z-MED DIH mreže. Uz brojne projekte koje su samostalno proveli i organizirali, a koje je Matuša detaljno predstavila, najzanimljivije je zasigurno to da su pripremljeni i brojni projekti za zagorske poduzetnike, ali i poljoprivrednike. - Pripremili smo 70 projekata, proveli smo 41 projekt i odradili smo 260 savjetovanja za naše poduzetnike i poljoprivrednike – napomenula je Matuša dodavši kako je također izrađen i Strateški plan razvoja do 2027. godine. Što se tiče pripreme i provedbe projekata, za poduzetnike je tijekom prošle godine pripremljeno 25 projekata ukupne vrijed-
Poduzetnički
centar Krapinskozagorske županije u 2022. godini održao je preko 260 savjetovanja, pripremio 70 i proveo 41 projekt za poduzetnike
Matuša: 'Neki stanari već navršavaju tri godine i prema pravilniku o poslovnoj podršci, spremni su napustiti inkubatorski prostor tako da nam se oslobađaju prostori za naše nove poduzetnike početnike, koji trebaju pomoć pri pokretanju svog poslovanja'
nosti 37,4 milijuna eura, a za ruralni razvoj 45 projekata ukupne vrijednosti 1,5 milijuna eura. Od toga, proveli su 3 projekta za poduzetnike ukupne vrijednosti 4,9 milijuna eura i u ruralnom razvoju 38 projekata ukupne vrijednosti 4,1 milijun eura.
Pomoć za početnike Kad je u pitanju 2023. godina, Matuša je rekla kako i dalje ostaju podrška za pripremu projekata, prvenstveno financiranih iz europskih fondova za poduzetnike i poljoprivrednike, ali isto tako i kontakt točka za korištenje svih nacionalnih sredstava potpore koje poduzetnici i poljoprivrednici mogu koristiti. - Neki stanari već navršavaju tri
Kolar: Ove godine očekuje se industrijska tranzicija za sjever Hrvatske te je za sjeverne županije osigurano 100 milijuna eura
godine i prema pravilniku o poslovnoj podršci, spremni su napustiti inkubatorski prostor tako da nam se oslobađaju prostori za naše nove poduzetnike početnike, koji trebaju pomoć pri pokretanju svog poslovanja. Poduzetnički centar je no-
sitelj Konzorcija Sprint. To je konzorcij koji okuplja 13 poduzetničkih i potpornih institucija i fakulteta s područja cijele sjeverne Hrvatske, a osmislit će inkubatorski i akceleratorski program koji će se ponuditi poduzetnicima početnicima. Troškovi za poduzetnike bit će pokriveni sredstvima koje će dodijeliti HAMAG BICRO – najavila je Matuša.
Industrijska tranzicija
Župan Kolar je naglasio kako je prošla godina prošla prilično aktivno, a jedna od aktivnosti bio je i svjetski kongres u Antalyji gdje je jedan od startupova iz Hrvatske osvojio prvu nagradu. - Posebno bih naznačio Centar za robotiku i nove inovativne tehnologije kojim
upravlja Srednja škola u Krapini, koja ne samo da je omogućila učenicima naše Srednje škole da rade i uče u najboljim mogućim uvjetima, nego i praksu radeći na profesionalnim strojevima koje koriste najveće, najuspješnije i najmodernije tvrtke – rekao je Kolar te najavio kako se ove godine očekuje industrijska tranzicija za sjever Hrvatske te je za sjeverne županije osigurano 100 milijuna eura i 46 tvrtki je sudjelovalo u kreiranju industrijske politike na ovom području. Na kraju, župan je zaključio kako ih čeka jedno vrlo dinamično i izazovno vrijeme, no najbitnije je da nijedan projekt nije upitan i da nije upitno da će biti gotov na vrijeme sukladno potpisanim ugovorima.
ISPLATA 390.000 EURA Potpisan ugovor između Krapinsko –zagorske županije i Zavoda za hitnu medicinu KZŽ
KRAPINA - Župan Željko Kolar i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko - zagorske županije Krešimir Božić su u četvrtak potpisali ugovor o županijskom financiranju timova hitne medicinske službe T1 u Klanjcu i Konjščini za razdoblje 1. siječnja – 31. prosinca 2023. godine.Krapinsko-zagorska županija ovim ugovorom Zavodu za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije dodjeljuje 392.859,51 eura (2.960.000 kuna).Ovo nam financiranje omogućuje održavanje dodatnih timova hitne medicinske službe, zbog čega svi stanovnici Krapinsko-zagorske županije imaju istu kvalitetu i dostupnost hitne medicinske službe te isto vrijeme odaziva od prijma poziva do dolaska pacijentu – istaknuo je ravnatelj Zavoda Krešimir
Kolar: I dalje
nastavljamo financirati dodatne timove T1 jer za nas jednako vrijede ljudi i u samim sjedištima većih naselja kao i oni koji su u manjim naseljima u ruralnim područjima
Božić te naglasio kako hitna medicina predstavlja ogledalo čitavog zdravstvenog sustava. Tim hitne medicinske službe u Konjščini pokriva i područje Hrašćine i Budinščine, a tim u Klanjcu pokriva i područje Zagorskih Sela, Kumrovca, Kraljevca na Sutli i Tuhlja. - I dalje nastavljamo financirati dodatne timove T1 jer za nas jednako vrijede ljudi i u samim sjedištima većih naselja tako i oni koji su u manjim naseljima u ruralnim područjima. Od 2019. godine smo u ove timove uložili gotovo 11 milijuna kuna, što se u 2023. godini penje na 13,8 milijuna kuna ili 1,8 milijuna eura. Ističem upravo 2019. godinu jer je tada donesen Zakon prema kojem je Ministar zdravstva u roku od 6 mjeseci morao donijeti novu mrežu hitne. Prošla su 48 mjeseca, a to još nije napravljeno. Više puta sam apelirao da se to riješi. Da je to učinjeno i da je država odlučila financirati timove u Klanjcu i Konjščini mi bi ovdje uštedjeli velika sredstva kojim bi onda mogli dodatno poboljšati naš zdravstveni sustav, ulaganjem u primarnu zdravstvenu zaštitu, u kupovinu novih medicinskih aparata ili uređenje naših zdravstvenih ustanova – poručio je nakon potpisivanja župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar. (zl)
U OB Zabok više se neće uzimati uzorci za PCR testove, već će se to obavljati u Zavodu za javno zdravstvo KZŽ
ZABOK - Od 1. veljače 2023. godine mijenja se lokacija za uzimanje uzoraka za PCR testiranje u organizaciji Krapinsko-zagorske županije i njezinih zdravstvenih ustanova. Uzimanje uzoraka za PCR testiranje na SARS-CoV-2 se od 1. veljače 2023. godine (srijeda) više neće obavljati u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. Uzimanje uzoraka za PCR testiranje će se od 1. veljače obavljati u Zavodu za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije – Odjelu za kliničku mikrobiologiju (Zabok, Zivtov trg 3) i to svakim danom osim nedjelje od 7 do 9 sati. (zl)
Pojedinačno, najviše sredstava osigurano za zlatarsku Sokolanu
HRVATSKO ZAGORJE - Ministarstvo kulture i medija odobrilo je za programe gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulture infrastrukture u Hrvatskoj 7.590.399,36 eura. Što se tiče Krapinsko –zagorske županije, novce je dobilo 18 projekata u zagorskim općinama i gradovima. Najviše sredstava, odnosno 66.361,40 eura dodijeljeno je Gradu Zlataru za rekonstrukciju Sokolskog doma, a u Zlataru su odobrene još dvije investicije – 13.272,28 eura za ugradnju novih prozora na zgradu Gradske knjižnice te 796,34 eura za nabavu novih računala u Gradskoj knjižnici. Gradskoj knjižnici Krapina odobrena su tri projekta, 21.235,65 eura za sanaciju prozora i vrata, 1.990,84 eura za opremanje dječjeg odjela knjižnice te 3.318,07 eura za nabavku informatičke opreme. Tri projekta odobrena su i na području Pregrade. Gradska knjižnica dobiva 1.327,23 eura za nabavku informatičke opreme, za Muzej grada Pregrade 'Zlatko Dragutin Tudjina' odobreno je 33.180,70 eura za rekonstrukciju sustava dojave požara i sustava tehničke
Novac stiže za
projekte u Zlataru, Krapini, Pregradi, Klanjcu, Mariji Bistrici, Svetom Križu Začretju, Krapinskim
Toplicama, Loboru, Stubičkim
Toplicama, Zaboku i Mihovljanu
zaštite zgrade muzeja i knjižnice, a 1.327,23 eura za nabavku informatičke opreme za Pučko otvoreno učilište Pregrada. Gradska knjižnica i čitaonica A. Mihanovića Klanjec za opremanje spremišta i dvorane za kulturna događanja dobiva 1.1990,84 eura, Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica dobit će 929,06 eura za novu informatičku opremu, a Općinska knjižnica i čitaonica Sveti Križ Začretje za nabavku opreme 2654,46 eura. Novac stiže i u Općinu Krapinske Toplice, gdje će se Kino dvorana Doma kulture opremiti s 46.452,98 eura, a Općinska knjižnica dobiva 1327,23 eura za novu informatičku opremu. Općina Lobor dobiva 33.180,70 eura za IV fazu adaptacije Društvenog doma, Općina Stubičke Toplice 1.327,23 eura za opremanje dječjeg odjela policama i kutijom za slikovnice u Općinskoj knjižnici, a Pučko otvoreno učilište Zabok 39.816,84 eura za opremanje Multimedijskog centra. Općini Mihovljan odobreno je 26.544,56 eura za rekonstrukciju Društvenog doma u svrhu provođenja kulturnih aktivnosti. (sp)
Proteklog je petka u Pregradi održan važan sastanak na kojem se krojila visokoškolska budućnost čitavog Zagorja
Kao što je poznato, osječki fakultet, u suradnji sa Županijom i Gradom, u Pregradi ima dislocirani preddiplomski studij sestrinstva, svojevrsnu 'višu školu', a želja Županije i Grada jest da se organizira i diplomski studij (tzv. visoka škola)
Ivan Kovačić PREGRADA
Predstavnici Krapinsko-zagorske županije te Grada Pregrade, na čelu sa županom Željkom Kolarom i pregradskim gradonačelnikom Markom Vešligajem, sastali su se u petak u Pregradi s dekanom Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Aleksandarom Včevom. Naime, kao što je poznato, taj osječki fakultet, u suradnji sa Županijom i Gradom, u Pregradi ima dislocirani preddiplomski studij sestrinstva, svojevrsnu 'višu školu', a želja Županije i Grada jest da se organizira i diplomski
Kolar: "To, naravno, neće biti gotovo u godinu dana, ali prve poteze smo napravili i mi, i fakultet, tako da vjerujem da bi kroz dvije godine mogao početi s radom preddiplomski studij fizioterapije, a kroz otprilike četiri godine oba diplomska studija"
studij (tzv. visoka škola). Osim toga, uz studij sestrinstva, Pregrada bi, sudeći prema izjavama sudionika prošlotjednog sastanka, trebala dobiti još jedan preddiplomski, a s vremenom i diplomski studij.
Regionalni fakultet
Župan Željko Kolar je naglasio kako je sada već sasvim jasno da će Krapinsko – zagorska županija u budućnosti imati još jedan fakul-
tetski grad te da će to, jasno, biti Pregrada. – Drago mi je da smo analizirali dosadašnju suradnju i ocijenili je odličnom, ali ono što je bitno su naši planovi za budućnost. Gradonačelnik Vešligaj je govorio o zajedničkoj investiciji Grada Pregrade i Krapinsko – zagorske županije oko kupnje objekta i zemljišta da u budućnosti osiguramo prostor ne samo za preddiplomski studij sestrinstva, već i za preddiplomski studij fizioterapije, ali i za diplomski studij i jednog i drugog. To, naravno, neće biti gotovo u godinu dana, ali prve poteze smo napravili i mi, i fakultet, tako da vjerujem da bi kroz dvije godine mogao početi s radom preddiplomski studij fizioterapije, a kroz otprilike četiri godine oba diplomska studija – rekao je Kolar te dodao kako s obzirom na zagorske specijalne bolnice u Krapinskim i Stubičkim Toplicama, ali i nedaleke Daruvarske toplice i toplice u Svetom Martinu na Muri, ovaj se pregradski fakultet planira pozicionirati kao regionalni.
Novi prostor
Gradonačelnik Marko Vešligaj u svojoj je izjavi za medije podsjetio kako od prošle godine, osim Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo iz Osijeka, Grad Pregrada par-
tnera ima i u Krapinsko – zagorskoj županiji, koja s 50% iznosa sufinancira rad studija. - Planovi koje imamo su proširenje ovog studija, a da bi to mogli, potrebno je osigurati prostor s obzirom da su studentice i studenti koji pohađaju studij sestrinstva trentno smješteni u prostorima naše srednje škole. Kao što sam već obznanio u medijima (Zagorski list o tome je već ranije opširno pisao, op.a.) imamo već neke opcije, razgovarali smo s vlasnikom prostora nekadašnje tvornice Emka, gdje bi se to moglo smjestiti. Taj prostor je po svojoj kvadraturi sigurno adekvatan, no moramo znati da su tu potrebna dosta velika ulaganja – rekao je Vešligaj.
Domaći kadrovi
Dekan osječkog Fakulteta, Aleksandar Včev, istaknuo je zadovoljstvo dobrom suradnjom s Gradom, Županijom, ali i Općom bolnicom Zabok, u kojoj je dio nastavne baze studija. – Ono što nas sve zajedno veseli jest napredovanje nastavnog kadra, odnosno, nove docenture i profesure nastavnika u zdravstvenim ustanovama na području Krapinsko – zagorske županije. To osigurava kadar za buduće studije koji će se izvoditi u Pregradi, nakon što se osiguraju prostorni uvjeti, odnosno, izgrade novi objekti za potrebe
Fureš: "Drago mi je da i dalje nastavljamo intenzivirati naše napore za daljnjim napretkom našeg studija sestrinstva, ali i preddiplomskog, kasnije i diplomskog studija fizioterapije, a sve na korist naših Zagorki i Zagoraca te našeg zdravstva u cjelini"
Vešligaj: "Imamo već neke opcije, razgovarali smo s vlasnikom prostora nekadašnje tvornice Emka, gdje bi se to moglo smjestiti. Taj prostor je po svojoj kvadraturi sigurno adekvatan, no moramo znati da su tu potrebna dosta velika ulaganja"
studija. Naravno da će dio nastavnika iz Osijeka dolaziti ovdje kao i do sada, no, ovo je vrlo dobra priča u jednom relativno malom gradu, što će sigurno doprinijeti i tome da se stanovništvo zadrži u ovim malim sredinama. Jer kadrovi koji odu na školovanje u veće europske sredine, u pravilu se ne vraćaju u manje sredine – rekao je dekan Včev. Na korist Zagoraca Poznati zagorski ginekolog, primarius Rajko Fureš, sastanku je pri-
sustvovao kao zamjenik voditelja preddiplomskog dislociranog studija u Pregradi te je bio izuzetno zadovoljan rezultatima sastanka. - Drago mi je da i dalje nastavljamo intenzivirati naše napore za daljnjim napretkom našeg studija sestrinstva, ali i preddiplomskog, kasnije i diplomskog studija fizioterapije, a sve na korist naših Zagorki i Zagoraca te našeg zdravstva u cjelini. Nadamo se da ćemo u najskorije vrijeme ostvariti sve naše planove – rekao je Rajko Fureš.
EKSKLUZIVNO DOZNAJEMO Višemjesečna oroslavska politička drama ovog bi tjedna mogla dobiti svoj završetak
Izuzev petero vijećnika s nezavisne liste Viktora Šimunića, svi ostali vijećnici žele smjenu aktualnog predsjednika Vijeća
Ivan Kovačić OROSLAVJE
Oroslavska kriza vlasti, koja već mjesecima puni novinske retke i stranice portala, ovog bi tjedna mogla dobiti svoj konačni kraj. Ističemo 'mogla bi', budući da su nas političari iz Oroslavja u posljednje vrijeme navikli na iznenađenja i nagle političke zaokrete. Naime, ove srijede na rasporedu je sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati i glasati o smjeni predsjednika Vijeća, Kristijana Sojča, koji je u vijeće izabran s Nezavisne liste Viktora Šimunića. Posljedično tome, Vijeće bi odmah potom trebalo izabrati i novog predsjednika.
Nezadovoljstvo Sojčem
Da ukratko podsjetimo, od ukupno 13 vijećničkih mandata, Šimunićeva lista na proteklim je izborima osvojila 5, HDZ 4, SDP 3, a HNS 1 vijećnički mandat. Kako je u formiranju vijećničke većine Šimunić partnere pronašao u SDP-u, SDP je očekivao da njihova vijećnica Lucija Grabušić postane predsjednica Vijeća, ali nezavisni lista tome se usprotivila. Izričito su, naime, tražili da predsjednik vijeća bude Kristijan Sojč. SDP-ovci su na kraju popustili te su podržali Sojča, ali već par mjeseci kasnije počele su prve trzavice u Vijeću. Isprva su se na Sojča počeli žaliti HDZ-ovci, a potom su se na njegov način vođenja sjednica te, kako su napominjali, na "njegov način komunikacije i odnos prema ostalim vijećnicima", počeli žaliti i SDP-ovci.
Zahtjev za smjenu
Sve je kulminiralo u ožujku prošle godine kada su oroslavski vijećnici iz redova SDP-a od Šimunića,
Tuđa: 'Pa i ja sam kao SDP-ov gradonačelnik
Oroslavja u Vijeću imao kohabitaciju. S HDZ-om sam morao sve dogovarati. I meni su u četiri godine samo jedna ili dvije točke skinute s dnevnog reda, a sada se njima događa da im sjednice nemaju kvoruma, ne prolaze im prijedlozi, sjednice se odgađaju'
kao nositelja Nezavisne liste, javno zatražili Sojčevu smjenu. O tome su čak poslali i opširno priopćenje za javnost u kojem su naveli svoje razloge, a između ostalog su napisali i sljedeće: 'Za SDP je nedopustiv način na koji se predsjednik Vijeća Kristijan Sojč odnosi prema gradskim vijećnicima, kao i način na koji vodi sjednice Vijeća, stoga tražimo da se isti smijeni u svrhu zdravih odnosa i nastavka buduće suradnje'. Tada su tražili da Šimunić i njegova lista sami odluče tko će biti novi predsjednik vijeća s njihove liste. Bitno im je bilo, napominjali su SDP-ovci, samo da se smijeni Sojč i nisu tražili to mjesto za sebe. No, Sojč je odmah jasno dao do znanja kako s mjesta predsjednika Vijeća neće odstupiti, u čemu je imao podršku i svojih kolega vijećnika, i gradonačelnika Šimunića, tako da do njegove smjene nije došlo.
Posljednja sjednica
No, od tada oroslavsko Vijeće ne funkcionira 'kako treba' i neke važne odluke nisu donesene, neke su donesene prekasno, a zbog nekih su propali i određeni projekti i mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava. Oko krivice za to Šimunić i SDP konstantno se javno sukobljavaju i krivicu svaljuju jedni na druge. Vrhunac te političke drame dogodio se na posljednjoj sjednici Vijeća kada je Sojč, nezadovoljan što vijećnici nisu podržali rebalans Proračuna za 2022. godinu, prekinuo sjednicu i napustio je sa svojim nezavisnim kolegama. Budući da je na toj sjednici trebao biti donesen i Proračun za 2023. godinu, vijećnici iz redova SDP-a, HDZ-a i HNS-a odlučili su nastaviti sjednicu jer su za to imali kvorum, a i smatrali su da je Sojč sjednicu prekinuo protustatutarno i protivno pravilniku,
beno zatražili da se sazove sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati i glasati o razrješenju Sojča i imenovanju novog predsjednika ili predsjednice Vijeća. Kako se više puta čulo iz redova HDZ-a, oni ne traže predsjedničko mjesto za sebe. -Nama je u ovom trenutku apsolutno nevažno iz koje će političke opcije biti predsjednik Vijeća. Ono što je važno i jedino što želimo jest da to bude osoba koja će kvalitetno i konstruktivno voditi sjednice Vijeća, imati korektan odnos prema svim vijećnicima te u svom radu poštovati statut, pravilnik i zakone, kao i dostojanstvo funkcije predsjed-
uvjetom da to ne bude Sojč.
SDP-ov kandidat
Ipak, kako Sojč konstantno ističe da neće odstupiti, sasvim je izgledno da će podršku četiri HDZ-ova vijećnika za mjesto novog predsjednika Vijeća dobiti kandidat
SDP-a. S obzirom na to da je do nas stigla glasina kako bi to mogao biti bivši oroslavski gradonačelnik
Ivan Tuđa, kontaktirali smo ga kako bismo tu informaciju provjerili iz prve ruke. – Još jednom moram naglasiti da mi ni sada ne tražimo mjesto predsjednika Vijeća za sebe. Od ožujka prošle godine samo želimo da umjesto gospodina Sojča tu dužnost preuzme osoba koja će ujediniti Vijeće i koja će napraviti sinergiju. Kod sadašnjeg predsjednika Vijeća je tako da je sve u redu samo ako je sve po njegovom, a ako nije po njegovom onda nas naziva nekompetentnima i stvara razdor u Vijeću. I kad smo od gradonačelnika tražili da umjesto Sojča bude netko drugi predsjednik Vijeća, on nam je rekao da to nije u njegovoj ingerenciji, nego u ingerenciji Gradskog vijeća, a predsjednik Vijeća je rekao: 'Ja neću dati ostavku, neka me smjene HDZ i SDP' – ispričao nam je Tuđa.
Tuđina potvrda
za što su naknadno dobili i potvrdu Ministarstva uprave. Tako je osmero vijećnika, bez prisustva vijećnika Nezavisne liste Viktora Šimunića, prihvatilo Šimunićev prijedlog Proračuna za 2023. godinu.
Stav HDZ-a
Vijećnici HDZ-a potom su služ-
nika vijeća, ali i svakog pojedinog vijećnika. Nažalost, Kristijan Sojč previše je puta pokazao da on nije ta osoba – pričaju nam HDZ-ovci, što u konačnici znači da HDZ vjerojatno neće predlagati svog kandidata, ali i da su spremni podržati kandidata SDP-a pa čak i kandidata Šimunićeve liste. Dakako, pod
Na isticanje nezavisnih vijećnika kako je znakovito da SDP i HDZ zajednički žele smijeniti nezavisnog predsjednika Vijeća, iako se te dvije opcije 'tradicionalno ne podnose', Tuđa kaže kako je u Oroslavju suradnja vijećnika različitih političkih opcija u interesu građana tradicija, a ne novost.
– Pa i ja sam kao SDP-ov gradonačelnik Oroslavja u Vijeću imao kohabitaciju. S HDZ-om sam morao sve dogovarati. I meni su u četiri
godine samo jedna ili dvije točke skinute s dnevnog reda, a sada se njima događa da im sjednice nemaju kvoruma, ne prolaze im prijedlozi, sjednice se odgađaju. Mislim, s ljudima treba komunicirati i surađivati. I tako sada, kad Sojč odbija odstupiti, a svi ostali vijećnici osim nezavisnih traže njegovu smjenu, mi se svi moramo dogovoriti tko će biti novi predsjednik Vijeća. U SDP-u je kandidatkinja bila Lucija Grabušić, no ona je zbog obiteljskih razloga stavila svoj vijećnički mandat u mirovanje. Kako je njen zamjenik sad novi u Vijeću, a kolega Branko ima dosta drugih obaveza, ostao sam samo ja kao opcija za našeg kandidata. Smatram da ću kao kandidat biti prihvatljiv i vijećnicima iz ostalih političkih opcija jer ja osobno više nemam nikakvih političkih, niti stranačkih ambicija, tako da nikome nisam nikakav konkurent jer nisam ni u kakvoj kampanji. Koliko znam, čak ni vijećnici sa Šimunićeve liste nemaju sa mnom nikakav problem. Mi jednostavno samo želimo da Grad funkcionira kako treba, a ne da idemo na nove izbore i zakočimo Grad na iduća tri mjeseca te napravimo dodatan trošak građanima. A i pitanje je što bi se izborima riješilo, ako bi izborni rezultati bili isto takvi da nitko ne može samostalno imati većinu. Tako da, što god vam netko kaže i komentira, vjerujte mi, mi u ovom slučaju nemamo nikakvog drugog interesa, već jedino gledamo interes građana. A interes građana je da Grad funkcionira, pogotovo sada kada se otvara velik broj natječaja i kad svi zajedno u Vijeću trebamo konstruktivno raditi i surađivati uz međusobno poštovanje i uvažavanje – ustvrdio je Ivan Tuđa.
Ponukani dugačkim listama čekanja, projektni tim logopedinja i studentica logopedije osmislio projekt logopedske čekaonice koji će se provoditi u Dječjem vrtiću Bubamara u Donjoj Stubici
Logopedska čekaonica omogućit će uslugu svima koji trebaju besplatne usluge logopeda, dok čekaju na pregled i tretman u zdravstvenim ustanovama, bilo da se radi o jezičnim, artikulacijsko fonološkim ili komunikacijskim
Dječji vrtić Bubamara iz Donje
Stubice započeo je s provođenjem izuzetno pohvalnog projekta, koji će omogućiti djeci uslugu logopeda dok čekaju na tretman u zdravstvenim ustanovama. Radi se o projektu logopedske čekaonice, koji je financiran sredstvima Europske unije,
potrebno poticanje u predvještinama čitanja i pisanja ili predmatematičkim vještinama – pojasnila je voditeljica projekta logopedinja Lucija Mlakar. Istaknula je kako je sudjelovanje za sve besplatno te je moguće uključiti se već danas, preko e maila logocekaonica@ gmail.com ili putem društvenih mreža i web stranice. – U sustavu smo stvorili četiri razreda prema teškoćama, u koja će djeca biti
Logopedske usluge provode se u OB Zabok i Specijalnoj bolnici u Krapinskim Toplicama. Otvoreni su brojni privatni logopedski kabineti, a brojne ovakve kabinete financiraju i općine i gradovi. No liste čekanja i dalje su velike
preko natječaja koji se otvara svake godine, a na koji je moguće prijaviti neki društveno korisni projekt, koji rješava konkretne probleme u zajednici.
Program
kroz 4 razreda
– Zbog dugih lista čekanja na logopedsku terapiju, osmislile smo projekt u koji se mogu uključiti sva djeca koja imaju jezične, artikulacijsko fonološke ili komunikacijske teškoće ili im je pak
uključena shodno dijagnostici koju prvo trebaju proći. Nadam se da ćemo tako pomoći roditeljima da pravodobno reagiraju, jer su rana intervencija i djelovanje ključni za oblikovanje daljnjeg djetetovog napretka i razvoja – zaključila je Mlakar, uz koju su u projektnom timu i logopedinje te studentice logopedije Andrea Šantek, Lucija Seljan, Lucija Škalički, Maja Reljić, Roberta Šrajbek, Sandra Sinković te logopedinja DV
Bubamara Marija Brezak. Logopedi volonteri
Za realizaciju projekta dobiveno je 7.583 eura, kojim je opremljen logopedski kabinet, obzirom da će svi logopedi svoje usluge pružati kao volonteri. Odrađene su radionice za roditelje, a u planu je i još devet edukacija za zainteresirane logopede koji bi željeli sudjelovati u projektu, osim sadašnjih 20 koliko ih je već u sustavu. Veliku podršku projektu
11. 2. s početkom u 19 sati svira Laka meta 14. 2. s početkom u 18 sati uz klavijature i gitaru
Za sve informacije i rezervacije se javite na broj 099 250 39 16
dao je i Grad Donja Stubica. – Izuzetno smo ponosni na ovaj projekt i naš vrtić, kojem posao nije samo čuvanje djece nego i odgajanje, a ovaj projekt je jedan nadstandard koji vrtić pruža i preko kojeg će velik broj djece dobiti pažnju za sve ono što nisu mogli kroz sustav dobiti – rekao je gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić. Dugačke liste čekanja Projekt je pohvalila i zamjenica župana Jasna Petek. –Logopedska čekaonica ne može zamijeniti struku i stručni rad, ali može sigurno olakšati ono čekanje do pregleda i tretmana, stoga je ovo krasan projekt na korist djeci u Krapinsko –zagorskoj županiji, a pretpostavljam i šire – rekla je Petek. Dodala je kako je unatrag deset godina proširena logopedska mreža u našoj županiji, no to još uvijek nije dovoljno obzirom na broj djece s glasovnim i jezičnim poteškoćama. Logopedske usluge provode se u OB Zabok i Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, gdje je zajedno prijavljeno 170 pacijenata, a tu su i privatni kabineti. – Na prvi pregled čeka se mjesec – dva, međutim na tretman se čeka i do go-
dinu, godinu i pol, što je neprihvatljivo – rekla je Petek. Kako bi se pokušale smanjiti liste čekanja, brojne općine i gradovi kroz djelatnost
u ranoj intervenciji izuzetno je važna za djecu, pogotovo u dobi kada je trebaju dobiti, da bi kasnije prevenirali poteškoće koje mogu iz
Petek: 'Logopedska usluga u ranoj intervenciji izuzetno je važna, da bi kasnije prevenirali poteškoće koje mogu iz toga nastati, a jedan ovakav projekt, kao što je logopedska čekaonica, sigurno će u tome doprinijeti'
udruga financiraju logopede i logopedske kabinete, a Krapinsko – zagorska županija im pomaže u opremanju kabineta. – Logopedska usluga
toga nastati, a jedan ovakav projekt, kao što je logopedska čekaonica, sigurno će u tome doprinijeti – zaključila je Petek.
Ukupno je na uređenje i opremanje studija utrošeno 40.313,73 kuna, za što je dobiveno 18 tisuća kuna preko dječjeg participativnog proračuna Krapinsko – zagorske županije, a ostalo su vlastita sredstva te sredstva Općine Bedekovčina i donacija. Ravnatelj kaže, tu ne staju, projekt ide dalje
Osnovna škola Bedekovčina već dugi niz godina radi na osmišljavanju i realizaciji brojnih aktivnosti s ciljem motiviranja učenika, kako u okviru redovite nastave, tako i u okviru raznih izvannastavnih aktivnosti i projekata, gdje vrlo aktivnu ulogu u osmišljavanju i realizaciji imaju učenici. Upravo oni pod vodstvom svojih mentora zadnjih godina sudjeluju na raznim natjecanjima gdje osvajaju prva mjesta, posebno na glazbenim natjecanjima i smotrama. Stoga se rodila ideja o uređenju i opremanju multimedijalnog studija, koji bi doprinio radu učenika te njihove aktivnosti, volju i talent doveo na još višu razinu.
Produkcije vrlo uspješnih audio – video uradaka
Obzirom da posljednje dvije godine nije bilo smotri, natjecanja i slično, u školi su se okrenuli drugačijim metodama i oblicima rada, poput
izrade videolekcija i drugih digitalnih materijala za potrebe vlastite nastave, u što su se aktivno uključivali i učenici, osobito članovi Vokalne skupine i Medijske grupe. - Naš zbor već godinama postiže i osvaja prva mjesta na natjecanjima, stoga se razvila ideja poticanja vrlo uspješnog rasta Vokalne skupine. Vokalna skupina zajedno je s Medijskom grupom osmislila, producirala, snimala i montirala mnoge vrlo uspješne audio – video uratke, za što smo koristili priručna sredstva: školska računala, školski fotoaparat, osobne mobilne telefone i snimače zvuka, što se često pokazalo zahtjevnim, jer slabija računala nisu prilagođena tako zahtjevnim procesima. Došli smo stoga na ideju uređenja Studija za audio i video produkciju – ispričao nam je ravnatelj Osnovne škole Bedekovčina Ivan Paradi. Projekt su prijavili na participativni dječji proračun Krapinsko – zagorske županije i za njega dobili 18 tisuća kuna, no kako su krenuli s realizacijom, uvidjeli su potrebu za dodatnim ulaganjima za što kvalitetniji studio, pa su dodatna sredstva dobili od Općine Bedekovčina, donatora te su uložili vlastita sredstva. Studio je uređen lani u kolovozu, a nakon aktivacije svih potrebnih softvera, počeo se aktivno upotrebljavati krajem lanjske godine. – Učenici i njihovi voditelji ovime su dobili adekvatan prostor gdje mogu provoditi svoje dobre zamisli i ideje. Na taj će način i kvaliteta završnih uradaka pratiti sav njihov trud, vrijeme i znanje koje ulažu kroz izvannastavne aktivnosti. Također, timskim radom i suradničkim učenjem na praktičan će način koristiti, implementirati i proširivati ranije stečena znanja i vještine iz STEM područja (informatika), HJ, GK te montaže i audiovideo produkcije – kaže ravnatelj.
Paradi: 'Cilj nam je pokrenuti glazbeni studio, koji će u budućnosti preuzeti i ulogu školske radijske i, s vremenom, TV postaje. Rezultat navedenog bit će kompletan autorski proizvod učenika i učitelja/voditelja OŠ Bedekovčina u vidu nosača zvuka, video uradaka te radio-programa'
Brend OŠ Bedekovčina
Voditeljica glazbenih izvannastavnih aktivnosti Ivana Tomašković kaže kako je, zajedno s učenicima, izuzetno sretna zbog studija, koji daje nove mogućnosti. – Uz naše
Ivana Tomašković: 'Uz naše talentirane učenice radili smo brojne aranžmane, snimajući i koristeći ručne snimače i imamo dosta velik broj snimljenih skladbi, no, od prošle godine imamo novi studio, koji još uvijek istražujemo'
talentirane učenice radili smo brojne aranžmane, snimajući i koristeći ručne snimače i imamo dosta velik broj snimljenih skladbi, koje je moguće pronaći i na youtubeu. No, od prošle godine imamo novi studio, koji još uvijek istražujemo – rekla je Tomašković, dodavši kako će joj potpora u savladavanju rada u jednom ovakvom studiju i ulaska u svijet produkcije biti Davor To-
tović, vlasnik studija i producent s velikim iskustvom. Istaknula je i kako vjeruje da će se uz pomladak koji se uključio, nastaviti uzlazna putanja Vokalne skupine, koja je prepoznatljiv brend škole, poznat po izvođenju zahtjevnih višeglasnih obrada pjesama različitih žanrova. – U rad su i dalje uključene naše bivše učenice, koje su sada prvi razred srednje škole, no ljubav prema našoj školi i glazbi vraća ih k nama – rekla je Tomašković.
Srednjoškolke Sara, Nadja i Dora otkrile su nam kako ih osim ljuba-
vi prema glazbi uz zbog veže i dobro društvo te lijepa postignuća na natjecanjima, brojni nastupi uz koje se vežu posebna sjećanja i emocije, stoga su vrlo rado i dalje aktivne te će pomoći u mentoriranju mlađih naraštaja.
Multimedijalna priča se nastavlja
Ukupno je na uređenje i opremanje studija utrošeno 40.313,73 kuna. No, ravnatelj kaže kako je uređenje ovog studija tek prvi korak plana kroz koji će se nastaviti ova multimedijalna priča. – Cilj nam je u sljedeće dvije godine pokrenuti glazbeni studio, koji će u budućnosti prema našim planovima preuzeti i ulogu školske radijske i, s vremenom, TV postaje. Rezultat navedenog bit će kompletan autorski proizvod učenika i učitelja/voditelja OŠ Bedekovčina u vidu nosača zvuka, video uradaka te radio-programa. Osim učenika, svi naši djelatnici spremni su se usavršavati u ovom pogledu i nastaviti dosadašnji rad na koji smo jako ponosni – zaključio je ravnatelj škole Ivan Paradi, dodavši kako postoji i ideja osnivanja i formiranja školskog benda, za što su sada dobiveni preduvjeti.
Održana je 11. po redu sjednica Gradskog vijeća Grada Pregrade na kojoj je sudjelovalo sveukupno 10 vijećnika
Gradsko vijeće donijelo je i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o mjerilima za financiranje predškolskog odgoja
PREGRADA - U četvrtak, 26. siječnja 2023. u gradskoj je vijećnici u Pregradi održana 11. sjednica Gradskog vijeća kojoj je prisustvovalo 10 vijećnika. Pred vijećnicima se našlo 10 točaka dnevnog reda, a nakon usvajanja zapisnika s prethodne sjednice, Gradsko vijeće donijelo je Odluke o davanju prethodne suglasnosti Dječjem vrtiću "Naša radost" Pregrada na prijedlog Statutarne odluke o izmjeni i dopuni Statuta Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada te na prijedlog Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada. Donesena je i Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja odabranog u postupku Javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Grada Pregrade na kčbr. 1931/54, Livada Mokrice, površine 569 m2, k.o. PREGRADA. Na navedeni natječaj pristigla je samo jedna ponuda i to od strane obrta Transport Javorić, vl. Ankica Javorić iz Huma na Sutli koja je bila pravovremena i potpuna te je ponuditelj odabran.
Zaštita od požara
Vijećnici su usvojili i izvješće o radu reciklažnog dvorišta za 2022. godinu koje je predstavio direktor Niskogradnje d.o.o., kao i Izvješće o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara. Stanje zaštite od požara na području Grada Pregrade je zadovoljavajuće, a kako bi se tako i održalo, potrebno je provoditi odredbe Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije i Plana zaštite od požara za Grad Pregradu te provoditi stalnu edukaciju stanovništva o opasnosti nastanka
Vešligaj: "Zagorski vodovod je javna
tvrtka u vlasništvu
lokalnih jedinica te će i Grad Pregrada imati udio i pravo glasa pri donošenju odluka. Još kao zastupnik u Hrvatskom saboru, kada se ovaj Zakon donosio, bio sam protiv
okrupnjavanja
vodoopskrbe na ovaj način, međutim, zakone moramo poštivati"
požara kao i preventivnom djelovanju. S ciljem podizanja operativne spremnosti vatrogasne postrojbe potrebno je kontinuirano provoditi osposobljavanje i usavršavanje pripadnika postrojbi te pristupiti nabavci nove opreme i sredstava kao i održavanju postojeće, kao i sustavno raditi na uključivanju što većeg broja mladih u vatrogasne postrojbe.
Sufinanciranje vrtića
Gradsko vijeće donijelo je i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o mjerilima za financiranje predškolskog odgoja kojom se određuje postotak sudjelovanja (učešća) roditelja - korisnika usluge u financiranju ekonomske cijene re-
ocjenu suglasnosti Zakona o vodnim uslugama s Ustavom RH. Vijećnik Stjepan Miklaužić komentirao je odluku Ustavnog suda RH te izrazio nezadovoljstvo pripajanjem pregradskog društva za vodoopskrbu i odvodnju Viop d.o.o. Zagorskom vodovodu.
Objava gradonačelnika
Inače, o toj se je temi na svojoj službenoj Facebook stranici građanima obratio i gradonačelnik Vešligaj. - Gotovo godinu dana od pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama, Ustavni sud ocijenio je predmetni Zakon ustavnim, slijedom čega bi pregradsko vodoopskrbno društvo VIOP d.o.o. trebalo
ske. Navedenim Zakonom predviđeno je postojanje jednog isporučitelja na određenom uslužnom području, što je za uslužno područje broj 9 naše županije Zagorski vodovod d.o.o. Sukladno tome, pregradsko društvo za vodoopskrbu i odvodnju VIOP d.o.o. treba se pripojiti Zagorskom vodovodu. Inače, Zagorski vodovod je javna tvrtka u vlasništvu lokalnih
Vešligaj: "Iskoristili smo sve raspoložive pravne mogućnosti, međutim Ustavni sud je odbacio naše prijedloge. Informacija o tome kada će i pod kojim uvjetima do spajanja doći još se ne zna, ali svakako ćemo se boriti da u novom sustavu osiguramo što bolje uvjete za građane Pregrade"
ve pravne mogućnosti, međutim Ustavni sud je odbacio naše prijedloge. Informacija o tome kada će i pod kojim uvjetima do spajanja doći još se ne zna, ali svakako ćemo se boriti da u novom sustavu osiguramo što bolje uvjete za građane Pregrade - napisao je Vešligaj. Sanacija klizišta
dovitog programa vrtića u iznosu od 42 % ekonomske cijene programa. Dodatno, vijećnici su dobili i informaciju o provedbi Gradskog programa za mlade 2021.-2025. za 2022. godinu te informaciju o odbacivanju prijedloga lokalnih jedinica za pokretanje postupka za
postati dijelom Zagorskog vodovoda. Da podsjetim, Grad Pregrada i još 20-ak lokalnih jedinica iz cijele Hrvatske, podnijeli su Ustavnom sudu RH prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) s Ustavom Republike Hrvat-
jedinica te će i Grad Pregrada imati udio i pravo glasa pri donošenju odluka. Još kao zastupnik u Hrvatskom saboru, kada se ovaj Zakon donosio, bio sam protiv okrupnjavanja vodoopskrbe na ovaj način, međutim, zakone moramo poštivati. Iskoristili smo sve raspoloži-
Inače, na samoj sjednici Gradskog vijeća, Zdravko Vrbanc iz Kluba vijećnika SDP-a postavio je pitanje sanacije novonastalih klizišta uslijed nedavnih padalina na što je gradonačelnik dao odgovor kako su komunalne službe odmah reagirale i obišle klizišta. - Pregrada se svake godine suočava s problemom klizišta te ove godine ide sanacija 12 klizišta za koje su dobivena sredstva Fonda solidarnosti EU. Nažalost, uočena su dva nova klizišta koja ugrožavaju stambene objekte te će se odmah krenuti s pregledom stanja od strane projektanta i izradom projektne dokumentacije za njihovu sanaciju - rekao je gradonačelnik Vešligaj. Na sjednici je postavljeno i pitanje plaćanja komunalne naknade vlasnika Emke u proteklim godinama, odnosno je li se moglo vlasnika zadužiti za održavanje objekta na što je gradonačelnik odgovorio kako je Grad zadužio vlasnika u okvirima koji su zakonski propisani, a to je komunalna naknada, koja je redovito uplaćivana. - Prije je postajala mogućnost naplate poreza na neiskorištene poduzetničke nekretnine. Taj porez uveden je 2001. godine, ali ga je Ustavni sud RH proglasio neustavnim 2007. godine te je on ukinut, a to su također trebali biti prihodi jedinica lokalne samouprave - rekao je gradonačelnik. (zl)
Na natječaju Ministarstva kulture i medija Općina Krapinske Toplice ponovno je dobila novčanu potporu
Načelnica Jureković ponovno je podsjetila kako nabavka novih sjedalica nije kraj investicija u toplički Dom kulture
Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICEMinistarstvo kulture i medija putem raspisanog natječaja dodijelilo je za programe gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture u čitavoj Hrvatskoj 7.590.399,36 eura, od čega je na području Krapinsko – zagorske županije bespovratna sredstva dobilo 18 projekata. Jedan od tih projekata je i projekt
Općine Krapinske Toplice za opremanje kino dvorane Doma kulture, za kojeg je Ministarstvo Općini dodijelilo 46.452,98 eura bespovratnih sredstava.
Novac je osiguran
Kako nam je pojasnila načelnica
Općine Krapinske Toplice Gordana Jureković, na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH za 2023. godinu za programe gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture, Općina Krapinske Toplice prijavila je ovaj projekt kojim je predviđeno dodatno uređenje kino dvorane Doma kulture, odnosno, nabava i montaža novih sjedala za još bolji filmski doživljaj u nedavno pokrenutom kinu. Ukupna vrijednost prijavljenog projekta iznosi
112.814,38 eura, što znači da uz sredstva koje je dobila od Ministarstva kulture i medija Općina za tu investiciju treba osigurati još dodatnih
66.361,40 eura. – Mi smo očekivali kako ćemo dobiti sredstva na natječaju tako da smo već tih nešto više od 66 tisuća eura osigurali u proračunu za ovu godinu – potvrdila nam je načelnica Jureković.
Revitalizacija kina
Ovom investicijom, kao i činjenicom da je njenu važnost prepoznalo i Ministarstvo kulture i medija, načelnica je itekako zadovoljna. -
Jureković:
'Iznimno me veseli ova potpora jer
nastavljamo
uspješnu
revitalizaciju Kina
'Toplice' u
Krapinskim
Toplicama, što će našim mještanima
i posjetiteljima
omogućiti još
ugodniji boravak u kinu i na ostalim
kulturnim
događanjima u prostoru Doma kulture'
Iznimno me veseli ova potpora jer nastavljamo uspješnu revitalizaciju Kina 'Toplice' u Krapinskim Toplicama, što će našim mještanima i posjetiteljima omogućiti još ugodniji boravak u kinu i na ostalim kulturnim događanjima u prostoru Doma kulture - rekla je načelnica Općine Krapinske Toplice Gordana Jureković, podsjetivši da je revitalizacija kina započela 2022. godine postavljanjem najsuvremenije audiovizualne opreme, novog projektora, zvučnika i novog platna. Naime, još u prosincu 2021. godine stigla je u topličko kino nova oprema vrijedna 330 tisuća kuna (s PDV-om 412,5 tisuća kuna), za koju je Općina Krapinske Toplice također dobila potporu ministarstva.Od Ministarstva kulture i medija odobreno nam je 300 tisuća kuna, dok ćemo ostatak vrijednosti projekta, kao i PDV, morati financirati sami. Dakle, naš općinski udio iznosi 112.500 kuna. Uglavnom, za taj iznos nabavili smo novo kino platno, projektor s računalom, kao i novo ozvučenje za našu kino dvoranu. Isto tako, dobili smo i jedno manje, prijenosno platno, kojeg ćemo moći koristiti prilikom projekcija na otvorenom, dakle, moći ćemo organizirati ljetno kino kad to vremenske prilike budu omogućavale – rekla nam je tada, u prosincu 2021. godine, načelnica Jureković.
Brojne projekcije
Tako je Kino Toplice nakon 20 više od godina pauze započelo s redovnim filmskim programom sredinom prošle godine, a interes posjetitelja i rezultati nisu izostali. Od kraja svibnja prošle godine održano je 48 projekcija aktualnih filmova domaće i strane produkcije, organizirane su svečane zagorske premijere hrvatskih filmova "Nosila je rubac črleni" i "Stric" uz gostovanje filmske ekipe, ugošćen je Međunarodni festival dječjeg fil-
Jureković: 'Kod nabavke nove kino opreme, ali i kod nabavke novih sjedalica, vodili smo računa da i oprema i sjedalice budu kompatibilne s pripremljenim projektom rekonstrukcije, tako da će, kad dođe do rekonstrukcije, nova oprema i nove sjedalice biti iskoristive'
ne produkcije – podsjeća Pavliša. Veliki projekt
ma KIKI, ostvarena je suradnja s Društvom naša djeca, Centrom za odgoj i obrazovanje i Osnovnom
školom iz Krapinskih Toplica, a u kinu je bilo više od 3.500 gledatelja.
Program i koordinaciju Kina Toplice vodi Mija Pavliša (Breg) koja se bavi promocijom u kulturi i
distribucijom filmova, a koja je već najavila kako u 2023. godini Kino Toplice nastavlja s redovnim prikazivanjem najnovijih filmova, a projekcije se održavaju subotom. -Od 17 sati na programu je film namijenjen djeci i mladima, a od 19 sati aktualni filmovi domaće i stra-
Kao što je već i ranije isticala, načelnica Jureković ponovno je podsjetila kako nabavka novih sjedalica nije kraj investicija u toplički Dom kulture. - Želim istaknuti kako Općina ima već gotov projekt i građevinsku dozvolu za kompletnu rekonstrukciju Doma kulture i njegovo pretvaranje u Multimedijalni centar, u sklopu kojeg bi se rekonstruirala i kino dvorana. Za taj projekt čekamo raspisivanje odgovarajućeg natječaja, kod kojeg bi iznos sufinanciranja bio minimalno 80 posto. Naime, i sada smo mogli na ovaj natječaj prijaviti tu rekonstrukciju, ali u tom slučaju, ako bismo i dobili na natječaju tridesetak ili četrdesetak posto, još uvijek bi iznos koji treba financirati Općina bio prevelik za nas, budući da je procijenjena vrijednost čitave rekonstrukcije negdje oko 5,5 milijuna eura. Stoga ćemo ga sada pokušati prijaviti na natječaj za Javnu
turističku infrastrukturu pa ćemo vidjeti. Ako ne prođe na tom natječaju, čekat ćemo sljedeći natječaj, koji će biti adekvatniji našem projektu. Ono što je važno napomenuti jest da smo i kod nabavke nove kino opreme, ali i kod projekta nabavke novih sjedalica, vodili računa da i oprema i sjedalice budu kompatibilne s pripremljenim projektom rekonstrukcije, tako da će, kad dođe do rekonstrukcije, nova oprema i nove sjedalice biti iskoristive – napominje Jureković te dodaje kako vjeruje da će već ovo postavljanje novih, modernih i udobnijih sjedala topličko kino učiniti publici još atraktivnijim. -Uvjerena sam da ćemo ovim dodatnim uređenjem kino dvorane privući još više zainteresirane publike u Kino Toplice koje je jedno od tek tri kina u Hrvatskom zagorju i sigurno je da postoji interes i potreba za ulaganjem u mjesta koja okupljaju ljude i povećavaju kvalitetu života lokalne zajednice – zaključila je načelnica Jureković.
Socijalna samoposluga GDCK Krapina otvorena je 2015. godine, a trenutno ima oko 70 korisnika koji imaju primanje do 700 kn mjesečno
Socijalna samoposluga lani pomogla 148 korisnika, a posudionica medicinskih pomagala njih 70
Socijalna samoposluga GDCK Krapina otvorena je 2015. godine, a trenutno ima oko 70 korisnika koji imaju primanje do 700 kn mjesečno. Pokriva Grad Krapinu i općine Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Živežne namirnice i higijenske potrepštine kao i ostale donacije Društvo dobiva od proizvođača hrane, trgovačkih lanaca te donacijama građana. - Na ulazu u trgovine KTC i NTL u Krapini imamo postavljene košare za donaciju živežnih namirnica i higijenskih potrepština pa molimo građane da doniraju nešto iz svoje košare. Također, imamo na više mjesta u Gradu i općinama postavljene kasice CK preko kojih se prikupljaju novčana sredstva iz kojih kupujemo živežne namirnice i higijenske potrepštine koje nam nedostaju na polici Socijalne samoposluge. Vezano uz donacije, građani nam se mogu obratiti telefonom ili mailom – kaže Davor Šimunović, ravnatelj GDCK Krapina.
Hvalevrijedan projekt
U 2022. godini ukupno su u socijalnoj samoposluzi odnosno zaprimili robu vrijednosti od 112.974,52 kn, a izdali robu vrijednosti od 130.896,32 kn. Kroz godinu ovim vidom pomoći bilo je obuhvaćeno 148 korisnika. GDCK Krapina posrednik je u lancu doniranja hrane još od 2015. godine. U prosincu prošle godine Društvu je odobren projekt "Ulaganje u infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane". Cilj projekta je ojačati infrastrukturne kapacitete prijavitelja Gradskog društva Crvenog križa Krapina u svrhu stvaranja osnovnih preduvjeta za povećanje količine donirane hrane, čime se doprinosi smanjenju ot-
pada od hrane te povećanju prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina stanovništva. Ukupna vrijednost projekta iznosi 26.635,39 EUR (200.684,32 kuna), GDCK Krapina financira 90,82 EUR, a preostali iznos se sufinancira iz Mehanizma za oporavak i otpornost. - Aktivnosti u sprječavanju nastanka otpada od hrane trebale bi biti primarno usmjerene na sami izvor
'Posudionica radi svakodnevno i vidljiva je potreba naših građana za tim vidom pomoći'
gdje nastaju viškovi hrane. Kada se ti viškovi ne mogu spriječiti, aktivnosti treba usmjeriti na doniranje viškova hrane, čime se ne daje samo podrška borbi protiv siromaštva uslijed nedostatka hrane, već isto predstavlja i učinkoviti alat za smanjenje otpada od hrane. Djelatnost posredovanja donirane hrane provodi se u skladištu donirane hrane gdje su nalazi i socijala samoposluga, tj. u suterenu skloništa stambene zgrade na adresi
Matije Gupca 11 u Krapini – kaže Šimunović.
Infrastrukturno opremanje
U sklopu projektnih aktivnosti predviđena je nabava skladišne opreme i namještaja (arhivski i paletni regali, transportna kolica), opreme za čuvanje hrane (rashladna komora), ručnog paletnog viličara i informatičke opreme. Realizacijom projekta doprinijet će infrastrukturnom opremanju Gradskog društva Crvenog križa Krapina u svrhu jačanja kapaciteta za prihvat, skladištenje i podjelu donirane hrane. Društvu Cr-
'U sklopu projektnih aktivnosti predviđena je nabava skladišne opreme i namještaja (arhivski i paletni regali, transportna kolica), opreme za čuvanje hrane (rashladna komora), ručnog paletnog viličara i informatičke opreme'
venog križa Krapinsko – zagorske županije odobren je projekt Ulaganje u infrastrukturno opremanje banke hrane, Hrvatskog Crvenog križa, Društva Crvenog
križa Krapinsko – zagorske županije ukupne vrijednosti 625.213,50 kn (82.980,09EUR), od čega se dodjeljuju bespovratna sredstva u iznosu od 500.000,00 kn (66.361,40 EUR), a razliku od 125.213,50 kn (16.618,69 EUR) financirati će Krapinsko – zagorska županija. U sklopu projekta predviđena je nabava rashladnog uređaja, električnog viličara, rashladnog vozila, informatičke opreme, promidžba i vidljivost te usluge tehničke pomoći za upravljanje projektom. Projekt će trajati od 01.01.2023. do 30. rujna 2023. godine. - Njegovom realizacijom doprinijet ćemo infrastrukturnom opremanju Društva Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije u svrhu jačanja kapaciteta banke hrane za prihvat, skladištenje i podjelu donirane hrane – ističe Šimunović.
Medicinska pomagala
Društvo ima i posudionicu medicinskih pomagala, a u prošloj je godini ovim vidom pomoći bilo obuhvaćeno ukupno 70, a izdano je ukupno 83 medicinska pomagala (kreveti, madraci, antidekubitalni
madraci, štake, kolica…). - Posudionica radi svakodnevno i vidljiva je potreba naših građana za tim vidom pomoći. U našoj županiji svako DCK ima Posudionicu medicinskih i ortopedskih pomagala stoga se građani prema mjestu stanovanja mogu javiti u DCK prema mjestu stanovanja. KZŽ je krajem prošle godine svakom GDCK dodijelila 8.000,00 kn za kupovinu pomagala kako bi zanovili pomagala i kako bi ona bila još dostupnija našim građanima – ističe Šimunović. 1762 doze krvi
U 2022. godini GDCK Krapina u suradnji s Hrvatskim Zavodom za transfuzijsku medicinu Zagreb organiziralo je ukupno 24 akcije dobrovoljnog darivanja krvi. Pristupilo je ukupno 2017 darivatelja od kojih je 255 bilo odbijeno, najčešće zbog zdravstvenih razloga te je prikupljeno ukupno 1762 doze krvi, odnosno 8,02% na sto stanovnika. 55 darivatelja darovali su krv prvi puta. 53 darivatelja iz GDCK Krapina u Klubu su darivatelja 100+, jer su krv darovali 100 i više puta. GDCK Krapina i u 2023. godini planira provesti 4 redovna ciklusa darivanja krvi. Prvi ciklus proveden je od 9. do 16. siječnja, drugi se planira provesti od 07. do 17. travnja, treći od 10. do 17. srpnja, a četvrti od 09. do 16. listopada. U prvom ciklusu u siječnju prikupljeno je 485 doza krvi. - Ove godine organizirat ćemo i dvije dodatne akcije za žene, s obzirom da žene mogu darivati krv svaka 4 mjeseca. Prva akcija za žene bila je u siječnju, a zatim slijedi akcija koja će se održati 09.05.2023. godine i 12.09.2023. godine. Zadovoljni smo odazivom mladih darivatelja krvi koji najčešće dolaze iz Srednje škole Krapine gdje svake godine napravimo i motivacijsko-informativna predavanja o dobrovoljnom darivanju krvi – kaže Šimunović.
RADI SE PUNOM PAROM S načelnicom Anitom Krok razgovarali smo o aktualnostima u Općini Konjščina
Osim što je Općina prošla na projektu dogradnje Dječjeg vrtića, za što čeka potpisivanje
Zadnih je tjedana, kaže načelnica Anita Krok, u Općini Konjščina vrlo radno, ponajviše po pitanju projekata. Osim što je Općina prošla na projektu dogradnje Dječjeg vrtića, za što čeka potpisivanje ugovora, tu su i drugi važni projekti. – Odobrena su i dva projekta sanacije propusta oštećenih u potresu, to je propust Kralji u Gornjoj Konjščini i propust Jantoleki u Sušobregu. Spremamo i natječajnu dokumentaciju za tri do četiri dionice nerazvrstanih cesta, jer imamo određenih problema sa cestama u našoj općini. Veliki problem predstavlja cesta u Jertovcu, cesta Brleki, a imamo određena oštećenja i na cestama u centru. Apeliram na građane za strpljenje, s obzirom da je loše vrijeme, kiša i snijeg ovih dana, pa su asfaltne baze trenutno u remontu. Čim dođe ljepše vrijeme, odmah krećemo u tekuće održavanje, krpanje rupa i sanaciju tih dionica – kaže načelnica.
Ujedno, u tijeku je javna nabava za odabir izvođača za rekonstrukciju ribičke kućice na Bajerima, a radi se i sjenica na Bajerima. Razmišlja se, na inicijativu Mjesnog odbora Centar, i o uređenju prostora oko stare fontane, a taj bi projekt Općina prijavila na sljedeći natječaj
LAG – a. - Još uvijek nije objavljen natječaj za vatrogasne domove, iako je bila najava da će biti u prosincu. Mi smo spremni s građevinskom dozvolom za rekonstrukciju
Vatrogasnog doma u Galovcu i s izvedbenim projektom izvanrednog održavanja za vatrogasni poligon u DVD – u Konjščina – ispričala je Anita Krok. Priprema se i natječajna dokumentacija za prijavu na natječaj za turističku infrastrukturu. – Imamo projekt za naše sportske terene, riješeni su imovinsko – pravni odnosi i mi-
slim da ćemo uskoro imati i pravomoćnu građevinsku dozvolu – dodaje načelnica. Donesen je i plan nabave održavanja i asfaltiranja nerazvrstanih cesta, a cilj je namaknuti što više sredstava iz fondova EU, kako bi se smanjio trošak za Općinu i građane. Što se rada na terenu tiče, trenutno je aktualno popisivanje komunalne infrastrukture. - Državna revizija nam je naložila popisivanje komunalne infrastrukture, jer je zadnje popisivanje bilo prije više od 20 godina. Moramo uskladiti promjene na terenu, nadograđevianje kuća i gradnju nvoih, kako bi komunalna naknada bila pravedna za sve građane, a vezano uz reviziju, na njeno je traženje i riješen problem upravljanjem NK Sloga – ističe načelnica. Dodaje da Općina učestalo ima prijave zapuštenih poljoprivrednih zemljišta. - Već dva mjeseca smo u dogovoru s Općinom Marija Bistrica, idemo prema potpisivanju sporazuma za zajedničkog poljoprivrednog redara i vjerujem da će se njegovim dolaskom ipak se uvesti nešto reda, ali na kraju krajeva, svi opet moraju krenuti od sebe i početi čistiti, neke stvari Općina ne može jer nismo ovlašteni da ulazimo na to privatno zemljište –pojašnjava Krok. Općina Konjščina sprema se i u novu izmjenu Prostornog plana. – Dobra je stvar da smo primili dosta zahtjeva sugrađana koji žele neka zemljišta prenamijeniti u turističku namjenu, kuće za odmor i turizam su postali hit, pa ćemo ići u ciljane izmjene Prostornog plana. Bitno nam je također osiguramo preduvjete da na zemljištima koje Općina posjeduje u centru iza vrtića krene stambena izgradnja odnosno zgrade. Potražnja za stanovima u centru je velika. Želimo stvoriti preduvjete da si nove obitelji, ali i one koje žive u općini Konjščina, a žele se osamostaliti, osiguraju stambeno pitanje. Proračunom za 2023. godinu smo osigurali pomoć kroz mjere stambene politike, a JUO će kroz mjesec dana donijeti točne uvjete po kojima će netko tko ima prvu nekret-
'Primili smo dosta zahtjeva sugrađana koji žele neka zemljišta prenamijeniti u turističku namjenu, kuće za odmor i turizam su postali hit, pa ćemo ići u ciljane izmjene Prostornog plana. Bitno nam je također osiguramo preduvjete da na zemljištima koje Općina posjeduje u centru iza vrtića krene stambena izgradnja odnosno zgrade'
ninu s područja Konjščine to moći ostvariti – naglašava načelnica. Problemi ceste i dvorane
Komunalac Konjščina od 2. siječnja ima i novog direktora, Mlade-
na Šmita, nakon što je Stjepan Zajec otišao u zasluženu mirovinu. - Ovim putem želim mu puno sreće i vjerujem da će društvo uspjeti zadržati na ovoj dobroj razini na kojoj je, i naravno i još poboljšati. Komunalac redovito čisti i održava Konjščinu i okolicu, zimska služba je spremna, a štp se tiče situacija sa snijegom i poplavama, građani moraju biti svjesni da ne može biti u svakom momentu baš u svakom selu, no dečki su danonoćno bili na terenu i maksimalno se radilo – napominje načelnica. Problema uvijek ima, a među najvećima koji muče Općinu je državna cesta D540, koja je u jako lošem stanju. – U izradi je projektno – tehnička dokumentacija, projektanti koje su izabrale Hrvatske ceste izašli na teren. Bitno nam je da rekonstrukcija te ceste krene čim prije, jer cesta je u groznom stanju. Jertovec je naš najveći mjesni odbor poslije centra, a ta nam je cesta poveznica sa Zagrebom. Drugo, što nam jako treba, je sportska dvorana, s obzirom da imamo i srednju i osnovnu školu. U svakodnevnim smo razgovorima sa Županijom, zahvaljujem županu na svoj brizi, kad god se nešto može pripomoći uskoči, svjestan je koliko nam dvorana treba te KZŽ prati natječaje i čeka da tu dvoranu prijavi. Projek-
tna dokumentacija za dvoranu je napravljena prije nekoliko godina, a mi smo riješili građevinsku dozvolu – kaže Krok. Dodaje da još nema natječaja niti iz Mjera ruralnog razvoja po pitanju nerazvrstanih cesta, a Općina ima dvije problematične ceste, Sačeri – Klimen i Špoljari – Jantoleki. – Ceste su šodrane i trudimo ih se održavati sukladno vremenskim priliama, ali naravno, za asfaltiranje nam trebaju europski novci, jer bi to bio preveliki trošak za samu Općinu – napominje načelnica. Uskoro će biti objavljen i natječaj za udruge, za sufinanciranje njihovog rada u ovoj godini, kao i za korištenje prostota u Kulturnom turističko – informativnom centru. A udruge se već naveliko pripremaju za razne manifestacije i kulturna događanja. Ono što slijedi uskoro su maškare, koje su organizirane i prošle godine nakon dugo vremena, te obilježavanje Valentinova. Za kraj, Anita Krok ističe da je Općina, kao i ona osobno, na raspolaganju građanima, no neke probleme Općina ne može riješiti jer nisu u njezinoj nadležnosti. - Mi smo uvijek prvi kojima se građani obrate, no za neke stvari nemamo ovlasti ni moći. Ipak, sve što možemo, riješavamo u najkraćem roku – zaključuje Krok.
OROSLAVJE – Proračun Grada Oroslavja za 2023. godinu planiran je u iznosu nešto većem od 5,7 milijuna eura. Kako je rekao gradonačelnik Viktor Šimunić, poštuje se odluka Ministarstva prema kojoj je nastavak posljednje sjednice Gradskog vijeća legalan, a na kojem je izglasan ovakav proračun. Dva kapitalna projekta u proračunu su izgradnja sportskih svlačiona te izgradnja, odnosno projektiranje dječjeg vrtića u Mokricama. – Izgradnja sportskih svlačiona veliki je i važan projekt o kojem se govori već desecima godina u Oroslavju.
Završena je javna nabava, a najjeftinija ponuda koju smo dobili je 3,7 milijuna kuna. Izvođač još nije odabran, no nadam se da ćemo uskoro i to napraviti i krenuti u izgradnju.
Što se tiče dječjeg vrtića, dobili smo 7 milijuna kuna, no obzirom da još nemamo projekt ne možemo znati kolika će biti prava cijena, predviđam da će to biti oko 10 do 15 milijuna kuna. Ove godine u planu je projektiranje dječjeg vrtića, a možda i početak izgradnje krajem godine – rekao je Šimunić. Ima tu, kaže, još manjih projekata koji su također važni. Jedan od njih je izgradnja
i uređenje dječjeg igrališta u Parku Vranyczany. – Projekt je gotov, čekamo javnu nabavu, a uređenjem tog igrališta imat ćemo dva igrališta u centru grada, moderna i uređena – kaže gradonačelnik. Najavio je i kako je ove godine u planu i uređenje šetnice u Parku Vranyczany, projektiranje reciklažnog dvorišta te zamjena krovišta na Društvenom domu Mokrice. – Ove godine planiramo krenuti i u projektiranje uređenja Društvenog doma u Stubičkoj Slatini te promjenu krovišta i uređenja kata na Društvenom domu Andraševec – rekao je gradonačel-
NK Oroslavje poziva članove, igrače, roditelje i simpatizere kluba na podršku
nik, dodavši kako su ti i drugi, manji iznosi za komunalne aktivnosti i druge manje projekte. – Ovih se dana po gradu postavlja 80 novih kanti za smeće, sufinancirane od Fonda za zaštitu okoliša. Radi se o kanti za odvajanje otpada u kojoj se nalaze tri odvojene kante, za miješani otpad, papir i plastiku, cilj je postaviti ih po cijelome gradu – kaže gradonačelnik, istaknuvši i kako je u tijeku nabava kamera a nadzor brzine u Stubičkoj Slatini, a u dogovoru s policijom nabavit će se i kamere za sigurnost koje će se postaviti na kružnim tokovima. (J. Klanjčić)
OROSLAVJE - Nogometni klub Oroslavje na svojoj je Facebook stranici pozvao sve članove, igrače, roditelje i simaptizere da se odazovu na okupljanje, ove srijede, 1. veljače, ispred Gradske knjižnice Oroslavje u 18.40 sati. – Vrijeme je da se izborimo za sportske svlačionice nakon 90 godina – stoji u objavi NK Oroslavje. – Pozivamo vas da dočekate gradske vijećnike ispred gradske knjižnice, jer će se tamo u 19 sati održati sjednica Gradskog vijeća. Prva točka sjednice je odluka o rebalansu o kojoj ovisi hoće li krenuti izgradnja sportskih svlačionica. Naime, gradska uprava je u utorak otvorila ponude za izgradnju i najeftiniji iznos je 3.7 milijuna kuna, a u proračunu je predviđeno 2.5 milijuna kuna. Kako bi se moglo ići u daljnji postupak važno je izglasati rebalans. Stoga vas molimo da dođete sa svojom djecom koja treniraju u NK Oroslavju i pokažete svoj stav o tome hoće li se svlačionice graditi. Vjerujemo da su svi nogometaši, djeca a i njihovi roditelji zaslužili nakon mnogo godina takvu odluku. Molimo da svi koji mogu dođu odjeveni u odjeću sa obilježjima NK Oroslavje. Nadamo se da ćete se odazvati u sto većem broju! – pozivaju iz NK Oroslavje. (zl)
Članovi
U akciji darivanja krvi prikupljeno 337 doza, uključilo se čak 15 novih darivatelja
DONJA STUBICA -
Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica održalo je proteklog tjedna dobrovoljnu akciju darivanja krvi. Prikupljeno je 337 doza: 14 u Stubičkim Toplicama, 101 u Oroslavju, 69 u Gornjoj Stubici, 83 u Donjoj Stubici te 70 u Mariji Bistrici. Po prvi puta krv je darovalo 15 darivatelja: Magdalena Martinić, Marko Sviben, Kristijan Jakšić, Jasmin Mlivić, Denis Benko, Monika Lisak, Matija Martinić, Filip Pilarić, Dino Curman, Dora Knjaz, Janko Kopriva, Matija Potočki, Elvis Blagec, Mario Hren i Vlatka Prugovečki. (jk)
'Vrijeme je da se izborimo na sportske svlačionice nakon 90 godina!'
kluba postojeće su svlačione uredili sami, uz pomoć volontera i donatora, no one nisu dostatne za potrebe kluba, a nove adekvatne svlačione čekaju već desetljećima
HRVATSKO ZAGORJE - Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Domom zdravlja Krapinsko-zagorske županije u sklopu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv
Općina Mihovljan poziva udruge da se jave za dodjelu financijske potpore
Za udruge u općini Mihovljan osigurano
37.162,39 €
raka vrata maternice u četvrtak je organizirao simboličnu akciju podjele mimoza i zdravstveno-edukativnih materijala. Akcija je održana na tri lokacije na području Krapinsko-zagorske župa-
nije: ispred zgrade općine u Kumrovcu te u prostoru Doma zdravlja u Zlataru i u prostoru Doma zdravlja u Krapini, gdje su akciji nazočile i ravnateljica Doma zdravlja Krapinsko-zagorske župani-
je Nada Dogan i pročelnica županijskog upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug. U Hrvatskoj je u posljednjih 10 godina evi-
dentirano oko 320 slučajeva i oko 120 smrti od raka vrata maternice godišnje. Za razliku od većine drugih sijela raka, rak vrata maternice javlja se u nešto mlađoj dobi – prema posljednjim poda-
cima Registra za rak, u 2020. je trećina novooboljelih žena bila mlađa od 50 godina, a rak vrata maternice je treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). (zl)
TZ Zlatni istok Zagorja dobila je sredstva za provođenje aktivnosti u projektu 'Hrvatska prirodno tvoja'
Rok za podnošenje prijedloga programa i projekata je 23. veljače
MIHOVLJAN - Općina Mihovljan poziva udruge sa sjedištem na području općine kao i udruge koje svoje programe realiziraju na području Općine Mihovljan ili imaju korisnike s područja Općine Mihovljan, da se prijave za dodjelu financijske potpore. Ukupno planirana vrijednost poziva je 37.162,39 eura (280.000,00 kuna). Za javne potpore u gospodarstvu, potpore brige za djecu i mlade, osobe treće životne dobi, projekte mjesne samouprave, potpore za brigu oko osoba s invaliditetom i posebnim potrebama, te sva druga područja od interesa za opće dobro osigurano je 11.148,72 eura, za javne potpore u sportu 24.155,55 eura te za javne potpore u kulturi 1.858,12 eura. Rok za podnošenje prijedloga programa i projekata je zaključno do 23. veljače. Udruga može prijaviti i ugovoriti samo 1(jedan) program ili 1 (jedan) projekt u okviru ovog Poziva, na razdoblje provedbe do 12 mjeseci. Ista udruga može biti partner na više programa/projekta prijavljenih na ovaj Poziv. (zl)
ZLATAR/MAČE/ZLATAR BISTRICA/KONJŠČINA - Turistička zajednica područja Zlatni istok Zagorja dobila je sredstva za provođenje aktivnosti u projektu "Hrvatska prirodno tvoja". Riječ je o projektu kojeg provode Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska turistička zajednica za poticanje održivog razvoja i na promociji Hrvatske kao održive destinacije. Ministarstvo je za promociju održivosti kreiralo oznaku "Hrvatska prirodno tvoja" te je raspisan natječaj za lokalne turističke zajednice, kojim su predviđena sredstva i za nabavu sadnica stabala. Turističkoj zajednici područja Zlatni istok
Zagorja, koja se prijavila na natječaj, odobren je iznos od 1.575,55 eura (11.870,97kuna) za nabavku sadnica koje će se na proljeće posaditi na području Zlatara, Mača, Zlatar Bistrice i Konjščine. Sadnice će se, za svaku općinu, odabrati u suradnji sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba, a lokacije će se još naknadno dogovoriti. – Javljat ćemo se na brojne natječaje, imamo puno planova za cijelo područje ovog dijela Zagorja, a ovo je jedan mali projekt kojim doprinosimo zaštiti okoliša i uređenju ovih JLS – komentirala je gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek, ujedno predsjednica TZ Zlatni istok Zagorja. (sp)
KRAPINA - U Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini je 24. siječnja godine, održan radni sastanak predstavnika Krapinsko-zagorske županije i jedinica lokalne samouprave s njenog područja sa predstavnicima Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstva financija. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina zahvalio je svima na odazivu te kao temu sastanka istaknuo aktivnosti koje se poduzimaju s unapređenjem susta-
va lokalne i područne (regionalne samouprave), s naglaskom na optimizaciju sustava lokalne i područne samouprave te mogućnosti funkcionalnog povezivanja jedinica lokalne samouprave. Predstavnike ministarstava te okupljene čelnike zagorskih jedinica lokalne samouprave i njihove suradnike je na samom početku pozdravila zamjenica župana Jasna Petek, koja je istaknula kako svima u interesu mora biti učinkovita, dostupna i transparentna javna uprava. (zl)
GORNJA STUBICA – Planinarsko
društvo Stubičan proteklog je petka održalo svečanu sjednicu, koja je ujedno i bila zadnja aktivnost obilježavanja 70. godišnjice osnutka društva. Članovi su tijekom cijele prošle godine provodili aktivnosti na kojima se promoviralo Društvo i spomenuti jubilej, ali i planinarstvo kao poželjna i zdrava aktivnost za cijelu obitelj: 16 planinarskih, 97 penjačkih, 3 predavanja, sudjelovanje na izložbi, sudjelovanje u 2 gradska događanja, akcija čišćenja Medvednice, suradnja s udrugom Kajkaviana u projektu SPOJKAJ, organizacija prvog penjačkog natjecanja u Donjoj Stubici - suradnji s Sportskim penjačkim klubom Durango iz Zagreba održan je Durango-Stubičan Open kup za penjače mlađih kategorija, školovanje jednog člana za vodiča, nabava opreme. Tiskale su se prigodne majica (za koje je grafički dizajner Nikola Sinković osmislio prigodni logotip), održana su planinarsko-putopisna predavanja te pohodi na zanimljive destinacije (Dinara po prvi puta za brojne članove društva i masovni izlet na Triglav). Osmišljen je i izazov koji je zahtijevao cjelogodišnju predanosti svih članova i započet je prvim danom 2022. godine. Društvo
je svojim izletima trebalo prikupiti ukupno 70.000 metara visinskih uspona čime bismo simbolično obilježili 70. godišnjicu. Cilj je postignut već u kolovozu, a tijekom cijele godine u aktivnosti je sudjelovao 75 članova društva. Na svečanoj sjednici Skupštine Društva nakon pregleda postignuća i uspjeha, uručene su zahvalnice pojedincima i pravnim osobama koje su u zadnjih desetak godina aktivno djelovali, surađivali i dali velikodušnu podršku radu
U okviru projekta 'Pokreni se, izmjeni se'
PD "Stubičan". Društvo trenutno broji 122 člana, a istaknuli su i kako su izuzetno zadovoljni brojem ostvarenih izleta, kvalitetom odabranih destinacija i odazivom članova. Društvo se osobito ponosi najmlađim članovima – od vrtićke, osnovnoškolske pa do srednjoškolske dobi – koji su se priključili svojim roditeljima na pohodima te tako napravili ogroman korak prema zdravom načinu života, obogatili osobna životna iskustva i napredovali u svakom pogledu. (zl)
KRAPINA - Gradsko društvo Crvenog križa Krapina u okviru projekta "Pokreni se, izmjeni se!" organizira još jedno besplatno osposobljavanje, za računalnog operatera. Sudjelovati mogu nezaposlene osobe koje nisu prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, mlađe od 30 godina. Polaznicima se vraća trošak prijevoza odnosno omogućava im se dolazak na osposobljavanje. Uvjerenje se upisuje se u e-radnu knjigu. Za sva dodatna pitanja i prijavu za sudjelovanje u programu zainteresirani se mogu javiti Gradskom društvu Crvenog križa Krapina, na brojeve telefona 049/371141 interni broj 5, 091/608-1027 radnim danom do 15:00 sati ili na koordinator.neet@gmail.com. (zl)
Potpisani ugovori sa stipendistima
Ove će godine u tu svrhu Općina Gornja
Stubica izdvojiti 158 tisuća kuna
GORNJA STUBICA – Potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija gornjostubičkim učenicima i studentima održano je u četvrtak, 26. siječnja u Sportskom centru. Općina je tako za školsku, odnosno akademsku godinu 2022,/2023. dodijelila 49 stipendija, i to 29 učeničkih u iznosu od po 200 kuna mjesečno te 20 student-
skih u iznosu od po 500 kuna mjesečno. Sveukupno, za stipendije će Općina ove godine izdvojiti 158 tisuća kuna. Načelnik Jasmin Krizmanić pozdravio je okupljene studente te učenike i njihove roditelje, naglasivši kako se nada da će stipendije barem donekle povećati učeničke i studentske budžete. (zl)
Korisno predavanje povodom mjeseca borbe protiv raka vrata maternice
HUM NA SUTLI - Povodom
mjeseca borbe protiv raka vrata maternice, 27. siječnja u prostorima Općine Hum na Sutli, a u organizaciji udruge Mala sredina, održano je predavanje epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko–zagorske županije dr. Ivana Lipovca. Kroz predavanje pod nazivom "Epidemiologija raka vrata maternice" sudionici su mogli čuti više o uzročnicima i izvorima zaraze, tijeku bolesti, rizičnim faktorima, simptomi-
ma, učestalosti i smrtnosti od ove bolesti u Hrvatskoj, liječenju trendovima preživljavanja i načinima sprečavanja. Zaključivši kako je rak vrata maternice moguće spriječiti kombinacijom odgovornog spolnog ponašanja, cijepljenjem i redovitim ginekološkim pregledima, predavanje se privelo kraju. Sudjelovanje je bilo besplatno, a pridružile su se i članice Udruge Onkološki pacijent te Udruge žena Humsko srce. (zl)
Ovih je dana Općina Tuhelj objavila javni poziv za dodjelu potpora poduzetnicima na području Općine za 2023. godinu. Osigurane su potpore u iznosu od 13.272,28 eura bespovratnih sredstava za tuheljske obrtnike
Davor Žažar
TUHELJ
Mjera dodjele potpora tuheljskim poduzetnicima pokrenuta prije 7 godina naišla je na dobar odaziv stoga ne čudi da je Općina i ove godine raspisala Javni poziv za dodjelu potpora poduzetnicima na području Općine Tuhelj za 2023. godinu. – Veseli me činjenica da na taj način Općina Tuhelj ovim skromnim doprinosom u svojim fiskalnim kapacitetima daje potporu otvaranju obrta. Na taj način želimo da se naši mladi mještani samozapošljavanju. Važno je za istaknuti da se od samog početka pa do danas svake godine broj korisnika te mjere povećava, što nam je izuzetno drago da su korisnici većinom mladi ljudi. To nas veseli, jer na taj način mlade obitelji, mladi ljudi s područja naše općine ostaju tu i rješavaju si egzistenciju – rekao je načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja.
Nitko nije ostao bez poticajnih sredstava
Svake godine za ovu mjeru Općina izdvaja oko 13 tisuća eura čime potiče otvaranje novih obrta na svom području s iznosom od po tisuću eura bespovratnih sredstava. – Dokumentacija za prijavu na taj poziv je vrlo jednostavna, kao i dokumentacija za pravdanje tih sredstava. Nastojali smo ne komplicirati i omogućiti ljudima da se na što jednostavniji način prijave, odnosno da što lakše iskoriste ta poticajna sredstva. Važno je za ista-
knuti da, bez obzira što u proračunu imamo predviđen određeni iznos sredstava, do sada nitko tko se prijavio na tu mjeru, a zadovoljavao je uvjete iz poziva, nije ostao bez poticajnih sredstava. U razmišljanju smo da u budućnosti, zavisno od fiskalnih kapaciteta, novčana sredstva za tu mjeru i
'Korisnici su većinom mladi ljudi. To nas veseli, jer na taj način mlade obitelji, mladi ljudi s područja naše općine, ostaju tu i rješavaju si egzistenciju'
pojačamo – dodaje načelnik Hercigonja.
Na području općine 57 obrta
Na područje Općine Tuhelj trenutno djeluje 57 obrta, a mjera davanja potpora poduzetnicima doprinosi otvaranju novih. – Na temelju sedmogodišnjeg iskustva davanja potpora, u prosjeku se na godišnjoj razini otvori
6 do 7 novih obrta na području naše Općine. Moram istaknuti da to nisu obrti ugostiteljskog i trgovačkog tipa, već da podupiremo uslužne obrte i obrtnička zanimanja. Veseli nas ako smo tom našom poticajnom mjerom barem malo doprinijeli otvaranju novih obrta. To je brojka za koju možemo reći da je dobra, ali treba težiti tome da se i dalje potiče
otvaranje obrta i da ljudi na taj način rješavaju svoju egzistenciju, posebno u obrtničkim zanimanjima kojih na tržištu zaista nedostaje. Vjerujem da će ti ljudi naći svoje mjesto na tržištu i da imaju dovoljno posla da si na našem području mogu osigurati pristojnu egzistenciju za sebe i svoje obitelji – zaključio je tuheljski načelnik.
Ugledni španjolski list objavio veliku reportažu o ulasku Hrvatske u Schengensko područje te pritom značajno mjesto posvetio i Kumrovcu
KUMROVEC - Dopisnik za Jugoistočnu Europu uglednog španjolskog dnevnog lista El Pais, Francisco Peregil boravio je proteklog tjedna u Hrvatskoj kako bi napisao veliku reportažu o hrvatskom ulasku u Eurozonu i schengenski prostor. U priči oko hrvatskog ulaska u Šengen veliki prostor između
ostalog posvetio je i Kumrovcu, gdje se zadržao u ugodnom druženju s domaćinima, predstavnicima Općine Kumrovec. S načelnikom Kumrovca Robertom Šplajtom ugledni španjolski novinar razgovarao je o značaju ulaska Hrvatske u Schengensku zonu za lokalne zajednice s obje strane Sutle. Šplajt se u raz-
govoru za španjolske medije dotaknuo i ideje o revitalizaciji Kumrovečke pruge s ciljem bolje prometne povezanosti ovog dijela Zagorja s ostatkom svijeta. Španjolski novinar razgovarao je i s kumrovečkim poduzetnicima o tome što ulazak u šengenski prostor znači za male poduzetničke tvrtke. (Davor Žažar)
Drugu godinu zaredom svetokriški vrtić svoj rođendan proslavio brojnim višednevnim aktivnostima
Iako predškolski odgoj, kao i obrazovanje, u Svetom Križu Začretju postoji već desetljećima, kao zasebna, samostalna institucija, Dječji vrtić 'Sveti Križ Začretje' postoji tek od prije dvije godine, kada je izgrađena i nova vrtićka zgrada
Ivan Kovačić SVETI KRIŽ ZAČRETJEProteklog su tjedna djeca, roditelji i djelatnici Dječjeg vrtića 'Sveti Križ Začretje' raznim aktivnostima obilježili i proslavili drugi rođendan svog vrtića. Naime, kako nam je pojasnila ravnateljica Martina Jakuš, dječji vrtić u Svetom Križu Začretju desetljećima je djelovao u sklopu tamošnje osnovne škole, a tek izgradnjom nove vrtićke zgrade, vrtić se osamostalio. - Svetokriški vrtić je kao samostalna ustanova osnovan 29. prosinca 2020.godine, a djeca su prvi put u novoizgrađenu vrtićku zgradu ušla prije dvije godine, odnosno, 29. siječnja 2021. godine. Stoga se krajem siječnja obilježavaju dani naše ustanove – pojasnila nam je Jakuš.
Posjeti
To je, kako je napomenula, bila prilika za veselije i svečanije aktivnosti u čijim su pripremama aktivno sudjelovali svi djelatnici Vrtića. – U petak prijepodne djecu je posjetio i općinski načelnik Marko Kos sa zdravim paketima za sve odgojnoobrazovne skupine, a sudjelovao je i u aktivnostima djece i odgojiteljica u pet vrtićkih skupina. Iz Osnovne škole Sveti Križ Začretje u gostima su bili učiteljica Ivana Junković koja je sa starijom djecom održala radio-
Jakuš: "U petak prijepodne djecu je posjetio i općinski načelnik Marko Kos sa zdravim paketima za sve odgojnoobrazovne skupine, a sudjelovao je i u aktivnostima djece i odgojiteljica u pet vrtićkih skupina"
Ovaj projekt u iznosu od 5.245,87€ financiran je vlastitim sredstvima iz Proračuna Općine Zlatar Bistrica
VELEŠKOVEC - Za potrebe školaraca i drugih putnika koji čekaju autobusni prijevoz na autobusnim stajalištima, odnosno ugibalištima u Veleškovcu postavljene su nove konzolne nadstrešnice. Sukladno Pravilniku o autobusnim stajalištima svako autobusno stajalište mora biti opremljeno nadstrešnicom. S obzirom da na lokacijama ne postoji dodatan prostor na kojem bi se mogla smjestiti kućica/ nadstrešnica, postavljene su konzole iznad nogostupa kojima se ne uzima prostor nogostupa i ne pri-
ječi prolaz pješacima niti kolicima te ne zadire u prostor prometnice. Postavljene konzole odobrene su od strane Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a za njihovo postavljanje ishođena je suglasnost Hrvatskih cesta. Općina Zlatar Bistrica provela je postupak jednostavne nabave konzolnih nadstrešnica, a postavljanje je izvršio obrt QBen iz Zlatara. Ovaj projekt u iznosu od 5.245,87€ financiran je vlastitim sredstvima iz Proračuna Općine Zlatar Bistrica. (zl)
nicu s pričanjem priča te ravnatelj, Dario Šimag, koji se došao upoznati s budućim prvašićima – ispričala nam je ravnateljica.
Za roditelje
Cijeli tjedan odgojiteljice su za djecu pripremale raznovrsne i bogate aktivnosti kako bi djeca osjetila da njihov Vrtić slavi rođendan, a sve su odgojno - obrazovne skupine izradile i zajedničku čestitku, pirča nam
ravnateljica Jakuš te napominje kako se povodom rođendana nije zaboravilo niti na roditelje. - U vrtiću se njeguje suradnja s roditeljima i sustručnjacima u okruženju, kao što je osnovna škola, obrti za čuvanje djece, predškola i slično te je za roditelje organizirano predavanje pod nazivom Granice u odgoju i dosljednost, nakon čega je pripremljena i zakuska za sve prisutne – rekla nam je ravnateljica Martina Jakuš.
ZABOK - Na inicijativu župnog Caritasa te uz koordinaciju sa stručnom službom OŠ Zabok, na čelu s pedagoginjom Ružicom Kotarski i vjeroučiteljima Ksenijom Miškulin i Danijelom Cvetkom, pokreće se novi projekt posvećen djeci, prvenstveno osnovnoškolcima koji imaju poteškoća u učenju i praćenju nastave. Naime, u Zaboku djeluje Škola brzog čitanja i mudrog učenja koju vodi Dijana Turk Žigman koja je ujedno volonterka u župnom Caritasu, a radi se o sustavu namijenjenom djeci, studentima i odraslima koji žele uz manje dosade, truda i uloženog vremena postići bolje rezultate u školi, na fakultetu i poslu te u svakodnevnom životu. Čitav koncept je zapravo napravljen s jednom jedinom idejom, a to je funkcionalno učenje, pa se kroz program uči više tehnika brzog čitanja, nekoliko memorijskih tehnika te prezentacijske tehnike kojima se u klasičnom obrazovnom sustavu pridodaje malo ili nimalo pažnje. Svoje uslu-
ge Dijana Turk Žigman ponudila je besplatno u sklopu ove inicijative Caritasa te je već sada troje djece uključeno u program naziva Mudro učenje od prvog koraka kojeg pohađaju u sklopu Škole brzog čitanja i mudrog učenja Zabok, a nastavu vodi certificirana profesorica. Učenici će imati 20 susreta po 2 školska sata, dakle do kraja školske godine. Učenike je predložila stručna služba Osnovne škole, a prema potrebama učenika, uz prethodnu suglasnost roditelja. Osnovni cilj obrazovnog programa Mudro učenje od prvog koraka jest poticanje razvojnih sposobnosti djece ranog školskog uzrasta, kao i pomoć u savladavanju poteškoća u učenju –čitanja, pisanja, računanja, organizacije i izdvajanja bitnih elemenata iz gradiva, usmenog izražavanja te razvoja samopouzdanja kod djece. Učenici su s programom započeli 25. siječnja 2023. godine. Voditelj župnog Caritasa Marko Bilić zahvaljuje svima koji su pomogli oko realizacije ovog novog projekta. (zl)
Zabočki Caritas pokrenuo projekt za djecu koja imaju poteškoća učenju i praćenju nastave
RADOBOJ - Muzej Radboa ove godine u manifestaciji Noć muzeja sudjelovao je po sedmi put s programom putem kojeg je približio važnost i značajnost povijesti i tradicije Radoboja posjetiteljima te naglasio znanstvenu, industrijsku i kulturnu baštinu ovog kraja. Program je započeo nastupom Puhačkog orkestra Radboa i predavanjem magistra edukacije povijesti i filozofije Doriana Lacka na temu "Veze rudnika i povijesti limene glazbe u Radoboju". Putem zanimljivog predavanja saznalo se mnogo novih informacija o povijesti limene glazbe, a također je predstavljena tema otvorila i novi niz istraživačkih pitanja za koja će se u narednom periodu pokušati pronaći odgovori.
Nakon nastupa i predavanja ravnateljica Muzeja Radboa Ivana Hazulin Pospiš predstavila je geološki i rudarski dio radobojske povijesti predstavljen putem Izložbe "Rudarstvo i fosilna građa Radoboja"
Geološka građa Radoboja u Muzeju Radboa jednu od najvećih prikupljenih zbirki iz razdoblja sarmata, srednjeg miocena, čija starost datira od 12 do 14 milijuna godina kada se na ovim prostorima protezalo toplo Panonsko more. Fosilna građa iz Radoboja tema je bila ovog dijela programa u kojem su se izložbom predstavile fotografije dijela fosila, koji su upravo pronađeni u Radoboju i krasne mnoge svjetske muzeje, prvenstveno Prirodoslovne muzeje u Beču i Londonu. Naglasila je značajnosti veza rudarstva i fosilne građe jer zahvaljujući rudarima i rudarenju u Radoboju su pronađene svjetski poznate okamine. Rudno blago predstavlja bogatu rudarsku prošlost ovoga kraja koja počinje sa pronalaskom sa-
morodnog sumpora početkom 19. stoljeća, a tradicija rudarstva nastavila se pronalaskom i eksploatacijom novog podzemnog blaga ugljena u ugljenokopu "Mirna". Za ovu prigodu uz fotografije fosila predstavljene su i fotografije iz fundusa rudarske zbirke. Izložba je otvorena u Hiži vinove loze, na adresi Radoboj 35, i biti će ju moguće ra-
zgledati u uredovno radno vrijeme Muzeja Radboa do 28. veljače 2023. Nastavak programa uslijedio je u Hiži štrukli gdje se održala pod vodstvom radobojskih baka: Štefanije Cerovec, Štefanije Mikša, Terezije Kunštek, Barbare Rihtar i Marije Rihtar radionica izrade štrukli u kojoj su sudjelovali krapinski izviđači i svi ostali zainteresirani. Ova
zanimljiva radionica pod vodstvom iskusnih majstorica za cilj je imala kod mladih naraštaja potaknuti i prenijeti vještinu izrade ove zagorske delicije. Djeca su s oduševljenjem prionula aktivnostima, razvukla tijesto, pripremili štrukle koji su se ispekli u tradicionalnoj krušnoj peći i nakon toga ih degustirali. Nastavak aktivnosti za djecu uslijedio
je razgledom Muzeja i Hiže vinove loze. U Noći muzeja razgled Muzeja Radboa i Hiže vinove loze u kojoj je ujedno i postavljena izložba bio je omogućen do 23:00 h. U 18. po redu Noći muzeja Muzej Radboa i Izložbu u Hiži vinove loze posjetilo je 212 posjetitelja, dok je 181 puta pregledana stranica Muzeja Radboa na platformi Noć muzeja 2023. (zl)
PREGRADA - U Muzeju Grada
Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina je u petak u sklopu manifestacije
Noć muzeja otvorena izložba Četiri elementa, autorice Maje Vukine Bogović. Na samom otvorenju izložbe okupilo se četrdesetak posjetitelja, među kojima su bili župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, gradonačelnik Garda
Pregrade Marko Vešligaj i direktorica Turističke zajednice Srce Zagorja Karolina Hostić. Sve okupljene pozdravio je ravnatelj Muzeja
Grada Pregrade i predsjednik Kulturnog vijeća Krapinsko-zagorske županije Davor Špoljar, koji je i otvorio izložbu.
Jedinstveni stil
O samoj izložbi govorila je magistra muzeologije i voditeljica Gradske galerije Zaboka Bojana Birač, koja je istaknula kako su radovi Maje Vukine Bogović izrazito emotivni i
Noć muzeja u Pregradi: Otvorena izložba Maje Vukina Bogović
osobni, a teme koje obrađuje često su povezane sa svakodnevnim životom i ljudskim iskustvima. - Ova se izložba sastoji od kombinacije četiri motiva – bikova, morskih dubina, zagorskih pejzaža i ženskih aktova. Motivi služe kao ilustracija povezanosti četiri prirodna elementa – vatre, vode, zemlje i zraka – fundamentalnih svojstava prirode koji se nalaze u svemu što nas okružuje.
Autorica ovu formu koristi za istraživanje kompleksnih odnosa između elemenata i stvara, između sebe i drugih, jedinstveni dijalog koji koristi umjetničko djelo kao sredstva
komunikacije. Ona poziva, nas promatrače, na suočavanje s vlastitim uvjerenjima, emocijama, razmišljanjima i preuzimanjem odgovornosti za sebe i vlastitu nutrinu – rekla je Bojana Birač te naglasila kako je Maja Vukina Bogović poznata po svom jedinstvenom stilu i tehnikama koje koristi. Grafičar i crtač Maja Vukina Bogović diplomirala je 2000. godine na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Frane Pare ciklusom slikocrteža "Obeća-
na zemlja" te nakon toga i 2010. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu –smjer bibliotekarstvo te time zaokružila svoje dvije ljubavi – likovnu umjetnost i knjigu. Usavršavala se u Gutenberg muzeju u Mainzu u Njemačkoj, a jedan semestar studija provela je na sveučilištu Pennsylvanina u Sjedinjenim Američkim Državama. Sudionica je Vrbničke grafičke akademije i terenske nastave u Motovunu. Od 1997. godine sudjelovala je na brojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu, od Krapine i Zaboka, preko Zagreba i Slavonskog Broda pa sve
do Beča, Pariza, Rima i drugih europskih gradova. - Još uvijek sam grafičar i crtač. Ne mogu pustiti crtež, ali kao ljubitelj boje i kolorizma obožavam graditi slike pomoću boja pa zapravo spajam ta dva svijeta, dok forme gradim kroz razmišljanja kiparice – istaknula je na otvorenju izložbe autorica Maja Vukina Bogović. U popratnom je programu nastupio Kvartet flauta učenica Srednje glazbene škole Pregrada. Nakon otvorenja i razgledavanje izložbe Četiri elementa, u Muzeju je odrđan i koncert za flautu i harfu "Dua Poco Piu" - akademske glazbenice Gorana Tomašić Šragalj na flauti i Biserka Krčelić na harfi. Tijekom trajanja Noći muzeja svi zainteresirani posjetitelji mogli su se zabaviti uz društvene igre u čitaoničkom prostoru Gradske knjižnice Pregrada. Posjet svim zbirkama stalnog postava bio je besplatan za sve posjetitelje. (zl)
ZABOK – Povodom Noći muzeja, u Gradskoj galeriji Zabok otvorena je zanimljiva izložba 'Tradicijske igre i igračke u likovnom stvaralaštvu djece i mladih', koja sadrži radove učenika Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok te učenika osnovnih škola Krapinsko – zagorske županije, uz gostujući izložbu 'Grafička igra'. Voditeljica projekta
Carmen Bačura – Potočić istaknula je kako je tema za ove radove bila postavljena široko, kako bi djeca na njima promislila o tradicijskim drvenim igračkama i što one znače danas, pa su na nekim radovima igračke smještene u igrice digitalnog doba, a na nekim radovima prikazana je igra kao sredstvo komunikacije. Ravnateljica Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Božica Šarić zahvalila je ravnateljima i likovnim pedagozima osnovnih škola u našoj županiji, koje se uključuju u projekt. – Ova suradnja pruža mladim učenicima da upoznaju likovno stvaralaštvo, vizualne umjetnosti i dizajn i druže se na radionici, možda upravo tako pronađu i u našoj školi ostvare svoje buduće zanimanje – istaknula je ravnateljica, zahvalivši timu iz škole i svim učenicima koji su radili na ovom projektu, ali i Krapinsko – zagorskoj županiji i Gradu Zaboku te Gradskog galeriji na pokroviteljstvu i potpori. Okupljene su pozdravili i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek te Branko Piljek, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Zabok. Piljek je istaknuo kako je ovaj prostor Galerije potrebno što više koristiti na ovakvim i sličnim događanjima, kako bi prostor postao otvoren i prepoznatljiviji prema društvenoj sredini. Gradonačelnik Ivan Hanžek pohvalio je projekt i izložbu. – Tko ne pamti i ne cijeni svoju prošlost, ne može razložno i pametno plani-
rati svoju budućnost. Nemamo svi u kući odrasle dugovječne koji pamte starija vremena pa mogu prenijeti neka iskustva, stoga su upravo muzeji i ovakve prigode da se mnogi upoznaju s onim što je bitno za prošlost, a istovremeno da osmišljavaju budućnost. Drago mi je da i ovom prilikom možemo vidjeti koliko su ovi mladi ljudi talentirani i educirani, na čemu zahvaljujemo ustanovama za odgoj i obrazovanje. Koliko je samo talenata propalo u
zagorju jer nisu imali mogućnost umjetničkog školovanja, poput ovog u našem ŠUDIGO – u, zato iskoristite priliku koju vam obrazovanje nudi ovdje kod nas – zaključio je Hanžek. Uz otvorenje izložbe nastupili su učenici glazbenog odjela ŠUDIGO – a, održana je likovna radionica, a potom i panel diskusija. Osim što izložbu možete razgledati do 23. veljače u Galeriji, digitalni katalog potražiti možete i na web stranici Škole. (jk)
KRAPINA - U 18. Noći muzeja, u Galeriji grada Krapine uz lijepo druženje na likovnoj radionici nastali su i lijepi radovi inspirirani artefaktima s nalazišta Starog grada u Krapini. Radonicu je vodila pznata zagorska umjetnica Mirjana Drempetić Hanžić. Ovo je ujedno bila i prva u nizu aktivnosti uz obilježavanje 830. obljetnice prvog pismenog spomena grada Krapine i 30. godišnjice Galerije grada Krapine. (sp)
ZLATAR – Zamjenica župana Jasna Petek, dio ovogodišnje Noći muzeja, u petak, provela je u zlatarskoj Galeriji izvorne umjetnosti, koja je šestu godinu obilježila tradicionalnu manifestaciju što ju organizira
Hrvatsko muzejsko društvo. S razlogom, jer je predsjedniku Udruge likovnih umjetnika "Zlatarska pa-
leta", Darku Vargi, uručila Zahvalnicu za izniman doprinos kulturi Krapinsko-zagorske županije povodom 25 godina uspješnog djelovanja i plodonosnog stvaralaštva. Naime, Zlatarščani su Noć muzeja obilježili predstavljanjem povjesnice, knjige Srebrna zlatarska paleta, koja je trebala izaći još prije pet godina ka-
da je i bila srebrna obljetnica spomenute Udruge. No, niz događaja, među kojima je i pandemija covida, odgodili su tiskanje i predstavljanje knjige, čije su izlaženje financijskom potporom omogućili Grad Zlatar i KZŽ. U kreiranju vrijedne publikacije sudjelovali su Darko Varga, Zvjezdana Jembrih, Jure Ko-
keza, Tanja Kokanović Rod i Tina Marušić, koja je imala i najzahtjevniju zadaću- obraditi golemu arhivsku građu i dokumentaciju. U glazbenom dijelu programa kajkavskim repertoarom sudjelovala je ženska vokalna skupina DORA.Prema podacima Hrvatskog muzejskog društva u Noć muzeja bilo je uključeno
184 muzeja, galerija i drugih institucija s ukupno 449 programa. U KZŽ obilježena je u dva muzeja, Pregrada i "Radboa" Radoboj, te u tri galerije, u Krapini, Zaboku i Zlataru. Prvi put Noć muzeja obilježena je u novootvorenoj zavičajnoj zbirci u Strmcu Humskom, s temom rudarskoga života. (Željko Slunjski)
Piše:
Nevenka Gregurić
Siečenj se same presmieknul. Od vajkada je bil dugi mesec i ljudi su se jedva hčakalji da prejde. Pune su se za svetke strošilji, pak su unda jedva čakalji da dojdu friški penezi, bilje za plaču ilji penziju. Tak su se unda veseljili veljače. Veljača je pri ljudi imiela sakojačke imene. Kak je te mesec gda poljehku, alji sigurne dani budeju duži, pak su je ljudi dalji takve ime,"veči dani". Drugi su zvalji veljaču prvrtača. Te je bilje radi toga jer je vrieme hu tem cajtu prevrtljive. More dojti jahke sunce za tie vrieme, natira rožice da se zbudiju i unda za čas, i naglje dojde grde vrieme. Ljudi su reklji da se tak h veljače vrieme zmeni i postaje grde, "kaj bi se si vragi moglji oženiti". Veljaču su još i ljudi zvalji spujanec mesec. Te je bilje sigurne radi toga kaj su se mačke hu tem cajtu počele pujati i jahke mrnjahkati.
Jedni veljiju da je tie ime dobila po tomu kaj je veljača jedini ženjski mesec.
Ima ženjske ime, a si drugi muške. H jednem dielu Ljiepe naše, ljudi su ju zvaljilji svečan, pak je tak i ona imiela muške ime. A te ime sigurne je bilje po svetku, Sviečnice. Denes se Sviečnica kak svetek ovršava h cirkve, retke gde doma. Nekak si gruntam da si svetki oko tere se denes fiešta i slavi, največ vezani za vinsku kapljicu, slaviju se radi toga kaj se ne slavi doma nek pri kljetja ilji negde drugde. Denes malje gdoj komu ide dima, kaj mu nej hiže zamazal ilji mu pošemeril hižni mir. Negda je te bilje drugač. Par dane prie Sviečnice ilji na samu Sviečnicu, fižu je došla pucica, sama ilji z pajdašicu. Sobu je imiela kip Mahjke Bože, teruga je diela na stol i unda zapopievala:
Oj krščani preljubljeni, čujte sada treči krat, Što se čuje h Betlehemu, Isus rođen je za nas. Marija Mati nas poslala do Marije Sviečnice.
Ona dala nam na znanje da bu išla na napelavanje. Ona nesla sina svoga h tuđu crkvu pred oltar.
Nisko mu se mi klanjamo, o preblagom Isusu. Dobri gazda dare dajte, nič ne zamerite.
Vam ostaje preljubljeni, z nami ide Marija. Po-
klje kaj bi pucica jedna ilji več njih otpopievale, gazdarica ilji gazda bi njim dal nekaj penez. Zele bi kip Majke Božje i krenule dalje. Pri odghajanju kak i prihajanju fižu, pozdravljale se z Faljem Isus. Domači bi odgovorilji: "navike". K nam su prihajale pucice i z druge kraje Zagorja. Oni su drugač govorilji i niihova pesmica je bila drugačka. Ja se siečam dvie pucic, tere su k nam došle z Priegrade. Gda su dele Mjčicu Boju na stol počele su pesmicu, drugač nek sem ja znala. Zapamtila sem prve stihe, jer mi je te bilje drukčeše: "Majčica h cirkvicu šla, šla, Sobu je zela anđela dva… Nigdar se nie moglje dogoditi da na Sviečnicu nej nešče od hiže išel k meše. Sobu je od doma nesel svieču ilji ju je kupil od župnika. Ona se pri mešice blagoslovila i donesla doma. Gda su se hižni okupilji, vužgala se i si su zmoljilji Oče naš. Unda je najstareši, a pri mene je te bil dedek, stal na stoljec z vužgatu svečicu. Jeden po jeden sme hodilji k njemu, on bi nam htrgel las z glave i vužgal. Unda je pritisnul svečicu na prsnicu i hgasil. Lukalje se kam je išel dim od lasa. Če je išel k stolu tie bu cielje ljete zdravi i vesel. Če je dim išel k postelje, a h kuhnje je navieke bila postelja unda bu h ljetu betežen. Če je pak išla prema vrati, unda vlasnik lasa pe od hiže. Če je bil starec, moglje se očekivati da bi mogel hmrieti. Če je pak bil pucin, mogela bi se oženiti. Hiža bez blagodlovljene svieče niesmiela biti. Ona se je davala h ruke onomu gdoj je hmiral, da mu svietlji put h nebe. Radi toga ima i pesmice teri jeden diel velji:
…Majko Božja Sviečnica, molji se za nas
Ti nam budeš svieču žgala, sudnji list vu ruke dala….
Saki od hižne moral je znati gde se svečica čuva.
H zimsku dobu, gda nie
bilje vanje posla, ona se donesla h kuhnju gde su si bilji zastoljem, vužgala se i pri nje se je zmoljile. Radi toga idu i moji stihi: "kak negda h večer ljiepe je bilje, prie nek se svetlje vužgalje, za stoljem se moljilje…"
Predsjednik Zoran Milanović ove je godine pokrovitelj 'Seljačke bune'
ZAGREB – Predstavnici organizatora i sudionici obilježavanja 450. obljetnice Seljačke bune u Donjoj Stubici zajedno su sa krapinsko – zagorskim županom Željkom Kolarom prošlog tjedna bili na prijemu kod predsjednika Zorana Milanovića. Naime, obilježavanje 450. obljetnice Seljačke bune održat će se 11. veljače, pod pokroviteljstvom predsjednika, uz podršku Grada Donje Stubice i Krapinsko-zagorske županije. Organizatori su predsjedniku najavili kako se u prikazu Seljačke bune sudjelovati 260 kostimiranih sudionika, a uz hrvatske viteške udruge sudjelovat će i gostujuće udruge iz Slovenije i Slovačke. Organizirano obilježavanje događaja poznatog kao Seljačka buna počelo je prije 15 godina, a župan Kolar kaže kako je manifestacija prerasla okvire županije i postala jedna od vodećih manifestacija u Zagorju te danas predstavlja značajnu turističku atrakciju. Organi-
GORNJA STUBICA - Povodom obilježavanja 450. obljetnice Seljačke bune, Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici pripremio je program, odnosno izložbu koja će biti otvorena u Galeriji muzeja, na samu obljetnicu završne bitke kod Stubice, 9. veljače. Radi se o izložbi 'Seljačka buna u djelima Zorislava Drempetića Hrčića', pokojnog akademskog slikara iz Donje Stubice. - Zorislav Drempetić Hrčić bio je prvu kustos kuzeja i kasnije direktor, ali i prvi direktor Muzeja Hrvatskog zagorja, pa smo se željeli povodom ove obljetnice te 50.
zatori manifestacije kazali su predsjedniku Milanoviću kako prikazom Seljačke bune "Seljačka buna 1573 - Bitka kod
Stubice" nastoje što vjernije prikazati život u srednjem vijeku i događaje iz tog vremena. (zl)
obljetnice Muzeja seljačkih buna i 30. obljetnice Muzeja Hrvatskog zagorja prisjetiti njegovog djela, kako bismo pokazali koliko se on zapravo bavio Seljačkom bunom. Taj segment njegova rada predstavit ćemo u suradnji s njegovom udovicom i obitelji, koji su nam izašli u susret te će nam posuditi slike iz privatnog vlasništva, koje ćemo spojiti s onima koje mi imamo u fundusu. Kroz slike, ali i širi uvid u skice koje su dovele do slika pokazat ćemo koliko je za njega Buna bila važna – najavila je voditeljica Muzeja Vlatka Filipčić Maligec. (jk)
Nakon Puntanja kmetova 4. veljače pod Gupčevom lipom, slijedi Bitka kod Stubice 11. veljače, koja će se održati kod dvorca Stubički Golubovec. Nakon bitke, veliki koncert u centru grada održat će Goran Bare & Majke
Spektakularno izdanje
manifestacije Seljačka
buna – Bitka kod Stubice, slavi 450 godina od najveće borbe za pravicu malog čovjeka! Najveća manifestacija u Krapinsko – zagorskoj županiji ove godine slavi 15 godina održavanja, a na ovom izdanju posjetitelji će ponovo imati prilike vidjeti oživljenu Seljačku bunu, predvođenu Matijom Gupcem. Puntanje kmetova
'Buna trajeeeee', odzvanjat će Gupčevim krajem 4. i 11. veljače, u jedinstvenoj manifestaciji koju je osmislila Družba vitezova zlatnog kaleža, a zadnjih se godina organizira u suradnji s TZ područja Gupčevog kraja, Gradom Donja Stubica i partnerima. U subotu, 4. veljače, na rasporedu je Puntanje kmetov. Događanja započinju u 11 sati, prikazom života Matije Gupca, kod njegove rodne kuće u Hižakovcu, u organizaciji Družbe vitezova zlatnog kaleža. Prema Gupčevoj lipi pobunjeni kmetovi kreću u 13 sati, kamo se njihov dolazak očekuje u 14 sati, gdje slijedi naoružavanje i obučavanje za bitku. Muzej seljačkih buna 4. i 5. veljače nudi 50% popusta na cijene individualnih i obiteljskih ulaznica uz organizirano
besplatno stručno vodstvo u 11:00 sati te prigodno tematskim radionicama od 12 do 14 sati. U četvrtak, 9. veljače u 18 sati u Muzeju seljačkih buna otvara se izložba 'Seljačka buna u djelima Zorislava Drempetića Hrčića', a u petak, 10. veljače slijedi zagrijavanje za bunu u Bu-
Prije bitke kod dvorca, program
će se odvijati u Parku Jure
Stubičanca gdje će se kmetovi okupiti u 13 sati, a bit će tu i srednjovjekovni sajam
na pubu u Donjoj Stubici od 22 sata uz grupu Ogenj i Hands & Voice - Tomi i Vladek.
Bitka kod Stubice
Spektakularna bitka kod Stubice održat će se u subotu, 11. veljače. Program u Parku Jure Stubičanca započinje u 9.30 sati, odakle kre-
će 53. planinarski pohod 'Stazama Gupčevih puntara' u organizaciji Planinarskog društva 'Stubičan'. Od 11 sati možete obići Srednjovjekovni sajam uz ponudu zagorskih oblizeka te zabavni program uz Tamburaški sastav Vinski brati. U 13 sati počinje okupljanje kmetova, koji potom kreću u povorci do dvorca Stubički Golubovec, gdje će se bit-
ka i održati, u 14 sati. Nakon bitke, ponovo možete uživati u programu u centru grada, jer će u Parku Jure Stubičanca od 15.30 sati svirati Krešo Oremuš & Bluzy threesome. U 18.00 sati slijedi koncert Gorana Bareta & Majki, a nakon koncerta za zabavu će se ponovo pobrinuti Krešo Oremuš s bendom. After buna party je u Buna pubu od 21 sat gdje
će svirati Tahijevi kmetovi i Hands & Voice - Tomi i Vladek. Osim Muzeja seljačkih buna koji i tog vikenda, subotu i nedjelju, daju 50% popusta na individualne i obiteljske ulaznice uz vodstvo te radionice, u Termama Jezerčica ćete se 11. veljače moći kupati uz popust od 15% na individualne i obiteljske ulaznice od 9 do 21 sat.
za pravicu malog čovjeka; manifestacija se ponovo vraća u Gupčev kraj i ove godine slavi 15. obljetnicu
Seljačka buna u to je vrijeme bio događaj koji je izazvao puno više odjeka nego što bismo to mi uopće mogli zamisliti. No, o njemu se danas zapravo zna jako malo, osim one slike koja je raširena u javnosti. Mnogi povijesni izvori o tom događaju nisu ni objavljeni ni prevedeni na hrvatski jezik, kaže povjesničar prof. Branko Čičko, koji je Seljačku bunu, njene uzroke i ciljeve te glavne učesnike proučavao godinama i proučava još uvijek
Jelena Klanjčić GORNJA/DONJA STUBICA/ OROSLAVJE
Brojni pisci stavljali su ga u središte svojih romana. O seljačkom vođi i buni koju je predvodio snimljena su dva igrana filma, napisane su opera i rock opera, a jedan od najpoznatijih pisaca Augost Šenoa posvetio je roman njemu i Seljačkoj buni, kakvu danas doživljavamo, upravo zahvaljujući tom romanu. Gupca i Bunu slikali si brojni slikari, mnogi im pjesnici posvetili stihove… No, tko je zapravo bio Gubec – razbojnik ili velikan? Nacionalni junak ili vođa razbojnika koji su se borili protiv legalne vlasti? Što o njegovom životu i smrti kaže predaja, a što povijest i koji su, osim onih nama poznatih, borbe za socijalnu pravicu, bili možda još i važniji ciljevi ustanka i Seljačke bune? Na ova su pitanja pokušali odgovoriti mnogi, a uoči velike, 450. obljetnice najvećeg ustanka u povijesti seljaštva, uz pomoć poznatog zagorskog povjesničara Branka Čička i voditeljice Muzeja seljačkih buna Vlatke Filipčić Maligec pokušat ćemo i mi.
Uzroci bune
Već u samom startu, važno je uzeti u obzir da Seljačku bunu nisu podigli oni najsiromašniji seljaci, nego seljaštvo koje je bilo ponešto bogatije i znalo je za bolje. Uzrocima seljačke bune bavili su se mnogi povjesničari, no u široj javnosti sva se krivnja bacila na zloglasnog Franju Tahjya. – Postoji isprava u kojem 500 seljaka svjedoči protiv njega. No, smatra se da je uzrok Seljačke bune bio i sukob oko posjeda između Tahyja i suvlasnika imanja susedgradsko – stubičkog
Filipčić Maligec: 'Za
današnje društvo važnije je ono kako
bi budu tumačimo i vidimo li važnost ideje socijalne pravde, čega je Gubec simbol'
vlastelinstva, odnosno obitelji Hening. Također, smatra se da su jedan od uzroka bile i smetnje koje su postavljene pred seljačku trgovinu, ali i opće pogoršanje položaja seljaka. Dio seljaka želio je doći do krajiškog statusa, kakav su imali vojnici, odnosno seljaci na granici. Dok su stubički seljaci zaista željeli da se Tahy makne s njihovih posjeda, susedgradska skupina seljaka na čelu s Ilijom Gregorićem imala je ideju da seljaci preuzmu obranu granice, osnuju seljačku vladu – pojasnila je Vlatka Filipčić Maligec iz Muzeja seljačkih buna.
Važnost prodiranja Turaka
Povjesničar, prof. Branko Čičko iz Oroslavja uveo nas je u mnogo širu sliku ovog ustanka, koji seljacima nije donio ništa dobro – nit se primijenio njihov status, a nakon bitki, mnoga su područja ostala opustošena, jer je puno seljaka poginulo. – Seljačka buna u to je vrijeme bio događaj koji je izazvao puno više odjeka nego što bismo to mi uopće mogli zamisliti. No, od povijesnih istraživanja prije 50 godina ostali smo na istim pozicijama, što se tiče glavnih saznanja o tom događaju. Radi se o tome da bi se, na temelju brojnih povijesnih izvora, od kojih mnogi nisu niti objavljeni, a kamoli prevedeni na hrvatski jezik, taj povijesni događaj mogao sagledati na drugačiji način – kaže Čičko, koji je Seljačku
O Seljačkoj buni napisane su opera i rock opera, jedan od najpoznatijih pisaca Augost Šenoa Seljačkoj buni posvetio je roman. Gupca i Bunu slikali su brojni slikari, mnogi im pjesnici posvetili stihove, a snimljen je i film 1975. u režiji Vatroslava Mimice.
Ciljevi te pobune bili su vrlo sofisticirani i pažljivo iskonstruirani, a nisu ju digli kmetovi z vilama, već vrlo iskusni vojnici Ilija Gregorić, ali i Stubičanci Ambroz Gubec i Ivan Pasanec
že prof. Čičko, stvari treba staviti u širi kontekst. – U to vrijeme bili su česti upadi Turaka na oslobođene prostore slovenskih zemalja, što je izazivalo nemir i strah kod seljaka, ali i kod vlastelina. Ta se činjenica potenciranjem straha koristila i u samom pridobivanju seljaka da ih se potakne na pobunu, na
U filmu se prikazuje ovaj važan seljački ustanak, a glavne uloge tumače Pavle Vusić (Tahy), Fabijan Šovagović (Gubec) i Bata Živojinović (Gregorić). Scenarij Vatroslava Mimice bio je inspiriran Krležinim Baladama Petrice Kerempuha.
to, i da su tu živjeli seljaci koji su imali određenu zemlju i vinograde te se bavili trgovinom. – To govori da ekonomski aspekt, odnosno siromaštvo, ne bi trebali biti pravi uzrok nezadovoljstva, već neki drugi aspekti koji su u brojnim tumačenjima zanemareni, a povijesni izvori ih potvrđuju, a to
je, osim opasnosti od Turaka, prodor protestantizma u slovenskim zemljama, koji je imao odjeka i kod nas, jer su neki ključni ljudi u Seljačkoj buni bili protestanti, poput Tahyja, no o tome se ne govori –kaže Čičko. Za tumačenje pravih uzroka ustanka i Seljačke bune, napominje, potrebno je sagledati
bunu, njene uzroke i ciljeve i glavne učesnike proučavao godinama i proučava još uvijek. Dodaje kako su se u vrijeme prošlih istraživanja svi narativi oslanjali na marksističko interpretiranje povijesti, koje u središte stavlja sukob među klasama, u ovom slučaju kmetova i feudalaca. No, brojni povijesni izvori otkrivaju kako to nije bio najvažniji uzrok ustanka seljaka. Kako bi se bolje razumjele, ka-
što se fokusiraju novija istraživanja u Europi, na taj jedan psihološki moment – kaže Čičko.
Pokretači ustanka
Ekonomski aspekt seljačke bune na kojem je određeni fokus, kaže Čičko, dosta je kontradiktoran u povijesnim izvorima. Naime, izvori govore kako je susegradsko – stubičko vlastelinstvo na kojem je izbila pobuna bilo boga-
Lik Matije Gupca, ne samo za zagorskog čovjeka već i za cijeli naš narod, oličenje je borbe protiv svake vrste nepravde. S ciljem kulturne i turističke valorizacije lika Matije Gupca, Seljačke bune i posebnosti ovog kraja, bazirane su naše aktivnosti i naša turistička ponuda. Brendiranjem Gupčevog kraja stvaramo prepoznatljivost destinacije u cijeloj našoj zemlji i široj okolici. Mnogo je tu atrakcija koje su interesantne posjetiteljima i turistima; Muzej
seljačkih buna koji se nalazi u dvorcu Oršić, Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu, Gupčeva lipa i Gupčeva hiža u naselju Hižakovec, rodnom mjestu Matije Gupca – kažu iz Turističke zajednice područja Gupčev kraj, dodavši kako je manifestacija Seljačka buna – Bitka kod Stubice, koja slavi i oživljava taj dio povijesti ovog kraja, prerasla je granice naše županije, ali i zemlje, kao jedinstvena atrakcija koja privlači na desetke tiusća posjetitelja.
prostor koji je pobuna zahvatila. – Mnogo puta sam naglasio da to niti nema veze sa susegradsko –stubičkim vlastelinstvom. Ciljevi te pobune bili su vrlo sofisticirani i pažljivo iskonstruirani. Razlog tome je što taj pokret nisu zapravo pokrenuli kmetovi koji su se zdigli vilama, već vrlo iskusni vojnici. Pri tome mislim na Iliju Gregorića, ali i na Ambroza Gupca i Ivana Pasanca. Oni su očito, a za Gregorića i znamo da sigurno jest, bili vojnici s iskustvom u ratovanju. Sama mreža ljudi koja je sudjelovala u buni uključivala je sudionike sa zaprešićkog područja, gdje su bili naseljeni ljudi koji nisu bili kmetovi, već vojnici koji su za plaću dobivali dijelove posjeda – pojasnio je naš povjesničar.
Politički ciljevi
Istaknuo je kako su pred ustanak bila postavljena tri glavna cilja: prodor prema granici, udruživanje s uskocima te politička dimenzija bune. – Prema mojim zaključcima iz povijesnih izvora, fokus svih događanja bio je u oslobođenju prostora uz granicu i same granice, da bi se preuzela kontrola nad granicama i omogućilo seljacima da mogu slobodno trgovati. Naime, seljaci su dolazili u sukob s plemstvom, koje je oduzimalo, što se pripisuje i Tahyju, vino, od kojeg su seljaci imali najveći prihod, kako bi namaknuli sredstva prodajom. Što se tiče povezivanja s uskocima, to je bio ključan cilj, jer oni su bili vješti u ratovanju i u tome je glavnu ulogu trebao odigrati Ivan Pasanec. No, dobro organizirana plemićka vojska spriječila je spajanje vojske seljaka s uskocima – kaže Čičko te pojašnjava i treći cilj, koji je kao temu postavio njemački povjesničar, koji se bavio seljačkim bunama u Europi. Taj cilj odnosi se na političke stavove seljaka o potrebi eliminacije plemstva i uspostave posebne uprave ili vlasti, a o čemu, kaže Čičko, postoje i zapisi sa saslušanja nekih pobunjenika koji su bili uhvaćeni. – To je vrlo važno gledište, jer pokazuje da su ljudi koji su bunu organizirali imali širu sliku o događanjima koja su se zbivala ne na ovom našem zagorskom području, nego
Tahy nije bio glavni uzrok bune, kaže povjesničar Čičko, bili su tu drugi vjerski, politički i ekonomski razlozi
mnogo šire i zapravo se to smatralo napadom na politički poredak –pojašnjava naš sugovornik.
Sudbina Matije Gupca
Seljačka buna bila je, kaže Čičko, najveći društveni pokret koji se dogodio, koji ne samo da je zahvalio veliki prostor, nego je izazvao strah kod plemstva u tolikoj mjeri da su alarmirani vladari na srednjeeuropskom području, kako bi pomogli u gušenju ustanka, a sve zbog straha da sve to ne iskoriste Turci. – O Seljačkoj buni ima toliko stvari, a mi ih znamo malo. Kad sva ta događanja stavimo u širi kontekst, dobije se drugačija slika. Zaintrigirala me cijela priča i proučavanjem i iščitavanjem građe i literature, prevođenjem povijesnih izvora otvorila su se tolika pitanja na koja do danas nemamo odgovore. Jedno od njih je i sudbina Matije, ili Ambroza Gupca – osvrnuo se i na glavnog junaka Seljačke bune, za kojeg smatra da nije bio pra-
vi vođa Seljačke bune, već da je to prema mnogim izvorima, bio Ilija Gregorić. – Gubec je zapravo jedna od najvećih neobičnosti, čovjek o kojem znamo jako malo. Ne postoji nikakav dokaz o tome da je saslušavan i da mu se dogodilo ono kako legenda kaže. Znamo da je uhvaćen i da je čamio u tamnici, jer se čekalo vladara da da dozvolu za njegovim saslušanjem i pogubljenjem. No, ta dozvola nikad nije došla. Sve drugo je u sferi legende, koja je, vjeruje se, nastala prema sudbini Jurja Dože, koji je zaista bio 1514. u Mađarskoj okrunjen užarenom krunom i pogubljen, kao vođa tamošnjeg ustanka. – Moje uvjerenje je da je Gubec preživio, kao i većina ustaničkih vođa – zaključio je Čičko, dodavši kako bi volio da se, možda i povodom ove velike obljetnice događaja koji je izuzetno važan za ovaj kraj i u kojem su sudjelovali naši ljudi, potaknu rasprave o drugim aspektima i široj slici ovog ustanka, od one koju jav-
'Gubec je zapravo jedna od najvećih neobičnosti seljačke bune, čovjek o kojem znamo jako malo, no postoje izvori koji kažu da nije bio samo običan kmet, već vješt vojnik. Ne postoji nikakav dokaz o tome da je saslušavan i da mu se dogodilo ono kako legenda kaže. Znamo da je uhvaćen i da je čamio u tamnici, jer se čekalo vladara da da dozvolu za njegovim saslušanjem i pogubljenjem. No, ta dozvola nikad nije došla. Sve drugo je u sferi legende'
nost uglavnom poznaje te da se pokuša odgovoriti na neka druga pitanja, važna za razumijevanje uzroka i ciljeva seljačke bune. Ideja socijalne pravde
Bilo kako bilo, naša sugovornica s početka ovog članka, Vlatka Filipčić Maligec, kaže kako smatra da je za naše današnje društvo bitnije ono kako mi danas bunu tumačimo i da li vidimo važnost ideje socijalne pravde. – Matija Gubec u popularnoj je kulturi zadržao svoje važno mjesto i svako malo netko se poziva na njega, kao simbol borbe za pravdu. I dalje vjerojatno ima najveći broj ulica i trgova nazvanih po sebi, ali i mnogih drugih stvari, i to ne samo u Hrvatskoj. Bez obzira na tumačenja povijesti koja kažu da nije on predvodio bunu nego Ilija Gregorić, Gubec utjelovljuje i simbolizira ideju socijalne pravde i nama danas je to dovoljno – zaključila je Filipčić Maligec.
Velika obljetnica, 450. godina početka Seljačke bune obilježena je u subotu u Klanjcu, čime se ispunila dugogodišnja želja Klanjčana za obilježavanjem ovog značajnog povijesnog događaja. Program je započeo okupljanjem sudionika na Trgu Antuna Mihanovića, koji su ovom prilikom mogli pogledati izloženu veliku maketu utvrde Cesargrad. 'Klanječkim kmetovima' pridružili su se i članovi planinarskih društava iz svih dijelova Zagorja, Zagreba, susjedi iz Slovenije, a sreli smo i nekoliko gostiju iz Italije te drugih zemalja. Nakon puntanja na čelu sa seljačkim vođom Ilijom Gregorićem, krenulo se s bakljama u rukama u noćni pohod prema utvrdi Cesargrad. Ispred planinar-
ske kuće uslijedio je scenski prikaz sukoba kmetova i Cesargradske straže uz svjetlosnu instalaciju na zidinama utvrde, u izvedbi Družbe vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice. Okupljeno mnoštvo doista je uživalo u uvjerljivom uprizorenju bitke u prekrasnom snježnom ambijentu Cesargrada s osvjetljenim zidinama u daljini.
Veliki jubileji
Klanjčanu i dugogodišnjem članu HPD-a Cesargrad, županu Željku Kolaru bilo je posebno drago nazočiti obilježavanju godišnjice Seljačke bune na Cesargradu. – Prošle godine nakon što smo radili presicu i analizu 14. bitke kod Stubice, onda smo već na neki način najavili i ovo događanje, s obzirom da je 15. godišnjica obilježavanja bitke kod Stubice, da je 50 godina otvara-
nja spomenika Seljačkoj buni i da je 450 godina od same bune. Cesargrad je prvi veći dvorac koji je osvojila seljačka vojska i tada smo rekli da ćemo to obilježiti. To se i dogodilo. Prekrasan je broj ljudi za prvu godinu, prekrasna atmosfera, prekrasno osvijetljen dvorac i prostor oko planinarskog doma! Sjajno dočarano kako je to nekada izgledalo uz vatru, baklje i fenjere i siguran sam da će to postati isto tako tradicionalno događanje kakva je i bitka kod Stubice – rekao je župan Kolar.
Potencijal manifestacije
Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek istaknuo je kako ova manifestacija ima velik potencijal da svake godine bude sve veća. – Već imamo dogovorenu sljedeću godinu, kada će nam se pridružiti Bistrica ob Sotli, Bizelj-
Usklopu projekta „PRILIKA ZA BOLJI ŽIVOT“ pruža se usluga osobne asistencije za 8 korisnika, s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta, s područja Krapinsko-zagorske i Međimurske županije. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza III UP.02.2.2.14. Ukupna vrijednost projekta je 1.295.960,00 kn po fiksnom tečaju konverzije 172.003,45 eura. Proved-
ba traje od 01. lipnja 2021. godine do 01. veljače 2023. godine. Korisnica Verica Benković i osobna asistentica Ivana Plukavec druže se cijelo vrijeme provođenja projekta. Svakodnevno po četiri sata osim vikendom. Osobna asistentica Ivana pomaže korisnici Verici u obavljanju kućanskih poslova, pripreme hrane, odlaze u dućan, ljekarnu. Pomaže je u potrebama koje korisnica ne može sama napraviti. Asistentica je po struci fizioterapeut tako da korisnica dobiva stručno razgibavanje koje je jako potrebno korisni-
ci. Pune se druže, odlaze na kavu, u dućan. U vrijeme kad je asistentica s korisnicom njena obitelj može biti „mirna“. Korisnici puno znači asistentica koja joj pomaže, sasluša, razgovara s njom. Asistentica je produžena ruka korisnice. Korisnica je istaknula problem prekratkog radnog vremena. Ponekad je potrebno više od četiri sata usluge. Ako se mora ići liječniku i uz svakodnevne potreba koje ima četiri sata je premalo. Korisnica je dobila veliku pomoć i podršku, a asistentica priliku zaposlenja i iskustvo.
U noći s 27. na 28. siječnja 1573. godine napadom kmetova na Cesargrad započela u Klanjcu, uprizorenjem bitke između Seljačke vojske i Cesargradske stražeDavor Žažar KLANJEC
'Već imamo dogovorenu sljedeću godinu, kada će nam se pridružiti Bistrica ob Sotli, Bizeljsko i Kunšperk-grad, tada će to događanje biti i još veće', najavio je gradonačelnik Klanjca
donačelnik Zlatko Brlek. Da će manifestacija postati tradicionalna potvrdila je i direktorica TZ "Biser Zagorja" Tatjana Petranović Capar. –Iskoristili smo ovaj posljednjih vikend u siječnju s ovim planinarskim pohodom kao početak ovogodišnjih događanja i ovdje nas je popratio Muzej seljačkih buna i uključio se s nama u organizaciju ovog događanja. Veliko hvala Hrvatskom planinarskom društvu Cesargrad, koje je i pokrenulo ovu inicijativu noćnog pohoda i vjerujemo da će to prerasti u tradiciju – rekla je direktorica TZ "Biser Zagorja".
Želja Klanjčana
Valentina Fabijanec, pharm.teh.
Pitate se što što se događa u našem organizmu kada smo izloženi stresu? Kada naš mozak osjeti da se nalazimo u opasnosti, šalje signal nadbubrežnim žlijezdama da luče hormone adrenalin, noradrenalin i kortizol kako bi razbudili tijelo i pripremili ga na suočavanje s potencijalnom neprilikom. Situacije prethodnih godina kao što su pandemija COVID-19, potresi, rat u Europi negativno su utjecale na ljudsku psihu. Statistike pokazuju trend povećanja stresa, depresivnosti i anksioznosti, naročito kod najranjivijih skupina, ali i u općoj populaciji.
Kolar: 'Cesargrad je prvi veći dvorac koji je osvojila seljačka vojska i to smo sada obilježili, vjerujem da će to postati tradicionalno događanje'
sko i Kunšperk-grad, tada će to događanje biti i još veće. Mi težimo kulturnom turizmu, jednom njegovom adrenalinskom obliku, gdje se ljudi mogu po friškom zraku prošetati do Cesarske Gore. Mislimo to još više omasoviti na nekakav drugačiji način u suradnji s Termama Tuhelj, da i gosti koji dolaze u Terme Tuhelj imaju jednu turu pješačenja prema Cesargradu. Mislim da je to zanimljivo za sve naše posjetitelje, a i za sve turiste koji dolaze u ovaj kraj – zadovoljan je novom turističkom atrakcijom u Klanjcu gra-
Organizaciju cijelog događanja iniciralo je klanječko planinarsko društvo. – Jako sam zadovoljna cjelokupnim događanjem, jer to je stvarno bila dugogodišnja želja svih Klanjčana i drago mi je da smo to konačno ove godine, na tu veliku obljetnicu, bunu i uprizorili. Jako sam zadovoljna jer nismo očekivali baš toliko veliki odaziv za ovu prvu borbu održanu ovdje gore na Cesargradu. Želja nam je da obljetnicu Seljačke bune obilježavamo svake godine na sličan pa i bolji način. Ovo je tek početak, a kasnije ćemo cijelu tu priču nadograđivati – rekla je predsjednica HPD-a Cesargrad Sanja Smolčić. Nakon uprizorenja bitke, u planinarskoj kući planinari i njihovi gosti su se ugrijali i okrijepili uz kuhane kobasice, kolače, kuhano vino, čaj i ostale napitke, a i glazbeni dio večeri također nije izostao zahvaljujući svirci "Buna banda". Atraktivan subotnji program u Klanjcu organizirali su TZ Biser Zagorja i HPD Cesargrad, u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja, Družbom vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, Kulturnim centrom Klanjec i uz potporu Grada Klanjca.
Stres i mentalno zdravlje Postoje dvije vrste stresa – akutni i kronični. U kategoriju kroničnog spada stres uzrokovan teškim poslovnim okruženjem. Stres na poslu dovodi do lošeg mentalnog zdravlja – javlja se anksioznost, depresija, poremećaji spavanja, kronični umor. Uz loše mentalno zdravlje, moguća je pojava bolesti srca i krvnih žila, psihosomatske bolesti, bolesti probavnog i mišićno-koštanog sustava, autoimune bolesti i glavobolje odnosno loše fizičko zdravlje. Anksioznost obilježavaju osjećaji uplašenosti, straha, brige i panike te tijelo dovodi u stanje stresa, a simptomi se mogu grupirati u kognitivne, emocionalne, bihevioralne i tjelesne. Dok depresiju obilježava gotovo stalan osjećaj tuge, gubitak interesa za aktivnosti, osjećaj beznadnosti i bespomoćnosti. Nedostatak koncentracije i gubitak motivacije (česti simptomi depresije) mogu dovesti do nemogućnosti funkcioniranja u privatnom i poslovnom okruženju. Osobe koje pate od depresije sebe vide kao manje vrijedne i neadekvatne te ne vide nadu u budućnosti ili izlaz iz te situacije.
KAKO SI POMOĆI?
BRINITE O SEBI
Promijenite način života – izbacite kofein, alkohol, cigarete. Uravnotežite prehranu. Redovito vježbajte, provodite vrijeme na svježem zraku. Naspavajte se –uvedite higijenu spavanja. Uravnotežite posao i obiteljske obaveze – dobro upravljajte svojim vremenom. Ne preopterećujte svoj raspored. Učinite nešto za sebe svaki dan.
PRAKTICIRAJTE JOGU I
MEDITACIJU
Joga pomaže u lakšem nošenju s dnevnim problemima i unutar-
njim teškoćama, a pri tome djeluje blagotvorno na naše tijelo. Meditacija pomaže smanjenju nagomilanog stresa, punjenju naših unutarnjih baterija, razvija intuiciju, poboljšava zdravlje i kvalitetu života.
AROMATERAPIJA
Eterična ulja će vašem prostoru podariti ugodan miris te djelovati na zdravlje i bolje raspoloženje. Slatka naranča pomaže u borbi kod depresije te poboljšava raspoloženje, čempres uklanja napetost i razdražljivost, bergamont otklanja stres i omogućava dobro opuštanje. Lavanda djeluje antiseptički, umiruje i ima ljekovita svojstva. Kamilica umiruje i opušta te potiče san. Mandarina uspješno liječi probleme sa spavanjem. Kombinacije eteričnih ulja mogu se naći u uljima za masažu koja ima odličan utjecaj na naše tijelo te je odlično oružje u borbi protiv stresa.
ČAJEVI I DODACI PREHRANI
Biljni čajevi će vam pomoći da se opustite i lakše nosite s teretom svakodnevnih obaveza.
Svakodnevno možete uživati u čaju od kamilice koji ima opuštajuća svojstva, zelenom čaju koji pokazuje dobra svojstva prilikom smirivanja živaca jer sadrži aminokiselinu L-teanin.
Čaj od pasiflore, poznat kao prirodni lijek kod tjeskobe. Sadrži flavonoide i druge sastojke koji pomažu kod smanjenja anksioznosti.
Čaj od matičnjaka djeluje osnažujuće i osvježavajuće. Poboljšava raspoloženje te pomaže kod oslobađanja od stresa, kao i čaj od paprene metvice. Gorka sol ublažava stres, razdražljivost i tjeskobu, opušta tijelo, sprječava nesanicu i ujednačuje ritam otkucaja srca.
Magnezij povećava proizvodnju serotonina, poznatog pod nazivom hormon sreće koji pozitivno utječe na naše raspoloženje. Vitamini B skupine djeluju na živčani sustav – održavaju živce i moždane stanice.
Omega-3 masne kiseline su bitne za regulaciju krvnog tlaka i zgrušavanja krvi pa i za jačanje imuniteta, zaštitu srca i sprječavanje depresije. Njihov manjak može uzrokovati umor, slabo pamćenje, promjene raspoloženja i depresiju - simptome usko povezane sa stresom.
Valerijana je biljka umirujućeg djelovanja koja se koristi kao prirodna alternativa sedativima te primarno služi za liječenje nesanice i opuštanje.
ČUVAJTE SVOJE ZDRAVLJE I REAGIRAJTE NA VRIJEME!
Potražite Mozaik zdravlja — mjesto za individualno savjetovanje s Vašim ljekarnikom. Napravite kontrolna mjerenja, razgovarajte o terapiji ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.
ZAGREB vrapče, trebež 22
t (01) 3456 682
ZAGREB sveta klara, mrkšina 36f
t (01) 65 71 534
DEŽANOVAC dežanovac 306 a
t (043) 381 076
KARLOBAG obala v. nazora 35
t (053) 077 67 11
UDBINA stjepana radića 2
t (053) 778 343
LIČKI OSIK ulica hrvatskog proljeća 1 t (053) 575 503
MARIJA BISTRICA kralja tomislava 24 t (049) 469 593
LOBOR trg svete ane 15 t (049) 430 880
ZABOK ulica josipa broza tita 2/a t (049) 221 419
DONJA STUBICA župana vratislava 11 t (049) 286 002
NOVI GOLUBOVEC novi golubovec 25 t (049) 412 855
BEDEKOVČINA
Za više informacija posjetite nas na: www.ljekarnesvaljek.com
na našim Facebook i Instagram stranicama
Kupujte i online: www.eljekarna24.hr
INTERVJU Povodom, prema broju posjetitelja, rekordne 2022. godine za Muzeje Hrvatskog zagorja
S rekordnih 301.508 posjetitelja, prošla godina bila je odlična za Muzeje Hrvatskog zagorja, a prilično smo optimistični i za 2023. godinu, kaže ravnatelj
Sabina Pušec GORNJA STUBICANedavno ste na konferenciji za novinare predstavili rezultate za 2022. godinu. Kako ste zadovoljni godinom iza nas?
Sabol: S rekordnih 301.508 posjetitelja, moram reći da je prošla godina bila odlična za Muzeje Hrvatskog zagorja. Često napominjem da nismo najbolje počeli, jer su početkom godine na snazi još bile korona – mjere i imali smo problem neprihvaćanja grupnih posjeta, koje nisu bile organizirane više od dvije godine. No, u tom razdoblju znatno je povećan broj individualnih i obiteljskih posjeta našim muzejima, a pogotovo Muzeju krapinskih neandertalaca. Poslije Uskrsa, kada su ublažene epidemiološke mjere, krenuli su grupni posjeti, vratila su nam se djeca u muzeje i pokazalo se da su se posjetitelji, kao i mi, zapravo jako zaželjeli tih grupa, radionica, stručnog vodstva i svega što nudimo. Otvorile su se i granice, i, sve u svemu, što se posjećenosti tiče - iza nas je najbolja godina do sada.
Što mislite, hoće li, bez obzira na vraćanje grupnih posjeta, zaživjeti trend većeg broja obiteljskih i individualnih posjeta?
Sabol: Nadam se da hoće. Bitno je da smo mnogo, sukladno mogućnostima, ulagali u marketing i promociju samih Muzeja. Jednostavno, moramo biti prisutni i vidljivi na tržištu. Ponosni smo na rezultate i poprilično optimistični za 2023. godinu. Nadam se da će se sve krize koje su oko nas stabili-
Promocija
dokumentarnog
filma Neandertalci
bit će 27. veljače u Krapini, a na njemu su surađivali
najpoznatiji
stručnjaci u
Hrvatskoj i svijetu te jednostavnijim
prikazom i pristupom pokušali približiti svijet
neandertalaca, čiji su Krapina i Muzej neizostavni dio, u toj svjetskoj
globalnoj priči o kamenodobnim stanovnicima
zirati, ali sve u svemu, poprilično dobro plovimo.
Što najviše privlači posjetitelje u Muzeje Hrvatskog zagorja?
Sabol: U Muzej krapinskih neandertalaca, koji nam stalno 'diže' brojke, posjetitelje i dalje najviše privlači stalni postav. Evo, 13 godina od otvaranja Muzeja, njegov stalni postav i dalje je poprilično atraktivan, prošle godine smo, samo što se njega tiče, imali više od 85 tisuća posjetitelja, a onda su tu još i posjetitelji svih ostalih događanja i manifestacija koje su tamo održane. Muzej seljačkih buna se diči prekrasnim prostorom baroknog dvorca, a prošle smo godine konačno uspjeli završiti investiciju vrijednu više od 2 milijuna kuna, uređenje atrija koji je domaćin brojnim događanjima, predstavama, manifestacijama, koncertima... Eto, prošogodišnje Ljeto u dvorcu Oršić zabilježilo je rekordnu posjećenost. Dvor Veliki Tabor je također vrlo zanimljiv prostor koji sam po sebi privlači brojne posjetitelje, a uz to još uspijevamo organizirati mnogobrojne predstave, koncerte, izložbe, gostovanja, predavanja. Kolege se trude biti kreativni, ponuditi nove, drugačije programe i sve to zajedno dobitna je kombinacija. Bitno je da su muzeji dostupni i zanimljivim svim strukturama i dobnim skupinama posjetitelja. A naši su muzeji prekrasni i idealni za razna događanja. Upravo zato smo i u pandemiji dobro poslovali, jer smo 'veliki', imamo muzej na otvorenom u Kumrovcu, dva velika dvorca, zatim krapinski Muzej koji je također velik površinom i u kojem je ulaz odvojen od izlaza. Dakle, sve su to prednosti, a uz to, imali smo sreće što naši objekti nisu jako oštećeni u potresu, kao napr. u Zagrebu, gdje su zbog toga neki muzeji još uvijek zatvoreni.
2023. godina nosi tri velike obljetnice za naše muzeje.
Sabol: Da, prva je 450. obljetnica Seljačke bune. Centralno događanje desit će se na području grada Donje Stubice, međutim u obilježavanje se uključuje i Muzej Seljačkih buna različitim događanjima. Zatim, 9. veljače otvaramo izložbu Seljačka buna u djelima Zorislava Drempetića Hrčića, koji je bio dugogodišnji zaposlenik i prvi direktor Muzeja Hrvatskog zagorja. Muzej seljačkih buna slavi svoj 50. rođendan, a izložba će dati presjek tih pola stoljeća rada stubičkog muzeja. Bit će otvorena u listopadu. Kolege u Stubici zaista su se potrudile da skoro svaki mjesec imamo tribine, debatne klubove, predavanja i druga prigodna događanja. Ostvarili smo i međunarodnu kulturnu suradnju sa Slovenijom, pa će tako u muzeju u Brežicama 24. veljače biti otvorena gostujuća izložba o Matiji Gupcu. Muzeji Hrvatskog zagor-
'Brinemo o 200 tisuća kvadratnih metara površine, više od 60 objekata je pod ingerencijom Muzeja
Hrvatskog zagorja i smatram da je to veliko blago i biser hrvatske
kulturne baštine'
ja slave 30. obljetnicu. Počeli smo s radom 1.1.1993., a svečanost središnjeg obilježavanja obljetnice bit će u atriju Dvorca Oršić, gdje je i uprava Muzeja, na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja. Upriličit ćemo glazbeni i kulturni program te prezentirati ukratko kroz zanimljiva digitalna rješenja sve ono što se zbivalo tih 30 godina u našim muzejima. A zbivalo se mnogo toga. Možda 30 godina nije puno, ali, s obzirom na to da se u tih 30 godina kompletno obnovio Dvor Veliki Tabor, izgradio cijeli jedan novi Muzej krapinskih neandertalaca, osuvremenio postav u Oršiću, otvorio Studio Galerije A. Augustinčića u Klanjcu, ipak se jako puno toga ostvarilo. Neki muzeji nemaju tu sreću da i u 100 godina tako nešto dožive. Mi zaista imamo velike kapitane investicije poprilično često, a pred nama su i novi planovi za nove velike investicije. Muzeji trenutno zapošljavaju 56 stalno zaposlenih djelatnika, od ravnatelja, pa do voditelja muzeja, kustosa, muzejskih pedagoga, pomoćnog muzejskog osoblja te tehničkog i administrativnog osoblja. To je veliki i kompleksan sustav s Upravom u Gornjoj Stubici. Na području Hrvatske zaista ne postoji nešto slično. Mi smo na području cijele županije, s više od 200 tisuća kvadratnih metara površine o kojima brinemo, više od 60 objekata je pod ingerencijom Muzeja Hrvatskog zagorja i smatram da je to veliko blago i biser hrvatske kulturne baštine.
Ono najteže za provođenje, rekli ste, su kapitalne investicije. Što Vam predstoji?
Sabol: Priprema se javna nabava za postupak konstrukcijske obnove dvorca Oršić koja će se vrlo brzo realizirati. Uz konstrukcijske i građevinske radove prve faze tu je i opremanje i uređenje muzejske čuvaonice, što nam je jako bitno, jer ćemo time dobiti nov, moderan prostor za pohranu muzejske građe koji nam je neophodan. Iz Fonda solidarnosti EU osigurano je nešto manje od 32 milijuna kuna, no potrošit ćemo manje novaca jer nećemo ići u cijelu konstrukcijsku obnovu dvorca, s obzirom da nemamo sredstava za drugi dio, završnu fazu uređenja kroz stalni postav, pa ćemo pričekati neki drugi fond EU. Završena je i projektna dokumentacija za nadogradnju Muzeja krapinskih neandertalaca odnosno za visitor centar. U suradnjim sa Zagorskom razvojnom agencijom prijavljujemo taj projekt na Ministarstvo turizma i sporta. Njime će Muzej dobiti ono što jako treba - tu će biti jedan manji kafić i restoran, izložbena galerija od 100 kvadrata za povremene izložbe i edukativna učionica za edukativne programe i radionice također od 100 kvadrata, sve to na krovu muzeja. Bit će tu i amfiteatar, vanjski uređen prostor, dječje igralište s replikama nosoroga... Želja nam je da posjetitelj
uz posjet Muzeju i nalazištu dobije jednu cijelu, zaokruženu priču, da može nešto pojesti, popiti, ostaviti dijete na radionici dok razgledava, a preduvjeti su za tu priču odlični, jer je prostor izvrstan, ambijent je prekrasan, odvojen od prometa. Nadam se da ćemo brzo uspjeti privući sredstva na nekom od natječaja i početi s izgradnjom. Tu je i Kneippova zgrada, koja je u vlasništu Grada Krapine. U završnim smo dogovorima oko upravljanja, vjerujem da će Muzeji preuzeti projekt izgradnje nove zgrade prema konzervatorskim smjernicama, jer ona je u izrazito lošem stanju, narušena je statika, puna
je vlage i zapravo je namjera vratiti je u početnu fazu, odnosno dati joj vizuru kakvu je zgrada imala početkom 20. stoljeća, kao Kneippovo lječilište.
Koje su još uspješne akcije i aktivnosti provedene prošle godine?
Sabol: Uz najljepšu terasu u Zagorju, Oršić je dobio i grofovski vinograd. Taj je projekt realiziran u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Krapina i Trgocentrom, posađeno je oko 500 sadnica autohtonih sorti starohrvatske beli-
ne i sokola. Priča ide dalje, imamo planove oko daljnje revitalizacije vinograda i muzejskog vina. Ponosni smo i na akciju 'Na konju u Muzeje'. Pozitivno smo iznenađeni rezultatima tog projekta i odazivom djece i roditelja. Naš partner Centar Ritam s konjem osigurao je školu jahanja kao glavnu nagradu najsretnijem dobitniku, a nastavljamo s projektom i ove godine u sličnom terminu. Zanimljivo je da se u Krapini priprema i prva dječja izložba, kolegice Lorke Lončar Uvodić, koja će biti prilagođena baš za djecu i na interaktivan i zanimljiv način govoriti o pravpovijesti. Na poseban način obilježit ćemo i 13. rođendan Muzeja krapinskih neandertalaca, 27. veljače. Naime, Večernji list prvo je izdao Specijal o neandertalcima, a potom su i snimili dokumentarni film na tu temu. Promocija filma bit će baš 27. veljače u Krapini, a na njemu su surađivali najpoznatiji stručnjaci u Hrvatskoj i svijetu te jednostavnijim prikazom i pristupom pokušali približiti svijet neandertalaca, a Krapina i Muzej neizostavni su dio u toj svjetskoj globalnoj priči o kamenodobnim stanovnicima. Potom, krapinski pračovjek nastavlja putovanje, 9. ožujka gostujemo u Vukovaru, a zatim su u planu Brač i Pula. Neće nedostajati koncerata, kulturnih događanja, a novost je i da smo s Glumačkim festivalom u Krapini
dogovorili Ljetno izdanje GFUK –a u 5 naših muzeja. Vratio nam se i Dan mladosti u Kumrovec, kao i Martinje, a ta događanja privlače velik broj posjetitelja. Nadam se da će nam u prilog ići i Schengen te da će turisti koji ljeti dolaze iz Slovenije, Austrije i centralne Europe svratiti i muzeje. Tu moram spomenuti iznenađujući broj posjetitelja iz SAD – a Kumrovcu i Klanjcu. Imamo ugovor s jednom američkom turističkom agencijom i gotovo svaki dan dođe autobus Amerikanaca, više od 6000 u godinu dana. Krapinu više posjećuju Slovenci, no brojke stranih posjetitelja još su znatno manje nego prije korone.
Stječe se dojam da su muzeji 'oživjeli' u posljednje vrijeme?
Sabol: Da, posjetitelji još uvijek otkrivaju naše muzeje, ali se i muzeji sve više otkrivaju njima brojnim aktivnostima. Otvaramo se, okrećemo se i slovenskom tržištu i radimo na promociji po Sloveniji te surađujemo sa slovenskim muzejima, kako bismo još više osvijestili naše susjede o tome što imamo, obzirom da smo zapravo tako blizu. Istina, možemo reći da su muzeji oživjeli, puno je ideja, kreativnosti, otvoreni smo za puno suradnji, pripremamo mnogo novosti, no ne smijemo sve odmah odati.
Minulih se dana u medijskome prostoru pridaje velika pozornost, s opravdanjem, 100. obljetnici rođenja prvoga našeg zabavnoglazbenog pjevača s međunarodnom karijerom, Ive Robića, koji je preminuo u riječkoj bolnici, 9. ožujka 2000. godine. Tako je HRT u nedjelju reprizirao emisiju "U dobrom društvu", snimljenu 1994. u zagrebačkom Gradskom podrumu, u kojemu je Robić u počecima karijere često pjevao. I rodna Garešnica koncertom se sjetila "Mister Morgena", kao i Opatija. U tamošnjem Centru Gervais mladi i ambiciozni opatijski pjevač, David Danijel, kojega je krapinska publika prvi put čula na prosinačkom koncertu Višnji Korbar u spomen, organizirao je u subotu cjelove-
Posljednji
černji koncert na kojemu su nastupili estradni veterani Zdenka Kovačićek, Miro Ungar i Radojka Šverko. A valja spomenuti kako se Robićevo ime godinama vezalo za njegove ljetne nastupe na terasi opatijskoga hotela "Kvarner". Kad je o Robićevoj obljetnici riječ, s poštovanjem se prisjećamo njegove odanosti Festivalu kajkavskih popevki. S njegovim skladateljskim potpisom od prvoga festivala 1966. izvedena je 41 popevka, od kojih je Robić pjevao 36. Već kao
krapinski debitant skladao je i otpjevao evergreen, popevku "Mužikaši". Godinu poslije, u alternaciji s Vice Vukovim, pjevao je također festivalski evergreen, popevku "Vužgi" Ivice Stamaća, a 1968. u alternaciji s Višnjom Korbar "Kaj se zmisliš". Za svoje popevke Robić je najčešće uglazbljivao stihove Anđele Vokaun Dokmanović, jedne od osnivateljica časopisa "Kaj". Festivalske 1973. godine Robić je u Krapini pjevao svoju popevku "Senja", a drugu je izvedbu
povjerio tada mladom i perspektivnom varaždinskom pjevaču Ninu Golobu. Posljednji krapinski Festival na kojemu je bio sudionikom bila je Krapina 99. Jednu je popevku, "Kaj se furiš", pjevao Robert Svetlačić, a drugu, "Na bregu", trebao je Ivo Robić, ali zbog narušena zdravlja nije mogao sudjelovati, pa je popevku izveo Krapinčanin Branko Ovčarić na klarinetu. Ivo i supruga Marta rođ. Goleš, s kojom se vjenčao 1945. godine, voljeli su dolaziti u Krapinu.
Jedan je razlog obiteljsko prijateljstvo s dugogodišnjim umjetničkim ravnateljem Stjepanom Mihaljincem i njegovom suprugom Elvirom Voća (koja je brinula o Marti kad je postala udovicom), a drugi što su se Robići u Krapini uvijek ugodno osjećali. Još se danas prepričavaju zgode kako su po završetku festivalskoga koncerta supružnici Robić prvi došli na domjenak, djetinje se veseleći prvim krapinskim krvavicama s kiselim zeljem i bučnici.
BEDEKOVČINA – Udruga Našenina – vezilje iz Bedekovčine prošle je subote organizirala tradicionalnu čehatvu, događanje po uzoru na tradicijski običaj čehanja perja kakav se nekada održavao po brojnim domaćinstvima u Zagorju, kada su domaćice pripremale perje za punjenje jastuka i blazina za miraz svojim kćerima. Ova je manifestacija održana po 12. puta te je i ovog puta pretvorena u pravu veselicu. – Puno nam je ljudi došlo, iz Zlatara, Poznanovca, Mača, Oroslavja, Začretja, svi su željni takvih druženja. Na početku čehamo perje, a kad počehamo, onda se družimo –ispričala nam je Đurđica Mohač, predsjednica Udruge. Druženje je nakon čehanja nastavljeno uz predstavu Dramskog amaterskog kazališta iz Sv. Križa Začretja te
tamburaški sastav. Počehano perje iskoristit će se za punjenje jastuka, baš kao nekad. Još uvijek, kaže Đurđica, ima onih koji spavaju na
perju. – Perje je posebno, isto ko i spavati na njemu, makar vele da se grinje na njemu stvaraju, ali stvaraju se i na sintetici, takav je okoliš u
kojem živimo. Ali perje se može koristiti godinama, treba jastuke prozračivati, metnuti na sunce, a perje se može i oprati
krapinski Festival na kojemu je bio sudionikom bila je Krapina '99.Ivo i Marta
ZAGREB - Poznata pjevačica kajkavskih popevki, Gordana Ivanjek
Tušek, koju glazbeni znalci smatraju dostojnom nasljednicom ikone kajkavske popevke, Višnje Korbar, jučer je u najuglednijoj diskografskoj kući, Croatia
Njezin izričaj uvijek je bio i ostao "kaj". U tom smislu Gordana je stasala u vodeću solisticu cijelog kajkavskog govornog područja, točnije, sjeverozapadne Hrvatske. Postala je poznato lice mnogih glazbenih festivala, ponajpri-
Omiljena zagorska pjevačica potpisom ugovora s uglednom diskografskom
kućom, definitivno je pronašla svoj glazbeni put te su joj sada otvorena vrata prema lakšoj promociji svega
što će ubuduće raditi
Records, potpisala ekskluzivni ugovor. Predstavnica Croatia Recordsa, Nikolina Mazalin, kaže za Gordanu kako se odlično snalazi u modernim kajkavskim pop pjesmama, kao i u klasičnim tamburaškim kajkavskim popevkama.
je Festivala kajkavskih popevki u Krapini i festivala u Pitomači, na kojima godinama redovito nastupa. A u produkciju svojih zabavnih skladbi često unosi elemente countrya, popa i rocka, pa joj uz njezin prepoznatljiv vokal sve snimke
odišu svježinom, zvuče moderno i suvremeno. Omiljena zagorska pjevačica potpisom ugovora s uglednom diskografskom kućom, definitivno je pronašla svoj glazbeni put i potpisom ovog ugovora otvorena su joj vrata prema lakšoj promociji svega što će ubuduće raditi. Valja naglasiti kako joj o glazbenoj produkciji brine naš poznati i oprobani producent Toni Eterović, pa je i to jamstvo određene kvalitete i visokih glazbenih kriterija. Toni je zaslužan i za nosače zvuka s krapinskim festivalskim popevkama, koje izvođači već potkraj proljeća snimaju u njegovu studiju. - Ovo je najzrelije vrijeme mojega glazbenoga djelovanja. Dva su ključna pravca mojega stvaralaštva: tamburaška glazba, sa kojom sam zapravo i krenula u glazbene vode, i zabavna glazba, sa elementima popa, countrya, ali uz naglasak na promociji kajkavske lirike i jezika. (Željko Slunjski)
Galerija izvorne umjetnosti Zlatar objavila je javni poziv za izlaganje u 2023. godini
je se danas baca, nikome ne treba. Danas imamo madrace pa ne pašu blazine, ne trebaju nam tuhice jer grijemo prostor, nejde se više spat u hladnu sobu, kak se nekad išlo – dodala je Đurđica, istaknuvši kako se u tu svrhu čehalo per-
je od purana, a najkvalitetnije je ipak guskino perje. Načelnik Bedekovčine Darko Ban također je posjetio događanje. – Ovo je prvo veće okupljanje naših mještana i njihovih gostiju ove godine, tradicionalni događaj kojega udruga
Našenina već godinama njeguje. Bit će takvih i brojnih drugih događanja u Bedekovčini tijekom cijele godine, nastavljamo sa svim događanjima koja smo imali prije korone – najavio je Ban. (J. Klanjčić, R. Jadan)
ZLATAR - Galerija izvorne umjetnosti Zlatar objavila je javni poziv za izlaganje u 2023. godini. Prijaviti se mogu akademski umjetnici, članovi likovnih udruga, likovne udruge, neafirmirani umjetnici i grupe umjetnika s prijedlogom autorskih
koncepcija. Djela mogu biti u svim likovnim medijima i tehnikama, a za izlaganje se mogu koristiti dvije prostorije Galerije, ukupne površine 77,67 kvadrata. Rok za prijave je 10. veljača. Galerijski odbor će rezultate objaviti do 28. veljače. (zl)
Nakon što su se slegli dojmovi s Izbora za Miss Universe u SAD – u, s našom predstavnicom, Krapinčankom Arijanom Podgajski, porazgovarali smo o cijelom iskustvu jednog takvog glamuroznog događaja i vidicima koje joj je on otvorio
U našoj se zemlji natjecanja ljepote često smatraju nečim negativnim, pa čak i jedan Miss Universe koji je u ostatku svijeta "big deal". Tek kada izađete iz granica Lijepe naše shvatite veličinu takvog događaja, otkrila nam je simpatična Arijana
Kako je prošao Izbor u New Orleansu? Što su sve podrazumijevale pripreme za sami Izbor, tko te savjetovao? Kako si se osjećala na jednoj takvoj svjetskoj pozornici, kao jedina predstavnica svoje zemlje? Jesi li imala tremu? Jesi li zadovoljna plasmanom, kao i prezentacijom sebe, svoje zemlje i svojeg kraja?
Arijana: U našoj se zemlji natjecanja ljepote često smatraju nečim negativnim, pa čak i jedan Miss Universe koji je u ostatku svijeta "big deal". Nisam imala učitelja catwalka, osobnog trenera, stilistu i druge ljude koji uvelike pomažu pri pripremama kao većina djevojaka iz ostalih zemalja, tako da ne mogu biti više ponosna na sebe nego što jesam. Neću zaboraviti moment kada sam sletjela u New Orleans i krenula po svoje kofere, a Miss Universe fanovi koji su tamo 'kampirali' kako bi nas dočekali su me počeli snima-
aciji kao ostalih 85 djevojaka pa se nisam osjećala 'sama'. Sve smo prolazile kroz isto te bile potpora jedna drugoj. Osjećaj na pozornici bio je nevjerojatan! U tom trenutku vam puno toga prolazi glavom i nadate se samo da sve prođe u najboljem redu, tako da nisam imala puno vremena razmišljati još o milijunima ljudi koji nas gledaju, nego da dam najbolje od sebe. Ujedno je i pritisak i velika čast predstavljati svoju zemlju na jednom takvom događaju.
Što te se posebno dojmilo sa samog Izbora? Jesi li se sprijateljila s nekim djevojkama?
Osjeća li se kompetencija među djevojkama i kako si to doživjela?
Arijana: Generalno me se dojmilo cijelo to iskustvo. Sama činjenica da je 86 različitih zemalja i kultura na jednom mjestu je fascinantno. Bila je to jedna vesela i dobra grupa djevojaka tako da se kompetencija nije nimalo osjetila. Zajedno smo si pomagale i bodrile jedna drugu. Više-manje družite se sa svima, ali naravno da je svaka od nas imala djevojke s kojima se najviše družila. Moramo uzeti u obzir da nas je tamo mnogo i teško je ostvariti neki dublji odnos sa svima, tako da je to dosta ovisilo o grupama u koje nas je organizacija stavljala, o smještaju u hotelu i drugim faktorima.
Samo putovanje u New Orleans, iskustvo posjeta SAD –u, kako si sve to skupa doživjela? Jesu li putovanja nešto što bi voljela i dalje iskušavati?
ti i govoriti 'Croatiaa, Croatiaaa..'.
Jedna posebna euforija! Tek kada izađete iz granica Lijepe naše shvatite veličinu takvog događaja. Obzirom da je mnogo milijuna dolara uloženo u jedan takav projekt itekako je glamurozan, a o nama su tamo brinuli na najbolji mogući način. A što se tiče ulaska u Top 16, nas je tamo bilo 86 predivnih djevojka, svaka sa svojim kvalitetama, a 70 ostaje bez plasmana. Mislim da sam odlično predstavila Hrvatsku, ispred, a i iza kamera, tako da nemam što žaliti. Možda se nisam vratila s plasmanom, ali u srcu imam jednu predivnu uspomenu i neka draga prijateljstva za koja se nadam ih neće daljina ugasiti. Što se tiče izbora i savjetovanja, tu mi je najviše pomogla moja direkcija i neke od bivših misica. Moram priznati da začudo nisam imala tremu, pretpostavljam da je tako zato što sam bila u istoj situ-
Arijana: Moj put je prošao odlično. Nisam se bojala vožnje avionom, dapače, mogla bih se naviknuti. Nažalost, o New Orleansu i SAD-u ne mogu puno pričati, jer osim aerodroma nisam mnogo vidjela, ali svakako planiram opet posjetiti. Voljela bih u budućnosti još mnogo putovati. Smatram da je to najbolje potrošen novac i da nam svako putovanje širi vidike i čini nas pametnijima, barem na neki način.
Koja pozitivna iskustva ti je donijela tvoja titula, a koja negativna?
Arijana: Negativnih iskustva nisam imala, a što se tiče pozitivnih, najpozitivnije bih rekla da je samo iskustvo odlaska na izbor i imati priliku biti dio jedne takve priče.
Jesu li se već otvorile ili se otvaraju neke poslovne mogućnosti i je li faks i dalje prioritet? Kakvi su planovi?
Arijana: Faks je i dalje prioritet. Poslovne mogućnosti se otvaraju, ali bih te stvari za sad voljela zadržati za sebe.
Je li ti iskustvo titule Miss Hrvatske i iskustvo sa svjetskog izbora otvorilo neke nove vidike, perspektive?
Arijana: Smatram da mi je godina kao Miss Universe jedna škola koja vas sama po sebi uči, a kao što sam već navela, raznolikosti djevojaka i mogućnost saznanja kulture i zanimljivosti o zemlji iz prve ruke je jedno veliko blago. Također i putovanja koja sam spomenula. Smatram da svako novo iskustvo širi naše vidike.
'Faks je i dalje prioritet, no otvaraju se i brojne poslovne mogućnosti'
Sudjelovale su škole i dječji vrtići s područja nadležnosti PP Zlatar Bistrica
HRAŠĆINA - U Sportskoj
dvorani Područne škole
Hrašćina 27. siječnja održan je prigodni program i izložba dječjih radova "Sigurno u prometu" za djecu predškolskog i školskog uzrasta u kojoj su sudjelovale škole i dječji vrtići s područja nadležnosti Policijske postaje Zlatar Bistrica.
62 dječja rada
Na izložbi u Hrašćini izložena su 62 dječja rada, a izložba je provedena u sklopu preventivnih aktivnosti u prometu te djeluje edukativno da bi se ukazalo na probleme s kojima se susreću naši najmlađi učesnici u prometu i kako bi se čula i njihova poruka. Izložbu dječjih radova, uz prigodni program organizirala je Policijska postaja Zlatar Bistrica u suradnji s Osnovnom školom Vladimira Nadzora Budinščina i Općinom Hrašćina te je to druga održana izložba dječjih radova na temu "Sigurno u prometu". Djeca na biciklima odvozili su mali poligon "Sigurne vožnje" koji je sadržavao kretanje bicikla kolnikom, nastupile su mažoretkinje DND-a Budinščina, dramska skupina Osnovne škole Vladimira Nadzora Budinščina te djeca prvih razreda i djeca edukatori ko-
ji su iznijeli svoje poruke o prometnim pravilima i propisima.
Priznanja i nagrade
Predstavljanje preventivnih aktivnosti Policijske postaje Zlatar Bistrica i edukaciju održali su policijski službenik za sigurnost i preventivu cestovnog prometa Davor Klenkar i policijska službenica Tajana Čorko, održana je i "Biciklistička učilica, gdje se govorilo o prometnim pravilima primjereno djeci kao i o nužnosti poznavanja i poštivanja prometnih propisa posebno prometnih propisa vezano za zaštitu najranjivije skupine u prometu, djece. Uz djecu, program su pratili i pogledali izložbu predstavnici jedinica lokalne samouprave i ravnatelji škola i dječjih vrtića s područja nadležnosti Policijske postaje Zlatar Bistrica te načelnik Policijske postaje Zlatar Bistrica Mario Duktaj koji je i otvorio samu izložbu. Svim učesnicima izložbe "Sigurno u prometu" uručena su priznanja, a za tri najbolja rada po kategorijama vrtići i osnovne škole koja je odabrala ocjenjivačka komisija dodijeljene su nagrade u vidu poklon paketa koje su uručili članovi komisije. (zl)
Izložbu dječjih radova, uz prigodni program, organizirala
je Policijska postaja Zlatar
Bistrica u suradnji s Osnovnom
školom Vladimira Nadzora
Budinščina i Općinom Hrašćina
REPUBLIKA HRVATSKA
KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE OPĆINSKI NAČELNIK
Na temelju članka 29. stavka 5. i 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br. 20/18, 115/18, 98/19, 57/22) Općina Sveti Križ Začretje, objavljuje
o javnom uvidu u prijedlog programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sveti Križ Začretje
Sukladno članku 29. stavku 5. i 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Općina Sveti Križ Začretje stavlja na javni uvid prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sveti Križ Začretje u razdoblju od 31. siječnja do 15. veljače 2023. godine. Svi zainteresirani mogu izvršiti uvid u prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sveti Križ Začretje svaki radnim danom (pon-pet) u vremenu od 9:00 do 14:00 sati u prostoriji Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1. Zainteresirane osobe mogu dati prigovor na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka javnog uvida (15. veljače 2023. godine). Prigovori na prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sveti Križ Začretje koji nisu čitko napisani i nisu dostavljeni u roku zaključenje Javnog uvida neće se uzeti u razmatranje.
OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Biostimulatori predstavljaju kemijske spojeve koji u biljkama stimuliraju određene fiziološke procese. Njihovo podrijetlo može biti prirodno ili mogu biti umjetno sintetizirani. S obzirom da utječu na fiziološke procese u biljkama, biostimulatori time posredno povećavaju prinose. Sve veći značaj biostimulatora u uzgoju biljaka uvjetovan je tehnološkim razvojem poljoprivredne proizvodnje ali isto tako i sve jače izraženim stresnim uvjetima tijekom poljoprivredne proizvodnje, od kojih su stres uvjetovan niskom ili visokom temperaturom kao i nedostatkom vode, glavni čimbenici smanjenja visine i kvalitete prinosa poljoprivrednih kultura. Zadnjih nekoliko godina svjedoci smo i klimatskih promjena koje nepovoljno djeluju na uzgajane biljke te ih dovode u krajnosti koje su često za njih štetne. S druge strane, moderan način uzgoja koji u prvi plan stavlja visoki prinos uz istovremeno najvišu moguću kvalitetu dodatno iscrpljuje biljke. Neovisno da li se biljke uzgajaju u intenzivnoj proizvodnji ili za vlastite potrebe, u ekstremnim vremenskim prilikama biljke sve teže uspijevaju bez naše pomoći. Brojnim je pokusima utvrđeno da u takvim situacijama biljkama možemo pomoći dodavanjem biostimulatora. Glavni zadatak biostimulatora je da potaknu biljku da bolje koristi već raspoloživa hranjiva. Ako u tlu postoji dovoljno dušika, biostimulatori će potaknuti fiziološke procese rasta i razvoja, što će utjecati na bolju iskoristivost raspoloživog dušika. S druge strane, ako u tlu nema dovoljno hranjivih tvari, ne postoji mogućnost da biostimulator poveća njegovu količinu, a samim time i prinos biljke. Biostimulatori su izrazito bitni i efikasni u vi-
šegodišnjim kulturama poput voćnjaka i vinograda koji su pretrpjeli određeni oblik stresa poput suše, niskih temperatura ili tuče. Biostimulatori će u takvim situacijama pomoći da se biljka u što kraćem roku oporavi od preživjelog oblika stresa ubrzavajući fiziološke procese u samoj biljci. Osim primjene u stresnim situacijama njihovo pozitivno djelovanje dokazano je i u situacijama kada biljka ima veću potrebu za aminokiselinama (intenzivni vegetativni porast i formiranje i rast plodova). Biostimulatori pomažu višegodišnjim kulturama i u razvojnim fazama u kojima je posebno važno da prođu nesmetano poput pupanja i u počecima vegetacije. Kako je već na-
vedeno, pospješuju i usvajanje i bolje iskorištenje hranjiva, što dovodi do povećanja lisne mase, a što će u konačnici pozitivno djelovati i na količinu i kvalitetu uroda. Većina pripravaka koji se koriste kao biostimulatori za biljke sadrže aminokiseline biljnog porijekla koje su biološki aktivne u biljkama i biljka ih brže usvaja. Biostimulatori dolaze uglavnom u tekućem obliku, te se najčešće primjenjuju preko lista (folijarno), a kompatibilni su i s većinom sredstava za zaštitu bilja, što omogućuje istovremenu primjenu i time manje troškove. Pri tome je važno pridržavati se uputa proizvođača jer je doza primjene različita za različite poljoprivredne kulture.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
Praćenje (monitoring)
dio je sustava zaštite prirode, a od dana pristupanja Europskoj uniji praćenje je sukladno odredbama Direktive o zaštiti ptica i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore postalo i zakonskom obvezom, a ne tek dobrom praksom. Tako je Republika Hrvatska obvezna pratiti očuvanost gotovo 600 vrsta i stanišnih tipova i izvješćivati o njoj. Praćenje očuvanosti prirode, odnosno vrsta i stanišnih tipova, prebrojavanje je i/ili mjerenje brojnosti i rasprostranjenosti vrste ili stanišnoga tipa, koje se redovito provodi tijekom duljega razdoblja. Osim podatka o vrsti i stanišnome tipu obavezno se prikupljaju i podatci o biotičkim ili abiotičkim čimbenicima koji utječu na brojnost i rasprostranjenost vrste ili sta-
nišnoga tipa, odnosno svim parametrima kojima se opisuje stanje očuvanosti. Način na koji će se prikupljati podatci za pojedini parametar praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova određuje se zasebno za svaku vrstu te stanišni tip u okviru izrade programa praćenja. Javna ustanova Zagorje zeleno (na godišnjoj i višegodišnjoj razini) provodi praćenja bijele rode, pčelarice, bazgova kaćuna, kockavice, šišmiša, lastavica i piljka, crne žune, jelenka, jadranske kozonoške, velike sase, kiseličinoga vartenog plavca, kokice paučice, močvarne kruščike, obične lisanke, danje medonjice, kataksa, Grundova šumskog bijelca i vrsta riba u Sutli obuhvaćenih ekološkom mrežom Natura 2000. Rezultati monitoringa šalju se u Zavod za zaštitu okoliša i prirode.
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
Zlatar Bistrice
KRIŽEVCI - Vozač motokrosa iz Zlatar Bistrice, član MK MX Šipek, Luka Kunić, bio je apsolutna zvijzeda na dodjeli priznanja najboljim hrvatskim motociklistima koja se pod imenom „Noć prvaka“ održala u Križevcima. Kunić je na toj priredbi dobio čak tri priznanja. Ono najvrijednije je svakako da je proglašen za najboljeg motociklistu Hrvatske u protekloj godini. Uz to, proglašen je i za najboljeg motociklistu u disciplini motokros, a ujedno je dobio i priznanje za osvojen naslov prvaka u motokros disciplini MX2. Osim što je osvojio Prvenstvo Hrvatske, slavio je i u Alpe adria kupu, a branio je boje Hrvatske na Europskom kupu nacija u Talaveri (Španjolska) gdje je odličnim vožnjama osvojio šesto mjesto. - Ponosan sam na ovu nagradu. Hvala svima koji me podržavaju, posebno treneru Nenadu Šipeku, sponzorima, navijačima i obitelji – izjavio nam je Luka Kunić. (zl)
Zmaj na turniru u Zaboku
ZABOK - Iza Kicboxing kluba Zmaj iz Bedekovčine vlro je uspješan nastupa na kicboxing turniru „Zabok open“ koji se u organizaciji KBK BTI održao u Zaboku. U konkurenciji 204 natjecatelja iz 25 klubova Hrvatske i Slovenije Zmaj je bio po tko zna koji puta najuspješniji zagorski klub, a u ukupnom ekipnom plasmanu ekipa Zmaja osvojila je drugo mjesto. Bolja je bila samo Palestra iz Benkovca. Pomlađena ekipa Zmaja osvojila je jedanaest odličja, od čega sedam zlatnog te po dva srebrnog i brončanog sjaja. Luka Sovec osvojio je dvije zlatne medalje u kategoriji do 30 kg i to u konkurenciji dječaka početnika i dječaka u disciplini pointfighting. Sovec je proglašan i za najboljeg borca među dječacima. Odličan nastup imao je i sve bolji mlađi kadet, Karlo Baša, koji je u kategoriji +47 kg također bio zlatni u kick lightu. Maria Antoaneta Hranić osvojila je zlatnu medalju u konkurenciji starijih kadetkinja također u disciplini kick light u kategoriji do 55 kg, dok je Iva Bingula u konkurenciji starijih kadetkinja isti uspjeh polučila u light contactu i to u kategoriji +65 kg. Iskusni Ognjeg Ledinščak osvojio je dvije zlatne medalje u konkurenciji seniora u kategoriji do 74 kg gdje je bio najbolji i u light contactu i u kick lightu, a u obje je discipline proglašen najboljim borcem. Srebrne medalje osvojio je Noa Počekal u light contactu do 79 kg i u kick lightu do 84 kg, obje u konkurenciji juniora. Nicol Papeš bila je brončana u pointfightingu u kon-
ZABOK - U vrlo uzbudljivoj utakmici 17. kola HT Premijer lige Zabok je pružio sjajan otpor Ciboni, ali je na kraju izgubio sa šest koševa razlike (80:86). Imali su gosti 15 koševa razlike na poluvremenu, no domaći su pokazali karakter u nastavku i nakon treće četvrtine uspjeli čak i minimalno povesti (67:66). Na kraju su se u tom povratku iscrpili, što je i presudilo pobjednika. Prva četvrtina prolazila je u ravnopravnoj igri sve do 7. minute kada je Kapusta košem uz dodatno bacanje doveo goste do +7 (12:19). Odgovorili su mu tricama Garrett i Buljević, pa je Zabok minutu prije kraja imao minus od samo tri koša (18:21), da bi nakon prve četvrtine na semaforu stajalo 20:26, nakon što je Mesiček pogodio tricu sa sirenom s gotovo deset metara udaljenosti. Posebno je u prvoj četvrtini bi nadahnut Perasović koji je zabio 10 koševa. U 15. minuti nakon polaganja Mesičeka gosti prvi puta dolaze do dvoznamenkastog vodstva (27:38), a Majcunić je tricom u 17. minuti priskrbio gostima 15 koševa viška (31:46). Imali su „cibosi“ i +17 (31:48), nakon ubačaja Vukovića, da bi redove Zaboka probudio Garrett i domaći su se spustili na -11 (37:48), da bi se na „veliki odmor“ otišlo rezultatom 39:54. Kod Zaboka su Perović i Garret u prvom dijelu postigli po 11 koševa, dok je kod Cibone s 12 koševa bio najefikasniji Mazalin. Zabok je otvorio drugi dio serijom od 6:0 i spustio se na -9 (45:45), a tricom Buljevića u 25. minuti istopila se prednost gostiju na sedam koševa viška (50:57). Nakon još jedne trice Buljevića i trice Stipaničeva na semaforu je stajalo 56:62. U 17. minuti Aranitović radi nesportsku pogrešku na Buljeviću koji pogađa oba slobodna bacanja i Zabok dolazi na 60:64, da bi se nakon efektnog zakucavanja Tomasa i polaganja Perovića stvari vratile na početak minutu prije kraja treće četvrtine (64:64), a Zabok je nakon trice sjajnog Garretta ušao u zadnjih deset minuta ušao s vodstvom od 67:66, a odlično je treću četvrtinu odigrao i Buljević. Gosti su se vratili u vodstvo tricom Majcunića u 33. minuti (67:70). Gosti su malo pritsnuli u obrani, a nakon nove trice Majcunića i Kapuste došli su do osam koševa viška (70:78) u 35. minuti, no Perović je dvicom i tricom spustio na 75:78, da bi Tomas tricom u 37. minuti ponovno vratio sve na početak (78:78). Nažalost po domaće u samoj završnici ponestalo je malo koncentraci-
je, što su kvalitetniji gostiji iskoristili i dobili utakmicu rezultatom
80:86. Odlični su kod Zaboka bili Marko Perović koji je imao doubledouble učinak od 22 koša i 11 skokova i Jarvis Garrett koji je upisao
18 koševa uz 6 asistencija. Sve bolji
Luka Tomas ubilježio je 16, a Lukša Buljević 15 koševa. Kod gostiju najefikasniji je s 15 koševa bio Lovro Mazalin, Ivan Perasović i Ivan Majcunić upisali su po 12 koševa, no u odlučujućim trenutcima stvari je u svoje ruke uzeo Kapusta koji je utakmicu završio s 11 koševa, 8 skokova i 5 asistencija.
ZABOK – CIBONA: 80:86
(20:26, 19:26, 28:12, 13:20)
ZABOK: Gradska sportska dvorana,
GLEDATELJA: 500, SUCI: Peić, Galić i Muhvić.
ZABOK: Martinko, Stojanović, Buljević 15 (4-4), Lukačić, Črnjević
2, Stipaničev 5 (2-2), Tomas 16 (3-6), Perović 22 (2-2), Antonić 2, Garrett 18 (3-3), Jacović. TRENER: Domagoj Kujundžić
CIBONA: Vuković 2, Radovčić 9, Mesiček 9, Perasović 12 (22), Majcunić 12, Mazalin 15 (2-2), Aranitović, Baković 7 (1-2), Kapusta 11 (3-6), Ljubičić 9 (3-3), Bundović.
TRENER: Josip Sesar
SLOBODNA BACANJA: Zabok: 16/19 (84%); Cibona: 11/15 (73%)
DVICA: Zabok: 17/31 (55%); Cibona: 21/36 (58%)
TRICA: Zabok: 10/25 (40%) (Buljević 3, Garrett 3, Perović 2, Stipaničev, Tomas); Cibona: 11/29 (38%) (Majcunić 4, Perasović 2, Kapusta 2, Radovčić, Mesiček, Mazalin)
SKOKOVI: Zabok: 31 (25+6) (Perović 11, Buljević 4, Stipaničev 4, Tomas 4, ...);
Cibona: 31 (23+8) (Kapusta 8, Vuković 4, Majcunić 4, ...)
ASISTENCIJE: Zabok: 15 (Garrett 6, Tomas 3, ...); Cibona: 28 (Radovčić 7,
Kapusta 5, Perasović 4, ...)
VALORIZACIJA: Zabok: 87 (Perović 28, Garrett 24, Tomas 12, Buljević 11, ...);
Cibona: 109 (Kapusta 17, Mazalin 16, Radovčić 14, Majcunić 13, Perasović
12, Mesiček 10, Baković 10, Ljubičić 10, ...)
Ostali rezultati 17. kola:
Cedevita junior – Zadar 76:59
Gorica – DepoLink Škrljevo 78:65
Dinamo Zagreb – Split 73:88
Alkar – Bosco 88:82
Šibenka – Furnir 70:78
Poredak:
1. Cedvita junior 30 (+169)
2. Split 30 (+114)
3. Cibona 29 (+197) (-1)
4. Šibenka 29 (+62)
5. Zadar 28 (+149) (-1)
6. Furnir 26 (-15)
7. Dinamo Zagreb 25 (-39)
8. ZABOK 22 (-101)
9. Alkar 22 (-91)
10. Bosco 22 (-159)
11. Gorica 20 (-117)
12. DepoLink Škrljevo (-169)
Parovi 18. kola: DepoLink Škrljevo – ZABOK (1.2. u 17,30)
Cibona – Alkar Bosco – Šibenka Zadar – Dinamo Zagreb Furnir – Cedevita junior Split - Gorica
Parovi 19. kola:
ZABOK – Split (nedjelja 5.2. u 20,10 sati)
Alkar – DepoLink Škrljevo Bosco – Furnir Šibenka – Cibona
Dinamo Zagreb – Cedevita junior Gorica - Zadar
U srijedu u gostima kod Škrljeva, u nedjelju dolazi Split
kurenciji mlađih kadetkinja +47 kg, a Marija Antoaneta Hranić je zlatu kick lightu, dodala i broncu u light contactu u konkurenciji starijih kadetkinja do 55 kg. (zl)
Ispred košarkaša Zaboka je iznimno naporan tjedan. U srijedu u 17,30 gostuju kod DepoLink Škrljeva koje je porazom kod Gorice zasjelo na dno ljestvice, dok u nedjelju u 20,10 sati u Gradskoj sportskoj dvorani dočekuju drugoplasirani Split. Obje će utakmice biti prenošene na Sportskoj televiziji. Zabočanima je sigurno puno važnija ova protiv Škrljeva koje je odnijelo pobjedu jesenas u Zaboku. Tom bi pobjedom Zabok riješio puno pitanja oko opstanka u ligu. Zabok će imati i svoje šanse protiv Splita, koji se sretno izvukao u prvom dijelu prvenstva, pobjedom u zadnjim sekundama. (zl /FOTO: Mladen Ban)
U Sisku održano Regionalno prvenstvo Hrvatske regije 4 za kadete i mlađe kadete
SISAK - U Sisku je održano Regionalno prvenstvo Hrvatske regije 4 za kadete i mlađe kadete. Natjecanje je okupilo 250 plivača iz svih klubova regije, koja obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Sisačko-moslavačku, Vukovarsko-srijemsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Brodsko-posavsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-Bilogorsku županiju. Natjecanje se održavalo u tri dijela i bilo je posljednja prilika natjecateljima da isplivaju rezultate neophodne za nastup na skorašnjem državnom prvenstvu u Šibeniku. Put Siska krenulo je i 14 plivača PK Olimpa pod vodstvom trenera Nikole Ivekovića i trenera Ivana Kukolje. Olimp su na ovom natjecanju predstavljali: Helena Dinjar, Lea Majdak, Petra Pečnik, Vita Galac, Sara Pospiš, Lara Grah, Petra Ljubelj, Borna Semenić, Fran Iveković, Luka Iveković, Benjamin Sever Kozina, Dominik Šamec, Fran Meglić i Noa Fiket. Plivačice i plivači Olimpa osvojili su 22 medalje od čega jedanaest zlatnih, šest srebrnih i pet brončanih. Najuspješnija je bila mlađa kadetkinja, Vita Galac, koja je osvojila šest medalja. Zlatna je bila na 50, 100, 200 i 400 slobodno i na 50 leptir, dok je na 100 mješovito bila srebrna. Vita je ostvarila i B normu za Prvenstvo Hrvatske na 100 slobodno, što je jako vrijedan rezultat za ovako mla-
KUTINA - Kuglači Zaboka nastavljaju s odličnim rezultatima u 1 B HKL-sjever. Zabočani su kao gosti u Kutini savladali Ciglenicu rezultatom 5:3 uz 92 čunja viška (3424-3332). Zabočani su bili u znatno pomlađenom sastavu, ali upravo su najmlađe snage odlično reagirale u ovoj utakmici. Tako je Lovro Mikulec s 597 čunjeva bio najefikasniji igrač utakmice, a Bruno Tomek osvojio je bod oborivši 572 čunja. I ostatak momčadi igrao je odlično, a unatoč tome što je srušio 582 čunja Martin Huis je ostao bez boda. Toni Ljubić zaustavio se na 574, a Filip Sedlar na 572 čunja. U ukupnom poretku Zabok i dalje vodi bitku protiv Novske za treću poziciju, dok su se vodeći Medevščak 1958 i Nove nade malo odovojili. U idućem kolu Zabok na svojoj kuglani dočekuje Ponikve. (zl)
CIGLENICA – ZABOK 3:5
V. Smuđ – D. Hršak+S. Finger 1:0 (566-276+261)
L. Horvat – B. Tomek 0:1 (528-572)
du plivačicu. Kadetkinja Helena Dinjar osvojila je ukupno pet medalja. Zlatna je bila na 400 i 800 slobodno, te na 200 leđno, dok je na 200 slobodno bila srebrna, a na 100 leđno brončana. U konkureneciji mlađih kadeta Fran Iveković osvojio je pet medalja. Zlato na 50 slobodno, na 50 i 100 leđno bio je srebrni, a bron-
čani na 100 i 200 slobodno. U konkurenciji mlađih kadetkinja Petr Ljubej bila je zlatna na 100 leptir, a Lara Grah brončana na 200 slobodno, a u konkurenciji mlađih kadeta Luka Iveković osvojio je srebro na 200 slobodno, a Noa Fiket broncu na 400 slobodno. Ženska štafeta na 100 slobodno (V. Galac, S. Pospiš, P.
Ljubej, L. Grah) uzela je srebrnu, a muška u istoj disciplini (F. Iveković, B. Sever-Kozina, L. Iveković, N. Fiket) osvojila je zlatnu medalju. Osim osvojenih medalja, bilo je tu i puno plasmana u „top 10“. Svi plivači Olimpa isplivali su svoja najbolja vremena i pokazali vrhunsku plivačku spremu za daljnji nastavak sezone. (zl)
(585-582)
Bohatka – T. Ljubić 0:1 (551-574)
Ostali rezultati 14. kola: Medveščak 1958 – Novska 7:1 (3589-3381)
Ponikve – Pakrac-Papuk 4:4 (3447-3429)
Nove nade – Fortuna 6:2 (3517-3317)
Obrtnik Torbar – Slavonac 8:0 (3428-3290)
Zrinski-Pivovara – Lepoglava 7:1 (3448-3220)
Poredak:
1. Medveščak 1958 24
2. Nove nade 23
3. Novska 19
4. ZABOK 19
5. Pakrac-Papuk 15
6. Fortuna 13
7. Zrinski-Pivovara
N. Gorički – F. Sedlar 1:0 (568-562)
Del Ponte+Dal Ponte –Mikulec 0:1 (468+61-597)
S. Dal Ponte – M. Huis 1:0
ZABOK - U petom kolu Međužupanijske rukometne lige (U-12) rukometašice Zaboka odigrale su u Krapini utakmice protiv prve i druge ekipe Udarnika iz Kurilovca. Protiv prve ekipe poražene su rezultatom 12:23, dok su protiv druge ekipe ostvarile uverljivu pobjedu sa 16 golova viška (26:10). U prvoj su utakmici najefikasnije bile Lana Pihač i Ana Borovčak s po četiri gola, dok je Lana Pihač u drugoj utakmici postignula čak 12 golova, više od cijele ekipe Udarnika 2. (zl)
ZABOK – UDARNIK 12:23
ZABOK: Kos-Ljubač, Vančina, Brezak 1, Jurina, Matečić, Lazar, Ostojić 1, Ladović 2, Piljek, Futivić, Pihač 4, Tuđa, Horvat, Borovčak 4. TRENER: Zoran Despenić
UDARNIK 2 – ZABOK 10:26
ZABOK: Kos-Ljubač, Vančina, Brezak 4, Jurina 1, Matečić, Lazar 1, Ostojić 2, Ladović 1, Piljek, Futivić, Pihač 12, Tuđa 1, Horvat, Borovčak 4. TRENER: Zoran Despenić
UKrapini je održano proglašenje najboljih sportaša i sportašica Krapinsko – zagorske županije u 2022. godini kojem su nazočili Maja i Željko Poljak, Hrvoje Balen, pomoćnik glavnog tajnika HOO -a za lokalni sport, Zorislav Srebrić, više savjetnik predsjednika HNS - a, Stjepan Merkaš, predsjednik NS KZŽ, Željko Kolar, župan, Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine te ostali visoki uzvanici. Odluku o nagradama donio je Izvršni odbor Športske zajednice Krapinsko –zagorske županije na prijedlog povjerenstva koje je radilo u sastavu: Tomislav Zrinšćak, Ivica Androić, Saša Kundih, Stjepan Merkaš, Tatjana Tuđa i Srećko Znika. Za najperspektivnije sportašice proglašene su: Sara Rivetti (stolni tenis) osvojila je prvo mjesto, Patricija Seljan (streljaštvo) osvojila je drugo mjesto dok je treće mjesto pripalo Heleni Dinjar (triatlon i plivanje). Kod sportaša najbolji je bio Mihael Kelava (nogomet), drugo mjesto pripalo je Martinu Gojšiću (kuglanje) dok su treće mjesto ravnopravno podijelili Patrik Dinjar (triatlon i plivanje) i Nik Špoljar (wushu). U kategoriji najbolji hsportaša do 18 godina u ženskoj konkurenciji prvo je mjesto pripalo Emmi Horvat (plivanje), drugo Magdaleni Škreblin (kuglanje), a treće Vanji Bartol (plivanje). Kod sportaša najbolji je bio Pavao Hac (streljaštvo, drugo mjesto pripalo je Patriku Ercegu (plivanje) dok su treće mjesto ravnopravno podijelili Luka Kunić (motocross) i Tin Švaljek (rukomet). Priznanje za sportske nade koje nastupaju u klubovima van županije dobili su Erika Iskrić (gimnastika) i Mauro Šipek Glavač (plivanje). U kategoriji za promociju zagorskog sporta Priznanje su dobili Josip Kajinić (autor izložbe o povijesti zagorskog sporta), Košarkaški klub zabok i Florian Šalec (automobilizam). U kategoriji Fair play Priznanje je dobilo Sportsko ribolovno društvo Klen iz Oroslavja. U kategoriji za razvoj sporta nagradu su dobili Ivan Mak (nogomet) i Josip Goričan Korlja (nogomet). Priznanje za životno djelo dodijeljeno je Željku Hohnjecu (nogomet). U kategoriji najboljih ekipa kod ženskih prvo je mjesto pripalo Streljačkom društvu Veliko Trgovišće, drugo Plivačkom klubu Olimp Zabok dok je treće mjesto osvojio Odbojkaški klub Toplice. Kod muških ekipa najbolji je bio Košarkaški klub Zabok. Drugo mjesto osvojio je Nogometni klub Zagorec Krapina dok su treće mjesto ravnopravno podijelili Atletski klub Zabok i Plivački klub Olimp Zabok. U kategoriji najboljih sportaša u ekipnim sportovima prvo je mjesto osvojio Antonio Črnjević (košarka), drugo Toni Ljubičić (kuglanje) dok je treće mjesto pripalo Dejanu Konči-
ću (rukomet). U kategoriji najbolji zagorski sportaši koji nastupaju u klubovima van Županije u ženskoj konkurenciji prvo je mjesto osvojila Ivana Habazin (boks), dok su u muškoj konkurenciji priznanje podijelili Petar Gorša (streljaštvo)
i Matija Gregurić (atletika). U kategoriji za najbolju sportašicu prvo je mjesto osvojila Jana Pavalić (plivanje), drugo mjesto pripalo je Mihaeli Oborovečki (streljaštvo) dok su treće mjesto podijelile Helena Beljak (savate) i Marija Lukina
(triatlon). U kategoriji za najboljeg sportaša prvo je mjesto osvojio Petar Pavalić (plivanje), drugo mjesto pripalo je Dariu Boroši (savate) dok je treće mjesto osvojio Martin Oborovečki (samostrel). Odličnu organizaciju proglašenja začinila
je odličnim glazbenim nastupom Dina Leško uz Marka Pečeka, pratnja na gitari. Sport u Županiji Sportsko djelovanje na području županije objedinjuje Športska za-
jednica u koju su se udružile 144 udruge od čega je 8 teritorijalnih zajednica, 14 saveza i 122 temeljne udruge. U tom sastavu djeluje 4967 sportaša u sustavu natjecanja i 1938 rekreativaca odnosno 6905 sportaša. Ovakav sustav funkcionira zahvaljujući slobodno izabranom, neprofitnom i neplaćenom djelovanju preko 800 volontera. Kroz godinu se održi oko 3700 utakmica i 8000 pojedinačnih nastupa za što se sportaši pripremaju na 34 000 treninga.
Izjave sportaša
Željko Hohnjec
nagrada za životno djelo:
„Ovo je za mene najveće postignuće koje jedan sportaš ili sportski djelatnik može dobiti od Sportske zajednice. Ponosan sam na nagradu, ali istovremeno kad dobiješ takovu nagradu, a u srcu si još uvijek mlad, shvatiš da se približava kraj onog što si cijeli život volio i radio. No, ne dam se jer još uvijek sam aktivan u udrugama te taj život uz mlade i mene drži mladim.“
Petar Pavalić
najbolji sportaš:
„Presretan sam. Ovo je nagrada koja mi kazuje da sav onaj trud i zalaganje koje je donijelo i rezultate na natjecanjima nije uzaludan.“
Na upit novinara tko je bolji, on ili sestra, odgovorio je vrlo simpatično: „Ja sam brži ali ona je bolja! Jana Pavalić, najbolja sportašica:
“ Ovo smatram velikim uspjehom, druga godina uzastopce, i jako mi je drago. Puno mi znači ova podrška i zaista ću se truditi da svaku godinu bude sve bolje i bolje.“
KRAPINA - Krapinski drugoligaš
Zagorec prije desetak dan započeo je pripreme pod paskom novog stručnog stožera – trenera
Perice Vidaka i pomoćnog trenera Kristijana Mitrečića. Nakon što su prije nekoliko dana visoko porazili svoje juniore ovoga puta, u prvoj pravoj pripremnoj utakmici, suprotstavio im se stari znanac – Vrapče. Dobri poznavatelji
nogometa znali su da će ovo biti zanimljiva utakmica jer ova dva sportska prijatelja uvijek u međusobnim susretima pružaju zanimljive i atraktivne utakmice. Oba su kluba trenutno u fazi priprema
u kojoj nogometaši izrazito teško rade, noge su teške, rad s loptom je još „zanemaren“… Ipak – utakmicu su puno bolje otvorili gosti iz Zagreba te su došli do početnog vodstva od 0:2. No, kako je vrijeme od-
micalo, tako je i Zagorec dolazio na pravu radnu temperaturu te je preko dvostrukog strijelca Matije Smrekara došao do izjednačenja. Do kraja susreta Zagorec je imao još nekoliko izglednih prilika, ali
Straža krenula s pripremama
se mreža gostujućeg vratara nije tresla te je nakon posljednjeg zvižduka suca Fotiveca susret završio bez pobjednika Zagorec 2, Vrapče 2. Za Zagorec su igrali: Bruči, Landripet, Orlović, Krznarić, Čondrić, Jug, Turčin, Krznar, Smrekar, Adžić i Bračević. Još su igrali: Zaccala, Frinčić, Topolovec, Vinski, Sanogo, Kovačić, Jazbec, Barišić, Sekou i Ružak. (Milorad Videković)
HUM NA SUTLI – NK Straža
NOVI GOLUBOVEC – Sa pripremama za proljetni nastavak prvenstva krenuo je i Golubovec iz Novog Golubovca, jesenski prvak u 4. NL središte skupina A. Sasvim je jasno da vodeća pozicija donosi i određen teret i pritisak, ali je također i jasno da su se u Novom Golubovcu s tim uvijek znali nositi. Veći je problem znao biti igrački kadara, koji bi znao patiti posebice načet ozljedama ili prije godinu i pol koronom. Jer podsjećamo da je Golubovec sjajno izgledao i prošle sezone u jesen, do pred sam kraj, a onda su krenuli problemi sa koronom, odgodama, igranjem ''na silu'', pa se u proljeće nastavilo sa brojnim ozljedama i dojam je pokvaren. No, ovaj puta jesen je sjajno izgurana do kraja. Jedini poraz stigao je u zadnjem jesenskom nastupu kod Blata, no prvo mjesto je osvojeno sa četiri boda prednosti pred Tondachom i devet ispred Za-
greba. Kako već 5. ožujka kreće nastavak, vremena za odmor nije bilo puno i Golubovec je krenuo sa pripremama i to proteklog vikenda u Toplicama Sv. Martin. Iako se zbog obveza nisu mogli odazvati svi igrači, sigurno je da će ovakav start priprema koristiti igračima. Kad je u pitanju igrački kadar u klub su stigli Marko Kanceljak iz Inkopa, Lovro Tepuš iz Mladosti Zabok i povratnik Dejan Kipa. Do starta prvenstva predviđene su i četiri pripremne utakmice. Tako će Golubovec 5. veljače igrati protiv Pitomače, 12. veljače protiv Gaja Mače, 19. veljače protiv Kerestinca i 25. veljače protiv Oštrca iz Zlatara. U Golubovcu nikada nije nedostajalo niti ambicije pa jasno poručuju da je cilj zadržati prvo mjesto i plasirati se u 3. HNL središte. Inače u prvom proljetnom nastupu, u 16. kolu Golubovec će gostovati kod Brezovice. (Elvis Lacković)
Hum na Sutli završila je jesenski dio sezone na pretposljednjem mjestu na tablici u 4. NL Središte Zagreb skupina A, ali ne sa velikim bodovnim zaostatkom za sredinu tablice. To daje nadu da se na proljeće može ostvariti pomak prema sredini i osigurati opstanak. Kako se nastavak prvenstva jako približio i 16. kolo na rasporedu je već 5. ožujka, Straža je krenula sa pripremama. U zimskom prijelaznom roku dogodile su se neke promjene u igračkom kadru. Kako saznajemo od predsjednika kluba Marija Vidičeka, iz kluba su otišli braća Travnikar u NK Brežice, Niko Peček u Mons Claudius i Luka Kantolić na rad u Njemačku. U klub su došli Alen Neskić iz NK Rogaška i Leon Majer iz NK Šmarje. - U pregovorima smo sa 2-3 igrača i time bi zaokružili igrački kadar za proljetni dio sezone .Došlo je i do promjene na trenerskoj klupi, nakon želje trenera Roberta Varjačića za predahom od nogometa, u klub se vratio novi stari trener Mladen Mikša Miki. Ovim putem željeli bi se zahvaliti treneru Varjačiću na izuzetno dobrom radu - rekao je Vidiček. - Došlo je i do promjene u poslovima održavanja travnjaka i svlačionica odnosno oružara. Nakon 13 godina provedenih u klubu Zvonimir Mikša Čorlja više nije oružar i umjesto njega novi oružar je Robert Jutriša. Ovim putem također se zahvaljujemo Čorlji. – rekao je Vidiček. Inače, pripreme su krenule još 23. siječnja, trenira se u
dvorani u susjednom Rogatcu na umjetnoj travi i na vlastitom igralištu. Odigrana je i već i prva pripremna utakmica. Na umjetnoj travi u Prečkom Straža je sa 3:2 pobijedila Ponikve. Dva je gola zabio Ivan Firer, a jedan Borna Vidiček. Već u subotu 4. veljače slijedi utakmica u Rogatcu protiv NK Mons Claudius, pa na istom mjestu 8. veljače protiv NK Rudar Dubrava Zabočka, te 12. veljače protiv Stubice. Utakmi-
ca protiv Jedinstva planirana je 18. veljače na vlastitom igralištu, kao i generalka 25. veljače protiv Lobora, a između toga, 21. veljače igrali bi se protiv Prečkog na njihovom terenu. Inače, u prvom proljetnom nastupu Straža će dočekati Polet iz Svete Klare, a Mario Vidiček vjeruje, kao i svi u klubu te navijači, da se sa ovim igračkim kadrom može osigurati opstanak u ligi. (Elvis Lacković)
236 VELIKO TRGOVIŠĆE, V. Nazora 4 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaje je kuća od 208 m² + tavanski prostor, na ograđenoj okućnici od 1576 m². Svi komunalni priključci. Izvrsna lokacija, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija.
228 ZABOK, Gubaševo 16 098 251 701
Na prodaju je montažna drvena kuća (2007.) od cca 75 m² na ograđenoj uređenoj okućnici od 960 m². Dvije spavaće sobe, sve komunalije, centralno na plin, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola.
€ Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
223 MIHOVLJAN 150
098 251 701
Na prodaju je nedovršena katnica (1987. g.) površine cca 140 m² na okućnici od 716 m ². 1/1, uporabna, bez tereta, struja, voda, ucrtano sposobno za uvjete banaka u vezi kreditiranja.
49.000 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Primamo rezervaciju za kupnju stanova u stambenoj zgradi od 20 stanova, u Zaboku. Stanovi veličine od 58m2 do 87 m2 (2S, 3S, 4S). Rok završetka: 05/2024. 098 250 391
233 ZABOK, Picelj 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je zemljište od 4934 m² sastavljeno od četiri čestice, od kojih su tri, voćnjaci površine 4341 m². Asfaltna cesta, 1/1. Dozvoljena je gradnja objekata do 100 m² tlocrtne površine.
227 VELIKO TRGOVIŠĆE, strogi centar 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je građevinsko zemljište površine 4602 m². Nalazi se iza zgrade u kojoj su smješteni pošta uredi Općine Veliko Trgovišće. 1/1, bez tereta.
222 POZNANOVEC, Narodnih heroja 46 098 251 701
Prodajemo prizemnicu od 125 m² na okućnici od 1748 m². Struja, voda, plin, 1/1, uporabna, bez tereta. Na jednom zidu nalazi se napuklina (potrebna sanacija). Moguća izgradnja i stana u potkrovlju.
45.000 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
bez tereta.
204 Tuheljske Toplice, Mala Erpenja 211 B 098 251 701
Prodajemo kuću/vikendicu (cca 70 m²) na okućnici od 4.082 m². Struja, voda, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija interijera.
45.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
s inverterima (grijanje/ hlađenje).
Na prodaju je građevinsko zemljište od 11.459 m² (K - poslovna, mješovita namjena) između županijske državne ceste (D507, Gubaševo - Kr. Toplice), udaljeno 5 km od centra Kr. Toplica i 9 km od centra Zaboka.
€ Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
211 Zabok, Martinišće 098 251 701
Na prodaju nudimo zemljište od 4.517 m² uz samu državnu cestu Zabok - Krapinske Toplice -Pregrada. Moguća gradnja objekata u funkciji cestovnog prometa (npr. benzinska crpka sa popratnim sadržajima, autopraonica …)
135.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
232 Stubičke Toplice, Ulica Stjepana Jožinca 14 098 251 701 79.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo kuću od cca 905 m² na ograđenoj i uređenoj okućnici od 237 m². Dvije spavaće sobe, struja, voda, plin kanalizacija. Centralno grijanje je na plin, a u potkrovlju je kamin na drva. 1/1, bez tereta, uporabna, nova vanjska stolarija.
225 Bedekovčina 098 916 1636 na upit €
Na prodaju je kuća od 219m² (193m² prizemlje + 116 m² potkrovlje) s pomoćnim objektom od 43m² na okućnici od 1200 m². Sve komunalije i gradska kanalizacija.
231 HUM NA SUTLI 098 251 701 98.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo potpuno novopreuređenu (2020.) katnicu od cca 150 m² s dva stana na ograđenoj okućnici od 627 m² na kojoj je i gospodarska zgrada od 12 m².
224 OROSLAVJE, Ptičekova 88 098 251 701
Na prodaju nudimo prizemnicu od cca 90 m² s gospodarskom zgradom od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 1209 m². 1/1, bez tereta, struja, voda, plin … Potrebna renovacija.
54.500 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je poljoprivredno zemljište površine 2983 m². Nalazi se uz asfaltnu cestu. 1/1, bez tereta.
fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo građevinsko zemljište površine 3.474 m² uz kojeg su svi priključci. 1/1, bez tereta. Udaljeno od centra 450 m. Nalazi se nasuprot kuće na adresi K.Š.Gjalskog 9.
Na prodaju nudimo građevinsko zemljište površine 755 m² uz kojeg su svi priključci. 1/1, bez tereta. Nalazi se uz kuću na adresi Martinišće 51
206 BEDEKOVČINA, Lug Orehovički 50 098 251 701
Na prodaju nudimo poslovni prostor od 140 m² u prizemlju zgrade u strogom centru (bivši restoran „Klara“). 1/1, bez tereta, struja, voda, uporabna dozvola, etažirano.
210 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, centar 098 251 701 98.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
199 ZABOK, Grdenci 95 098 251 701
Prodajemo odmah useljivu prizemnicu od cca 65 m2 na ograđenoj okućnici od 853 m2 s gospodarskom zgradom. Struja, voda, plin, uporabna ...
59.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
nazovite 098 251 701
Prodajemo zemljište površine od kojeg se cca polovica nalazi u zoni gradnje. Nalazi se uz asfaltiranu prometnicu. Nekada je na njoj bio objekt tako da čestica dalje ima adresu – Lug Orehovički 50.
12.500 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
196 ZABOK, Špičkovina 098 251 701
Prodajemo građevinsko zemljište (2.153 m²). Moguće je formirati i dodatno gradilište. 1/1, bez tereta, asfaltni prilaz. Nalazi se nasuprot kuće na adresi: Špičkovina 138 A, Zabok.
23.000 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
VREMENSKA SLIKA: Nakon što je prva polovica siječnja prošla više proljetno nego zimsko, proteklih desetak dana ipak je palo i malo snijega, u gorju obilnog. Temperatura zraka je polako prešla u zimskije vrijednosti. Nije to neka ekstremna zima, ali ipak smo dobili nešto zimskih obilježja. U sljedećih tjedan dana imat ćemo više suhog vremena što je svakako dobrodošlo s obzirom na veliku količinu oborina u dosadašnjem dijelu mjeseca. Čini se da tjedan počinje hladno, osobito noću, ali uglavnom suho. Samo u nekim danima je ponegdje moguće malo slabih zanemarivih oborina. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Utorak nam donosi kombinaciju oblaka i sunčanih razdoblja. Vjetar većinom slab, a temperatura zraka i dalje slična prethodnim danima. Noću minus, pred jutro uz mraz i temperaturu od -4 do -1, a danju bismo mogli uhvatiti sedam-osam stupnjeva u plusu.
U srijedu slično. Većinom suh dan uz mogućnost za sunčana razdoblja. Krajem dana nešto više oblaka. Ju-
tarnja temperatura i u srijedu u laganom minusu, a dnevna možda i do 9 Celzijevih stupnjeva.
Neke veće promjene nema ni u četvrtak. Bit će uglavnom suho uz povremeno više oblaka. Kako dan ide kraju tako možda ponegdje padne malo slabe kišice. Vjetar većinom slab. Jutarnja temperatura malo ispod nule, a dnevna između 7 i 10 Celzijevih stupnjeva.
U petak malo hladniji dan, ali i dalje ostajemo u pozitivi. Uz povremeno više oblaka nisu isključene neke slabe jedva mjerljive oborine. Jutro će zbog više oblaka biti malo toplije, a denvan temperatura nekoliko stupnjeva niža nego proteklih dana.
Čini se da tijekom vikenda možemo računati na uglavnom suhe dane. I dalje su moguća sunčana razdoblja.
Temperatura zraka bez veće promjene - jutarnja ispod nule uz pojavu mraza, a dnevna temperatura između 5 i 10 Celzijevih stupnjeva, ovisno o pojavi sunca.
I novi tjedan počinje sa sličnom temperaturom ili malo hladnije, a mjestimice može biti i slabih oborina.
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Dječake su rodile:
Ivana Vukmanić
Desinić
Željka Šoštar
Hum na Sutli
Silvija Golub
Krapinske Toplice
Natalija Kletečki Ovčarić
Petrovsko
Mirna Ranogajec
Krapina
Nikolina Šuk
Bukovje Bistransko
Ana Mikulec Borovčak
Zabok
Barbara Cvrtila
Petrovsko
Djevojčice su rodile:
Maja Vugec
Zaprešić
Kristina Pek
Zaprešić
Dubravka Petrović
Gornja Stubica
Veronika Dobrina
Klanjec
Maja Smrekar
Krapina
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.
Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.
Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Zagorjedigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com
Marina Šur Puhlovski: Virus, potres, brak knjiga
Novi roman Marine Šur Puhlovski Virus, potres, brak nastavlja se na ciklus romana o Sofiji Kralj (Nesanica, Ljubav, Igrač, Divljakuša, Zbogom djevojčice), s tim da je glavna tema ovog romana njen brak s junakom Igrača, odnosno 45 godina tog braka. On je većinu tog vremena propadao, ali se ipak održao gotovo pola stoljeća, jer je „institucija“ žilava, kako na jednom mjestu kaže junakinja...
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: KATARINA LIHTER, BREGI ZABOČKI 6, 49210 ZABOK
ČETVRTAK 2. veljača -1 0C 9 0C PONEDJELJAK 6. veljača 0 0C
PETAK 3. veljača 1 0C 5 0C
5. veljača -2 0C 9 0C
5 0C
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Nagradni pojam:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.
NEUSTRAŠIVA NJUŠKA
SINKRONIZIRAN NA HRVATSKI
Orginalni naslov:
Paws of Fury: The Legend of Hank
Žanr: animirana akcijska komedija
Trajanje filma: 98 min.
Cijena ulaznice: 4,50 € / 33,91 kn
BABYLON
IZVORNO IME: Babylon
ŽANR: drama
REDATELJ: Damien Chazelle
ULOGE: Brad Pitt, Margot Robbie, Diego Calva, ...
TRAJANJE FILMA: 189 min
Dobna preporuka 15+
Cijena ulaznice: 4,50 €
Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.
Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: BRANKA KOSTANJŠAK, RAZVOR 78, 49295 KUMROVEC
974
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije
Asha Lemmie: Pedeset riječi za kišu knjiga
Nakon što joj brata Thomasa rane na bojišnici u američkim kolonijama, Cecilia Harcourt putuje preko Atlantskog oceana, odlučna u namjeri da ga njeguje. No nakon dugotrajne potrage ne pronalazi svog brata već njegovog prijatelja, naočitog oficira Edwarda Rokesbyja. On je u nesvijesti i očajnički treba njezinu skrb. Cecilia se zaklinje da će spasiti Edwardov života, čak i ako mora izreći jednu malu laž kako bi ostala kraj njega…
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: MARINA PLANTOSAR, IVANIĆ DESINIĆKI 10/3, 49216 DESINIĆ
Asha Lemmie: Pedeset riječi za kišu 974
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Knjigu će dobiti poštom
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb
49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati
Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati
kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati
ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1
49216 DESINIĆ
049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
od 1. travnja do 30. rujna
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)
Listopad i ožujak
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)
Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca
Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada
t 049 376 122
RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno
Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME
Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Centar za tradicijske
obrte, znanja i vještine
Muzeja 'Staro selo'
kumrovec
049 225 844 craftattract@mhz.hr
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka
od 10 do 12 sati
Etno zbirka Zagorska hiža
zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje
sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr
Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina
Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u
Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10
49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Samci 64
49245 Gornja Stubica
t 049 587 880
t 049 587 890
Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb
RADNO VRIJEME
Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Galerija Antuna
Augustinčića
klanjec
Trg Antuna Mihanovića 10
49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic
RADNO VRIJEME
Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
aktualan • točan • ažuran
Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
NAGRADNA KRIŽALJKA
Dobitnik/ica nagradne križaljke
ZDRAVKO SENČAR
GALOVEC Z. 84B, 49223 SVETI KRIŽ ZAČRETJE Nagradni pojam: RASPRODAJA
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
Ovan (21. ožujka - 20. travnja)
Pred vama je povoljno razdoblje u kojem možete postići sve o čemu eć dugo razmišljate.U ljubavi vas očekuju ugodni trenuci. Bliskoj osobi dajte priliku da vam otkrije i pokaže svoje osjećaje. Zaboravili ste na zdravlje, a ono vam je najveće bogatstvo. SA-
VJET TJEDNA: Više se posvetite privatnom životu!
Bik (21. travnja - 21. svibnja)
Nerazriješena situacija iz prošlosti mogla bi vam u idućem razdoblju zadavati glavobolju. Ako budete u svemu iskreni, stvari će krenuti na bolje. To se odnosi kako na poslovni, tako i na privatni život. Bol u zglobovima posljedica je slabog kretanja. SAVJET
TJEDNA: Boravite više na svježem zraku!
Blizanci 22. svibnja - 21. lipnja)
U svemu ste ozbiljni i odgovorni, no u ovom periodu vam se može dogoditi da poslove nećete odraditi kako treba. Zdravlje vam nije dobro. Brzo se umarate i kod najlakših poslova. Ljubav stagnira. Pomaknite se s mrtve točke. SAVJET TJEDNA: Kontrolirajte troškove!
Rak (22. lipnja - 22.srpnja)
Uznemirit će vas jedna vijest iz vašeg poslovnog okruženja. Nemojte odmah dići galamu već se suočite s problemom. Uživajte u intimnim trenucima koje vam je priredio partner. Doktora posjećujete samo u krajnjem slučaju, kad je zdravlje u pitanju budite odgovorniji. SAVJET TJEDNA: Budite strpljivi!
Lav (23. srpnja - 22.kolovoza)
Pred vama su veliki poslovi, pa budite dosljedni i točni u njihovoj realizaciji. Ne vjerujte baš svakome tko vam se predstavlja za prijatelja. Više se posvetite partneru, a trud će vam biti višestruko nagrađen. Ne gubite energiju na bezvezne stvari i rasprave. SAVJET TJEDNA: Iskoristite svaku primamljivu ponudu!
Djevica (23. kolovoza - 22. rujna)
Neke stvari će se riješiti, no vama se rezultati neće svidjeti. Stisnite zube i suočite se sa problemom kakav god bio. Ljubavni život vam se isprepliće s poslovnim. U super ste formi. Zdrav način života počeo je pokazivati prve rezultate. SAVJET TJED-
NA: Niste uvijek u pravu!
Vaga (23. rujna - 22. listopada)
Raste vam broj obaveza, pa niste sigurni možete li se s njima nositi. Jutro posvetite važnijim zadacima, a slobodno vrijeme sportu i fizičkim aktivnostima. U ljubavi u zadnje vrijeme sve idealizirate i to vam ide od ruke. SAVJET TJEDNA: Pažljivije raspolažite novcem!
Škorpion (23.listopada - 21. studenoga) Više ne možete čekati rezultate svog rada, pa biste mogli napraviti neku nepromišljenost. Zvijezde vam to ne savjetuju, jer sad ste korak do cilja. Isto vrijedi i za odnose na ljubavnom planu. Ne boli vas ništa i konačno ste opušteni. SAVJET TJEDNA: Budite otvoreniji prema okolini!
Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca)
Iako se tako ne osjećate i dalje ste u povoljnom razdoblju. Vrijeme je vaše vladavine što će se početi osjećati. Rezultati vašeg rad uskoro će stići na naplatu, samo budite u svemu pozitivniji. Predugo ste zapostavljali blisku osobu i sad osjećate posljedice. SAVJET TJEDNA: Pažljivije sa starijim članovima obitelji! jarac (22. prosinca - 20.siječnja Zbog nekih ulaganja u koje se upuštate mogli bi imati problema. Sve provjerite prije nego što išta potpisujete. Muče vas i zdravstveni problemi. U posljednje vrijeme ste opterećeni poslom i organizam vam šalje upozoravajuće signale. SAVJET TJEDNA: Više se družite!
Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Zaboravili ste prioritete u životu i sada ste izgubljeni u svemu što vam se dogodilo. Problemi u poslu odrazili su se i na vaš ljubavni život koji strada. Dobro razmislite kojim ćete redoslijedom to rješavati. SAVJET TJEDNA: Pripazite, netko iz vaše okoline nije iskren!
Ribe (19. veljače - 20. ožujka) Nezadovoljni ste postupcima jedne osobe iz vaše okoline. Morate s njom iskreno porazgovarati i reći joj što mislite. U obavljanju svakodnevnih, tekućih poslova biti ćete vrlo učinkoviti. Zajednički interesi jačaju bliskost s voljenom osobom. SAVJET TJEDNA: Ne vozite prebrzo!
Tekstovi u ovoj rubrici satiričkog su karaktera te služe isključivo za smijeh i zabavu. Svaka sličnost sa stvarnim osobama ili događajima slučajna je i nenamjerna.
Ono što je bez ikakve sumnje primijetio svaki građanin Republike Hrvatske, posljednjih nekoliko godina Vlada RH, predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem, ujedno i predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice, najveće i najbrojnije hrvatske političke stranke, ima nultu stopu tolerancije na korupciju i bilo kakav oblik zlouporabe ovlasti, otuđivanja javnog novca i svake druge moralno, etički i zakonski sporne rabote.
Za budućnost
No, premijer Andrej Plenković, kako neslužbeno doznajemo, smatra kako borbu protiv korupcije treba dodatno pojačati unatoč činjenici da ju je zadnjih godina u potpunosti uspio istrijebiti iz svih segmenata društva, a pogotovo među čelnim ljudima državnih ustanova, institucija, tvrtki i, dakako, ministarstava. – Ja sem vu tramvaju čula od jenega čoveka da je premijer rekel da to kaj sad korupcije više nema, da to treba znati održavati i čuvati za budućnost. I da zbog toga treba napraviti jeden dugoročni antikorupcijski plan po kojem bi se onda u budućnosti delalo. Nejde to prek noći, ali opet, od nekud treba počejti – ispričala nam je jedna naša čitateljica, dodajući kako joj je osoba s kojom je razgovarala u tramvaju otkrila kako radi na održavanju kotlovnice u Ministarstvu unutarnjih poslova te da po cijevima čuje sve što se u kojoj prostoriji priča.
Dobar smjer
On joj je, kaže nam naša čitateljica, otkrio i konkretnu zadaću koju je, navodno, premijer Andrej Plenković dao ministarstvima pravosuđa i unutarnjih poslova. – Kuliko sem ja njega razmela, Vlada planira čim pre osnovati jedno antikorupcijsko poverenstvo, a ono bi trebalo napraviti 'Antikorupcijski plan'. To je sve za sad vu tajnosti pa taj plan ima kodno ime 'Apsolutističko poštenje' i na paperima ga pišeju samo A.P., tak da nitko ne zna kaj to zapraf bude. Čujte, tak mi je taj čovek v tramvaju povedal. Ak laže on, lažem i ja – ispričala nam je naša čitateljica dodajući da joj je to samo još jedna u nizu potvrda Hrvatska ide u dobrom smjeru.
„Premijer je rekel da to kaj sad korupcije više nema, da to treba znati održavati i čuvati za budućnost. I da zbog toga treba napraviti jeden dugoročni antikorupcijski plan po kojem bi se onda u budućnosti delalo. Nejde to prek noći, ali opet, od nekud treba počejti“
imendani
SIJEČANJ/VELJAČA
UTORAK, 31.01. Ivan Bosco; Marcela; Vanja SRIJEDA, 01.02. Briglta; Miroslav; Sever ČETVRTAK, 02.02. PRIKAZ. GOSP. SVIJEČNICA; Marijan PETAK, 03.02. Sv. Blaž; Sv. Vlaho; Tripun SUBOTA, 04.02. Andrija Corsini; Veronika Jeruz. NEDJELJA, 05.02.
5. KROZ GOD. Agata; Dobrila; Modest PONEDJELJAK, 06.02. Pavao Miki I dr.; Doroteja; Dora
Sretan imendan, Marijan! Marijan je muško ime. Ženski je oblik imena Marijana. Postoje dvije teorije o nastanku imena. Prva teorija kaže da ime potiče od hebrejskog Maryam, dok druga da potiče od egipatskog mryima što znači ”voljen” (mry) i Amon(ima), dakle ”voljen od boga Amona”. Navodno je druga teorija vjerodostojnija. Drugi oblik imena je Marjan.
MISE MARIJA BISTRICA
Radni dan u 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja i blagdani 7.30, 9, 11 i 16 sati
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
ime tjedna jeste li znali?
...da je najviša temperatura na Antartici imjerena je 1958, i iznosila je 14,4C
...da je Kilimanjaro u Tanzaniji jedina planina unutar vidokruga s ekvatora na čijem se vrhu neprestance zadržava «snježna kapa»
...da je ukupna masa atmosfere je 5600 bilijuna tona