Vinske zvijezde br. 14

ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA BROJ 14 | GODINA III | SRPANJ 2026.

OCJENJIVANJE: LJETNA VINA RAZGOVORI O VINU Manuela Plohl, Mirko Prijić, Saša Špiranec

VINSKA SORTA vugava VINO I SLADOLED Passito & pistacije Dinko & Marija: CIGARA I ROSÉ

ISSN 3044-2109

Puklavec Family Wines je najuspješnija slovenska vinarija na Decanteru 2026. Ovaj izniman uspjeh krasi platinasta medalja za Puklavec Family Wines Late harvest Welschriesling 1993, dok brojna priznanja premium linije Seven Numbers dodatno potvrđuju našu predanost vrhunskoj kvaliteti.

puklavecfamilywines.com/hr

UVODNIK

Dugo, toplo ljeto već je tu. I mi smo tu, ponovno s vama. Ljetni dvobroj pun je vinskih tema i razgovora, preporuka vina. Sljubljivanja i sparivanja. Prošetali smo se, ponovno, našom lijepom Hrvatskom, od najljepše ravnice (Zmajevca, Osijeka, Đakova, Iloka,) prema Istri gdje smo dva velika Morena spojili, u zanimljivim (i možda nekim nemogućim) kombinacijama, jednog sa sladoledom, a drugog s cigarom. Putovala sam od Osijeka do Zadra, razgovarajući s posebnim vinskim ljudima – s osječkim sommelierom Mirkom Prijićem, sa zadarskom vinskom akademkinjom Manuelom Plohl, vinskim stručnjakom Sašom Špirancem, Varaždincem. Odvela sam vas na Vis, koji sam prešla uzduž i poprijeko u svim godišnjim dobima (da, baš svim) – i nikad mi neće dosaditi, jedva čekam da najesen opet odem onamo. A na putu prema Visu uvijek mi je drago zadarsko zaleđe, ovaj put s dvije nove vinarije – Esencijom i Dragonom. Upoznajte ih i vi!

SADRŽAJ TKO PIŠE.................................................04-05 NAJAVE / DOGAĐAJI.................................... 06 AKO STE PROPUSTILI, PROČITAJTE........07-08 OCJENJIVANJE / LJETNA VINA................10-19 (NA) MLADIMA SVIJET OSTAJE................... 20 VINSKA SORTA / VUGAVA........................22-26 PREPORUKA VINARIJE / ROKI’S...................27 PREPORIKA VINARIJE / VISLANDER........... 28 HRANA I VINO / VUGAVA U KUHINJI........... 29 RAZGOVOR O VINU / SAŠA ŠPIRANEC.....30-34 VINSKA OCJENJIVANJA: DECANTER...... 35-36 MALI VINSKI LEKSIKON..............................37 PRIČE IZ ISTRE I OKOLICE.......................... 38 VINO I BUSINESS........................................ 39 VINSKE CRTICE........................................... 40 PJENUŠAVE PRIČE....................................... 41 PREPORUKA VINARIJE / SOKAČ VINA......... 42 PREPORUKA VINARIJE / PETRAČ VINA....... 43 ZADARSKO VINSKO PERO....................... 44-45 PREPORUKA VINARIJE / ESENCIJA............. 46 POZDRAV IZ SLOVENIJE..............................47 RAZGOVOR O VINU: MIRKO PRIJIĆ......... 48-52 UPOZNAJ VINOGORJE / ĐAKOVO.................54 PREPORUKA / VINOTEKA I KUŠAONICA BAČVA......................................55 OUI, CHEF / MARKO ALILOVIĆ.................... 56 VINO NA VISOKOJ PETI / MANUELA PLOHL....................................57-61 VINUM ET VERBA / TRNJAK........................ 62 VINO I TURIZAM / MOSEL........................... 63 FRANCUSKI I VINO..................................... 64 PAMETNI VINOGRADI................................. 66 SLADOLED I VINO................................... 67-68 ČOKOLADNE MUŠICE................................. 69 MASLINE I MASLINARENJE........................ 70 VODA NIJE SAMO VODA...............................72 HRANA I VINO / ROŠTILJ..............................73 SVIJET CIGARA / VINO I CIGARE............. 74-75 PREPORUKA / BOUTIQUE HOTEL BURA 45°N........................................77

10-19

22-26

IMPRESSUM Izdavač: Zlatne riječi jdoo, Mirogojska 21, Zagreb

38

Glavna urednica: Marija Vukelić

67

Lektor: Marko Kovačić Grafički urednik: Ivan Radić

75

Fotografi: Julio Frangen Bruno Jobst Gjon Serreqi Suradnici: Franka Božičković Stiv Cinik Davor Šišmanović

54 3

NIJE NA PRODAJU

TKO PIŠE?

MANUELA PLOHL vinska stručnjakinja

ANJA NOVOSELIĆ ocjenjivačica maslinovih ulja

EMIL PERDEC sommelier

GORAN GAZDEK novinar

Manuela Plohl, DipWSET, prva je žena u Hrvatskoj koja je stekla titulu Weinakademiker Austrijske vinske akademije. Predavačica je pri Wine Academy Croatia, vinska konzultantica i autorica brojnih stručnih i publicističkih tekstova o vinu. Dugogodišnja je članica viteškog reda Ordo Equestris Vini Europae, u kojem nosi počasnu titulu Senatske Dame.

Dr.sc. prehrambene tehnologije i stručnjakinja u području maslinovih ulja. Voditeljica kontrole kvalitete u proizvodnji na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu. Službena senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Emil Perdec, sommelier s bogatim iskustvom rada u kultnim istarskim restoranima Valsabbion i Zigante, sa suprugom Karin vodio je Wine bar Tinja u Puli. Karijeru u hotelskim kućama gradio je u Maistri gdje je postavio visoke somelijerske standarde, a danas obnaša dužnost direktora HiP-a u Plavoj laguni. Dugogodišnji je povjerenik HSK za Istru, a hobi mu je vinsko novinarstvo.

Novinar (Radio Daruvar, Glas Slavonije i Bjelovarski list gdje je bio i glavni urednik). Surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima i revijama. Danas je slobodnjak, vlasnik i urednik portala Virovitica. net. Osnivač i jedan od urednika portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji 18 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera.

BRUNO GABERŠEK vinski sudac

ZRINKA MERČEP vinska promotorica

BETTY KOSTER stručnjakinja za sireve

MIRJANA MAKSIMOVIĆ vinska stručnjakinja

Diplomirao tehnologiju vina na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Međunarodni degustator i vinski pisac. Radio za udrugu obiteljskih vinarija Slovenije, freelance savjetnik (na području vinskih etiketa i zakonodavstva), radio inspekcije za vinarstvo, marketing za nove vinske marke. Redovno predaje zakonodavstvo vinarstva za sommeliere. Strast su mu pjenušci i vina izvornih sorti vinove loze.

Diplomirala hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Novinarsko iskustvo stekla je u lokalnim zadarskim medijima, piše poeziju, planinari, članica je Hrvatskoga sommelier kluba (2. razina). Zaljubljenica u vinske kapljice i dobru vinsku priču od 2002. godine. Sudjeluje na vinskim festivalima i edukacijama, održava radionice. Dojmove o vinima bilježi na instagram profilu Vinum et verba.

Potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj. Napisala pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L’Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali rade i dalje u svojoj prodavaonici.

Predsjednica je udruge Žene i vino Srbija. Rođena u Somboru, gradu u kojem žene od davnina vino piju, ne i prave, čini se nekako Božjom voljom predodređena za posao kojim se bavi. Zaljubljenica u putovanja, turistima diljem svijeta predstavlja vina i kulturu Balkana pa nije čudno što je vinski turizam i tema njezine doktorske disertacije u nastajanju. O vinu piše, ocjenjuje ga, pije i uživa.

4 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Jesenski broj u pripremi IVA-ANTONIA CIRIMOTIĆ univ. mag. ing. agr. Diplomirala na Agronomskom fakultetu, a stručnost je usmjerila na vinogradarstvo i vinarstvo. Praktična iskustva stekla je u laboratoriju za ishranu bilja, laboratoriju za grožđe, mošt i vino i radeći kao student na Ministarstvu poljoprivrede. Motivirana za daljnji razvoj u struci, trenutno putuje svijetom i prikuplja dragocjena iskustva.

SANJA VLADOVIĆ certificirana kušačica čokolade IICCT Level 2 Marketinška stručnjakinja koja u slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakau za profesionalce i širu javnost. Sa suprugom Stivom Kahlinom vodi međunarodno nagrađivani brand TAMAN Artisan Chocolates.

MARIN MIHALJEVIĆ ŽULJ Izv. prof. dr. sc.

MILICA PLETVARSKA enologinja

Predaje na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nositelj je tri modula iz područja jakih alkoholnih pića, glavni je destiler u obiteljskoj destileriji Lynx Craft Distillery. Od 2014. certificirani senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy, Bad Kleinkirchheim). Napisao knjigu “Voćne rakije, likeri i travarice”, autor tridesetak znanstvenih i stručnih radova.

Magistrica znanosti na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u Skopju. Diplomirala na Sveučilištu tehnologije i vinogradarstva u Bugarskoj. Ima 20 godina iskustva kao vinarka, voditeljica kontrole kvalitete i direktorica proizvodnje u vinarijama ViniSliven, Bugarska; Tikveš i Skovin, Makedonija. Predstavlja makedonska vina na međunarodnim izložbama (Londonski sajam vina, ProWine, Vinitaly). Bila je međunarodni vinski sudac (AWC, The BIWC).

(Digitalno izdanje)

OCJENJIVANJE VINA: Jesen u čaši

Broj 15 Godina III Listopad 2026. 5

NAJAVE / DOGAĐAJI

Vinski grad Pula Više: Vinski grad Pula Datum: 11. 7. - 3. 8. Lokacija: Titov Park, Pula

Ružica Vinodola Više: Ružica Vinodola Datum: 20. - 22. 8. Lokacija: Novi Vinodolski

Demižana Više : Demižana Datum: 23. 7 - 22. 8. Lokacija: Atrij palače Cedulin, Zadar

Vinski grad Varaždin Više: Vinski grad Varaždin Datum: 20. - 30. 8. Lokacija: Špancirfest, Varaždin

Festival grka Lumbarda Više: Festival grka Datum: 26. 7. & 9. 8. Lokacija: Lumbarda, Korčula

Jazz u vinogradu Više: Jazz u vinogradu Datum: 21. 8. - 23. 8. Lokacija: Mađerkin breg, Štrigova, Međimurje

Noć smokviškog pošipa Više: Smokviško lito Datum: 9. 8. Lokacija: Mala riva, Brna

Večer Penin Albiana Više: Večer Penin Datum: 29. 8. Lokacija: Posestvo Albiana, Posavje

Cvit Razgovora Više: Cvit Razgovora Datum: 13. 8. Lokacija: Ulica Ante Starčevića, Imotski

Babić Fest Rogoznica Više: TZ Rogoznica Datum: 13. 8. & 5. 9. Lokacija: Rogoznica

Fešta vina Jelsa Više: Fešta Vina Datum: 27. 08. - 29. 08. Lokacija: Jelsa, Hvar

6 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

HeadOnEast Više: HeadOnEast Datum: 2. - 4. 10. Lokacija: Tvrđa, Osijek

AKO STE PROPUSTILI, PROČITAJTE

Inati se lijepa vinska Slavonijo – u Brodskom Stupniku vinski hedonizam se zove imenom tvojim! 6. Zalazak u vinogradu Meridiana Slavonica, umjetničko-hedonistička manifestacija održana je 12. lipnja 2026. godine u Brodskom Stupniku u organizaciji TZ Meridiana Slavonica, vinskog hotela Stupnički dvori i Marije Vukelić. Nakon edukativne radionice s lokalnim vinima naziva „Vina Meridiane Slavonice – ponos našega kraja“ vinarija Galić, Grozdanović, Vučković, Jakob i Jurković, posjetitelji su kušali vina sorti graševina, chardonnay, rizling, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, syrah, po kojima je ovo vinogorje nadaleko poznato. Uz vrhunska vina, restoran Stupnički dvori pripremio je prigodne zalogaje, a dodatnu

gastronomsku ponudu upotpunili su proizvodi lokalnih OPG-ova: med i aronija OPG-a Dujić, bučino ulje OPG-a Šebelić i trešnje OPG-a Mato Gavran. Ovogodišnje izdanje donijelo je još jednu atrakciju – panoramsku vožnju quad busom kroz vinograde i brežuljke Dilj gore, s jedinstvenim pogledom na krajolik okupan zlatnim tonovima zalaska sunca. U smiraj dana, posjetitelji su u vinogradima tražili najljepši i najautentičniji kadar zalaska. Stručni žiri fotografa (Marin Kovačević, Emanuel Aračić, Andreja Čaldarević) izabrao je pobjedničku fotografiju autorice Zrinke Tokić iz Osijeka.

Foto: Zrinka Tokić

Pjenušavi doručak Srijem Srijemski pjenušavi doručak, u organizaciji TZ Vukovarsko-srijemske županije, ponovno je privukao ljubitelje mjehurića i delicija te hedonističkog uživanja u zelenilu loze, ali i pozadini rascvjetanih suncokreta koji upravo u srpnju krase cijelu Slavoniju i Podunavlje. Bogati srijemski doručak pripremio je hotel Dunav ponudivši domaće specijalitete, a uz zvuke glazbe sastava Munguru posjetitelji su kušali pjenušava i mirna vina vinarija Papak, Čobanković, Kast i Buhač. Novost su ove godine bila i dva lokalna OPG-a – Vukovarska Lavanda iz Bogdanovaca i kozji sir Lovrić Jovanović iz Komletinaca. Kao i prethodnih godina održana je vinska radionica „Slatko i plavo“ – naslijepo kušanje srijemskih vina s ostatkom

šećera, traminca i graševine Papak uz francuske plave sireve Bleu d’Auvergne i Roquefort. Završni dio programa „En primeur Srijem“ pozvao je vinare da predstave neka svoja nova vina ili novije berbe – Čobankovići su tako predstavili svoj Cabernet sauvignon 2025, Kast Frankovku 2024 i Papak Frankovku 2020, a Buhač slatku Čarobnu šumu od sorte gamay. “Sedmi pjenušavi doručak u vinogradu na Radošu pokazao je da ovakvi događaji podižu turističku ponudu izdvajajući našu eno-gastro destinaciju s odličnim vinima i domaćim proizvodima zbog kojih nam se gosti vraćaju svake godine u sve većem broju, na ovaj doručak, ali i tijekom cijele godine” – izjavio je domaćin Mladen Papak.

Večer vina i umjetnosti u Osijeku Večer vina i umjetnosti u Osijeku (10. i 11. srpnja) bila je završna manifestacija (najduljeg hrvatskog) Vinskog mjeseca TZ OBŽ, gdje je svoja vrhunska vina predstavilo 25 vinara okupivši brojne posjetitelje, domaće i inozemne, u Perivoju kralja Tomislava. Večer vina i umjetnosti najstarija je vinska pop-up manifestacija, čije je prvo izdanje je bilo 2013. godine, a otad je prati i današnje

uredništvo časopisa Vinske zvijezde. – “Ovo je drugi put da manifestacija traje dva dana. Predstavilo se 25 vinara iz Baranje, Erduta, Kutjeva, Iloka i Feričanaca, dakle najboljih u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Ovo je manifestacija kojoj zaista ne treba reklama” – naglasio je direktor Turističke zajednice OBŽ-a Mislav Matišić. Slažemo se, ali i dalje ćemo je s radošću najavljivati!

Foto: Ivan Banić

7

AKO STE PROPUSTILI, PROČITAJTE

4. pjenušavi doručak u Novom Vinodolskom najavio je kvarnersko pjenušavo ljeto „Čarolija subotnjega jutra najbolje se može doživjeti na kvarnerskom pjenušavom doručku u vinogradu“ – zaključilo je dvjestotinjak gostiju uživajući u ugodnom ozračju vinograda vinarije Pavlomir u Novom Vinodolskom, gdje je pjenušavi doručak održan u subotu, 6. lipnja 2026. u partnerstvu s TZG Novi Vinodolski, vinarima udruženja Vina Kvarnera te projektom Vinske zvijezde. Ta hedonistička manifestacija uspješno promiče pjenušava vina i pjenušavu destinaciju u programski osmišljenom događaju

nudeći posjetiteljima uživanje svim osjetilima. Strogo određen broj gostiju omogućuje druženje u skupini, ali i odvajanje u svoj intimni kutak na klupici, sijenu ili pod drvetom. Svatko je imao zajednički i pojedinačni trenutak uživanja na prelijepim kreacijama (i lokacijama za slikanje) čije su objave i priče preplavile društvene mreže. Vrhunske kvarnerske pjenušce pratile su lokalne namirnice, slatke i slane delicije poslužene u hladovini šumarka s pogledom na čak tri vinograda, uz nježne i nenametljive zvuke jazz glazbe.

Just Sparkle – novi pjenušavi festival u Crikvenici Prvo izdanje festivala Just Sparkle – Međunarodnog festivala pjenušavih vina Crikvenica održan je 10. i 11.srpnja najavivši da želi postati tradicija i stalni ljetni događaj za ljubitelje mjehurića. „Pokretanjem festivala Just Sparkle željeli smo učiniti iskorak u razvoju turističke ponude Crikvenice i pokrenuti manifestaciju koja će nas dodatno pozicionirati kao destinaciju

na karti vrhunskih eno-gastronomskih događanja. Brojni posjetitelji pokazali su da postoji zanimanje za takav koncept – spoj vrhunskih pjenušavih vina, gastronomije, glazbe i jedinstvenog ambijenta uz more – istaknula je Marijana Biondić, direktorica Turističke zajednice Grada Crikvenice.

Foto: Kvarner wines

Suvad “Suwi” Zlatić postao prvi Master Sommelier s područja bivše države. Čestitamo! Zlatićev uspjeh otvara novu mogućnost međunarodnog pozicioniranja hrvatskih i regionalnih vina. Titula Master Sommelier donosi globalni kredibilitet, pristup najvišim profesionalnim krugovima i priliku da se vina, vinari, restorani i sommelieri ovog prostora snažnije predstave svjetskoj publici. “Ovu titulu ne doživljavam samo kao osobno priznanje. Doživljavam je kao priliku da pomognem regiji iz koje dolazim. Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju vina, ljude i gastronomsku kulturu koja zaslužuje puno veću međunarodnu vidljivost. Moj cilj je graditi mostove između naše regije i najviših svjetskih vinskih krugova.” – izjavio je Suvad “Suwi” Zlatić MS.

8 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Foto: Julio Frangen

OCJENJIVANJE VINA

Ljetno ocjenjivanje

10 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

OCJENJIVANJE VINA

11

OCJENJIVANJE VINA

Šampion ljetnog ocjenjivanja je SAUVIGNON CMREČNJAK 2025

Foto: Julio Frangen

U kategoriji pjenušavih vina najbolja je Muškatna Penina NV Puklavec Family Wines iz Slovenije, a u kategoriji crnih laganih najbolja je istarska Borgonja Brčić Anđela VINSKE ZVIJEZDE - platforma Projekt ocjenjivanja Vinske zvijezde proširio se 2024. na digitalnu platformu u obliku jedinog hrvatskog vinskog interaktivnoga časopisa na platformi Issuu. Taj jedinstveni projekt u vinskom svijetu Hrvatske dostupan je svima u bilo kojem trenutku, s bilo koje platforme (računalo, mobitel, tablet),​ interaktivan je jer uz čitanje sadržaja istodobno se mogu pregledavati video

filmovi, kupovati vina na internetu, posjećivati mrežne stranice i trgovine i sudjelovati na društvenim mrežama. Časopis je moderan, potpuno usklađen s današnjim trendovima komunikacije, povezan s društvenim mrežama i YouTube kanalom i s odličnim promotivno marketinškim mogućnostima! Časopis je besplatan, bez mjesečnih pretplata, a dosad je izdano 16 brojeva.

VINSKE ZVIJEZDE – pravilnik

O

cjenjivanje je pozivno: vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijavljuju prateći objave na Facebook stranici. Ocjene nisu nikad sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri – enolozi, vinari, ugostitelji, sommelieri, vinski znalci, specijalizirani novinari. Ocjenjuje se metodom “OIV 100 bodova”, anonimno i naslijepo. Ne ocjenjuje se sorta ni regija; o uzorcima se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera. Komisija zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima, uz ocjene se kratko opišu vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja. Info: vinskezvijezde@gmail.com

12 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

bodovna granica za odličja: srebro *** od 85 do 89,9 bodova zlato **** od 90 do 94,9 bodova veliko zlato ***** od 95 do 98,9 bodova velika zvijezda od 99 do 100 bodova

OCJENJIVANJE VINA

Lj

etno ocjenjivanje projekta Vinske zvijezde održano je u četvrtak 18. lipnja 2026. u zagrebačkom restoranu Gallo. Kao i prethodnih godina, ocjenjivanje je bilo u znaku kontinentalnih vina, a pobijedio je Sauvignon Cmrečnjak 2025. Ostala zlatna priznanja osvojila su vina BregH Chardonnay blanc de blancs Petrač 2023; Maraština Autentico 2025, Vinarija Dragona.

Vislander, 2022., Iuris Saltwater BdB brut. Ceramica Luca Merlot – Galassia Ilenia, Karleuša, 2024. Cetinka, Bačić, 2025., Veltlinac crveni, Braje, 2025, Pušipel, Cmrečnjak, 2025., Graševina, Jakovac, 2025.; Sauvignon blanc, Jakovac, 2025. Sauvignon & pinot sivi 2025. Puklavec; Imako, Sivi pinot 2025; Graševina Grozdanović 2025; Unity Muskat, Imako Vino, 2025; Muškat Ottonel, Puklavec Family Wines, 2025.

Srebrna priznanja: Pjer cetinka brut Bačić 2021; Komiška Bonda Brut

Vina je naslijepo ocjenjivala stručna komisija: certificirane kušačice vina

Marija Vukelić

Karin Flego

Josip Barundić

i enologinje Ana Marija Korenica i Eva Krištof, studenti 4. godine Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Karin Flego i Josip Barundić i Marija Vukelić, predsjednica komisije, voditeljica projekta Vinske zvijezde, Nakon ocjenjivanja ocjenjivače je restoran počastio vrhunskim ručkom.

Eva Krištof

Ana Marija Korenica

Hladno predjelo: salata s kozicama i mariniranim jagodama

Toplo predjelo: domaći crni fuži s tartufima

Glavno jelo: filet gofa uz blitvu i krumpir

Desert: pita od jabuke sa sladoledom od maka

GDJE SMO OCJENJIVALI? Restoran Gallo godinama zauzima posebno mjesto na hrvatskoj gastronomskoj sceni, a odnedavno su mu vlasnici Iva i Renato Tomlinović (koji stoje iza poznatog restorana Zori i boutique kompleksa Zori Timeless u Palmižani, na Hvaru). Chef Siniša Jevrosimov svoj kulinarski pristup temelji na filozofiji da upravo vrhunske namirnice određuju ritam kuhinje. Jelovnik se stoga mijenja u skladu sa sezonom, oslanjajući se na najkvalitetnije plodove Jadrana te pažljivo odabrane proizvode domaćih kontinentalnih proizvođača. Jela odlikuju svježina, precizno balansirani okusi i suvremena interpretacija mediteranske gastronomije. Uz bogatu vinsku kartu, vrhunsku kuhinju i ugodnu atmosferu, Gallo je idealno mjesto za poslovne ručkove, svečane večere, vinske degustacije i posebne gastronomske događaje. Saznaj više

13

OCJENJIVANJE VINA

Pjenušava

Kupi!

bijela vina

90 Muškatna Penina, NV Puklavec Family Wines Ormož Stajerška Slovenija, Podravska Opis: cvjetno i voćno, egzotično, skladno, simpatično vino Gastro preporuka: voćna salata, račići u crvenom umaku Alkohol: 10,30% Cijena: 10,00€

Kupi!

90 BregH Chardonnay, 2023 blanc de blancs Petrač vina Krapinske toplice Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska Opis: citrusno, svježe, mekano, fino, trajno, skladno Gastro preporuka: plata sireva, voćna salata Alkohol: 12,00% Cijena: 19,00€

14 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Kupi!

89 Komiška Bonda, 2022 Vislander Vis Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija Opis: citrusno-orašasta aromatika, lagano, nježno, pitko Gastro preporuka: aperitivno, hladna salata od hobotnice Alkohol: 12,00% Cijena: 20,00€

OCJENJIVANJE VINA

Kupi!

88

Kupi!

Pjer Cetinka Brut, 2021 Bačić vina

Saltwater brut nature blanc de blancs Vinarija Iuris

Blato Korčula Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Erdut Podunavlje, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Opis: citrusno, voćno, arome kvasca i tosta, fino

Opis: jednostavno pjenušavo, citrusno

Gastro preporuka: aperitivno, suhe marelice i kozji sir, salata s mozzarellom i limunom

Gastro preporuka: aperitivno, uz mladi kravlji sir i bademe

Alkohol: 12,50% Cijena: 25,00€

Mirna bijela vina

88

Alkohol: 12,50% Cijena: 18,00€

Kupi!

91 Sauvignon blanc, 2025 Cmrečnjak vina Štrigova Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska Opis: voćno, svježe, trajno, skladno, ukusno Gastro preporuka: salata s mahunama i kockicama špeka ili pršuta, rižoto s plodovima mora, škampi Alkohol: 11,50% Cijena: 12,99€

15

OCJENJIVANJE VINA

Kupi!

90

Kupi!

89

Maraština Autentico, 2025 Vinarija Dragona

Pušipel, 2025 Cmrečnjak vina

Ravni Kotari Sjeverna Dalmacija, Dalmacija

Štrigova Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: citrusna aromatika, fina sortna gorčina, kremoznost, slast

Opis: aroma zrelog voća, lijepa svježina, herbalno, puno, lepršavo

Gastro preporuka: bijela riba s prženima bademima, uz mesnatija jela

Gastro preporuka: pastrva u bijelom umaku, meso u kremastom umaku

Alkohol: 12,00% Cijena: 14,00€

Alkohol: 12,00% Cijena: 10,79€

Kupi!

89 Graševina, 2025 Jakovac vina Dalj Erdut, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje Opis: miris žute jabuke, mineralno, mekano Gastro preporuka: kremasti rižoto s morskim plodovima, fuži s divljači ili gljivama Alkohol: 12,40% Cijena: 11,00€

16 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Kupi!

89 Sauvignon & pinot sivi 2025, Puklavec Family Wines Ormož Štajerska Slovenija, Podravska Opis: voćni miris, mineralno, toplo, trajno Gastro preporuka: odrezak tune, školjke, morski plodovi Alkohol: 11,50% Cijena: 8,00€

OCJENJIVANJE VINA

Kupi!

89

Kupi!

88

Graševina, 2025 Grozdanović vina

Muškat Ottonel, 2025 Puklavec Family Wines

Oriovac Slavonija, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Ormož Štajerska Slovenija, Podravska

Opis: aroma zelene jabuke, mineralno, herbalno, toplo

Opis: mirisi ruže i marelice, slatko, trajno

Gastro preporuka: uz čvarke, domaće kobasice

Gastro preporuka: kremšnite, cheesecake

Alkohol: 12,50% Cijena: 7,50€

Kupi!

87

Alkohol: 9,50% Cijena: 8,00€

Kupi!

87

Veltlinac crveni, 2025 Vinogradarska kuća Braje

Sauvignon blanc, 2025 Jakovac

Jastrebarsko Plešivica, Središnja bregovita Hrvatska

Dalj Erdut, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: mineralno, slasno, nježno, skladno

Opis: sortno, lagano, trajno

Gastro preporuka: bijela riba lešo, roštilj piletina

Gastro preporuka: rižoto s piletinom

Alkohol: 11,30% Cijena: 12,50€

Alkohol: 11,80% Cijena: 11,50€

17

OCJENJIVANJE VINA

Kupi!

90 87

Kupi!

86

Sivi pinot, 2025 Imako vina

Unity Muscat, 2025 Imako Vino

Štip Sjeverna Makedonija

Štip Sjeverna Makedonija

Opis: citrusna svježina, jednostavno i pitko

Opis: herbalno, voćno, skladno, elegantno

Gastro preporuka: Pizza šunka i sir, ravioli s pršutom

Gastro preporuka: voćna salata, skuta s medom

Alkohol: 12,50% Cijena: 9,00€

Kupi!

85 Cetinka, 2025 Bačić vina Blato, Korčula Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Opis: svježi mirisi breskve, citrusno Gastro preporuka: mozzarella uz bademe i nektarinu

Alkohol: 12,00% Cijena: 15,00€

18 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Alkohol: 12,00% Cijena: 6,00€

OCJENJIVANJE VINA

Mirna crna vina

Kupi!

90 Borgonja, 2025 Brčić Anđelo Vina Poreč Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner Opis: arome crnog i crvenog bobičastog voća, meko, puno tijelo Gastro preporuka: skuša na žaru s tikvicama, azijska hrana, savijače i pite Alkohol: 12,50% Cijena: 10,50€

Kupi!

89 Ceramica Luca Merlot Galassia Ilenia, 2024 Karleuša, vin de garage Rijeka Hrvatsko primorje, Hrvatska Istra i Kvarner Opis: aroma šljive i višnje, ugodna svježina, mekano, uravnoteženo Gastro preporuka: biftek u umaku s gljivama, crveno meso u voćnom umaku Alkohol: 12,50% Cijena: 18,00€

19

(NA) MLADIMA SVIJET OSTAJE

KARIN FLEGO Studentica 4. god Agronomskog fakulteta u Zagrebu; Vinarstvo & vinogradarstvo Nakon preddiplomskog studija Mediteranske poljoprivrede u Poreču upisala sam diplomski studij Vinogradarstva i vinarstva u Zagrebu jer me vino uvijek fasciniralo. Odrasla sam uz vinograd, a poslije, uz rad u laboratoriju, posebno me zainteresirala kemija u pozadini nastanka i kvalitete vina. Stoga je tema mojeg diplomskog rada “Određivanje razine biogenih amina u Istarskim vinima”, a cilj je istražiti prisutnost tih amina u istarskim vinima te pridonijeti boljem razumijevanju kvalitete i sigurnosti vina. Sudjelovanje na ocjenjivanju Vinske zvijezde bilo mi je iznimno vrijedno i lijepo iskustvo. Zanimljivo je bilo

promatrati proces ocjenjivanja i razmjenjivati iskustva. To je dodatno učvrstilo moju ljubav prema vinarstvu

i želju za daljnjim usavršavanjem u tom području.

ulogu u stvaranju vina dostojnih naših vinograda i položaja na kojima se već stoljećima uzgaja visokokvalitetna

sirovina te proizvode velika vina i pjenušci koji se tek moraju pokazati svijetu. Veselim se tome!

JOSIP BARUNDIĆ Student 4. god Agronomskog fakulteta u Zagrebu; Vinarstvo i vinogradarstvo Bilo mi je zadovoljstvo sudjelovati na ocjenjivanju ljetnih vina Vinskih zvijezda, kušati i komentirati vina s iskusnijim kolegama i sudjelovati u projektu uključivanja mladih ljudi u vinski svijet. Smatram da je ključno da se mladi ljudi educiraju o vinu i uključuju u projekte slične ovom kako bi hrvatska vinska scena napredovala i postala prepoznatljiva u cijelom svijetu. Trenutno završavam studij Vinarstva i vinogradarstva na Agronomskom fakultetu u Zagrebu nakon čega me čeka posao enologa u vinariji. Imat ću

20 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

VINSKA SORTA

VUGAVA

Vugava / bugava, izvorno viška, (bila) je jedna od najboljih bijelih sorti Hrvatske. U Bulićevoj Dalmatinskoj ampelografiji spominje se kao izvrsna i ponajbolja sorta u srednjoj Dalmaciji, pogotovo na Visu, Braču te na obalnom području Splita i Omiša. Gdje je danas? SINONIMI: bugava, ugava, viškulja Pripremila: Marija Vukelić – Foto: Ante Senjanović

22 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

VINSKA SORTA

23

VINSKA SORTA / VUGAVA

O podrijetlu Prema Zelenoj knjizi* podrijetlo sorte je nepoznato. No kako se prema svim dostupnim podacima ne uzgaja nigdje osim u Hrvatskoj, smatra se hrvatskom izvornom sortom. Analizom DNK utvrđeno je da ima unikatni profil koji se ne podudara ni s jednom drugom u svijetu. Osim toga, na Visu se uzgaja odavna, a mnogi je dovode u vezu i s prvim spomenom naših vina u jednom dokumentu (Agatharid, “Gozba učenjaka”, II. st. pr. Kr.), što bi značilo da je donesena za vrijeme grčke kolonizacije Jadrana (IV.–VI. st. pr. K.) ili je nastala za vrijeme njihove vladavine. Danas je rasprostranjena na otoku Visu, a u manjoj mjeri na susjednim otocima i priobalju. 2013. bilo je posađeno cca 42 ha, a 2025. se uzgaja na 26 ha (APPRRR, 2025).

TZ Vis

Kakva je u vinogradu? Osjetljiva je na pepelnicu, na crnu pjegavost, a kod visoke vlage i na sivu plijesan. Zbog ranog dozrijevanja i tanke kožice česte su štete od osa i pčela. Osjetljiva je na direktno sunce. Dobre je rodnosti. Vrlo je visokog kvalitativnog potencijala, nakuplja visoki sadržaj sladora (18-24°B), a kiseline su redovito niske (4,0-5,5 g/l). Kakvo je vino? Vina vugave imaju puno tijelo, fine i ugodne voćne arome koja često podsjeća na prezrelo voće, ugodne svježine i pitkosti. Zbog ranije dobi dozrijevanja te izrazito vrućih ljeta u Dalmaciji, vugava često ima visok postotak alkohola. Od najranijeg uzgoja vinove loze vugava je služila za proizvodnju prošeka, i to onoga prirodnog desertnog vina dobivenog na tradicionalni način koji se prakticirao na cijelom Mediteranu, prosušivanjem grožđa na suncu.

Vugava bijela najpoznatija je i vrlo prepoznatljiva sorta otoka Visa, s visokom reputacijom od davnina. Zbog lijepog izgleda i užitnosti koristila se i kao zobatica, ipak – osobito su cijenjena bila njezina desertna vina (od grožđa prosušenog na suncu). Zbog svojih mnogih povoljnih karakteristika i danas je jedna od najvažnijih sorata na otoku Visu.

Ostale viške sorte. Na Visu ima mnogo izvornih sorti: crljenak viški, krstičevica, glavanjuša, palaruša, kurtelaška i tanetova. One se mogu naći samo na Visu i možda na ponekom susjednom otoku. Svaka od njih je zanimljiva, a posebno je zanimljiva tanetova: bijela sorta,

Znate li? čest pratitelj vugave u vinogradima. Dozrijevaju u gotovo isto vrijeme, a mnogi vinogradari vjeruju da je komiška vugava bila odlične kvalitete upravo zbog toga što je u manjoj količini bila začinjena s tenetovom.

*Zelena knjiga: Hrvatske izvorne sorte vinove loze, HAOP, grupa autora

24 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Prvo ocjenjivanje naslijepo mladih vugava provele su Vinske zvijezde u listopadu 2025. te se na okruglom stolu govorilo o potencijalu te berbe i sorte općenito. Pročitaj više na poveznici.

Saznaj više!

VINSKA SORTA / VUGAVA

Viška polja vole lozu i – loza voli njih: Tihobraće, Dračevo, Milna, Podšpilje, Podhumlje... svako je polje posebno! Među vinoljupcima i vinskim znalcima vugava (ili bugava) je vrlo cijenjena i daje izvrsna, vrhunska vina. Ima punoću i mirise mora, makije i mediteranskoga bilja. Ima moć i izražene alkohole – ali opija nježno pa joj ih ne možemo ni zamjeriti. Svaki višak vugave koji možemo kupiti a da je buteljiran – odličan je! Kojeg god vinara izabrali, nećete pogriješiti. Uz “starosjedioce” Lipanovića, Senjanovića i Roki’s, tu su i mladi nasadi - Ivčević (1,5 ha) i Atlija (1,3 ha). Uz moćnu vugavu, tu je i kuč koji se polako probija i samostalno. Prije se najviše kombinirao s drugim sortama, a danas ga monosortno vinificira vinarija Senjanović – i baš je dobar, pogotovo zadnje berbe vinarije! Educiranjem mladih i upornošću starijih i iskusnih, neke zaboravljene sorte opet se bude i

hrabro koračaju prema našim čašama, iako ih je (još) vrlo malo u tekućem obliku – to su palaruša (ima je vinar Lipanović) i palagružonka (podrijetlom s Palagruže), buteljirana kod vinara Ivčevića. Moderna vinarija Vislander okušala se i u pjenušcima od izvornih sorti (kuč, vugava, plavac) Iako mnogi misle da jug nije idealan za pjenušce, lijepo je na Visu popiti viški pjenušac. Jeste li znali da je prvi viški pjenušac proizvela vinarija Roki’s davne 1996.? Upravo ovih dana Roki’s je opet otvorio vrata i poziva na kušanje i uživanje u vinima! Spomenimo i plavac mali, našu najvažniju i najrasprostranjeniji crnu sortu grožđa, koja daje mekane, ugodne i baš “teroarske” viške plavce.

Ima u njima mnogo sunca i alkohola, ali – pitki su. Uspijevaju na pješčanim poljima koja propuštaju vlagu kad je ima previše, a čuvaju je kad lozi zatreba, duboko ispod pijeska, u zemlji. Zato plavci uzmu onoliko koliko im treba da nam budu tako dragi i da u njima volimo uživati. Svako polje ima svoju posebnost – Tihobraće, Milna, Zoglav, Velo i Molo Jubišća znani su po vrhunskim plavcima; Podšpilje i Podhumlje više vole bijele sorte (u tlu ima kamenčića koje vugava voli), Zlopoje (uz domaće bijele sorte, ima i zamislite graševinu!), “Dračevo polje nadaleko je poznato po najboljim vugavama. I u tom polju ima različitih mikrolokacija, terroira po kojima onda vinari i nazivaju svoja vina, npr. Bugava Kula ili Bugava Zoborje. Na Zoborju je tlo mješavina pijeska i crvenice, što mu 25

VINSKA SORTA / VUGAVA

daje dodatnu vrijednost, položaj ima lagani nagib, s brijega se voda slijeva prema polju i tako oplemenjuje taj terroir važnim mineralima i kemijskim elementima koji daju idealne uvjete za uzgoj vinove loze. Takvi idealni uvjeti u konačnici olakšavaju obradu jer nema potrebe za gnojenjem tla.” – izjavila nam je Monika Roki Radišić prilikom jednoga razgovora na otoku. Vrijeme je za vugavu i Vis, zar ne? Vugava nije viognier To su različite sorte, ali u ranijoj francuskoj literaturi navodilo se da je francuska sorta iz Rhone viognier identična vugavi i da ju je u Francusku donio rimski car Probus. To je navodio francuski ampelograf P. Galet u 70-im godinama prošlog stoljeća, ali analizom DNK utvrđeno je da dvije sorte nemaju identičan profil (iako ima malo sličnosti u aromatici)

26 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

VUGAVA=BUGAVA, VIŠKULJA, UGAVA (izvor: APPRRR 2025.) Regija

Ukupno (ha)

BENKOVAC - STANKOVCI

0,00

BRAČ

5,86

HVAR

0,63

IMOTSKI

0,05

KAŠTELA - TROGIR

0,50

KAŠTELANSKA ZAGORA

0,01

KOMARNA (SLIVNO)

0,02

SINJ - VRLIKA

0,29

SPLIT - OMIŠ - MAKARSKA

0,32

ŠOLTA

0,01

VIS

17,98

ZAGREB

0,32

Ukupno (ha)

26,01

Kušaonica Roki’s zove na Vis

PREPORUKA VINARIJE / ROKI’S

Sjećate li se gdje se jela najbolja peka na Visu? U Pliskom polju! Nekad i sada – opet! Iz povijesti... Vinski put obitelji Roki počeo je 1991. godine kroz obiteljsko poduzeće ROKI`S d.o.o., kad je Niko Roki zaključio da bi bugava mogla imati velik potencijal na otoku Visu i da je treba puniti u boce (a ne prodavati samo u “rinfuzi”). Tada je na Visu bilo malo privatnih vinara pa ideja o buteljiranju bugave nije bila popularna. Nekoliko godina poslije na Visu se u boce punio, uz vugavu i prvi pjenušac od sorte kuč, pod imenom Smash. Naravno, u vinariji Roki’s. Danas... 21. stoljeće oblikovalo je Roki`s u višku gastro destinaciju u kojoj se tražilo mjesto više. Vina su doživjela (novi) procvat 2017. uspješnim povlačenjem sredstava iz EU fondova (vinske omotnice): Roki’s je iste godine otvorio novu kušaonicu s modernom kuhinjom te vinariju s modernom opremom i kapacitetom od 45.000 litara. Investicija se već u iduće dvije godine pokazala opravdanom i time dodatno ojačala ime Rokis na otoku i šire. Nakon korone-krize u kojoj je sve zastalo, Rokis se ponovno uzdiže! Od ljeta 2026. vrata vinarije ponovno su otvorena pod sigurnom rukom Novi projekti... Budući da Vis ima odlično grožđe, a mali OPG-ovi na otoku nemaju dobre uvjete za vinifikaciju, vinarija Roki’s je dogovorila suradnju s OPGovima: pružit će im uslugu kvalitetne vinifikacije grožđa te im time i omogućiti da svoja vina stave u bocu i označe etiketom. Tako ćemo malim proizvođačima pomoći da finaliziraju proizvod te ih potaknuti da sade nove vinograde, da se poveća dodatna vrijednost njih samih – i dodatna vrijednost otoka. Jer – vrijeme je za vugavu i Vis!

Monike Roki Radišić i supruga Rajka Radišića. Posjeduju 2,5 ha vinograda na pet lokacija, na kojima su zasađene bugava, pošip, kuč, plavac mali i tribidrag. Kušaonicu Roki’s danas vodi njihov sin Roko Radišić: nudi možete kušati vina iz bogate arhive Roki’s,

kao i nove berbe bugave s položaja Volijok i plavac mali iz Smokove. Osim degustacije možete (ponovno) naručiti i peku, sočnu i mekanu, kakve je se sjećamo. Želite li organizirati svoje privatno slavlje, sve je izvedivo – kušaonica prima 50 ljudi.

INFO: Kušaonica Roki’s Plisko polje 17, Vis 21480 Telefon: +385 99 84 42 161 E-mail: info@rokis.org

27

PREPORUKA VINARIJE / VISLANDER

VISLANDER – stoljećima povezan sa zemljom i vinovom lozom

Sadnja matičnog vinograda vugave jedan je od najvažnijih koraka u očuvanju vinogradarskog identiteta otoka Visa. Iz povijesti... Povijest obitelji Vojković na otoku Visu seže u 17. stoljeće. Stoljećima je neraskidivo povezana sa zemljom, morem i vinovom lozom. Vinogradarstvo je bilo način života, izvor opstanka i važan dio obiteljskog nasljeđa koje se prenosilo s koljena na koljeno. Suvremena priča obitelji počinje s Markom Vojkovićem, rođenim na Visu 1886. godine. Kao i mnogi otočani tada, dio mladosti proveo je daleko od rodnog otoka, radeći u američkim rudnicima. Nakon povratka na Vis, zarađenim je novcem sagradio kuću u Podstražju, kupio gajetu i okupio družinu s kojom je lovio srdele. Uz ribarstvo, obrađivao je obiteljske vinograde na položajima Glavica, Podstražje i Voščice te proizvodio vino za potrebe svoje obitelji. Vugava, kuč i plavac mali nisu za viške obitelji bile samo sorte grožđa nego dio otočnog nasljeđa i rezultat dugog prilagođavanja loze lokalnim tlima i klimi. Danas... Vislander je suvremeni nastavak duge obiteljske i otočne tradicije. Cilj je nastaviti proizvodnju vina i sačuvati obiteljsko nasljeđe. To podrazumijeva povratak starim vinogradarskim položajima, očuvanje autohtonih sorti i proizvodnju vina koja jasno govore o svojem podrijetlu. U središtu filozofije Vislandera nalaze se plavac 28 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

mali i vugava, sorte koje najbolje prenose karakter otoka Visa. Svaki položaj – Voščice, Ljubišće, Tihobraće polje, Dračevo polje ili Milna – donosi vlastita obilježja tla, mikroklime i izloženosti suncu i moru. Vislander time nastoji pokazati razlike među položajima, berbama i stilovima. Tako vino ponovno postaje ono što je bilo generacijama prije – zapis godine, zemlje i rada ljudi koji su ga stvorili. Istaknuto! Vugava Vislanderova vugava zastupljena je oko 70% u Dračevu polju (ostalo je kuč), na približno 145 metara nadmorske visine. Trsovi su stari 35 do 40 godina. Daju manje grožđa, ali su bolje kvalitete. Sunce, toplina, suša Dračevog polja posebno odgovara vugavi koja lako postiže visoku zrelost, punoću i alkohol. Teško je postići

dovoljno kiseline, svježine i aromatske preciznosti kako vino ne bi postalo teško ili prezrelo. Vislander nudi izbor vugava: svježe i voćno vino nudi se u Vugavi Premier; složena, odležana i dugovječna je Vugava Antique, a vesela i profinjena, u mjehurićima. Dodatna vrijednost otoku i vinskoj modernoj povijesti Vislander daje sadnjom matičnog vinograda vugave, kao jedan od najvažnijih koraka u očuvanju vinogradarskog identiteta otoka Visa. Riječ je o projektu koji nadilazi podizanje novog nasada: njegov je cilj sačuvati vrijedan genetski materijal autohtone viške sorte, omogućiti njezino pouzdano razmnožavanje i stvoriti temelj za buduće generacije vinograda. Na taj način matični vinograd ne čuva samo sortu kao biološki materijal, nego i njezinu stilsku širinu.

Fažol na brudet Fažol na brudet genijalna je viška gastronomska dosjetka. Nekako početkom stoljeća počela je priča o neobičnom jelu u kojem uživaju otočani na Visu. U početku mnogima neupućenima ova se zamisao činila bizarnom. No kad bi taj vrlo prepoznatljivi brudet kušali, kulinarsku skepsu zamijenilo bi oduševljenje. Tako se iz ugostiteljske koncentracije viškog Kuta, kao iz nekog zakutka počela širiti priča koju svaki sladokusac koji drži do sebe mora kušati. Usporedo sa širenjem glasa o slasnom mediteranskom jelu umnožavale su se i varijacije na očigledno vrlo poticajnu izvornu zamisao. Stari recepti, u slučaju fažola na brudet, ukazuju na štedljivu pučku kuhinju jer se od ribe upotrebljavala ona jeftinija, kojom se teže tržilo. Među takvim receptima može se pronaći ugor, pa čak i moruna. U novije vrijeme, kada štedljivost nije više prevladavajući kriterij, izbor ribe znatno je bogatiji pa su i morski plodovi postali zanimljiv odabir. Osobno posebno mi se sviđa varijanta s dagnjama. Štoviše, to je toliko prigodan sastojak ovakvog jela da nije nužno dodavati druge ribe ni morske plodove. S druge strane, šarenilo morskih sastojaka u brudetu na fažol nije potrebno sužavati. Često je najbolje kod tog jela koristiti sve dostupne

svježe sastojke. Ima i sasvim drukčiji pristup korištenja sušene ili suhe dimljene ribe. Nekad vrlo raširena navika sušenja i dimljenja velikog broja riba i plodova mora gotovo je iščeznula iz Dalmacije pa sad uživamo samo u uvezenom suhom bakalaru. Kad nema druge mogućnosti, bakalar će pokazati kolika je šteta da je kod nas “osuđen” na dva-tri recepta u velikoj većini ugostiteljskih objekata. Fažol na jušni bakalar jelo je da poližeš prste ako se završava umakanjem kruha. Pašta-fažol na brudet još je jedan zanimljiv amandman na kulinarsko viško nasljeđe. Tu se između ostalog raspravlja o idealnom obliku paštu za ovu prigodu. Mislim da u tom slučaju nije neophodno inzistirati na gastronomskom domoljublju i tražiti neke autohtone forme tjestenine. Talijanske orecchiette (“male uši”) dokazano su savršen oblik pašte za pašta-fažol. Liberalni pristup varijabilnom receptu ipak nije neograničen. Površan kuhar, profesionalac ili amater svejedno, odat će svoju aljkavost i nedoličan odnos prema dičnoj profesiji time što će umjesto dužeg kuhanja otvoriti limenku graha i time zgroziti znalce. Dakle, kuhajte grah uvijek, nikad se nemojte srozati na razinu limenke. Pri tome potražite svoju omiljenu sortu, što je priča za sebe.

HRANA I VINO / VUGAVA U KUHINJI

Piše: Rene Bakalović

Fažol na brudet Sastojci za 4 osobe • • • • • • • • • • •

1 kg oslića 2 kg dagnji 500 g ljutike glavica češnjaka 2 dl maslinovog ulja 2 dcl vugave 1 dcl prošeka 250 g zrelih rajčica 500 g mladog graha lovor stručak majčine dušice

Na malo maslinovog ulja vrlo kratko prepržite dagnje i osliće, ljutiku češnjak, rajčice i lovorov list. Odvojite meso od školjki i meso oslića od kostiju i glave. Školjke, kosti, povrće, vino i začine kuhajte oko jedan sat na vrlo laganoj vatri nakon dodavanja cca. litru vode. Procijedite temeljac i dodajte komadiće rajčice bez kožice i komadiće ljutike i češnjaka. Mladi grah kuhajte oko pola sati u vrlo malo vode, toliko da pokrije grah. U temeljac dodajte grah, očišćenu ribu i školjke i nemojte više kuhati brudet. Diskretan dodatak svježeg peperončina dobra je zamisao.

29

VINSKA OCJENJIVANJA I FESTIVALI / SAŠA ŠPIRANEC

Saša Špiranec, vinski stručnjak, publicist i zaljubljenik u vino

Razgovarala: Marija Vukelić Foto: Julio Frangen

“Samo na velikim i strogim međunarodnim natjecanjima vinar može kvalitetu svojeg vina usporediti s kvalitetom onih koja potječu iz afirmiranih i slavnih regija. a da bi vinar stekao poštovanje čak i kod kuće, poželjan je uspjeh na međunarodnoj sceni...” Čini mi se da Sašu znam cijeli (vinski) život – od kada sam se upustila u vinsku pustolovinu. Čitala sam njegove vodiče, kada još nitko nije sustavno pisao o vinarijama Hrvatske. Pratila sam i pratim festivale, vinske radionice, vinske gradove. Čitam kolumne, izvješća sa svjetskih i domaćih ocjenjivanja. Svim svojim aktivnostima Saša je, sa svojim timom vrsnih suradnika, podignuo vinsku kulturu Hrvata na višu razinu nego itko prije. Razgovarala sam s njim o vinskim ocjenjivanjima i drugim temama u Miva Bistro & wine baru, u Zagrebu, uz čašu - hrvatskog pjenušca, naravno. Započnimo s aktualnom temom – Decanterom: kako si počeo ocjenjivati na Decanteru? Dijelio sam stol na nekoliko kušanja s Andrewom Jeffordom, supredsjedateljem Decanter Awardsa kojemu su se svidjele moje kušačke sposobnosti i reference pa me upitao bih li volio suditi na Decanteru. Rekao sam da bih, a on je rekao da će razgovarati s upravom Decantera i da vjerojatno mogu očekivati poziv. Tako je i bilo. Te sam godine (2020.) dobio poziv i počeo tamo suditi.

30 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Kakvo je bilo prvo iskustvo na Decanter Awards? Slično natjecanjima na kojima već sam dotad već sudio. Organizacija kušanja slična je International Wine Challengeu (IWC-u). Bilo mi je poznato to okruženje, a i poznavao sam mnogo ljudi jer sam u svijetu vina već dugo, tako da nije bio neki veliki napor. Već 17 godina zaredom sudim na međunarodnim natjecanjima. Počeo sam na IWC-u u Londonu, nastavio na Concoursu Mondial de Bruxelles, pa je slijedio Balkans International Wine Competition, zatim mađarska VinAgora, srpski Wine Vision, bordoški Citadelles du Vin, putujući GROW du Monde i brojna druga natjecanja. Decanter Awards ipak je posebno iskustvo jer je volumenom najveći i model natjecanja vrlo je zahtjevan. Tu nema prosjeka ni aritmetičke sredine, nego se kroz složen sustav konzultacija s nadređenima odlučuje o konačnim ocjenama. Danas smatram da se tri globalna natjecanjima posebno izdvajaju. To su Decanter Awards, International Wine Challenge i Concours Mondial de Bruxelles. Njihovi su standardi veoma visoki, a kvaliteta organizacije savršena. Sva tri natjecanja imaju različite modele ocjenjivanja i različito tumačenje

kako bi idealno ocjenjivanje trebalo izgledati. Svako ima neke prednosti i neke mane, ali po profesionalnosti i po etičkim standardima, što je najvažnije na natjecanjima, ta tri natjecanja izdvajaju se od svih ostalih na svijetu. Koliko se dnevno kuša vina na Decanteru i kako izgleda ocjenjivanje? Dnevni je zadatak 75 do 80 vina. To ide dosta sporo, zbog čega se kuša cijeli dan s jednosatnom pauzom za ručak. Panel se sastoji od tri osobe, od koje je jedna voditelj panela, takozvani viši sudac (senior judge). Imamo obično četiri niza (flighta) prije ručka i četiri nakon ručka. Nizovi se sastoje od desetak vina. Nakon prvog kušanja u potpunoj tišini, vino ostaje u čašama i, ukoliko postoje razlike u ocjenama na nekom vinu, to se vino ponovno kuša. Kod ponovljenog kušanja iznose se argumenti i donosi se zajednička konačna ocjena. Konkretno, na natjecanju sam voditelj panela za Hrvatsku i Sloveniju i povremeno za druge regije u ovom dijelu Europe, pa shodno tome zaključujem konačnu ocjenu panela. Ukoliko nema konsenzusa, pozivam regionalnog ravnatelja (chairmana) čije je mišljenje u tom slučaju odlučujuće. Ukoliko se bilo tko od članova panela

VINSKA OCJENJIVANJA I FESTIVALI / SAŠA ŠPIRANEC

i dalje ne slaže s ocjenom, poziva se supredsjedatelj cijelog natjecanja, koji daje konačnu ocjenu, bez mogućnosti daljnje rasprave. Osim toga, sve srebrne medalje treba potvrditi regionalni predsjedatelj, a zlatne i platinaste trebaju potvrditi regionalni predsjedatelj i supredsjedatelj. Na taj su način zlatna i platinasta medalja u jednom danu potvrđene najmanje tri puta. Postoji i četvrta potvrda zlatne ili platinaste medalje, koja se daje drugi tjedan, kad mi odbornici odemo kući, a supredsjedatelji uz pomoć nekih regionalnih predsjedatelja još jednom provjeravaju sva zlata i platine i biraju priznanja za najbolje.

da su veoma potrebna. Kao prvo, gledajući dugoročno, vinarstvo u Hrvatskoj neće opstati ako vinari ne počnu u nekom trenutku izvoziti svoja vina. Da bi ozbiljnije izvozili, potrebno je izaći iz zone anonimnosti, a za to je ključan kontinuitet uspjeha u vinskoj ligi prvaka, što velika natjecanja jesu. Kao drugo, samo na velikim i strogim međunarodnim natjecanjima vinar može kvalitetu svojeg vina usporediti s kvalitetom onih koja potječu iz afirmiranih i slavnih regija. Kao treće, da bi stekao poštovanje čak i kod kuće, poželjan je uspjeh na međunarodnoj sceni. Četvrto i najvažnije su cijene, tržište je danas dvosmjerno, vina se

zlato gubi vrijednost i smisao. Možda bi se ta priznanja trebala zvati nekako drugačije, na primjer, pečat kvalitete, jer siguran sam da ima mnogo dobrih vina, ali ne može ih biti toliko zlatnih. Inače smatram da su mala natjecanja, bilo regionalna ili lokalna, veoma korisna, jer i vinari koji nisu znatnije prisutni na tržištu mogu saznati položaj svojeg vina u usporedbi sa susjedom i drugim vinarima iz regije. Međutim, trebalo bi bolje razraditi kriterije. Na natjecanjima većinom sude sami vinari, to jest enolozi iz vinarija, koji praktički ocjenjuju sebe i svoje kolege. Na taj način vinari dobiju mišljenje kolega i struke, što mislim

i uvoze i izvoze, postoji nebrojeno mnogo etiketa, konkurencija je nesmiljena, a vinaru su za osvajanje tržišta na raspolaganju samo dva alata: kvaliteta i cijena. Ukoliko se za kupca boriš smanjenjem cijena, natjecanja ti ne trebaju, a ako želiš prodavati po dugoročno održivim cijenama, kupca moraš osvojiti kvalitetom, za što ti najbolja natjecanja kroz medalje daju svojevrsni atest, ako si dobar. Osim toga, najsjajnije medalje podižu potražnju za tvojim vinom.

da je korisno, ali tržište neće zbog lokalnih natjecanja početi kupovati neko vino, ona ipak služe samo za vlastite spoznaje i vlastito zadovoljstvo.

Koliko subjektivnost može utjecati na ocjenu? Na nižim i srednjim razinama kvalitete nema subjektivnosti, a na visokoj razini kvalitete prelazimo u subjektivnu zonu, to je činjenica. Ne može se reći da je netko u krivu, a drugi u pravu jer tu se radi o nijansama. Međutim, tu dolazimo do onoga zbog čega je Decanter iskočio iznad svih ostalih. Decanter angažira specijaliste za određenu regiju. Npr. ne može vina iz Mađarske ocjenjivati stručnjak za Bordeaux ili Argentinu ili neku drugu regiju. To može suditi samo netko tko izvrsno poznaje sve podregije, sorte i tipove terroira Mađarske, netko tko će znati razlikovati graševinu (Olaszrizling) s Balatona od graševine iz Siklosa. Balatonska je mineralnija, nije toliko floralna, dok je šikloška, više kao naša baranjska; floralna i bogatija aromama. Stručnjaci za Mađarsku znat će to prepoznati, ali netko drugi neće i taj ne bi smio suditi na toj razini. U drugom je tjednu obrnuto pa zlatna i platinasta vina iz prethodnog tjedna provjeravaju stručnjaci za neke druge regije i supredsjedatelji, zato da se zadrži jedinstveni kriterij cijelog natjecanja i izbjegne zamka blagonaklonih ili prestrogih panela. Koliko su našim vinarima, koji većinom prodaju u Hrvatskoj i često na kućnom pragu, važna svjetska i domaća ocjenjivanja? Na prvi pogled može djelovati da svjetska natjecanja nisu toliko važna ako vinari mogu sve prodati kod kuće i ako vrlo malo izvoze, ali smatram

Kakva su domaća ocjenjivanja? Domaća su natjecanja, nažalost, previše blagonaklona prema vinima iz regije u kojoj se održavaju. Zlatne medalje dijele se olako. Često pola vina na natjecanju dobije zlato, čime

Jesu li hrvatska vina preskupa globalno gledajući? Neka su debelo preskupa, a neka prejeftina, globalno gledajući. Primjerice, najbolja bijela afirmirana austrijska vina razine Grosse Lage kvalitete ne stoje manje od 50 eura, a penju se i do 100 eura, a najbolja bijela afirmirana vina Hrvatske nikad ne stoje više od 50 eura. Nijedna malvazija u Istri ne stoji više od 50 eura. Najskuplje malvazije jedne vinarije obično stoje između 25 i 45 eura. Gledamo li tako, i dalje je najskuplja malvazija upola jeftinija od 31

VINSKA OCJENJIVANJA I FESTIVALI

najskupljeg austrijskog bijelog vina. S druge strane, gledamo li koliko stoji jedna osnovna malvazija u odnosu na neko osnovno bijelo vino iz Austrije ili još bolje Španjolske, vjerojatno je bitno skuplja. Dakle, postoji prostor. Kvaliteta mora imati cijenu, ali bazno vino mora biti jeftinije, to jest pristupačno. To je budućnost i na taj će se način tržište samoregulirati kroz nekoliko godina. Vinart Grand Tasting, po meni najbolji vinski festival u Hrvatskoj. Kako si došao na ideju i otkad postoji? Dosad je održano jedanaest edicija. Ideja je potekla iz želje da se organizira sajam na profesionalnoj razini. Tada je upravo ugašen sajam koji se prije održavao u istom terminu i shvatio sam da postoji prostor, a istovremeno sam osjećao da je Hrvatskoj potreban iskorak na razinu višu od one koja je tada bila prisutna. Sajam koji će biti posljedica selekcije i promišljenog izbora izlagača. Tako je rođen Vinart Grand Tasting, koji smo lani preimenovali u Vinart Biz. Sastoji se od četiri manifestacije: Grand tastinga, Petit tastinga, Silent tastinga i radionica. Preimenovan je u 32 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Vinart Biz u želji da se naglasi da smo posvećeni profesionalcima. Sajmovi bi trebali biti prodajnog i poslovnog karaktera dok bi festivali trebali služiti popularizaciji vina. Zato smo iste godine kad je pokrenut prvi Grand tasting organizirali i prvi festival Vinski grad. Vinski grad namijenjen je popularizaciji vina kod krajnjeg potrošača ,i to je manifestacija koja uspješno razbija mit o skupoći i nedostupnosti finih vina. Organiziran je na otvorenim prostorima, kamo može doći svatko, bez ulaznice, i po pristupačnim cijenama kušati najrazličitije tipove vina te se na kraju sprijateljiti s dobrim vinima kao proizvodom. Na vinskom gradu također vršimo selekciju kao i na Vinart Bizu, dakle nema loših vina, a koliko su ljudi prepoznali kvalitetu koncepta, najbolje svjedoči brojka od više od 100.000 posjetitelja tijekom ljeta. Koji je najbolji svjetski vinski sajam i/ ili festival na kojem si bio? Najbolji sajam na kojem sam bio jest Vinexpo Bordeaux. Nedavno je preseljen u Pariz i nisam ga otad posjetio. U Bordeauxu su bili temeljiti

i korisni katalozi i najkvalitetnija publika. Svi su posjetitelji bili ozbiljni vinski profesionalci koji su pristigli sa svih strana svijeta i koji zahtijevaju maksimalnu pažnju. Organizacija je bila besprijekorna. Cijela jedna dvorana bila je mjesto događanja B2B sastanaka gdje su posjetitelji mogli dogovoriti termin za privatni sastanak s vinarijom koja ih je zanimala. Bio je to pravi poslovni sajam. Od manjih sajmova najbolji je Merano, ondje je selekcija vinara nenadmašna, ali je prostor, nažalost, pretijesan za takav golem interes publike. Koliko dugo pišeš o vinu? Punih 20 godina. Prvu kolumnu počeo sam pisati u Playboyu 2006. godine, zatim sam izdao prvi vodič. Ukupno sam izdao sam dva vodiča, jednu knjigu i jednu knjižicu na engleskom jeziku za promociju hrvatskih vina. Bio sam i koautor u nekoliko knjiga. Koji je bio tvoj prvi tekst o vinu? Ne sjećam se točno, ali mislim je bio tekst o manje poznatim vinima i vinarijama iz Hrvatske koje treba otkriti. To je bila posljedica prvog

VINSKA OCJENJIVANJA I FESTIVALI / SAŠA ŠPIRANEC

vodiča u kojem sam i sam otkrio dobra vina za koja nisam znao ranije. Jedanput tjedno pišeš za Jutarnji, zar ne? Pripremaš li nešto novo? Da, jedanput tjedno za Jutarnji nedjeljom, redovno za časopis Dobra hrana, kao i za portal Dobra hrana. Nakupilo se dosta tekstova u 20 godina. Pišem i knjigu, ali kad ću je završiti, to nitko ne zna, ni ja. Postoji li neka knjiga o vinu koji bi preporučio vinoljupcima? Apsolutno. Ako isključimo priručnike o vinima i regijama i vinske enciklopedije, postoje dvije knjige koje najtoplije preporučujem. Genijalne su jer nisu tehničke, nego životne, donose ljudske priče i pristupaju vinu s kulturološke strane. Jedna od njih je Drinking with Valkyries autora Andrewa Jefforda. To je kolekcija probranih kolumni, među kojima je i jedan tekst o Santa Elisabetti braće Benvenuti, napisan na zahtjevnom engleskom pa sam ga četiri puta čitao da budem siguran da sam sve dobro shvatio. Drinking with Valkyries zapravo je niz antisnobovskih eseja koji istražuju svijet

vina kroz filozofiju, poeziju i osobna otkrića iz pera autora koji maestralno balansira između povijesti i emocije, humora i nostalgije, nade i realnosti, s neskrivenom simpatijom prema slabijima. Druga knjiga zove se Pariška presuda, pisca Georgea Tabera. To je fantastična knjiga iz pera čovjeka koji nije ni poznavatelj vina, ni stručnjak, niti je to ikad želio biti. On je pisac i novinar koji nam je donio uzbudljive životne priče Miljenka Grgića i Warrena Winiarskog, ali i drugih kalifornijskih vinara iz 70-ih godina prošlog stoljeća, o njihovom nevjerojatnom putu do uspjeha, proizašlog iz jednog malog i sporednog članka u Timeu o jednom nevažnom kušanju u Parizu, koje je organizirao tada mladi i nadobudni trgovac vinom, Steven Spurrier. Inače, Pariška presuda pogrešan je prijevod jer se radi o igri riječi. Originalni je naslov Judgement of Paris, prema grčkom mitu, po kojem je nazvana i znamenita Rubensova slika Parisov sud, gdje Paris bira najljepšu ženu između Here, Atene i Afrodite, što je bio okidač za trojanski rat, kao što je Spurrierov Judgement of Paris (koji se nije tako službeno zvao) bio okidač za eksploziju interesa za kalifornijska

vina i niz karijernih padova i uspjeha. Koje svjetske časopise čitaš? Na dva sam pretplaćen. The World of Fine Wine i Decanter. The World of Fine Wine je nešto suptilniji i dublje ulazi u razne vinske teme. Nije za svakoga, već za strastvene poznavatelje vina i ozbiljne kolekcionare. Decanter je mnogo širi i komercijalniji, demokratski, pruža odličan uvid u globalni svijet vina, a digitalna varijanta omogućava i više sadržaja te pretragu recenzija i reportaža, tako da je zanimljivo pratiti ga. Pratim i portal The Wine Searcher. Mogu se pronaći korisne informacije i dobri autori. Taj je portal je više od obične tražilice cijena i trgovina. U tvojem vinskom poslu i tvrtki Vinart okružen si ženama. (Možda je to tajna tvog uspjeha?) Da, ima mnogo žena. Suvlasnici smo firme Vinart Ana Supić i ja. Bilo je i muških, ali otpali su nekako, ne znam zašto. Na oglas za posao jave se i muškarci i žene, ali uvijek ispadne da je više žena. Nema nikakvog razloga, ali tako je. Cure su odlične. Potpuno su

33

VINSKA OCJENJIVANJA I FESTIVALI / SAŠA ŠPIRANEC

samostalne, ja više ni ne trebam firmi, ni za organizaciju Vinskog grada, ni za organizaciju Grand Tastinga. S vremenom smo izgradili tim koji je u stanju vrlo lijepo funkcionirati. Vratimo se na vinske početke. Jesi li imao u Varaždinu neki vinograd? Je li bilo vina u obitelji? Je, je. Imam ozbiljnu povijest vina u obitelji. Moj djed i pradjed (ne znam prije toga) generacijski su bili glavni podrumari, danas bismo rekli enolozi, zagrebačkog Kaptola. Zagrebački Kaptol je na Varaždin bregu imao velike vinograde koji su nakon rata oteti i nacionalizirani. Vodili su te vinograde i proizvodili vina u tom podrumu. Usput smo imali i vlastite vinograde na Varaždin bregu. Duga je povijest vina u našoj obitelji, međutim moj otac povadio je sve obiteljske vinograde jer nije volio ni njih, ni podrum. Ima anegdota da ga je djed, kad je bio loš u školi, tjerao da radi u podrumu po cijele dane, perući bačve iznutra. Tada su to djeca radila jer odrasli nisu mogli ući u bačvu kroz mala vratašca. To mu se toliko zamjerilo da je postao izvrstan u školi, završio dva fakulteta i postao profesor. Nažalost, nije volio vino, pa je posadio jabuke i šljive. Prvi susret s vinom? Moj prvi susret s vinom svakako je bio s djedom kojemu sam pomagao raditi u vinogradu i u podrumu. Njegovo vino bilo je moje prvo vino. Vino kakvo

34 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

se nekad radilo, u drvenim bačvama, bistro, zlatne boje, bez ikakve voćnosti, jer tada nije bilo kontrolirane fermentacije na današnji način. To su bile klasične vinske arome. Bijela vina nisu bila mutna ni macerirana, a crna su se macerirala kratko. Bijela su iz vinograda išla ravno u prešu, da budu što čišća, jer u ono doba sve se bralo zajedno, nije bilo monosortnih vinograda. Bilo je tu i ponekog crnog grozda, pa je trebalo prešati odmah po berbi i bez odgađanja pokrenuti fermentaciju. Pretoci su bili česti i otvoreni, preko gaze, što je vinu davalo dosta kisika, tu lijepu zlatnu boju i plemenit okus kojeg se i danas sjećam i kakav nažalost više ne postoji. Idealno ljetno vino? Stil vina ili sorta koju voliš ljeti? Frankovka, pinot crni i dobar teran od crnih. Od bijelih kao ljetno vino obožavam pušipel. To mi je apsolutni favorit za ljeto. Jako volim novi stil bogdanuša sa Hvara. To je fenomenalno ljetno vino. I debiti mogu biti prekrasni: Sladić i Bibich su mi favoriti. Kutjevačke graševine također su uvijek dobar izbor. Jako volim i dobar riesling ljeti, zapravo uvijek ga volim. Uz ribu volim malo krepkija vina čak i po ljeti, poput pošipa, grka i malvazije. Što misliš o bezalkoholnim vinima? Mislim da imaju budućnost i da će imati ozbiljan tržišni udio koji će se

narasti za 4-5 godina, možda i do 10%. Mislim da je to kategorija koju bi sve veće vinarije trebale razviti. Manji vinari ne bi se trebali time zamarati jer je to previše tehnološke manipulacije i oni tu gube dušu. Ali velike vinarije moraju ih imati jer postoje potrošači u restoranima koji moraju sjesti za volan, ne žele konzumirati alkohol, a žele popiti čašu vina. To je kategorija koja treba postojati, koja će nedvojbeno imati svoj tržišni udio. Ja ih osobno ne pijem, ali na natjecanjima ih sad susrećem redovno i sve su bolja i bolja. Ima li kategorija bezalkoholnih vina na natjecanjima? Da, postoji ta kategorija. Francuska ih ima najviše, uvjerljivo. Većina bezalkoholnih vina danas dolazi iz Francuske. Ipak, najbolje bezalkoholno vino koje sam probao bio je novozelandski sauvignon. To je bilo stvarno dobro. I za kraj, pozovimo vinoljupce, nakon vinskih gradova na jesenji, zagrebački Aftertaste! Meni jedno od najdražih događanja na otvorenom u Zagrebu, “u kvartu”! Da, nakon Vinskih gradova u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu, vraćamo se najesen u Zagreb na novi festival – Aftertaste (do 10-20.09), na Kvatriću. Na njemu smo osmislili urbanu kulturu; street food, street drinks, urbanu glazbu uz DJ-a. Vrlo ležerna, ugodna atmosfera. Dođite!

VINSKA OCJENJIVANJA

Best in Show za plavac mali, pet platina i čak 34 zlata – hrvatska vina briljirala na Decanteru 2026! Pripremio: Julio Frangen Foto: Decanter Hrvatska je ostvarila jedan od najvećih uspjeha u svojoj vinskoj povijesti na jednom od najprestižnijih svjetskih vinskih natjecanja – Decanter World Wine Awards (DWWA) 2026. Naši su vinari osvojili titulu Best in Show, pet platinastih i čak 34 zlatne medalje, čime su više nego udvostručili prošlogodišnji rezultat. Decanter World Wine Awards smatra se najutjecajnijim vinskim ocjenjivanjem na svijetu. Ove je godine na natjecanje pristiglo gotovo 18.000 vrsta vina iz 58 zemalja, a ocjenjivanje je provelo 245 vodećih vinskih stručnjaka, među kojima 63 Master of Wine i 24 Master Sommeliera iz 35 zemalja.

Pet hrvatskih vina osvojilo platinastu medalju U kategoriji platinastih medalja, koje se dodjeljuju vinima s 97 bodova nakon višestrukih krugova slijepog ocjenjivanja, Hrvatska je osvojila pet vrhunskih priznanja: • • • • •

Markus Pepejuh - Plavac Mali 2019. Bruno Ferenac - Malvazija 2024. Bastiàn Marchiori - Malvazija Istarska 2023. Iločki podrumi - Traminac Izborna berba prosušenih bobica 2023. Zure Elysion - 2016.

Ovaj rezultat potvrđuje kvalitetu hrvatskih vina u svim regijama - od Istre i Dalmacije do Podunavlja.

Povijesni uspjeh za hrvatski plavac mali

Hrvatski vinari osvojili su ukupno 34 zlatne medalje, više nego dvostruko u odnosu na prošlogodišnjih 14.

Najveći uspjeh ostvarilo je vino Marijan - Plavac Mali Plaža, koje je osvojilo titulu Best in Show, najviše priznanje natjecanja. Riječ je o prvom hrvatskom vinu koje je u posljednjih deset godina osvojilo ovu prestižnu nagradu. Titulu Best in Show dobilo je samo 50 vina među gotovo 18.000 prijavljenih, odnosno tek 0,3 posto svih ocijenjenih uzoraka. Posebno je značajno što je plavac mali u službenom izvještaju Decantera istaknut kao jedna od pet ključnih priča ovogodišnjeg natjecanja, uz renomirane autohtone sorte iz Gruzije, Grčke i Francuske.

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Najuspješnija regija bila je Istra, čija su vina osvojila niz zlatnih odličja. Dalmacija je ponovno pokazala snagu svojih autohtonih sorti. A i kontinentalna Hrvatska nije ostala bez zlata sa svojim graševinama.

Rossi - Templara Monte d’Oro 2024. 96 bodova Bell’Iakov - Aurum Dalmatiae 2024. 95 bodova Vinarija Mušić - GRK 2024. 95 bodova Tomaz - Avangarde Malvazija Istarska 2025. 96 bodova Tomaz - Barbarossa Teran 2023. 96 bodova Tomaz - Barbarossa Superior 2021. 95 bodova šKo Vina - Promina Debit 2025. 95 bodova Ante Sladić - Opol Lasina 2025. 96 bodova Ante Sladić - Vino Lasina 2023. 96 bodova Vina Vlahović - Graševina 2025. 95 bodova Radovanović - Heritage 2021. 95 bodova Radovanović - Plavac 2023. 96 bodova Black Island Winery - Merga Victa Pošip 2025. 95 bodova Klet Romić - Ovnek 2022. 95 bodova Klet Romić - Dragonada Crna 2023. 95 bodova Benvenuti - San Salvatore Muškat 2022. 96 bodova Vina Brčić - Malvazija Istarska 2025. 95 bodova Degrassi Contarini Cabernet Sauvignon 2016. 95 bodova Galić - Premium Graševina 2025. 95 bodova Galić - Dalmatian Ego Pošip 2024. 95 bodova Galić - Dalmatian Ego Babić 2022. 95 bodova

35

• • • • • • • • • • • • •

Galić - Dalmatian Ego Maraština 2025. 95 bodova Vivoda - St. Euphemia Malvazija Istarska 2019. 95 bodova Apolitico Graševina 2025. 95 bodova Ante Sladić Vino Babić 2022. 95 bodova Prović Pagan Reserva 2021. 95 bodova Robi Bertoša - Teran 2022. 95 bodova Baćac Malvazija Istarska 2025. 95 bodova Matošević Alba Robinia Malvazija Istarska 2022. 95 bodova Zure - Reventón GRK 2023. 95 bodova Zure - Bartul GRK 2024. 95 bodova Zure - Pošip 2023. 95 bodova Deklić - Konstantin Odležana Malvazija 2022. 96 bodova Fakin - Muškat Mark 2021. 95 bodova

Zelenkasto žute je boje, kristalno bistro i djelomično gusto. Na mirisu dominira nota svježe nektarine, cvijeta akacije, nota narančine kore, žute jabuke te mente. Vino je suho, djelomično toplo i djelomično mekano, ima dobru svježinu, ukusno je. Skladno je, izražene intenzivnosti i trajnosti okusa. Harmonično je, lijepo se pije, na završetku se javlja nota svježe marelice. Saznaj više na: vina-brcic.com

36 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Potvrda kvalitete hrvatskog vinarstva Uz platinaste i zlatne medalje, hrvatska su vina osvojila i velik broj srebrnih odličja. Na natjecanje je prijavljeno više od 400 hrvatskih vina, a nagrade su stigle iz gotovo svih vinogradarskih regija zemlje. Ti rezultati nisu slučajnost, već potvrda dugogodišnjeg ulaganja u kvalitetu vinograda i podruma te sve veće međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih vina. Ovogodišnji uspjeh na Decanter World Wine Awards 2026 još jednom potvrđuje da hrvatska vina više nisu tek zanimljiva regionalna priča, već ozbiljan i sve vidljiviji sudionik svjetske vinske scene. Posebno raduje činjenica da su upravo autohtone sorte poput plavca malog, pošipa, grka, babića, lasine i malvazije ponovno pokazale svoju jedinstvenost i kvalitetu pred najstrožim svjetskim ocjenjivačima. Čestitke svim nagrađenim vinarima i vinarijama na iznimnom uspjehu.

VINSKA OCJENJIVANJA

Decanterovo zlato za Aurum Dalmatiae 2024 s položaja Ivan Dolac!

Mali vinski leksikon

M

PRIPREMILA: FB

SLOVO

Aurum Dalmatiae spoj je prča, pošipa i maraštine. Jedino dostupno hrvatsko bijelo vino s proslavljenih južnih padina Hvara, s položaja Ivan Dolac i prva Decanterova zlatna medalja za bijelo vino s Hvara. Decanter ga opisuje: “Tradicionalni stil s narančastom nijansom, pun okusa Lapsang Souchonga, badema i pečene jabuke. Kremast i teksturiran s pikantnom kiselošću i začinjenim završetkom.” Začinska komponenta proizlazi iz hladne maceracije prča, bogatog fenolima, a kremoznost mu daje odležavanje na talogu u novim barrique bačvicama.Tek treća berba ovog vina i sedma ukupno mladog enologa Marija Carića Bell’Iakova, obećava i nagovješćuje - najbolje je tek pred nama!

Kušaj i kupi!

MACABEO (maccabeu, viura) – Vinska sorta bijeloga grožđa, koja se uzgaja u sjevernoj Španjolskoj, u pokrajinama Rioja i Katalonija, i u mediteranskom dijelu Francuske. Sorta dobrih potencijala glede kvalitete, od koje se proizvode španjolski pjenušci (cava) te lagana vina voćne arome, harmonična i otporna na oksidaciju. MALOLAKTIČNA FERMENTACIJA – Biokemijski proces u kojem se uslijed djelovanja malolaktičnih bakterija Oenococcus oeni opora i nepostojana jabučna kiselina pretvara u slabije kiselu i blažu mliječnu kiselinu. Taj proces naziva se i jabučnomliječno vrenje ili biološka deacidifikacija. Uobičajen je u proizvodnji crnih vina, a sve češći i u proizvodnji bijelih. Vina koja su tijekom proizvodnje prošla kroz taj proces imaju poseban prepoznatljiv „putrast“ okus, a s obzirom na to da je mliječna kiselina blaža od jabučne, vina su lakša i pitkija. Nedostatak malolaktičnog vrenja može imati kao posljedicu gubitak voćne arome vina, a katkad vina imaju i odbojan miris. MAVRUD - Smatra se najboljom bugarskom autohtonom vinskom sortom crnoga grožđa. Daje jaka vina tamne boje, bogata alkoholom, pogodna za starenje i do 20 godina. Od prosušenih bobica proizvode se desertna vina.

37

PRIČE IZ ISTRE I OKOLICE / ŠUMBERSKI TERAN

Noć Šumberskog terana 2026 Tradicija vinogradarstva i vinarstva u Istri neodvojiv je dio identiteta najvećeg hrvatskog poluotoka. Tijekom ljetnih mjeseci gotovo svaki istarski kraj postaje pozornica zanimljivih eno-gastronomskih manifestacija, na kojima se vrhunska vina i lokalni specijaliteti spajaju s glazbom i ugodnim druženjem. Jedna takva manifestacija održana je u petak, 10. srpnja, u zaseoku Balarini pokraj Šumbera, nedaleko od Labina - četvrta Noć Šumberskog terana. Dvjestotinjak domaćih i stranih posjetitelja uživalo je u bogatom eno-gastronomskom i glazbenom programu posvećenom teranu – autohtonoj istarskoj sorti vina koja na tom području ima dugu i vrijednu tradiciju. Manifestaciju organizira Turistička zajednica Općine Sveta Nedelja uz potporu Općine Sveta Nedelja, Udruge vinara i vinogradara Labinštine TRS te LAG-a Istočna Istra. Projekt podupire i Istarska županija. Manifestacija je prvi put održana 2023. godine s ciljem brandiranja šumberskog terana kao posebnosti toga kraja. Specifična je i sama lokacija održavanja – betonsko košarkaško igralište pokraj društvenog doma, koje se tijekom jedne večeri, pretvara u jedinstvenu vinsku pozornicu pod otvorenim nebom. Organizatori, predvođeni agilnom direktoricom Turističke zajednice Biancom Dagostin, ponovno su odradili izvrstan posao i stvorili lijepu kulisu za događaj koja iz godine u godinu raste kvalitetom i prepoznatljivošću. Moj zadatak bio je, zajedno s dr. Marijanom Bubolom s Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, voditi edukativni dio programa pod nazivom “Sva lica terana”. Tridesetak uzvanika najprije je poslušalo kratko predavanje dr. Bubole o povijesti terana na području Istre, nakon čega je uslijedilo organoleptičko kušanje šest vina – tri lokalna terana te tri druga istarska crvena vina prema mojem izboru. Vina su se kušala “na 38 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

slijepo”, pa su sudionici prepoznavali mirise, okuse i stil pojedinog vina, što je izazvalo mnogo zanimljivih rasprava i komentara. Kušanje smo otvorili s mladim teranom berbe 2025. iz lokalne garažne vinarije De Fredi. Svjež, živahan i pun mladenačke energije, pokazao se kao odličan uvod u večer posvećenu teranu. Drugi je bio Caldierosso Cuvée berbe 2023. vinarije Benvenuti (50% teran, ostalo čine merlot, tempranillo i nebbiolo

Piše: Emil Perdec

Kos sa svojim teranom iz berbe 2022. godine. Bio je to ozbiljan, odležan teran snažnog karaktera i izraženih sortnih osobina. Peti je bio vrlo zanimljivi teran Fuhtarica, 2021 iz lokalne vinarije Fuhtar, čija posebnost leži u činjenici da dvanaest mjeseci dozrijeva pod morem u Iki. Takav način odležavanja daje vinu dodatnu kompleksnost i jedinstvenu priču. Za kraj degustacije ostavljena je prava zvijezda večeri – Teran Berba 2021, vinarije Bertoša iz

Foto: Noel Miletić

u jednakim omjerima). Elegantnije i internacionalnijeg karaktera od ostalih vina u slijedu, predstavljalo je zanimljiv primjer kako se teran uspješno uklapa u vrhunske kupaže. Treće vino bilo je svojevrsni “rođak” terana – Refosco dal Peduncolo Rosso, odnosno refošk s crvenom peteljkom, berbe 2023. iz momjanske vinarije Pelac. Riječ je o vrlo pitkom crvenom vinu koje redovito osvaja visoka priznanja na Vinistri, a razlike između ove sorte i terana dodatno je stručno pojasnio dr. Bubola. Četvrto vino predstavio je domaći vinar Srećko

Kaldira. To je vino prošle godine na regionalnom ocjenjivanju Decanter World Wine Awards – Best in Show Southeast Europe proglašeno najboljim među 160 uzoraka iz 13 zemalja jugoistočne Europe. Osvojivši čak 96 od mogućih 100 bodova, još je jednom potvrdilo kako teran može ravnopravno stajati uz najbolja crvena vina ovoga dijela Europe. Uz vina dobili smo finu selekciju lokalnih sireva koje su spremili iz obližnjeg Agroturizma Pineta, a vina je mirnom i preciznom rukom točila moja draga supruga Karin.

VINO I BUSINESS

Decanter, lice i naličje! Krajem lipnja u Hrvatskoj svake godine nekoliko dana traje medijska buka oko Decanterovih medalja. I dok su srebra i bronce postali normalna pojava dobrom dijelu hrvatskih vinara, što smatramo velikim postignućem u odnosu na period od prije petnaestak godina, i zlata su ove godine u velikom broju pokucala na vrata hrvatskih

Kao potvrda da se scena ne razvija ravnomjerno uzeli smo nešto starijih podataka sa Decanterove stranice i pogledali omjere najbolje ocijenjenih hrvatskih vina. U razdoblju od 2010. do 2017. otprilike dvije trećine najbolje ocijenjenih hrvatskih vina bilo je kontinentalno. Od 2018. nadalje omjer najbolje ocijenjenih vina prelazi u

osvojili traminac, tri graševine, jedna kupaža crnih međunarodnih sorti i škrlet, kao jedina autohtona sorta. Ako mislite da je graševina autohtona hrvatska sorta, napomenut ćemo vam da je na ovogodišnjem Decanteru osim hrvatskih graševina, ta ista sorta dobila dvije platine, dva zlata, te 19 srebrnih medalja. Nagrađena vina stizala su iz

vinara. Šest platina i trideset i četiri zlatne medalje uspjeh je za svaku pohvalu. Ili? Nama koji sudjelujemo na vinskoj sceni već više od dvadeset godina jedno je zapelo za oko. Od 40 najbolje ocijenjenih vina samo je šest kontinentalnih. Ponadali smo se da su kontinentalna vina u vrhu srebrnih medalja, ali od 24 vina s 93 i 94 boda, samo su dva kontinentalna! Ako se pitate zašto je taj podatak važan, odgovor je: kontinentalna Hrvatska proizvodi oko dvije trećine hrvatskih vina! Uđemo li dublje u analizu, ona otkriva da je jedino Galić graševina volumno značajnije vino kontinentalnih zlata.

korist vinarija s obale, a ovogodišnjih gotovo 6:1 (zlata) tj. 8:1 (više od 93 boda) najgori je omjer za kontinentalnu Hrvatsku.

Slovenije, Austrije, Mađarske, Češke, ali i vinski egzotičnih zemalja, kao što su Kina i Brazil.

Što se dogodilo? Neke od prijašnjih uspješnijih vinarija kao Bodren, Krauthaker, Vinarija Daruvar… više ne šalju vina na natjecanja. Razlozi su od skupoće slanja do dovoljno jakog branda kojem Decanterova priznanja više ne trebaju. Kontinentalna Hrvatska ima i bitno manje autohtonih sorti, a poznato je da vina autohtonih sorti lakše osvajaju zlata Dencantera. Zlata su ove godine

Je li došlo vrijeme da se vinarije kontinentalne Hrvatske poigraju s novim ili starim autohtonim sortama? Mislim(o) da jest!

Piše: Franjo Rizlinški

39

VINSKE CRTICE

Koja vina trebaju odležavati, a koja ne? Potencijal odležavanja vina ključan je aspekt za ljubitelje vina. Treba li vino čuvati u podrumu nekoliko godina? Ili je bolje popiti ga bez odgode? Razumijevanje koliko dugo vino može odležavati i razvijati se u boci bitno je za odluku o tome u kojim ćete vinima uživati ​​kratkoročno, a koja ćete sačuvati za posebne prigode u budućnosti. Na potencijal odležavanja vina utječe nekoliko čimbenika. Sorta grožđa ima glavnu ulogu, pri čemu su neke sorte prikladnije za odležavanje od drugih. Na primjer, vina proizvedena od sorti cabernet sauvignon, syrah ili chardonnay poznata su po sposobnosti dobrog odležavanja zbog svoje robusne taninske strukture. Nadalje, terroir, koji obuhvaća tlo, klimu i izloženost suncu, također utječe na potencijal odležavanja. Vinske regije poznate po proizvodnji iznimnih vina za odležavanje, poput Bordeauxa u Francuskoj ili Barola u Italiji, mogu svoj uspjeh zahvaliti upravo jedinstvenom terroiru koji pogoduje sazrijevanju njihovih vina.

Uloga sorte grožđa Neke sorte grožđa inherentno su pogodnije za odležavanje od drugih zbog svoje kemijske strukture. Na primjer, sorte s debelom koricom poput Cabernet Sauvignona i Syraha obično postaju vina s visokom koncentracijom tanina, što potiče odležavanje. Slično tome, i sorte visoke kiselosti poput Rieslinga mogu dobro odležavati, razvijajući s vremenom složene arome. Utjecaj terroira Terroir, koji obuhvaća geografske i klimatske uvjete vinograda, ključan je element u potencijalu odležavanja vina. Tla siromašna hranjivim tvarima, umjerena klima i uravnotežena izloženost suncu mogu potaknuti zrelost grožđa i strukturu vina koja mogu dobro odležavati u boci. Glinasta, vapnenačka ili glinovito-vapnenačka tla također su poznata po proizvodnji okruglih, podatnih i čvrstih vina sa snagom i tijelom. Stoga su pogodnija za odležavanje. Stil proizvodnje vina Tehnike proizvodnje vina također mogu utjecati na potencijal starenja vina. Na primjer, produljenom maceracijom i korištenjem novih hrastovih bačvi mogu nastati strukturiranija vina koja su više prilagođena starenju. Slično tome, malolaktična fermentacija može ublažiti kiselost vina, čineći ga ugodnijim za piće u mladosti, ali vjerojatno manje prikladnim za dulje starenje. Važnost uvjeta skladištenja Odgovarajući uvjeti skladištenja najvažniji su za ispunjenje potencijala odležavanja vina. Konstantna temperatura (idealna oko 12-14°C), i

40 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Pripremila: FB

visoka relativna vlažnost ključni su za sprečavanje prerane oksidacije vina. Za bolje očuvanje kvalitete vina za vrijeme odležavanja također je potrebno svjetlost i vibracije svesti na minimum. Pitajte vinare Osim što možete slijediti gore navedene savjete, ne ustručavajte se konzultirati podrumare i vinare. Oni će vam, na temelju sorte grožđa, berbe ili apelacije, znati reći imate li vino koje je bolje konzumirati ​​mlado ili ono koje zahtijeva nekoliko godina odležavanja u podrumu.

Gdje, kada i kako su nastali mjehurići?

PJENUŠAVE PRIČE

Napisala: MV, Foto: Julio Frangen

Znate li da se prvi hrvatski pjenušac mogao nazvati šampanjcem? Bilo je to godine 1864. u Slatini, a Šampanja tada još nije zaštitila ime svojim šampanjcima! Je li pjenušava vina izmislio Dom Perignon? Ne, ali je taj poznati Benediktinac najzaslužniji za njihovu proizvodnju jer je sredinom 18. stoljeća prvi shvatio potencijal pjenušavih vina i usavršio metodu proizvodnje. U stvarnosti, pravi kreatori uspjeha šampanjaca bili su – Englezi! Kakvu je ulogu imao Christopher Merret (16141695), engleski liječnik i znanstvenik, u povijesti šampanjca? On je, kažu, godine 1662. predstavio rad u kojem je opisao dodavanje šećera i melase u bačve kako bi vino postalo „živahno” i „pjenušavo” – što predstavlja prvi poznati opis sekundarne fermentacije. Godine 1676. prvi put spominje se

Kako je zaštićeno ime šampanjac? 1891. – Madridski sporazum jedan je od prvih međunarodnih ugovora kojim je zabranjena upotreba imena “šampanjac” za vina proizvedena izvan francuske regije Šampanje. 1919. – Versajskim ugovorom zaštita je dodatno potvrđena na međunarodnoj razini. 29. lipnja 1936. – Francuska je službeno uspostavila sustav Appellation d’Origine Contrôlée (AOC) za šampanjac, kojim su donesena pravila o geografskom podrijetlu i načinu proizvodnje. 1985. – Upotreba izraza méthode champenoise (šampanjska metoda) zabranjeno je za vina izvan regije Šampanje (ostala vina proizvedena tom metodom u Francuskoj, zovu se crémant).

Kako je nastalo prvo pjenušavo vino? Vjerojatno slučajno (i nepoželjno). Nekada davno mjehurići u vinu smatrali su se greškom, manom mirnoga vina. Tada su mjehurići nastajali spontanom refermentacijom vina u kojemu je ostalo nešto neprovrelog šećera. Najčešće se to događalo u toplijim mjesecima i u transportu, pa se u vinima razvijao ugljični dioksid, kao rezultat vrenja u boci. Vina su imala neugodan miris, bila su neskladna, mnogo drukčija od današnjih pjenušavih vina. Prvi hrvatski šampanjac? U razdoblju od 1864. do 1912. godine u Starom podrumu u Slatini, postojala je tvornica pjenušavog vina kneza Schaumburg-Lippea. Pjenušac, roza boje, proizvodio se od grožđa kadarke iz vinograda sa slatinskog područja i to je bila prva tvornica pjenušca na hrvatskom tlu.

izraz “pjenušavi champagne”, i to na engleskom jeziku, u tekstu The Man of Mode Sir Georgea Etheregea. Engleska je u to vrijeme bila tehnološki najnaprednija zemlja na svijetu; englesko staklo bilo je čvršće od drugih te su vinske boce mogle izdržati veći atmosferski pritisak a da ne puknu. Zaključimo da su se prvi šampanjci (od uvoznog francuskog vina) počeli proizvoditi na tlu Engleske. Proizvodnja je zahtijevala sekundarnu fermentaciju u boci, koja se danas naziva tradicionalnom metodom ili méthode champenoise. Mnoge svjetske zemlje svoja pjenušava vina proizvode tom tradicionalnom ili klasičnom metodom: Španjolska tako ima Cavu, Italija Franciacortu, a Južna Afrika Cap Classique. Šampanjcima se, dakako, smiju zvati samo pjenušava vina proizvedena klasičnom metodom u francuskoj regiji Champagni.

41

PREPORUKA VINARIJE / SOKAČ VINA

Sokač vina – ljetno osvježenje iz Zagorja! Piše: Marija Vukelić foto: Julio Frangen

Nedaleko od Zagreba, u pitoresknom okruženju pitomih zagorskih brežuljaka, u Strmcu Stubičkom (Stubičke toplice), smjestila se vinarija Sokač. Već se 4 generacije obitelji bave vinogradarstvom i vinarstvom, a od malih količina “za sebe i prijatelje”, danas proizvode oko 20 000 butelja godišnje. Grožđe, isključivo iz vlastitih vinograda, bere se ručno i prerađuje po najvišim tehnološkim standardima u kontroliranim tehnološkim uvjetima s odabranim enološkim sredstvima, uz stručan nadzor vrhunskih enologa. U vinogradima su zasađene sorte: graševina, sauvignon bijeli, rajnski rizling, traminac, žuti muškat, cabernet sauvignon, frankovka i merlot. Škrta zemlja bregovitog Hrvatskog zagorja i trud uložen u njegu vinograda vraća se skromnim urodima, ali daje vrhunsko grožđe, vrlo osebujne kvalitete, stoga su sva vina Sokača vrhunska ili kvalitetna. Bijela vina odležavaju u inox spremnicima, a novost su crna odležana vina: Cabernet sauvignon 2021 i Cuvée 2021 (cabernet sauvignon i frankovka)

Nedavno je Ivan Sokač proizveo i svoje prvo pjenušavo vino tradicionalne metode, iz radoznalosti, kako sam kaže. “Riječ je o mnogo zahtjevnijem postupku proizvodnje nego kod mirnih vina. Baza je mirno vino kojemu se dodaju šećeri i kvasci za pokretanje fermentacije. Boca se zatvara krunskim čepom te se stavlja na kontroliranu

temperaturu dok fermentacija ne završi. Tada se odstranjuje talog kod čepa (tzv. degoržiranje), dodaje se ekspedicijski liker i stavlja novi pluteni čep vezan zaštitnom žicom” – opisao je Sokač. Naše pjenušavo vino proizvodi se od sorte rajnski rizling, stoga ima prepoznatljivo zanimljivu aromatiku za vinske znalce.

Bartol brut prvo je pjenušavo vino u vinariji Sokač, proizvedeno tradicionalnom metodom od sorte rajnski rizling. Zasad je odležano samo 7 mjeseci (ali odležava i dalje), pokazuje nježniju žutu boju, postojane mjehuriće i umjerenu voćnu aromatiku koja odiše notama egzotičnog voća, marakuje, ali i citrusa (limun, limeta). Ugodno svjež, srednje trajnosti, idealan je ljetni aperitiv, ali može pratiti i morska predjela. Prava poslastica uza ljubitelje rizlinga! Dođite i kušajte vina u našem podrumu. Čekamo vas s veseljem! Sokač vina Strmec 182, Stubičke Toplice Tel: +385 49 283400 Mob: +385 98 303 903 E-mail: sokac@sokac-vina.com.hr 42 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

PREPORUKA VINARIJE / PETRAČ VINA

PETRAČ vina – tradicija i emocija s Hršak brega!

Piše: Marija Vukelić, Foto: Julio Frangen Na svojoj djedovini, na Hršak bregu, Petrači stvaraju vina generacijama, spajajući obiteljsku tradiciju i emociju s najnovijim dostignućima modernog vinarstva. Sa 16 hektara vinograda u podrum dolazi vrhunsko grožđe, prerađuje se suvremenom tehnologijom, a vina se pripremaju za odležavanje i čuvanje do trenutka izlaska na tržište. Prostornošću, suvremenom opremom i tehnologijom, podrum Petrač ima idealne uvjete za stvaranje i “školovanje” vrhunskih vina. Osim klasično očekivanih odličnih zagorskih pjenušavih i bijelih vina, Petrači su prvi u Zagorju posadili crne sorte (merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc) te godinama proizvode vrsna crna cuvée vina, poput Karizme i Enigme. Novost su posađene loze petit verdota i tempranilla, čija vina jedva čekamo. Karizmatičnim enološkim dodirom i zavodljivo zagonetnim pronalaženjem aroma odležavanja, crnjaci u nama bude najdublju emociju. A ona traje.

Ususret ljetu, preporučujemo pjenušava vina proizvedena tradicionalnom metodom: Bregh blanc de blancs brut od

chardonnaya i Bregh Rosé brut od cabernet sauvignona. Oba nakon vrenja u boci odležavaju na kvascima oko 30 mjeseci, što im daje punoću, kremoznost i trajnost. Na mnogim su ocjenjivanjima osvojili zlato, što im osigurava konstantnu kvalitetu i daje stalni kredibilitet među pjenušavim vinima Hrvatske.

Petrač vina Adresa: Stjepana Petrača 10E, 49217, Hršak Breg E-mail: info@petrac.hr Web: petrac.hr

43

ZADARSKO VINSKO PERO

Vrijeme je za hrvatsku klasifikaciju vinskih položaja!

Piše & foto: Manuela Plohl

Single vineyard ili položajna vina nastaju iz jednog precizno definiranog vinogradarskog položaja. Ona danas više nisu ekscentrična igra za uski krug vinskih entuzijasta, nego način na koji ozbiljna vinska scena komunicira identitet, podrijetlo i autentičnost. U vremenu kad su police pune tehnički besprijekornih, ali često međusobno sličnih vina, upravo vina s jasno definirane lokacije postaju ono što publika pamti. Ne samo zbog okusa, nego i zbog lokacije s koje dolaze. To je možda i najveća promjena suvremene vinske kulture. Ljudi više ne žele samo dobro vino – žele razumjeti odakle dolazi, zašto je drukčije i što ga čini jedinstvenim. Žele priču koja nije nastala u marketinškom odjelu, nego

u kamenu, tlu, nagibu i mikroklimi vinograda. U najpoznatijim vinskim zemljama svijeta izdvajanje vrhunskih položaja odavno je standard. Francuska stoljećima gradi hijerarhiju vinogradarskih položaja kroz složen sustav apelacija, u kojem grand cru i premier cru predstavljaju tek vrh piramide, svojevrsni završni znak najvišeg prestiža i kvalitete. Austrija pak ima svoje Ried položaje, Njemačka Lage, a Italija već desetljećima naglašava važnost podrijetla kroz bogate i kompleksne sustave apelacija, dodatne geografske oznake te povijesno prepoznate vinograde i lokalitete koji su postali sinonim

za stil, karakter i kvalitetu vina. Sve više novih vinskih regija uviđa da najveća vrijednost vina nije sorta ni tehnologija podruma, nego mjesto na kojem nastaje. Hrvatska za takav pristup ima iznimne preduvjete. Na malom prostoru susreću se brojne klime, različiti klimatski utjecaji, raznovrsna tla, reljefi i ekspozicije, zbog čega Hrvatska pripada europskim zemljama s iznimno izraženom teroarskom raznolikošću. Ipak, i dalje nemamo sustavnu klasifikaciju najvrjednijih vinogradarskih položaja, premda ih vinari i ljubitelji vina odavno prepoznaju. Upravo na njima nastaju vina koja nose potpis mjesta. Svaki ozbiljniji vinar, nakon što ovlada tehnologijom proizvodnje i pronađe vlastiti stil, počinje razmišljati o tome kako terroir zadržati u čaši. Tada više nisu presudni samo sorta ni bačva, nego ekspozicija, nadmorska visina, vrsta tla, količina kamena, vjetar, sunčeva svjetlost i sposobnost tla da zadrži vlagu. Upravo tada nastaju velika položajna vina. Važno je pritom razlikovati veličinu i organizaciju pojedinih položaja. Neki obuhvaćaju velike površine na kojima vinograde obrađuje više vinara pa svaki od njih kroz vlastito tumačenje istog terroira pokazuje drukčije lice položaja. Drugi su znatno manji, katkad gotovo pojedinačni vinogradi ili skupina parcela, na kojima dominira jedan proizvođač. Takvi slučajevi često znače svojevrsni monopol nad položajem premda je to ponajprije

44 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Stipančić, Brač

ZADARSKO VINSKO PERO

pitanje vlasničke strukture i tržišnog pozicioniranja, a ne same vrijednosti terroira. Hrvatska već ima niz vinogradarskih lokaliteta koji svojim karakterom zaslužuju status nacionalnih vinskih ikona. Na primjer, na krajnjem istoku Hrvatske - Principovac, na lesnim zaravnima iznad Dunava, daje graševine i tramince profinjene svježine i golemog potencijala odležavanja. U srcu kutjevačkog vinogorja, na položaju Mitrovac, nastaju neka od najkompleksnijih vina od graševine, zahvaljujući spoju nadmorske visine, laporastog tla i svježijih noći koje čuvaju aromatiku. U Istri se među najuglednijim položajima ističe Santa Lucia, gdje kombinacija fliša, vapnenca i bijele gline, uz povoljan položaj vinograda, daje malvazije iznimne elegancije, mineralnosti i dugovječnosti. Taj položaj već godinama pokazuje kako jedan vinograd može razviti prepoznatljiv stil koji nadilazi i samu sortu. U sjevernoj Dalmaciji sve više pozornosti privlači Korlat, gdje

krševita vapnenačka tla i izražene temperaturne razlike između dana i noći omogućuju proizvodnju elegantnih crnih vina, od syraha, merlota i cabernet sauvignona. Na jugu Hrvatske Dingač je već desetljećima sinonim za vrhunski, ali ekstremni plavac mali. Strmi južni položaji, vapnenački kamen, oskudno tlo i višestruka refleksija sunčeve svjetlosti stvaraju vina iznimne koncentracije, snage i dugovječnosti. Na Korčuli pak položaj Čara, posebice njegovi rubni dijelovi, pokazuju jedno od najelegantnijih lica sorte pošip. Blizina mora i povoljan odnos topline i svježine daju vina bogate aromatike, izražene mineralnosti i žive svježine. Jednako su vrijedni i brojni manji položaji koji tek čekaju ozbiljniju afirmaciju. Jedan je od njih brački Stipančić, smješten iznad Murvice na strmim južnim padinama Brača. Zbog tankog sloja kamenitog tla, vapnenca, crvenice i snažne insolacije loza je prisiljena na duboko ukorjenjivanje i daje prirodno slab prinos. Plavac mali ovdje razvija iznimnu koncentraciju, mineralnost i strukturu. Takvi lokaliteti pokazuju

da veličina položaja nije u njegovoj površini, nego u karakteru vina koje može dati. Veliki vinogradarski položaji nikad nisu samo dobra zemlja. Oni su spoj geografije, povijesti i ljudskog rada kroz generacije. Takvi položaji često su premreženi i ostacima kulturne baštine, poput suhozidova, starih terasa, lokalne tradicijske graditeljske baštine i općenito različitih graditeljskih prilagodbi krajoliku. Učestalo nose i emocionalnu vrijednost koju tržište sve više prepoznaje. Zato budućnost hrvatskog vinarstva ne bi trebala počivati samo na sortama ili modernoj tehnologiji, nego na sustavnom prepoznavanju, vrednovanju i zaštiti najvrjednijih položaja. Jasnija klasifikacija vinogradarskih lokaliteta omogućila bi snažnije pozicioniranje hrvatskih vina na svjetskom tržištu, ali i očuvanje onoga što je u našem vinarstvu najteže kopirati – jedinstvenog terroira.

45

Principovac, Ilok

PREPORUKA VINARIJE / ESENCIJA

ESENCIJA vina & maslinova ulja – ekologija, autohtonost, održivost, naša su sadašnjost i budućnost! Pripremila: Marija Vukelić, Fotografije: Esencija & Marija Vukelić Radoslav Bobanović, karizmatični vinar zadarskoga zaleđa i pasionirani hedonist, predstavio je nedavno svoju novu vinariju, uljaru i prodajni salon u Kakmi (Polača) nastalu u suradnji obitelji Bobanović-Colić. Nakon poslovnih nesuglasica u PZ-u Masline i vino, koje se rješavaju sudskim putem, Bobanović je iz svojih vinograda, maslinika i nasada smokve (ukupno 25 ha) najavio ponovno “uzdizanje iz pepela”, pokrenuvši vlastitu liniju vina i maslinovih ulja pod markom ESENCIJA. Rade se, na svojem ponovnom početku, prepustio emocijama, zakoračivši u novo poglavlje života prihvaćajući nova iskušenja i izazove. On nastavlja svoj dobro poznati i prepoznatljiv koncept “Tri gracije Dalmacije – ulje, vino i smokva”. U njegovim vinogradima (4 ha) zasađeni su maraština i chardonnay od bijelih, a crljenak, babić, plavina, syrah

i merlot od crnih sorti. Zasad su sva vina vinificirana u inoxu i proizvodnja je oko 25 000 boca, a u planu su novi nasadi maraštine. Od crnih, proizvodi sjajan Rosé Roko (od plavine i crljenka), koji je prvi izašao na tržište, a bijeli cuvée Fjaka (spoj maraštine i chardonnaya), zamišljen je kao lagano ljetno vino, koje se može piti i na ljetnim vrućinama. Dišpet je polusuho crno vino od plavine i babića, lagano i pitko. Mirakul je polusuho-suho crno od merlota i syraha, voćnih i začinskih aroma, a Feniks suho, crno, moćno vino od crljenka kaštelanskoga dok je u pripremi proizvodnja poluslatkog vina, a slijedi i proizvodnja pjenušavog od plavine i syraha. Vizije i planovi Nezaustavljiv i uvijek napredan u idejama i planovima, Rade nam kaže da se uz kušaonicu može podići i mali hotel jer je lokacija savršena, a u okolici ima već pedesetak kuća za odmor. Dodatna je atrakcija blizina aerodroma i četiri nacionalna parka. Zato se razmišlja

o konjima i fijakeru. Želja je vratiti se održivosti i autohtonosti. “Vinarije ovoga kraja trebale bi zadovoljiti želje i potrebe vinoljubaca i onih koji će to tek postati, nuditi izvorne proizvode i domaća jela poput puževa, janjetine s bižima, divljači, gulaša. Naglašavati i uvrstiti u jela korištenje maslinovog ulja (ne samo ribu, nego i goveđe odreske, kao što ja radim), uz pratnju vina” – naglašava Rade. Svi njegovi proizvodi imaju ekološku markicu. “Oko 30% posjetitelja cijeni eko-markicu, 30% je skeptično, dok ne kušaju; a ostatak je teško uvjeriti u kvalitetu s eko markicom.” – nastavlja Rade. “U našim vinogradima i maslinicima zuje pčele i pjevaju ptice, to je najljepši pokazatelj ekološkog pristupa.” Ekstradjevičanska maslinova ulja “Esencija” nastaju od maslina posađenih na 19ha. Dvije su linije: blaga selekcija (nježno i skladno, blago pikantno) i intenzivna selekcija (začinsko, gorko, pikantno). Nastala su sljubljivanjem više sorti – oblice, buže, drobnice, levantinke, istarske bjelice, leccina, pendolina, ascolane tenere, carolee i frantoia.

Gdje smo? Novi poslovni objekt – kušaonica, prodajni salon i prezentacijski centar, na odličnoj je lokaciji uza samu prometnicu D503, relacija Biograd-Benkovac (Kakma, Općina Polača) blizu maslinika i vinograda. Maslinovo ulje Esencija Selekcija Blago uvršteno je među najbolja ulja na natjecanju New York International Olive Oil Competition 2026. ESENCIJA wine & olive-oil Adresa: Kakma 71, 23210 Polača, Zadarska županija Mob: 091 526 3229 E-mail: info@esencija-wineandoil.hr

46 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

LJETNA VINA sauvignoni i roséi Sauvignoni Vjerovali ili ne, sauvignon je po zasađenim površinama u Sloveniji čak četvrta sorta po zastupljenosti! Imamo ga oko 1.000 hektara. Preporučena je sorta u svim vinorodnim krajevima osim na Krasu i u Slovenskoj Istri, gdje je dozvoljena. U Štajerskoj Sloveniji, na sjeveroistoku Slovenije, ima najviše do 12.5% , a pomalo neočekivano na drugom mjestu je Vipavska dolina na zapadu sa 10.5%. Raznolikost klimatskih i ampelografskih uvjeta vinorodnih okoliša sama po sebi pokazuje da se ta aromatična sorta pojavljuje u raznim stilovima. Moram priznati da je meni (naj)bliži stil takozvanih “cool climate” sauvignona, pogotovo iz Haloza. U svojoj potrazi obožavatelji vina tu i tamo nailaze i

na pjenušce napravljene po metodi charmat pa tko voli neka izvoli, ali i na poneki “orange”, na primjer vina iz Krasa, Goriških brda i Bele krajine vrlo su intrigantna. Pitanje: slovenski vinari sortu cabernet sauvignon navode objema riječima, a Sauvignon blanc vrlo rijetko, najčešće samo sauvignon. Kako je kod vas? Roséi Gospođa Elisabeth Gabay MW, specijalizirana za vina rosé u svojoj je knjizi već godine 2018. najavila “Pink Wine Revolution”. Njezina glavna poruka glasi da globalno ne postoji vinorodna regija u kojoj nije moguće napraviti dobar rosé, bez obzira na vrstu vinove loze koja se uzgaja. Slažem se 100% uz napomenu

POZDRAV IZ SLOVENIJE

Piše: Bruno Gaberšek

da se vinari svjesno odlučuju za rosé: svjesno se prekidaju prakse iz prošlosti kad se rosé proizvodio ili od viška grožđa ili nedostatka kvalitete grožđa za crveno vino. Ne zaboravimo: u EU vina rosé mogu se raditi isključivo od crnog grožđa. U Sloveniji su najčešće sorte za rosé refošk, merlot i cabernet sauvignon na zapadu te modra frankinja (frankovka), modri pinot (pinot crni) i zweigelt na istoku. Da popularnost vina rosé raste dokazuje i broj izdanih dozvola za prodaju, koji se polako bliži brojki 200 rosé (mirnih) vina godišnje (npr. 172 roséa u godini 2022.). Iako je većina vina rosé lagana i voćna, to su tzv. jednogodišnja vina; sve češće se sreću odležani, zreli roséi, a to su vrlo ozbiljna vina.

Otkrijte Jezersko – savršeno mjesto za odmor, team building i bijeg u prirodu

Gostišče Jezersko

Tražite li idealno mjesto za opuštanje s obitelji, romantičan vikend u dvoje ili inspirativno okruženje za poslovno druženje? Na svega dva i pol sata vožnje od Zagreba, u podnožju veličanstvenih Alpa, nalazi se slikovito Jezersko – destinacija koja osvaja netaknutom prirodom, mirom i gostoljubivošću.

OGLAS gfostilna

U srcu ove zelene oaze smjestio se Pansion Jezersko, otvoren tijekom toplijeg dijela godine, s ponudom od sedam elegantno uređenih soba koje pružaju udobnost i potpuni odmor od svakodnevice. Gostima je na raspolaganju i prostrana blagovaonica, idealna za team buildinge, poslovne sastanke, manje konferencije i privatna okupljanja. Za parove Jezersko nudi nezaboravne šetnje, svjež planinski zrak i trenutke potpunog mira, dok će ljubitelji dobre gastronomije uživati u ukusnim lokalnim specijalitetima i pomno odabranoj vinskoj ponudi. Priuštite si predah u prirodi, napunite baterije i doživite čaroliju Jezerskog – mjesta kojem se uvijek rado vraćate.

www.gostiscejezersko.si

info@gostiscejezersko.si

+386 041 762 636

47

RAZGOVOR O VINU / MIRKO PRIJIĆ, SOMMELIER

MIRKO PRIJIĆ, osječki sommelier sa sedmim čulom za sljubljivanje hrane i vina

Razgovarala: Marija Vukelić Foto: Bruno Jobst

“Sommelier je zvanje, to je profesija u ugostiteljstvu. To je poziv. A Baranja... Gastronomija Baranje je prekrasna. Volio bih da vinski znalci prepoznaju raznolikost, zanimljivost, širinu i dubinu naše vinske scene. Hrvatska nije samo od Zagreba prema moru, nego se proteže i prema Osijeku, Erdutu i Iloku, gdje imamo prelijepe vinograde, izvrsna mirna i pjenušava vina, a gastro scena je svaki dan sve veća.” Upoznala sam Mirka Prijića u vinariji Josić. Ponudio mi je sauvignon blanc koji i nije moj “prvi izbor vina”. Ali savršena uparenost uz file od smuđa s domaćim njokima, rukolom i bijelim umakom od vina, stručni opis vina i njegovo školovanje u Bordeauxu (posebice ovo zadnje – pogađate!) uvjerili su me, ponovno, da tamo na našem lijepom Istoku, koji volim i pratim zadnjih petnaestak godina, vinska scena dobiva nove obrise. Mirko doista voli svoj posao, obavlja ga s dušom i strašću. Živi ga. Jer somelijerstvo nije jedan ili dva tečaja, to je poziv. Poziv koji osjetiš, prihvatiš i s njime se spojiš. Razgovarali smo u Osijeku o njegovu vinskom putu i o izazovima koje prepoznaje u svojoj vinskoj Slavoniji. Kako je počelo tvoje zanimanje za vino? Kao mlad dečko bavio sam se ugostiteljstvom u kafićima i noćnim barovima u Osijeku. Kroz koktele i miksologiju upoznao sam i vina. Pjenušci su me posebno fascinirali i jedan stariji konobar, vinski znalac, uveo me u svijet vina: s njime sam upoznao razne sorte i stilove. Počeo

48 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

RAZGOVOR O VINU / MIRKO PRIJIĆ, SOMMELIER

sam se educirati uz knjige, internet i degustacije. Kušao sam tada jeftina vina i pronalazio što sam mogao u njima, proučavao jednostavne profile vina, potom sam kupovao kvalitetnija i skuplja vina šireći tako znanja i paletu okusa i mirisa i promatrajući kompleksnost, ali i detalje u njima. Poslije je došlo i klasično školovanje CAFA. Što je CAFA? CAFA je jedna od prestižnih akademija u Bordeauxu koja se ne ograničava samo na vino i somelijerstvo, to je školovanje i za kuhare i slastičare. Tijekom korone radio sam u jednom restoranu gdje sam pokazivao veliko zanimanje i volju za učenje i rad s vinima i tada se dogodio zaokret u mom životu – vlasnik tog restorana predložio me za program u bordoškoj akademiji CAFA, što je bila jedinstvena prilika za mene. Školovanje u Francuskoj bilo je projekt Ugostiteljske škole u Osijeku i Regionalnog centra kompetentnosti u Osijeku. Kakav je koncept školovanja u CAFA akademiji? Akademija je otvorena za svakoga tko je voljan učiti, ima želju profilirati se u svijetu vina. Školovanje traje godinu dana, što obuhvaća teoriju, praksu i kušanja: tijekom školovanja kuša se oko 300 vina. Svakodnevno se provodi 8 sati na akademiji, uči se o vinima Francuske i svijeta, destilatima, kavi, cigarama, pivu, čaju, sakeu i vodi. Izvan akademije provodi se 4 do 5 sati na dodatnim edukacijama i degustacijama i u vinskim barovima s enologom ili sommelierom. Budući da sam na Akademiju CAFA krenuo za vrijeme koronavirusa, program je bio prilagođen situaciji. Jedna godina školovanja skraćena je na 3 mjeseca (72 dana intenzivnog učenja) i zbog tadašnjih ograničenja bio je izostavljen praktični dio nastave u vinskom baru, vinariji u ili restoranu, gdje se ispitanici predstavljaju kroz vlastiti rad. Kako izgleda ispit? Ispit je vrlo opsežan. Traje dva dana, sveukupno sedam sati. Nekoliko tjedana prije ispita traju pripreme koje se zovu White exam, gdje se prolazi

skraćeni dio ispita, ispitanici saznaju koliko imaju znanja te jesu li spremni za ispit. Za vrijeme ispita u prostoriji je 10 ispitanika i četiri ispitivača. Naravno, provjerava se da ispitanici nemaju mobitele, knjige, prijenosna računala ili bilo kakve “šalabahtere”. Ispred sebe imali smo samo papir, pet vinskih čaša i čašu za vodu. Ispit je počeo kušanjem naslijepo. Dobili smo dva bijela, dva crna vina i jedan rosé: trebali smo navesti iz koje države, regije i podregije potječe vino, koje je sorte i kojeg je godišta. Mislim da je za prolaz bilo dozvoljeno “promašiti” jedno vino. To je vrlo izazovno jer mozak drugačije funkcionira pod stresom i vremenskom stiskom. Nakon prepoznavanja vina slijedi prepoznavanje aromatike. U čašama smo dobili vodu s aromom naranče, dima i slično i morali smo navesti u kojem se alkoholnom piću najčešće nalazi ta aroma. Na primjer, aroma dima veže se uz neki viski, a naranča uz Grand Marnier. Onda slijedi matematički zadatak, izračun poreza i prireza. To je važno za sommeliera jer mora moći procijeniti kako se cijena vina uklapa u prihode određenog restorana i slično. Sljedeći dan prezentirali smo vinsku kartu koju smo pripremali od početka školovanja: trebala je uključivati minimalno sto vina, kavu, pivo, destilate, sokove, čajeve i vodu. Morali smo poznavati aromatiku svakog vina, kave, piva i destilata te odakle dolaze i kako se vežu uz gastronomiju. Vinska karta posložena je prema državama, regijama, podregijama, bojama i

stilistici. Tada se komisija sastoji od dva ispitivača. Na stolu su postavljene dvije skupine kartica: jedna s jelima, druga s destilatima. Komisija zadaje situacijski zadatak: npr. u restoran dolazi obitelj i naruči određena jela. Tada mi moramo odrediti što će se piti uz ta jela i koliko će koštati. Iz druge kartice izvuče se destilat i ispitanik mora objasniti sve o tom destilatu, kako se proizvodi, odakle dolazi, kakva je stilistika i slično. Nakon ispita rezultati se čekaju dva tjedna. Ispite ne pregledava komisija akademije nego druga komisija, izabrana na bazi države Francuske. Postotak za prolaz je 80%. Što možeš raditi s tom diplomom? Diploma daje dva zvanja: konzultant i sommelier. Mogu raditi kao konzultant za neku vinariju, hotel, restoran ili u prodaji vina i kao sommelier za razne objekte, ali i kao edukator. Koliko ste u Bordeauxu učili o sljubljivanju hrane i vina? Koliko je važna praksa? U Bordeauxu se mnogo radi na sparivanju hrane i vina. Ondje doista to žive i žele da svaki sommelier koji završi njihovu akademiju zna sljubiti hranu i vino. Meni je to vrlo važno i na tome puno radim. Danas je vrlo teško definirati neko sparivanje napamet. Gastronomija je toliko šarolika i postoji nebrojeno mnogo mogućnosti spajanja okusa. Svakodnevno isprobavam jela i obavljam sljubljivanja.

49

RAZGOVOR O VINU / MIRKO PRIJIĆ, SOMMELIER

Foto: Château Fombrauge Koliko su Bordeaux i francuske sorte utjecale na tebe, na tvoje osobne preferencije? Puno. Osjećam se kao dijete francuske škole: Bordeaux i Francuska dio su mene. Tko nije doživio Bordeaux u svjetlu kako sam ga ja doživio, ne može razumjeti prednost i vrijednost francuskih vina i vinara. Oni stoljećima rade u istim vinogradima i stvaraju vinsku kulturu, u svemu su srčani i predani, a dodatno imaju jaku podršku države. Doista je posebno i fascinantno to vidjeti. Koje vino iz Bordeauxa te posebno očaralo? Bilo je ljeto 2021. i... vrlo visoke temperature. Išli smo prema Saint-

50 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Emilionu i Pomerolu na dogovoreni obilazak vinarije Château Fombrauge. Kad sam došao pred vinariju Château Fombrauge, doslovno mi se to učinilo kao trenutak svjetla na kraju tunela. Vinarija je prekrasna. Jedna od 43 vinarije Bernarda Magreza, velike ličnosti u vinskom svijetu. Dočekao nas je enolog i proveo kroz podrum u koji ne može ući bilo tko, kao ni pogledati arhivu i kušati vina. Najljepši trenutak bio je kad smo izašli ispred same vinarije, na prekrasan proplanak, i kad smo u sjeni velikoga stabla otvorili butelju njihovog cuvéea iz 2016. Toliko sam uživao u njemu da mi je to vino ostalo možda najdraže u toj bordoškoj priči. Nije ni najbolje ni najskuplje, ali je bilo poseban užitak u tom trenutku. Vino je trenutak!

Zadnje dvije godine radiš u restoranu i vinariji Josić. Koji je tvoj posao ondje? U restoranu Josić radim kao voditelj restorana i sommelier. Moj je san bio doći na izvor proizvodnje i vidjeti kako se oblikuje svako vino, kako bih ta vina mogao predstavljati kao sommelier. Kroz učenje sam upoznao mnoge vinare i vidio proizvodnju, ali raditi na izvoru nastanka vina – to je druga priča. Nisam u proizvodnji, ali pratim što se događa, surađujem na nekim idejama i mogućnostima, predlažem tematske vinske večeri. To je vrlo uzbudljiv, ali i intenzivan posao, s mnogo dnevnih izazova. Na primjer s edukacijom konobara koji bi trebali biti u toku s promjenama stilistika vina i posluživanja općenito.

RAZGOVOR O VINU / MIRKO PRIJIĆ, SOMMELIER

Oni moraju stalno učiti i informirati se iako se ne bave isključivo vinima jer današnji gost često je vrlo educiran i ne smije se dogoditi da je konobar nespreman za takvog gosta. Što sve nudi vinska Baranja? Po čemu je posebna? U Baranji na Banovom brdu postoji lokacija za svaku sortu. Grožđe je odlične strukture. Gastronomija je vrlo zanimljiva i, pored tradicionalnog standarda, okreće se prema modernijoj kuhinji. S nagradom Gault&Millau restoran Josić pozicionirao se među najboljih 17 restorana Hrvatske. To je veliko priznanje, doduše i teret, ali bez toga se ne može dalje. Imamo odličnu ekipu i izvrsne kuhare s kojima svakodnevno radimo na novim idejama kako bi osmislili eno-gastro iskustvo koje može svakom gostu prikazati autentičnost Baranje u najboljem mogućem svijetlu. Kakva je baranjska graševina? Sastav tla Banovog brda je les ili prapor. Specifično je jer je tu nekad bilo Panonsko more pa je tlo izuzetno mineralno. Baranjski trsovi dobivaju mnogo sunčanih sati, što grožđu daje izvrsnu strukturu i mnogo sladora. Vina mogu biti odličnih alkohola i kiselina dajući tako vrlo dobro strukturu graševinama koje mogu trajati. Znamo da graševina kao sorta ima široki stilski raspon od pjenušavih do predikatnih vina. Koje jelo preporučuješ uz baranjsku graševinu s karakterističnim povišenim ostatkom šećera? Perkelt od soma ili fiš. Koje bijele sorte bi još istaknuo koje uspijevaju u Baranji, a i šire u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju? Veliki sam obožavatelj sauvignon blanca i chardonnaya. Mnogi misle da sauvignonu treba hladno podneblje, ali u ovim krajevima dobivamo fantastične sauvignone uz mnogo sunčanih sati. Na primjer, u vinariji Josić smo mu 2024. godine odlučili promijeniti stilistiku. Moja je ideja bila da izvučemo stil starog svijeta. Želio

sam nešto poput Sancerrea, puno herbalnosti, aromu bazge i citrusne note u pozadini. I u tome smo uspjeli! Kakav je cabernet franc u Baranji? U Hrvatskoj vrlo malo vinarija proizvodi monosortni cabernet franc. Većinom se stavlja u cuvéee. U Baranji je vrlo potentan: odličan sastav tla u vinu oslikava i snagu i aromatiku sorte. Ima prekrasan trs, u rezidbi smanjujemo prinos da odmah dobije moćnije i ljepše grozdove. Kao sorta je izvrstan. U vinu su istaknute arome crvenog voća: maline i višnje. Ima nota kakaa i začina kao muškatni oraščić. Ostvaruje izvrsne kiseline i dobru uravnoteženost tanina. Naš cabernet franc je nefiltriran, tako dodatno dobiva na snazi i voćnosti. Osim Josićevog baranjskog, istaknuo bih i Legovićev Cabernet Franc, iz Istre.

mogućih razloga. Ali zašto se turizmu u Slavoniji i Podunavlju ne daje više novca ili barem isto kao na moru? Istina je da turističke zajednice mnogo rade na eno-gastro događanjima, ali većinom na njih dolaze posjetitelji iz regije. Nažalost, ovo je turistički zapostavljeniji dio Hrvatske – mi trebamo privući goste iz cijele Hrvatske. Tko je sommelier? Sommelier je osoba koja radi u restoranu, koja radi vinsku kartu, koja se bavi poslovima restorana, edukacijom ljudi i sljubljivanjem hrane i vina. Sommelier nije osoba koja je završila tečaj ili edukaciju ni osoba koja je završila školovanje, ako ne radi u restoranu ili vinariji (vinoteci). Sommelier je zvanje, to je profesija u ugostiteljstvu. To je poziv.

Zašto je Baranja pomalo zanemarena na hrvatskoj vinskoj sceni?

Što misliš o trendu bezalkoholnih vina u svijetu, hoće li stići u Hrvatsku?

Nema ljudi koji žele tu raditi. Hrvatski sommelieri su najzastupljeniji, od Zagreba prema moru. Mnogo naših sommeliera ne zna što Podunavlje i Slavonija nude, nisu nikad ni posjetili naše vinarije niti su upoznati s vinima ovih krajeva. To je žalosno. Budući da je na moru veći pritok turista, veći je i pritok novca, to je jedan od

Koliko ja znam, samo dvije vinarije u Hrvatskoj proizvode bezalkoholna vina. Mislim da mi nismo nacija bezalkoholnih vina niti ćemo to uskoro postati. Taj trend postoji u svijetu, ali čini mi se kao hir koji će trajati neko vrijeme i brzo biti zaboravljen.

51

RAZGOVOR O VINU / MIRKO PRIJIĆ, SOMMELIER

Treba li se pomalo prilagođavati kupcima? Misliš li da bi se trebala vina proizvoditi s manje alkohola? Pa ne. Zašto? Ako je riječ o nekoj moćnoj sorti koja zaista dobro nosi alkohol i vino može biti harmonično i sa 15-16%, neka ih ima. Zašto bismo iz vina filtrirali alkohol? Najdraži hrvatski bordoški cuvée? Burnum cuvée zaista me oduševio. Veliko je iznenađenje za mene. Najdraža crna svjetska sorta? Petit verdot. Sa čime bi ga sljubio? S nekim lijepim entrecôte. Odležani odrezak. Tamni umak i krumpir millefeuille (krumpir poslagan u slojevima). Koji ti je dio juga Hrvatske najzanimljiviji i te koje vino oduševljava? Korčula i pošip Šain-Marelić Sv. Ivan. To mi je jedno od najljepših vina s juga, koja sam kušao. S kojom bi ga baranjskom hranom sljubio? O, bit će to dosta intenzivno, ali svakako smuđ. Volio bih ga na žaru, uz povrće, također na žaru. Jednostavno, ne treba mnogo komplicirati. Može mu se dodati blagi bijeli vinski umak. Najneobičnija, najzanimljivija i najbolja kombinacija graševine s nekom hranom. Jednom sam probao desert s palentom na mlijeku infuziranom tartufima uz slatko vrhnje. Tim su sparivanjem s poluslatkom graševinom na kulinarskom programu spojene Istra i Slavonija. Bilo je zaista ukusno. Nikad se ne bih toga sjetio. Omiljeni šampanjac? Charlie (Charles Heidsieck). Volim njegov rosé i blanc de blancs. Koje vino voliš piti ljeti? Ljeti volim aromatična vina. Zasigurno

52 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

provansalski rosé. Od hrvatskih, suhi traminac, na primjer. Ovisi o trenutku, mjestu i hrani. Omiljeni koktel? Negroni. Ne volim komplicirane koktele. Negroni je jednostavan. Što bi jeo uz Negroni? Club sandwich. Može biti super jednostavan; tost ili prepečenac, malo pršuta, sira, neki umak, salatica i – to je to.

edukatore koji ih ne znaju potaknuti na više? Zašto mnogi ne nastavljaju edukaciju nakon prve razine tečaja? Što smo time dobili? Dobili smo čovjeka koji ima osnovno znanje i ne zna ništa više. On postaje samouk. Ne može se nazvati sommelierom – jer nije. Ne može biti ni vinski znalac, nije ni to. Poruka mladim sommelierima... Educirajte se. Učite. Radite na sebi. Put je često trnovit, ali bez toga ne može.

Kako ćemo mlade ljude zainteresirati da uče za sommeliera?

Poruka vinskim ljubiteljima znalcima da dođu u Baranju...

Najprije moraju imati želju i volju. Bez toga se ne može ništa. Nije dovoljno odraditi jedan somelijerski tečaj i misliti da znaš sve; to su tek osnove i dalje se treba nadograđivati. Svakodnevno čitam i učim nešto novo. Pratim hrvatske i svjetske portale (Wine Enthusiast, Decanter) - i naravno, Vinske zvijezde. Za ovaj posao moraš biti u toku, tražiti mogućnosti da kušaš nešto novo. Jesu li mladi ljudi spremni na to? Volio bih da jesu, volio bih da više ljudi radi u somelijerstvu, ali danas mladi odustaju već nakon prvog tečaja, prvog stupnja. Ne znam je li im to previše, imaju li neadekvatne

Gastronomija Baranje je prekrasna. Širi se njezina eno-gastro scena. Turističke zajednice priređuju mnoge događaje koje trebaju posjetiti gosti iz drugih dijelova Hrvatske i vidjeti mogućnosti ove regije. Volio bih da prepoznaju raznolikost, zanimljivost, širinu i dubinu naše vinske scene. Hrvatska nije samo od Zagreba prema moru, nego se proteže i prema Osijeku, Erdutu, Iloku, gdje imamo prelijepe vinograde, izvrsna mirna i pjenušava vina, a gastro scena je svaki dan sve raskošnija. Otkrijte je! Zavolite je! Dođite u Slavoniju i Baranju!

i

53

UPOZNAJ VINOGORJE

ĐAKOVAČKO VINOGORJE – blagi brežuljci s dugom poviješću i finim vinima

Pripremila: Marija Vukelić Foto: TZ Đakovo

ĐAKOVAČKA VINA

DANI OTVORENIH VINSKIH PODRUMA Đakovačko vinogorje jedno je od četiriju vinogorja Osječko-baranjske županije, s dvije najpoznatije vinske postaje – Mandićevac i Trnava. Đakovo nazivaju srcem Slavonije. Nalazi se na spoju ravne i brdovite Slavonije; zapadno od grada su blagi brežuljci Krndije i Dilj gore: kad ih gledate, pred vama je idealni pejzaž za uzgoj vinove loze. Tijekom Mjeseca vina TZ Osječkobaranjske županije (koji je, sjetimo se, najdulji mjesec koji postoji jer je trajao od 2.5. do 11.7. 2026.), jedan od događaja su Dani Otvorenih vinskih podruma u Đakovačkom vinogorju, ove godine održani 19. i 20. lipnja. Mandićevac, smješten dvadesetak kilometara sjeverozapadno od 54 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

centra grada, bio je domaćin vinskog događanja u petak, 19. lipnja. Vinski ljubitelji uživali su u šetnji i pogledu na vinograde sa čašom vina u ruci, upoznali su lokalne proizvođače sireva i plesali uz glazbu grupe Double Trouble, na proplanku uz Vinariju Đakovačka vina, uz bogatu ponudu vina i gastronomskih specijaliteta. Dan poslije, u subotu 20. lipnja, vinska priča preselila se u Trnavu. Program je počeo u Praktikumu za eno-gastronomiju Srednje strukovne škole Antuna Horvata, a vinska šetnja nastavljena je prema Vinariji OPG Milanović te završila na manifestaciji Bonavita, koja je uz degustacije vina, ponudila kulturno-umjetnički program te koncert Ivana Štivića i Tamburaša Slavonski vez.

Tradicija je duga: prvi tragovi datiraju iz doba rimskih careva. Oni su, kako se navodi, unijeli prve trsove i započeli vinarsku priču koja će oblikovati ovu regiju. Prema zapisima o đakovačkom vinogorju, prvi trsovi posađeni su u 13. stoljeću, tijekom vladavine đakovačkih biskupa. Kao početna godina proizvodnje spominje se 1772., kad je biskup Josip Ćolnić počeo saditi prve vinograde, dok je njegov nasljednik biskup Antun Mandić povećao vinograd na 30 jutara. Po njemu je vinogorje na obroncima Krndije dobilo ime – Mandićevac. Biskup Mandić izgradio je podrum koji je 1982. obnovio J.J. Strossmayer. Revitalizacija vinarije dogodila se 1997. godine osnivanjem dioničkog društva, nakon restrukturiranja nekadašnjeg PIK-a Đakova. Od tog trenutka vinarija je djelovala potpuno samostalno, a od 2020. u vlasništvu je Kutjeva d.d. Vina se dijele na vrhunska (Graševina, Pinot sivi, Pinot crni, Cabernet sauvignon) i kvalitetna (Graševina, Sauvignon, Chardonnay, Rajnski rizling, Rosé; Pinot crni). Rozeta na etiketama nije samo ukras: ona je “most između stoljetnih vrijednosti i suvremenih užitaka koje pruža svako kušanje Đakovačkih vina”, kako nam ponosno kažu iz vinarije.

Posjeti!

PREPORUKA / VINOTEKA I KUŠAONICA BAČVA

Kad ste u Đakovu, uđite u Bačvu!

Pripremila: Marija Vukelić Foto: Mirjana Pjevac / Mirna Marić

Ima li ljepšeg trenutka za vinoljupca nego popiti čašu vrhunskog vina u ugodnom ugođaju, s prelijepim pogledom? Upravo nam to nudi Vinoteka Bačva, smještena u srcu Đakova, uz monumentalnu đakovačku katedralu, pružajući jedinstveno iskustvo svim ljubiteljima vina, destilata i delicija. Bačva je osnovana 2024. godine kao obiteljski projekt Tanje, Tatjane i Branimira Spajića. Cilj je pri otvaranju bio pružiti Đakovčanima i turistima vrhunsku ponudu vina, destilata, maslinovih ulja, suhomesnatih proizvoda i sireva te brojnih drugih isključivo domaćih delicija, s naglaskom na proizvode Slavonije i Baranje. Uz proizvode Slavonije i Baranje, cilj je bio i otvoriti vrata proizvođačima iz drugih dijelova Hrvatske pa je Bačva za mnoge renomirane vinare, uljare i destilerije prvi specijalizirani dućan i kušaonica u ovom kraju Hrvatske, u kojem se mogu pronaći njihovi proizvodi. Sve je počelo s vizijom da se u Đakovu, u srcu Slavonije, otvori prostor za druženje, edukaciju o vinima, neformalno uživanje u bogatoj enogastro ponudi te prenosi ljubav i emocija osnivača prema vinima na sve posjetitelje. Uz vrhunsku ponudu, u Bačvi se redovito organiziraju vinske promocije i edukacije u suradnji s partnerima – vinarima iz cijele Hrvatske, kao i razne kreativne radionice, kao što je “wine&paint”. U Bačvi se svaki gost i kupac osjeća dobrodošlo, ugodno i počašćeno, uz vrhunsku uslugu osoblja. Budući da je već postala nezaobilazna destinacija u Đakovu, nemojte je ni vi zaobići. Osjetite toplinu i gostoljubivost domaćina, i vratit ćete joj se, sigurna sam.

Zapratite Bačvu!

Đakovački vezovi & festivalske etikete vina Apostol Odličnu ideju osmislili su i ostvarili Vinarija Apostol iz Trnave i Bačva: već drugu godinu zaredom vinoteka Bačva lansira ekskluzivnu liniju festivalskih etiketa s logotipom Đakovačkih vezova. Upravo na dan otvaranja Đakovačkih vezova predstavljene su festivalske etikete vina – Graševina 2025. i Dualis 2023. (crni cuvée zweigelta i cabernet sauvignona). Etiketa je izrađena po uzoru na đakovački vez, tradicionalnu nošnju, na etiketi je cvijet kao vjerno prikazani fragment tradicionalne nošnje. Cvijet je prikazan reljefno, decentno, elegantno i čisto; prilikom kreiranja etikete ostvarena je suradnja s etnologinjom Marijom Gačić. Dizajner etikete je Andrej Čilić. Na etiketama je logotip Đakovačkih vezova, što je bio idealni festivalski suvenir i omiljeno vino 60. Vezova, a naravno, vina možete kupiti i sada, nakon Đakovačkih vezova.

55

OUI, CHEF

MARKO ALILOVIĆ Razgovarala: Marija Vukelić, Foto: Maja Rupčić Živković

Vratio se u rodni Osijek 2023., otvorio restoran i ove godine dobio preporuku Michelin Bib Gourmand za Lulu Fusion Bistro, koji gostima nudi vrhunsku hranu po prihvatljivim cijenama. Među prvima u Osijeku počeo je raditi s okusima koji nisu čvrsto vezani uz to podneblje, ali se koristi lokalnim namirnicama, primjenjujući vrlo jednostavnu filozofiju: kuhati raznovrsno svim mogućim svjetskim tehnikama. Prvi put u kuhinji Uplašen, ali hrabar

Za doručak jedem Rajčicu i slaninu

Prvo jelo kojim si bio zadovoljan (i kad) Paprikaš za obitelj u srednjoj školi

Ne volim jesti? Ne postoji

Mama i tata su me naučili Radnim navikama da im trebam pomagati: pomažući mami, naučio sam prve korake u domaćoj kuhinji; od tate da poslu pristupam s ozbiljnošću Jelo s kojim si se mučio da ga napraviš do savršenstva Nikad se nisam namučio previše ni s jednim jelom jer sam ga prije toga proučio i analizirao iz svih mogućih kutova – ma koliko to trajalo Uzor u kuhinji (domaći i strani) Za domaće uzore ne mogu izdvojiti samo jednoga kuhara, ali mogu dva – Dino Galvagno i Tvrtko Šakota: radnom etikom i znanjem i danas su mi na vrhu Od stranih kuhara Marco Pierre White i Albert Adria Omiljeni restoran U svijetu Gagan (Bangok), u Hrvatskoj Nav Definicija tvojeg kuhanja u 3 riječi Upornost, neodustajanje, uživanje

56 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Kvalitete vrhunskog kuhara su Upornost, neodustajanje, uživanje Restoran u kojem danas radiš - i jela koje preporučuješ U restoranu Lulu Fusion Bistro preporučujem sva predjela i glavna jela Najbolje jelo na Večeri vina i umjetnosti u Osijeku, uz koje vino Chardonnay Siber uz naš Lulu Banh Mi sendvič (baguette punjen sastojcima: kari namaz od jelena, kare od crne slavonske svinje, marinirana piletina u zelenom kariju, zelena salata, svježi krastavci, ukiseljeni daikon i mrkva te mješavina začinskog bilja, sok svježe limene, svježi čili, mladi luk i nar) Tvoje omiljeno ljetno jelo, uz koje vino Sataraš s “faširancima” i graševina Mihalj Crna slavonska svinja – kako je voliš Najviše u suhomesnatim proizvodima, ali se volim s njom pohrvati na roštilju s određenim katovima ili s mljevenim mesom jer je puna kvalitetne masnoće

Kulen i ... koje vino Uz naš slavonski kulen mogu uživati u raznim vinima iz cijele Hrvatske Graševina i ... koje jelo Uz graševinu bilo koje ljuto jelo

VINO NA VISOKOJ PETI / MANUELA PLOHL DIPWSET I WEINAKADEMIKER

Manuela Plohl – strast, ljubav i znanje o vinu nesebično dijeli s drugima

Razgovarala: Marija Vukelić, Foto: Gjon Serreqi

Vinske stručnjakinje u svijetu danas su vrlo cijenjene, dok su u Hrvatskoj još nedovoljno priznate i valorizirane Manuela Plohl, DipWSET i Weinakademiker, diplomirana arheologinja, profesorica grčkog jezika i grčke književnosti, privatna poduzetnica, vinska kolumnistica za nekoliko hrvatskih časopise i magazina, među kojima i Vinske zvijezde. Pratim je od našeg zajedničkog tečaja WSET 3. Dijelimo ljubav prema vinu. Cijenim je beskrajno. Toliko znanja, razumijevanja, ljubavi i strasti prema vinu. Potpuno je logično da prvi ovako opsežan intervju s Manuelom – napravim ja. U njezinom Zadru. Koji

i ja volim. U restoranu Kornat, kod moje prijateljice Sandre Petričić, koju znam godinama i koju – beskrajno volim. Sve se “poklopilo”, ali znamo da ništa nije slučajno. Razgovarala sam s Manuelom o vinskim temama koje bi mnoge ljubitelje vina – mogle usmjeriti na pravi put! Tvoja prva profesija je profesorska. Završila si arheologiju. Jesi li radila negdje u školi ili na fakultetu i kako si došla do vina? Radila sam kao arheolog dugi niz

godina i sudjelovala u iskapanjima na brojnim arheološkim lokalitetima u Hrvatskoj te surađivala na brojnim znanstvenim radovima i muzeološkim postavima. Između ostalog bila sam jedna od pet osoba osnivača, Muzeja antičkog stakla u Zadru. To je jedan od pothvata kojim se najviše ponosim iz svojih arheoloških dana. Taj je muzej inače u Sankt Peterburgu 2015. godine, osvojio Živa nagradu za najkreativniji slavenski muzej na svijetu. A vino sam uvijek voljela! U početku je to bio samo hobi, no u jednom trenutku počelo me sve više zanimati pa sam poželjela dublje ući u svijet vina. Nisam planirala da će to postati moja karijera, nego se sve razvijalo nekako spontano. Krenula sam na WSET edukaciju, koja mi je potvrdila da svoje znanje mogu podići na višu razinu. Vinska titula je – vinska akademkinja; dvije ste u Hrvatskoj, Jacqueline Marovac i ti, velika je to čast nama Hrvatima i Hrvaticama, da imamo vas dvije. Koliko je trajalo školovanje do te titule, kako izgleda? Istina, ali nadam se da nismo još dugo samo dvije. Veseli me što dolaze mlade snage i da će nas uskoro biti više. Hrvatskoj treba što više visokoobrazovanih vinskih stručnjaka. Ipak, bila mi je velika čast biti prva žena Weinakademiker u Hrvatskoj. WSET edukacija inače se sastoji od četiri razine. Treća je već vrlo opsežna, 57

VINO NA VISOKOJ PETI / MANUELA PLOHL DIPWSET I WEINAKADEMIKER

a četvrta predstavlja potpuno novu, akademsku razinu obrazovanja. Ona uključuje velik broj ispita, predavanja, kušanja, putovanja, fakultativnih studijskih posjeta i pisanja eseja. To je iznimno intenzivan program koji zahtijeva mnogo rada, discipline i odricanja. U Austriji su se maksimalno trudili da nam u kratkom vremenu prenesu što više znanja, ali upravo zato tempo je bio iznimno zahtjevan. Predavanja bi počinjala u 9 sati ujutro i trajala su do 16 sati, nakon čega bi slijedilo kušanje od 17 do 20 sati. Osim kratke pauze za ručak, praktički cijeli dan bio je ispunjen radom. Nakon toga bismo se još družili, raspravljali, komentirali i razmjenjivali iskustva. Spavali smo tek nekoliko sati dnevno, tako da je cijelo školovanje bilo fizički i mentalno vrlo iscrpljujuće. Kako je točno izgledala struktura predavanja i ispita na diplomi? Program je podijeljen u cjeline od D1 do D6, pri čemu je D6 završni diplomski rad. Tek nakon položenih svih šest cjelina stječe se titula DipWSET. Za završni rad svake su godine ponuđene dvije svjetske vinske teme, a svaki kandidat bira jednu od njih. To znači da nisi jedini koji piše o istoj temi – obrađuju je kandidati iz cijelog svijeta, a radovi se ocjenjuju u odnosu na ostale koji su odabrali istu temu. Nakon stjecanja titule DipWSET postoji mogućnost nastavka školovanja za titulu Weinakademiker, što sam i odabrala. Taj završni dio uključuje izradu i obranu završnog rada viva voce. Prilikom prijave bira se tema rada. Vjerujem da smo svi mi Hrvati odabrali teme vezane uz Hrvatsku. Čak nam je i ravnatelj akademije, inače naš gradišćanski Hrvat Josef “Pepi” Schuller, preporučio da pišemo o hrvatskim temama kako bismo na taj način promovirali svoju zemlju. Ja sam odabrala temu “Branding of the Zadar Wine Region” jer smatram da je upravo brandiranje vinske regije zadarskog kraja jedno od ključnih pitanja za njezin daljnji razvoj. Naime, regija ima izvrsne prirodne i vinske temelje, ali vjerujem da upravo na sustavnom brandiranju još treba ozbiljno raditi. Predavanja traju godinu dana? Predavanja da, ali obrazovanje s 58 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

ispitima, mnogo više. Mnogo ovisi i o programu koji odabereš. Odabrala sam International program, što znači da sam studirala u više zemalja. Predavanja sam pohađala u Austriji i Italiji, a studijska putovanja uključivala su i Njemačku i Mađarsku. Diplomu sam primila u Švicarskoj, tako da je cijeli program zaista međunarodno koncipiran. Postoji i Central program, ali meni nije odgovarao jer je zahtijevao češće dolaske. Koliko je opsežan završni rad za vinskog akademika? Zapravo nije osobito opsežan, čak bih rekla da je i prekratak. Ograničen si brojem riječi pa moraš u relativno malo prostora prenijeti veliku količinu informacija. Ocjenjuje se koliko si novih spoznaja donio, koliko si kvalitetno primijenio znanje stečeno tijekom školovanja i koliko si argumentirano obradio zadanu temu. Ponekad je mnogo teže sve to kvalitetno sažeti u ograničen broj riječi nego kad imaš više prostora za pisanje. Možeš li Zadarsku regiju usporediti s nekom drugom svjetskom regijom? Definitivno s Južnom Rhônom. Sličnosti vidim u sortimentu, klimi i brojnim drugim čimbenicima. O toj sam usporedbi pisala i u nekoliko

svojih članaka. Tu su i sličnosti u tipovima tla te utjecaju planinskih masiva, pa i vjetrova na vinograde. Kao što u dolini Rhône važnu ulogu imaju planinski masiv Dentelles de Montmirail te snažan vjetar mistral, tako na zadarskom području na vinograde snažno utječu Velebit i brojni vjetrovi regije. Zapravo na zadarskom području situacija s vjetrovima čak je i kompleksnija. O kojoj ti je vinskoj regiji ili vinskoj državi bilo najteže učiti? Bez dvojbe Burgundija. Silno sam željela potpuno razumjeti Burgundiju, ali ondje postoji toliko terroira, mikrolokacija i klasifikacija da to frustrira. Dodatnu složenost stvaraju vlasnički odnosi među vinogradima, koje nije nimalo lako razumjeti. A danas još i više, zbog složenog sustava climata i lieux-dits, zbog kojeg je regija još apstraktnija. Koje si druge europske regije posjetila i koje su ti najzanimljivije? Moje prvo ozbiljnije vinsko putovanje bila je Toskana i upravo me ona uvela u čaroban svijet vina. Toskana me osvojila i svake joj se godine rado vraćam. U međuvremenu sam obišla gotovo sve vinske regije Italije. Francusku sam također dobrim dijelom istražila, iako

VINO NA VISOKOJ PETI / MANUELA PLOHL DIPWSET I WEINAKADEMIKER

mi je ostalo još nekoliko regija koje želim posjetiti. Najbolje poznajem Bordeaux i Champagne, a posebno volim i Alsace te sjevernu Rhônu. Od ostalih europskih zemalja posebno volim Mađarsku i Tokaj, ne samo zbog predikatnih vina nego i zbog izvrsnih suhih vina. Njemačka me pak uvijek iznova oduševljava rieslingom, ponajviše u regijama Rheingau, Mosel i Rheinhessen, ali u zadnje vrijeme i dolinom Ahr, poznatom po izvrsnim vrstama pinot noira. Austriju poznajem toliko dobro da je gotovo više ne doživljavam kao stranu vinsku zemlju. Dijelom zato što sam ondje stekla svoje obrazovanje, a dijelom zato što u suradnji s Trgovačkim odjelom Austrijskog veleposlanstva svake godine u Zagrebu organiziram događaj Austrian Wine Meets Croatia. Nekako je bilo prirodno da je s vremenom zavolim. Iznimno cijenim austrijsku vinsku kulturu. Od sorata posebno izdvajam grüner veltliner i, naravno, blaufränkisch. Voljela bih da hrvatski proizvođači frankovke još intenzivnije surađuju s austrijskim kolegama jer se od njih o toj sorti doista može mnogo naučiti. Austrijanci su od blaufränkischa uspjeli stvoriti svjetski prepoznatljiv brand, a vjerujem da i naša frankovka ima potencijal za sličan iskorak.

Omiljena kombinacija vina i hrane za ručak i večeru ljeti.

A jednostavnija kombinacija nekog šampanjca i hrane?

Svi koji me poznaju znaju da sam u jednoj stvari nezasitna – pjenušcima i šampanjcima. Obožavam pjenušce, a upravo mi je ispit o njima bio najlakši ispit na vinskoj akademiji, te sam na njemu ostvarila stopostotnu točnost, u prepoznavanju pjenušaca. Najviše volim pjenušce proizvedene klasičnom metodom, osobito ljeti. Uvijek govorim kako pjenušci i šampanjci nemaju radno vrijeme. Mogu se piti uz doručak, ručak, kao osvježenje tijekom dana, navečer, u svečanim prilikama ili kao aperitiv. Osim toga, izvrsno se sljubljuju s gotovo svakom hranom, naravno, pod uvjetom da znaš pravila sljubljivanja.

Najviše volim neki fini Blanc de Blancs Champagne uz finog šampjera s gradela. A kako živim u Zadru, rekla bih da je teško odoljeti i carpacciu od jadranske plavoperajne tune uz neki fini ružičasti pjenušac. Žene sommelierke, vinske stručnjakinje u Hrvatskoj i u svijetu, kako ih vidiš kod nas, koliko ih ima tu, a koliko u svijetu, kako ti se čini ženska vinska scena? Bit ću iskrena: vinske stručnjakinje u svijetu danas su vrlo cijenjene, dok su u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno priznate i valorizirane. Često me

Tvoje sljedeće vinsko putovanje? Za mjesec dana organiziram putovanje u Grčku za vinske profesionalce. Stručna putovanja organiziram već dulje vrijeme – dosad sam dvaput dovela vinske profesionalce iz cijelog svijeta u Dalmaciju i Istru, a sad mi je želja pokazati im i Slavoniju. To radim pro bono – nastojim dati svoj mali doprinos promociji Hrvatske kao vrhunske vinske destinacije. Sjećaš li se svojeg prvog vina? Ne sjećam se, ali poznavajući sebe, vjerojatno je to bilo ono tipično dječje umakanje prsta u čašu mamina ili tatina vina. U našoj su se kući uvijek pila fina vina, a jedno smo vrijeme imali i mali vinograd u sklopu većeg imanja i šume, u bregovitom dijelu Podravine. U njemu smo imali više sorata, a posebno mi je ostalo u sjećanju da smo imali i rebulu, što je doista neobična sorta za to podneblje. 59

VINO NA VISOKOJ PETI / MANUELA PLOHL DIPWSET I WEINAKADEMIKER

pitaju zašto surađujem s određenim osobama. Kad imam mogućnost izbora, rado biram suradnju s kolegicama jer vjerujem da si u ovom sektoru trebamo pružati međusobnu podršku. Smatram da žene u Hrvatskoj i dalje moraju ulagati znatno više truda kako bi postigle razinu priznanja kakvu njihove kolegice već imaju u svijetu, gdje spol sve manje predstavlja prepreku. Kod nas se vinski svijet još nepotrebno percipira kao “muški” iako globalna istraživanja pokazuju da žene često preciznije valoriziraju vina, ali i da ih u prosjeku konzumiraju više od muškaraca. Paradoksalno je da danas u Hrvatskoj imamo podjednak broj visokoobrazovanih žena u vinskom sektoru kao i muškaraca, no to se još ne odražava na vodećim pozicijama, sudjelovanju u ključnim projektima ni na razini primanja. Vjerujem i nadam se da će se taj odnos s vremenom promijeniti. Hrvatska na vinskoj sceni svijeta. Nedavno sam u svojoj vinskoj kolumni pisala o hrvatskom vinaru koji je osvojio Best in Show na DWWA u Londonu i posebno me dirnulo obrazloženje Decanterovih ocjenjivača, u kojem su napisali kako je Hrvatska napravila najveći iskorak među europskim vinskim zemljama. Kao Hrvatica, teško mogu biti potpuno objektivna kada govorim o našim vinima, ali upravo zato mi je ta potvrda jednog od najuglednijih svjetskih vinskih autoriteta bila važna. U potpunosti se slažem da smo posljednjih godina napravili velik iskorak, osobito u Dalmaciji. Istra je taj iskorak imala prije nekoliko godina, a sad je to učinila Dalmacija. Ne mislim pritom samo na međunarodne nagrade. Velik napredak ostvaren je u kvaliteti vinarstva općenito. U Dalmaciji oduvijek imamo izvrsne vinogradare, ali posljednjih godina učinjen je golem iskorak i u tehnologiji i kvaliteti proizvodnje vina. Vjerujem da će takav razvoj uskoro slijediti i u drugim hrvatskim vinskim regijama. Klasično pitanje: tvoja omiljena hrvatska sorta i omiljena strana sorta te zašto? To je teško pitanje jer je moje nepce evoluiralo. Danas mi je pomalo 60 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

smiješno kad se sjetim koje su mi sorte nekad bile omiljene jer mi danas djeluju prilično trivijalno. Danas, kad je riječ o bijelim vinima, na samom su mi vrhu njemački riesling, ali i talijanski verdicchio. Od hrvatskih bijelih sorata na kontinentu izdvajam graševinu jer je nevjerojatno svestrana i od nje se, uz dovoljno znanja i truda, može proizvesti gotovo svaki stil vina. Na Jadranu moj izbor su grk i pošip. Od crnih hrvatskih sorata bez razmišljanja biram tribidrag. Od međunarodnih sorti posebno volim cabernet sauvignon. Moj odgovor na ovo pitanje ponekad razočara dio vinoljubaca, ali ostajem vjerna svojoj ljubavi prema taninima. Uz dužno poštovanje manje taničnim sortama i stilovima, mene uvijek iznova privuku vina koja imaju snagu, karakter i strukturu. Naravno, izbor vina uvijek ovisi o prilici, gastronomiji i društvu – vino treba pratiti trenutak, a ne obrnuto. Vidiš li ti kod ljudi među kojima se krećeš, zanimanje za učenje? Interes definitivno postoji i iz godine u godinu raste. Najveći je problem, kao i često u Hrvatskoj, financijske prirode jer su kvalitetne vinske edukacije ipak za prosječnog hrvatskog građanina, prilično skupe. Ne bih željela licitirati točnim brojkama, ali sigurno neću pogriješiti ako kažem da Hrvati ostvaruju vrlo dobre rezultate na WSET ispitima. Kad se uspoređujemo s drugim europskim zemljama, u teorijskom smo dijelu u nekoj zlatnoj sredini, a u kušanju vina čak među najboljima. To govori da imamo kvalitetno predznanje i vrlo dobro razvijene kušačke sposobnosti.

Postoji li način da se mladim ljudima olakša takvo školovanje? Razmišljala sam o tome i iskreno bih voljela da postoji, no zasad sam skeptična. I sama sam istraživala postoje li modeli sufinanciranja, ponajviše zato što me privlači nastavak školovanja za Master of Wine. Želju, volju i radne navike imam, ali nemam financijsku potporu. U hrvatskim okolnostima to bi bila vrlo velika, a vjerojatno i financijski pogubna odluka jer je takvo ulaganje gotovo nemoguće vratiti na zahtjevnom hrvatskom tržištu. S druge strane, ulaganje u školovanje za Weinakademikera meni se osobno višestruko isplatilo. Što kroz radionice, predavanja, konzultantski rad, a što kroz projekte kojima se bavim. Naravno, riječ je o neusporedivo manjem ulaganju od programa Master of Wine, koji financijski može dosegnuti vrijednost jednog luksuznog stana. Za oba programa, osim školarine, treba uračunati putovanja, smještaj te kupnju velikog broja vina za učenje i svakodnevno kušanje. To je ulaganje koje traje godinama. Prednost pritom imaju ljudi koji svakodnevno rade s velikim brojem vina, primjerice sommelieri u vrhunskim restoranima. Ja nisam zaposlena u ugostiteljskom sektoru i sve što sam kupovala u svrhu učenja, financirala sam isključivo vlastitim sredstvima. Tko bi, po tvojem mišljenju, mogao financirati takvo obrazovanje? U svijetu je sasvim uobičajeno da velike vinske kompanije ulažu u obrazovanje svojih zaposlenika.

VINO NA VISOKOJ PETI / MANUELA PLOHL DIPWSET I WEINAKADEMIKER

Takav model mogao bi bez problema zaživjeti i u Hrvatskoj. Velike vinarije i kompanije mogle bi prepoznati vrijednost visokoobrazovanog stručnjaka, financirati njegovo školovanje, a zauzvrat dobiti osobu koja će nakon završetka studija raditi za njih određeni broj godina. Takvi modeli u svijetu postoje i vrlo dobro funkcioniraju. Naravno, manjim vinarijama takvo ulaganje često nije financijski izvedivo. Što ti osobno možeš dati Hrvatskoj sa svojom diplomom? Prije svega kroz edukaciju. Vjerujem da upravo ondje mogu dati najveći doprinos, uz svoje dugogodišnje vinsko spisateljstvo i konzultantski rad. No realno, najveća vrijednost međunarodnih titula zapravo je njihova vjerodostojnost i ugled u svjetskoj vinskoj zajednici. Titule poput Weinakademikera otvaraju vrata međunarodnim projektima, suradnjama i promociji, a time ne predstavljaju samo pojedinca, nego i hrvatsku vinsku scenu u cjelini. Pratiš dugo vinsku scenu. Ima li napretka, u kvaliteti vina i svemu? Kako funkcionira Zadarska vinska regija? Upravo sam se time bavila u svojem završnom radu. Cilj rada bio je pokazati kako se znanje stečeno na vinskoj akademiji može primijeniti u praksi. Budući da smo tijekom studija imali i kolegij Wine Business, odlučila sam marketinške i poslovne principe primijeniti na brandiranje Zadarske vinske regije. Najviše zaključaka donijela mi je upravo SWOT analiza, kroz koju sam jasno mogla sagledati snage, slabosti, prilike i probleme regije. Možeš li navesti neke zaključke iz svojeg rada? Da, jedna je od najvećih prednosti Zadarske vinske regije ekološka proizvodnja. Zadarska županija količinski je najvažnija organska vinska regija Hrvatske. Regija u tom segmentu ima golem potencijal, a upravo su održivost i organska proizvodnja jedan od najvažnijih svjetskih vinskih trendova. Velika

je prednost regije i snažan razvoj turizma, blizina urbanih središta u kojima se vina konzumiraju u većim količinama te kontinuirana ulaganja u kvalitetu vinarija i vinograda. Tu su i potentne autohtone sorte, ali i međunarodne sorte koje su se tijekom desetljeća izvrsno prilagodile ovom podneblju. Naravno, postoje i područja na kojima treba ozbiljno raditi, ali kada se sve zbroji, vjerujem da Zadarska vinska regija ima znatno više prednosti nego nedostataka te izvrstan potencijal za daljnji razvoj i kvalitetno međunarodno brandiranje. Vinska knjiga koja te oduševila? Knjiški sam moljac pa kad govorimo o stručnoj literaturi, “The Oxford Companion to Wine”, autorice Jancis Robinson za mene je apsolutni broj jedan. To je knjiga koju često poklanjam ljudima do kojih mi je stalo, ako znam da vole vino. Od nešto ležernije literature nedavno sam pročitala putopisnu knjigu o regiji Champagne, autora Roberta Waltersa, koji obilazi vinarije diljem regije te kroz razgovore s vinarima demistificira brojne uvriježene zablude o Champagnei, njezinim vinima, povijesti i ljudima. A vinski film? Što se filmova tiče, moram priznati da me nijedan vinski film nije potpuno oduševio. Uvijek imam osjećaj da su previše površni, iako je svijet vina prepun nevjerojatnih priča koje zaslužuju ozbiljnije filmske adaptacije. OK, Stranputica nije loša. Bottle Shock je pak imao fantastičnu temu i velika očekivanja s moje strane, ali način prikaza cijele priče nije me oduševio. Ipak, Chris Pine bio je izvrstan u svojoj ulozi. Žene u štiklama, da ili ne? Ako da, kada? Štikle uvijek! Čak i da mi obje noge završe u gipsu, ponovno bih obula štikle. Zapravo, jednom sam održala radionicu u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade sa slomljenom nogom – u štiklama. Tek nakon završetka radionice skinula sam štikle i vratila nogu u ortozu. Toliko o tome koliko volim štikle. Naravno, alkohol i štikle ne zvuče kao idealna kombinacija, ali mislim da žene,

uglavnom, poprilično dobro kontroliraju svoju strast prema vinu. Vino i mladi, kako misliš da se razvija vinska scena, odnosno što mladi danas piju? Na akademiji smo kroz kolegij Wine Business proučavali svjetske trendove, a jedan od njih pokazuje da se mlade generacije sve više udaljavaju od vina. Često ga doživljavaju kao piće svojih roditelja ili čak djedova i baka. Mislim da Hrvatska u tome nije iznimka. Iskreno, makar mi ni ne trebaju statistike da to primijetim – dovoljno mi je promatrati vlastitu kćer i njezinu generaciju. Kod njih ne vidim onu znatiželju i strast prema vinu, kakve pamtim iz svoje mladosti. Zato vjerujem da će ključnu ulogu imati kvalitetan i autentičan vinski marketing. Mlade danas ne privlače poznata imena, aristokratsko podrijetlo vina ili visoka cijena. Mnogo ih više privlače iskrene i zanimljive priče, humor i autentičnost. Uspijemo li kroz takve priče približiti vino mlađim generacijama, učinili smo već mnogo. Hrvatska je vinska zemlja duge tradicije i važno je da tu tradiciju prenesemo dalje. Što bi Hrvatska mogla “prepisati” iz svijeta, a da se tiče vinskog marketinga? Ne mislim da bismo trebali kopirati druge, ali možemo učiti iz njihovih primjera. Novi Zeland odličan je primjer zemlje koja vino uspješno povezuje sa svojim identitetom i načinom života. Naravno, ne trebamo preslikavati njihov model, nego pronaći vlastiti. Hrvatska je, primjerice, izrazito sportska nacija. Zašto ne bismo vino snažnije povezali s velikim sportskim događajima? U svijetu postoje brojni primjeri takvih uspješnih suradnji, kao npr. Wimbledon, Ryder Cup, Formula 1, Roland-Garros, Tour de France i brojni drugi. Ali nisu samo sport i veliki događaji naša prilika. Naš su najveći kapital naše priče i način života. Primjerice, zašto ne povezati vino s dalmatinskom fjakom i drugim lokalnim običajima koji su prepoznatljivi kao tipično hrvatsko stanje svijesti? Ne trebamo izmišljati toplu vodu. Dovoljno je prepoznati ono što već imamo i naučiti to kvalitetno ispričati svijetu. Krenimo! 61

VINUM ET VERBA / TRNJAK

Trnjak Fest u Ljubuškom sinonim je za vinski hedonizam Piše: Zrinka Merčep Foto: Ivana Čutura

Posljednje proljetne dane ove kalendarske godine provela sam u Hercegovini uživajući u ljepotama i gostoljubivosti ljubuškoga kraja, a nadasve u kapljicama trnjka koji me tamo i odveo. Iako je sunce već dobro zagrijalo, rastvorila sam prozore dok sam vozila kroz mala hercegovačka mjesta i gotovo proustovski upijala mirise koji su dolazili izvana i vraćali me u djetinjstvo: mirise pržene kave, užegloga asfalta, suhe trave i sijena, mirise svježe pečenoga kruha, mirise života u malim kamenim kućama iz kakve i sama potječem. Ljubuški je grad bogate povijesti i kulture s antičkim lokalitetima vrijednima divljenja, smjestio se na lijevoj obali predivne rijeke Trebižat, a ime mu se prvi put spominje 1435. godine pod nazivom “Lubussa”. Već četvrtu godinu Ljubuški je domaćin jedinstvenoga festivala na svijetu, Trnjak Festa, posvećenog autohtonoj sorti grožđa trnjak koja povezuje Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom, odnosno Zapadnu Hercegovinu i Dalmatinsku zagoru. Trnjak daje karakterna, elegantna i meka, a istodobno snažna vina s finim biljnim i voćnim aromama te ima lijepo strukturirane tanine. Posljednjih desetak godina doživljava veliki procvat i dobiva zasluženi prostor na vinskoj sceni iako su vinogradi zasađeni trnjkom još uvijek maleni, negdje između 40 i 50 hektara. Trnjak Fest organizira Udruga vinogradara i vinara Ljubuški na čelu sa Zdenkom Milasom i sjajnom ekipom organizatora koju čine Andrija i Tomislav Radić, Robert Alilović i Josip Nuić, a ono što festival čini posebnim i jedinstvenim jest suradnja s Udrugama vinara Imotski i Vrgorac u stvaranju jedinstvene regije Trnjak. Eto, tako trnjak bez putovnice, ali uz mnogo predanog rada i srčanosti onih koji ga čuvaju, prelazi državne granice. Doduše, u Hrvatskoj malo mijenja ime pa se u dalmatinskim vinogorjima često predstavlja imenom 62 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

trnak. Ljubuška je Udruga također zaštitila 17. lipnja kao Međunarodni dan trnjka, a regiji Trnjak pripadaju Ljubuški, Imotski, Vrgorac, Mostar, Čitluk, Opuzen, Neum Čapljina, Omiš i Grude. Glavni festivalski događaj smješten je 20. lipnja u Gradski park Ljubuški gdje je svoje trnjke predstavilo više od 30 vinarija iz Hercegovine i Dalmatinske zagore pa smo tako osvježili nepca pjenušcem od trnjka, odabranim trnjak roséima i trnjcima u različitim stilskim izvedbama vinara u 45 vinskih etiketa, a uz prebogati gastro kutak nije bilo moguće da itko ostane gladan. Zapravo, ovo je jedan od vinskih festivala na kojem se najbolje jede, a visoke temperature nikome nisu smetale u kušanju kapljica trnjka – umjetnika na vinskoj sceni, kako mu često tepaju. Dan prije glavnog događaja organiziran je edukativni izlet “Regijom Trnjak” na kojemu je grupa medija, blogera i sommeliera imala priliku bliže se upoznati s vinarima i proizvođačima iz regije. Ove godine, uz domaćine iz vinarije Pilač, u Vrgorcu su nas dočekale vinarije Gašpar, Điko i Mïra. Osim u trnjcima, uživalo se i u ostalim autohtonim sortama, poput zlatarice i medne, a poseban doživljaj bio je posjet obitelji Đuzel u Imotskome čiji vinogradi se nalaze na 700 metara nadmorske visine. Stipe Đuzel izvrstan je domaćin, a uz autohtonu kujundžušu i trnjak, posebnu je slast

imao “dalmatinski” traminac koji je u našim vinogradima rijetkost. Vrhunskom večerom sljubljivanja hrane i vina koju je vodio sommelier Mario Meštrović uz chefa Ivana Borasa, u mostarskom restoranu Aldi stavili smo sjajan zaključak na petak. Nakon hedonističkog petka, subotu smo proveli educirajući se na panel diskusiji “Znanstveni osvrt na trnjak i njegov turistički potencijal”. Tijekom zanimljive rasprave u kojoj su sudjelovali prof. dr.sc. Davor Romić, spec. univ. Kristina Nuić, prof. dr. sc. Željko Andabaka, mag. ing. agr. Davor Šestanović i mr. agr. Marina Vranješ, dotaknute su važne teme izravno vezane uz budućnost trnjka kao sorte, ali i regije koja nastavlja svoj uspon. Master Sommelier Stefan Neumann vodio je izvrsni Trnjak Masterclass uz asistenciju vinskog edukatora i sommeliera Daniela Čečavca. Masterclass na kojemu se kušalo šest trnjaka i tri svjetska vina pokazao je kako trnjak može ravnopravno stajati uz bok svjetskim vinima iz poznatih regija Chianti, Rioja i Veneto. Trnjku se pridaju razni epiteti, tepaju mu da je elegantan, karakteran, kompleksan, poneki ga nazivaju ljubavnim vinom, a prema svemu što je dosad pokazao, trnjak je velika sorta čije vrijeme tek dolazi.

Pročitaj više!

VINO I TURIZAM / MOSEL

Mosel – ljeto koje miriše na rizling

Piše: Mirjana Maksimović

Bogata vinska baština, raznoliki krajolici i autohtone sorte mogu poslužiti kao temelj za prepoznatljiva turistička iskustva. Vinski turizam Mosela razvija se promišljeno, održivo i u skladu s lokalnom zajednicom Kad se govori o najljepšim europskim vinskim destinacijama za ljeto, njemačka dolina Mosela gotovo je uvijek pri vrhu liste. Strme terase vinograda koje se spuštaju k rijeci, srednjovjekovni gradići, dvorci na uzvišenjima i čuveni rizlinzi stvaraju pejzaž koji izgleda kao razglednica. Mosel se danas, osim po ljepoti, posebno izdvaja i po načinu na koji razvija vinski turizam – promišljeno, održivo i u skladu s lokalnom zajednicom. Za razliku od odredišta koja se oslanjaju na masovni turizam, regija Mosel godinama gradi model u kojem je vino polazišna točka za upoznavanje prirode, kulture i načina života. Posjetitelji ne dolaze samo radi kušanja vina, nego zato da šeću vinogradima, voze bicikl uz rijeku, posjećuju mala obiteljska gospodarstva, borave u kućama vinara i upoznaju lokalnu gastronomiju. Time se prihodi od turizma raspoređuju na velik broj malih proizvođača, restorana i smještajnih objekata i obrtnika, umjesto da ostaju u rukama tek nekoliko velikih turističkih sustava. Mosel je jedan od najboljih primjera kako vinski turizam može pridonijeti očuvanju kulturnog krajolika. Vinogradi na strmim padinama zahtijevaju gotovo isključivo ručni rad. Da nema ekonomske vrijednosti koju donose vino i turizam, mnoge bi te terase bile napuštene. Svaki gost koji posjeti vinariju ili kupi bocu vina zapravo sudjeluje u očuvanju jedinstvenog krajolika koji je stoljećima oblikovan ljudskim radom. Posebno je zanimljivo da sve više vinarija u regiji Mosel ulaže u održivu proizvodnju. Ekološka proizvodnja, smanjena uporaba pesticida, očuvanje

bioraznolikosti i sadnja PIWI sorti otpornijih na bolesti postaju dio suvremenog identiteta regije. Neke vinarije nude upravo takve programe obilaska kako bi posjetiteljima pokazale da održivost nije samo marketinški slogan, već svakodnevna praksa. Za zemlje jugoistočne Europe Mosel je vrijedan izvor nadahnuća. Regija se odlikuje iznimno bogatom vinskom baštinom, raznolikim krajolicima i autohtonim sortama koje mogu poslužiti kao temelj za prepoznatljiva turistička iskustva. Dugoročni uspjeh neće ovisiti samo o kvaliteti vina, već i o sposobnosti održivog planiranja razvoja vinskog turizma – uz očuvanje

kulturnog krajolika, podršku lokalnim vinarima i stvaranje autentičnih doživljaja za posjetitelje. Prva knjiga posvećena vinskom turizmu u ovom dijelu Europe bavi se upravo takvim temama. Kroz primjere dobre prakse (poput Mosela), analizu trendova i konkretne prijedloge razvoja, ona pokazuje kako vino može biti mnogo više od gastronomskog proizvoda – može postati pokretač održivog razvoja, očuvanja baštine i međunarodne prepoznatljivosti vinskih destinacija.

Pročitaj više! Foto: Manuela Plohl

63

FRANCUSKI I VINO / NAJAVA MREŽNOG TEČAJA

OPET FRANCUSKI?! DA! UVIJEK i ZAUVIJEK! S vinom i – bez njega!

Piše: Marija Vukelić

Čini se da se nismo ni pomakli, štoviše. Sve je manje željnih učenja, sve je više “šalabajzera”. (Kako li se to kaže na francuskom?) I dalje ne moramo na francuskom izgovarati riječi koje imaju hrvatsku inačicu ili prilagodbu, ali ako ih koristimo u originalu, onda – čitajmo ih u originalu! Podsjetimo se – ne moramo govoriti ni pisati Champagne s izgovorom [šampanj] kad se na hrvatskom lijepo kaže Šampanja i šampanjac. Ali nekad paše i francuski naslov, pa prihvaćam. Frankofili i frankofoni vole francuski ispis i izgovor. Ipak, i dalje većina vinskih profesionalaca ne zna čitati etikete, čak ni oni koji ih prodaju, objašnjavaju, predaju na tečajevima: od (nećete vjerovati) sauvignona da, da neki ga čitaju [savinjon] ili [savinjon], do šampanjaca s oznakama blanc de blancs [blan d: blan] ili blanc de noirs [blan d: nwar] ili Grande cuvée [grand kive]. Pa (opet) taj cuvée! Em ne znamo što (sve) znači, em ga ne znamo ni napisati, a ni pročitati: pravilno je – cuvée blanche (a ne blanc!), cuvée noire. A i ta bijela (boja), nikako s njom na zelenu granu: blanc i blancs čitaju se oba jednako [blan], jer “s”, kada označava množinu – ne čita se (a i većinom se “s” na kraju riječi u francuskom ionako ne čita!), ali to je sad već viša razina. Pa i te sorte na slovo M, od sveprisutnog merlota [merlo], preko sorte mourvèdre [murvedr] i ostalih kojima neću napisati izgovor (marsanne - mauzac melon de Bourgogne - melon de Bretagne - mérille - meslier noir - meslier Saint François - molette - mollard - mondeuse - mondeuse blanche - muscat à petits grains - muscat à petits grains noirs…). Zatreba li vam vinski francuski (za posao - sommeliera, enologa, vinskog predavača, profesora, novinara ili za zaljubljenike – amoureux, amoureuse), prijavite se na mrežni tečaj “francuski i

64 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

vino” i učite sa mnom ispravni izgovor. Olakšat ću vam razumijevanje pravila, ubrzat ćemo proces prepoznavanja vinske terminologije, čitat ćemo regije, gradove, apelacije, rijeke, planine – i vinske etikete. A proći ćemo i virtualno svim francuskim vinskim pokrajinama. Ako vam ne treba za posao, a volite vina, prijavite se svejedno jer lijepo je biti educiran! Krećemo na Martinje 2026., srijedama ujutro, prije posla (8-9h) na platformi ZOOM. Budite iznad drugih – znanjem, prijavite se! Tečaj Francuski i vino Saznaj više! NOVO! EN CUISINE, francuski (u kuhinji) za profesionalce Novo i premijerno, i nikad dosad održano u Hrvatskoj ni u regiji – mrežni tečaj francuskog jezika za profesionalce! Da ne bismo ostali samo na vinu, tu je i gastronomija. Ali ovaj put to je učenje francuskog jezika za profesionalce – metoda je EN CUISINE, français professionnel: krećemo od Bonjour! ça va?! a doći

ćemo do jelovnika i prepoznavanje francuske gastronomije po regijama – na francuskom. Ovo je početni tečaj francuskoga (A1) za one koji se bave gastronomijom ili je vole. Pravi francuski! Onaj koji otvara sva najljepša vrata u gastronomiji, a i drugdje! Srijedom od 9 do 10h, od rujna 2026., na platformi ZOOM! Za više informacija, pitaj profu:

Saznaj više!

Šibenska privatna gimnazija & Centar izvrsnosti

"Sv Lovre"

VINSKO STUDIJSKO PUTOVANJE

Champagne & Paris, Francuska 2.- 7. studenoga 2026.

Polazak iz Zagreba

“Champagne za vinske entuzijaste” Otkrijte kolijevku pjenušaca gdje se valovi zelenih redova vinograda gube u zlatnom svjetlu, gdje su podrumi čuvari tajni i svaka kap nosi sjećanje na slavlje generacija. Tu tihu simfoniju mjehurića i baštine koja šapće priče o ljubavi, strpljenju i trenutku kad se čaše spoje u zavjetu radosti.

CHAMPAGNE

TURISTIČKI PROGRAM

2.11. - 5.11. Aÿ, Champagne Montagne de Reims nacionalni park Reims / Épernay / Aÿ Stručni razgled

CHAMPAGNE

PARIS

STRUČNI PROGRAM

TURISTIČKI PROGRAM

Institut Georges Chappaz - tečaj stučnjaka šampanjca Pressoria - radionica šampanjca Moët & Chandon - podrumi i muzej Vinarije - posjet i degustacija

Vlak: Épernay - Pariz Stručni razgled grada

2.11. - 5.11. Aÿ, Champagne

CIJENA PROGRAMA UKLJUČUJE

5.11. - 7.11. Paris

CIJENA PROGRAMA

avio karte transferi za grupu od 12 do 18 osoba smještaj u hotelu 3*/ 4* u dvokrevetnim sobama s doručkom 3 posjeta vinarijama s degustacijom 3 ručka / večere stručni program i predavanja mogućnost plaćanja u ratama stručni obilazak gradova prema programu 2 pratitelja agencije VIŠE INFORMACIJA NA UPIT: jamčevinu turističkih paket aranžmana Marija Vukelić organizaciju te pripadajući PDV

2085,00 €

+385 98 277 301 / marijavukeliczg@gmail.com

CroMovens d.o.o. Andrije Kačića Miošića 11 A, 22 000 Šibenik OIB: 84867495398 ; ID - code: HR-AB-22-060036625 www.cromovens.hr e-mail: cromovens@si.t-com.hr

Tonći Pešić

+385 99 730 1545 / pesictonci@centarizvrsnosti-hr.com

65

PAMETNI VINOGRADI

Kvalitativno zoniranje – tajna preciznije berbe i boljeg vina

Piše & foto: dr.sc. Ivana Rendulić Jelušić

Ne dozrijeva svako grožđe u vinogradu jednako. Upravo zato sve više vrhunskih vinarija prije berbe provodi kvalitativno zoniranje vinograda. Riječ je o snimanju i analizi vinograda bespilotnom letjelicom opremljenom multispektralnim kamerama, kojom se otkrivaju zone različitog potencijala unutar istog nasada. Takvi podaci omogućuju vinarima da berbu planiraju preciznije, odvoje grožđe različite kvalitete i donesu bolje odluke u podrumu. Posebnost hrvatske platforme Vineyard Angel, koju je razvila tvrtka ALTI AGRO u suradnji s TIS Grupom, jest primjena umjetne inteligencije koja tijekom analize izdvaja isključivo redove vinove loze dok travu i međuredni prostor potpuno zanemaruje. Rezultati prikazuju stvarno stanje trsova, bez utjecaja vegetacije između redova koja može znatno iskriviti analizu. Već nekoliko sati poslije snimanja moguće je dobiti detaljan uvid u stanje vinograda – od karata vigora i prepoznavanja problematičnih zona do automatskog lociranja nedostajućih trsova. Posebno važnu ulogu ima upravo kvalitativno zoniranje, koje se provodi nakon šare, neposredno prije berbe.

Saznajte više! 66 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

Takvom analizom jasno se izdvajaju dijelovi vinograda koji daju grožđe različite kvalitete ili različitog stupnja dozrelosti. To omogućuje selektivnu berbu i odvojenu preradu pa iz jednog vinograda mogu nastati vina različitih stilova i kvalitativnih razina. Istovremeno se smanjuje varijabilnost unutar nasada te dobivaju vrijedni podaci za buduće odluke o gnojidbi, navodnjavanju, rezidbi i drugim agrotehničkim zahvatima. Vineyard Angel nije namijenjen samo razdoblju uoči berbe. Platforma tijekom cijele godine objedinjuje podatke s meteopostaja i koristi prediktivne modele za najvažnije

bolesti vinove loze poput plamenjače, pepelnice, botritisa i crne truleži. Vinogradar tako pravodobno dobiva upozorenje kad meteorološki uvjeti pogoduju razvoju bolesti te može planirati zaštitu samo kad je ona doista potrebna. Precizna analiza, digitalni alati i umjetna inteligencija danas više nisu tehnologija budućnosti, već praktični alati koji pomažu vinogradarima smanjiti troškove, učinkovitije koristiti resurse i povećati kvalitetu grožđa. A upravo je razdoblje između šare i berbe idealan trenutak da kvalitativno zoniranje postane dio pripreme za novu berbu.

SLADOLED I VINO

SLADOLED I VINO – ljetna pustolovina ili prava ljubav?

Pripremila i foto: MV

Sljubljivanje sladoleda i vina pravi je izazov. Niske temperature sladoleda daju mogućnost osjećaja tuposti, a kako bismo to izbjegli, uvijek prvo kušamo vino, a zatim sladoled. Važno pravilo usklađivanja: vino i sladoled trebali bi imati jednaku razinu slatkoće. Što kažu talijanski sommelieri? Idealne kombinacije prema vrsti okusa: voćni sladoledi i sorbeti: odaberite slatka, aromatična vina s niskim udjelom alkohola. Izvrsni primjeri su Moscato d’Asti ili Brachetto d’Acqui; mjehurići naglašavaju kiselost i svježinu voća. Sladoledi na bazi vrhnja i s okusom orašastih plodova: sljubite ih s vinima passito (od sušenog grožđa) ili pojačanim vinima. Za bogate okuse poput pistacije ili lješnjaka isprobajte Moscato di Noto ili Vin Santo; mekoća vina uravnotežuje bogatstvo mlijeka. Čokoladni sladoledi: što je čokolada tamnija i gorča, to bi vino trebalo biti punijeg tijela. Odaberite odležana crna vina punog tijela, poput Porta ili malbeca. Uz mliječnu čokoladu odaberite mlado crno vino s izraženim voćnim notama, poput pinota crnog.

Savjeti talijanskog instituta za sladoled Lakše je sljubljivati “kremaste” ili “mekane” okuse sladoleda; idealni su mliječni sladoledi i semifreddo, kao i tamna čokolada, čiji se snažan, ne previše sladak, a ponekad i oštar okus lako može naglasiti određenim vinima. Za najbolji doživljaj kušanja treba imati na umu tri zlatna pravila: temperaturu, načelo usklađivanja te redoslijed kušanja. Za ovakva sljubljivanja najbolji je sladoled konzumirati na temperaturi između 12 °C i 15 °C (podatci: www. istitutodelgelato.it) – kako ne bi otupjeli okusni pupoljci i narušio se doživljaj kušanja. Vino bi trebalo poslužiti na temperaturi koja je za nekoliko stupnjeva viša od uobičajene optimalne temperature. Pri sljubljivanju, treba se držati načela kontrasta i harmonije: upravo harmonija pomaže pri odabiru pravog vina - ono mora biti slatko i ne previše alkoholno, kako ne bi nadjačalo okus sladoleda, uzimajući u obzir aromatski profil sladoleda. Naposljetku, ključan je detalj redoslijed kušanja: vino treba kušati prije sladoleda, a nikako obrnuto! “Sljubljivanje vina s kremastim okusima poput čokolade, pistacije ili lješnjaka može se činiti izazovnim – ističe Luigi Cristiano Laurenza, sommelier udruženja AIS i savjetnik Talijanskog instituta za sladoled – no preporučujemo vina Jerez Pedro Ximénez ili Vin Santo Occhio di Pernice. Riječ je o vinima bogate, sirupaste teksture, a ne rijetke, tekuće konzistencije. Situacija je drukčija kod sladoleda s okusom voća, koji se izvrsno sljubljuju, primjerice, s ledeno hladnim vinima Moscato d’Asti ili Brachetto d’Acqui. Ukratko, kada je riječ o voćnim okusima, valja odabrati vino s udjelom ostatnog šećera koji odražava arome i mirise samog gelata.” • • • • • • •

Moscato Rosa & zuppa inglese, torroncino, lješnjak; tiramisu Moscato di Sicilia & cassata (u stilu semifredda) Moscato i Passito & čokolada i jagode Passito Superiore di Pantelleria & pistacije Vin Santo & kava, lješnjak, orah i pistacije Malvasia delle Lipari & vaniliju i cimet; cassata Tokaj & zabaione i badem 67

Croccantino pistacija + pržene pistacije

SLADOLED I VINO

Što kažu Francuzi? Koja se vina dobro slažu s voćnim sorbetom? Uz voćni sladoled ili sorbet, odličan je izbor Bonnezeaux – malena apelacija u dolini Loire koja proizvodi slatka vina od sorte chenin blanc unutar granica jedne jedine općine, Thouarcé. Međutim, za sorbet od egzotičnog voća možemo poći do Mađarske u regiju Tokaj, gdje ima vina različitih razina slatkoće, a sva se odlikuju izvanrednim okusima. Samuel Tinon, Francuz koji se ondje nastanio zbog ljubavi, stvorio vlastito imanje i nudi odlična vina, ističe cuvée Aszú 5 Puttonyos s vrlo egzotičnim bukeom s notama manga, papaje i pečenog ananasa. Okus je bogat, a ipak iznimno svjež, dok se njegova živahnost savršeno sljubljuje sa sladoledom okusa iz dalekih krajeva. Egzotično voće možete sljubiti čak i s ledenim ciderom. Na obali jezera Ontario u Kanadi, imanje Inniskillin proizvodi pjenušavo ledeno vino od sorte grožđa Vidal Blanc. Na nepcu se razvija niz okusa egzotičnog voća, dodatno naglašenih mjehurićima koji pružaju dobrodošlu svježinu. To je kao da imate dva deserta u jednom! Koja se vina dobro slažu sa sladoledom od čokolade ili kave? Uz sladoled od čokolade razmislite o cuvéeu Au Capseù vinarije Domaine Camin Larredya iz Jurançona; odlikuju ga božanstvene note kandirane dunje te iznimna čistoća okusa i postojanost aroma, što će naglasiti bogatstvo čokolade, a pritom neće nadvladati njezinu gorčinu. Za sladoled od kave ili suhog voća (ili njihovu kombinaciju) rješenje bismo potražili na Siciliji, u vinu Marsala. Npr. Fine Dolce vinarije Florio: vino je snažno, vrlo slatko i toplo te se savršeno nosi s desertima izraženih okusa. Evo još nekoliko sjajnih kombinacija: • Vanilija i slatko vino: sladoled od vanilije sljubite s laganim, slatkim vinom poput Moscata ili polusuhog (demi-sec) šampanjca. • Čokolada i vino punog tijela: bogata čokolada dobro se slaže sa snažnim vinima poput Cabernet Sauvignona. • Jagode i rosé: Sorbet od bobičastog voća odlično pristaje uz voćni rosé ili pjenušavo bijelo vino. • Kava i odležano vino: Sladoled od

68 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

kave traži odležano, prirodno slatko vino (Banyuls) Što smo mi kušali? Vodeći se preporukama Talijana, spojili smo Passito Degrassi sa sladoledom od pistacija Croccantino uz mali dodatak prženih pistacija. Pokušavajući kušati na različitim temperaturama, shvatili smo da je temperatura ključna za dobar spoj, jer ako se ne sastanu na dobroj temperaturi, nešto će u okusu iskočiti. A Passito je bio pravi izazaov ali i savršen spoj – na točno određenoj temperaturi (12-14 C)! Terre Bianche Passito Degrassi 2011 Poluslatki Degrassijev Passito Terre Bianche moćan je cuvée 4 sorti ( 20% chardonnay, 20% sauvignon blanc, 20% viognier, 40% malvazija istarska), nastao od grožđa s brežuljaka

oko Buja, na 220-250 m nm, na mineralnom tlu bijele zemlje. Na tim najboljim pozicijama grožđe daje vrlo koncentrirane arome, budući da se dio bobica prosuši na trsu i tek tada bere. Prosušene bobice polako su fermentirale, a vina raznih sorata su odležavala u odvojenim drvenim bačvicama 2 godine, potom su spojena u inox spremnik da se sljube. Vino ima prelijepu zlaćanu boju,miriše na med i sušeno bijelo cvijeće, suhe marelice i smokve uz začinske note bijelog papra i klinčića. Na nepcu je profinjeno, slatko, vrlo gusto ali istodobno svježe. Arome meda i suhog voća prate nas i na okusu. Duga trajnost donosi sočnost, opijenost, zanesenost. Uz sladoled vino je mekše i izdvaja arome nježne gorčine, poput amaretta. A i bez sladoleda, opijenost i zaljubljenost u vino traje...

Kupi!

ČOKOLADNE MUŠICE

Sljubljivanje koje ne traži posebnu prigodu

Maraština Autentico Dragona 2025 i TAMAN mliječna čokolada s kokosom, limunom i limunskom travom Piše i foto: Sanja Vladović Ljeto ima vlastiti tempo, uči te da usporiš, udahneš dublje i prepustiš se jednostavnim užicima. Sljubljivanje Maraštine Dragona Autentico 2025 i TAMAN mliječne čokolade s kokosom, limunom i limunskom travom utjelovljuje duh ljeta i iznenađuje svojom jednostavnošću i profinjenošću. Maraština je sorta koja nosi sunce u svojem profilu: arome bijelog i koštuničavog voća, uz citrusne tonove i nježne kremoznosti. Na nepcu je meka, zaokružena, s nježnom kiselošću koja joj daje pitkost i onu dalmatinsku, nenametljivu toplinu. Čokolada donosi drugi dio priče: kokos daje osvježavajuću teksturu, limun i limunska trava unose aromatsku živahnost, a mliječna baza sve povezuje u skladnu kremastu cjelinu. Mekoća čokolade naglašava tijelo vina dok svježina citrusnih i herbalnih elemenata čokolade suptilno ističe citrusne i herbalne tonove maraštine. Kada se spoje, nastaje senzacija koja podsjeća na ljetni dan u kojem se ništa ne mora, a sve može: vino postaje čišće i usklađenije, čokolada dobiva svježinu i novu definiciju, a završetak ostaje elegantan i osvježavajući. To je ljeto u čaši i na jeziku: opušteno, svježe, a puno života. Sljubljivanje koje ne traži posebnu prigodu, samo pogled prema horizontu i trenutak u kojem se uživanje događa samo od sebe.

Saznaj više! 69

MASLINE I MASLINARENJE

Aromatizirana maslinova ulja

Aromatizirana maslinova ulja obogaćena su različitim dodacima, npr. začinskim ili aromatičnim biljem u svrhu poboljšanja arome. U proizvodnji takvih ulja prisutne su različite vrste aromatizacije. Aromatizacija se provodi tijekom prerade maslina ili postupkom hladne maceracije. Aromatizirana maslinova ulja mogu biti obogaćena svježim ili suhim biljem, uz dodatak u praškastom obliku ili u obliku infuzije. Dodano aromatično ili začinsko bilje u kontaktu s uljem rezultira prelaskom biljnih aroma u medij u kojem je ulje ili pasta maslina. Na tržištu ima različitih aromatiziranih maslinovih ulja, a česti su primjeri aromatizacije - s tartufima, limunom, ljutom paprikom, ružmarinom, češnjakom i bosiljkom. Aromatizirana maslinova ulja zanimljiv su segment u gastronomiji, stoga vam donosimo preporuke jela s kojima se sljubljuju ova dva ocijenjena aromatizirana MU s otoka Brača.

Aromatizirano maslinovo okusom bosiljka

ulje

Piše i foto: Anja Novoselić s

Percepcija mane: Ne Voćnost: zelena, vrlo intenzivna Gorko: vrlo intenzivno Pikantno: blago Dodatni deskriptori: travnato, lišće, aromatično bilje, crnogorica Napomene: navedeni su sastojci na amba-laži – EDMU i prirodna aroma bosiljka Opis: intenzivna aroma na sušeni list bosiljka, i izravno i retronazalno. Zbog intenzivne arome ulje je odlično kao dodatak jelima. Voćnost nije rezultat prirodnih aroma dobivenih isključivo iz ploda masline, nego je postignuta dodatkom arome. Ambalaža: limeni spremnik, 0,25 L Lokacija proizvodnje: otok Brač Proizvođač: UJE d.o.o. Preporuke: 1. Sezonska ljetna salata s rajčicama, skutom, rukolom i krastavcima 2. Salata caprese 3. Foccacia s maslinama i rajčicama 4. Tjestenina s kozicama i rajčicama

Aromatizirano okusom čilija

maslinovo

ulje

Percepcija mane: Ne Voćnost: zrela, vrlo intenzivna Gorko: srednje intenzivno Pikantno: intenzivno, peče i na jeziku i u grlu Dodatni deskriptori: miris pečene/ sušene/mljevene crvene paprike Napomene: navedeni su sastojci na ambalaži – EDMU i prirodna aroma čilija Opis: nema naznaka da je ulje proizvedeno od maslina, aroma – miris i okus su preintenzivni, no kao dodatak jelima dobra je opcija Ambalaža: limeni spremnik, 0,25 L Lokacija proizvodnje: otok Brač Proizvođač: UJE d.o.o. Preporuke: 1. Tjestenina i umak arrabbiata 2. Parmigiana od patlidžana 3. Povrtno varivo sa junetinom 4. Istarska maneštra

EDUKATIVNI KUTAK Važno je pravilno deklariranje takvih maslinovih ulja. Kategorija takvih ulja je MU sa dodatkom, gdje se navodi koji je točno dodatak korišten u procesu aromatizacije. Takva ulja proizvedena su od EDMU sa dodatkom ali nikako nisu EDMU i ne smiju se deklarirati i kategorizirati kao EDMU. Ovakva ulja imaju kraći rok trajnosti u odnosu na EDMU.

70 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

s

HRANA I VINO / ROŠTILJ

A što ako najbolje vino uz roštilj nije (uvijek) crno?

Pripremila: FB, Foto: Julio Frangen

Iako se roštilji često sljubljuju s jakim crnim vinima, moguće ih je lijepo spojiti i sa svježijim i suptilnijim kombinacijama. Rosé i bijela vina često pronalaze idealno mjesto u tom okruženju. Čim bukne prvi plamen u roštilju, refleks je gotovo automatski: otvoriti bocu punog crnog vina koje će pratiti meso s roštilja. Roštiljanje znatno mijenja način na koji vino reagira s hranom: kuhanje na vatri već koncentrira okuse, prožima meso dimljenim notama i razvija aromatični

intenzitet koji brzo preplavljuje nepce. U tom kontekstu robusna jaka hrastova crna vina ponekad su kontraproduktivna. Tanini se stvrdnjavaju u kontaktu s okusima roštilja, alkohol postaje izraženiji na ljetnim vrućinama i vino otežava jelo umjesto da ga nadopunjuje. To se posebno odnosi na začinjene marinade ili slatke umake. Côte de bœuf odrezak pečen na vatri na drva ne mora se nužno jesti uz upadljivo crno vino da bi zablistao. Pristupačnija i strukturiranija vina često stvaraju prirodnije i ugodnije kombinacije.

Crna vina svakako prijaju uz roštilj, pod uvjetom da odaberete svježe, lagano ekstrahirane stilove. Sjevernjački syrah, karakterni gamay ili grenache prekrasno se slažu s mesom s roštilja, a da pritom ne postanu teški. Rosé i bijela vina: savršeni partneri za ljetne roštilje Možda se ovdje krije pravi paradoks roštiljanja: neki od najuspješnijih spojeva postižu se s rosé i bijelim vinima. Gastronomski roséi, dugo podcijenjeni, izvanredno prijaju: Bandol sa svojom strukturom, svježinom i blagom gorčinom jednako dobro nadopunjuje ražnjiće od janjetine, povrće s roštilja i kobasice merguez. Ta vina imaju dovoljno tijela da podrže jelo s roštilja, istodobno zadržavajući potrebnu lepršavost da olakšaju obrok. S druge strane, bijela vina izvrsno se slažu uz ribe, školjke i povrće na roštilju. Vermentino, picpoul de pinet ili sauvignon blanc doline Loire prirodno pojačavaju svježinu pečenih kozica, lososa ili sardina na žaru. Njihova kiselost uravnotežuje bogatstvo kuhanja i nadopunjuje dimljene note, ne nadjačavajući ih. Čak se neka bijela mesa mogu poslužiti sa strukturiranijim bijelim vinima: lagano odležani burgundski chardonnay ili chenin blanc prekrasno se slažu s piletinom na roštilju sa začinskim biljem ili mariniranim ražnjićima. Roštilji nas u konačnici podsjećaju na često zaboravljenu istinu: odlični spojevi ne oslanjaju se uvijek na snagu ni koncentraciju. U ljetnim vrućinama, usred dimljenih okusa i dugih okupljanja, najuvjerljivija vina često su ona koja održavaju svježinu, ritam i probavljivost.

72 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

UPOZNAJ VODU CARRIBIE

VODA NIJE SAMO VODA

Piše: dr Aleksandar Zeremski

dr Aleksandar Zeremski je prvi i jedini certificirani sommelier za vodu (Water Sommelier) u Srbiji i na prostoru Zapadnog Balkana. Specijalizirani je stručnjak za identifikaciju i procjenu kvalitete vode za piće, što uključuje analizu njezinog okusa, mirisa i mineralnog sastava. Naš je stalni suradnik i preporučuje nam vode s opisom koji zove na gutljaj više. Katkad se voda ne može kušati u Hrvatskoj, ni u regiji, ali dobro je znati, kad idemo na putovanja – koju vodu piti. Pa, krenimo put Australije.

Naziv: CARRIBIE Mjesto i zemlja podrijetla: Južni poluotok Yorke, Australija Klasifikacija: mineralna voda Opis: Srednje mineralizirana voda koja izvire ispod obalnih pješčanih dina, tik uz ocean, na samom jugu

poluotoka Yorke. Vizualno blistavo bistra. Bez mirisa. U dodiru s nepcem odmah donosi osjećaj ispunjenosti i nahranjenosti ustima. Pri prvom gutljaju, privlačno slatka, zatim suptilno slana, da bi završila složenom „umami“ notom. Iznimno punog tijela i kremaste teksture. Čvrst i pomalo kompliciran karakter. Iznimno dug i postojan završetak. Suhi okus koji zahtijeva nove i nove gutljaje. Sparivanje s hranom i vinom: Savršeno uz suši, sašimi i sve morske plodove, kao i uz vrlo masno meso i masnu riječnu ribu. Ne preporučuje se uz bijela vina, jer će ih “pojesti”, ali će idealno pratiti odležana crna vina s visokim udjelom tanina. Posebna preporuka/napomena: Nije voda za svakodnevnu hidrataciju tijela, ali je iznimna za posebna gastronomska iskustva. Karakteristični sastojci (mg/L) i podaci: Natrij (Na+) ≈ 141 Kalcij (Ca²+) ≈ 92 Magnezij (Mg²+) ≈ 33 Kalij (K+) ≈ 4,5 Bikarbonati (HCO3-) ≈ 363 Kloridi (Cl-) ≈ 220 Sulfati (SO4²-) ≈ 29 Fluoridi (F-) ≈ 0,7 Nitrati (NO3-) ≈ 1,9 Nitriti (NO2-) < 0,005 ---------------------------------------Suhi ostatak na 180°C ≈ 730 TDS (ukupna mineralizacija) ≈ 900 PH ≈ 7,4

73

SVIJET CIGARA / VINO I CIGARE

Rocky Patel Dark Star Robusto i Silencio Los Rios Pequeños & Rosetta Coronica, dedica a nona

Pišu: Dinko Jagić & Marija Vukelić

Ljeto često mijenja način na koji doživljavamo vino, ali jednako snažno mijenja i način na koji doživljavamo cigaru. Temperatura, vlaga zraka i opušteniji ritam dana utječu na razvoj aroma, intenzitet dima i ukupni dojam pušenja. Upravo zato ista

74 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

cigara može ostaviti potpuno drugačiji dojam u srpnju nego u prosincu. Dok zimi prirodno posežemo za punijim, tamnijim i snažnijim profilima, ljeto traži aromatiku, svježinu i eleganciju, čak i kad je riječ o cigarama srednjeg ili punijeg tijela. Na ovom kušanju

odlučili smo dvije naizgled različite cigare, Rocky Patel Dark Star Robusto i Silencio Los Rios Pequeños, spojiti s novim roséom Rosetta istarske vinarije Coronica. Zajednički nazivnik nije bila snaga, već aromatika i način na koji se ona razvija tijekom toplog

SVIJET CIGARA / VINO I CIGARE

ljetnog dana. Dok je Rocky Patel Dark Star Robusto cigara srednje do punog tijela, građena oko tamnijih nota kakaa, espressa, cedrovine i slatkih začina koje prevladavaju u hladnijem dijelu godine, tijekom ljeta cigara pokazuje drugo lice. Više dolaze do izražaja nijanse prženih orašastih plodova, tamnog suhog voća, lagana kremoznost i diskretna slatkoća koja ublažava njezinu ozbiljnost. Silencio Los Rios Pequeños predstavlja drugačiju filozofiju. Riječ je o cigari koja naglasak stavlja na profinjenost, ravnotežu i čistoću aroma. Prevladavaju tonovi cedrovine, svježeg sijena, badema, bijelog papra i nježnih cvjetnih nijansi, uz kremastu teksturu koja ostaje prisutna tijekom cijelog pušenja. Upravo zbog te profinjenosti ljetni uvjeti dodatno naglašavaju njezinu svježinu i linearnost, stvarajući vrlo pitko i elegantno iskustvo. Ovakva kušanja potvrđuju koliko sezonalnost igra važnu ulogu u svijetu cigara. Često govorimo o tome kako vino prati godišnja doba, no isto vrijedi i za cigare. Visoka temperatura i nešto viša vlaga zraka usporavaju izgaranje,

ROSETTA 2025, VINA CORONICA “Potpuno drukčiji od drugih” možda će zazvučati kao (često ponavljani) stih iz pjesme, ali ovaj rosé to doista jest. Iznenađenje, ali ne posve neočekivano kad je u pitanju vinarija Coronica. Dugo se odolijevalo trendu ružičastih vina, a kad se Rosetta pojavila, jasno je da rosé nije ni mogao biti drukčiji nego – savršen. Od odabira sorte do oblika boce, staklenoga čepa i posvete baki Rosetti, dedica’ a nona. Posvetu baki napisala je (i odradila) Morenova kći Serena uz podrumara-enologa vinarije Mattea, a – pod budnim okom tate Morena. Već prvi pogled na bocu i boju vina, prelijepu i elegantnu, nježnu losos boju, zagolica maštu u slatkom iščekivanju – kakav je miris i okus? Očekivano, elegancija boje nastavlja se u mirisu vinogradarske breskve i bijele trešnje, uz malo bobičastog voća te mediteranskog bilja. Nema tu sveprisutnih jagodica i malina. Razmisliš i koncentriraš se prije negoli prepoznaš i otkriješ miris. I tada – čaroban okus, kao kruna jednog od vrlo, vrlo rijetkih roséa od sorte merlot. Voćno, skladno, sočno – i mineralno,

omekšavaju dim i dopuštaju hlapljivim aromatskim spojevima da se razvijaju na drugačiji način. Rezultat nije samo drukčiji intenzitet, nego potpuno nova aromatska slika iste cigare. Možda je upravo zato ljeto idealno vrijeme za istraživanje kombinacija koje na prvi pogled ne djeluju logično. Umjesto natjecanja između vina i cigare nastaje dijalog u kojem oba proizvoda ostaju vjerni vlastitom karakteru, a zajedno stvaraju novo iskustvo. Na kraju,

upravo je to i bit svakog uspješnog sparivanja, ne pronaći univerzalno pravilo, nego otkriti trenutak u kojem vino i cigara zajedno govore više nego svako za sebe. A ljeto, sa svojom opuštenošću i bogatstvom mirisa, najbolje je godišnje doba za takva otkrića. (DJ)

tako tipično i prepoznatljivo za vina Coronica. “Sapore di sale, sapore di mare”, stih Gina Paolija vezala sam dosad prvenstveno uz malvaziju, ali nisam očekivala da će se Rosetta izdići na jednaku visinu te slanosti i mirisa mora, ljeta, sutona na osamljenoj plaži. “S okusom mora, s okusom soli, na usnama žarkim, u kosi i koži ...” (u prepjevu Arsena Dedića), ovaj rosé

došao je u ljeto 2026. praćen suncem i ljepotom umijeća stvaranja vina s dubokim razumijevanjem, toliko svojstvenim obitelji Coronica, od Ottaviana, preko Morena do Serene. Jer, oni će proizvesti novo vino samo ako ga razumiju i ako ga dovedu do savršenstva. Takva je Rosetta. Takvi su oni. Zato ih volim. (MV)

75

76 | VINSKE ZVIJEZDE – srpanj 2026.

PREPORUKA / BOUTIQUE HOTEL BURA 45°N

More pogleda na more, burni doživljaji uz buru – Boutique Hotel Bura 45⁰N Boutique Hotel Bura 45°N Boutique Hotel Bura 45°N naziv je hotela u srcu grada Senja. Potpuno renoviran i preimenovan otvoren je pod novim vodstvom i imenom u lipnju

2021. godine. S ponosom nosi ime koje savršeno opisuje ovaj lokalitet i čiji je cilj unaprijediti turističku ponudu u ovom vrlo posebnom i povijesnom dijelu Hrvatske te potvrditi grad Senj i uvrstiti ga na turističku kartu destinacija važnih za posjet iz raznih razloga. Gdje se nalazi? U povijesnom gradu Senju, s pogledom na Jadransko more, Velebit i Kapelu. Nazivaju ga vratima ostatka Mediterana. Potpuno obnovljen, sa savršenom lokacijom važnom ne samo za goste u prolazu, s obogaćenim sadržajima, kao što su novi à la carte restoran, lobby bar, konferencijska dvorana, privatna hotelska plaža, beach bar, wellness i spa usluge, Boutique Hotel Bura 45°N je tu da vam pruži mjesto bez stresa, gdje možete osjetiti sebe, potpuno se opustiti i usredotočiti na istraživanje nevjerojatnog okruženja, bez obzira na to je li ljetna ili zimska sezona. I ljeti i zimi senjska bura pruža posebno iskustvo. Doživite ga u Buri 45°N Kakve su sobe? Renovirane, lijepe, prostrane, kategorizirane, od standardnih jednokrevetnih soba do standardnih dvokrevetnih soba bez balkona, komfornih soba s balkonom i pogledom na more – 33 sobe i 3 apartmana. Odlično opremljene: smart TV, kozmetika, ogrtač i papuče, sef, minibar, zavjese za zamračivanje, nezapaljivi materijali u sobi, novi madraci, tuševi, renovirane minimalističke sanitarije, sušilo za kosu, zidna grijalica u kupaonicama, moderan namještaj, klima, WiFi. Sve je tu, a gdje ste vi?

Dobro došli u grad bure, u Boutique Hotel Bura 45°N Tel: +385 538 81051 Tel: +385 99 4954 760 E-mail: sales@bura45.hr Obala dr. Franje Tuđmana 8 53270, Senj 77

OSIJEK

Head On East CROATIA

2.— 4.10. 2026.

FAC EBO O K I NS TAGRAM WEBSI TE

@visitslavoniabaranja @visit.slavonija.baranja visitslavoniabaranja.com