Vinske zvijezde br. 11

ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA

Ocjenjivanjeljubavna vina

Vinska sorta

merlot

Vino na visokoj peti

Ivana Nemet

Cigara i merlot

Dinko & Marija

VINSKE ZVIJEZDE – veljača 2026.

“Ljubav je tvoja kao vino / Ko kaplja krvi sja u travi / Ljubav je tvoja kao večer / U crnoj noći što se plavi ...” ; pjevao je Oliver. Pjesma je to koja neprekidno (već godinama) inspirira, pjevaju je mnoge generacije. I nas je inspirirala ljubav za ovaj broj, tradicionalno već, uz Dan zaljubljenih, ali i uz treću godinu našeg postojanja; sjetimo se da smo 2024. krenuli upravo s “ljubavnim brojem”. Jer “Ljubav je velikodušna / dobrostiva je ljubav / ne zavidi / ljubav se ne hvasta ...” Svatko, jednom, u nekom vinu naiđe na ljubav, a netko uz vino – nađe (pravu) ljubav. I jedno i drugo je tu, uz nas i oko nas, ljubitelje vina. Stoga vam donosimo našu preporuku vina za sve najljepše ljubavne trenutke, s dragim osobama, koji, naravno, nisu vezani uz taj jedan dan u veljači. Pišemo vam o sljubljivanju vina sa sirevima, čokoladom, cigarom. Pitamo sommeliere koja su njihova ljubavna vina. Razgovoramo s Ivanom Nemet, cijenjenom enologinjom o njezinoj ljubavi prema vinu. Otkrivamo ljubav u sorti merlot, u nas i u svijetu. I Grozdek otkriva merlot, bordoški i slavonski. A mi vam želimo da otkrijete ljubav „do kraja vrimena“, uz svoje – ljubavno vino.

IMPRESSUM

Izdavač:

Zlatne riječi jdoo, Mirogojska 21, Zagreb

Glavna urednica: Marija Vukelić

Lektor:

Marko Kovačić

Grafički urednik: Ivan Radić

Urednik fotografije:

Julio Frangen

Suradnici:

Franka Božičković

Stiv Cinik

Davor Šišmanović

Franjo Rizlinški

Darko Poslek

MANUELA PLOHL

vinska stručnjakinja

Po završetku sve tri razine vinske eduakcije WSET u Hrvatskoj, diplomantica je na Weinakademie Österreich u Austriji. Od 2020. godine WSET predavačica na Wine Academy Croatia. Vinska kolumnistica pri Zadarskom listu i osnivačica udruge Vinum. Nosi počasnu titulu Vinske dame u Ordo Equestris Vini Europae gdje je dugogodišnja članica.

BRUNO GABERŠEK

vinski sudac

Diplomirao tehnologiju vina na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Međunarodni degustator i vinski pisac. Radio za udrugu obiteljskih vinarija Slovenije, freelance savjetnik (na području vinskih etiketa i zakonodavstva), radio inspekcije za vinarstvo, marketing za nove vinske marke. Redovno predaje zakonodavstvo vinarstva za sommeliere. Strast su mu pjenušci i vina izvornih sorti vinove loze.

ANJA NOVOSELIĆ

ocjenjivačica maslinovih ulja

Dr.sc. prehrambene tehnologije i stručnjakinja u području maslinovih ulja. Voditeljica kontrole kvalitete u proizvodnji na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu. Službena senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Vinski sudac i pisac, podrijetlom iz Kalifornije (i Hrvatske). Živi u Kataloniji, u Španjolskoj. Vinsku karijeru počeo u dolini Nape, napisao seriju knjiga o vinu Vinologue (2008.), a zatim pokrenuo internetsku stranicu Hudin. com (2010.). Dobio nagradu Wine & Innovation Award (2020). Fortnum & Mason Awards proglasile su ga najboljim vinskim piscem (2017.). Dobitnik nagrade Geoffrey Roberts (2016.).

EMIL PERDEC sommelier

Emil Perdec, sommelier s bogatim iskustvom rada u kultnim istarskim restoranima Valsabbion i Zigante, sa suprugom Karin vodio je Wine bar Tinja u Puli. Karijeru u hotelskim kućama gradio je u Maistri gdje je postavio visoke somelijerske standarde, a danas obnaša dužnost direktora HiP-a u Plavoj laguni. Dugogodišnji je povjerenik HSK za Istru, a hobi mu je vinsko novinarstvo.

BETTY KOSTER stručnjakinja za sireve

Potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj. Napisala pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L’Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali rade i dalje u svojoj prodavaonici.

GORAN GAZDEK novinar

Novinar (Radio Daruvar, Glas Slavonije i Bjelovarski list gdje je bio i glavni urednik). Surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima i revijama. Danas je slobodnjak, vlasnik i urednik portala Virovitica. net. Osnivač i jedan od urednika portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji 18 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera.

MIRJANA MAKSIMOVIĆ vinska stručnjakinja

Predsjednica je udruge Žene i vino Srbija. Rođena u Somboru, gradu u kojem žene od davnina vino piju, ne i prave, čini se nekako Božjom voljom predodređena za posao kojim se bavi. Zaljubljenica u putovanja, turistima diljem svijeta predstavlja vina i kulturu Balkana pa nije čudno što je vinski turizam i tema njezine doktorske disertacije u nastajanju. O vinu piše, ocjenjuje ga, pije i uživa.

IVA-ANTONIA CIRIMOTIĆ

univ. mag. ing. agr.

Diplomirala na Agronomskom fakultetu, a stručnost je usmjerila na vinogradarstvo i vinarstvo. Praktična iskustva stekla je u laboratoriju za ishranu bilja, laboratoriju za grožđe, mošt i vino i radeći kao student na Ministarstvu poljoprivrede. Motivirana za daljnji razvoj u struci, trenutno putuje svijetom i prikuplja dragocjena iskustva.

MARIN MIHALJEVIĆ ŽULJ

Izv. prof. dr. sc.

Predaje na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nositelj je tri modula iz područja jakih alkoholnih pića, glavni je destiler u obiteljskoj destileriji Lynx Craft Distillery. Od 2014. certificirani senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy, Bad Kleinkirchheim). Napisao knjigu „Voćne rakije, likeri i travarice“, autor tridesetak znanstvenih i stručnih radova.

SANJA VLADOVIĆ

certificirana kušačica

čokolade IICCT Level 2

Marketinška stručnjakinja koja u slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakau za profesionalce i širu javnost. Sa suprugom Stivom Kahlinom vodi međunarodno nagrađivani brand TAMAN Artisan Chocolates.

IVANA ERHARDT DRAGANIĆ novinarka

Komunikacijska savjetnica, vlasnica obrta Cat Komunikacije za odnose s javnošću i edukacije, s više od 20 godina iskustva rada u različitim medijima. Urednica kulture i novinarka u Osječkom domu, suradnica Elle magazina, osnivačica i glavna urednica portala osijek031.com; radila na RTL televiziji. Bila vlasnica prvog vinskog bara u Osijeku „Vinska mušica“ gdje je predstavljala vinarije, vodila vinske večeri.

DINKO JAGIĆ cigar brand ambasador

Autor je brojnih edukativnih i inspirativnih sadržaja o kulturi ručno rađenih cigara. Kroz društvene mreže, evente i suradnje s vodećim brendovima, promiče znanje, strast i ritual uživanja u premium cigarama, povezujući tradiciju, eleganciju i suvremeni stil života.

Sretan Uskrs!

USKRSNI BROJ u pripremi! Prijavite svoja vina na ocjenjivanje - u Balama!

Magistrica znanosti na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u Skopju. Diplomirala na Sveučilištu tehnologije i vinogradarstva u Bugarskoj. Ima 20 godina iskustva kao vinarka, voditeljica kontrole kvalitete i direktorica proizvodnje u vinarijama ViniSliven, Bugarska; Tikveš i Skovin, Makedonija. Predstavlja makedonska vina na međunarodnim izložbama (Londonski sajam vina, ProWine, Vinitaly). Bila je međunarodni vinski sudac (AWC, The BIWC).

VII. Međunarodni festival pjenušaca i zvijezda

Više: Ulaznice za VAPT

Datum: 19.2.2026. 10:00 – 18:00

Lokacija: Hotel Park Rovinj

Josić vina u Istri

Više: Josić u Istri

Datum: 20.2.2026. u 19h

Lokacija: Žminj

Wine Fest Novi Sad

Više: Wine Fest Novi Sad

Datum: 21.2.2026. 14:00 - 20:00

Lokacija: Hotel Sheraton, Novi Sad

Zadar Wine Festival

Više: Zadar Wine Festival

Datum: 27. i 28.2.2026. 12:00 - 19:00

Lokacija: Hotel Hyatt Regency Zadar

Slow wine fair

Više: Slow Wine Fair

Datum: 22.-24.2.2026.

Lokacija: Bologna Fiere, Italija

Fest ival Aperitivo

Više: Aperitivo

Datum: 27. i 28.2.2026.

Lokacija: Exportdrvo, Rijeka

veljača 2026.

Francuska vina i sirevi & Voilà

Više: Francuska vina i sirevi & Voila

Datum: 4.3.2026.

Lokacija: Zagreb

Vinart

Biz Grand tasting

Više:

Ulaznice za prvi dan

Ulaznice za drugi dan

Datum: 6. i 7.3.2026.

Lokacija: Lauba, Zagreb

ProWein 2026

Više: https://vinacroatia.hr/event/ sajam-prowein-2026/

Datum: 15-17.03.2026.

Düsseldorf, Njemačka

Nove berbe pelješke vinarije HILIĆ u Zagrebu

U zagrebačkom restoranu Trilogija Fino i vino nedavno su predstavljene nove berbe vinarije Hilić iz Kune Pelješke. Pred okupljenim gostima Alen Hilić predstavio je četiri vina iz svog portfelja: Plavac mali Selection 2022, Plavac mali Zvir 2022, Dingač 2018 i Dingač Riserva 2020. Veliku je pozornost privukao Plavac mali Zvir 2022., vino nastalo iz 35 godina starog vinograda u Kuni. Iako vrlo mlad, plavac Zvir već je potpuno spreman za uživanje: voćan, pomalo divlji i rustikalan, ali s finom skrivenom elegancijom. Njegovi visoki alkoholi zahtijevaju oprez, a ograničena serija od 1.266 boca jamči da će brzo nestati. Kupite na vrijeme!

WINE OS by Graševina Croatica

Dva dana ispunjena vinima, destilatima, gastronomijom, susretima i vrhunskim doživljajima obilježila su 11. izdanje sajma WineOS by Graševina Croatica. Brojke, atmosfera i reakcije posjetitelja potvrđuju da je to bilo najuspješnije izdanje dosad. Poseban pečat ovogodišnjem sajmu dale su i kume WineOS-a – Marija Ham, Ivana Soldo Čabraja i Marina Vojnović, koje su svojom nazočnošću dodatno obogatile događanje. Tijekom dva sajamska dana WineOS  posjetilo je gotovo 5.000 posjetitelja, među kojima i oko 200 poslovnih gostiju iz HoReCa sektora, distribucije, vinske industrije i turizma. Sajam je tako još jednom potvrdio svoju ulogu platforme za poslovno umrežavanje, ali i mjesta susreta vinara, struke i publike koja zna što traži u čaši.

Obitelj Josić otvorila novu vinariju u Baranji

U Zmajevcu je 22. siječnja 2026. obiteljska vinarija Josić otvorila novu modernu vinariju, investicijom od 2.5 milijuna eura, potvrdivši tako status jedne od najbrže rastućih obiteljskih vinskih priča u Hrvatskoj te dodatno učvrstivši položaj Baranje na vinskoj i enogastronomskoj karti Hrvatske. Nova vinarija smještena je uz legendarni podrum iz 1935. godine u srcu Zmajevca. Dok stari podrum zadržava autentični šarm tradicije, nova moderna zgrada donosi suvremene enološke standarde –preciznu kontrolu fermentacije te snažan fokus na očuvanje sortnosti, terroira i prepoznatljivog stila vina Josić. Vinarija Jocić danas proizvodi vina s 50 ha vinograda iz vlastite

Saznaj više

proizvodnje. Izgradnjom novog pogona proizvodni kapaciteti povećani su na 300.000 boca vina godišnje,

uz dodatno unapređenje kvalitete proizvodnje.

100 Najboljih vina Hrvatske

Treće izdanje izbora 100 najboljih vina Hrvatske još je jednom potvrdilo iznimnu širinu i kvalitetu domaće vinske scene. U šest kategorija ocjenjivanja proglašeno je devet pobjedničkih vina, a zbog iznimno ujednačene razine kvalitete, prva, druga i treća mjesta u više su kategorija dijelila po dva ili čak više vina. Ocjenjivanje je održano u zagrebačkom restoranu Kaiser, a ocjenjivali su sommelieri i vinski znalci: Roko Bekavac; Mario Meštrović, Nenad Trifunović; Darko Lugarić; Kruno Filipović, Zoltán Győrffy; Antonija Čizmić; Mate Negulić; Marko Rundek; Goran Petrić. Priznanja su dodijeljena na Festivalu 100 najboljih vina Hrvatske, održanom 24. siječnja u hotelu Sheraton Zagreb, koji je još jednom potvrdio da je domaća vinska scena bogata, raznolika i – u sve boljoj formi. Sve rezultate pogledajte ovdje!

Saznaj više

Vinkovo u Iloku

Od 22. do 25. siječnja u Iloku je održano popularno i odlično posjećeno Vinkovo u Iloku. Svečanost je počela blagoslovom vinograda i nove vinogradarske godine na blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinara, vinogradara i vinograda. Manifestacija je to koja već godinama neraskidivo spaja vino, tradiciju i ljude raznim aktivnostima u vikendu otvorenih vinarija i podruma, pokladnog jahanja i sajma, večernjeg provoda u vinskom šatoru, večera uz vino u hotelu Dunav, vinskih i umjetničkih radionica, ali i jednostavnih užitaka na otvorenom poput kobasica sa žara i autentičnog doživljaja bliskosti čovjeka i prirode. Ove je godine u Ilok pristiglo oko 5000 posjetitelja zahvaljujući odličnoj organizaciji entuzijasta udruge Posjeti Ilok uz potporu Grada, Županije i brojnih sponzora.

Saznaj više

En Primeur Malvazija istarska

U zagrebačkom hotelu Esplanade je 2.2.2026. održano kušanje mladih malvazija u organizaciji Vinistre, na popularnoj manifestaciji „En Primeur“. Iako je vinogradarska godina bila meteorološki zahtjevna, prošlogodišnja je berba rezultirala zdravim plodovima i vrhunskom kvalitetom. Kroz selekciju najreprezentativnijih uzoraka prisutne su proveli dr. sc. Kristijan Damijanić s Veleučilišta u Rijeci, Poljoprivredni odjel Poreč i Emil Perdec, sommelier F&B menadžer Plave Lagune, potvrdivši kako Istra pred sobom ima iznimnu vinsku godinu.

„Malvazije berbe 2025. su izražene aromatike, naglašenih sortnih karakteristika, dominantnih ugodnih i slatkih voćnih mirisa koji se isprepliću s cvjetnim ili cvjetno-biljnim aromama. Zadržale su svježinu koja je fino uklopljena u strukturu i tijelo, uravnotežene su i prate mirisne karakteristike“, naglasili su Damijanić i Perdec.

Predstavili su sedam „najspremnijih“ malvazija koje su, prema odabiru stručne komisije, najbolje utjelovile različite terroire poluotoka. Među odabranima su vinarije Dešković,

Ledena berba u vinogradima Vina Papak Ilok

Nakon punih pet godina strpljenja, priroda je napokon pružila savršene uvjete za ledenu berbu na položaju Radoš srijemske vinarije Papak. Grožđe je brano na -8 °C, dok je vinograde prekrivalo gotovo 30 centimetara snijega. Bila je to treća ledena berba u povijesti vinarije, ali ujedno i prva ostvarena s graševinom, sortom koja u takvim ekstremnim uvjetima pokazuje iznimnu aromatsku dubinu, eleganciju i svježinu. Svaka bobica ubrana je ručno, smrznuta i puna koncentriranih aroma, što je temelj za vino koje će u budućnosti nuditi raskoš slatkoće, minerala i živahnih kiselina. Plod ove zime u vinogradu u čašama će se pojaviti tek za dvije do tri godine – kad se priroda, strpljenje i znanje pretoče u jedno od najrjeđih i najcjenjenijih vina na svijetu.

Saznaj više

Manuela Plohl – prva Hrvatica s titulom

WSET 4 Weinakademiker

Veliko priznanje zaslužila je naša stalna kolumnistica Manuela Plohl : postala je prva Hrvatica s titulom WSET 4 Weinakademiker Austrijske vinske akademije. Vinska stručnjakinja i promotorica, stalna suradnica časopisa Vinske zvijezde, s autorskom rubrikom Zadarsko vinsko pero, napravila je izniman profesionalni iskorak i još jednom potvrdila svoju predanost znanju i izvrsnosti u svijetu vina. Nakon što je uspješno završila sva tri stupnja Wine & Spirit Education Trusta (WSET), Manuela je savladala i četvrti stupanj – DipWSET, a zatim položila i dodatni ispit na Weinakademie Österreich, čime je stekla prestižnu titulu Weinakademiker – jedno od najviših priznanja u međunarodnom vinskom obrazovanju. Čestitamo!

Saznaj više

Na ljubavnim Vinskim zvijezdama šampion je

Petit Verdot Contarini Degrassi 2015 s 95 bodova!

Foto: Matej Marjanović

U kategoriji pjenušavih vina pobijedio je Rosé brut BregH Petrač (90), na drugom je mjestu Radosh White brut Papak, a treće mjesto dijele Ružica Vinodola Sec i Antique noire brut Kraljevskih vinograda

U zagrebačkom restoranu Vinodolu u utorak, 27.1.2026., Vinske zvijezde proslavile su 12. rođendan uz prvo ovogodišnje (tradicionalno) ocjenjivanje vina prigodne tematike - Ljubavna vina! U koje se kategorije uklapaju ljubavna vina? Prema svjetskim istraživanjima vina s afrodizijačkim svojstvima najčešće su moćna crna i pjenušava vina. To su crna jaka opojna, većinom odležana vina zavodljivih aroma, začinskih nota vanilije i karamele, a vole ih žene. Pjenušava vina, posebice šampanjci,

privlače muškarce. Mjehurići, note brioša, maslaca, ugodna svježina, ali i tercijarne note odležanih pjenušavih vina, karakteristike su vina uz koja žele biti zavedeni muškarci. Vinari su bili pozvani na sudjelovanje s vinima tih dviju kategorija. Na ocjenjivanje je pristiglo 28 uzorka, apsolutni šampion je Petit Verdot Contarini 2015 Degrassi, s 95 bodova, istodobno pobjednik kategorije crnih vina. Slijede ga Merlot Mađerka 2021 Cmrečnjak na drugom i Merlot Silva Aurea 2019 Sosich na trećem mjestu, oba s 92 boda.

Ukupni rezultati:

Pjenušava vina:

Zlato: BregH brut rosé Petrač (90) Srebro: Radosh White brut Papak vina Ilok (89); Ružica Vinodola Sec, Pavlomir (87); Antique noire brut, Kraljevski vinogradi (87)

Crna vina:

Zlato: Petit Verdot Contarini 2015, Degrassi (95), Merlot

Mađerka Cmrečnjak 2021 (92); Merlot Silva Aurea Sosich 2019 (92), Gladiator Kraljevski vinogradi 2020 (92), Fiolić 18 ; 2018 (91), Plavac mali Testament 2018 (91), Bela voda Tikveš 2021 Château & Domaines (91), Plavac mali South Edition 2022, Pavičić vina (90); Cab. sauvignon & franc 2022 Papak vina Ilok (90); Terre di Paradiso 2022; Valenta (90); Goldberg Red 2021 , Belje (90); Plavac mali Vošćice 2019, Vislander (90); Cabernet sauvignon 2018 Poletti (90); Lorko Merlot Gran Rezerva 2017 Crvik (90); Ciconia Nigra – Grande Cuvée Josić 2024 (90), Crna šuma Buhač 2023 (90)

Srebro: Kadarka 2023, K55 (88); Slamić babić 2022, (89), Babuna 2022 Tikveš Château & Domaines (89); Cabernet sauvignon 2021 Krešić (89)

Sljedeće ocjenjivanje „VINA ZA USKRS“ najavljeno je za ožujak, u Balama, u Istri.

VINSKE ZVIJEZDE

– pravilnik

Komisija je, kao i uvijek, ocjenjivala naslijepo, metodom OIV 100 bodova.  U komisiji je bilo 5 članova: Jasminka Šaško, dipl. ing. agr. enologinja; Ivan Perković, vinski znalac (WSET 3), Igor Grubač (sommelier, vinski trgovac); Tomislav Tuđen (sommelier, vinski znalac & edukator), Andrea Pančur (vinska blogerica, HSK 1), a vina je posluživao iskusni Vinodolov konobar i sommelier Damir Tomić. Predsjednica komisije (nije ocjenjivala): Marija Vukelić, prof.

Info: vinskezvijezde@gmail.com

PR: Zlatne riječi, 098 277301

GDJE SMO OCJENJIVALI?

Nakon ocjenjivanja, restoran Vinodol ponudio je komisiji savršen valentinovski ručak: tartar od

bukovača na humusu od pečene paprike s orasima, filet brancina s pireom i cvjetačom. Desert je bio Choux s kremom od bourbon vanilije i Valrhona čokoladom s jagodama.

Pjenušava vina

Radosh White Brut 2022 Papak vina Ilok

Ilok Srijem, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: fino perlanje, sočno, aroma zrelog voća, kremozno, mekano

Gastro preporuka: svježe školjke, carpaccio od sabljarke

Alkohol: 12,50% Cijena: 15,00€

Kupi!

BregH Rosé Brut 2023 Petrač vina

Hršak Breg Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: fine provansalske boje, sitni mjehurići, aroma jagode i maline, skladno

Gastro preporuka: aperitiv, salata od jagoda i škampi

Alkohol: 13,00% Cijena: 19,00€

Ružica Vinodola Sec 2023 Pavlomir vina

Novi Vinodolski Hrvatsko primorje, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: ugodna svježina, skladno, elegantno

Gastro preporuka: amatriciana, rižoto s gljivama

Alkohol: 12,00% Cijena: 20,00€

Kupi!

Kupi!

87

Antique Noire Brut (blanc de noirs), 2024

Kraljevski vinogradi

Zadar

Sjeverna Dalmacija Dalmacija

Opis: fini mjehurići, aroma bijelog cvijeća, fino

Gastro preporuka: plata manje odležanih sireva, pršut

Alkoholi: 12,50% Cijena: 12,90€

Crna vina

95

Petit Verdot Contarini

2015

Degrassi

Savudrija Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: voćno, herbalno, čokoladno, skladno, trajno, zavodljivo

Gastro preporuka: biftek s tartufima, musaka od patliđana i mesa, tamna čokolada

Alkohol: 15,00% Cijena: 50,00€

92

Merlot Mađerka 2021 Cmrečnjak

Štrigova Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: kompleksna aromatika, voćno, drvene note, fina svježina, usklađeno

Gastro preporuka: hobotnica ispod peke, janjeći kotlet

Alkohol: 13,50% Cijena: 16,79€

92

Merlot Silva Aurea 2019 Sosich

Vižinada

Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: puno, tanično, zavodljivo, trajno

Gastro preporuka: forentina steak, čokolada s paprom

Alkohol: 13,50% Cijena: 22,00€

Gladiator 2020 Kraljevski vinogradi

Zadar

Sjeverna Dalmacija, Dalmacija

Opis: voćno, mekano, pitko, slojevito, trajno

Gastro preporuka: steak, istarski ili dalmatinski pršut, gulaš od divljači

Alkohol: 14,50% Cijena: 29,00€

Fiolić “18 2018

Fiolić

Zadar

Sjeverna Dalmacija, Dalmacija

Opis: voćno, gusto, bogato, sočno, slasno

Gastro preporuka: stakeovi s bogatim umacima, zreli sirevi 91

Alkohol: 14,50% Cijena: 40,00€

Plavac mali 2018 Testament

Jadrtovac Sjeverna Dalmacija, Dalmacija

91

Opis: svježe, aroma višnje i šljive, usklađeni tanini, trajno

Gastro preporuka: plava riba s gradela, kolač od čokolade i rogača

Alkohol: 15,00% Cijena: 31,33€

Kupi!

Bela voda 2021

Tikveš 1885 Châteaux & Domaines

Makedonija

Opis: aroma zrele šljive i tamnog voća, paprikasta aroma, fini tanini, bogato

Gastro preporuka: risotto od sipe, gnocchi, tamna čokolada

Alkohol: 15,50%

Cijena: 36,35€

Kupi!

90

Terre di Paradiso 2022 Valenta vina

Motovun Centralna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: duboka boja, aroma višnje, tanično, sočno, slojevito

Gastro preporuka: jelen sa šumskim voćem, teletina ispod peke

Alkohol: 14,00%

Cijena: 16,35€

Kupi!

Cabernet Sauvignon & Franc Radosh 2022 Papak vina Ilok

Ilok Srijem, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: izrazita voćnost, svježe, ugodni tanini, pitko, skladno

Gastro preporuka: pašticada, purica s mlincima

Alkohol: 14,00% Cijena: 10,49€

Kupi!

90

Cabernet sauvignon 2018 Poletti vina

Višnjan Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: vegetativno, aroma paprike, svježe, pitko, skladno

Gastro preporuka: pečena janjetina, gulaš, hrana s intenzivnim začinima

Alkohol: 13,00% Cijena: 30,00€

Kupi!

Plavac Mali South Edition 2022

Pavičić vina

Vrbanj

Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Opis: zemljane note, mekano, puno, sortno

Gastro preporuka: tuna na žaru, juneća pašticada, odrezak od vepra u umaku

Alkohol: 17,00%

Cijena: 60,00€

Kupi!

Kupi!

Goldberg Red, 2021 Vina Belje

90 90

Darda Baranja, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: voćno, svježe, skladno, jednostavno

Gastro preporuka: peka s janjetinom, ćevapčići

Alkohol: 15,00%

Cijena: 30,00€

90

Lorko Merlot Gran

Rezerva 2017 Crvik

Čilipi

Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Opis: svježe, aroma griotta, mekano, lagano, puno, trajno

Gastro preporuka: odležani steak, čokoladna torta

Alkohol: 14,00%

Cijena: 65,00€ + PDV u vinariji

Kupi!

Plavac mali Voščice 2019 Vislander

Vis

Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Opis: herbalne note, usklađeno, kompleksno, trajno, sortno

Gastro preporuka: jela s roštilja, pašticada

Alkohol: 13,50%

Cijena: 18,00€

Kupi! Kupi!

Ciconia Nigra Grande Cuvée 2024

Vina Josić

Zmajevac Baranja, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: voćno, pitko, jednostavno, ukusno, živahno

Gastro preporuka: pačja prsa sa žara, Sacher torta

Alkohol: 14,00% Cijena: 19,27€

Crna šuma 2023

Vina Buhač

Ilok

Srijem, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: aroma višnje, ukusno, zanimljivo, slatko

Gastro preporuka: torta crna šuma – Forêt noire

Alkohol: 13,00% Cijena: 35,00€

Kupi!

Babić 2022

Slamić vina

Tisno

Sjeverna Dalmacija, Dalmacija

89

Opis: zanimljiv miris, voćno, utjecaj drveta

Gastro preporuka: carpaccio od boškarina, roštilj

Alkohol: 13,50% Cijena: 16,50€

Kupi!

89

Cabernet Sauvignon

Experience Barrique 2021 Podrumi Krešić

Šarengrad

Srijem, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: voćno, zemljane i herbalne note, skladno, sortno, trajno

Gastro preporuka: škampi na buzaru, losos ili tuna grill

Alkohol: 12,50%

Cijena: 16,00€

Babuna 2022

Tikveš 1885 Châteaux & Domaines

Makedonija

Opis: aroma tamnog voća, ukusno, skladno, kompleksno

Gastro preporuka: biftek s tartufima, deserti od tamne čokolade

Alkohol: 15,00% Cijena: 17,09€

Kadarka 2023 K55

Aljmaš Erdut, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: voćno, svježe, pitko, mekano, fini tanini, usklađeno

Gastro preporuka: teletina, laganija mesna jela, pizza quattro formaggi

Alkohol: 13,00% Cijena: 18,50€

Moje ljubavno vino je...

Foto: Julio Frangen

Amor Noster je nastao u suradnji sa sestrama Peršurić. Emil i ja željeli smo imati svoje pjenušavo vino, a s obzirom na našu veliku ljubav prema pjenušavim vinima i međusobnu ljubav nazvali smo ga Amor noster. Razgovarali smo s Katarinom, objasnivši joj kakvo vino želimo, te nas je pozvala na slijepo kušanje 6 uzoraka, a mi smo izabrali onaj koji nam se najviše sviđao. Amor Noster je blanc de blancs, od chardonnaya, brut nature, odležan najmanje 36 mjeseci na kvascima. Zlatno žute je boje, kristalno bistar, s dugotrajnim sitnim mjehurićima. Miris mu je izražen i fin, osjeti se zrelo žuto voće, citrusi i korica kruha. Na nepcu je suh, djelomično topao s lijepom svježinom, dugotrajan i fin. Možemo ga piti kao aperitiv ili s ribljim predjelom poput salate od hobotnice ili pečenih jakobovih kapica.

(Karin Rupena Perdec, somelijerka, Vodnjan)

Kad govorimo o ljubavnim vinima za Valentinovo, imamo uvijek izbora, a mene je oduševila priča o maloj vinariji iz zadarskog zaleđa i njihovom prekrasnom bordoškom “blendu”. Riječ je o Jadranki i Ginu, zaljubljenicima u Francusku i cuvée, koji su tu ljubav pretočili u svoju priču, Tvoja krv i moja. Tko zna kako i zašto je nastalo to vino, koja su filozofija i ljubav iza njega, čak i veza s pjesmom Williama Butlera Yeatsa „Nothing but that to prove your blood and mine“… ima li savršenijeg vina za Valentinovo? Tvoja krv i moja, spoj cabernet sauvignona i merlota, zavodljivih aroma, topline, nježnosti – čini svaki gutljaj savršenim uz osobu s kojom ga dijeliš. Uz njega ćete se osjećati posebno, neće vam trebati ništa popratno, a ako želite, moj je prijedlog da pripremite najdražoj osobi janjeći „french rack“ s preljevom od višanja i metvice uz sotirane mahune. Savršen spoj za savršenog partnera. Uživajte i živjeli! (Mirko Prijić, sommelier, Osijek)

Razmišljala sam neko vrijeme koje vino okarakterizirati ljubavnim – jer pronaći pravu ljubav nije lako i nije nimalo predvidivo. Ono što mi se istaknulo u ljubavnom životu bilo je najčešće atipično, zanimljivo, uzbudljivo i s dubinom, bez ikakve šablone i sigurnosti da mislim da znam o čemu se radi. Takav je i istarski Pinot Noir Contarini vinarije Degrassi iz berbe 2016., sa 16% alkohola, polusuhi pinot crni kao generalno sorta kontinentalnih, hladnijih podneblja – sve što ne očekuješ, a događa se i uživaš u tome. Ljubav! Upariti uz zalogaj Sacher torte i poljubac.

(Jana Košćec, somelijerka, Zagreb)

Merlot

francuski zavodnik iz Bordeauxa

sinonimi: Merlau, Merlaut, Merle, Merlô, Merlot Noir, Crabutet; Bigney Rouge, Médoc Noir, Plant Médoc, Saint-Macaire, Vitraille

Pripremila: Marija Vukelić

Merlot je crna sorta grožđa s malim, crnim bobicama koja se spominje prvi put krajem 18. stoljeća. Uzgaja se većini vinskih podregija Bordeauxa, gdje zauzima 58% zasađenih površina. Najpoznatiji primjerci dolaze iz

Pomerola i Saint-Émiliona, na hladnim, glinasto-vapnenačkim tlima. Tamne i guste boje, s aromama crvenog i crnog voća i izvrsnim aromatskim profilom, merlot se razvija tijekom odležavanja, poprimajući note suhih šljiva, šiblja i začina. Na nepcu je podatan s elegantnim taninima. Često se miješa s cabernet sauvignonom, cabernet francom i malbecom, i ... već dugo se ne veže isključivo za Bordeaux, vinificira se diljem svijeta.

O podrijetlu

Merlot je francuska vinska sorta podrijetlom iz regije Bordeaux, nastala prirodnim križanjem sorti cabernet franc i Magdaleine noire des Charentes. Ime je dobio po starofrancuskoj riječi za kosa („merle“), pticu koja obožava zrele bobice ove ranozrijuće sorte. Prvi put se spominje 1784. godine u okolici Libournea. Otad pa do danas merlot je postao najpopularnije francusko vino. Merlot je elegantno vino koje se preporučuje svima koji ulaze u svijet vina. Merlot daje mekana, sočna, kremasta vina s mekanim taninima

i aromama zrelih šljiva, pitka i zavodljiva, te se stoga početkom 1990ih godina diljem svijeta pokrenuo veliki val sadnje novih vinograda u kojima je on bio glavna sorta. U Francuskoj, posebno u Bordeauxu, ali i širom svijeta, došlo je do ekspanzije vinograda zasađenih merlotom. Po površini zasađenih vinograda merlot se u Francuskoj nalazi na prvom mjestu, ispred cabernet sauvignona, a u svijetu na drugome mjestu, iza cabernet sauvignona. Svoju slavu kao velika sorta stekao je vinima iz Pomerola. Château Petrus i Château

Le Pin su najpoznatiji francuski merloti koje bi svatko htio imati, a ne može si svatko priuštiti.

Kako se izgovara Merlot?  Pravilan francuski izgovor naziva sorte merlot jest /merl:o/, bez završnog -t koje se ne čita! Naglasak je na zadnjem slogu. Neki kažu da je jednostavan izgovor riječi merlot pomogao da se poveća popularnost među ljubiteljima crvenog vina.

Gdje ga ima u Hrvatskoj?

Merlot je četvrta hrvatska najrasprostranjenija sorta (poslije graševine, malvazije istarske i plavca malog). Merlot se sadi širom kontinentalne Hrvatske i u svim

podregijama regije primorske Hrvatska.

Kako izgleda grozd?

Grožđe sorte merlot lako se prepoznaje po velikim bobicama koje se formiraju u rastresitim grozdovima. Iako ime aludira na tamno grožđe, ono nije tako crno kao cabernet sauvignon. Merlot ima veći sadržaj šećera u grožđu od cabernet sauvignona i nižu razinu jabučne kiseline.

Kakvo je vino?

U mirisu će se istaknuti voćne aroma: zreli ljetni plodovi kao što su višnja, trešnja, kupina, borovnica, kupina, dud i šljiva. Unutar tih slojeva možete očekivati i zemljane note paprike, komorača, kože, duhana. Od biljnih nota nailazimo na arome zelenog čaja, eukaliptusa, metvice, oregana, ružmarina, žalfije i tamjana. Merlot koji je odležao u hrastovim bačvama imat će sanjive, bogate okuse karamele, čokolade, moke, vanilije i oraha.

Merlot u svijetu

Svoju trenutačnu svjetsku popularnost treba zahvaliti vinima iz Južne Amerike, kojima je potkraj prošlog stoljeća osvojio Europu i SAD te skrenuo na sebe pozornost kao monosortno vino. Čile je bila prva vinska zemlja takozvanog New Worlda, koja je ime gradila na merlotu. Merloti odležani u hrastu potkraj 19. stoljeća bili su senzacija u svijetu i svi su ih htjeli piti.

Merlot u Italiji, Španjolskoj i Portugalu

Talijanski merlot je laganiji s biljnim notama, a njegova snižena kiselost služi kao ravnoteža povećanoj kiselosti talijanskih vina iz pokrajina Veneto, Alto Adige i Umbrije. Španjolski merlot raste u kontinentalnom dijelu zemlje matadora, a najčešće se koristi kao dio mješavina nazvanih prema regijama, a to su Aragon, Navarra i Castilla La Mancha. Slična je situacija i u Portugalu, gdje se merlot uzgaja uz vinske krajeve uz rijeku Tagus.

Merlot u srednjoj i istočnoj Europi U Njemačkoj se merlot uzgaja u toplijim regijama Rheinhessen i Palatinate dok se u Austriji merlot

Jeste li gledali film Stranputice (Sideways), avanturu dvojice prijatelja po kalifornijskim vinogradima? U tom filmu ima jedna legendarna rečenica o vinu merlot, koju kaže jedan od glavnih likova, frustrirani pisac Miles: „Ako netko naruči merlot, odlazim!“. Njegova mržnja prema merlotu u tom filmu totalno je smiješna. On zapravo ne voli vino merlot zato što ga svi vole i jer ga smatra „običnim“. Taj Miles jednim dijelom je u pravu. Da, vino merlot je najpopularnije crno vino, ali nije bez razloga najpopularnije.

najviše uzgaja u regiji Burgenland. U Hrvatskoj, Bugarskoj, Moldaviji i Rumunjskoj uvjeti su pogodni za proizvodnju merlota, pa se zato buteljira samostalno.

Merlot u Americi i Novom Zelandu Kalifornijski merlot varira od laganijih voćnih vina sve do ozbiljnijeg vina koje je dozrelo u bačvi. Zanimljiv merlot raste i na Novom Zelandu: Regija zaljeva Hawke’s Bay poznat je vinorodni kraj, a zanimljivo je da u njemu najbolje uspijevaju i bordoške

sorte među kojima je i merlot.

Koja jela voli merlot?

Vino merlot vrlo se dobro slaže s velikim brojem jela zato što je pozicionirano u sredinu spektra crnih vina. Općenito, merlot dobro ide s bijelim i crvenim mesom. Crveno meso, bilo da je pečeno na roštilju ili prženo, imat će svoj okus pojačan dubokim, voćnim merlotom Dobro prija uz piletinu, puretinu, patku i svinjetinu. Klasična kuhinja, uključujući divljač i neformalna jela poput hamburgera i čipsa, imat će

također dobar okus uz čašu merlota. Talijanske tjestenine s umakom od rajčice i gljiva idealne su uz merlot

Merlot i sirevi

Meki sirevi s punom koricom poput Briea i Camemberta, kao i tvrdi sirevi poput Comtéa ili Gruyèrea, idealno se slažu s njim. Voćnost vina i nježni tanini uravnotežuju bogatstvo i kremastost sireva, nudeći potpuno i zadovoljavajuće iskustvo kušanja.

Oh là, là – c’est le merlot!

Marija Vukelić Foto: Julio Frangen

Merlot je najpopularnije među crnim vinima, istodobno je i druga naviše zasađena crna sorta u cijelome svijetu, iza cabernet sauvignona i četvrta u Hratskoj, stoga je dobro podsjetiti se i nekih prijašnjih radionica i berbi. Merlot vole i vinski „početnici“ i vinski znalci – connaisseurs, prisjetimo se berbi kojih više nema, ali i onih kojih – još ima. Te godine (2022) kušali smo čak 20 uzoraka, od 2020. do 2011. godine. Počeli smo s vinom koje još nije u prodaji, Merlot Ventek 2020, koje je napravila mlada enologinja Mare Ventek, od istarskoga grožđa, kao mlado, veselo i neobavezno vino. Drugi mladi merlot bio je iz vinarije Buhač, iz Srijema. Iz 2019. godine bio je došao Talijan Borgo Conventi Collio DOC 2019., pa istarski Meneghetti Merlot 2019; Batič Merlot Vipava 2018; pa Punta Greca 2018 Medea. Francuz je bio iz Bordeauxa -

Chateau Haut Brisson; Saint-Emilion. Čileanski predstavnik Tabali Pedregoso, Gran reserva 2018 bio je moćan i koncentriran, međimurski Merlot Mađerka Cmrečnjak 2018 bogat i skladan, slavonski Merlot Perak 2017, voćan i trajan; Merlot Dubrovački podrumi, Grande Reserve 2017 - tipičan merlot sa zemljanim notama. Crvik Lorko 2017 moćan i trajan, Petrač 999 2017 jakoga tijela, kao i Château Rouchet Medoc 2016. zanimljivo se i dobri držao istarski Palčić Merlot 2015, te erdutski Brzica

Merlot 2014: Milas Merlot Barrique 2013, bio je posebno moćan; Masvin Kotar Superior Merlot 2012 pokazao je moć zadaraskog zaleđa u odležavanju, a Punta Greca Medea 2011 pozvala je na ljubav (i na desert), kao i međimurski Lovrec Merlot poluslatki 2020. Trebalo bi ponoviti ...

Ivana Nemet - vino je za mene identitet, sinonim, strast

Iako je mnogi poznaju kao najveću poznavateljicu i obožavateljicu frankovke, nas je spojio – chardonnay. Mislim da da susret bio 2013., a chardonnay Feravino, Linija Miraz, berba 2010. Bio je sur lie, bio je tako francuski profinjen i slojevit, bio je željan otkrivanja. Samozatajan a velik. Pravi frajer. Savršen u tom trenutku, u tim godinama. Poput Ivane. Ivana je svoj put prema savršenstvu prošetala na visokoj peti, pokazujući svoju bezvremensku vezu s vinom, kad ga stvara i prezentira, ali veći dio - ipak je prohodala u čizmama po vinogradima, pratila lozu i pretvarala vrhunsko grožđe u vrhunska vina. I dalje je krasi strast – u svakoj riječi, pogledu i osmijehu kad s vama razgovara o vinu. A vinski razgovori s njom su uvijek zanimljivi, i - nekako mi se čini da neće nikad prestati. Tema je nevjerojatno mnogo, od vinograda do stola. Od bijelih vina koje smatra izazovnima i složenima, koja „ne dopuštaju ni najmanji propust“, do crvenih koja poslije traže veliku skrb. Ivana mi je opisala svoje vinske staze, nedavno, na festivalu vina u Osijeku. Prošećimo njima zajedno.

1. Vino sam kušala prvi put... U studentskim danima. Možda je bilo i onih dječjih nespretnih kušanja nakon roditeljskih druženja, ali prvi susret s vinom koje mi je godilo ipak vežem uz studentske dane.

2. Kako je došlo do odluke o studiju vezanom uz vino?

Odluka o studiranju isključivo je bila vezana uz moje sklonosti prema prirodnim znanostima. U tim godinama, kod odabira fakulteta, isključivo je prevladavala ljubav prema nekim predmetima. Često kažem za sebe da sam netipični enolog jer sam završila prehrambeno-tehnološki fakultet i po završetku fakulteta znala sam da želim raditi u proizvodnji. Željela sam dinamiku. Nadalje,

na fakultetu sam znala kojim se tehnologijama sigurno ne želim baviti i tako to krene… A dalje, često kažem, vino je našlo mene.

3. Prva vinska iskustva bila su u obitelji?

U mojoj obitelji tradicija uzgoja vina stara je toliko da za vino znam cijeli svoj život. Prva sjećanja vezana su za djedov podrum pun drvenih bačava. Danas je taj vinograd u vlasništvu mojeg oca. Možda i mojom zaslugom, ali sigurno djedovom zaslugom, danas je otac također vlasnik nekoliko drvenih bačava koje koristi za proizvodnju i njegu vina. Prva su sjećanja na vino iz perspektive djeteta koji promatra djeda ta da je vino najvažniji proizvod kuće. Svako veselje i svaka tuga u obitelji bila je popraćena bokalom vina.

4. Poslije edukacije na fakultetu, kako je tvoj krenuo put dalje u profesionalnom smislu?

Sve je na nama. U životu su nam dane mnoge mogućnosti i potrebno ih je prepoznati i razvijati se ako smatramo da je to dio našeg puta.

Moje prvo zaposlenje u vinariji dalo mi je mogućnost razvoja u tom sektoru proizvodnje. Počeci su bili dosta vezani uz neprihvaćanje u krug kolega agronoma i čestih glasnih izjava „ti si tehnolog, nikad od tebe enologa“. Rečenica koju sam u svojim enološkim počecima najviše puta čula. Sve je bilo na meni. Vrlo brzo shvaćam da će ovaj put biti više od posla, shvaćam da bi, ako krenem u tom smjeru, to moglo utjecati na moj identitet. Moje stalne analize u mislima nisu mi dale da odustanem od tog puta. Ma što im je to značilo, „nikad od tebe enolog“. Značilo im je – „Ne poznaješ vinograd!“ Dobro, upoznat ću ga. Počeci rada značili su mnogo učenja, odlazaka u vinograd, čitanja, kušanja, laboratorija. Imala sam sreće s odličnim kolegama u tim počecima, vrlo stručnim kolegom tehnologom u vinogradu i nesebičnim kolegom konzultantom. Kad imate u životu učitelje kakve sam ja imala, nije se mogao naći ni jedan izgovor da uspjeh izostane.

5. Vinska putovanja na kojima si puno naučila?

Svako putovanje nečemu te nauči, baš

svako. Svako nas se dojmi. Izdvojit ću Šampanju jer što je promijenila moj odnos prema šampanjcu, pjenušcu, doručku, ručku i kavi. Mnogo užitaka!

6. Koji su tvoji vinski uzori?

Moji počeci u vinarstvu vezani su uz velika imena hrvatskog vinarstva i sretna sam što sam imala priliku pružiti tim velikim ljudima ruku, slušati njihove priče i kušati njihove uratke. Kad sam počela samostalno proizvoditi vina, često sam govorila: želim biti tako dosljedna i odlična u kvaliteti kao naš Vlado Krauthaker, u brandiranju i nastupu šarmantna kao Ivica Matošević, a imati u sebi uvijek dovoljno ludosti i hrabrosti kakvu je ponekad pokazao Zlatan Plenković. Iako Zlatana nema više, imala sam prilike s njim i kušati i razgovarati. Moja mantra vrijedi i danas. Današnja vinska i enološka scena dosta se mijenja, živimo u vremenu tzv. Z generacije i uvijek me oduševe neki novi klinci koji se izdvoje i drže do tradicionalnih pa i nacionalnih vrijednosti koje se uvijek očituju u ovom proizvodu. S velikim oduševljenjem uvijek rado razgovaram s kolegicom Marijanom Škiljom iz Belja koja je mlada, ali uistinu divna enologinja s posebnim odnosom prema vinu. Pravi mi je primjer mlade generacije kolega Matija Vasilj iz vinarije Enosophia, s kojim imam priliku raditi i za koga znam reći da je ime u vinskom svijetu o kojem će se još mnogo govoriti. Govorim to jer je lijepo imati uzore, ali isto tako, još je ljepše u mlađoj populaciji vidjeti velike kapacitete.

7. Vino je za mene... Vino je za mene identitet. Sinonim. Strast.

8. Što je najveći izazov danas u vinogradstvu ?

Otkad sam u ovom poslu, sigurna sam da živimo u vremenu najvećih izazova za vinogradarstvo i vinarstvo. Bazirat ću se na područje Hrvatske iako je sve to slično i šire u Europi pa čak i svijetu. Klimatske promjene, Z generacija, stalna potreba za novim stimulansima… samo su djelić izazova koji su pred cijelim svjetskim vinogradarstvom i vinarstvom. Po mojem mišljenju, zbog potrebe da

sve te izazove pratimo, često se gubimo u identitetu i stilu. Bitno je imati strategiju, plan po kojem će se realizirati ciljevi te strategije i, moram biti iskrena, i dobru kapitalnu sigurnost da se to uspije.

9. Omiljena hrvatska sorta? Graševina. Sasvim jasno, dio mojeg identiteta vezan je uz graševinu. Obiteljski je vinograd graševina. Moje prvo vrhunsko vino je graševina. Danas u Hrvatskoj imamo najviše površina pod lozom ove sorte. Iznimna raznolikost, različitost koju pokazuje u dozrijevanju i u vinogradu, ali i kao vino, pravo je nadahnuće za nas vinare. Iako je često vežu za vino velikih

Za ovaj položaj svaka vinarija odradi svoj dio. Sasvim je jasno da postoje imena i marke kojih ima na mnogim vinskim kartama, ali danas svaki vinar ima svoje mjesto na vinskoj karti Hrvatske. Ono što ne smije izostati jest kvaliteta. Biti odličan. Dobar dio posla odrade sommelieri u restoranima koji ih imaju i svakako usmena preporuka. Nisam nezadovoljna kako smo rasprostranjeni jer nema dijela Hrvatske gdje nemam mogućnosti uživati u vinima Slavonije i Baranje.

11. Omiljena svjetska sorta?

Bit ću malo klišej, ali sam iskrena: chardonnay i cabernet sauvignon. Zašto? Danas ih imamo vremena piti s

količina, graševina je sorta koja pruža užitak u svim svojim kategorijama. Kad se proizvodi kao pitko vino za konzumiranje u velikim količinama, uvijek u potpunosti zadovolji tu svrhu. No za one koji od vina žele mnogo više, naći će na našem tržištu mnoga lica iznimnih graševina, vrhunskih kvaliteta, u proizvodima kao što su pjenušava vina, vina njegovana u drvu, a i u kategorijama predikatnih vina. Baš je volim jer svake godine pokaže mi koliko još ima nekih novih lica za koje prije nisam znala. Uz nju stvarno svake godine učim.

10. Položaj Slavonije i hrvatskog Podunavlja na vinskoj karti Hrvatske

područja naše države, raznih terroira unutar naših granica, a isto tako mnoga velika svjetska vina danas su dostupna na našem tržištu. Svaka kupovina bilo koje od navedenih sorata i kušanje tih vina uz užitak uvijek je i škola i učenje.

12. Omiljena kombinacija hrane i vina

Steak u umaku od zelenog papra i Syrah. Obožavam te paprene note koje se mogu naći u Syrahu. Rižoto s lososom i zreli, odležani chardonnay. Paški sir i moćan Cabernet Sauvignon. Ovo mi je najteže pitanje, ne znam je li aktivacija slinovnica u ustima posljedica pomisli na nabrojanu hranu, vina ili na trenutke koje sam s tim kombinacijama proživjela.

13. Koje vino piješ za doručak, ručak, večeru?

S obzirom na prirodu mojeg posla, doručak mi je uistinu vino. Preko tjedna pošto radim s vinarima i vinogradarima, oni su ti koji organiziraju moj doručak. Bude ponekad divan, a ponekad i manje divan. Radim u Tehnološkoinovacijskom centru u Virovitici gdje imamo odličan laboratorij za vino i svakodnevno sam u komunikaciji s velikim brojem vinara. Često me ti moji dragi vinari počaste i ručkom koji je baš kao i doručak, različit. No ako govorim o idealnom danu, bez posla i bez auta, jutro bih započela s pjenušcem uz lagani doručak. Za ručak bi bilo zrelo, odležalo bijelo vino, a večer bi završila s moćnim crnim vinom.

14. Žene - vinarke u Hrvatskoj?

Danas smo u ovom poslu baš sretni što ga nitko nije uspio podijeliti na grubu podjelu muški vs. ženski posao nego smo jako lijepo raspoređeni i pomiješani u ovom zvanju. Ima dosta kolegica na mjestu enologa, na rukovodećim mjestima u vinarijama i to ukazuje da su podjele u našem poslu sve manje izražene. Vječito je pitanje i ima li razlike u vinu koje dizajnira muški enolog u odnosu na vina koje dizajnira enologinja, opet ću reći, ima razlike u stilovima i često se može uočiti u vinu. No vino nije samo enolog / enologinja, vino je mjesto, sorta, terroir, tradicija, nasljeđe i sve to u kombinaciji s enologom daje jednu priču. Često sam iskoristila izjavu: „Budi toliko dobra u onome što radiš da te ljudi ne mogu ignorirati“ koja govori sve. Što god radili, od najbanalnije stvari do vrlo ozbiljne, treba raditi najbolje što možemo.

15. Kako spajaš rad u vinogradu, putovanja, privatni život .... Odlično. Moj životni stil je buđenje najkasnije u 4:40 spavanje u 22:00 (osim kad su izvanredne okolnosti u pitanju, može kasnije). U glavi sam vojnik, puno planiram, držim se rokova i uspijevam. Nisam osoba izgovora i to mi je velika pomoć jer ne odgađam poslove i obaveze. Gledam da ne živim život kao da sam na autopilotu koji okreće moj sat. U poslu uživam, okružila sam se divnim ljudima koji mi obogaćuju život, puno čitam, redovito vježbam i živim s dva

psa. Volim i vole me. I svaki dan pijem vino. Izgleda dosta jednostavno, no sve traži puno discipline.

16. Knjiga o vinu ili film o vinu koji te se dojmio?

Ne znam nabrojiti ni jedan naslov, zaboravljam ih. Iako je bilo dosta i knjiga i filmova. No ono što ne zaboravljam jest emocija koju su u meni izazvale. I što više slažemo godine, smatram da u sjećanju najviše ostaju emocije kojima je svjedočilo neko vino. I knjige čitajte, a filmove uvijek gledajte uz čašu vina, tu sigurno ne možete pogriješiti.

17. Voliš li merlot?

Jako mi je drago da si me ovo pitala. S obzirom na moj rad u Slavoniji, Feričancima i Orahovici, a sad u Virovitici, mnogo me novinara uvijek veže uz frankovku, koju jako volim i s kojom imam poseban odnos. Nema sorte koju ne volim, neka je češća, a neka rjeđa u mojoj konzumaciji. Kao degustator u stalnom sam kontaktu s velikim brojem različitih sorata. A merlot? Prekrasan od mladosti do zrelosti. Poseban je zbog svoje voćnosti koju pokazuje od samog početka proizvodnje i koja se i dužim zrenjem provlači kao aromatska osobina. Ono što mi je kod njega još jako privlačno jest pitkost, merlot bude uvijek pitak, čak i u svojoj mladoj, najranijoj fazi.

18. U ovom broju malo se osvrćemo na vino i ljubav. Imaš li neko ljubavno vino, koje te osvaja?

Svako vino može biti ljubavno vino. Uz vino stvarajte emociju i taj moment ne možete zaboraviti. Često mi postavljaju pitanje koje mi je najbolje vino i tad su moji odgovori isti, ne mogu reći koje vino, no mogu govoriti

o situacijama u kojima je sudjelovalo neko vino. Trenutno posebna emocija i poseban trenutak izazvao je pjenušac Pavel Šember. Sve mu je išlo u prilog, prostor, društvo, hrana.

19. Vino i visoka peta ... da ili ne? Ako da, kada?

Vino je toliko elegantan i poseban proizvod da zaslužuje svoju čašu, svoju temperaturu, svoju hranu i naravno svoje ljude koji će u njemu uživati. To je prestižni proizvod koji zaslužuje od svojeg konzumenta eleganciju i mnogo poštovanja. Apsolutno sam za vino i visoku petu i to na svakom događaju u čast vina i radim.

No, visoka peta u vinogradu – ne. Izašli bismo iz zone elegancije i ušli u komičnu zonu u borbi s terenom. Čak i podrum, ukoliko ste enologinja, podrum, ljestve, podesti, stepenice i mokri podovi ne podnose visoku petu što zbog sigurnosti u radu, što zbog higijenskih uvjeta i otežavanja pokretljivosti. Osim toga, zagovornik sam tišine u podrumu kad god je to moguće. Dosad sam govorila kao enologinja koja se bavi vinom, no ako se obraćam kao žena svim ljubiteljicama vina, visoka peta svuda, na druženja, zabave, večere, plesove, gdje god povezujemo hedonizam s našim životom.

20. Ženstvenost i vino?

Ili ste ženstveni i njegujete to ili niste. I jedno i drugo je u redu ukoliko se dobro nosi. I na kraju, sve je u oku promatrača. No ostaje li tko ravnodušan na žensku ruku u kojoj je vinska čaša i sadržaj crnog vina u čaši? Izaziva li emociju, golica li maštu, je li ženstveno… ostavljam svakom ponaosob da vizualizira i mašta.

Mali vinski leksikon

PRIPREMILA: FB

SLOVO

J• JACQUERE – Malo poznata ali kvalitetna vinska sorta bijeloga grožđa iz francuske pokrajine Savoje, od koje se proizvode izvrsna alpska suha bijela vina.

• JAUNE (fr.) [žon] – Žuto (vino), iz francuske pokrajine Jura.

•

• JAKO VINO – Vino koje sadržava više od 13,5 vol. % alkohola.

• JEMATVA – Dalmatinski izraz za berbu grožđa.

•

• JEREZ (šp.) [heres] – Vinogradarsko područje u španjolskoj pokrajini Andaluziji, koja ima status DO. Poznata je po proizvodnji šerija i drugih pojačanih vina.

• JEROBOAM (fr.) – Boca od 4,5 litre. Odgovara volumenu od šest standardnih boca od 7,5 dl. Rabi se u francuskoj pokrajini Bordeaux.

• JEUNE (fr.) [ʒœn] – Mlado vino.

• JOVEN (šp.) [ho ven] – Mlado vino.

• JABUČNA KISELINA – Redovit sastojak grožđa i vina; kod grožđa njezin sadržaj u znatnoj mjeri ovisi o sorti, ali još više o etapi zrenja. Nezrela zelena bobica sadržava i do 25 g/l jabučne kiseline, ali se njezin sadržaj drastično smanjuje povećanjem stupnja zriobe. Obično se u grožđu i vinu uoči berbe sadržaj jabučne kiseline kreće od 1 do 4 g/l. Vina s većim sadržajem te kiseline su opora, ali jabučna kiselina u vinu nije postojana. Aktivnošću bakterija jabučno-mliječnog vrenja prelazi u znatno slabiju i po okusu manje agresivnu mliječnu kiselinu.

Na mladima svijet ostaje

Pripremila: MV

Predstavljamo dvije mlade dame s božićnog ocjenjivanja. Upoznajte ih, zapamtite ih!

Petra Mila Glavan. univ. bacc. ing. agr/ studentica 2.godine diplomskog studija VV Agronomskog fakulteta u Zagrebu

vještine. Posebnu vrijednost tom iskustvu dalo je okruženje vrhunskih vinara i sommeliera, kao i prilika da upoznam Mihu Isteniča, čiji je nedavni odlazak ovom susretu dao dodatnu težinu. Iznimno sam zahvalna na pruženoj prilici te se nadam da će ih biti još jer upravo takva praktična

Moj ulazak u vinski svijet započeo je nakon vinske ture u Toskani, gdje sam prvi put shvatila da iza čaše vina stoje znanje, tehnologija i promišljeno vinogradarstvo, što je dodatno produbila i obiteljska tradicija proizvodnje vina u Dalmaciji. Trenutno sam studentica 2. godine diplomskog studija Vinogradarstva i vinarstva, gdje sam kroz nastavu, praktičan rad i stručne profesore stekla vrijedna znanja i iskustva te dodatno razvila strast prema vinu. Naslov mojeg diplomskog rada glasi „Ampelografska istraživanja novointroduciranih vinskih sorti u Ravnim kotarima“. Nadam se da će pružiti novu perspektivu vinarima tog područja. U budućnosti se vidim kao enologinja koja spaja očuvanje autohtonih sorti s primjenom suvremenih tehnologija u proizvodnji vina. Božićno ocjenjivanje bilo je moje prvo stručno iskustvo takve vrste, u kojem sam imala priliku stečenim znanjem sudjelovati u ocjenjivanju vina, a ujedno i u praksi dodatno uvježbati svoje senzorne

iskustva smatram ključnima za razvoj u našoj struci.

Karla Merćep univ.bacc.ing.agr, studentica 2. godine diplomskog studija VV Agronomskog fakulteta u

Zagrebu. Vinogradarstvo i vinarstvo me zaintrigiralo tijekom preddiplomskog studija, kad sam se , na kolegiju Hortikultura prvi put susrela s predmetima struke. Tada sam spoznala potencijal i širinu ovog područja. Studentica sam druge godine diplomskog studija, a svoj akademski put nastavljam kroz istraživanje u sklopu diplomskog rada. Tema rada biti će „Evaluacija klonskih kandidata sorte Trnjak i Kujundžuša“, sorti od posebne važnosti za proizvodnju u zavičaju iz kojeg dolazim. U skorijoj budućnosti planiram odraditi stručnu praksu u Kaliforniji te na taj način steći dodatna iskustva i širu perspektivu. Po povratku želja mi je nastaviti raditi u struci te jednog dana pretočiti stečeno znanje i iskustvo u vlastitu vinariju. Božićno ocjenjivanje vina bilo je izvrsno iskustvo te iznimno važno za profesionalni razvoj u struci. Sudjelovanje u ocjenjivanju pružilo mi je primjenu fakultetskog znanja kroz praktičan rad i omogućilo usvajanje novog znanja i iskustva uz vrsne poznavatelje struke u povjerenstvu. Bilo je vrlo poučno i zanimljivo biti mali dio vinske scene.

Valentinovo u Istri

Prvo važnije „enogastronomsko“ događanje u Istri početkom godine je Valentinovo. Taj se „globalni marketinški fenomen“ na ovim prostorima počeo aktivnije obilježavati prije tridesetak godina. U posljednje vrijeme mnogi ugostitelji upravo po njemu određuju vrijeme ponovnog otvaranja lokala nakon godišnjih odmora. Nakon božićno-novogodišnjih slavlja, skijanja i zimskih putovanja gosti su se pomalo istrošili, ali „ljubav je jača od praznog novčanika“. Valentinovo je, dakle, prvi indikator koji pokazuje kako nam gosti „dišu“ u novoj godini.

Većina lokala kreće oprezno pa se za tu prigodu najčešće nude prilagođeni jelovnici od tri slijeda po prihvatljivim cijenama, što je korektno za početak godine. Ovisno o tipu lokala, ponuda je raznolika: u konobama se nude klasične zimske delicije poput fuža i pljukanaca s boškarinom, kobasica ili ombola s kapuzom. U lokalima s modernijim pogledom na gastronomiju chefovi osmišljavaju kreativnija jela u kojima se često pojavljuju i „egzotičnije namirnice“ koje odstupaju od lokalne tradicije. Ne smijemo zaboraviti ni pizzerije, koje su u tom razdoblju redovito dobro posjećene.

Kad već znamo „ča je na pijatu“, treba uz to i nešto popiti. Tu često dolazimo do problema jer je enogastronomska razina i dalje „prilično izazovna“. Nažalost, nije rijetkost vidjeti goste koji uz hranu naručuje Coca-Colu, Pašaretu ili čak Cedevitu — što je u nekim susjednim, ozbiljnijim eno-gastro zemljama, gotovo nezamislivo. No da ne budem previše kritičan, pomaka ipak ima, i to me posebno veseli, osobito među mlađim gostima. Stara garda najčešće se odlučuje za točeno pivo; rijetki biraju zanatsko pivo, a vino se najčešće pije iz rinfuze. Kvalitetnih rinfuza na tržištu ima vrlo malo, a cijene su u

restoranima dosegnule bezobrazno visokih 18–20 € po litri. To smatram velikim problemom istarske vinske scene jer u većini tih vina često nema ni zrna grožđa iz Istre iako se najčešće predstavljaju kao malvazija istarska. Ipak, veseli me pristup mlađahne „garde“, koja je sve više vinski educirana, a vidljivo je po pohađanju edukacija Hrvatskog sommelier kluba ili WSET-a te dobrom odazivu na vinske radionice. Početnici često kreću s muškatom jer im je slatko vino ugodnije od suhog, no kralj Valentinova

ipak je rosé. Raste i potražnja za pjenušcima, a nove generacije su, na sreću, počele prihvaćati pjenušac kao aperitiv, dok malo stariji i dalje ostaju skloni rakijama. Potrošnja crnih vina u primjetnom je padu, kao i u ostatku svijeta, te se za njih najčešće odlučuje educiranija publika. Veseli me i to što se bezalkoholna vina kod nas zasad traže vrlo rijetko — i nadam se da će tako i ostati. Valentinovo nam tako svima dobro dođe da se malo prodrmamo i hrabro krenemo u nove eno-gastro pobjede!

Make mine pink, but with an edge

Svijet pjenušavih vina nudi nam uglavnom bijela vina, premda je u nekim regijama posađeno mnogo crnog grožđa. Na primjer, oko 70% svih sorti u Šampanji je crno, a samo 5-10% ukupno proizvedenih vina ima bilo kakvu crvenu nijansu. Međutim, rosé vina koja nastaju od tog grožđa mogu biti vrlo ozbiljna, postižući cijene od 400 € pa naviše, poput šampanjaca Krug ili Dom Perignon.

To nije slučaj južnije, u pjenušavim regijama Španjolske, gdje je od zasađenog grožđa 90% bijelog, a rosé

vina više se čine kao neka usputna misao ili želja. Kao da kažete: „Želite nešto pjenušavo sa Sredozemlja za objavu na Instagram? U redu, izvolite.“ Nepotrebno je reći da cijene odgovaraju nedostatku entuzijazma i rijetko prelaze 10 €. Bilo bi lako ignorirati sve rosé pjenušce u Španjolskoj, osim na onih nekoliko dana slavljenja strasti poput Valentinova ili Dana svetog Jurja (u Kataloniji) gdje, pretpostavljam, prodaju većinu. Preostale pjenušce daju s popustom za ljetna instagram snimanja s laticama ruža u bazenu.

No u Kataloniji se proizvode i ozbiljna ružičasta pjenušava vina. Volim ta vina iz istog razloga zašto više volim M&M bombone s kikirikijem nego obične M&M bombone – postoji edge. Moj omiljeni od svih ozbiljnih ružičastih pjenušavih vina u Kataloniji je Raventós i Blanc De Nit. Spoj sorti mijenja se svake godine, sa željom da ga sve više usavrši, ali trenutno su to xarel·lo, macabeu, parellada i

mourvèdre, pri čemu upravo posljednja, s crvenim grožđem, daje boju, oštrost i dovoljno strukture da ga odaberem i na vinskim kartama – jer je pravi favorit za publiku.

Atu je i zaista neobičan Recaredo Intens Rosat. Gotovo je u potpunosti proizveden od grožđa mourvèdre s malo crnog grenachea samo da bi stvari bile zanimljivije. Tamniji je od standardnog rosé pjenušca i nekih ga godina mrzim, dok ga drugih volim, što je uvijek zanimljivo.

Postoji i Carles Andreu Rosat, vino s oznakom DO Cava. Unatoč općoj otužnosti roséa Cava, ovo je izvrsna opcija. Zašto? Jer koristi sortu trepat koja je lokalna u Kataloniji i proizvodi vrlo svijetla crvena vina bez potrebe za ikakvim dodacima, tako da rosé ima velikog smisla.

To je samo nekoliko imena koja svijet pjenušaca čine zanimljivim i donose ružičaste mjehuriće, a time i prijeko potrebnu oštrinu ili edge

Vineyard Angel: potvrda vrijednosti i prvo mjesto na Festivalu ideja

Vineyard Angel je na Festivalu ideja, koji organizira KentBank, osvojio prvo mjesto s najviše glasova mentora, ali i šire javnosti te time potvrdio da je riječ o rješenju koje ima stvarnu vrijednost za korisnike. Ovogodišnji festival bio je usmjeren na „Ideje koje vrijede u stvarnom svijetu“, stoga je ova potvrda još značajnija. Važna je i zato što dolazi izvan stručnog i tehnološkog kruga te pokazuje da je publika prepoznala alat koji pomaže rješavati tipične probleme vinogradarke proizvodnje: varijabilnost unutar vinograda, neujednačeno dozrijevanje, praznine u sklopu te odluke o zahvatima koje se sve teže mogu donositi bez kvalitetnog uvida u stanje nasada. Vineyard Angel je platforma za upravljanje vinogradom koja koristi multispektralne snimke bespilotnom letjelicom i pretvara ih u karte i izvještaje primjenjive u praksi. Posebnost je u tome što, uz pomoć UI, izdvaja redove vinove loze te analizira samo vegetaciju vinove loze u redu. Time se smanjuje pogreška u analizama i dobivaju pouzdanije karte zoniranja.

Tri najčešće primjene u vinogradu

1) Zoniranje vinograda

Određivanje zona u vinogradu koje pokazuju isto ili slično stanje vegetacije. Zoniranje jasno ističe varijabilne dijelove parcele i pomaže u procjeni gdje postoji stresno ili problematično područje te gdje je potrebno pojačati nadzor i terensku provjeru. U praksi se takve informacije koriste kao podloga za odluke o gnojidbi i navodnjavanju, kao i za planiranje ciljanog obilaska i uzorkovanja. Pred berbu zoniranje dobiva dodatnu vrijednost: pokazuje iz kojih dijelova vinograda u pravilu

dolazi kvalitetnije, a iz kojih manje kvalitetno grožđe, pa je lakše donijeti odluku ima li smisla selektivna berba ili odvojena prerada tamo gdje su razlike stabilne i ponovljive.

2) Brojanje i geolociranje nedostajućih trsova

U većim vinogradima, osobito u starijim nasadima, dio trsova s vremenom odumire, a praznine u sklopu često ostanu „nevidljive“ dok se ne osjeti pad prinosa ili neujednačenost. Na osnovu multispektralnih snimaka dronom i razvijenih algoritama, modul precizno broji koliko trsova nedostaje i gdje se točno nalaze praznine po redovima. Time podsadnja i obnova postaju planirani, a procjena gubitka prinosa i prioriteta

zahvata značajno je jednostavnija.

3) Predikcija pojave najvažnijih bolesti vinove loze

Uz pomoć meteo-postaja postavljenih u samim redovima vinograda i algoritama, moguće je prognozirati povećani rizik pojave bolesti (npr. pepelnice ili plamenjače) nekoliko dana unaprijed, s visokim stupnjem pouzdanosti. Klimatski ekstremi i rast troškova traže preciznije upravljanje inputima. „Svugdje isto“ sve češće znači ili previše ili premalo. Vineyard Angel pomaže planirati zahvate po zonama i prioritetima, uz manje pretpostavki i više odluka temeljenih na stvarnom stanju nasada.

Jedna je Toskana ijedan je Antinori!

Piše & foto: Marija Vukelić

Dok već pripremamo proljetno vinsko putovanje u Portugal, vrlo su svježa sjećanja na Toskanu, a posebice posjet jednoj od najpoznatijih vinarija - ANTINORI. S više od 600 godina povijesti i 26 generacija posvećenih umijeću vinogradarstva, obitelj Antinori izgradila je neusporedivo nasljeđe, utemeljeno na savršenom spoju tradicije i inovacije. Od Chianti Classica do revolucije u Tignanellu, od Osterie di Passignano do projekata održivosti, marka Antinori utjelovljuje najbolje od toskanske hrane i vina i šire.

Povijest obitelji počinje 1385. godine, kad se Giovanni di Piero Antinori pridružio firentinskom Arte dei Vinattieri (staleško obrtničko udruženje vinara), označivši početak izvanrednog putovanja u vinarstvu. Tijekom stoljeća obitelj Antinori znatno je pridonijela definiranju identiteta toskanskog vina, od podrške razgraničenju zone Chianti Classico 1716. godine do stvaranja legendarnih etiketa poput Ville

Antinori i Tignanella. Danas obitelj nastavlja održavati vrijednosti koje su je proslavile u sektoru: poštovanje zemlje, težnja za apsolutnom kvalitetom i otvorenost prema novim tržišnim izazovima. Cijela obitelj marljivo radi u cilju ojačavanja i pripremanja tvrtke za najveće moguće izazove. To uspijevaju zahvaljujući ravnoteži tradicije i inovacije (koje se međusobno nadopunjuju), osjećajući pritom veliku strast prema vinu, razboritost tipičnog poljoprivrednika i strpljenje potrebno kako bi se izbjeglo ugrožavanje kvalitete.

Postoji uistinu intiman i osoban odnos između obitelji Antinori i njezine domovine, Chianti Classica. Regija u koju su uvijek vjerovali, koju su unapređivali, ističući njezine jedinstvene karakteristike ponekad inovativnim, ponekad riskantnim odlukama, ali uvijek s punim poštovanjem prema njezinim tradicijama i identitetu. Putovanje je započelo 1716. s Antoniom

Antinorijem, članom komisije koju je izabrao Cosimo III de’ Medici kako bi definirao granice proizvodnje Chiantija, a nastavilo se 1928. godine, stvaranjem Ville Antinori, kultne etikete Casa Antinori i prvog vina tvrtke koje je uvršteno u Chianti Consortium (sada Consorzio del Chianti Classico). Prekretnica je bila 1971. godina i rođenje Tignanella, koji je označio „renesansu talijanskog vina“. Berba 1988. godine iznjedrila je Badia a Passignano, prvi čisti Sangiovese koji je proizveo Marchesi Antinori.

L’Osteria di Passignano još je jedan primjer te veze. Smještena je u jednom od srednjovjekovnih sela Chianti Classico, u sjeni povijesne opatije Badia a Passignano. Osnovana je 2000. godine susretom obitelji Antinori, vlasnika vinograda koji proizvode Badia a Passignano D.O.C.G. Gran Selezione, i Marcella Crinija, poznavatelja i entuzijasta toskanske gastronomske i vinske kulture. Ta predanost omogućila je Osterii di Passignano da od 2007. godine dosljedno drži Michelinovu zvjezdicu, čime je postala mjerilo u regiji Chianti Classico. To je početak putovanja istraživanja s fokusom na sirovine –prave protagoniste – čija izvrsnost i kvaliteta ostaju konstanta u filozofiji restorana. Kontinuirana inovacija, bez zaborava drevnih tradicija i korijena regije Chianti.

Ekološka

održivost, duboka povezanost sa zemljom i poštivanje njezinih plodova vrijednosti su koje se u obitelji Antinori prenosi već tijekom 26 generacija. Iz tog razloga, upravljanje vinogradima usmjereno je na održivost, čiji su temeljni elementi poštivanje zemlje i njezine prirodne ravnoteže te pažnja posvećena očuvanju te ravnoteže, dok se svime upravlja zanatskim pristupom. Svakako, određeni agronomski

aspekti poput gustoće sadnje, sustav uzgoja, upravljanje tlom i vodom, podloga i mnogo više, moraju se ažurirati i prilagoditi sorti i okolišnoj situaciji, kao i određenim procesima u vinariji. Italija je oduvijek najvažnije tržište Antinorija, a slijede Sjedinjene Američke Države i Europa. S osvrtom, tvrtka Antinori, kao i cijela industrija, pokazala je izvanrednu sposobnost prilagodbe. Put koji su postojano gradili tijekom godina, zahvaljujući dugoročnim korporativnim smjernicama i strategijama, održava se nesmanjenim tempom. Zato se vidi stalan rast, usmjeren na poboljšanje i kontinuirani razvoj kvalitete vina.

Konzorcij Chianti Classico, najstariji u Italiji, igra ključnu ulogu u promociji regije i njezinih proizvoda. Savršena sinergija između vina i kuhinje sadržana je u cjelovitom iskustvu posjeta drevnoj srednjovjekovnoj opatiji i njezinu imanju. Ovdje gosti mogu doživjeti rođenje, transformaciju i evoluciju lokalnih proizvoda i vina, što kulminira iskustvom hrane i vina u Osterii di Passignano.

Villa Antinori” Chianti Classico Riserva DOCG 2022

Vino Chianti proizvodi se od sorte sangiovese, a dopušteno je dodati manje količine drugih crnih sorti. Chianti Classico Riserva DOCG 2022 sastoji se od 90% sangiovesea, uz 7% cabernet sauvignona i 3% syraha. Loze su na 300 do 400 metara nadmorske visine u vapnenačkim tlima Alberesea i Galestra, na čarobnom mjestu gdje se morski povjetarci susreću s kontinentalnim vjetrovima s planina. Vino je rubinski crvene boje, miriše na kupine i maline, džem od mušmule, uz nijanse duhana, sladića, kandirane limunove korice i kakaa. Na okusnim pupoljcima – crna trešnja, začini, koža, moka i sušeno bilje. Svilenkasti tanini na nepcu, dugi završetak s notama latica ruže daje vinu elegantnu pitkost. Vino je slojevito i trajno, može se piti odmah, ali i čuvati godinama!

Pomerol i njegovo božanstvo Merlot

Bordeaux se čita poput karte podijeljene rijekama Garonne i Dordogne, koje svojim ušćem tvore estuarij Gironde. No ne dijele one teritorij samo geografski, već i stilistički. Na lijevoj obali, dominira cabernet sauvignon –strukturiran, stroži, monumentalniji. Na desnoj obali, vlada merlot – puniji, taktilniji, mekši. Upravo na desnoj obali, u neposrednoj blizini još jedne znamenite apelacije, Saint-Émilion, smjestio se Pomerol – mala, diskretna apelacija koja je postala jedan od najvećih simbola prestiža u svijetu vina. Postoje vinske regije koje osvajaju tišinom, Pomerol je upravo takva apelacija. Bez službene klasifikacije kao u lijevom Médocu i bez pompe, a ipak – s nekim od najskupljih i najpoželjnijih vina svijeta. Ovdje slava ne dolazi po hijerarhiji, već iz čiste kvalitete terroira. Pomerol je najmanja od velikih bordoških apelacija –prostire se na svega 813 hektara, a uloga merlota u njemu nije sporedna – on je protagonist i zvijezda regije.

Merlot u svojem prirodnom kraljevstvu

U Pomerolu merlot pokazuje svoju aristokratsku verziju. Daje vina iznimne dubine, gustoće i teksture –svilenih tanina, zrelog tamnog voća, nota šljive, crne trešnje, mirisa šume, kakaa i grafita. Razlog? Terroir koji mu savršeno odgovara.

Tla Pomerola obilježena su glinom i šljunkom, a na najprestižnijim parcelama pojavljuje se i crasse de fer — željezom bogat sloj koji vinima daje dubinu, mineralnost i prepoznatljiv karakter. Glina zadržava vodu u sušnim godinama i pruža lozi stabilnost, dok šljunak i obluci osiguravaju izvrsnu drenažu, reflektiraju toplinu i potiču ravnomjerno dozrijevanje grožđa. Željezni depoziti pak dodatno

produbljuju strukturu i aromatsku kompleksnost vina. Merlot na takvom tlu razvija koncentraciju, teksturu i raskoš koju rijetko drugdje može postići. On tu često čini 70–100% bordoškog spoja, dok treća bordoška sorta po zastupljenosti – cabernet franc – ima ulogu finog začina, dodajući svježinu, strukturu i aromatsku kompleksnost.

Château Certan de May – srce Pomerola

Na središnjoj visoravni Pomerola smjestio se Château Certan de May — malo imanje s velikim identitetom. Moj posjet imanju bio je zapravo

susret s istinskim karakterom Pomerola. Dočekali su me vlasnik Jean-Luc Barreau sa svojim sinom, srdačni i nenametljivi domaćini čija strast prema vinu proizlazi iz dubokog poštovanja prema terroiru, lozi i dugoj obiteljskoj tradiciji. Okružen slavnim susjedima kao što su Vieux Château Certana i La Fleur-Pétrusa, Certan de May prostire se na 5,5 hektara i proizvodi samo dvije sorte vina — prvu etiketu i drugu etiketu kuće — ostajući vjeran filozofiji Pomerola: kvaliteta ispred količine, a karakter ispred spektakla.

Povijest imanja započinje još u 16. stoljeću, a od 1925. godine u

rukama je obitelji Barreau. Njegova osobitost leži u vrhunskom terroiru: kombinacija gline, šljunka i željeznih naslaga vinima daje strukturu, dubinu i profinjenu mineralnost. Nasadi su pretežno merlot, nešto cabernet franca i manji udio cabernet sauvignona, dok prosječna starost loze od četrdesetak godina pridonosi slojevitosti i koncentraciji.

Château Certan de May 2020

Ako jedno vino uspijeva spojiti profinjenost, energiju i ozbiljnost, onda je to Château Certan de May 2020. Njegova duboka rubinska boja nagovještava gustoću i zrelost, dok miris donosi nijanse šljive, kupine, tamne čokolade, pržene kave, začina, zemlje i suptilnih cvjetnih tonova. Na nepcu je vino puno i fokusirano, s fino tkanim svilenim taninima i završetkom koji se proteže dugo i čisto. Fermentacija se odvija u nehrđajućem čeliku, a potom vino dozrijeva 12 do 14 mjeseci u francuskim hrastovim bačvama, od kojih je 60–80% novih. Vinifikaciju vodi Jean-Claude

Berrouet, legendarni enolog koji je desetljećima oblikovao identitet Pétrusa, što ovom vinu daje dodatnu težinu i vjerodostojnost. Berba 2020. donosi sofisticirani spoj većinskog merlota te cabernet franca i cabernet sauvignona s izraženim potencijalom dugog sazrijevanja. Svoje najdublje slojeve vino će početi otkrivati nakon

2030. godine, kada će se razviti brojne tercijarne note koje će dodatno oplemeniti vino.

Château Certan de May 2020 nije vino za brz dojam — to je veliko vino koje se otkriva postupno, nagrađujući strpljenje i pažnju svakim novim gutljajem.

Ima onih vina u koja se zaljubljujemo...

“...Vremena kad je godina loša, hladna, pa sunčana, pa dođe kišno ljeto, pa pokoji prevreli dan, i sad sve znanje koje imaš uložiš u to da spasiš godinu, da iz svog vinograda izvučeš maksimum i napraviš vino, ne odustaješ, ne očajavaš, gledaš te grozdove s ljubavlju, gledaš u to nebo, tražiš radnike, uzdaš se u svoje znanje, i stvoriš vino koje očara. To je ljubav. Puno je tu ljubavi.”

Svako je vino ljubavno vino. Pjenušac koji golica nepce i opija mjehurićima izazivajući lakoću i smijeh. Predikatno vino bogato okusima i gotovo uljasto na jeziku, slasno. Ili crveno, odležano s teškim suzama, zagasite boje, baršunasto i mekano, pa ti je i oko

srca nekako toplo, kao da te grli, dok ga piješ. Sve u vezi s njim je senzualno, ljubavno, znatiželjno. U toj čaši koju držimo u ruci, preko koje gledamo oči osobe koju volimo, bilo partnera/ icu, prijatelja/icu, brata, sestru..., ljubavni je i strastveni napitak. Svaka butelja sadrži ljubav i strast. Onoga tko je kreirao vino. Mnogo sam o tome razmišljala. Slušajući vinarice i vinare u njihovim pričama prilikom posjeta podrumima i u predstavljanjima koje sam organizirala i vodila svojevremeno u Vinskoj mušici. Ljubav je to. Od rezidbe na početku godine, brige i njege trsova u vinogradu, borbe s vremenskim prilikama i neprilikama, do organizacije berbe u vrijeme

kad radnika baš i nema na vidiku, a grozdovi spremni za preradu, njega u podrumu, kreacije... Vremena kad je godina loša, hladna, pa sunčana, pa dođe kišno ljeto, pa pokoji prevreli dan, i sad sve znanje koje imaš uložiš u to da spasiš godinu, da iz svog vinograda izvučeš maksimum i napraviš vino, ne odustaješ, ne očajavaš, gledaš te grozdove s ljubavlju, gledaš u to nebo, tražiš radnike, uzdaš se u svoje znanje, i stvoriš vino koje očara. To je ljubav. Puno je tu ljubavi. Poput partnera koji se vole, poput obećanja u dobru i u zlu. Nema odustajanja jer te (svoju lozu) biram svaki dan bez obzira na vremena – lijepa ili teška, bez obzira na zdravlje ili bolest, bez obzira na teškoće i na

lakoću. Jednostavno je voljeti kad su uvjeti idealni, ali prava ljubav pokazuje se u teškim vremenima. Kad ostaješ, ne napuštaš i gledaš svoju ljubav i kažeš: možemo mi to zajedno. I sad neka mi netko kaže da svako vino nije ljubavno. Zato, što god da volimo od vina, ono će biti pravo u ljubavnom smislu.

Ima onih vina u koja se zaljubljujemo. Pisala sam o vinima u koja sam se zaljubila. A ima ih. Chardonnay je sorta s kojom sam počela svoj vinski put, na pragu punoljetnosti. Sorta koja baš u blizini Osijeka, u erdutskom vinogorju daje sve od sebe. Baš sve one fine karakteristike koje chardonnay ima. Uz znanje i vještine vinara, taj Francuz se lijepo udomaćio uz obalu Dunava, i ne razočarava. Godi mu blizina moćne rijeke, lesna zemlja istoka Hrvatske, klima. I ruke koje ga stvaraju. I moja dva favorita su chardonnay sur lie Vinarije Antunović, i chardonnay Vinarije Brzica, fino odležan. Imala sam sreću i čast, dobila sam na dar od vinara Ive, mladi chardonnay, berbe 2024. na kušanje i uživanje, i veselju nije bilo kraja. Dalje na istoku

u Iloku chardonnay bogatoga okusa je i u Vinariji Papak. I na mom vinskom putovanju mnoge su se ljubavi s vinima dogodile. Pogotovo u Vinskoj mušici. Tada sam prvi put kušala merlot Vinarije Brzica, i ostala bez riječi. Baršunasto, meko vino, lijepe boje, nježnog opojnog mirisa. Kako je nefiltriran, malo se mutio. Ali... Taj susret, dogodila se ljubav. Začara me vino, moram priznati. Tako me očarao merlot iz Motovuna. Predstavljala sam Istru, otvarala redom butelje, pa tako i merlot Vinarije Tomaz. A ono kad sam povukla čep, miris je takvom brzinom došao do mog nosa, da sam ostala nepomična. Nježno sam držala tu butelju u ruci sa željom da sada nema nikoga i da sjednem u vrt s čašom tog vina čiji me miris tako zaintrigirao i da uživam. Prvi gutljaj, i dogodila se ljubav.

Imajoš nešto što bih podijelila, nekako nikad nisam. Sad s odmakom i sjećanjem na Vinsku mušicu koju sam podizala s ljubavlju, kao mjesto susreta ljubitelja vina s vinarijama koje okružuju Osijek. Baš s namjerom da se zaljubljujemo u vina i potom

posjetimo vinograde, vinarije, vinarice i vinare koji ih kreiraju. U sjećanju mi je dobra energija, mnogo smijeha razdraganih gostiju koji su uživali u mojim preporukama, testirali svoje granice isprobavajući nešto drugačije ili novo u odnosu na ono što inače piju. Podržavali vinske večeri svojim dolaskom, pitanjima i smijehom. I mnogo susreta, koji su okrunjeni vezama, a kasnije i brakovima. Mnogo ljubavnih susreta među buteljama i u vrtu, pa čak i zimi pod dekicama s čašom vina u ruci i očima preko puta koje se vole. Bilo je i slikanja za vjenčane albume. I beba, kako smo se šalili - malih vinskih mušica, koje su progovorile prvi put baš na tom mjestu, prohodale, sa znatiželjom gledajući u svijet oko sebe. I sad s ovog mjesta kad gledam u to vrijeme trajanja Vinske mušice, vidim mnogo ljubavi. Da je nije bilo, mnogi životi možda ne bi bili oplemenjeni. Moj život je, s ljubavi za cijeli život. I ta ljubav ostaje. I srce je puno. I uzdravlje s vinom koje izaberete za ljubav. Jer vino je kao i sam život, ono je i sloboda i čista ljubav.

Francuzi piju manje vina... ali ga vole više nego ikad!

Vinske kapljice

iz svijeta

za posebne prigode (+5% u odnosu na 2019.). Čin postaje ritualiziran; boca vina sve pažljivije se odabire, za posebne trenutke i druženja. Vino poprima „status slavne osobe“: manje je prisutno, a više cijenjeno.

Međutim, Francuzi i dalje smatraju vinsku industriju strateškom,a 31% vjeruje da je vinogradarstvo među sektorima izvrsnosti kojima bi trebalo dati prioritet za podršku, uz zrakoplovstvo i odmah iza farmaceutske industrije.

IFOP-ov

Francuski institut za javno mnijenje (IFOP – Institut français d’opinion publique) u svojem je istraživanju (tzv. IFOP barometru) za 2025. godinu za udrugu Vin & Société otkrio zanimljiv paradoks u konzumaciji vina kod Francuza: vino ostaje stup francuskog identiteta i kulture, ali je njegova konzumacija povremenija, namjernija i ritualiziranija.

94%Francuza smatra vino dijelom francuskog kulturnog identiteta, a 92% vjeruje da pozitivno prikazuje sliku Francuske u svijetu. Vino i dalje potiče duboku privrženost određenoj umjetnosti življenja. 84% Francuza vidi ga kao glavnu komponentu francuskog načina

života. Vinarski sektor francusko društvo percipira kao zanatski (74%) i ekološki prihvatljiv (75%).

Barometar otkriva jasan pad konzumacije u odnosu na prijašnje godine: 77% Francuza pije vino, dok ih je 2019 bilo 85%. Taj pad ne objašnjava se kulturnom devalvacijom, već promjenom navika konzumacije. Svakodnevna konzumacija vina za stolom uz obroke više nije norma. Francuzi manje sustavno povezuju vino s hranom (85%, u usporedbi s 92% u 2019.). Vino se danas konzumira rjeđe, ali kvalitetnije. 44% Francuza vino smatra „plemenitim“ proizvodom, što je dramatičan porast (+12 bodova) u šest godina. 11% ga čuva

barometar izvještava i kako se odnos Francuza prema vinu u zadnjoj godini prije svega temelji na umjerenosti. 88% kaže da poštuju smjernice za konzumaciju koje preporučuju zdravstvene vlasti. Francusko društvo smatra da vinska industrija ima ključnu ulogu u sprečavanju prevelike konzumacije vina. Za Samuela Montgermonta, predsjednika udruge Vin & Société, ovo istraživanje otkriva „potrebu za stabilnošću i osiguranje“ u pozitivne promjene društva. „Vino zadržava jasnu i osnažujuću sliku, utjelovljujući i kontinuitet naših tradicija i snagu našeg načina života. Na industriji je da podrži ovu evoluciju kako bi ta veza ostala živahna i u skladu s očekivanjima društva.“

Izazov je jasan: sačuvati privrženost vinu i istovremeno se baviti suvremenim problemima – okolišem, zdravljem i novim obrascima konzumacije. Delikatna jednadžba koju vinska industrija mora proučiti. Potkrijepljena jedinstvenom kulturnom izvornosti i neosporivom javnom podrškom, sigurno će jednadžba biti brzo riješena.

Tko je krivac za neznanje?

Bivajući svakodnevno u komunikaciji s vinarima, distributerima, vlasnicima restorana i barova, često se susrećem s komentarom da je šteta što tržište ne prepoznaje kvalitetu njihovih proizvoda. Ali odmah se nameće i pitanje: Tko je za to kriv?

Kadrazgovaramo s (pogotovo velikim) hrvatskim vinarima, žale se da najkvalitetnije proizvode ne mogu prodati. Isto tvrde i distributeri. To je vidljivo i jer na većini vinskih karata u Hrvatskoj nema dobrog rizlinga iako za 20 najboljih brendova postoji uvoznik. Kad popričate s ugostiteljima i vlasnicima barova, oni kažu da ta najkvalitetnija vina nemaju kome prodati. Tako se, za razliku od većine zapadnih zemalja, vrtimo u krug. A 90% prodaje u HoReCa kanalu i dalje otpada na svježe malvazije i graševine, te poneki razvikani crnjak iz priobalja, što nikako ne pomaže razvoju vinske scene u RH.

Pokušajmo odgovoriti tko je za to kriv:

• Vinari smatraju da je njihov posao proizvesti najbolja vina

• Distributeri smatraju da je njihov posao uvesti i/ili distribuirati najbolja vina

• Ugostitelji nude kupcu ono što traži ili ponude najbolju vrijednost za novac

• Potrošač je needuciran i naručuje ili par poznatih brendova ili ono što mu ugostitelj preporuči

• Edukacijske kuće (sommelier.hr ili wset) educiraju onoga tko plati, a koliko su njihovi predstavnici aktivni najviše govori podatak da na većini edukacija, kad izuzmemo predstavnike hotelskih kuća, ima više polaznika koji su privatne osobe, negoli ugostitelja.

Izzačaranog kruga može izaći samo vrlo uska prodaja vina, koja naravno onemogućava daljnji razvoj vinske scene. Iako se meni čini da je najveći problem ipak u ugostiteljstvu – osoblje često ne poznaje vina koja ima na karti, a vlasnici ne žele upoznati nova vina – moramo priznati da oni imaju vrlo logična objašnjenja:

1. Ne želimo ulagati u osoblje jer nije lojalno i stalno mijenja poslove.

2. Radije ulažemo u promociju svoje lokacije pa kada je objekt pun, nama je svejedno što se pije.

3. Velika nam je vinska karta financijsko opterećenje, a moramo imati desetak najvažnijih sorti.

Kako izaći iz tog začaranog kruga?

• Sami vinari moraju pomoći u edukaciji, za početak svojeg osoblja i svoje regije. Koliko znamo, u Slavoniji je u zadnjih desetak godina održan samo jedan somelijerski tečaj prve razine, a iz te nam regije dolazi 8 od 10 najvećih hrvatskih vinara.

• Distributeri bi trebali uložiti napor u edukaciju prodajne sile ugostitelja. Trenutno ulažu mnogo energije u prodaju vina ugostitelju, ali tu najčešće priča stane jer velik broj ugostitelja ima ekskluzivne

ugovore s distributerima pa ih taj način prodaje dovodi u već spomenutu situaciju; „svejedno mi je što ugostitelj prodaje sve dok mu ja vozim robu“. Ali na taj način nema razvoja vinske scene, što znači da svi žrtvuju dugoročne ciljeve, kako bi ostvarili kratkoročan.

• Ugostiteljske probleme već sam opisao, ali često ugostitelj nije svjestan koliko prodajna sila koja razumije vino može podići image objekta, a i koliko može podići profitabilnost objekta samim razumijevanjem vina.

• Svi gore spomenuti trebali bi u određenoj mjeri sudjelovati i u edukaciji pučanstva!

Naravno,

tu je i neizostavna država koja u ovom dijelu gospodarstva kao da ne postoji. U vinskoj industriji što direktno u vinarijama, što indirektno kroz prodaju vina, u oko 20.000 ugostiteljskih objekata sudjeluje sigurno 100.000 ljudi, čija primanja donekle ili potpuno ovise o prodaji vina.

Zaključno, svaka industrija uključena u prodaju vina morala bi učiniti više jer će prodaja vina na ovaj način biti iz godine u godinu sve lošija.

Vinske priče – Hrvatsko zagorje

knjiga o regiji

koja je tiho ali odlučno prerasla vlastite stereotipe

Vinske priče – Hrvatsko zagorje autorska je knjiga koja kroz razgovore, terenski rad i analizu vina donosi precizan i nijansiran uvid u suvremenu vinsku stvarnost jedne od najdinamičnijih hrvatskih regija. Riječ je o Zagorju kakvo se rijetko prikazuje: ambicioznom, profesionalno artikuliranom i stilski sve sigurnijem u vlastite mogućnosti.

Autor knjige, Željko Garmaz, kroz portretne priče ne piše o vinima kao proizvodu, nego o ljudima koji ih stvaraju — o njihovim obiteljima, zavičajima, sumnjama, zabludama i presudnim odlukama. Vino je u tim pričama sredstvo, a ne cilj: način da se ispriča šira priča o Zagorju koje se

mijenjalo sporije od ostatka zemlje, ali zato temeljitije i dugoročnije. Autor se pritom ne bavi idealiziranjem terroira niti ponavljanjem općih mjesta, nego prati konkretne ljude i njihove odluke — u vinogradu, podrumu i tržišnom pozicioniranju. Fokus je na sortama koje danas definiraju regiju, na različitim interpretacijama beline, rizlinga, pjenušaca i crnih vina, ali i na generacijskim prijelazima, osobnim lomovima te jasno artikuliranim ambicijama koje nadilaze lokalni okvir.

“U Zagorje sam ušao s određenom predodžbom, a izašao s potpuno drukčijim razumijevanjem regije — razina kvalitete i ambicije koju sam zatekao nadilazila je sve što sam ranije s njom povezivao.”

(Željko Garmaz)

U knjizi su predstavljeni vinari koji danas oblikuju zagorsku vinsku scenu:

Tomislav

Bolfan,  Dragutin i Darko Bratković, Boris Drenški Bodren,  Ervin Drenški, Josip i Nikola Grozaj, Valentino Herceg, Filip Hren, Igor Jambrešić, Tihomir Kota, Mladen Micak, Ivan i Filip Petrišić, Tomislav Petrovečki, Nenad Posavec, Milivoj Prekratić, Zvonko, Filip i Jakov Sever, Boris Vuglec, Robert Zdolc i Siniša Znika.

Vizualni identitet knjige pritom nije usputan ni dekorativan. Naslovnicu je oblikovao Vedran Klemens, jedan od najcjenjenijih domaćih ilustratora, dok je fotografski dio — precizan, topao i reportažno uvjerljiv — realizirala Emica Elveđi.

Fotografije ne ilustriraju tekst, nego ga ravnopravno nadopunjuju: podrumi, vinogradi, ruke, lica i brežuljci postaju jednako važni nositelji značenja kao i same rečenice.

Možda je, međutim, najzanimljiviji aspekt cijelog projekta onaj koji se rijetko veže uz vinske knjige. Inicijativa za Vinske priče – Hrvatsko zagorje nije došla iz tržišta niti iz same vinske struke, nego iz institucije. Idejni inicijator knjige je Željko Kolar, prvi političar u Hrvatskoj koji je iz pozicije župana sustavno angažirao vinskog autora s jasnom namjerom da se njegova županija dugoročno pozicionira kao vinska destinacija — ne kroz slogane i kampanje, nego kroz ljude i autentične priče. Upravo zato ova knjiga ne djeluje kao naručeni promotivni projekt, nego kao dokument tihe evolucije: procesa u kojem se zagorsko vinarstvo razvijalo strpljivo, promišljeno i iznutra, gradeći identitet koji danas više ne traži potvrdu izvana.

Promocija knjige  Vinske priče – Hrvatsko zagorje održat će se krajem veljače u Stubici, uz sudjelovanje autora i dijela vinara zastupljenih u knjizi.

Vinske priče – Hrvatsko zagorje namijenjene su vinskim profesionalcima, sommelierima, novinarima i čitateljima koji žele razumjeti regiju iznutra — kroz ljude, vina i odluke koje stoje iza njih.

TONNEAU [tɔ no] – vinska priča à la parisienne

Piše: Marija Vukelić Foto: Julio Frangen

Divno je kada ti se u kvartu otvori mjesto na koje jednom dođeš i poželiš se ubrzo vratiti. Još kad je riječ o vinskom baru u kojemu te, čim uđeš, osvoji iskreni osmijeh mladoga vlasnika Xavera Martinjaka, želiš ondje provoditi vrijeme, čitati omiljenu knjigu (ili najdraži časopis Vinske zvijezde) i istodobno gledati izložbu fotografija poznate autorice Vladimire Spindler – uz čašu vina. U društvu ili sami, ondje ćete se osjećati ugodno, a kao da niste tu gdje jeste (u Zagrebu!). Netko mi je došapnuo da ima „štih“ onih malih, autentičnih pariških lokala u kojima je dobra atmosfera i bezvremenska elegancija, piju se odlična vina i upoznaju zanimljivi ljudi. I kad je lokal pun i kad si ondje samo s jednom dragom osobom, ili potpuno sam – tema za razgovor i (novih) vina za istraživanje uvijek će se naći kod Xavera, u Medvedgradskoj. Pogađate, naziv bara osvojio je me „na prvu“. Tonneau na francuskom

znači bačva (od 500 l), a čita se upravo onako kako piše u naslovu [tɔno]. Bačva vinu daje posebnu aromatiku, dubinu, slojevitost, i - želju za stalnim otkrivanjem, propitkivanjem znanja, za druženjem uz vino. Moj je doživljaj potpun i znam već da ću

onamo dolaziti često, a što nam vlasnik kaže o svojem baru?

“Tonneau sam zamislio kao našu malu kavanu vina, mirno mjesto u Zagrebu gdje se s vinom može biti opušten i iskren. Ideja nije nastala iz želje za trendom ili scenom, nego iz osobne potrebe za prostorom u kojem vino ima smisao i vrijeme. Kroz rad u vinariji, izravno s vinogradarima naučio sam da je vino prije svega odnos, a tek onda proizvod, i taj odnos pokušavam prenijeti u Tonneau. Fokus je na malim, butiknim vinarijama i vinima koja nose karakter ljudi i mjesta iz kojih dolaze. Vinska karta je kratka i promjenjiva jer volim da se kod nas uvijek može nešto novo otkriti, tako i s gostima krećem od razgovora, a ne od etiketa ili stručnih termina, kako bi se ugodno osjećali i oni koji tek ulaze u svijet vina i oni koji ga već dobro poznaju. Prostor je jednostavan i topao kako bi vino i ljudi ostali u prvom planu. Tonneau doživljavam kao dnevnu sobu za ljubitelje vina, mjesto koje spaja ljude i kojem se gosti rado vraćaju.”

Poziv je tu, subote su rezervirane za velike Magnum boce, dobro došli ste!

Jezersko-alpska bajka s odličnom gastronomijom, vinima i koktelima

Ako ste u djetinjstvu čitali Heidi

Johanne Spyri i maštali o pitoresknim alpskim pejzažima, livadama, drvenim kućama i životu u skladu s prirodom, onda je Jezersko upravo to mjesto na kojemu se stranice knjige iznenada pretvaraju u stvarnost. Taj mali komadić Slovenije, smješten na gotovo tisuću metara nadmorske visine, s pogledom na veličanstvene Kamniško-Savinjske Alpe, djeluje kao prizor iz neke druge, sporije i mirnije epohe.

Središnji simbol mjesta je Planšarsko jezero u obliku srca, danas jedno od najfotografiranijih mjesta u Sloveniji. Nastalo je na nekadašnjoj livadi uz pilanu, koja bi se u proljeće i jesen prirodno plavila. Mještani su odlučili taj fenomen pretvoriti u jezero, a oblik srca došao je gotovo spontano. Zimi se jezero zaledi pa postaje prirodno klizalište, dok je ljeti hladno – temperatura vode rijetko prelazi 16 stupnjeva – pa je namijenjeno ribolovu, a ne kupanju.

Jedno od najzanimljivijih mjesta u Jezerskom je Gostišče Jezersko, čiju priču potpisuju Renata i Aleš Petek. Njihova životna i profesionalna biografija gotovo je filmska. Oboje su odrasli u ugostiteljskim obiteljima, upoznali se u ugostiteljskoj školi na Bledu, a put ih je vodio od Bleda do Jezerskog, preko cocktailbarova, barmenskih natjecanja i međunarodnih prvenstava. Aleš Petek četverostruki je slovenski prvak u atraktivnom miješanju koktela, nastupao je na svjetskim prvenstvima od Rio de Janeira do Las Vegasa, a istovremeno je bio i reprezentativac Slovenije u skijanju te kuglanju na ledu. Kada su se 2016. godine preselili

u Jezersko i preuzeli obiteljsku gostionicu, činilo se to kao povratak korijenima – ali s iskustvom svijeta u rukama.

Urujnu 2024. donijeli su hrabru odluku: srušili su stari objekt i izgradili potpuno novi kompleks uz Jezero: niknuo je moderan pansion i restoran, ali duboko ukorijenjen u lokalni identitet. U gradnji su korišteni isključivo prirodni materijali iz okolice – ariš za krov, jasen za šank, drvo i kamen koji doslovno pričaju

priču ovog kraja. Danas Gostišče Jezersko u prizemlju ima zimski vrt i blagovaonicu za 120 gostiju, uređenu tako da više nalikuje dnevnom boravku nego restoranu. Na katu je sedam soba, ukupnog kapaciteta 22 kreveta, s pogledom na jezero ili Alpe.

Gastronomija je ovdje srce ponude. Recepti se prenose generacijama, a priprema ne poznaje prečace. Divljač s krušnim knedlima kuha se satima, žlikrofi se poslužuju s domaćim dimljenim mesom, a masovnek

- staro pastirsko jelo od kiselog vrhnja i heljdinog brašna – reinterpretiran je na suvremen način, uz čašu pjenušca. Posebno mjesto imaju slani i slatki štruklji te domaći sladoled koji se priprema svakodnevno. Vinska karta oslanja se na pomno birane slovenske vinare, s naglaskom na autentičnost i terroir. Aleš je ponosan na izbor vina: ondje se kušaju vina Ščurek, Jakončič, Kristančič, Gordia, Bizjak i Zlati Grič.

Jezersko nije destinacija koju se „odrađuje“. To je mjesto kojemu se vraćate. Zbog prirode koja ne glumi kulisu, zbog ljudi koji žive ono što rade i zbog osjećaja da ste, barem na trenutak, pobjegli iz svijeta koji stalno nekamo žuri.

Cuvée, što je to? Saznajmo zajedno!

U stalnom ciklusu vinskih srijeda koje Marija Vukelić održava od 2017., jedna od nedavnih tema u zagrebačkom restoranu Trilogija fino & vino bio je cuvée, tj. vina nastala spojem (miješanjem) dviju ili više sorti grožđa u jednom vinu, ili spajanjem grožđa iste sorte s više različitih položaja (ili vinograda). Riječ dolazi od francuskog cuve [čitaj: küv] što znači tank ili rezervoar, pa bi prijevod cuvéea bio „nešto iz tanka“. Iako se najčešće koristi za pjenušava i mirna vina kao oznaka posebnog pristupa vinara, u Francuskoj, posebno u Šampanji, cuvée može označavati pjenušac iz prvog prešanja najviše kvalitete.

Najopćenitije cuvée znači da je vino načinjeno od kombinacije različitih sorti grožđa, poput poznatih bordoških cuvée crnih vina koja mogu sadržavati cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot, malbec. Ponekad cuvée može označavati posebnu

selekciju vina iz različitih bačava ili s različitih položaja, naglašavajući jedinstven vinarski pristup ili prepoznatljivi karakter vina neke vinarije.

Termin cuvée upotrebljava se širom vinskog svijeta, ali nigdje nije kategoriziran kao službena kategorija ili oznaka kvalitete. Ipak, u Šampanji ima dva značenja:

• Cuvée se odnosi na šampanjac nastao od baznog vina dobivenog prvim, vrlo nježnim prešanjem grožđa i rabi se za isticanje kvalitete i posebnog karaktera; to prvo prešanje dijeli se na dva dijela: prvi dio (od kojeg će biti i izrađen cuvée) zove se „a marc“ i točno se odnosi na prvih 2.050 litara soka dobivenog od 4.000 kg grožđa, dok se sljedećih 500 litara odvaja i označava kao taille („rep“).

• Cuvée može označavati specifični

spoj ili „asamblaž“ baznog vina iz različitih tankova/bačava pa i berbi, koju šampanjske kuće primjenjuju da bi ponovile već prepoznatljiv originalni stil tj. okus svojeg šampanjca.

Izvan Šampanje, termin cuvée najčešće se odnosi na neki specifični spoj sorti, vina, ili posebnu selekciju vina iz nekoliko odabranih bačava i sl. U tom značenju, u bijelim bordoškim vinima Sauternes često se koriste dva termina: cuvée spéciale i tête de cuvée (Château Suduiraut Crème de Tête Cuvée).

Najčešći izrazi uz cuvée [küve] su:

• Grande Cuvée

• Cuvée Blanche

• Cuvée Noire

• Cuvée de Prestige

Vina koja smo kušali na radionici:

1. Beleca 2024, Tomić, Hvar (50% pošip, 50% bogdanuša): pošip daje snagu, tijelo i umjerenije kiseline, mineralnost te tipične sortne arome marelice i breskve. Bogdanuša daje nježnije cvjetne arome i svježinu. Lijepo južnjačko, a vrlo pitko vino.

2. Chateau Nico Lazaridi white 2024, Drama, Grčka (60% sauvignon blanc, 35% assyrtiko, 5% malagousia): kombinacija aromatične složenosti bijelog sauvignona s tropskim i citrusnim notama koje se kombiniraju

sa svježinom assyrtika te cvjetnim notama malagousije. Puna usta s ugodnom hrskavom kiselošću i dugim aromatičnim završetkom.

3. Cosmic, Parés Baltà 2024, Penedès, Španjolska, (xarel·lo, sauvignon blanc): profinjeni mirisi bijeloga cvijeća i zelene jabuke. Na nepcu se okusi zelene jabuke i bijelog cvijeća stapaju s dubokom mineralnošću, vino završava s notama limunike i kamilice.

4. Aurum Dalmatiae 2024, Bell’Iakov, Hvar (prč, pošip, maraština): maraština daje postojanu voćnost

i svježinu, pošip moć i tijelo, prč mošusnu zavodljivost, a sve kulminira trajnošću i slojevitošću na nepcu. Pravo dalmatinsko zlatno vino!

5. Degrassi Cuvée Blanche 2023, Istra (40% malvazija istarska, 20% chardonnay, 20% sauvignon blanc, 20% viognier): mirisi tropskog voća i vinogradarske breskve isprepliću se s mineralnim i travnatim notama, na okusu je mineralno, svježe te istodobno toplo, oblo, puno, slano i trajno.

6. Esprit des Vestiges Rouge 2024, AOP Côtes du Rhône (syrah, grenache): kompleksan i bogat miris crnog voća (crni ribiz, kupina), začina (papar, sladić) i crnih maslina. Okus odražava izdašne arome; vino je okruglo, podatno i punog tijela.

7. Aurelius CUVÉE, Kovačević 2022, Fruška Gora, Srbija 2022. (50% cabernet sauvignon, 50% merlot): na mirisu voćno (kupina, crni ribiz) uz pikantne note, na okusu slojevito, mekano, elegantno; punoga tijela.

8. Caplar 2021, Tomić, Hvar (plavac mali 50% & cabernet sauvignon 50%; vino uglađenih tanina, spoj sortnih aroma plavca oplemenjen elegancijom i svježinom caberneta; mirisi šljiva, sušenog grožđa i zemlje nadopunjuju

se aromama crnog ribiza, začina i drugim nijansama

9.Grande Cuvée ST. Peter’s Hill 2020, Drniški vinogradar d.o.o. (cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, alicante bouschet): lijepo, uglađeno, meko vino; na nosu tamno bobičasto voće, u okusu meko i začinsko, fino.

10. Cuvée crni 2020, Burnim, Knin (merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc): arome crnog ribizla, klinčića, vanilije, drva; svježe, slasno vino, punoga tijela i duge trajnosti.

11. Radovan 2020 Keković Estate, Novo Selo, Crna Gora (50% vranac; 50 % cabernet sauvignon); raskošna mirisa crnog šumskog voća, crne čokolade, duhana i začina; na okusu slasno, mekanih tanina. Završnica

zaokružena, dugotrajna i voćna, s nježnim tonovima hrastovine koje dobiva odležavanjem u barrique bačvama od francuskog hrasta

12. Enigma 2019, Petrač, Zagorje (cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot): arome crvenog voća i začina, voćnost višnje i pikantnog papra obložena je vanilijom, na nepcu dominira brusnica, kasnije balzamični mirisi i blaga menta; harmonično vino punoga tijela, uglađenih tanina.

13. Château Clarke 2018, Bordeaux, Francuska (60% merlot, 40% cabernet sauvignon): bogate arome ljubičice, zrelog tamnog voća, kupine, ribizle, šljive i blagog hrasta; na nepcu čvrsto, koncentrirano sa svježim tamnim voćem, visokim ali zrelim ekstraktom, finom pikantnošću i nježnim utjecajem drva. Elegantno i profinjeno vino.

14. Cuvée 2017, Jakob, Slavonija (cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot): delikatne slasti i uravnotežena svježina; cabernet franc unosi suptilne začinske tonove i biljne note, cabernet sauvignon daje bogate voćne arome

crnog ribiza i zrelih trešanja, merlot dodaje mekoću, punoću i nježne note čokolade.

15. Tvoja krv i moja 2017 G&J; Zadar (cabernet sauvignon + merlot): snažno, raskošno i pikantno vino, jakog tijela i intenzivne tamne boje, francuske elegancije. Na okusu bobičasto i zemljano, suhe šljive i smokve uz blagu svježinu paprike i metvice. Na srednjem nepcu osjećaju se i raskošni okusi kupine, trajno i fino vino.

16. Cuvée Rouge riserva Terre Bianche 2013, vina Degrassi, Istra (cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, petit verdot, syrah): raskošni mirisi šumskog voća i pržene kave, note engleske kože, crnog papra, klinčića, tamne čokolade uz malo finog duhana; na okusu puno i moćno, voćno s naznakama drva i tanina, obogaćeno začinima i prženim notama; dugotrajno i ukusno te iznimno svježe za svoje godine.

O cuvéeu i drugim francuskim vinskim pojmovima naučite više na tečaju Francuski i vino.

Tvoja krv i moja 2017, G & J – O jednoj ljubavi

Pripremila: FB

Foto: Julio Frangen

G& J su Gino i Jadranka: Gino

Matulić, zaljubljenik u bordoški stil proizvodnje vina i njegova partnerica  Jadranka Svaguša, a vino je njihova ljubav, njihovo dijete, kako sami kažu – Tvoja krv i moja. Prva im se berba dogodila 2009. godine kada su proizveli samo dvije bačve od tipičnih bordoških sorti: cabernet sauvignona i merlota. Grožđe su kupili iz ekološkog uzgoja, iz Benkovačko-stankovačkog vinogorja. A stil vina bio je jasan od samog početka – veliko crveno vino po uzoru najvećih iz Bordeauxa. Nakon neočekivanog uspjeha berbe 2009. idućih godina krenulo se s proizvodnjom većih količina. A kako se proizvodi?

Grožđe se otkupljuje iz Nadina, zajedno s enologom određuje se datum berbi. Količina prinosa grožđa po panju kreće se od 1,00 do 1,30 kg. Starost vinograda je 20 godina. Fermentacija traje od 7 do 10 dana, poslije toga slijedi pretok i prešanje. Malolaktička fermentacija odrađuje se samo ako su kiseline

visoke, a ako nisu, pustimo da se odradi spontano. Poslije trećeg pretoka vino se stavlja u 12. mjesecu u srednje paljene barrique bačve (kombinacija novih i starih bačvi, različite vrste hrasta: francuski, američki, slavonski, kavkaski, …) francuskog proizvođača Seguin Moreau. Vino sazrijeva u barrique bačvama 12 do 18 mjeseci, ovisno o postotku starih i novih bačvi. Vino je uvijek 85% barrique, a ostatak je iz inox spremnika. Nakon dozrijevanja u drvu, vino se pretače i „odmara“ u tanku 2 do 4 mjeseca; slijedi punjenje u boce (uglavnom na proljeće). Vino odležava u bocama najmanje godinu dana prije izlaska na tržište. Na početku su bile samo klasične butelje (6000 butelja), a od berbe 2013. pune se i magnum boce. Od berbe 2016. količina je povećana na 12000 butelja.

Danas je na tržištu berba 2017., koja je prošle godine osvojila 91 bod na ocjenjivanju ljubavnih vina na Vinskim zvijezdama. Tada su ocjenjivači naslijepo napisali da je vino fino, maslačno, kremasto vino, s

voćnim aromama i notama herbalnosti (smilje). Danas je berba 2017. još moćnija, punija, topla i zavodljiva. Puna ljubavi za praznik ljubavi! Ako niste dosada kušali, sad je pravo vrijeme!

ISTAKNUTO

I kao što život fizički nastaje spajanjem „tvoje“ i „moje“ čestice krvi, metafizički se stvara jedna posve nova cjelina, novi smisao postojanja. Ideja da upravo tako nazovemo naše prvo vino dobila je svoje alegorijsko značenje u Vinu. Cabernet sauvignon ovdje je bio „muškarac“ a merlot „žena“… – mirisi i okusi sljubljeni u jednu jedinstvenu cjelinu koja se zove savršenstvo. Baš poput Ljubavi – nikad Vam je ne bude dosta, a kad je i nema, svakako ćete je potražiti! I rodila se Tvoja krv i moja.

“Vino dolazi s Neba Rađa se iz Zemlje I živi od Ljubavi Koju mu dajemo” (Jadranka)

Sparivanje za rasplamsavanje romanse: čokolada i merlot

Čokolada i vino, klasični simboli

ljubavi i zavođenja, idealan su odabir za valentinovsku večeru ispunjenu užicima. Njihovo sljubljivanje nije samo uživanje u bogatim aromama i ukusima, nego i

putokaz za senzualno putovanje uz duboke razgovore i razotkrivanje stila vaše ljubavi. Volite li više odvažne ili živahne okuse, opojne ili osvježavajuće arome? Mi vam nudimo dva prijedloga, a vi odaberite kako vam je drago!

Merlot Silva Aurea 2019 Sosich — snažni i slojeviti merlot, odlično se slaže s TAMAN Artisan Chocolate tamnom čokoladom (62%) raskošnog i zavodljivog profila, obogaćenom hrskavim biskvitom i pažljivo izbalansiranom mješavinom začina inspiriranih paprenim keksima, kao što su đumbir, muškatni oraščić, papar, cimetni klinčići. Čokolada i vino upuštaju se u intrigantnu igru. Polagano topljenje bogate teksture čokolade razblažuje dojam visokog postotka alkohola i blage trpkosti hrastovine u vinu dok začini iz

Merlot Silva Aurea 2019 Sosich wines, Istra

Merlot Silva Aurea profinjeno je vrhunsko suho crno, intenzivne rubinski crvene boje bogate viskoznosti. Mirisom dominiraju skladne sortne arome borovnice, crnog ribiza i kupine, nadopunjene baršunastim notama meda i suptilnim utjecajem francuskog hrasta. Na nepcu je vino skladno, punog tijela i zrele strukture. Nježni i mekani tanini pružaju svilenkastu teksturu dok dugotrajan i intenzivan završetak ostavlja dojam postojanosti i vrhunske kakvoće. Zahvaljujući dvogodišnjem odležavanju u drvu, vino je postiglo iznimnu zrelost i kompleksnost koja će se s vremenom dodatno razvijati.

Kupi

Merlot Mađerka 2021

Cmrečnjak, Međimurje

Merlot Mađerka dolazi iz vinograda na čuvenom međimurskom položaju Mađerkin breg. Riječ je o vrhunskom suhom vinu 100 % od sorte merlot. Vino je macerirano 10 dana, a potom odležano dvije godine u 500-litrenim hrastovim bačvama. Tamno crvene rubinske je boje, gusto, ima tipične sortne karakteristike. U mirisu dominiraju arome crvenog bobičastog voća, poput trešnje i maline, uz nešto nota vanilije. Vino je snažne strukture i moćno, slojevito, a istodobno elegantno i skladno, s dugotrajnim, bogatim voćnim okusom. Tanini su uglađeni, zaokus je trajan i slastan.

čokolade pojačavaju strastveni sklad voćnih kiselina tamnog bobičastog voća iz vina. Ovim sljubljivanjem prepuštamo se dinamičnom kontrastu koji pokreće sva čula.

Merlot Mađerka 2021 Cmrečnjak — s mirisima svježe trešnje i punom, glatkom teksturom, nudi sasvim drugačiji doživljaj. Uz tamnu

mliječnu čokoladu (45%) s prženim sjemenkama bundeve i cvijetom soli, stvara živopisnu i senzualnu simfoniju. Pržene sjemenke i nježna slanost pobuđuju voćnu svježinu, dok bogata čokolada gladi nježne tanine vina, a suptilni se osjet mlijeka iz čokolade poigrava s diskretnim notama vanilije prisutnima u vinu. Cvijet soli dodaje diskretnu slanost, istovremeno ističući i voćnost u vinu i zemljane note sjemenki bundeve, što ovom zavodljivom sljubljivanju daje elegantnu ravnotežu kontrasta i gracioznosti.

Merlot je odličan pratitelj tvrdih nizozemskih sireva

Od grožđa sorte merlot obično nastaje meko voćno vino s notama šljive, trešnje i kupine. Najčešće bez tanina i stoga je odličan pratitelj sira. Za sljubljivanje s merlotom posebno su dobri tvrdi sirevi. Nizozemska je specijalizirana za tvrde sireve, a ja sam odabrala dva posebna sira za ovo vino.

Prvi sir zove se Zilte Duinen, u prijevodu slane dine.

Polutvrdi sir, dijelom od ovčjeg, dijelom od kravljeg mlijeka, organski i nepasteriziran. Životinje pasu na dinama otoka Terschelling, pod zaštitom UNESCO-a i zaštićenog okoliša, na sjeveru Nizozemske. Mlijekom snažnih texel ovaca postiže se vrlo baršunasta struktura paste. Kravlje mlijeko daje blago slan okus. Kora sira je prirodna, natrljana suncokretovim uljem pa zato kulture u komori za dozrijevanje mogu utjecati na razvoj okusa. Orašastog i pomalo zemljanog okusa, odležan najmanje 5 mjeseci, ovaj sir zavodi svakoga. S baršunastim merlot vinom, potpuno je uravnotežen.

Drugi sir je Oude Ruyge Weide, u prijevodu stara, gruba livada.

U središnjem dijelu Nizozemske smještena je pokrajina Utrecht, s gradom Oudewaterom. Ondje obitelj Van Vliet posjeduje imanje na kojem svakodnevno muzu 50 krava. Dio stada su smeđe švicarske krave, pasmina krava koje siru daju fondant strukturu. Organsko i sirovo mlijeko pretvara se u velike kolute sira. Odležava na imanju obitelji Van Vliet, nakon 15 mjeseci formiraju se prvi kristali tirozina. Okus ovog prekrasnog sira je voćan, bogat i sladak, s umami aromom u završnici okusa. Zajedno s vinom, pojačana je voćnost okusa, a bogatstvo paste ostavlja kušatelja sa željom da se popije još.

Jeste li znali?

Sorte maslina razlikuju se prema različitom sastavu fenola u lišću i sortnom ulju, kao i prema aromama u ulju, što utječe na finalni senzorni profil monosortnih ulja. Takav raznolik sastav u sortnim uljima znak je bogatstva i bioraznolikosti, na osnovi čega možemo, kao svjetski poznata maslinarska regija biti prepoznatljivi, sa širokim spektrom i paletom autohtonih sorti. Stoga možemo ponuditi raznovrsna, specifična, posebna, autentična sortna ulja, koja nose lokalni identitet i značajke maslinarskih mikrolokacija.

Uljarice su sorte maslina čija je glavna primjena proizvodnja maslinova ulja.

Stolne masline su sorte čija je glavna primjena konzerviranje plodova maslina.

Dužica je najpoznatija stolna sorta u Hrvatskoj, karakteristično krupnog i izduženog ploda. Stablo ove sorte srednje je bujno s visećim granama i krošnjom u obliku kišobrana.

Plominka je podrijetlom iz Istre, iz okolice Plomina, ali je rasprostranjena i na otocima Cresu, Krku i Lošinju.

Lastovka pripada našoj fenolima najbogatijoj sorti. Prosječni je sadržaj fenolnih tvari lastovke 950 mg/kg ulja, dok je istarska bjelica odmah iza lastovke s 750 mg/kg, te drobnica s 680 mg/kg ulja.

Leucocarpa raste na jugu Italije i jedina je sorta masline čiji plod u svim fazama dozrijevanja zadržava bijelu boju ili eventualno požuti prije

truljenja. Zbog plodova snježno bijele boje, koja u zapadnoj civilizaciji simbolizira čistoću, kroz povijest se koristila uglavnom u vjerske svrhe. Ta se sorta sadila u blizini samostana jer se ulje nakon blagoslova koristilo u katoličkim sakramentima i obredima, a u drevna vremena tim se uljem pomazivalo careve prilikom krunidbe.

Sierra de Cazorla S izvora Caños

de

la Cerrada, Quesada, Španjolska

KLASIFIKACIJA: Prirodna mineralna voda

OPIS: Slabo, gotovo srednje mineralizirana voda – fino uravnotežen sastav.

Vizualno bistra, gotovo staklasto prozirna.

Aromatično diskretna, s blagom notom vlažnog vapnenca.

Na početku prilično mekana, uravnotežena i nepretenciozna.

Srednje punog tijela, neutralnog okusa i fino zaobljene strukture na nepcu.

U završnici ostavlja suptilno suh otisak u grlu.

SPARIVANJE S HRANOM I PIĆEM:

Preporučuje se uz svježu sirovu ribu –suši, sašimi i tartar od bijele ribe, kao i uz jela mediteranske kuhinje. Može se piti uz jača bijela i sva crna vina, dok je ipak treba izbjegavati uz blaža bijela vina

POSEBNA PREPORUKA/NAPOMENA:

Sadržava vrlo nizak udio natrija te se stoga preporučuje svima kojima je savjetovano izbjegavanje natrija u prehrani iz bilo kojeg razloga.

KARAKTERISTIČNI SASTOJCI (mg/L) I PODACI:

Natrij (Na+) ≈ 1,3

Kalcij (Ca²+) ≈ 78

Magnezij (Mg²+) ≈ 37

Kalij (K+) ≈ 0,3

Kloridi (C ≈ 2,7

Sulfati (SO4²-) ≈ 15

Bikarbonati (HCO3-) ≈ 465

Silicij (SiO2) ≈ 5

Suhi ostatak na 180°C ≈ 431

PH ≈ 7,2

Punta Greca Medea

Piše: Marija Vukelić Foto: Julio Frangen

Pratim ga od prve berbe, 2011. A znamo da se prvi put pamti. Bila je to ljubav na prvi pogled. Onda je došla berba 2012. i 2013., od kojih imam još poneku bocu u podrumu. Pa su došle druge berbe i onda su svi saznali za njega i počeli uzdisati za njim. A mi smo se i dalje voljeli u tišini. Većinom tajno. Taj je merlot znao ( i još zna) ispuniti prostor u čaši i izvan nje intenzivnim mirisom, bobičastim voćem, kupinama, malinama, šljivama, tamnom čokoladom, vanilijom i dimom. Na usnama suho, toplo i meko, na okusu svilenkasto elegantno, slasno, poželjno i trajno. I svaka berba ima tu (školsku) prepoznatljivsot, ali donosi uvijek i neki mali znak (nove) berbe u kojoj grožđe sazrijeva u ljubavnom žaru sa suncem na jedinstven način. Novije berbe spavat će u mom podrumu još nekoliko godina, a one s početka teksta – čekaju da mi jednom, u gluho doba noći dođe želja, i da u tom podrumu stvorim trenutak koji ću pamtiti. Jer, i nakon prvog puta,

dođe neki neočekivani drugi put, koji –opet postaje prvi… Kad se osjeti nešto posebno, kad se nađe srodna duša. Jer Punta Greca Medea – jest vino za srodne (vinske) duše, bez obzira na godine berbe. Ona naslućuje ljubav i daje ljubav. I …neka traje ta ljubav!

Vino i cigare: Merlot Beg Katich & ROCKY PATEL A.L.R. 2nd edition

Spojila nas je strast, njegova prema cigarama, moja prema vinu. Od Istre, Tenute Tre Terre do Žminja, od Zagreba do Gdinja na Hvaru, svi vinski događaji bili su zaokruženi, začinjeni i – emotivno produbljeni cigarom. Meditativno i impresivno. I uvijek inspirativno. I tako smo odlučili ovu rubriku pisati zajedno: prijedlog vina i kratki opis dajem ja, a Dinko sljubljuje cigaru. Ali kako ? Do najminucioznijih detalja. Tako da poželite i vino i cigaru. Javite nam, jeste li poželjeli, jeste li probali?

Merlot BEG Katich, 2018, Imotski, Dalmatinska zagora

Pamtim

prvi susret s njime, u kasnu jesen 2023., već sam ga tada posložila u posebnu ladicu mojih vinskih, dubokih impresija. Gusto, fino, zavodljivo vino - tada i sada. Bio je impresivan, moćan i elegantan istodobno. Merlot Beg 2018. Predugo sam čekala ponovni susret, čini se. Stoga, krenula sam od početka, da se podsjetim. Na pogled pokazuje rubinski crvenu boju, gustu, postojanu. Prvi ples vina u čaši daje guste suze koje se nježno spuštaju niz unutrašnji rub. Na nosu dominira višnja, zrela i čak prezrela i džemasta, a onda jedna po jedna izlaze, poput ispuhanog dima vrhunske cigare, začinske note – vanilija, likoricija, mliječna čokolada sa cvijetom soli. Pa doleprša malo karamele, suhe šljive, suhog rogača. Pa koža. Na okusu zapljuskuje val voća, začina i trajnosti. Meki tanini, svilenkasti. Čvrsto tijelo, toplo vino, taman onoliko koliko treba da zagrije - kad treba i s kim treba. Prejednostavno bi bilo reći da traži gutljaj više – navješćuje žudnju

i požudu. Rasplamsava užitak… Ime mu je Beg, po nadimku djeda vlasnika vinarije Nikice Katića. U imenu čitam moć, tradiciju, obiteljske vrijednosti, trajnost. Dolazi iz imotskog, Dalmatinske zagore, spaja kamen, sunce, lozu, nebo i zemlju

Merlot BEG Katich 2018, Imotski, Dalmatinska zagora

u aromama, odležava u francuskim barrique bačvama, pije se iz Riedel Performance cabernet/merlot čaša. Pije se satima, pomalo, uz francuski glazbu, ili u tišini, uz vatru iz kaminu, uz onu ili onoga koji u vinu osjeća sve kao i mi sami. (MV)

Postoje

susreti koji se ne planiraju nego se dogode, kao da su već negdje unaprijed zapisani. Tako je bilo i s ovom cigarom, zapaljenom u tišini nakon prvog dugog gutljaja Beg Merlota. Nije tražila pažnju, ali ju je dobila. Polako, dostojanstveno, onako kako to čine stvari koje u sebi nose vrijeme. ALR označavaju tri riječi, Aged, Limited i Rare. Već ime nosi obećanje odležavanja, strpljenja i rijetkosti. Nakon što je ručno motana, cigara dodatno provodi pune dvije godine u humidorima od cedrovine, gdje duhan diše, smiruje se i zaokružuje. Taj produženi dodir s drvom i zrakom osjeti se već pri prvom dimu, u načinu na koji ulazi u nepce, bez težine, snažno, ali bez agresije. Omotač cigare je meksički San Andrés, taman i uljast, gotovo baršunast na dodir, dok se ispod njega skriva nikaragvanski „binder“ i „filler“. Ti listovi nose strukturu i dubinu, oplemenjeni dugom fermentacijom i dodatnim dozrijevanjem nakon motanja. Prvi dim donosi kakao, svježe mljevenu kavu i lagani trag melase, onu toplu, tamnu slatkoću koja nije šećerna nego teksturalna. Zemljanost je prisutna, ali vlažna, šumska, plemenita, bez ijednog grubog ruba. U tom trenutku, gutljaj merlota otvara svoju pekmezastu višnju još šire, produbljuje ga, daje mu tamniji okvir. Mliječna čokolada i karamela koje vino nosi u sebi sada izlaze izraženije,

toplije, gotovo kremasto, poduprte cedrovom notom koja diskretno podsjeća na barrique u kojem je vino sazrijevalo.

Kako

žar polako ulazi dublje u srce cigare, dim dobiva na volumenu, ali zadržava smirenost koju može dati samo vrijeme. Nikaragvanski duhani počinju govoriti punijim glasom, donoseći toplinu slatkog papra, pržene orašaste tonove i onu profinjenu notu stare kože koja nikad ne prelazi u grubost. Upravo tada vino pokazuje svoje barrique-lice u punini. Tanini, već sami po sebi svilenkasti, uz dim cigare djeluju još mekši kao da ih ulja iz duhana dodatno poliraju. Alkohol vina grije, dok cigara dodaje začinsku toplinu te zajedno stvaraju onu vrstu unutarnje ugode koju Marija priziva slikom kamina, toplinu koja nije samo fizička nego emotivna, gotovo meditativna.

Kako se cigara bliži završnici, profil se produbljuje, ali nikada ne postaje težak. Upravo suprotno. Dim je sada najgušći i najpotentniji, bogat nikotinom nakon što je kroz cijelu cigaru mnogo puta prošao dim prve svježe i druge rajske trećine. Zemljanost postaje mineralnija, suša, podsjećajući na kamen i tlo iz kojeg loza

crpi svoj karakter. “Retrohale” otkriva slani kakao i jedva primjetnu melasu, više u teksturi nego u okusu, dajući završnici gotovo desertnu, ali potpuno suhu dimenziju. U tom trenutku vino ulazi u svoju najdužu fazu trajanja. Završni dio traje nekoliko minuta, a dim i vino ostaju prisutni dugo nakon što su nestali iz čaše i s usana. Ne povezuje ih samo aromatika nego vrijeme kao zajednički nazivnik. Vino je oblikovano zemljom, kamenom, suncem i francuskim barriqueom,

cigara dugom fermentacijom i dodatnim odležavanjem u cedru nakon motanja. Oboje dolaze do konzumenta već smireni, zaokruženi, svjesni sebe. Zato ovo sparivanje ne traži distrakcije. Pije se i puši polako, u tišini ili uz francusku glazbu, uz vatru koja pucketa negdje u pozadini, uz razgovor koji traje dulje nego što je planirano. Jer i vino i cigara, poput dobrih susreta, ne završavaju kad nestanu iz čaše ili pepeljare nego kad nestanu iz misli. (DJ)