Veliki obiteljski medicinski savjetnik

MEDICINSKI SAVJETNIK CINSKI VELIKI OBITELJSKI

VAŽAN SAVJETNIK ZA SVAKU OBITELJ

Predgovor

Naslov izvornika

COMPLETE HOME MEDICAL GUIDE © 2010 Dorling Kindersley Limited, London, Ujedinjeno Kraljevstvo

Za nakladnika

Bojan Vidmar

Glavni urednik

Zoran Maljković

Urednik

Vid Jakša Opačić

Prijevod s engleskog

Martina Batinica

Marija Perišić

Lektura

Maja Matković

Stručna redaktura

Mladen Makitan

Korektura

Diana Greblički-Miculinić

Grafički urednik

Ivica Jandrijević

Ovo je promidžbena brošura složena iz radne inačice materijala, koji će se provjeravati, korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi.

Dobro je zdravlje nešto što većina nas uzima zdravo za gotovo. Kad se naruši, često je riječ o razlozima koji su se mogli izbjeći. Zaštita vašeg zdravlja uglavnom je razumijevanje onoga što uzrokuje bolest i druge probleme tako da možete poduzeti odgovarajuće korake kako biste ih izbjegli. Moderne tehnike cijepljenja i testova probira nude zaštitu od širokog spektra bolesti. Njihovom primjenom i zdravim načinom života možete sačuvati svoje zdravlje ne samo za sadašnjost nego i za budućnost.

Osjećati se zdravo nešto je više od jednostavne činjenice da nemate neku bolest; to je i opći osjećaj blagostanja. Vaše zdravlje i opće blagostanje djelomice ovise o čimbenicima koji su nerijetko izvan vaše kontrole, primjerice količini onečišćenja u vašem okolišu i sigurnosti vašeg zaposlenja. Međutim, postoje mnogi oblici vašega životnog stila koje možete promijeniti ili prilagoditi kako biste poboljšali svoje tjelesno i mentalno zdravlje, a to će smanjiti vjerojatnost obolijevanja. Ovaj dio knjige bavi se strategijama koje vam mogu pomoći da preuzmete kontrolu nad vlastitim zdravljem. U njemu su i informacije o nacionalnim programima probira koji pomažu otkriti moguće zdravstvene probleme u ranoj fazi.

Što određuje zdravlje?

Vaše je zdravlje djelomice određeno genima, ali je i neraskidivo vezano za vaš način života i okolinu. Vjerojatnost da ćete oboljeti od brojnih bolesti određena je u trenutku začeća kombinacijom genetskog materijala koji nasljeđujete od svojih roditelja. Katkad naslijedite specifičan oštećeni gen, primjerice onaj koji uzrokuje cističnu fibrozu, koji će neizbježno prouzročiti nastanak bolesti. Ipak, veća je vjerojatnost da će osobu njezino genetsko naslijeđe samo predodrediti za neku bolest ili poremećaj koji bi se mogli razviti kasnije u životu, primjerice dijabetes.

Čak i ako ste genetski podložni nekoj bolesti, na vjerojatnost da ćete je dobiti mogu utjecati brojni drugi čimbenici, a mnogi od njih povezani su s načinom života. Primjerice, čimbenici životnog stila poput prehrane, tjelovježbe, pušenja i konzumacije alkohola važne su odrednice zdravlja. Usvojite li zdrav način života i odlazite li na

odgovarajuće testove probira, moći ćete smanjiti rizik od nastanka bolesti učestalih u vašoj obitelji.

Okoliš u kojem živite može utjecati na vaše opće zdravlje i na podložnost određenim bolestima. Primjerice, visoke razine onečišćenja u atmosferi, poput čestica čađe i dima u zraku, mogu pogoršati simptome respiratornih bolesti poput astme. Mnogi okolišni učinci izraženiji su u djece jer se njihova tijela još razvijaju. Drugi su odlučujući čimbenici zdravlja dob, spol, etnička pripadnost i profesija. Primjerice, rizik od nastanka bolesti srca povećava se s godinama i češći je u muškaraca, Azijata i ljudi koji stalno sjede na poslu.

Procjena vašeg zdravlja

Kako biste razumjeli svoje naslijeđe i smanjili rizik od bolesti morate znati koji su problemi učestali u vašoj obitelji. Možda su se neki poremećaji, posebice neke vrste raka ili bolesti srca, pojavili u nekoliko članova obitelji mlađih od 50 godina. Možete izraditi obiteljsko medicinsko stablo bolesti i razgovarati o njima sa svojim liječnikom. On će provjeriti vaše zdravstveno stanje i savjetovati vas o promjenama u načinu života, primjerice o konzumiranju manje masne hrane ili tjelovježbi, koje bi vam mogle smanjiti rizik od nastanka tih bolesti.

U određenim životnim trenucima, posebice kako postajete stariji, nudit će vam se testovi probira za rano otkrivanje znakova bolesti, primjerice raka dojke ili glaukoma. Ovisno o vašoj obiteljskoj

anamnezi, liječnik bi vam mogao predložiti dodatni, ili raniji, probir kako bi se bilo koji znakovi poremećaja čestih u vašoj obitelji otkrili u najranijoj mogućoj fazi.

Odabir

života

zdravoga stila

Posljednjih godina postoje jasni dokazi da ljudi mogu smanjiti svoju podložnost bolestima tako da se usredotoče na nezdrave oblike svog načina života. Pad broja smrtnih slučajeva prije 65. godine od moždanog udara, bolesti koronarnih arterija i nekih vrsta raka u proteklih 25 godina uvelike se pripisuje padu broja pušača i boljem razumijevanju zdrave prehrane. Suprotno tome, pritisak suvremenog života, primjerice prekidi veza, dugo radno vrijeme na stresnim poslovima i gubitak kontakta s obitelji i prijateljima, može narušiti duševno i tjelesno zdravlje.

Cijepljenje

Pobrineteliseda suvamdjeca imunizirana, odnosno cijepljenau preporučenojdobi, zaštititćeteihod mnogihzaraznih bolesti.

Tjelovježba

Kardiovaskularnatjelovježba,primjericevožnja bicikla,možesnizitikrvnitlak,smanjititjelesnu masnoćuiublažitistres,asvetopomaže prevencijibolestisrca.

Gotovo su svi svjesni značajki zdravoga stila života, ali premalo ljudi doista djeluje u skladu s informacijama o tome.

Konzumiranjem zdrave prehrane, redovitom tjelovježbom, nepušenjem i ograničavanjem konzumacije alkohola možete gotovo trenutačno poboljšati svoje opće zdravlje. Dugoročno, u budućnosti ćete imati koristi zbog smanjenja rizika od razvoja bolesti.

Nezdravih se navika može biti teško riješiti, posebice ako se čini da vašem zdravlju ne nanose neposrednu štetu. Obvezati se na dugoročne promjene, primjerice prestanak pušenja ili smanjenje tjelesne težine, zahtijeva veliku snagu volje; možda će vam biti lakše ako potražite podršku obitelji i prijatelja.

Sadržaj

U vod ..... 6

Preuzmite

kontrolu nad

svojim zdravljem

6 – 35

N aslijeđe i zdravlje ..... 8

Razumijevanje naslijeđa..... 10

Zdravstvena zaštita cijeloga života..... 12

S til života i zdravlje ..... 15

Prehrana i zdravlje..... 16

Tjelovježba i zdravlje..... 20

Alkohol, duhan i droge..... 24

Seks i zdravlje..... 27

Psihičko zdravlje..... 30

Sigurnost i zdravlje..... 33

U vod .....36

P rocjena simptoma 36 – 123

O snovne tablice .....38

Umor..... 38

Gubitak tjelesne težine..... 40

Poteškoće sa spavanjem..... 42

Vrućica..... 44

Kvržice i otekline..... 46

Osjećaj nesvjestice i gubitak svijesti..... 48

Glavobolja..... 50

Osjećaj depresije..... 52

Općeniti problemi s kožom..... 54

Osip s vrućicom..... 56

Bolno ili nadraženo oko..... 58

Poremećaji ili oštećenja vida..... 60

Gubitak sluha..... 62

Bol u uhu..... 64

Bolno grlo..... 65

Kašalj..... 66

Zadihanost..... 68

Hripanje..... 70

Poteškoće pri gutanju..... 71

Povraćanje..... 72

Učestalo povraćanje..... 74

Bol u trbuhu..... 76

Učestali bolovi u trbuhu..... 78

Proljev..... 80

Zatvor..... 82

Bol u prsima..... 84

Učestalo mokrenje..... 86

Bolno mokrenje..... 88

Bol u leđima..... 90

Bol ili ukočenost vrata..... 92

Bolni zglobovi..... 94

Naticanje gležnjeva..... 96

Tablice za muškarce ..... 98

Erekcijska disfunkcija..... 98

Problemi s testisima i mošnjama..... 99

Problemi s penisom..... 100

Tablice za žene ..... 102

Problemi s dojkama..... 102

Bolovi u donjem dijelu trbuha u žena..... 104

Nadraženost genitalnih organa u žena..... 106

Neuobičajen iscjedak iz rodnice..... 107

Neuobičajeno krvarenje iz rodnice..... 108

Bolne mjesečnice..... 110

Tablice za djecu ..... 111

Problemi s težinom u djece..... 111

Povraćanje u djece..... 112

Proljev u djece..... 114

Vrućica u djece..... 116

Problemi s disanjem u djece..... 118

Kašljanje u djece..... 120

Bolovi u trbuhu u djece..... 122

Potraga za bolešću

124 – 139

Uvod..... 124

P osjet liječniku ..... 126

Medicinska anamneza i pregled..... 127

V izualizacija unutarnjih organa ..... 129

Slikovne dijagnostičke tehnike..... 131

Vizualne dijagnostičke tehnike..... 137

Vaše tijelo i bolest 140 – 565

U vod ..... 140

G eni i nasljeđivanje ..... 144

Genetski poremećaji..... 150

R ak ..... 152

Život s rakom..... 156

I nfekcije i infestacije ..... 160

Virusne infekcije..... 164

Bakterijske infekcije..... 171

Protozoalne i gljivične infekcije..... 175

Infestacije glistama..... 178

Teške ozljede i poremećaji izazvani utjecajem okoliša ..... 181

Teške ozljede..... 182

Otrovanje i poremećaji izazvani utjecajem okoliša..... 184

Koža, kosa i nokti ..... 189

Generalizirane bolesti kože..... 192

Lokalizirane bolesti kože..... 197

Kožne infekcije i infestacije..... 204

Manje ozljede kože..... 207

Bolesti kose i noktiju..... 208

M išićno-koštani sustav ..... 211

Bolesti kostiju.......... 217

Bolesti zglobova i ligamenata..... 220

Bolesti mišića i tetiva.......... 229

Mišićno-koštane ozljede..... 231

S rčano-žilni sustav..... 235

Glavne srčano-žilne bolesti..... 241

Poremećaji srčane frekvencije i ritma..... 249

Bolesti srčanih zalisaka i srčanog mišića..... 253

Bolesti perifernih žila..... 258

K rv i limfatički i imunosni sustavi ..... 265

Bolesti krvi..... 271

Bolesti limfatičkog sustava..... 278

Bolesti imunosustava..... 280

Alergije..... 283

D išni sustav ..... 286

Bolesti nosa i grla..... 290

Plućne bolesti..... 294

Ž ivčani sustav i mentalne funkcije .....311

Bolesti živčanog sustava..... 319

Bolesti mozga i kralježnične moždine..... 322

Bolesti perifernoga živčanog sustava..... 336

Duševne bolesti..... 341

O či i vid .....351

Bolesti oka..... 355

Bolesti kapaka i suznog sustava..... 363

Poremećaji vida..... 365

U ši, sluh i ravnoteža .....370

Bolesti vanjskog i unutarnjeg uha..... 374

Poremećaji sluha i unutarnjeg uha..... 376

Z ubi i desni .....381

Bolesti zuba..... 383

Bolesti desni..... 389

P robavni sustav ..... 391

Općeniti probavni i nutritivni problemi.....397

Bolesti usta, jezika i jednjaka..........400

Bolesti želuca i dvanaesnika.....405

Bolesti jetre, žučnog mjehura i gušterače.....407

Bolesti crijeva, rektuma i anusa.....415

H ormoni i metabolizam

Poremećaji hipofize.....430

Poremećaji tireoidne žlijezde (štitnjače) i paratireoidnih žlijezda.....432

Poremećaji nadbubrežnih žlijezda.....435

Metabolički poremećaji.....437

M okraćni sustav ..... 442

Bolesti bubrega.....446

Razvojni i psihički poremećaji.....551

Poremećaji očiju i ušiju.....554

Poremećaji probavnog sustava.....558

Endokrini i metabolički poremećaji.....561

Bolesti mjehura i mokraćne cijevi.....452

M uški reproduktivni sustav ..... 457

Bolesti testisa, skrotuma i penisa.....459

Bolesti prostate.....462

Muške hormonske bolesti.....465

Ž enski reproduktivni sustav ..... 467

Menstrualni, problemi u menopauzi i hormonski problemi.....471

Poremećaji ženskih spolnih organa.....475

Bolesti dojki.....483

S polni odnos i reprodukcija ..... 489

Spolno prenosive bolesti.....491

Seksualni problemi.....494

Neplodnost.....497

Trudnoća i porođaj ..... 500

Problemi u trudnoći.....506

Problemi pri porođaju.....517

Problemi poslije porođaja.....521

D ojenačka dob i djetinjstvo ..... 524

Problemi u novorođenčadi.....530

Kromosomske i genetske bolesti.....533

Poremećaji u vlasištu i na koži.....537

Mišićno-koštani poremećaji.....539

Poremećaji srčano-žilnog i dišnog sustava.....542

Poremećaji živčanog sustava..........547

Poremećaji reproduktivnih i mokraćnih sustava.....563

Liječenje bolesti

566 – 624

Uvod ..... 566

L iječenje lijekovima ..... 568

Razumijevanje lijekova.....570

Lijekovi za infekcije i infestacije.....571

Lijekovi koji djeluju na kožu.....575

Lijekovi za mišićno-koštane poremećaje.....578

Lijekovi za srčano-žilne bolesti.....580

Lijekovi za poremećaje i karcinome krvnoga i imunosnog sustava.....583

Lijekovi za dišne bolesti.....587

Lijekovi koji djeluju na mozak i živčani sustav.....589

Lijekovi za poremećaje očiju i ušiju.....593

Lijekovi za poremećaje probavnog sustava.....595

Vitaminski i mineralni dodaci prehrani.....598

Lijekovi koji djeluju na endokrini sustav i metabolizam.....600

Lijekovi koji djeluju na reprodukcijski i mokraćni sustav.....604

K irurški zahvati ..... 607

Odlazak na operaciju.....608

Vrste operacija.....611

N jega i terapije ..... 616

Njega bolesnih.....617

Rehabilitacijske terapije.....620

Psihološke terapije.....622

Kazalo..... 625

I zvori ilustracija ..... 648

Naslijeđe i zdravlje

Tjelesna ste obilježja naslijedili od svojih roditelja, kao i mnoge gene koji utječu na vaše zdravlje. Vaši geni djelomice određuju kako vam tijelo stari i imate li predispoziciju za neke bolesti. Svoje gene ne možete promijeniti, ali medicinska bi intervencija mogla pomoći u prevenciji bolesti kojima ste skloni. Genetska dijagnostika i stručno savjetovanje mogu vam omogućiti nadziranje rizika od bolesti ako prilagodite svoj stil života.

Gu ovom P oG lavlju

ENI KOJE nasljeđujete od svojih roditelja osnova su vaših tjelesnih i mentalnih obilježja. Polovica vaših gena dolazi od majke, a druga polovica od oca, i to putem jajne stanice i spermija. Svako dijete prima drukčiju kombinaciju gena dobivenih od obaju roditelja. Te različite genetske kombinacije odgovorne su za velike razlike u izgledu, zdravlju i osobnosti između većine braće i sestara. Naslijeđeni geni određuju mnoge osobitosti vašeg izgleda, primjerice boju očiju i kose. Oni usmjeravaju upadljive tjelesne promjene koje donose rast i starenje, ponajprije tijekom ranoga djetinjstva i puberteta. Geni također utječu na tjelesnu kemiju što može utjecati na vaš rizik od bolesti.

Vaše naslijeđe

postoji u svakoj stanici tijela djeteta koje raste.

Naslijeđe i zdravlje: geni i zdravlje 8–9

Uvod 8

Rizici od nasljeđivanja bolesti 9

Razumijevanje naslijeđa 10–11

Vi i vaše naslijeđe 10

Vaša obiteljska anamneza 10

Zdravstvena zaštita kroz život 12–14

Vi i vaš liječnik 12

Cijepljenje 12

Kontrolni pregledi 13

Probiri 13

Kromosomi

Sve tjelesne stanice (osim crvenih krvnih stanica, jajnih stanica i spermija) sadržavaju 23 para kromosoma. Kromosomi nose genetski materijal naslijeđen od roditelja.

organa i glavnih tjelesnih sustava postupno slabi. Procesi prirodnog izlječenja također postaju manje učinkoviti jer se otpornost imunološkog sustava na bolest s godinama smanjuje. Tjelesni sustavi stare različitom brzinom i pod utjecajem su genetskih čimbenika i čimbenika životnog stila koji variraju od osobe do osobe.

Pri začeću, oplođena jajna stanica, ili zigota, jedna je stanica koja sadržava sve informacije potrebne za stvaranje novog ljudskog bića. Te su informacije jedinstvene za svakoga pojedinca i prenose se u genima koji su dijelovi gusto namotanih niti DNK. DNK je u jezgrama stanica i sadržava upute koje nadziru tjelesna obilježja, rast, razvoj i funkcioniranje pojedinca. Dijeljenjem oplođenog jajašca informacije se podvostručuju tako da njihova kopija

Ljudi imaju oko 20 000 – 25 000 pari gena, ali u svakoj su stanici aktivni samo određeni geni, ovisno o specijaliziranoj funkciji pojedine stanice; primjerice u stanicama mozga i jetre aktivne su različite grupe gena. Geni usmjeravaju aktivnost stanica, najčešće kontroliranjem proizvodnje određenih bjelančevina. Mnoge od tih bjelančevina sudjeluju u stvaranju tjelesnih struktura ili u reguliranju tjelesnih aktivnosti. Primjerice, neki su geni odgovorni za proizvodnju bjelančevina koje potiču stanice na stvaranje tkiva, na primjer kože, kose i mišića; drugi potiču nastanak bjelančevina koje kontroliraju procese u tijelu, na primjer enzima koji reguliraju određene kemijske reakcije, ili imunoglobulina koji se bore protiv infektivnih organizama. Neki geni, nazvani kontrolnim genima, proizvode bjelančevine koje utječu na neke druge gene tako da ih »uključuju« i »isključuju«. Kontrolni geni reguliraju procese rasta i razvoja, primjerice granice rasta stanice. Oni također određuju specijalizaciju stanica. Međutim, ako kontrolni geni zataje, stanice se nekontrolirano umnožavaju. To je jedan od mehanizama kojim se razvija rak. Pri podjeli stanica, tijekom kopiranja genetskoga materijala,

povremeno se dogodi pogreška koja vodi mutaciji ili promjeni u genu. Svaki put kad se stanica podijeli taj se izmijenjeni gen prenosi dalje u nove stanice. Poremećaji koji nastanu kao posljedica takvih mutiranih gena poznati su kao genetski poremećaji. Izmijenjeni geni mogu biti razlog zašto se organ razvija ili funkcionira abnormalno i zna se da određeni geni uzrokuju rijetke genetske bolesti. Ako je genetska bolest česta u vašoj obitelji, možete se odlučiti za testiranje kako biste otkrili jeste li naslijedili izmijenjeni gen. Pokazalo se da i češći poremećaji, primjerice bolesti srca, također imaju genetsku komponentu. Testovi probira za rano otkrivanje tih bolesti posebno su važni ako vaša obiteljska anamneza upozorava na to da ste pod rizikom.

Premda je očekivano trajanje života u Velikoj Britaniji tijekom proteklog stoljeća uvelike poraslo, zahvaljujući poboljšanoj prehrani, zdravstvenoj zaštiti i sanitarnim uvjetima, vaše osobno dobro zdravlje cijelog života i u starijoj životnoj dobi neizbježno je rezultat gena koje ste naslijedili i načina na koji živite.

Promjena zdravih potreba

Virus ospica

Ovajakouvećana slikaprikazuje česticevirusaospica kakoseumnožavaju iz zaražene stanice. Ospicesemogu spriječiticijepljenjem kombiniranim cjepivomMo-PaRu (protivospica, zaušnjakairubeole).

Kako starite i prolazite kroz različite životne faze, vaše tjelesne potrebe i brige u vezi sa zdravljem mijenjaju se u skladu s tim. Primjerice, novorođenčadi je potrebna visokoenergijska prehrana koja potiče brz rast, a starijim ljudima potrebno je manje energije i zato jedu razmjerno manje.

Mladi odrasli ljudi najizloženiji su riziku od nesreća, ali kasnije u životu ljudi su sve podložniji degenerativnim bolestima jer funkcioniranje njihovih tjelesnih

Mamogram

Ovaj mamogram pokazuje zdravo tkivo dojke. Mamografija se rabi u prevenciji raka dojke tako da se rak može otkriti i liječiti u ranoj fazi.

P roces

Rizici od nasljeđivanja bolesti

Većina naših tjelesnih obilježja, među kojima je i podložnost pojedinim bolestima, određena je genetičkim materijalom nazvanim DNK. DNK je u jezgri stanica, organiziran u 46 jedinica nazvanih kromosomima, uređenima u 23 para. Spermiji i jajne stanice sadržavaju samo jedan

Vaša majka

Svako jajašce vaše majke sadržava 23 kromosoma, pola punoga kompleta.

Oplodnja

Jajašce i spermij sjedinjuju se stvarajući jednu stanicu, nazvanu zigota, koja sadržava puni komplet kromosoma.

kromosom iz svakog para. Svaki kromosom nosi stotine gena, nosača kemijskih kodova koji utječu na naš razvoj. Promjenama genetskog materijala dijete može naslijediti neku bolest ili predispoziciju da je razvije.

Spermij

Ovaj se spermij sjedinio s jajašcem.

Vaš otac

Svaki spermij vašeg oca sadržava 23 kromosoma, pola punoga kompleta.

Dioba stanice Zigota se dijeli stvarajući više stanica. Tijekom diobe, kromosomi se repliciraju tako da sve stanice nose iste genetske informacije.

Krv

Neki su krvni poremećaji nasljedni. Među njima je talasemija, koja utječe na sposobnost crvenih krvnih stanica da prenose kisik, i hemofilija, koja utječe na zgrušavanje krvi.

Fetalna faza

Stanice se umnožavaju stvarajući fetus. Tjelesna obilježja fetusa ponajvišesuodređena genima koje je naslijedio.

Koža

Ako ste naslijedili svijetlu kožu, bit ćete posebno osjetljivi na utjecaje Sunčeve svjetlosti i mogli biste imati povećan rizik od nastanka raka kože.

Dišni sustav

Veća je vjerojatnost za alergijski poremećaj disanja, primjerice astmu, ako jedan od vaših roditelja ima astmu, alergiju na pelud ili ekcem.

Zglobovi

Brojne bolesti

zglobova, na primjer osteoartritis i reumatoidni artritis, imaju nasljedni element, ali obično ne nastanu sve do odrasle dobi.

Vaš zdravstveni profil

Geni koje ste naslijedili utječu na vaš rizik od bolesti. Neki naslijeđeni poremećaji vidljivi su pri rođenju; drugi se razviju kasnije.

Kardiovaskularni sustav Mogli biste imati veću vjerojatnost od bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi ako jedan ili oba vaša roditelja imaju sličnu bolest.

Probavni sustav Neki poremećaji probavnoga sustava, primjerice određeni tipovi kolorektalnog karcinoma, katkad se ponavljaju unutar obitelji.

Prehrana i zdravlje

Uvjerljivo je najčešći problem prehrane pretjerivanje. Ljudi često konzumiraju previše hrane, posebice previše masti, soli i šećera. Pretjerani unos tih hranjivih tvari povezan je s nekim od glavnih uzroka smrtnosti u nas: bolestima srca, rakom i moždanim udarom. Donošenje valjanih odluka o vašoj prehrani može vam povećati izglede da izbjegnete te bolesti.

S golemim porastom dostupnosti i popularnosti brze hrane porasle su i loše prehrambene navike jer zapakirani zalogaji i obroci često sadržavaju velike količine sastojaka koji mogu biti štetni. Prvi članak u ovom poglavlju daje jednostavne smjernice za procjenu i poboljšanje vaše prehrane, objašnjava kako se mjeri energijska vrijednost hrane i opisuje kako svaka od velikih prehrambenih skupina (ugljikohidrati, bjelančevine i masti) pridonosi vašim nutritivnim potrebama. Mnogo ljudi u Hrvatskoj konzumira prehranu koja im daje više energije nego što im je potrebno pa je velik postotak populacije pretio i pati od zdravstvenih problema povezanih s prekomjernom težinom. Drugi članak objašnjava kako odrediti svoju idealnu težinu i istražuje različite metode gubljenja ili dobivanja kilograma.

Zdrava prehrana

Prehrana s pravom ravnotežom namirnica za optimalno zdravlje

Varijacije u prehrani između ljudi koji žive u različitim zemljama usko su povezane s nacionalnim obrascima bolesti. Primjerice, visokokalorična prehrana bogata mastima uobičajena u Velikoj Britaniji povezana je s visokim nacionalnim stopama pretilosti (str. 400), srčanih bolesti (vidi Bolest koronarnih arterija, str. 243), raka (str. 152159) i moždanog udara (str. 329). Za razliku od britanske, čini se da je tradicionalna mediteranska prehrana, u kojoj je mnogo svježeg povrća, maslinova ulja i ribe pa je siromašna zasićenim mastima, povezana s malim postotkom srčanih bolesti u zemljama Sredozemlja. U Japanu je tipična prehrana bogata vlaknima i postotak je učestalosti kolorektalnog raka (str. 421) nizak. U mnogim je zemljama pretjerana količina soli u prehrani povezana s visokim krvnim tlakom (vidiHipertenzija, str. 242).

Kao što višak nekih elemenata u prehrani može prouzročiti zdravstvene probleme, nedostatak esencijalnih hranjivih tvari može biti povezan s lošim zdravljem ( vidi Nutritivni deficiti , str. 399). Međutim, takvi su nedostaci rijetki u razvijenim zemljama poput Velike Britanije.

Znanje koje su prikupili nutricionisti proučavanjem utjecaja prehrane na

Hraniti se kvalitetno

Hranajeključnazadobrozdravlje,aliza većinuljudionajeivažanoblikdruštvenog života.Kuhanjeidijeljenjezdravehranemože bitiugodandiosvakodnevnaživota.

zdravlje u zemljama diljem svijeta pridonijelo je smjernicama za određivanje zdrave, uravnotežene prehrane koja može smanjiti rizik od zdravstvenih problema.

Uravnotežite svoju prehranu

Pet je osnovnih komponenata hrane: ugljikohidrati, bjelančevine, masti, vitamini i minerali. Svaki od njih daje važan doprinos zdravlju, ali važno ih je uzimati u pravilnim omjerima tako da ugljikohidrati čine najveći dio prehrane, a masti samo mali dio (vidi Hraniti se zdravo, sljedeća stranica). Konzumiranjem mnogo voća i povrća pobrinut ćete se da dobivate dovoljno vitamina i minerala. U prehranu biste trebali uvrstiti i obilje vode. Pića koja sadržavaju šećer, kofein ili alkohol (vidi Alkohol i zdravlje, str. 24) treba uzimati umjereno. Zna se da šećer pridonosi kvarenju zuba. Karbonizirana pića, čak i ona koja imaju malu količinu šećera, mogu oštetiti zube jer su kisela. Previše kofeina iz pića poput kave i Coca-Cole može uzrokovati palpitacije (osjećaj lupanja srca) i nesanicu, a kofein može dodatno pogoršati simptome anksioznosti.

Drugi su važni zdravstveni čimbenici količina soli u prehrani i vrste masnoća koju jedete.

Ugljikohidrati Oni bi trebali biti glavni izvor energije za vaše tijelo. Međutim, jedete li više ugljikohidrata nego što je tijelu potrebno, višak će se pohranjivati kao mast. Dvije su glavne vrste ugljikohidrata u hrani: jednostavni i složeni. Jednostavni ugljikohidrati izgrađeni su od šećera. Oni vašem tijelu daju brzi nalet

zdrave odluke

Razumijevanje deklaracija na namirnicama

Od proizvođača većine zapakiranih namirnica zahtijeva se da na deklaracijama navedu sve važne informacije. Na deklaraciji se mora nalaziti naziv namirnice, popis sastojaka, njezina težina, koliko se namirnica može držati i kako je čuvati, kako je kuhati i pripremati, ime i adresa proizvođača, onog tko ju je spakirao ili prodavača, katkad i mjesto podrijetla.

Tipične ili prosječne vrijednosti

Brojke se odnose na 100 g ili 100 ml hrane. Na nekim se deklaracijama također navodekoličinepo prosječnomobroku.

Masti

Udio je masnoća rastavljen kakobisepokazalokoliki je udio zasićenih masti.

Natrij

Ovavrijednostpokazuje kolikoimanatrija(usolii praškuzapecivo).

Donošenje odluka Prehrambenadeklaracija trebalabisadržavatipopis sastojakasraščlanjivanjemhranjivihtvaritakoda možetetočnovidjetikako tanamirnicapridonosi vašojprehrani.Tevam informacijeomogućuju usporedbusličnihproizvodaiodabirnamirnicau skladusvašimprehrambenimpotrebama.

INFORMACIJE O NUTRIJENTIMA

Tipične vrijednosti za 100g Obrok

Energijska vrijednost 1741 kJ 1219 kJ 414 kcal 290 kcal

Bjelančevine 3,5 g 2,5 g

Ugljikohidrati 65,8 g 46,1 g

od čega šećeri 49,1 g 14,4 g

Masti 15,2 g 10,6 g od čega zasićene 3,6 g 2,5 g

Vlakna 2,3 g 1,6 g

Natrij 0,1 g 0,1 g

Temeljeno na 8 obroka po torti.

Obroci

Normalnaveličinaobrokapomaževam procijenitivašunoshranjivihtvari.

SASTOJCI:

Grožđice, kandirane trešnje, pšenično brašno, jaje, djelomično hidrogenizirano biljno ulje, pekan orasi, šećer, glukozni sirup, med, arome, emulgatori (E 471, E 435), začini, sol, konzervans (E 202), sredstvo za želiranje (E 440), regulator kiselosti (E 330), boje (E 127, E 133, E 102, E 129).

■ PROIZVOD SADRŽAVA ORAŠASTE PLODOVE

■ PRIKLADNO ZA VEGETARIJANCE

energije, ali mogu oštetiti zube. Hrana poput keksa, kolača i slatkiša sadržava goleme količine jednostavnih ugljikohidrata. Složeni ugljikohidrati imaju kompliciraniju strukturu od jednostavnih ugljikohidrata i izgrađeni su od škroba i prehrambenih vlakana. Škrob se probavlja sporo i tako stalno daje energiju. Tjestenina, kruh, povrće poput krumpira i riža sadržavaju visoke razine škroba. Prehrambena vlakna sastoje se od vlaknastih dijelova biljaka koji se tijekom probave ne razgrađuju posve. Vlakna se mogu podijeliti na dvije vrste: topiva i netopiva.

Netopiva vlakna povećavaju obujam fekalija pomažući prolazak materijala kroz crijeva. Čini se da osobe čija je prehrana bogata tom vrstom vlakana imaju smanjen rizik od kolorektalnog raka. Glavni su izvori netopivih vlakana namirnice od nerafiniranih ugljikohidrata poput kruha od neprosijanog brašna, žitnih pahuljica, smeđe tjestenine, smeđe riže, voća, mahunarki, povrća, sjemenki i cjelovitih žitarica.

Topiva vlakna mogu sniziti razine kolesterola u krvi i povezana su sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara. Među dobrim su izvorima topivih vlakana voće, zob, grahorice i mahunarke te povrće.

Složeni ugljikohidrati trebali bi činiti glavni dio vaše svakodnevne prehrane. Jednostavni ugljikohidrati trebali bi ostati

Energijska vrijednost Udio energije mjeri se u kilodžulima (kJ) i kilokalorijama(kcal).

Bjelančevine Udio bjelančevina mora se prikazatičakikadjevrlo maleniligauopćenema.

Ugljikohidrati Ukupanudiougljikohidrata rastavljen je kako bi se pokazalakoličinašećera.

Vlakna Ovopokazujekoličinu vlaknastih tvari u hrani.

Sastojci Sastojci moraju biti navedeni na etiketi i poredanipotežini,počevši od najtežega. Aditivi i konzervansi često se prikazujuposvojimE (europskim)brojevima.

Dodatne informacije Deklaracijamožepokazivatije linamirnicaprikladnaza osobekojenejedupojedine namirnice.

na minimumu jer, premda daju energiju, siromašni su vitaminima i mineralima i imaju vrlo malo vlakana.

Bjelančevine Bjelančevine su prijeko potrebne za izgradnju i obnovu stanica u tijelu. Njihov nedostatak u prehrani uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, ali to se uglavnom javlja samo u zemljama u razvoju u kojima je dostupnost hrane ograničena. U Velikoj Britaniji češći je problem prehrana s previše bjelančevina, posebice životinjskoga podrijetla. Višak bjelančevina u tijelu se pretvara u mast. Mnoge namirnice bogate bjelančevinama obiluju i kalorijama te zasićenim mastima. Stoga prehrana s mnogo bjelančevina može prouzročiti pretilost. Među namirnice bogate bjelančevinama spadaju meso, riba, sir i orašasti plodovi. Za zdravu bi prehranu bilo idealno kad bi oko šestine vašega ukupnoga kalorijskog unosa bilo podrijetlom iz bjelančevina. Masti Masnoće su izvor energije i prijeko potrebne za apsorpciju nekih vitamina. Količina i vrsta masnoća u vašoj prehrani važni su u određivanju vašega općeg zdravlja. Unos masnoća također utječe na rizik od nastanka bolesti koronarnih arterija ili mogućnost moždanog udara. Poveznica je kolesterol, tvar nalik na masnoću koja je ključna za normalno funkcioniranje tijela, ali u pretjeranim količinama može biti rizik za zdravlje. Što je razina kolesterola u krvi veća (vidi Hiperkolesterolemija, str. 440), veći

Hraniti se zdravo

Zdrava prehrana kombinira raznovrsne namirnice u različitim omjerima. Namirnice se mogu podijeliti u pet skupina, prikazanih na slici u razmjernim omjerima u kojima bi se trebale jesti kako bi činile uravnoteženu, zdravu prehranu. Uživajte u hrani i jedite raznovrsno kako biste se pobrinuli da

Meso, riba i druge namirnice bogate bjelančevinama Ove namirnice jedite umjereno i odaberite alternativu s manje masti. Izvor su bjelančevina, željeza, vitamina B i pojedinih minerala.

Mlijeko i mliječni proizvodi Ove su namirnice često bogatemastimapa,kad godmožete,pokušajte izabrati manje masne. Međutim, mlijeko i mliječni proizvodidajubjelančevinei dobar su izvor kalcija te nekihvitamina,primjerice B12, A i D.

dobivate sve hranjive tvari koje su potrebne vašem tijelu. Jedite odgovarajuću količinu kako biste održavali zdravu težinu. Svježe voće i povrće te namirnice bogate ugljikohidratima poput krumpira trebali bi činiti većinu vaše prehrane, a meso, riba i mliječni proizvodi manji dio dnevnog unosa.

Kruh, krumpir, tjestenina i drugi složeni ugljikohidrati Ovenamirnicedajumnogo prehrambenihvlakana,složenih ugljikohidrata,neštominerala, posebicekalcijaiželjeza,ivitamine skupineB.

je i rizik od nastanka ateroskleroze (str. 241), sužavanja arterija koje naposljetku može prouzročiti kardiovaskularne bolesti. Razina kolesterola u krvi neke osobe djelomice ovisi o njezinim genetskim čimbenicima, ali u mnogim slučajevima najviše utječe količina i vrsta masnoća u prehrani. Masti mogu biti zasićene ili nezasićene, ovisno o njihovoj kemijskoj strukturi; zasićene masti iz mliječnih proizvoda i mesa najviše pridonose povišenim razinama kolesterola u tijelu. Također je preporučljivo izbjegavati hidrogenizirane masti, katkad nazivane i trans-mastima, koje su umjetno proizvedene i imaju svojstva slična zasićenim mastima. Hidrogenizirane masti često su u nadomjescima za maslac te tvornički proizvedenoj hrani poput keksa i kolača. Suprotno tome, čini se da nezasićene masti daju nešto zaštite od kardiovaskularnih bolesti, s tim da polinezasićene masnoće pružaju bolju zaštitu od mononezasićenih.

Voće i povrće Izaberiterazličitevrstesvježeg, zamrznutogilikonzerviranog voćaipovrćakojećevamdati vlakna,vitamineiugljikohidrate. Nekavamciljbudejesti najmanjepetobrokana dan(tomumože pridonijetiičaša voćnogsoka).

Masna i slatka hrana Pokušajtenejesti ove namirnice prečestoikadto činite,nekatobudeu malimkoličinama. Kadjemoguće, uzmitemanjemasne. Ovenamirnicedaju energiju,aliimaju malodrugih nutritivnihvrijednosti.

Prehrambene skupine

Ciljbivamtrebaobitijestinamirniceizsvakeodpetglavnih prehrambenihskupinauomjerimaprikazanimanasliciuoblikukriški pladnja.Namirnicenavećimkriškamatrebalebičinitivećidiovaše prehraneodonihnamanjimkriškama.Ukupnakoličinahranekoju trebatepojestiovisioveličinivašegtijela,dobiistupnjuaktivnosti.

Za zdraviju prehranu pobrinite se da najviše trećina vaših dnevnih kalorija dolazi iz masnoća i izaberite namirnice koje sadržavaju nezasićene, a ne zasićene masti. Također, pokušajte ograničiti unos namirnica s mnogo kolesterola poput školjki i jaja. Međutim, unos masnoća u male djece ne bi se trebao ograničavati.

Vitamini i minerali Vitamini i minerali presudni su u rastu i metabolizmu (vidi Dobri izvori vitamina i minerala , str. 18). Osim vitamina K, koji proizvode crijevne bakterije, i vitamina D, koji se proizvodi u koži djelovanjem Sunčeva svjetla, svi vitamini i minerali moraju se dobiti iz hrane.

Većina ljudi u Hrvatskoj dobiva odgovarajuće količine vitamina i minerala iz prehrane. Neki su vitamini, među kojima su A, D, E i K, štetni ako se uzimaju u pretjeranim količinama. Međutim, neki bi ljudi trebali uzimati vitaminske i mineralne do-

mora biti zamijenjena. Nedovoljan unos vode može uzrokovati probleme s bubrezima, primjerice bubrežne kamence (str. 447) i zatvor (str. 398). Nešto vode unosi se krutom hranom, ali usto biste trebali piti i mnogo tekućine. Pokušajte piti barem 8 čaša (2 litre) nealkoholne tekućine u danu. Za vrućeg vremena ili tijekom tjelovježbe moglo bi vam biti potrebno i više. Potrebu za vodom povećavaju i proljev, povraćanje, diuretici (lijekovi koji potiču izlučivanje urina) te kofein.

Vaše potrebe za energijom

Da bi tijelo pravilno funkcioniralo, potrebna mu je stalna zaliha energije. Energija iz hrane mjeri se u jedinicama koje nazivamo kilodžulima (kJ) ili kilokalorijama (kcal) koje se najčešće nazivaju jednostavno kalorijama.

Broj kalorija koje trebate dobiti iz prehrane ovisi o tome koliko energije troši vaše tijelo. To djelomice ovisi o tome koliko učinkovito vaše tjelesne stanice rabe energiju, što je genetski određeno, a djelomice o razini vaše tjelesne aktivnosti. Energija koju vaše tijelo troši za jednostavno održavanje osnovnih procesa poput disanja i probave naziva se vašim bazalnim metabolizmom (BM). Za sve svakodnevne aktivnosti potrebne su dodatne kalorije. Energične aktivnosti, primjerice bavljenje sportom, povećavaju potrebu za kalorijama. Većina tih dodatnih kalorija trebala bi dolaziti iz složenih ugljikohidrata, primjerice iz kruha. Međutim, osobama koje rade fizički zahtjevne poslove potrebne su i dodatne količine masnoća i šećera, bogatih izvora energije.

U kojoj ste fazi života također utječe na vašu potrebu za energijom. Primjerice, aktivnu tinejdžeru koji raste obično je potrebno više kalorija nego odraslu čovjeku. Potreba za kalorijama smanjuje se kako starimo jer BM s godinama opada i aktivnost je smanjena. Trudnici je potrebno više kalorija nego ženi koja nije trudna.

Odabir hrane bogate nutrijentima

datke (str. 598-600). Primjerice, ženama koje redovito gube željezo zbog snažnog menstrualnog krvarenja moglo bi se savjetovati da uzimaju dodatke željeza. Djeca koja nevoljko jedu normalne namirnice mogla bi dobiti vitamine A, C i D u obliku kapi. Starijim ljudima malog ili ograničena unosa hrane dodaci bi također mogli zatrebati. Starije bi žene trebale paziti da dobivaju dovoljno kalcija iz prehrane kako bi se pomoglo u prevenciji bolesti kostiju osteoporozi (str. 217). Ljudi koji se hrane vegetarijanskom prehranom najčešće imaju odgovarajući unos vitamina i minerala, ali vegani, koji ne jedu nikakve životinjske produkte, izloženi su riziku od nedostatka vitamina B12 i trebali bi se također pobrinuti da u prehrani imaju dovoljno kalcija.

Tekućina Voda je prijeko potrebna za život i čini gotovo četiri petine ljudskoga tijela. Gubi se znojenjem i mokrenjem te

Svježe namirnice najčešće su i zdrave, ali često imaju kratak rok trajanja. Za produljenje roka trajanja rabe se tehnike obrade. Brojne obrađene namirnice imaju jednaku količinu vitamina i minerala kao i svježe namirnice. Konzervansi u hrani sprečavaju rast mikroorganizama koji mogu izazvati otrovanje hranom (str. 398).

Deklaracije na zapakiranoj hrani ( vidi Razumijevanje deklaracija na namirnicama, prethodna stranica) daju informacije o sadržaju omogućujući vam da usporedite slične proizvode i donesete zdrave odluke. U nas je propisano kako se hrana označava i koja se vrsta nutritivnih informacija mora navesti. Osim navođenja popisa sastojaka i informacija o nutrijentima, na mnogim su deklaracijama na namirnicama dodatne obavijesti pa ljudi koji, vlastitim izborom ili iz nužde, na neki način ograničavaju svoju prehranu, mogu donijeti odluke o tome koje namirnice odabrati ili izbjegavati.

Kašalj

Za djecu mlađu od 12 godina pogledajte tablicu 47.

Kašljanje je obrambeni mehanizam kojim tijelo čisti dišne putove od udahnutih čestica ili izlučevina. Uporan kašalj može biti posljedica infekcije ili upale u plućima, a može nastati i zbog učinaka iritansa kao što je duhanski dim. Osobu s upornim kašljem mora pregledati liječnik.

POČETAK

Koliko dugo kašljete?

Manje od 48 sati

Više od 48 sati

Imate li temperaturu od 38 °C ili višu?

Da Ne

Uzimate li trenutačno ikakve propisane lijekove?

Da Ne

Iskašljavate li sluz?

Da Ne

UPOZORENJE

Iskašljavanje krvi

Uvijek biste se trebali obratiti liječniku ako iskašljavate krv iako, ako se inače osjećate dobro, jedno iskašljavanje pljuvačke koja sadržava tanke tragove krvi vjerojatno nije nimalo ozbiljno. No ako se takvo što ponovi ili iskašljete veliku količinu krvi, smjesta biste se trebali obratiti liječniku.

Mogući uzrok

Vaši simptomi mogu biti popratne pojave lijekova.

Liječnička pomoć

Naručite se na liječnički pregled. Nastavite uzimati lijekove osim ako vam vaš liječnik ne savjetuje drukčije.

Mogući uzroci

Uporni suhi kašalj može biti posljedica astme (str. 295), gastroezofagealnoga refluksa (str. 403) ili izloženosti iritansima na radnome mjestu (vidi Profesionalne bolesti pluća, str. 305). No mora se isključiti i najmanja mogućnost primarnoga karcinoma pluća (str. 307).

Liječnička pomoć

Naručite se na liječnički pregled.

Mogući uzrok

Boravak u zadimljenu prostoru može nadražiti pluća.

Samopomoć

Premjestite se u dobro prozračenu prostoriju. Posjetite liječnika ako ostajete bez daha ili ako se jave novi simptomi.

Ako iz ove tablice ne možete otkriti mogući uzrok kašlja, naručite se na liječnički pregled.

Muči li vas ijedan od sljedećih problema s disanjem?

Disanje je bolno

Nedostaje vam daha

Ništa od navedenoga

Mogući uzrok

Iskašljavanje je prirodan odgovor tijela na strano tijelo koje se smjestilo u plućima.

Liječnička pomoć

Nazovite svog liječnika ako se kašalj ne smiri poslije sat vremena.

Jeste li u posljednjih

nekoliko sati udisali bilo što od navedenoga?

Čestice hrane

Duhanski dim

Prašinu, isparine ili dim od vatre

Ništa od navedenoga

Mogući uzroci

Uporan pušački kašalj sa sluzavim iskašljajem može biti posljedica kronične opstrukcijske plućne bolesti (str. 297) ili, u rijetkim slučajevima, primarnoga karcinoma pluća (str. 307).

Liječnička pomoć

Naručite se na liječnički pregled.

Mogući uzrok

Upala pluća (str. 299) može uzrokovati takve simptome.

Liječnička pomoć

HITNO! Odmah nazovite svog liječnika!

Jeste li iskašljavali sluz?

Mogući uzrok

Teška upala dišnog sustava može biti posljedica udisanja bilo kojih od navedenih supstancija.

Liječnička pomoć

HITNO! Odmah nazovite svog liječnika!

Imate li ijedan od navedenih simptoma?

Nos koji curi

Bolno grlo

Ništa od navedenoga

Mogući uzrok

Akutni bronhitis (str. 297) jedna je od mogućnosti.

Liječnička pomoć

Posjetite liječnika unutar 24 sata.

Mogući uzrok

Virusne bolesti kao što su teška prehlada (vidi Obična prehlada, str. 164) ili upala pluća (str. 164) vjerojatni su uzrok vašega kašlja.

Samopomoć

Slijedite savjete o samopomoći za snižavanje vrućice (str. 165). Savjetuje se s liječnikom ako vam nije bolje nakon 2 dana ili ako nastanu novi simptomi. Mogući uzrok

Prehlada (vidi Obična prehlada, str. 164) vjerojatni je uzrok vašega kašlja.

Samopomoć

Inhalacija pare (str. 291) može pomoći. Savjetujte se s liječnikom ako disanje postane bolno ili počnete pištati, ako vam ne bude bolje za 2 dana ili ako nastanu drugi simptomi.

Mogući uzroci

Kašalj s drugim simptomima može uzrokovati astma (str. 295). Kronično zatajenje srca (str. 247) manje je vjerojatno.

Liječnička pomoć

Naručite se na liječnički pregled.

Posjet liječniku

Možda trebate posjetiti liječnika radi savjeta u vezi sa simptomima ili drugim zdravstvenim problemima ili bi vas liječnik mogao pozvati da dolazite na redovite kontrolne preglede ili na razgovor o trenutačnoj terapiji. Što će se dogoditi tijekom konzultacija ovisi o njihovoj svrsi, ali liječnik obično procjenjuje vaše zdravlje opažanjem, postavljanjem pitanja i obavljanjem fizikalnog pregleda. Moguće je i uzimanje uzoraka za testiranje.

MOŽDA ĆETE ODLUČITI posjetiti

liječnika jer se osjećate bolesno ili ste zabrinuti zbog neke tjelesne promjene, primjerice otečenog ili ukočenog zgloba. Možda će vam trebati savjet u vezi s promjenom životnoga stila, primjerice o mršavljenju ili prestanku pušenja. Ako imate neko kronično stanje poput dijabetesa, morate ići na redovite kontrole. Čak i ako ste zdravi, mogli bi vas pozvati u ordinaciju na neke testove probira, primjerice mjerenje krvnog tlaka i Papa-test.

Priprema za posjet liječniku

Bez obzira na razlog vašeg odlaska liječniku, moglo bi vam pomoći ako prije odlaska na ugovoreni termin odlučite o kojim temama želite razgovarati. Primjerice, ako imate konkretne simptome, razmislite o tome koliko se često pojavljuju i pojačavaju li ih određene aktivnosti ili ih ublažavaju. Vaš liječnik također treba znati uzimate li kakve lijekove ili dodatke, jeste li alergični na određene terapije i rabite li trenutačno kakve alternativne terapije.

Konzultacije

Mnogo je načina na koje liječnik može procijeniti vaše zdravlje. Prije svega, opazit će vaš opći izgled, primjerice

težinu, i potražiti znakove anksioznosti ili depresije. Liječnik će vam zatim postaviti niz pitanja, postupak koji se naziva uzimanjem anamneze, a poslije toga će obaviti fizikalni pregled. Pitanja koja će vam postaviti i opseg fizikalnog pregleda ovise o svrsi konzultacija.

Ako prvi put posjećujete nekog liječnika, mogao bi uzeti vašu potpunu anamnezu, u kojoj su pojedinosti o bolestima koje su učestale u vašoj obitelji, bolestima od kojih ste bolovali u prošlosti i čimbenicima životnog stila poput prehrane. Ako liječnik već ima vaš zdravstveni karton, može provjeriti njegov sadržaj. Ako imate specifične simptome, liječnik će se usredotočiti na njih kako bi postavio dijagnozu.

Obiteljska anamneza Nekisuporemećajimoždačestiuvašoj obitelji.Liječnikmoraznatizanjihkakobimu topomoglopripostavljanjudijagnoze.

Posjet liječniku: pripreme i konzultacije 126

Uvod 126

Liječnikov osnovni pribor 126

Medicinska anamneza i pregled 127–128

Medicinska anamneza 127

Fizikalni pregled 127

Uzimanje uzoraka 128

Kompletan fizikalni pregled uglavnom se obavlja samo kao dio općega kontrolnog pregleda, primjerice za novu policu osiguranja. Ako imate simptome, liječnik obično provjerava samo relevantne dijelove tijela. Čak i ako vam ne obavi kompletan pregled, liječnik bi mogao pogledati neka područja,

PrI bor

primjerice kožu i nokte, kako bi procijenio vaše opće zdravlje. Liječnik će možda morati uzeti uzorak, primjerice krvi ili urina. Uzorci se testiraju kako bi se potvrdila dijagnoza ili nadzirala bolest. Jednostavne pretrage mogu se obaviti u liječničkoj ordinaciji, ali složeniji postupci najčešće se izvode u laboratoriju. Liječnik bi mogao tražiti od vas da nazovete ambulantu kako biste doznali rezultate pretraga ili da ugovorite drugi termin za razgovor o rezultatima i njihovim posljedicama za vaše zdravlje.

Krvne stanice

Liječnikbimogaouzetiuzorakkrvikojiće seposlatinamikroskopskoispitivanjekako bisepogledalastrukturakrvnihstanica kaoštosemoževidjetinaovomjako uvećanuprikazunormalnihcrvenihibijelih krvnih stanica.

Liječnikov osnovni pribor

Dok obavlja fizikalni pregled, vaš bi liječnik mogao upotrijebiti jedan ili više osnovnih instrumenata. Svaki od njih ima specifičnu funkciju. Neki instrumenti omogućuju liječniku da pobliže pregleda pojedine dijelove tijela. Drugi se rabe za slušanje abnormalnih zvukova ili za provjeru refleksa.

Pomagala pri pregledu

Oftalmoskopiotoskoprabesezagledanje očijuiušiju.Refleksisetestirajučekićem,a zvukovi,primjericeotkucajisrca,moguse slušatistetoskopom.

Medicinska anamneza i pregled

Možda ćete posjetiti liječnika radi kontrolnoga pregleda ili zato što se osjećate bolesno. Ako imate simptome, liječnik će vam postaviti razna pitanja i obaviti pregled, a to su i prvi koraci prema dijagnozi. To katkad može biti sve što je liječniku potrebno da zaključi što je uzrok vaše bolesti i što je potrebno učiniti. U drugim se slučajevima obavljaju pretrage kako bi se prikupilo više informacija.

Od trenutka kad uđete u ordinaciju vaš liječnik počinje prikupljati informacije o vama na temelju vašeg izgleda. One bi mogle otkriti nešto o vašem općem zdravlju i stanju uma. Daljnje informacije o vašem zdravlju liječnik dobiva iz vaše medicinske anamneze i obavljanjem fizikalnog pregleda.

Prvi članak u ovom poglavlju bavi se pitanjima koja bi vam liječnik mogao postaviti pri uzimanju vaše medicinske anamneze. Takva su pitanja važan način prikupljanja informacija o prošlim bolestima, poremećajima koji se ponavljaju u vašoj obitelji i vašem životnom stilu.

Pošto je uzeo vašu anamnezu, liječnik bi vas mogao pregledati u potrazi za abnormalnostima ili kako bi potvrdio pretpostavljenu dijagnozu. Neke uobičajene procedure pri fizikalnom pregledu opisane su u drugom članku. Osim toga, liječnik bi mogao uzeti uzorke za testiranje.

Ako vam medicinski pregled treba zbog osiguranja, liječnik će potražiti rane

Medicinska anamneza

Medicinska evidencija pacijentova prošlog i sadašnjeg zdravlja

znakove bolesti ili čimbenike koji vam mogu povećati rizik od nastanka bolesti. Rutinski kontrolni pregledi u djetinjstvu i tijekom trudnoće opisani su na drugome mjestu (vidi Kontrolni pregledi, str. 13).

Fizikalni pregled

Pregled koji obavlja liječnik provjeravajući stanje ili zdravlje različitih tjelesnih sustava i organa

Fizikalni je pregled često osnovni dio dijagnostike ili kontrolnih pregleda. Ako imate simptome, liječnik će se usredotočiti na područja povezana sa simptomima ili na ona u kojima se mogu uočiti abnormalnosti. Liječnik bi mogao provjeriti i druga područja. Primjerice, ako imate simptome zatajenja srca, poput kratkog daha, mogao bi vam pregledati gležnjeve jer je zatajenje srca povezano s naticanjem gležnjeva.

Kako bi vam dijagnosticirao poremećaj ili procijenio rizik od nastanka bolesti, liječnik će vam postaviti pitanja o vašim trenutačnim simptomima, prošlim bolestima, lijekovima, obiteljskoj anamnezi ili stilu života, a zatim će sastaviti vašu osobnu anamnezu. Ako imate simptome, vaša će anamneza pomoći liječniku da dođe do dijagnoze i odluči što učiniti. Ako dođete na kontrolni pregled, možda će vas pitati o čimbenicima stila života koji utječu na vaše zdravlje (vidi Kontrolni pregledi, str. 13).

Medicinska anamneza i lijekovi Informacije o svim bivšim poremećajima i operacijama mogle bi pomoći vašem liječniku da zaključi je li možda neki prijašnji problem uzrok sadašnjih simptoma. Simptomi bi mogli biti nuspojava neke terapije ili alergijska reakcija na nju pa je važno da liječniku kažete uzimate li kakve lijekove ili dodatke i jeste li na nekoj alternativnoj terapiji. Vaš se liječnik mora pobrinuti da novi lijekovi ne reagiraju s nečim što već uzimate.

Mjerenje krvnog tlaka Fizikalnipregledmožebitiimjerenjekrvnog tlaka.Visokikrvnitlakpovećavarizikod moždanogudara.

Obiteljska anamneza

Ako imate obiteljsku povijest nekog poremećaja, liječnik će provjeriti jesu li vaši simptomi uzrokovani tim poremećajem i predložiti mjere koje pomažu smanjiti rizik od razvoja tog stanja u budućnosti. Primjerice, ako imate obiteljsku povijest bolesti srca (str. 243), moguće je da će vam savjetovati ograničavanje unosa jako masne hrane.

Stil života

Što jedete, čime se bavite i gdje stanujete čimbenici su koji mogu utjecati na vaše zdravlje. Liječnik bi vas mogao pitati za vašu prehranu, vježbate li redovito, pijete li, pušite li ili rabite rekreacijske droge. Mogao bi vam postaviti i pitanja o vašem zanimanju jer bi posao mogao utjecati na vaše zdravlje. Bivša radna mjesta također bi mogla biti važna jer se neke bolesti koje nastanu kao posljedica posla razviju tek godinama poslije. Primjerice, ljudi koji rade ili su radili u rudarskoj industriji mogli bi biti izloženi riziku od nastanka određenih profesionalnih bolesti pluća (str. 305).

Vaši osobni odnosi, uvjeti u kojima živite i financijske okolnosti također mogu utjecati na vaše zdravlje, posebice na psihičko zadovoljstvo. Ako ste nedavno putovali u inozemstvo, recite to svom liječniku jer postoji mogućnost da su vaši simptomi posljedica neke neobične zarazne bolesti.

Koža, kosa i nokti

Neki uočljivi kožni problemi poput osipa ili diskoloracije mogu biti simptomi kožnog poremećaja, ali mogu upozoravati i na rašireniji problem poput sistemskog lupus eritematozusa (str. 281). Vaša kosa i nokti također mogu biti pogođeni nekim poremećajima. Primjerice, opće prorjeđivanje kose možda je posljedica hormonskog poremećaja, a promjena u obliku ili boji noktiju možda upozorava na anemiju zbog nedostatka željeza (str. 271).

Srce i cirkulacija

Liječnik bi vam mogao provjeriti snagu i brzinu pulsa, obično na ručnom zglobu ili na vratu. Ubrzan ili neujednačen puls može upozoravati na problem sa srcem. Puls na drugim točkama, primjerice na preponama,

te H nik A

Osnovne tehnike pregleda

Pošto je liječnik potražio uočljive znakove ili simptome bolesti, mogao bi primijeniti bilo koju od triju osnovnih tehnika pregleda. Pregled bi mogao uključivati auskultaciju tijekom koje se rabi stetoskop za

slušanje pluća ili drugih dijelova tijela; palpaciju pri kojoj se dijelovi tijela pipaju rukama; i perkusiju – slušanje zvukova nastalih laganim lupkanjem po određenom području.

Opipavanje abdomena Rabećidlanoveobijuruku,liječnicanježno, aličvrstopritišćetrbuhkakobiopipalaimali kakvihkvržicailibolnihdijelova.

Palpacija

Liječnicaprimjenjujepritisakrabećijednu iliobjerukeipolakoopipavacijelitrbuh. Toćejojpomoćidauočipovećaneilibolne unutarnjeorganeiliabnormalneotekline.

Slušanje srca i pluća Liječnicarabistetoskopkojihvatai pojačavazvukoveuprsnomkošu, primjericezvukovekojesvojimotvaranjem izatvaranjemproizvodesrčanizalisci.

Auskultacija Stetoskopsemožerabitiza slušanjenesamoplućanegoi zvukovakojeproizvodecrijeva ilikrvdokprolazikrozkrvne žile.Liječnikinterpretirate zvukove kako bi ustanovio jesulinormalniilinisu.

Perkusija prsa Prstjedneruke pritisnutjenaprsaipo njemuselaganolupka prstomdrugeruke kako bi nastao zvuk.

Perkusija Lupkanjemporazličitimdijelovima prsaiabdomenateslušanjem zvukovakojinastajuliječnicamože razlikovati čvrsto tkivo i tekućinu oddijelovaispunjenihplinom.

Generalizirane bolesti kože

Mnoge kožne bolesti mogu odjednom zahvatiti nekoliko tjelesnih područja ili čak sva. Neki od tih poremećaja imaju snažnu nasljednu komponentu, ali često uzrok određena stanja ostaje nepoznat. Nisu sve generalizirane kožne bolesti izlječive – neke se neprestano pojavljuju cijeloga života. Ipak, većinu se učinkovito može staviti pod nadzor uz liječenje i mjere samopomoći.

Većina generaliziranih bolesti kože nije velika opasnost za zdravlje, ali kronična stanja kao što su psorijaza i kožni ekcem mogu utjecati na kvalitetu života i zahtijevaju dugotrajno liječenje. Drugi poremećaji uzrokuju samo privremenu neugodu i često se povuku bez liječenja. Neka su stanja posljedica alergijske reakcije na tvari kao što su lijekovi i nestaju pošto se uzročnik prepozna i odstrani. Članci u ovome poglavlju obrađuju poremećaje koji uzrokuju proširene osipe, svrbež, ljuskavost ili stvaranje mjehura. O poremećajima koji pogađaju određena područja kože bit će riječi u drugim poglavljima (vidi Lokalizirane kožne bolesti, str. 197-203 te Kožne infekcije i infestacije, str. 204-207). Poremećaji koji se javljaju na koži djece opisani su u posebnom poglavlju (vidiDojenačka dob i djetinjstvo, str. 524-529). Osipi koji se javljaju na koži kao dio infektivne bolesti, primjerice rubeole ili ospica, također se spominju drugdje (vidiInfekcije i infestacije, str. 160-163).

Psorijaza

Mrlje crvene, zadebljane i ljuskave kože koje se često javljaju na mnogim dijelovima tijela

Često je nasljedna.

Može biti pogoršana stresom.

Dob kao rizični čimbenik ovisi o vrsti.

Spol nije važniji čimbenik.

Psorijaza je čest problem u zapadnjačkim zemljama, u Australiji i Južnoj Americi te dijelovima Azije i Afrike: pogađa oko dva posto stanovništva u Velikoj Britaniji. Postoji nekoliko različitih vrsta, od kojih je većinu teško staviti pod nadzor i koje se često razbuktavaju tijekom života. Crvena, zadebljana i ljuskava koža javlja se u svih vrsta psorijaze. Ljuskava područja ne svrbe uvijek, ali ako je problem na mnogim dijelovima tijela, psorijaza može uzrokovati tešku tjelesnu neugodu i osjećaj srama zbog mjesta vidljivih javnosti. Na područjima kože pogođene psorijazom nove se stanice kože proizvode mnogo brže nego što se mrtve stanice odbacuju, a prekomjerne se stanice nakupljaju i tvore debele mrlje. Uzrok se ne zna, ali psorijazu mogu potaknuti ili pogoršati

os NoVN a aN ato M ija

Dlaka

Lojna žlijezda

Mišić erektor dlake

Žlijezda znojnica

Epidermis

Pločasta psorijaza Najčešći oblik psorijaze, pločasta psorijaza doživotna je bolest koja se može javiti u osoba bilo koje dobi. Stanje može uzrokovati ove simptome:

■ Mrlje zvane plakovi, koje se sastoje od zadebljale, crvene kože i ljuskavih površina. Obično se javljaju na laktima, koljenima, donjim dijelovima leđa i vlasištu, iza ušiju te uz rub kose. U nekim slučajevima mogu nastati i na starom ožiljnom tkivu.

■ Povremen svrbež oboljelih područja.

■ Nokte promijenjene boje koji su prekriveni malim udubinama. U težim slučajevima nokti se odvajaju od svoga ležišta. Katkad se nokat zadeblja pa stanje može biti krivo protumačeno kao gljivična infekcija.

Simptomi pločaste psorijaze nastavljaju se tjednima ili mjesecima i mogu se neprestano pojavljivati.

Kapljičasta psorijaza Taj oblik najčešće pogađa djecu i adolescente i često nastaje poslije bakterijske upale grla. Tipični su simptomi:

Dermis

Za više pojedinosti o građi i funkciji kože vidi str. 190-191.

infekcija, ozljeda ili stres. Taj je poremećaj često nasljedan, što navodi na zaključak da je genetski čimbenik odgovoran za njezin nastanak; otprilike jedna od tri osobe ima bliskog rođaka koji boluje od istog stanja. Uporaba određenih lijekova, kao što su antidepresivi (str. 592), lijekovi protiv povišena krvnog tlaka (str. 580), beta-blokatori (str. 581) i antimalarici (str. 574), može u nekih osoba izazvati psorijazu.

Koje su vrste?

Postoje četiri glavne vrste psorijaze, od koji svaka izgleda drukčije. Neki oboljeli mogu imati više od jedne vrste te kožne bolesti.

■ brojne ružičaste mrlje veličine novčića, promjera od otprilike 1 cm, uglavnom na leđima i prsima

■ učestali svrbež pogođenih područja kože.

Ti simptomi obično nestaju za 4 – 6 mjeseci i više se ne pojavljuju, ali više od polovine takvih pacijenata u kasnijem životnom razdoblju dobije neki oblik psorijaze.

Postoje li komplikacije?

Otprilike u svake desete osobe s psorijazom bilo kojega tipa nastane oblik artritisa (str. 220) koji obično pogađa zglobove na prstima ili koljena. Pri pustuloznoj psorijazi velik gubitak stanica s površine kože može prouzročiti dehidraciju, zatajenje bubrega (str. 450), infekciju te visoku temperaturu. Ako se ne liječi, takvo stanje može ugroziti život.

Što se može učiniti?

Vaš će liječnik vjerojatno moći odrediti tip psorijaze prema njezinu izgledu. Ako imate samo blag oblik bolesti koji ne uzrokuje probleme, možda ćete odlučiti ne liječiti simptome. Inače biste trebali poštovati upute za liječenje koje vam odredi liječnik. Lokalna liječenja Psorijaza se obično liječi emolijentima koje omekšavaju kožu (vidiEmolijenti i zaštitne kreme, str. 575). Druga su uobičajena liječenja preparati koji sadržavaju katran kamenog ugljena ili tvar zvanu dithranol, koja smiruje upalu i ljuskanje. Katran i dithranol učinkoviti su, ali katran ima neugodan miris, a oba sredstva mogu ostavljati mrlje na odjeći i posteljini. Dithranol bi se trebao nanositi samo na zahvaćena područja jer može nadražiti zdravu kožu.

Psorijatični plak na laktu

Laktisuuobičajenomjestozapsorijatične plakove.Ljuskavapovršinamrljanakupina jemrtvihstanicakože.

Kapljičasta psorijaza

Male,ružičasteiljuskavemrljekapljičastepsorijazečestoprekrivajuvelikepovršine.Uobičajenosumjestoleđa,kakojegoreprikazano.

Pustulozna psorijaza To je rijetka, ali potencijalno po život opasna vrsta psorijaze koja se uglavnom javlja u odraslih osoba. Stanje može nastupiti naglo uz ove simptome:

■ mali mjehuri ispunjeni gnojem koji se javljaju na dlanovima i tabanima

■ jako proširena područja crvene, upaljene i akutno osjetljive kože

■ djelomično zadebljanje i ljuskanje pogođenih područja.

U teškim slučajevima pustulozna psorijaza može zahvatiti cijelo tijelo i zahtijeva bolničko liječenje.

Inverzna psorijaza U starijih osoba često se javlja ta vrsta psorijaze pri kojoj se velika, vlažna i crvena područja javljaju u pregibima kože, a ne po cijelome tijelu. Osip se uglavnom javlja u međunožju, na koži ispod grudi te ispod pazuha. Inverzna psorijaza obično se povlači bez liječenja, ali se može ponovno pojaviti.

Vaš vam liječnik također može preporučiti topijski preparat koji sadržava derivat vitamina D, kalcipotriol (vidi Vitamini, str. 598) ili kalcipotriol u kombinaciji s topijskim kortikosteroidom (str. 600). Ti se preparati obično nanose jednom ili dvaput na dan, nemaju mirisa i ne ostavljaju mrlje na tkanini. Čisti se kalcipotriol može upotrebljavati najviše otprilike 12 tjedana kako bi dao najveći učinak, a preparatom s kombinacijom kalcipotriola i kortikosteroida obično se postiže brži učinak. No važno je ne pretjerati s uporabom navedenih preparata i držati se liječničkih uputa. Također se za liječenje mogu propisati čisti lokalni kortikosteroidi. No ti se lijekovi moraju upotrebljavati štedljivo jer mogu uzrokovati dugoročne posljedice kao što je stanjivanje kože.

Sistemsko liječenje Za jako raširenu psorijazu koja ne odgovara na lokalno liječenje terapeutsko izlaganje ultraljubičastim (UV) zrakama često je učinkovito. UV terapija obično se provodi bez oralnih lijekova. Terapija PUVA obuhvaća UV terapiju i psoralen, oralni lijek koji se uzima prije tretmana ultraljubičastim zrakama i koji kožu čini osjetljivijom na učinke svjetla. Taj kombinirani tretman blago povećava rizik od raka kože i provodi se samo pod nadzorom dermatologa.

Redovite kratke doze Sunčeva svjetla često pomažu u ublažavanju simptoma psorijaze. Ako je vrijeme dovoljno toplo, umjerena izloženost zahvaćenih područja Sunčevu svjetlu može biti blagotvorna, ali bi se pacijent svakako trebao zaštititi od Sunčevih opeklina (vidi Sigurnost na suncu, str. 34).

U težim slučajevima psorijaze za koje lokalni preparati nisu učinkoviti može se propisati liječenje oralnim ili intravenoznim

lijekovima. Za takva se liječenja upotrebljavaju retinoidi (str. 575), metrotreksat (vidi Antikancerogeni lijekovi, str. 586) te ciklosporin (vidi Imunosupresivi, str. 585). No retinoidi i metrotreksat mogu uzrokovati malformacije fetusa u razvoju. Stoga te lijekove ne biste smjeli upotrebljavati ako ste u drugom stanju ili planirate trudnoću.

Kakve su prognoze?

Iako za psorijazu nema lijekova, liječenjem se mogu ublažiti simptomi i osobama koje boluju od psorijaze pomoći da vode normalan život. Ako je psorijaza dugotrajan problem, možda će vam biti lakše pridružite li se skupini za samopomoć.

Ekcem

Mrlje crvene, suhe kože koja svrbi, katkad prekrivene mjehurima; poznat je i pod nazivom dermatitis

Dob, spol, genetika i način življenja kao rizični čimbenici ovise o vrsti.

Glavna je značajka ekcema crvena, suha i koža koja svrbi, a može biti prekrivena mjehurićima ispunjenim tekućinom. Oboljela se koža katkad može zadebljati zbog neprestana svrbljenja. Ekcem se obično neprestano javlja tijekom života.

Koje su vrste?

Nekoliko je različitih vrsta ekcema. Neke potiču određeni čimbenici, no drugi, kao što su diskoidni ekcem, javljaju se iz nepoznatih razloga.

Atopijski ekcem To je najčešći oblik ekcema. Obično se prvi put pojavljuje u djetinjstvu (vidiEkcemi u djece, str. 538) i može se nastaviti pojavljivati tijekom adolescentske i odrasle dobi (vidi Atopijski ekcem, str. 193). Uzrok se stanja ne zna, ali osobe koje imaju naslijeđenu sklonost alergijama, među kojima je i astma (str. 295), podložnije su tome poremećaju.

Kontaktni dermatitis Izravan dodir s nadražujućom tvari ili alergijska reakcija na tvar može uzrokovati vrstu ekcema poznatu kao kontaktni dermatitis (desno), odnosno upalu kože. Takvo se stanje može javiti u bilo kojoj dobi.

Seboroični dermatitis Taj oblik ekcema pogađa djecu i odrasle. Točan se uzrok seboroičnog dermatitisa (str. 194) ne zna iako je stanje često povezano s organizmom nalik na gljivicu koja se nalazi na koži. Diskoidni ekcem Takav oblik ekcema mnogo se češće javlja u muškaraca nego u žena. Mrlje veličine novčića koje svrbe izbijaju na rukama, nogama ili trupu, a pogođena područja kože mogu vlažiti i postati ljuskava ili prekrivena mjehurićima. Uzrok se ne zna, ali može biti povezan s atopijom (alergijom).

Asteatotički ekcem Najčešći je u starijih osoba, osobito zimi. Uzrokuje ga isušivanje kože koje se javlja sa starenjem. Ljuskav, ispucan osip neravnomjerno se javlja po tijelu. Dishidroza To se stanje, inače poznato i pod nazivom dishidrotični ekcem, javlja na

mjestima na kojima je koža najdeblja, kao što su prsti, dlanovi i tabani. Na zahvaćenim mjestima izbijaju brojni mjehurići koji svrbe, a katkad se mogu i spajati u velika područja koja vlaže. Uzrok se ne zna.

Kako se liječi?

Kožu održavajte vlažnim hidratantnim kremama (vidi Emolijenti i zaštitne kreme, str. 575), higijenu kratkim tuširanjima i kupkama u mlakoj vodi te upotrebljavajte blagi sapun ili ga posve izbjegavajte te ga zamijenite hidratantnim sredstvom. U kupkama se možete koristiti i uljima kako biste kožu održali vlažnom. Lokalni kortikosteroidi (str. 577) pomažu u ublažavanju upale i svrbeža. Također izbjegavajte dodir s tvarima koje mogu nadražiti kožu. Ako se pojavi kontaktni dermatitis, može se provesti epidermno testiranje (str. 194) kako bi se odredila tvar koja je djelovala poput okidača bolesti. Većina se ekcema može s uspjehom držati pod nadzorom.

Atopijski ekcem

Upala na koži koja svrbi i javlja se u mrljama, obično u naborima kože

Obično se prvi put javlja u djetinjstvu; katkad se zadrži do odrasle dobi.

Često je nasljedan u obitelji.

Može se pogoršati zbog ekstremnih temperatura, određene vrste hrane ili stresa.

Spol nije važniji čimbenik.

Osip koji izrazito svrbi i koji je tipičan simptom atopijskog ekcema obično se prvi put javlja u dojenačkoj dobi i često nestaje u kasnijem djetinjstvu (vidi Ekcem u djece, str. 538). No osip katkad može izbijati tijekom adolescentske, pa i odrasle dobi. Atopijski ekcem često pogađa osobe koje imaju obiteljsku povijest astme (str. 295) ili drugoga alergijskog poremećaja kao što je peludna groznica (vidiAlergijski rinitis, str. 283). Izbijanja osipa u odrasloj dobi katkad su vezana za čimbenike kao što su stres, promjena temperature ili alergijska reakcija na određenu hranu. No često nema jasnog okidača.

Koji su simptomi?

Osip se uglavnom javlja u mrljama, najčešće na šakama, kao i u pregibima kože na mjestima kao što su zapešća, stražnja strana koljena te unutarnja strana laktova. Često se javlja i na licu, osobito oko očiju i iza ušiju. Simptomi mogu biti:

■ crvenilo i naticanje kože

■ vodenasti mjehurići

■ suha, ljuskava i ispucana koža

■ zadebljanja kože (poznata kao lihenizacija), kao posljedica neprestana svrbljenja

■ nabori i bore ispod donjih vjeđa (zvani Morgan-Dennyjevi nabori).

Katkad na zahvaćenu području nastane bakterijska infekcija, što uzrokuje daljnje naticanje i osjećaj neugode.

Atopijski ekcem

Suhiupaljenosipatopijskogaekcema,koji isvrbi,običnosejavljaunaborimakožekao štojeunutarnjastranalakta.

Što se može učiniti?

Vaš će liječnik vjerojatno moći dijagnosticirati atopijski ekcem na temelju simptoma. Liječnik može preporučiti lokalne kortikosteroide (str. 577) kako bi se smirila upala. Tim se lijekovima valja koristiti štedljivo te bi uporabu trebalo prorijediti kad se osip počne povlačiti. Izbjegavajte uporabu lokalnih kortikosteroida na licu, osim ako vam to ne preporuči vaš liječnik. Ako se ti lijekovi ne mogu upotrebljavati ili ih već upotrebljavate dugo, vaš vam liječnik može preporučiti lokalni preparat lijeka koji mijenja način djelovanja imunosnog sustava (poznat pod nazivom imunomodulator), primjerice takrolimus. Oralni antihistaminici mogu pomoći u ublažavanju svrbeža (vidi Antipruritični lijekovi, str. 576). Ako je osip inficiran, liječnik će vam propisati oralne antibiotike (str. 572) ili lokalne antibiotike (vidiPreparati za kožne infekcije i infestacije, str. 577).

Emolijentima možete ublažiti simptome i spriječiti njihov nastanak (vidiEmolijenti i zaštitne kreme, str. 575), a bez recepta možete nabaviti i posebne uljne kupke. Mjere samopomoći mogu se primjenjivati

u razdobljima između razbuktavanja bolesti (vidi Kako se nositi s ekcemom na rukama?, dolje).

Kakve su prognoze?

Atopijski se ekcem može držati pod nadzorom, ali ne i posve izliječiti, a novi dijelovi oboljele kože mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku. No stanje se obično poboljšava s godinama i vrlo je rijetko u starijih osoba.

Kontaktni dermatitis

Mrlje crvene, svrbljive i ljuskave kože uzrokovane iritacijom ili alergijom

Posao u kojem su osobe izložene kemikalijama ili deterdžentima rizični je čimbenik.

Dob, spol i genetika nisu važniji čimbenici.

Kako sam naziv kaže, kontaktni dermatitis upala je kože uzrokovana kontaktom s određenom tvari. Postoje dva tipa: iritabilni kontaktni dermatitis, koji uzrokuju primarni iritansi (tvari koje općenito škode koži, primjerice izbjeljivač); te alergijski kontaktni dermatitis, koji nastaje kad osoba dođe u dodir s određenom tvari na koju je s vremenom postala osjetljiva. Iritaciju ili alergijske reakcije potiču tvari iz nekih kozmetičkih proizvoda; nikal koji je u nakitu, dugmadi, naušnicama za probušene uši, remenima ručnih satova te zakovicama na trapericama; u određenim kemikalijama, lijekovima u nekim kremama za kožu te određenim biljkama kao što su ambrozija ili jaglac.

Kako se nositi s ekcemom na rukama?

Ekcem na rukama može biti osobito tvrdokoran, bolan i neprivlačan. Sljedećim ćete savjetima moći svoj ekcem staviti pod nadzor i prorijediti izbijanje novih mrlja.

■ Izbjegavajte dugotrajno namakanje ruku u vodi. Ako je moguće, radi zaštite unutar gumenih rukavica nosite pamučne rukavice.

■ Zaštitite ruke rukavicama ili zaštitnom kremom prije čišćenja, rada u vrtu, kućnih popravaka ili uporabe nadražujućih sredstava.

■ Skinite prstenje prije uporabe deterdženta ili drugih iritansa kako biste spriječili da se kemikalije zadrže u izravnu dodiru s kožom.

■ U kuhinji izbjegavajte izravan dodir s hranom kao što je češnjak, luk i citrusno voće, koja sadržava nadražujuće tvari.

■ Često nanosite hidratantne kreme kako biste kožu održavali vlažnom i ruke perite blagim sapunima.

Zaštitna krema

Nanošenje zaštitne kreme

Možetespriječitidanadražujućasredstvakao štosudeterdžentidođuuizravandodirskožom takodaprijeobavljanjakućanskihposlova nanesetezaštitnukremu.Hidratantnekreme kojevlažekožutrebananijetiposlijepranja.

Mišići u tijelu (nastavak)

Građa čeoni mišić

kružni mišić oka

nadlaktično-palčani mišić plosnati mišić – platizma

podgrebeni mišić

mišić podizač kralježnice

mali mišić stražnjice

četveroglavi mišić bedra

veliki primicač

poluopnasti mišić

zakoljenski mišić

dugi lisni mišić

stražnji goljenični mišić

kratki lisni mišić

dugi mišić pregibač nožnog palca

sljepoočni mišić

semispinalis glave

zavojni mišić glave

trapezasti mišić

deltoidni mišić

veći romboidni mišić

najširi leđni mišić

troglavi mišić nadlaktice

mišić ispružač prstiju

mišić lakatni ispružač zapešća

plantarni međukoštani mišić šake

Vrste mišića

Tri vrste mišića tvore mišiće kostura koji prekrivaju i pokreću kostur; srčani mišić, koji tjera krv po tijelu, i glatki mišići koji se nalaze u stijenkama probavnog sustava, krvnim žilama te genitalnom i mokraćnom sustavu. Glatki mišići izvode nesvjesne tjelesne radnje kao što je gibanje hrane kroz probavni sustav.

Mišić kostura

Ovavrstamišićasastavljenajeoddugih,čvrstihusporednihvlakana kojasemogubrzoisnažnostegnuti,alisamonakratko.

veliki mišić stražnjice

dvoglavi bedreni mišić

mišić lista

listoliki mišić

dugi mišić ispružač nožnih prstiju

Ahilova tetiva

kratki mišić ispružač nožnih prstiju

Srčani mišić

Kratka,razgranataimeđusobnopovezanavlaknačinemrežuunutar srčanestijenke.Srčanimišićstežeseritmičnoistalnobezumaranja.

Glatki mišić

Ovasuvlaknakratka,vretenastogoblikaitanjaodmišićnihvlakana mišićakostura.Staniceglatkihmišićačinemišićneslojevekojise mogustezatiduljevrijeme.

Bolesti kostiju

Kost se sastoji od otpornoga proteinskog okvira ojačanog naslagama kalcija i fosfata. Iako se često misli da je beživotna i nepromjenjiva, kost je zapravo živo tkivo, spojeno sa živcima i krvnim žilama, koje se neprestano razgrađuje i ponovno stvara. Kost može oslabiti zbog nutritivnih i hormonalnih čimbenika te zbog nekih dugotrajnih poremećaja.

Ovo poglavlje počinje opisima koštanog poremećaja osteoporoze, koja je česta u starijih osoba. Taj poremećaj zahvaća prirodne procese razgradnje koštanog tkiva i zamjene novim, zbog čega kosti postaju krhke i lako se lome. Poglavlje također opisuje glavne poremećaje koji utječu na stvaranje kosti, kao što su osteomalacija i rahitis, koji su posljedica nedostatka vitamina D, te Pagetova bolest kostiju, uzrok koje se još istražuje. Kifoza, lordoza i skolioza koštani su poremećaji koji utječu na zaobljenost kralježnice, a opisuju se u sljedećem dijelu. U ostalim člancima raspravlja se o infekciji koštanog tkiva, osteomijelitisu, te benignim i malignim tumorima kostiju. Bolesti koštane srži opisane su drugdje u knjizi (vidi Bolesti krvi, str. 271-278).

Osteoporoza

Gubitak koštanog tkiva što uzrokuje krhke i lomljive kosti

Češća poslije 50. godine života.

Češća u žena.

Katkad je nasljedna u obitelji; češća u bijelaca i azijata.

Loša prehrana, nedostatak tjelovježbe, pušenje i alkohol rizični su čimbenici.

Sa starenjem ljudske kosti postaju tanje i laganije. Do 70. godine života kosturi većine ljudi otprilike su trećinu lakši nego oko 40. godine života. Smanjenje gustoće kostiju, osteoporoza, posljedica je neravnoteže između prirodnog raspadanja i obnove kostiju. S vremenom sve starije osobe obole od osteoporoze, ali ozbiljnost stanja razlikuje se od osobe do osobe. Mršavi ljudi koji se ne bave tjelovježbom i čiji članovi obitelji boluju od osteoporoze imaju veće izglede da će im se bolest razviti u težem obliku nego ostali.

Mnoge osobe nisu ni svjesne da boluju od osteoporoze sve dok nakon manjeg pada ne slome zapešće ili kuk. U Ujedinjenome Kraljevstvu svake se godine, kad je riječ o osobama starijim od 65 godina, dogodi na tisuće prijeloma. Osteoporoza je glavni uzrok tih lomova, a kuk je najčešće mjesto ozljede. U starijih osoba prijelomi kuka mogu ugroziti život ili uzrokovati nepokretnost.

osnovna anato MiJa

Kompaktna kost

Pokosnica Krvna žila Živac

Koštana srž

Spužvasta kost

Za više pojedinosti o građi i funkciji kosti vidi str. 211-216.

Koji su uzroci?

Spolni hormoni nužni su za stvaranje novoga koštanog tkiva. U muškaraca i žena osteoporoza se pojavi kad se stvaranje spolnih hormona počne smanjivati usporedo sa starenjem. Bilo koje stanje koje uzrokuje ubrzanje tog procesa može povećati ozbiljnost osteoporoze vezane za dob. U žena, proizvodnja spolnog hormona estrogena u menopauzi vrlo brzo opada. Rana menopauza, koja je česta u pušačica, povećava rizik od osteoporoze. U muškaraca, neliječeni hipogonadizam (str. 466) uzrokuje nisku razinu spolnog hormona testosterona već u mlađoj dobi te s time i slabiju gustoću kostiju. Osteoporoza može biti i posljedica dugotrajna liječenja oralnim kortikosteroidima (str. 600). Osobe s reumatoidnim artritisom (str. 222), pretjerano aktivnom štitnjačom (vidi Hipertireoza, str. 432) ili kroničnim zatajenjem bubrega (str. 451) također imaju povišen rizik od osteoporoze.

Tjelovježba je iznimno bitna za održavanje zdravlja kostiju. Gustoća kostiju ubrzano se smanjuje u osoba koje su vezane za postelju te u onih čija je dnevna aktivnost ograničena zbog poremećaja kao što su artritis (str. 220) ili multipla skleroza (str. 334). Osteoporoza je katkad nasljedna. Žene čiji bliski članovi obitelji boluju od osteoporoze imaju veće izglede za taj poremećaj. Bjelkinje i azijatkinje, osobito one nježnije građe, imaju povećan rizik od nastanka tog stanja.

Može li se spriječiti?

Sprečavanje osteoporoze najučinkovitije je ako počne u ranom životnom razdoblju. Tinejdžeri i mlade odrasle osobe trebali bi se hraniti uravnoteženom prehranom bo-

gatom kalcijem i vitaminom D (vidiZdrava prehrana, str. 16), koju bi valjalo održavati cijeloga života. Kalcij je iznimno važan za čvorstoću kostiju, a vitamin D pomaže u njegovoj apsorpciji u kosti. Dodatne količine kalcija potrebne su tijekom trudnoće, dojenja te tijekom i poslije menopauze; u tim se razdobljima savjetuje uzimanje dodataka prehrani (vidi Vitamini i minerali kao dodaci prehrani, str. 598). Vitamin D uglavnom se proizvodi u koži pod utjecajem Sunčeve svjetlosti. Osobe koje se slabo izlažu suncu možda bi ga morale uzimati kao dodatak prehrani. Hodanje i druge vježbe s vlastitom težinom pomažu u povećanju gustoće kostiju. Nepušenje i ograničen unos alkohola također smanjuju rizik od nastanka osteoporoze. Osobe za koje se smatra da imaju povećan rizik od osteoporoze, na primjer one čiji su članovi obitelji oboljeli od istog poremećaja, mogu proći pretragu za mjerenje gustoće kostiju (vidiKoštana denzitometrija, str. 218). Ispitivanje gustoće kostiju često se primjenjuje kako bi se procijenili izgledi od nastanka osteoporoze te pratile osobe koje poduzimaju preventivne mjere.

Koji su simptomi?

Neke tjelesne promjene povezane sa starenjem zapravo su posljedica osteoporoze.

To su:

■ postupno smanjenje visine

■ iskrivljenje leđa.

Za mnoge je osobe prvi znak osteoporoze bolan prijelom kosti (str. 232) poslije manjeg udarca ili ozljede. Primjer je i iznenadna i oštra bol u leđima zbog kompresivne frakture tijela kralješka (kost u kralježnici). Pri teškoj osteoporozi lom može nastati i spontano.

Što se može učiniti?

Dijagnoza osteoporoze donosi se na temelju povijesti bolesti, tjelesnog pregleda i denzitometrije kostiju. Često se obavljaju i krvne pretrage kako bi se potražilo stanje koje može uzrokovati osteoporozu, primjerice hipertireoza.

Ako osjećate bolove u leđima zbog prijeloma, liječnik vam može propisati lijekove protiv bolova (str. 589) ili nanošenje toplih obloga na bolno mjesto. Ako je moguće, liječit će se i prikriveni uzrok. Na primjer,

liječnik vam može propisati lijekove za liječenje pretjerano aktivne štitnjače (vidi Lijekovi za hipertireozu, str. 602). Kako bi se usporilo napredovanje osteoporoze, važno je slijediti gore navedene savjete za poduzimanje preventivnih mjera. Osim toga, liječnik vam može propisati dodatke prehrani od kalcija i vitamina D te bisfosfonate (vidi Lijekovi za bolesti kostiju, str. 579) kako bi se smanjio gubitak koštane mase te s time i rizik od prijeloma. Ako bisfosfonati nisu prikladni, liječnik može propisati alternativne lijekove kao što su stroncijev ralenat, kalcitonin ili raloksifen. U određenim teškim slučajevima može se propisati paratiroidni hormon ili lijek zvan teriparatid. Terapija zamjenskim hormonima (HRT) općenito se više ne propisuje kao jedan od primarnih načina liječenja osteoporoze, ali može se razmotriti kao rješenje za žene u postmenopauzi, ako su se druge vrste liječenja pokazale neučinkovitima ili neprikladnima. Ženama koje su prošle prijevremenu menopauzu (prije 45. godine života) može se savjetovati zamjenska hormonska terapija do 50. godine života, kako bi se zaštitile od većeg rizika od osteoporoze. No čak ako se te mjere i poduzmu, gubitak koštane mase donekle je neizbježan u kasnijem životnom razdoblju.

Osteomalacija i rahitis

Poremećaji koji su posljedica nedostatka vitamina D, a uzrokuju slabe, meke kosti koje se lako izobličuju i lome

Osteomalacija se javlja u odraslih; rahitis u djece.

U nekim slučajevima uzrok se nasljeđuje.

Minimalno izlaganje Sunčevoj svjetlosti te veganska ili nemasna prehrana rizični su čimbenici.

Spol nije važniji čimbenik.

Minerali kalcij i fosfat kosti daju snagu i gustoću. Zbog nedostatka vitamina D slaba je apsorpcija kalcija iz prehrane, što uzrokuje slabe i meke kosti koje se lako izobličuju i lome. U odraslih osoba to se stanje naziva osteomalacija, a u djece rahitis.

Slomljeni kralježak

Zdravi kralježak

Slomljeni kralježak

Kralježnica pogođena osteoporozom Ovarendgenskasnimkapojačanabojom prikazujeteškoiskrivljenjegornjegdijela kralježnicezbogkompresivnefrakture kralježakakojisuoslabljeniosteoporozom.

Koji su uzroci?

Zdrave osobe potreban vitamin D djelomice dobivaju iz prehrane (iz jaja, ribe, obogaćena margarina, mlijeka i nekih žitarica), a djelomice od proizvodnje tog vitamina u koži poslije izlaganja Sunčevoj svjetlosti. Nedostatak vitamina D stoga je najčešći u osoba koje slijede reducirani režim prehrane i primaju malo izravne Sunčeve svjetlosti. U tropskim zemljama nedostatak vitamina D gotovo je nepoznat, osim u žena koje odjećom prekrivaju cijelo tijelo. U zemljama koje su geografski daleko od ekvatora nedostatak se može javiti u starijih osoba koje ne izlaze iz kuće.

GR aĐa i FUNKC ija

Krvne žile

Srčano-žilni sustav obuhvaća tri vrste krvnih žila: arterije, vene i kapilare. Spojene kraj s krajem, opasale bi Zemlju gotovo četiri puta. Najmanje žile, kapilare, čine gotovo 98 posto te duljine.

Najdulja arterija, aorta, izlazi iz srca i grana se u mrežu sve manjih arterija koje nose krv u svaki dio tijela. Najmanje arterije spajaju se s kapilarama, koje se potom spajaju s mrežom sićušnih vena koje naposljetku prelaze u veće vene, vraćajući krv u srce.

Vanjski zaštitni sloj Mišićni sloj

Građa arterije Arterijeimajudebele,mišićne ielastičnestijenkekojemogu izdržativalkrvipodvisokim pritiskomkojasenjimatjera svakimotkucajemsrca.

Elastični sloj

Unutarnja stijenka

Zajednička karotidna arterija

Aorta

Plućna vena

Brahijalna arterija

Jetrena arterija

Bubrežna arterija

Radijalna arterija

Mezentrenijalna arterija

Kapilarne stijenke Tankekapilarnestijenkeomogućuju nekimtvarimalaganprolazak.

KAPILARA

Zajednička ilijačna arterija

Bedrena arterija

KapilaraVenula (mala vena)

Stanična jezgra

Arteriole

KAPILARNA MREŽA

Najmanje krvne žile Arterijesegranajuusvemanjekrvnežile(arteriole),kojese naposljetkuspajajusasitnimkapilarama,kojeimajustijenke debljinesamojednestanice.Kapilaresepridružujumalim venama(venulama),kojepostupnoprelazeuvećevene.

Stražnja goljenična arterija

Dorzalna arterija stopala

Temporalna arterija

Jugularna (vratna) vena

Gornja šuplja vena

Plućna arterija

Brahijalna vena

Vena safena magma

Bedrena vena

Jetrena vena Srce

Arterije u lubanji Ovakontrastnarendgenska snimkaprikazujearterijekoje supodlubanjomidonosekrv ustražnjidiomozga.

Donja šuplja vena

Bubrežna vena

Vena safena parva

Stražnja goljenična vena Zalistak

Perforantne vene

Dorzalna vena stopala

Zajednička ilijačna vena

Unutrašnja stijenka

Vanjska stijenka

Mišićni sloj

Građa vene Veneimajutankestijenkekojeim omogućujuširenjeizadržavanjevelikog volumenakrvikadatijelomiruje.Velikevene sadržavajujednosmjernezaliskekakobise spriječilootjecanjekrviupogrešnusmjeru.

Građa srca

Srce je šuplja mišićna pumpa koja se sastoji uglavnom od miokarda, vrste mišića koja može raditi bez odmora. Unutrašnjost srca podijeljena je na dvije polovice, od kojih se svaka sastoji od pretklijetke i klijetke (atrija i ventrikule). Svaka klijetka spojena je na jednu ili više krvnih žila. Protok krvi kroz klijetke regulira se jednosmjernim zaliscima.

Plućni zalistak Ovajzalistakimatrilistića;on omogućujeprotokkrviizdesne klijetkeuplućnuarteriju.

Desna pretklijetka

Trikuspidalni zalistak Trilistićaovogazaliskaomogućuju jednosmjeranprotokkrviizdesne pretklijetkeudesnuklijetku.

Perikard Ovadvoslojnaopnadijelisrceod plućaiprsnogakoša.

Desna klijetka

Vezivni tračci Ovevezivnenitipričvršćujulistiće srčanihzalisakazastijenkusrca.

Mitohondrij Mišićna stanica

FUNKC ija

Dotok krvi u srce

Gornja šuplja vena

Aorta Tojeglavna arterijautijelu.

Plućna arterija Granetearterijenose krv bez kisika u oba plućnakrila.

Endokard Ovajglatkislojpodlaže unutrašnjostsrca,a debljinejejednestanice.

Srčani mišić

Brojnimitohondriji(jedinice kojeproizvodeenergiju)u stanicama srčanih mišića omogućujusrcudatjerakrv bezprestanka.

Plućne vene Krvbogatakisikomtimvenama dolaziizplućausrce.

Lijeva pretklijetka

Zalistak aorte Trilistićazaliskaaorteomogućuju jednosmjeranprotokkrviizlijeve klijetkeuaortu.

Mitralni zalistak Tajzalistakimadvalistića,a omogućujejednosmjeranprotok krviizlijevepretklijetkeulijevu klijetku.

Septum Dvijestranesrcapodijeljene su ovom debelom mišićnom stijenkom.

Miokard

Srčanimišićtrijeputadebljina lijevojstrani,kojatjerakrvu tijelu.

Srčane arterije granaju se iz aorte i okružuju te ulaze u srčani mišić. Arteriole i kapilare granaju se iz arterija kako bi srčani mišić opskrbile krvlju bogatom kisikom. Krv bez kisika odlazi u srčane vene, koje je vraćaju u srčanu desnu pretklijetku.

Srčane arterije

Postojedvijeglavnesrčane(koronarne) arterije,desnailijeva.Lijevasegranau lijevuzavinutuarterijuilijevuprednju silaznuarteriju.

Desna glavna srčana arterija

Šuplja vena

Aorta

Plućna arterija

Lijeva glavna srčana arterija

Srčana vena

Lijeva zavinuta arterija

Lijeva prednja silazna arterija

Pričvršćivanje zalistaka Vezivnitračcinaliknavrpcepričvršćuju svakilistićzaliskazastijenkusrca, sprečavajućiihdaseizvrnunadrugustranu.

VAŽAN SAVJETNIK ZA SVAKU OBITELJ

Najmjerodavniji i najpregledniji obiteljski priručnik za zdravstvena pitanja. Ova sveobuhvatna knjiga pruža vam sve što morate znati kako biste se lakše brinuli o zdravlju svoje obitelji.

Podrobni opisi obuhvaćaju manje zdravstvene probleme, bolesti i poremećaje, uključujući simptome, uzroke i načine liječenja.

Ilustracije i dijagrami u boji pojašnjavaju ključne pojmove, a jednostavne tablice pomažu u dijagnosticiranju uobičajenih simptoma.

Knjiga sažima jasne i praktične savjete o preventivnoj njezi i očuvanju zdravlja.

Opsežan, informativan priručnik sa slikama navodi sve ključne značajke zdravlja i medicine.