U ovoj knjizi objavljene medicinske informacije nisu nadomjestak lijeËniËkoj dijagnozi i tretmanu. IzdavaË savjetuje svim pacijentima sa simptomima bolesti da se obrate lijeËniku. Ova knjiga paæljivo je sastavljena. Ipak, ne jamËimo za sve navode. Ni autori ni izdavaË ne preuzimaju odgovornost za moguÊe πtetne posljedice koje su rezultat praktiËnih uputa iz knjige.
OJA»AJTE SVOJ IMUNOSNI SUSTAV
Napisali Elisa Agostinho, Mary Dolan, Beth Howard, Robin Latham, Anetta Miller, BarbaraTurnick, Jan Sheehy, Karyn Siegel∑Maier
Glavni medicinski savjetnik dr. M. Eric Gershwin
Oblikovali i izradili fotografije Nina Scerbo, Sylvia Lachter, Leslie Ohori, HyeJoong Ryu, Tammy Schoenfeld, Julide Aksiyote, James Kim
∂ Reader’s Digest VYBER s.r.o. Prag, Republika »eπka, 2001.
Sva prava pridræana.
∂ za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, Zagreb, 2017.
Ovo je djelo sa svim svojim dijelovima zaπtiÊeno autorskim pravom. Svaka upotreba bez dopuπtenja izdavaËa izvan uskih granica Zakona o autorskom pravu nije dozvoljena, te je kaænjiva. To vrijedi naroËito za umnoæavanje, prevoenje, presnimavanje na mikrofilm i obraivanje u elektronskom sustavu.
Ime Reader’s Digest zaštitila je tvrtka The Reader’s Digest Association, Inc., Pleasantville, New York, SAD.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuciliπna knjiænica - Zagreb
4. poglavlje ◆ Vjeæbom do zdravlja .............................114
Golemi korak prema zdravlju ● Znoj: dobro rjeπenje za vaπe tegobe ● Kako poËeti ● Prema poveÊanoj otpornosti
● Ugaanje tijela ● Naviknite se hodati ● Iskoristite ono πto moæete ● Aktivnost kao naËin æivota
5. poglavlje ◆ Snaga sna 154
Tajno oruæje vaπeg tijela ● Bolji san znaËi dulji æivot ● Vrline drijemanja ● Kad vas san prevari ● 14 savjeta za dobar san ● 15. savjet: utoËiπte za spavanje ● Kada posjetiti lijeËnika za spavanje ● Budni i preporoeni
6. poglavlje ◆ Imunitet i um 186
Opasnosti stresa ● Pobliæe: borba i bijeg ● Opustite se ● Vaænost prijateljstva ● 15 naËina da postignete spokoj
Brinete li se previπe ● UobiËajeni krivci ● Zdrav dom
● Gdje se nalaze mikrobi ● Abeceda pranja ruku ● Dobra juha ● Zaπtitite kuhinju ● Neprijatelji u namirnicama
● Alergije: nisu bezazlene ● Razumna alternativa ● Umjesto zakljuËka
8. poglavlje ◆ Krenite u akciju
12 tjedana do snaænijeg imunosnog sustava ● 1. i 2. tjedan: prehrana ● 3. i 4. tjedan: tjelovjeæba ● 5. i 6. tjedan: nadzor stresa ● 7. i 8. tjedan: san ● 9. i 10. tjedan: sigurnost
● 11. i 12. tjedan: ciljna ravnina ● Pratite svoja postignuÊa
◆ PoremeÊaji imuniteta i pretrage
O ovoj knjizi
Kad razmiπljamo o organima
i sustavima koji nas zajedniËkim radom odræavaju na æivotu, Ëesto zanemarujemo imunosni
sustav, a bez te sloæene, razgranate mreæe specijaliziranih tkiva i stanica sve ostalo bi se ugasilo.
Kako je imunosni sustav povezan s osnovnim æivotnim procesima poput disanja, probave i metabolizma? Poπto su njegovi glavni agensi (bijele krvne stanice) rasprπeni po cijelom tijelu, za razliku od drugih organa kod kojih je sve na jednom mjestu, odgovor je podosta nejasan. On ne slijedi toËno odreeni ciklus kakav postoji kod prehrane, probave i pohrane energije. Usto obavlja niz funkcija, od kojih su mnoge joπ uvijek neobjaπnjene.
Stoga ne iznenauje da je saznanje kako pojedinci mogu utjecati na svoje imunosne reakcije razmjerno mlado. Unatrag nekoliko godina prevladavajuÊe je medicinsko miπljenje bilo kako je samo vjerojatnost odreivala hoÊete li oboljeti nakon izloæenosti odreenom mikrobu ili otrovu.
Danas, meutim, postoji obilje dokaza da svatko od nas moæe uËiniti niz razmjerno jednostavnih stvari kojima Êe osnaæiti svoj imunitet. Hrana koju jedemo, navike tjelovjeæbe i spavanja ∑ Ëak i naπe misli i osjeÊaji ∑ na imunosni sustav utjeËu na mnogo iznenaujuÊih naËina.
Ova Êe vam knjiga pomoÊi da iskoristite najnovija saznanja o jaËanju vaπe prirodne otpornosti na bolesti i infekcije. Svako poglavlje donosi kratak pregled istraæivanja koja prehranu, ljekovito bilje, tjelovjeæbu, stanje uma i smanjivanje rizika dovode u vezu s poboljπanjem imuniteta. Stotine savjeta pomoÊi Êe vam da te informacije provedete u djelo. Primjerice, naiÊi Êete na slastan jelovnik (s receptima) prepun hranjivih tvari za jaËanje imuniteta, podroban vodiË kroz ljekovito bilje kojim moæete osnaæiti imunosni sustav i jedinstveni program vjeæbanja primjeren svima. Knjiga zavrπava jednostavnim 12-tjednim planom za postizanje optimalnog imuniteta.
Sve je ovdje ∑ Ëinjenice i istraæivanja koje
Êe vas motivirati te upute kojima Êete postupno krenuti prema boljem zdravlju.
Uvodna rijeË dr.
M. Erica Gershwina
Istraæivanja funkcioniranja imunosnog sustava u posljednjih su dvadesetak godina u punom zamahu. Tek je krajem 1980-ih medicinska struka poËela prepoznavati vaænost sloæene tjelesne obrambene mreæe.
Tako je 1950-ih, primjerice, vaenje mandula bio uobiËajen postupak za djecu koja su Ëesto bila prehlaena. Danas znamo da su mandule jedna od prvih crta obrane od bolesti diπnog sustava. SliËno i ne tako davno, lijeËnici su prepisivali antibiotike gotovo svakome s upaljenim grlom. No sad smo svjesni da prekomjernim uzimanjem antibiotika imunosnom sustavu Ëinimo medvjeu uslugu, odnosno postajemo osjetljiviji na bolesti jer ubijamo slabe mikrobe, a jaËima dopuπtamo da bujaju.
Kada studente medicine uËim o imunosnom sustavu, volim ga usporediti s automobilom.
Kao πto neki automobili mogu prijeÊi mnogo viπe od 150 000 km i nikad se ne pokvare, tako i imunosni sustavi nekih osoba mogu iz godine u godinu obavljati vrhunski posao. Sretni vlasnici pouzdanih automobila vrlo malo troπe na popravke, a sreÊkoviÊi s jakim imunosnim sustavom rijetko obolijevaju.
Meutim, Ëak se i kod novog automobila mogu stalno pojavljivati problemi. Vrlo je Ëesto to posljedica loπeg odræavanja ∑ zamjene filtra i ulja, provjere razina tekuÊina i svega ostalog.
Jednako vrijedi za one koji kao da su uvijek bolesni: imaju loπe prehrambene navike, rijetko dovoljno spavaju i zanemaruju prevenciju bolesti. Drugim rijeËima, nemarni su prema vlastitom odræavanju.
Ako joπ podrobnije razradimo usporedbu imunosnog sustava i automobila, gas i koËnice moæemo usporediti s Ëimbenicima koji izazivaju i onemoguÊavaju reakcije imunosnog sustava. Jak pritisak na papuËicu gasa moæe dovesti do opasnog kretanja automobila. SliËno tome, ubrzani imunosni sustav moæe napasti nekoliko bezopasnih zrnaca peludi
i uzrokovati simptome alergije koje tijelu viπe πtete negoli koriste.
Nasuprot tome, jako koËenje Ëini imunosni sustav tromim. Ako ga uspore virus imunodeficijencije ili visoka doza zraËenja, moæe doÊi do AIDS-a ili neke sliËne bolesti.
Ipak, za razliku od automobila, naπi imunosni sustavi su se razvijali milijunima godina. To je razlog zbog kojeg instant pojaËivaË imuniteta u boËici vjerojatno neÊe imati naroËit uËinak. Meutim, savjeti u ovoj knjizi pomoÊi Êe vam da za svoje dobro iskoristite priroenu æelju organizma za zdravljem.
Nadajmo se da Êe sve vaπe prehlade biti lagane. Ipak, imajte na umu da, kako je navodno rekao Hipokrat, “Ëak i hipohondri obolijevaju”. VjeËna mladost i trajno zdravlje naæalost ne postoje, ali je malo Ëudo gotovo svakodnevne dobrobiti i veselja svakako u naπem dosegu!
DR. M. ERIC GERSHWIN
Dr. M. Eric Gershwin, glavni savjetnik u nastanku ove knjige, poznati je imunolog. Profesor je medicine i predstojnik Odjela za reumatologiju, alergiju i kliniËku imunologiju Davisova medicinskog fakulteta Kalifornijskog sveuËiliπta.
1. POGLAVLJE
Punom parom Punomnaprijed! parom naprijed!
Mikrobi: nastojimo ih izbjeÊi
na sve moguÊe naËine, ali su πtetne bakterije, virusi i plijesni neumorni u svojim pokuπajima invazije na naπe tijelo. OjaËajte svoj imunosni sustav ∑ tu Ëudesnu tjelesnu zaπtitu od neprijatelja ∑ i vaπi izgledi da ostanete zdravi, snaæni i puni energije diÊi Êe se nebu pod oblake.
Uposljednje vrijeme postalo je uobiËajeno da se u rjeπavanju bilo kojeg zdravstvenog problema lijeËnici i pacijenti, i to u podjednakoj mjeri, oslanjaju na tablete i druge farmaceutske proizvode.
Zbog naπeg mentaliteta koji naginje brzim rjeπenjima, Ëesto zanemarujemo najdjelotvorniji lijek: imunosni sustav. Sve dok vam je imunosni sustav dovoljno jak da obavlja svoju funkciju, bit Êete zdravi. Ali kad posrne, strana tijela ∑ ukljuËujuÊi bakterije, viruse, parazite, gljivice, pa Ëak i stanice raka ∑ mogu u organizmu stvoriti uporiπte.
Prepoznavanje i odgovor.
Moæda zvuËi melodramatiËno, ali je istina: vaπ imunosni sustav svakodnevno spaπava vaπ æivot. Golema mreæa bijelih krvnih stanica, kemijskih tvari i organa u zajedniËkom
J E S T E L I
Z N A L I ?
P r e v l a s t d o b r i h m o m a k a
Velika veÊina mikroba nije πtetna. Upravo suprotno, mnogi su korisni, ukljuËujuÊi prirodnu floru u tijelu. “Dobri” mikrobi u crijevima onemoguÊuju πirenje πtetnih bakterija. Kada ih nema u dovoljnom broju, Ëesto se javlja proljev.
radu mogu prepoznati milijune potencijalnih uljeza i uniπtiti ih prije nego ozlijede zdrave stanice, iscrpe zalihe hranjivih tvari ili oπtete vitalne organe.
Razlog zbog kojeg Ëesto ne razmiπljamo o naπem imunosnom sustavu najvjerojatnije je njegova sloæenost. Za razliku od drugih glavnih tjelesnih sustava ∑ primjerice srca i pluÊa ∑ nije rijeË o samostalnom organu, nego je viπe nalik timskom posredniku koji zadatke zaπtite prosljeuje od igraËa do igraËa, kasnije pojedinaËno odgovornih za daljnje slabljenje bilo kojeg patogena (organizama uzroËnika bolesti) koji im se nae na putu.
Ta mreæa igraËa surauje kako bi ispunila svoju zadaÊu pruæanja otpora i kasnije obnove, pa promatranjem samo jednog Ëlana momËadi neÊemo dobiti sveobuhvatan uvid u ono πto se dogaa, a baπ nam
OBOJENE
MIKROSKOPSKE SNIMKE otkrivaju uzorke nekih bakterija koje prijete naπem savrπeno uravnoteæenom zdravlju. S LIJEVA NA DESNO, U SMJERU KAZALJKE NA SATU: Staphylococcus moæe izazvati Ëireve na koæi; Clostridium inficira hranu i otpuπta toksine koji oπteÊuju æivËani sustav; Listeria, nerijetko prisutna u oneËiπÊenim mlijeËnim proizvodima, moæe naπtetiti gotovo svakom organu; πtetnost Streptococca obiËno se oËituje u upalama grla, no neki izazivaju nekrotizirajuÊi fasciitis.
koæa pomaæe u zadræavanju πtetnih mikroba izvan tijela.
To je svrha prvog poglavlja: kratko upoznavanje imunosnog sustava kako biste saznali kako se sve meusobno uklapa, i joπ vaænije, da bolje razumijete ono πto moæemo uËiniti kako bismo tijelu pomogli da bolje obavlja svoj posao.
❘ Prva crta obrane
Koliko god vam se Ëinilo da je vaπa koæa njeæna i osjetljiva, ona je dovoljno Ëvrsta da tijelu sluæi kao primarni zaπtitni oklop protiv bakterija i virusa. Ono πto koæu Ëini tako prikladnom za zaπtitnu ulogu je sloj mrtvih stanica koji Ëini njenu povrπinu, odnosno epiderma. Premda tanji od plastiËne vreÊice, gornji sloj koæe sastavljen je od teπko lomljive bjelanËevine nazvane keratin. VeÊini infektivnih tvari taj sloj onemoguÊuje prodor u koæu, osim ako je koæa bolesna ili oπteÊena.
Prva zaπtita koæe od bacila su dlaËice koje sprjeËavaju prilazak prljavπtine i mikroorganizama.
Bacili koji usprkos dlaËicama dospiju do koæe nailaze na sloj znoja i ulja, kojima su dodane kisele kemikalije i korisne bakterije koje zajedniËki zaustavljaju neprijateljske organizme. Neke stanice imunosnog sustava takoer se ovdje nalaze na straæi. Na primjer, Langerhansove stanice u epidermi Ëekaju da uniπte nepoæeljne mikrobe te upozore druge igraËe imunosnog sustava o moguÊnosti dolaska veÊeg mnoπtva napadaËa.
Zaπtitni omotaË. Osjetljiva podruËja, primjerice oËi, na sliËan su naËin zaπtiÊena sluznim membranama, povrπinama nalik koæi obloæenim izluËevinama koje se bore protiv bacila. Te se membrane obiËno nalaze na prirodnim otvorima tijela, ukljuËujuÊi oËi, nos, usta i reproduktivni sustav ∑ dakle mjestima nezaπtiÊenima koæom. Gust, ljepljiv film koji proizvodi sluzna membrana πtiti otvore na tijelu od kiselina, virusa, bakterija, Ëestica prljavπtine, peludi, gljivica i gotovo svega ostalog πto pokuπava uÊi kroz njih. Mjeπavinu sluzi i vanjskih Ëestica nakupljenu u usnoj i nosnoj
STATISTIKA: KOÆA
1 - 2 m i l i m e t r a prosjeËna debljina koæe
1 9 - 3 4 d a n a
æivotni vijek stanica koæe
o k o 2 m 2 povrπina prekrivena koæom odrasle osobe
1 0 0 0 0
broj “dobrih” bakterija na svakom cm 2 koæe
1 0 0 0 k i l o m e t a r a
duljina kose koja veÊini izraste za æivota
5 0 0 0 0 u m i n u t i brzina kojom se mrtve stanice ljuπte i otpadaju s tijela
πupljini obiËno progutamo, nakon Ëega se djelovanjem æeluËane kiseline i enzima guπteraËe veÊina bacila uniπtava ili ih iz organizma izbacujemo reakcijama poput kaπljanja ili kihanja. Sluzne membrane kojima je obloæen diπni sustav dobivaju dodatnu pomoÊ od cilija, tankih izdanaka sliËnih dlaËicama koje privlaËe neæeljene Ëestice i odvode ih prema najbliæem izlazu iz tijela ∑ obiËno nosnicama ili ustima. U veÊini sluËajeva ti vanjski slojevi sposobni su tijelu pruæiti uËinkovitu zaπtitu.
Zdravo kihanje
Kihanje. Svrbeæ. Suza. Te reflekse obiËno neÊemo ni zabiljeæiti u svojoj svijesti, a ako veÊ to i uËinimo, onda ih doæivljavamo kao smetnju. No u stvarnosti, svaki je od tih refleksa nesvjesna reakcija koja na svoj naËin pruæa vaænu zaπtitu protiv uzroËnika bolesti ili otrova prije nego naπtete organizmu.
◆ »eπanje je prirodna reakcija kod pojave svrbeæa, izazvana sitnim receptorima (zovemo ih nociceptori) smjeπtenim na krajevima æivaca u koæi. Uloga tih receptora je da nas upozore kako neπto ∑ primjerice komarac ∑ pritiπÊe na koæu i potom πalju zapovijed: “Rijeπi se toga!”
◆ Kaπljanje pomaæe u proËiπÊavanju usta, grla i pluÊa od uljeza poput plijesni, peluda, mrtve koæe kuÊnih ljubimaca te od mikroba nakupljenih u sluzi. Zapravo, kaπljanje je tako vaæan obrambeni mehanizam da, premda to moæda i ne primijetite, zakaπljete barem jednom ili dvaput u satu. Ironija je, meutim, u tome πto se kaπljanjem u zrak izbacuju kapljice katkad zaraznih tvari.
B r z i s a v j e t
Kad osjetite da Êete kihnuti, nemojte se suzdræavati: sprjeËavanje izlaska tog mlaza zraka od 160 km/h moæe preusmjeravanjem mikroba i virusnih Ëestica izazvati ruænu upalu Eustahijeve cijevi koja vodi do srednjeg uha.
◆ Kihanje je sliËno kaπljanju, ali je usmjereno kroz nos. Kad vam, primjerice, vjetar puhne praπinu u lice, æivËane stanice u nosu signaliziraju mozgu da ih treba izbaciti. Kiπemo i kad iz nosnica treba izbaciti nakupljene mikrobe, skupljene na tom mjestu zbog prehlade ili gripe.
◆ PovraÊamo kad resice na stijenkama probavnog sustava prepoznaju πtetne
tvari u æelucu ili dvanaestercu (gornji dio tankog crijeva). Mozak tada probavnom sustavu javlja da prestane s radom, obrne proces probave i istisne sadræaj æeluca mimo miπiÊa koji ga odvaja od jednjaka pa poluprobavljena hrana izleti kroz usta.
KIHANJEpomaæe tijelu da se oslobodi uzroËnika bolesti.
◆ Suzenje odræava povrπinu oËiju vlaænom i sterilnom, ovo posljednje zahvaljujuÊi lisozimu, enzimu u suzama koji bakterije uniπtava razlaganjem kemijske veze u staniËnoj opni zbog Ëega im propada staniËna stijenka. Suze takoer πtite oËi nadraæene praπinom ili zrncima neËistoÊe. PojaËano suzenje traje dok se ne preplave kapci i ispere tvar koja je nadraæila oko. Plakanje, kao prirodni odgovor na stres, usto ispire i odreene πtetne kemikalije stvorene tjeskobom.
Usprkos tom dojmljivom nizu prepreka, refleksa i kemikalija, opasne tvari ipak katkad uspiju uÊi u organizam. Na sreÊu, za napad izvana spremna je i druga crta obrane.
Pogled izbliza na… mikrobe
Gdje god krenete, naiÊi Êete na neki mikrob od kojeg se moæete razboljeti. Oni se prenose zrakom, dodirom, hranom, vodom, prenose ih kukci, a nalazimo ih i na predmetima, primjerice kvakama.
BAKTERIJE
Nerijetko se doimaju bezopasnim Ëak i pod najmoÊnijim mikroskopom, ali ti jednostaniËni organizmi mogu uzrokovati velike probleme kad napadnu organizam, poËnu se brzo mnoæiti i izluËivati otrovne nusproizvode. Bakterijske infekcije proteæu se od groznice nastale ogrebotinom do kuge. Ali, nisu sve bakterije πtetne ∑ neke nas odræavaju zdravima.
DESNO: Salmonella, uveÊana 11 759 puta
VIRUSI
Graeni samo od nasljedne tvari (DNK ili RNK), toliko su jednostavni da ih uopÊe ne smatramo æivim organizmima. No mogu izazvati bolest preuzimanjem nadzora nad genetskim mehanizmom tjelesnih stanica. Tada stanice natjeraju na proizvodnju sve veÊeg broja virusa koji, ako ih se ne zaustavi, mogu zavladati vitalnim organima.
LIJEVO: Influenza tip A, uveÊana 285 750 puta
PARAZITI
Paraziti su organizmi koji æive na raËun domaÊina. Paraziti u ljudskom organizmu mogu izgledati poput sitnih jednostaniËnih biÊa poput praæivotinje Giardia lamblia, ali je to i 9-metarska trakavica. Ta zloÊudna biÊa mogu izazvati razne zdravstvene poteπkoÊe, ukljuËujuÊi osip, groznicu, muËninu, grËeve, proljev i pobaËaj. VeÊina uobiËajenih parazita prenosi se hranom i vodom.
DESNO: Giardia lamblia, uveÊana 1979 puta
PLIJESAN
Spore tih jednostavnih biljaka koje lebde zrakom mogu uzrokovati razne infekcije ako udisanjem dospiju u pluÊa ili neko drugo tamno, toplo mjesto poput usta, vagine ili udubina na koæi. Premda se njima uzrokovane infekcije ËeπÊe javljaju kod ljudi sa slabim imunosnim sustavom, neke su vrste raπirenije pa je tako, primjerice, istraæivanjem klinike Mayo utvreno kako je uzroËnik mnogih kroniËnih upala sinusa baπ plijesan.
LIJEVO: Aspergillus (obiËna kruπna plijesan), uveÊana 514 puta
Opremljeni za bitku
Uljezi se katkad provuku kroz
prvu crtu naπe obrane, fiziËku prepreku naËinjenu od koæe i sluznica, pa dospiju u krvotok i organe.
Kad se to dogodi, naπa druga obrambena crta, uroeni imunosni sustav ∑ sloæena vojska specijaliziranih molekula i bijelih krvnih stanica ∑ pruæit Êe im dobrodoπlicu. Zasigurno ste bili svjedokom djelovanja svojeg uroenog imunosnog sustava. Prisjetite se kad ste se spotakli, pali i ozlijedili koljeno. U vaπe su tijelo kroz otvor na koæi mogli uÊi praπina, bakterije ili virusi. U nekoliko sati podruËje se oko rane zacrvenilo i oteklo, πto su sigurni znakovi da je proradio vaπ imunosni sustav. No, koji su to igraËi uskoËili u vaπu obranu?
Antigeni
Signalizatori.
Prva i najvaænija uloga imunosnog sustava je da odredi πto je strano, a πto ne. Smjernice o tome daju antigeni. Te molekule pokrivaju povrπinu svake stanice ∑ neovisno je li dio tijela ili uljez ∑ pa djeluju poput staniËne posjetnice. Ako stanica pripada tijelu, na posjetnici stoji “Vlastito!” ∑ drugim rijeËima, “Pripadam ovamo, ne napadaj”. No pripada li stanica nekom uljezu,
primjerice bakteriji koja je uπla kroz ogrebotinu na koljenu, na posjetnici piπe “Strano!”. Za imunosni sustav to je signal za napad.
Antitijela
Kako sprijeËiti djelovanje uljeza
Kad ozlijedite koæu, ona viπe ne moæe ispunjavati svoju ulogu zapreke. Pa kako onda lijeËiti manju ogrebotinu a da uljezi ostanu izvan organizma?
Neka malo krvari. To Êe pomoÊi da iz ogrebotine izae prljavπtina. Nemojte koristiti alkohol, jod ili otopinu æive jer mogu oπtetiti tkivo.
1 2
3 4
Ekipa za oznaËavanje. Nakon πto je antigen prepoznat, pjeπaπtvo imunosnog sustava ∑ milijuni bijelih krvnih stanica nazvanih leukociti ∑ mobiliziraju se za borbu protiv napadaËa. Uz njih su i limfociti, elitne snage specijaliziranih bijelih krvnih tjeleπaca s posebno vaænim zadaÊama. Kad je rijeË o B-limfocitima ili B-stanicama, njihova je zadaÊa da po narudæbi naËine bjelanËevine, tzv. antitijela, koje prepoznaju i veæu se uz odreenog uljeza. Takvo antitijelo odgovara antigenu baπ kao πto kljuË odgovara bravi. Nakon πto se veæu uz napadaËa, ta antitijela sluæe kao signali ostalim imunosnim stanicama da nahrupe i proædru, ubiju ili brzo uklone nepoæeljnu tvar.
Posjedujete li blagi, nenamirisani sapun, pomijeπajte ga s mlakom vodom. Ako ga nemate, isperite ogrebotinu s mnogo obiËne vode. Njeæno je osuπite sterilnom gazom ili Ëistom tkaninom. Potaknite gruπanje tako πto Êete pet minuta pritiskati oËiπÊenu ogrebotinu Ëistom gazom, tkaninom ili, ako treba, golom rukom. Polako popuπtajte pritisak. ObiËno nema potrebe za antibakterijskom masti. Provjerite kad ste se cijepili protiv tetanusa. Za zaπtitu od te ozbiljne bakterijske infekcije potrebno se cijepiti svakih deset godina. Tetanus se moæe dobiti kroz bilo koju ranu i nerijetko izaziva kobnu neuroloπku reakciju popraÊenu Ëeljusnim grËem.
Posebno je vaæno da B-limfociti susret s nekim mikrobom mogu upamtiti za sluËaj ponovnog napada. To im omoguÊuje mnogo bræe pokretanje te jaËi i djelotvorniji napad protiv tog mikroba godinama, Ëak i desetljeÊima poslije prvog susreta. Ta tzv. adaptivna imunosna reakcija razlog je zbog kojeg ste znatno manje osjetljivi na neke zaraze, primjerice ospice ili vodene kozice, nakon πto
Zdravo tijelo vrvi milijunima
razliËitih bijelih krvnih stanica koja zajedniËki
traæe i uniπtavaju bakterije i viruse. Kako su bijele krvne stanice od kljuËnog znaËaja za imunosnu reakciju, koriste se kao mjera zdravlja imunosnog sustava. Kaæe li vam lijeËnik da imate
“snaæan imunosni sustav”, to obiËno znaËi da se broj razliËitih bijelih krvnih stanica u uzorku vaπe krvi nalazi u normalnom rasponu: izmeu 4000 i 11 000 stanica po mikrolitri krvi. Podrobnijim testovima moguÊe je odrediti broj odreenih vrsta bijelih krvnih stanica, primjerice T-limfocita, u krvi.
ste ih jednom preboljeli. To je takoer temelj za cjepiva kojima se u tijelo unose male koliËine antigena kako bi se imunosni sustav doveo u stanje pripravnosti za moguÊe napade. Iskorjenjivanje velikih boginja imunizacijom milijuna ljudi jedan je od najveÊih uspjeha suvremene medicine.
Dojenje kao izvor zdravlja. Antitijela pripadaju obitelji velikih molekula zvanih imunoglobulini. Ima ih nekoliko vrsta, toËnije imunoglobulin M, G, A, E i D. Svaki od njih ima razliËitu ulogu u strategiji imunosne obrane. (Kad u medicinskoj literaturi ugledate skraÊenicu poput IgE ili IgG, znajte da je rijeË o oznaci za antitijela.) Tijekom trudnoÊe, mnoge kopije IgG-a, antitijela koje pomaæe u zaπtiti od tjelesnih infekcija poput gripe, kroz posteljicu s majke prelaze na joπ neroeno dijete, stvarajuÊi tako kod njega prvu otpornost na bolesti. No, druga antitijela ∑ ponajviπe IgA, koji ima glavnu ulogu u zaπtiti sluznica ∑ djetetu su dostupna samo preko kolostruma, majËinog prvog mlijeka. Zbog obilja IgA i drugih zaπtitnih tvari u majËinom mlijeku, lijeËniËke udruge mnogih zemalja kao i nekoliko drugih vodeÊih svjetskih zdravstvenih organizacija jako zagovaraju dojenje.
T-stanice
Generali. Mnoπtvo T-limfocita organizira i usmjerava ostale bijele krvne stanice u borbi protiv infekcije. Imunitet kojim upravljaju T-limfociti naziva se staniËni imunitet, za razliku od imuniteta na bolesti dobivenog preko antitijela. Dvije su vrste T-limfocita.
◆ T-limfociti pomagaËi, koje katkad nazivamo CD4 T-limfociti, reagiraju na odreene antigene i luËe citokine, topive bjelanËevine koje pomaæu drugim vrstama stanica imunosnog sustava, primjerice B-limfocitima, pri reakciji i otklanjanju uljeza.
◆ CitotoksiËni T-limfociti, ili CD8 T-limfociti, ubijaju stanice zaraæene virusima ili drugim mikrobima. To onemoguÊuje razmnoæavanje takvih patogena, a time i πirenje zaraze.
Fagociti
Bacilojedi. Ako ste uljez, posljednja stvar koju æelite sresti je fagocit ∑ treÊa vrsta imunosne stanice koja proædire sve neæeljeno, od praπine do virusa. Dvije su vrste fagocita: neutrofili, koji kruæe krvotokom i ulaze u zaraæena tkiva, i makrofagi, koji obitavaju u zdravim tkivima i Ëekaju da se pojave uljezi.
Z a n i m l j i v o !
Antigeni, molekule koje imunosnom sustavu omoguÊuju razlikovanje “vlastitih” i “stranih” stanica, razlogom su veÊine problema kod transplantacije organa. Smjeπteni na stanicama novog, doniranog tkiva, antigeni daju uzbunu zbog “stranih” stanica, zbog Ëega imunosne stanice odbacuju to tkivo ili organ. Takav se odgovor organizma sprjeËava lijekovima.
Naziv makrofag doslovno znaËi “velika izjelica”, πto oni ∑ hvatajuÊi, proædiruÊi i razgraujuÊi
mikroorganizme ∑ doista i jesu. Makrofagi su svestrani ratnici koji, usto, luËe citokine pa na taj naËin u zaraæeno podruËje pozivaju mnoπtvo drugih imunosnih stanica, ukljuËujuÊi neutrofile. Kad stupe na popriπte zaraze, neutrofili su æestoki ratnici, doduπe kratkog æivota. Umiru na bojiπnici tvoreÊi gnoj.
Prirodne stanice ubojice
Specijalisti. Za razliku od B-limfocita i T-limfocita, te velike stanice koje kruæe imunosnim sustavom (nerijetko ih nazivamo NK-stanice) otrovom ubijaju svoje ærtve. “Prirodni” u nazivu proizlazi iz Ëinjenice da za razliku od T-limfocita, koji moraju sazrijeti prije negoli postanu ubojice, ubijati mogu od trenutka nastanka. Virusne infekcije ubrzavaju proizvodnju NK-stanica koje su nerijetko stup obrane do dolaska citotoksiËnih T-limfocita. NK-stanice takoer ubijaju neke stanice tumora, pa pomaæu u prevenciji raka. Druge imunosne stanice, tzv. granulociti, takoer sadræe otrov za borbu protiv parazita.
Z a n i m l j i v o !
Dosad se zna za dvjestotinjak virusa koji uzrokuju prehlade ∑ a njihov broj stalno raste. Razlog je u tome πto virusi brzo mijenjaju svoju genetsku grau pa se pojavljuju u novim oblicima koje imunosni sustav ne prepoznaje. Upravo zato djeca u prosjeku imaju πest do deset prehlada godiπnje, dok ih odrasli imaju dvije do Ëetiri.
Ostali igraËi. T-limfociti i makrofagi (ali i druge stanice izvan imunosnog sustava) takoer proizvode mnoge druge kemijske spojeve s kljuËnom ulogom u obrani organizma. Meu njima su npr. interferoni, koji imaju antivirusna i antitumorska obiljeæja, i interleukini, od kojih se mnogi takoer bore protiv raka. Neki od tih spojeva danas se genetiËkim inæenjeringom dobivaju u velikim koliËinama i koriste za lijeËenje tumora, krvnih bolesti, autoimunosnih poremeÊaja, kod bolesti imunodeficijencije (ukljuËujuÊi AIDS) te kod osoba s tranplantiranom koπtanom sræi.
❘ Zbog Ëega obolijevamo
Ako je imunosni sustav tako Ëudesan, kako to da se uopÊe moæemo razboljeti? Najjednostavnije objaπnjenje je da Ëesto postoji razmak izmeu trenutka u kojem mikrob ue u tijelo i trenutka u kojem ga imunosni sustav svlada. U tom razdoblju uljez moæe ostaviti svoj trag, ubijajuÊi stanice i luËeÊi toksine. Zapravo, toksini koje bacili luËe pri razmnoæavaju odgovorni su za veÊinu simptoma infekcija poput upale grla, koju uzrokuje toksin bakterije Streptococcus. Nakon πto je napadaË zaustavljen, tijelu je potrebno vrijeme za oporavak, pa simptomi ne nestaju odmah.
J E S T E L I Z N A L I ?
P r e Ë i s t o m o æ e b i t i l o π e
Antibakterijski sapuni, antibakterijske zubne paste, antibakterijske kuhinjske daske ∑ obasuti smo proizvodima koji uniπtavaju mikrobe. Naæalost, njihovim koriπtenjem vi i vaπa obitelj moæete postati osjetljiviji na infekcije. Ti proizvodi doista ubijaju veÊinu mikroba, no nekolicina ih ∑ zbog genetskih mutacija ∑ preæivi i nastavi s razmnoæavanjem. Posljedica? Novi naraπtaj bakterija s uroenom otpornoπÊu na antibakterijske spojeve. Staromodno ËiπÊenje ∑ sapun i voda za tijelo te blaga otopina deterdæenta za predmete ∑ dobro sprjeËava bolesti. Antibakterijski proizvodi korisni su za osobe s oslabljenim imunosnim sustavom.
Faze infekcije
Koliko Êete biti bolesni kad doe do napada mikroba, uvelike ovisi o jaËini obrane koju imunosni sustav moæe postaviti. Ako je u tom trenutku kljuËni obrambeni dio vaπeg sustava slab, prijetnja izazvana napadom je veÊa. Kada se mikrob nastani i poËne razmnoæavati ∑ odnosno zapoËne razdoblje inkubacije ∑ infekcija je na putu. Ovisno o patogenoj tvari, to razdoblje moæe trajati nekoliko dana (kao kod prehlade) ili nekoliko godina (kao kod HIV-a, virusa, uzroËnika AIDS-a). Ljudi se nerijetko zaraze, a da to ne znaju, πto je jedan od razloga zbog kojeg se zarazne bolesti katkad tako lako πire. SimptomatiËno razdoblje obiljeæava pojava zamjetnih znakova bolesti ∑ primjerice, groznice. Kad infekcija nadjaËa obranu, kao πto je Ëesto sluËaj kod HIV-a, mogu se pojaviti i “oportunistiËke” infekcije, poput upale usne sluznice uzrokovane Candidom albicans, s kojom se tijelo inaËe lako obraËunava. Kad nadjaËa imunosni sustav (katkad uz pomoÊ lijekova), zapoËinje razdoblje oporavka.
OSIM MIKROBA: OSTALI UZRO»NICI BOLESTI
Kad govorimo o bolestima, svu krivicu ne moæemo svaliti samo na infektivne tvari.
N e d o s t a c i
su posljedica manjka jedne ili viπe kljuËnih hranjivih tvari. Nedostatak vitamina C izaziva skorbut, danas rijetku bolest Ëiji su simptomi problemi s krvarenjem i gubitak zubi.
P o r e m e Ê a j i
se dogaaju zbog nepravilnog rada organa ili upravljaËke ælijezde. Dijabetes se, recimo, javlja kad guπteraËa proizvodi premalo hormona inzulina ili kada drugi organi poËnu slabije reagirati na inzulin. Posljedica je poviπena razina πeÊera u krvi i niz drugih tegoba.
D e g e n e r a t i v n e b o l e s t i slabe ili uniπtavaju dijelove tijela. Javljaju se zbog pretjeranog koriπtenja, ozljede ili starosti. Osteoartritis se, primjerice, javlja kao posljedica propadanja hrskavice koja sluæi kao amortizerski sloj u zglobovima.
Zar ne bi bilo dobro kad biste mogli izbjeÊi svim virusima koji putuju s Ëovjeka na Ëovjeka i jedva Ëekaju da napadnu i vas? Ili kad biste najzaposleniji mjesec u godini preæivjeli bez hunjavice uzrokovane stresom? Sada to moæete! Kako? OjaËavajuÊi svoj imunosni sustav, obrambeni bedem kojim se tijelo πtiti od neprijatelja. A sve πto je potrebno naËiniti nekoliko je malih promjena ∑ valja jesti viπe raznovrsnog voÊa i povrÊa, kretati se, bolje spavati i pozitivno razmiπljati... A usto se valja stalno zabavljati, jer bez zabave sve je mnogo teæe.
U ovoj Êete knjizi naÊi sve πto je potrebno da ojaËate svoj imunosni sustav, uz mnoπtvo zanimljivih Ëinjenica, praktiËnih savjeta, ukusnih recepata, informativnih tablica i mnogo, mnogo drugoga. Vaπa dobrobit i zdravlje posve su na vama ∑ a sad znate kako ih valja zaπtititi.
