Skip to main content

Hope Magazine (Maasai, Kenya)

Page 1


Isinkoliotin oosipa looltung’anak oosipa

Isinkoliotin oosipa looltung’anak oosipa

(p. 7)

Nkata nagol (p. 25) ME YIE AKE OPENY (p. 38)

(p. 38)

(p. 33)

ENYAMALI (p. 33)

OLKEREMPE LE NKAI 23

1 Olaitoriani ninye olchekut lai, maang’oriki nanu toki.

2 Aairragie ninye nanu too nkujit naanyori, naarikoo ninye nanu te nkiyopata oo nkariak naaitirring’a

3 neitagol ninye oltau lai.

Naarikoo ninye nanu te nkoitoi oo sipat te nkaraki enkarna enye.

4 Tenaa naaji ninye kalo aim oerata lo loip le keeya, nemaure entorroni; amu itii iyie te nebo nanu; eng’udi ino o rinka lino ninche naaitagol nanu.

5 Intobira iyie emisa te dukuya nanu, teine netii ilmang’ati laainei; nibukoki endukuya ai eilata, nipik enkikompe ai metaa kedooyo.

6 Kesipa kaasuj esidano o lng’ur inkolong’i pooki e nkishui ai, naa kabik nanu tiatua enkaji o Laitoriani ntarasi.

OLKEREMPE LE NKAI 119

105 Ore ororei lino naa oltaa loo nkejek aainei naa ewang’an te nkoitoi ai.

114 Ira iyie enkisudoroto ai o elong’o ai; ororei lino nanu aisiliga.

P.O. Box 3619, Guelph, Ontario, Canada N1H 7A2 1-888-482-4253 | hopemagazine@sharewordglobal.com www.sharewordglobal.com

olaitobirani kitok

Contributor

Designer

Photography

Kelvin Warkentin

Paul Dunk

Janete Drost

Janette Drost

Dennis Drost

Scott deVries iStockPhoto,com

Translation

Bishop Daniel Koinet of Word Provision

Church and Pastor

Philip Saidimu student pastor with Christ Is the Answer Ministries (CITAM) and MA student ( Theology) at Africa

International University Nairobi, Kenya

Osiligi tiatua engoloto

Melelek ake duo iyanyisho, matejo aanyu ekarna ino meipoti,arashu encheki oo ropiyani meeu, arashu itii olaini ingira aanyu ekinyang’a, kuti ilkulalang oidimi ataanyu. Eyieu eng’iriata sapuk eisulaki egira iltauja lang’ aishirr eyieu ewalata naje.

INAIPIRTA SHAREWORD GLOBAL

ore ilomon supati neibelekeny pooki toki. Eibelekeny Enkai Enkishui ang tiatua otiorong pee kitum aibelekenya enkop pookin. Ena naisho yiook olokiyo tiatua iltauja looltunganak pee kitumoki atoliki yesu. Kiterutua apa aas ena aiteru olari le 1911, te Nkop e Canada nikingira taata atii enkop pooki.

Ore eimu naibosho oo kanisani ,ore eimu bibilia aliimu ilomon le nkai oosipa eimu enkitagoloto oolkiristiano eimu elimunoto lo ororei le nkai neitagolo ninche oleng tiatua kristo too loshon lenye

ore enkatini e bibilia naa yesu ake eeutu, tenikisum, neutu enkiyanget sinyati ekipirta Enkai nakordunye yiook tenkeeya neyau atua enkishui ngejuk, neibelekeny enkishui ang ntarasi. Naa ina paa ore tiatua ebuku e yohana , arashu ena mpalai oo rorei, olningo ngejuk,o bibilia pooki , arashu nena eitanet, eitobiruaki pookin te nkarriyiano eitodolu ena enyorata Enkai tiatua yiook.

Notore yiook kiliki iltunganak le nkop pookin yesu kristo nikincho ninche empalai nalimu ororei le Nkai . Ingura ww.sharewordglobal.com pee itum eninko tenilimu ilomon Le nkai tolosho linyi.

Elelek imaayie engoloto naje too saai kumok igira aanyisho te sipitali. Hoo duo ninyok ajo atum engiriata kake metii ake eretoto. Ore tiifii nairorita tiatua ine negira aitodolu ilomon lemetii eretoto teina kata. Ore mpala natii emesa nemeeta sii ninche eretoto pi teina kata. Ore inakata imposha tiatua ning’asia tiatua tolgilata miata eng’iriata to ltau lino.

Egol eyanyare, ore enkidimata nijo iyata openy aitobiraa enkishui ino kake eponu ake kulie tokitin naawuap enkishui ino ndikai nikigil tau. Nikinkilikuani pee isilig likae tung’ani likidim atereto te nkishui, kake mitum eretoto. Nikinkilikuani ajoki pee iton teine ning’iri, Esipata eretoto nemetii enkarriyiono.

Ore teinakata enkishui ino igira aimaa engoloto naje oo ndamunot niidim aingarikinoyu oleng’ kulo sirat otii ena palai, meijalisha elototo ino ejeunoto arashu

osiligi lino tiatua Enkai arashu Bibilia kake etii toki sidai atua kulo kigerot liapa le mbuku olkerembe, neisho oltau lino metoborro tenena rishat engoloto ningor kewan tindialo aanyu ewalata.

Ore kulo kigerot le nkarriyiano netisiraki eimu iltung’anak oata engoloto naje we mion alang’ ina niimua yie. Ore enkishui enye neimutua emion sapuk neng’uar eretoto oleng’.

Ore tiatua inakata enyamali, ore ele sinkolio nebore osiligi.

Indim sii anoto ilo siligi teinakata eng’iriata. Osiligi tiatua Enkai. Osiligi iyiolo ajo ekidim ninye atudumu tiatua enaimin. Osiligi ajo inchere keeta ninye mbarakinot sidan teyie, tiatua ingolikinot pookin niimayie te enkishui ino.

Ore ele siligi le nkiyang’et naa keidim ninye aiwuang’ie emion niimita. Ingarakinoyu kulo sirat le na palai, irukito nchere ore olaitobirunoni lino aa Enkai keitore pooki rishata enkishui ino.

Me yiake openy. Tadamu ajo ore iyanyisho, ore iyiomon, oi isilig.

The scriptures used are quoted with permission from, “BIBLIA SINYATI” ©Bible Society of Kenya 2018

NAAMANITA NANU OLCHEKUT LAI NAAITAJEU NANU OSILIGI LAI OLARIPONI LAI OLAITORIANI NAA

ENGOLON AI EKISUDOROTO AI

OLKEREMPE LE NKAI

Kanyoo

eutu ena buku …..

Teineitu aikata iaku asipani te Nkai niliki ninye ina nining’ito tie enkishui ino, naa ilo anyorru kulo kigerot tiatua ele kerembe. Ilkigerot kulo lo siligi tiatua emion. Eutu iltung’anak oosipa oimaitie inyamalitin negira aigarakino Enkai ata etung’uayie enkop pooki ninche. Isinkoliotin oibalie iltung’anak lo sina neisilig Enkai ina kata eiputa iltauja lenye osina.

Ore embuku olkerembe naa embuku musana oo sinkoliotin naigeroki too larin enkalifu nabo natulusoyie Iltung’anak kumok, otii olaiguanani Daudi loo siraeli.

Ore kulo sinkoliotin le ranyare netaranyaki to lelo arin neiturrurri tenebo naa ninche taata kiata.

Ore kulo sinkoliotin naa le makewon oibalie eyieunoto etung’ani, elioo anaa eata naboisho, ore isum embata enye nining anaa ore olaigeroni negira alimu enaa enining’ito. Kisilig ajo iyiolou ilo siligi ng’ejuk isum

ninche niyiolou enkipirta Enkai tee iyie. Eyieu nikirikoo iyie, nikintushurr iyie, nikintagol iyie, naa ore eisul nikinyor iyie.

Ore eisul te pooki, ore enkumoi e kulo sinkolioitin naa nkitandamunot o nkisiligat naitayio ENKAI. Etii enkilejilej teniyilou nchere tenikisuj erikoroto enye te nkishui ang. Eitodol yiook enkotoi, enaa enajo te Olkerempe 119;114 (p37). “ororei lino nanu aisiliga” Kore tiatua ena palai naa nkiturrurot olkerempe 150 te Bibilia. Kitegelakita iyie sirat outu enkipirta onkishoorot osiligi te mpolos owuejitin onkitukujat, tenkata engoloto. Kore ai kipirta nilo ajuru too mbukui pooki naa; osina, olkiyioi, Enkisisa , eng’eno, enkishooroto enashe we seremare.

Ore kulo kigerot netegeluaki tiatua sirat lolning’o musana o tolning’o ng’ejuk . Ore Bibilia pooki telulung’ata naa ketumoyu te internet nindim anoto torrekie le simu eimu www.newlife.bible.

OLKEREMPE LE NKAI 3

3 Kake ore iyie Olaitoriani, ira elong’o naamanita nanu, iyie enkitoo ai, naa iyie likincho emirishoi nikintagol.

4 Atabuakua nanu aishiraki Olaitoriani, naawaliki ninye nanu te ilo doinyo lenye sinyati.

OLKEREMPE LE NKAI 5

1 Toning’o irorei laainei, iyie Olaitoriani; toduaa ndamunot aainei o ltau.

2 Toning’o oltoilo le nkishirata ai, Olaiguanani lai naa Enkai ai, amu iyie aomon nanu.

3 Iyie Olaitoriani, ining iyie oltoilo lai tadekenya; ore tadekenya naaitobiraki nanu iyie olasar, naton aanyisho.

11 Kake nchoo lelo pooki likisaru

iyie meting’idata, nchoo ninche metaranyisho anaake te ng’ida; naa tomitu iyie ninche, paa ore lelo pooki oonyor enkarna ino niking’idakino iyie. 12 Amu imayian iyie ilo asipani, iyie Olaitoriani; nintushur iyie ninye te nyorrata ino anaa elong’o.

OLKEREMPE LE NKAI 8

3 Te naing’or nanu keper ino, ina siaai oo lkimojik linono, olapa o lakir litipika iyie;

4 kainyoo oltung’ani lilo iyie ashilaa, o enkerai e tung’ani ligolie iyie ninye?

10 Iyie Olaitoriani, Olaitoriani lang, kebaa enkitoo e nkarna ino tiatua enkop pooki!

KANG’IDA NANU NAA KAARANYAKI IYIE,

karanyisho nanu te nkisisa e nkarna ino, iyie Olotii Shumata Aisul.

9 Olaitoriani ninye osempewuet le ilo oitorogonyi, osempewuet too nkatitin e nyamali.

10 Ore lelo ooyiolo enkarna ino nepik osiligi lenye atua iyie, amu ore iyie Olaitoriani,

OLKEREMPE LE NKAI 9

1 Tagolieki nanu Enkai ai, amu iyie nanu asaru.

8 Kapik nanu anaake Olaitoriani dukuya ai; amu etii ninye enkaina ai e tatene, maaigusugusieki nanu.

9 Ore te nkaraki ina, keng’ida oltau lai, neshipa enkishui ai; neton sii osesen lai te seriani.

OLKEREMPE LE NKAI

2 Olaitoriani ninye endapidapoi ai, osempewuet lai, naa olakordunoni,

Enkai ai, endapidapoi ai naa ninye asaru, elong’o ai, naa emowuo e njeunoto ai, naa ninye osempewuet lai.

30 Ore ena Ai, nesipa enkoitoi enye; ore enkisiligata o Laitoriani neuno asipayu; elong’o ninye te lelo pooki oosaru ninye.

31 Amu kaing’ae Enkai neme Olaitoriani? Naa, kaing’ae endapidapoi neme Enkai ang?

OLKEREMPE LE NKAI 18

8 Ore nkikoot o Laitoriani naa sidain, neiting’id oltau; ore nkitanapat o Laitoriani naa kesila, nepik inkonyek ewang’an.

OLKEREMPE LE NKAI

24 Amu eitu ninye emenu aashu eiteeng lelo ooata osina; neitu ninye eisudoo enkomom enye te ninye, kake etoning’o ninye ina kata pee eishiraki ninye te nkaraki eretoto.

OLKEREMPE LE NKAI 22

OLKEREMPE LE NKAI 27

1 Olaitoriani ewang’an ai naa enjeunoto ai; kaing’ae nanu aure?

Olaitoriani osempewuet le nkishui ai; kaing’ae naa aure?

14 Taanyu Olaitoriani; ntagoluoyu, nintagol oltau lino, ee, taanyu Olaitoriani!

OLKEREMPE LE NKAI 28

7 Olaitoriani ninye engolon ai naa elong’o ai; ninye eisilig oltau lai; naataretuo ninye nanu, ore te nkaraki ina neting’ide oltau lai, naa kaisho nanu ninye enashe to sinkolio lai.

OLKEREMPE LE NKAI 29

1 Enchoo Olaitoriani enkisisa, intae ntokitin pooki e shumata, enchoo Olaitoriani enkitoo o engolon.

2 Enchoo Olaitoriani enkitoo e nkarna enye; enteserem Olaitoriani te nkishiaa e sinyatisho enye.

3 Etii oltoilo lo Laitoriani shumata nkariak; etadara Enkai e nkitoo, Olaitoriani te shumata nkariak kumok.

4 Kegol oltoilo lo Laitoriani, ebore oltoilo lo Laitoriani enkitoo.

5 Egil oltoilo lo Laitoriani iltarakua, egil Olaitoriani iltarakua le Lebanon.

6 Keisho ninye Lebanon meipido anaa olashe, neipidie oldoinyo le Harmon anaa oloing’oni oti.

7 Keeta oltoilo lo Laitoriani enkimerlel o lng’ejep le nkima.

8 Keikirikirie oltoilo lo Laitoriani olpurkel, keikirikirie Olaitoriani olpurkel le Kadesh.

9 Keikirikirie oltoilo lo Laitoriani ilkeek, near entim aisiashayie, naa tiatua enkaji enye sinyati eishir pooki aajo, “Enkitoo!”

10 Etonita Olaitoriani to lorika lenye le nkitoo te shumata nkariak; etonita Olaitoriani to lorika le nkitoo aaku olaiguanani ntarasi.

11 Meishoo Olaitoriani engolon iltung’ana lenyena!

Metamayiana Olaitoriani kulo tung’ana lenyena aisho eseriani!

11 Imbelekenya iyie enkishirata ai aitaa osinkolio le ng’ida; italaayie iyie ilkuniyiani laainei nikinchopoki nanu eng’ida,

pee kitum oltau lai aisisa iyie nemegira. Olaitoriani Enkai ai, kaaisho nanu iyie enashe ntarasi.

Entagoluoto, niminchosho iltauja linyi elepori, intae pooki oanyu Olaitoriani!

20 Olaitoriani eanyu enkishui ai; ninye eretoto o elong’o ang. 21 Ee, keng’ida enkishui ang tiatua ninye, te nkaraki nikisiliga iyiook enkarna enye sinyati. 22 Nchoo ina nyorrata ino nauno, Olaitoriani, meeu shumata iyiook, anaa enikisilig iyiook iyie.

OLKEREMPE LE NKAI 34

1 Kaisis nanu Olaitoriani nkatitin pooki; etii enkisisa enye enkutuk ai anaake.

2 Olaitoriani ninye eng’idare oltau lai, nchoo ilo oata osina ening neng’ida.

3 Embalunye enkitoo o Laitoriani te nebo nanu,nikirrep enkarna enye te nebo!

4 Aing’orua nanu Olaitoriani naawaliki ninye,naakordu ninye nanu te nkuretisho ai pooki.

5 Eng’ura ninye pee iwang’ung’u; nemeitoki ae kata enkurruna atii nkomomi inyi.

6 Eishira ele tung’ani aisinani, nening Olaitoriani ninye, neitajeu Olaitoriani ninye aitung’uaa ingolikinot enyena pooki.

7 Keman olmalaika lo Laitoriani aitushur lelo pooki ooure ninye, nekordu ninche.

8 Wootu enchamishama pee idolidolo

aajo eisupat Olaitoriani! Kemayiana ilo tung’ani osaru ninye!

9 Entureita Olaitoriani intae isinyat lenyena,amu ore lelo ooure ninye nemeng’oriki toki!

10 Keng’oriki inkiyioitin o lng’atuny netum esumash, kake ore lelo ooing’oru Olaitoriani nemelau ntokitin sidain.

11 Wootu, nakera, entoning’oki nanu, kaiteng’en nanu intae euriata o Laitoriani.

12 Kalo tung’ani te ntae oyieu enkishui, neng’uar nkolong’i kumok pee etum atishipakinoyu isupati?

13 Ntalama olng’ejep lino entorroni, nimincho enkutuk ino eiro elejare.

14 Talama entorroni nias isupati, ing’oru eseriani, nisuj ninye.

15 Eing’orita inkonyek o Laitoriani lelo supati, neinining’ito nkiyiaa enyena enkishirata enye.

16 Keiba enkomom o Laitoriani lelo ooas intorrok, neiwuang’ie ninche meitokini aadamu te nkop.

17 Te neishir oltung’ani supat te nkaraki eretoto, nening Olaitoriani, nekordu ninye aitayu tiatua enyamali enye pooki.

18 Ketaaniki Olaitoriani lelo ootigilate ltauja, neitajeu ninye lelo ooisha osiligi.

19 Eikumok isinaitin le ilo supat, kake kekordu Olaitoriani ninye aitung’uaa te pooki.

20 Negolie iloik lenyena pooki; meisho ninye metigilayu obo.

21 Kear entorroni ilo arruoni; ore lelo ooiba osupat nedung’okini enkiguana.

22 Kekordu Olaitoriani enkishui oo sinkan lenyena, meetae obo le lelo oosaru ninye otum oldeket.

ereuta olmalaika lo Laitoriani ninche!

6 Nchoo emisimisu enkoitoi enye neideketu,

esujita olmalaika lo Laitoriani ninche!

7 Amu ore metii emporeet

neisudoo ninche irresheta lenye te nkaraki nanu;

OLKEREMPE LE NKAI 36

3 Isiliga Olaitoriani nias esidai; pee itum atobiko tena kop, nitum eseriani.

4 Tishipakinoyu Olaitoriani, naa aikincho ninye iyieunot o ltau lino.

5 Rishaki nkoitoi inono Olaitoriani; isiliga ninye, amu eikintaas ninye.

6 Amu keibalunye ninye esipata ino anaa ewang’an, o enchunet ino aitotiu anaa dama.

8

7 NTIRRING’AYU TE DUKUYA OLAITORIANI,

dnianyu ninye te ng’iriata; ming’aing’ai te nkaraki ilo odupoyu te nkoitoi enye, te nkaraki ilo tung’ani olo too nkoitoi enyena oo nkitobirat torrok!

39 Ore enjeunoto eilo supat naa Olaitoriani eing’uaa; ninye esarunoto enye te nkata e e ngolikinoto.

40 Olaitoriani oretu ninche nekordu ninche; nekordu ninche te ilo torrono, neitajeu ninche; te nkaraki natasarutua ninche ninye.

OLKEREMPE LE NKAI 37

OLKEREMPE LE NKAI 40

1 Ataanyua nanu Olaitoriani te ng’iriata; naairrugokino ninye nening enkomono ai.

2 Aaitayio ninye nanu tiatua engumoto e ntorroni, tiatua oloonyionyi le sarng’ab, neitasheyie inkejek aainei te nchumata e ndapidapoi, neitaserian inkejek aainei.

3 Nepik osinkolio ng’ejuk enkutuk ai, osinkolio le nkisisa te Nkai ang. Kepuo ilkumok aadol neureishoyu, nepik osiligi lenye Olaitoriani.

OLKEREMPE LE NKAI 42

1 Ore anaa enayieu enkolii enkare naruko neijia etiu oltau lai, kiyieu iyie, Enkai.

2 Keeta oltau lai enkure te nkaraki Enkai, Enkai naishu. Kanu kenya alotu aing’or enkomom e Nkai?

3 Etaa ilkiyio laainei ninche endaa ai dama o kewarie, aajoki nanu iltung’ana anaake, “Koree Enkai ino?”

4 Tenadamu nanu kuna baa nelepori oltau lai tiatua nanu, amu ashomo nanu arikoo olorora nikipuo e nkaji e Nkai, too mbuakunot e nchipai o sinkolioitin le nashe, neitobir ilo orora osirua.

6 Etalepori oltau lai tiatua nanu, ore te nkaraki ina kaadamu nanu iyie, ebaiki enkop e Yordan o ene Harmon, ebaiki oldoinyo le Misar.

7 Eishiraka enguton e nguton te mbuakunoto oo nkariak inono; ore ndoorot oo nkariak o lopir le nkare naaitemoitie nanu.

8 Ore te ndama neitanap Olaitoriani enyorrata enye nauno, ore te nkewarie netii osinkolio lenye te nebo nanu, enkomono e Nkai e nkishui ai.

9 Atiaaka nanu Enkai, endapidapoi ai, “Kainyoo pee mikidamu nanu?

Kainyoo nanu pee alo aishirita, te nkaraki enkitorogonyata naaitorogony olmang’atinta?”

10 Etotiutuo anaa ilbaa torrok to sesen lai, imorot oo lmang’ati laainei, aajoki ninche anaake, “Koree e Nkai ino?”

5, 11 Kainyoo pee itapalari iyie, lo tau lai, naa kainyoo pee itanyamala iyie tiatua nanu?

Isiliga Enkai; amu kaitoki ake aisis ninye, ninye eretoto ai naa Enkai ai. OLKEREMPE

OLKEREMPE LE

1 Enkai osempewuet lang naa engolon ang, eretoto nataana ninye te nkata e nyamali.

2 Ore te nkaraki ina mikiureisho hoo duoo ninye tenaa keibelekenya enkop, hoo duoo ninye tenaa keikirikira ildoinyo te mpolos e naiposha; 3 hoo tenaa keikurrukur inkariak e naiposha neitayu labur, hoo tenaa keikirikira ildoinyo te nkaraki olarrabal.

OLKEREMPE LE NKAI 56

3 Te naureishoyu nanu napik osiligi lai atua iyie.

4 Atua ina Ai naisisita nanu ororei lenye, Enkai naisiligita metii enkuretisho. Kaa nanu aaidim tung’ani aitaasa?

8 Nkena iyie enkirrang’irrang ai; tipika iyie ilkiyio laainei oltulet lino!

Aimetii ninche atua embuku ino?

OLKEREMPE LE NKAI 62

5 Amu Enkai ake eanyita oltau lai te nkitirring’ata, amu atua ninye etii osiligi lai.

6 Ninye ake endapidapoi ai naa enjeunoto ai, ninye osempewuet lai, maaigusugusieki nanu.

7 Enkai etii enkordunoto ai o enkitoo ai; ninye endapidapoi ai, Enkai esarunoto ai.

8 Esiliga ninye nkatitin pooki lo tung’ana; entabol iltauja linyi te dukuya ninye; Enkai ninye esarunoto te iyiook.

1 Meing’urrie iyiook Enkai nemayian iyiook neitawang’aki iyiook te nkomom enye,

2 pee etumi aatayiolo enkoitoi ino te nkop pooki, neyiolouni ina golon ino naitajeusho too loshon pooki.

3 Nchoo mikisisa iyie iltung’ana, na Ai; nchoo loreren pooki mikisisa iyie!

4 Nchoo meting’idata iloshon nerany te ng’ida, amu inguanare iyie te nkaraki entorroni nirikoo iloshon ootii oriong enkop.

5 Nchoo loreren mikisisa iyie, na Ai, nchoo loreren pooki mikisisa iyie!

6 Etoponayie enkop ilng’anayio lenyena; Ore Enkai, Enkai ang etamayiana iyiook.

7 Etamayiana iyiook Enkai; nchoo ineeiting’ie enkop pooki metureita ninye!

OLKEREMPE LE NKAI 67

OLKEREMPE LE NKAI 68

4 Entaranyaki Olaitoriani, entarany enkisisa e nkarna enye; elepie osinkolio entaranyaki ninye, ilo olo te shumata nkatampo; ore enkarna enye naa Olaitoriani, enting’idata te dukuya ninye!

5 Menye le lelo okishin, naa olamitunoni loo nkolia, Enkai teine wueji enye sinyati.

19 Meisisi Olaitoriani, laa ninye onap iyiook anaake; Enkai ninye enjeunoto ang.

20 Enkai ang ninye Enkai e njeunoto; naa eno Laitoriani, Enkai, enkordunoto te keeya.

OLKEREMPE LE NKAI 84

10 Amu enkolong nabo tiatua enkaji ino naikash alang nkolong’i enkalifu nabo te dikae.

Enaikash nanu te naaku olarriponi te kutuk aji e nkaji e Nkai ai, alang te nabik too lng’oborri le nkarruoisho.

11 Amu ore Olaitoriani Enkai naa enkolong naa elong’o; naa keishoru ninye omom o enkitoo. Meetae entoki sidai namit Olaitoriani te lelo oopuo too ltauja sidain.

12 Olaitoriani loo lororani, emayiana ilo tung’ani likisilig iyie.

OLKEREMPE LE NKAI 85

8 Nchooki nanu matoning’o enajo Olaitoriani Enkai, amu keiro ninye eseriani too ltung’ana lenyena, too sinyat lenyena o te lelo ooibelekenyakino ninye too ltauja lenye.

9 Esipa ketaana enjeunoto enye te lelo ooure ninye, pee etum enkitoo atobiko te nkop ang.

10 Ketumo enyorrata nauno o esupatisho, neng’ututa esupatisho o eseriani te nebo.

11 Nebulu ailepu te nkop esupatisho, neirrugo esupatisho te shumata aing’or enkop.

12 Ee, keishoru Olaitoriani ina sidai, ore enkop ang neiu ilng’anayio kumok.

13 Kelo esupatisho te dukuya ninye, neitaa iroruat enyena enkoitoi.

OLKEREMPE LE NKAI 86

1 Tuuno enkiok ino, iyie Olaitoriani, nikiwaliki nanu, amu kara nanu aisinani namena.

2 Tagolie enkishui ai, amu kara nanu olaseremani le Nkai; ntajeu osinka lino likisilig iyie.

3 Ira iyie Enkai ai; ing’urrieki nanu, Olaitoriani, amu iyie nanu aishiraki endama pooki.

4 Ntishipa oltau lo sinka lino, amu iyie nanu, Olaitoriani, aserem.

5 AMU IYIE, IYIE

OLAITORIANI OSUPAT,

nipalaki ing’ok, nibik te nyorrata nauno te lelo pooki likimpot iyie.

6 Toning’o, Olaitoriani, enkomono ai; toning’o enkomono ai e sayiata.

7 Ore te nkolong ai oo ngolikinot, aaipoto nanu iyie, amu eikiwaliki iyie nanu.

8 Meetae likae likinyaanyukie iyie tiatua nkaitin, Olaitoriani, nemeetae kulie siaaitin naanyaanyukie ininono.

9 Ore lelo oreren pooki lintobira iyie naa kepuonu, neirrugo te dukuya iyie, Olaitoriani, naa keisis ninche enkarna ino.

10 Amu ira iyie kitok nias mbaa e nking’asia, iyie ake openy Enkai.

11 Nteng’enaki nanu enkoitoi ino, Olaitoriani, pee atum nanu ashomo te sipata ino; nchoo oltau lai meturia enkarna ino.

12 Kaaisho nanu iyie enashe, Olaitoriani, Enkai ai, to ltau lai pooki, naa kaisis nanu enkarna ino ntarasi.

13 Amu aikitok ina nyorrata ino nauno tialo nanu, itokordua iyie enkishui ai aitung’uaa enguton e nemeneng’a.

14 Iyie Enkai, aatudumakinote nanu iltung’ana oowuasa aarare; eing’oru entukus oo ltung’ana arruok enkishui ai, nimikishilaa ninche iyie.

15 Kake ore iyie Olaitoriani, ira Enkai o lng’ur niata osotua, nimisioki agoro, nibik te nyorrata nauno, nira oloisiligayu.

16 Mbelekenyayu ng’uraki nanu, niking’urrie nanu; nchoo osinka lino engolon ino, nintajeu ina kerai e sinka ino.

17 Ntoduaaki nanu olmonekie le omom ino, paa ore lelo laaiba nanu nedol nekurru, amu iyie, Olaitoriani, likitareto nanu nikintagol nanu.

OLKEREMPE LE NKAI 89

1 Karany nanu osinkolio leina nyorrata ino nauno, Olaitoriani, ntarasi; ore te nkutuk ai, naa kalimu nanu esupatisho ino tiatua iishoritin pooki.

2 Amu ore ina nyorrata ino nauno neitasheyieki ntarasi, ore esupatisho ino nemeigusugusieki, etiu anaa keper.

11 Enino keper naa enino enkop; o pooki toki natii atua, iyie oitobirua ninche.

12 Ore moikuape o kopikop iyie oitobirua ninche; ore Tabori o Harmon neisis enkarna ino te ng’ida.

13 Iata iyie enkaina magilani; kegol enkaina ino, neado enkaina ino e tatene.

14 Esupatisho o esipata ninche olkitamanyunoto lo lorika lino le nkitoo; nelo esupatisho o enyorrata nauno te dukuya iyie.

15 Kemayiana lelo tung’ana ooyiolo embuakunoto o sinkolio lo sirua, lelo, Olaitoriani oopuo te wang’an e nkomom ino,

16 lelo oong’ida te nkaraki enkarna ino endama pooki, neisis ninche esupatisho ino.

17 Amu iyie enkisisa e ngolon enye; ore te nkaraki omom ino neishur iyiook emowuo.

18 Amu ore elong’o ang naa eno Laitoriani, ore olaiguanani lang naa oleilo Sinyati le Israel.

1 Ore ilo obik to lng’obor le ilo otii Shumata aisul; ilo obik tiatua oloip lo lmagilani,

2 kelo ajoki Olaitoriani, “Esarunoto ai naa osempewuet lai; Enkai ai naa ninye aisilig.”

3 Amu eikikordu ninye iyie aitayu te ilo rreshet lo larreshoni, o too lmeita torrok.

4 Eikimulumul ninye too naipuko enyena, ore ti abori inaipuko enyena nitum esarunoto; ore esupatisho enye naa elong’o o emitunoto.

5 Mitum iyie enkuretisho kewarie, nimikitum embae nang’oruni dama,

6 anaa olmeitai olo tiatua enaimin, anaa te nkidaata namutisho te ndama.

7 Keidim aatabatata iltung’ana enkalifu nabo te mbata ino, nebatata nkalifuni tomon te nkalo ino e tatene, kake mikinyikaki iyie.

8 Ing’or ake too nkonyek inono, nidol elaakinoto oo larruok.

9 Ore te nkaraki nintaa Olaitoriani esarunoto ino, nintaa Ilo Otii Shumata

Aisul emanyisho ino,

10 meetae entorroni nalotu enitii, meetae olmeitai onyikaki olng’obor lino.

11 Amu keisho ninye olmalaika lenye mikitagolie iyie, nikirrip too nkoitoi inono pooki.

12 Nikinap ninche too nkaik enye, pee minkob ake osoit te nkeju ino.

13 Ilo iyie aroro olng’atuny o enturbubua, intuny iyie olng’atuny o lasurai too nkejek inono.

14 Ejo Olaitoriani, “Ore te nkaraki naatonyorra ninye nanu, kakordu nanu ninye; kamitu nanu ninye, te nkaraki nayiolo ninye enkarna ai.

15 Te naaipot ninye nanu nawaliki nanu ninye; kaaku nanu te nebo ninye te nkata e nyamali, kamitu nanu ninye nayanyitu ninye.

16 Naitaraposh ninye te nkishui naado, naitodol ninye enjeunoto ai.”

OLKEREMPE LE NKAI 91

OLKEREMPE LE NKAI 103

7

8 Keeta Olaitoriani olng’ur naa kaaipirisioni, mesioki agoro neeta enyorrata nauno.

9 Meisikong’isho ninye anaake, nemeibung engoro enye ntarasi.

10 Meitaas ninye iyiook te risioroto oo ng’ok ang, nemeosh ninye iyiook te risioroto oo nkitarruorrot ang.

11 Amu ore eneba anaa enalakuaniki keper enkop, neijia eba enkitoo e nyorrata enye nauno te lelo ooure ninye.

12 Ore anaa enalakuaniki oloosaen oloontoluo, neijia eiko ninye aitalamaa nkitarruorrot ang te iyiook.

13 Ore anaa enaing’urrie olpayian inkera enyena, neijia eiko Olaitoriani eing’urrie lelo ooure ninye.

OLKEREMPE LE NKAI 105

1Enchoo Olaitoriani enashe, empoto enkarna enye, embalunye nkiaasin enyena tiatua iloreren!

2Entaranyaki ninye, entaranyaki ninye enkisisa, embalunye nkiaasin enyena pooki e nking’asia.

3Enting’idata tiatua enkarna enye sinyati, nchoo iltauja le lelo ooing’oru Olaitoriani meting’idata.

Eng’orutu Olaitoriani o engolon enye, eng’orutu entasho te dukuya

4 Amu ore enyorrata ino nauno naa eikitok te keper, nebaiki isipat inono keper.

5 Nchoo kirrepi iyie, Iyie Enkai, te keper! Nchoo enkitoo ino meeu shumata enkop pooki!

6 Pee etumi aatokordu ilo kirotet lino, nchoru eretoto te nkaina ino e tatene, tawalikiaki nanu!

OLKEREMPE LE NKAI 108

OLKEREMPE LE NKAI 117

1 Esisa Olaitoriani iloreren pooki! Esisa ninye intae iltung’ana pooki!

2 Amu eikitok enyorrata enye nauno tialo iyiook; ore esipata o Laitoriani nebikoo intarasi. Meisisi Olaitoriani!

1 Karaposhu nanu nkonyek aainei aing’or ildoinyo. Kaji eing’uaa eretoto ai?

2 Olaitoriani eing’uaa eretoto ai, laa ninye oitobira keper o enkop.

IEKI ENKEJU INO,

ore ilo likirrip iyie nemeimug.

4 Kesipa ore ilo orrip Israel nemeimug nemeirura.

5 Olaitoriani ninye olarriponi lino; Olaitoriani ninye oloip lino te nkalo enkaina ino e tatene.

6 Nimikiar iyie enkolong te ndama, anaa olapa te nkewarie.

7 Olaitoriani likirrip iyie too ntorrok pooki; naa kerrip ninye enkishui ino.

8 Kerrip Olaitoriani enkipang’ata ino o enjing’unoto ino, ebaiki ena kata o ntarasi.

OLKEREMPE LE NKAI 121

OLKEREMPE LE NKAI 125

1 Ore lelo ooisilig Olaitoriani netiu anaa oldoinyo le Sion, lemeidimi aaigusugusie, kake kebik ninye ntarasi.

2 Ore anaa enamanita ildoinyo Yerusalem, neijia etiu Olaitoriani emanita iltungana lenyena, ebaiki ena kata o intarasi.

3 Meitoriesho ilarruok te nkop oo supati pee meitorioo ake isupati inkaik enye aas intorrok.

4 Ntaasa isupati, Olaitoriani, lelo oonyor isupati, o lelo supati too ltauja lenye!

5 Kake ore lelo ooibelekenya aapuo aaim inkoitoi enye naalojiloja, nelo Olaitoriani arikoo ninche tenebo lelo torrok!

Meeu eseriani Israel!

8 KEITABAYA OLAITORIANI

ENYORRATA ENYE TE NANU;

ore enyorrata ino nauno, Olaitoriani, kebikoo ntarasi.

Minturraa iyie esiaai oo nkaik inono.

OLKEREMPE LE NKAI 138

15 meisudoro irubat o sesen lai te iyie, ina kata pee aaitobiruni nanu te nkisudoroto, ina kata aaitubuluni nanu te nguton e nkop. 16 JNaaing’or nanu inkonyek inono eton eitu aaku toki; neigero te mbuku ino inkarn e pooki, nena olong’i pooki naategeluaki eton eitu ebau.

OLKEREMPE LE NKAI 142

4 Aing’ura nanu enkalo e tatene, naing’orisho, kake metii hoo obo laaing’or nanu, meetae esarunoto te nanu, meetae oltung’ani laashilaa nanu.

5 AAISHIRAKA

NANU IYIE,

OLAITORIANI; najo, Ira iyie esarunoto ai, ira erubata ai te nkop oo looishu.

OLKEREMPE LE NKAI 145

KAAIPIRISIONI OLAITORIANI NEETA OLNG’UR, mesioki agoro nebore enyorrata nauno..

9 Eisupat Olaitoriani te pooki, ore olng’ur lenye netii shumata nena pooki naaitobira ninye.

10 Ore intokitin pooki nintobira naa eikincho iyie enashe, Olaitoriani, ore isinyat pooki nikiisis iyie!

11 Neiro ninche aaimaki enkitoo e nkitoria ino, nelimu engolon ino,

12 neitayiolo inkera e tung’ani inkiasin inono e ngolon, o enkishiaa kitok e nkitoria ino.

13 Ore enkitoria ino naa enoo ntarasi, nebikoo enkitoo e nkitoria ino too ishoritin pooki.

Kaasipani Olaitoriani too rorei lenyena pooki, naa kaaipirisioni too nkiasin enyena pooki.

OLKEREMPE LE NKAI 147

3 NEISHIUNYE ILOOTIGILATE ILTAUJA, neen ilbaa lenye.

4 Neiken ninye neyiolou esiana oo lakir,neisho ninche pooki inkarn enye.

5 Aikitok Olaitoriani lang naa kitok engolon enye; ore eng’eno enye nemeimakinoyu.

O ENKISHUI

NANU ENKOITOI

OO NEJO YESU O ESIPATA OOTU ENATII

ENKOP EWANGAN ETONYORA ENKAI

Kanyoo eutu ena buku ….. Sinyati

Kamaa itayiolo aikata ajo kang’ae Yesu kristo ? Itoning’o iltung’anak eimaki ninye, arashu eranyaki ninye te nkata e Krismas o tenkata e pasaka arashu idol impishai enyena too sunta? Ore too mbukui o nkaatini e apa neibalie ninye nchere ore enkatini enye netung’uayie ilmoniek te nkop pooki.

Kake keng’ae doi ninye ?

tenapalai nelimu enkatini e Yesu anaa enaigero obo le lelo oitaboitare ninye too larin olus nkalifuni are oishari. Ore ninye Yohana nebulu apa aa olaibung’ani loo sinkir te nkiti anasa, kake neaku ninye obo lolchoreta le Yesu otaniki oleng ooji (ilkipaareta). Neibotarae ninye Yesu te nkata pooki engoloto, ometabaiki enkiting’oto nedol ninye mbaa enking’asia nataasa Yesu te nkata dorop natobiko ninye.

Ore tiae kata nawuo neiteru Yohana aiger mbaa enking’asia naishakenoko. Ore enkipirta enye naa pee eitukuj enkirukoto neibalie ajo kore

Yesu naa enkerai e Enkai. Eyieu sii laisumak lenyenak neyiolou nchere ore pooki oiruk Yesu netum enkishon oo ntarasi.

Ore kuna duaat sapukin neitoip endukuya ino. Kake ore isum enkatini naituruku enkishui e Yesu nikiliki iyie nkaatini enkishui enye naidim aibleekenya enkishui ang . Ore enkatini naituruku e Yesu naa enenking’asia nemeetae ae atini naijo enenye. Etaboitare ninye iltung’anak te nkoitoi enking’asia ororei le nking’asia neisho iyiok matayiolo kewan enye te lulung’ata ajo keng’ae ninye.

Teneitu aekata isum ena atini e Yesu, isuma meitabaki enkiting’oto, Elototo sidai naibelekeny enkishui ino.

ENKOITOI OO NTARASI ENKAI YOHANA

Ore ebuku e Yohana naa nabo onena bukui osotua ng’ejuk, esototi olkigerot oigeroki apa te nkata olairukok le kanisa edukuya neitobiruno te nkata naado. Idim anoto biblia pookin te itanet te Enkishui ngejuk App o te www.newlife.bible.

1

EMATUA 1

Ororei le Nkishui

1 Ore te nkiterunoto netii apa Ororei, netii ilo Rorei te nebo Enkai, naa Enkai ilo Rorei.

2 Netii ilo Rorei te nkiterunoto te nebo Enkai. 3 Etaa pooki toki te ninye, nemeetae hoo toki te nena nataa, naitaaki metii ninye.

4 Atua ninye etii enkishui, ore ena kishui naa ewang’an oo ltung’ana. 5 Newang’u ewang’an tiatua enaimin nemeidimu enaimin ninye.

6 Etii apa oltung’ani oirriwuaki oing’uaa enetii Enkai; oji enkarna enye Yohana.

7 Neewuo ele te nkaraki shakenisho, pee eishakenoo ina wang’an, pee etum pooki aairuko te ninye. 8 Neme ina wang’an ninye, kake eewuo pee eishakenoo ina wang’an.

9 Ewang’an nadede naitawang pooki tung’ani, nalotu enkop. 10 Netii Ororei enkop, naa te ninye eitobira Enkai enkop, neitu eyiolou enkop ninye. 11 Neewuo enetii ilenyena, neitu eng’amu ltung’ana lenyena ninye. 12 Kake ore lelo pooki ootang’amutua ninye, lelo ooiruko enkarna enye, neishoo engolon naakunye nkera e Nkai, 13 ilo otoiwuoki neme to sarge neme te yieunoto o sesen aashu te yieunoto o lee, kake ene Nkai.

14 Neaku Ororei osesen neton tiatua iyiook, nikitoduaa enkitoo enye, naa enkitoo o Inoti Obo le Papa, obore empiris o esipata. 15 Neishakenoo Yohana ninye nebuak ajo, “Ele taa atolimuo ajo, ‘Ore ololotu te siadi nanu ninye olkitok te nanu, amu etii apa ninye te dukuya nanu.’ ” 16 Ore te mborei e supatisho enye, kitang’amutua pooki, empiris kitok oleng. 17 Amu te Musa eishoruaki Nkitanapat; nelotu empiris o esipata te Yesu Kristo. 18 Meetae oltung’ani ai kata otoduaa Enkai; kake ilo inoti obo laa Enkai, otii olgoo le Papa, oibalunye ninye.

Olkilikuai le Yohana Olaibatisani 19 Naa ena shakenisho e Yohana pee eirriwaki Lyahudi lapolosak o Lawi ooing’uaa Yerusalem pee epuo aaikilikuan ninye aajoki, “Ira iyie ng’ae?” 20 Neibalunye, neitu emiki, neibalunye ajo, “Mara nanu Kristo.” 21 Neikilikuan aajoki, “Ira Eliya?” Nejoki, “Mara.” Nejoki, “Ira ilo oiboni?” Newaliki ajoki, “A’a,” 22 Nejokini, “Ira ng’ae, pee kitum ewalata nikiyaki lelo ooirriutua iyiook? Aijo iyie aa te nkaraki enkorrok ino?” 23 Nejo, “Ara oltoilo lo lobuaku ti ong’ata, ‘Entorioi enkoitoi o Laitoriani,’ Anaa enatejo oloiboni Isaya.”

La lumière brille dans les ténèbres, et les ténèbres ne l’ont pas accueillie.

YOHANA 1.5

24 Ore lelo ooirriwakaki Yohana naa Ilfarisayo eing’uaa. 25 Neikilikuan ninche ninye aajoki, “Kainyoo naa pee imbatisisho iyie, ti nimira ilo Kristo, aashu Eliya aashu ilo oiboni?” 26 Newaliki Yohana ajoki ninche, “Te nkare aibatisisho nanu. Eitashe tiatua intae Obo limiyiololo, 27 laa ninye ilo olotu te siadi nanu, lemaaishiakino nalak nkeenta o namuka enyena.” 28 Etaasate kuna baa te Betania te lido kekun le Yordan, teine apa neibatisishore Yohana.

Olkuoo le Ker le Nkai

29 Ore te nkolong nasujita ina nedol Yohana Yesu elotu enetii, nejo, “Ing’ura,

Kake ore lelo pooki ootang’amutua ninye, lelo ooiruko enkarna enye, neishoo engolon naakunye nkera e Nkai, JEAN 1.12

olkuoo le ker le Nkai oya eng’oki e nkop. 30 Ele taa atolimuo ajo, ‘Ore te siadi nanu kelotu oltung’ani kitok te nanu, amu etii ninye te dukuya nanu.’ 31 Neitu ayiolou nanu ninye, kake te nkaraki ena pee aeuo nanu aibatisisho te nkare, pee etumi aataboloki ninye Siraeli.” 32 Neishakenoki Yohana ejo, “Atoduaa Enkiyang’et edou anaa enturkuluo eing’uaa keper netonie shumata ninye. 33 Neitu ayiolou nanu ninye, kake ilo laairriwua maibatishisho te nkare, ninye laatiaaka nanu, ‘Ore olidol edoiki Enkiyang’et netonie, ninye oibatisisho

te Nkiyang’et Sinyati.’ 34 Natoduaa nanu naishakenoko nchere Enkerai e Nkai ele.”

Ilkipaareta ootang’asa Yesu aipot 35 Neitoki te nkolong nasujita ina, neitashe Yohana o lkipaareta aare lenyena; 36 neing’or Yohana Yesu eloito nejo, “Ing’ura olkuoo le ker le Nkai!” 37 Nening lelo ooiteng’eni lenyena aare nesuj ninche Yesu. 38 Neibelekenya Yesu, nedol esujita nejoki, “Kainyoo ing’oruru?” Nejoki ninche ninye, “Rabi, (aa nchere olaiteng’enani), kaji nikimanya?” 39 Nejoki ninche, “Wootu entodol.” Nepuonu nedol enemanya; nebik o ninye ina olong. Netaa keaku saa tomon ina kata. 40 Ore obo le lelo oaare ootoning’o Yohana eiro, nesuj ninye, naa Andrea, olalashe le Simon Petero. 41 Olalashe lenye Simon etang’asa atum nejoki ninye, “Kinoto Mesia,” laa ninye eji Kristo. 42 Neriku Simon arikoki Yesu. Neing’or Yesu nejoki, “Ira iyie Simon, enkerai e Yohana, naa aikiji Kefa.” Aa nchere keji Petero aashu Osoit.

Eipoto Yesu Filipo o Natanael

43 Ore te nkolong nasujita ina, nelo Yesu Galilaya, netum Filipo. Nejoki Yesu ninye, “Tusujaki.” 44 Ore apa Filipo naa Betsaida eing’uaa, enkanasa oo Andrea o Petero.

45 Netum Filipo Natanael nejoki, “Kinoto olapa otisira Musa tiatua nkitanapat nesir too loibonok, le Nkai Yesu le Nasaret olayioni le Yosef.” 46 Nejoki Natanael, “Keidim atupukunye Nasaret entoki sidai?” Nejoki Filipo, “Wou toduaa.” 47 Nedolu Yesu Natanael elotu enetii, nelimu ninye ajo, “Ing’ura Osiraeli odede lemeeta eleyiata.”

48 Nejoki Natanael Yesu, “Ai ti aji kitayiolo?” Newaliki Yesu ajoki, “Aatoduaa eton eitu kimpot Filipo, itii entonata o lng’aboli.”

49 Newaliki Natanael ajoki, “Rabi, ira iyie Enkerai e Nkai, Iyie Olaiguanani loo Siraeli.”

50 Newaliki Yesu ajoki, “Te nkaraki naatiaaka aatoduaa te ntonata o lng’aboli pee iruko? Iyooki adol imbaa kituaak naalang kuna.”

51 Nejoki ninye, “Esipa, esipa, ajoki intae, aidolidolo keper etabole neilep nedou ilmalaika le Nkai aadoiki Enkerai e Tung’ani.”

EMATUA 2

Enkiyama naatae apa te nkang naji Kana

Ore te nkolong e uni neetae apa enkiyama te Kana te Galilaya; netii ng’otonye Yesu ine. 2 Neipotoki sii Yesu o lkipaareta lenyena teina kiyama. 3 Ore pee eishunye enaisho oo sabibu nejoki ng’otonye Yesu, “Meetae enaisho o sabibu.” 4 Nejoki Yesu, “Nakitok, kaa kiatayie neton eng’or enkata ai?” 5 Nejoki ng’otonye laisiaayiak, “Entaas pooki najoki intae.” 6 Netii ine iltooi ile loo soito, naa iloo mboreitin are aashu uni obo, netushumaki teine to lkerreti le nkitukuore

Yohana Sinyati

oo Lyahudi. 7 Nejoki Yesu lelo aisiaayiak, “Emputa iltooi enkare.” Neiput metabaiki nkutukie. 8 Neitoki ajoki, “Entooku enkiti, eyaki olaitasheikinoni lele sirua.” Neyaki. 9 Ore pee eishamisham olkitok le nkiyama enaduoo are naitaaki enaisho oo sabibu, nemeyiolo eneing’uaa, hoo neyiolo laduoo sinkan ootookokito enkare, neipot olkitok le nkiyama oloyamisho, 10 nejoki, “Keng’as oshi ake pooki ng’ae aishoru enaisho oo sabibu sidai, ore etookishoteki, neishoru eneme sidai oleng; imboo iyie idia sidai o taata.” 11 Tiatua Kana te Galilaya etaasie Yesu ena naa enkiterunoto oo mbaa e nking’asia naitoduaaya enkitoo enye; neiruk lkipaareta lenyena.

12 Ore etulusoyie ina nedoiyio aapuo Kapernaum, ninye o ng’otonye o lalashera o lkipaareta lenyena; nebik inkuti olong’i teine.

Eshomo Yesu enkaji e Nkai

17 Nedamu lkipaareta lenyena enatisiraki nchere, “Kaanya olom le nkaji ino amut.”

18 Newaliki Lyahudi aajoki, “Kainyoo enkitoduaata nintodol iyiook, oo pee ias kuna baa?” 19 Newaliki Yesu ajoki, “Entarruoi enkaji e Nkai, ore too nkolong’i uni naitasheyie.” 20 Nejoki taa Ilyahudi, “Artam o ile ilarin eshetitai ena aji e Nkai, eji nijo iyie intasheyie too nkolong’i uni?” 21 Kake enkaji e Nkai a ilo sesen lenye eimaka ninye. 22 Ore pee eitopiuni too lootuata nedamu lkipaareta lenyena inchere etiaaka nejia, neiruk ilkigerot, o rorei oiroro Yesu.

Keyiolo Yesu tung’anisho e pooki ng’ae 23 Ore etii ninye Yesu Yerusalem, to sirua le Pasaka, neiruk ilkumok enkarna enye etoduaa inenking’asia naasita. 24 Kake eitu

13 Netinyikua apa osirua le Pasaka loo Lyahudi, neilep Yesu alo Yerusalem. 14 Neinepu lamirak loo nkishu o loo nkerra oo loo nturkuluoni tiatua enkaji e Nkai, netoni ilaibelekenyak loo mpisai. 15 Ore pee eitobir elishieia oo nkopit, nearaa ntare o nkishu pooki aipangie te enkaji e Nkai, neisuaaya mpisai oo laibelekenyak, neibeleleng’oo misai enye. 16 Nejoki lamirak loo nturkuluoni, “Ewaita kuna tokitin te ne emintaa enkaji e Papa enemirishoreki.”

YOHANA 3.16

“Amu etonyorra Enkai enkop aiko nji o meishoru Enkerai enye nabo, paa ore pooki ng’ae oiruk nemeimin kake netum enkishui nemeish.”

eiruk Yesu aisho makewan ninche, amu keyiolo ltung’ana pooki, 25 nemeetayie tipat shakenisho te tung’ani amu keyiolo openy naatii atua tung’ani.

EMATUA 3

Jésus et Nicodème : la nouvelle naissance

Etii apa oltung’ani loo Lfarisayo oji enkarna Nikodemo, aitoriani loo Lyahudi.

2 Nelotu ele tung’ani enetii Yesu kewarie, nejoki ninye, “Rabi, kiyiolo aajo ira iyie olaiteng’enani oing’uaa Enkai; amu meetae oltung’ani oidim ataasa kuna kitoduaat nias iyie te nemeboitare Enkai ninye.”

3 Newaliki Yesu ninye ajoki, “Esipa, esipa, aajoki iyie, te neitu eini oltung’ani aaigil te inoto naing’uaa keper, nemeidim atoduaa

Enkitoria e Nkai.” 4 Nejoki Nikodemo ninye, “Kaji eiko pee eidimi aatoiu oltung’ani etaa moruo? Keidim ninye atushukokinoyu eniare enkoshoke e ng’otonye metoini?”

5 Newaliki Yesu ajoki, “Esipa, esipa, aajoki

Yohana Sinyati

enkishui nemeish. 16 Amu etonyorra Enkai enkop aiko nji o meishoru Enkerai enye nabo, paa ore pooki ng’ae oiruk nemeimin kake netum enkishui nemeish. 17 Amu eitu eirriu Enkai Enkerai enye enkop, meeu aiguanare enkop, kake pee etum enkop atajeu te ninye. 18 Ore ilo oiruk ninye; nemeiguanareki, ore ilo lemeiruk neidipaki aaiguanare, amu eitu eiruk enkarna e Nkerai inoti nabo e Nkai. 19 Naa ena enkiguana, eewuo ewang’an enkop, kake etonyorra iltung’ana enaimin aaitalang ewang’an amu ai torrok iasat enye. 20 Ore pooki ng’ae oas ntorrok naa keiba ewang’an, nemelotu enewang pee meibalieki iasat enyena, 21 kake ore oloas esipata, kelotu enewang pee eibalayu iasat enyena inchere etaasaki tiatua Enkai.

Yesu o Yohana

22 Orre te siadi kuna baa nelotu Yesu o lkipaareta lenyena enkop e Yudea, nebik teine te nebo o lorere neibatisa ninche. 23 Eibatisa sii apa ninye Yohana olorere te Enon nataaniki Salim, amu ai sapuk

Ore ilo oing’uaa keper netii shumata te pooki. 32 Keishakenu ninye ina natoduaa o enatoning’o, ore ake eyia, nemeetae olong’amaa shakenisho enye. 33 Ore olotang’amayie shakenisho enye netipika olmishire lenye ena, nchere kaasipani Enkai. 34 Ore ilo oirriwua Enkai ninye oiro ororei le Nkai, amu meishoru Enkai Enkiyang’et te ntemakinoto. 35 Kenyor papa Enkerai, neishoo intokitin pooki metijing’a atua enkaina enye. 36 Ore oloiruk Enkerai neeta enkishui oo ntarasi; ore ologolong’aki Enkerai nemedol enkishui; kake keipirare ninye enkiguana e Nkai.

EMATUA 4

Yesu o enkitok e Samaria Ore apa pee eyiolou Yesu nchere etoning’o Ilfarisayo aajo eitaa Yesu iltung’ana kumok lkipaareta neibatisa lkumok oolang ile Yohana, 2 hoo neitu eibatisisho Yesu makewan, lkipaareta lenyena ake. 3 Neing’uaa Yudea nerrinyo alo Galilaya.

“Amu eitu eirriu Enkai Enkerai enye enkop, meeu aiguanare enkop, kake pee etum enkop atajeu te ninye.” YOHANA 3.17

iyie, te neitu eini oltung’ani te nkare o te Nkiyang’et, nemeidim atijing’a Enkitoria e Nkai. 6 Ore ina natoiwuoki to sesen, naa osesen, ore enatoiwuoki te Nkiyang’et naa enkiyang’et. 7 Ming’asia te naajoki iyie, ‘Meeta nchere pee mikingili aaiu.’

8 Eisiusiu osiwuo nelo eneyieu, nining oltoilo lenye, nimiyiolo eneing’uaa, aashu enelo: nejia etiu pooki ng’ae oini te Nkiyang’et.” 9 Newaliki Nikodemo ajoki ninye, “Kaji eiko pee eidim aataa kuna baa?” 10 Newaliki Yesu ajoki ninye, “Amaa, aa ira iyie olaiteng’enani loo Siraeli nimiyiolo kuna baa? 11 Esipa, esipa, aajoki iyie, inikiyiolo kilimu, nikinchakenoki inikitoduaa niming’amaa intae shakenisho ang. 12 Amaa te natolikio intae mbaa e nkop nimirukuruku, kaji nkoko pee irukuruku te naliki intae mbaa e Keper? 13 Meetae oloilepa alo keper, leme ilo otadowuo eing’uaa keper, Enkerai e Tung’ani.” 14 Ore anaa enailepie Musa olasurai ti ong’ata meeta nchere pee eitu eilepieki Enkerai e Tung’ani aaiko nejia, 15 paa ore pooki ng’ae oiruk ninye netum

enkare teine; naa kepuonu ninche ine meibatisae; 24 amu eton eitu epiki Yohana jila. 25 Nepuku enchankar oo lkipaareta le Yohana o Lyahudi obo too mbaa e nkitukuo enkitisinyare. 26 Nepuonu enetii Yohana nejoki, “Rabi, ore olapa liboitare te lido kekun le Yordan, liimaka aishakenoki, eibatisisho, neloito pooki ng’ae enetii ninye.” 27 Newaliki Yohana ajoki, “Meidim oltung’ani atang’amai hoo toki te neme keishooki eing’uaa keper. 28 Kinchakenokiki intae maate nchere atejo, ‘Mara nanu Kristo, kake kaairriwuaki te dukuya ninye.’ 29 Ore olorikito esiankiki e nkiyama, ninye oyamisho; kake ore olchore lo loyamisho, oitashe ainining, neshipakino oleng oltoilo lo loyamisho. Etaboreyia naa ena shipai ai. 30 Meeta nchere pee mebul ninye nang’oroo nanu.”

Oloewuo eing’uaa keper

31 Ore oloewuo eing’uaa keper netii shumata e pooki; ore oloing’uaa enkop naa enkop eing’uaa neiro ninye ine nkop.

4 Kake meeta kata nemeimaa Samaria.

5 Nelotu taa enkanasa e Samaria naji Sikar, nanyikita enkurma apa naishoo Yakobo olayioni lenye Yosef. 6 Netii enchorro e Yakobo ine. Neton Yesu te mbata e nchorro, enaure te lototo enye. Netaa enaaku saa ile ina kata. 7 Nelotu enkitok e Samaria aoku enkare. Nejoki Yesu ninye, “Inchooki enkare naok,” 8 amu eshomo lkipaareta lenyena aainyiang’u endaa teina anasa. 9 Nejoki ina kitok e Samaria ninye, “Kaji etiu pee kiomon iyie Olyahudi enkare nara nanu Esamariai?” (Amu mejing’a Lyahudi o Samaria). 10 Newaliki Yesu ajoki, “Te naa iyiolo enkishorunoto e Nkai anaa ilo likijoki ‘inchooki enkare naok,’ anaata aa iyie naomon ninye naa eikincho ninye enkare e nkishui.” 11 Nejoki enkitok ninye, “Lo Kitok, miaata toki niokunye negut olkesumetb: ai ti aji iata enkare e nkishui? 12 Aira iyie kitok alang papa lang Yakobo, oishoo iyiook ele shoro netooko ninye o layiok lenyena, o nkishu enyena?” 13 Newaliki Yesu ajoki ninye, “Ore pooki ng’ae ook

ena are naa keitoki atir enkure, 14 kake ore olook ina are naisho nanu, nemetir enkure ntarasi; amu ore ina are naisho nanu keaku enchorro tiatua ninye, naitootuaakino enkishui oo ntarasi.” 15 Nejoki enkitok ninye, “Lo Kitok, inchooki ina are, pee maaitoki atir enkure, nemaitoki alotu ene neba inji aoku enkare.” 16 Nejoki Yesu ninye, “Shomo impoto olpayian lino wootu ene.” 17 Newaliki enkitok ajoki ninye, “Maata nanu olpayian.” Nejoki Yesu ninye, “Intorioko ina nitejo, ‘Maata nanu olpayian,’ 18 amu imiet ilpayiani likiwaita, neme olino olikiaata taata. Ore tena, iroro esipata.” 19 Nejoki enkitok ninye, “Lo Kitok, kadol ajo ira iyie oloiboni. 20 Eteseremishote apa loo papa tele doinyo, nijojo intae eji atua Yerusalem ake etii ewueji neseremishoreki.” 21 Nejoki Yesu ninye, “Irukoki nanu na kitok, kelotu esaa neme tele doinyo, neme te Yerusalem iserememe Papa. 22 Iserememe intae enimiyiololo, nikiserem iyiook enikiyiolo, amu Ilyahudi eing’uaa enjeunoto. 23 Kake kelotu esaa, netaa taata, naserem ilaseremak oosipa Papa te nkiyang’et o te sipata; amu ilaaijo lelo eing’oru Papa pee eserem ninye. 24 Enkiyang’et Enkai, ore ilooserem ninye, neishiaakino ake

Yohana Sinyati

neserem te nkiyang’et o te sipata.” 25 Nejoki enkitok ninye, “Kayiolo ajo kelotu Mesia laa ninye eji Kristo, Naa te nelotu neboloki iyiook imbaa pooki.” 26 Nejoki Yesu ninye, “Nanu doi ele laairorie iyie,” 27 Nepuonu teina kata lkipaareta lenyena, neing’asia te nkaraki nairorie enkitok: kake metii olotejo, “Kainyoo ing’oru?” Aashu, “Oo pee irorie iyie ninye?” 28 Neing’uaa ina kitok oltoo lo soit le nkare, nelo ina anasa nejoki olorere, 29 “Wootu entodol oltung’ani laatolikio mbaa pooki apa nataasa. Kebaiki sa naa ele Kristo?” 30 Neipang taa ninche te nkanasa nepuonu enetii Yesu.

31 Ore teina rishata ake nesai lkipaareta lenyena Yesu aajoki, “Olaiteng’enani, tadaayu.” 32 Nejoki ninye ninche, “Kaata endaa nanya nimiyiololo intae.” 33 Nejokino lkipaareta lenyena, “Keetae oloyaka endaa?” 34 Nejoki Yesu ninche, “Ore endaa ai naa te naas eyieunoto e lido laairriwua, naidip esiaai enye. 35 Aimijojo intae, keng’or ilapaitin oong’uan, pee ebau enkikesare? Entudumu nkonyek inyi, ajoki intae, eng’ura nkurman, eidipa aaiborrita pee eikesi. 36 Etumito olaikesani olekoisiaayio, neiturrurrito lng’anayio oobaiki enkishui oo ntarasi pee eshipa te nebo olaunoni o laikesani. 37 Ele

rorei osipa, ilo otejoki nchere, keun obo neikes likae. 38 Airriwayie intae enkesa eneitu iyekarere; kulikae ooteekare, nietuo intae aajing enkikesare enye.”

39 Neiruko Isamaria kumok le ina anasa te nkaraki ororei oishakenoko ina kitok inchere: “Aatolikio Yesu nataasa apa pooki.”

40 Ore pee epuonu Isamaria enetii Yesu, nesai metotona te nebo ninche, nebik inkolong’i are teine. 41 Neiruk kulikae kumok te nkaraki ororei lenye. 42 Nejoki ina kitok, “Meekure aa te nkaraki e nkiroroto ino pee kiruk, amu kitoning’o iyiook maate, naa eikiyiolo aajo kesipa ele Olaitajeunoni le nkop.”

Eishiunye Yesu olayioni lo ltung’ani kitok

43 Ore pee elusoo nena olong’i pokira are neing’uaa Yesu ine alo Galilaya. 44 Amu etejo Yesu makewan nchere, “Meishori oloiboni enkanyit te nkop enye.” 45 Ore pee elotu Galilaya, neng’amu Ilgalilaya ninye; etoduaa pooki naataasa te Yerusalem to sirua; amu eshomo sii ninche ilo sirua.

YOHANA

4.14

46 Neitoki alotu Kana e Galilaya ine neibelekenyie enkare aitaa enaisho oo “kake ore olook ina are naisho nanu, nemetir enkure ntarasi; amu ore ina are naisho nanu keaku enchorro tiatua ninye, naitootuaakino enkishui oo ntarasi.”

sabibu. Netii apa oltung’ani kitok omuoi olayioni lenye te Kapernaum. 47 Ore pee ening ele tung’ani nchere eewuo Yesu eing’uaa Yudea alo Galilaya nelo enetii, nesai metadoi alo aishiunye olayioni lenye; amu etaa keye.

48 Nejoki Yesu ninye, “Te neitu idolidolo ilmonek o mbaa e nking’asia nimirukuruku.”

49 Nejoki ilo tung’ani kitok ninye, “Lo Kitok, tadou eton eitu eye enkerai ai.” 50 Nejoki Yesu ninye, “Shomo amu keishiu olayioni lino.” Neiruk ilo tung’ani ororei otiaaka Yesu, nelo. 51 Ore eton edoyio alo nenang’are isinkan lenyena neliki ninche aajoki, “Keishu enkerai ino.” 52 Neikilikuan esaa naishiunye. Nejoki ninche ninye, “Ng’ole saa naapishana, etung’ueikia olkirobi.” 53 Neyiolou menye ina kata ajo, enang’ole saa natiaakinye Yesu, “Ekeishiu olayioni lino.” Neiruk ninye makewan o enkaji enye pooki. 54 Ele taa olmonekie li are otaasa Yesu pee elotu eing’uaa Yudea alo Galilaya.

EMATUA 5

Eishiunyeki oltung’ani to lturoto Ore te siadi nena, neetae osirua loo Lyahudi neilep Yesu alo Yerusalem. 2 Ore tiatua Yerusalem te mbata kishomi oo nkerra, netii ewueji neji te nkutuk oo Lbrania Betsaida, neeta nchomito imiet. 3 Neirrag te nena shomito olorora kitok loo ltamuoyia: ilmodook, ilng’ojiniaa, ilmaiman, eanyu meing’oling’oli enkare. 4 Amu keeta nkatitin naadoiki olmalaika ilo turoto neing’oling’ol enkare. Ore oloiteru ajing aa enaing’oling’olieki enkare neishiunyeki emuoyian ake ninye pooki naata. 5 Netii ine oltung’ani otobiko emuoi ilarin tomoni uni o isiet. 6 Ore pee edol Yesu ninye eirrag, neiyiolou ajo etobiko enkata naado teine, nejoki ninye, “Iyieu nikinchiunyeki?”

7 Newaliki oltamuoyiai ajoki ninye, “Lo Kitok, maata nanu oltung’ani laaitadoiki olturoto te neing’oling’oli enkare; ore ajo alotu, nedoiki likae te dukuya nanu.”

8 Nejoki Yesu ninye, “Inyo tudumu erruat ino shomo.” 9 Neishiu nabo kata ilo tung’ani, nedumu erruat enye nelo.

Naa enkolong e Sabato apa ina olong. 10 Ore te nkaraki ina nejoki Lyahudi ilo oishiunyeki, “Sabato taata, nimikinchoro inap erruat ino.” 11 Newaliki ninye ninche ajoki, “Ilo laaishiunye nanu laatiaaka, ‘Tudumu erruat ino shomo.’ ” 12 Neikilikuan ninche ninye aajoki, “Aing’ae ilo likitiaaka,

Yohana Sinyati

‘Tudumu erruat ino shomo?’ ” 13 Nemeyiolo ilo oishiunyeki ajo aing’ae, amu eiwuang’a Yesu etii olorere ine wueji. 14 Ore eidipate nena netum Yesu ninye to nkaji e Nkai, nejoki ninye, “Ing’ura ajo, inchiwuo; mintoki aekata aas ing’ok mikijing entorrono nalang ena.” 15 Nelo ilo tung’ani, neliki Ilyahudi nchere Yesu oishiunye. 16 Ore te nkaraki e ina neiteru Ilyahudi aaing’orunore Yesu te nkaraki nataasa nena baa te enkolong e Sabato. 17 Newaliki Yesu ajoki ninche, “Easisho Papa o tena kata, naa kaasisho sii nanu.” 18 Ore te nkaraki ina, nenyok Ilyahudi aaing’oru enkoitoi naarie metua, neme te nkaraki ake natigila enkolong e Sabato kake te nkaraki sii natejo menye lenye Enkai, aitorisioki kewan Enkai.

Enkitoria e Nkerai e Nkai

19 Newaliki Yesu ajoki ninche, “Esipa, esipa ajoki intae, meidim Enkerai ataasa ae toki openy, te neme naaduaaki menye easita; amu ore pooki naas menye neas sii ninye Enkerai aiko nejia. 20 Amu kenyor Papa Enkerai enye, neitodol pooki naas, naa keitodol kulie yasat sapuki naalang kuna, pee ing’asiasia intae. 21 Ore anaa enaitopiu

29 Neipang’u; ore ilootaasa isupati nejing empiunoto e nkishui; ore ilootaasa intorrok nejing empiunoto e nkiguana.

Ilchakenini le Yesu

30 “Maidim ataasa toki te nkitoria ai makewan; aiguanare anaa enaning; naa enoo sipat enkiguana ai, amu mme eyieunoto ai aing’oru, kake eyieunoto e Papa laairriwua. 31 Te naishakenoki makewan, nemesipa shakenisho ai. 32 Etii likae laaishakenoki, nayiolo ajo ore ilo laaishakenoki kesipa shakenisho enye. 33 Irriwakita Yohana olkilikuai, neishakenoki esipata. 34 Kake mang’amaa nanu shakenisho naing’uaa tung’ani, kake kairo nanu kuna baa pee ijeuu. 35 Netaa Yohana oltaa oinuaaki newang, nitonyorraitie intae aang’idakino te nkiti kata ewang’an enye. 36 Kake ore shakenisho naata nanu naa eikitok alang ina e Yohana; amu ore isiaaitin naaishoo Papa maitabai, nena siaaitin naasita ninche maate naishakenoki nchere, Papa laairriwua. 37 Ore Papa laairriwua, ninye makewan laaishakenoko. Eitu aekata ining’ining’i intae oltoilo lenye, neitu idolidolo eneikununo;

“Meekure aa te nkaraki e nkiroroto ino pee kiruk, amu kitoning’o iyiook maate, naa eikiyiolo aajo kesipa ele Olaitajeunoni le nkop.”

YOHANA 4.42

Papa ilootuata neisho ninche enkishui nejia sii ninye etiu Enkerai enye eisho enkishui, oloyieu neisho. 22 Amu kedede meiguanare hoo Papa oltung’ani, kake eishoo ninye Enkerai enye enkiguana pooki, 23 pee eyanyitu pooki Enkerai anaa enayanyit Papa. Ore pooki ng’ae lemeyanyit Enkerai, nemeyanyit Papa oirriwua ninye. 24 Kesipa, kesipa, ajoki intae, ore oloinining’u ororei lai, neiruk ilo laairriwua, keeta enkishui oo ntarasi, nemejing enkiguana, kake etupukuo te keeya ajing atua enkishui.

25 “Esipa, esipa, ajoki intae, kelotu enkata, netii taata, naning ilootuata oltoilo le Nkerai e Nkai, ore lelo ootoning’o neishu.

26 Amu ore anaa enaata Papa enkishui makewan, nejia sii eikuna aisho Enkerai metaa keeta enkishui makewan; 27 enyaaka sii aisho enkitoria pee eiguanare, amu Enkerai e Tung’ani ninye. 28 Eming’asia te na, amu kelotu enkata nayooki pooki ootii nkuraren aaning oltoilo lenye.

38 nimiaatata ororei lenye eton tiatua intae, amu ore ilo oirriwua ninye nimirukuruku.

39 Ijurrujurru intae ilkigerot amu idamumu aajo ninche itumiemie enkishui oo ntarasi, naa kulo kigerot lelo laaishakenoki nanu.

40 Niminyorraa intae aapuonu enatii pee itumutumu enkishui. 41 Mang’amu nanu enkitoo te tung’ani, 42 kake kayiolo intae ajo, miatata enyorrata e Nkai tiatua ate.

43 Aewuo te nkarna e Papa, nimiking’amumu intae nanu. Te nelotu likae te nkarna enye makewan ilo intae ingamumu. 44 Inyorrinyorro aisisata maate, kake mitemiteme aaing’oru enkisisa te Nkai nara openy; kaji naa inkoko pee kirukuruku nanu? 45 Emijojo ake kaitang’or intae te Papa. Etii oloitang’or intae naa Musa laa ninye isiligigi. 46 Te naa iruko Musa, anaata kirukuruku sii nanu, amu imbaa aainei eigero ninye. 47 Amaa, ti nimirukuruku ilkigerot lenyena, kaji nkoko ti nirukuruku irorei laainei?”

YOHANA 5.24 6

“Kesipa, kesipa, ajoki intae, ore oloinining’u ororei lai, neiruk ilo laairriwua, keeta enkishui oo ntarasi, nemejing enkiguana, kake etupukuo te keeya ajing atua enkishui.”

EMATUA 6

Eitotio Yesu iltung’ana nkalifuni imiet

Ore pee eidipayu kuna baa nelo Yesu alang enaiposha e Galilaya, aa taa enaiposha e Tiberia. 2 Netii olorere kumok osujita, amu etoduaa ilmonek lenyena ooitaasita iltamuoyia. 3 Neilepaki Yesu oldoinyo neton teine te nebo o lkipaareta lenyena.

4 Netinyikua Pasaka, aa osirua loo Lyahudi. 5 Ore pee eraposhu Yesu nkonyek enyena nedol esiamo kitok elotu enetii, neikilikuan Yesu Filipo ajoki, “Kaji kinyang’unye mukateni pee etum kulo tung’ana aainosa?”

6 Ketejo nejia aa ketem, amu keyiolo ninye makewan enaitaas. 7 Newaliki Filipo ajoki, “Mebaiki ninche inaainosieki dinarii iip are, te neishori pooki ng’ae enkiti.”

8 Ore Andrea, obo loo lkipaareta lenyena, olalashe le Simon Petero, nejoki ninye, 9 “Etii enkiti ayioni natii ene naata mukateni imiet e shairi o sinkir aare; kake kainyoo ninche too lkumok ooba inji?” 10 Nejo Yesu, “Entotona ltung’ana.” Etii ine wueji nkujit oleng, netoni taa ltung’ana, nebaya esiana oo lewa nkalifuni miet. 11 Nedumu taa Yesu nena mukateni, neishooyo enashe neoriki lelo ootoni; neikunaki sii nejia isinkir anaa enatayieutua ninche. 12 Ore pee eraposho ninche nejoki ninye lkipaareta lenyena, “Enturrurru ilmong’oishi ootelekutua pee meimin toki.” 13 Neiturrurru taa ninche, neiput nkikapuni tomon o aare ilmong’oishi loo naduoo mukateni miet e shairi ootelekutua lelo ooinosa. 14 Ore lelo tung’ana ootoduaa ina kitoduaata nataasa Yesu nejo, “Kesipa ele oloiboni olotu enkop.” 15 Ore Yesu, etayiolo ajo kepuonu ninche aaibung ninye te ngolon aaitaa olaiguanani neiwuang ninye openy arrinyokino oldoinyo.

Etaporoyie Yesu enkare too nkejek 16 Ore pee eaku teipa nedoiyio lkipaareta lenyena aapuo enaiposha. 17 Ore pee ejing atua empeut, neaku kepuo aalang enaiposha aalang’aki Kapernaum. Neidipa atomisimiso, neton eitu elotu Yesu enetii ninche; 18 neiterua enaiposha ailugo, amu etukutua osiwuo kitok. 19 Ore pee eidip aatukurtoi empeut nkilomitani miet aashu ile nedol Yesu eloito te shumata e naiposha elotu anyikaki empeut; neureishoyu ninche. 20 Nejoki Yesu ninche, “Nanu ele; emiureishoyu.” 21 Neyieu taa neng’amu aapik empeut, ore nabo kata nebaiki empeut enkop duoo napuo.

Eetuo ltung’ana eing’oru Yesu

22 Ore te nkolong nasujita ina nedol enang’ole siamo naitashe te lido kekun le naiposha nchere, metii ai peut ine nabo ake, neitu eiriamariyie Yesu lkipaareta lenyena ajing atua empeut amu eshomo lkipaareta lenyena oopeny. 23 Kake ore ake eyia, eetuo mpeuti te Tiberia aanyikaki ine wueji neinosie mukateni eidipa Olaitoriani aishooi enashe. 24 Ore te nkaraki ina, ore pee edol esiamo ajo metii Yesu ine anaa lkipaareta lenyena, nejing ninche oopeny atua e mpeut nepuonu Kapernaum aaing’oru Yesu.

Yesu emukate e nkishui

25 Ore pee etum lelo tung’ana Yesu te lido kekun le naiposha, nejoki ninye, “Rabi kanu iyeuo ene?” 26 Newaliki Yesu ninche nejoki, “Kesipa, kesipa ajoki intae, ore pee king’oruru intae nanu, mme te nkaraki nitoduaa ilmonek kake te nkaraki ninosa mukateni niraposhosho. 27 Emisiayu endaa narruoyo kake esiaayu idia daa nabikoo nayau enkishui nemeish, naisho intae Enkerai e Tung’ani, amu ninye etipika Enkai Papa olmishire lenye.”

28 Nejoki ninche ninye, “Kaji kinko pee kitum aataas isiaaitin e Nkai?” 29 Newaliki Yesu ajoki ninche, “Ena esiaai e Nkai, pee irukuruku ilo oirriwua ninye.” 30 Nejoki taa ninche ninye, “Kaa kitoduata ias, pee kidol nikiruk iyie? Kaa iasita iyie? 31 Einosa iloo papa enapa daa naing’uaa keper ti ong’ata, anaa enaigeroki aajo, ‘Eishoo ninche emukate naing’uaa keper meinosa.’ ”

32 Nejoki Yesu ninche, “Esipa, esipa ajoki intae, eitu eisho intae Musa emukate naing’uaa keper. Kake keisho intae Papa lai ina mukate nasipa naing’uaa keper.

33 Ore emukate naishoru Enkai naa ina nadou aing’uaa keper neisho enkop enkishui.” 34 Nejoki ninche ninye, “Lo Kitok, inchoo iyiook anaa ake ina mukate.”

35 Nejoki Yesu ninche, “Ara nanu emukate e nkishui; ore ololotu enatii metum esumash, naa ore olaairuk nanu meitoki ai kata atir enkure. 36 Kake atiaaka intae nchere, kitoduaa kake eton mirukuruku.

37 Ore pooki laaisho Papa kelotu enatii, ore ololotu enatii nemanang’aa boo katukul,

38 amu atadowuo aing’uaa Keper neme pee alotu aas eyieunoto ai, kake eyieunoto e ilo laairriwua. 39 Ena eyieunoto e ilo laairriwua inchere pee maiturraa hoo obo le lelo laaishoo, kake kaitopiu nanu ninche te nkolong e nkiting’oto. 40 Amu ena eyieunoto e Papa inchere, ore pooki odol Enkerai neiruk ninye, netum enkishui nemeish;

YOHANA 6.19-20

Ore pee eidip aatukurtoi empeut nkilomitani miet aashu ile nedol Yesu eloito te shumata e naiposha elotu anyikaki empeut; neureishoyu ninche.

Nejoki Yesu ninche,

“Nanu ele; emiureishoyu.”

naa kaitopiu nanu ninye te nkolong e nkiting’oto.”

41 Neaku keing’unyung’unyaki Lyahudi ninye, te nkaraki netejo, “Kara nanu emukate natadowuo aing’uaa keper.”

42 Nejo ninche, “Aime Yesu ele, enkerai e Yosef, likiyiolo menye o ng’otonye? Kaji naa etiu pee etejo, ‘Atadowuo aing’uaa keper?’ ” 43 Newaliki Yesu ajoki ninche, “Eming’unyung’uny maate. 44 Metii oltung’ani oidim aeu enatii, te neme Papa laairriwua oyietu ninye enatii; naa kaitopiu nanu ninye te nkolong e nkiting’oto.

45 Eigeroki too mbaa oo loibonok le Nkai aajo, ‘Naa keaku Enkai naiteng’en pooki.’ Ore naa pooki ng’ae otoning’o neiteng’ena kewan te papa nelotu enatii. 46 Mme taa ketoduaa hoo obo Papa, leme ilo oing’uaa Enkai, ninye otoduaa Papa.

Nejoki Yesu ninche, “Ara nanu emukate e nkishui; ore ololotu enatii metum esumash, naa ore olaairuk nanu meitoki ai kata atir enkure.

YOHANA 6.35

47 “Esipa, esipa ajoki intae, ore olooiruk keeta enkishui nemeish. 48 Ara nanu emukate e nkishui. 49 Einosa loo papaai linyi mana ti ong’ata netuata. 50 Ena mukate nadou aing’uaa keper, ore olonya ninye nemeye. 51 Ara nanu emukate naishu natadowuo aing’uaa keper. Ore pooki ng’ae onya ena mukate neishu intarasi; naa ore emukate naishoru naa osesen lai, te nkaraki enkishui e nkop.”

52 Neaku keishankarra Lyahudi

aaitirrishakino maate, ejo, “Kaji eiko te neidim aishoo iyiook ele tung’ani osesen lenye mainosa?” 53 Nejoki Yesu ninche, “Esipa, esipa ajoki intae, te neitu inyanya osesen le Nkerai e Tung’ani niokioko osarge lenye, miaatata enkishui tiatua intae. 54 Ore olonya osesen lai neok osarge lai, keeta enkishui nemeish, naa kaitopiu nanu ninye te nkolong e nkiting’oto.

55 Amu endaa nasipa osesen lai, naa eokoto nasipa osarge lai. 56 Ore olonya osesen lai neok osarge lai, neton tiatua nanu naton nanu tiatua ninye. 57 Ore anaa enaairriwua Papa oishu, naishuyie nanu Papa, nejia sii etiu elde laanya nanu, nanu eishuyie. 58 Ena mukate natadowuo aing’uaa Keper, mme anaa enapa nainosa loo papa, netuata; ore olonya ena mukate neishu ntarasi.”

59 Etejo Yesu kuna baa tiatua enkaji e ntumo, eiteng’enisho te Kapernaum.

Irorei le Nkishui oo Ntarasi

60 Ore pee ening ilkumok loo lkipaareta lenyena kuna, nejo, “Kegol ele rorei. Aing’ae oidim atoning’o?” 61 Neyiolou Yesu makewan nchere keing’unyung’uny lkipaareta lenyena te nkaraki ina, nejoki ninche, “Amaa keikob intae ena? 62 Oo naa ti nidolidolo Enkerai e Tung’ani eilepieki enetii apa te dukuya?

63 Enkiyang’et naishoru enkishui; meeta osesen dupoto. Ore lelo rorei latiaaka intae, enkiyang’et naa enkishui. 64 Kake etii kulikae te intae leton meiruk.” Amu keyiolo apa ake Yesu te nkiterunoto ajo kakua leitu eiruk, naa kalo olo akaldaa ninye. 65 Nejo ninye, “Te nkaraki ina atiaaka intae nchere meetae oloidim aeu enatii, te neme keishoro te Papa.” 66 Ore ebaiki ina kata, te nkaraki nena, nerrinyo ilkumok loo lkipaareta lenyena neitu

eitoki aairiamariyie ninye. 67 Nejoki taa Yesu lelo tomon o aare, “Amaa, aiyieuu sii intae nipuopuo?” 68 Newaliki Simon Petero ajoki ninye, “Lo Kitok, aing’ae kipuo enetii? Iyie oata rorei le nkishui nemeish, 69 nikiruko iyiook nikitayioloito nchere, ira iyie Ilo Obo Sinyati le Nkai.” 70 Newaliki Yesu ninche ajoki, “Keitu agelu intae, pokira tomon oaare, ore obo linyi naa oloirirua?” 71 Eimaka Yudas olayioni le Simon Iskariot, amu obo apa ninye te lelo tomon oaare, laa ninye oyooki akaldaa.

7

EMATUA 7

Yesu o lalashera lenyena Ore pee eidipayu kuna baa nemanaa Yesu te Galilaya, amu meyieu nemanaa te Yudea te nkaraki naing’oru Lyahudi pee ear ninye metua. 2 Netinyikua osirua loo Lyahudi, aa osirua loo lng’oborri. 3 Neaku etiakita lalashera lenyena ninye, “Tung’uai ene shomo Yudea, pee edol sii ninche lkipaareta linono isiaaitin niasita. 4 Amu meetae oloas ai bae too nkisudorot laa keyieu ninye openy neliooyu aibalayu. Tenaa iasita iyie nena baa aibalunye, imbalakinye kewan enkop.” 5 Amu eitu doi eiruk ilalashera lenyena ninye. 6 Nejoki Yesu ninche, “Eton eitu ebau enkata ai, kake ore te ntae keishiaa erishata pooki. 7 Meidim enkop aibayu intae, kake kaaiba nanu, amu kaishakenoki nchere kaarruok iasat enyena. 8 Elepa intae enchom osirua. Mailep nanu alo ele sirua amu eton eitu ebaya enkata ai.” 9 Ore pee eidip atiaki ninche nejia, nebik te Galilaya.

Etaporoyie Yesu enkare too nkejek

10 Ore eidipa lalashera lenyena aailepa aashom ilo sirua, neitoki sii ninye Yesu alo, neitu eitalio kewan, kake etiu anaa keisudori. 11 Neaku keing’oru ninye Lyahudi teine to sirua, nejo, “Koree ninye?” 12 Netii olong’unyung’unyi atua esiamo te nkaraki ninye, ejo kulikae, “Oltung’ani supat,” nejo kulikae, “A’a keitapong’oo ninye olorere.”

13 Kake ore eyia nejia metii hoo obo oimaki ninye aibalunye eure Lyahudi.

14 Ore pee eitorito ilo sirua, neilep Yesu ajing enkaji e Nkai, neiteru aiteng’enisho.

15 Neing’asia Ilyahudi nejo, “Kaji eiko pee eyiolo ele tung’ani isirat, neitu ae kata eiteng’eni?” 16 Newaliki Yesu nejoki ninche, “Mme enaai enkiteng’enare naata, kake ene ilo laairriwua. 17 Te nenyorraa oltung’ani aas eyieunoto e Nkai, keyiolou ineina kiteng’enare, te naa ke Nkai eing’uaa aashu

te naa ai te nkitoria ai makewan airo. 18 Ore oloiro makewan, enchunet enye makewan eing’oru; kake ore ilo oing’oru enchunet e ilo oirriwua, nesipa ninye, nemetii inemesipa atua ninye. 19 Keitu eisho intae Musa nkitanapat? Nemetii obo linyi oibung’ita nena kitanapat. Kainyoo pee king’oruru aar nanu?” 20 Newaliki olorere aajoki, “Aiata oloirirua, Aing’ae liking’oru aar?” 21 Newaliki Yesu ajoki ninche, “Ataasa esiaai nabo ning’asiate pooki. 22 Te nkaraki ena pee eishoo intae Musa emuratare, (neme Musa doi eing’uaa kake lelo loo papa), nimuratata intae oltung’ani te nkolong e Sabato. 23 Amaa amu kemurati oltung’ani te nkolong e Sabato pee megili nkitanapat e Musa, oo pee kigorokinono intae nanu amu aitaa oltung’ani biyoto katukul te nkolong e Sabato? 24 Eminguanare too naalioo, kake enguanare te nkiguana oo sipat.”

Kele doi Mesia?

25 Nejo kulikae le Yerusalem, “Aime ele tung’ani doi eing’oru enkitoria aar metua? 26 Kake eng’ura eiro aibalie, neitu ejoki ninche ae. Keidimayu sa metaa keyiolo ilooitoreisho aajo ele Kristo? 27 Kake ore ele eikiyiolo eneing’uaa. Naa tenelioyu kenya ilo oji Kristo aibalayu nemeetae oloyiolo eneing’uaa ninye.” 28 Te nkaraki ina pee etabuaa Yesu te nkaji e Nkai eiteng’enisho ejo, “Eikiyiololo nanu niyiololo enaing’uaa. Neitu alotu te yieunoto ai makewan, kake ore ilo laairriwua ninye osipa, naa ninye miyiololo. 29 Kayiolo nanu ninye, amu ninye aing’uaa naa ninye laairriwua.” 30 Neing’oru ninche eneiko pee eibung ninye, kake metii obo oiteleikia enkaina ninye, amu eton eitu ebau esaa enye. 31 Neiruk ilkumok ninye tiatua olorere, nejo, “Amaa te nelotu Kristo, keas inkitoduaat kumok naalang inaasita ele tung’ani?”

Eirriwayioki larripok meibung’a Yesu

32 Nening Ilfarisayo eimaki esiamo nena baa enyena, neirriwaa lapolosak kituaak o Lfarisayo larripok meshomo aaibung ninye. 33 Nejoki Yesu ninche, “Eng’or enkiti kata eton atii tenebo intae, pee aitoki alo enetii ilo laairriwua. 34 Aikiyiookiki aaing’oru, kake mikitumutumu, ore enatii nimindimidimi aaetu.” 35 Nejokino Lyahudi maate, “Kaji ejo pee elo, nimikitumie? Kejo pee elo enetii Lyahudi ooidapashakinote Ilyunani, nelo aiteng’en Ilyunani? 36 Kalo rorei ele otejo, ‘Aikiyiookiki aaing’oru nimikitumutumu, ore enatii nimindimidimi aaetu?’ ”

Nchorroi naaimu enkare e nkishui

37 Ore te nkolong nabayie, naa ninye

YOHANA 7.37-38

Ore te nkolong nabayie, naa ninye enkolong kitok e ilo sirua, neitashe Yesu nebuak ajo, “Te neeta oltung’ani enkure, inchoo elotu enatii aokisho.

Ore te nkolong nabayie, naa ninye enkolong kitok e ilo sirua, neitashe Yesu nebuak ajo, “Te neeta oltung’ani enkure, inchoo elotu enatii aokisho.

8.32

enkolong kitok e ilo sirua, neitashe Yesu nebuak ajo, “Te neeta oltung’ani enkure, inchoo elotu enatii aokisho. 38 Ore te nkolong nabayie, naa ninye enkolong kitok e ilo sirua, neitashe Yesu nebuak ajo, “Te neeta oltung’ani enkure, inchoo elotu enatii aokisho. 39 Ore pee etejo Yesu nejia, Enkiyang’et eimaka natum lelo pooki ooiruk ninye, amu eton eitu ebau ina Kiyang’et ina kata, amu eton eitu eilepieki Yesu metaa kitok.

Etoorote iltung’ana

40 Ore pee ening ematua oo ltung’ana kulo rorei nejo, “Kesipa ilo oiboni ele.” 41 Nejo kulikae, “Ele Kristo.” Nejo kulikae, “Ai Galilaya epukunye Kristo? 42 Keitu ejo lkigerot eishoi e Daudi eimu Kristo, apukunye Betlehem, enkang natii apa Daudi?” 43 Ore teina nejing empong’o atua esiamo te nkaraki Yesu. 44 Neyieu kulikae neibung ninye, kake metii oloitabaikia ninye enkaina.

Etanyaita larikok loo Lyahudi Yesu 45 Nepuonu ilarripok enetii lapolosak kituaak o Lfarisayo, nejokini ninche, “Kainyoo pee eitu iyauu ninye?” 46 Newaliki larripok nejo, “Eitu aekata eiro oltung’ani anaa enairo ele tung’ani.” 47 Newaliki Lfarisayo ilarripok aajoki, “Keitapong’oyioki sii ninche intae? 48 Keetae too laitoriak anaa too Lfarisayo oloiruko ninye? 49 Kake ore ena siamo nemeyiolo nkitanapat naa kedia.” 50 Nejoki Nikodemo ninche, olapa taa otang’asa alotu enetii Yesu, laa obo le lelo Farisayo, 51 “Amaa kedung’oki nkitanapat ang oltung’ani enkiguana eton eitu eng’asi aainining neyiolouni enataasa?” 52 Newaliki aajoki ninye, “Aa Galilaya sii yie ing’uaa? Ing’urai tisipu ilkigerot, inchere meetae oloiboni opuku eing’uaa Galilaya.”

53 Nelo pooki tung’ani enkaji enye.

EMATUA 8

Enkitok nainepuaki eloloito

Kake eshomo Yesu Oldoinyo loo Loirienito.

2 Ore enasirie neitoki Yesu ajing atua enkaji e Nkai, nepuonu ltung’ana pooki enetii ninye; neton neiteru aiteng’en ninche.

3 Nerikoki ninye lasirak o Lfarisayo enkitok nairrashaki eloloito. Neitasheyie ninye te mpolos oo ltung’ana. 4 Nejoki, “Lo Aiteng’enani, eirrashaki ena kitok eloloito.

5 Ore tiatua nkitanapat e Musa neitanapa

iyiook mataar too soito nkituaak naatiu nejia; aijo iyie aa tialo ninye?” 6 Netejo ninche nji, aa entemata etem, pee etum aaitang’oro Yesu. Kake eirruge Yesu nesir enkop to lkimojino. 7 Ore pee ekurraki aaikilikuan nedumunye, nejoki ninche, “Enchoo eng’as olinyi lemeeta ng’ok, anang ninye to soit.” 8 Neitoki aigil airrugo, asir enkop to lkimojino. 9 Ore pee ening ninche ina, neiteru aapuo moo obo, aiteru too lbotor lenye, neing’uari Yesu aa ninye ake, o enaduoo kitok eitashe te mpolos. 10 Nedumunye Yesu nejoki ninye, “Naa kitok, koree ninche? Aimeetae olikitudung’oko enkiguana?”

11 Nejoki, “Metii Lo Kitok.” Nejoki Yesu, “Maaiguanare sii nanu. Shomo, ore ebaiki taata mintoki aas ing’ok.”

Yesu ewang’an e nkop

12 Neitoki Yesu airorie Ilfarisayo nejoki, “Kara nanu ewang’an e nkop. Ore olaasuj nanu nemelo ai kata te naimin, kake ketum ewang’an e nkishui.” 13 Nejoki Lfarisayo ninye, “Iyie oishakenoki kewan. Mesipa shakenisho ino.” 14 Newaliki Yesu nejoki, “Te naa kaishakenoki duoo ninye kewan, kesipa shakenisho ai, amu kayiolo enaing’uaa nayiolo enalo; kake miyiololo intae enaing’uaa, aashu enalo. 15 Inguanarere intae to sesen; maiguanare nanu oltung’ani. 16 Kake te naiguanare, nesipa enkiguana ai, amu mme nanu ake, kake nanu o ilo laairriwua. 17 Etisiraki tiatua nkitanapat inyi nchere, kesipa shakenisho oo ltung’ana aare. 18 Kara nanu ilo olimu shakenisho enye makewan, naa kaaishakenoki nanu Papa laairriwua.” 19 Nejoki taa ninche ninye, “Koree Papaai lino?” Newaliki Yesu ajoki, “Mikiyiololo nanu nimiyiololo sii Papa te naa eikitayioloito nanu, naa anaata iyiololo sii ninye Papa.” 20 Eiroro Yesu kulo rorei te wueji nepiki mpisai, eiteng’enisho te Nkaji e Nkai. Nemetii oltung’ani oibung’a ninye, amu eton eitu ebau esaa enye.

Ore enalo mindimidimi aaetu

21 Neitoki Yesu ajoki ninche, “Kalo nanu, naa eiking’oruru intae, kake iyeye tiatua ing’ok inyi. Ore enalo mindimidimi aaetu.”

22 Nejo Ilyahudi, “Kear kewan? Amu etejo, ‘Ore enalo nanu nimindimidimi aaetu’?”

23 Nejoki ninye ninche, “Irara intae ile abori; nara nanu ole shumata; nirara intae ile na kop; nemara nanu ole na kop. 24 Ore teina atiaaka intae, iyeye tiatua ing’ok inyi amu tinimirukuruku nchere ‘Ara nanu’ niyeye tiatua ing’ok inyi.” 25 Nejoki ninche ninye, “Aira iyie ng’ae?” Nejoki Yesu ninche, “Anaa ake ina natolikio intae te nkiterunoto.

Yohana Sinyati

26 Kaata mbaa kumok naimaki tialo intae, naiguanare; kake olaairriwua ninye osipa, naa inatoning’o te ninye, ninche ajoki enkop.” 27 Neitu eyiolou ninche inchere Papa eimaki. 28 Nejoki Yesu ninche. “Tinilepiepie intae Enkerai e Tung’ani niyiolouu nchere ‘Kara nanu’, nemeeta nanu enaas te nkitoria ai makewan, kake kairo kuna baa pooki anaa enaatolikio Papa. 29 Ore olaairriwua netii te nebo nanu. Eitu aaing’uaa aa nanu ake, amu inaaitiship ninye oshi ake aas.”

30 Ore ejoito kuna baa neiruk ilkumok ninye.

Iltung’ana oolakuno o sinkan

31 Neitoki Yesu ajoki lelo Yahudi ooiruko ninye, “Tinitonini to rorei lai nirara lkipaareta laainei oosipa; 32 naa iyiolouu esipata; nelaku intae esipata.” 33 Newaliki ninche ninye aajoki, “Kira eishoi e Abraham; neitu ae kata kiaaku isinkan le likae tung’ani; kaji etiu pee ijo iyie, ‘Kelakuni intae?’ ”

34 Newaliki Yesu ninche nejoki, “Esipa, esipa, ajoki intae, osinka loo ng’ok pooki ng’ae oas

olalejani naa menye le lejare. 45 Kake ore nanu te nkaraki naa esipata airo, nimikirukuruku. 46 Kalo linyi laatoduaaka ng’ok? Amaa te nairo esipata kainyoo pee mikirukuruku intae nanu? 47 Ore ilo le Nkai nening irorei le Nkai. Ore te nkaraki ena nimining’ining’i intae amu mirara le Nkai.”

Yesu o Abraham

48 Newaliki Lyahudi aajoki Yesu, “Keitu kisip ti nikijo aira Osamariai naa iata oloirirua?”

49 Newaliki Yesu ajoki, “Maata nanu oloirirua, kake Papa ayanyit, nikioruru intae enkanyit ai. 50 Maing’oru nanu enkitoo ai makewan; kake ketii oloing’oru naa ninye oladung’oni le nkiguana. 51 Esipa, esipa, ajoki intae, te neibung oltung’ani ororei lai nemedol ai kata keeya.” 52 Nejoki Ilyahudi ninye, “Kitisiputua taata aajo iata oloirirua. Etua Abraham naa nejia sii etiu iloibonok le Nkai, eji nijo iyie, ‘Ore pooki ng’ae oibung ororei lai meishamisham ai kata keeya?’

53 Ai iyie olkitok alang papa lang Abraham,

Neitoki Yesu airorie Ilfarisayo nejoki, “Kara nanu ewang’an e nkop. Ore olaasuj nanu nemelo ai kata te naimin, kake ketum ewang’an e nkishui.”

YOHANA 8.12

ing’ok. 35 Mebik osinka te nkaji o kenya kake kebik enkerai o kenya. 36 Te nelaku intae ina Kerai, neaku ilakunono tukul. 37 Kayiolo ajo irara eishoi e Abraham; kake king’oruru intae nanu aar, amu metii atua intae ororei lai. 38 Kalimu enatoduaa te Papa; niaasiasa intae enitoduakita papaai linyi.”

39 Newaliki ninche aajoki ninye, “Abraham papa lang.” Nejoki Yesu ninche, “Tenaa irara nkera e Abraham, anaata iasiasa nena naataasa Abraham; 40 kake king’oruru taata intae aar matua oltung’ani otolikio intae esipata natoning’o te Nkai. Eitu eas Abraham ena. 41 Iasiasa intae enataasa papaai linyi.” Nejoki ninche ninye, “Mikitalunoc; kiaata Papa obo, naa Enkai.”

42 Nejoki Yesu ninche, “Te naa Papaai linyi Enkai, anaata kinyorrinyorro, amu enetii Enkai aing’uaa, pee atii ene, Neitu alotu makewan, kake ninye laairriwua. 43 Kainyoo pee mining’ung’u intae enajo? Te nkaraki nimindimidimi aatoning ororei lai. 44 Irara le papaai linyi Sheitani, ore eyieunoto inyi naa easata oo ng’uarrat naaing’uaa papaai linyi. Olarani apa ake ninye te nkiterunoto, meitashe ninye te sipata amu metii esipata atua ninye. Te nejo ninye elejare, nejo te risioroto olkuaak lenye makewan; amu

otua? Netuata sii loibonok le Nkai. Aing’ae doi iyie ijo aitaa kewan?” 54 Newaliki Yesu ajoki, “Te naa ainanu oitaa kewan kitok, neme toki enkitoo ai. Papa doi laaitaa kitok ilo lijojo intae, Enkai ang ninye. 55 Kake miyiololo doi intae ninye, nayiolo nanu ninye; naa te najo nanu mayiolo ninye, naaku olalejani anaa intae; kake kayiolo doi ninye nasuj ororei lenye. 56 Eting’ide papaai linyi Abraham pee edol enkolong e lotunoto ai; nedol ninye, neng’ida.” 57 Nejoki Lyahudi ninye, “Eton eitu intabaya ilarin onom, paa nijo kitoduaa Abraham iyie?” 58 Nejoki Yesu ninche, “Esipa, esipa, ajoki intae, ore eton meetae Abraham, ‘Atii nanu.’ ” 59 Nedumu ninche isoito pee ear, kake eisudori Yesu, nepuku te Nkaji e Nkai.

EMATUA 9

Etabolo Yesu nkonyek o ltung’ani otoiwuoki aa modooni

Ore eloito Yesu nedol oltung’ani otoiwuoki aa modooni. 2 Neikilikuan lkipaareta lenyena ninye aajoki, “Rabi, aing’ae otaasa eng’oki, kele tung’ani, anaa ilootoiutuo, pee etoiwuoki ninye aa modooni?”

3 Newaliki Yesu ajoki, “Eitu eitarruoo ele tung’ani, anaa ilootoiutuo, kake nkiasin e Nkai eji pee eibalunyeki tiatua ninye.

4 Kenare nikias isiaaitin e ilo laairriwua eton aa dama; amu kelotu enkewarie, nemeidim oltung’ani aitayu esiaai. 5 Ore eton atii enkop, kara nanu ewang’an e nkop.” 6 Ore pee ejo ilo rorei, nenotaki enkop, neipurjaki nkamulak inkulupuok; neyelie nkonyek e ilo modooni. 7 Nejoki, “Shomo sujai to lmoti le Siloam.” (Keji ina arna oirriwayioki). Neaku eshomo aisujaa neshukunye etodolishe.

8 Neaku, ore ile latia, o lelo ootoduaa apa ele tung’ani aa olaomononi, nejo. “Aimme ele oshi oton aomonisho?” 9 Nejo kulikae, “Ninye.” Nejo kulikae, “Mme ninye, kake kenyaanyukie ninye.” Nejo ninye openy. “Nanu ilo.” 10 Nejoki ninche ninye. “Kaji kinkunaki pee etabolote nkonyek inono?”

11 Newaliki ajoki, “Oltung’ani oji Yesu oipurja esarng’ab, naaelie nkonyek aainei, naajoki, ‘Shomo Olmoti le Siloam isujai.’ Nalo aisujaa nadolishoyu.” 12 Nejoki ninche, “Kaji etii?” Nejoki, “Mayiolo nanu.”

Yohana Sinyati

pee edolisho?” 20 Newaliki intoiwuo enyena aajoki. “Kiyiolo aajo olayioni lang, netoiwuoki apa aa modooni; 21 kake mikiyiolo eneikuna pee etodolishe taata, nimikiyiolo olotabolo nkonyek enyena. Ai botor doi, enkilikuana ninye; kelimu mbaa enyena makewan.” 22 Etejo intoiwuo ena te nkaraki naure Ilyahudi; amu eidipa Lyahudi aatoning’okinoto nchere, “Ore ake oltung’ani oibalie ajo ninye Kristo, nearari aaipang’ie te nkaji e ntumo. 23 Neaku ina pee etejo intoiwuo, ‘Ai botor doi, enkilikuana ninye,’ ” 24 Neitoki taa aaipot ene are ilo tung’ani ora apa modooni, nejoki ninye, “Inchoo Enkai enkisisa. Kiyiolo iyiook aajo olarruoni ele tung’ani.”

25 Newaliki ninye ajoki, “Te naa kolarruoni mayiolo nanu; nabo ake ayiolo, inchere kara apa modooni nadolisho taata.”

26 Neitoki ninche aajoki, “Kaji kinkuna? Kaji eikuna pee kitabolo nkonyek inono?”

27 Newaliki ajoki ninche, “Aidipa duoo atoliki intae, neitu ining’ining’i. Kaji etiu pee iyieuu nintokiki ake aaning? Iyieuu sii intae niakuku lkipaareta lenyena?” 28 Nemor

Enkerai e Tung’ani?” 36 Newaliki ajoki, “Lo Kitok, ai ng’ae ilo pee atum airuko ninye?”

37 Nejoki Yesu ninye, “Itoduaa iyie, naa ninye ele likirorie.” 38 Nejo ninye, “Olaitoriani, airuko,” neserem ninye. 39 Nejo Yesu, “Te nkaraki enkiguana pee aewuo nanu enkop, pee edolishoyu lelo lemedolisho, neaku modook iloodolisho.” 40 Nening ele rorei kulikae Farisayo ooboitare nejo, “Eikira sii iyiook modook?” 41 Nejoki Yesu ninche, “Te naa naaji irara modook anaata miatata eng’oki Ore enatiu, ijojo, ‘Kidolisho;’ nebik enkitarruorroto inyi.”

EMATUA 10

Enkitanyaanyukoto o lchekut supat “Esipa esipa, ajoki intae, ore ilo lemeimu kishomi ejing emuatata, kake dikae ekedu aimu, olapurroni naa olaisimani, 2 kake ore ilo oimu kishomi ninye olchekut loo nkerra. 3 Naa ninye ebolu olarriponi; nening nkerra oltoilo lenye; neipot inkerra enyena too

Newaliki Yesu ajoki, “Eitu eitarruoo ele tung’ani, anaa ilootoiutuo, kake nkiasin e Nkai eji pee eibalunyeki tiatua ninye.” YOHANA 9.3

Newaliki ninye ajoki, “Te naa kolarruoni mayiolo nanu; nabo ake ayiolo, inchere kara apa modooni nadolisho taata.” YOHANA 9.25

Etujurro Ilfarisayo ina kishiunoto 13 Nerik ninche ilo modooni enetii Ilfarisayo. 14 Naa enkolong e Sabato ina olong pee eipurj Yesu esarng’ab abol inkonyek enyena. 15 Neitoki sii Lfarisayo aaikilikuan ninye eneikuna pee etodolishe. Nejoki ninche, “Esarng’ab aaelie nkonyek aainei, naisuj, nadolishoyu.” 16 Nejo kulikae loo Lfarisayo, “Mme Nkai eing’uaa ele tung’ani, amu meibung nkitanapat enkolong e Sabato.” Nejo kulikae, “Keidim oltung’ani arruoni ataasa inaaing’asiaisho naaijo kuna?” Nejing empong’o atua ninche. 17 Neaku etiakita ninche ilo tung’ani modooni, “Aijo iyie aa ninye, amu kitabolo naa nkonyek?” Nejo, “Oloiboni ninye.” 18 Kake ore ake etiu nejia, eitu eiruk Ilyahudi mbaa enyena nchere modooni apa netodolishe, ometaba anaa neipot intoiwuo eilo tung’ani otodolishe, 19 neikilikuan ninche aajoki, “Kele olayioni linyi litejo apa etoiwuoki aa modooni? Kaji etiu taata

ninche ninye nejoki, “Ira iyie oloiteng’eni lenye, kake kira iyiook lkipaareta le Musa.

29 Kiyiolo iyiook aajo eirorie Enkai Musa, kake ore ele, mikiyiolo eneing’uaa.”

30 Newaliki ilo tung’ani ninche ajoki, “Kainyoo, ene nking’asia eji miyiololo eneing’uaa ninye kake etabolo nkonyek aainei! 31 Kiyiolo aajo mening Enkai ilaing’okok; kake ore oloserem Enkai neas enayieu ninye, kening Enkai ninye.

32 Eitu aekata ening’i olotabolo nkonyek o ltung’ani oini aa modooni. 33 Te neme Enkai eing’uaa ele tung’ani meidim ataasa toki.”

34 Newaliki ninche ninye aajoki, “Aa keiyie olotu aiteng’en iyiook oltung’ani otoikioki atua elulung’ata oo ng’ok?” Nearaa ninche ninye aaipang’ie.

Emodoo o ltau

35 Nening Yesu nchere etaaraitie Lfarisayo olapa tung’ani oishiuo emodoo aaipang’ie; ore pee elo netum nejoki ninye, “Iruko iyie

nkarn enye nerik auluo. 4 Ore pee eidip aipang’ie nkerra enyena pooki nerik ninche, nesuj inkerra ninye; amu keyiolo oltoilo lenye. 5 Mesuj olomoni, kake keituria amu meyiolo oltoilo lo lomoni.” 6 Etolikio Yesu ninche ena kitanyaanyukoto, kake eitu eyiolou ninche enatiaaka.

Olchekut supat Yesu

7 Neitoki Yesu ajoki ninche nchere, “Esipa esipa, ajoki intae, kara nanu kishomi oo nkerra. 8 Ore pooki ooiturukutuo te dukuya nanu naa lapurrok o laisimak, kake eitu ening inkerra ninche. 9 Kara nanu enkishomi; ore olaaimu nanu keitajeuni, nejing atua nepuku netum endaata. 10 Melotu olapurroni mme kelotu apurroo neiyieng neitarruoo. Aewuo nanu pee etum aanoto enkishui, netum te nkiputakinoto. 11 Kara nanu olchekut supat. Keitayu olchekut supat enkishui enye te nkaraki nkerra. 12 Ore olchekut oigero, leme

olopeny inkerra, kedolu osuyiani elotu, neing’uaa nkerra aisik, neibung osuyiani ninche, neisardaikie. 13 Amu ore olchekut oigeroki nemeetayie tipat inkerra. 14 Kara nanu olchekut supat; nayiolo inaainei, naayiolo sii nanu inaainei, 15 anaa enaayiolo Papa, nayiolo sii nanu Papa; naa kaitayu nanu enkishui ai te nkaraki nkerra. 16 Naata sii kulie kerra, neme inena muatata. Meeta kata nemareu sii ninche naa kening oltoilo lai, naa keaku eluaata nabo, o lchekut obo. 17 Te nkaraki ena pee aanyor Papa, amu kaitayu enkishui ai, pee aitoki atum. 18 Meetae olaaoru enkishui ai, kake kaitayu openy te yieunoto ai. Kaata enkidimata pee aitayu, naata enkidimata naitoki ang’amunye. Te Papa atang’amua ena kitanapata.”

19 Neitoki ake ajing eoro atua Ilyahudi te nkaraki kulo rorei. 20 Nejo ilkumok lenye, “Keeta oloirirua netijing’aki. Oo pee inining’ining’i?” 21 Nejo kulikae, “Mme lo loata oloirirua kulo rorei. Keidim oloirirua atabolo inkonyek oo lmodook?”

Yohana Sinyati

Etanyaita Ilyahudi Yesu

22 Neetae apa osirua le Nkitisinyata te Yerusalem, naa te nkata e nkirobi; 23 nemanaa Yesu te nkaji e Nkai, to lgoriet le Solomon. 24 Neman Ilyahudi ninye nejoki, “O anu kenya ing’ashing’ashieshie iyiook? Te naa iyie Kristo toliki iyiook imbalakinye.”

25 Newaliki Yesu ninche nejoki, “Atolikio intae neitu irukuruku; isiaaitin naas te nkarna e Papa, kuna naaishakenoki nanu; 26 kake mirukuruku intae, amu mirara loo nkerra aainei, anaa enatiaaka intae.

27 Kening inkerra aainei oltoilo lai, nayiolo ninche, naa kaasuj ninche, 28 naa kaisho ninche enkishui nemeish, nemeimin ninche ntarasi, nemetii olaaidim aikonyarie ninche aitung’uaa enkaina ai. 29 Ore Papa laaishoo nanu ninche naa eikitok te pooki, nemetii hoo oloidim aikonyai te nkaina e Papa. 30 Kira nabo nanu o Papa.”

31 Neitoki Ilyahudi aadumu soito aanang ninye. 32 Newaliki Yesu ajoki ninche. “Aitoduaa intae isiaaitin kumok naaing’uaa Papa lai. Kaa nabo te kuna siaaitin kinang’ieng’ie

nanu too soito?” 33 Newaliki Lyahudi aajoki, “Mikinang iyie too soito te siaai supat, kake te nkaraki nitamoro Enkai, o te nkaraki nintaa iyie kewan Enkai, nira oltung’ani.” 34 Newaliki Yesu nejoki, “Aimesira tiatua Nkitanapat inyi nchere, ‘Atejo irara nkaitin?’ 35 Amaa te netejo Enkai ninche nkaitin, lelo ootabaikia ororei le Nkai, nemeidimi aaiwuang’ie ilkigerot, 36 nijokiki intae oloitisinyua Papa, neirriu enkop, ‘Itamoro Enkai,’ Te nkaraki natejo, ‘Kara nanu Enkerai e Nkai?’ 37 Te nemaas isiaaitin e Papa, emikiruk; 38 kake te naas ninche, ore hoo ti nimikirukuruku nanu, eruko nena siaaitin, pee imusoso niyiolouu aajo ketii Papa atua nanu natii nanu atua Papa.”

39 Neitoki ake aaing’oru eneibung’ie Yesu; kake etuluarie ninye ninche.

40 Neitoki Yesu alo lido kekun le Yordan ewueji neibatisishore apa Yohana te nkiterunoto; neton teine. 41 Nepuo ilkumok enetii ninye; nejo, “Eitu eas Yohana olmonekie kake ore pooki natejo Yohana eimaki ele tung’ani naa kesipa.”

42 Neiruk iltung’ana kumok ninye teine. YOHANA 10.10

Melotu olapurroni mme kelotu apurroo neiyieng neitarruoo. Aewuo nanu pee etum aanoto enkishui, netum te nkiputakinoto.

Yohana

Sinyati

EMATUA 11

Keeya e Lasaro

Etii apa oltung’ani obo omuoi, oji Lasaro le Betania, le nkang oo Mariamu enkanashe Marisa. 2 Enapa Mariamu naelie Olaitoriani eilata narropil nejut nkejek too lpapit lenyena, ninye emuoi olalashe lenye Lasaro. 3 Neirriwaki taa nkanashera Lasaro Yesu olkilikuai nejoki, “Lo Kitok, kemuoi oloshi linyor.” 4 Ore pee ening Yesu ina nejo, “Mme ene keeya ena muoyian, kake ene nkitoo e Nkai, paa ore teina neitaae kitok Enkerai e Nkai.”

5 Kenyor apa Yesu Marisa o enkanashe o Lasaro. 6 Ore pee ening inchere kemuoi Lasaro, nebik nkolong’i are teine netii; 7 ore pee eidipayu nena, nejoki ninye lkipaareta lenyena, “Enyoito manyaai Yudea.” 8 Nejoki lkipaareta lenyena, “Rabi king’oru det Ilyahudi aar too soito; nintoki ake aito ine?” 9 Newaliki Yesu ajoki, “Ai mera saai e ndama tomon o are? Ore te nelo oltung’ani dama nemerrorro, amu kedol ewang’an ena kop. 10 Kake te nelo oltung’ani kewarie nerrorro amu metii ewang’an atua ninye.” 11 Ore pee eidip Yesu atejo kuna baa, neitoki ajoki ninche, “Eirure olchore lang Lasaro; kake kalo pee alo ainyeyie ninye.” 12 Nejoki lkipaareta lenyena, “Lo Kitok, te naa keirure ninye, keishiu.” 13 Naa ore enaimaka Yesu naa keeya enye. Kake nejo ninche enkirura oo njio eimaka. 14 Neliki taa Yesu ninche aibalakinye nejoki, “Etua Lasaro, 15 nang’ida nanu te nkaraki intae inchere matii ine, pee itumutumu aairuko. Kake enyoito emaape enetii ninye.” 16 Nejoki Tomas oji Olmaoi lkulikae ooiteng’eni, “Emaape sii yiook pee kiye te nebo ninye.”

Empiunoto naa enkishui Yesu 17 Ore pee elotu Yesu nenyorriki etobiko Lasaro te nkurare nkolong’i ong’uan. 18 Naa ketaaniki Betania Yerusalem, ewueji naa keidim ataa nkilomitani uni. 19 Neetuo ltung’ana kumok loo Lyahudi enetii Marisa o Mariamu aaitigir te nkaraki ilo alashe lenye. 20 Ore pee ening Marisa nchere kelotu Yesu nelo anang’are; kake etotona Mariamu ti aji. 21 Nejoki taa Marisa Yesu, “Lo Kitok, te naa itii apa ene anaata eitu eye olalashe lai. 22 Kake ore sii o taata, kayiolo ajo ore embae pooki niomonu te Nkai, aikincho iyie.” 23 Nejoki Yesu ninye, “Kepiu olalashe lino aitoki.” 24 Nejoki Marisa, “Kayiolo ajo keitoki apiu te mpiunoto e nkiting’oto.” 25 Nejoki Yesu ninye, “Kara nanu empiunoto nara enkishui. Ore ilo laairuk nanu ore

ninye te neye keitoki ake aishu; 26 ore pooki oishu laairuk nanu nemeye ntarasi. Iruko iyie kuna?” 27 Nejoki, “Ee Olaitoriani, airuko nchere ira Kristo, Enkerai e Nkai nalotu enkop.”

Eishira Yesu

28 Ore pee eidip Marisa atejo nejia, nelo arojaa enkanashe enye Mariamu, arik enkilepata nejoki, “Eewuo Olaiteng’enani, nikimpotito.” 29 Ore pee ening Mariamu ina neinyototo asioki nelo enetii. 30 Neton eitu ejing Yesu ina ang kake eton etii enaduoo wueji netii pee enang’are Marisa. 31 Ore Ilyahudi ootii aji te nebo ninye aaitigir, pee edol Mariamu einyototo asioki neipang, nesuj ejo, “Enkurare elo aishir teine.” 32 Ore pee elotu Mariamu enetii Yesu nedol nebatata too nkejek enyena nejoki, “Lo Kitok, te naa itii apa ene anaata eitu eye olalashe lai.” 33 Ore pee edol Yesu ninye eishir, neishir sii Lyahudi ooiriamunore, nenyamalu to ltau lenye netum osina, 34 nejo, “Ai ti aji irragie?” Nejoki ninche, “Lo Kitok, wou toduaa.” 35 Neishir Yesu. 36 Nejo taa Lyahudi, “Eng’ura eneba enyorrata nanyor ninye!” 37 Kake etejo kulikae lenye,

“Kake ore sii o taata, kayiolo ajo ore embae pooki niomonu te Nkai, aikincho iyie.”

YOHANA 11.22

“Ai meidim apa ninye, olotabolo nkonyek o lapa tung’ani modooni ataasa ai pee meye ele tung’ani?”

Eitopiwuoki Lasaro

38 Neitoki Yesu aisinanuo, nebaiki enkurare. Enkapune ina kurare, neigarakino to osoit.

39 Nejo Yesu, “Ewuang’ie osoit.” Ore Marisa, enkanashe ilo otua, nejoki ninye, “Lo Kitok, etong’ua taata, amu nkolong’i ong’uan anaa neye.”

40 Nejoki Yesu ninye, “Keitu duoo aajoki ti niruk iyie nidol enkitoo e Nkai?”

41 Neaku, eiwuang’ie ninche osoit te nkurare; nedumu Yesu nkonyek aing’or shumata nejo, “Papa aaisho enashe amu kitoning’o.

42 Nayiolo nanu makewan ajo kining oshi ake; kake te nkaraki ele orere laamanita pee atejo nji, pee etum aairuko nchere iyie likirriwua.”

43 Ore pee eidip atejo nejia, nebuak ninye to ltoilo sapuk ajo, “Lasaro tupuku boo.”

44 Nepuku ilo apa otua, neena nkaik o nkejek

too nkarash naanukarieki ltung’ana; neena enkomom enye te nkarasha. Nejoki Yesu ninche, “Entalak ninchosho ninye meshomo.”

Eiguanateki pee eari Yesu metua

45 Ore lkumok loo Lyahudi, ooetuo tenebo Mariamu, pee edol kuna baa naataasa Yesu, neiruk ninye, 46 kake eshomo kulikae enetii Lfarisayo neliki enataasa Yesu. 47 Neaku eipotutuo ilapolosak kituaak o Lfarisayo, entumo e Nkiguana nejo, “Kaa kiaas iyiook? Amu easita ele tung’ani ilmonek kumok. 48 Tinikipalaa iyiook ninye etiu nji, neiruk pooki ninye, neyooki Iroma aapuonu aaidaikie ene wueji ang sinyati neidaikie olorere lang.” 49 Ore Kaiafas, obo lenye, laa ninye Olapolosani Kitok te ilo ari nejoki ninche, “Miyiololo intae toki 50 nimidamishosho aajo keikash te yiook te nenang oltung’ani obo olosho pee meidaaya olorere olulung’a.” 51 Kake eitu ejo ninye nena te ngolon enye makewan; kake te nkaraki nara ninye Olapolosani Kitok te ilo ari nelimu ajo kenang Yesu ilo orere, 52 neme ilo orere ake kake keji sii pee eiturrurru nkera e Nkai pooki naaisardaka aitaa nabo. 53 Neaku ore ebaiki ina olong nemut enkiguana pee ear Yesu.

54 Ore te nkaraki ina neitu eitoki Yesu aibalie kewan aloolo tiatua Lyahudi, kake eshomo enkalo e nkop nanyikita ong’ata, nelo enkanasa naji Efraim, nebik teine te nebo lkipaareta lenyena.

55 Netinyikua Pasaka oo Lyahudi, neilep ilkumok aapuo Yerusalem eing’uaa ina kop eton eitu ebau Pasaka, pee epuo aaipok ate. 56 Neing’oru Yesu, ejokino maate eitashe te Nkaji e Enkai, “Aijojo aa? Eji melotu tukul ele sirua?” 57 Ore lapolosak kituaak o Lfarisayo neitanapisho paa tenetii oltung’ani oyiolo enetii, neitayiolo ninche, pee etum aaibung’a ninye.

EMATUA 12

Etubukokoki Yesu eilata te Betania Ore eng’or inkolong’i ile pee ebau Pasaka, nelotu Yesu Betania, enetii Lasaro, ilo oitopiwuo Yesu aitung’uaa keeya. 2 Neitobiraki ninche ninye endaa e teipa teine neisiaaisho Marisa; ore Lasaro naa obo le lelo ootonita aanya endaa te nebo o Yesu. 3 Neitayu taa Mariamu oltoo le ilata narropil e nardo, nagol enkinyang’a, neyelie nkejek e Yesu, nejut nkejek too lpapit lenyena. Neiput enkaji erropili e ina ilata. 4 Nejo Yudas Iskariot, obo loo lkipaareta

lenyena, (ilo oyooki akaldaa) 5 “Oo pee eitu emiri ena ilata narropil aainosie indinarid iip uni neishori laisinak.”

6 Ore pee etejo nejia, mme te nkaraki naing’urrie laisinak, kake te nkaraki naa olapurroni, naa ore amu ninye apa onap olbene loo mpisai, neaku keya nena naapiki ine. 7 Nejo Yesu, “Tapala; aaitobiraka ena te nkaraki enkolong enukaroto ai; 8 amu ore laisinak iatata anaa ake te nebo intae, kake mikiaata nanu anaake.”

Eiguanateki pee eari Lasaro metua

9 Ore pee eyiolou esiamo kitok oo Lyahudi aajo etii ninye ine nepuonu kake mme te nkaraki Yesu ake, kake eetuo sii aadol Lasaro, oitopiwuo Yesu aitung’uaa keeya. 10 Neiguanate lapolosak kituaak eyieu near sii Lasaro metua. 11 Amu ore te nkaraki ninye netoorori Ilyahudi kumok aairuk Yesu.

Etijing’a Yesu Yerusalem te nkisisa

12 Ore te nkolong natusujua, nening ina siamo kitok naewuo osirua nchere kelotu Yesu Yerusalem. 13 Nedumu lng’osil loo ltuka nepuo aanang’are ninye. Nebuakita aajo, “Hosana! Emayiana ilo olotu te nkarna o Laitoriani. Laa Olaiguanani loo Siraeli!”

14 Ore pee etum Yesu olkurrarru netonie; anaa enatisiraki aajo,

15 “Miureisho, Yerusalem! Kelotu olaiguanani lino, ekedito olkurrarru le sikiria.”

16 Neitu eyiolou lkipaareta lenyena kuna baa te dukuya, kake ore pee eidipi aaitaa Yesu kitok, nedamu ninche ina kata nchere etisiraki kuna baa te nkaraki ninye, naa kuna eitaasa ninche ninye. 17 Ore ina siamo naboitare apa Yesu pee eipot Lasaro metung’uai enkurare aitopiu aitung’uaa ilootuata, neishakenoitie ina. 18 Te nkaraki ina sii pee eshomo ina siamo aanang’are amu etoning’o aajo etaasa ele monekie.

19 Nejokino Lfarisayo maate, “Idolitata taa aajo mitumutumu toki. Eng’ura ajo eirukurukore enkop pooki ninye.”

Eetuo Lyunani aaing’oru Yesu

20 Naa Ilyunani kulikae ooetuo Yerusalem aaseremisho te ilo sirua. 21 Nepuonu lelo enetii Filipo le Betsaida te Galilaya, neikilikuan ninye nejoki, “Lo Kitok, ekiiyieu nikidol Yesu.” 22 Nelotu Filipo neliki Andrea; nepuonu Andrea o Filipo neliki Yesu.

23 Newaliki Yesu ninche nejoki, “Etabawua esaa pee eitaae kitok Enkerai e Tung’ani.

24 Kesipa, kesipa, ajoki intae, te neitu edoiki enkantererai e nkano enkop neye, nebik

Yohana Sinyati

Nejoki Yesu ninye,

“Kara nanu empiunoto nara enkishui.

Ore

ilo laairuk nanu

ore ninye te neye keitoki ake aishu;”

YOHANA

aa ninye ake openy; kake te neye, neiu ilng’anayio kumok. 25 Ore olonyor enkishui enye neiminie, ore oloibayu enkishui enye te nkop nerrip tiatua enkishui nemeish.

Yesu ninche, “Enkiti kata eton etii ena wang’an atua intae. Enchom eton iatata ina wang’an, pee meidimu intae enaimin, ore ilo olo te naimin nemeyiolo enelo. 36 Ore

“ore

pooki oishu laairuk nanu nemeye ntarasi. Iruko iyie kuna?”

26 Te naaisiaai oltung’ani nanu, inchoo aairukurukore, ore enatii nanu neaku ine etii sii olaisiaayiani lai. Ore pooki ng’ae laaisiaai, neyanyitu Papa ninye.”

Eimaka Yesu keeya enye

27“Aatanyamala oltau lai taata, paa kaa naa ajo? Kajo, ‘Papa intajeuoki te na saa?’ Kake te nkaraki ena bae e mion pee atabaikia ena saa. 28 Papa, intaa kitok enkarna ino.” Nelotu oltoilo oing’uaa Keper, “Kaitaa kitok, naa kaigil aitaa kitok.” 29 Ore ina siamo naitashe teine, nening nejo etadara. Nejo kulikae, “Olmalaika oirorie ninye.” 30 Newaliki Yesu nejo, “Mme te nkaraki nanu pee eewuo ele toilo, kake te nkaraki intae. 31 Taata enkiguana e na kop; taata earari olaitoriani le na kop aaitung’uaa. 32 Te naailepieki nanu te nkop nayietu iltung’ana pooki enatii.” 33 Netejo ninye ena eutu ajo kaa keeya eye ninye. 34 Newaliki esiamo aajoki, “Kitoning’o too nkitanapat nchere kebik Kristo ntarasi; oo naa pee ijo iyie meeta nchere pee meilepieki Enkerai e Tung’ani. Ai ng’ae doi ena Kerai e Tung’ani?” 35 Nejoki

eton iatata ewang’an, eruko ina wang’an, pee itumutumu aataa nkera e wang’an.”

Etanyaita olorere eiruk Yesu

Ore pee ejo Yesu kuna baa nelo aisudori pee medol ninche. 37 Ore hoo netaasa Yesu ilmonek kumok te dukuya ninche eitu ake eiruk ninche ninye, 38 pee eitabari ororei lo loiboni le Nkai Isaya otejo, “Olaitoriani aing’ae oiruko elikioroto ang? Naa aing’ae etabolokoki engolon e Nkai?” 39 Ina pee etalaikinote ninche aairuko amu enyaaka sii Isaya ajo,

40 “Eitamodoo Enkai nkonyek enye, neitagol iltauja lenye, pee medol ake too nkonyek enye, neyiolou too ltauja lenye, neibelekenya, pee aishiunye.”

41 Netejo Isaya kuna baa amu etoduaa enkitoo e Kristo nelimu mbaa enyena.

42 Kake ore etiu nejia, eiruko ilkumok loo lkituaak, kake ore te nkaraki Ilfarisayo, eitu eibalunye pee merishieki enkaji e ntumo; 43 amu etonyorra enkisisa oo ltung’ana aaitalang enkisisa e Nkai.

Keiguanare Ororei le Yesu ltung’ana

44 Nebuak Yesu ajo, “Ore olaairuk nanu mme nanu eiruk kake lido laairriwua eiruko. 45 Ore olaaing’or nanu netoduaa lido laairriwua. 46 Aewuo nanu pee aaku ewang’an e nkop paa ore pooki laairuk nanu nemeton tiatua enaimin. 47 Te nening oltung’ani irorei laainei nemeibung nemaiguanare nanu ninye, amu eitu alotu pee aiguanare enkop, kake pee aitajeu enkop. 48 Ore ilo laany nanu, nemeng’amu irorei laainei, neeta oloiguanare. Ilo rorei lairoro oiguanare ninye te nkolong e nkiting’oto; 49 amu eitu airo nanu makewan; kake Papa laairriwua, ninye openy laaishoo enkitanapata e nena najo o nena nalimu. 50 Nayiolo nanu nchere ore enkitanapata enye naa puaan oo ntarasi; metaa ore nena najo nanu, naa inaatiaaka Papa pee alimu.”

EMATUA 13

Eisuja Yesu nkejek oo lkipaareta lenyena

Ore eton eng’or enkolong osirua oji ole Pasaka, etayiolo Yesu ajo etabawua esaa enye nalotie aing’uaa ena kop, alo enetii Papa. Netonyorra lelo lenyena ootii enkop, netonyorra ninche metabaiki enkiting’oto.

Yohana Sinyati

2 Ore einosita endaa, neidipa oloirirua atipika oltau le Yudas Iskariot, enkerai e Simon endamunoto nchere pee ekaldaa Yesu. 3 Neyiolou Yesu ajo eishoo Papa engolon e pooki toki, neyiolo ajo enetii Enkai eing’uaa naa enetii Enkai eito. 4 Neinyototo aing’uaa endaa, neirragie nkilani enyena, nedumu enkarasha arreten kewan. 5 Nebukoki enkare embeshen neiteru aisuj inkejek oo lkipaareta nejut te nkarasha narretenare. 6 Nelotu enetii

Simon Petero. Nejoki ninye, “Lo Kitok, aa inkejek aainei intuku?” 7 Neng’amaa Yesu ajoki ninye, “Ore enaasita nimiyiolo iyie taata kake iyiooki ayiolou te siadi.” 8 Nejoki Petero ninye, “Mikintuku nkejek aainei ai kata!” Newaliki Yesu ajoki ninye, “Te neitu aaisuj iyie, nimira ole nkalo ai.” 9 Nejoki Simon Petero ninye, “Lo Kitok, mme naa nkejek aainei ake, kake intukuoki nkaik o endukuya ai.” 10 Newaliki Yesu ninye, “Ore oloidipa aitukuoyu meitoki ayieu enkitukuo meteleku nkejek enyena, tuane pooki wueji enye, nirara intae tuani, kake mme intae pooki;” 11 amu keyiolo apa Yesu olokaldaa. Ina pee etejo, “Mirara tuani intae pooki.”

12 Ore pee eidip aitukuo nkejek enye neishop nkilani neitoki aton, nejoki ninche, “Aiyiololo enaitaasa intae? 13 Kijojo intae nanu, ‘Lo Aiteng’enani’, o ‘Lo Kitok’ nitisipa

amu kara. 14 Amaa te naituku nanu intae Olkitok, nara Olaiteng’enani nkejek inyi, keishiaakino sii ninche intae neituku olikae olikae nkejek. 15 Aishoo intae enkitanyaanyukoto, paa ore ena naitaasa intae, nintaasasa sii intae, 16 Kesipa, kesipa, ajoki intae, mme kitok orrindik to lkitok lenye, neme kitok oloipaayioki to loipaayie. 17 Ti niyiololo kuna baa, imayianana ti niaasiasa. 18 Mme intae pooki aimaki. Kayiolo ilo lategelua; kake nchoo eitabari lkigerot oojo, ‘Ore ilooinosa emukate ai aatudumaka entutunyo enye aagilunore nanu.’ 19 Ore ebaiki taata, kaliki intae eton eitu eaku, pee te neaku, nirukuruku nchere, Kara nanu. 20 Kesipa, kesipa, ajoki intae, ore olong’amu pooki ng’ae lairriwaa, nanu eng’amu, ore olaang’amu naa ilo laairriwua eng’amu.”

Etolimuo Yesu ajo kekaldari

21 Ore pee eidip Yesu atejo nejia, nenyamalu to ltau nejo, “Kesipa, kesipa, ajoki intae, kaakaldaa obo linyi nanu.” 22 Neing’urung’ura lkipaareta maate amu meyiolo aajo kalo eimaki. 23 Neirishakino olgoo le Yesu, obo loo lkipaareta onyor Yesu. 24 Neyuk Simon Petero te nkaina nejoki, “Nkilikuana tiaaki ai ng’ae eimaki.”

25 Neirishakino olgoo le Yesu nejoki ninye, “Lo Kitok, aing’ae?” 26 Newaliki Yesu ajoki,

Kesipa, kesipa, ajoki intae, te neitu edoiki enkantererai e nkano enkop neye, nebik aa ninye ake openy; kake te neye, neiu ilng’anayio kumok.

YOHANA 12.24

“Ilo laisho endung’oti e mukate aidipa aitadoiki embakuli.” Ore pee eidip aitadoiki, neitayu neisho Yudas Iskariot olayioni le Simon. 27 Ore pee eidip Yudas atang’amai endung’oti nejing Sheitani atua ninye. Neaku etiaaka Yesu ninye, “Tasioki taasa ina niyeu niaas.” 28 Nemetii te lelo ooinosita endaa, oloyiolo ajo kainyoo pee etiaaka nejia. 29 Nejo kulikae, amu Yudas apa onap olbene loo mpisai, eji ketiaaka Yesu, “Inyang’u ntokitin nikiyieu to sirua,” aashu etiaaka meishoo ilaisinak toki. 30 Ore pee eng’amaa ninye endung’oti e mukate neipang nabo kata; naa eikewarie.

Enkitanapata ng’ejuk

31 Ore pee eidip Yudas aipung’o boo nejo Yesu, “Eitaaki taa kitok Enkerai e Tung’ani, neitaaki Enkai kitok tiatua ninye. 32 Te neitaaki Enkai kitok tiatua ninye, keitaa sii ninye Enkai ninye kitok tiatua kewan, naa taata inji eitaa ninye kitok. 33 Nkera aainei, keng’or enkiti kata eton aboitare intae. Eikiyiookiki aaing’oru nanu, naa ore anaa enatiaaka Lyahudi, ‘Ore ine nalo mindimidimi aaetu,’ nejia sii ajoki intae taata. 34 Kaisho intae enkitanapata ng’ejuk, entonyorrata anaa enatonyorra nanu intae. 35 Teina eyiolou pooki ng’ae ajo, irara lkipaareta laainei, ti niatata enyorrata olikae o likae.”

Etolimuo Yesu ajo kemiki Petero

36 Nejoki Simon Petero ninye, “Lo Kitok, kaji ilo?” Newaliki Yesu ajoki, “Ore enalo, nimikindim atusuju taata, kake eikisuju te siadi.” 37 Nejoki Petero ninye, “Lo Kitok, Kainyoo pee maaidim atusuju taata? Ekaitayu enkishui ai te nkaraki iyie.”

38 Newaliki Yesu nejoki ninye, “Eji intayu enkishui ino te nkaraki nanu? Kesipa, kesipa, aajoki, meru olchogoo eitu kimiki iyie katitin uni.

EMATUA 14

14

Yesu enkoitoi napuoyieki enetii

Papa “Emincho enyamalu iltauja linyi, eruko Enkai nikirukuruku sii nanu. 2 Etii enkaji e Papa ilgilat kumok amaa, te neme nejia etiu kanaata atiaaka intae, kalo aitobiraki intae ewueji? 3 Naa te nalo aitobiraki intae ewueji, naitoki ashukunye, naa karikoki intae kewan paa ore enatii nitii sii intae.

4 Ore enalo, iyiololo intae enkoitoi.”

5 Nejoki Tomas ninye, “Lo Kitok mikiyiolo enilo; kaji kinko ti nikiyiolou enkoitoi?”

Yohana Sinyati

6 Nejoki Yesu ninye, “Kara nanu enkoitoi o esipata, o enkishui. Metii oltung’ani olotu enetii Papa mme nanu eimayie. 7 Te naa aikitayioloito nanu, anaata iyiololo sii Papa. Ore ebaiki taata iyiololo ninye; nitoduaa ninye.”

8 Nejoki Filipo ninye, “Lo Kitok, intoduaa iyiook Papa, amu keidip iyiook.” 9 Nejoki Yesu ninye, “Kaboitare oshi intae ena kata pooki, neton ake mikiyiolo iyie Filipo? Ore olaatoduaa nanu netoduaa Papa; kainyoo pee itejo intoduaa iyiook Papa? 10 Ai miruk inchere atii nanu atua Papa netii Papa atua nanu? Ore irorei laliki intae malimu te nkitoria ai makewan, kake Papa oton tiatua nanu oas isiaaitin enyena. 11 Irukoki inchere atii nanu atua Papa, netii Papa atua nanu: aashu naa kiruk te nkaraki oo siaaitin ate. 12 Kesipa, kesipa, aajoki, ore elde laairuk nanu, ore kuna siaaitin naas neas ninye, naa keas isapuki naalang kuna amu kalo enetii Papa; 13 naa ore pooki niomonunu te nkarna ai, ina aas, pee etumi aaterrep Papa te nkaraki Enkerai. 14 Tinikiomonono toki te nkarna ai naa kaas ina.

YOHANA 14.6

Nejoki Yesu ninye, “Kara nanu enkoitoi o

esipata, o enkishui.

Metii oltung’ani olotu enetii Papa mme nanu eimayie.”

Etejo Yesu keirriu Enkiyang’et Sinyati

15 “Te naa aikinyorrinyorro nanu naa imbung’ubung’u nkitanapat aainei, 16 naa kaomon nanu Papa, naa keisho intae likae Autaroni metobiko te nebo intae intarasi; 17 laa Enkiyang’et e sipata, lemeng’amu enkop amu medol ninye nemeyiolo ninye. Iyiololo intae ninye amu keton tiatua intae, netii atua intae.

18 “Maing’uaa intae irara okishin; kalotu enitii. 19 Eng’or enkiti kata pee maaitoki adol ena kop, kake kidolitata intae nanu, ore amu kaishu ninchushu sii intae.

20 Ore teina olong niyiolouu intae aajo atii atua Papa, nitii intae atua nanu, natii nanu atua intae. 21 Ore oloata nkitanapat aainei, neibung ninche, ninye laanyor; naa ore olaanyor kenyorru Papa ninye, naa kanyorru nanu ninye. Naa kaibalakinye kewan ninye.” 22 Nejoki Yudas ninye kake mme Iskariot, “Kaji inko lo Kitok, ti niboloki iyiook kewan, nimiboloki enkop?” 23 Newaliki Yesu ajoki ninye, “Te naanyor oltung’ani nanu, keibung ororei lai, naa

kenyorru Papa ninye, naa aikipuonu enetii ninye nikimany nebo o ninye. 24 Ore olemaanyor nanu, nemeibung irorei laainei, ore ele rorei lining’ining’i neme olalai kake ole Papa laairriwua. 25 “Atolikio intae kuna baa, eton aboitare intae. 26 Kake lido Autaroni, ora Enkiyang’et Sinyati oirriu Papa te nkarna ai, oitayiolo intae imbaa pooki neitadamu intae nena pooki natolikio intae. 27 Atung’eikia intae eseriani, aishoo intae eseriani ai. Aisho intae neme anaa enaishoru enkop. Emincho ltauja linyi enyamalu; emincho eureishoyu. 28 Itoning’o enatiaaka intae ajo, ‘Kalo, naa kashukokino intae.’ Te naa naaji aikinyorrinyorro anaata ing’idada nchere enetii Papa alo, amu kitok Papa te nanu. 29 Ore o taata, atolikio intae eton eitu eaku, pee te neaku nirukuruku.

30 Meekure aitoki airorie intae oleng, amu kelotu olkitok le na kop, kake meeta engolon te shumata nanu, 31 kake kaas nanu anaa enaaitanapa papa pee etum enkop atayiolo nchere kanyor nanu Papa. Enyoito emaape te ne.

EMATUA 15

Osabibu osipa Yesu “Kara nanu osabibu odede, naa Papa lai olaramatani. 2 Ore olng’osila tiatua nanu lemeiu Ilng’anayio, neiwuang’ie ninye, ore olng’osila pooki oiu ilng’anayio, neitobir metisidana, peyie eiu lng’anayio kumok. 3 Neitaaki taata intae sidain te nkaraki o rorei latiaaka intae. 4 Entotoni tiatua nanu anaa enaton tiatua intae. Ore anaa enemeidim olng’osila atoiu lng’anayio makewan, te nemetii olchani, mindimidimi sii intae tinimitonini tiatua nanu. 5 Nanu osabibu, intae ilng’osil. Ore oloton tiatua nanu, naton sii nanu tiatua ninye, neiu lng’anayio kumok, amu ore matii nanu nimindimidimi intae aataas toki. 6 Tenemeton oltung’ani tiatua nanu nenang’ari boo anaa olng’osila, netoyu, nesotu iltung’ana ninche nenang’akini enkima, metapejo. 7 Tinitonini intae tiatua nanu, neton ororei lai tiatua intae, entoomonu entoki pooki niyieuu naa keitaasi intae. 8 Teina errepi Papa, inchere iatata lng’anayio kumok, niakuku taa lkipaareta laainei. 9 Ore anaa enaatonyorra Papa, atonyorra sii nanu intae. Entotoni tiatua enyorrata ai. 10 Tinimbung’ubung’u intae nkitanapat aainei, naa aitonini tiatua enyorrata ai, anaa enaibung’a nkitanapat e Papa naton tiatua enyorrata enye. 11 Atolikio intae kuna baa pee etum eng’ida ai atotona tiatua intae, pee etum eng’ida inyi ataboreyia.

12 “Ena enkitanapata ai, inchere tonyorra olikae anaa enatonyorra nanu intae. 13 Meetae oloata enyorrata sapuk nalang ena, eji keitayu oltung’ani enkishui enye te nkaraki lchoreta lenyena. 14 Irara intae lchoreta laainei ti niaasiasa pooki ake bae naitanapa intae. 15 Maitoki ajo intae isinkan, amu meyiolo osinka enaasita olkitok lenye; kake atejo intae ilchoreta, amu atolikio intae pooki natoning’o te Papa. 16 Mme intae likitegelutua nanu kake kategelua intae naitanap intae enchom entoiu ilng’anayio, nebik ilng’anayio linyi, paa ore pooki niomonono Papa te nkarna ai, neisho intae. 17 Ena aitanap intae, inchere entonyorrata.

Enkiba e nkop

18 “Te neibayu intae enkop, entayiolo nchere nanu etang’asa aibayu eton eitu eibayu intae. 19 Te naa irara le nkop, naa anaata enyor enkop ilenyena; kake mirara ile nkop, amu ategelua intae aitung’uaa enkop, te nkaraki e ina pee eiba intae enkop. 20 Entadamu ilo rorei latiaaka

Atung’eikia intae eseriani, aishoo intae eseriani ai. Aisho intae neme anaa enaishoru enkop. Emincho ltauja linyi enyamalu; emincho eureishoyu.

YOHANA

intae, ‘Mme kitok osinka to lkitok lenye.’ Te naaisilisilo nanu keisilisil sii ninche intae; te neibung’a ororei lai, keibung sii ninye olinyi. 21 Kake keitaas intae kuna baa pooki te nkaraki enkarna ai, amu meyiolo ninche ilo laairriwua. 22 Te neitu apa alotu airorie ninche, anaata meeta eng’oki; kake meekure taata eeta eneitolonyaki te ng’oki enye. 23 Ore olaaiba nanu neiba sii ninye Papa. 24 Te neitu apa aas tiatua ninche isiaaitin neitu eas likae, anaata meeta eng’oki; ore taata netoduaa naaibayu nanu o Papa lai. 25 Kake ororei oigeroki tiatua nkitanapat enye eitabari, ‘Aaibaitie nanu pesho.’ 26 Ore te nelotu Olautaroni lairriwaki intae te netii Papa, Enkiyang’et e sipata olotu, eing’uaa enetii papa ninye laaishakenoki nanu, 27 nirara sii intae ilchakenini amu ore ebaiki enkiterunoto nikitaboitare intae nanu.

EMATUA 16

“Atolikio intae kuna baa pooki pee merrorri intae. 2 Kearaa intae aaipung’ie too nkajijik e ntumo: ee kelotu enkata naa kejo pooki ng’ae oar intae entuata ke Nkai eisiaita. 3 Neitaas intae kuna baa amu eitu eyiolou Enkai aashu nanu. 4 Kake atolikio intae kuna baa pee te nebau enkata enye, nidamumu ninche nchere atolikio intae.

Esiaai e Nkiyang’et Sinyati “Neitu aliki intae kuna te nkiterunoto, amu kaboitare apa intae. 5 Kake kalo taata enetii ilo laairriwua, kake metii obo

Yohana Sinyati

linyi laaikilikuan ajoki, ‘Kaji ilo?’ 6 Kake ore amu atolikio intae kuna baa, eiputa iltauja linyi osina. 7 Kake esipata ena naliki intae, intae eret te nalo; amu te neitu alo nemelotu Olautaroni enitii; kake te nalo, nairriwaki intae ninye. 8 Ore te nelotu ninye neitayiolo enkop enetii eng’oki o esipata o enkiguana; 9 te mbae naipirta eng’oki amu maairuk nanu, 10 too mbaa naaipirta esipata amu kalo enetii Papa nimikintokiki aadol; 11 nitapong’ori sii too mbaa naipirta enkiguana amu eidipaki aiguanare olkitok lena kop.

12 “Eton aata mbaa kumok najoki intae, kake mindimaa taata; 13 kake te nelotu ninye, ina Kiyang’et e sipata nerik intae atua esipata pooki, amu melotu airo anaa makewan, kake enaning pooki elimu, neliki intae imbaa naapuonu. 14 Naa ninye laaitaa nanu kitok; amu inaainei eng’amu neitodol intae.

15 Ore nena pooki naata Papa inaainei; ina pee atejo, inaainei; eng’amu neitodol intae.

Eng’ida o sina

16 “Ore te nkiti kata nimikintokiki aadol, ore ake sii te nkiti kata nikintokiki aadol.”

Enkisulata oo lairukok te nkop

25 “Airorie intae too nkitanyaanyukot te kuna baa. Kelotu enkata nemaitoki airorie intae too nkitanyaanyukot, kake kaibalakinye intae aliki imbaa e Papa. 26 Ore teina olong, niomonono te nkarna ai, nemajoki intae kaomonoki intae te Papa; 27 amu kenyor ninye Papa openy intae, amu kitonyorra intae nanu niruko nchere kaewuo aing’uaa Enkai. 28 Enetii Papa aing’uaa, nalotu enkop; naa kaitoki aing’uaa enkop alo enetii Papa.” 29 Nejoki lkipaareta lenyena, “Aha, iroro taata aibalie, neme te nkitanyaanyukoto iroro. 30 Kitayioloito taata aajo iyiolo iyie pooki toki, nimikinare nikinkilikuanishore oltung’ani; te na kiruko inchere iewuo iyie aing’uaa Enkai.” 31 Newaliki Yesu ninche ajoki, “Iruko taata? 32 Kelotu enkata, neewuo taata, naisardakieki intae, nelo

17 Nejokino, ematua oo lkipaareta, “Kalo rorei ele ojoki Yesu iyiook, ‘Enkiti kata, nimikintokiki aadol ore ake sii te nkiti kata nikintokiki aadol?’ Nejo naa, Te nkaraki naa kalo enetii Papa? 18 Nejo, “Kalo rorei ele ojo, ena ‘kiti kata?’ Mikiyiolo iyiook enajoito.” 19 Neyiolou Yesu ajo keyieu neikilikuanishore, nejoki ninche, “Kena doi iyieuu nikinkilikuanana natejo, ‘Keng’or enkiti kata pee mikintokiki aadol, ore ake sii te nkiti kata nikintokiki aadol’? 20 Kesipa, kesipa, ajoki intae, ainchirishiri niyietutu to sina, kake keng’ida enkop; keinosieki intae osina, kake keibelekenya osina linyi aaku eng’ida. 21 Ore eisho enkitok neeta osina le mion sapuk amu etabawua enkata enye; kake ore pee eidip atoiu enkerai, meitoki adamu osina te nkaraki eng’ida to ltung’ani otoiwuoki te nkop. 22 Ore sii intae iatata taata osina, kake kaitoki ake adol intae, neng’ida iltauja linyi, nemetii oltung’ani ooru intae eng’ida inyi. 23 Ore teina olong mikinkilikuanana nanu ae toki. Kesipa, kesipa, ajoki intae, ti niomonunu toki te Papa, neisho intae te nkarna ai. 24 Ore o taata eton eitu iomonunu toki te nkarna ai; entoomonu, naa itumutumu, pee eboreyu eng’ida inyi.

pooki tung’ani enkang enye, naaing’uari aa nanu ake; kake mme nanu ake, amu kaaboitare Papa. 33 Atolikio intae kuna baa pee iatata osotua tiatua nanu. Iatata osina tiatua ena kop, kake entagoluoto! Atimira nanu enkop!”

EMATUA 17

Etoomonoko Yesu lkipaareta lenyena

Ore pee eidip Yesu atejo kuna baa, neing’orie nkonyek enyena Keper, ajo, “Papa etabawua esaa; intaa kitok Enkerai ino pee kintaa sii iyie Enkerai ino kitok.

2 Amu inchoo meitoria pooki tung’ani pee eisho enkishui nemeish lelo pooki linchoo iyie ninye. 3 Naa ena enkishui nemeish, inchere pee kiyiolou iyie Enkai nasipa nabo ake, neyiolou Yesu Kristo, ilo lirriwua.

4 Aaitaa nanu iyie kitok te nkop; aitabayie esiaai nikinchoo mataasa. 5 Ore taata Papa, intaaki iyie nanu kitok, te nebo iyie te nkitoo naata apa te nebo iyie eton eitu eitobiri enkop.

6 “Aibalakinye enkarna ino lelo tung’ana likinchoo iyie aitung’uaa enkop. Ilinono apa ninche, nikinchoo iyie ninche, neibung’a ororei lino. 7 Netayioloito taata ninche

Yohana Sinyati

14 Aishoo ninche ororei lino; neibayu ninche enkop, amu mme le nkop anaa enemara nanu ole nkop. 15 Maomonoki intayu ninche te nkop, kake pee intajeu iyie ninche te ilo torrono. 16 Mme le nkop ninche anaa enemara nanu ole nkop.

17 Intisinya ninche te sipata ino. Esipata ororei lino. 18 Ore anaa enikirriwua iyie nanu atua enkop, airriwayie sii nanu ninche atua enkop; 19 naa kaitisiny kewan te nkaraki ninche pee esinyayu sii ninche te sipata.

20 “Neme ninche ake aomonoki, kake o lelo pooki laairuk nanu te nkaraki ororei lenye; 21 pee eaku pooki nabo, anaa iyie Papa itii atua nanu natii nanu atua iyie, pee etii sii ninche atua iyiook, pee etum enkop airuko nchere iyie likirriwua. 22 Aishoo ninche ina kitoo nikinchoo iyie nanu, pee etum aataa nabo anaa enikira iyiook nabo. 23 Katii nanu atua ninche nitii iyie atua nanu, pee eitaai ninche ilooiputakinote o metaa nabo, pee etum enkop atayiolo nchere iyie likirriwua, nitonyorra ninche anaa enikitonyorra nanu.

24 “Papa, kayieu netii, lelo likinchoo enatii nanu, pee edol enkitoo ai nikinchoo iyie, amu kitonyorra iyie nanu eton etioyo enkitamanyunoto e nkop. 25 Iyie Papa sinyati, eitu kiyiolou enkop, kake aatayiolo nanu netayioloito kulo nchere iyie likirriwua nanu. 26 Netaiyioloito ninche enkarna ino naa kaitoki aitayiolo, pee etii atua ninche

5 Newaliki ninche aajoki, “Yesu le Nasaret.” Nejoki Yesu ninche, “nanu ilo.” Ore sii Yudas ilo otakaldayie ninye neitashe te nebo ninche. 6 Ore pee eidip atiaaki ninche, “nanu ilo,” nerrinyo siadi nebatata te nkop. 7 Neigil, aikilikuan ajoki, “Ai ng’ae ing’oruru?” Nejo ninche, “Yesu le Nasaret.” 8 Newaliki Yesu ajoki, “Atiaka intae nanu ilo, te naa nanu ing’oruru, enchoo kulo epuo.” 9 Pee eitabari ororei apa oiroro, ajo, “Ore te lelo likinchoo, maata olaiturrayie.” 10 Neeta Simon Petero olalem, neshutu, neoshie osinka lo Lapolosani Kitok nedung’u enkiok e tatene. Keji enkarna e ilo sinka Malkus. 11 Nejoki Yesu Petero, “Inyiaaki olalem lino enchashur. Amaa enkikompe naaishoo Papa, ai ninye maok?”

Etorikoki Yesu enetii Annas

12 Ore ina pikas o sikarini o lkitok lenye o larripok loo Lyahudi, neibung Yesu neen, 13 neng’as aarikoki Annas, amu olaputani le Kaiafas, laa ninye Olapolosani Kitok te ilo ari. 14 Kaiafas olapa otiaaka Lyahudi nchere keishiaakino naa oltung’ani obo onang olorere.

Etorikoki Yesu enetii Annas

15 Nesuj Simon Petero o likae oiteng’eni Yesu. Neyiolo ilo likae oiteng’eni Olapolosani Kitok, nejing ninye o Yesu atua olkoriet lo

“Neme ninche ake aomonoki, kake o lelo pooki laairuk nanu te nkaraki

ororei lenye;” YOHANA 17.20

aajo ore pooki nikinchoo naa iyie eing’uaa; 8 amu ore irorei likinchoo iyie naishoo nanu ninche, netang’amutua ninche. Netisiputua aayiolou inchere, iyie aing’uaa, neiruko inchere iyie likirriwua. 9 Ninche aomonoki; maomonoki enkop, kake lelo likinchoo, amu ninche ilinono; 10 naa ore ntokitin aainei pooki ininono, naa inaainei ininono, naaitaaki kitok tiatua ninche. 11 Meekure atii nanu enkop, netii ninche enkop; etaa kalotu nanu enitii. Papa Sinyati, torripo ninche te ngolon e nkarna ino, teina arna apa nikinchoo nanu, pee eaku nabo anaa enikira sii iyiook nabo. 12 Ore oshi eton atii te nebo ninche natorripo ninche, te nkarna ino, lelo likinchoo nanu atagolie nanu ninche, nemetii hoo obo oimina, meteleku ina kerai e nkiminata pee eitabari ilkigerot. 13 Kalotu taata enitii iyie, najo kuna baa te nkop pee eiputakino ninche eng’ida ai.

ina nyorrata nikitonyorrie nanu, natii nanu atua ninche.”

EMATUA 18

Eibung’aki Yesu

Ore pee eidip Yesu atejo kuna baa nepuku o lkipaareta lenyena, aapuo lido kekun lo yarata le Kidron enetii olokeri oshomo ninye o lkipaareta lenyena. 2 Ore Yudas, ilo otakaldayie ninye naa keyiolo sii apa ninye ine wueji amu kesesh apa elo Yesu ine o lkipaareta lenyena. 3 Nedumu Yudas empikas oo sikarini o larripok ooirriutua lapolosak kituaak o Lfarisayo, nepuonu ine eeta ltaai o lkilang’ilang’eta o masaa o larrabal. 4 Ore Yesu, eyiolo inaaitaasi ninye pooki, nepuku nejoki, “Ai ng’ae ing’oruru?”

Lapolosani Kitok. 16 Kake neitashe Petero ti auluo te mbata e kishomi. Nelotu taa ilo likae oiteng’eni oyiolo Olapolosani Kitok, neirorie enkarriponi e kishomi, neitijing’u Petero atua. 17 Ore ina tito narrip kishomi, nejoki Petero, “Aa ira sii iyie obo loo lkipaareta lele tung’ani?” Nejo, “Mara.” 18 Neinuaa isinkan o larripok enkima oo nkuk amu keirobi, naa ore eitashoo teine, eijito enkima, neitashe sii ninye Petero o ninche, aij enkima.

Eikilikuanishore Olapolosani Kitok Yesu

19 Neikilikuan Olapolosani Kitok Yesu mbaa oo lkipaareta lenyena o mbaa naaiteng’enishe. 20 Newaliki Yesu ajoki ninye, “Airorie enkop aibalakinye mbaa. Aiteng’enisho oshi ake too nkajijik e ntumo o te nkaji e Nkai natumore Lyahudi pooki,

70 OSILIGI

Yohana Sinyati

“Aatoiwuoki nanu te nkaraki ena, naa te nkaraki ena pee aewuo enkop pee aishakenoki esipata.

Kening ole sipata pooki oltoilo lai.

39 Kake iatata olkerreti lalaakinye intae oltung’ani obo te Pasaka. Iyieuu nalaaki intae olaiguanani loo Lyahudi?” 40 Nebuak pooki aaitoki aajo, “Mme ele tung’ani, kake Barabas.” Naa olaisimani apa Barabas.

EMATUA 19

Nerik Pilato Yesu meidong’i te nkeene; 2 neshetu isikarini olmarisian loo lkiku, nepik elukunya enye, neishopoki olkila onyokie. 3 Neaku kepuonu enetii aajoki, “Supa, lo aiguanani loo Lyahudi!” Nedam isederi.

YOHANA 18.37

nemeeta embae nairoro too nkisudorot. 21 Kainyoo paa nanu inkilikuan? Inkilikuana ilaatoning’o enatiaaka. Keyiolo ninche enatejo.” 22 Ore pee ejo ninye nejia, neosh obo loo larripok oitashe teine eseder te nkaina, nejoki, “Ai nejia ijo ti niwaliki Olapolosani Kitok?” 23 Newaliki Yesu ajoki ninye, “Te naa katejo ntorrok, tolimu shakeni e ina torroni; kake amaa te naa sipat, kainyoo pee kiosh?” 24 Neirriwaa Annas ninye eena enetii Olapolosani Kitok Kaiafas.

Enyaaka ake Petero amiki Yesu

25 Neitashe Simon Petero aij enkima. Nejoki ninche ninye, “Oo iyie, aa ira obo loo lkipaareta lenyena?” Nemiki, nejo, “Mara.” 26 Ore osinka obo lo Lapolosani Kitok alashe le ilo otundung’oyie Petero enkiok, nejo, “Keitu duoo aadol to lokeri te nebo Yesu?” 27 Neitoki ake Petero amiki, ore ina kata neru olchogoo.

Ewaki Yesu enetii Pilato

28 Nerik ninche Yesu aaitung’uaa Kaiafas, aarik enkaji o Lbalusui; naa enasirie. Eitu ejing ninche maate enkaji o Lbalusui pee meidurukieki. Amu kejo pee etum aainosa Pasaka. 29 Neaku eipang’aka neipang’aki Pilato ninche nejo, “Kaa kitarruorroto iyaunye ele tung’ani?” 30 Newaliki ninche aajoki, “Te neme olaasani loo ntorrok

ele tung’ani, anaata eitu kirikoki iyie.”

31 Nejoki Pilato ninche, “Ewaita intae ninye eng’uanare too nkitanapat inyi.” Nejoki Lyahudi ninye, “Meishoro iyiook matar oltung’ani metua.” 32 Etotiwuo nejia pee etum atabai enatejo Yesu pee eutu ajo kaa keeya eye ninye.

33 Neitoki Pilato ajing atua enkaji o Lbalosi neipot Yesu nejoki, “Aa ira iyie olaiguanani lo Lyahudi?” 34 Newaliki Yesu ajoki, “Ai iyie makewan ojo nji ana ai lkulikae likitolikitio mbaa aainei?” 35 Newaliki Pilato ajoki, “Kara nanu Olyahudi? Olorere lino o lapolosak kituaak likiyautua iyie enatii. Kaa itaasa iyie?” 36 Newaliki Yesu ajoki, “Ore enkitoria ai mme ene na kop. Te naa naaji ke ne na kop enkitoria ai anaata aatang’oro lkipaareta laainei, pee maapiki nkaik oo Lyahudi; kake ore enatiu, mme ene ne enkitoria ai.” Nejoki Pilato ninye, “Metaa ira iyie olaiguanani?” 37 Newaliki Yesu ajoki, “Iyie otejo nchere kara nanu olaiguanani. Aatoiwuoki nanu te nkaraki ena, naa te nkaraki ena pee aewuo enkop pee aishakenoki esipata. Kening ole sipata pooki oltoilo lai.” 38 Nejoki Pilato ninye, “Kainyoo esipata?”

Ewaki Yesu enetii Pilato

Ore pee eidip Pilato atejo nejia, neitoki aipang’aki Lyahudi nejoki, “Eitu atumie hoo ninye entiyoto naishiakinore enkiguana.

4 Neitoki Pilato aipang nejoki ninche, “Eng’ura, kaipang’akinye intae ninye pee iyiolouu aajo eitu atumie hoo enkitarruorroto.” 5 Neipang’u taa Yesu eishopito olmarisian loo lkiku o lkila onyokie. Nejoki Pilato ninche, “Eng’ura ele tung’ani.” 6 Ore pee edol ilapolosak kituaak o larripok ninye, nebuak aajo, “Tasho! Tasho!” Nejoki Pilato ninche, “Ewaita intae oopeny, entasho; amu eitu atumie nanu ninye hoo enkitarruorroto.” 7 Newaliki Lyahudi ninye aajoki, “Ekiata iyiook enkitanapata naa ore teina kitanapata keishiaakino keeya te nkaraki naitaa kewan Enkerai e Nkai.” 8 Ore pee ening Pilato ilo rorei neureishoyu oleng, 9 neitoki ajing atua enkaji o Lbalusui, nejoki Yesu, “Kaji ng’uaa iyie?” Kake eitu eisho Yesu ewalata hoo nabo. 10 Nejoki Pilato, “Aimikirorie nanu? Aimiyiolo ajo kaata engolon naalakunyie naata engolon naasheyie?” 11 Newaliki Yesu nejoki, “Miata hoo naaji engolon te nanu te neme eikinchooki eing’uaa Keper. Neaku ina pee eeta olaatorikoko iyie eng’oki nalusoo.”

12 Ore te nkaraki ena walata neing’oru Pilato enaiko pee elaku Yesu. Neidikidik Ilyahudi aabuak ejo, “Ti nilak ele tung’ani, nimira olchore le Kaisari. Ore pooki ng’ae oitaa kewan olaiguanani, naa Kaisari egilunore.”

13 Ore pee ening Pilato lelo rorei neipang’unye Yesu boo, neton to lorika le nkiguana te wueji neji olpura loo soito, neji te nkutuk oo Lbrania Gabata. 14 Naa te Nkitobirakinoto e Pasaka naa inoo saa ile. Nejoki ninye Lyahudi, “Neilo olaiguanani linyi!” 15 Nebuak aajo, “Iwuang’ie, Iwuang’ie ninye, tasho ninye!” Nejoki Pilato, “Kashe olaiguanani linyi?” Newaliki lapolosak kituaak, “Mikiaata iyiook olaiguanani leme Kaisari.”

16 Neishooyo taa Pilato ninye meshomo aashe.

Etashoki Yesu to Salaba Neibung ninche Yesu nerik. 17 Neipang enapita openy osalaba aya “Ewueji neji Emborbor”, neji (te nkutuk oo Lyahudi Golgota). 18 Neshe ninche ninye teine, o kulikae tung’ana aare te nebo ninye, atii ake obo enkae matua netii olikae enkae netii Yesu erishata. 19 Nesir Pilato olkigeroto nepetoki osalaba, osira ajo, “Yesu le Nasaret, Olaiguanani loo Lyahudi.” 20 Neisum Ilyahudi kumok ilo kigeroto amu ore ine wueji netasheyieki Yesu kenyikita ina anasa, natisiraki te nkutuk oo Lbrania o enoo Roma o enoo Lyunani. 21 Neaku ina pee etiaakita ilapolosak kituaak loo Lyahudi Pilato, “Misir ajo, ‘Olaiguanani loo Lyahudi’, kake nchere etejo ninye, ‘Kara Olaiguanani loo Lyahudi.’ ”

22 Newaliki Pilato ajo, “Ore enatisira, atisira.”

23 Ore pee eidip isikarini aatasho Yesu neya nkilani enyena neor kat ong’uan, neya ake osikari eoroti nabo, neya sii ilo kila. Nemeeta ilo kila lenye emanaroto e ripata olkila, keshetuno te shumata o meiting’o. 24 Naa ina pee etiaakinote, “Emikipolos, ematooshie ele enkukuo, pee kitum oloya,” pee ebaya ilo kigeroto ojo, “Etoorikinote nkilani aainei neoshie enkukuo olkila lai.” 25 Kuna baa etaasa isikarini. Ore te mbata o salaba le Yesu neitashe ng’otonye, o Mariamu enkanashe ng’otonye, o enkitok e Kleopas, o Mariamu Magdalena. 26 Ore pee edol Yesu ng’otonye, eitashe teine, o loiteng’eni apa onyor, nejoki Yesu ng’otonye, “Yieyio, ng’ura enkerai ino.” 27 Neitoki ajoki ilooiteng’eni, “Ng’ura ng’utunyi.” Ore ebaiki ina kata nerik ilooiteng’eni Mariamu enkang enye.

Keeya e Yesu

28 Ore te siadi ena, etayiolo Yesu ajo eitabayioki mbaa pooki, pee etumi aaitabai olkigeroto katukul, nejo, “Kaata enkure.”

29 Netipikaki emoti ine, nabore siki; nepik osuguroi obore ina siki oloomi le hisopo netuloki enkutuk enye. 30 Ore pee eng’amu Yesu ina siki nejo, “Eidipe!” Neirrug elukunya neitaaya enkishui enye.

Etaremoki Yesu ematua

31 Ore Ilyahudi te nkaraki naa enkolong e rreten e Sabato, ejo pee meing’uari seseni te shumata o salaba te nkolong e Sabato amu enkolong kitok Sabato, neomon Pilato metigili ninche nkejek neiwuang’ieki aaya.

32 Neaku eetuo isikarini apa negil inkejek ole dukuya o no likae apa otashoki te nebo ninye. 33 Ore pee ebaiki enetii Yesu, nedol aajo eidipa atua, neitu egil inkejek enyena.

34 Kake etaremo osikari obo ematua te remet, nepuku osarge o enkare. 35 Ore

Yohana

ilo otoduaa neishakenoko, naa kesipa shakenisho enye, neyiolo ninye ajo esipata ejoito, pee irukuruku sii intae. 36 Etotiutuo kuna baa pee ebaya olkigeroto ojo, “Meetae oloito lenye ogili.” 37 Enyaaka sii ajo likae kigeroto, “Keyooki ninche aaing’or ilo otaremo.”

Enukaroto e Yesu

38 Ore te siadi nena, neishori Yosef le Arimatea, laa oloiteng’eni apa le Yesu, kake too nkurrat te nkaraki naure Ilyahudi, neomon Pilato meishoo meewa osesen le Yesu; neisho Pilato. Nelotu neya osesen lenye. 39 Nelotu sii Nikodemo, olapa otang’asa alo ayiaya Yesu kewarie, neshoru enkitushulati e ilata narropil o emanoo o esonkoyo nabaya ilkiloi tomoni uni. 40 Neya osesen le Yesu neirin too nkarash e kitani napuyiapui te nebo o ina ilata narropil, anaa enatiu olkerreti loo Lyahudi le nukaroto.

41 Netii ine wueji netasheyieki ninye enkurma, netii atua ina kurma enkurare ng’ejuk neton eitu aekata enukarieki likae. 42 Ore te nkaraki rreten e Sabato oo Lyahudi, netaana ina kurare, nenukari Yesu teine.

EMATUA 20

Einepuaki enkurare eisiu Ore enasirie te nkolong e dukuya e wiki,

eton emisimis nelotu Mariamu Magdalena enkurare nedol ajo eiwuang’ieki osoit te nkurare. 2 Nekuet alo enetii Simon Petero o enetii olikae oiteng’eni apa onyor Yesu, nejoki ninche, “Eitayutuo Olaitoriani te nkurare, nimikiyiolo enetipika ninye.” 3 Nepuku Petero o ilo likae oiteng’eni aapuo enkurare. 4 Nekuet aairiamari pokira aare; kake neing’ataa ilo likae oiteng’eni Petero nemurutoki enkurare. 5 Neirrugo arum nedol inkarash e kitani naapuyiapui eirrag teine, kake eitu ejing atua. 6 Nelotu sii ninye Simon Petero, esujita, nejing atua enkurare; nedol nena arash e kitani naapuyiapui teine, kake eitu ejing atua, 7 o ina anka natii apa endukuya enye.

Nemeboitare inkarash e kitani naapuyiapui, kake keirina ti ai wueji openy alamita. 8 Nejing taa sii ninye ilo likae oiteng’eni otumurutoko olikae enkurare, atua nedol neiruk; 9 amu eton apa eitu eyiolou olkigeroto ajo meeta nchere pee mepiu aing’uaa lootuata. 10 Neitoki lelo ooiteng’eni aapuo nkang’itie enye.

Eipang’aka Yesu Mariamu

Magdalena

11 Kake eitasho Mariamu te nkutuk e nkurare, eishirita. Ore eishirita neirrugo arum enkurare, 12 nedol ilmalaika oaare ooishopito nkilani naaibor, neton obo te nkalo e ndukuya ore olikae neton te nkalo

oo nkejek e ine duo neirragie osesen le Yesu. 13 Nejoki ninche ninye, “Na kitok, kainyoo pee inchirita?” Nejoki ninche, “Amu ewaita ninche Olaitoriani lai, nemayiolo nanu eneshomo aapik ninye.” 14 Ore pee ejo nejia, neibelekenya nedol Yesu eitashe, neitu eyiolou ajo Yesu. 15 Nejoki Yesu ninye, “Na kitok, kainyoo pee nchirita? Ai ng’ae ing’oru?” Ore amu kejo kolaturoni le nkurma nejoki, “Lo Kitok, te naa iyie owa ninye, tolikioki enishomo apik ninye, pee alotu aya.” 16 Nejoki Yesu, “Mariamu!” Neibelekenya nejoki te nkutuk oo Lbrania, “Rabboni!” Eji Olaiteng’enani. 17 Nejoki Yesu ninye, “Mikimbung, amu eton eitu ailep alo enetii Papa, kake shomo enetii lalashera laainei tiaaki ninche, ‘Kailep alo enetii Papa lai laa Papa linyi, enetii Enkai ai naa Enkai inyi.’ ” 18 Nelo Mariamu Magdalena aliki lelo ooiteng’eni ajoki, “Atoduaa Olaitoriani,” neliki nena baa naatiaakaki ninye.

Eipang’aka Yesu lkipaareta lenyena 19 Ore ina olong teipa aa enkolong e dukuya e wiki, eikeno nkutukie e ina aji nasotore lelo ooiteng’eni te nkaraki naure Ilyahudi. Nelotu Yesu neitashe te mpolos, nejoki ninche, “Entaseriana.” 20 Ore pee eidip atejo neijia, neitodol ninche inkaik enyena o ematua enye. Neng’ida lelo ooiteng’eni pee edol Olaitoriani. 21 Neitoki ake Yesu ajoki ninche, “Entaseriana. Ore anaa enairriwayie Papa, kairriwaa sii nanu intae.” 22 Ore pee eidip atejo nejia neyang’aki ninche nejoki, “Entang’amu Enkiyang’et Sinyati. 23 Tenipalakiki oltung’ani ing’ok nepalakini, tenimipalakiki oltung’ani ing’ok, nemepalakini.”

Yesu o Tomas

24 Ore Tomas otejoki Olmaoi, laa obo le lelo tomon o aare, nemetii te nebo ninche pee elotu Yesu. 25 Nejoki lelo kulikae ooiteng’eni, “Kitoduaa Olaitoriani.” Nejoki Tomas ninche, “Te neitu adol nanu inkiporo oo lmushumaani too nkaik enyena napik olkimojino lai ine wueji oo lmushumaani napik enkaina ai ematua enye, mairuk nanu katukul.”

26 Ore etulusoitie nkolong’i isiet neitoki aatii lelo ooiteng’eni atua aji, netii Tomas te nebo ninche. Nelotu Yesu eikeno nkutukie e ina aji, neitashe te mpolos nejo, “Entaseriana.” 27 Neitoki ajoki Tomas, “Tipika olkimojino lino ene, ing’ura inkaik aainei; nipik enkaina ino ene mbung’a ematua ai nimiaku olemeeta enkirukoto kake iruko.” 28 Newaliki Tomas ajoki,

Yohana Sinyati

“Olaitoriani lai naa Enkai ai!” 29 Nejoki Yesu ninye, “Iruko iyie te nkaraki nikitoduaa nanu? Emayiani lelo leitu edol neiruko.”

Enkipirta ena Buku

30 Etaasa, Yesu kulikae monek kumok etii lelo oiteng’eni lenyana neitu esiri tena buku; 31 kake etisiraki kuna pee itumutumu aairuko nchere ore Yesu ninye Kristo, Enkerai e Nkai, naa tenirukuruku, nitumutumu enkishui tiatua enkarna enye.

EMATUA 21

Eipang’aka Yesu lkipaareta lenyena oopishana

Ore te siadi kuna baa neitoki Yesu aitoduaaya kewan te lelo ooiteng’eni lenyena te naiposha e Tiberias; neitoduaaya kewan tena oitoi. 2 Ore eboita Simon Petero, o Tomas oji Olmaoi, o Natanael le Kana te Galilaya, o layiok le Sebedayo o kulikae ooiteng’eni aare lenyena. 3 Nejoki Simon Petero lkulikae, “Kalo arresh isinkir.” Nejoki ninche ninye, “Aikiriamariyie sii iyiook iyie.” Nepuku aapuo nejing nabo kata empeut enye, neitu eibung ninche toki ina kewarie. 4 Ore enasirie neitashe Yesu te mbata e naiposha, kake eitu eyiolou lelo ooiteng’eni aajo Yesu. 5 Nejoki ninche, “Oyie ooti, iatata isinkir?” Newaliki aajoki, “Mikiaata.” 6 Nejoki ninche, “Entanang’aki orreshet tatene e

Nejoki Yesu ninye, “Iruko iyie te nkaraki nikitoduaa nanu?

Emayiani lelo leitu edol neiruko.”

YOHANA 20.29

mpeut, naa itumutumu isinkir.” Nenang’aki orreshet enaiposha kake ore te nkaraki enkumoi oo sinkir nelaikino aateyietu.

7 Nejoki ilo oiteng’eni onyor Yesu Petero, “Olaitoriani doi!” Ore pee ening Simon Petero, neishopo (amu meeta duo nkilani), neidaki atua enaiposha. 8 Nepuonunye lelo kulikae ooiteng’eni empeut enye, eikurtutu orreshet loo sinkir amu melamita enkop natoyio, keba anaa iroruat iip nabo. 9 Ore pee epuku aabaiki enkop natoyio nedol teine enkima oo nkuk naiteleikino sinkir, o emukate. 10 Nejoki Yesu ninche, “Eyau

ene ematua oo sinkir limbung’a tena kata.”

11 Neked Simon Petero empeut neikurtutu orreshet enkop natoyio ebore sinkir sapuki oora iip o onom o okuni; kake ore hoo naa kumok aaba nejia eitu epolosa orreshet. 12 Nejoki Yesu ninche, “Wootu entadaata.” Nemeetae hoo obo loo lkipaareta oikilikuana ajoki, “Aira iyie ng’ae?” Amu etayioloito aajo Olaitoriani. 13 Nelotu Yesu nedumu emukate neisho, neikunaki sii nejia sinkir. 14 Ena taa taata enkata e uni pee eipang’aki Yesu lelo ooiteng’eni eidipa atopiu too lootuata.

Yesu o Petero

15 Ore pee eidip aatadaata nejoki Yesu Simon Petero, “Simon olayioni le Yohana, ai kinyor iyie nanu alang kulo?” Nejoki, “Ee Olaitoriani, iyiolo iyie ajo kaanyor.” Nejoki Yesu ninye, “Intotio lkuoo laainei le kerra.”

16 Neitoki ajoki eni are, “Simon olayioni le Yohana, ai kinyor iyie nanu?” Nejoki, “Ee Olaitoriani, iyiolo ajo kaanyor.” Nejoki, “Irrita nkerra aainei.” 17 Neitoki ake ajoki ninye ene uni, “Simon olayioni le Yohana, ai kinyor iyie nanu?” Neisinanuo Petero amu etiaaka ene uni, “Ai kinyor iyie nanu?” Nejoki ninye, “Olaitoriani, iyiolo iyie pooki toki; iyiolo ajo kaanyor.” Nejoki Yesu ninye, “Intotio nkerra aainei. 18 Kesipa, kesipa, aajoki iyie, ore apa ira oti irreten kewan nilo eniyieu, kake ore kenya pee imoruau iyiooki aitorio nkaik inono, nikirreten likae nikiya ewueji nimiyieu nilo.” 19 Etejo Yesu nejia eutu keeya e Petero nayaki Enkai enkitoo. Ore pee eidip atejo nejia nejoki Yesu Petero, “Tusujuaki nanu.”

Yesu o likae oiteng’eni

20 Neibelekenya Petero nedol olapa oiteng’eni onyor Yesu esujita, aa ninye olapa oirishakine olgoo lenye te ndaa e teipa nejoki, “Olaitoriani, ai ng’ae ilo likirojaa?” 21 Ore pee edol Petero ilo nejoki Yesu, “Olaitoriani, oo ninye ele?” 22 Nejoki Yesu, “Amaa tenayieu nebik ninye o maeu, kainyoo nikitii iyie? Tusujuaki iyie nanu.”

23 Neibulaa ilo rorei too lalashera nchere ore ele oiteng’eni nemeye, hoo neitu ejo Yesu, meye ninye, “Kake, Amaa tenaa keyeunoto ai pee eton ninye o matushukunye, kainyoo nikitii iyie?”

24 Ilo oiteng’eni ele oishakenu kuna baa neigero ninche, nikiyiolo iyiook aajo kesipa shakenisho enye.

Mbaa naabayie

25 Netii sii kulie baa kumok naataasa Yesu; naa te neigeri naaji maa naabo, kajo nanu meishaa enkop imbukui naaji naaigeri.

kake etisiraki kuna pee itumutumu aairuko nchere ore Yesu ninye Kristo, Enkerai e Nkai, naa tenirukuruku, nitumutumu enkishui tiatua enkarna enye.

ENKINYOR ENKAI

Eitu ake duoo ejo Enkai ekinyor kake, eibalie ina nyorata enye pee eiriwu enkerai enye pee ebik te nkishon naishiaakino nimidim yie atobiko neye terishata ino.

Amu etonyorra Enkai enkop aiko nji o meishoru Enkerai enye nabo, paa ore pooki ng’ae oiruk nemeimin kake netum enkishui nemeish. YOHANA 3:16

ILAINGOKOK POOKI

Kaa sipani Enkai neirrrikino neyanyiti ninye, kake kitarorote nikilaikino aatobik enaa enaishiakino. Kira pooki ilaingokok

Etaasa pooki ng’ok neitong’oro enkitoo Enkai. IROMA 3:23

Ena enajo Ilkigerot, “Meetae hoo oloata esipata, meetae hoo obo. IROMA 3:10

EDAMUNOTO ENKAI NAITAJEU IYIOOK

Enare pookin keeya nedung’ori yiook te Enkai amu kitaasa ing’ok -kake eeata Enkai endamunoto! Ninye oirriwua enkerai enye anaa enkishorunoto te yiook paa ore pookin oiruk ,nenyoraa enkerai enye, netum empalikinoto ! Ore ina Kerai Enkai naa Yesu Kristo,ilooishu, netua, neitopiwuni te nkeraki yie. Eitobirua Enkai enkoitoi te yie niyiolounye ninye ore ina oitoi naa Yesu.

Amu ore olekoisiayo loo ng’ok naa keeya; kake ore enkishorunoto e Nkai e pesho naa enkishui oo ntarasi tiatua kristo Yesu Olaitoriani. IROMA 6:23

Kake ore lelo pooki ootang’amutua ninye, lelo ooiruko enkarna enye, neishoo engolon naakunye nkera e Nkai

YOHANA 1:12

Aitarasaka intae naiturukie ina natang’amua sii nanu: nchere etua Kristo te nkaraki ng’ok ang anaa enajo Ilkigerot, netunukayioki ninye, neitopiwuoki te nkolong e uni anaa enajo Ilkigerot.

1 ILKORINTIO 15:3-4

EWALATA INO

Ore te nikiyiolou ajo kitaasa ing’ok aagolong’aki Enkai, ore enkae roruata naa aomonu empalikinoto. Nirridu te Nkai ajo itaasa entorroni te ninye,nisilig ajo kitapalikia Enkai nikitajeu yie too mbaa oong’ok inono te nkaraki ina nataasa Yesu, enkerai enyea.

Ti nikirridu ing’ok ang te Nkai naa keisiligayu ninye naa asipani, naa kepalaki ninye iyiook ing’ok ang neituku ntorrok ang pooki. 1 YOHANA 1:9

Amu ore te nkaraki nemeyiolo esupatisho naa Enkai eing’uaa, nejo ninche maing’oru enenye naitasheyie, neaku eitu eisho meitoria esupatisho naing’uaa Enkai. 1 IROMA 10:9

ENAISHIAKINO NAAS

“Naai Ai ayiolo ajo ara olaing’okoni nanyorraa ajo ore ina kerai ino Yesu Kristo netua tenkaraki ing’ok ainei to salaba nepiu aing’uaa ilootuata te nkaraki nanu. Aibelekenya aing’uaa ing’ok ainei intarasi, nanyorraa ajo ore Yesu ninye Olaitoriani lai naa Olaitajeunoni”

ENKARNA INTARIKINI

KAINYOO NASUJU ?

Ore idipa atanyorrai Yesu anaa olaitajeunoni lino, kitukuj yie pee ing’oru kanisa nitaaniki nindim ashomo. Ore ing’oru kanisa nilo ? Toomono Enkai pee kiret inoto kanisa nikiret iyie tubulu anaa olairukoni niyiolou katukul inaipirta Enkai o bibilia.

Kake entubulu te mpiris o te yiolounoto o Laitoriani naa Olaitajeunoni lang’ Yesu Kristo. metaa enenye enkitoo te pokira, taata o metabaiki ina olong’ oo ntarasi. Eesai

2 PETERO 3:18

MIKIPALAA ENKAI

Ore Enkai neme oltung’ani likinyor ake tiniyas esidai. Eyiolo Enkai ajo mira asipani, eyieu Enkai nisilig ajo ekimbung’ita ninye yie katukul alang’ enimbung’ yie ninye. Ore Enkai naa keisiligayu, nikitonyorrayie ninye yie anaa enkerai enye, nemepal ninye kijalie yie.

Amu ti nimbalunye iyie te nkutuk ino nchere Yesu Olaitoriani, niruk sii to ltau nchere eitopiwuo Enkai ninye aitung’uaa ilootuata, nikintajeuni.

1 IROMA 10:9

Kesipa, kesipa, ajoki intae, ore oloinining’u ororei lai, neiruk ilo laairriwua, keeta enkishui oo ntarasi, nemejing enkiguana, kake etupukuo te keeya ajing atua enkishui. YOHANA 5:24 kake etisiraki kuna pee itumutumu aairuko nchere ore Yesu ninye Kristo, Enkerai e Nkai, naa tenirukuruku, nitumutumu enkishui tiatua enkarna enye. YOHANA 20:31

EING’UAA SHAREWORD GLOBAL

TISIPU INKIKILIKUANAT

inkikilikuanat nijo?

Kainyo elulung’ata wenkipirta enkishui ai ? kainyoo naasa tenae? kanyorr pasa Enkai pi?

Ore enkae kikilikuanata sapuk nayieu ning’or nimbalie naa

“ KAINYOO AIRUK NAIPIRTA YESU ?”

intau te intanet kuna kikilikuanat te NewLife app apik esimu ino pee imbalie kuna kikilikuanat o kulie kumok.

Elelek iyasishore aiteru “Square One” nibalie mbaa nijo kuna : Aisho Enkai, “Enkipirta Enkishui”, “kainyoo esipata? Arashu ilo enkae rubata nindim aibalie mbaa nijo Yesu Kristo, Faith, eng’oki, wenkomono.

Ore tena App naa indim aisuma biblia pookin te nkibelekenyata nalelek e New Living Translation. Teniyiu tenkata pooki ote pookin wueji nitii.

TUJURRU EMBUKU

POOKIN E BIBLIA

EIMU BIBLIA

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook