Četvrtak, 27. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21538 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Profesori pojedinih fakulteta UCG kažu da je vještačka inteligencija sjajno pomoćno sredstvo i da će se u narednom periodu raditi na edukaciji kako ne bi bilo zloupotreba
Bivši predsjednik Crne Gore osporio odluku kojom je utvrđeno da je prekršio zakon time što nije prijavio kolekciju luksuznih satova Đukanović: ASK lažirala
Nedavno izmijenjenim
Etičkim kodeksom
Univerziteta Crne Gore propisano je da je zabranjen svaki oblik prepisivanja i korišćenja nedozvoljenih sredstava i literature na ispitima i drugim oblicima provjere znanja, polaganje ispita i ostalih provjera znanja za drugog, odnosno angažovanje drugog lica za polaganje ispita...
NESAGLASJE U PODGORIČKOJ UPRAVI
Sindikat traži hitnu isplatu zimnice: Skupština za, sekretar Špadijer protiv, gradonačelnik se poziva na zakon Ko koči isplatu zimnice za zaposlene u Glavnom gradu iako novca ima dovoljno
Reakcije na događaje koji su pratili izbor samo jednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda Kalezić: Ovo je poruka i opoziciji i Milatoviću da sa vladajućom većinom nema dogovora
Reakcije na odbijanje direktorke Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ da ta ustanova štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika
Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA! 4 . KUPON
IME I PREZIME
BR. TELEFONA
ADRESA I GRAD
Predsjednik države na ekonomskom bri ngu Milatović: Crna Gora nema vremena za čekanje
Bivši predsjednik Crne Gore osporio odluku kojom je utvrđeno da je prekršio zakon time što nije prijavio kolekciju luksuznih satova
Reakcije na događaje koji
PODGORICA – Način izbora u Skupštini Crne Gore samo jednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda predstavlja petparačku političku trgovinu u kojoj nema stvarnih dobitnika, odnosno gdje je jedini dobitnik onaj ko želi da opstruira evropski put Crne Gore.
Vještak je, kako tvrdi Đukanović, forenzički dokazao da su fotogra je, kojim su mu MANS i ASK pripisivali vlasništvo nad dva najskuplja sata, fotomontaža, a da o tome u odluci ASK-a nema ni pomena, već da se umjesto toga navodi da je vještak zaključio da forenzičkom analizom nije pronađen dokaz o naknadnim intervencijama koje bi ukazivale na sadržaj fotogra je i da na pojedinačnim fotogra jama nije izvršeno fotomontažno dodavanje predmeta
PODGORICA – Odluka kojom je Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović podnio netačne i nepotpune izvještaje o prihodima i imovini, jer nije prijavio vrijednu kolekciju luksuznih satova, „odiše zlom namjerom, sklonošću falsifikovanja činjenica, prećutkivanju presudno važnih informacija i beznadežnim pravnim diletantizmom“.
To je juče saopštio Đukanović, navodeći da mu odlika koju je ASK donijela 19. novembra, a objavila tek u utorak, još nije dostavljena.
Đukanović ukazuje da se ASK prilikom donošenja odluke pozivala na Zakon o sprečavanju korupcije, koji je na snagu stupio pet godina nakon što je MANS podnio inicijativu o pokretanju postupka, da je retroaktivna primjena zakona izričito zabranjena Ustavom
Crne Gore, da su u obrazloženju same odluke falsifikovani nalazi vještaka i da se tendencioznom interpretacijom njihovih izvještaja pokušava opravdati „očigledno zla namjera“.
- Inicijativom MANS-a iz 2019. fokusirana su tri ručna sata koja su MANS i ASK, inspirisani saznanjima „kredibilnog zviždača“ tadašnjeg bjegunca pred pravdom iz Londona, danas pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu, pokušali da mi pripišu kao vlasništvo. Svoje tvrdnje o tome zasnovali su na fotografijama objavljenim u medijima (Dan i Vijesti) iznoseći „kompetentnu“ odokativnu procjenu da je riječ o vrijednostima od 1,5 miliona eura – naveo je Đukanović.
On je ponovio da dva od tri pomenuta sata (Patek Philippe sky Moon Tourbilion i Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbilion 18 k white gold men’s Watch 1700 – 129/03) nika-
Posljednji izvještaj koji sam prema Zakonu o sprečavanju korupcije trebao predati ASK-u podnio sam 17. aprila 2025. godine. A ASK se povodom novih otkrića meni obratila 11. avgusta 2025. godine. I, naravno, da im nijesam odgovorio. Jer, istekom dvogodišnje obaveze podnošenja izvještaja nakon prestanka funkcije ne osjećam nikakvu obavezu da komuniciram sa tom državnom adresom. ASK nije ovlašćena da pokreće nove upravne postupke, s obzirom da već dvije i po godine nijesam javni funkcioner – poručio je Đukanović
Drakić najavio razgovor sa tužiocima
Vršilac dužnosti direktora ASK-a Dušan Drakić najavio je juče da će nadležni u toj instituciji, zbog toga što Đukanović nije prijavio svu imovinu, u narednom periodu razgovarati i sa predstavnicima tužilaštva. - Ono što je bitno je da smo utvrdili tačno stanje pokretne imovine izvještaja i utvrdili samo jasno stanje i jasnu povredu zakona... Imovina nije male vrijednosti i narednih dana ćemo razgovarati sa nadležnim organima, prije svega sa tužilaštvom - kazao je Drakić, a prenio RTCG.
da nije posjedovao niti nosio, a da treći (Breguet Tourbilion Perpetual Calendar 3795 pr/1e/9v6) posjeduje još od devedesetih godina prošlog vijeka.
- Dakle, iz vremena ranijeg od donošenja ne samo tadašnjeg Zakona o sprečavanju korupcije, nego i prvobitnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kojima se propisuje obaveza javnih funkcionera da podnosi izvještaje o prihodima i imovini – naglasio je Đukanović.
On tvrdi da je vještak Savić 17. februara ove godine forenzički dokazao da su fotografije, kojim su mu MANS i ASK pripisivali vlasništvo nad dva najskuplja sata, fotomontaža, a da o tome u odluci ASK-a nema ni pomena.
- Umjesto toga, u obrazloženju odluke na dva mjesta se suštinski netačno, krivotvoreno saopštava da je „vještak zaključio da forenzičkom analizom nije pronađen dokaz o naknadnim intervencijama koje bi ukazivale na sadržaj fotografije“ i da „na pojedinačnim fotografijama koje su bile predmet vještačenja nije izvršeno fotomontažno dodavanje predmeta“. Ako ovo nije diletantska pravna montaža odluke ASK-a ne znam šta bi moglo biti. Zato, vjerujem da smo u ovom predmetu istražujući jedan, otkrili drugi, plašim se mnogo veći problem: brutalno falsifikovanje činjenica i političku zloupotrebu veoma važnog državnog organa. Nadam se da će to zainteresovati i nadležno tužilaštvo – saopštio je Đukanović. Dodaje i kako je v.d. direktora ASK-a Dušan Drakić krivotvorio i dio njegovog odgovora o satu za koji je potvrdio da je u njegovom vlasništvu. - U odgovoru sam kazao da taj sat posjedujem iz vremena prije donošenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa i kasnijeg Zakona o sprečavanju korupcije. Umjesto toga, u obrazloženju odluke mi se
podmeće da sam navodno izjavio da taj sat posjedujem prije stupanja na javnu funkciju, valjda sa ciljem da se i ja, poput Agencije, uhvatim u nekoj neistini – naveo je Đukanović. On je dodao se pokazala tačnom ocjena ASK-a iz vremena njenog ranijeg menadžmenta da novinske fotografije ne mogu biti pravno relevantan dokaz, da su vještaci utvrdili da su u dva slučaja fotografije očigledni falsifikati, a da je u trećem utvrđeno da u vremenu u kojem je taj sat postao njegovo vlasništvo nije postojala zakonska obaveza prijavljivanja.
Ističe i kako se umjesto toga ASK, bježeći od blamaže zbog sramotne uloge u ovoj ujdurmi, opredijelila za nadogradnju slučaja protivno zakonu. - Previdjeli su samo jednu „sitnicu“. Nadogradnje slučaja su se latili kasno. U vremenu kad su istekli rokovi moje obaveznosti prema ASK-u. Naime, posljednji izvještaj koji sam prema Zakonu o sprečavanju korupcije trebao predati ASK-u podnio sam 17. aprila 2025. godine. A ASK se povodom novih otkrića meni obratila 11. avgusta 2025. godine. I, naravno, da im nijesam odgovorio. Jer, istekom dvogodišnje obaveze podnošenja izvještaja nakon prestanka funkcije ne osjećam nikakvu obavezu da komuniciram sa tom državnom adresom. ASK nije ovlašćena da pokreće nove upravne postupke, s obzirom da već dvije i po godine nijesam javni funkcioner –poručio je Đukanović. Ističe i kako se želio politički zemljotres, a kako se, umjesto toga, dobio „smjehotres“. - Teško Crnoj Gori sa ovakvom ASK i izvršnom vlašću koja je, iz razloga političke inferiornosti, uvlači u ovakav lomivrat. I da se vratimo na početak. Čelnici ASK-a nastavljaju sa političkim ćeranjem. Da vidimo do kad će moći – zaključio je Đukanović. Đ. Ć.
To je za Pobjedu kazao saradnik na Univerzitetu Crne Gore i politički analitičar Danilo Kalezić, komentarišući „sapunicu“ koja se u utorak odvijala pred posmatračima sjednice državnog parlamenta na kojoj su se birale buduće sudije posebne institucije koja predstavlja čuvara ustavne demokratije. Poslanici su glasali za troje kandidata: Mirjanu Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, te Mirjanu Radović i Jovana Jovanovića, koji su dobili pozitivno mišljenje Ustavnog odbora na čijem je čelu Jelena Božović (Nova srpska demokratija). Iako je redosljed glasanja bio već poznat, šef parlamenta Andrija Mandić (NSD) odlučio je da se prvo izjašnjavaju o Jovanoviću, koji je, na kraju, jedini dobio 50 glasova „za“. Ispod granice od 49 glasova ostale su Radović, ali i Vučinić, koja je, prema najavama Milatovića, trebalo da bude sigurno izabrana glasovima i vlasti i opozicije.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša upozorio je Mandića na nedozvoljene promjene u redosljedu glasanja.
- Molim Vas da zbog trgovine, međupartijskih dogovora, pritiska iznutra ili spolja ne mijenjate raspored glasanja i da ne mijenjate neke stvari koje narušavaju rad parlamenta - poručio je on, na što je od spikera dobio kratak odgovor da će „raditi onako kako je saopštio“.
Ovakve događaje Kalezić vidi kao nastavak niza destruktivnih poteza dijela aktuelne vlasti, sa ciljem unižavanja, prije svega, najvišeg zakonodavnog doma.
DESTRUKCIJA
- Ovo demaskira način na koji funkcioniše vladajuća većina i šalje poruku opoziciji, ali i Milatoviću kao stranci u postupku, da sa vladajućom većinom nema dogovora. Ako vladajuća većina na ovaj način, seoski, vašarski, petparački vara oko nečega što je kapitalna stvar u procesu ozdravljenja društva - jer bez Ustavnog suda nema zdrave države, ni zdravog društva, pa ni nastavka evropskih integracija - onda možete samo zamisliti što bi se desilo na nekim manje važnim temama – precizirao je sagovornik Pobjede. On dalje ukazuje da vladajuća većina i njen lider, bilo da ga smatramo neformalnim ili formalnim, iz jednog u drugo skupštinsko zasijedanje „pokazuje način na koji je ona koncipirana“. - A to je kroz političku trgovinu koja ne može da stvori dodatnu vrijednost Crnoj Gori. Ovo je još jedan šamar upravo onima koji vjeruju u suprotno i koji pristaju da učestvuju u tim pregovorima, koji pristaju da učestvuju u tim konsultacijama – dodao je Kalezić.
Milatović do kraja sedmice raspisuje konkurs za novog kandidata
Predsjednik države Jakov Milatović najavio je da će uskoro raspisati novi, drugi konkurs za izbor svog kandidata za sudiju Ustavnog suda. - Do kraja ove sedmice raspisaću novi konkurs kako bih
PODGORICA – Poslanik Socijalističke narodne partije i član Anketnog odbora Bogdan Božović pozvao je na obezbjeđivanje policijske zaštite svima koji odluče da svjedoče pred tim privremenim skupštinskim radnim tijelom formiranim radi sprovođenja parlamentarne istrage o politički motivisanim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce koji su se u Crnoj Gori dogodili u periodu od uvođenja
predložio Skupštini kandidata za sudiju Ustavnog suda umjesto Mirjane Vučinić Kao i do sada, proceduru ću voditi vrlo odgovorno, transparentno i u državnom interesu – kazao je on.
Poslanik
višestranačja do danas. Božović smatra neophodnim da zbog težine tema kojima se bavi Anketni odbor i imena i struktura koja se pominju to-
izbor samo jednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda
S obzirom na to da vladajuća koalicija ima „glavnu ulogu“ u ovoj političkoj „sapunici“, nameće se pitanje koju poziciju imaju Pokret Evropa sad kao pojedinačno najjača stranka u parlamentu, te njen lider Milojko Spajić - Upitno je koja je najjača stranka u crnogorskom parlamentu, jer PES odavno nema taj oblik. U toj partiji nemate jasne linije ko su, zapravo, njeni poslanici, jer je većina lojalnija strankama koje su nekada pripadale Demokratskom frontu, nego samom PES-u. U aktuelnom slučaju, Spajić se ne uključuje u ovaj dio političkog odlučivanja, već je to prepustio stihiji. A kad god se nešto prepusti stihiji, onda to preuzimaju Mandić i bivši DF – potcrtava Kalezić.
Za njega je čak bespredmetno analizirati postupanje PES-a, jer smatra da je toj stranci važno „ono što želi DF“. - PES se delegitimiše kao ozbiljan politički subjekt. Ali, to nije trenutno glavni problem vladajuće većine. Glavni problem je što se njima komanduje iz Beograda i to oko stvari koje su kapitalne za Crnu Goru, a ovo su sad eksplikacije i demonstracije te politike –ukazao je sagovornik Pobjede. Kako je precizirao, ovakvi pritisci ukazuju da svoju ulogu ovdje imaju ne samo Srbija,
Kako je pojasnio, da bi to učinio, potrebno je da iz parlamenta stigne zvanično obavještenje kako nije izabrana kandidatkinja koju je predložio. U nastavku procedure biće objavljen javni konkurs koji će trajati 15 dana, pa očekuje da bi do 20. decembra mogao da predloži Skupštini novog kandidata.
već i zvanična Moskva, ali preko Beograda, te da će ti centri moći učiniti sve da spriječe ili bar oduže što je više moguće ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Ne treba imati nimalo sumnje. Sve što se bude dešavalo u narednom periodu će biti u funkciji zaustavljanja ili usporavanja učlanjenja i zaustavljanja transformacije crnogorskog društva – dodao je on. Svemu tome na specifičan način pomaže činjenica da Hrvatska nije povukla svoje rezerve za zatvaranje Poglavlja 31, zbog čega će pitanja vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike razmatrati tek naredne godine. Podsjećajući na sve „nezgode“ dijela aktuelne crnogorske vlasti koje su rezultirale upućivanjem non-pejpera od strane Hrvatske, Kalezić je kazao i da je ta država bila „najlakša meta za isprovocirati“.
- Pitanje je što radi crnogorska strana u smislu načina na koji pokušava da izađe na kraj sa tom blokadom? Ne radi ništa, odnosno simulira da nešto radi. A za neki politički proces nekada nije dovoljno da postoji samo volja – zaključio je Kalezić u komentaru za naš list.
PROPUŠTENA PRILIKA
Izbor samo jednog sudije Ustavnog suda juče je komentarisao i šef Delegacije Evrop-
Božović uputio apel institucijama
kom saslušanja, svi svjedoci dobiju adekvatnu policijsku zaštitu. On je upozorio da oni koji imaju hrabrosti da govore o ozbiljnim kriminalnim struk-
turama i njihovoj povezanosti sa politikom iz prethodnog perioda mogu biti izloženi različitim pritiscima i pokušajima zastrašivanja.
PES se delegitimiše kao ozbiljan politički subjekt. Ali, to nije trenutno glavni problem vladajuće većine. Glavni problem je što se njima komanduje iz Beograda i to oko stvari koje su kapitalne za Crnu Goru, a ovo su sad eksplikacije i demonstracije te politike, smatra sagovornik Pobjede
Opozicija legitimiše destruktivnu politiku vlasti
Sve što je pratilo (ne)izbor sudija Ustavnog suda u utorak posebno svjetlo baca na poteze opozicije koja se pokazala nespremnom za onu vrstu političke igre koju vodi aktuelna vladajuća većina.
- Opozicija permanentno upada u zamku manipulacije PES-a i cijele vladajuće većine samim tim što legitimiše njihovu destruktivnu
ske unije u Podgorici Johan Satler. U susretu s novinarima povodom događaja ispred Kliničkog centra Crne Gore izrazio je žaljenje „zbog onoga što se nije desilo u Skupštini“, te podsjetio kako su „svi akteri bili svjesni značaja popunjavanja Ustavnog suda“.
- Ovo je propuštena prilika u ključnom trenutku, jer smo prije nekoliko sedmica objavili Godišnji izvještaj o napretku Crne Gore koji je bio veoma ohrabrujući i koji je sadržao poziv da se popune mjesta u Ustavnom sudu - poručio je Satler.
On je izrazio nadu da će svi akteri, ipak, sarađivati „mimo političkih razlika“, kako bi se našlo zajedničko rješe-
politiku – ukazuje Danilo Kalezić
On pojašnjava da se prilikom ulaska u pregovore u situaciji kada jedna strana ne poštuje nijedan demokratski princip morate zapitati zašto oni to rade i učestvuju u toj vrsti političke provokacije.
- Zato je pitanje na koje ih stalno treba vraćati: zašto kao ozbiljni politički subjek-
nje, što nije bio slučaj ovog puta. Zbog toga smatra da bi političari trebalo da „sjednu zajedno, razmisle i nađu rješenje koje se može brzo implementirati“.
- Već sljedećeg mjeseca će se penzionisati još jedan sudija Ustavnog suda. Kako bi mogli da idemo naprijed, očekujemo da se ova situacija riješi – izjavio je Satler. Predsjednik Jakov Milatović posebno je osudio poteze dijela Pokreta Evropa sada kome je nekada i sam pripadao.
- U Skupštini se desilo nešto suprotno onome što je saopšteno na konsultacijama sa parlamentarnim strankama. Očekivao sam političku odgovornost svih poslanika Po-
političkog i bezbjednosnog aparata. Upravo zato, zaštita svjedoka nije samo pitanje njihove lične bezbjednosti, već i ključni uslov za utvrđivanje odgovornosti i vraćanje povjerenja građana u institucije - saopštio je Božović.
ti i političari učestvuju u nečemu što je sumanuto, jer ne daje rezultat. Dakle, morate da promijenite nešto u vašem političkom ponašanju kako bi počelo da daje rezultat. A ako istrajavate na načinu i mehanizmima koji ne daju rezultat, onda nešto nije u redu sa takvom političkom taktikom i strategijom – ističe Kalezić.
kreta Evropa sad – kazao je on novinarima nakon predavanja na Ekonomskom fakultetu. Kako je dodao, time nije poslata dobra poruka građanima, ali ni evropskim partnerima. Govoreći o izboru Jovanovića, izrazio je zadovoljstvo što je Ustavni sud dobio makar jednog novog člana, jer je to „dobar korak naprijed“.
- Ali mislim da je bio nedovoljan. Žao mi je, prije svega, što nije izabrana kandidatkinja koju sam predložio. Mislim da je to bila posljedica određenih partijskih kalkulacija koje nijesu u državnom interesu. Ali, želim da zahvalim svima koji su glasali za Vučinić. Kao što ste vidjeli, ona je bila jedina kandidatkinja ko-
ja je dobila široku podršku i pozicije i opozicije – naveo je Milatović. Dalje je istakao kako se samo sedam poslanika Pokreta Evropa sad „izdiglo iz malih partijskih interesa i pokazalo odgovoran stav prilikom izbora“. I za njega je bila sporna promjena redosljeda glasanja za predložene kandidate, što smatra „političkom i partijskom kalkulacijom“. S obzirom na, očigledno, neuspjele konsultacije koje je imao sa parlamentarnim strankama, pomenuo je izostanak podrške Bošnjačke stranke i Demokrata za njegovu kandidatkinju. No, malo duže se zadržao na potezima stranke kojoj je nekada pripadao.
- Očekivao sam, prije svega, odgovornost svih poslanika PES-a, koja je izostala. U trenutku glasanja u sali je bilo više poslanika PES-a koji su ili bili uzdržani ili uopšte nijesu glasali. Zato želim javno da zahvalim onim poslanicima koji su, vjerovatno, prevazišli neku partijsku direktivu i pokazali državnički stav – zaključio je šef države.
Na Milatovićeve navode reagovao je generalni sekretar PES-a Boris Pejović poručujući mu da ta stranka „ne može biti kriva za ono za šta ga je izigrala opozicija“.
Pejović je kazao da kandidatkinju za sudiju Ustavnog suda Mirjanu Vučinić, koju je Milatović predložio bez prethodnih konsultacija sa poslanicima, u drugom krugu nijesu podržali ni poslanici opozicije sa kojima je predsjednik države dogovorio podršku.
- Zato je pokušaj predsjednika da prebaci isključivu odgovornost na poslanike PES-a samo kontinuitet nekorektnog odnosa prema partiji koja ga je podržala za predsjednika države. Racionalno bi bilo da predsjednik Milatović odgovornost za neizglasavanje kandidatkinje koju je predložio zatraži od onih sa kojima je dogovorio i od kojih je očekivao podršku, jer ne može PES biti kriv za ono za što ga je izigrala opozicija. Takođe, da je principijelan i da je predsjedniku države stvarno stalo da Ustavni sud bude kompletiran, vjerovatno bi imao javne primjedbe na odsustvo odgovornosti i kod onih parlamentaraca koji su mu jako bliski, a koji nijesu glasali za sve predložene kandidate - poručio je Pejović. Kristina JERKOV
- Mnogima nije u interesu da se istina o ranijim događajima u potpunosti rasvijetli, jer bi se time neminovno otvorio put do najviših nivoa bivšeg
On je zato nadležne institucije pozvao da reaguju, urade procjenu bezbjednosti svih potencijalnih svjedoka i obezbijede im punu podršku i zaštitu. Đ. Ć.
Monitoring BIRN-a o potrošnji sredstava od osam saobraćajnih preduzeća u državnom vlasništvu
PODGORICA - Transportna preduzeća u državnom vlasništvu koriste rupe u zakonu kako bi zloupotrebljavala isplate otpremnina, pokazao je izvještaj
BIRN Crna Gora pod nazivom „Monitoring potrošnje sredstava od saobraćajnih preduzeća u državnom vlasništvu“.
BIRN Crna Gora je tokom osmomjesečnog monitoringa pratio potrošnju osam transportnih preduzeća u državnom vlasništvu - Aerodromi Crne Gore, ToMontenegro, Monteput, Montecargo, Luka Bar, Luka Kotor, Crnogorska plovidba i Barska plovidba. Programska menadžerka
BIRN Crna Gora Jelena Mitrović kazala je da su tokom monitoringa uočene pravne praznine u Zakonu o radu, koje se mogu zloupotrijebiti prilikom određivanja otpremnina i njihovih iznosa. Mitrović je pojasnila da zakon ne propisuje maksimalan iznos otpremnine, zbog čega se otvara prostor za zloupotrebe prilikom određivanja njihovih visina.
- Kada je u pitanju sporazumni prestanak radnog odno-
sa, otpremnina postoji samo ako se poslodavac i zaposleni o tome posebno dogovore i to je jedina norma u crnogorskom zakonodavstvu koja se bavi ovom tematikom. Ta provizornost omogućuje da preduzeća internim aktima i odlukama dodjeljuju iznose značajno veće nego što propisuje zakon, što može da upućuje na političku pozadinu potpisanih ugovora o sporazumnim prekidima radnih odnosa. Isto važi i za otpremnine date bivšim članovima menadžmenta koji predstavljaju politička namještenjakazala je Mitrović. Istraživanje je pokazalo da su državne kompanije na isplatu otpremnina ukupno potrošile više od 1,3 miliona eura, dok je na donacije i sponzorstva potrošeno preko 1,2 miliona eura - od čega je Luka Bar u tu svrhu potrošila više od 830.000 eura. - Kada su u pitanju naknade i zarade čelnih ljudi subjekata monitoringa, uočen je trend sakrivanja konkretnih informacija o ovoj vrsti rashoda. Samo Montecargo, Crnogorska plovidba i Luka Kotor dostavile su platne liste članova menadžmenta, dok su Luka Bar i ToMontenegro uputile na javne registre Agencije za sprečavanje korupcije - kazala je ona.
Izvršni direktor BIRN Crna Gora Vuk Maraš kazao je da su Montecargo, Luka Kotor i Crnogorska plovidba jedine kompanije koje su dostavile svu traženu dokumentaciju.
On je istakao da je kompanija ToMontenegro pozitivno odgovorila na sve zahtjeve BIRN-a, ali je proglasila tajnim ugovore o zasnivanju radnih odnosa.
On je naveo i da je Monteput dostavio dio dokumentacije nakon što je završeno istraživanje BIRN-a, dok je Luka Bar dostavila zbirne iznose u vezi
Predsjednik Crne Gore na ekonomskom brifingu
sa potrošnjom na službenim platnim karticama, umjesto izvoda iz banke.
- Luka Bar odbila je da dostavi podatke koji se tiču korišćenja ugostiteljskih i usluga hotelskog smještaja, konsultantskih i advokatskih usluga, kao i podatke koji se odnose na kupovinu avionskih karata. Sve te podatke kategorizovali su kao poslovnu tajnu. Aerodromi Crne Gore nijesu odgovorili ni na jedan zahtjev BIRN-a, pa su svi podaci izvještaja prikupljeni putem javnih registara Poreske uprave i Agencije za sprečavanje korupcije
- kazao je Maraš.
Istraživanja BIRN-a pokazuju da je osam preduzeća u proteklih sedam godina ostvarilo poslovne prihode u iznosu od preko 824 miliona eura. Rashodi u istom periodu su iznosili više od 555 miliona, dok su troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi bili preko 259 miliona eura. Zbirni neto pozitivni rezultat bio je više od 32 miliona eura.
Zbiran prosječan broj zaposlenih u ovim kompanijama u posmatranom periodu porastao je za trećinu, sa 1.746 u 2018. godini na 2.346 zaposlenih u 2024. godini. Bitno je napomenuti da kompanija ToMontenegro nije postojala do 2021. godine. Ukoliko bi se ova kompanija izuzela iz računice, preostalih sedam subjekata monitoringa svakako bilježe porast sa 1.746 na 2.179 zaposlenih u sedam godina.
Dokumentaciju u vezi sa dodijeljenim stambenim dotacijama/kreditima dostavila su samo dva preduzeća. Montecargo i Luka Bar koje su zbirno dodijelile 91 stambeni kredit u ukupnom iznosu od preko 450.000 eura. Barska plovidba je rješenjem informisala
BIRN Crna Gora da u monitoring periodu nijesu dodjeljivane stambene pomoći što su uradile i kompanije ToMontenegro, Crnogorska plovidba i Luka Kotor.
Kada je u pitanju zapošljavanje, na upit BIRN-a za dostavljanje sklopljenih ugovora o radu pozitivno su odgovorili Montecargo, Luka Bar, Crnogorska plovidba i Luka Kotor. Ove četiri kompanije zbirno su u monitoring periodu zaključile 481 ugovor o radu, od čega je 350 sklopila samo Luka Bar. Barska plovidba na zahtjev je odgovorila rješenjem koje navodi da u monitoring periodu nijesu zaključivani ugovori o radu. N. KoVaČEViĆ
PODGORICA – Ako naša ekonomija nastavi da raste na trenutnom nivou od tri odsto, trebaće nam nekih četrdeset godina da dostignemo prosječan životni standard Evropske unije – poručio je juče predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na ekonomskom brifingu ,,Crna Gora mora da ubrza“, održanom na Ekonomskom fakultetu, uz prisustvo studenata.
On je naglasio da Crna Gora nema vremena za čekanje, te da se stvari moraju ubrzati najmanje do nivoa ekonomskog rasta od pet do šest odsto. - Ekonomski rast je danas na nivou od dva do tri odsto, a inflacija od četiri do pet, a trebalo bi da bude obratno. Postoji mogućnost da, ako ekonomija bude rasla na nivou kao što je to bilo 2022. i 2023. godine, vi budete u mogućnosti da za nekih 15 godina dostignete odgovarajući standard. Ipak, ako se nastavi aktuelni trend rasta, vaša generacija to neće uspjeti, nego možemo da se nadamo da će tek neke naredne generacije živjeti u zemlji sa prihvatljivim standardom – poručio je studentima Milatović. On je dodao da se time stvara rizik da mladi i dalje imaju potrebu da napuste Crnu Goru u potrazi za boljim životom. Razlozi spoRog Ra sta
Ključni razlozi za ovako relativno spor rast ekonomije Milatović, prije svega, vidi u istorijski niskom nivou pokrivenosti uvoza izvozom, padu turizma drugu godinu zaredom, lošem upravljanju državnim kompanijama, nedovoljno stabilnim institucijama, te nedostatku investicija. Smatra da se svako od ovih pitanja mora unaprijediti, te da je to jedini način da se ubrza ekonomski rast.
Ključni razlozi za ovako relativno spor rast ekonomije predsjednik države Jakov Milatović, prije svega, vidi u istorijski niskom nivou pokrivenosti uvoza izvozom, padu turizma drugu godinu zaredom, lošem upravljanju državnim kompanijama, nedovoljno stabilnim institucijama, te nedostatku investicija. Smatra da se svako od ovih pitanja mora unaprijediti te da je to jedini način da se ubrza ekonomski rast
- To što Crna Gora na 100 eura uvezenih dobara izveze samo 12,6 eura pokazuje koliko je naša ekonomija u smislu proizvodnje dobara međunarodno nekonkurentna i koliko zadnjih 15 godina ima negativan trend – kazao je Milatović. On je dodao da je za tri godine uvoz porastao za 1,5 milijardi eura kada je riječ o dobrima. Zato ukazuje da je neophodno hitno povećati agrobudžet na 100 miliona eura, te snažnije podržati domaću poljoprivredu. Osim toga, kako je naveo Milatović, potrebno je da se Razvojna banka što prije stavi na noge te da se operativno osposobi Kreditno-garantni fond, kao i da se uvedu subvencije za zapošljavanje u proizvodnim djelatnostima, te stimulišu investicije u sektore koji stvaraju dodatnu vrijednost. Milatović je problematizovao i to što drugu godinu zaredom turizam, koji čini trećinu ekonomije, bilježi pad noćenja i to za milion u odnosu na period
Aerodromi da ostanu u državnom vlasništvu
Govoreći o stanju u Aerodromima Crne Gore kao ključnom državnom resursu, predsjednik države Jakov Milatović je ocijenio da je cijeli proces oko koncesija vođen netransparentno, ocjenjujući da bi ovaj strateški resurs trebalo da ostane u državnom vlasništvu, te da se njime mora upravljati mnogo bolje nego do sada. Nedavno je ministarka saobraćaja Maja Vukiće-
vić saopštila Pobjedi da su ponude na tenderu za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju, apsolutno mogle da budu bolje. Ona smatra da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo aerodrome i vazdušni saobraćaj, te da je država i u prethodnom periodu pokazala da može da upravlja aerodromima.
poručio da Crna Gora mora da ubrza
prije dvije godine, ocjenjujući da je potrebna bolja promocija Crne Gore kao destinacije i priprema turističke sezone.
- Mora se dodatno raditi na vidljivosti Crne Gore u svijetu i unapređenju prepoznatljivog međunarodnog brenda i dostupnosti. Velika je stvar što Wizz air otvara bazu u Crnoj Gori. Veliki je problem čekanja na granicama, što ukazuje na neefikasnost naše administracije – kazao je Milatović, dodajući da bi se problem sive ekonomije u ovoj oblasti trebalo rješavati kroz sveobuhvatnu digitalizaciju.
Napredak, kako je ocijenio predsjednik, dodatno usporava problem partijskog zapošljavanja u državnim preduzećima, imajući u vidu da je i dalje glavna diploma partijska knjižica.
- To je jedan od ključnih razloga zbog kojeg veliki broj mladih odlučuje da napusti zemlju, a među njima sam bio i ja. Upravljanje državnim preduzećima i zajedničkim resursima jedno je od najvažnijih ustavnih pitanja u Crnoj Gori. Zato kabinet predsjednika priprema Deklaraciju o dobrom upravljanju državnim preduzećima koja bi trebalo da uvede više profesionalnosti, odgovornosti i transparentnosti, a koju će uskoro uputiti Skupštini – kazao je Milatović.
Problematizovao je pad profitabilnosti u sektoru energetike, govoreći o pet najvećih preduzeća iz ove oblasti, dodajući da se bilježi ogroman skok zaposlenih od 44 odsto kada se uporedi period od 2017-2019. godi-
Podgorička građevinska kompanija uložila žalbu na odluku Ministarstva javnih radova da je eliminiše iz posla adaptacije stare zgrade vlade
ne kada je taj broj iznosio 3.381 i period od 2022-2024. godine kada je prosječan broj zaposlenih u sektoru energetike došao do 4.868.
Strane inve Sticije
Milatović je fokus stavio i na strane direktne investicije koje su u značajnoj mjeri usmjerene u nekretnine. - Kad imate ovako slabe strane investicije onda možete da zaključite da budući ekonomski rast neće biti dobar. Da bi bio veći mora biti na značajnije većem nivou. Ulaganje u nekretnine je jedini dio investicija koji ne stvara buduću vrijednost, a dovodi do rasta cijena kvadrata i renti. Potrebno je privući nove investicije kroz brže procedure i manje administracije –smatra Milatović.
Naglašava da jedino što se može očekivati, ako se ekonomski rast ne ubrza, jesu veći porezi i pad životnog standarda. Milatović je ocijenio da je kapitalni budžet koji je za iduću godinu projektovan na 305 miliona eura nedovoljan.
- Da bi ekonomija rasla u potrebnom trendu kapitalni budžet bi morao biti oko 500 do 600 miliona eura, dakle duplo veći – smatra Milatović. Poručio je studentima da sve zavisi od građana te da su oni nosioci suvereniteta koji prenose partijama koje bi trebalo da ih predstavljaju u parlamentu.
- Ako mislite da imate moć, onda je imate. Zato sam toliki zagovornik otvorenih lista, a Crna Gora i Srbija su praktično jedine zemlje u Evropi koje imaju zatvorene liste. To znači da građani nemaju izbora, jer ne glasaju za ljude od kojih mogu tražiti odgovornost, nego za imaginarne partije i njihova loga – kazao je Milatović ocjenjujući da bi otvorene liste bile značajan korak naprijed. Problematizovao je i to što „imamo zakon o svemu, osim o onima koji određuju pravila igre – Skupštini i Vladi“. - Zakon o Vladi je dobio zeleno svjetlo Evropske komisije, ali je i dalje u nekoj fioci. Kada bi se taj zakon donio, Vlada više ne bi mogla da ima 32 ministarstva i sedam potpredsjednika – kazao je Milatović dodajući da taj podatak dovoljno govori za sebe te ocjenjujući da je optimalno da ima dva potpredsjednika. Na pitanje studenta da li je pametno sa trenutnim stanjem u državi ući u EU, znajući da će time biti olakšano mladima da odu u neku od evropskih zemalja i tamo ostanu, Milatović je kazao da je upravo zbog toga neophodno vrijeme do ulaska u EU iskoristiti za ekonomski rast.
- Jedva čekam taj dan kada će Crna Gora ući u EU, jer sada svi političari o tome pričaju, a 90 odsto ništa o tome ne zna. Tada to više neće biti tema, nego će zaista ljudi morati da budu pametniji prilikom donošenja odluka. Tada će tek da nastupi izazovna situacija, jer će se tada suštinski vidjeti koliko znamo, a koliko ne znamo – kazao je Milatović. M. LeKOviĆ
PODGORICA - Za raspisan posao adaptacije stare zgrade vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva, kompanija Bemaks ne samo da nudi najbolje uslove u pogledu garancija i rokova, već bi odabir bilo kojeg drugog ponuđača, posebno konzorcijuma čija je snaga upitna, mogao da se tumači kao politička, a ne kao odluka zasnovana na stručnosti i nacionalnom interesu, saopšteno je juče iz kompanije Bemaks.
- Iako je Bemaks, kao neprikosnoveni lider u crnogorskoj građevini, dostavio ubjedljivo najpovoljniju ponudu vrijednu 1,78 miliona eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1,92 miliona eura bez PDV-a, Ministarstvo javnih radova je ekspresno i sumnjivo prebrzo odlučilo da Bemaks eliminiše iz postupka – navodi se u saopštenju Bemaksa.
razLiKa u cijeni
Dodaje se da je procijenjena vrijednost radova bila 1,93 miliona eura bez PDV-a.
- Bemaksova ponuda ne samo da je unutar budžeta, već je skoro 150.000 eura niža od ponude drugoplasiranog konzorcijuma. Ova razlika u cijeni predstavlja značajnu uštedu za budžet svih građana Crne Gore – kazali su iz Bemaksa.
Iz Bemaksa navode da je ta kompanija, navodno, diskvalifikovana zbog proceduralne neispravnosti, odnosno zbog toga što je u izjavi sa podugovaračem pisalo ,,projektovanje i izvođenje“, umjesto samo ,,izvođenje radova“, kako je tenderom traženo.
- Dakle, nije riječ o neispravnosti, već potezu učinjenom s namjerom, a shodno određenim stavkama u tehničkoj specifikaciji koje podrazumijevaju i ,,izradu projekta izvedenog objekta“ za određene faze. Stoga se i riječ ,,projektovanje“ namjerno nalazi u izjavi koju je komisija ocijenila kao spornu. Ta izjava iskorišćena je u trenutku kada je postalo izvjesno da je Bemaksova ponuda najpovoljnija. Diskvalifikacija zbog gore navedenog, pri čemu se istovremeno zanemaruje 147.000 eura potencijalne uštede, sugeriše da je pravi cilj bio eliminacija, a ne izbor najboljeg ponuđača. Apsolutno je jasno da je ovo politički motivisan udarac – tvrde u Bemaksu.
Dodaju da je odluka o diskvalifikaciji donesena sa sumnjivom žurbom ,,u jeku neviđene medijske hajke koja se vodi protiv naše kompanije“.
- Sve je tempirano tako da se Bemaks što prije eliminiše iz javnih poslova, bez obzira na štetu po državni budžet – poručeno je iz Bemaksa.
ŽaLba
U saopštenju je navedeno da u žalbi, kompanija Bemaks ne samo da brani ispravnost, već s
Iako je Bemaks, kao neprikosnoveni lider u crnogorskoj građevini, dostavio ubjedljivo najpovoljniju ponudu vrijednu 1,78 miliona eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1,92 miliona eura bez PDV-a, Ministarstvo javnih radova je ekspresno i sumnjivo prebrzo odlučilo da Bemaks eliminiše iz postupka, poručeno je iz Bemaksa
pravom ukazuje na upitnu ispravnost dokumentacije konzorcijuma LD Gradnja, Ramel i Stambeno i Timing firme. - Pitamo zašto se Ministarstvo koncentrisalo isključivo na Bemaksovu dokumentaciju, dok su potencijalne nepravilnosti konkurenta prećutane? Kada se sve sabere - najpovoljnija ponuda, minorna administrativna ,,greška“ kao povod za diskvalifikaciju, sumnjiva brzina donošenja odluke i istovremeno zanemarivanje manjkavosti kod konkurenta - nameće samo jedan zaključak: u Crnoj Gori se ne bira najkvalitetniji i najpovoljniji izvođač, već se eliminiše onaj koji politički ne odgovara trenutnim strukturama – tvrdi se u saopštenju.
Bemaks je uložio žalbu i očekuje da ,,pravda konačno pobijedi političke igre“. - Zakon o javnim nabavkama (ZJN) jasno stavlja fokus na izbor ekonomski najpovoljnije ponude (ENP). Bemaksova ponuda je ne samo ekonomski najpovoljnija, već nudi uštedu od skoro 150.000 eura javnog novca, kao i završetak posla adaptacije uz minimalni rok izvođenja. Pravna praksa, posebno pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javnih nabavki, često naglaša-
va da se ponuđači ne smiju isključiti zbog manjih, formalnih ili tehničkih nedostataka ako je suština ponude (kvalifikovanost i cijena) nesporna. Sve i da je tačno navedeno u obrazloženju kojim se Bemaks isključuje iz postupka - promašaj u formulaciji (,,projektovanje i izvođenje“ umjesto ,,izvođenje“) u izjavi podugovarača bi bila manjkavost forme, a ne manjkavost suštine. Nijedan sud ili komisija ne bi trebalo da dozvoli da država plati 150.000 eura više zbog jedne riječi – naglašeno je iz Bemaksa. Ističu da naručilac (Ministarstvo) ima obavezu da, prije nego što ponudu proglasi neispravnom, zatraži dodatno objašnjenje, pojašnjenje ili dopunu ukoliko se radi o tehničkim nedoumicama.
- Insistiranje na hitnoj diskvalifikaciji, a da se Bemaksu nije dao rok za otklanjanje, ukazuje na sumnjivu namjeru naručioca da po svaku cijenu eliminiše najpovoljnijeg ponuđača. To direktno podriva načelo transparentnosti i jednakosti ponuđača – smatraju u Bemaksu. Dodaju da Zakon o javnim nabavkama nalaže naručiocu da jednako temeljno provjeri dokumentaciju svih ponuđača.
- Ako Bemaks u žalbi navo -
di i dokazuje nepravilnosti u dokumentaciji konzorcijuma (LD Gradnja, Ramel, Stambeno, Timing), a Ministarstvo to bude ignorisalo, to predstavlja direktno kršenje načela jednakosti. Ministarstvo je selektivno primjenjivalo kriterijum ispravnosti - rigorozno prema Bemaksuu, a popustljivo prema drugom ponuđaču. Sve navedeno govori da se Ministarstvo svjesno oglušilo o najvažnije principe Zakona o javnim nabavkamauštedu i suštinsku ispravnost, što otvara sumnju na politički cilj eliminacije – kazali su iz Bemaksa.
Navode i da su pravni stručnjaci, sa kojim se kompanija konsultovala saglasni da ,,nema tog zakona u Evropi koji diskvalifikuje ponuđača zbog jedne riječi, a da se tom diskvalifikacijom budžetu Crne Gore čini šteta od skoro 150.000 eura“.
- Smatramo da je Ministarstvo javnih radova moralo da postupi po načelu proporcionalnosti i da zatraži pojašnjenje, a ne da žuri sa odlukom. Ovo je presedan koji će skupo koštati sve građane, a Državna komisija mora da ispravi ovu nezakonitu i ekonomski štetnu odluku – poručuju iz Bemaksa. S.POPOviĆ
Predsjednik Odbora za zdravstvo i osam članova vladajuće većine odlučili da bivšeg direktora FZO nije potrebno saslušati o nestašici koja je nedavno pogodila zdravstveni sistem
PODGORICA - Doskorašnjem direktoru Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) dr Vuku Kadiću predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražen Petrić neće omogućiti učešće na sjednici na kojoj je trebalo da odgovori na pitanja o problemima u zdravstvenom sistemu, sa fokusom na nestašicu ljekova.
BUDŽET
NEDOVOLJAN?
Ovogodišnji budžet za FZO iznosi 487 miliona eura - 35 miliona više nego prošle godine, ali i dalje za 30 miliona manje od iznosa koji je Kadić tražio. Za 2026. godinu predložio je budžet od 557 miliona, oko 70 miliona više od Vladinog prijedloga. Zakonom o budžetu za 2025. godinu bilo je planirano 452 miliona eura, da bi Vlada u oktobru, nakon nestašice ljekova, odobrila dodatnih 30 miliona.
SMJENA PRIJE
ODGOVORA
Dr Vuk Kadić je tražio odobrenje da prisustvuje sjednici Odbora, koja je bila zakazana još dok je obavljao funkciju direktora FZO, i to za 3. novembar, ali je sjednica odgođena. Nakon toga je smijenjen sa pozicije direktora, a za vršioca dužnosti imenovan je dr Aleksandar Ružić
Predsjednik Odbora tražio je da se članovi izjasne o tome da li Kadiću treba omogućiti prisustvo sjednici, ali su poslanici opozicije ukazali da odluku o tome, prema poslovniku, donosi predsjednik Odbora. Uprkos tome, devet članova je glasalo protiv toga da Kadić odgovara o problemima tokom 2025. godine, za vrijeme svog manda-
ta. Protiv prisustva Kadića bili su Petrić (PES), dr Dragana Vučević (PES), Vaso Obradović (NSD),
Smijenjenom direktoru Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuku Kadiću parlamentarna većina nije dozvolila prisustvo sjednici Odbora za zdravstvo, iako je upravo on bio pozvan na prvobitni termin i jedino on, kako tvrdi opozicija, može dati relevantne informacije o nansijskoj krizi i ozbiljnoj nestašici ljekova u zdravstvenom sistemu. Odbijanje da se Kadiću omogući učešće izazvalo je oštre kritike opozicionih poslanika, koji tvrde da vlast sakriva stanje u zdravstvu
Pićan (NSD), Jelena Kljajević (DPN), dr Albin Ćeman (Demokrate), Bogdan Božović (SNP), Edina Dešić (Bošnjačka stranka) i dr Vladimir Dobričanin (Demos). Boris Mugoša (SD), Zoran Mikić (URA) i dr Elvir Zvrko (DPS) smatrali su da bivši direktor FZO mora prisustvovati sjednici i odgovarati na pitanja koja se tiču njegovog mandata, jer, kako su istakli, na „90 odsto postavljenih pitanja novi direktor ne može dati odgovor“.
OSTAVKA, PROCEDURE I SKRIVANJE
Mugoša je na kraju podnio ostavku na mjesto zamjenika predsjednika Odbora, poručivši da se sprečavanjem Kadića da dođe na sjednicu ruši dosadašnja dobra praksa tog tijela.
Mikić je kasnije objavio saopštenje u kojem je ocijenio da se
bio Vuk Kadić. On je dobio poziv za sjednicu zakazanu za 3. novembar, ali je smijenjen tri dana ranije. Prema mišljenju opozicije, Odbor je upravo zbog toga imao dodatnu obavezu da mu omogući prisustvo. Odbor za zdravstvo početkom novembra odgodio je sjednicu jer ministar zdravlja dr Vojislav Šimun i ministar finansija Novica Vuković nijesu mogli da prisustvuju zbog službenih obaveza. Prema Kadićevim riječima, ministar Šimun tada je naveo da putuje u Mađarsku na međunarodni događaj posvećen pitanjima vode, sanitacije i higijene, iako taj skup počinje dva dana nakon termina sjednice.
Tema konsultativnog saslušanja bila je „Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijene i nestašicu ljekova“. Pored dvojice ministara, pozvani su bili i rukovodilac FZO dr Vuk Kadić i direktor Montefarma Aleksandar Bogavac
PROBLEME POD TEPIH
na većina, u koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja, odlučila je da izbjegne raspravu, što ukazuje na jasnu namjeru da se prikrije veoma loša situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore – naveo je on.
mama raspravlja uz prisustvo dr Vuka Kadića, parla-
Dr Elvir Zvrko je naglasio da Kadić treba da prisustvuje sjednici jer je jedini koji može dati relevantne informacije o nestašicama ljekova i uslovima u periodu kada je rukovo-
Mugoša je poručio da se ne smije uvoditi presedan u radu
sudom i tužilšatvu prijavio rukovodstvo Upravnog odbora. Prema zvaničnim saopštenjima, smijenjen je jer je navodno nezakonito potpisivao ugovore za liječenje pacijenata u inostranstvu bez saglasnosti resornog ministarstva i Vlade. Kadić tvrdi da je samo produžavao ugovore sa ustanovama sa kojima FZO ima dugogodišnju saradnju, poput VMA i Instituta za onkologiju Vojvodine, te da saglasnost nije bila potrebna.
Odbora i da svako ko iskaže
NIJE NADLEŽAN
želju da prisustvuje treba da dobije priliku, posebno ako se radi o rukovodiocu koji je bio pozvan na prvobitno zakazanu sjednicu. Dodao je da saslušanje ne bi postalo obračun između bivšeg direktora FZO i ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, već prilika da se dobiju informacije od značaja za javnost.
Kadić je, nakon smjene koju smatra nezakonitom, pokrenuo postupke pred
Poslanik Mikić je na sjednici istakao da parlamentarna većina mora biti svjesna da je prisustvo Kadića od presudnog značaja, jer će „na 90 odsto pitanja trenutno rukovodstvo odgovoriti da ne može govoriti o periodu prije svog stupanja na funkciju“. Podsjetio je i da je na drugim odborima, tokom rasprave o sporazumima sa UAE, omogućeno prisustvo velikom broju NVO, aktivista, građana i eksperata, „koji su možda imali manje pravo da prisustvuju od Kadića“.
Petrić se pozvao na poslovnik, poručivši da Odbor u ovom sa-
zivu „nikada nije odbio inicijativu NVO, eksperata ili predstavnika javnih organa“, ali da bi pozivanjem lica koja nijesu zastupnici državnih organa napravili presedan. Naveo je da kao predsjednik može sam odlučiti da li neko prisustvuje, ali da je, izuzetno, stavio pitanje na glasanje. Mugoša je odgovorio da Odbor nikoga ne poziva, već da je dr Vuk Kadić sam zatražio prisustvo nakon smjene, budući da je ranije bio uredno pozvan na prvobitni termin. - Poenta je da govorimo o finansiranju zdravstvenog sistema i u tom smislu me interesuje Vuk Kadić kao zdravstveni radnik i direktor Fonda. Naša pitanja bi se u 99,9 odsto slučajeva odnosila na period kada je on vodio FZO – rekao je Mugoša. Dr Elvir Zvrko je podsjetio da je ministar finansija Novica Vuković u Skupštini kazao da jedine relevantne podatke o troškovima ima FZO, te da isključivanje direktora iz perioda koji je predmet rasprave „ne doprinosi kvalitetu diskusije“. Sjednica je zatražena još 5. oktobra, kada je direktor FZO
Riječ je o jednom od najvažnijih pitanja u državi, naročito nakon što je FZO nedavno od Vlade zatražio dodatnih 30 miliona eura za ljekove, jer na računu više nije bilo sredstava. Teška nestašica posebno je pogodila onkološke pacijente - mnogi od njih najmanje sedam dana nijesu primali terapiju, o čemu je Pobjeda ranije izvještavala. Nakon toga najavljena je smjena direktora FZO, ali se pokazalo da je Upravnom odboru te institucije mandat istekao još u februaru, pa odluka nije mogla biti donesena. Vlada je potom imenovala novi Upravni odbor, nakon čega je Kadić smijenjen. Nezakonit mandat Upravnog odbora, međutim, nije predstavljao problem ni direktoru ni ministru zdravlja sve dok se nije otvorilo pitanje smjene i dok FZO nije zatražio dodatna sredstva. Posljednjih sedmica građani su svjedočili međusobnim optužbama između FZO, Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija, dok su pacijenti strahovali da bi liječenje u inostranstvu moglo biti obustavljeno - što je Ministarstvo zdravlja demantovalo, kao i eksperti koji su za Pobjedu objasnili da do toga ne može doći. Kada je Kadić upozorio da novca nema i da građani ne mogu dobiti svu potrebnu zdravstvenu njegu, institucije su mu odgovorile optužbama da je kršio zakon potpisivanjem ugovora sa ustanovama u Srbiji bez saglasnosti Vlade. Ministarstvo finansija poručilo je da „neće posmatrati kako se novac troši bez kontrole“. Naveli su da ih je FZO o nedostajućim sredstvima obavijestio tek u drugoj polovini godine, i to na insistiranje Ministarstva.
J. MARTINOVIĆ
Profesori pojedinih fakulteta UCG kažu da je vještačka inteligencija sjajno pomoćno sredstvo i da će se u narednom periodu raditi na edukaciji kako ne bi bilo zloupotreba
PODGORICA – Platforma vještačke inteligencije može da bude korisna ako se upotrebljava pravilno i uz poštovanje etičkih standarda. Pobjeda je juče razgovarala sa pojedinim profesorima i zaposlenima u službama fakulteta
Univerziteta Crne Gore o iskustvu u korišćenju AI, te su nam kazali da bilježe primjere da je studenti zloupotrebljavaju zbog čega su dobijali razne kazne – nula bodova na esejima, nijesu mogli da polažu ispit, zaprijećeno im je disciplinskim postupcima...
Izmjena e t I čkog kodeksa
Zaposleni na fakultetima očekuju u narednom periodu da se pitanje upotrebe vještačke inteligencije detaljnije uredi kroz određene propise. Oni su podsjetili da je nedavno izmijenjen Etički kodeks Univerziteta Crne Gore i da se kroz određene članove pominje kako treba da se koristi platforma vještačke inteligencije. Tako je, pored ostalog, propisano da je zabranjen svaki oblik prepisivanja i korišćenja nedozvoljenih sredstava i literature na ispitima i drugim oblicima provjere znanja, polaganje ispita i drugih provjera znanja za drugog odnosno angažovanja drugog lica za polaganje ispita i drugih provjera znanja, kao i drugih vidova varanja i pomaganja od strane studenata, uključujući korišćenje generičkih alata vještačke inteligencije na način koji nije u skladu sa pravilima Univerziteta o korišćenju tih alata. Ukazano je i na važnost da studenti treba da budu upoznati sa pravilima korišćenja generativnih alata vještačke inteligencije u učenju, sprovođenju istraživanja, izradi zadataka i pisanju radova. Sagovornici ukazuju na činjenicu da se na brojnim fakultetima širom svijeta preporučuje korišćenje vještačke inteligencije ali da se korisnici pridržavaju etičkih principa.
Pojedini profesori sa Univerziteta Crne Gore kažu da u narednom periodu slijedi proces edukacije na ovu temu, te da dosadašnja praksa pokazuje da pojedini studenti zloupotrebljavaju platformu. Saradnici u nastavi su prepoznavali da su određeni radovi studenata bili produkt vještačke inteligencije, zaprijećeno im je disciplinskim postupcima, te su ih i upozoravali da pravilno koriste platformu.
Provjera radova
- Dešavalo se da pročitam određeni master rad i osjetim neki čudan jezik, konstrukcije su neobične, skače se sa teme na temu. Zamolio sam onda saradnika da provuče rad kroz softver, na internetu, koji će provjeriti da li je korišćena vještačka inteligencija. Ti softveri nijesu uvijek pouzdani, ali mogu biti putokaz. Ako softver potvrdi da postoji problem, skrenem pažnju studentu da ispravi rad – kazao je Pobjedi jedan profesor sa fakulteta društvenih nauka.
Lako uoče
z Lou P otrebe
Dekan Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Nikšiću prof. dr Igor Lakić kazao je Pobjedi da skreću pažnju studentima da ne zloupotrebljavaju upotrebu vještačke inteligencije. Lakić ističe da oni mogu jasno da prepoznaju da li je neki student nešto stvarno pisao ili je to za njega ,,završila“ vještačka inteligencija. Posebno se, kako je obrazložio dekan, vodi računa ka-
da se pišu ne samo eseji, nego i master radovi, da su potrebne jasne naznake izvora. Dekan navodi da ne čita sve to dok student jasno ne napiše izvor. - Kroz praksu nam se dešava da studenti zloupotrijebe korišćenje vještačke inteligencije, ali da to ne priznaju. Ako je vještačka inteligencija napisala studentu esej damo mu nulu. Treba da nauče da koriste AI, da znaju da i ta platforma pravi greške, oduduraju riječi od konteksta kada koriste ČAT GPT. Možemo sve da prepoznamo odmah. Bavimo se jezikom pa smo spremniji za to – kazao je Lakić. Dekan, pored ostalog, na fakultetu predaje i predmet prevod ekonomskih tekstova na engleskom, te dodaje da studenti odrađuju određeni prevod kod kuće, a onda sve to čitaju i diskutuju na času. - Dešava se da student proči-
ta prevod koji ni najiskusniji prevodilac ne bi sastavio, i onda znamo da je koristio AI – rekao je dekan. On dodaje da je poenta da se vještačka inteligencija stavi u svrhu učenja, te da će organizovati obuke za profesore kako da koriste vještačku inteligenciju da bi se izbjeglo plagiranje.
- Sve ovo je kao kad su se pojavili kompjuteri. Mi moramo naći način kako da se ,,ukroti“ vještačka inteligencija i da se stavi u svrhu učenja, a ne zloupotrebe – poručuje Lakić.
I profesor dr Vladimir Pešić sa Prirodno matematičkog fakulteta kaže da je ta platforma sjajna, ali da treba da se nauči kako da se koristi. Ističe da svako treba da je upotrebljava kao alat koji pomaže da se postigne bolji kvalitet, te kada se dobije rezultat na AI, da se ide dalje od toga i da osoba unese
Statistika bilježi porast prijetnji, DPNCG očekuje da se uvaže sugestije
PODGORICA - Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) pokrenulo je inicijativu da se u Krivični zakonik Crne Gore, koji je u proceduri izmjena, unesu odredbe kojima bi se pooštrila kazna za napade na novinarke i sve žene koje se bave poslom od javnog interesa - a koje su meta napada i prijetnji zbog posla koji obavljaju.
DPNCG je razgovaralo sa ministrom pravde Bojanom Božovićem i generalnom direktoricom Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelenom Grdinić
Ističu da je postignuta načelna saglasnost oko toga da bi rješenje moglo biti da se ,,profesio-
nalna orijentacija“ uvrsti kao jedan od potencijalnih osnova kvalifikovanog oblika krivičnog djela govor mržnje, u smislu prepoznavanja lica koja obavljaju poslove od javnog značaja. - Zvaničnici Ministarstva pravde uvjerili su nas da će inicijativa biti ozbiljno uzeta u razmatranje, podsjetivši da je Krivični zakonik na ekspertizi u Evropskoj komisiji – kazali su iz DPNCG. Ovu inicijativu je Udruženje pokrenulo uz podršku poslanica
opozicije Aleksandre Vuković-Kuč (DPS) i Milene Vuković (GP URA), kao rezultat panela ,,Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, koji je održan 3. jula 2025. godine. Na njemu su učestvovale novinarke, poslanice Aleksandra Vuković-Kuč i Milena Vuković, koje su se, kako ističu iz DPNCG jedine odazvale pozivu). Govorila je i državna tužiteljka Ivana Petrušić- Vukašević, direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković i pred-
stavnici OEBS-a. Ističu da je posljednjih godina primjetan rast rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, bez obzira na uređivačku politiku medija. To potvrđuju i statistički podaci i činjenica da fizičku zaštitu Uprave policije imaju tri novinarke. DPNCG je sačinio izvještaj koji će uskoro objaviti, a koji pokazuje da se od 26 predmeta formiranih u posljednje dvije godine u Državnom tužilaštvu 14 odnosi na novinarke. Sudovi za prekršaje imaju 11
svoju originalnost u svemu.
- Ne treba se plašiti korišćenja ove platforme i ne treba plašiti studente. Važno je da kada dobiju neke rezultate uz pomoć ovog alata da idu korak dalje, da analiziraju, provjeravaju i da dođu do boljeg kvaliteta –istakao je profesor.
On ističe da su autori u određenim svjetskim naučnim časopisima dobili obavezu da daju izjave jesu li koristili vještačku inteligenciju u svojim radovima.
- Svi su postali svjesniji mogućnosti AI. Profesori bi trebalo da budu svjesniji da je to jedan način da se postigne bolji kvalitet. AI je u suštini fantastičan alat i pomaže studentima i naučnicima. Važno je kada se koristi da studenti znaju da interpretiraju rezultate i da idu dalje, da daju svoju origranalnost, da upoređuju, analiziraju. Potrebna je edukaci-
ja – rekao je profesor Pešić. Profesor dodaje da postoje zloupotrebe i da toga ne treba da bude.
- Treba naučiti studente kako da koriste ovu platformu – istakao je on.
Prof. dr Goran Barović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore kaže da korišćenje ,,servisa“ vještačke inteligencije nije nikakvim aktima zabranjeno i da može biti sjajna pomoć, ali ne jedina.
- Sve radove koje predaju studenti ja provjeravam na ispitima koji se izvode usmeno, tako da ne može da se zloupotrijebi. Ako student zna usmeno da objasni i ako se utvrdi da je naučio i da razumije tretiranu materiju, onda je manje bitno je li koristio vještačku inteligenciju ili neke druge izvore – kazao je profesor Barović. n. ĐurĐevaC
postupaka od kojih se osam tiču novinarki, a donijete su tri pravosnažne prekršajne presude koje se tiču napada i prijetnji novinarima, od kojih se dvije odnose na novinarke.
Podaci Uprave policije, dostavljeni DPNCG, pokazuju da se od 17 registrovanih događaja u 2024. takođe 10 odnosilo na novinarke, a od 20 u 2025.(zaključno sa 20. oktobrom)13 se tiče novinarki. - Crna Gora kao članica Savjeta Evrope (SE) dužna je
da poštuje njegove konvencije, uključujući i Istambulsku. Preporukom SE o sprečavanju i borbi protiv seksizma CM/ REC (2019), seksizam je definisan kao ,,svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa“- ukazali su iz DPNCG. Ističu da je cilj da se novinarke zastraše kako bi prestale da istražuju i izvještavaju, a da se poslanice i civilne aktivistkinje ućutkaju. j. m.
Odloženo iznošenje završnih riječi u predmetu protiv grupe Miloša Medenice
PODGORICA – Iznošenje završnih riječi u predmetu protiv Miloša Medenice i pripadnika njegove kriminalne organizacije, među kojima se našla i njegova majka - nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, odloženo je za prvu polovinu decembra.
Odluka o odgađanju uslijedila je nakon što je sutkinja Vesna Kovačević uprkos okončanju dokaznog postupka na prethodnom ročištu prihvatila prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da se izvedu novi dokazi, uključujući „Skaj“ komunikacije i ponovno saslušanje finansijsko-ekonomskog vještaka na okolnost iznosa štete po državnu kasu izazvane švercom cigareta iz Slobodne carinske zone u Luci Bar.
Sutkinja Kovačević je odredila da će se u periodu od 1. do 15. decembra svakog radnog dana održavati ročišta na kojima će poslije izvođenja predloženih dokaza uslijediti iznošenje završnih riječi.
Prijedlog Specijalnog tužilaštva izazvao je burne reakcije branilaca, naročito advokata Zdravka Begovića, koji je ušao u raspravu sa sutkinjom Kovačević.
Umjesto početka iznošenja završnih riječi, sutkinja Kovačević je juče na početku ročišta saopštila da je tužilaštvo 19. novembra poslalo dopis sa
prijedlogom da se u postupku provedu nove „Skaj“ komunikacije.
Uslijedilo je pojašnjenje specijalnog tužioca Jovana Vukotića da je to učinjeno radi dodatnog utvrđivanja identiteta optuženog Darka Lalovića kao aktera u kriptovanim komunikacijama.
Branilac optuženog Darka Lalovića, advokat Bojan Korać, podsjetio je da je tužilaštvo imalo tri godine da dostavi ovaj materijal sudu i da sma-
tra da taj prijedlog treba odbiti kao neosnovan, a sa tim stavom u tom trenutku se saglasila i sutkinja Kovačević. Branilac Miloša Medenice, advokat Stefan Jovanović, tražio je da mu se dostave dokazi ukoliko se odnose na njegovog klijenta Miloša Medenicu.
Specijalni tužilac Vukotić potom je obrazložio razloge zbog kojih SDT ranije nije dostavilo predložene dokaze.
Kazao je da je „Skaj“ komuni-
kacije, odnosno njihov sirovi materijal, počeo da analizira upravo nakon navoda advokata Bojana Koraća sa jednog od posljednjih ročišta, kada je istakao da su PIN, koji je navodno koristio Darko Lalović, koristila druga lica.
- Nakon tog izjašnjenja ostajao sam danima nakon radnog vremena analizirajući ponovo „Skaj“ komunikacije optuženog Lalovića. Utvrdio sam da je taj PIN koristio Lalović i još jedna osoba – kazao je Vu-
kotić, pojašnjavajući da se u praksi dešavalo da dva ili više korisnika koriste jedan PIN, ali nikada u istom periodu. Dodao je i da „Skaj“ poruke otkrivaju pošiljaoca poruka kroz specifične jezičke karakteristike, način pisanja, osobe kojima se obraća, selfije i fotografije. Vukotić je predložio i da se u nastavku postupka provede prepiska između Vesne Medenice i Vladana Vučelića u kojoj se nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda sugeriše kako treba da glasi neka odluka. – Revizija je stigla u Vrhovni sud, kod sutkinje Natalije Filipović, po tužbi Franovića. Da se predmet vrati na ponovni postupak. Izvini na slobodi - citirao je Vukotić poruku Vučelića i dodao da je na to Vesna Medenica odgovorila riječima: „Ok, trajaće to do jeseni“
Uprava policije tvrdi da su izjave medijima sračunate radi izbjegavanja odgovornosti
PODGORICA - Bivši policajac M. Š. proglašen je krivim u dva prekršajna i jednom krivičnom postupku i njegove izjave date medijima da mu je neko od kolega podmetnuo drogu i da ga progone neistinite su i sračunate radi izbjegavanja odgovornosti, tvrde iz Uprave policije. Kako navode, tivatska policija je u avgustu 2024. godine uhapsila M. Š. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici, kojom prilikom je pretresom njegovog stana pronašla dva manja pakovanja kokaina i heroina.
- Sud za prekršaje je M. Š. oglasio krivim i kaznio ga novčanom kaznom u iznosu od 300 eura zbog počinjenog prekršaja Zakona o sprečavanju zlopotrebe droga, a što se odnosi na drogu koja je prilikom pretresa pronađena u stanu koji je koristio u avgustu 2024. godine - piše u saopštenju. Policija je, kako podsjećaju, pretresom stana i drugih prostorija koje koristi M. Š. navedenog dana pronašla pvc pakovanje sa sadržajem praškaste bijele materije, za koju je on tada tvrdio da mu je podmetnuta i zbog čega je podnio i prijavu protiv policij -
skih službenika Odjeljenja bezbjednosti Tivat. - Oduzeto pakovanje sa navedenom materijom je potom upućeno na vještačenje u Forenzički centar, o čemu je policija obavijestili javnost, a vještačenjem je utvrđeno da se radi o pakovanju sa sadržajem kokaina, težine 0,9 grama, sa ekstremno jakim DNK biološkim materijalom M. Š.navodi se u saopštenju. Dodaju da je osim navedenog, Sud za prekršaje u Budvi – Odjeljenje u Kotoru, u odvojenom postupku, M. Š. oglasio krivim i novčano ga kaznio 450 eura zbog
počinjenog prekršaja jer je 5 . oktobra 2024 . godine, u mjestu Seljanovo, uputio prijetnje policajcima prilikom vršenja službene radnje. - Bivšem policajcu M. Š. prestao je radni odnos u Upravi policije otkazom, odnosno rješenjem ministra unutrašnjih poslova, jer je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog izvršenog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i on se sada nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - zaključuje se u saopštenju policije. A. R.
On je ustvrdio da ova komunikacija demantuje odbranu Medenice da se za kompaniju ,,Port of Adria“ interesovala nakon susreta sa turskim investitorima koje je susrela prilikom službenog putovanja u Tursku. On je zatražio da se provede i dio poruke koju je Medenica razmijenila sa NN osobom 14. aprila 2022. godine ističući da se ta jedna rečenica, bitna za Specijalno državno tužilaštvo, ne odnosi na privatan život Vesne Medenice, a što je bio osnov da sud zabrani provođenje većeg broja poruka iz njenog telefona.
Odbrana je oštro reagovala na prijedlog SDT-a, optužujući tužilaštvo da nepotrebno produžava postupak.
Advokat Begović je kazao da ne može da vjeruje da sutkinja Kovačević razmatra prijedlog tužilaštva posebno iako je na prethodnom ročištu hladnokrvno odbila sve prijedloge odbrane.
Zbog korišćenja riječi hladnokrvo, Begović je kažnjen u dva navrata.
- Kao da je SDT spavalo do sada i sve je danas saopštilo. Zar je moguće da SDT ranije nije imalo uvid u sve dokaze koje je danas predložilo - upitao je advokat Begović. Sutkinja Kovačević je na to odgovorila: ,,Meni je to katastrofa“, a advokat Begović je kazao da će ona tu katastrofu da aminuje.
U nastavku postupka, po ugledu na tužilaštvo, advokati odbrane ponovili su prijedlog da se u nastavku postupka odredi novo ekonomsko finansijsko vještačenje, dok je optužena Vesna Medenica zatražila da se sasluša vještak za telekomunikacije u vezi s preuzimanjem sadržaja iz njenog telefona uz tvrdnju da su podaci iz cloud servisa pribavljeni nezakonito. B.ROBOVIĆ
Pretreseni objekti osobe bliske kriminalnoj organizaciji
PODGORICA - Pretresom kuće S. R. (24) u mjestu Komani pronađene su tri puške, od čega dvije automatske, 20 komada municije nepoznatog kalibra i tri okvira za pušku, dok je pretresom njegovog stana pronađena kutija za pištolj sa dva okvira od pištolja i lisice.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, pretresi su obavljeni prekjuče u nastavku aktivnosti prema S. R. koji je blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi. On je, kako su podsjetili iz policije, uhapšen 11. novembra zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kada je kod njega u jednom ugostiteljskom objektu pronađen pištolj. S. R., kojem je Osnovni sud u Podgorici odredio mjeru nadzora – zabranu napuštanja stana doveden je u službene prostorije OB Podgorica, gdje je od njega prikupljeno obavještenje. Sa događajem je upoznat državni tužilac koji je naložio da se pronađeno oružje i municija vještače, nakon čega će se izjasniti o eventualnoj kvalifikaciji djela. A. R.
Okončano iznošenje odbrana optuženih u postupku za ubistvo Podgoričanina Miodraga Kruščića i napad na nekadašnju novinarku Vijesti
PODGORICA – Svjedočenje bivše novinarke Vijesti Olivere Lakić, koja je ranjena 18. maja 2018. godine u blizini svog stana na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, zakazano je juče pred Višim sudom u Podgorici za 4. decembar.
Na suđenju u postupku koji se vodi protiv optuženih za njeno ranjavanje i ubistvo Podgoričanina Miodraga Kruščića, koje se dogodilo 21. maja 2018. godine, svi optuženi su iznijeli odbrane i negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.
U nastavku odbrane, optuženi Mario Milošević, koji se tereti da je ubio Kruščića u bašti jednog lokala u podgoričkom naselju Stari aerodrom, od suda je zatražio da ga zaštiti od, kako je rekao, laži i klevete te skine ljagu sa njegovog i imena njegove porodice. - Pažljivo ću pratiti proces da vidim kako tužilaštvo misli da dokaže nešto što se nije desilo - kazao je Milošević. Ponovio je da je sedam godina u pritvoru zajedno sa ekstradicijom te da smatra da su mu ugrožena ljudska pra-
va, posebno pravo na suđenje u razumnom roku.
- Ovim putem tražim ukidanje pritvora kako bih mogao da se posvetim porodici i djeci, koja su takođe žrtve ovih lažnih procesa - naglasio je optuženi Milošević.
„Što Ba Š ović nije odredio pritvor MiloŠeviću“
Pored toga, on je dodao da je bio meta što, prema njegovim riječima, proizilazi iz komunikacije koju su krajem februara 2020. godine vodili bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i nekadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić, a koja je objavljena u medijima.
- Ovdje je samo važan pritvor, ta komunikacija to i potvrđuje - naveo je on.
Riječ je o komunikaciji koju su Medenica i Savić vodili krajem februara 2020. godine, a koju su objavile Vijesti. Medenica je tada kritikovala odluku sudije za istragu Miroslava Bašovića koji nije tada odredio pritvor Miloševiću. - Što Bašović nije odredio pritvor ovome Miloševiću? Zašto ne pratiš to? Ovo je bruka - na-
vodi se u navodnoj poruci koju je poslala Medenica Saviću, pišu Vijesti.
Savić joj tada govori kako dva sata pokušava da dobije kolegu, ali da se Bašović ne javlja.
- Te budale. Moraš konačno da preduzmeš mjere provjere njegove stručnosti - napisala je, prema pisanju Vijesti, ona. Malo kasnije dobija objašnjenje od Savića koji kaže da ga je dobio.
- Jedini dokaz koje tužilaštvo navodi je DNK na novčanicama kojima je kupljeno vozilo. A osim njegovog ima i DNK drugih lica koje ne pominju. Vidjećemo u žalbenom postupku, ali ovo je tanko - rekao je navodno Savić. Optuženi Goran Vukčević imao je primjedbu na odbranu Miloševića u dijelu koji se odnosi na povjerenje u sistem i institucije države, jer smatra da je riječ o montiranom procesu kako bi Crna Gora mogla da uđe u Evropsku uniju i kako bi se riješili napadi na novinare „silu na sramotu podizanjem ovakve optužnice“.
- Cijeli život sam proveo u pritvoru da bi sinovi Lazovića i Veljovića radili ono što su radili - dodao je Vukčević, aludi-
U Osnovnom tužilaštvu u Beranama saslušan osumnjičeni za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija
Milošević je od suda zatražio da ga zaštiti od, kako je rekao, laži i klevete te skine ljagu sa njegovog i imena njegove porodice
rajući na članove porodice nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića
odBijeni zahtjevi za ukidanje pritvora Pored Miloševića, i optuženi Aleksandar Ljumović zatražio je da mu se ukine pritvor. Tužiteljka Nataša Bošković usprotivila se prijedlozima optuženih uz obrazloženje da i dalje stoje na snazi zakonski osnovi kojima im je određen pritvor. Nakon toga, tročlano vijeće kojim predsjedava sudija Radovan Vlaović odbilo je prijedloge za ukidanje pritvora Ljumoviću i Miloševiću, jer je sud stava da stoje razlozi zbog čega im je pritvor određen. Podsjećamo, optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Goran Rakočević, Filip Bešović, Sanja Božović, Veselin Bubanja, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Darko Lalović, Branislav Karadžić, Mario Milošević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Goran Vukčević. Oni se terete za više teških krivičnih djela, uključujući stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga. Pored optužbe za napad na nekadašnju novinarku Vijesti Oliveru Lakić 8. maja 2018. i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine. jovana raiČević
Više državno tužilaštvo odredilo zadržavanje do 72 sata osumnjičenom za pokušaj ubistva na benzinskoj pumpi u naselju Dahna
Vasilije Mišurović osumnjičen da je ispalio sedam hitaca na Stanišića
PODGORICA – Više
državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata Podgoričaninu Vasiliju Mišuroviću (22) zbog sumnje da je 18. novembra ispalio sedam hitaca na sugrađanina Marka Stanišića (27), deset minuta prije ponoći na jednoj benzinskoj pumpi u naselju Dahna.
Kako je saopšteno, Mišurović se tereti da je počinio krivična djela teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
-Više državno tužilaštvo u Podgorici obavilo je saslušanje lica V. M. u svojstvu osumnjičenog i donijelo rješenje o zadržavanju navedenog lica, nakon čega je donijeta naredba o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora - naveli su u saopštenju. Mišurović se, kako navode, sumnjiči da je sa umišljajem pokušao da ubije Stanišića, dovodeći u opasnost živote D. K. i G. J. tako što je iz pištolja ispalio sedam metaka u pravcu oštećenog i nanio mu teške tjelesne povrede.
- U tom trenutku su se u neposrednoj blizini oštećenog nalazili i zaposleni na benzinskoj pumpi, oštećeni D. K. i G. J., čiji životi su neposrednim ispaljivanjem hitaca u njiho-
vom pravcu takođe dovedeni u opasnost - napominju iz tužilaštva.
Poručuju da će u daljem toku postupka VDT nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja događaja, nakon čega će donijeti odluku u predmetu.
Prethodno, iz Uprave policije je saopšteno da je Mišurović uhapšen juče u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. - Policiji je 18. novembra oko 10 minuta prije ponoći prijavljeno da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u neposrednoj blizini jedne benzinske stanice. Tom prilikom je povrede u predjelu butine i natkoljenice zadobilo lice M. S. U odnosu na ovaj događaj preduzete su intenzivne policijsko-tužilačke aktivnosti, te je identifikovan i lišen slobode osumnjičeni V. M. - naveli su u saopštenju. Na snimku koji je objavio portal Standard može se vidjeti kako Stanišić izlazi iz bijelog automobila, koji je parkirao u blizini benzinske stanice, i prilazi rashladnoj vitrini kako bi uzeo piće. Nakon toga, blizu Stanišićevog auta parkira se još jedno vozilo iz kojeg izlazi napadač i trčećim korakom se kreće prema njemu i ispaljuje više hitaca. j.r.
Policija radi na identifikaciji tijela koje je more izbacilo u blizini Starog grada u Budvi Pronađeno tijelo muškarca na Slovenskoj plaži
BERANE - B. Č., osumnjičenom za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Osnov-
nom državnom tužilaštvu u Beranama. Osumnjičeni je 25. novembra, u jutarnjim časovima, u svojoj porodičnoj kući u Andrijevici, nedozvoljeno držao veću količinu vatrenog oružja, muni-
cije i eksplozivnih materija, a čije je držanje zabranjeno građanima.
- Pretresom kuće i pomoćnih objekata koje koristi lice B. Ć. (51) u Andrijevici pronađene su dvije automatske puške, lo-
vačka i vazdušna pušku, ručna bomba, oko pet kilograma eksploziva, 50 komada municije, kao i puščana cijev sa zatvaračem - kazali su iz policije. Izviđaj u ovom predmetu je u toku. a. r.
BUDVA – Tijelo muške osobe koje je more izbacilo pronađeno je juče na Slovenskoj plaži u Budvi, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije.
Kako nam je rečeno, tijelo je pronađeno stotinak metara od Starog grada.
- Radi se na identifikaciji osobe čije je tijelo pronađeno na plaži - kazali su iz Uprave policije.
Tužiteljka koja je izašla na lice mjesta naložila je obdukciju, nakon čega će se znati više detalja. C. h.
nIK šIć : Problem tijesnih predškolskih ustanova riješen u dobroj mjeri
Imamo 23 vaspitne jedinice u gradu i prigradskim naseljima, a nedavno smo otvorili vrtić u mjesnom centru Krstac. U Rastocima smo ove jeseni otvorili vrtić koji ima tri jaslene grupe. Dešava se i da se Nikšićani, koji su posljednjih godina živjeli u Podgorici, vraćaju u rodni grad upravo zbog djece – kaže direktorica JPU „Dragan Kovačević“ Snežana Zogović
NIKŠIĆ - Nikšić se posljednjih godina ne može pohvaliti demografskom slikom, pa ipak, oko 2.450 nikšićkih predškolaca svakodnevno se vaspitava i stiče nova znanja pod krovom JPU „Dragan Kovačević“ i stiče se utisak da je neophodno širenje kapaciteta.
Direktorica ustanove, koja je lani obilježila 75 godina rada, Snežana Zogović kaže da su njihovi korisnici 60-ak odsto mališana od ukupnog broja djece, te da se dešava i da se Nikšićani koji su posljednjih godina živjeli u Podgorici vraćaju u rodni grad upravo zbog djece, jer im se lakše organizovati u manjoj sredini, bez obzira što nijesu mijenjali posao i sad putuju.
JEDINICE
Nedavno je otvorena vaspitna jedinica ,,Čarolija“ a u septembru je počela izgradnja vrtića u Rudom Polju i biće završena za 18 mjeseci.
- Imamo 23 vaspitne jedinice u gradu i prigradskim naseljima, a nedavno smo otvorili vrtić i u Goliji, mjesnom centru Krstac, koji je udaljen 40-ak kilometara od Nikšića, i tamo imamo 10-ak mališana. U Rastocima smo ove jeseni otvorili vrtić koji ima tri jaslene grupe. Inače naša ustanova ima uku-
pno 27 jaslenih grupa, s tim što su vrtići „Bambi“, Čarolija“ i „Crvčak“ predviđeni isključivo za najmlađe – kaže Zogović napominjući sa zadovoljstvom da će uskoro i u Kličevu imati još jedan vrtić. U tom naselju imaju četiri vaspitne grupe, ali je potreban veći prostor.
– U centru Kličeva kupljena je jedna porodična kuća sa imanjem i uskoro bi trebala da bude nama ustupljena na korišćenje. Kada adaptiramo taj prostor znattno ćemo pomoći stanovništvu Kličeva, ali i rasteretiti gradske vrtiće, jer mnogi roditelji iz tog veoma naseljenog kraja sada
U centru Kličeva kupljena je porodična kuća sa imanjem i uskoro bi trebalo da nam bude ustupljena. Kada adaptiramo taj prostor znatno ćemo pomoći stanovništvu Kličeva, ali i rasteretiti gradske vrtiće, jer mnogi roditelji iz tog veoma naseljenog kraja sada nam dovode djecu jaslenog uzrasta - kaže Zogović
Berane: Opštinsko preduzeće pripremilo novi cjenovnik usluga
BERANE – Na današnjoj sjednici Skupštine opštine odbornici će se izjasniti o novom cjenovniku Parking servisa.
U prvoj zoni cijena po satu iznosi 0,60 eura (II zona 0,50 eura), povlašćena mjesečna pretplata za stanare 8,50 eura (II - 5,50 eura) a za pravna lica i preduzetnike 60 eura (II - 52 eura). Mjesečna pretplata 0-24 sata rezervisano mjesto (pravna lica, preduzetnici, državni organi, javne službe, strani predstavnici) košta 18
Direktorica JPU „Dragan Kovačević“ Snežana Zogović nedavno je dobila prestižno priznanje – Najbolja direktorica regiona, na IX Regionalnoj nastavničkoj konferenciji „Svijet obrazovanja briše granice“, na kojoj su se okupili nastavnici i ustanove iz cijelog regiona. Skromna je i kaže da nije čak u početku ni znala da je njen kolektiv kandidovao.
– Prošle godine je taj skup održan u Ohridu, ove godine u Baru i meni je pripalo to laskavo priznanje. Naša ustanova je, takođe, ušla u finale, a to je i zaslužila s obzirom na to koliko godišnje organizujemo aktivnosti i koliko posvećeno radimo sa djecom. Iz godine u godinu i naši vrtići su sve prostraniji i bolje opremljeni, a i zaposleni su na stalnim usavršavanjima. Brojne su manifestacije na kojima učestvuju naša djeca, imamo plesne, folklorne, dramske sekcije... uključeni smo u projekte „Specijalna olimpijada“, „Rukometić u vrtiću“..., a angažovani smo i međunarodnim projektima, bavimo se izdavaštvom... – kaže Zogović, ističući da pokušavaju implementirati i neke nove metode rada sa djecom, gdje su ona bolje motivisana, više angažovana.
nam dovode djecu jaslenog uzrasta. Kao što je poznato već je počela izgradnja i velikog vrtića u Integralovom naselju, a rok završetka radova je 18 mjeseci. Izgradnjom tog objekta dobićemo veliko olakšanje, jer naše postojeće kuhinje i vešeraji su preopterećeni. Sada mali broj vrtića ima svoju kuhinju i vešeraj. U Integralovom naselju imaćemo savremeno opremljen vrtić, sa kuhinjom, vešerajem, senzornom sobom, bibliotekom, arhivom... Biće na dva nivoa i moći će da pri-
mi desetak grupa djece. To će biti, nakon dugo godina, prvi vrtić koji se u Nikšiću gradi namjenski i koji će imati sve što savremenoj ustanovi te vrste treba – riječi su direktorice JPU „Dragan Kovačević“.
KADAR
U toj ustanovi nemaju kadrovskih problema, a ukupno je 377 zaposlenih. Imaju dovoljno i pedagoga, psihologa, logopeda, defektologa, a smanjeni su
normativi za medicinske sestre, pa će uskoro dobiti nove koleginice, što će vaspitačicama olakšati posao, pogotovo u jaslicama. Ove godine su dobili i veći broj asistenata, a oni su im neophodni u radu sa djecom koja imaju teškoće u razvoju. Sa takvom djecom treba na vrijeme raditi stručno i vidan je napredak u njihovom razvoju, a i roditelji kod njih dobijaju besplatnu olakšicu. R. PEROŠEVIĆ
eura (II - 100 eura), a povlašćena mjesečna pretplata za zaposlene (8 + 1 sat) – 8,00 eura (II - 5,5 eura).
Prema postojećem cjenovniku koji datira iz 2022. godine, sat parkinga iznosi 0,50 u I i 0,40 u II zoni, a povlašćena mjesečna karta 6,50 u I zoni i 0,40 u II. Povlašćena mjesečna pretplata za pravna lica i preduzetnike u I zoni košta 45,50 eura i II 40 eura. Za mjesečnu pretplatu (0-24 sata rezervisano mjesto) treba izdvojiti 91 euro u I zoni, a 78 eura u II zoni, dok povlašćena mje-
sečna pretplata za zaposlene
8 sati + 1 sat u I zoni košta 6,50 eura, a u II četiri eura.
Dnevna karta u obje zone (od 7 do 22 sata) poskupila je sa 4,50 na 10 eura, nedjeljna (važi osam dana od kupovine) sa 9,10 eura na 12, a mjesečna (važi mjesec od kupovine) sa 23,40 na 30 eura. Novina je dnevna karta koja se može platiti u roku od osam dana a koja košta sedam eura.
Blokada točka ,,lisicama“ ostala je na istom nivou - iznosi 40 eura, kao i rezervacija parking mjesta – 0,50 eura za
svaki započeti sat korišćenja. I popusti su na istom nivou kao u aktuelnom cjenovniku. Stanari i zaposlena lica imaju pravo na popust za kupljenu tromjesečnu kartu – 10 odsto, polugodišnju – 20 odsto i godišnju – 30 odsto. Popust mogu ostvariti korisnici javnih parkirališta koji rezervišu više parking mjesta. Za tri do 10 vozila – 10 odsto popusta, od 10 do 20 vozila –20 popusta, a za 20 i više vozila 30 odsto popusta. Cijene su izražene sa PDV-om. D. Š.
Četvrtak, 27. novembar 2025.
KOLAŠIN – Opštinski parlament do sada nije imao potpredsjednika - od jučerašnje sjednice ga ima i to je Zoran Đurišić iz Nove srpske demokratije (NSD). On je izabran glasovima većine pa je rukovodstvo Skupštine sada u rukama te partije i DNP iz čijih je redova predsjednik parlamenta Vasilije Bulatović.
Opozicija je bila uzdržana tokom glasanja, uz negodovanje što njoj nije pripala funkcija potpredsjednika Skupštine.
BIOGRAFIJA
Zoran Đurišić je diplomirao na Građevinskom fakultetu u Podgorici i usavršavao se kroz specijalističke programe građevinarstvo - geotehnika i građevinarstvo - saobraćaj. U obrazloženju se ističe da Đurišić posjeduje sve profesionalne i stručne i organizacione kompetencije za koje će kroz posao potpredsjednika omogućiti kontinuitet rada Skupštine.
Odbornici opozicije su istakli da je izbor Đurišića iz NSD potpredsjednika SO način da se disciplinuje predsjednik SO Vasilije Bulatović iz DNP-a zbog nedavnog odsustva sa sjednice, kada je predsjedavao Balša Cvetković Matija Bulatović odbornik koalicije Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SD, SDP i građani) kazao je da su kao konstruktivna opozicija trebali da dobiju mjesto potpredsjednika. Da imamo kapaciteta, volje i stručnosti pokazao je naš kolega Balša Cvetković kada je predsjedavao sjednicom SO. Riječ je o sjednici, koja je održana 22. oktobra, na kojoj se glasalo o podizanju spomenika pokojnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. Bulatović (DNP) nije prisustvovao sjednici, a za predsjedavajućeg je imenovao Balšu Cvetkovića iz Pokreta zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti).
HRABROST
Marta Šćepanović iz Zajedno gradimo Kolašin istakla je da je predsjednik Skupštine
Kolašin: Zasijedao gradski parlament, opozicija ostala bez očekivane funkcije
oPoZiCiJa nEZaDoVolJna: Sa sjednice Skupštine
Marta Šćepanović, odbornica pokreta Zajedno gradimo Kolašin, smatra da NSD disciplinuje odbornike koji imaju hrabrost i da se suprotstave, ali da to radi samo u saopštenjima, ali ne i za skupštinskom govornicom.
Vasilije Bulatović odgovorio je da mjesto potpredsjednika prema koalicionom sporazumu pripada Ujedinjenoj
Crnoj Gori koja je predložila Đurišića
trebao da predloži potpredsjednika.
– Kao opozicija smo zaslužili mjesto potpredsjednika SO. Uvijek imamo konstruktivan odnos a da je drugačije, prošla sjednica se ne bi završila. Očigledno je da NSD disciplinuje po svojoj mjeri kolege odbornike koji imaju hrabrost da se suprotstave samo u saopštenjima dok ih nema za skupštinskom govornicom. Lekcija
i slušanju koalicionih partnera je naučena – kazala je Šćepanović.
Vasilije Bulatović odgovorio je da je mjesto potpredsjednika prema koalicionom sporazumu pripadalo Ujedinjenoj Crnoj Gori koji su predložili Đurišića tako da nema nikakvog disciplinovanja već se poštuje koalicioni sporazum. Prihvaćen je zahtjev mještana Mioske, Raške i Ljute da se iz-
dvoje iz MZ Manastir Morača i formiraju posebnu mjesnu zajednicu. Novom odlukom ispravljene su tehničke greške u osnivanju DOO Parking servisa, Statuta društva i odluke o javnim parkiralištima. Takođe je saglasnost dobio Pravilnik i unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Agenciji za projektovanje i planiranje prostora.
D. DRAŠKOVIĆ
gUSinJ E: Saradnja Uprave za vode i Ministarstva odbrane
GUSINJE - U okviru radova na prevenciji štetnog dejstva voda rijeke Grnčar, Uprava za vode je u saradnji sa Ministarstvom odbrane i inženjerskom jedinicom Vojske Crne Gore završila sanaciju korita rijeke na dionici od pješačkog mosta nizvodno do ulaza u Gusinje. Tom prilikom je u pojasu od 130 metara između kolskog i pješačkog mosta uklonjen višak riječnog nanosa. Takođe, uklonjeni su sprudovi formirani nizvodno od kolskog mosta čime se povećala protočnost riječnog korita na toj
dionici rijeke Grnčar. Kompletan materijal (šljunak i pijesak) koji je pomjeren tokom radova nasut je uz obale rijeke kao dodatna zaštita od erozije i štetnog dejstva voda. Direktorica Uprave za vode Vesna Bajović kazala je da intervencije u koritima rijeka značajno doprinose bezbjednosti stanovništva i imovine u ovim područjima koja su prepoznata kao lokacije na kojima taloženje materijala negativno utiče na vodene i sa vodom povezane ekosisteme. Bajović ističe da su ove aktivnosti minimalno invazivne te da ne narušavaju vodni režim, stabilnost obala i prirodnu ravnotežu vodnih i priobalnih ekosistema.
Kompletan materijal (šljunak i pijesak) koji je pomjeren tokom radova nasut je uz obale rijeke kao dodatna zaštita od erozije i štetnog dejstva voda
Osim Grnčara, rijeke Lim i Tara takođe odlikuje bujični karakter koji dovodi do nagomilavanja riječnih nanosa što utiče na protočnost rijeka i povećava rizik od poplava. Uprava za vode i na ovim lokacijama prati situaciju na terenu i s tim u vezi je u stalnoj komunikaciji sa opštinskim i lokalnim stanovništvom. C. G.
HERCEG NOVI – Iz kompanije Blu lajn saopštili su da će prestati da održavaju đačku liniju Herceg Novi – Tivat, ako im se ne izmire troškovi od početka školske godine ili ne daju čvrste garancije da će to biti urađeno.
Roditelji 58 đaka iz Herceg Novog koji pohađaju SMŠ ,,Mladost“ u Tivtu, u ponedjeljak su uputili javni apel da se taj problem riješi jer će linija od 1. decembra biti ukinuta, te pozvali Morsko dobro da se uključi. Uslijedio je nepotpisani demanti škole u kojem su naveli da linija neće
biti ukinuta ali su potvrdili da problemi postoje. Iz kompanije Blu lajn za Portal RTHN podsjećaju da je prevoz đaka iz Herceg Novog do Tivta, do prošle godine bio organizovan u jednoj jutarnjoj smjeni, a od prošle godine u dvije. – Prihod od karata pedesetak đaka koji se prevoze u dvije smjene nije dovoljan da se pokriju veliki troškovi transporta (plate, gorivo, trajekt, održavanje itd). Prošle školske godine je Ministarstvo prosvjete subvencionisalo prevoz a Pomorski saobraćaj nije naplaćivao prelazak trajekta đač-
kog autobusa za popodnevnu smjenu i to je bilo dovoljno za održivo funkcionisanje prevoza. Ove školske godine, kako je i najavilo krajem prošle, Ministrastvo prosvjete ne subvencioniše prevoz iz Herceg Novog do Tivta, a sa Pomorskim saobraćajem ne postoji dogovor o besplatnom prevozu trajektom, što situaciju čini neodrživom i izuzetno teškom – naveli su iz Blu lajna. Kako kažu, krajem prošle i početkom ove školske godine, na brojnim sastancima u SMŠ „Mladost“, gdje su prisustvovali i predstavnici Opština Herceg Novi i Tivat, ukazivali su na problem, koji je, kako navode, nastao zbog organizacije rada škole. – Uz obećanja iz škole da će se problem sufinansiranja đačkog autobusa riješiti, nasta-
vili smo održavanje prevoza. I nakon tri mjeseca, nijesu se našla sredstva za subvencionisanje - saopštio je prevoznik. Iz Blu lajna kažu da mjesečnu kartu Ministarstvo refundira u iznosu od 20 odsto, „dok ostatak nekim đacima plaća Opština Herceg Novi“. – Zbog đaka koji sami plaćaju veći iznos karte, cijena karte ne može biti previsoka i da se tržišno određuje, već se mora voditi računa o socijalnom momentu, uz određeno subvencionisanje prevoza od strane Ministarstva ili Opštine – kazali su. Iz Blu lajna kažu i da ove godine nije postignut dogovor sa Morskim dobrom koje je prošle školske godine obezbjeđivalo besplatan prelazak trajektom za autobus koji je prevozio đake u popodnevnu smjenu.
Novi roman Jasenke Lalović biće predstavljen u Podgorici
PODGORICA – Novi
roman Jasenke Lalović ,,Zera luče“ biće predstavljen večeras, u 19 sati, u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Za razliku od dosadašnjih romana crnogorske autorke, koji su bili utemeljeni u istorijskom kontekstu, ovaj je vremenski smješten između 2010. i 2025. godine, a u središtu priče je mlada protagonistkinja u potrazi za identitetom.
Osim autorke, na promociji će govoriti dr Draško Došljak i novinar Vlatko Simunović. Razgovor će moderirati pjesnik i novinar Pobjede Andrija Radović, a odlomke iz romana čitaće novinarka i pjesnikinja Jelena Božović Lalović je u intervjuu za Pobjedu kazala da je romanom ,,Zera luče“ poželjela da uspostavi vezu između savremenog trenutka i života naših predaka.
- Konkretno, u ,,Zeri luče“ to je hod unazad kroz šest generacija. Tu se otvara pitanje da li postoji naslijeđena matrica ponašanja koja se aktivira u ključnim životnim situacijama – kazala je Lalović za Pobjedu. Ovo je sedma novembarska promocija novog romana Jasenke Lalović, nakon Vrbasa, Lovćenca, Budve, Tivta, Ulcinja i Danilovgrada. Takođe, roman će biti predstavljen i sjutra veče u Kolašinu. An. R.
Milena Đukanović gošća tribine „Podgoričke priče“
PODGORICA – Vanredna profesorka na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore i istraživačica u oblasti primjene 3D štampe u dizajnu, inženjerstvu i obrazovanju, prof. dr Milena Đukanović, biće gošća programa „Podgoričke priče“, večeras, u 20 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.
- Biće to prilika i da sa publikom podijeli nešto više o svom životnom i profesionalnom putu, inspiraciji i izazovima u svijetu inovacija, o tome kako se znanje može pretvoriti u stvaralaštvo i kako tehnologija postaje alat za izražavanje i
unapređenje svakodnevice –navodi se u najavi KIC-a. Moderator večeri je novinar Vanja Kovačević R. K.
PODGORICA - Prvom samostalnom izložbom u Crnoj Gori, umjetnica Vildana Kilian otvorila je ,,Artro“ galeriju u sklopu Feel Alive huba u Luštica Bayu. Izložba „Naša soba“, nastala kao njen magistarski rad u Školi tradicionalnih umjetnosti Kraljevske fondacije u Londonu, donosi savremeni umjetnički izraz prožet crnogorskim nasljeđem, arhetipovima i drevnim tehnikama.
Kilian, koja je imala priliku da svoj rad predstavi i kralju Čarlsu III, kroz ovu postavku istražuje prostor intimnosti, zajedništva i ženskog iskustva, promišljajući tradiciju kao živu i transformativnu silu. Kilian je rođena u Podgorici. Diplomirala je engleski jezik i književnost u Sarajevu, a potom završila master studije u Školi tradicionalnih umjetnosti Kraljevske fondacije u Londonu. Kao jedan od troje izabranih studenata predstavila je svoj rad kralju Čarlsu III. - U Londonu sam, početkom juna u Shoreditchu, u toku SXSW London festivala, kralju Čarlsu predstavila jedan od mojih vezova inspirisanih tradicionalnim motivom sa džublete koja je pod UNESCO zaštitom. Bila je to posebna čast. U oktobru, prilikom dodjele diploma u Dumfries House u Škotskoj, predstavila sam mu skulpturu inspirisanu pticom sa crnogorskog zlatoveza. U toku oba susreta svjedočila sam njegovom iskrenom interesovanju za naš rad i principe tradicionalnih vještina kao i poznavanju prilika u zemljama iz kojih dolazimo i tradicijama koje baštinimo. Naša Škola tradicionalnih umjetnosti je na svijetu jedinstveni praktični magistarski studij pod kraljevim pokroviteljstvom. Škola okuplja deset studenata iz čitavog svijeta koji skupa istražuju i razmjenjuju iskustva i u tome imamo veliku podršku Kraljeve fondacije. Neizmjerno sam zahvalna na tom iskustvu i stečenom znanju - istakla je Kilian za Pobjedu.
P OBJEDA: Kako doživljavate činjenicu da je upravo Vaša prva samostalna
PODGORICA – Predstavljanje nove knjige poezije Milana Kneževića „Ne dam mandat“ biće priređeno večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.
O knjizi će govoriti recenzent prof. dr Dragan Koprivica, Radomir Uljarević i autor. Knežević je profesor srpskog jezika i južnoslovenskih književnosti, nadareni pjesnik i romansijer i autor je sedam zbirki poezije i romana „Obala nesanice“. Promocija će biti održana u sali „Marko Miljanov“. R. K.
Umjetnica Vildana Kilian za Pobjedu o prvoj samostalnoj izložbi u Crnoj Gori i predstavljanju rada kralju Čarlsu
POBJEDA: U kojoj mjeri ženska nezavisnost, snaga i stvaralačko iskustvo oblikuju Vaš umjetnički izraz?
KILIAN: Moji radovi su oblikovani mojim iskustvom, ali kroz motive koje istražujem radovi su oblikovani i naslijeđenim vrijednostima žena prije mene. Motivi koji su prisutni u mojim radovima, poput čempresa, zmije, ptice, perunike, nose svoju naslijeđenu simboliku, bili su dio života naših žena i predstavljaju zajedničku nit mog stvaralaštva sa njima.
izložba u Crnoj Gori otvorila „Artro“ galeriju u Luštica Bayu, i što za Vas simbolizuje izložba „Naša soba“?
Upravo je veza škrinje sa početkom novog poglavlja u životu žene osnov koncepta ,,Naše sobe“. Škrinja je u ovom konceptu podsjećanje na vrijednosti koje treba čuvati u novom, ali i svakom poglavlju života. U savremenom umjetničkom izrazu ona je skulptura koja nas podsjeća na jedinstvo porijekla u ovom podijeljenom svijetu – istakla je Kilian
KILIAN : U ,,Artro“ galeriji sam jedna od umjetnica koje vode radionice kao dio Feel Alive Huba. Izložba je prirodan nastavak te saradnje, a ,,Naša soba“ produžetak tog kreativnog prostora. Direktorica galerije Kristina Kestner je prepoznala tu vezu. Otvaranje galerije ,,Našom sobom“ je direktno povezivanje prostora i svrhe. ,,Naša soba“ istražuje arhetipove i motive koji ujedinjuju. Koristila sam prirodne materijale i pigmente i u školi istraživala drevne tehnike povezujući ih sa našim nasljeđem. „Naša soba“ je za mene prostor intimnih refleksija i zajedništva.
POBJEDA: Tradicija Crne Gore važan je izvor Vaše inspiracije. Što je ono najdublje u crnogorskom nasljeđu što prepoznajete kao sopstveni korijen?
KILIAN : U jedinstvu različitosti crnogorskog nasljeđa osjećam svoje korijene. Oni su povezani kroz dubinu veze sa našom zemljom. Ta veza inspiriše moj rad. Istražujem motive i načine na koji su korišteni kroz različite periode i u različitim materijalima i na taj na-
Zbornik ,,Glas ohrabrenja“ predstavljen u podgoričkom KIC-u „Budo Tomović“
Poezija koja daje nadu najranjivijima
PODGORICA – Zbornik pjesama ,,Glas ohrabrenja“ predstavljen je u KIC-u ,,Budo Tomović“. Prema riječima jednog od tvoraca zbornika – književnika Gorana Popovića Duksa, riječ je o jedinstvenom poetskom projektu koji okuplja glasove afirmisanih pjesnika i mladih autora iz regiona, sa ciljem da poezijom pruže podršku i nadu onima kojima je ona najpotrebnija – djeci bez roditelja, djeci sa invaliditetom, djeci žrtvama nasilja i svim mališanima koji su iskusili bol i tugu.
U uvodnoj riječi, književnica Dragana Petrić-Đokić navela je da knjiga treba da bude utočište u kojem će svako dijete pronaći svoju iskru hrabro-
sti i vjeru da bol može prerasti u snagu. - Za odrasle, ovo je podsjetnik da ljubav, briga i pažnja mogu promijeniti svijet – jer svijet
postaje onakav kakvim ga oblikujemo našim djelima i riječima - naglasila je Petrić-Đokić. Urednica zbornika Radojka Mugoša-Petrić otkrila je da je na konkurs pristiglo više od 80 pjesama. - Svaka pjesma u knjizi je posebna, iskrena i ispisana srcem. Ovaj zbornik svjedoči o empatiji, kreativnosti i dječjoj solidarnosti. Pokazuje da djeca svojim riječima mogu graditi velike mostove nade - kazala je Mugoša-Petrić. Knjiže vnica Savka Gudović-Parađina naglasila je da ova poezija ima snažan emotivni, socijalni i moralni naboj. - Pjesnici prikazuju svijet iz
čin naglašavam njihovu povezanost.
POBJEDA: Bračna škrinja i ogledalo zauzimaju centralno mjesto izložbe. Koja je bila polazna ideja u oblikovanju ovog rada?
K ILIAN: Škrinje su za mene poseban simbol i već duže vrijeme ih istražujem. Na našem malom prostoru imamo više naziva za taj jedan predmet i svaki naziv govori o bogatstvu raznolikosti našeg nasljeđa. Željela sam da škrinja bude centralni dio prostora kao izvor vrijednosti koje čuvamo, a ogledalo onoga što reflektujemo.
POBJEDA: Škrinja u našem kulturnom nasljeđu simbolizuje početak novog poglavlja u životu žene. Na koji način ste ovaj tradicionalni motiv preoblikovali u savremen umjetnički izraz?
KILIAN: Upravo je veza škrinje sa početkom novog poglavlja u životu žene osnov koncepta ,,Naše sobe“. Škrinja je u ovom konceptu podsjećanje na vrijednosti koje treba čuvati u novom, ali i svakom poglavlju života. U savremenom umjetničkom izrazu ona je skulptura koja nas podsjeća na jedinstvo porijekla u ovom podijeljenom svijetu.
POBJEDA: Zmija se pojavljuje kao jedan od ključnih simbola u Vašem radu. Zašto baš ona - koje značenje nosi u kontekstu izložbe?
KILIAN: Svaka kuća ima zmiju koja je čuva - staro je vjerovanje, ne samo kod nas. U kontekstu izložbe zmija predstavlja upravo čuvara naše sobe, ali i direktnu vezu sa našim nasljeđem. Ja je predstavljam u drvetu, zlatovezu, srebrnom filigranu.
POBJEDA: Zanimljivo je da ste ogledalo izveli iz njegove tradicionalne pozicije unutar poklopca škrinje i postavili ga u „zajednički prostor“. Što za Vas znači to izmještanje i kakav novi odnos ono uspostavlja?
KILIAN: Ogledalo sam izmjestila iz škrinje kako bih stvorila zajednički prostor u kojem se svi ogledamo. Ogledalo sam radila tradicionalnom tehnikom sa 24k zlatom, a zasnovala ga na geometrijskom principu kvadrature kruga - potrage za mjerom između materijalnog i duhovnog, što je i ključ za tumačenje koncepta ,,Naše sobe“.
P
OBJEDA: Esej Virdžinije Vulf ,,A Room of One’s Own“ imao je snažan uticaj na koncept izložbe. Kako se ideja „vlastite sobe“ prepoznaje u Vašem radu?
KILIAN: Virdžinija Vulf u eseju govori da književnica, umjetnica treba da ima vlastitu sobu, da bude nezavisna, da bi mogla da se bavi umjetnošću. Koncept ,,Naše sobe“ je upravo to - materijalizacija osjećaja zaštite, nezavisnosti i snage kroz istraživanje motiva i arhetipova. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA – Fototipsko izdanje rukopisnog „Cetinjskog psaltira“ iz 15. vijeka, koje su zajednički objavili Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ kao još jedan dragocjeni svjedok srednjovjekovnog duhovnog i kulturnog nasljeđa Crne Gore, predstavljeno je na Cetinju.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović kazao je da je primjer Cetinjskog psaltira iz XV vijeka dokaz da naša srednjovjekovna istorija nije zapisana samo u kamenu, gdje su sačuvana razna imena i titule od naših srednjovjekovnih vladara, preko crkvenih velikodostojnika, pa do običnog puka, već da su „naši preci veoma rano počeli ostavljati tragove u rukopisima na staroslovenskom jeziku, što predstavlja osobenost jezičkog, odnosno kulturološkog izraza predaka Crnogoraca“. – Ukoliko bismo saželi ulogu srednjovjekovnih ćirilskih tekstova u crnogorskoj kulturi, onda je pred nama liturgijska knjiga koja je produkt autentične prakse nastale u okrilju Zetske mitropolije, lišene rusifikacije kojoj je kasnije bila izložena literatura unutar Crnogorske pravoslavne crkve, od početka XVIII vijeka, kao i što je to bio slučaj i kod drugih pravoslavnih eparhija na tlu nekadašnje Austrougarske, Venecije i Osmanskog carstva, koje su prihvatile pokroviteljstvo ruskog imperatora – kazao je Jovović.
Sa promocije izdanja na Cetinju
Vuk Karadžić otuđivao i prodavao stare knjige
Direktorica NBCG „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar podsjetila je na činjenicu da stare rukopisne i štampane knjige crnogorske srednjovjekovne pisane baštine spadaju u najveće vrijednosti naše kulturne istorije i kulture u cjelini, a mnogi primjerci od njih imaju i širi civilizacijski značaj. Ona je kazala da je sudbina knjige u Crnoj Gori bila teška i neizvjesna, usljed stalnih bitaka, ratnih razaranja i propadanja tokom vremena. – Osim toga, poznata je i uloga Vuka Karadžića u otuđenju starih knjiga sa naših prostora, koje je kasnije prodavao raznim kolekcionarima i bibliofilima širom Evrope. U knjizi „Počeci štamparstva u Crnoj Gori“ Evgenije Nemirovski navodi podatak da je Karadžić prvu pošiljku iz Crne Gore, u kojoj je bio i „Psaltir s posljedovanjem“ iz 1495. prodao 1847. ruskom istoričaru i bibliofilu Pogodinu za 75 rubalja. A tih pošiljki je, nažalost, bilo mnogo i na različite adrese – rekla je Lompar.
On je dodao da, iako je latinica najstarije pismo na crnogorskom prostoru, ćirilicom je oblikovan identitet Crne Gore i crnogorskog naroda, još od XV vijeka, „pri čemu ne treba izgubiti iz vida jedan manji korpus glagoljskih liturgijskih tekstova, koji su, takođe, sastavni dio crnogorskog književnog sadržaja“. – Publikovanjem, između ostalih, i „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka još jednom potvrđujemo da knjiga nije bila
incident kulture na crnogorskom prostoru u srednjem vijeku – kazao je Jovović. Priređivač izdanja, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović je istakao da crnogorski istorijski, kulturni, duhovni i državni kontinuitet
potvrđuje obilje istorijskih artefakata među kojima posebno mjesto zauzimaju pisani spomenici kulture. - Analize i tumačenja istoriografskih i kulturoloških aspekata u istraživanjima pokazuju da su se u periodu vladavine dinastija Balšića i Crnojevića odvijali neki od važnijih procesa u evoluciji državotvorne i etnografske identifikacije Crne Gore, ali iznad svega i Crnogoraca kao nacionalne zajednice sa samoprepoznatom narodnom sviješću – istakao je Ivanović. Istoričar Božidar Šekularac koji je pisao pogovor fototipskom izdanju rukopisnog „Cetinjskog psaltira“ govorio je detaljno o njegovim karakteristikama. - Imajući u vidu da je na Cetinju pri dvoru Crnojevića radio skriptorij i štamparija, nije bez osnova tvrdnja da je ovaj rukopis Cetinjskog psaltira s tumačenjima poslužio cetinjskim pisarima i štamparima kao uzorak po kome su radili, tim prije što su sadržaj teksta i stil gotovo isti – istakao je Šekularac. An. R.
Film „Povratak Žikine dinastije“ biće premijerno prikazan 2. decembra u Beogradu
perspektive djeteta koje trpi, ali i iz perspektive odraslih koji svjedoče tom trpljenju. Česta su osjećanja tuge, bespomoćnos ti, empatija, ali i poziv na suosjećanje i promjenu. U nekim pjesmama bol prerasta u tihi bunt protiv društva koje nije dovoljno posvećeno i angažovano po pitanju pomoći ovoj djeci –kazala je ona. Književnica Nermina Adžović-Mustagrudić istakla je da je posebnost zbornika u sposobnosti da osluškuje emocije djeteta, čak i one neizgovorene. - Tako nastaje most između unutrašnjeg svijeta djeteta i
njegove okoline - ističe ona. Program je vodio profesor, novinar i publicista Miodrag Migo Đurović , a stihove su čitali brojni pjesnici zastupljeni u zborniku. Autori zastupljeni u zborniku su: Ana Đurović, Aida Kanalić-Huseni, Bayra Đurđević-Banda, Branka Popović, Mahija Demirović-Dolac, Vladimir Šćepanović, Darko Bulić, Dragoljub Pejović, Zlatko Živković, Ivan Mugoša, Katarina Boljević, Mensura Zvrko, Muamera Šutković, Nada Miranović, Nada Matović, Neven Milaković, Radojica Petrić Tobi, Rajka Martinović, Radmila Alagić, Reho Ramčilović, Sadeta Feleć, Svetlana Milić, Silvana Rakić i Stana Španjević An. R.
PODGORICA – Premijera filmske komedije „Povratak Žikine dinastije“, u režiji Milana Konjevića, biće
održana u beogradskom Sava centru, 2. decembra. Radi se o 11. nastavku kultnog serijala ,,Lude godine“.
Umjesto legendarnog Dragomira Bojanića Gidre, ovog puta imamo njegovog unuka Mišu Pavlovića u ulozi glave porodice, a njega tumači Nikola Kojo, koji je tu ulogu tumačio i u šestom, sedmom i osmom filmu franšize. On je za Danas uoči premijere kazao da je u umjetnosti svako novo djelo novi izazov. - U umjetnosti ne postoji autopilot. Uvijek vozite novi tip aviona, sa novom posadom, u različitim vremenskim uslovima. Najveći izazov su vremenski uslovi u kojima je film sniman i u kojima izlazi. Turbulentno i mukotrpno oslo-
bađanje zemlje. Žrtve. Suze. Žuljevi. Pendreci. Saradnici okupatora koji znaju skoro sva slova unaprijed osuđuju, a nijesu ni vidjeli film. Sijanje zla kao nova normalnost. Ok, još malo – istakao je Kojo. Trajna popularnost ,,Žikine dinastije“, prema njegovim riječima, leži u benignosti teme. - Rasterećenost politikom i svakodnevicom. Obične ljubavne priče mladih ljudi i velika vještina ondašnjih glumaca da se poigravaju sa komedijom. Da igraju sredstvima koja su malo na ivici, ali opet užasno zabavna. Naravno, prije svih virtuoznost i neponovljivost Gidre – rekao je on. Izuzetnu glumačku podjelu, osim Koja, čine: Jovo Maksić, Mladen Sovilj, Srđan Timarov, Miona Marković, Slobodan Boda Ninković i mnogi drugi. An. R.
Reakcije na odbijanje direktorke NB ,,Radosav Ljumović“ da ta ustanova štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika
Odluka direktorke Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ da odbije štampanje drugog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ publiciste Danila Burzana zbog toga što je pripremljena jotovanom varijantom crnogorskog jezika, izazvala je više reakcija.
Reagujući na tekst objavljen u Pobjedi, NB ,,Radosav Ljumović“ oglasila se saopštenjem u kojem se navodi da je to najstarija ustanova kulture u Podgorici i kao takva predstavlja mjesto na kojem kulturni stvaraoci različitih afiniteta uvijek nailaze na podršku i razumijevanje. - Tako je bilo i sa gospodinom Danilom Burzanom, koji je izrazio želju da Biblioteka bude izdavač njegove knjige. Sastanak s njim bio je preliminarnog karaktera jer je u pitanju izdavaštvo Biblioteke koje je planirano za narednu, 2026. godinu.
Biblioteka nema namjeru nikoga da diskriminiše, po bilo kom osnovu, sve što tražimo jeste da se ne insistira na kvantitetu na uštrb kvaliteta.
S politikom otvorenosti i dostupnosti ustanove, kao i sa spremnošću za razvoj, pored ostalih, i zavičajnog segmenta njenog rada, upoznat je i gradonačelnik, Saša Mujović, kao i sa činjenicom da Danilo Burzan u Biblioteci nije ni ponižavan ni vrijeđan, kako tvrdi, već naprotiv - srdačno je dočekan, poštovan i ispraćen s poklonom – navodi se u reagovanju.
Podsjećamo, Danilo Burzan je naglasio kako je u Biblioteci imao dvadesetak minuta vrlo prijatnog razgovora, kao i da je dobio nekoliko knjiga na poklon, a da se poslije svega osjeća ,,više nego iznenađen, čak i uvrijeđen, ponižen, diskvalifikovan“!
Na kraju reagovanja NB ,,Radosav Ljumović“, ponavlja se da knjige koje ustanova objavljuje moraju zadovoljavati estetske i izdavačke kriterijume uredništva, za čiji rad je odgovorna direktorka Biblioteke, te da će na taj način biti tretirana i ponuda Danila Burzana, ukoliko do nje dođe tokom naredne godine.
Sramni postupak direktorice
Biblioteke bio je povod za ko-
mentar predsjednika Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini glavnog grada Miloša Maškovića
PORUKA
On je ocijenio da ovaj događaj nije samo loša urednička odluka, niti još jedan hir Slavice Ilinčić, već je riječ o kršenju Ustava Crne Gore i Zakona o zabrani diskriminacije, s obzirom na to da se autoru uskraćuje pravo da objavi knjigu na jednoj od dvije službeno ravnopravne varijante crnogorskog jezika.
- Još je sramotnije što direktorica Biblioteke, umjesto da štiti kulturni identitet i slobodu stvaralaštva, uvodi političke filtere i lične jezičke preferen-
Postavljen kamen temeljac za izgradnju paviljona OŠ ,,Oktoih“
cije u javni posao. Ali možda je još problematičnije to što gradonačelnik Saša Mujović na sve ovo ne reaguje. Takvo ponašanje nije neutralno. To je poruka. Poruka da se ili slaže, odnosno da podržava ovakav model upravljanja i da mu je potpuno prihvatljivo da se budžetske institucije pretvaraju u servis političkih naloga ili da ,,po svaku cijenu“ čuva koalicioni mir – objavio je Mašković, pozivajući Mujovića da reaguje i zaštiti Ustav i ključni princip nediskriminacije i zaštite ljudskih prava, kulturnog identiteta grada i države.
Mujović: Dosta više žalopojki o diskriminacijama
Gradonačelnik Saša Mujović objavio je juče da je iznenađen konstatacijom publiciste Danila Burzana da direktorica gradske biblioteke u Podgorici ima njegovu saglasnost za nezakonito ponašanje.
- Publicista Burzan je zamislio da bi valjalo da pripremi novu monografiju o gradonačelnicima Podgorice i da to djelo treba da bude štampano od strane Biblioteke na način kako on smatra da treba.
I ne sporim autorsko pravo. I ne sporim zakonsko pravo. I ne sporim i nikada neću sporiti jotovanu verziju crnogorskog jezika. Ako se ovo djelo bude štampalo sigurno će makar polovina tiraža biti na jotovanoj verziji crnogorskog jezika. Ipak, ne dajem za pravo publicisti Burzanu da misli da je veći Crnogorac ili ljubitetelj Crne Gore od mene, a naročito ne da treba da štiti Crnu Goru od mene. Ne dajem mu za pravo da me proglašava zaštitnikom bezakonja.
Da li Biblioteka ima sredstava za štampanje ove monografije, da li je to uneseno u finansijski plan za 2025. ili 2026. godinu, da li je on jedini autor iz Crne Gore koji može ovako nešto napraviti? Da li nam treba u ovom momentu dopunjena biografija sa samo tri nova gradonačelnika? Pritom, ja sam jedan od ta tri gradonačelnika i mislim da u ovom momentu postoje preče stvari za trošenje novca nego za bilo čiju promociju. Građani se sa pravom mogu zapitati da li se u ovom slučaju radi o opravdanom trošenju sredstava? Stavimo sve to po strani, neka se monografija štampa, biće na jotovanoj verziji, ali dosta više žalopojki o diskriminacijama i dosta više politikanstva presvučenog u veliku brigu o Crnoj Gori i njenom nestajanju – navedeno je u reagovanju gradonačelnika Podgorice.
Mašković je p(r)ozvao i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da hitno reaguje zbog povrede osnovnog ustavnog prava - na slobodu izražavanja, ravnopravnu upotrebu jezika i nediskriminaciju u pristupu javnim ustanovama.
- Ako se ovo ne sankcioniše, otvara se prostor da svaka ustanova sjutra uvodi svoje „dozvoljene“ i „nedozvoljene“ jezičke, nacionalne ili po-
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja preksinoć
Postavljanjem kamena temeljca juče je označen početak izgradnje paviljona za OŠ ,,Oktoih“ na Zabjelu.
- Sa velikim zadovoljstvom ističem da danas postavljamo kamen temeljac za novi paviljon OŠ ,,Oktoih“. Podsjetiću, gradimo objekat od 1.500 kvadratnih metara sa 11 modernih učionica, čime direktno rješavamo problem preopterećenosti kapaciteta sa kojima se već godinama suočava ova škola. Pored u čionica, učenici će dobiti i namjenski prostor za produženi boravak i novu, opremljenu školsku biblioteku. Ovaj projekat je još dokaz
naše odlučnosti da investiramo tamo gdje je najvažnije - u našu djecu i u resor obrazovanja. Radujem se što će učenici i nastavno osoblje OŠ
,,Oktoih“ uskoro dobiti prostor kakav zaslužuju - kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović
Minis tarka javnih radova
Majda Adžović istakla je da su nakon uspješno završenog projektovanja i svih pripremnih faza, stvoreni uslovi za početak izvođenja radova. - Za godinu dana od danas otvorićemo objekat za koji danas obilježavamo početak radova. Ovo je jasan pokazatelj naše iskrene posvećenosti da unaprijedimo obrazovnu infrastrukturu širom Crne Gore, ali i snažna poruka da želimo da našoj djeci obezbijedimo okruženje u kojem će imati prostora da rastu, uče i osjećaju se podržano - onako kako zaista zaslužuju - kazala je Adžović.
Gradonačelnik Saša Mujović zahvalio je ministarki Jakšić-Stojanović na započetom projektu i poželio da uskoro postave novi kamen temeljac - za gradnju nove škole u Ulici Ksenije Cicvarić. H. P.
U velikom požaru koji je izbio preksinoć oko 20 časova u Ulici Četvrte proleterske, u naselju između rijeke Ribnice i Bulevara Ivana Crnojevića, izgorjelo je najmanje pet stambenih objekata u kojima je živjelo nekoliko porodica.
Na svu sreću nije bilo povrijeđenih, a prema navodima policije, za izazivanje požara osumnjičena je L. K. (51), koja je juče i lišena slobode. Vlasnici čiji su objekti izgorjeli, kao i njihove komšije koje su pomagale u gašenju, ističu da je najvažnije što niko nije stradao. Očekuju da im nadležni organi na neki način pomognu da lakše prevaziđu ovu tešku situaciju u kojoj su se našli ne svojom krivicom.
Iz Službe zaštite i spašavanja naveli su da su dojavu o požaru primili u utorak veče u 20.08 časova, a da su njihove ekipe bile na terenu već u 20.15 sati. Akciju gašenja, kako su istakli, otežavalo je to što su objekti dijelom od lako zapaljivih materijala, kao i to što se nalaze u uskoj i nepristupačnoj ulici. Ipak, ulažući maksimalne napore uspjeli su brzo da stave požar pod kontrolu, zatim i da ga ugase i spriječe da se proširi na ostale objekte u okolini. U požaru je u potpunosti izgorjela i kuća porodice Ljumović, koja se nalazi uz objekat u kojem je izbio požar. Marko Ljumović nam je kazao da je tu živio sa ženom i malim sinom. - Renovirali smo fasadu, obnovili dječju sobu. Baš smo opre-
litičke kriterijume. To je put u opasno urušavanje kulturnog, institucionalnog i demokratskog poretka. Ovo je trenutak kada moramo zaštititi elementarne civilizacijske vrijednosti od onih koji su COVID liječili dimom, od onih koji pripadnike manjinskih naroda nazivaju „šiptarima“, od onih kojima je spaljena NATO zastava zaštitni znak – zaključio je predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza.
NETOLERANCIJA
Odluku direktorice Biblioteke Slavice Ilinčić da ne podrži štampanje knjige Danila Burzana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, odbornica
DPS-a Mirjana Radulović ocijenila je kao zabrinjavajući primjer netolerancije prema jednoj od zakonski priznatih varijanti službenog jezika naše države.
- Javne ustanove kulture moraju biti primjer pluralizma i poštovanja svih elemenata crnogorske kulturne baštine, uključujući jezik i njegovu ravnopravnost. Korišćenje javnih sredstava mora biti jednako dostupno svim zakonitim varijantama crnogorskog jezika, bez političkih pritisaka i selektivnih uredničkih politika koje dijele zajednicu – navela je Radulović.
Ona smatra da dodatno zabrinjava činjenica da Pokret Evropa sad (PES) ne reaguje na ovakve pojave, ocjenjujući očiglednim da ,,im je važnije da zadrže fotelje nego da dosljedno poštuju ljudska prava i ne doprinose podjelama u društvu“. - Apelujemo na Glavni grad i gradonačelnika Sašu Mujovića da jasno stane iza zaštite jezičke ravnopravnosti i zahtijeva od uprave Biblioteke da uskladi svoje odluke sa zakonskim normama, vrijednostima demokratije i inkluzivnosti. Samo na takav način možemo da gradimo jedinstvenu i kulturno bogatu Podgoricu, spremnu za izazove budućnosti – poručila je Radulović. H. P.
NESAGLASJE U PODGORIČKOJ UPRAVI: Sindikat traži hitnu isplatu zimnice: Skupština za, sekretar Špadijer protiv, gradonačelnik se poziva na zakon
Sindikat zaposlenih u Glavnom gradu uputio je gradonačelniku Saši Mujoviću novo, detaljno obrazloženo pismo u kojem zahtijeva da se zaposlenima omogući isplata zimnice u tekućoj godini, podsjećajući da je riječ o praksi koja se primjenjuje u brojnim lokalnim samoupravama i javnim preduzećima u Crnoj Gori, saznaje Pobjeda.
Sindikat, u dopisu u koji je Pobjeda imala uvid, naglašava da je inicijativa opravdana, finansijski izvodljiva i da ima podršku parlamentarne većine. U dopisu se navodi da je neophodno da se Gradska uprava odnese „kao odgovoran poslodavac koji vodi računa o standardu svojih radnika“.
- Smatramo da bi i Glavni grad trebalo da njeguje takvu praksu i bude primjer odgovornog poslodavca koji brine o standardu svojih radnika navodi Sindikat i podsjeća „da su šefovi klubova parlamentarne većine u Skupštini već zauzeli stav da je inicijativa opravdana, što, kako navode, dodatno ohrabruje zaposlene“.
- Ohrabruje nas što su šefovi klubova parlamentarne većine prepoznali opravdanost zahtjeva, te se nadamo da će i izvršna vlast imati razumijevanja - navodi se u dopisu. Sindikat ističe da se više puta obraćao i gradonačelniku i Sekretarijatu za finansije, uključujući i sekretara Balšu Špa-
ugasili veliki požar u naselju pored Ribnice
mali dnevnu sobu i kuhinju, ubacili novi namještaj. Prije dva dana smo postavljali keramiku u dijelu kuće koji se naslanja na ovu u kojoj je izbio požar – pričao je Ljumović za Pobjedu. Kako je naveo, niko od nadležnih još ih nije posjetio.
- Ovdje sam rođen, tu mi je i otac živio. Trenutno smo kod brata. Nadamo se da će neko od nadležnih da nam pomogne da lekše izađemo iz ove situacije u koju smo se našli ne svojom krivicom – kazao je Ljumović, uz napomenu da je u većini objekata koji su izgorjeli neko živio.
To je potvrdio i njegov komšija Saša Popović, koji je objekat izdavao.
- Tu je živjela porodica Šereš, koja ima dijete sa posebnim potrebama, a danas mo-
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović snažno podržava inicijativu Sindikata i smatra da zakonski osnov postoji. Izvori navode da je njen stav jasan: raspoloživa sredstva, politička podrška i ranija praksa lokalnih samouprava pružaju dovoljno argumenata da se isplata zimnice realizuje već uz novembarsku zaradu. Isti izvori ukazuju da je ključni protivnik isplate sekretar za finansije Balša Špadijer, čije tumačenje budžetskog okvira i insistiranje na restriktivnom čitanju propisa stoji iza odluke gradonačelnika da odbije zahtjev
dijera, sa zahtjevom da se omogući makar minimalna isplata. - Ljubazno molimo da razmotrite mogućnost da se, u okviru finansijskih kapaciteta i u skladu sa pozitivnim primjerima drugih lokalnih samouprava, obezbijedi zimnica ili odgovarajuća naknada za zaposlene u Glavnom gradu –navodi se u pismu.
Prema dokumentima kojima raspolaže Skupština glavnog grada, na žiro-računu je na dan 31. decembra 2024. godi-
raju da nađu novi stan. Tu su i Stamatovići, Ljumovići, dvije porodice Pavlovića kojima je zahvaćen dio krova, zatim porodica koja je živjela kod Lutovaca, pa Kalezići odakle je krenuo požar. Najbitnije je što niko nije stradao. Ostalo će se sve srediti. Trebalo bi da se nešto preduzme, da se pomogne ovim ljudima. Najvažnije je za početak tim ljudima obezbijediti krov nad glavom. Trebalo bi da dođu ljudi iz Glavnog grada jer mislim da je ovo, što se kaže, za bager, pa da vide što se može uraditi dalje –kazao je Popović. Snežana Lalović, koja sa porodicom živi u kući prekoputa Ljumovića i one odakle je krenuo požar iskazala je veliki žal zbog ovoga što je zadesilo njene komšije. Pomaga-
la je Ljumovićima da prebace nekoliko stvari iz kuće koju je zahvatio požar. - Pomagala sam koliko sam mogla, gasila sam crijevom sa česme u dvorištu. Nama ništa nije izgorjelo, ali bilo je haotično, strahovala sam da će se vatra prebaciti i na kuće na našoj strani – kazala je Lalović.
UVIĐAJ
Iz Uprave policije (UP) juče je saopšteno da su policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u veoma kratkom roku rasvijetlili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i lišili slobode osumnjičenu L. K. (51). Kako dodaju, policija je preduzela niz hitnih aktivnosti iz svoje nadležnosti i sa do -
ne bilo čak 33.666.613,75 eura prenesenih sredstava. Prema obračunu dostavljenom Skupštini i Sindikatu, za isplatu zimnice od 180 eura po zaposlenom potrebno je 233.300 eura, dok bi isplata od 270 eura iznosila oko 350.000 eura. Po tom proračunu ima 1296 zaposlenih.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović snažno podržava inicijativu Sindikata i sma-
tra da zakonski osnov postoji. Izvori navode da je njen stav jasan: raspoloživa sredstva, politička podrška i ranija praksa lokalnih samouprava pružaju dovoljno argumenata da se isplata realizuje već uz novembarsku zaradu. Ona, kako saznajemo, smatra da je budžetski prostor više nego dovoljan i da „ne postoji nijedan objektivan razlog da se inicijativa odbije“. Isti izvori ukazuju da je ključni protivnik isplate sekretar za finansije Balša Špadijer, čije tumačenje budžetskog okvira i insistiranje na restriktivnom čitanju propisa stoji iza odluke gradonačelnika da odbije zahtjev. Špadijer, prema našim saznanjima, smatra da isplata nije predviđena budžetom za 2025. i da nema prostora za realizaciju bez izmjena, dok Skupština zastupa suprotan stav.
Gradonačelnik Saša Mujović u odgovoru Sindikatu zauzima veoma čvrst stav da isplata tokom ove godine nije moguća. U odgovoru u koji je Pobjeda imala uvid navodi: -Vjerujte
mi da sam dao sve od sebe da se zimnica isplati. Ne postoji zakonski način, nije predviđena budžetom za 2025. godinu. Nemamo osnova.
Dodao je i da je inicijativa uvrštena u plan za 2026. godinu. - Znam da je vaš zahtjev skroman, ali ne možemo mimo zakona – zaključuje. Sindikat, međutim, ostaje pri stavu da gradska administracija ima i finansijski i pravni osnov da isplati zimnicu u ovoj godini. Kako se navodi u njihovom pismu, koje završavaju apelom: Još jednom molimo da, u okviru mogućnosti i u skladu sa praksom drugih opština, razmotrite isplatu u najkraćem roku, kako bi zaposleni osjetili makar minimalnu podršku poslodavca u trenutnim ekonomskim prilikama. Prema saznanjima Pobjede, inicijativa će i narednih dana biti predmet intenzivnih konsultacija unutar gradske vlasti, a rasprava o tome da li postoji zakonski osnov ostaje ključna tačka sporenja između Skupštine i Sekretarijata za finansije. H. P.
gađajem upoznala tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. - Nakon preduzetih mjera i radnji iz nadležnosti policije povratno je upoznat tužilac koji je naložio da se L. K. liši
slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo izazivanje opšte opasnosti – navedeno je u saopštenju. Iz ODT-a Pobjedi je potvrđeno da je u požaru je bilo zahvaćeno pet objekata.
- Biće sprovedena i potrebna vještačenja, na osnovu kojih će se moći utvrditi uzrok požara, eventualna namjera osumnjičenog lica L. K., kao i visina materijalne štete – saopšteno je iz ODT Podgorica. I. MITROVIĆ
Košarkaši Crne Gore večeras (18 h) u ,,MTEL dvorani Morača“ dočekuju Portugal, na startu kvali kacija za Svjetsko prvenstvo
PODGORICA – Košarkaši
Crne Gore bili su učesnici posljednja dva Mundobasketa, 2019. i 2023. godine. Da li će se naša zemlja naći i na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2027. godine, biće jasnije nakon prve runde kvalifikacija, koja kreće večerašnjom utakmicom protiv Portugala, u ,,MTEL dvorani Morača“ (18 časova, ulaz slobodan). Osim sa Portugalom, naša selekcija će u grupi B da igra sa Grčkom i Rumunijom.
- Igramo kući, želimo da ostvarimo pobjedu pred našim navijačima i tako započnemo novi ciklus - istakao je Marko Simonović, centar naše reprezentacije i turskog Turk Telekoma. Nakon Portugala, Crna Gora u neđelju gostuje Rumuniji, na kraju prvog ,,prozora“, a sa Grčkom će igrati dva meča u drugom ,,prozoru“, krajem februara i početkom marta iduće godine. U julu, ,,crveni“ gostuju Portugalu i dočekuju Rumuniju. Tri prvoplasirane selekcije će se plasirati u drugu fazu i ukrstiti sa selekcijama iz grupe
A u kojoj su Španija, Ukrajina, Danska i Gruzija. Iz druge faze tri selekcije iz grupe izboriće plasman na Mundobasket.
PUNO PROMJENA
Još prije posljednje reprezentativne akcije seniorske muš-
Iako su bili na spisku za meč sa Portugalom, Igor Drobnjak i Petar Popović su otpali za meč sa Portugalom zbog, kako je saopšteno iz KSCG, povreda.
ke selekcije, Košarkaški savez Crne Gore dobio je novo rukovodstvo, na čelu sa predsjednikom Draganom Bokanom Po završetku septembarskog Eurobasketa, nastavljeno je sa promjenama u našoj muškoj košarci, pa je Boška Radovića (nije mu produžen ugovor po isteku istog), najuspješnijeg selektora u istoriji naše muške reprezentacije, zamijenio Andrej Žakelj, koji će voditi reprezentaciju u prva dva ,,prozora“ kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, dok će od ljeta ,,palicu preuzeti“ Zvezdan Mitrović, koji bi, po slovu ugovora, trebalo da vodi ,,crvene“ do 2029. godine. Na Eurobasketu su se od dresa reprezentacije oprostili Nikola Vučević (svakako ne bi ni mogao da igra kvalifikacije) i Vladimir Mihailović, a direktor reprezentacije Dragan Vukčević je na konferenciji za novinare, povodom okupljanja,
Obje pobjede Crne Gore u kvalifikacijama za prethodni Mundobasket
Crna Gora je sa Portugalom u kvalifikacijama za prethodni Mundobasket, takođe u prvoj rundi i oba puta je slavila. U Podgorici, 29. novembra 2021. godine, bilo
je 83:69 za našu selekciju, uz 22 poena Džastina Kobsa Iz sadašnjeg sastava naše selekcije tada su igrali samo Andrija Slavković i Zoran Nikolić (po 11 poena i sko-
Andrej Žakelj će, tako, imati još slabiji tim nego što je mislio, a u rosteru za prvi meč kvalifikacija za Mundobasket biće – Aleksa Ilić, Danilo Ivanović, Andrija Slavković, Emir
Prvi ,,prozor“
Danas
17.00 – Grčka – Rumunija
18.00 Crna Gora – Portugal
Neđelja
18.00 – Portugal – Grčka
18.00 - Rumunija – Crna Gora
saopštio da su reprezentativnu karijeru završili i Bojan Dubljević i Nikola Ivanović, kao i Danilo Nikolić, koga inače nije bilo u reprezentaciji posljednjih godina, ali je dobio poziv da se vrati u dres ,,crvenih“, na čemu se krilni centar Spartaka zahvalio i odbio. Dino Radončić nije pozvan za ovu akciju, nema ni Nemanje Radovića, koji igra na Tajvanu, a zbog odlaska u NCAA ligu propala je mogućnost da okosnicu naše selekcije u narednom periodu čine mladi igrači kao što su Luka Bogavac, David Mirković, Andrija Grbović, Fedor Žugić U novom ciklusu kvalifikacija, za Svjetsko prvenstvo, počev
kova, tri asistencije). Osam mjeseci kasnije, 4. jula 2022. godine, Crna Gora je pobijedila u gostima, u Odivelašu, sa 77:62. Najefikasniji je bio Aleksa Ilić sa 14 poena, uz devet poena, a osim njega i Zorana Nikolića (11 poena, četiri asistencije i tri skoka) i tada su igrali i Petar Popović (13 poena, četiri skoka) i Igor Drobnjak
Hadžibegović, Marko Simonović, Zoran Vučeljić Đorđije Jovanović
Ognjen Čarapić, Zoran Nikolić Jovan Kljajić Kendrik Peri i debitant Maksim Brnović
Nijesam
Iako je bilo igrača sa znatno dužim reprezentativnim stažom, kapitensku traku je dobio Marko Simonović
od večerašnjeg meča u ,,MTEL dvorani Morača“ protiv Portugala (18 časova, ulaz slobodan), u rosteru naše selekcije biće sedmorica igrača koji su nastupali na posljednjem Evropskom prvenstvu, Igor Drobnjak , Marko Simonović, Đorđije Jovanović, Andrija Slavković, Emir Hadžibegović, Zoran Nikolić i Zoran Vučeljić - Potpuno nova dimenzija u reprezentaciji, nema više onih iskusnih igrača koji su tu bili godinama unazad. Tim je potpuno podmlađen, sa nekoliko igrača koji su igrali i prethodnih nekoliko godina, ali bez onih glavnih koji su završili misiju u reprezentaciji. Nov je i selektor, trudimo se da se uklopimo što je bolje moguće, da u ova dva dana pripremimo utakmicu – dodaje Simonović. Nakon godine pauze, u nacionalni tim se vratio naturalizovani Amerikanac Kendrik Peri, a u reprezentaciji su ponovo Petar Popović, Aleksa Ilić, kao i Jovan Kljajić, koji je preskočio EP jer se povrijedio u finišu priprema za to takmičenje…
- To je nešto sasvim novo za mene, iskreno nijesam ni očekivao, jer ima tu malo starijih momaka. Ali, pono-
san sam, privilegija je igrati, a posebno dobiti ulogu kapitena u reprezentacijiobjasnio je Simonović.
Koreografija za tribine, svi u dvoranu u 17.30 h
Ulaz u dvoranu za večerašnju utakmicu je slobodan, a navijačka grupa Ultra CG, kako je saopšteno iz KSCG, obavještava sve navijače da je spremna koreografija za tribine i da je poželjno da publika dođe u dvoranu već od 17.30 časova. ,,Neka grmi Morača! AJDE DA IH RAZBIJEMO!“, poručili su iz navijačke grupe Ultra CG.
- Kao i uvijek, velika je želja i čast predstavljati svoju zemlju. Imamo dvije utakmice od kojih se očekuje dosta, iako je ekipa dosta mlada. Mislim da možemo da opravdamo očekivanja i da pokušamo da pobijedimo u obje utakmice – kazao je Jovan Kljajić.
NEZGODNI PORTUGALCI
Portugal u Podgoricu stiže nakon plasmana u osminu finala posljednjeg Evropskog prvenstva, gdje je eliminisan od Njemačke.
- Portugal je nezgodna ekipa, baš smo gledali utakmice koje su igrali na Evropskom prvenstvu. Bili su iznenađenje, niko nije očekivao da će dobro igrati. Atipična su ekipa, koja dosta trči, dosta idu na skok u napadu i mogu da budu prijetnja. Ali, ponavljam, igramo kući, moramo da se pripremimo na pravi način, da budemo maksimalno fokusirani i da ostvarimo pobjedu – zaključio je Marko Simonović. Iako nije bilo puno vremena, Portugal je već ,,skeniran“. Igraju brzu, dobru košarku. Dosta su vremena zajedno, znaju da igraju, nezgodan su protivnik. Uz podršku publike, očekujem da ostvarimo željeni rezultat - istakao je Kljajić. S. JONČIĆ
Košarkašice Budućnost Bemaksa kasno večeras putuju za Sloveniju na derbi WABA lige
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa otputovaće kasno večeras za Celje, gdje će u subotu u reprizi finala WABA lige od prošle sezone gostovati istoimenoj ekipi. „Vučice“ su na skoru 4-1, Celje uz tri trijumfa, ima dva poraza, ali je jasno da slijedi derbi regionalnog takmičenja timova ko-
ji su tokom posljednje decenije najviše puta igrali za titulu. Tri dana nakon trijumfa protiv Orlova, „plave“ će večeras krenuti na put, sjutra odraditi trening, a onda u subotu ih čeka utakmica protiv Celja, što će za Podgoričanke biti prilika da ostvare prvi veliki brejk u sezoni. - Očekuje nas teško gostova-
nje. Nakon lagane pobjede protiv Orlova, fokusirale smo se na ovaj meč. Znamo dobro kakav nas čeka posao, ali sigurno da ćemo dati sve od sebe. Ovo je velika šansa da napravimo bitan brejk, koji bi nam mnogo značio – rekla je Ksenija Šćepanović, krilni centar Podgoričanki. Celje je doživjelo promjene u timu u odnosu na prošlu sezonu
– Slovenke i pored toga imaju velike ambicije, što potvrđuje i činjenica da imaju tri strankinje. - Celje je godinama u vrhu i bez obzira na određene promjene u timu, ponovo će imati najveće ambicije. Nakon poraza u Beogradu i Montani, sigurno da sada imaju obavezu više na svom terenu. Ali, gledamo sebe i nadam se da ćemo da podiže-
mo formu, nakon reprezentativne pauze. Dobro znamo vrline i mane rivala, a sigurno da vjerujemo da možemo napraviti dobar rezultat – dodala je Šćepanović. Repriza finala sigurno da derbi u Celju neće odlučiti ništa, ali može imati veliki značaj. - Fokusirane smo na našu igru, da popravimo neke segmente i bez pritiska putujemo teško gostovanje. Bićemo sa smanjenom rotacijom, ali sa velikim motivom željom da ostvarimo što bolji rezultat – podvukla je Šćepanović. R. P.
PODGORICA - Crnogorke su probile led na otvaranju Svjetskog šampionata - ,,lavice“ su opravdale ulogu favorita protiv Farskih Ostrva, slavile su 32:27 - i to na krilima prije svih golmanke Armel Atingre, koja je do odmora bila na visokih 40 odsto, sa osam odbranjenih zicera (do kraja odbranila još šest zicera, sedmerac, šut sa devet metara, a posljednjih deset minuta odgledala je sa klupe)! Uz to mlada Marija Marsenić zaustavila je dva od tri šuta sa sedam metara do odmora. Rezultat se pamti, jasno je da naša ekipa može mnogo bolje od prikazanog, posebno u odbrani, mada je nezgodno braniti gol kada protivnik napada sa sedam igračica. Faranke su krenule u ovakvu ofanzivu kod 13:9u 22. minutu, što im se isplatilo, mada ni to nije bilo opravdanje za neke naše odbrambene kikseve. Naše rukometašice mogle su do odmora sa većom zalihom, ali krive su same jer su šest puta promašile gol iz čistih situacija. Na neki način su i razbranile golmanku Peterson Prvo poluvrijeme podsjetilo je na ono od prije mjesec u kvalifikacijama za EP sa istim rivalom, kada su ,,lavice“ u jednom trenutku napravile veliku seriju, a onda stale. Tako je bilo i Njemačkoj - gubile su 6:4 u devetom minutu, a samo 13 minuta kasnije serijom 9:3 stigle su do prednosti od ,,plus 4“. I umjesto da nastave ritmom pozitivne serije, zastale su, što je uz promašaje iz izglednih prilika topilo razliku. Do odmora osam igračica iz našeg tima je pogađalo okvir gola, a nakon pauze selektorka Suzana Lazović je više kombinovala. I isplatilo se. Nakon što je Katarina Džaferović poluvrijeme završila sa četiri gola, odlično je na početku drugog poluvremena ušla još jedna ljevakinja Jelena Vukčević sa dva pogotka iz prodora (17:14), a nešto niža postava (Itana Grbić i Matea Pletikosić) poremetila je odbranu Faranki. Osjetilo se na rezultatu - Ivona Pavićević je sa dva vezana gola (posljednji iz prve kontre u 36. minutu) uvećala prednost od ,,plus pet“, a Ivana Godeč u 39. minutu, nakon nesmotrenosti rivalki, postigla gol na prazan gol - 21:15. ,,Lavice“ su u prvih deset minuta drugog poluvremena primile samo dva gola, ali su Faranke vrlo brzo sa minus šest stigle na zaostatak od četiri gola. Kod rezultata 21:15 naša ekipa je propustila šansu da ode i na ,,plus sedam“.
Do kraja meča rivalke su poku-
IHF/RSS
Sjajna Armel Atingre sa 16 odbrana i sedmercem obilježila je prvi trijumf ,,lavica“. - Ovo je bila prva utakmica i nije bilo lako, nije bilo sve perfektno, ali je bila je dobra borba i bila su nam potrebna dva boda. Čeka
nas utakmica sa Paragvajem, favoriti smo, ali to je atipična ekipa. Očekujem, takođe, borbu. Kao što smo rekli idemo korak po korak – kazala je Atingre. Za Ivanu Godeč je najvažnije da je ekipa ,,probila led“.
- Najvažnija su dva boda, a uvijek je ta prva utakmica najteža. Možemo bolje u oba pravca, griješile smo najviše u igri ,,sedam na šest“ - to ćemo sigurno analizirati i popraviti za narednu utakmicu.
Selektorka ,,lavica“ Suzana Lazović istakla je poslije pobjede nad Farskim Ostrvima da je zadovoljna otvaranjem šampionata.
- Prva utakmica je najteža. Zadovoljna sam, posebno energijom kojom su igračice preokrenule u prvom poluvremenu. Istina, ima situa-
cija koje moramo rješavati, ali mislim da ćemo ih već do sljedeće utakmice ispraviti –objasnila je Lazović. Nije Lazović željela da komentariše sutkinje iz Egipta koje su dosta problematično vodile meč – dosta čudnih odluka. - Ne želim da se bavim suđe-
njem. Kada bi nam neko odlukama oduzeo medalju ili pobjedu, tada bismo mogli da pričamo o tome. Moramo imati u vidu da je ovo Svjetsko prvenstvo, da na svim kontinentima igraju različit rukomet, da imaju različite kriterijume, pa je možda i do toga – pojasnila je Lazović.
So Delgado Pinto bila je MVP u pobjedi Španije protiv Paragvaja. ,,Furija“ se nije proslavila, ali se vidio sistem koji je postavio Ambros Martin sa velikim brojem mladih igračica. Ekipa iz Južne Amerike napravila je 25 tehničkih grešaka
šavale da zaprijete, na osam minuta do kraja smanjile su prednost na 27:23, a veliku pomoć imale su od strane sudija koje su u 12 minuta četiri puta isključile naše đevojke. Ali ni ovi pokloni nijesu bili od pomoći Farankama koje su na pet mi-
nuta prije kraja smanjile prednost 29:26. U ovom periodu rivalke su postigle tri gola sa centra, od pet, ali je sve dileme otklonila prvo Anastasija Marsenić, kada je ukrala loptu, a Dijana Trivić pogodila za 31:26. Ana MARKOVIĆ
Piše: Milena RAIČEVIĆ
Dosta tvrdo smo ušle u ovu utakmicu, ali za prvu na prvenstvu to za nas nije neuobičajeno. Često nam se to dešava, nekako hvatamo zalet za ostale mečeve.
U prvom poluvremenu lijepo smo kreirale napad, stvorile mnogo zicer-šansi, ali isto tako i promašile. Ono što je najbitnije jeste da kada smo počele da gubimo, nijesmo dozvolile da padnemo. Pokazale smo energiju i želju i veoma brzo se vratile u utakmicu.
Odbrana je bila solidna, s obzirom na to da su Faranke niske i finterski nastrojene, što znači da im se većina napada svodi na zicer šut.
Drugo poluvrijeme je donijelo drugačiju sliku. Ušle smo odlično, u prvih deset minuta primile samo dva gola, iskoristile šanse u napadu i napravile najveću razliku.
Ko poznaje trenera Klausa, zna da on voli da igra sedam na šest u napadu, pa je naša odbrana morala da bude još pokretljivija. Što smo i uspjele u par navrata da uzmemo žive lopte. Sjajna Armel je imala definitivno svoju noć. Kad god bismo napravili grešku koja se lako kažnjava, ona bi ,,spustila roletne“. Neka je ta forma dugo podrži.
Moram pomenuti i mladu Mariju Marsenić, koja je na svom debiju uspjela da odbrani čak dva penala.
Uglavnom, možemo biti zadovoljni prvom utakmicom. Ima stvari koje se moraju popraviti za ozbiljnije protivnike, ali ne sumnjam da će se to desiti uz ovakvu energiju. Kao tim koji gine za svaku loptu – možemo mnogo. Što se tiče ostalih utakmica nije bilo iznenađenja. Favoriti su se radovali. Interesantno je međutim, da je domaćin imao malo jači otpor od Islanda. Do 48. minuta Island se držao na dva gola zaostatka, a onda je tek Njemačka napravila razliku i osigurala pobjedu. Do sljedeće utakmice sa Paragvajom, gdje se nadamo da će još igračica dobiti šansu.
Odigran odloženi meč 16. kola Druge fudbalske lige Kom
PODGORICA – Kom je apsolutni hit Druge fudbalske lige. Da su u izuzetnoj formi Zlatičani su dokazali pobjedom protiv Grblja (1:0) u odloženom meču 16. kola. Na taj način Kom je vezao osmu uzastopnu pobjedu i sve je bliži vrhu tabele. Odlučujući momenat dogodio se u šestom minutu. Marko Burzanović je dobro izveo korner, na prvoj stativi se našao Luka Sili i osmim golom u sezoni riješio meč.
Otrant 16 11 1 4 42:13 34
2. Kom 17 10 2 5 26:14 32
3.Grbalj 17 9 3 5 25:15 30
4. Rudar 16 8 4 4 28:19 28
5 Berane 17 6 7 4 23:14 25
6. Iskra 16 5 7 4 17:17 22
7. Lovćen 17 6 1 10 10:28 19
8. Igalo 17 4 5 8 10:24 17
9. Podgorica 16 3 5 8 10:23 14
10. Internacional 17 1 5 11 11:35 7 U narednom kolu (30.novembra) sastaju se: Kom – Otrant, Grbalj – Internacional, Iskra – Rudar, Podgorica – Berane i Igalo – Lovćen.
Kom je do kraja uspio da se odbrani, pa se lansirao na drugo mjesto sa 32 boda. Grbalj je pokušao da izbjegne poraz, ali je Kom znalački odradio utakmicu do kraja i uspio da u fantastičnom nizu doda još jedan značajan trijumf. U narednom kolu je veliki derbi na Zlatici jer stiže baš lider Otrant, a to će biti i prilika da Kom preuzme prvo mjesto… R. P.
Fudbalerke u petak s Rumunijom igraju prijateljski meč za kraj 2025.
PODGORICA - Crnogorska ženska fudbalska reprezentacija 2025. godinu zaključiće prijateljskom utakmicom s Rumunijom, sjutra od 13 sati na glavnom terenu Trening kampa FSCG. ,,Crvene“ će godinu na izmaku pamtiti po najvećem uspjehu –plasmanu u UEFA B Ligu nacija, a iz drugog ranga evropskog fudbala počeće i kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, koje počinju u martu.
- Rumunija je dobra selekcija, snažna i agresivna. Daćemo sve od sebe da godinu završimo na lijep način – kazala je golmanka Anastasija Krstović Crna Gora će u narednom ta-
kmičarskom ciklusu igrati u grupi sa Velsom, Češkom i Albanijom.
- Mislim da možemo da napravimo dobre rezultate. Nijesmo favoriti, ali sigurno da možemo da se nosimo sa tim selekcijama i da pružimo dobar otpor. Kada se vrate povrijeđene Slađana Bulatović i Anđela Tošković, bićemo još bolje – navela je Krstović. Selektor Marić za utakmicu protiv Rumunije, pored duže povrijeđenih Slađane Bulatović i Anđele Tošković, ne može da računa na Mašu Tomašević, koja predvodi omladinsku selekciju na kvalifikacionom turniru u Srbiji. Ne. K.
ODIGRANI MEČEVI ČETVRTFINALA FUDBALSKOG KUPA
CRNE GORE: Tuzani bolji od Sutjeske, prošli Mornar, Jezero, Otrant Olimpik prvi put u polufinalu
PODGORICA - Tri prvoligaša i jedan drugoligaš prošli su u polufinale Kupa. Trofej će najmanje do proljeća ostati u vlasništvu Dečića koji je u Tuzima nadigrao Sutjesku (2:1).
Mornar je rutinski riješio Iskru u četvrtfinalu masovnijeg takmičenja – duel u Danilovgradu završen je 4:0 u korist Barana. Jezero je treći put tokom jeseni pobijedilo Mladost – ovoga puta 2:0 na DG areni. Najveće iznenađenje viđeno je u Petrovcu, gdje je domaćin ispustio dva gola prednosti (2:2), a potom i šut sa penal ruleta za plasman među četiri.
Sve je to izdržao Otrant Olimpik, koji je nakon jedanaesteraca (5:4) ostvario najbolji rezultat u klupskoj istoriji kada se gleda učinak u Kupu.
Dečić 2 Sutjeska 1
TUZI - Stadion: Arena Besa. Gledalaca: 150. Sudija: Miloš Bešović (Podgorica). Strijelci: Braunović u 55, Pavlićević u 85. za Dečić, Vukčević u 92. minutu za Sutjesku. Žuti kartoni: Bajović, Maraš (Dečić), Kopitović, Šimun, Čavor (Sutjeska).
DEČIĆ: Radošević, Kajević (od 59. Sekulović), Đokaj (od 76. Pavlićević), Bajović, Ujkaj, Maraš, Selimi (od 76. Ljuljđuraj), Drešaj, Braunović, Ndiaj (od 59. Radusinović), Striković (od 86. Božović).
SUTJESKA: Giljen, Golubović (od 76. Pajović), Aničić (od 56. Kalezić), Tošković (od 56. Furtula), Kopitović, Đinović, Šimun, Čavor (od 56. Vukčević), Kamara (od 46. Kamara), Šćekić, Damjanović.
Sutjeska je četiri dana ranije održala čas fudbala Dečiću u
ligaškom derbiju kraj Bistrice (3:1). U Kupu – druga priča. Tuzani bolji, opasniji, organizovaniji, sa više čistih prilika i precizniji u završnim udarcima – na kraju slave pobjedu kojom je trofej i dalje ostao u njihovom vlasništvu. Nikšićani su zaprijetili sa distance, ali je domaćin bio taj koji je kreirao šanse na teškom terenu stadiona Arena Besa. Striković je šutirao pored stative, Bajović u padu i pod kontaktom sa protivničkim defanzivcem prebacio gol, a nekoliko obećavajućih izlazaka na polovinu gostiju završeno je bez krune
Dečić je otvorio nastavak zicerom Strikovića, pa još jednom gol šansom, a zatim je poveo nakon kornera kada se iz gužve iskrao Braunović i poentirao iz neposredne blizine. U fudbalskoj Crnoj Gori nema VAR kontrole, pa je ostala dilema da je igrač domaćih bio u ofsajdu. Sutjeska do sada nije imala poraz pod vođstvom Dejana Jelenića koji je digao sa klupe najbolje što ima. Bez efekta. Kada je Pavlićević sve uradio majstorski, driblinzima legao jednog, pa drugog defanziva protivnika, te suptilno od stative u 85. plasirao loptu pored nemoćnog Giljena. Bilo je jasno da Tuzani ovjeravaju trijumf. Nikšićani su u nadoknadi ublažili štetu preko Vukčevića
Dečić je otpisao dva najveća rivala u jurišu po novi pehar. Prvo Budućnost, pa Dečić. Tuzani krče put do finala u kojem bi potencijalno ponovo mogli da igraju sa Mornarom.
Iskra 0
Mornar 4
DANILOVGRAD - Stadion: Braće Velašević. Gledalaca: Su-
TRADICIJA SE NASTAVLJA: Sjutra u Baru 22. Memorijal ,,Danilo Dano Delibašić“
PODGORICA - Na pomoćnom terenu SRC „Topolica“ sjutra će od 15 do 17 časova biti održan Memorijalni fudbalski turnir
„Danilo Dano Delibašić“ u organizaciji NVU ,,Fudbalski radnici Bara“.
Manifestacija se održava 22. put u čast legende barskog fudbala i najistaknutijeg fudbalera svih vremena grada pod Rumijom. Kao i nekoliko posljednjih go-
dina, ova manifestacija trajaće samo jedan dan, a okupiće veterane iz Mornara, Sloge iz Starog Bara, Balkana, te fudbalske sudije, trenere i delegate iz Bara. U organizacionom odboru su Vasilije Vasko Milošević (predsjednik), Ljubo Ratković, Milan Radulović, Đuro Stambolić, Milorad Milić, Dino Karađuzović, Zoran Ćalović, Milan Tomović i Ilija Kovačević. Turnir odavno već nema ka-
rakter i značaj kakav je zaslužio da ima Danilo Dano Delibašić, ali tradicija je nastavljena najviše zahvaljujući aktivnosti Vaska Miloševića, poznatog fudbalskog radnika iz Bara, predsjednika NVU ,,Fudbalski radnici Bara“, koja i organizuje ovu manifestaciju. Ipak, pozitivno je da fudbalski radnici nastavljaju tradiciju i da se turnir održava 22. put, a ostaje nada da će uskoro ovaj turnir biti na mnogo većem nivou, jer bi
mogao u drugom terminu biti idealan za pripreme prvoligaša uoči proljećnog dijela sezone. Danilo Delibašić, inače, postao je prvotimac Mornara 1958. godine, a za najboljeg fudbalera Bara svih vremena proglasili upravo fudbaleri, njegovi saigrači, i od te ocjene teško da ima vjerodostojnije i istinitije. Po završetku fudbalske karijere bio je uspješan trener Mornara, Sloge iz Starog Bara i Ulcinja. Bio je dugogodiš-
dija: Branko Odalović (Nikšić). Strijelci: Dubljević u 26, Denković (pen) u 37. i 56, Pavićević u 69. minutu. Žuti kartoni: Pavićević, Obradović, Bokan (Iskra), Dašić (Mornar).
ISKRA: Đurović, Karadžić, Marković (od 62. Jovanović), Pavićević (od 70. Makočević), Obradović (od 76. Mitrić), Kolundžić (od 62. Milić), Šćepanović (od 76. Radičković), Bokan, Kaneda, Brajović, Vučinić. MORNAR: Popović, Denković (od 60. Rovčanin) Škrijelj, Baošić, Mitrović, Dašić (od 46. Đurišić), Vukčević (od 57. Zorić), Dubljević (od 70. Dragović), Ljutica, Stijepović (od 46. Jao), Pavićević. Prošlogodišnji akteri polufinala, sada su se sastali u četvrtfinalu Kupa - kako onda tako i sada, Mornar nije dozvolio iznenađenje protiv Iskre. Sa nekoliko promjena u startnoj postavi u odnosu na verziju tima iz prvenstva, Barani su rutinski ovjerili plasman među četiri kandidata koji nastavljaju borbu za trofej masovnijeg takmičenja.
Na stadionu Braće Velašević sve je bilo gotovo do odlaska na odmor. Četa Veska Steševića povela je dva razlike, a u nastavku duplirala trijumf. Iskra je nešto bolje počela, imala inicijativu i veliku šansu. U gro planu bio je japanski internacionalac Kaneda čiji je udarac glavom golman Popović krajnjim naporom odbio u korner.
Mornar je bio pritajen u uvodnih 25 minuta, a onda je počeo da igra – otvorenije, osmišljenije, kreativnije i konkretnije. Barani su poveli nakon akcije u 29. kada je Ljutica dao povratni pas, a Dubljević opalio sa ivice kaznenog prostora. Lopta je na putu do mreže promije-
nila smjer nakon što se odbila od defanzivca domaćeg tima. Utakmica je bila riješena u 37. minutu kada je sudija Branko Odalović svirao penal za sastav sa Jadrana. Obradović je nogom potkačio Škrijelja, a Denković sigurno pretvorio najstrožu kaznu. Dva gola iz dvije situacije –Mornar je bez mnogo potrošnje stavio meč pod kontrolu. Nije bilo povratka za fudbalere Iskre, a Barani se nijesu zaustavili na učinku iz prvog dijela. Novi pogodak stigao je kao plod lijepog napada u kojem je Denković poslao, pa dobio nazad loptu od Ljutice, a potom varkom izbacio sve igrače ispred sebe i sa sredine kaznenog prostora lijevom nogom prevario Đurovića u 56. Nije to bilo sve – Pavićević se u 69. minutu ušetao u mrežu poslije idealne asistencije Rovčanina koji je napravio dar-mar po lijevom krilu.
Mladost DG 0
Jezero 2
PODGORICA - Stadion: DG arena. Gledalaca: 90, Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica). Strijelci: Krivokapić u 39. i 45+2 minutu. Žuti kartoni: Vujisić, Kordoba, Almeida, Ukšanović, Mrvaljević (OFK Mladost).
MLADOST DG: Radulović, Uskoković, Vujisić (od 46. Vukčević), Ceklić (od 46. Ukšanović), Knežević (od 68. Mrvaljević), Kontić (od 46. Kontić), Faust, Jovanović (od 68. Roganović), Radusinović, Almeida, Kordoba. JEZERO: Asanović, Kojić (od 68. Adžović), Jovićević, Bulatović, Krivokapić (od 74. Bogdanović), Đoljaj, Redžepagić (od 68. Tučević), Rolović (od 74. Maksi-
mović), Jovičić, Bojović, Boričić (od 83. Harada).
OFK Mladost nema rješenje za Jezero.
Donjogoričani su izgubili sva tri jesenja duela sa Plavljanima – nakon negativnih epiloga u prvenstvu, ekipa Marka Šćepanovića eliminisana je od istog rivala i u Kupu.
Centralna figura utakmice na DG areni bio je mladi reprezentativac Nenad Krivokapić koji je potpisao obje egzekucije za goste.
Jezero je povelo u 39. minutu nakon greške Ceklića na sredini, odakle je povukao Redžepagić, a napad iz dva pokušaja završio Krivokapić.
Omaleni ofanzivac je u nadoknadi prvog poluvremena pokazao sprinterske i realizatorske sposobnosti kada je sa svoje polovine dobio dubinsku loptu, pregazio prostor i lijevom nogom duplirao vođstvo.
Mladost je na startu ispustila par prilika, ponajbolju preko Almeide koji je išao sam na golmana, ali je lošom izvedbom loba uskratio svoj tim da dođe do prednosti. Pokušavala je Mladost da nešto promijeni u drugih 45 minuta, napadala, šutirala, naj-
manje što je zaslužila je – gol, ali nije išlo u završnici.
Jezero je u polufinalu Kupa.
Petrovac 2
Otrant O. 2
(PENALI: 4:5)
PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: 200. Sudija: Luka Pejović (Podgorica). Strijelci: Carević u 1. i 23. za Petrovac, Franeta (autogol) u 36, Sefa u 58. minutu za Otrant. Strijelci iz penala: Popović, Arambašić, Pešukić, Boljević (Petrovac), Muharemović, Sefa, Talović, Banović, Lambulić (Otrant). Žuti kartoni: Ličina, Franeta, Miranović (Petrovac), Đečbitrić, Sefa, Lambulić (Otrant).
PETROVAC: Ličina, Popović, Bašić (od 64. Kovinić), Franeta, Arambašić, Fićović, Carević, Miranović (od 76. Živojinović), Pešukić, Pupović (od 76. Boljević), Merdović.
OTRANT: Agović, Redžović, A. Rudović (od 72. Muharemović), Seratlić, Talović, Uskoković (od 81. Lazoja), Nobiraki, V. Rudović (od 42. Sefa), Banović, Golubović (od 46. Lambulić), Đečbitrić
(od 72. Pavićević).
Vodio je Petrovac 2:0 sredinom prvog poluvremena, imao šut za prolaz u petoj seriji penal ruleta, ali ni to nije bilo dovoljno – prvi put u klupskoj istoriji Otrant Olimpik biće akter polufinala Kupa.
Carević je dva puta bio strijelac za domaćina u ranoj fazi meča, potom je Furtula autogolom častio Ulcinjane, da bi rezultat poravnao Sefa – maltene sa gol linije u 58. minutu kada je golman Ličina nakratko odbio prethodni šut.
Kažnjeni su ,,nebo-plavi“ za pasivnost pri vođstu, ali su pojačali u finišu. Imali su nekoliko prilika, a najbolju je propustio Arambašić koji je iz peterca prebacio metu. Odluka je morala da padne sa bijele tačke.
U prve tri serije – svi su pogodili. Četvrta je otvorena prečkom Pavićevića iz redova gostiju, a uloga heroja crtala se Careviću. Igrač domaćih je, međutim, poslao loptu iznad mreže. Lambulić je vratio u igru Otrant, a potom je golman Agović prigrabio slavu nakon što je odbranio šut Merdovića – za istoriju Ulcinjana. Davor KAŽIĆ
Trijumf Čelzija nad Barselonom je 10. pobjeda engleskih ekipa nad španskim u posljednjih 11 susreta u Ligi šampiona
PODGORICA – Čelzi je prije dvije noći očitao lekciju Barseloni (3:0) u derbiju prve noći petog kola Lige šampiona i nastavio trend pobjeda klubova iz Premijer lige nad rivalima iz La Lige.
Trijumf ,,plavaca“ nad Kataloncima je 10. pobjeda engleskih ekipa nad španskim u posljednjih 11 susreta u elitnom evropskom takmičenju.
DOBA DOMINACIJE
ŠPANSKIH KLUBOVA
Mančester junajted je sezone 2008/09. u finalu Lige šampiona poražen od Barselone s 2:0, a isti timovi sastali su se i u meču za najvažniji trofej 2011, kada su Katalonci na ,,Vembliju“ predvođeni Mesijem, Ćavijem, Inijestom i Viljom ponovo prigrabili ,,ušati“ pehar – bilo je 3:1.
Tri godine kasnije, Real Madrid je počeo niz od pet uzastopnih titula Lige šampiona za španske klubove, zaključno s pobjedom od 3:1 protiv Liverpula u Kijevu 2018. godine. Taj uspjeh učinio je Real prvim klubom iz bilo koje države koji je tri puta uzastopno podigao trofej u eri Lige šampiona. Rekorderi elitnog takmičenja zatim su dodali još dva pehara – 2022. ponovo pobijedivši Liverpul u finalu, i 2024. godine kada su nadigrali Borusiju iz Dortmunda.
Da li je to bio i početak kraja sjajnih godina španskih velikana?
USPON TIMOVA IZ
PREMIJER LIGE
Kada su španske ekipe zajedno osvojile pet titula Lige šampiona između 2014. i 2018, uključujući dva španska finala između madridskih rivala Reala i Atletika, mogli su da se pohvale i sa 16 pobjeda protiv engleskih klubova, naspram samo sedam za timove iz Premijer lige, navodi se u analizi BBC Sporta. Međutim, od posljednjeg trijumfa Reala 2024. godine, engleski timovi su pobijedili u 13 od 16 susreta Lige šampiona u posljednje dvije sezone. Arsenal je pobijedio Real Madrid u obje utakmice
Ženska omladinska fudbalska reprezentacija uspješno počela kvalifikacije za EP
Kipar 1
Crna Gora 3
STARA PAZOVA - Trening centar FS Srbije. Sudija: Stejsi Pirson (Engleska). Strijelci: Elefteriu u 79. (Kipar), Tomašević u 15. i 52. (iz penala), Čižek u 65.minutu. Žuti kartoni: Cuka, Georgiu, Mihail (Kipar), Merdović, Boričić, Krstevska (Crna Gora). KIPAR: Hadžihristodulu, Elina, Fotiu, Vlahu, Vlahu, Geo-
rgiu (od 46. Holms), Elefteriu, Cuka (od 70. Konstantinu), Mihail (od 46. Ksenofontos), Macukari (od 80. Luka), Milona (od 46. Poliviu).
CRNA GORA: Stožinić, Jablan (od 61. Zarubica), Bojanić (od 87. Tadić), Boričić, Čižek (od 72 Duraković), Merdović, Krstevska, Nikčević (od 72. Bućković), Drešaj (od 87. Barać), Doknić, Tomašević. Ženska omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore
uspješno je započela nastup u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Ekipa koju sa klupe predvodi Ivan Tatar prikazala je dobru partiju i zasluženo savladala Kipar rezultatom 3:1. Već nakon petnaestak minuta
Crna Gora je povela i to nakon pogotka Maše Tomašević Kapitenka je bila precizna i u 52. minutu iz jedanesterca, koji je dosuđen poslije faula nad Angelinom Drešaj. Sve dileme oko pobjednika otklonila je
Darija Čižek u 65. minutu, dok je konačan rezultat postavila Estela Elefteriu u 79. minutu. - Prikazali smo prilično dobru igru, pogotovo u drugom poluvremenu. Tokom prvog poluvremena vidjelo se da nijesmo imali dovoljno vremena za pripreme, ali ipak smo bili bolji od rivala. Doduše, i Kipar je imao jednu dobru šansu, međutim, naša golmanka je dobro reagovala. U nastavku smo bili mnogo bolji od Kipra, postigli još dva gola i do-
prošlosezonskog četvrtfinala i tako započeo niz od 10 pobjeda premijerligaških klubova nad španskim u posljednjih 11 susreta.
Jedini uspjeh nekog španskog tima u tom razdoblju je trijumf Barselone nad Njukaslom minulog septembra pogocima Markusa Rašforda (2:1).
U aktuelnom izdanju LŠ, engleske ekipe pobijedile su u osam od devet mečeva sa španskim rivalima, što je najveći udio pobjeda timova iz Premijer lige nad ekipama iz La Lige u jednoj sezoni elitnog takmičenja još od sezone 2008/09, i to nakon samo pet kola.
Trijumf Čelzija nad Barselonom obilježilo je još jedno sjajno izdanje Estevaoa, koji je prošlog ljeta stigao iz Palmeirasa na ,,Stemford bridž“, iako je imao ponude Barselone i Real Madrida, što je još jedan znak sve veće dominacije Premijer lige u odnosu na najveće klubove La Lige, navodi BBC sport. Nakon pobjede Čelzija, golman ,,plavaca“, Španac Robert Sančes, na pitanje o nadmoći engleskih klubova nad španskim – odgovorio je:
- Pa, na kraju, svi su sjajni dok ne dođu u Premijer ligu, zar ne? To uvijek govorim – kazao je Sančes. Od Realovog trijumfa u LŠ 2018, engleske ekipe osvojile su to takmičenje tri puta – više od bilo koje druge lige, a jedan više od Španije, dok je Pari Sen Žermen aktuelni šampion. Ove sezone, u dva navrata je svih pet premijerligaških timova slavilo u istom kolu Li-
ge šampiona – nikada ranije to nije viđeno, iz bilo koje lige da su klubovi.
- Za pet godina gledaćemo na ovo razdoblje kao na dominaciju engleske lige. Ne vidim da bilo što tu može da se promijeni – rekao je španski fudbalski novinar Giljem Balague za BBC Sport.
- Bajern Minhen igra vrlo dobro i može to da poremeti. PSŽ će imati svoje trenutke, mislim da Barselona i Real Madrid zaostaju, ali nema više nikoga drugog. Engleska je superliga Evrope – poentirao je Balague.
NADMOĆ
Iz čega engleski klubovi crpe nadmoć nad konkurentima iz ostalih liga? BBC podsjeća da su im TV prava obezbijedila ogromne prihode – (mnogo) veće u odnosu na druge zemlje. Prošlog ljeta, klubovi Premijer lige potrošili su više od tri milijarde funti – rekord za jedan prelazni rok i više od ukupne potrošnje klubova Bundeslige, La Lige, Lige 1 i Serije A zajedno.
Arsenal je potrošio 250 miliona funti – najviše od svih klubova Premijer lige, i trenutno je u vrhu u domaćem prvenstvu i LŠ.
Ulaganja, ipak, ne garantuju uspjeh na kraju sezone... - Naravno da se u nokaut rundi sve može dogoditi, ali što se tiče novca, talenta, vođenja timova, infrastrukture, pa čak i potencijala u klupskim kancelarijama, Engleska je superliga Evrope –dodao je Balage. Ne.K.
minirali do kraja utakmice. Okrećemo se utakmici sa Jermenijom, gdje takođe idemo na pobjedu, ali je bitno da se odmorimo i pripremimo na
pravi način - rekao je Tatar. U drugom kolu grupe B1, Crna Gora se 29. novembra od 11 časova sastaje sa Jermenijom. R. P.
FIDE majstor Sreten Đukanović (2115) ovjerio je titulu i ulogu jednog od favorita na četvrtom finalnom turniru CEDIS festivala ŠK Budućnost za tekuću godinu i ujedno odbranio prošlogodišnji trofej.
On je od mogućih devet sakupio 8,5 poena i sa osam pobjeda i jednim neriješenim ishodom superiorno osvojio laskavo priznanje na veoma zanimljivom i odlično organizovanom takmičenju matičnog kluba. Čak dva poena manje imao je na drugom mjestu majstorski kandidat Dragoljub Abramović, dok je bronzana medalja pripala Urošu Rašoviću sa šest.
Zatim slijede Nikola Sekulić sa 5,5, Alvir Sijarić sa 4,5, Elisej Zarudnjak i David Pavlović sa po 4, Željko Vujadinović sa 3, te Zoran Lakušić i Jovan Janković sa po 1,5 poena.
- Turniri su i ove godine
1.e4 c5 2.Sf3 d6 3.d4 cxd4
4.Sxd4 Sf6 5.Sc3 a6 6.h3
e5 7.Sb3 Le6 8.g4 d5
9.exd5 Sxd5 10.Ld2 Sc6
11.Lg2 Le7 12.Df3 Sb6
13.0–0–0 Dc7 14.Kb1 0–0
15.g5 a5 16.Le3 Sc4 17.Sb5 Dc8 18.a3 a4 19.Sc5 Ta5
20.Sxe6 Txb5 21.De2
naišli na prilično dobar odziv igrača različitih uzrasta i nivoa igre, od poletaraca do veterana, od početnika do afirmisanih igrača sa međunarodnim titulama. Vrlo je važno da već tradicionalno većinu učesnika čine pioniri i omladinci, čime se ispunjava osnovna misija ovih turnira, pružanje šanse mladim igračima da stiču nova znanja kroz igru sa jačim i iskusnijim protivnicima – sumira turnir
Na ekipnom prvenstvu Hrvatske
Naš reprezentativac i standardni prvotima nikšićke Elektroprivrede, velemajstor Denis Kadrić (2543) branio je boje ŠK Mornar iz
Splita na ekipnom prvenstvu Hrvatske, koje je minulog vikenda završeno u Velom Lošinju.
Mornar je superiorno osvojio prvo mjesto sa maksimalnim učinkom od 18 bodova jer je slavio u svih devet mečeva. Ovom uspjehu Splićana svakako je doprinio i Kadrić igrajući na trećoj tabli. On je četiri partije riješio u svoju korist,
U Pljevljima 29. novembra
Dxe6 22.Lf1 Txb2+ 23.Ka1 S6a5 24.Lc1 Db6 25.Le3 (dijagram) Ta2+ 0:1
u Podgorici Nikola Đukić Desetostruki seniorski šampion Crne Gore ističe, da je bilo lijepo što smo u finalu imali dva jedanaestogodišnjaka, Jeliseja Zarudnjaka i Davida Pavlovića.
- Ravnopravno su se borili sa višestruko starijim šahistima, značajno popravili svoj rejting i pokazali veliki potencijal. Zamjerka turniru bi mogla da bude slabija zastupljenost pripadnica
ljepšeg pola, pa tako nijesmo imali nijednu damu koja je ispunila uslov od tri odigrana turnira za plasman u finale. Nadamo se da ćemo pronaći način da sljedeće godine povećamo broj učesnica, a svakako je cilj da turniri budu još kvalitetniji i masovnijiistakao Đukić. Prvotimac Budućnosti je najavio dalje planove i aktivnosti kluba.
- U godini na izmaku tek nas očekuje kruna sezone kada su u pitanju turniri u organizaciji ŠK Budućnost CEDIS. Peti memorijal „Radojica Dabetić“, koji je na programu 14. decembra, priređujemo u znak sjećanja na čovjeka koji je mnogo zadužio naš klub
1.e4 c5 2.Nf3 Nc6 3.d4
cxd4 4.Nxd4 g6 5.c4
Bg7 6.Be3 Qb6 7.Nb3 Qd8 8.Qd2 Nf6 9.f3 d6
10.Nc3 0–0 11.0–0–0 a6
12.Kb1 Be6 13.Nd5 b5
14.Nd4 Nxd4 15.Bxd4 bxc4 16.Bxc4 Bxd5
17.Bxd5 Nxd5 18.Bxg7
Kxg7 19.exd5 Rb8 20.h4 Qb6 21.b3 Qb4 22.Qb2+ f6 23.Rd4 Qb5 24.h5 e5
25.dxe6 (dijagram) Qf5+ 26.Qc2 Qxe6 27.hxg6
četiri remizirao i samo u jednoj potpisao kapitulaciju, tako da je sa šest uknjiženih poena bio jedan od najuspješnijih matadora u
Memorijal ,,Da ih ne zaboravimo“
Šahovski klub Rudar, pod pokroviteljstvom opštine Pljevlja, organizuje jedanaesti memorijal pod nazivom ,,Da ih ne zaboravimo“ u znak sjećanja na preminule ljubitelje drevne igre iz Plje-
valja koji su za života dali nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji šaha u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte. Shodno propozicijama takmičenja predviđeno je da se odigra devet kola po
švajcarskom sistemu, sa tempom igre od deset minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Dijeljenje pravde povjereno je međunarodnoj šahovskoj sutkinji Lidiji
hxg6 28.Rdh4 f5 29.Rh7+ Kf6 30.g4 Qe5 31.Qd2 f4 32.Re1 Qc5 33.Qxf4+ 1:0
pobjedničkom sastavu u kojem su, pored njega, bili i Ivan Šarić, Dmitrij Kolars, braća Jadranko i Julijan Plenca i Luka Sarić.
Vučković. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 600 eura, a prvoplasiranom će pripasti 130. Specijalna priznanja namijenjena su najboljoj dami, junioru i veteranu te najuspješnijem predstavniku grada domaćina. Turnir će se odvijati u hotelu ,,Franca“ 29. novembra, a svečano otvaranje je zakazano u 10 časova.
i crnogorski šah prethodnih godina i ujedno stekao status jednog od najjačih i najmasovnijih rapid turnira u okruženju. Vjerujemo da će i ovoga puta biti jednako uspješan. Takođe planiramo da tokom decembra obradujemo naše najmlađe članove tradicionalnim novogodišnjim dječjim turnirom. Velike zasluge za sve ove organizacione uspjehe ima agilna uprava kluba, na čelu sa predsjednikom Sašom Radunovićem, ali ništa od toga ne bi bilo moguće bez podrške našeg generalnog sponzora kompanije CEDIS, kojoj želim da se i na ovaj način zahvalim. Vjerujem da će se ta uspješna saradnja
nastaviti u godinama koje dolaze, te da će klub nastaviti da napreduje, kako na organizacionom, tako i na rezultatskom polju, bilo u pojedinačnoj ili ekipnoj konkurenciji na domaćoj i međunarodnoj sceni - zaključio je Đukić. Nagradni fond završnog turnira u Podgorici iznosio je 600 eura, a ulogu glavnog arbitra obavio je internacionalni šahovski sudija Zoran Peruničić. Prema riječima velemajstora Nikole Đukića koji je ispratio takmičenje od prvog do posljednjeg kola, u ŠK Budućnost imaju dosta razloga da budu zadovoljni četvrtim ciklusom CEDIS festivala.
Treći turnir ,,Lige sjevera“ u Beranama
Vulević
bez poraza do titule
Na trećem od predviđenih pet blic turnira ,,Lige sjevera“ koji je održan u Beranama u organizaciji ŠK ,,Gambit“, ulogu favorita po osnovu najvećeg rejtinga i međunarodne titule, opravdao je iskusni FIDE majstor Vjekoslav Vulević (2230) sa devet osvojenih poena. On je prvi prošao kroz cilj bez poraza sa sedam pobjeda i četiri remija. Drugo mjesto sa pola poena manje pripalo je Vladanu Anđiću, dok se Nenad Šćekić sa 7,5 okitio bronzanom medaljom. Pored njih, zahvaljujući odličnom učinku nagrađeni su i Milo Šekularac,
Veselin Stojanović, Huso Dedeić i Nikola Nedić sa po 7, Miodrag Knežević i Ilija Ivanović sa po 6,5, te Milonja Anđić sa 6 poena. Zatim slijede Miroljub Merdović, Milan Radović Aleksandar Cimbaljević, Ivan Radić i Rade Bulat sa po 6, Slavko Petrović sa 5,5 poena itd. Predsjednik ŠK ,,Berane“ Vladan Anđić je podsjetio da shodno propozicijama takmičenja, učesnik mora da odigra najmanje tri turnira da bi se sa određenim bodovnim saldom kvalifikovao na završni masters sa najboljih 12 igrača, koji će se po bergerovom sistemu nadmetati za pehar, medalje i prigodan novčani nagradni fond. O terminu i mjestu održavanja četvrtog cugera, ljubitelji drevne igre biće na vrijeme obaviješteni.
PODGORICA – Treći put od početka sezone, odbojkaši Budve i Budućnost voleja večeras (18.30 časova, prenos na Adriatic sport televiziji) će odmjeriti snage, drugi put u Mediteranskom sportskom centru, u zaostalom meču 6. kola EPCG Superlige. Ovaj duel je, po kalendaru, trebalo da bude odigran prije skoro tri sedmice, ali je odložen jer su oba tima igrala turnir
MEVZA lige u Budvi, kada su igrali međusobno, pa je bilo odlučeno da se derbi odigra u novom terminu. S obzirom na to da su iznednačeni na tabeli sa po pet pobjeda i po 15 bodova, meč između Budve i Budućnosti odlučiće ko će biti prvi na polovini ligaškog dijela. Prethodna dva duela najavljuju veliku borbu i neizvjesnu utakmicu, iako su Podgoričani dobili oba prethodna duela, u
Kup Crne Gore za odbojkaše Mornar kompletirao učesnike polufinala
PODGORICA - Odbojkaši Mornara kompletirali su spisak učesnika u polufinalu Kupa Crne Gore, nakon što su ubjedljivo, na svom terenu, pobijedili Lovćen rezultatom 3:0 (25:21, 25:14, 25:22). Barani su se, tako, pridružili ekipama Budućnosti i Jedinstva, koje su ranije obezbijedile mjesto među četiri najbolja tima, pobjedama protiv Sutjeske i Ulcinja, dok je Budva, kao branilac trofeja, obezbijedila direktan plasman u polufinale. Ekipa Ivana Dobrkovića opravdala je ulogu favorita u „Topolici“ za samo sat igre
protiv tima koji je u prvenstvu još bez bodova. U barskom sastavu, koji je u ovom duelu nastupio u podmlađenom sastavu, istakli su se Mihajlo Grupković i Vasilije Božović sa po 14 poena, dok je na drugoj strani najbolji bio Strahinja Martinović sa 13. Polufinalni mečevi biće odigrani u drugoj polovini decembra, a parovi će biti određeni žrijebom. S. J.
Crnogorski parasnouborder na Evropskom kupu u holandskom Landgrafu Novi izazov za Šibalića
PODGORICA - Crnogorski parasnouborder Andrej
Šibalić nastupiće danas na Evropskom kupu, koji će naredna dva dana biti održan u holandskom Landgrafu.
Šibalić će se takmičiti u disciplini banked slalom, u kategoriji LL2.
To će biti njegovo prvo međunarodno takmičenje u ovoj sezoni, na kojem će početi sakupljanje bodova za Paraolimpijske igre.
Šibalić je u holandskom Lan-
dgrafu krajem novembra 2021. godine debitovao u parasnoubordu i osvojio prve bodove u Evropskom kupu u karijeri. R. P.
utakmica kroz MEVZU i Čelendž kup, gdje ekipa igra maksimalno motivisana i gdje treba da dostigne visok nivo igre da bi došla do pobjede. Iz takvih mečeva možemo samo da rastemo kao ekipa, a takođe i individualno. Jedna takva utakmica je pred nama gdje želim da nastavimo sa veoma kvalitetnim igrama koje prikazujemo u dosadašnjem dijelu sezone - kazao je trener Podgoričana Dejan Radić. S. J. Večeras u Mediteranskom sportskom
Superkupu u Podgorici sa 3:1, te u MEVZA ligi, u Budvi, sa 3:1. Zato će Budvani biti dodatno motivisani da prekinu negativan niz protiv najvećeg rivala, osokoljeni sa dvije pobjede protiv Štrasena iz Luksemburga i prolaza u šesnaestinu finala Čelendž kupa, gdje ih očekuje dvomeč sa rumunskim Zalauom. - Poslije dobrog nastupa u Evropi, očekuje nas veoma važan meč u ligi protiv Budućno-
sti, u kojem se odlučuje lider polusezone. Vjerujem da možemo da prenesemo energiju i fokus iz evropskih utakmica i da pružimo maksimum. Ove godine odigrali smo veliki broj mečeva, što nam je donijelo i iskustvo i samopouzdanje i uvjeren sam da ćemo to pokazati i u ovom duelu. Pozivam našu publiku, našeg sedmog igrača, da bude uz nas i da nam pruži podršku. Zajedno možemo da uživamo u još jednoj do-
broj utakmici - kazao je Miljan Bošković, trener Budve. Budućnost je trenutno prvoplasirana u MEVZA ligi sa dvije pobjede i porazom, te sedam bodova, a ekipa Dejana Radića je u prvom kolu Čelendž kupu zaustavljena od Maribora, u utakmicama kojima je bila oslabljena neigranjem najiskusnijih igrača Delića i Vukašinovića. - Ogromno je zadovoljstvo ove sezone imati veliki broj jakih
Sjutra u Budvi počinje nalni turnir Kupa za vaterpoliste
PODGORICA - Poznati su parovi završnog turnira Kupa Crne Gore u vaterpolu koji sjutra počinje u Budvi. Pitanje je, doduše, bilo samo ko će u polufinalu igrati sa braniocem trofeja - Primorcem, odnosno sa Jadranom M:TEL.
A nakon sinoćnjeg duela u Podgorici i trijumfa Budve protiv Budućnosti ONE (17:16), za finale će se boriti Kotora-
ni i Podgoričani, odnosno domaćin turnira i ekipa iz Herceg Novog. I Budva i Budućnost pobjedama protiv Katara osigurali su završnicu Kupa, a posljednji kvalifikacioni dio donio je dosta uzbuđenja. U trijumfu Budvana istakao se Marko Milić sa šest golova, a dva manje u ekipi iz Podgorice dao je Darko Brguljan A. M.
Nemanja Čađenović
Seniorsko Svjetsko prvenstvo u kik boksu
finalom meču biće mu Elnur Mustafajev iz Azerbejdžana. U kategoriji do 67 kilograma, Viktor Borozan prekidom u prvoj rundi pobijedio je Dastina Kronka iz Kanade, pa će se u četvrtfinalu sastati sa Vedadom Ćutukom iz Bosne i Hercegovine. Borozan je prethodno slavio protiv Adila Omera iz Iraka.
Nastavlja se tradicionalna atletska manifestacija povodom dana Podgorice Ulična trka 18. decembra
PODGORICA - Tradicionalna atletska trka Oslobođenje Podgorice - Memorijal ,,Veliša Mugoša“ biće održana 18. decembra, saopštili su organizatori manifestacije.
Atletičari će i ove godine trčati na brdu Gorica, a start i cilj biće u blizini kafića ,,Što činiš“.
Trka će biti održana 67. put, a učesnici će trčati na kružnoj stazi dugoj 600 metara.
Miljan Kukuličić nakon pobjede prošle godine
PODGORICA - Sva trojica crnogorskih kik boksera boriće se za medalju na seniorskom šampionatu svijeta u Abu Dabiju. U disciplini lou kik, Nemanja Čađenović je, nakon što je kao prvi nosilac u kategoriji do 71 kilogram bio slobodan na startu, u osmini finala savladao je Andreasa Garsiju iz Gvatemale 3:0. Protivnik u četvrt-
U disciplini K1, kategorija do 86 kilograma, Lazar Klikovac će se u meču za polufinale boriti sa BerkomDuzenlijem iz Turske.
Klikovac je u osminu finala prošao bez borbe, pošto se rival Mario Gaga iz Benina nije pojavio u ringu. Svi četvrtfinalni mečevi crnogorskih boraca na programu su danas. R. P.
- Na trci će nastupiti najbolji atletičari iz Crne Gore, učesnici srednjih i osnovnih škola sa područja glavnog grada, rekreativci, veterani, studenti, pripadnici vojske i policije koji će trčati u trci na 5.000 metara - saopštili su organizatori.
Pioniri će, u obje konkurencije, trčati na 600, juniorke na hiljadu, a juniori na hiljadu i po metara. Seniorke će se nadmetati na tri hiljade, a seniori, u glavnoj trci, na pet hiljada metara. Glavna trka, nosi ime Memorijal ,,Veliša Mugoša“, u znak sje-
ćanja na jednog od najboljih crnogorskih atletičara, vlasnika jednog evropskog i 11 jugoslovenskih rekorda. Tradicionalni pokrovitelj manifestacije je Sekretarijat za sport Glavnog grada, a tehnički organizator ATK Podgorički maraton, uz podršku Atletskog saveza Crne Gore. Početak manifestacije zakazan je za 12 sati. Prošlogodišnji pobjednici bili su Ingrid Rajović u trci tri i Miljan Kukuličić na pet hiljada metara. R. P.
KOSTA LEKIĆ – PILOT
LOVAC U REDOVIMA
RAF-A (NASTAVAK)
Prilikom pogibije pilota Sava Vujovića iznad Aleksandrije, Kosta Lekić je kao kapetan i njegov Cetinjanin održao posmrtno slovo nad njegovim grobom. Bio je opredijeljeni antifašista i kao takav se borio u redovima RAF-a u brojim misijama iznad Mediterana, prije svega sjeverne Afrike. Lekić je bio među prvim pilotima koji su radili na organizovanju i prebacivanju pilota iz Afrike u Jugoslaviju. Od maja do decembra 1944. godine nalazio se u sastavu Vojne misije Narodnosolobodilačke vojske Jugoslavije u Kairu. U Jugoslaviju je stigao u decembru 1944. godine kada je postavljen za komandanta Učevnog školskog centra u Beogradu. Brzo je unapređivan u službi. Prvo je službovao u Pančevu, pa Čoki u kojoj je bio predavač u Pilotskoj školi. Bio je komandant trenažnog lovačkog kursa, a jedno vrijeme je bio i pomoćnik komandanta divizije. Zatim je kao vazduhoplovni potpukovnik premješten na službu u Zemunu kao komandant vojnog aerodroma. Na ovoj dužnosti organizovao je aeromiting, planiran za 25. jul 1949. godine.
Kosta Lekić je bio među prvim pilotima koji su radili na organizovanju i prebacivanju pilota iz Afrike u Jugoslaviju. Od maja do decembra 1944. nalazio se u sastavu Vojne misije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Kairu. U Jugoslaviju je stigao u decembru 1944. kada je postavljen za komandanta Učevnog školskog centra u Beogradu
Međutim dan ranije poginuo je prilikom demonstrativnog izvođenja akrobacije u avionu „biker jungmajster” koja je trebalo da bude izvedena na dan aeromitinga, najvjerovatnije usljed otkazivanja motora. Bio je i šef Opitnog centra Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i probni pilot. Sahranjen je na Cetinju. Odlikovan je sa više domaćih i stranih odlikovanja koja se čuvaju u Vazduhoplovnom muzeju na Cetinju. Upamćen je kao izvrstan letač, pravedan starješina, dobar pedagog koji je posjedovao autoritet.
BOŽIDAR BULAJIĆ
Neobičnu pilotsku sudbinu imao je i Božidar Bulajić rođen u Nikšiću. Nižu vojnu akademiju upisao je 1931. godine. Kasnije se prekvalifikovao i postao vojni pilot. Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. Službovao je kao oficir u Britanskom ratnom vazduhoplovstvu (RAF) nakon čega su ga životne oklnosti dovele u Meksiko, đe je postao pilot
Prema porodičnoj tradiciji porodice Balš iz Moldavije, ta familija vodi porijeklo od zetskih gospodara Balšića. Iz ove ugledne porodice potekli su Vasilije Balš guverner Bukovine, Iorgu Balš ruski diplomata, Teodor Balš kajman Moldavije, Grigore Balš ministar finansija prve rumunske vlade, George Balš rumunski inženjer i arhitekta i Mateji Balš poznati rumunski bakteriolog
meksičke avijacije. U Meksiku je zasnovao porodicu, napisao je i neku vrstu memoara, a tamo je i sahranjen.
SABINA GOKČEN
Rođena je 1913. godine u Bursi, Osmansko Carstvo. Potiče iz sela Lozna kod Bijelog Polja, prema dostupinim podacima iz porodice Ćorović koja se u toku balkanskih ratova odselila za Bursu susrela se 1925. sa turskim predsjednikom Kemalom Ataturkom, prilikom njegove posjete Bursi, koji ju je usvojio nakon smrti roditelja i dao joj prezime Gokčen. Pohađala je američku akademiju u Istanbulu, a zatim napredni kurs za pilote na Krimu. Na nagovor Ataturka pohađala je školu za avijatičara u Turskoj a prvi put je upravljala avionom 1936. godine. Zatim je završila posebnu pilotsku školu u Eskišehiru (1936-1937). Usavršavala se na borbenim avionima. Učestvovala je u vojnoj operaciji 1937. tokom Derasim pobune kada je postala prva žena borbeni vojni pilot i odlikovana je Murasa medaljom od Turske aeronautičke organizacije. Posjetila je Jugoslaviju 1938. godine. Učestvovala je u 38 vojnih operacija. Postavljena je 1938. za glavnog instruktora u Letačkoj školi Turske aeronautičke organizacije. Na ovoj dužnosti ostala je do 1954. kao instruktor letjenja. Obučila je četiri žene za pilota. Bavila se letje-
njem do 1964. godine. Napisala je knjigu Život na Ataturkovom putu u izdanju Turske aeronautičke asocijacije (1981). Drugi po veličini međunarodni aerodrom u Istanbulu od 2001. nosi njeno ime. Ušla je u Ginisovu knjigu rekorda kao prva žena borbeni pilot, a odabrana je, kao jedina žena, na posteru 20 najvećih pilota u istoriji objavljenom 1981. u SAD-u. Odlikovana je jugoslovenskim Ordenom Bijelog orla, rumunskim Ordenom avijacije, počasnim doktoratom Selčuk Univerziteta, Zlatnom medaljom Međunarodne avijatičarske organizacije itd. Preminula je 2001. godine u Ankari.
MIRON KRIVOKAPIĆ
Rođen je 1930. godine u Klivlendu, država Ohajo. Sin je Mirka, a unuk Lazara Krivokapića, kavaza crnogorskog poslanstva u Carigradu koji je oženio kćerku njemačkog diplomate i emigrirao u SAD. Miron je služio kao dobrovoljac u američkim marincima u toku Korejskog rata 1952. godine. Borio se u Fox četi, 2. bataljona, 5. marinske jedinice u Prvoj diviziji američke vojske u Koreji. Borio se u planinama Istočne Koreje i u brdima na zapadu u blizini čuvene 38. paralele. U jednoj akcji kada je 35-40 marinaca čuvalo položaje na brdu zvanom položaj Joke 700 kineskih vonika je izvršilo napad na malobrojne američke marince. Miron je u ovoj borbi ranjen ručnom bombom i skoro je izgubio ruku. Svi američki marinci su tom prilikom bili ranjeni ili su poginuli. Kasnije je bio uspješan biznismen koji je osnovao kompaniju za prodaju i marketing.
Miron Krivokapić se borio u planinama Istočne Koreje i u brdima na zapadu u blizini čuvene 38. paralele. U jednoj akcji, kada je 35-40 marinaca čuvalo položaje na brdu zvanom položaj Joke, 700 kineskih vonika je izvršilo napad na malobrojne američke marince. Miron je u ovoj borbi ranjen ručnom bombom i skoro je izgubio ruku. Poslije rata je postao uspješan biznismen
POTOMCI BALŠIĆA U RUMUNSKOJ UPRAVI I VLADI
Prema pisanju Mihai Dimitrie Sturdza iz 2004. godine, prema porodičnoj tradiciji porodice Balš iz Moldavije, ta familija vodi porijeklo od zetskih gospodara Balšića. Ova ugledna porodica imala je nekoliko izuzetno zanimljivih i respektabilnih članova: Vasilije Balš guverner Bukovine u okviru Austrijskog carstva (1792-1803), Iorgu Balš poznati ruski diplomata i osnivač sirotišta u Kišinjevu kao i najveći zemljoposjednik u guberniji Besarabije, Teodor Balš kajman Moldavije od 1856. do 1857, Grigore Balš ministar finansija prve rumunske vlade, kao i George Balš (1868-
1934) rumunski inženjer, arhitekta i istoričar umjetnosti i Mateji Balš (1905-1989) poznati rumunski bakteriolog. Najpoznatiji je svakako Teodor Balš rođen u avgustu 1805. godine. Na mjestu kaimakama naslijedio je 20. jula 1856. godine Grigoria Aleksandru Griku. Bio je veliki protivnik ujedinjenja Moldavije sa Vlaškom i ukinuo je brojne institucije koje je pokrenuo njegov prethodnik i povlačio nepopularne poteze. Imao je čin pukovnika. Preminuo je iznenada 1. marta 1857. godine i sahranjen uz velike počasti u Jaši. Ostalo je upisano da je blagajna Moldavije za njegovu sahranu potrošila 138.956 leja, a da su grčki arhimandriti i igumani služili bez ikakve naknade. Učešće crnogorskih iseljenika u stranim armijama je neisrcpan izvor velikih priča o hrabrosti i jnaštvu. U oružanim snagama drugih država bilo ih je na hiljade. Bez obzira u kojoj armiji svijeta su službovali pokazali su herojstvo, a izgradili zavidne vojničke karijere. (Kraj)
Četvrtak, 27. novembar 2025. Oglasi
Br: 576/25
Datum: 25.11.2025.
DAIDO METAL KOTOR AD
Na osnovu čl.139 stav 2 Zakona o privrednim društvima (“Sl.list RCG” br.65/20), Odbor direktora “Daido metala Kotor AD” daje sledeće:
O B A V J E Š T E NJ E
U obavještenju o sazivu vanredne Skupštine akcionara “Daido metala Kotor AD” za 24.12.2025 godine koje je objavljeno u dnevnom listu “Pobjeda” od 21 i 22. novembra 2025. godine vrše se sledeće ispravke:
1. U tački 3 Dnevnog reda riječ: “ Ostalo” zamjenjuje se riječima: “Izmjene i dopune Statuta”;
2. U alineji šest riječi i broj: “ čini obična većina od ukupnog broja glasova – akcija 6.674.665 ” zamjenjuje se riječima i brojem: “ čini dvotrećinska većina od 8.899.553 ” i
3. U alineji sedam riječ: “polovinu” zamjenjuje se riječima: “ dvije trećine”.
Ovo obavještenje objaviće se dva puta u dnevnom listu “Pobjeda” i na internet stranici Društva www.daidokotor.com
Br: 576/25
Datum: 25.11.2025.
Based on Article 139, paragraph 2 of the Law on Business Companies (“Official Gazette of the Republic of Montenegro” No. 65/20), the Board of Directors of “Daido Metal Kotor AD” hereby provides the following:
The following corrections are made to the notice of the convening of the Extraordinary Shareholders’ Meeting of “Daido Metal Kotor AD” for 24.12.2025, which was published in the daily newspaper “Pobjeda” on 21 and 22 November 2025:
1. In item 3 of the Agenda, the word: “Other” is replaced by the words: “Amendments to the Statute”;
2. In indent six the words and number: “ constitutes a simple majority of the total number of votes – shares 6,674,665” shall be replaced by the words and number: “ constitutes a two-thirds majority of 8,899,553” and
3. In indent seven the word: “half” shall be replaced by the words: “two thirds”.
This notice shall be published twice in the daily newspaper “Pobjeda” and on the Company’s website www.daidokotor.com
President of the Board of Directors Daido Metal Kotor AD
“Nikšićki Mlin”AD Nikšić Broj 69 Nikšić, 18.11.2025 god. Na osnovu člana 135. Stava 5. Zakona o privrednim društvima i člana 23 Stav 1. i 2. Statuta “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić, Odbor direktora saziva vanrednu S K U P Š T I N U akcionara “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić vanredna Skupština akcionara će se održati dana 22.12.2025. god. sa početkom u 13 časova u direktorovom kabinetu, uz prethodnu evidenciju akcionara koja će početi u 10 časova. Za Skupštinu se predlaže sledeći D N E V N I R E D
1. Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara od strane CDA Podgorica
2. Usvajanje zapisnika sa prethodne Skupštine akcionara 30.07.2025. godine
3. Donošenje odluke o prodaji 49% udjela u privrednom društvu “Spuški Mlin 1952” DOO-Spuž Danilovgrad
4. Donošenje odluke o odobravanju ranije zaključenog Predugovora o penosu udjela, u društvu „Nikšićki Mlin 1951“ DOO, Nikšić i Odluke o zaključenju Glavnog ugovora.
5. Razna pitanja
Materijali o predlozima odluka koji će se razmatrati na vanrednoj Skupštini akcionara, staviće se na uvid akcionarima u propisanom roku predviđenim Zakonom u poslovnim prostorijama “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić, u terminima od 11 do 13 časova.
Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio.
Predsjednik Odbora direktora Božidar Kostić s.r.
Obavještenje za zainteresovanu javnost
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG”,br 75/18) Sekretarijat za urbanizam obavještava zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta Sadriji Dacić, donijeto rješenje broj: 07-322/25-8156/5 od 25.11.2025. godine, kojim je utvrđeno da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Objekat privrednog razvoja-skladište” na katastarskoj parceli broj1770/1, KO Tuzi, u Šipčaniku, Opština Tuzi.
Uvid u predmetno rješenje može se izvršti u kancelarijama Sekretarijata za urbanizam.
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da za projekat “Objekat privrednog razvoja-skladište” na katastarskoj parceli broj1770/1, KO Tuzi, u Šipčaniku, Opština Tuzi, nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Protiv navedenog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Tuzi, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja, a preko ovog organa.
Crna Gora
Vlada Crne Gore
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Željku Popoviću iz Danilovgrada donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-3800/5 od 19. 11. 2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju vulkanizerske radionice i autoperionice na katastarskoj parceli 1857/33
KO Glavica, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Danilovgrad, u Danilovgradu.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog organa.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: VANJA PUSTAHIJA
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARIJA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
ĐURĐICA ĆORIĆ POLITIKA
SRĐAN POPOVIĆ EKONOMIJA
JELENA MARTINOVIĆ DRUŠTVO
JOVAN NIKITOVIĆ
KULTURA DRAGICA ŠAKOVIĆ CRNOM GOROM Urednici
ANA RAIČKOVIĆ CRNA HRONIKA
NIKOLA SEKULIĆ
HRONIKA PODGORICE
JOVAN TERZIĆ ARENA
SLOBODAN ČUKIĆ FELJTON I ARHIV
MARKO MILOŠEVIĆ
DIZAJN
DRAGAN MIJATOVIĆ FOTOGRAFIJA
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednik
BOJAN ĐURIŠIĆ Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ
OBJEKTIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ TELEFON
020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 151 Zakona o privrednim društvima ( “Službeni list Crne Gore”, br.065/20, 146/21 i 4/24 .), člana 63 Statuta Društva i Odluke Odbora Direktora od 20.11.2025. godine, objavljuje se
OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU
VANREDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA "MALJAT STONE" A.D. DANILOVGRAD
za 27 12 2025. godine (subota) sa početkom u 10 časova, u prostorijama sjedišta Društva, ulica Druge Dalmatinske bb u Danilovgradu
Dnevni red:
1. Donošenje Odluke o stavljanju van snage Odluke Redovne Skupštine akcionara za imenovanje nezavisnog revizora i imenovanje novog nezavisnog revizora
2. Donošenje Statuta Društva;
3. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora;
4. Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora; Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomo ćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke po svim tačkama predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, od kvoruma koji čini najmanje polovinu od ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa
Akcionari su dužni da svoje prisustvo na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara najave najkasnije 24 časa prije održavanja redovne sjednice na telefon +382-20-266-666 ili e-mail adresu: office1.maljat@fhgroup.eu Materijal i predlozi odluka za redovnu sjednicu vanredne Skupštine akcionara, staviće se na uvid akcionarima najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara u prostorijama sjedišta Društva ulica Druge Dalmatinske bb, Danilovgrad, ili dostaviti na e-mail adresu akcionara, na zahtjev akcionara, u skladu sa Zakonom i Statutom Društva
Akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD koji je pribavljen dva radna dana prije odr žavanja sjednice skupštine akcionara mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara. Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na sjednici Skupštine akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom. Punomo ćnik može biti svako poslovno sposobno lice, osim kontrolni akcionar i revizor dru štva. Prijave za učestvovanje na Skupštini elektronskim putem, kao i pisana punomoćja za glasanje ovjerena u skladu sa Zakonom, poslati na email office1.maljat@fhgroup.eu najkasnije 24h prije održavanja Skupštine, radi evidencije sa tim da punomoćja poslata elektronskim putem moraju biti potpisana kvalifikovanim potpisom u skladu sa Zakonom kojim se uređuje elektronski potpis, a uz prijavu za učestvovanje i punomoćje punomoćnik je obavezan da dostavi dokaz o kvalifikovanom elektronskom sertifikatu izdat od strane sertifikacionog tijela koje je upisano u registar koji vodi nadležni organ u skladu sa zakonom k ojim se uređuje elektronsko poslovanje i elektronski potpis. Prisutnim akcionarima za svrhu održavanja skupštine akcionara smatraće se samo akcionari koji su dostavili prijavu za učestovanje na Skupštini u skladu sa gore datom instrukcijom i koji su pokazali sekretaru identifikacioni dokument neposredno prije dolaska
PREDSJEDNIK
ODBORA DIREKTORA Sašo Radilovič
Iv.br.301/2025
Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO VODOVOD I KANALIZACIJA UL. MAJKE TEREZE BB, Ulcinj, protiv izvršnog dužnika TEUTA HOXHA, ĐERANE 30, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Poziva se izvršnog dužnika TEUTA HOXHA, ĐERANE 30, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.301/2025 od 06.11.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja Iv.br.301/2025 od 26.11.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 26.11.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO
Iv.br.303/2025
Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO VODOVOD I KANALIZACIJA , UL. MAJKE TEREZE BB, Ulcinj, protiv izvršnog dužnika OSMAN REXHA, ZGRADA MAKEDONSKA Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je
ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Poziva se izvršnog dužnika OSMAN REXHA, ZGRADA MAKEDONSKA Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71 Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.303/2025 od 06.11.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja Iv.br.303/2025 od 26.11.2025.godine Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 26.11.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO
27. novembar 2025.
Iv.br.332/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca HEMIK TRADE DOO, RISTA RATKOVIĆA, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO WL JOB, VELIKA PLAŽA BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika DOO WL JOB, VELIKA PLAŽA BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71 Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.332/2025 od 04.11.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja Iv.br.332/2025 od 26.11.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 26.11.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO
Iv.br.383/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEROVO’’ DOO BAR, UL. ŽELJEZNIČKA BR. 8, Bar, protiv izvršnog dužnika ‘’WELL CORPORATION’’ DOO ULCINJ DONJI ŠTOJ BB, ULCINJ Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika ‘’WELL CORPORATION’’ DOO ULCINJ, DONJI ŠTOJ BB, ULCINJ, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.383/2025 od 12.11.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja Iv.br.383/2025 od 26.11.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 26.11.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555
oglasno@pobjeda.me
(poslije 21h)
020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
је обиљежила свој живот и обогатила
је по доброти, мудрости и топлини које је несебично дијелила са нама. ОЖАЛОШЋЕНИ: син ВЕСКО, снаха НАТАША, унука МАЈА, унук МИЛИ, зет ТОДОР, снаха МАРИЈА, сестра БРАНКА
сестрић ДРАЖЕН, сестрична ВЕСНА, заова МИКА, заовичић ЗДРАВКО,
Tužnim srcem javljamo rodbini, kumovima i prijateljima da je dana 26. novembra 2025. u 89. godini preminuo naš dragi i voljeni
RAJKO pok. Rada MILOVIĆ 1937–2025.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 27. novembra od 10 do 15 časova i 28. novembra od 10 do 14 časova u kapeli na Grahovu, nakon čega će se obaviti sahrana na groblju kod Crkve Sv. Nikola.
Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI: supruga OLGA, sinovi RADOVAN i MILOŠ, ćerka BOBANA, braća SAVA i MALIŠA, snahe INES i DIJANA, unučad ANĐELA, LANA, VUK, PAVLE, SOFIJA, ANJA i SARA i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 26. novembra 2025. preminula je u 85. godini naša draga
VJERA pok. Draga POPOVIĆ rođ. BASOROVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Vrbice 26. novembra od 12 do 15 časova i 27. novembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju Vrbice.
27. novembar 2025.
Dana 26. novembra 2025. preminuo je, u 59. godini, naš dragi
Hajtar primamo na mezarju Cijevna 26. novembra od 11 do 15 časova i 27. novembra od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti dženaza.
OŽALOŠĆENI: majka ILMIJA, supruga SVETLANA, sin JUSUF, ćerke HANA i MINA, braća od stričeva, braća i sestre od ujaka, kao i ostala mnogobrojna rodbina KRPULJEVIĆ, DERVIŠEVIĆ i VIDAKOVIĆ
Opraštamo se od našeg dragog brata, đevera i strica
RAJKA
OŽALOŠĆENI: sin IVICA, sestre KATE i NADA, snahe SONJA i MARIJA, unučad DRAGO i VJERA i porodice POPOVIĆ i BASOROVIĆ
Posljednji pozdrav
VJERI Draga POPOVIĆ
Počivaj u miru, draga majko.
Svjesni smo da te život nije mazio, ali i ponosni što si ga saživio časno i dostojanstveno. Hvala ti na svemu i neka ti ta gornjepoljska zemlja bude laka.
Tvoji: MALIŠA, LIDIJA i BALŠA
Žele ti tvoj sin IVO, unučad VJERA i DRAGO, snahe SONJA i MARIJA
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
MEDU
BOBAN VIDAKOVIĆ sa porodicom
Voljeni naš
Tvoja ljubav, snaga i podrška će nas pratiti u stopu cijelog života. Čuvaj nas, a mi ćemo tebe čuvati od zaborava.
Sa velikim poštovanjem opraštam se od drage teta Lele
1064
LELA VUKČEVIĆ
Hvala ti za najdivnije i najiskrenije prijateljstvo koje si tokom cijelog života pružala mojoj majci i našoj porodici. Hvala na toplini, ljubavi i pažnji. Porodici izjavljujem moje duboko i iskreno saučešće.
Zauvijek tvoji: SVETLANA, HANA, JUSUF i MINA 1070
Zauvijek ćemo pamtiti tvoju vedrinu, osmijeh koji je unosio svjetlost gdje god da si se pojavila.
Hvala ti na dobroti, toplini i radosti koju si dijelila s nama.
Godinu dana je od smrti našeg voljenog
JANKA VUJISIĆA
Sjećanje i uspomene na tebe ne jenjavaju, samo ih ponekad prožme tuga što više nijesi među nama.
1062
Tvoje: NENA, IVONA, NEVENA, ANDREJA i IVANA
Posljednji pozdrav dragoj ujni
LELI
Bila si čovjek vrijedan svakog poštovanja, topla i plemenita ujna, dobronamjeran i pouzdan prijatelj. Kao takvu pamtićemo te zauvijek.
IVAN i ANA
NOVAK LAKOVIĆ
Prošla je godina otkako nisi sa nama. Nedostaje tvoj osmijeh, tvoje tople riječi i šale kojima si unosio radost u svaki dan. Nedostaje sve ono što si bio - oslonac, podrška i čovjek na koga smo bili i ostali neizmjerno ponosni. Čuvamo te u srcu i s ljubavlju se sjećamo svakog trenutka s tobom. Zauvijek ostaješ dio nas. Tvoji:
SENKA, IVANA, JELENA, NIKOLA, ANASTAZIJA i unučad JOVANA, MILICA, TIJANA, ĐINA, ANĐA i NOVAK
Četrdeset dana je od kada je preminula naša
SLAVKA VUŠUROVIĆ rođena DOMAZETOVIĆ
Hvala za svaki osmijeh, za najljepše uspomene, za svaki trenutak koji si bila sa nama. Tvoji DEJAN, TANJA, PAVLE i NIKŠA
JOVANKA VUČKOVIĆ rođena ĆUPIĆ
Pola godine je otkad nisi više sa nama. Boli svaki novi dan bez tebe. Hvala ti što si bila takva kakva jesi, puna ljubavi i dobrote. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.
TVOJI NAJMILIJI
Na osnovu člana 14 Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu („Službeni list CG- Opštinski propisi“, broj 19/24), Sekretarijat za sport Glavnog grada Podgorice raspisuje
J A V N I K O N K U R S za raspodjelu termina sportskim organizacijama u sadržajima „Sportski objekti“ doo Podgorica, za 2026. godinu
Predmet Konkursa
Predmet Konkursa je raspodjela termina sportskim organizacijama sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada u sadržajima „Sportski objekti“ doo na teret sredstava iz Budžeta Glavnog grada.
Potrebna dokumentacija
Uz prijavu na konkurs sportska organizacija podnosi:
- program rada sportske organizacije za narednu godinu koji se podnosi na propisanom obrascu,
- rješenje o upisu u Registar sportskih organizacija u skladu sa Zakonom o sportu,
- potvrdu iz Uprave za inspekcijske poslove da protiv sportske organizacije nije pokrenut postupak privremene zabrane obavljanja sportske djelatnosti (ne starija od 30 dana),
- potvrdu iz Centralne banke CG da sportskom subjektu nijesu blokirani računi(ne starija od 30 dana),
- potvrdu od organa uprave nadležnog za poslove utvrđivanja, kontrole i naplate javnih prihoda da sportski subjekt nema neizmirenih poreskih obaveza do 31. decembra prethodne godine,
- potvrdu nacionalnog sportskog saveza, kojom se potvrđuje tačnost rezultata klubova,
- izjavu ovlašćenog lica u sportskoj organizaciji o istinitosti podataka navedenih u prijavi za konkurs –ovjerena od strane suda, organa lokalne uprave nadležnog za poslove ovjeravanja ili notara.
Pravo učešća na konkursu i kriterijumi
Pravo učešća na konkursu imaju sportske organizacije sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada nakon isteka roka od jedne godine od dana njihovog osnivanja. Prioritet za korišćenje termina imaju sportske organizacije čiji je osnivač Glavni grad Podgorica.
Kriterijumi za raspodjelu termina za treninge su: vrednovanje programa rada sportske organizacije; tradicija i društveni značaj sportske organizacije (tradicija postojanja i društvena priznanja sportskog kluba; masovnost članova sportskog kluba/uzrasne kategorije kluba; masovnost registrovanih sportista kod nacionalnog sportskog saveza); karakteristike takmičarskih aktivnosti u svim uzrasnim kategorijama sportskog kluba(karakter takmičenja, po kalendaru sportskog saveza, u godini koja prethodi konkursu); postignuti rezultati sportskog kluba u prethodnoj godini (za ekipne i pojedinačne sportove); organizacija i realizacija nacionalnih i međunarodnih sportskih manifestacija u godini koja prethodi konkursu;broj reprezentativaca i postignuti rezultati takmičara sportskog kluba (broj takmičara sportskog kluba u reprezentativnim selekcijama Crne Gore (postignuti rezultati takmičara sportskog kluba za reprezentaciju Crne Gore na zvaničnim međunarodnim takmičenjima, u godini koja prethodi konkursu); razvijenost i masovnost takmičarskog i netakmičarskog sporta (broj klubova istog sporta u Crnoj Gori, broj klubova istog sporta u Glavnom gradu); međunarodne aktivnosti klubova iz netakmičarskog sporta i društva za sportsku rekreaciju; vrednovanje statusa sporta prema kategorizaciji.
Sportski sadržaji
Sportski sadržaji koji su na raspolaganju sportskim organizacijama na Javni konkurs za besplatno korišćenje sadržaja u „Sportski objekti“ doo su: SC „Morača“ (velika, mala i borilačka sala), Gradski bazeni (bazeni i prostor za stoni tenis), Strelište “Ljubović” i Univerzalno sportsko igralište (Venom).
Obrasci
Prijava na konkurs se podnosi na: prijavnom obrascu T1 za ekipne sportove, prijavnom obrascu T2 za individualne sportove i prijavnom obrascu T3 za netakmičarske sportove i rekreaciju i isti se mogu preuzeti na web sajtu Glavnog grada: www.podgorica.me i u prostorijama Sekretarijata za sport.
Utvrđivanje rang liste
Vrednovanje programa rada i utvrđivanje rang liste sportskih organizacija koje ispunjavaju uslove za dodjelu termina izvršiće Komisija u skladu sa uslovima i kriterijumima iz Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu, Pravilnika o bližim kriterijumima za raspodjelu sredstava sportskim subjektima.
Rang lista se objavljuje na internet stranici Glavnog grada u roku od deset dana od dana isteka konkursa.
Učesnik konkursa ima pravo prigovora na rang listu koji se podnosi preko Komisije za Službu glavnog administratora u roku od 8 dana od dana njenog objavljivanja.
Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu „Pobjeda“, na internet sajtu Glavnog grada i oglasnoj tabli Sekretarijata za sport.
Prijava na Konkurs sa svim traženim uslovima dostavlja se u zatvorenoj koverti u prostorijama Sekretarijata za sport, ulica Marka Miljanova broj 4 (zgrada Muzeja i galerije Podgorica) sa naznakom za “Javni konkurs” i nazivom sportske organizacije.
Neblagovremene i nepotpune prijave, kao i prijave koje nijesu sačinjene na propisanom obrascu neće se razmatrati.
Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za sport, na tel. 067 088 677 ili putem emaila: sekretarijatzasport@podgorica.me.
Sekretarijat za sport Glavnog grada Podgorice, radi odavanja društvenog priznanja najboljim sportistima u Glavnom gradu, raspisuje
J A V N I P O Z I V za dostavljanje predloga za dodjelu godišnjih priznanja najuspješnijim sportistima u 2025. godini
Pozivaju se sportske organizacije, nacionalni sportski savezi i sportski radnici da dostave svoje predloge za izbor najboljih sportista i sportskih radnika koji svoje djelovanje ostvaruju na teritoriji Glavnog grada, kao i sportske organizacije čije je sjedište na teritoriji Glavnog grada, a postigli su zapažene rezultate u 2025.godini.
Priznanje se dodjeljuje za kategorije:
1. sportista sa vrhunskim sportskim rezultatom,
2. najuspješniji sportski klub,
3. najbolji trener,
4. mladi perspektivni sportista
Za kategorije najuspješniji sportista, trener i sportski klub, pored priznanja Glavnog grada, dodjeljuje se i novčana nagrada.
Predlozi sa obrazloženjem za dodjelu priznanja sa dokazima o postignutim rezultatima moraju biti ovjereni od nacionalnog sportskog saveza. Predlozi se podnose u zatvorenoj koverti na adresu: Sekretarijat za sport, Ulica Marka Miljanova broj 4, sa naznakom “Predlozi za dodjelu godišnjih priznanja najuspješnijim sportistima za 2025. godinu” ili putem maila sekretarijatzasport@podgorica.me, najkasnije do 3. decembra 2025. godine.
Za sve dodatne informacije možete se informisati u prostorijama Sekretarijat za sport, svakog radnog dana u periodu 8 -16h ili putem telefona 067 088 677.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „RIXTA RIVER” d. o. o. iz Kotora podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Objekta mješovite namjene ‘’Faza V”, na katastarskim parcelama 1089/2 i 1089/17, KO Kolašin, opština Kolašin, odnosno na djelovima urbanističkih parcela UP275 i UP277, u obuhvatu DUP ‘’Breza’’ (,,Sl. List Crne Gore – opštinski propisi“, br. 27/11).
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www. epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 03. 12. 2025. godine.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosilac projekta „AURA VITTALIS” d. o. o. iz Budve podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Turističkog kompleksa sa 12 vila i restoranom na dijelu katastarske parcele 82/1 KO Lastva, PUB “Opštine Kotor” u Kotoru.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 02. 12. 2025. godine.
Zbirka kolumni – 1. dio
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Miodrag Vlahović
[Dozvola za razmišljanje]
... Maraševa knjiga može da posluži i kao vodič za sve one nesnađene u novim vremenima – ošamućene i zbunjene svetom u kome vladaju sebični, nemilosrdni, pohlepni, bez(obrazni). U svetu u kome je empatija retka i ugrožena vrsta.
U ovom izboru kolumni koje je pisao godinama unazad, Maraš nas vodi kroz vrlo raznorodne teme, ali ih prožima jedna nit –osećaj za pravdu. Vrlina koja je u ovim vremenima gotovo zaboravljena. Njegovi stavovi su čvrsti, a čitaocu se obraća direktno, kao da s njim vodi dijalog ...
Petar Janjatović
Ova knjiga predstavlja zbirku kolumni o vanjskoj politici i komentara o dešavanjima i političkim i društvenim tokovima u Crnoj Gori - u razdoblju od aprila 2021. do prvih dana jula 2025, koji su objavljeni u crnogorskoj i inostranoj štampi
2x TELEFON
iPhone 17
Pro Max + pretplata
Urban Move 1
2x TELEFON
Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata
Urban Move 1
2x TELEFON
Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata
Urban Move 1
PRAVILA NAGRADNE IGRE
2x TELEVIZOR
TV Samsung QE65 + pretplata
Move Box 4.2
Limited edition
Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).
Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi
Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.
Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.
VODIČ KROZ FILM, TV I MUZIKU
ČETVRTAK, 27. NOVEMBAR 2025. | BR. 499.
Eplov novi britanski triler „Down Cemetery Road“ pati od krize identiteta i ne može da se mjeri sa „Slow Horses“, ali vadi ga sarkastična kuloća Eme Tompson
STR. 12. i 13.
Nije ni čudo što je „Hajduk u Beogradu“ postao bioskopski hit. Film Milana Todorovića, rađen po obožavanoj knjizi iz osamdesetih Gradimira Stojkovića, ekvivalent je toplom ćebencetu i šoljici čokolade sa šlagom poslije dugog i napornog dana. Ili, ako ste filmofil, iste takve jesenje ponude u kinima, naročito kada je riječ o regionalnoj produkciji. Zapravo, Todorovićev film na neki način i jeste gola „hajdučija“, pravi mali uskok, nešto što vas prijatno iznenadi i razvedri s obzirom na to da je ova vrsta filma za cijelu porodicu prava rijetkost u bilo koje doba godine.
Bio u pitanju filmski jezik ili teme koje obrađuje, „Hajduk u Beogradu“ djeluje kao antikvarijat, kao igračka iz djetinjstva izvučena sa tavana i sa koje je oduvana prašina, kao relikt nekog davno prošlog i zauvijek izgubljenog vremena… Onog koje je, naravno, bilo mnogo ljepše i nevinije. Ili nam, na nostalgiju i čežnju osuđenim, barem tako izgleda.
Jedini problem s uživanjem u tako slatkom i nepretencioznom parčetu filmske nostalgije namijenjenom publici „od sedam do 107“ može da bude – realnost. Tako ružna, da vam momentalno uvali crva sumnje u onaj dio opisa „film za cijelu porodicu“.
Baš za cijelu? Čak i za današnje tinejdžere? Ne bi se reklo, iako polumaturanti jesu u fokusu „Hajduka u Beogradu“… Makar ne sudeći po video-zapisu dvije maloljetne „hajdučice“ iz Podgorice, čija je ugovorena tuča imala paralelnu „premijeru“ na društvenim mrežama.
Ima tuče i u „Hajduku iz Beograda“; poseže se i tamo za pesnicama u trenutku kada svima svega postaje previše i nestane riječi za razrješavanje nesuglasica. Ipak, nad cijelim Todorovićevim filmom i Stojkovićevim serijalom knjiga nadvija se duh bratstva i drugarstva, te starog, gotovo viteškog koda časti koju najbolje predstavlja upravo Gligorije Pecikoza Hajduk (Todor Jovanović), bistri klinac sa sela upravo „transplantiran“ u veliki grad.
O toj vrsti držanja zajedno, o tom „svi za jednog, jedan za sve“, o toj jugonostalgiji i pobratimstvu različitosti - slušali smo i još slušamo svoje starije. I, da se ne
je i to velika šarena laža sa mašnicom nostalgije?
Jedini problem s uživanjem u slatkom i nepretencioznom parčetu filmske nostalgije Milana Todorovića može da bude – realnost. Tako ružna, da vam momentalno uvali crva sumnje u opis „film za cijelu porodicu“
lažemo, voljeli bi i mnogi od nas da su Jugoslaviju kušali i iz prve ruke provjerili njene ideale. No, pali smo jer padu smo bili skloni – i ostade nostalgija.
Bi tuča i u Podgorici i u „Hajduku“; bilo je ugovorenih pesničenja i u mojoj i u ranijim generacijama, samo nije bilo društvenih mreža da se sve pribilježi. Nego, da li je baš tako? Kako odrastaju današnja đeca? Zna li im iko od odraslih što rade kad se zatvore u svoje „digitalne tvrđave“? Kakve bitke tamo vode, kakve tuče i makljaže – fizičke ili verbalne - ugovaraju? Nijesu li im roditelji, ipak, nevinije odrastali? Ili
Hajdučija u Podgorici možda je izolovan slučaj, a možda ipak jedan od onih za koji smo imali tu (ne)sreću da završe u javnosti, pa da se zapitamo kuda plovi mladost i pitamo li se mi stariji išta za njene plovidbe i brodolome.
Gledali ste „Adolescence“; znate da nikakve veze sa nostalgijom nema činjenica da internet u svoje crne rupe ubrzano usisava klince u najosjetljivijim godinama, apsolutno nespremne za sve što ih tamo čeka. I ne, nije tu riječ samo o ekstremnim primjerima poput sajber zlostavljanja ili opasnosti od digitalnih predatora, nego čak i o svakodnevnoj komunikaciji sa vršnjacima. Pa i nekoliko združenih emotikona, kojima su učitana značenja o kojima odrasli većinom nemaju pojma, postaje dovoljno za tragediju…
Zbog svega toga, naročito zbog te izgubljene nevinosti i naivnosti nekadašnjeg odrastanja, i djeluje sumnjivo ciljna publika „Hajduka u Beogradu“. Njegove poruke tiču se konkretnog vremena, generacija i njihovog sazrijevanja, ali imaju univerzalnu notu i govore o evergrin vrijednostima. Ipak, pitanje je koliko mogu da komuniciraju sa nekim novim klincima. I da li im, ogrubjelim od vjetrova digitalnog vremena, uopšte djeluju stvarno i blisko. Ili apsolutno izmaštano. Skoro kao saj-faj…
Hajduka će, pak, uvijek biti – u Beogradu, Podgorici, Njujorku, Tokiju, đe hoćete. I samo će im biti teže da svoje viteške glave i čast sačuvaju pod naletom sve manje osjetljive, a sve krhkije mladosti. Zato pričajte sa njima i čuvajte ih… I svakako ih odvedite da pogledaju „Hajduka u Beogradu“.
Ako ništa drugo, Todorovićev film otvoriće vam prostor da popričate o svom i njihovom djetinjstvu. O istostima, o razlikama, o radostima i mukama, o vječitoj borbi. Bila ona analogna ili digitalna, u njoj treba da budemo svi zajedno. Jer nije nostalgija, nego je živa istina ono što kažu stariji - za podizanje jednog djeteta potrebno je čitavo selo.
Hvalite me, usta moja. „Kada bi Dablin nestao, mogao bi se opet sagraditi samo iz riječi Džejmsa Džojsa“. Znate li ko je to rekao? Pa, Džejms Džojs Majstor samoreklamiranja.
Isto tako jednom je rekao i da je za Dablinom potpuno i neizlječivo lud. Pa je 1912, cijelih 29 godina prije smrti, iz svog grada otišao. Nikad se nije vratio.
Znate li koliko mladih Iraca ima želju (i više od toga, čežnju) da ode? Kao njihovi očevi? Pa nebitno, Njujork, London, Boston, Mančester, ili neko „off to sunny Spain“.
„Stvarne avanture, iskusio sam, ne dešavaju se onima koji osta-
ju kući: moraju se tražiti negdje vani.“ Opet Džojs. Ili njegov narator ,,Susreta“, jedne od 15 priča „Dablinaca“.
Prije svih statua, postojala je ruta. Mapa jednog sna. Sve se za Džojsa promijenilo 1904; 16. juna bio je na sastanku sa Norom Barnakl . Potom će mu postati muza; kasnije i supruga.
Trebalo je da se vide 14. juna, ali ga je Nora prvo odbila. Da nije bilo tako, 16. juna Dablinci ne bi
slavili „Bloomsday“. Blumovdan, u koji je stalo svih onih 700 strana „Uliksa“ i niz koje klize meandri svijesti i duše Leopolda Bluma, Džojsovog najvećeg junaka. Naravno, u Dablinu. Dakle, prije statua, prvo je postojala ruta. „Footsteps of Leopold Bloom“ je tura koju je kao „Džojsovu stazu“, u centru Dablina, osmislio još osamdesetih umjetnik Robin Bjuik . Svaka tačka relevantna i svaki korak bitan u onoj mjeri u kojoj je to bilo i malo Blumovo dablinsko putovanje,
u osmom poglavlju „Uliksa“. Ako budete tuda grabili, na 14 lokacija dočekaće vas posebne bronzane table sa Blumovim likom - i Džojsovim citatom iz knjige. Dobro, jedna tabla je ukradena. I to Dablince, ove moderne, prilično sablažnjuje.
E sad, lokacije. Vjerujte, najljepše i najslikovitije u cijelom dablinskom centru. Od prelijepog, najšireg O’Konelovog mosta, koji je nešto poput klapne za lijevu pretkomoru samog srca vascijelog krvotoka života irske republike… pa
pravo niz onaj široki drum niz koji se non-stop vijaju isključivo zeleni dabl-dekeri. Dok se, sa jedne strane, ne nađete pravo uz kapiju vjekovnog Triniti koledža - a sa druge na samom ulasku u Templ Bar, niz onu kaldrmu sa nekim od najstarijih pabova na svijetu. Pa dalje, niz Grafton strit, onu široku šetačku zonu sa silnim uličnim sviračima, dućanima, bjelosvjetskim brendovima i prodavcima cvijeća… Do Sent Stiven’s Grina, do brat-bratu najljepšeg parka Evrope. „Reci, ima li đe ljepši“, kažu Dablinci; mi sliježemo ramenima.
Prije statua, postojali su pabovi. „Najteža zagonetka je proći kroz Dablin a da ne prođeš pored nekog paba“. Blum, opet iz Džojsovog „Uliksa“. A najslavniji pab iz Džojsovog svijeta, naravno, iz iste knjige - eno ga na pola puta od Trinitija do Sent Stivensa, „Dejvi Berns“.
„Tiho, fino mjesto. Fin komad drveta u šanku“. Tu Blum, od svih stvari i u cijeloj toj irskoj sirotinji, naručuje gorgonzola sendvič uz čašu burgundija.
Eno ga, na toj adresi „Dejvi Berns“ - isti kao prije 100 i kusur godina. Isto drvo - i isti sendvič sa Blumovog menija. Mjesto Džojsu toliko bitno da mu je povjerio da bude stanica još jednom bitnom liku, Feringtonu u „Dablincima“. Ali, to nije taj Džojsov pab u Dablinu. Nego jedan „John Mulligan’s“, odmah do rijeke Lifi i ni 100 metara, južno i lijevo od O’Konelovog mosta. E, tu je sjedio Džojs. Tu takođe neko mnogo bitan završi u „Dablincima“. Zašto tu? Pa, odatle vidite suton nad rijekom i bude vam jasno. Kada je pedesetih u Irsku dolazio američki predsjednik (i irski sin!) Džon F. Kenedi - tražio je nekoliko sati samo za sebe u tom „John Mulligan’s“ pabu. Za istom stolom za kojim je sjedio Džojs. „Kod Malidžana“ - smijemo se mi.
I da, statua. „Uvijek ću pisati o Dablinu, jer ako dosegnem srce Dablina, doći ću do srca svih gradova svijeta“. E, to srce Dablina je mjesto gdje se u 120 metara visine pruža „Spire“ - dablinsko i irsko prkosno koplje od najblistavijeg čelika. I neke statue
koje čuvaju stražu: Danijela O’Konela (most, bulevar, grad, ma sve je njegovo), političkog lidera i emancipatora irske katoličke većine u 19. vijeku, epohalno bitne figure za nacionalni irski identitet; Džima Larkina, nepokornog irskog sindikalnog lidera, epohalno bitnog za radnički identitet; oca Teobalda Metjua, epohalno bitnog za duhovni identitet… I Džojsa.
Statua Džejmsa Džojsa je tu, ipak, malo sa strane. Sklonjen vrlo ciljano s ulice, zaklonjen od gradske vreve - na ulaz tihog šetališta. Taj Džojs, djelo Amerikanke (i Irkinje!) Mardžori Ficgibon – kicoški je ležeran, između brige, radosti i u ko zna kom lavirintu podsvijesti i svijesti. Uz pogled dovoljan da zagrli cijeli Dablin. Taj Džojs u bronzi sa rukom nehajno u džepiću, prekrštenih no-
gu, to remek-djelo devedesetih: to je slika osobe sposobne da utemelji, da izmašta, da na svojim riječima izgradi cijeli kosmos od grada.
Samo, ostaje ono: „Stvarne avanture ne dešavaju se onima koji ostaju kući“. Znate gdje jednim okom pogleduje Džojs? I šta je tu tik uz statuu? „Dablinski portal“. A to je sasvim nalik onom iz Emerihovog filma „Zvjezdana kapija“ sa Kurtom Raselom i Džejmsom Spejderom - veliki ekran. Koji naizmjenično, na svakih nekoliko minuta, pruža uživo prenos sa nekog drugog šetališta evropske ili svjetske metropole. Samo stanete tu uz Džojsa: eto ga na ekranu Viljnus. Pa za koji minut - Čarlston. Pa Sao Paulo. Pa Krakov. Pa Njujork. Pa Kejptaun. Pa… I neko odatle, ispred njihovog portala, maše vama. I vi njima, iz Dablina. I putuje Džojs, i grabi kosmosom Dablin, ka svim tim svjetovima i gradovima, čije ćete srce i dušu sasvim izvjesno upoznati… „Ako dosegnete srce Dablina“.
Manje ili više uspješno, ali vrlo ambiciozno i prokleto zanimljivo, ove filmske priče podsjećaju da žene dolaze u svim bojama, oblicima i veličinama. I da ćemo čuti njihovu riku
Piše:
Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Svaki put kad vam se učini da nam je političke korektnosti svima preko glave, da se u woke eri više ne može pogledati neusiljen film, da bismo se mogli barem malo vratiti na strejt „podešavanja“ - iskoči neka priča koja nikad ne bi završila na velikom platnu da nije te „dosade“ od reprezentacije. Na striming servise i u piratske špilje interneta nedavno su sletjele tri filma koja to dokazuju. Svi su prikazani na velikim festivalima, sve su režirale žene, svi govore o skrajnutim temama i glasovima koji često ostanu utišani, čak i u vrijeme „tiranije“ političke korektnosti.
Svi ovi filmovi - manje ili više uspješno, ali vrlo, vrlo ambiciozno i prokleto zanimljivo - podsjećaju da žene dolaze u svim bojama, oblicima i veličinama. I da
neće biti utišane, da će se njihov glas čuti makar na filmu. Dok god bude autora i autorki spremnih da njihove priče ispričaju na velikom platnu – čućemo njihovu riku.
Scenaristkinja Tori Kamen dugo se mučila da „udomi“ skript „Eleanor, Invisible“. Poljubila je mnoga vrata prije nego što je, sticajem čudnih holivudskih okolnosti, scenario završio kod Skarlet Johanson - i dotakao je do te mjere, da je poželjela da režira i producira priču o 94-godišnjoj ženi sa Floride i njenom neobičnom prijateljstvu sa 19-godišnjom studentkinjom iz Njujorka. Njen gorko-slatki režiserski debi „Eleanor the Great“ na koncu je dočekao svjetsku premijeru u Kanu u selekciji „Un Certain Regard“. Elenor igra Džun Skvib - sila od šarma i neukrotive životne energije, ma savršen izbor za
bakicu koja odbija da se preda i kapitulira pred bilo kime i bilo čim nakon tektonske životne promjene. Besi (Rita Zohar) bila joj je prijateljica više od 70 godina, a nakon što su djeca napustila gnijezda i muževi umrli, cijelih 12 provele su i kao cimerke. Sve su radile zajedno, od kupovine, preko igranja binga, do večera i kasnih noćnih razgovora pred spavanje. I Besi je umrla, ostavljajući Elenor potpuno samu.
Furiozna bakica potom se preselila sa Floride u Njujork, bliže unuku i kćerki Lisi ( Džesika Hekt). Svjesna da joj prijeti putna karta do doma za stare, Elenor pokušava da im dokaže da može da brine o sebi i da pronađe zanimacije koje bi mogle da joj ispune dane. Tako, doduše sasvim slučajno, završava na sastanku osoba koje su preživjele holokaust.
Kada je ohrabre da podijeli svoje parališuće iskustvo logora,
Elenor pravi kobnu grešku. Kao svoju ličnu predstavlja Besinu priču o preživljavanju neizrecivog. I sve dublje tone u laž nakon što njena ispovijest dotakne Ninu (Erin Kelman), studentkinju koja želi da napiše priču o njoj dok paralelno i sama pokušava da se izbori sa gubitkom voljene osobe.
„Eleanor the Great“ možda dolazi u pastelnim bojama i slatkom dramedijskom pakovanju, ali stavlja u prvi plan vrlo komplikovane teme. Između ostalog, starenje, usamljenost, gubitak i žaljenje, jevrejski identitet, pa i kompleksna moralna pitanja. Recimo, da li je laž uvijek loša i sporna, pa čak i onda kada su vam namjere dobre, čak i onda kada iz nje može da izađe nešto neprocjenjivo ljekovito…?
Te i takve teme ogroman su i ambiciozan zalogaj i za mnogo iskusnije režisere, a kamoli za debitante poput Johanson. Holivudska superstarka, pak, prilazi im iskreno, sa srcem na reveru. Rezultat je film koji je malo smiješan, malo više bizaran, mnogo predvidljiv i vrlo, vrlo tužan i dirljiv.
Pošteno je reći da mnoge stvari ne rade kako bi trebalo u „Eleanor the Great“, te da su njegove teme zahtijevale mnogo življi i neobičniji pristup i u pisanju i u režiji. Opet, fakat je da ćete dugo razmišljati o filmu, čak mnogo duže nego što sama izvedba to realno zaslužuje. Za to su najzaslužnije dvije dame ispred kamere, posvećena Erin Kelman i jedna i jedina Džun Skvib. E, njih dvije su taj magični sastojak koji tjera i najzarđalije šrafove da otkoče, a film da poteče kao voda. Nije to malo i nije „Eleanor the Great“ uopšte premali i nevažni film, posebno u doba velike jevrejske pizme i osuda koje treba da budu upućene Izraelu i državnoj politici, a ne cijelom jevrejskom narodu…
Sušta suprotnost, pa čak i protivotrov za slatkasti debi Skarlet Johanson – to je „Hedda“ Nije Dekoste. Adaptacija Ibzenove (ne)čuvene drame „Hedda Gabler“ (1891) sada je dostupna na Amazon prajmu, a premijerno je prikazana u Torontu gdje je, bla-
go rečeno, sablaznila i opčinila, ali i potpuno podijelila publiku. Nije joj ni čudo, uzevši u obzir što ju je sve kod Dekoste snašlo. Teško je pronaći ambiciozniji i kapriciozniji pokušaj iskopavanja nečega novog iz starog teksta, ne samo ove godine…
Svašta je Dekosta pretumbala u originalnom tekstu, što se i dalo očekivati od autorke filmova „Little Woods“ (2018) i „Candyman“ (2021), pa i kino-flopa „The Marvels“ (2023). Radnja je sa kraja 19. prebačena u pedesete godine prošlog vijeka, a promijenjena je i boja kože naslovne junakinje, kao i njena seksualna orjentacija i pol ljubavnika. To bi, naravno, bio sasvim legitiman izbor – da služi priči. U filmu „Hedda“, pak, „egzotične“ promjene sve vrijeme se previše natrljavaju na nos. Filmsku Hedu (neumoljiva Tesa Tompson ) upoznajemo u zamku i na zabavi koju ona i njen suprug Džordž (Tom Bejtman) nikako ne mogu da priušte. Gospođa Gabler ju je, pak, organizovala ne bi li tako proslavili svoj ulazak u visoko društvo, ali i obrlatili profesora Grinvuda (Finbar Linč). Džordž, koji želi
upražnjeno mjesto na njegovoj katedri i tip je koji sve radi po protokolu, davi se u panici da će nešto poći po zlu. Dok raskošni zamak ispunjavaju zvanice različitih profila, kapiramo i zbog čega.
Među gostima se nalazi i Hedina bivša ljubavnica Ajlin Lovborg (fenomenalna Nina Hos) koja, gle čuda, želi isto radno mjesto kao Džordž. Veliki su izgledi i da će ga dobiti, s obzirom na to da se sredila, prestala da partija i pije, napisala epohalnu knjigu i smirila se uz novu djevojku Teu (Imodžen Puts) koja je takođe stigla na zabavu. Ili ipak neće, ako se išta bude pitala Heda, a Heda i te kako voli da se pita. A više od svega voli haos, pa će naizgled preporođeni život svoje bivše životne ljubavi – shvatiti kao izazov. I poziv na destrukciju.
„I’m in control.“ Sve u filmu „Hedda“ tiče se kontrole, stvarne ili iluzorne, te manipulacije u kojoj perverzno utočište pronalazi žena sluđena ograničenjima. Bila klasna, rasna, rodna, seksualna, porodična – nebitno je; svakom „ne“ o koje se razbijala ci-
jelog života Heda objavljuje rat. Naravno, na zabavi koja nimalo ne smije da pođe po zlu.
„Like fire“. Vatra je možda sinonim za destrukciju, ali iz njenog pepela rađa se i novi život, početak, šansa za nešto bolje i ljepše. Znala je to Lilit, zna to i Heda; zbog toga su obje i označene kao kaštigulje i prokletinje. Tesa Tompson sjajno iznosi tu i takvu antiheroinu, bez mnogo grešaka u koracima potcrtavajući zbog čega su takve žene i nekada i sada izazivale strah, trepet i paniku u redovima „normalnih“, pristojnih, uštogljenih. Željnih da se po svaku cijenu čuva i sačuva status kvo.
Isto važi i za Hos i za Puts koje, obje na svoj način, dočaravaju sliku o ženama čiji su fizički i intelektualni aduti uvijek prijetnja. I koje, kad napokon pristanu na „normalno“ i na sigurne izbore, bivaju megagigaultrafrustrirane. Jer ne samo što im društveno poželjne odluke ne donose sreću, nego ni osnovnu sigurnost. Sve te teme i motivi u filmu „Hedda“ spakovani su ciljano pretjerano, prefuriozno, pregrijano, sve pre-pre-pre. Svaki kadar, sva-
ko parče raskošne scenografije
Kare Brover, svaka kap muzike, cijeli dizajn produkcije – sve miriše na dekadenciju, propast, pažljivo skrivanu trulež ispod kandirane površine. Tesina Heda apsolutno gospodari tim prostorom, pažljivo orkestrirajući haos, pripremajući svima užas i tragediju za ponijeti, uživajući u svakoj sekundi jedine kontrole koju ima i koju usmjerava na uništenje cijelg svijeta. Kad već ne može da ga ima, neće ga dobiti niko drugi, zar ne?
Rezultat svega toga je ipak film koji je mnogo lakše i realnije poštovati nego istinski voljeti. Kapa dolje Niji Dekosti za nevjerovatno ambicioznu adaptaciju, ali ipak je „Hedda“ toliko nabudžena i pretjerana, da počinje da liči na nešto potpuno artificijelno. U svem tom raskošu od glume i produkcije uspjelo je da se izgubi nešto enormno važno za svaku priču koja u centru ima destruktivnog antiheroja ili antiheroinu. To je empatija, a u filmu „Hedda“ teško ju je osjetiti i za Tesinu beštiju, i za njene žrtve i krvnike, a ima ih mnogo. I tu je kraj svake priče o (ne)isplativoj ambiciji Nije Dekoste.
Kakva su se čuda radila od #MeToo pokreta, koliko se taj talas jahao u Holivudu, koliko je samo filmova ištancano na tu temu… Na koncu, na prste jedne ruke mogu se nabrojati oni koji su zaista uspjeli realno, bez trunke senzacionalizma, da prenesu užas i slojevitost iskustva seksu-
alnog nasilja. Najbolji primjer je HBO drama „The Tale“ (Dženifer Foks, 2018), u kojoj je priča o silovanju pretvorena u gotovo meditativnu raspravu o prirodi sjećanja i mentalnim mehanizmima koje često koristimo kako bismo preživjeli traumu. Sandensovski hit „Sorry, Baby“ jeste bitno drugačiji od nezaboravne (anti)#MeToo drame sa Lorom Dern, ali postiže sličan efekat gradeći duboko iskrenu priču o posljedicama koje seksualno nasilje može da ostavi na samopouzdanje žrtve. Toliko je prirodna drama režiserke debitantkinje, scenaristkinje i glavne glumice Eve Viktor („Billions“), da svaki kadar, scena i izgovorena ili prećutana riječ potpuno zaprepašćuju. I svoju kreatorku lansiraju pravo u klub sa Gretom Gervig i Fibi Voler-Bridž , autorkama savršeno sposobnim da i najteže teme spakuju u oblandu životno iskrenog i uvrnutog humora. Viktor i energijom i fizičkim izgledom i autorskim glasom podsjeća na kreatorku hita „Fleabag“, a poslije „Sorry, Baby“ samo bi se poželjeti moglo da je sačeka slična planetarna slava i da dobije priliku da radi što joj se prohtije. U režiserskom debiju, igra Agnes, profesoricu književnosti koju je mentor Preston Deker (Luis Kanselmi) silovao dok je bila studentkinja. Evin narativ izlomljen je na nekoliko poglavlja; radnja se ne odvija hronološki. Upoznajemo je nakon seksualnog napada, u trenutku kada joj u posjetu iz Njujorka dolazi najbolja prijateljica
i bivša cimerka Lidi (sjajna Naomi Aki ). Početak filma donosi sve ono što možete da zamislite kada je riječ o ženskoj prisnosti; njihovo prijateljstvo i gotovo dokumentaristička prirodnost kojom se gradi njihova bliskost razoružavaju od prvog kadra. Ali i kopkaju, bude pitanja i sumnje… Prvenstveno u vezi sa tim zbog čega se sada gledaju tako rijetko.
Odgovor, pretpostavljate, leži u tom užasnom iskustvu koje je Agnes, ljubimicu profesora i najbolju studentkinju u klasi, potpuno zaustavilo u razvoju. I zatočilo je u toj istoj kući u kojoj su njih dvije živjele dok su bile studentkinje. Lidi je potom otišla, udala se, zatrudnjela, nastavila život… Agnes je ta koja nije napravila ni korak dalje, iako se činilo da je bila predodređena za uspjeh.
Kroz ostala poglavlja skačemo napred i nazad, od sadašnjosti, preko studentskih dana tokom kojih se seksualno nasilje i dogodilo, do budućnosti koja izgleda barem malo svjetlije reflektovana u krupnim očima i nevinom pogledu jedne bebeće slatkoće. I jasno vidimo, dok se svi oko Agnes vjenčavaju, dobijaju djecu, mijenjaju poslove, kupuju kuće i raduju se budućnosti, kako trauma može da poništi sve ono što jesmo. Ili smo imali potencijal da postanemo.
Ako vas nervira podugački niz „trauma plot“ filmova; ako mrzite potenciranje priče da je sve trauma i da se cijeli svijet i život vrte oko traumatičnih iskustava, onda tim prije pogledajte „Sorry,
Baby“. Vidjećete što znači pametan, sirov, nefolirantski pristup temi. I kako može da izgleda film autora ili autorke koja apsolutno odbija da žrtvu definiše isključivo traumom, pritom ne okrećući lice i pogled od posljedica koju je nasilje izazvalo.
Taj „trauma plot“ koji se više svima na glavu popeo divno je osvježila Eva Viktor fokusirajući se na život poslije nasilja, te donoseći pametnu i vrlo efektnu odluku da sami napad ne prikaže na velikom platnu. Svaka njena odluka je potkovana, ticala se humora kojim je cijeli film prožet, sjajnih glumaca (uz Aki, tu je i sjajni Lukas Hedžis, ali i sočna epizoda Džona Kerola Linča) ili rijetkih „pomjerenih“ elemenata koji ciljano narušavaju naturalistički ton filma. Recimo, scena sa „nesaosjećajnim“ ginekologom, ili dvije predstavnice fakulteta koje su pune „ženske podrške“ za Agnes („We’re women too.“), ili sa njenom patološki ljubomornom koleginicom, koju presmiješno igra Keli Mekormak
Jedina stvar koja se može zamjeriti ovom neočekivano gracioznom i iskrenom filmu o životu poslije seksualnog nasilja jeste njegov kraj. Opet, iako djeluje usiljeno i pomalo forsirano, i takav finiš ima smisla i djeluje prijeko potrebno. Utisak je da ga je Agnes zaslužila, te da je „Sorry, Baby“ uspio da dočara da nije tijelo jedina stvar kojom se goste seksualni predatori… Mnogo je strašnije to što silovanjem siluju nečiju budućnost.
Akcija je za nekoliko nijansi luđa i neobuzdanija; režiser možda cilja spektakl, ali dobija njegovu „B“ verziju. To, naravno, znači da je smijeh u publici jednako bitan koliko i napetost
Malo podsećanje: „sisu“ je neprevodiva finska reč koja bi mogla da se opiše kao hrabrost, odlučnost i svesno preuzimanje rizika na sebe u beznadežnoj situaciji. Takođe je i naslov filma Jalmarija Helandera koji je, mimo svih očekivanja, postao globalni hit 2022. godine. Tada smo pratili Jormu Tomilu u ulozi krupnog, ćutljivog bradonje Atamija Korpija i u postupku tamanjenja Nemaca po Laplandu 1944. godine. Sada smo dobili „Sisu: Road to Revenge“ u kojem režiser i glumac repriziraju saradnju i, kao i uvek kada je reč o produžetku originala koji se uspeo do statusa kulta, postavlja se pitanje koji tip nastavka ćemo ovde imati.
Jezikom franšiznih referenci, „Sisu: Road to Revenge“ je prema originalu ono što je Raimijev „Evil Dead 2: Dead by Dawn“ (1987) u odnosu na „The Evil Dead“ (1981). Ili, prevedeno na jezik običnog sveta, dobili smo „isto to, samo malo drugačije“, možda čak i malo brže, jače, energičnije i zanatski zahtevnije.
LOV VOZOM
Upravo pred ulazak u globalnu bioskopsku distribuciju koja počinje u Evropi, film je prikazan u svojstvu posebne projekcije na festivalu Black Nights u Talinu. Lokacija za gledanje ovog i ovakvog filma teško da je mogla da bude bolje odabrana, budući da se u „Road to Revenge“ finski
heroj suprotstavlja ruskim zlikovcima.
Rat je, dakle, gotov, a nova granica između Sovjetskog Saveza i Finske povučena je tako da je Atamijeva kuća u Kareliji ostala relativno duboko na neprijateljskoj strani. Zato on, u teškom kamionu i samo u pratnji pitomog psa, odlazi da je uzme, razmontira, dasku po dasku namontira na kamion i preseli je negde na teritoriju sadašnje Finske. Atamijev dolazak, međutim, ne prolazi nezapaženo; ipak je to čovek koji je pobio više od 300 „crvenoarmejaca“, pa neimenovani KGB oficir (Ričard Brejk) iz sibirskog zatvora vadi prognanog ratnog zločinca Igora Draganova (Stiven Lang), istog onog
koji mu je pobio porodicu, da mu, u zamenu za sopstvenu slobodu, „stane na rep“. Dosta priče, pripremite se za akciju u kojoj jednog čoveka love motorima, avionima, transporterima, tenkovima, čak i vozom.
STARA VREMENA
Jedna od Helanderovih referenci u prvom delu bio je i filmski serijal „Mad Max“ Džordža Milera, a to postaje još očitije u nastavku čija dinamika i nepatvorena cirkuska otkačenost podsećaju direktno na „Fury Road“ (2015). U odnosu na original, akcija je za nekoliko nijansi luđa i neobuzdanija, sa rezultatima koji možda gađaju spektakl, ali svakako dobijaju njegovu „B“ verziju u kojoj je smeh u publici jednako bitan koliko i napetost. A kako biste vi reagovali na čoveka koji pokušava da pobegne od aviona iz kojeg mitraljezom pucaju na njega dok mu istovremeno namešta zamku? Ili kada čovek sam sebi namesti eksploziju ne bi li se s ukradenim tenkom katapultirao preko granice? Svi ti ekstremno komplikovani kaskaderski momenti i te kako imaju svrhu, baš kao i praktični efekti maske i šminke, nasuprot digitalnom pipkanju. Ako ništa drugo, podsećaju na stara vremena kada je akcionog filma bilo više, te kada je bio nesputaniji, manje opterećen politikom i političkom korektnošću. S time u vezi, poslednja „Snowpiercer“ sekvenca u vozu deluje pomalo kao izdaja iz prostog razloga što je režirana moderno, uz drmusanje kamere i kratke rezove.
Opet, „Sisu: Road to Revenge“ je strašno zabavan i lagan film sa minimalnom pričom, mnogo entuzijazma i zanatske pismenosti u koju je sada dodato i više novca. Ali, štos je da se, osim u smislu izbora negativaca i njihovog ponašanja (sada je razlika između njihovog brbljanja i Atamijeve tišine još upečatljivija), ovaj nastavak ni na koji način ne prevazilazi prethodnika koji je makar mogao da igra na kartu iznenađenja.
Super je što se Lang, Brejk i Tomila zabavljaju igrajući u filmu, kao i što i mi možemo da uživamo gledajući ih, ali će za treći deo (ako ga bude, a sva je prilika da hoće) Helander morati da smisli nešto kako bi nas iznenadio. Marko STOJILJKOVIĆ
Srećom, Džoli je vrlo dobra glumica i više je nego sposobna da fiksira pažnju svojom (pre)naglašenom ženstvenošću, pa film nikako nije kazna za oči, uši, intelekt i psihu
Više je razloga zbog kojih pratimo filmove Alis Vinokur. Između ostalog, zato što je, kao saradnica za scenario Vladimira Perišića , ostavila traga i kod nas u regiji sa filmovima „Obični ljudi“ (2009) i „Izgubljena zemlja“ (2023). Drugi razlog tiče se toga što Vinokur, kada sama režira i piše, po pravilu stvara duboke, psihološki dorađene i dobre filmove.
Možda je debi „Augustine“ (2012), kostimirani biopik o ocu medicinske hipnoze Šarkou i njegovoj naslovnoj pacijentkinji, bio tek solidan, ali je zato „Disorder“ (2015), na nekim tržištima predstavljen i kao „Maryland“, bio sasvim blizu remek-dela na tragu najboljih filmova Ketrin Bigelou Vrlo dobra bila je i „Proxima“ (2019) o ženi-majci-astrunautkinji i silama koje je, fizički i metaforički, vuku gore ili dole. Blizu odličnog dobacio je i njen idući film „Paris Memories“ (2022) uredno prikazan i pohvaljen na stranicama Objektiva.
Alis Vinokur, dakle, ima novi film, zove se „Couture“, premijerno je prikazan u Torontu, pa onda u San Sebastijanu i Talinu gde je i nama pao pod lupu. Imajući u vidu režiserkinu impresivnu karijeru, očekivanja su bila podignuta, ali možda je izbor Anđeline Džoli za glavnu ulogu ipak „ofirao“ izvesne komercijalne ambicije. Međutim, koliko je uopšte uputno snimati filmove o svetu mode nakon Altmanovog „Prêtà-porter“, tj. „Ready to Wear“
(1994), a koliko tek ima smisla nadograđivati i osavremenjivati ga. U pitanju je „hiperlink“ film u kojem se putevi triju žena različitih godina i statusa ukrštaju tokom „Fashion Week“ manifestacije u Parizu. Amerikanka Maksin Voker (Džoli) dolazi kao neka vrsta zvezde i artističkog eksperimenta, budući da je inače režiserka horor-filmova, a njen zadatak je da režira kratki film na vampirsku temu za otvaranje manifestacije, kao i da postavi prvu reviju. Ada (manekenka Anjier Anei ) je, pak, angažovana da bude glavna zvezda revije i novo zaštitno lice modne kuće, ali pritisak koji to podrazumeva možda nije nešto što ova mlada i naivna devojka iz Najrobija želi za sebe. Sa treće strane, tu imamo i šminkerku Anžel ( Ela Rumf ) koja prekarnu poziciju „od tezge do tezge“ pokušava da nadvlada koristeći je kao inspiraciju za pisanje priča. Pola priče
dobija i šnajderka Kristin (Garons Marilije ) koja prvi put samostalno šije haljinu koju će glavna zvezda nositi na reviji.
UMJESTO TERAPIJE
Od svih priča, naravno, najviše prostora i pažnje dobija ona sa Maksin, a Džoli je u njoj uparena sa još dvojicom francuskih glumaca sa jakom reputacijom. Sa Vensanom Lindonom kao hirurgom američka zvezda mora da verbalno i intelektualno „sparinguje“, dok joj Luj Garel, koji joj igra direktora fotografije, u nekom trenutku služi i kao partner jedne druge vrste. Holivudska glumica ovde traži i dobija šansu da glumi na svom drugom jeziku koji je naučila kod kuće i u okruženju iz kojeg je došla njena majka. I oberučke je prihvata, pa ne bi smelo da začudi ako bi se u kampanji za film predstavljala kao Anželina Žoli i govorila na tečnom francuskom sa jedva primetnim američkim akcentom.
Druga stvar je, međutim, poveznica između zapleta filma i
privatnog života glumice. Maksin, naime, dok je sveže razvedena (ček), sa smanjenim prilivom novca zbog čega ne odbija tezge, te dok se sa bivšim mužem svađa oko dobrobiti kćeri (to valjda svi razvedeni rade, tako da – ček), a dok se takođe sprema i za novi film, baš u Parizu dobija dijagnozu raka dojke (ne baš tako direktno, ali generalno – ček), pa postaje opsednuta grudima kao ogledalom sopstvene ženstvenosti (dupli ček).
Da nije nekoliko detalja koje ukazuju, recimo, na karijerni tok režiserke, neko bi pomislio da je Endži napisala sama sebi ulogu umesto terapije koju nije završila ni 11 godina nakon filma „Maleficent“ ( Robert Stromberg , 2014), a koji se u psihoanalitičkom ključu može tumačiti baš na taj način.
To što ta priča dominira u smislu razgranatosti, vremena na ekranu i pažnje koju joj autorka posvećuje znači da će možda druge dve patiti. Za priču o šminkerki Anžel je šteta i zbog Ele Rumf koja nema toliko prilike da dođe do izražaja, i zbog teme prekarnog rada u glamuroznoj industriji o čemu treba progovoriti. Priča o Adi je, pak, suviše zasnovana na opštim mestima, pa Alis Vinokur tu ne dodaje ništa posebno novo. Srećom, Anđelina Džoli je zapravo vrlo dobra glumica i, još više od toga, sposobna je da fiksira gledalačku pažnju svojom (pre)naglašenom ženstvenošću, pa film „Couture“ nikako nije kazna za oči, uši, mozak, intelekt i psihu. Međutim, pitanje je koliko nam je još jedan film o svetu visoke mode za koji se podrazumeva da je stresan skoro isto kao svet ratova i vojski – uopšte bio potreban. Svakako ne ide u veće zvezdane visine i širine od Altmanovog, a ne ponire zaista ni u psihološke dubine kao što je to bio slučaj sa ranijim radovima ekstremno talentovane i precizne Alis Vinokur.
Opet, to što je njen najslabiji, nikako ne znači da je „Couture“ loš film. Nije, naprotiv. Ipak, malo bolji od pristojnog teško može da bude.
Piše:
Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Nakon planetarnog uspjeha britanskog trilera „Slow Horses“, bilo je samo pitanje dana kada će se Apple TV+ baciti u potragu za novim hitom na tragu beskrajno duhovite i uzbudljive priče o MI5 agentima u egzilu pod budnim okom velikog sarkastika Džeksona Lamba (Gari Oldman). Traganje, pak, nije potrajalo, s obzirom na to da pisac Mik Heron, na čijem je serijalu knjiga „Slough House“ serija Vila Smita i zasnovana, ima još konja u rukavu.
Zeleno svjetlo za adaptaciju njegovog debitantskog romana „Down Cemetery Road“ (2003) brzo je palo šaka kretorke Morvene Benks , jedne od „Slow Horses“ scenaristkinja (inače, pozajmljuje i glas Mami Prase u „Pepi“), te režiserke Natali Bejli koja je, kao i Smit, radila sa Janučijem na satirama „Veep“, „The Thick of It“ i „Avenue 5“.
AGONIJA I PARANOJA
Poslije emitovanja pet od osam epizoda prve sezone rezultat njihove sinergije djeluje… Pa, kao pomiješana roba. Mnogo je elemenata u „Down Cemetery Road“ koji se mogu voljeti, ali samo jedan koji se, kao cipan cijela „Slow Horses“, može obožavati. To je, naravno, Ema Tompson Prije nego što upoznamo Zoi Boem, Eminu privatnu detektivku sa sarkazmom na reveru, rukovaćemo se sa Sarom Traford (Rut Vilson), restauratorkom u umjetničkoj galeriji u Oksfordu. U njenom stanu i životu zatičemo se u trenutku kada sa suprugom, bankarom Markom (Tom Rajli), organizuje večeru za njegovog potencijalnog klijenta. Taj Džerard Inčon ( Tom Gudman-Hil iz „Baby Reindeer“) je, u kratkim crtama, prava bogataška svinja. I naravno da Saru nervira to što joj suprug oblijeće oko njega, što se smije njegovim uvredljivim „forama“, što klima
glavom na svaku nadmenu grozotu koju izgovori. Najradije bi izvadila metlu iz Markovog dupeta i njome odalamila po glavi i njega i seratora kojem se udvara. Sarina socijalna agonija, pak, prekida se - eksplozijom. Kuća u komšiluku leti u vazduh, navodno zbog curenja gasa, a jedina koja nesreću preživljava je djevojčica po imenu Dina. Sara je ne poznaje, ali postaje opsjednuta željom da joj pomogne. Ispostaviće se da je to teže nego što je zamišljala s obzirom na to da curica brzo nestaje iz bolnice u kojoj su je zbrinuli…
iz „A Gentleman in Moscow“), Hamzin stalni saradnik za kojeg već na prvi pogled slutite da je opaki ubica.
Sarino njuškanje oko Dininog slučaja, naravno, privlači njihovu pažnju i pokreće igru mačke i miša iz predvorja samog pakla, što nas i dovodi do Emine privatne detektivke i njenog supruga Adama Gudlija (divni Džo Silverman ). On je taj kojeg Sara angažuje da ispita što se dogodilo sa djevojčicom i tako ga, nažalost, odvodi pravo u smrt.
Iako policija tvrdi da je u pitanju samoubistvo, ni Sara ni Zoi ne vjeruju da bi Adam presudio sebi, naročito ne nakon otkrivanja važnog traga. I tako kreće njihova privatna istraga u koju će se uplesti i misteriozni tip (Nejtan Stjuart-Džeret) koji je bio ispred Dinine kuće nakon eksplozije…
U Eminoj izvedbi, Zoi jeste ženski odgovor na Džeksona Lamba, samo bez prdeža i nadimanja, te uz dobar modni ukus i sklonost ka prihvatljivoj higijeni. Dok gospodari ekranom, lako je zamisliti nju i Oldmana kako se sučeljavaju prazneći šaržere i šaržere verbalne municije. Uostalom, spajanje Zoi i Lamba nešto je što piščevi fanovi priželjkuju godiDOWN
Dok pratimo Saru kako paranoiše u vezi sa Dininom sudbinom, paralelno gledamo i ključne krivce za izbijanje eksplozije. Nalaze se u Ministarstvu odbrane, gdje koordinatora i dežurnu vreću za udaranje Hamzu (Adil Aktar) pršti šef Si (interesantno „pomjereni“ Daren Bojd). Nešto je njegov podređeni grdno kiksao u komuniciranju „misije i vizije“ posljednjeg projekta, pa sada treba da počisti ogromastični nered. Taj nered je, pak, izazvao Amos (sjajni Fehinti Balogun
Heron je napisao četiri romana o Zoi Boem, ali glavna junakinja prvog ipak je Sara iz čije se perspektive i raspliće radnja. U seriji je, pak, nadrkana detektiv-
ka sa našiljenom kratkom srebrnastom kosom - uvedena mnogo ranije. I to je najbolja odluka koju je kreatorka mogla da donese, jer Emina Zoi ključni je razlog zbog kojeg je teško odlijepiti se od „Down Cemetery Road“. „Ne pijem proseko i ne uspostavljam emocionalne veze sa ljudima.“ Znate onu Djeda Mrazovu magičnu vreću sa poklonima kojoj se dna i ne nazire? Pa, izgleda da je završila kod Eme Tompson sa sve naljepnicom „zero fucks given“. Ništa njenu Zoi ne iritira kao ljubaznost, small talk, učtivi nagon za udovoljavanjem drugima… I nema tog sarkazma koji neće odapeti iz one Djeda Mrazove vreće čim primijeti i trun ljudskih emocija.
Seriji fali „čistije“ režije, pronicljivijeg pisanja, dublje vizije, svega što ima i zbog čega je i odskočio hit Vila Smita. Srećom, Heronova nova adaptacija ima i Tompson… U kožnjaku i sa punom vrećom „zero fucks given“
nama, na papiru ili ekranu. Nažalost, Haron još nije ukrstio njihove mikrokosmose; najbliže što su prišli jedno drugom bilo je u zbirci priča sa zasebnim storijama o oboje.
Uz Emin glumački tornado, najbolja stvar u vezi sa „Down Cemetery Road“ je Fehinti Balogun kao Amos. Iako se već pokazao u „A Gentleman in Moscow“ može se reći da je pravo otkriće, te da poslije ove psihopatske uloge sigurno može da računa na zanimljive poslovne ponude.
A Rut Vilson i ostatak ansambla? Pa, većinom su žrtve svega onoga zbog čega ova serija nije i ne može biti „Slow Horses“. Sjajna glumica i njene kolege poklopljeni su neujednačenim tonom i kreatorskim odlukama zbog kojih „Down Cemetery Road“ djeluje kao nekoliko serija u jednoj. Tako i Adil Aktar kao strunjeni Hamza izgleda kao da igra u nekoj potpuno odvojenoj priči, a i Daren Bojd katkad zaškripi u ulozi glavnog, urnebesno karikiranog zlikovca.
Kod Sarinog lika nije problem gluma, naprotiv. Da je ne igra Vilson mnogo bi neubjedljivije izgledale njene ćudljivosti i skokovi - od mirne mušice i šunjalice, do čudački hrabre i lude spasiteljke i improvizovane detektivke. Nažalost, njena motivacija nije fino razrađena u scenariju, pa ni Sara ni misteriozni tip oko kojeg se muči Nejtan Stjuart-Džeret – nijesu baš najjasniji. Okej, njega čuvaju kao faktor iznenađenja, ali za Saru barem nema izgovora. Jer odakle uopšte ta opsesija spašavanjem nepo-
znate djevojčice? Vrlo je to usiljeno postavljeno u prvoj epizodi, sa jedva primjetnim hintom da je Sara ranije imala problema sa mentalnim zdravljem. I sada treba uzeti zdravo za gotovo da bi takva osoba ugrozila sve što ima preko noći spuštajući se niz zečju rupu punu zavjera i nasilja… Kreatorka serije ne izvlači maksimum ni iz Sare, ni iz koncepta „čudan par“, tj. njenog uvezivanja kako sa misterioznim momkom, tako i sa Zoi. Likovi su, jednostavno, daleko od pažljivo promišljenih – pojave se, nestanu, ne pomenu se više ili odjednom grunu, pojačavajući utisak da je cijela misterija vrlo proizvoljna. Tako i ispada da je 50+ minuta po epizodi zaista previše, te da bi „Down Cemetery Road“ profitirala iz konciznijeg koncepta.
UVRNUTI VAJB
„Slow Horses“ je, naravno, sinonim za konciznost na malim ekranima; to je serija čiji autori tačno znaju što žele i kako to da postignu. „Down Cemetery Road“ ima njen vajb na početku, ali ne može se ni primaći emocionalnom i detektivskom spektaklu Vila Smita. Fali joj „čistije“ režije, pronicljivijeg pisanja, dublje vizije, svega što ima i zbog čega je „Slow Horses“ i odskočila. Iako je tačno da priča postaje zanimljivija kako epizode odmiču, teško je oteti se utisku da gledate drugu ili treću ruku, te da je cjelokupna misterija ostala neispolirana. Štoviše, da nema Eme ispred, Morvane iza kamere i Heronovog imena na koricama knjige, male su šanse da biste je uopšte i povezali sa „Slow Horses“.
Najjače od svega? „Down Cemetery Road“ mnogo više nego na šou Vila Smita podsjeća na jednu drugu britansku seriju. U pitanju je „Utopia“ - remek-djelo uvrnutosti, paranoje, nasilja i crnog humora. Takvo nešto teško je ponovljivo, što najbolje znaju oni koji su odradili pretanki američki rimejk čija suština veze nema sa ludilom koje su lansirali Britanci.
I u „Down Cemetery Road“ tragalo se za tim čudačkim vajbom, nasilnim a crnohumornim, tenzičnim a emotivnim, pa čak i nježnim dok se redovi i redovi jurnjave, misterije i akcije ispunjavaju duboko ličnim pričama fenomenalno „pomjerenih“ likova. Morvena Benks i njen tim postižu ga samo na mahove. Stoga, bolje bi bilo da su ostali striktno pri „Slow Horses“ receptu, da nijesu čačkali „Utopia“ mečku.
Ovako, ostali smo sa serijom čije mane jesu iritantne, ali ipak ne toliko da biste je zabatalili. Ema Tompson i Fehinti Balogun (istinski dostojan „Utopia“ kosmosa) dovoljni su da i najusiljenijim momentima progledate kroz prste, tim prije što Heron ima još tri knjige o Zoi Boem.
Dakle, đeljaće se još sezona; gledaće „Down Cemetery Road“ i ko neće kad Apple TV+ nagari po sarkazmu Eme Tompson. Neka tako i bude, jer ma koliko se truckali po džombama na putu prve sezone, „Down Cemetery Road“ ima potencijala. Možda se iznenadimo, možda poslije makdama završimo na asfaltu… pa čak i sručimo hladni proseko niz grlo sa ćić-ludom, džombastom i apsolutno svojom Zoi Boem.
Serija „The Good Place“ zauvijek je promijenila način na koji gledamo na život nakon smrti. Stoga, bila je težak čin za nadmašiti. Ipak, Majk Šur je to nekako uspio da uradi sa novom dramedijom „A Man on the Inside“. Ne, ovo nije samo još jedna Netfliksova komedija o starenju, već duhovita, topla i iznenađujuće emotivna priča o tome šta se dešava kada čovjek, koji je naizgled izgubio sve, dobije priliku da ponovo započne. To je barem jasno nakon druge sezone.
ŽIVOTNA ŠKOLA
U središtu priče je Čarls Nijvendajk (Ted Danson) , udovac koji dane provodi u polusnu, sve dok mu oglas u novinama ne promijeni život. Umjesto da kupi nešto na rasprodaji, on se prijavljuje za posao privatnog detektiva, dobija slučaj koji ga odvodi u dom za penzionere – i u centar događaja krađe nakita koji prerasta u mnogo više od komične misterije. Koliko god apsurdna bila, prva sezona posjedovala je iznenađujuću dubinu. Iza lagane premise sakrila se dirljiva priča o potrazi za smislom u godinama kada se čini da je kasno za nove početke. Bila je nepretenciozna, ali duboko dirljiva. Do kraja te sezone, Čarls je pronašao ono što je mislio da je zauvijek izgubio - osjećaj svrhe. Upravo zbog toga druga sezona, koja ga ponovo stavlja pred iskušenja, djeluje kao hrabar, ali i emotivno rizičan nastavak priče o čovjeku koji je jednom već morao da nauči kako da ponovo počne da živi.
Najveći adut novih epizoda svakako je Meri Stinburdžen kao Mona, profesorka muzike koja razbija Čarlsovu rutinu i njegovo samonametnuto spokojstvo. I pritom je Dansonova supruga u stvarnom životu
Čarls Nijvendajk se, dakle, ponovo vratio u središte događaja. Nakon što je u prvoj sezoni riješio misteriju nestale ogrlice sa rubinima, sada se pridružuje
Džuli Kovalenko (Lajla Riškrik Estrada) u novoj istrazi. Naime, predsjednik Viler koledža Džek
Berendžer (Maks Grinfild) izgubio je laptop vrijedan 400 miliona dolara. Naravno, nije riječ o običnom računaru, već o predmetu koji pokreće lavinu skandala i sumnji - od dekana i profesora, do bogatih donatora poput ekscentričnog milijardera Breda Vinika (Geri Kol).
Kao i u prvoj sezoni, slučaj je važan, ali samo kao okvir unutar
kojeg se Čarls bavi pravim pitanjem - kako nastaviti živjeti poslije gubitka? I to ne samo fizičkog gubitka supruge Viktorije, već i gubitka identiteta. Njegov dolazak na fakultet, u svijet pun akademskih sujeta i neobičnih profesora, funkcioniše kao novi početak, gotovo kao upis u školu života poslije pedesete.
Najveći adut druge sezone svakako je Meri Stinburdžen kao Mona, profesorka muzike koja razbije Čarlsovu rutinu i njegovo samonametnuto spokojstvo. Zanimljivo je što su Stinburdžen i Danson bračni par u stvarnom
životu, ali samo nekoliko puta za sve ove godine imali su priliku da se spoje na ekranu, a kamoli da igraju ljubavnike, što seriji daje dodatnu notu autentičnosti. Njihova hemija ne funkcioniše po uobičajenom sitkom receptu; nema ni prenemaganja, ni napadnih gegova. Umjesto toga, njihov odnos je tih, slojevit, pun brižnih pogleda, nesigurnih dodira i neizrečenih misli. Mona je i simbol promjene u drugoj sezoni. Ona nije tu da „spasi“ Čarlsa, nego da ga gurne iz zone komfora. U njoj postoji impuls ka životu koji se Čarls boji da ponovo osjeti. Kroz nju, serija pokazuje da ljubav u ka-
da je i dalje jedna od najsamouvjerenijih TV faca
snijim godinama ne mora biti ni tragična ni patetična - može biti i komična i nespretna, ali prije svega stvarna.
U petoj epizodi „Thanksgiving Break“, ta dinamika dobija puni oblik: praznični haos pretvara se u seriju sitnih, iskrenih trenutaka, u kojima dvoje ljudi otkrivaju da se ljubav ne pronalazi samo jednom u životu, već svaki put kad se odvažimo da ponovo počnemo. Zamjena doma za penzionere s univerzitetom možda djeluje kao veliki zaokret, ali u suštini, „A Man on the Inside“ i dalje je serija o zajednici. Umjesto penzionera, sada gledamo starije profesore, ljude koji su decenijama radili isti posao, držeći se rutina i akademskih titula kao oklopa protiv promjene. To je, zapravo, idealno okruženje za Čarlsa, čovjeka koji je i sam zarobljen u prošlosti, ali pokušava da se oslobodi.
kao komični mikrokosmos, ali i podsjetnik da potraga za smislom nikada ne prestaje. Kada nestanak laptopa zaprijeti opstanku cijele institucije, njihova solidarnost i panika pokazuju ono što Šur oduvijek radi najbolje - pronalazi humor u ljudskoj nesavršenosti.
POUZDAN
Profesor Kol ( Dejvid Stratern ), dekanka Holi Bodžemark ( Džil Tali ) i ostatak fa-
Povratak likova iz prve sezone poput Virdžinije (Seli Straders), Eliota (Džon Gec) i Didi ( Stefani Beatriz ) donosi dodatnu toplinu, ali i male dramaturške rupe. Njihova prisutnost često djeluje više kao servisiranje fanova nego kao organski dio zapleta. Ipak, Šur
su koja se pretvara u pijanku „Gold Rush Week“ sa zlatnim konfetama koji eksplodiraju po hodnicima. Ili neuspjele večere za Dan zahvalnosti koja se završava u tišini, ali i u smijehu. U tim trenucima „A Man on the Inside“ podsjeća na klasične američke sitkome koji su znali da balansiraju humor i tugu, ali i da ostave prostor za disanje. Estetika je topla i zasićena jesenjim tonovima i zlatnim satima zabilježenim na ulicama San Franciska, dijalozi su pažljivo izbalansirani između ironije i empatije, a Ted Danson još jednom pokazuje zašto je i dalje jedan od najpouzdanijih televizijskih glumaca.
zna da ih koristi kao emocionalne tačke, tj. podsjetnike na to koliko je
Čarls prošao i koliko se promijenio.
Stiven ), čija ve scene, bilo da igraju tavlu ili
Izuzetak je Kalbert ( Stiven Makinli Henderson čija prijateljska dinamika sa Čarlsom postaje srce sezone. Njihovode razgovore o bolesti i smr-
ti, predstavljaju rijetko viđen oblik muškog prijateljstva na televiziji… Nježnog, iskrenog i oslobođenog potrebe da se stalno dokazuju jedan drugom. Kalbert i Čarls su, svako na svoj način, ljudi koji pokušavaju da nauče kako da žive poslije gubitka i u tome su dirljivo realni. Iako bi se moglo reći da je zaplet ove sezone (potraga za nestalim laptopom) manje napet i složen, to nije nedostatak, već oličenje cilja i namjere. Šur koristi misteriju samo kao okvir za priču o ljudima koji pokušavaju da se izbore sa sobom. Epizode su pune sitnih komičnih momenata poput navodne konferencije o Džejmsu Džoj-
Dansonova izvedba je suptilna; voljeni glumac često uspijeva da pokaže i tugu i radost u istoj sceni, a šarmantnom pojavom uspijeva da izbalansira i malo slabije trenutke. Iza humora, Šur diskretno otvara teme koje se rijetko dotiču u sitkomima: starenje, gubitak, drugi brak, odnos roditelja i odrasle djece, ponovni ulazak u svijet koji je promijenjen… Sve je to upakovano u lagan, ali pažljivo napisan scenario koji ne gubi fokus ni kada balansira između misterije, komedije i tvrde drame. U drugoj sezoni serije „A Man on the Inside“ Šur ne pokušava da bude veći i ambiciozniji - on ostaje svoj. Iako će vam se na trenutak to možda učiniti mrvicu dosadno, upravo to je i njegova najveća vrlina. U vremenu prenatrpanih zapleta i prenaglašenih emocija, Šurova serija podsjeća da televizija i dalje može biti intimna, pametna i topla, bez potrebe da viče da bi se čula. Ovo je priča o ljudima koji, bez obzira na to koliko imali godina, i dalje traže smisao, ljubav i pripadanje. Šur jednostavno razumije da misterije koje vrijedi rješavati nijesu one o nestalim predmetima, već o nama samima - i o tome koliko je hrabro ponovo početi.
„A Man on the Inside“ je savršen izbor za kišne večeri - duhovita, nježna i ispunjena upravo onom vrstom topline zbog koje se, čak i kada se ne smijemo naglas, smješkamo u sebi.
Ovaj vihor kreativne svježine otvara sve
prozore i anime publici pravi pravu promaju u glavi. I onda usred te vjetrometine lagano posadi vrhunske ideje
Piše:
Stojan STAMENIĆ
Prvi pravi božićni anime. Još sasvim pristojan! Ono, u svijetu u kojem za Božić više ne bude ni hladno, pa skoro i da ne možeš snijeg očekivati; u svijetu u kom slabo više bilo ko vjeruje u božićne poklone i Djeda Mraza…
Može jedan božićni anime. Malo kosmičkog balansa. Šta je fora: „Sanda“ je pametan, zabavan, ludo otkačen, mnogo krvav, još više šarmantan… I svakako ne anime kakav biste očekivali. A sve kreće od djevojčice koja je takav mračnjak, da biste
je lakše mogli zamisliti u „Porodici Adams“ nego u nečemu što stvarno jeste „božićni anime“.
Ta Fujumura je pametna, promišljena, tiha - i ubilački nasilna. I njena je ideja (bukvalno, od prvog kadra prve epizode) da svijetu vrati Božić - tako što će da
Čudački „djedica“ u crvenom odijelu
pronađe pravog Djeda Mraza. Ili makar njegovu reinkarnaciju, ili potomka. E, tek tu u jednačinu upada Kazugiše Sanda. Sanda je Fujumurin drug iz odjeljenja. Ili, Sanda je sve što Fujumura nije: vedar, naivan, nepopravljivi optimista, klinački sladak… I beznadežan u svemu tome. A ona je riješena da od njega napravi Djeda Mraza - pa, na sasvim brutalan način. Što je najjače, do pola prve epizode joj i uspije! I tek tu počinje velika priča.
Adaptacija mange sjajne Paru Itagaki, koja je zaključena u julu prošle godine, nešto je najsmjelije i najsvježije što ćete ove jeseni imati priliku da vidite u poslovično autorski smjelom anime svijetu. Studio „Science Saru“ (kako su se samo prošle godine etablirali među najkrupnijim produkcijskim ribama sa preludim projektom „Dandadan“) uspio je da zakuči ekskluzivu - i za sada isporučuje prvoklasnu pametnu zabavu.
Dok naslućujete kuda bi, kako i zbog čega sva ta velika priča mogla da vodi - ipak ispadne nepredvidiva u svakoj novoj epizodi. Knap ono što očekujete od dobrog novog anime serijala. Čak se može i reći da je priča najinteresantnija onda kada „Sanda“ najdalje iskorači - ne u otkačenost, ne u očuđenost - nego trupačke u totalno čudaštvo. Sve se u seriji, naravno, gradi spram reputacije autorke mange Paru Itagaki. Od kada se na sceni pojavila sa sjajnom „Beastars“ pričom, žena je za tili čas stekla zasluženu reputaciju neustrašive umjetnice, autorke koja se ne usteže da zakorači u smjelo, neočekivano i potpuno bizarno. Bez oblandi i ublažavanja.
Pa opet, dalje, još luđe. Bez pauze, bez stajanja, bez predaha, tako da nemate vremena da predahnete i opasuljite se.
Želite neku paralelu? Pa, recimo, nezaboravni „The Nightmare Before Christmas“ (1983) Henrija Selika i Tima Bartona , ali još čudačkije, u onoj mjeri u kojoj to anime svijet inače jeste u odnosu na zapadnjačku produkciju. Kontate li koliko je to nesvakidašnje i posebno?
„Sanda“ se najprije može opisati kao miks slatke božićne priče, hronike odrastanja, slešer horora, geg-komedije i akcije preludog, vratolomnog tempa. Nije ovo anime od repeticija i dosade! Ne, ovo je vihor svježine koji otvara sve prozore i publici pravi pravu promaju u glavi. I onda usred te vjetrometine lagano posadi vrlo potentne ideje.
U srcu priče koja podsjeća na „Shazam“ superheroja jeste nasljedno prokletstvo potomaka Djeda Mraza… Koji, nekom ludom magijom, moraju da ispunjavaju dječje želje svaki put kada snijeg počinje da pada. Naravno, ta nasilna djevojčica koja školskog druga pretvori u Klausa - ima neke sasvim plemenite motive. Ona želi da sazna gdje joj je najbolja drugarica koja je prije nekoliko mjeseci nestala bez traga. I to je, taj put do davno datog drugarskog obećanja, opet - tek početak.
PRAZNIK DISTOPIJE
Nego, kakav je to svijet u kojem Božić praktično više ne postoji?
Pa, naravno, distopijski. Budućnost koja izvjesno polazi po zlu. U svijetu Sande i Fujumure, godina je 2080. - a u toj budućnosti, koja znakovito liči na danje sadašnjesama djeca i mladi su nešto poput „dragocjenosti“.
Ukratko, zbog totalnog pada nataliteta, dijete je samo po sebi rijetkost, pa ih roditelji i država poštuju maltene kao polubožanstva. I sve to, svijet njihovog školstva, potpuno promijenjene klime i nekih ratova koji su se u međuvremenu desili i o kojima ćete polako učiti i od likova slušati – baš je zanimljivo. Dovoljno da akcijadu od svake nove epizode nestrpljivo očekujete.
Glavna pitanja otprilike glasena koji način i u kojoj mjeri tre-
ba djecu štititi, od svijeta, od sebe, jedne od drugih - pa da to bude dobra mjera i neki garant uspješnog društva budućnosti. I, naravno, garant odrastanja u ostvarene, srećne osobe.
Svaki roditelj zna - koliko je to komplikovana (ne)jednačina. U kojoj uvijek, ali uvijek postoji i onaj pakleni faktor nepredvidivosti. Jer, naravno, ne zavisi sve od samih roditelja, njihove pažnje ili brige sistema… Daleko od toga.
E, onda u svu tu priču upadne jedan mitski starac sa supermoćima da djeci ispunjava želje, da učini da se osjete stvarno bezbjednim - i još može uvijek da provali lažu li ga ili ne. Uz još gomilu sasvim bizarnih moći koje će ga učiniti još dopadljivijim.
I stvarno, uz ovako kinetičku priču, uz divan magnetizam sasvim jedinstvene duhovitosti - teško je zamisliti ljepši
televizijski način da ispratite novembar. I da se, uz sve to, konačno sjetite nečeg važnog - pa, kako to da Djeda Mraza nikad nijesmo doživljavali i kao superheroja? I šta bi onda superherojstvo zaista moglo da nam znači… Kao neka lekcija u sedmicama uoči Božića, koja je sasvim prikladna i radosnim, svečanim danima - i ovom našem ciničnom svijetu.
Legenda klasičnog Holivuda: kada je veliki pisac krimi-romana, liječeni alkoholičar Rejmond Čendler, radio na scenariju za nezaboravni noar klasik „Double Indemnity“ (1944)
Bilija Vajldera … Toliko ga je pisanje emocionalno mrcvarilo, toliko se sa režiserom svađao - da je nakon godina i godina počeo opet da pije.
Još jedna holivudska legenda, tiče se iste priče: čelnici studija „Paramount“ prije 80 godina dobili su nepristojnu ponudu gangstera Frenka Kostela - da unište trake jednog filma. Kažu, ponudio im je pet miliona dolara. „Da je meni nudio toliku lovu, lagano bih sam te trake spalio“govorio je kasnije Vajlder. Nego, Vajlder. Filmski autor, koji je čovjeka volio koliko to može činiti samo neko ko je snimio
Sve je ovom filmu onako otužno tipski i stereotipno - kao preslikano iz priče bilo kojeg pijanca. Pa koliko ste tih i takvih nesretnih sinova vidjeli oko sebe; u svojoj, u generaciji svojih roditelja, đedova… Gdje, ako ne u Crnoj Gori
i „Sunset Boulevard“ (1950) i „The Apartment“ (1960), osjećao je da je Čendleru ostao dužan. Toliko, da je njemu i zbog njega - snimio film.
„The Lost Weekend“ (1945), adaptacija romana Čarlsa Džeksona , priča je o piscu alkoholičaru. Na američkom filmskom nebu uzletio je 29. novembra 1945. godine, prije cijelih osam decenija… Samo zbog toga što je Vajlder želio da pokuša da sebi objasni Čendlera.
U filmu „The Lost Weekend“ dva su Dona Bernama ( Rej Miland ): jedan je pisac, drugi pijanac. Tako glavni junak priče pokušava da se predstavi i objasni i Helen ( Džejn Vajman), ženi koju voli, nakon što slučajno čuje razgovor njenih
roditelja i njihovu strijepnju, da on, nezaposleni pisac, nije pravi čovjek za nju. I odatle spuca doma - i fino se nacirka. Dakle, dva Dona: onaj prvi, čiji ga strah od neuspjeha i razočaranja u očima drugih tjera da pobjegne - a bijeg samo i jedino može značiti piće. I onaj drugi, kojeg brat Vik ( Filip Teri ) stalno spašava iz nevolja i nalazi mu izgovore. Zna Helen da je tako, praktično od početka njihove romanse. Ipak, i dalje je tu.
Sve je u „The Lost Weekend“, u ta tri dana filmskog narativa, onako otužno tipski i stereotipno - kao preslikano iz priče bilo kojeg alkoholičara. Pa koliko ste tih i takvih nesretnih sinova vidjeli oko sebe; u svojoj, u generaciji svojih rodi-
telja, đedova… Gdje, ako ne u Crnoj Gori.
A Don je Njujorčanin, koji po stanu, terasi, pa čak i niz zidove zgrade, krije neke boce sa pićem. Brat od njega krije neke druge boce, pa tako njih dvojica igraju neku vrstu šunjalice; samo što je Don, naravno, igra sa samim sobom i sopstvenim životom. Shvatate li koliko je to tužno? Svi znate barem jednu takvu ili sličnu porodicu. Pogotovo u Crnoj Gori.
Sve u filmu velikog Vajldera odatle i od takvog početka –savršeno je logično i očekivano. To kako Don svojoj Helen obećava da će napisati roman o borbi sa pijanstvom i nazvati ga „The Bottle“ („Boca“). Kako mu se, nakon što konačno krene da piše u svom tužnom stanu - želja za pićem krene prikradati… I onda otpočne potragu za nekom mitskom bocom, kao oni grešnici Vitorija de Sike za jednim biciklom u znate već kojem filmu. I Don uleti u spiralu propasti; čak i do jednog noćnog kluba, odakle će ga (čak i odatle) kao nedostojnog i bijednog izbaciti.
Put u propast na autopilotu: Don će biti spreman i da pruži ruku ka tuđem novcu; i da založi svoju skupocjenu kucaću mašinu i odrekne se tako i ostvarenja i svega u šta vjeruje; i da kupi jedan pištolj, i da isplanira da se ubije… Samo zbog te jedne boce. Naravno, sve je to psihološka igra i jurenje za sopstvenim repom osobe koja iskreno i očajnički vjeruje da više ne vrijedi ni pišljivog boba. Potom slijede i bjekstvo iz bolnice, i halucinacija, i konačan susret oči u oči sa Helen – i sve je to već pri ča
koju unaprijed, iz priča iz našeg komšiluka ili porodice, previše dobro znate.
Ipak, samo je Bili Vajlder taj i takav režiser, sposoban da razigra „priču na autopilotu“. Da je učini stvarno uzbudljivom, da je pretvori u igru velikih uloga, ali i da spusti loptu, onda kada je potrebno… I da taj „The Lost Weekend“ teče, od početka do kraja, tako da ne trepnete. Ne da flertuje, nego da dobrim dijelom bude debelo iza linije iskrene komedije!
Jer sve je to Vajlder, onaj koji nas je prije 80 godina učio, onaj koji nas i dalje uči o tome koliko je u filmskom svijetu važno biti dobar pripovjedač. I ne samo to, nego i biti dobar u komunikaciji. Poštovati svoju publiku i njeno vrijeme; biti zanimljiv, i zabavan, perfektno držati pažnju.
Zbog toga Vajlder i jeste jedan od najvećih majstora Holivuda. Od „Double Indemnity“ i savršeno opasnog ljubavnog plesa
Barbare Stenvik sa Fredom Makmarejem , preko „The Lost Weekend“, „Sunset Boulevard“ i gomile filmova, do savršeno realne, moderne romanse
Džeka Lemona i Širli Maklejn u „The Apartment“. Samo takav režiser mogao je da učini da stereotipna i tipska priča poput „The Lost Weekend“ potekne kao živa voda filmskog jezika.
ODBJEGLI JEVREJ
Za Vajldera, tog austrougarskog Jevreja iz Galicije, u Njemačkoj i od slavnih ekspresionista učenog, u Holivudu i od Hitlera odbjeglog - taj „The Lost Weekend“ značio je i momenat ostvarenja i priznanja. Ne samo sa četiri Oskara (film, režija, adaptirani scenario, najbolji glavni glumac), već i priznanjem pobjednika prvog Kanskog festivala! Oskar za najbolji film i trijumf u Kanu; toliko rijetko, da su to do sada zaslužila samo četiri filma.
Takav režiser mogao je, u smiraj Drugog svjetskog rata, i da izvolijeva, pa je, nakon sesija u holivudskom studiju „Paramount“, lagano uspio da na jesen 1944. kompletnu filmsku ekipu prebaci u Njujork. Treća avenija, „Midtaun“ istoka Menhetna… To je mjesto na kojem je Vajlder potražio i pronašaorealnost svijeta jednog pijanca. I ne samo to: toliko je Holivud u tom momentu bio moćan i cijenjen; toliko se Vajlderu nakon hita „Double Indemnity“ vjerovalo - da je lagano uspio da dobije dozvolu „Belvju“ bolnice na Menhetnu, jedne od najstarijih i najcjenjenijih u cijeloj Americi - da snima na odjeljenju za alkoholičare. Nikad prije i nikad kasnije nijedan režiser nije dobio tu priliku.
IZGUBLJENA BITKA
Ipak, daleko od toga da je za klasik bio dovoljan samo Vajlder. Dogodilo se i to, na primjer, da je na prvoj probnoj projekciji za testnu publiku - reakcija bila mlaka. Da su neki koji su dobili dozvolu da napišu kritike čak ismijali Milanda, pijanca koji je, bože moj, vrlo artikulisan i spreman za raskošan dijalog i velike riječi… A šta se desilo: tek nakon toga je na filmsku traku „legla“ sjajna muzika Mikloša Rože Tek onda je film „kliknuo“. Od tog momenta bio je savršen… Imao je „The Lost Weekend“, naravno, i protivnike. Cijela se industrija alkoholnih pića stuštila u kampanju da se film za-
brani. Pa je onda stigla i ona „ponuda koja se ne odbija“ mafijaša Kostela. I šta se desilo? Film je, srećom, već bio u oskarovskoj igri. Nije bilo povratka. Postoje i neke stvari mnogo bitnije od tada basnoslovnih pet miliona. Srećom - jer je Vajlder u ovom
filmu natjerao svijet na nešto što često svi zaboravimo da vidimo, nakon ko zna kog razočaranja u pijanca; što i njemu samom izmiče pred ogledalom… Omogućio nam je da u „The Lost Weekend“ prepoznamo - čovjeka. I pružimo mu stvaran oslonac. Koji veliki krimi-pisac Rejmond Čendler na kraju za sebe nije vidio. Autor genijalnog romana „The Big Sleep“ (da, istog onog po kojem je Hauard Hoks 1946. snimio neprolazni i genijalni film noar!) izgubio je bitku s alkoholom i sobom više od deset godina kasnije, krajem pedesetih, nakon smrti žene koju je volio.
To je sudbina koju je, na koncu, Vajlder Čendleru i proricao. Jer ima nade za Dona, pisca i pijanca u filmu „The Lost Weekend“ - samo i sve dok je uz njega jedna Helen. Da mu kaže da može prihvatiti obojicu, da se jedino tako može sa sobom pomiriti i pronaći neki kurs, svjetlost u mraku, malo nade na dnu flaše.
Piše: Stojan STAMENIĆ
Muzika najšireg horizonta i planinskih vrhova. Zamislite koliko su Bitlsi, u mjesecima u kojima su definitivni razlaz kuvali i pripremali, bili prizemni - kad su te pjesme ignorisali. Još gore, odbacivali. Čak ni Džordž Harison nije vjerovao u njih…
Pjesma „All Things Must Pass“ govori o… Pa, o nastavljanju. O jutru i zori koja je prebrzo iscurila, o krevetu iz kojeg je ljubav bez najave i objašnjenja pobjegla.
„All things must pass, none of life’s strings can last, so I must be on my way and face another day“. Mislite da se tu pjeva samo o nekoj ženi? Ne, to je i Džordžov zavjet da će za njega muzike biti i nakon Bitlsa.
Ironično, posljednja osoba koja je željela razlaz i koja se do kraja borila da bend ipak opstane, bio je Harison. Svjestan, da se tu, među njima četvoricom, ipak ništa ne pita.
Nikad Harison ne bi snimio album „All Things Must Pass“, niti bilo kakvu solo ploču, da se Bitlsi nijesu raspali. Džordžu nije smetalo to što mu drugovi škartiraju pjesme, što ih odbijaju za albume… Sve dok su zajedno, tu. Na nekim od posljednjih sesija Bitlsa, u „Apple“ studiju krajem januara 1970, Harison je pred Džonom Lenonom i Joko Ono sasvim stidljivo rekao da planira da neke od tih pjesama možda ipak snimi - samo zato da još malo sačuvaju duh Bitlsa. „I ovo naše, zajedničko“. Znate li kad je to konačno i prelomio da uradi? Tek nakon što je Pol Makartni javno, hladno i zvanično pozdravio i raspustio bend u aprilu 1970.
Sada znamo, ploča „All Things Must Pass“ najbolja je stvar rođena iz raspada Bitlsa. Trostruki album, skoro u cjelosti kolekcija Džordžovih pjesama koje su ostali članovi benda uporno, mjesecima odbijali. Slijepi za ono što ih je moglo zajedno spasitiveć pet i po decenija govori rokenrol svijet.
Biće ipak da je to bilo samo i isključivo Džordžovo svjetlo. Eho
Nije se Harison izborio samo za sebe kao autora, nego za ono dijete u sebi koje je, konačno, samom sebi postalo dovoljno. U tome se i ogleda najveća vrijednost njegovog prvijenca
sa vrha od planine njegove osjećajnosti. I spremnosti da se prašta i oprosti, iako je on bio taj kojeg je rastanak najviše zabolio. A imao je samo 26 godina…
DILANOV DRUG
Sve je, ipak, počelo u Americi. U novembru 1968. Harison je postao prijatelj sa Bobom Dilanom , a to mu je drugarstvo donijelo i uvid u svakodnevicu velike grupe The Band. I to kako su Robi Robertson, Ričard Menjuel , Rik Denko i ekipa stvarali. Pa, The Band je bio sve što Bitlsi već tada nijesu bili. Bio je ogledalo svega što je Džordža tištilo.
U The Band ekipi postojala je apsolutna kreativna jednakost; u grupi The Beatles za sve su se samo Makartni i Lenon pitali. I to je Džordža iskreno dotaklo. Ne samo njihova zajednička energijaveć i zvuk. To je bilo neraskidivo. Kada čujete prvi put pjesmu „All Things Must Pass“, tu ćete uhvatiti i početak Robertsonove nezaboravne „The Weight“. I da, postoji i jedna kratka pjesma famoznog psihologa i zagovarača psihodelika u terapiji Timotija Lirija, ikone šezdesetih. Zove se „All Things Pass“; bila je i ostala važan dio slagalice Harisonove ploče. A dodatni dio puzle za njega bio je i istočnjački misticizam.
Spiritualno putovanje ispirisano Hare Krišna pokretom Harison je počeo još 1966. godine. Tada je i učio vještinu sviranja indijskog sitara i postao jedan od samo trojice muzičara koje je Dilan pustio da zajedno rade na pisanju pjesama!
Dakle, The Band, Dilan, filozofija Istoka - i još jedan blizak prijatelj Erik Klepton, koji je sa bendom Cream taman 1969. lansirao hitčinu „Badge“. Sve je to oblikovalo Džordža - i zvuk njegovog prvog solo albuma.
Nego, u kojoj mjeri je Džordž bio drugarčina do samog kraja: njegovom zaslugom sjajni američki producent Fil Spektor, koji je osmislio čuvenu „wall of sound“ tehniku, našao se na Lenonovom solo albumu „Plastic Ono Band“ (1970)… Potom je Fil, naravno, ostavio važan trag i na Harisonovom prvom albumu. I mozaik se polako slagao.
Spektor se, mnogo kasnije, prisjećao posjete Harisonovom tek kupljenom domu, bajkovitoj vili i imanju Frajer park, i kako mu je Džordž polako čitao, izvodio ili puštao rane snimke tih pjesama. „Vjerujte, to je trajalo beskrajno, a volio bih da je bilo još duže“. Stvari poput „Isn’t it a Pity“ i „Art of Dying“? Pa, te slutnje rastanka nastale su još 1966. godine. Pjesmu koja otvara ploču, divnu „I’d Have You Anytime“, Džordž je pisao sa Dilanom. U Vudstoku, od svih mjesta na svijetu, godinu prije nezaboravnog festivala i koncerata. „Let It Down“ spremao je krajem 1968. Kako su se samo Harison i Dilan pronašli u toj „I’d Have You Anytime“, u periodu kada je Englez prosto prerastao svoju prigušenu rolu u Bitlsima i postajao svjestan i
beskrajno tužan zbog toga… I u periodu kada je najveći pjesnik američkog roka odbacio pritisak slave i posvetio se porodici. Zajedno, stvorili su nježnu baladu koja, kao da neće, ratuje protiv pop konvencija. Kada je 1970. budu konačno snimili za taj solo album, na gitari biće Erik Klepton.
Postoji jedna važna priča u vezi sa nastankom te pjesme. Dilan se te 1968. posebno radovao susretu sa Džordžom. Dugo ga je i priželjkivao, kao ličnu misiju. Na jednom zajedničkom druženju sa Mikom Džegerom, Bob je pjevaču Stonsa ovako u brk rekao: „Jesi li ti uopšte ozbiljan kada pjevaš i sviraš? Shvataš li ozbiljno to što radiš? Ma, nema šanse da ti tako doživljavaš svoju muziku“. Taj prekor vrlo ozbiljno i lično shvatio je i Džordž Harison.
Naravno, daleko od toga da je ton ploče „All Things Must Pass“, od 27. novembra 1970. i prvog dana na rafovima, mogao biti ozbiljan. Sve je tu sasvim lako i prozračno kakvo samo pravo praštanje može biti.
Takva je i „My Sweet Lord“ - pjesma Harisonove karijere sa kojom se ogromna većina mladih prvi put sretne. Njegov način da susretne hrišćansko i jevrejsko „aleluja“, čak i gospel - s indijskim božanstvom Krišnom. I da se pomiri s onim što je, u svijetu, sebi i svakom od nas, smatrao božanskim. Vrlo direktan pogled oči u oči. Ne dijalog, nego konekcija. U centru je i jedna mantra za koju je Džordž govorio da ju je jednom ponavljao tri dana zaredom. Toliko, da je sam sebe hipnotisao. Ipak, toliko se u ovih 55 godina od objavljivanja prvog i toliko slavljenog solo albuma Džordža Harisona o „All Things Must
Džordž Harison početkom sedamdesetih
Pass“ govorilo - a zaboravljala se činjenica da je bio dijete kad ga je stvarao. Da je imao samo 26 godina; da je stvorio muziku koja u sebi nosi radost, širinu i drhtavu tugu djeteta koje je polako i dugo učilo kako da samo sebe zagrli - onda kada više nije ostao niko ko je mogao da mu zagrljaj pruži. Sve te divne pjesme nastajale su djetinje lako. „What is Life“, recimo, tokom londonske vožnje, potpuno neplanirano, dok je Harison grabio na snimanje ploče još jednog druga, Bilija Prestona. „Behind The Locked Door“
- ništa više i ništa manje nego njegova jednostavna i iskrena poruka ohrabrenja Dilanu, noć prije Bobovog povratničkog i legendarnog nastupa na ostrvu Vajt. „I Dig Love“? Samo eksperiment sa slajd gitarom, koji je doživio kao „rudarenje“.
Sve je to, pogađate, bilo dugo putovanje, kreativni put i zatvoren krug - gdje se Džordž Harison izborio, ne samo za sebe kao autora, nego i za ono dijete u sebi koje je konačno postalo samom sebi dovoljno. I to je najveća vrijednost njegove prve solo ploče. To duhovno osvajanje ostaje ono
najbolje što je probudio raspad Bitlsa.
Sada, godinama nakon smrti Džordža Harisona, ne treba da čudi što su za najbolja izvođenja tih pjesama sa ploče „All Things Must Pass“ zaduženi njegovi prijatelji. Pa se tu nađe i onaj drug Klepton, i onaj Ringo Star na bubnju… I, naravno, Pol Makartni, zbog čijeg se raspuštanja benda taj Džordžov album konačno i mogao dogoditi. Svi su oni lako stali u Harisonov široki zagrljaj. U naručje onog Džordža koji je u muzici i praštanju, prije 55 godina, otkrio i oslobodio sebe.
Piše: Stojan STAMENIĆ
Priča kao iz filmova o Džejmsu Bondu. Paljba na jugoslovenske graničare - iz ruke američke mladosti! U centru neke djevojke, prethodno angažovane u Ženevi, u neutralnoj Švajcarskoj, na ko zna kakvom poslu… I sve - nedaleko od Titograda.
Diplomatski incident - za koji sigurno nikad nijeste, niti ste mogli čuti. Što samo pojačava misteriju i sluti na neku obavještajnu ili špijunsku igru. O tome saznajemo iz američke štampe; datum je 23. maj 1962. godine… Dakle, najljuća era Hladnog rata i nuklearne prijetnje - i Jugoslavija kao neki most između Istoka i Zapada. Daleko od toga da se ta velika igra nije preko nas prelamala.
Dakle, osma strana floridskog lista „The Key West Citizen“… Naravno, sve uredno arhivirano i besplatno dostupno onlajn u fantastičnoj arhivi američkih medija, dostupnoj na sajtu Kongresne biblioteke u Vašingtonu. I rijetka vijest koja se tiče Titograda i Crne Gore.
Slučaj je, pretpostavljamo, zatvoren: djevojke su ekspresno poslate kući, a Jugoslavija je na najelegantniji način izbjegla bilo koji oblik sukobljavanja sa Sjedinjenim Državama. Osim što, naravno, sve to miriše i na špijunska posla
Ide ovako: predstavnik Američke ambasade u Beogradu poslat je u Titograd kako bi pomogao zemljakinjama koje su se izgubile u vožnji nedaleko od granice Albanije i Jugoslavije - a potom otvorile vatru na jugoslovenske graničare!
Znamo im imena. Patriša Džonson, 22 godine, iz Kanzas Sitija u Misuriju. Po saznanjima američkih medija u incidentu je zadobila lakšu ranu na ramenu. Takođe, budući da je vijest objavljena u srijedu 23. maja - ističe se da se sva ta situacija desila prethodne subote veče. Dakle, 19. maja 1962. Zna se i ime druge djevojke: iz ambasade je saopšteno da je njeno ime Rosevita Rabinski, bez dodatnih informacija. Takođe,
američkoj javnosti saopšteno je i to da su obje djevojke nekoliko sedmica ranije dale otkaze u Ženevi… I da su se potom zaputile na tromjesečno putovanje, na road trip Istočnom Evropom. Navodno su planirale da pođu i do Skandinavije, pa da se vrate u Ženevu krajem jula.
O gospođici Džonson zna se da je otprilike godinu bila zaposlena u kompaniji „Chromafer Corp.“, švajcarskoj firmi koja se bavila rudarstvom, metalima i mineralima. I to je to. Posljednja objavljena informacija glasila je da službenik ambasade kod lokalnih vlasti pokušava da utvrdi da li su djevojke u pritvoru, zvanično uhapšene ili… Nešto treće. Nikakve informacije o velikom
incidentu na granici Jugoslavije i Albanije u američkim medijima potom nema. U brojnim onlajn bazama nema daljih informacija ni o Patriši, ni o Roseviti. Slučaj je, pretpostavljamo, zatvoren: djevojke su ekspresno poslate kući, a Jugoslavija je na najelegantniji način izbjegla bilo koji oblik sukobljavanja s Amerikom. Osim što, naravno, sve to miriše i na obavještajna posla. Jer, otkud dvije djevojke u Albaniji, tada potpuno izolovanoj i zatvorenoj, pod režimom Envera Hodže? Odakle im oružje? Kako su došle na ideju da zapucaju na naoružane graničare? Sve to su pitanja koja ostaju otvorena, a sve se odigralo knap godinu prije ubistva Kenedija I da, manje od mjesec nakon famozne Kubanske krize, kada je svijet stvarno bio najbliže nuklearnoj katastrofi. U epicentru Hladnog rata.
* * *
Malo je reći, naravno, da se jugoslovenski mediji nijesu bavili ovom temom. Arhiva Pobjede iz tog perioda (list je tada izlazio jednom sedmično), opet, pruža savršen uvid u duh vremena… I o tome šta se moglo i smjelo, a šta ne pisati i o čemu čitati. Pa, recimo, Pobjeda u broju te sedmice uglavnom piše o pripremama za proslavu 25. maja, Dana mladosti. Pa je, recimo, ekskluzivno objavila i pjesmu „Tito“ Branka Miljkovića , sa sve „ko tamo dođe stići će u dan pre dana kad je pošao“ - i zaključkom: „Budućnost je tu samo je treba prepoznati i izdvojiti“. Tek godinu i kusur nakon tragične smrti mladog pjesnika. U svjetlu ove naše aktuelne priče o Evropskoj prijestonici kulture - objavljen je i tekst o zamisli tada mladog arhitekte
Slobodana Vukajlovića o skoro futurističkom ruhu tvrđave Onogošt i novom licu Nikšića. I sada, nakon 63 i više godinanerealizovano, a sasvim aktuelno i čak modernjački prikladno, spram našeg vremena. Posebno interesantan i štosan tekst zato je onaj o titogradskim radio amaterima! I načinu na koji su uspjeli da uspostave vezu sa cijelim svijetom, čak i sa stanicom istraživača na Južnom polu. Tamo makar i na tim i takvim misijama, svijet nije znao ni za Hladni rat, ni za velike ideološke podjele. Jedna vinjeta o tim radio entuzijastima: „Većini Titograđana još manje je poznato zašto se na prozorima kuće u Ulici Novaka Miloševa vidi svjetlo do kasno u noć“… Redakcija se, opet, baš trudila da uhvati neke radosne i zanimljive svjetske teme. Pa na posljednjoj stranici tog posljednjeg majskog broja našeg lista 1962. piše o timu brazilskih fudbalerki (u vremenu kada je ženski fudbal stvarno bio novost) kao o „najljepšem fudbalskom timu na svijetu“.
I da, konačno, kao divna zanimljivost na pola strane, bila je tu i priča o otmicama Mona Lize iz pariskog Luvra, njenom prvom nestanku, putu i pronalaženju. Opet, sasvim u duhu našeg vremena, jer znate koliko se prethodnih sedmica pisalo o ovim posljednjim provalnicima i kradljivcima dragocjenosti Luvra.
O dvije Amerikanke, njihovoj mladosti i pucnjima na našoj granici s Albanijom, nedaleko od Titograda? Ni riječi. Neko se, naravno, dobro potrudio - da cijenjeno građanstvo u glavnom gradu mlade socijalističke republike uopšte ne sazna za incident. Vjerovatno priča o svemu tome što se dogodilo nije procurila dalje od vojnih krugova… Pa se, eto, o nečemu tako zanimljivom i neobičnom što se
Tekst o incidentu u listu „The Key West Citizen“
desilo na našem pragu saznaje decenijama kasnije, i to sa stranica medija iz najjužnijeg grada Floride i cijelih Sjedinjenih Država.
Nego, to samo može biti povod da čitate i istražujete, recimo, obilnu i dobro dokumentovanu građu o sukobima na jugoslovensko-albanskoj granici krajem četrdesetih i tokom pedesetih… Ili da se provozate do prelijepih Kučkih korita, 20 i kusur kilometara od Podgorice. Da vas tamo, u toj tišini i ljepoti, dočekaju neki dotrajali stari granični međaši, obojeni zastavom SFRJ…
Pobjedin članak o titogradskim radio amaterima
Pjesma Branka Miljkovića objavljena u maju 1962. u našim novinama
VILLANELLE 5 + 1
Neka ova barska priča počne daleko, u jednoj drugoj luci, recimo, u Biskajskom zalivu. Idoja Lopez Rianjo je ime koje se u San Sebastijanu nije izgovaralo; devedesetih se tamo, na baskijskom Atlantiku, šaputalo „La Tigresa“. Tigrica.
Kada bi samo pjesme „Umoran“ i „Signali“ bile dio ovog projekta, opet bi imao dovoljno pokrića i smisla. Teško da ćete naći nešto sočnije i promišljenije u modernoj crnogorskoj muzici
vela prvo politički motivisano di
Sa 16 je godina, početkom osamdesetih, u terorističku ćeliju grupe ETA regrutovana. Sa 20 sprovela prvo politički motivisano ubistvo. Za dvije godine brojala do 23 smaknutih glava… I potom - nestala.
Ono „Tigrica“ bilo je dio mita i, kažu, svjedočilo jednako o ubilačkoj preciznosti i seksualnim apetitima. Uhvaćena u avgustu 1994. sa tadašnjim partnerom na jugu Francuske; tamo odslužila pet godina robije, pa u Španiji još 23… Za svako po godinu. Na robiji se dva puta udavala. Pa potpisala, neočekivano, sporazum priznanja krivice i izvinjenja… Na slobodi od 2017; odlučna da životnu zrelost ne prospe za zaludne i davno izgubljene borbe. Pisac Luk Dženings gradio je roman „Codename Villanelle“ i lik Vilanel po Idoji Lopez Rianjo.
Kaže da je život i ličnost Baskijke dugo istraživao; sve što je na kraju mogao zaključiti jeste da se tu radi o „ubici na ivici psihopatije“ i „bez mrve empatije prema bilo kome“. Po romanu je BBC snimio (sad smo već na mnogo poznatijem vam terenu), a genijalna Fibi Voler-Bridž („Fleabag“) pi-
sala sjajnu seriju „Killing Eve“ (2018-2022). Vilanel je u njoj plaćeni ubica sovjetskih korijena u vječitoj igri mačke i miša sa MI5 agenticom Iv (Sandra Ou). Naravno da se između njih dvije, vječito na nišanu, rađa luda opsesija. Naravno da tu ima i mnogo hemije. I kako samo Džo-
tu mazno i ubitačno glumi Vilanel, tu Oksanu Astankovu, koja se još davno osvetila ubicama koje su je učinile siročetom, pa samo na istom tragu i nastavila. Konačno u barskoj luci. Projekat Villanelle je barski duo iza kojeg Nemanja Bečanović - naš režiser i muzičar sa tušta&tma objavljenih albuma u grandž ruhu sa projektom Bad Željko Milović - novinar, publicista, pisac, autor generacijski bitne monografije o crnogorskoj pop-
Taste, i Željko
monografije o crnogorskoj poprok muzici.
Ovaj EP, koji su jednostavno nazvali „5+1“ (pet pjesama i jedan dodatak bez kog ovo nikako i nipošto ne bi mogla biti tako zaokružena cjelina), svedeni je elektropop u stilu, recimo, početka osamdesetih. Spakovan je na Nemanjinim retro sintisajzerima i (osim pjesme „Villanelle“) u njegovim aranžmanima i melodijama; miks i mastering potpisao je Stefan Pantović u čijem je studiju „Stivi“ sve i snimljeno, a Željko, na barskoj muzičkoj sceni angažovan još od osamdesetih, sve je otpjevao - i sve pjesme napisao. Priču o „5+1“ najbolje je započetiod kraja. Kada bi samo „Umoran“ i „Signali“ bili dio ovog projekta, opet bi imao dovoljno pokrića i smisla. Teško da ćete naći nešto sočnije promišljeno u modernoj crnogorskoj muzici: u pjesmi „Umoran“ Željko lomi „Pomiluj mene, more… I kući vrati me“.
Da bi umorni moreplovac, u kontrapunktu, uhvatio te znakovite i divne „Signale“ u završnici. Kako zvuče? Pa, kao ona tri bijela bljeska na deset sekundi, signal sa našeg jedinog svjetionika Mendra… Koji svim crnogorskim i jadranskim moreplovcima, tamo na Otrantskim vratima - kaže da su tu, konačno, kući. I da je sve u redu.
VILINSKA FIGURA
Znate šta bi još mogli biti ti „Signali“? Pa, kosmički pulsari s omota onog, znate već kog Joy Division albuma. Šaputanja, ritam vasione, poruke kojima nema prevoda, niti su im potrebni. Vrlo simbolično i znakovito: „5+1“ donosi zvuk i elektropop koji je knap srazmjeran onom New Order početku i zaokretu koji su članovi benda Joy Division napravili nakon Kertisove smrti. Onom zavjetu da će pronaći način da nastave i autorski se ostvare - drugačiji, čisti i novi.
Uvodna „Pogledaj“ („Moj dan ćuti i sjedi/ plaši se dodira/ istina usne nema/ ljubi ga riječima“) je zvuk kojeg se ni Bernard Samner ni sav taj mančesterski muzički svijet ne bi postidio. I da, otkriva Željka Milovića kao sasvim ostvarenog pjesnika u muzici.
„Uspavanka“, kao posveta Džoniju Štuliću i sopstvenom muzićkom odrastanju, stilski odudara od ostatka albuma… I samo je uvod za „Villanelle“ („Kao talasi u magli razbludni/ naši su strahovi pospali“) i „Prozirnu“ („Ti budiš se kao grad/ što osjeća baš sve/ na leđima kitova/ uz jedno pitanje gdje“).
Perfektno funkcionišu jedna uz drugu; ne samo kao posveta prozirnoj, vilinskoj i ubitačnoj ženskoj figuri, tamo u luci… Nego i kao sublimacija barskog duha. I jedinstvene geometrije, kojoj jednako pripadaju i izmaglice tihih novembarskih sutona - i oni martovski orkani niz Topolicu. Kada sve to uhvatite, taj Željkov i Nemanjin Bar, minuli i budućionda je lako shvatiti zbog čega je „Villanelle“ tako radosna, zašto je „Prozirna“ tako zrelo pomirena i ostvarena. Kako i pripada pomorcima, koji su svoj muzički put do kuće bez greške našli.
Kako je samo za mlađe bendove užasno i vraški teško, na regionalnoj sceni alternativnog rok zvuka, biti svoj, autentičan i prepoznatljiv. Najviše svoj, čak spreman da osvijetli put novoj generaciji bendova i zacrta pravac koji bismo prepoznavali kao novi beogradski zvuk? To je KOIKOI.
Kako dva moćna „prvoloptaška“ oružja: sa jedne strane, karakteran i poseban glas pjevača, glumca Marka Grabeža … Sa druge - fantastična (i uvijek sa pokrićem) igra višeglasja, po pravilu u ključnim momentima pjesama. To je ono što će vas najprije i u nekoliko sekundi zainteresovati za ono što stvara KOIKOI. Znatiželju će brzo zamijeniti pažnja i pozornost (kao ono sa Leom u „Đangu“, he he) kada uronite u jasne i direktne tekstove. Umotane u vrtlog od melodija kojima je teško oteti se danima. Uz sve to, KOIKOI je, prije svega, izuzetan koncertni bend! Samo se poželjeti može ta životna i kreativna energija koja isijava iz ovih pjesama i njihovih nastupa. Ima tu mnogo karaktera. Uglavnom, Marko je novu ploču „O sreći u snovima“ opisao kao putovanje koje bi se, od prve do posljednje sekunde, moglo iskusiti - poput filma. To je i ključni novi kvalitet, spram izuzetnog pandemijskog prvijenca „Pozivi u stranu“: taj momenat sasvim ličnih i jakih vizuelnih senzacija, koje otključavaju njihove nove pjesme. Do gomile direktnih i prodornih parola, koje bi vam mogle postati poput ličnog zavjeta, ili obećanja koje nikom ne biste smjeli izreći ili biste ih samo šaputali… Jer se radi o snovima toliko krhkim, da ih je odveć lako ispustiti.
O sreći u snovima
To se postiže, naravno, muzikom u kojoj nema ni centimetra hoda po zoni komfora ili ziceraškog pristupa. Samo takva lirika detektuje i secira našu svakodnevicu na način koji je uvjerljiv. Od singlova „Ti imaš mir“ (kakav silni životni kosmos od refrena!) i „Ponovo stran“ - ova četvorka skicira ram od gitarskog zvuka koji, recimo, sluti na radove najboljih mlađih bendova britanske scene posljednjih godina… Ali, u svakom trenutku - to je isključivo KOIKOI.
Vodiće vas pravo i do ivice generacijskog ambisa - tamo gdje sva-
ki pokušaj pobune ili otpora (sasvim u duhu godine beogradskih i novosadskih protesta) znači i pogled oči u oči sa panikom i paranojom. Pa „protrčaću kroz mrak“ iz briljantne „Urnišu me šume“ (to stvarno morate da čujete!) djeluje kao prelomna tačka izuzetne ploče.
„Kristalna“ se tiče nekih nimalo naivnih slutnji i poziv je da istrajete u borbi bez kraja. A „Blekstar“ (mala i jasna Bouvi inspiracija) je, uz disko ozračje veoma štosne „Nemam oreol“, najbolji dokaz da je KOIKOI ekipa spremna da eksperimentiše, da se pruža ka različitim inspiracijama i stilovima, a da se, opet, nijednom ne odalji od centralne magistrale i poente. Nego naprotiv, da samo izoštri vidik na tom putu.
Zato je završnica „O sreći“ znakovita – kao iskorak ka snovima, bez eskapizma, inaćenja, beznadežnosti. Uz hvatanje za prostor u kojem nema besmislenog šuma - na mjestu kreativnosti i plodova trajne vrijednosti.
Samo u tom pravcu je i put za izlazak iz one šume, a KOIKOI ga je već pronašao i osvojio ovako dobrom muzikom i pločom. S. S.
J
edan divan podsjetnik, kako je bilo - i kako će, izvjesno, morati biti. Sa takvom sigurnošću i utemeljenjem, ono što 2025. stvara Mevis Stejpls nije samo muzički trijumf, već i spokoj kojem se, i u ovom i ovakvom vremenu, lako prepustiti.
Njoj, prosto, morate vjerovati: Mevis je počela da stvara prije 75 godina - čak i prije vremena kada je riječ „rokenrol“ uopšte postojala! Pa je lako prepoznati i naslutiti kojom magistralom će vas na ploči „Sad and Beautiful World“ voditi jedan od ključnih muzičkih glasova borbe za građanska prava u Americi. Kroz silne decenije muzičkog i životnog iskustva: od soula i gospela, do bluza i modernosti… Sve pamti i sve može Mevis sa 86 godina.
Prvo što će vas ovdje patosirati jesu ta autentičnost i ta dirljivost njenog neponovljivog glasa. Hoćete da znate šta znači harizma, karakter u muzici? Evo ga krunski primjer na albumu koji nudi ništa više i ništa manje - od preciznog i sasvim odmjerenog portreta nade za budućnost.
Meko kao mjesečina i moćno kao okeanska plima. Tako ekipa iz benda Divanhana svijetu objašnjava sevdah. Prethodnim albumom „Zavrzlama“ (2023) omogućili su sevdah melodijama da odjekuju najdalje u modernoj muzičkoj epohi. Sada je vakat za iskorak.
Projekat kojim kormilari glavni kompozitor i pijanista Neven Tunjić ekipa je sjajnih muzičara sa sarajevske Muzičke akademije. Zajedničko putovanje traje od 2009; za to vrijeme divanhana, to centralno mjesto života tradicionalne bosanske kuće, samo je dobijalo nove mirise, toplinu i raskošne boje. Lako je tu prepoznati mnogo brige, strpljenja i trpljenja. I radosti u tom muzičkom domu.
Zato i njihova šesta ploča „Radio Sevdah“ najviše blista u nekim radosnim momentima, kada se melanholija ili sjećanje slivaju u tihi osmijeh. Da čujete samo „Sa Igmana pogledat je lijepo“ - novo čitanje stare melodije, tako lako vezane za onaj vrh i ono olimpijsko sjećanje i ponos, planinu čuvenih skakaonica iz 1984. Kakav sudar tradicionalnog i savremenog, nad mekim klavirskim i džezi aranžmanom, vođen glasom delikatne i savršeno precizne Selme Droce Publika je navikla na džez od Divanhane, a sasvim je prikladan i prozračno svjež iskorak ka popu. Kada se ta igra ubrza, kad se uzvisi iznad svake melanholije ili čežnje - onda je i najinteresantnija. Odličan primjer je „Rijekama“, koju prati
Šta će vas ovdje Mevis učiti: na primjer, o važnosti aktivizma i angažovanja za mir, uvijek i iznova, u „We Got to Have Peace“. I vjere - ne religije, nego čiste svjetlosti i saznanja da će svaki mrak sadašnjice ustupiti mjesto blistavim svitanjima. To je Mevis bila na svakom od svojih 14 albuma. Naravno da je diva i na ovoj ploči izuzetno lična: otvaranje i njena izvedba pjesme „Chicago“ Toma Vejtsa - suštinski je put njenog oca. Od sirotinje i plantaža pamuka Misisipija ka velikom gradu nade, za neku lijepu budućnost. Sve to, naravno, nije lak put. Da čujete samo to čudo i trijumf od pjesme „Human Mind“ koju je, za Mevis, od svih ljudi pisao - Hozier. „Burning hillsides, children dying by machines of world“… Prije molbe i svojevrsnog izvinjenja božanskoj svjetlosti: „Find a reason, Lord, to keep on trying“.
Najljepša je, ipak, obrada divne i neprebolne naslovne pjesme Marka Linkusa, neprežaljenog frontmena velikog indi-rok benda Sparklehorse. Tom nezaboravnom „sometimes days go speeding past, sometimes this one seems to last“ Mevis Stejpls pruža svjetlost razrješenja. Njenom obećanju, da će sve proći i biti bolje, jer smo zaslužili, tako je lako povjerovati.
S. S.
i sjajan spot. Eto, u toj emociji i radosti je otprilike i odgovor na pitanje šta ovim muzičarima znače patriotizam i pripadanje, pa je „Domovina“ samo vrlo dobar dodatak i potvrda da je zaista tako.
Album je i jasna posveta odrastanju, svoj onoj muzici koju je ova sjajna ekipa slušala na Radiju Sarajevo, ili koja je stvarana u onoj sivoj brutalističkoj zgradi sedamdesetih koju Sarajlije već decenijama nazivaju „Sivi dom“. Odatle je i lako shvatiti svu tu potrebu da se sevdah na ovoj ploči uklopi u savremeno ruho - od repa i dens-elektronike, do gitarske distorzije.
Iako „Radio Sevdah“ na mahove zvuči kao pokazna vježba sa kakvim sve stilovima sevdah može komunicirati - to je, prije svega, zavjet da nam svima muzika bude važna. Kao nekad, kao u djetinjstvu kad je Radio Sarajevo jednoj mladosti otkrivao cijeli svijet.
S. S.
Francuzi su spremili svakojake filmske đakonije za Londonce, od komedija, socijalnih drama i trilera, do najurgentnijih dokumentaraca iz novije produkcije. Od hitova, karta više tražila se za „A Private Life“ sa Džodi Foster
Francuski institut u Ujedinjenom Kraljevstvu i bioskop
„Curzon“ zadali su vrlo težak zadatak filmofilima u Londonu.
Uz dva izvrsna filmska događaja na repertoaru iste sedmice morali su pažljivo da biraju na što da pođu. Da li na projekcije u programu još jednog izvrsnog izdanja Francuskog filmskog festivala…? Ili, pak, da čekiraju
najzanimljivija dokumentarna ostvarenja na kino-manifestaciji LDNDOCS? Najsrećniji su mogli da kombinuju.
Ovogodišnja selekcija Francuskog filmskog festivala u Londonu obuhvatila je 33 dugometražna filma podijeljena na 12 programskih dana. Lista filmova na repertoaru već na prvi pogled jasno odslikava bogatstvo i ra-
znolikost francuske kinematografije, te nudi specifične osvrte na savremenost i kompleksnosti svijeta u kojem živimo. Francuzi su spremili svakojake žanrovske đakonije za Londonce, od komedija, socijalnih drama i trilera, do najurgentnijih dokumentaraca iz novije produkcije. Od hitova, karta više tražila se za „A Private Life“ Rebeke Zlotovski sa Džodi Foster, „The Ice Tower“ Lusil Hadžihalilović sa Marion Kotijar, „Dog 51“ Sedri-
ka Himeneza, „Tell Her I Love Her“ Roman Boranže i „Colours of Time“ Sedrika Klapiša. Veliku pažnju, pritom, privukao je i prateći program, ponajviše retrospektiva radova, tj. omaž preminulom majstoru dokumentarnog filma Marselu Oflusu, kao i velikoj Izabel Ađani, koja je ove godine proslavila 70. rođendan. Francuzi su, kao po običaju, spakovali maestralan program, ali ni ljubitelji dokumentarne forme nijesu ostali bez dobre zabave. Doku-filmovi i dalje važe za jednu od najuticajnijih formi kinematografije, otvarajući prozore u svjetove i živote koji često ostaju van našeg radara, često oblikujući javno mnjenje i inspirišući društvene promjene. Organizatori festivala LDNDOCS ne prestaju da kanališu i koriste moć pokretnih slika u te svrhe, pa su i ove godine privukli veliku pažnju programom od deset ostvarenja koja se tiču odnosa između sjećanja, vremena i ljudskih veza. Najviše pažnje bez sumnje je privukao „The Last Dive“ Kodija Šehija o neobičnoj vezi Terija Kenedija, bivšeg člana moto-kluba „Hell’s Angels“, i gigantske morske raže po imenu Vili. Leila MURSELJEVIĆ
