Međimurske novine 1610

BISKUP RADOŠ ispremiješao karte u Međimurju. Dolaze: vlč. Krunoslav Milovec, Dominik Hrupek, Mario Kaniški te fra Igor Andrijević, a fra Franjo Jesenović iz sv. Antuna seli u sv. Nikolu Biskupa Novi svećenici

TEMA BROJA

(NE)SIGURNOSTI

O stvarnom stanju na terenu, razornoj sintetskoj drogi „Galaxy”, zakonskim rupama koje idu na ruke dilerima i prekopavanju šuma zbog kalašnjikova, razgovarali smo sa savjetnikom ministra i zamjenikom načelnika Vladimirom Faberom, voditeljem kriminalističke policije Danijelom Mikulićem te glasnogovornikom PU međimurske Radovanom Gačalom

SIGURNOST U MEĐIMURJU Između povoljne statistike i zabrinjavajuće realnosti na terenu

Mikulić: Ljudi bi nam pomogli, ali se boje

Suša i vrućine traže nove sorte krumpira

BORIS GORIČANEC, predsjednik međimurskih ribolovaca U Prelog dolazi 36 ekipa iz 21 zemlje

ISTA PRIČA o pokvarenom kamionu prošla mu je dvaput Častio po Cobri i Terbotzu

MILORAD ŠUBIĆ, poljoprivredni stručnjak NOVA MISS MEĐIMURJA

ANKETA

POD VUROM

Radovi uoči Porcijunkulova: Smetaju li nam?

Zbog radova na Trgu Republike kojima kao da nema kraja, dodatno potkovani i privremenom regulacijom prometa koja slijedi tijekom sada već nestrpljivo iščekivanog Porcijunkulova, provjerili smo što o ovogodišnjoj manifestaciji misle naši sugrađani i prolaznici. Hoće li radovi na Trgu Republi-

ke i izmještene pozornice pokvariti prepoznatljivi doživljaj Porcijunkulova ili su Međimurci spremni za još jedno nezaboravno izdanje? U nastavku donosimo njihova razmišljanja o radovima, očekivanim gužvama i bogatom glazbenom programu kojemu se, sudeći po reakcijama, i ove godine iznimno vesele. (jo)

Tatjana Martinjaš (Čakovec)Znam da je uvijek bilo nekakvih i većih i manjih očekivanja, ali iz godine u godinu mislim da smo sve bolji. Porcijunkulovo će sigurno biti dobro bez obzira na radove. Žao mi je što Trg nije riješen ranije, ali to nam neće pokvariti doživljaj. Najviše se veselim cjelokupnom ugođaju jer je to manifestacija koja slavi našu tradiciju i kulturu. Ne vjerujem ni da će zatvaranje ulica stvoriti prevelike gužve.

Jana Vlašić (Mala Subotica)Pa mislim da bi radovi mogli malo ograničiti prostor i štandove, ali prilagodit ćemo se. Ti radovi definitivno neće utjecati na moj interes za Porcijunkulovo, kao i na sam dolazak - doći ću u svakom slučaju. Mislim da gradilište i vizualni doživljaj više smetaju starijima koji paze na uređenje, dok je mladima kod Porcijunkulova najbitnija dobra zabava i druženje.

Sanela Lovrek (Nedelišće)Radovi mi kao lokalnoj osobi ne smetaju i sigurno me neće spriječiti da dođem. Možda će malo umanjiti doživljaj posjetiteljima izdaleka, ali nama to ne smeta. Dolazimo ciljano na koncerte –sestra i ja jedva čekamo Prljavo kazalište jer su nam oni glavni hit, a usput ćemo pogledati i ostale izvođače.

Filip Hren (Gornja Stubica)Očekujem super atmosferu, veselje i dobru glazbu. Radovi na Trgu me ne sprječavaju da dođem niti bi trebali bilo koga spriječiti – to su gradski radovi i navikli smo na njih. Radujem se glazbenom programu, a posebno Prljavom kazalištu na čijem sam koncertu bio i nedavno.

Anita Horvat (Novo Selo Rok)Iskreno vjerujem da će ljudi doći jer je posjećenost svake godine sve veća. Radovi me osobno neće spriječiti – radovi k’o radovi, moraju biti, a ovu godinu jednostavno moramo pregrmjeti. Veselimo se gužvi, a glazbeni program ove godine je top! Posebno jedva čekam Sergeja Ćetkovića, Prljavo kazalište i Matiju Cveka. Izvođači su stvarno fenomenalni.

MEĐIMURSKI VATROGASCI na Olimpijadi u Austriji

Palinovec i Gardinovec napadaju europski vrh

Međimurski vatrogasci još su jednom potvrdili da pripadaju samom vrhu. Od 22. do 26. srpnja u austrijskom Eisenstadtu održava se 18. međunarodno natjecanje vatrogasaca, na kojem

će Hrvatsku i svoju županiju ponosno predstavljati DVD Palinovec te DVD Gardinovec.

Poseban uspjeh ostvario je DVD Palinovec, koji na natjecanje putuje s čak tri sastava. Nastupit će u kategorijama Muški A, Muški B te Žene A. U iznimno jakoj konkurenciji u kategoriji Muški A, uz Palinovec, hrvatske boje branit će i susjedni DVD Gardinovec.Međimurje će imati

Ukrali mi grah, a od doktora moram bježati!

Piše: Sanja Heric

Aktualni sat Skupštine Međimurske županije donio je i raspravu o sigurnosnoj situaciji u našem kraju. Vijećnica Stranke umirovljenika, Ružica Glavina, pred županom Matijom Posavcem i okupljenim vijećnicima otvorila je pitanje koje već dulje vrijeme muči lokalno stanovništvo: Koliko je zapravo siguran život u Međimurju? Glavina je iznijela uznemirujuća osobna iskustva iz Općine Orehovica, slikovito opisujući svakodnevicu u kojoj se mještani osjećaju potpuno nezaštićeno.

- U više navrata bila sam primorana pobjeći iz čekaonice Doma zdravlja prije nego što me liječnik uopće pregledao. Pobjegla sam zbog straha od mladića koji konstantno narušava javni red i mir, verbalno napada medicinske djelatnike, ljekarnike i nas pacijente“, istaknula je uplašena vijećnica.

Pustoše se i polja i okućnice

Osim straha za �izičku sigurnost, Glavina je upozorila i na epidemiju krađa poljoprivrednih uroda koja pustoši međimurska polja i okućnice.

- Meni su osobno iz mojeg malog vrta pokupili sav grah. Ljudi posiju, okopavaju, plijeve i zalijevaju, a onda netko drugi dođe i jednostavno sve odnese. Isti problem imaju i veliki proizvođači. Gdje završava to povrće i zašto policija jače ne kontrolira lance preprodaje na tržnicama i u trgovinama?,

upitala je Glavina, apelirajući na veću prisutnost policije na terenu.

Odgovarajući na vijećničko pitanje, međimurski župan Matija Posavec bio je izravan. Priznao je kako postoji gomišući jaz između službenih policijskih izvješća i onoga što građani proživljavaju u stvarnom životu.

- Jedno je stanje sigurnosti na papiru, a sasvim drugo je stvarni osjećaj sigurnosti među našim građanima na terenu. To se posebno odnosi na naselja koja graniče s romskim obiteljima. To je neosporna činjenica koju potvrđuju i sve brojke, poručio je Posavec.

- Osobno smatram da nam treba znatno više policajaca na terenu – na cestama i poljima, a ne u uredima. Kako bismo im pomogli u nadzoru nepristupačnih terena i poljoprivrednih površina, Međimurska županija je policiji nabavila moderne dronove. Stalno ulažemo u njihovu opremu i pitamo ih što im je potrebno, istaknuo je župan.

Posavec je upozorio da sama policija ne može riješiti problem ako zašteka zakonska represija nakon što se počinitelji uhićuju.

Na pravosuđu je hoće li se riješiti ili ne

- Policija odradi svoj posao, napiše prijavu, no onda sve dolazi na sudove. Na pravosuđu je hoće li se ti slučajevi

Vijećnica Stranke umirovljenika, Ružica Glavina, otvorila je pitanje koje već dulje vrijeme muči lokalno stanovništvo

riješiti ili ne, a svjedoci smo brojnih opravdanih kritika na rad pravosudnog sustava u cijeloj Hrvatskoj, otvoren je bio međimurski župan. Najavio je i hitno djelovanje u suradnji s Policijskom postajom Prelog kako bi se osigurao pojačan policijski nadzor nad zdravstvenom ambulantom u Orehovici, ali i u drugim općinama gdje se bilježe slični incidenti.

Nakon Skupštine odmah se sastalo i županijsko Vije-

važnu ulogu i u stručnom dijelu natjecanja. Robert Ban na natjecanju djeluje kao trener reprezentacije, dok će pravdu na terenu dijeliti suci Tihomir Trupković i Mladen Kanižaj. (kk)

će za prevenciju, na kojem su se uz policiju i pravosuđe okupili i ravnatelji škola te zdravstvenih ustanova. Glavni fokus ovog ljeta bit će, kako ističe župan, borba protiv zlouporabe droga. U prvoj polovici godine policija je zaplijenila više od tri kilograma marihuane i znatne količine sintetičkih droga, što Posavec ocjenjuje kao ozbiljan „alarm za uzbunu“ na koji Međimurje mora odgovoriti brzim preventivnim i represivnim mjerama.

KRAJ DRAME na ulazu u Stari grad

“Ključev” drveni

Kako sada stvari stoji, most Katarine Zrinski na ulazu u StarI grad ostaje i to trajno. Naime, nakon nedavnih zavrzlama oko njegovog uklanjanja o kojem smo pisali u našim novinama, urgirao je Muzej Međimurja.

- Obratili smo se Gradu Čakovcu, odnosno poslali smo im pismeni zahtjev za dozvolu ostanka mosta, a isti zahtjev otišao je i na adresu varaždinskoh Konzervatorskog odjela, kaže Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja.

A dok se čeka odobrenje ili rješenje, Muzej je krenuo i

u obnovu. Naime, u četvrtak, 23. srpnja, most je zatvoren na dva dana kako bi se nesmetano prefarbao i zamijenile se dotrajale daske.

- Nitko od nas nije za rušenje mosta, ljudi su se navikli na njega i postao je svojevrsna atrakcija, kaže ravnateljica i dodaje kako do sada nigdje nije bilo formalno de�inirano tko će ga i kako održavati. Sada pak, kad stigne odobrenje zahtjeva, znat će se da nad mostom jedinu ingerenciju ima Muzej Međimurja. To znači da je on njegov vlasnik te shodno tome, on ga i održava. (vv)

Osam dana zatvoren promet

u Zrinsko-frankopanskoj

Prilaz stanarima okolnih zgrada bit će osiguran iz

Zbog radova na Trgu Republike, glavna koncertna pozornica ovogodišnjeg Porcijunkulova (od srijede, 29. srpnja, do nedjelje, 2. kolovoza) seli se u Zrinsko-frankopansku ulicu, kod pješačkog prijelaza u blizini restorana “Batak”, gdje će biti postavljena kod pješačkog prijelaza i “gledat će” niz ulicu prema Pošti.

Zbog toga će cijeli potez od kružnog toka kod Hotela “Park” do kružnog toka kod Hrvatske pošte, na osam dana, od 27. srpnja do 4. kolovoza, biti zatvoren za promet.

Ondje će nastupiti glavni izvođači manifestacije kao što su Prljavo kazalište, Mladen Grdović, Sergej Cvetković, Matija Cvek i Neda Ukraden.

Ulice Ivana pl. Zajca i Planinarskog puta, a parkiranje u tim kvartovima dopušteno je samo njima.

Građani s parkirnim kartama za IV. kategoriju parkirališta za Zrinsko-frankopansku ulicu moći će parkirati na svim ostalim parkiralištima u Gradu IV. kategorije (Vukovarska ulica, Vukovarska uz Perivoj, Zrinsko-Frankopanska uz Perivoj, Ivana pl. Zajca, Svetojelenska cesta, Ulica Josipa Kozarca, Ulica A.Schulteissa, Ulica A. Schulteissa – iza Pučkog otvorenog učilišta).

Tijekom cijelog Porcijunkulova parkiranje će se naplaćivati svakodnevno od 8 do 20 sati, uključujući subotu i nedjelju.

Besplatno parkiranje u ograđenoj površini u Ulici Vladimira

Nazora

Tijekom cijelog Porcijunkulova parkiranje će se naplaćivati svakodnevno od 8 do 20 sati, uključujući subotu i nedjelju, dok je u ograđenoj površini u Ulici Vladimira Nazora, nakon kružnoga toga u smjeru Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, osigurano besplatno parkiranje.

U subotu prijepodne zatvoren Park

Rudolfa Kropeka

Zbog Međunarodnog oldtimer susreta, u subotu, 1. kolovoza, od 7 do 12 sati bit će zatvoreni desni prometni trak na Trgu Eugena Kvaternika te parkiralište u Parku Rudolfa Kropeka.

Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

ispremiješao karte u Međimurju

Varaždinski biskup mons. Bože Radoš donio je odluke o novom valu razrješenja i imenovanja svećenika na području Varaždinske biskupije.

Najveća promjena u Međimurju dogodila se u Murskom Središću, gdje dosadašnji župnik, vlč. Marijan Horvat, napušta svoju službu te preuzima vođenje Župe sv. Jurja mučenika u Maruševcu. Na njegovo mjesto stiže vlč. Krunoslav Milovec, koji preuzima i dužnost ravnatelja Biskupijske usta-

M. Središće, Nedelišće, Dekanovec i Čakovec dobili nove svećenike

nove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. Do velikih zaokreta došlo je i u Župi Svih svetih u Dekanovcu, gdje vlč. Ivan Mikulan odlazi u mirovinu, dok je vlč. Josip Drvoderić razriješen dužnosti župnog upravitelja. Vođenje preuzima vlč. Mario Kaniški, koji stiže iz Drnja. Istovremeno, Župa u Nedelišću dobila jepojačanje u vidu mladomisnika vlč. Dominika Hrupeka, koji je imenovan novim župnim vikarom, dok dosadašnji vikar vlč. Josip

Špoljarić odlazi na mjesto župnika u Drnje. Na čakovečkom Jugu, u Župi sv. Antuna Padovanskog, novi župni vikar postaje fra Igor Andrijević, koji na toj poziciji nasljeđuje fra Franju Jesenovića. Fra Franjo s juga grada seli u sam centar Čakovca gdje preuzima službu župnog vikara u Župi sv. Nikole biskupa, dok su dosadašnji vikari u toj župi, fra Danijel Maljur i fra Matija Marijić, razriješeni svojih dužnosti. (sh)

PARKIRNI AUTOMAT punit će se punom parom za Porcijunkulovo

Dok se građani i posjetitelji pripremaju za još jedno izdanje omiljene manifestacije „Porcijunkulovo“, gradsko komunalno poduzeće pobrinuo se da fešta i opuštenost ne prođu bez prijeko potrebne doze administrativne discipline. Kakva bi to uostalom bila velika manifestacija bez dobro poznate i hvalevrijedne tradicije? Baš kao i svake godine, nastavlja se ta uobičajena praksa da se Prcinkulovo uredno i bez iznimke naplati na gradskim parkiralištima. Od srijede, 29. srpnja, pa sve do nedjelje, 2. kolovoza 2026. godine, au-

tomobil u gradu neće moći stajati besplatno. Kultura i zabava imaju svoju punu cijenu, a ona se mjeri po satu. Za sve one koji su se ponadali da bi Čakomovci mogli smetnuti s uma i ne naplaćivati parking vikendom, grdno su se prevarili. Kako je to već postao standardni dio protokola, subota i nedjelja potpuno su izjednačene s radnim danima, pa će se naplata parkiranja bez iznimke provoditi svakog dana manifestacije u udarnom terminu od 8 do 20 sati.

Cijena parkiranja u I. kategoriji parkirališta iznosi

0,60 eura, u II. i III. zoni 0,50 eura, a u IV. kategoriji 0,40 eura. Stanarske kategorije također podliježu jednakoj strogoj kontroli od 8 do 20 sati, jer red se i tijekom slavlja mora znati. Stoga, prije nego što krenete u potragu za langošima ili tradicijskim rukotvorinama pod šarenim kišobranima/jedrima, ne zaboravite nahraniti parkirni automat ili poslati SMS. Jer ništa ne popravlja raspoloženje na fešti kao dobra stara, uobičajena kazna zakačena za brisače u nedjelju popodne. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec

Je li nedavno održana sjednica Vijeća za prevenciju Međimurske

županije bila tek redoviti polugodišnji susret ili je izvanredno sazvana pod dojmom nedavne pucnjave u samom središtu Čakovca, pitanje je oko kojeg se u javnosti još lome koplja. No, bez obzira na povod, izlaganje savjetnika ministra unutarnjih poslova i zamjenika načelnika PUM-a Vladimira Fabera ponudilo je detaljni uvid u sigurnosnu sliku Međimurja u prvih šest mjeseci ove godine. Istina i sam jer pri tome naglasio da je osjećaj sigurnosti individualan te da nitko nigdje ne može garantirati apsolutnu sigurnost.

Brojke i analitički podaci koje je iznio Faber pokazuju složeno stanje. Naime, s jedne strane klasični imovinski delikti i teške krađe bilježe povijesne padove, dok segmenti zaštite djece i obitelji te situaciji u romskim naseljima sigurnosni alarmi opasno svijetle.

Klasični imovinski delikti i teške krađe bilježe povijesne padove

U prvih šest mjeseci ove godine na području Međimurske županije zabilježena su 693 kaznena djela po službenoj dužnosti, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine porast od 14 posto. Ipak, u policiji ističu da je razriješenost kaznenih djela porasla za 4 posto te iznosi visokih 73,76 posto. Opći kriminalitet i dalje čini više od polovice ukupnog kriminala (51 posto), no tu je zabilježen pad od gotovo 9 posto u odnosu na prošlu godinu. Najbrojniji su imovinski delikti u sklopu kojih je evidentirano 128 krađa i 80 teških krađa, što predstavlja ukupno smanjenje imovinskih delikata od 12,54 posto - Ako gledamo kretanje teških krađa i krađa u zadnjih 20 godina, Međimurje je od 2010. do 2020. imalo prosjek od 555 teških krađa godišnje. Sada imamo oko 250 ili nešto

- U romskim naseljima rekao bih da vrije. Povećava se znatno broj kaznenih djela unutar romskih naselja i to izaziva s pravom našu zabrinutost, kaže Vladimir Faber, savjetnik ministra unutarnjih poslova i zamjenik načelnika PUM-a

manje. To je zaista jedan veliki i ozbiljan pomak, naglasio je Faber.

Glavni generator ukupnog porasta stopa kriminaliteta krije se u kategoriji kaznenopravne zaštite djece i obitelji, gdje je zabilježen dramatičan skok. S ukupno 65 evidentiranih kaznenih djela, ova kategorija bilježi porast od čak 75 posto u odnosu na prošlogodišnju 71 prijavu u uspoređivanom razdoblju.

U strukturi ovih djela prednjače povrede djetetovih prava (56 kaznenih djela), prijetnje (28), tjelesne ozljede (14), spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina (14), povreda dužnosti uzdržavanja (10), nasilje u obitelji (8), teška tjelesna ozljeda (5) te upoznavanje djece s pornogra�ijom (5).

Zbog ovih zabrinjavajućih podataka, u policiji ističu nužnost još čvršće suradnje sa Zavodom za socijalni rad te najavljuju pojačane preventivne i edukativne akcije usmjerene prema mladima. Poseban naglasak u izvješću stavljen je na speci�ičnu dinamiku u romskim naseljima. Prema praćenju nacionalne strategije, opća stopa kriminaliteta pripadnika romske manjine u općem je padu i čini ispod 40 posto ukupnog kriminaliteta u županiji. No, unutar samih naselja situacija je sasvim drukčija. - U romskim naseljima rekao bih da vrije. Povećava se znatno broj kaznenih djela unutar romskih naselja

Posebno praćenje stanja u romskim naseljima

Praćenje podataka o sigurnosti i kaznenim djelima u vezi s romskom manjinom ne provodi se radi etničkog pro�iliranja, već temeljem direktiva EU i hrvatskih strateških dokumenata. Europska komisija 2011. donijela je Okvir za integraciju Roma, a od 2016. uvela obvezu godišnjeg izvješćivanja. Slijedom toga, Hrvatska je izradila Nacionalni plan za uključivanje

i to izaziva s pravom našu zabrinutost. Zato poduzimamo mjere zajedno s predstavnicima manjine kako bismo našli i kandidate za policiju iz redova romske manjine te unaprijedili komunikaciju, represiju i prevenciju, poručio je Faber.

Galaxy je sintetsko smeće koje razara zajednicu

Poseban i sve izraženiji sigurnosno-zdravstveni problem u romskim naseljima predstavlja preprodaja i konzumacija sintetskih droga, u narodu i žargonski poznatih pod nazivom „Galaxy”. Iako „Galaxy” mnogi pogrešno povezuju s marihuanom, Danijel Mikulić, voditelj Službe kriminalističke policije PU međimurske naglašava da se radi o čistoj kemiji koja s prirodnom biljkom nema nikakve veze. Proizvodnja i nabava ove tvari obavlja se kroz speci�ičan proces, a konačni proizvod izuzetno je opasan za konzumente.

- Radi se o mješavini kemijskih supstanci, sintetskih kanabinoida. To dolazi, recimo, preko Darkneta ili se prekursori nabavljaju u direktnoj kupovi na ilegalnom tržištu, preko dilera. Pretežno naši državljani, dileri izvan naselja, nabave te tvari pa to ‘kuhaju’ i pripremaju. Ta se smjesa otapa u razrjeđivaču, i to klasičnom razrjeđivaču! Time se onda natapa čaj ili neka druga biljna materija i to se puši. To je u zdravstvenom smislu čisto smeće koje može izazvati ozbiljne zdravstvene poteškoće i dovodi do teških psihičkih poremećaja i nasilja, objašnjava Mikulić.

Niska cijena i laka dostupnost glavni su razlozi zašto je „Galaxy” preplavio romska naselja. Budući da se radi o jeftinoj i pristupačnoj tvari, glavni konzumenti postaju mladi, što izravno generira nove probleme, od agresivnog ponašanja prema ukućanima i susjedima do činjenja novih prekršaja i kaznenih djela kako bi se došlo do novca. Policija se u suzbijanju ove vrste droge susreće i s veli-

SIGURNOST

Galaxy ubija djecu, prekopavaju zbog a zakon ide na ruku

Roma, pa je PU međimurska dužna voditi evidencije prekršaja i kaznenih djela u romskoj zajednici. Cilj je praćenje stopa kriminaliteta (počinitelja i žrtava) radi provedbe integracijskih strategija i izvješćivanja EU. Podaci se prikupljaju uz visoke standarde zaštite od diskriminacije kako bi se dobili egzaktni pokazatelji za planiranje preventivnih i sigurnosnih mjera.

Ljudi bi policiji pomogli, ali se boje kasnije faze, svjedočenja na sudu, na odvjetništvu, ispi�vanja, kaže Danijel Mikulić, voditelj Službe kriminalis�čke policije PU međimurske

Policajci ističu kako građani neslužbeno uglavnom žele pomoći i podijeliti informacije, no čim se od njih traži službeni iskaz koji bi bio upotrebljiv na sudu, reakcija izostaje

kim zakonskim preprekama, jer kriminalne skupine stalno mijenjaju kemijski sastav tvari kako bi izbjegle kazneni progon.

- Kriminalne skupine jako dobro znaju zakon. Svaki put kada mi nešto zaplijenimo i pošaljemo na vještačenje, oni promijene samo jednu molekulu u formuli. Ako ta nova tvar još nije unesena na službeni popis opojnih droga, mi ne možemo podnijeti kaznenu niti prekršajnu prijavu za drogu! Tek kada tvar uđe na popis, to postaje kazneno djelo, dodaje Mikulić. Dok je u romskim naseljima potražnja usmjerena

na jeftinu i razornu sintetiku poput „Galaxija”, situacija s ilegalnim tržištem droga u ostatku Međimurja znatno je drukčija. Izvan romskih naselja dominantno se konzumiraju klasične opojne droge, prije svega kvalitetnija marihuana i kokain, dok su teži opijati poput heroina općenito manje prisutni. Operativna saznanja i policijske zapljene pokazuju da se narko-tržište u županiji stalno preslaže, čim se razbije jedna dilerska mreža ili se skloni glavni diler, na tržištu se brzo pojavi netko novi. No policija kontinuirano pratI te krugove i provodI akcije suzbijanja.

Prekopavanje šuma u potrazi za ilegalnim oružjem Pitanje ilegalnog oružja u romskim naseljima, od automatskih pušaka do raznog vojnog naoružanja, predstavlja jednu od najkritičnijih točaka sigurnosti u Međimurju. Iako u javnosti često prevladava dojam da je oružje lako dostupno ili da policija ne poduzima dovoljno, operativci s terena ističu da je put do pronalaska i dokazivanja izuzetno težak i zahtjevan, a pravosudni epilog nerijetko razočaravajući. Ilegalno vojno oružje, koje je građanima

TEMA BROJA

FENOMEN (NE)SIGURNOSTI

statistike i zabrinjavajuće realnosti na terenu

djecu, šume se zbog kalašnjikova, ruku dilerima

Pretrpani zatvori

S jedne strane policija na terenu upozorava na blagu kaznenu politiku i uvjetne presude za posjedovanje vojnog oružja ili droga, s druge strane zatvorski sustav muku muči gdje smjestiti nove zatvorenike.

Prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa te godišnjim izvješćima Pučke pravobraniteljice, zatvorski sustav u Hrvatskoj godinama radi na više od 120% kapaciteta, dok u zatvorenim uvjetima popunje-

po zakonu strogo zabranjeno posjedovati. Takvo oružje nabavlja se preko zatvorenih kriminalnih krugova.

nost prelazi i 140%. Pojedini zatvori poput onih u Osijeku, Karlovcu i Varaždinu bilježe popunjenost od 190% do preko 200%, čime uvelike premašuju sve europske sigurnosne i humanitarne standarde. Dodatni pritisak stvara podatak da gotovo polovicu svih zatvorenika čine osobe u istražnom zatvoru, kojima suđenje još traje, dok udio uhićenih krijumčara ljudi i stranih državljana kontinuirano raste.

- Ako ćete vi probati kupiti automatsku pušku, nećete je tako lako nabaviti niti kupiti, naglašava Mikulić.

Gačal, glasnogovornik

javnost nastupa u trenutku kada predmet dođe do suda. Dok zakonski okviri pojedinih europskih zemalja rigorozno kažnjavaju posjedovanje zabranjenog vojnog naoružanja, u domaćoj praksi to nije uvijek slučaj.

- Nađete nešto, i on dobije uvjetno tri mjeseca. To ne ide. Radi se o vojnom oružju koje je zabranjeno građanima. Ako imaš vojno oružje, zna se koja je tome namjena. U Njemačkoj se puno, puno drastičnije kažnjavaju takvi počinitelji. A kod nas dobije uvjetno, dodaje Radovan Gačal, glasnogovornik PUM-a ističu policajci. Dodatni problem predstavlja i procesni dio. Da bi policija uopće mogla ući u objekte ili na prostore gdje se sumnja da se nalazi oružje, mora imati izdan nalog nadležnog suda, utemeljen na čvrstim dokazima i saznanjima, jer su klasične „racije” i nasumične pretrage zakonom strogo zabranjene.

- Ne oglušujemo se ni na što., pa ni na rafale, dodaje Gačal. Ali kada policijski službenici izađu na intervenciju, nastaje tišina. Imali smo slučaj u Svetom Križu gdje su svi tvrdili da se puca, ali nitko od prisutnih na zabavi policijskim službenicima nije ništa hitno reći niti potvrditi.

Mreža šutnje i zakon jačega

42 zlouporabe droga

Na području Policijske uprave međimurske u prvih šest mjeseci evidentirana su ukupno 42 kaznena djela u domeni zlouporabe droga, od kojih su 10 počinile osobe romske nacionalne pripadnosti. Navedeni broj djela predstavlja skok od 44 posto u odnosu na

Ova zatvorenost i izbjegavanje svjedočenja posebno opstruiraju rad policije u slučajevima lihvarenja i kamatarenja, gdje se i čvrsto pripremljeni predmeti na kraju urušavaju pred pravosudnim tijelima.

prošlu godinu. U strukturi kriminaliteta bilježi se 35 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, 5 kaznenih djela omogućavanja trošenja droga te 2 kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa tvari zabranjenih u sportu.

Sama potraga za tim oružjem na terenu zahtijeva ogroman �izički i operativni angažman. Naime, oružje se u naseljima i oko njih skriva na najrazličitijim, teško pristupačnim mjestima.

- Jako teško dođemo do oružja i do dokaza, iako policija raspolaže konkretnim saznanjima o osobama koje bi nezakonito posjedovale i koristile oružje. Treba puno truda da u pravom trenutku to nađete, uzmete i podnesete kaznenu prijavu. Imali smo nedavni slučaj gdje je oružje bilo zakopano dva metra u zemlji. Prekopavamo, tražimo s detektorima, s psima. Naši su se ljudi i te kako nakopali po šumama oko tih naselja da bi se nešto našlo!, dodaje. Međutim, najveći apsurd i frustracija za policiju, ali i

Jedna od najvećih prepreka s kojima se policija svakodnevno suočava na terenu je izražena zatvorenost romske zajednice i opći izostanak formalne suradnje oštećenih građana. Unutar samih naselja vlada atmosfera u kojoj se pojedina kaznena djela i prekršaji rijetko prijavljuju, dok pripadnici manjine izbjegavaju formalno svjedočiti, čak i kada su sami žrtve nasilja, lihvara ili opasnih obračuna. Policajci ističu kako građani neslužbeno uglavnom žele pomoći i podijeliti informacije, no čim se od njih traži službeni iskaz koji bi bio upotrebljiv na sudu, reakcija izostaje.

- Oni bi još policiji pomogli, ali se boje ove kasnije faze, svjedočenja na sudu, na odvjetništvu, ispitivanja. Znajući za tu praksu, oni bi nam nešto rekli, ali kažu: -Nemojte me koristiti za svjedoka. I tako nastupa većina njih, objašnjava Mikulić.

- Imali smo slučaj gdje smo oduzeli bilježnicu s 40-ak evidentiranih žrtava lihvarenja koju smo pronašli tijekom pretrage. Vama svi oštećenici u tom trenutku priznaju sve što se dešavalo. No, kad su došli na Državno odvjetništvo, svi su to pobili i rekli da je on ‘dobrotvor’, a ne lihvar, da nema nikakve kamate i da im je on samo pomogao. Sve nam je palo u vodu. Sada pak to rade drugačije, na ugovor odmah napišu iznos s kamatama, odnosno umjesto posuđenih 1.000 eura, piše samo da mora vratiti 2.000 eura, bez spominjanja kamate. I onda tu nema elemenata kaznenog djela i nema načina kako to dokazati, kažu. Obojica naglašavaju da su se velika očekivanja polagala i u pojedine predstavnike romske manjine, no konkretna suradnja u eliminiranju kršitelja zakona je izostala. - Puno smo očekivali od predstavnika Roma, ali i oni su otišli u drugu stranu, u priču o diskriminaciji i potlačivanju. Očekivali smo konkretnu suradnju, da tih 5 do 10 posto koji čine kaznena djela sama romska zajednica eliminira i izdvoji, ali to se nije dogodilo. Zbog takvog spleta okolnosti, u kojem žrtve pod pritiskom ili linijom manjeg otpora pred tijelima gonjenja povlače iskaze ili odbijaju sudjelovati, policijski trud na terenu često ostaje bez rezultata.

Iako službena statistika pokazuje pad imovinskog kriminaliteta i visoku razriješenost kaznenih djela, sjednica Vijeća za prevenciju otkrila je alarmantne podatke o porastu nasilja u obitelji, širenju opasnih sintetskih droga i preplavljenosti ilegalnim vojnim naoružanjem

Osjećaj sigurnosti je individualan, a zakon ide na ruku počiniteljima Iz svega rečenoga, možemo zaključiti kako statistički pokazatelji i objektivne brojke nude tek jednu stranu priče, dok stvarna slika ovisi o doživljaju svakog pojedinca. Osjećaj sigurnosti izrazito je individualna kategorija. Naime, netko će u padu imovinskih delikata vidjeti stabilnost, netko drugi će zbog rafalne paljbe, uličnih sukoba ili straha za vlastitu djecu osjećati nesigurnost bez obzira na to što službeni bilteni bilježe. Naši sugovornici i sami otvoreno priznaju kako je ključni problem u tome što policija po prirodi svog posla na scenu stupa tek na samom kraju, onda kada je kazneno djelo već počinjeno, šteta načinjena, a sigurnost narušena. Dodatnu frustraciju operativcima na terenu stvara i trenutačni zakonski okvir koji, blago rečeno, često ide više na ruku počiniteljima nedjela nego policiji i žrtvama. Hrvatska policija se u svom radu mora pridržavati direktiva i pravnih tekovina Europske unije, no iako te iste direktive obvezuju sve članice, činjenica je da su mnoge europske zemlje propise prilagodile vlastitim potrebama i uvele znatno strože regulative.

Dok se kod nas, kako smo čuli, zbog krutih formalnosti i proceduralnih sitnica ruše slučajevi, a za posjedovanje opasnog vojnog naoružanja ili preprodaju sintetskih droga izriču blage i uvjetne kazne, njemački ili slovenski zakoni, primjerice, omogućuju puno drastičnije sankcioniranje počinitelja te policiji daju znatno učinkovitije alate za prikupljanje dokaza.

Da bi se situacija u romskim naseljima, ali i u cijeloj županiji, dugoročno smirila, nužan je dvostruki preokret: s jedne strane usklađivanje i pooštravanje propisa koji bi dali konkretniju zaštitu tijelima reda i zajednici, a s druge aktiviranje svih ostalih karika sustava – od socijalne skrbi, zdravstva i pravosuđa do obrazovanja i samih predstavnika romske zajednice. Bez rane prevencije i zakonskih regulativa koje štite građane, a ne kršitelje, ruka zakona nastavit će se boriti s posljedicama, dok će uzroci i dalje tinjati.

Mali poduzetnik kao srce hrvatskog gospodarstva

Kad se govori o hrvatskom gospodarstvu, brojke i statistike obično idu prema velikim sustavima, korporacijama i strateškim investicijama.

Međutim, stvarni život gospodarstva odvija se negdje sasvim drugdje: u zanatskoj radionici na kraju ulice, u maloj obiteljskoj �irmi koja broji petero zaposlenih, u obrtu koji opstaje desetak godina zahvaljujući upornosti vlasnika koji sam odrađuje i prodaju i knjigovodstvo i dostavu.

Ti ljudi rijetko dolaze na naslovnice, a upravo oni svaki dan drže hrvatsko gospodarstvo na nogama.

Kroz dva desetljeća rada kao stečajna upraviteljica i računovotkinja, imala sam priliku iznutra vidjeti stotine takvih priča. Vidjela sam poduzetnike koji su uspjeli, one koji su pali, i one koji su se, uz pravu podršku u pravom trenutku, znali podignuti prije nego što je bilo prekasno.

Ono što mi je ostalo najjasnije jest da mali poduzetnik gotovo nikad ne propada zbog nedostatka truda ili znanja o svom poslu. Naprotiv, većina njih radi više i predanije nego itko u velikom sustavu. Propada zato što je prečesto sam: sam donosi odluke, sam nosi rizik, sam se bori s propisima koji se mijenjaju brže nego što ih stigne razumjeti, i prekasno prizna sebi da mu treba pomoć. Vlasnik koji je vidio da nešto ne štima: promet pada, računi kasne, dobavljači postaju nervozni, ali je odgurivao problem misleći da će se sam riješiti, ili da nema vremena stati i preispitati odluke usred svakodnevne gužve. Kad je konačno zatražio pomoć, često je bilo već prekasno.

Mali i mikro poduzetnici čine ogromnu većinu hrvatskog gospodarstva, no rijetko dobivaju pažnju koju uistinu zaslužuju. Oni zapošljavaju susjede, plaćaju poreze u lokalnoj zajednici i drže gospodarstvo živim upravo tamo gdje veliki sustavi ne dopiru: u malim mjestima, u ruralnim krajevima, u ulicama gdje bi bez njih ostala samo praznina. Kad propadne velika tvrtka, to je vijest u novinama, tema za analize i okrugle stolove. Kada se ugasi vrata mala obrtnička radnja, to je samo još jedna zatvorena roleta koju prolaznik jedva primijeti, osim obitelji koja je iza toga stajala, i koja često godinama nosi posljedice te

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com

tišine, �inancijske i emocionalne.

Ono što zabrinjava jest koliko je taj teret usamljenosti postao normalan dio poduzetničke priče u Hrvatskoj. Mali poduzetnik je istovremeno direktor, prodavač, knjigovođa, kadrovska služba i krizni menadžer, i to sve u jednoj osobi, bez tima kojem bi mogao delegirati, i bez prostora da zastane i pogleda cjelinu umjesto samo današnjeg požara. U takvim uvjetima donošenje odluka iz panike postaje pravilo, a ne iznimka. A odluke donesene iz panike rijetko su dobre odluke jer najčešće rješavaju simptom danas, ali produbljuju problem sutra.

Zato vjerujem da podrška malom poduzetništvu ne smije ostati samo na deklarativnoj razini, na prigodnim govorima i statistikama u izvještajima. Poduzetniku treba praktična pomoć, rana intervencija prije nego kriza postane nepovratna, i prostor u kojem će naučiti voditi �irmu jasno i strukturirano, umjesto da svaki dan gasi požare i odlučuje iz straha. Treba mu netko tko će mu reći realno stanje stvari, bez uljepšavanja i bez panike, jer istina, koliko god neugodna, uvijek je lakša za nositi od neizvjesnosti.

Kad ojačamo malog poduzetnika, ne pomažemo samo njemu. Ojačamo ulicu u kojoj radi, mjesto u kojem zapošljava ljude, i cijelo gospodarstvo koje se, unatoč svim statistikama usmjerenima na velike igrače, zapravo najviše oslanja upravo na te male, uporne, često nevidljive nositelje razvoja.

Malo poduzetništvo je srce hrvatskog gospodarstva. Pitanje je samo hoćemo li kao društvo prepoznati tu vrijednost dovoljno rano da im pomognemo na vrijeme, sačuvamo i razvijamo kao temelj razvoja ne samo ekonomije nego i kulture i društva u cjelini.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

PREDSTAVLJEN PROGRAM 5. Festivala balona na vrući zrak u Prelogu

Od 3. do 6. rujna očekuje nas više od

30 balona iz više od 20 zemalja svijeta

- Smisao festivala nije samo da se baloni pojavljuju tijekom ta tri ili četiri dana. Festival je zapravo generirao ideju da to postane svakodnevna ponuda u Međimurju, da se letovi mogu kupiti kao i svaka druga turistička usluga, rekao je Rudi Grula

Piše: Jura Obadić

Na konferenciji za medije održanoj 21. srpnja na terasi Hotela Panorama u Prelogu, službeno je najavljen 5. Festival balona na vrući zrak. Ova već dobro poznata i izuzetno atraktivna manifestacija održat će se od 3. do 6. rujna 2026. godine na prostoru Marine Prelog. Vrhunac ovogodišnjeg izdanja bit će održavanje otvorenog prvenstva Hrvatske u balonarstvu, pod nazivom Croatia Hot Air Balloon Open Championship 2026.

Konferenciju za medije vodio je Željko Sokač, a ključne organizacijske pojedinosti nadolazeće manifestacije predstavili su direktor Turističke zajednice Grada Preloga Marko Židov, Igor Mikloušić u ime

Croatia Hot Air Balloon Teama, Krešimir Biškup iz agencije WTF Events te direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula.

Govornici su naglasili iznimnu važnost festivala u stvaranju prepoznatljive turističke ponude Preloga i cijelog Međimurja.

Više od 30 balona iz više od 20 zemalja svijeta

Tijekom prošlogodišnjeg izdanja festivala zabilježen je dolazak 25 balona iz dvadesetak zemalja svijeta, a događaj je u četiri dana posjetilo gotovo 20.000 ljudi.

- Što se tiče ovogodišnjeg izdanja, od 3. do 6. rujna čeka nas četiri dana punog programa te dolazak više od 30 balona iz više od 20 zemalja svijeta. Očekuju nas jutarnji i večernji letovi, bogata gastronomska ponuda, zabavni

program za djecu i mlade te piknik na Dravi. U tom smislu se stvarno nadamo da će grad Prelog, ali i cijelo Međimurje, živjeti uz Festival balona na vrući zrak, rekao je Marko Židov.

Glas o Festivalu balona zaista je dopro do najudaljenijih kutaka planeta

Na samom natjecanju sudjelovat će vrhunski svjetski piloti, od kojih se pojedini nalaze na samom vrhu ove sportske grane, među deset najboljih na svijetu. Posebno valja istaknuti dolazak bivšeg svjetskog prvaka i nekadašnjeg svjetskog juniorskog prvaka iz Velike Britanije. Posjetitelji će tako imati jedinstvenu priliku pratiti uzbudljivo natjecanje balona na najvišoj sportskoj razini.

- Iznimno nam je drago da su nam se ove godine vratili i piloti iz Australije, koji su ovdje sudjelovali prije dvije godine i odnijeli pobjedu. Do-

laze nam čak i piloti iz Novog Zelanda, nama najudaljenije zemlje na svijetu. Glas o Prelogu, Festivalu balona i prvenstvu zaista je dopro do najudaljenijih kutaka planeta i svi se iznimno veselimo njihovom dolasku, rekao je Igor Mikloušić.

Bogat glazbeni program uz La Manch i Vedrana Cara Glazbeni program u četvrtak, 3. rujna, otvara bend La Manch, dok je petak, 4. rujna, rezerviran za Eurodance/Cro Dance Party uz nastupe domaćih DJ-eva. Subotnji večernji program, 5. rujna, predvodi Vedran Car sa svojim DJ setom, a nedjelja, 6. rujna, zamišljena je za obiteljsku atmosferu uz veliki koncert grupe Dalmatino.

- Ovo je festival za cijelu obitelj, za sportaše, entuzijaste i rekreativce, a poglavito za sve koji su željni dobrog provoda, poručuje Krešimir Biškup.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 24. srpnja

Trgovine KRK

• Domašinec, Glavna 164

• Dunjkovec, Glavna 21

• G. Hrašćan, Čakovečka 52

• Križovec 17

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Mačkovec, J. Bana Jelačića 114

• N. Selo Rok, M. Tita 49

• Novakovec, Selska ulica

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25a

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

Ostale trgovine

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

Stvaranje temelja za svakodnevnu turističku ponudu Kako je napomenuto na konferenciji, primarni smisao festivala ne leži samo u atraktivnoj višednevnoj manifestaciji, već u stvaranju čvrstih temelja za svakodnevnu turističku ponudu u Međimurju. Dugoročni je cilj omogućiti posjetiteljima kupnju letova balonima tijekom cijele godine, poput bilo koje druge turističke usluge. - Smisao festivala nije samo da se baloni pojavljuju tijekom ta tri ili četiri dana. Festival je zapravo generirao ideju da to postane svakodnevna ponuda u Međimurju, da se letovi mogu kupiti kao i svaka druga turistička usluga, rekao je Rudi Grula. Nastoji se letove sadržajno povezati s smještajnim kapacitetima u županiji, poput Hotela Panorama, te kroz takve integrirane ponude kreirati pakete kakve nudi malo tko u Hrvatskoj i šire.

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

DONJI KRALJEVEC

Mrtav pijan izvrijeđao policajce ispred trgovine

Muškarac (52) iz okolice Preloga toliko se napio pred trgovinom da je počeo vrijeđati policajce koji su ga zatekli, a čakovečki sud u žurnom postupku poslao ga je na 15 dana u zatvor.

Policija je još u lipnju izvijestila da su dvojica muškaraca u više navrata pila ispred trgovine u Čakovečkoj ulici u Donjem Kraljevcu. Zatekli su ih u prekršaju 10. i 18. lipnja, pa su obojica dobila po 200 eura kazne zbog narušavanja javnog reda i mira. No, tijekom druge intervencije jedan od njih izvrijeđao je policajce.

Tog je dana, kako je ispričao na sudu, sreo prijatelja s kojim je prethodne večeri gledao utakmicu pa nastavio piti pred dućanom. Kad je stigla policija, napuhao je čak 2,31 g/kg alkohola.

Umjesto da se smiri, okrenuo se protiv službenika. Grubo ih je izvrijeđao i omalovažavao dok su obavljali svoj posao, koristeći niz prostih riječi.

- Ne sjećam se da bih to govorio, a ako sam slučajno rekao, izletjelo mi je i ispričavam se, to je bilo zbog alkohola, branio se pred sutkinjom.

Priznao je i da je i ranije bio kažnjavan zbog narušavanja javnog reda i mira, a upravo mu je to bilo na štetu. Sud je ocijenio da ponavlja isti prekršaj pa mu je odmjerio 15 dana zatvora, bez ijedne olakotne okolnosti.

Kako je od uhićenja do suđenja već proveo to vrijeme iza rešetaka, kaznu je time u cijelosti odslužio. Troškove postupka nije morao platiti jer je utvrđeno da je slabog imovnog stanja. Presuda nije pravomoćna. (ik)

DOBIO 15 dana zatvora i 1320 eura kazne

Otac desetero djece sjeo pijan za volan

Muškarac iz Kotoribe (41) provezao se pijan ulicama svog mjesta iako nikada nije položio vozački ispit, a čakovečki sud poslao ga je zbog toga na 15 dana iza rešetaka.

Bilo je to u petak navečer, 19. lipnja. Vozio je Golf svojeg šogora, s varaždinskim tablicama, Ulicom Ruđera Boškovića u Kotoribi. Kako je poslije objasnio na sudu, nije ni planirao sjesti za volan, no sestra mu je slavila rođendan pa se odlučio odvesti kući. Nedaleko od kuće zaustavila ga je policija. Ponudili su mu alkotest, on je pristao i napuhao 1,70 g/kg. Uz to se pokazalo ono što ni on sam nije skrivao, da nikada nije položio vozački i da nema pravo upravljati automobilom.

- Nikada nisam položio ispit, priznao je pred sutkinjom. Dodao je da je stalno zaposlen, da uzdržava obitelj i da ima desetero maloljetne

KRAĐA u Čakovcu

djece, pa je molio sud da ga oslobodi troškova.

Sud mu za vožnju bez položenog ispita nije mogao izreći blažu kaznu jer nije prvi put. Isti prekršaj počinio je i ranije, tada je dobio novčanu kaznu, ali očito nije upalilo. Zato mu je ovaj put dosuđeno 15 dana zatvora. Kako je iza rešetaka proveo vrijeme od uhićenja do suđenja, kaznu je time već i odslužio.

Za vožnju u pijanom stanju dobio je najnižu moguću novčanu kaznu od 1320 eura. Sutkinja je uvažila to što je priznao prekršaj i što uzdržava brojnu obitelj.

Zaštitnu mjeru zabrane vožnje sud mu nije izrekao. Razlog je jednostavan, takva mjera vrijedi tek od trenutka kada netko stekne pravo na upravljanje, a on ga nikada nije ni imao. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Zapalila se drvena prašina

Štefančari su najprije začuli prasak, a potom su ugledali i sukljanje dima

Samo dva dana nakon velikog požara u Pribislavcu, požar je izbio i u Štefancu, također u poduzeću. Štefančari su najprije začuli prasak, a potom su ugledali i sukljanje dima. I dok su se oni čudili i pokušavali si objasniti što bi to moglo

biti, zvuk vatrogasnih sirena sve im je objasnio. Konkretno, u četvrtak, 16. srpnja oko 19 sati u požar je izbio na �ilteru zraka silosa za skladištenje otpadne prašine u pogonu za proizvodnju peleta (biogorivo dobiveno prešanjem usitnjenog drvnog materijala) obiteljskog poduzeća PIB extra.

- Rijetko je, ali događa se. Ne idemo s pretpostavkom da se to drugima događa, događa se i kod nas, imamo puno industrije pa su i takvi požari najzahtjevniji. Ipak, ovo je daleko manji požar u odnosu na onaj koji smo imali u Pribislavcu, istaknuo je Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP Čakovec povlačeći paralelu s ranijim velikim industrijskim havarijama.

Opisujući sam postupak gašenja, Kanižaj je naglasio kako je ključno bilo precizno lociranje žarišta unutar kompleksnog sustava.

- Radi se o požaru silosa i ventilacijskih kanala. Praktički smo detektirali gdje je požar i on se ne širi. Otvorili smo sve, uspjeli ugasiti vatru, a potom i sanirati samo požarište, objasnio je postupak na terenu. Uz pripadnike JVP na požarište su u vrlo kratkom

Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP Čakovec

vremenu stigla i Dobrovoljna vatrogasna društava Pribislavec, Štefanec, Ivanovec i Čakovec.

U požaru nije bilo ozlijeđenih osoba, dok će se visina nastale materijalne štete utvrditi naknadno. Očevidom je utvrđeno kako je uzrok požara samozapaljenje drvne prašine i sitnih čestica otpadnog drva (sječke) pohranjenih u silosu. (vv)

Za 800 dolara vozio petero Turaka prema slovenskoj granici

Gruzijac (50) koji je za 800 američkih dolara pristao prebaciti petero turskih državljana preko hrvatsko-slovenske granice zaustavljen je s njima u autu u Svetom Križu kraj Čakovca, a sada je pravomoćno osuđen na godinu i devet mjeseci zatvora.

U ranim jutarnjim satima u nedjelju, 19. srpnja, u Čakovcu se dogodila teška krađa. Naime, oko 4 sata ujutro za sada nepoznati počinitelj provalio je u trgovinu u Strossmayerovoj ulici te otuđio raznu informatičku opremu i druge artikle.

Točna materijalna šteta bit će poznata po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Iz policije navode kako protiv nepoznatog provalnika slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, dok se za njim i dalje intenzivno traga. (sh)

Sve je počelo 8. studenoga prošle godine poslijepodne u Zagrebu. Muškarac je u osobni automobil Citroën C5 s poljskim registarskim oznakama primio petero državljana Turske koji nisu ispunjavali uvjete za ulazak u Sloveniju. S njima je krenuo kroz Hrvatsku prema

slovenskoj granici, no do nje nikada nije stigao. Policajci su ga istoga dana u 19.05 sati zaustavili u Svetom Križu, u Čakovečkoj ulici, i uhitili.

Na sudu u Čakovcu nije se branio ni pokušavao umanjiti odgovornost. Priznao je sve što mu se stavljalo na teret i izrazio žaljenje, pa je sudu preostalo tek ocijeniti dokaze koji su ionako potvrđivali njegovu priču. Presudnim se pokazao pregled sadržaja njegova mobitela, a i sami putnici, ispitani kao svjedoci, opisali su koliko su platili za prijevoz do odredišta. Iz tih je iznosa trebao biti namiren i vozač.

Sud je zaključio da je cijeli pothvat bio pomno isplaniran i motiviran isključivo zaradom te da je vozač, kao prosječna osoba, morao znati da se ne radi o običnom prijevozu. Kazna od godinu i devet mjeseci zatvora izrečena je kao djelomična uvjetna osuda. Devet mjeseci mora odslužiti, dok se preostala godina neće izvršiti ako u tri godine ne počini novo kazneno djelo. U bezuvjetni dio uračunato mu je vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od dana uhićenja. Uz zatvorsku kaznu dobio je i sporednu novčanu kaznu

od 1500,90 eura, koju mora platiti u roku od osam dana. Trajno su mu oduzeti i automobil kojim je prevozio putnike te mobitel marke Xiaomi s dvije SIM kartice, jer je sud ocijenio da bi ih mogao ponovno upotrijebiti za isto djelo. Oboje postaje vlasništvo države. Drugi mobitel, Samsung, vraća mu se uz obvezu da ga preuzme u roku od šest mjeseci. Troškova postupka oslobođen je jer je nezaposlen i bez imovine, pa bi ih plaćanje ugrozilo uzdržavanje njega i njegove obitelji. Presuda je postala pravomoćna 1. srpnja. (ik)

Osoblju na recepciji hotela Terbotz predao je osobnu iskaznicu i rekao da je zaposlenik prijevozničke tvrtke te da mora pričeka� popravak službenog vozila

ISTA PRIČA o pokvarenom kamionu prošla mu je dvaput

Častio goste u hotelu, a onda otišao ne plativši

Koristio je smještaj, restoran i mini bar, a tražio je da sve ide na račun sobe

Protiv 66-godišnjeg muškarca, vlasnika već 29 pravomoćnih presuda, ovih dana ponovno je podignuta optužnica za prijevaru, i to zato što se predstavio kao vozač kojemu je vozilo na popravku, ostao nekoliko dana u hotelu Terbotz, častio goste pićem i ujutro nestao bez plaćanja.

Tri dana spavao i jeo bez da je platio

Prema optužnici, on je u hotel stigao 6. veljače ove godine i ostao tri dana. Osoblju na recepciji predao je osobnu iskaznicu i rekao da je zaposlenik prijevozničke tvrtke te da mora pričekati popravak službenog vozila. Koristio je smještaj, restoran i mini bar, a tražio je da sve ide na račun sobe.

Kako saznajemo, vlasniku je odmah bio sumnjiv jer mu nije bilo logično da profesionalni vozač ima ozlijeđeno oko. Kad ga je o tome pitao, odgovorio mu je da mu vozačka dozvola vrijedi do jeseni. Iz hotela je otišao rano ujutro 9. veljače, bez odjave, ostavivši neplaćen račun od 649,12 eura i prazan mini bar. Vlasnik je slučaj odmah prijavio policiji.

Iz hotela je otišao rano ujutro 9. veljače, bez odjave, ostavivši neplaćen račun od 649,12 eura i prazan mini bar

Nakon što ga je policija kontaktirala, zvao je vlasnikova sina i više puta obećavao da će dug podmiriti, no to nikada nije učinio. Tijekom ispitivanja dao je djelomično

Opelješio je i kavanu Cobra u Podturnu priznanje, tvrdeći da je račun namjeravao platiti novcem koji je navodno trebao dobiti. Tužiteljstvo smatra da je prijevarna namjera postojala od početka, s obzirom na lažno predstavljanje i njegovo imovinsko stanje. Naime, optuženik je nezaposlen i prima mirovinu te inkluzivni dodatak od oko 700 eura mjesečno.

Po istom obrascu prevario i u Podturnu

Zanimljivo je da je po istom obrascu prevario vlasnike kavane u Podturnu. On je došao u kavanu „Cobra“ tražeći prenoćište, a onda ujutro iz blagajne uzeo sav novac i otišao. Prethodnog dana kuharu i kćeri vlasnika rekao je da mu je kamion na popravku i da mu �irma plaća prenoćište, pa se dogovorio da će sve platiti kad bude odlazio. Predao je i osobnu iskaznicu,

koju je djevojka spremila u ladicu šanka. Popodne je pio i častio goste, a oko ponoći se toliko napio da su ga morali odnijeti do sobe.

Prva presuda protiv njega datira iz 1981. godine, a većina se odnosi upravo na imovinske delikte poput krađa i prijevara

Ujutro 21. lipnja 2023., malo poslije šest sati, ušao je za šank. Iz ladice je izvadio svoju osobnu iskaznicu, a iz kase uzeo sav novac, 351,25 eura. Ponio je i jednu bocu pića i za pet minuta izašao iz objekta. Osoblje je tek poslijepodne shvatilo da je otišao ne plativši ništa, pa je pregledalo snimke nadzornih kamera. Pred sudom je tvrdio da nikad nije bio u toj kavani i

DOBIO UVJETNU kaznu pa krenuo na odvikavanje

Otac osmero djece pijan vrijeđao suprugu

Muškarac (60) iz čakovečke okolice psovao je suprugu s kojom je u braku 38 godina, a nakon što je pozvala policiju, noć je proveo u pritvoru i još dobio uvjetnu kaznu.

Sve se dogodilo početkom svibnja, oko osam sati navečer. Suprug se, teško pijan, počeo derati na ženu i vrijeđati je najgorim pogrdnim riječima, optužujući je za nevjeru i prijeteći joj. Riječi su je, kako je poslije ispričala, jako povrijedile i uznemirile.

Kad je otišao u sobu, nazvala je policiju. Muškarac je odbio alkotest, no policajci su ga zatekli kako tetura, jako zaudara na alkohol i govori potpuno nerazgovijetno. Uhitili su ga oko 20 sati, a na slobodu je pušten sljedeće jutro.

Pred sudom je priznao sve što mu se stavljalo na teret. Rekao je da je te večeri bio toliko pijan da se ne sjeća kojim je riječima vrijeđao suprugu i da se duboko srami svojeg ponašanja.

MURSKO SREDIŠĆE

- Sve sam mu oprostila i okrenuli smo novu stranicu u životu, ispričala je supruga. Iako je kao žrtva mogla odbiti svjedočenje, odlučila je govoriti. Rekla je da je suprug dobar čovjek, ali da nije svjestan svojih postupaka kad popije. U braku su, dodala je, 38 godina i imaju osmero djece.

Ispričala je i da je muž u međuvremenu počeo liječenje od alkohola te da su se odnosi popravili. On je pred sudom potvrdio da je odlučio prestati piti i da odlazi psihijatru. Spomenuo je i slabo zdravlje, probleme s kralježnicom i skoru rehabilitaciju. Sud ga je proglasio krivim i izrekao mu 15 dana zatvora, no kaznu je uvjetovao. Ako godinu dana ne počini novi prekršaj, u zatvor neće. Zbog lošeg imovnog stanja i bolovanja oslobođen je plaćanja troškova postupka. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Sin udario majku jer mu je

sestri uzela mobitel

Mladić (25) iz naselja kraj Murskog Središća uvjetno je osuđen jer se nasilnički ponašao prema majci, kojoj je istrgnuo mobitel iz ruke i udario je po glavi, a to mu nije bilo prvi puta da je bio nasilan.

da je na snimci jedan njegov poznanik te da je on, poznanik, počinio krađu. Taj poznanik, ispitan kao svjedok, sve je zanijekao. Sud obrani nije povjerovao jer je bila proturječna. Muškarac je najprije rekao da se u to vrijeme nije odvajao od tog poznanika, čime je htio dokazati da djelo nije mogao počiniti sam, no time je istodobno tvrdio da ga je počinio baš taj poznanik od kojeg se, po vlastitim riječima, nije micao. Kuhar i djevojka prepoznali su ga bez dvojbe, a snimka je pokazala upravo njega. Prva presuda protiv njega datira iz 1981. godine, a većina se odnosi upravo na imovinske delikte poput krađa i prijevara. Tužiteljstvo navodi da ga ni ranije bezuvjetne zatvorske kazne nisu odvratile od novih djela, pa za prijevaru u hotelu traže 11 mjeseci zatvora. (ik, sh)

Do napada je došlo prošlog studenog navečer u obiteljskoj kući. Prema onome što je sud utvrdio, sin je nasrnuo na majku, silom joj uzeo mobitel iz ruke, a potom je udario rukom po glavi iznad uha. Ozljeda nije bilo, ali je sud njegovo ponašanje ocijenio oblikom nasilja u obitelji.

Sam je mladić priznao samo dio. Potvrdio je da je majci uzeo mobitel, ali je tvrdio da je to učinio jer je ona prije toga oduzela telefon njegovoj 16-godišnjoj sestri, koja je zbog toga plakala i vikala. Kaže da je mobitel koji je uzeo htio dao sestri. Poricao je da je udario majku i tražio je da se suoči s njom.

Majka je pred sudom ispričala drukčiju verziju.

Rekla je da ju je sin te večeri napao bez razloga, dok joj je

suprug bio na terenu, uzeo joj mobitel i udario je po glavi. Dodala je i da sin uzima terapiju tabletama nakon koje po cijeli dan spava, pa mu ona ne dopušta da ih pije previše. Od te večeri, kazala je, više je nije napao, ni �izički ni riječima, niti ulazi u sukobe s ikim, u obitelji ili izvan nje.

Sud je na kraju prihvatio majčinu verziju, ocijenivši je logičnom i potkrijepljenom spisom, a sinovu obranu odbacio kao pokušaj izbjegavanja odgovornosti. Nije mu to bio prvi put. Za slična ponašanja u obitelji već je nekoliko puta pravomoćno kažnjavan, a jednom je zbog nasilja nad braćom i sestrama odslužio i 15 dana zatvora. Ovaj put dobio je 40 dana zatvora, ali uvjetno, uz rok kušnje od godine dana. Ako u tom razdoblju ponovi prekršaj, kazna će se izvršiti. Zbog loših imovinskih prilika i nezaposlenosti oslobođen je plaćanja troškova postupka. Presuda nije pravomoćna i protiv nje je moguća žalba u roku od osam dana. (ik)

ODGOVORNA GESTA

Dragovoljno predao pištolj i streljivo

U srijedu, 22. srpnja, u jutarnjim satima osoba koja želi ostati anonimna s područja Međimurske županije dragovoljno je predala pištolj „CZ M70“ i 23 komada streljiva 7,65 mm. Policija zahvaljuje na odgovornosti i podsjeća da je dragovoljna predaja oružja, streljiva i eksplozivnih sredstava bez sankcija najsigurniji način uklanjanja opasnosti iz doma. (sh)

prijateljice Nere

hororima

povezuviše

nisam ni godine

želim ići na u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Previše televizije šteti i starijima

SU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

MEĐIMURSKA ŽLICA u Štrigovi

ve češće se od zaposlenih ljudi čuje uzrečica: - “Ne sjećam se što sam jučer jeo”. Naime, toliko je to pitanje postalo nevažno jer je sve drugo važnije, da naš mozak misli da ga valja što prije zaboraviti. I doista, ljudi se s teškom mukom sjećaju tako običnih stvari kao što je pitanje što su jeli jučer ili prekjučer ili što su gledali na televiziji dan ili dva dana prije.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Kad zamirišu pretepeni vugorki i štrukleci

Pretepeni štrukleci, tenfani picek, tradicionalni pohorski pisker, krepka međimurska juha i mirisni špek fileki – tako je izgledao jelovnik ove gastronomske fešte

Piše: Sanja Heric

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu Južne Kalifornije, koje je objavljeno u časopisu Alzheimer's and Dementia, često gledanje televizije u odrasloj dobi može postupno smanjiti mozak, odnosno neke regije mozga. Ako ste dosta često gledali televiziju srednjoj životnoj dobi, za deset ili dvadeset godina imat ćete manje volumene mozga u regijama povezanim s pamćenjem. Čini se da smo čestim gledanjem televizije naš mozak naučili zaboravljati više nego što smo željeli. Tko se uostalom sjeća neke televizijske emisije od prije nekoliko godina ako nam nije bila po nečemu važna?

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Dosad se predmnijevalo da previše gledanja televizije škodi dječjem razvoju, no čini se da se taj negativni proces

smanjenja nekih regija mozga. No nije baš tako jednostavno, može se sjediti i raditi nešto drugo te aktivno upotrebljavati mozak, na primjer učiti ili slično, ili raditi na računalu.

Kako se čini, mentalno zdravlje i mozga ovisi o težini rješavanja problema, nije isto pasivno gledati TV seriju ili razmišljati o nekom važnom problemu ili slušati dobru glazbu. Uostalom, već je istraživanjima dokazano da bavljenje glazbom ili sviranjem nekog glazbenog instrumenta možete produljiti život.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve. Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Naš mozak voli izazove, a ne pasivnost, a manje je važno sjedimo li pri tome ili ne, dakako i kretanje je životna potreba.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Uvođenjem umjetne inteligencije u naš svakodnevni život i stvaranje virtualnih svjetova kod mlađe generacije također ima posljedicu koju još ne prepoznajemo dovoljno. Kako bilo, suživot sa strojevima nije lak, činjenica je da se zadnjih

VARAŽDINU, Gajeva 5

za specijalne i progresivne naočalne leće

Što su to nekada kuhali naši stari i koji su to okusi obilježili međimursku povijest? Odgovor na to pitanje dali su brojni kulinarski entuzijasti okupljeni ispred Doma kulture u Štrigovi. Na ovogodišnjoj manifestaciji „Međimurska žlica“ izvučene su stare bilježnice s receptima, obrisana je prašina s tradicije, a Štrigova je na nekoliko sati postala najveća i najveselija kuhinja na otvorenom.

Gulaš od svinjskih repova, pretepeni štrukleci, tenfani picek, tradicionalni pohorski pisker, krepka međimurska juha i mirisni špek �ileki –tako je izgledao jelovnik ove gastronomske fešte.

Od 13 sati, kada je počelo kuhanje, ispod šatora bilo je pakleno vruće. No, to nije smetalo tridesetorici kulinarskih timova. Oni najmudriji najbolje su mjesto osigurali još u rano jutro, pripremajući teren za okršaj godine koji je spojio stare recepte i odličnu zabavu. Oko kotlova je vladala prava drama, a tajni začini djedova i baka marljivo su se miješali pod budnim okom posjetitelja.

Što se sve kuhalo?

Župa Sv. Jakoba i Hereki Ivanovec odmah su privukli pažnju mirisom svog gulaša, dok je ekipa Trganci pripremala izvrsnu međimursku juhu. TZO Općine Štrigova ponosno je predstavio tenfani picek, a Landravci kuhaju odabrali su nesvakidašnji gulaš od svinjskih repova. KUD Sv. Jeronim ponudio je tajnovitu kudovu vrgojevicu, Župa Sv.

Juraj u Trnju međimursku papriku, dok su se Branitelji Štrigova odlučili za provjereni vojnički grah. Mirise su obogatile ekipe Crvenog križa s ljutkastim �iš paprikašem, Udruga umirovljenika Štrigova s penzionerskim grahom, Kamp Hupkač s picekovim paprikašem te Antonovanje na Kogu sa svojim Matjašekovim kotlom. Udruga Brežne puce oduševila je pretepenim štruklecima, a Sport za sve Štrigova pobrinuo se za krepki ričet.

Gosti iz susjedstva, Turistično narodopisno društvo Razkrižje, stigli su s �inom gobovom juhom, a Društvo

kmečkih žena Oplotnica na dva je punkta spremalo čuveni pohorski pisker. Učiteljice OŠ Štrigova dokazale su se pripremom trganaca na više načina, Župa Štrigova ponudila je bogat goveđi gulaš, Kuhari po mjeri tradicionalnu jotu, a Puce z Leskovca ukusno varivo z vrhjem.

Vatrogasna zajednica općine Štrigova zaintrigirala je posjetitelje špek �ilekima, jelo �ileki radila je i ekipa Žedne duše, dok su Štrigovski parklini pripremili domaću pretepenu župu. Za pravi bograč pobrinuli su se Međimurski bregi i doli, Lovačko društvo Fazan Štrigova te NK Sloga.

Cijelu priču zaokružile su domaće snage: Općina Štrigova skuhala je grašak s noklicama, Udruga mladih Štrigova ponudila je mušničkar varivo, a Kavana Orijent iznijela je pretepene vugorke. Nitko nije bio gladan ni razočaran

Vrhunac atmosfere nastupio je u 15 sati kada je na pozornicu stupio popularni Privatt band i podigao publiku na noge. Nitko ispred Doma kulture na kraju dana nije otišao gladan ni razočaran, a manifestacija je još jednom dokazala da je domaća hrana nepogrešiv recept za uspjeh.

US CAR Picnic 2026.

Robert Kušar: „Takvog susreta nema!”

US Car Picnic 2026. uspješno je završen u Forest Parku, a organizator Robert Kušar zadovoljan je atmosferom, posjetiteljima i cijelim događajem

Piše: Kristina Kobal

Peto izdanje međunarodnog susreta američkih automobila US Car Picnic 2026. uspješno je završeno, a Forest Park u Općini Sveti Juraj na Bregu proteklog je vikenda ponovno bio mjesto okupljanja ljubitelja američkih vozila, moćnih motora i dobre atmosfere.

Tijekom dva dana u Forest Park pristigli su brojni vlasnici američkih automobila i zaljubljenici u američku auto kulturu iz Međimurja, Hrvatske i okolnih zemalja. Posjetitelji su uživali u atraktivnim vozilima, druženju, glazbi i bogatom programu koji je i ove godine privukao brojne posjetitelje.

US Car Picnic okupio ljubitelje američkih automobila

Jedan od najatraktivnijih dijelova programa bio je tradicionalni de�ile američkih automobila, a najbolja vozila nagrađena su u više kategorija. Posjetitelji su mogli uživati i u Pin-Up Contestu, bogatoj ugostiteljskoj ponudi te glazbenom programu.

Za odličnu atmosferu pobrinuli su se Dobre Vibracije, Magic Bus, Finger Fuck i The Godfather AC/DC Tribute Band, dok je za najmlađe posjetitelje bila pripremljena dječja zona s napuhancima i playgroundom. Organizator događaja, Robert Kušar, zadovoljan je ovogodišnjim susretom. – Ja sam zadovoljan. Sve je išlo po planu i bilo je dosta profesionalno sve zajedno. Ljudi su također zadovoljni i vidi se da su zaista uživali. Prostor je isto prva liga i takvog susreta nema. Da nije bilo najavljenog lošeg

vremena, siguran sam da bi više ljudi došlo iz malo daljeg područja, iz Italije, Slovenije i Austrije, rekao je Kušar. „Ljudi su zaista uživali“

Iako je najava lošeg vremena vjerojatno utjecala na dolazak dijela posjetitelja iz udaljenih krajeva, ovogodišnji US Car Picnic 2026. još je jednom pokazao da ljubitelji američkih automobila rado dolaze u Forest Park. Posebnost ovog susreta upravo je u spoju atraktivnih vozila, druženja, glaz-

be i opuštene atmosfere, a događaj je namijenjen svim generacijama. Dok su odrasli razgledavali automobile i uživali u programu, najmlađi su se zabavljali u dječjoj zoni. Peto izdanje susreta tako je uspješno privedeno kraju, a nakon vikenda ispunjenog kromom, konjskim snagama, glazbom i druženjem, sudionicima i posjetiteljima ostaju brojne fotografije i uspomene. Sudeći prema zadovoljstvu organizatora i posjetitelja, Forest Park i iduće će godine biti nezaobilazna destinacija za sve ljubitelje američke auto kulture.

UGOSTITELJI rade produženo za Porcijunkulovo Osvježenje dostupno do

3 sata u noći

Pred nama je Porcijunkulovo koje neminovno život u središtu Grada Čakovca preokreće naglavačke. Drugim riječima, na snazi će biti sasvim nova, naravno, privremena pravila. Između ostaloga i duže radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Naime, njima se odobrava prigodno radno vrijeme do 3 sata ujutro, kako u zatvorenom prostoru, tako i na vanjskim terasama.

Iz Grada napominju da ugostitelji moraju podnijeti

pojedinačne zahtjeve najkasnije pet dana prije početka manifestacije kako bi od gradonačelnice dobili potrebna rješenja za produženo radno vrijeme, izvođenje žive glazbe i korištenje zvuka na otvorenom.

Za postavljanje prodajnih kućica i štandova na javnim površinama zadužen je nadležni gradski upravni odjel. Od svih sudionika i posjetitelja očekuje se poštivanje reda i čistoće te pridržavanje propisanih razina buke. (vv)

ČAKOVEC sufinancira obnovu fasada i krovova

40.000 eura za očuvanje baštine

Grad Čakovec objavio je Javni poziv za korištenje sredstava spomeničke rente u 2026. godini, namijenjen vlasnicima građevina unutar kulturno-povijesne cjeline grada. Za očuvanje i zaštitu graditeljske baštine u proračunu je osigurano ukupno 40.000 eura.

Pravo na financijsku potporu ostvaruje se za građevinske i obrtničke radove, od sanacije fasada, krovova i stolarije do konzervatorskih radova. Uvjet je da se radovi izvode na temelju pravomoć-

DAMIR ŠOLTIĆ

ne građevinske dozvole ili odobrenja konzervatora. Za objekte u I. zoni zaštite predviđena je dodjela bespovratnih sredstava do 40% vrijednosti radova (maksimalno 20.000 eura) ili subvencioniranje kamata na kredite do 50.000 eura. Za II. zonu iznosi se množe s koeficijentom 0,6. Prijave s potrebnom dokumentacijom i troškovnikom podnose se u roku od 30 dana od objave poziva (21. srpanj), poštom ili osobno u gradsku upravu. (vv)

dobio je zamjenika

Saša Sabolić postaje glavni

“komunalac”

Popunjeno je i zadnje pročelničko mjesto u čakovečkoj gradskoj upravi. Naime, Saša Sabolić idućeg tjedna počinje raditi kao pročelnik UO za za komu-

nalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama. Na tom mjestu zamjenjuje Damira Šoltića koji je jednom nogom već u mirovini. (vv)

LED RASVJETA na čakovečkom groblju

Smanjeno

svjetlosno zagađenje

Na prostoru čakovečkog Gradskog groblja u Mihovljanu proteklog je tjedna uspješno privedena kraju obnova javne rasvjete, čime je znatno podignuta razina sigurnosti i kvalitete tamošnje infrastrukture. Dosadašnja rasvjeta bila je u iznimno lošem i dotrajalom stanju te je uzrokovala nepotrebno svjetlosno onečišćenje. U sklopu radova postavljena su nova rasvjetna tijela na ukupno 20 rasvjetnih stupova, smještenih duž glavne staze, od samog ulaza u groblje pa sve do mrtvačnice te na prostoru koji je okružuje.

LJESTVE JVP Čakovec položile ispit

Gašenje i bez vatrogasca u košari!

Piše: Vlasta Vugrinec

Tijekom dvije zahtjevne intervencije na požarištima, onom u Pribislavcu te u Štefancu, Javna vatrogasna postrojba Čakovec imala je priliku u praksi testirati nedavno nabavljene vatrogasne ljestve. Prema riječima Mladena Kanižaja iz JVP-a Čakovec, nova se oprema već u prvim danima pokazala kao neprocjenjiv dodatak u borbi protiv vatrene stihije, donoseći značajan iskorak u sigurnosti i efikasnosti međimurskih vatrogasaca.

Tehnologija koja štiti vatrogasce

Glavni adut vozila je impresivan doseg, no prava inovacija leži u naprednom sustavu upravljanja koji rad na terenu čini znatno sigurnijim. Oprema je posebno prilagođena situacijama s gustim i opasnim dimom, gdje bi slanje vatrogasca u visinu predstavljalo velik rizik. Kanižaj posebno naglašava mogućnost daljinskog upravljanja snažnim vodenim topom:

- Ljestve su visine 42 metra. Ono što je prednost koju smo imali na prošlom požaru u Pribislavcu jest to da ima bacač protoka 2400 litara. Ne mora biti nitko u

košari, nego vozač ima sve pod kamerom, može sve pratiti i može se napraviti gašenje bez bilo koga u košari.

Kako bi se spriječila oštećenja same opreme pri ekstremnim uvjetima, proizvođač je mislio i na termalnu zaštitu.

- Košara isto ima mlaznice za samozaštitu, znači da od temperature ne bi došlo do oštećenja, dodaje Kanižaj, naglašavajući da je sigurnost opreme preduvjet za sigurnost ljudi.

Lakše gašenje velikih industrijskih objekata

Nove ljestve znatno olakšavaju pristup i gašenje specifičnih i zahtjevnih objekata. Na području Međimurja nalazi se velik broj industrijskih hala i silosa, za čije je gašenje ovakva mehanizacija prijeko potrebna. Ljestve su se i te kako dobrim pokazale u oba požara, u Pribislavcu prije svega zbog gustog dima, a u Štefancu zbog visine silosa u čijoj je unutrašnjosti izbila vatra.

- Da nema ljestvi, vatrogasci bi morali uložiti puno veći napor. Morali bi se penjati po ljestvama s vanjske strane silosa i povlačiti cijevnu prugu. Ovako se ljestve postave i napravi se gašenje, pojašnjava Kanižaj razliku u pristupu intervencijama Nabava ovog najmodernijeg vozila rezultat je zajedničkog napora svih osnivača JVP-a Čakovec koji su prepoznali važnost ovakve investicije.

Na postojeće su stupove ugrađene suvremene LED svjetiljke usmjerene isključivo prema površinama koje je potrebno osvijetliti. Time se, uz značajno smanjenje svjetlosnog onečišćenja, postiže visoka energetska učinkovitost i smanjuju troškovi potrošnje električne energije. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 1.847,12 eura. Zahvat je realiziran u skladu s Planom investicija i održavanja objekata za 2026. godinu te predstavlja nastavak ulaganja u kvalitetniju, sigurniju i okolišno prihvatljiviju javnu infrastrukturu. (vv)

Područnom odjelu “Pčelice” Dječjeg vrtića “Cvrčak” u Ivanovcu, 22. srpnja, svečano je uručena donacija tvrtke Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec. Predstavnici poduzeća uručili su novčani ček na 4510 eura, prikupljen tijekom svibnja na popularnoj biciklijadi “Čak Bajk”, održanoj u sklopu obilježavanja Dana Grada Čakovca u organizaciji Zajednice sportskih udruga Čakovca, te

dodatno uvećanih izravnom donacijom tvrtke Perutnina Ptuj-Pipo. Svečanom uručivanju nazočili su gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, glavni direktor Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec Boris Cvetković, ravnateljica Dječjeg vrtića “Cvrčak” Čakovec Matea Pintarić te tajnik Zajednice sportskih udruga Grada Čakovca Tomica Jakopec.

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini istaknula je da je donacijom većom od 4000 eura područnom odjelu osigurana bolja budućnost za mališane, dok je ravnateljica DV-a “Cvrčak” Matea Pintarić, uz zahvale organizatorima, naglasila kako će novac biti iskorišten na najbolji mogući način. Tajnik Zajednice sportskih udruga Grada Čakovca Tomica

Jakopec podsjetio je na specifičnost “Čak Bajka” – biciklijade bez fiksnog starta i cilja kojoj je glavna svrha obiteljsko okupljanje i kretanje. Direktor Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec Boris Cvetković, koji je i sam odvozio cijelu rutu, pohvalio je sjajnu energiju sudionika te izrazio zadovoljstvo što je njegova tvrtka dio ove hvalevrijedne akcije. (jo)

65 GODINA TRADICIJE obitelji Dodlek iz Belice

Krumpir drži na okupu četiri generacije

Unatoč ratu, nesigurnom tržištu i previranjima, Mirjan Dodlek sa sinovima i ocem Franjom izgradio je poljoprivrednog diva koji godišnje otkupi i do 14.000 tona krumpira

Piše: Vlasta Vugrinec

Kada se u Belici ili Međimurju, istina i u Hrvatskoj, spomene krumpir, ime obitelji Dodlek nemoguće je zaobići. A obitelj Dodlek upravo obilježava impresivnu 65. obljetnicu kontinuiranog bavljenja poljoprivredom i proizvodnjom krumpira. No, nije to samo jubilej jedne tvrtke, već dirljiva i dinamična obiteljska kronika koja se proteže kroz čak četiri generacije. Priča je to o putu od konjskih zaprega i motike do najsuvremenije tehnologije, skladišta s kontroliranima uvjetima i GPS traktora.

O počecima priče razgovarali smo s Mirjanom Dodlekom koji je preuzeo obiteljski posao, modernizirao ga i podigao na razinu vodećeg hrvatskog distributera krumpira.

Od konjske nesreće do prvih vlakova za Celje

Sve je počelo oko 1961. godine, a povod za ozbiljniji ulazak u poljoprivredu bila je nesreća u obitelji.

- Moj pradjed Ivan jako je volio konje, no pretrpio je tešku prometnu nezgodu, konji su se prestrašili i skočili, a njemu su liječnici morali odrezati nogu. Više nije bio sposoban za teški rad na polju. Moj tata Franjo tada je bio dječak od 12 godina i s tim je konjima morao preuzeti posao, prisjeća se Mirjan Dodlek.

Dok je pradjed Ivan postavio temelje, Mirjanov djed radio je kao zidarski obrtnik,

obnavljajući crkve po Sloveniji. No, upravo se kroz njegov posao otvorio novi kanal za belički krumpir.

- Djedovi radnici preuzeli bi krumpir koji je iz Belice stizao vlakom u Celje te ga dalje distribuirali po restoranima, bolnicama i hotelima. Tako je moj tata Franjo, kao 12-godišnjak, postao prva generacija ozbiljne i sustavne proizvodnje krumpira u našoj obitelji.

Tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća obitelj investira u prvi traktor, sadilicu i kombajn, a roba se sve do 1975. vozila u Sloveniju. Kada je djed preselio radnike u Crikvenicu radi gradnje kuća i razvoja turizma, otac Franjo počeo je opskrbljivati tamošnje hotele i restorane.

Zašto baš krumpir?

Na pitanje zašto se obitelj Dodlek primarno opredijelila baš za krumpir, odgovor leži u specifičnosti samog beličkog kraja, ali i ekonomiji onog vremena. Područje Belice ima specifično, pješčano-ilovasto tlo. Ono je lagano za obradu, a istovremeno izvrsno zadržava vlagu, što se pokazalo prirodno savršenim okruženjem za uzgoj krumpira. - Kada je otac Franjo u svojim dječačkim danima ulazio u posao, krumpir je

donosio znatno veće prihode po hektaru u usporedbi s proizvodnjom mlijeka ili klasičnim ratarskim kulturama poput pšenice i kukuruza, kaže Mirjan. Vidjevši da zemlja daje vrhunski plod koji na tržištu postiže dobru cijenu, obitelj je svaki zarađeni novac iz godine u godinu ponovno ulagala u polja, mehanizaciju i objekte, čime je krumpir postao ne samo obiteljski posao, nego i zaštitni znak čitave Belice.

Ratna prekretnica i "trnnovit put” gradnje tržišta

Početak Domovinskog rata potpuno je zaustavio turizam u Crikvenici, a granice sa Slovenijom su se zatvorile. Obitelj se morala brzo prilagoditi te tri godine prodaje krumpir na veletržnici u Crikvenici. Godine 1993. kormilo trgovine preuzima Mirjan Dodlek.

- Krenuli smo s prodajom na veletržnicama u Rijeci i Zagrebu. U Rijeci sam proveo skoro 17 godina, sa suprugom Mihaelom tamo sam prodavao praktički cijelo ljeto, jesen, zimu i proljeće. Tata Franjo vodio je doma proizvodnju, a mama Marija brigu o kućanstvu, unucima i bila je tati uz rame u polju, opisuje Mirjan ključne dane.

Krajem 90-ih otvaraju trgovački obrt Dodlek jer potražnja prerasta njihove vlastite kapacitete. Pokreću kooperaciju s drugim poljoprivrednicima, u početku sa 150 kooperanata, dok danas, zahvaljujući okrupnjavanju i modernizaciji, surađuju s dvadesetak velikih proizvođača, ali otkupne količine dosežu nevjerojatnih 12 do 14 tisuća tona godišnje.

Tada nastaje i vizionarski potez koji je promijenio način na koji Hrvati kupuju krumpir.

- Prvi smo se na hrvatskom tržištu pojavili s pakiranom robom u malim vrećicama. Nekada su postojale

samo vreće od 30 kilograma. Otišao sam sa ženom na more i tamo tjedan dana na papiru crtao kako bi trebala izgledati vrećica od 5 ili 10 kilograma. Nisam ni znao da postoje tvrtke koje se time bave, a da sam znao, morao bih ih platiti, uz osmijeh se prisjeća Dodlek.

Uspjeh nije došao preko noći, a napredak je često pratio i generacijski jaz između oca i sina. Tranzicija s tradicionalnog na moderno shvaćanje posla donijela je burne rasprave. - Uvijek je bilo sukoba generacija, pa tako i između mene i mog tate. On je strašno vrijedan čovjek, radio bi po 14 ili 18 sati na dan ako treba, ubio bi se od posla. Ali on nije imao žicu za trgovinu, nego za proizvodnju, tipičan Međimurec: kramp, lopata i ništa me ne pitaj!

Mirjan priznaje kako je otac s podozrenjem gledao na svaku novu investiciju i tehnologiju: - Što god sam novo smislio i s kakvom god idejom došao, on bi rekao: 'To nama ne treba! Što ćemo mi s time? Gle kako drugi rade!' Kad sam kupio prva dva traktora s GPS-om, rekao je da je to za one koji ne znaju voziti. Bilo je milijardu situacija da je rekao kako se više nećemo spominjati, ali ja sam bio uporan kao mazga. Gurao sam svoje jer dalje se jednostavno moralo.

Ipak, unatoč iskrama, obitelj je ostala čvrsto povezana, a otac je u dubini duše znao da sin vodi posao u pravom smjeru.

Stasa i četvrta generacija

Najveća snaga i poseban šarm ove međimurske priče ipak leže u obiteljskom kontinuitetu koji se proteže kroz čak četiri generacije. Unatoč širenju posla, osnovna nit vodilja, obitelj i beličko tlo, ostala je netaknuta.

Glavni temelji postavljeni su još s pradjedom Ivanom i ocem Franjom, a danas se u poslu i oko njega isprepliću sudbine čitave obitelji. Iako je Mirjan sa svojom ulogom i vizijom postao nositelj modernog poslovanja, obiteljske spone razgranale su se u zanimljivim smjerovima.

- Moja sestra Božica sa svojim se suprugom Damirom Mesarićem odvojila i sa svojom obitelji u sklopu tvrtke Agro-Bela vodi vlastiti put u proizvodnji. Brat Ivan odabrao je sasvim drugačiji poziv, on je svećenik, pa je poljoprivredne strojeve zamijenio duhovnim pozivom. No, bez obzira na to što svatko ima svoju adresu ili životni put, naši korijeni i poštovanje prema onome od čega smo potekli ostaju isti, objašnjava Mirjan.

Unutar samog sustava OPG-a Dodlek i tvrtke Dodlek-Agro, koji danas zapošljavaju 42 ljudi, generacijska smjena odvija se prirodno i bez zastoja. Mirjanu i njegovoj supruzi Mihaeli u vođe-

nju posla danas ravnopravno pomažu sinovi, od kojih je svatko pronašao svoju ulogu. Najstariji sin, Karlo (33) u potpunosti je preuzeo rad na polju. Zanimljivo je da proizvodnju vodi rame uz rame sa svojim djedom Franjom, spajajući višedecenijsko iskustvo i modernu agro tehnologiju.

Srednji Andrija (30) radi s ocem u tvrtki i vodi komercijalu, zadužen je za nabavu, prodaju i komunikaciju s tržištem.

Najmlađi Dino studira na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, no svaki slobodan trenutak i vikend provodi na polju i u pogonu.

I dok tri generacije svakodnevno operativno drže sve konce u rukama, u obitelji već stasaju i najmlađi, Karlova djeca, čime je u beličku/ Dodlekovu priču o krumpiru službeno zakoračila i četvrta generacija.

- Kada podvučemo crtu pod ovih 65 godina, prošli smo put od konja i motike do automatiziranih pogona i satelitskog vođenja traktora. Bilo je teških godina, ratova, padova cijena i suša. Ali kad prođeš taj trnoviti put i vidiš kako sinovi i unuci nastavljaju ono što je pradjed započeo na konjskoj zaprezi, znaš da se svaka prolivena kap znoja isplatila, zaključuje Mirjan Dodlek.

26. HAMMER Meeting održan u Murskome Središću

Dobra svirka,

motociklisti iz regije i inozemstva te fina klopa

U prostoru Miners MC Clubhouse Hammer Crew u Murskome Središću, od 17. do 19. srpnja, održan je 26. Hammer Meeting — manifestacija koja već više od dva desetljeća okuplja ljubitelje motocikala te domaće i inozemne goste.

Uz prepoznatljivu moto atmosferu, hladno piće i dobru hranu, 26. Hammer Meeting posjetiteljima je osigurao bogat glazbeni program u obliku vrhunskih posveta bendovima Pantera i Rammstein, dok je subota, 18. srpnja, sve do sitnih jutarnjih sati u nedjelju, 19. srpnja, bila rezervirana za kombinaciju bluesa i rocka.

U petak, 17. srpnja, program je malo kasnije od predviđenog započeo nastupom zagrebačkog benda Strength s Pantera Tribute izvedbom, nakon kojega je slijedio mađarski Feuer Frei s Rammstein Tributeom. Subotnji dio programa ponudio je posjetiteljima vrhunsku kombinaciju Creedence Clearwater Reborn (True CCR Tributea iz Mađarske) te domaćeg blues rock sastava Crossroads. Niti iznenadna kiša i promjena vremena nisu pokvarile raspoloženje okupljenih, pa se odlična zabava u Murskome Središću nastavila sve do sitnih jutarnjih sati u nedjelju. (jo)

OPĆINA VRATIŠINEC

Treba li nagraditi samo

mlade ili i umirovljenike?

Najviše polemike na posljednjem održanom Općinskom vijeću u Vratišincu izazvala je Odluka o uvjetima, kriterijima i postupku dodjele nagrada učenicima, studentima i mladima za posebna postignuća, koju je predložio Savjet mladih Općine Vratišinec. Prema prijedlogu, nagrađivali bi se učenici i studenti za uspjehe na županijskim i državnim natjecanjima, pohvale dekana te druga istaknuta postignuća. Vijećnica Biserka Tarandek izrazila je sumnju da Općina raspolaže dovoljnim financijskim sredstvima za provedbu takve odluke, dok je vijećnica Jolanda Novak istaknula kako bi, ako se već uvode nagrade, trebalo razmisliti i o uključivanju osoba treće životne dobi.

Predsjednica Općinskog vijeća odgovorila je da se ovom odlukom uređuje isključivo područje poticanja i nagrađivanja mladih, budući da je njezin predlagatelj upravo Savjet mladih. Dodala je kako svaka udruga ili zainteresirana skupina može Općinskom vijeću uputiti vlastiti prijedlog za uvođenje sličnih oblika nagrađivanja i za druge skupine stanovništva. U raspravu se uključila i vijećnica Darija Žganec (HNS) koja je po struci učiteljica, te rekla da je mišljenja da učenike, posebno u maloj školi kao što je Vratišinec, treba motivirati i nagrađivati, jer to je najčešće jedina nagrada koju dobiju za veliki trud. Istog je mišljenja i načelnik Grbavec, kao i ostali vijećnici, te je Odluka usvojena s 5 glasova za i 2 protiv. (as)

Halicanumfest oživio

doba legionara i vestalki

Festival je posjetiteljima pružio nesvakidašnje iskustvo života kakav se na ovim prostorima vodio prije više od dva tisućljeća

Piše: Sanja Heric

Rijeka Mura proteklog je vikenda još jednom poslužila kao scenografija za povratak u davno zaboravljenu prošlost. četvrti po redu Halicanumfest, održan u ambijentu kod Mlina na Muri u Žabniku, iznova je potvrdio status jedne od najljepših, najkreativnijih i najsadržajnijih povijesnih manifestacija u regiji.

Prostor današnjeg Svetog Martina na Muri u antičko je doba bio poznat pod imenom Halicanum. Bilo je to važno rimsko naselje i prometno čvorište, usko povezano s obližnjim Poetovijem, današnjim Ptujem u Sloveniji. Ta čvrsta povijesna spona dvaju susjednih antičkih središta iznova je zaživjela kroz bogat program pun rimske vojničke stege, plesova, starinskih obrta i gastronomske ponude inspirirane starim recepturama.

Ples vestalki i postrojavanje legija

Unatoč nestabilnim vremenskim prilikama i ljetnom pljusku koji je nakratko zakomplicirao raspored, nepokolebljivi duh organizatora i

izvođača zadržao je okupljene posjetitelje u Žabniku. Svečani trenutak otvorenja obilježio je govor načelnika Općine Sveti Martin na Muri, Martina Srše, koji je u tradicionalnoj rimskoj togi poslao snažnu poruku o važnosti očuvanja baštine.

- Danas zajedno oživljavamo povijest, tradiciju i duh zajedništva koji nas povezuje kroz stoljeća. Neka ovaj dan bude ispunjen radošću, prijateljstvom i dobrim raspoloženjem. Neka Halicanumfest još jednom pokaže da se prošlost može slaviti s ponosom i veseljem. Carpe diem! Uživajte u svakom trenutku!, poručio je mještanima i turistima načelnik Srša, proglasivši manifestaciju otvorenom uz rimske pozdrave Avemici te Valete et gaudete.

Posjetitelji uspjeli su uživati u plesu vestalki i postrojavanju rimskih legija, a u samom Rimskom kampu mogli su vidjeti i doživjeti bogat prikaz rimskog života kroz modnu reviju i rimske frizure, radionice slikarstva i keramike, izradu nakita i obiteljskih grbova, prezentaciju izrade oružja i starih zanata, izradu lukova i streličarstvo

Zvjezdana Dervić iz velikogoričke plesne skupine Inventarium svojim je nastupom na štulama oduševila posjetitelje u Žabniku

te besplatnu školu jahanja konjičkog kluba Goričanec. Uživali su i u bogatoj eno-gastronomskoj ponudi od rimskih kotlića pa sve do odojka i graha koje su pripremile vrijedne ruke članova udruge HKUU Sveti Martin. Restoran Halicanum pak je nudio besplatne štrukle s jabukom i makom, fritule te biskupski kruh.

Rimski spektakl na Ptuju Za sve zaljubljenike u povijest i one koji ove godine nisu stigli posjetiti Žabnik, rimska avantura ovdje ne završava. Kako su Halicanum i Poetovio u antičko doba dijelili istu sudbinu i trgovačke puteve, idealna prilika za popravni ispit čeka vas u neposrednom susjedstvu. U Ptuju, najstarijem slovenskom gradu, od 21. do 23. kolovoza održavaju se XIX. Rimske igre, najveći spektakl takve vrste u ovom dijelu Europe. Tijekom tri dana festivala cijeli se grad transformira u antički Poetovio te ugošćuje više od 800 sudionika iz cijele Europe. Posjetitelje očekuje velika svečana povorka ulicama starog gradskog jezgra s gladijatorima, senatorima, legijama i vestalkama. U autentičnom Rimskom kampu Poetovio moći će se uživo pratiti atraktivne borbe gladijatora, obrtničke radionice, tabori barbara i dječji antički programi. Uz sam festival, to je ujedno i savršena prilika za obilazak impresivne ptujske kulturne baštine, poput znamenitog Orfejeva spomenika i mističnih svetišta boga Mitre. Stoga, ako želite još jednom udahnuti duh Rimskog Carstva, zapišite kolovoz u svoje kalendare i doživite kako je nekadašnji Poetovio živio kao antička metropola.

Domaćini i ovogodišnji dobitnici općinskih priznanja: predsjednik OV-a Ivan Frlin, Blaženka Živko, Metka Cimerman, Franjo Rebernik, Mladen Novak, Matej Ščavničar, Gordana Masnec i načelnik Stanislav Rebernik

SVEČANA SJEDNICA Općinskog vijeća Štrigova

Najveća priznanja u rukama Franje

Rebernika i KUD-a Sv. Jeronim

Uz osvrt na kapitalne projekte poput novog vrtića, Štrigovčani proslavili svoj dan nagradivši one koji godinama zadužuju zajednicu

Piše: Sanja Heric

Foto: Terca art

Iznimno svečano i radno bilo je u dvorani Doma kulture u Štrigovi, gdje su mještani i njihovi gosti okupljanjem proslavili Dan općine. Godišnja svečanost poslužila je kao idealna platforma za rezime ostvarenih rezultata u proteklih dvanaest mjeseci, ali i za najavu novih investicija koje će dodatno podići kvalitetu života u ovom dijelu Međimurja.

Što se sve radi u Štrigovi?

Nakon intonacije hrvatske himne u izvedbi ženske vokalne skupine KUD-a “Sv. Jeronim”, okupljene je pozdravio predsjednik Općinskog vijeća Ivan Frlin, naglasivši konstruktivnu atmosferu u radu Vijeća. Općinski načelnik Stanislav Rebernik u svojem se obraćanju fokusirao na ključne kapitalne projekte koji su u tijeku ili u pripremi, pri čemu je izdvojio izgradnju novog općinskog dječjeg vrtića, Centra svetog Jeronima te nastavak radova na sustavu kanalizacije.

Nedavno prikazan dokumentarac o Velikoj ledenoj jami u Paradani potaknuo me da malo dublje istražim ovaj manje poznati prirodni fenomen u slovenskom Trnovskom gozdu. Zanimalo me kako ta jama zapravo funkcionira i kakvu ulogu ima u lokalnoj povijesti. Podaci do kojih sam došla pokazali su da, osim što je riječ o geološkoj zanimljivosti, to mjesto nosi i ozbiljnu gospo-

Svečanosti je prisustvovao niz visokih uzvanika, među kojima su bili izaslanik predsjednika Sabora i Vlade RH Ljubomir Kolarek, savjetnica predsjednika RH Jadranka Žarković, međimurski župan Matija Posavec sa suradnicima, saborska zastupnica Boška Ban Vlahek te brojni čelnici susjednih gradova i općina. U svojim su govorima gosti pohvalili visoku razinu suradnje te istaknuli važnost održivih projekata koji čuvaju život u ruralnim sredinama.

Nagrađeni najzaslužniji mještani i učenici

Središnji dio programa bio je posvećen onima koji daju poseban pečat zajednici. Općina je ponosno nagradila učenike OŠ Štrigova koji su sve razrede završili s odličnim uspjehom: Maju Paulu Fortner, Anju Jakopić, Matea Masneca, Grgura Mesića Mikeca i Lovra Padarića. Priznanja za iznimne rezultate na državnim natjecanjima primili su Sara Puklavec, Lara Puklavec, Šimun Mesić

U kolovozu

Rokovsko proštenje i Jazz u vinogradu

Nakon Štrigovskih noći, slijedi kratki predah od događanja u općini, no ne zadugo. Kolovoz u Štrigovi rezerviran je za Rokovsko proštenje i Rally oldtimer traktora u nedjelju, 16. kolovoza, događanje koje okuplja ljubitelje stare mehanizacije te oživljava običaje poput postavljanja klopoteca.

Ljubitelje vrhunskog jazza i ove godine očekuje posebno izdanje festivala

Mikec, Marija Paula Bogdan, Leon Klanjščak, Lovro Posel, Grgur Mesić Mikec i Sebastijan Lesinger, uz pohvale njihovim mentorima. Nagrađen je i Luka Šafarić, dobitnik Dekanove nagrade na PMF-u.

Poseban pljesak uslijedio je pri dodjeli općinske Zahvalnice Franji Reberniku za 32 godine predanog rada na mjestu tajnika Udruge umirovljenika te pola stoljeća aktivnog djelovanja u vatrogastvu.

Zahvalnice su uručene i Metki

Jazz u vinogradu od 21. do 23. kolovoza na Mađerkinom bregu. Ovogodišnji program donosi međunarodna imena jazz scene – iz Estonije stiže Jaak Sooäär Trio, iz Mađarske Symbiosis 5, dok će vrhunac festivala obilježiti nastup jedne od najcjenjenijih jazz vokalistica današnjice, Denise Jannah iz Nizozemske, uz all-star sastav vrhunskih glazbenika. Vidimo se!

Cimerman te Blaženki Živko za 18 godina uspješnog vođenja privatnog vrtića. Općinsku nagradu za tri desetljeća očuvanja tradicije primio je KUD “Sveti Jeronim”, čija je folklorna sekcija spletom pjesama i plesova uveličala program.

Proslava se potom preselila u festivalski šator gdje je, zbog nepovoljnih vremenskih prilika i premještanja s vidikovca Mađerkin breg, održan koncert grupe Pavel.

GRKAVEŠČAK

U

šetnicu po kletima

Ljubitelji domaće kapljice i međimurskih brežuljaka uskoro dolaze na svoje. Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri organizira Šetnicu po kletima u petak, 7. kolovoza 2026. godine u sklopu Ljeta uz Muru.

Okupljanje je od 15 do 16 sati kod OPG-a Hadela u Grkaveščaku. Službeni dio počinje u 16 sati činom bratimljenja s Društvom vinogradnikov i sadjarjev Odranci iz Slovenije.

Nakon toga kreće šetnica uz obilazak kleti i stručno predavanje mr. sc. Milorada Šubića o aktulanom stanju u vinogradima. Završetak je na polazištu uz bograč, degustaciju vina i glazbu. Kotizacija iznosi 10 eura te uključuje bograč, degustaciju, tobolac i čašu. Prijave i informacije dostupne su kod predsjednika Udruge Mladena Dobranića na 098 940 11 55. (sh)

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

apelira na roditelje i policiju

Zaustavite uništavanje staza u Peklenici!

Šetnice i ribičke staze u Peklenici sve češće podsjećaju na divlje trkaće staze, no tome bi se konačno moglo stati na kraj. Naime, umjesto mira i opuštanja uz Muru, mještani se svakodnevno bore s bukom i preoranim putevima od skele u Križovcu uzvodno, duž servisnog puta i šetnice prema „pekleničkim grabama“.

Ove omiljene rute šetača, biciklista i ribiča našle su se na udaru neodgovornih vozača motocikala i quadova koji bezobzirno oštećuju

javne površine. Budući da se, prema uvidu s terena, uglavnom radi o maloljetnicima, gradonačelnik Dražen Srpak sa stručnog kolegija šalje jasan apel roditeljima da pripaze na svoju djecu i ne dopuštaju im takvo ponašanje.

Kako bi se stao na kraj divljanju na kotačima i vratio mir na Mursku šetnicu, slučaj je službeno predan i Policijskoj postaji Mursko Središće, od koje se traži žurna reakcija i uvođenje reda.

(sh)

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI Dom kulture otvara

se za Martinje

Pri samom završetku nalazi se izgradnja novog velikog parkirališta u centru Svetog Martina na Muri, koje će povećati broj parkirnih mjesta u centru, rasteretiti promet i omogućiti kvalitetniju organizaciju brojnih događanja tijekom godine. U sklopu uređenja centra postavlja se i nova autobusna nadstrešnica sa sjedećim mjestima.

Završnim radovima približava se i novi Dom kulture, jedan od najvećih općinskih projekata posljednjih godina. Njegovo otvorenje planirano je povodom Dana Općine Sveti Martin na Muri. Građevinski radovi nove sportske dvorane trebali završiti do kraja travnja 2027. godine, nakon čega slijedi opremanje. Početak korištenja planiran je tokom školske godine 2027./2028.(sh)

darsku važnost iz prošlosti. A sada, sigurno se pitate zašto. Sama jama djeluje kao prirodni hladnjak koji funkcionira na principu termičkog sifona: teški, ledeni zimski zrak spušta se u dubinu i ostaje zarobljen, pretvarajući svaku kap u debeli sloj leda. No, ono što me najviše zaintrigiralo jest nevjerojatna povijesna priča. U vrijeme kada kućni hladnjaci nisu postojali, led iz ove jame bio

je cijenjen poput suhog zlata. Postojali su takozvani "ledenari", radnici koji su se uz svijeće, užad i drvene ljestve spuštali u mračnu provaliju. Krampovima i pilama sjekli su masivne blokove leda, pa ih pod okriljem noći na konjskim zapregama transportirali prema obali. Taj je led potom služio za čuvanje ribe ili završavao u luksuznim hotelima i vilama u Trstu, a posebnom brodskom linijom putovao

je čak do užarenog Egipta! Plemstvo u Aleksandriji pilo je pića rashlađena ledom iz ove mračne špilje u našem susjedstvu.

Danas je Paradana strogo zaštićeni rezervat prirode o kojem se brine lokalno Turističko društvo Lokve. Jama je uređena drvenim stazama i rukohvatima koji vode sve do leda u ulaznoj dvorani. Ipak, istražujući sam saznala da posjet nije baš obična šetnja

– unutra vladaju temperature ispod nule, staze znaju biti zaleđene, a kako nema električne rasvjete, bez jake svjetiljke i čvrstih čizama ne vrijedi ni ulaziti.

Tko zna, možda me godišnji odmor koji je preda mnom odvede upravo do Trnovskog gozda. Bilo bi doista fascinantno zakoračiti na te drvene staze i iz prve ruke osjetiti taj ledeni dah koji stoljećima izbija iz podzemlja.

Vožnja kajakom SPORTOVI na vodi

Isprobajte čari rijeke Drave

Projekt „Sportovi na vodi Grada Preloga“, u organizaciji TZ Grada Preloga i udruge Croatian Outdoors, nastavlja s bogatim ljetnim programom na prostoru Marine Prelog. Nakon uspješno održanog prvog Ljetnog edukativno-avanturističkog kampa za djecu i mlade, polaznici su kroz dva dana učili osnove kajaka, kanua, SUP-a i dragon

boata, snalaženje u prirodi te sigurnost na vodi. Slijede Dani otvorenih vrata ( 26. srpnja te 16. kolovoza) gdje će svi posjetitelji besplatno moći isprobati navedene aktivnosti uz stručne voditelje. Cilj je promicati aktivan život i održivi turizam u Donjem Međimurju. Program završava krajem kolovoza tradicionalnim Dragon boat kupom. (vv)

NK OTOK ORGANIZIRA ludi štafetni izazov

Gemištodrom postao

Gemištacija

U sklopu ovogodišnjih Seoskih ljetnih noći u Otoku, prošlogodišnji iznimno popularni Gemištodrom dobiva svoje novo, još zabavnije i atraktivnije izdanje – gemištaciju. Ovo jedinstveno natjecanje, koje na jednom mjestu spaja brzinu, spretnost i dobru kapljicu, održat će se u subotu, 25. srpnja, s početkom u 21 sat. Pravila natjecanja su jednostavna, ali zahtijevaju dobru koordinaciju. Svaka

SLAVLJE u Čukovcu

ekipa sastoji se od četiri člana čiji je zadatak istrčati dionicu od 16 metara, popiti gemišt, vratiti se na startnu poziciju te predati štafetu sljedećem natjecatelju. Pobjedu odnosi ona ekipa koja cijeli izazov završi u najkraćem vremenskom roku.

Organizatori iz NK Otoka za tri najbrže ekipe osigurali su pehare, dok kotizacija za sudjelovanje iznosi simboličnih 5 eura po ekipi. (vv)

Proštenje uz nogometni turnir

Mještani Čukovca ovog vikenda svečano obilježavaju blagdan svog zaštitnika, sv. Jakoba. Svečana misna slavlja održat će se u nedjelju, 26. srpnja, u tamošnjoj kapelici u 7:30 i 10:30 sati, a predvodit će ih župnik Krunoslav Kefelja iz Župe sv. Roka u Draškovcu.

Sportsko-društveni dio programa započinje u subotu od 16:30 sati na nogometnom igralištu, gdje NK Čukovec 77 organizira turnir četiriju kvartova –

SLIKARICA NADICA GORUPIĆ iz Otoka

U mom svijetu boje imaju dušu, a slike nose skrivenu poruku

Više od 35 godina slika vođena intuicijom i duhovnim nadahnućem, a iza sebe ima stotine djela i više od 30 izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu

Piše: Aleksandra Sklepić

„Memorijal Josip Igrec“. Za naslov će se boriti ekipe Medselo, Trate, Đesijeva i Šekutrovi sosedi. Posjetitelje očekuju i utakmica žena, povlačenje užeta, napuhanci za najmlađe te bogata ugostiteljska ponuda. Uoči turnira, predstavnici kluba položit će cvijeće i zapaliti svijeće na grobu Josipa Igreca te odati počast svim prerano preminulim članovima kluba.

(vv)

PRIZNANJE za Knjižnicu i čitaonicu Knjižnica Prelog u europskoj zbirci dobre prakse

Među odabranim primjerima dobre prakse našao se rad preloške knjižnice ostvaren kroz mrežu malih slobodnih knjižnica te hvale vrijedan projekt Recycle, Reuse, Reread. Publikacija je nastala u okviru projek-

ta BUDDIES – Connected Libraries & Communities. Cilj projekta je istaknuti inovativne načine na koje knjižnice povezuju građane sa svojom lokalnom zajednicom. (vv)

Svaka slika Nadice Gorupić započinje na isti način –praznim platnom i potpunim povjerenjem u boje. Bez skice, bez unaprijed zamišljenog motiva, bez želje da upravlja onime što će nastati. Tek kad uzme kist u ruke, počinje putovanje na kojem ni sama ne zna kamo će je odvesti. Upravo u toj slobodi, kaže, krije se sva ljepota stvaranja.

– Boje su živa bića. One imaju svoju energiju i svoj život. Ja ih samo slijedim – govori slikarica Nadica Gorupić iz međimurskog Otoka, čije je stvaralaštvo već gotovo četiri desetljeća prožeto duhovnošću, mirom i dubokim poštovanjem prema prirodi. Slikarstvom se bavi od 1989. godine. Tijekom godina razvila je prepoznatljiv umjetnički izraz koji ne slijedi trendove, nego unutarnji osjećaj. Na njezin umjetnički put snažno je utjecalo čitanje austrijskog filozofa Rudolfa Steinera. Njegova promišljanja o čovjeku, prirodi i duhovnom svijetu dodatno su učvrstila njezino uvjerenje da umjetnost nije samo estetski izraz, nego i put prema dubljem razumijevanju života. Najčešće slika akrilom, okušala se i usavršila u drevnoj ebru tehnici slikanja na vodi, a posebno mjesto u njezinu stvaralaštvu zauzima

enkaustika – drevna slikarska tehnika u kojoj se koristi vosak. Bez obzira na tehniku, njezina platna povezuje ista nit – duhovni motivi, simbolika, svjetlost i unutarnji mir. Priroda je njezina najveća učiteljica. Živi jednostavno i nastoji da njezin način života bude u skladu s vrijednostima koje zastupa. Zato je još davno odustala od uljanih boja

– Ne želim u svoj život unositi otrove. Ako želim živjeti u skladu s prirodom, onda to mora biti vidljivo i u mom slikarstvu.

„Nikad ne znam što će nastati“

Nadica ne slika svaki dan niti osjeća potrebu stalno biti pred platnom.

– Nije važno imam li vremena. Mogu imati cijeli dan slobodan, ali ako ne osjetim duhovni zov, neću slikati. Inspiracija se ne može prisiliti. Ona mora doći sama. Kad taj trenutak dođe, sve se odvija spontano. Nikad ne znam što će ispasti. Počnem slikati, a onda se sami javljaju motivi. Nekad dođu konji, nekad cvijeće, nekad ljudska bića. Kao da slike same žele nastati. Tek kad završim sliku počinjem razumijevati što joj je ona željela ispričati. Tada shvatim zašto je nastala baš takva. Upravo je ta spontanost ono što smatram najvećom vrijednošću stvara-

nja. Obnavljam se kroz totalnu slobodu. Nisam opterećena ciljem. Čim slikaš realistično, već si opterećen ciljem, a ja to ne želim, odala nam je Nadica. Za Nadicu slikanje nije dokazivanje vlastite vještine, nego oslobađanje. U tom procesu nema mjesta očekivanjima ni unaprijed zadanim pravilima. Slika nastaje kao susret intuicije, boje i unutarnjeg doživljaja, zbog čega svako platno nosi vlastiti ritam i energiju. Upravo zato njezina djela djeluju iskreno i nenametljivo, kao da su nastala sama od sebe, vođena nevidljivom rukom inspiracije.

Tijekom godina Nadica Gorupić naslikala je više stotina slika. Svoj bogati opus predstavila je na više od trideset samostalnih izložbi i na nekoliko zajedničkih, a njezina su djela, osim diljem Hrvatske, bila izlagana i u Mađarskoj, Njemačkoj te Istri. Gdje god su bila predstavljena, privlačila su ljude koji u umjetnosti traže osjećanost, mir i unutarnju svjetlost.

Od dječjih likovnih kolonija do nove izložbe u Prelogu Veliko zadovoljstvo Nadica je pronalazila i u radu s djecom. Godinama je organizirala likovne kolonije na kojima je najmlađima prenosila ne samo slikarske vještine, nego i

ljubav prema umjetnosti, prirodi i slobodnom izražavanju. Dolaskom epidemije bolesti COVID-19 kolonije su zamrle, no Nadica vjeruje da njihova priča nije završena. – Voljela bih ponovno okupiti djecu. Ne moraju svi postati slikari, ali mogu naučiti promatrati svijet drugačijim očima. Željela bih im prenijeti ljubav prema umjetnosti, pokazati im da se ne boje boja i da vjeruju svojoj mašti. Mislim da danas upravo toga djeci najviše nedostaje – slobode u stvaranju. Nadica nikada nije slikala zbog priznanja. Slikarstvo je za nju način života, svojevrsna meditacija i put prema unutarnjoj slobodi. Svako novo platno novo je putovanje bez unaprijed poznatog odredišta. Možda upravo zato njezine slike ostavljaju dojam lakoće i iskrenosti jer nastaju bez prisile, bez očekivanja i bez straha od konačnog rezultata. Iako iza sebe ima bogatu umjetničku karijeru, ne miruje. U pripremi je nova samostalna izložba koja će u rujnu biti otvorena u Prelogu, gdje će ljubitelji umjetnosti ponovno imati priliku uroniti u njezin svijet boja, duhovnosti i slobodnog stvaralaštva. Jer, kako i sama kaže, najljepše slike ne nastaju onda kada ih čovjek planira, nego onda kada im dopusti da same pronađu put do platna.

Djeca mogu uživa� u druženju s kozama PRE ZADRAVCIMA u Oporovcu

Degustacija kozjeg sira i jaretine

Imanje Pre Zadravcima u Oporovcu u subotu, 25. srpnja 2026. godine, otvara svoja vrata svim ljubiteljima prirode, domaće hrane i tradicije. Cjelodnevna manifestacija „Dani otvorenih vrata“ trajat će od 10 do 18 sati na adresi Oporovec 138, a organizatori su pripremili raznovrstan program namijenjen svim generacijama.

Posjetitelji će tijekom dana imati priliku uživati u degustaciji široke palete domaćih proizvoda. Na gastronomskom repertoaru naći će se poznati kozji sirevi, domaći med, namaz od lješnjaka, ljute papričice

te tradicionalni gulaš i jaretina, dok je za osvježenje osigurano i posebno ledeno iznenađenje. Osim u autohtonim okusima, gosti će moći uživati u obilasku imanja i druženju sa životinjama. Poseban naglasak stavljen je na najmlađe, za koje je pripremljena interaktivna igraonica „Pomazi meeee“.

Program nudi i edukativno-kulturni sadržaj kroz razgledavanje obiteljskog muzeja, kao i kreativnu radionicu izrade starinskih igračaka gdje će se i djeca i odrasli moći okušati u izradi praćki te luka i strijele. (vv)

AFRIČKA SVINJSKA KUGA ne posustaje Usmrćeno

oko 3500 svinja

Afrička svinjska kuga (ASK) nastavlja se širiti istokom Hrvatske. Prema najnovijim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u Hrvatskoj su do 20. srpnja 2026. godine potvrđena ukupno 94 izbijanja ove zarazne bolesti na objektima na kojima se drže svinje, dok je pet najnovijih slučajeva zabilježeno na području Općine Đurđenovac.

Radi suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja bolesti, lokalni krizni stožeri dosad su usmrtili oko 3500 svinja na području Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije. Upravo se na tim područjima nalazi najveći pritisak zaraze: u Osječko-baranjskoj županiji zabilježeno je 49 izbijanja, dok je u Virovitičko-podravskoj virus potvrđen na 45 objekata.

Iako se trenutačno najveće žarište nalazi na međusobnoj granici ovih dviju županija, pojava novih slučajeva u općinama Draž i Drenje ukazuje na zabrinjavajuće širenje zaraze na šire područje Osječko-baranjske županije. Uz uzgojne objekte, ASK predstavlja velik problem i u divljini – do sada su potvrđena 184 slučaja zaraze u divljih svinja, od kojih čak 181 u Osječko-baranjskoj županiji. Nadležne službe nastavljaju s provođenjem strogih mjera kontrole i suzbijanja na terenu. Iz Ministarstva apeliraju na sve uzgajivače da dosljedno provode biosigurnosne mjere te da svaku sumnju na bolest odmah prijave ovlaštenom veterinaru kako bi se spriječile još teže posljedice za domaći stočni fond. (vv)

POTICAJI za uzgoj Dobravskog ljuka Rok za prijavu je do 8. kolovoza

Općina Donja Dubrava raspisala je Javni poziv za dodjelu potpora za razvoj tradicionalnog „Dobravskog ljuka“ u 2026. godini. Pravo na �inancijska sredstva imaju lokalna poljoprivredna gospodarstva i mještani s prebivalištem na području općine. Subvencioniraju se troškovi proizvodnje sjemena s 1,50 eura po žlici, lučica s 2,00 eura po litri te luka s 0,66 eura po kilogramu.

Zainteresirani uzgajivači svoje prijave moraju podnijeti najkasnije do 6. kolovoza

2026. godine. Nakon toga, općinsko povjerenstvo izaći će na teren i utvrditi stvarne zatečene količine do 12. kolovoza.

Važan uvjet za ostvarivanje potpore jest i obvezno sudjelovanje na manifestaciji Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje, koja će se održati 30. kolovoza 2026. Proizvođači tamo moraju ponuditi na prodaju barem polovicu utvrđenih količina, a isplata sredstava slijedi nakon završetka manifestacije. (vv)

Milorad Šubić govorio je o izazovnoj proizvodnoj godini i klimatskim specifičnos�ma

U pokusu su zasađene sorte otporne na sušu, plamenjaču i na Y-virus

Suša i vrućine traže nove sorte krumpira

- Ove godine samo 16 dana, od 31. svibnja do 15. lipnja, spasilo je ovogodišnju međimursku proizvodnju krumpira. Međimurje je 1. svibnja bilo u informativnim emisijama zbog -3 °C, a već 24. svibnja imali smo +32 °C, kaže Milorad Šubić Piše: Vlasta Vugrinec

U Belici, srcu hrvatske proizvodnje krumpira, ovoga tjedna održani su još jedni Dani polja krumpira. Manifestacija, koja već tri desetljeća okuplja domaće poljoprivrednike, stručnjake i međunarodne partnere, i ove je godine poslužila kao ključna platforma za razmjenu iskustava, edukaciju i analizu aktualnog stanja na terenu.

O izazovnoj proizvodnoj godini i klimatskim speci�ičnostima govorio je Milorad Šubić, voditelj Područne službe za stručnu podršku Čakovec Ministarstva poljoprivrede dok je stručni dio posvećen odabiru i karakteristikama sorti predstavljen u suradnji s nizozemskim partnerima.

Klimatski ringišpil i borba za prinos

Govoreći o trenutnom stanju na krumpirištima,

Milorad Šubić naglasio je koliko su klimatske promjene i nepravilni vremenski uvjeti učinili proizvodnju zahtjevnom, ali i istaknuo važnost lokalne tradicije i speci�ičnosti međimurskog tla.

- Zahvaljujući profesorici Mirović i Čakovečkoj gimnaziji, imamo klima-dijagrame koji su stari više od 130 godina. Mjesec lipanj nam je najkišovitiji, a naši su preci shvatili da je to nešto što nam je Bogom dano, da pogoduje toj planinskoj biljci da raste na našem laganom tlu između dvije rijeke, Mure i Drave, istaknuo je Šubić.

Osvrćući se na dramatične temperaturne skokove tijekom proljeća, upozorio je na ključne dane koji su spasili ovogodišnju sezonu

- Ove godine samo 16 dana, od 31. svibnja do 15. lipnja, spasilo je ovogodišnju međimursku proizvodnju

krumpira. Podsjetit ću vas da je 1. svibnja Međimurje bilo u informativnim emisijama zbog -3 °C, a već 24. svibnja imali smo +32 °C. Bavljenje proizvodnjom krumpira iznimno je izazovno na zajedničkom europskom tržištu, no gomolj sam govori o sebi, njegova veličina, oblik i boja ono su što kupac prvo vidi.

Šubić je napomenuo kako je pred proizvođačima još četrdesetak neizvjesnih dana do kraja sezone, no izrazio je nadu da se iznimno teški toplinski scenariji iz proteklih godina neće ponoviti.

Nizozemska genetika prilagođena domaćem tlu Predstavnici nizozemskih partnera i domaćini usuglasili su se kako se kontinuirano radi na istraživanju i razvoju novih sorata koje će se još bo-

lje nositi s izazovima lokalnog podneblja.

Naime, kako bi se razumjela današnja borba s klimom, treba se prisjetiti same prirode ove kulture. Kao biljka iznimno prilagođena hladnijoj klimi i skromnim uvjetima, pripitomljen je prije više od osam tisuća godina u blizini jezera Titicaca. U Europu stiže u 16. stoljeću, gdje ubrzo postaje ključna poljoprivredna kultura za preživljavanje oštrih zima.

Nažalost, danas su klimatski ekstremi, posebno velike vrućine i te kako veliki izazov za njegov uzgoj. Jer ni navodnjavanje ne može spriječiti toplinske udare već samo ublažiti. A kako vrijeme ide, temperatura raste i pitanje koje se neminovno postavlja je: -Hoće li Međimurci morati odustati od uzgoja krumpira?

ČAKOVEČKI

SAjAm I plAC

Vreće s grahom vozilo je staro i mlado

Čakovečki sajam i središnja tržnica i ove su srijede bile u znaku mladog graha. Kupovao se očišćeni na kilograme dok pak je vreće vozilo i staro i mlado. Doduše, cijena mu je malo pala pa se mogao naći i po 2 eura za kilogram. Očito je grah osvojio srca, odnosno nepca Međimuraca.

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 2,00 €

Rajčica (kg): 2,50 €

Grah (kg): 3,00 €

Mrkva (vezica): 1,50 €

Paprika (kg): 2,50 €

Mahune (kg): 5,00 €

Tikvice: 3,00 €

Krastavci (kg): 2-5,00 €

BIOINSTITUT

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1-2,00 €

Rajčica (kg): 1,50 €

Mladi grah (kg): 1,5-3,00 €

Marelica (kg): 2,50 €

Paprika (kg): 2,00 €

Mahuna (kg): 6,00 €

Tikvice (kg): 2,50 €

Krastavci (kg): 1-4,00 €

Maline (mjerica): 2,50 €

Gladiola (kom): 0,50 €

Nakon graha, najtraženiji su bili krastavci, naravno oni za kiseljenje. A upravo takvi, dosegli su i najvišu cijenu koja se kretala od 4 do 5 eura za kilogram. S druge strane, veći primjerci mogli su se dobiti već po euro. NIje nedostajalo ni paradajza čija se cijena kretala oko 1,5 euro, ovisno o sorti. Paprika je bila nešto skuplja dok se najtraženija, crvena rog paprika nudila po 3 eura za kilogram. No, za zimnicu će se ipak još malo pričekati uz nadu da će i cijena biti niža za koji cent. Dosta je bilo i klipova kukuruza šećerca, pa marelica, bresaka i šljiva. Lubenice su se nudile po euro i pol za kilogram ili 5 eura za komad.

Lubenica (kom): 5,00 €

Klip kukuruza: 0,80 €

Na svoje su došli i ljubitelji sireva jer su mogli nabaviti svježi kravlji i slatki sir te tvrde kuhane sireve i turoše.

U dijelu s cvijećem pogled pak su mamili razni hibiskusi s cvjetovima velikim poput tanjura i cijenom od 8 do 10 eura. (vv)

Sezona roštiljanja i policikličkih aromatskih

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) su skupina organskih spojeva sastavljenih od dvaju ili više benzenskih prstena koji nastaju nepotpunim izgaranjem ili pirolizom organske tvari poput otpada ili hrane, tijekom industrijskih procesa i drugih ljudskih aktivnosti.

Prisutni su u okolišu (voda, tlo, zrak) i u hrani, kamo dospijevaju onečišćenjem iz okoliša ili nastaju tijekom procesiranja hrane - dimljenje, pečenje, roštiljanje, zagrijavanje, prženje, sušenje.

PAH-ovi se zbog izrazite lipofilnosti vrlo lako, u doticaju s ljudskim tijelom, apsorbiraju kroz pluća, crijeva i kožu. U organizam dospijevaju najčešće putem hrane, bilo prženjem, pečenjem ili dimljenjem hrane ili pak dugogodišnjim akumuliranjem u vodenim organizmima te kontaminacijom plodnog tla. Osim putem hrane, vrlo čest slučaj unošenja u ljudski organizam je udisanjem, posebno u onečišćenim područjima kao što su industrijske zone, ugljenokopi i rudnici.

Putem dišnog sustava PAH-ovi ulaze u organizam te se akumuliraju u žuči, jetri i masnom tkivu. Za neke PAH-ove, kao što su benzo(a)piren, benzo(a)antracen, benzo (b)fluoranten i krizen utvrđeno je da kod životinja i ljudi uzrokuju rak pluća, želuca, jednjaka, debelog crijeva, prostate i mokraćnog mjehura.

Po podrijetlu PAH-ova u hrani razlikujemo one koji se nalaze u sirovoj hrani (prijenos iz tla i okoliša) i koji su nastali u hrani tijekom procesiranja. Procesiranje hrane poput sušenja, pečenja, dimljenja, prženja i pečenja na roštilju

ugljikovodika (PAH)

su glavni načini tvorbe PAHova. Za svaku skupinu namirnica propisane su dvije vrijednosti: vrijednost najveće dopuštene količine benz(a) pirena i vrijednost najveće dopuštene količine sume 4 PAH spoja - benz(a)pirena, benz(a) antracena, benz(b)fluorantena i krizena. Temperature dimljenja i vlažnost drveta imaju bitnu ulogu u stvaranju PAH-ova. Kod dimljenja hrane vidljive su varijacije u nastajanju PAH-ova s obzirom na vrstu i sastav drva, vrstu generatora topline, prisutnost kisika, temperaturu pri kojoj se stvara dim i vrijeme dimljenja. Drvo niže vlažnosti omogućava više temperature materijala koji proizvodi dim, zbog čega dolazi do stvaranja veće količine PAH-ova. Stoga se nastajanje PAH-ova može umanjiti smanjenjem temperature izgaranja, odnosno povećanjem vlažnosti drva. Mast koja curi iz namirnice i kapa u vatru, u vatri podliježe pirolizi tijekom koje dolazi do nastajanja PAH-ova različitim mehanizmima.

Najveća dopuštena količina benz(a)pirena u dimljenom mesu i dimljenim mesnim proizvodima, mišićnom mesu dimljene ribe i dimljenim proizvodima ribarstva je 2,0 µg/kg, a suma četiri PAH-a 12,0 µg/kg. Za dimljene školjkaše propisane su posebne vrijednosti (6,0 µg/kg za benz(a)piren i 35,0 µg/kg za sumu četiri PAH-a), kao i za dimljene i konzervirane papaline, svježe školjkaše, toplinski obrađeno meso i mesne proizvode koji se prodaju kao gotovi proizvod (5,0 µg/kg za benz(a)piren i 30,0 µg/ kg za sumu četiri PAH-a). Laboratorijska djelatnost Bioinstituta provodi ispitivanje policikličkih aromatskih ugljikovodika u hrani i vodama. Metoda ispitivanja PAH-ova u uzorcima hrane akreditirana je u Laboratoriju za kemiju hrane i predmete opće uporabe te u uzorcima voda u Laboratoriju za ekologiju od strane Hrvatske akreditacijske agencije.

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Posjetite imanje Biovrt u kolovozu i rujnu 2026otvorene prijave

Imamo odličnu vijest za sve koji žele naučiti više o organskom uzgoju iz prve ruke i inspirirati se na prekrasnom i jedinstvenom imanju. I ove godine imate priliku posjetiti imanje Biovrt u Novom Selu Rok i to u doba godine kada je on najšareniji i najbujniji – tijekom kolovoza i početkom rujna.

Upoznajte i doživite pravu oazu

bioraznolikosti u

Međimurju

Vlasnica imanja je Silvija Kolar-Fodor, autorica, aktivistica i jedna od najpoznatijih vrtlarica u RH koja već godinama na ovom imanju prakticira brojne biovrtlarske metode i stvara jedinstvenu priču.

Glavna ideja na imanju je kako uzgojiti obilje hrane uz čim manje posla – na način da priroda odradi većinu posla za nas. Svoje metode i prakse Silvija će s vama podijeliti tijekom edukativnog obilaska na imanju Biovrta.

Imanje Biovrt nastalo je pred 20 godina u Novom Selu Rok. Od hobija njegove vlasnice na početnih 400 kvadrata povrtnjaka, imanje danas uključuje 2 povrtnjaka na kojima se svake godine uzgaja veliki dio starinskih i tradicijskih sorti, dvije pergone na kojima prakticira vertikalni uzgoj, voćnjake, šumski vrt, livade, šume i močvaru na preko 6 hektara, te predstavlja pravi dragulj bioraznolikosti.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Mnogi koji su posjetili ovaj vrt istaknuli su da nikad nisu vidjeli više bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na jednom mjestu, a njegovu vlasnicu često opisuju kao „hodajuću enciklopediju“. Stoga posjeta imanju Biovrt nije samo obični obilazak, nego pravi doživljaj uz vrhunsku edukaciju i inspiraciju.

Tijekom posjeta vlasnica imanja provest će vas cijelim imanjem i upoznati s tehnikama koje ona primjenjuje na vrtu. Upoznati će vas s osnovama organskog vrta, šumskog vrta te voćnjaka i tehnikama koje ona primjenjuje na svom imanju. Uz mnoštvo korisnih aktualnih savjeta i primjera koje možete vidjeti kako funkcioniraju u praksi, imate priliku inspirirati i osnažiti se za primjenu istih na svom imanju.

Kada i kako možete posjetiti imanje biovrt

Posjete imanju primamo uz obaveznu prethodnu prijavu i to za unaprijed predviđene termine u kolovozu i početkom rujna. Prijave su obavezne putem online prijavnice, sve detalje pogledajte na poveznici: https://www. biovrt.com/posjetite-imanje-biovrt-2026/

FENOMEN mladog graha

Za “zeleno zlato” ne pita se cijena

Od nekadašnje sirotinjske hrane i sadnje uz kukuruz, mladi grah je postao nutritivni luksuz koji završava u škrinjama, lovačkim salatama, pa čak i u tortiljama

Piše: Vlasta Vugrinec

Čovjek naprosto ne može, a da se ne zapita u čemu je ipak fenomen mladog graha? Naime, ovih dana tržnice, placevi i sajmovi prepuni su vreća i vrećica dok ga kupci kupuju kao da stiže sudnji dan. Gotovo da više nitko ni ne pita za cijenu, već samo ima li ga dovoljno. S obzirom na količine, dobro je rodio pa mu je i cijena nešto niža i kreće se oko 2,5 eura po kilogramu.

Cijena i nije nezanemariva

Iako mu cijena u prvim tjednima berbe nerijetko dostiže iznose od kojih se vrti u glavi, pa u šali kupci znaju pitati ima li to zrno i zlatnu nit, redovi ispred štandova jednostavno ne jenjavaju. Istina, gledamo kako se u nekim dijelovima zemlje kupuje na pola kilograma za brzi ručak, u Međimurju se mladi grah tradicionalno nabavlja na vreće.

- Grah ide u škrinju, nešto će završiti u meksičkoj salati, rekla nam je gospođa koju smo zatekli u kupnji graha. Dodala je kako ga cijela obitelj obožava s time da je mladi puno bolji za pretepanje od suhoga.

- Mladi grah obavezno stavljamo u tortilje jer se puno brže skuha, objasnila nam je mlada majka.

Dakle, iako je skuplji i ima više posla s njim jer se odmah po branju/kupnji mora pospremiti kako ne bi pocrnio ipak se mladi grah kupuje i traži na sve strane.

Ovakva pomama predstavlja i zanimljiv preokret u povijesti. Grah je stoljećima glasio za tipičnu sirotinjsku

hranu, jeftinu, zasitnu i dostupnu svima. Međutim, potpun preokret dogodio se kada je moderna nutricionistika razotkrila njegovu stvarnu vrijednost. Bogat biljnim proteinima, vlaknima, željezom i antioksidansima, grah je od skromne težačke namirnice promoviran u nutritivnu superhranu bez koje je današnja uravnotežena prehrana postala nezamisliva. Kupci svjesno pristaju na visoku cijenu jer mladom grahu više ne pristupaju kao jeftinom obroku, već kao priuštivom luksuzu i gastro-poslastici koja se mora naći na stolu prije nego što sezona prođe.

Razlika između mladog i suhog graha

Iako se radi o istoj biljnoj vrsti, mladi svježi/presni grah i klasični suhi grah u kulinarskom su smislu potpuno različite namirnice. Mladi grah bere se prije nego što zrno

potpuno sazrije i dehidrira, pa zbog visokog udjela vode ima blag, slatkast okus i kremastu teksturu koja se topi u ustima, dok suhi grah s vremenom razvija puniji, zemljani okus i čvršću strukturu. Najveća praktična prednost mladog graha leži u brzini pripreme. Za razliku od suhog graha koji zahtijeva višesatno ili cjelonoćno namakanje u vodi te dugo kuhanje, mladi je grah spreman za jelo za svega pola sata do 45 minuta. Uz to, zbog drugačijeg sastava ugljikohidrata i manje količine složenih šećera, mladi je grah puno lakši za želudac i rijetko uzrokuje nadutost, što ga čini omiljenim izborom za laganije ljetne obroke.

Uzgajivači s druge strane ističu kako visoka cijena nije plod trgovačke pohlepe, već rezultat izuzetno zahtjevne proizvodnje. Branje mladog graha i dalje je ručni rad koji zahtijeva sate i sate saginjanja na suncu.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

- Stvar je i u tome što je nekada grah gotovo svatko sadio za sebe i nije ga se toliko kupovalo, dodaje poljoprivrednik iz Ivanovca. Bilo ga je po kukuruzu, a uzgajao se i samostalno, naravno bez primjene pesticida i uz puno okopavanja.

Danas su mali poljoprivrednici svoju zemlju dali u najam onim većim koji se “ne zamaraju” grahom i motikom već su im primjerice redovi između kukuruza poput autoceste, bez ijedne vlati korova. Takva naša politika dovela je do takvog stanja na tržištu pa i do cijena graha koje su takve kakve jesu. Stoga, kako se već sve više dvorišta ponovno prekopava za vrt i domaće povrće i grah je našao svoje mjesto. Za par eura kupi se vrećica sa sjemenom i dobije se urod ako ništa drugo, onda barem za vlastite potrebe pa se onda lakše i češće kuhaju variva od graha, razne salate pa čak i namazi.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

SRAMOTA u Zebanec Selu

Smećem zatrpali kanal

Unatoč organiziranom sustavu odvoza komunalnog otpada, u Zebanec Selu zabilježen je nov slučaj nepropisnog odlaganja smeća u prirodi.

Na problem je putem društvenih mreža upozorio mještanin i vijećnik Miljenko Vrančić Serđo, kojemu je lokaciju smeća dojavio jedan od mještana.

Vrančić je na svojem Facebook pro�ilu objavio informaciju o zatečenom stanju, izrazivši negodovanje zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca u vrijeme

kada je odvoz otpada pristupačan svim kućanstvima.

- Dojavom jednog mještanina zatekao sam ovaj prizor u Zebancu. Nevjerojatno je da se ovo događa u današnje vrijeme kada nam je svima dostupan odvoz smeća. Prestrašno!, naveo je Vrančić u svojoj objavi.

Prema dostupnim informacijama, otpad je odbačen u kanal koji se nalazi u blizini mjesnog igrališta te vodi prema Sitnicama. Radi se o lokaciji uz poljoprivredne površine. (sh)

VELIKA RASPRODAJA

u Humani Novoj

Iskoristite popuste

do 50 posto

Socijalna zadruga

Humana Nova poziva sve građane na Veliku rasprodaju second hand odjeće koja će se održati u petak, 24. srpnja, od 8 do 16 sati u njihovoj prodavaonici na adresi Ulica žrtava fašizma 3 u Čakovcu.

Posjetitelje očekuje bogat izbor kvalitetne rabljene odjeće za žene, muškarce i djecu uz popuste koji dosežu i do 50 posto. Osim što pruža priliku za pronalaženje dobrih modnih komada po iznimno povoljnim cijenama, ova akcija nosi i dublju, društveno odgovornu poruku.

Kupnjom u Humani Novoj građani aktivno

VAŽNA OBAVIJEST ZA INVESTITORE

I VLASNIKE

sudjeluju u smanjenju tekstilnog otpada i očuvanju prirodnih resursa, ali i izravno pomažu zapošljavanju osoba s invaliditetom te drugih društveno ranjivih skupina. Humana Nova već više od petnaest godina uspješno spaja kružno gospodarstvo i društveno poduzetništvo, dajući svakim prodanim komadom odjeće novi život tekstilu i stvarajući radna mjesta za one koji teže dolaze do zaposlenja.

Iz zadruge stoga pozivaju sve ljude dobre volje da ovoga petka svrate u Čakovec, izaberu održivu kupnju i svojim doprinosom podrže zajednicu. (sh)

FOTO kritika

NESAVJESNI GRAĐANI stvaraju divlje odlagalište u Ulici Slavka Kolara Unatoč kameri, problem s otpadom traje godinama

Tragom dojava zabrinutih čitatelja, 17. srpnja istražili smo učestalo kršenje komunalnog reda u Ulici Slavka Kolara u Čakovcu. Iako su spremnici za otpad lako dostupni i propisno postavljeni, pojedini nesavjesni pojedinci svjesno ignoriraju pravila te otpad odlažu direktno na javne površine, čime izravno narušavaju izgled ulica i zdravlje sugrađana.

Pristigle informacije jasno potvrđuju kako ovakvo neprihvatljivo ponašanje nije tek izolirani incident.

U više su navrata nepoznati počinitelji nepropisno odlagali otpad, što uzrokuje

opravdanu frustraciju obližnjih stanara.

U razgovoru sa stanarima saznali smo kako se ti incidenti, unatoč postavljenoj kameri, kontinuirano ponavljaju već nekoliko godina. (jo)

�� Saznajte točan položaj vodovodne i kanalizacijske mreže.

Prilikom kupnje nekretnine, početka gradnje ili izvođenja nekih drugih radova na terenu, uvijek je bitno provjeriti prolazi li preko predmetne čestice postojeća vodovodna ili kanalizacijska infrastruktura.

U određenim slučajevima položaj vodova ili pravo služnosti nisu evidentirani u zemljišnim knjigama, pa često vlasnici ili budući investitori nisu upoznati s postojećim, stvarnim stanjem. Tada može doći do poteškoća pri ishođenju dokumentaPiše: Sanja Heric

Rijeka Mura proteklog je vikenda još jednom poslužila kao scenogra�ija za povratak u davno zaboravljenu prošlost. četvrti po redu Halicanumfest, održan

u ambijentu kod Mlina na Muri u Žabniku, iznova je potvrdio status jedne od najljepših, najkreativnijih i najsadržajnijih povijesnih manifestacija u regiji. Prostor današnjeg Svetog Martina na Muri u antičko je doba bio poznat pod imenom Halicanum. Bilo je to važno rimsko naselje i prometno čvorište, usko povezano s obližnjim Poetovijem, današnjim Ptujem u Sloveniji. Ta čvrsta povijesna spona dvaju susjednih

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1609

TRGOVINA Krk Totovec

Ivančica Jalušić: S guštom pratim bogatu sportsku rubriku

Naš ulazak u trgovi-

nu Krk u Totovcu na licu blagajnice Ivančice Jalušić odmah je izmamio topli osmijeh. Iako se nismo unaprijed najavili, iznenađenje je prihvatila s velikom vedrinom i bez razmišljanja odvojila trenutak za kratko druženje. Kroz opušten razgovor otkrila nam je da voli pratiti sportska događanja, ali i ostala aktualna zbivanja iz svog okruženja. Upravo su joj zato Međimurske novine omiljeno štivo jer na našim stranicama uvijek lako pronađe bogatu sportsku rubriku, intervjue s poznatim lokalnim sportašima ali i sve druge zanimljive teme koje donosimo iz tjedna u tjedan. Kako sama ističe, novine uvijek rado prelista čim stignu u prodaju. Za

uspomenu na ovaj susret uručili smo joj našu prepoznatljivu vrećicu za kupnju, s kojom je

ponosno pozirala prije povratka svojim radnim obvezama.

(Ana Vadlja)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 135. kola

Novo, 135. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, završava u ovom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 28. srpnja. Sretnog dobitnika 135. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. srpnja. (mk)

skupi i naočale pokupi

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Hit je bilo paljenje guma po mokrom asfaltu

Izletište Goričanec u Svetom Martinu na Muri bilo je središte automobilističkog spektakla. U organizaciji Udruge ljubitelja automobila Garage Freaks u subotu, 18. srpnja, održan je 8. Tuning Car Show, cjelodnevna manifestacija koja je okupila brojne natjecatelje i posjetitelje iz Hrvatske te inozemstva.

Posjetitelji su uživali u bogatoj izložbi posebno dizajniranih i prerađenih vozila, dok je natjecateljski dio programa ponudio pregršt uzbuđenja. Prije pogoršanja vremena testirale su se glasnoća i snaga prerađenih motora, a prava atrakcija uslijedila je u kasnim poslijepodnevnim satima. Unatoč kiši koja je zahvatila

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Izletište Goričanec, vozači nisu odustali te su priredili atraktivno i odvažno paljenje guma na mokrom asfaltu, propraćeno spektakularnim driftanjem. Uz adrenalinski program i tombolu s vrijednim nagradama, za dobru atmosferu te ponudu hrane i pića pobrinuli su se Škartoc ljubavi i caffe bar Prestige. (jo)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na

Atletičarka Dalia

Friščić nova je miss Međimurja

Ima samo 17 godina, živi u Beču, govori tri jezika i trenira za Olimpijske igre, a odnedavno nosi i krunu najljepše Međimurke. Ipak, iza blještavila titule i velikih sportskih uspjeha krije se priča o teškim padovima, ozljedama i trenucima kada je zamalo odustala od svega. U novom intervjuu Dalia Friščić otvoreno otkriva kako je pronašla snagu za pobjedu te zašto iz rodnog Donjeg Vidovca ponosno ide prema svjetskim vrhovima. (sh, Foto: Studio MaRRtinez)

Petak, 24. srpnja

17:00 Manifestacija Tam pri Dravi, Donja Dubrava

18:00 Šetnja do ugljenokopa Dragoslavec, okupljanje kod trgovine Anica u Dragoslavcu

19:00 Koncert Murska dekla, Mlinarska kuća, Sve� Mar�n na Muri

Subota, 25. srpnja

08:00 Manifestacija Dan pikača, Selnica

10:00 Obiteljsko imanje Pre Zdravcima, Dan otvorenih vrata, Oporovec 138

18:30 Peto izdanje utrke Kraljevec Run, nogometno igralište NK Kraljevčan 38, Donji Kraljevec

20:00 Kazališna predstava Aleks i Bara - Kako je sve počelo, Mlinarska kuća, Sve� Mar�n na Muri

21:30 Trash party 90e, DJ Tomo, Mlinarska kuća, Sve� Mar�n na Muri

Nedjelja, 26. srpnja

10:00 Okusi Međimurja, Skelarska kuća, Sve� Mar�n na Muri

MJESEČNI VODIČ

Srijeda, 29. srpnja

09:00 Porcijunkulovo, Bonsai izložba - Svijet minijaturnog drveća, palača Scheier

17:00 Porcijunkulovo, Prikaz i učenje mačevanja - Udruga Ratus, Varaždin, Kompleks Starog grada

17:00 Porcijunkulovo, Sajam u „Doba Zrinskih“, Kompleks Starog grada

Murske dekle s gostima pripremaju nezaboravnu večer posvećenu međimurskoj pjesmi

GLAZBENA VEČER uz Mlinarsku kuću u Žabniku

“Murska dekla“ donosi večer međimurske pjesme i tradicije

U petak, 24. srpnja, s početkom u 19 sati, kod Mlinarske kuće u Žabniku održat će se cjelovečernji koncert pod nazivom “Murska dekla”. U organizaciji istoimene ženske vokalne skupine, posjetitelje

očekuje ljetna večer ispunjena emocijama, međimurskom tradicijom i pjesmama o ljubavi, prirodi i životu.

Uz Murske dekle, bogat glazbeni program obogatit će i gosti: Tamburaški orke-

ZAVRŠNA SVEČANOST

u povodu Dana općine

Donja Dubrava

“Tam pri dravi” donosi bogat

program uz rijeku

Obilježavanje Dana općine Donja Dubrava završava u petak, 24. srpnja, novom ljetnom manifestacijom “Tam pri Dravi“. Od 17 sati kupalište uz Dravu i prostor kod �ljojsa pretvorit će se u jedinstvenu pozornicu na otvorenom.

Posjetitelje očekuje bogat program za sve generacije – od ponude lokalnih OPG-ova i vožnje čamcima do uređene zone za opuštanje i druženje. Za najmlađe je pripremljen dječji kutak Društva “Naša djeca” s kreativnim radionicama i igrama.

Kulturni dio programa obogatit će nastupi Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava i KUD-a “Seljačka sloga”, koji će donijeti dozu međimurske tradicije.

Večer će zaokružiti poseban koncert dua Blondi u jedinstvenom ambijentu uz rijeku. (jo)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: SANDER KOLLAARD: IZ ŽIVOTA JEDNOG PSA

Dobitnik knjige Umirite svoj um hranom objavljene u prošlom broju je Andreja Novak iz Murskog Središća. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1610

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

POKLANJA KNJIGU

Sander Kollaard: Iz života jednog psa

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

U

star KUU Zvon Mala Subotica, Chriztel Renae Aceveda, Filip Bogdan, Patrik Zamuda, Noa Horvat te Borna Bogdan. Program se odvija pod umjetničkim vodstvom Antonije Jurinec, dok će kroz večer posjetitelje voditi moderatorica Anđelka Klemenčić. Ulaz na koncert je slobodan za sve ljubitelje dobre pjesme i ugodnog druženja u ambijentu uz Muru. (jo)

SKLOPU manifestacije “Jurjevske ljetne večeri”

Doživite tajne starog ugljenokopa u Dragoslavcu

Nekadašnji ugljenokop u Dragoslavcu u petak, 24. srpnja, postat će pozornica za neobično putovanje u prošlost. Manifestacija “Jurjevske ljetne večeri – Petkom u prirodi” vodi posjetitelje u stari rudnik, oživljavajući priču o mjestu gdje je više od stotinu rudara nekada svakodnevno odlazilo na težak rad pod zemljom. Okupljanje je u 18 sati kod trgovine

Anica u Dragoslavcu, odakle kreće šetnja prema rudniku. Glavna atrakcija večeri bit će ulazak u stari ugljenokop i do-

Tiha priča o jednom danu — i svemu što on nosi.

Roman Iz života jednog psa autora Sandera Kollaarda naizgled je jednostavna priča o jednom slobodnom danu u životu pedesetšestogodišnjeg medicinskog tehničara Henka van Doorna.

No iza svakodnevnih prizora – šetnje psa, razgovora, obiteljskih susreta – krije se topla i dirljiva priča o prolaznosti, ljubavi, starenju i prihvaćanju života takvog kakav jest.

Putevima nekadašnjih rudara u Dragoslavcu

življaj autentične atmosfere u kojoj su radili međimurski rudari. Uz sam obilazak, posjetitelje očekuju i dirljive priče mještana čije su obitelji bile vezane uz rudarski život. Nakon obilaska slijedi druženje kod stare škole u Dragoslavcu.

Za sudjelovanje nije potrebna značajna kondicija, no preporučuje se čvrsta obuća zbog spuštanja u Jobovu grabu i strmijeg povratka.

Ulaz je slobodan te nije potrebna prijava. (jo)

18:00 Porcijunkulovo, DJ: Eurodance Heatwave, Perivoj Zrinski - Fontana

19:00 Girls run, žena za ženu, humanitarna utrka za Sigurnu kuću, Urban Plac - Morandinijev Park (plac - starački dom) u Čakovcu

19:30 Porcijunkulovo, Neki Novi Klinci, DEKLINA OAZA - OPEN AIR POZORNICA, Perivoj Zrinski

21:00 Porcijunkulovo, Čakovečki ljetni disco na rolama by USR Urbani sportovi, Macanov dom

21:00 Porcijunkulovo, Bonsai izložba - Svijet minijaturnog drveća, palača Scheier

21:00 Porcijunkulovo, Koncert - Prljavo Kazalište, Ul. Zrinsko - Frankopanska

21:00 Porcijunkulovo, Ivana Galić & The band “Hommage Eva Cassidy”, Mamas & Tapas

21:00 Porcijunkulovo, koncert La Manch Band, Park Valenta Morandinija

KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?

• 26. 6. do 9. 9.

Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO

Centar za kulturu Čakovec

• 25. 6. do 30. 8.

Izložba: „Eros na papiru –izložba povodom 16. štrigovske kolonije“ Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

• 12.6. do 30.8. Izložba: Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: dijalozi intime i stvaralaštva Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Kollaard piše smireno, precizno i bez patetike, pokazujući da se smisao ne nalazi u velikim dramama, nego u malim trenucima koji čine našu svakodnevicu.

Upravo u toj jednostavnosti leži snaga romana – lako ga je čitati, ali dugo ostaje u mislima.

Priča je to koja prati jedan jedini dan u životu jednog čovjeka i njegova psa. Spora, nježna i puna detalja, pogodit će svakog vlasnika psa, a posebice one čiji su psi seniori

intervju tjedna

DALIA FRIŠČIĆ iz Donjeg Vidovca nova je miss Međimurske županije

Govori tri strana jezika, osvaja

Beč i sanja Olimpijske igre

Od borbe s nesigurnostima i ozljedama koje su je zamalo udaljile od sporta, do državne prvakinje i misice, mlada djevojka iz Donjeg Vidovca dokazuje da se veliki snovi rađaju i u malim sredinama

Piše: Kristina Kobal

Dalia Friščić nova je Miss Međimurske županije, a 17-godišnja djevojka podrijetlom iz Donjeg Vidovca već je ostvarila ono o čemu mnogi mogu samo sanjati. Državna prvakinja u atletici danas živi u Beču, gdje pohađa sportsku gimnaziju i svakodnevno usklađuje obrazovanje s ozbiljnom sportskom karijerom. Iza nje su godine treninga, odricanja, putovanja, pobjeda, ali i teških trenutaka koji su je, kako sama kaže, učinili snažnijom.

Sudjelovanje na izboru za Miss Međimurske županije za Daliu je bilo novo iskustvo, no titulu koju je osvojila ne doživljava samo kao priznanje, već i kao veliku odgovornost. Osjećaj nevjerojatne sreće, ponosa i zahvalnosti

Kada je čula svoje ime, Dalia nije odmah mogla u potpunosti shvatiti što se dogodilo.

– U tom trenutku osjećala sam nevjerojatnu sreću, ponos i zahvalnost. Kada sam čula svoje ime, trebalo mi je nekoliko trenutaka da shvatim što se upravo dogodilo. Preda mnom su prošli svi trenuci truda, odricanja i rada koje sam uložila u sebe, ne samo kroz ovo natjecanje nego i kroz cijeli svoj život, prisjeća se nova Miss Međimurske županije.

Za nju osvojena titula nije samo priznanje, već i prilika da predstavlja kraj iz kojeg dolazi.

– Ova titula za mene nije samo priznanje, nego velika odgovornost. Ponosna sam što mogu predstavljati Međimurje, kraj iz kojeg dolazim i koji me oblikovao kao osobu. Želim pokazati da se uz vjeru u sebe, trud i upornost mogu ostvariti veliki snovi, poručuje Dalia.

Iako ima samo 17 godina, njezin život već je ispunjen ob-

vezama. Nakon škole slijede treninzi, oporavak i učenje, a upravo ju je disciplina naučila kako sve uskladiti.

– Nije uvijek jednostavno kombinirati sportski život, školovanje i privatne obaveze, ali kada imate jasan cilj, spremni ste napraviti ono što je potrebno da mu se približite,govori.

Atletika ju je naučila da uspjeh ne dolazi preko noći. Iza svakog rezultata stoje brojni sati treninga, odricanja i odluke da se izabere teži put. – Vjerujem da upravo ta disciplina gradi karakter i pomaže nam ostvariti ono što se nekada čini nemogućim, kaže Dalia.

Težak period zbog kojeg je gotovo odustala od atletike

Njezin sportski put nije uvijek bio jednostavan. Uz ozljede i propuštena natjecanja, prošla je i kroz razdoblje koje je snažno utjecalo na njezino samopouzdanje.

Dalia otvoreno govori o razdoblju s tadašnjim trenerom koje joj je bilo iznimno izazovno.

– Često sam se osjećala kao da nisam dovoljno dobra i počela sam gubiti samopouzdanje koje sam godinama gradila. Bio je to trenutak kada sam se prvi put ozbiljno zapitala trebam li nastaviti s atletikom, sportom koji je odmalena bio moj veliki san, prisjeća se.

Ipak, upravo je iz tog iskustva izašla snažnija.

– Naučilo me da moja vrijednost nije određena samo rezultatima ili tuđim mišljenjima, nego mojim radom, karakterom i ljubavlju prema onome što radim. Shvatila sam da pravi pobjednici nisu oni koji nikada ne prolaze kroz teške trenutke, nego oni koji pronađu snagu nastaviti dalje, ističe.

Velik izazov bila joj je i ozljeda zbog koje nije mogla

ostvariti cilj – nastup na Europskom prvenstvu.

– Bilo je teško prihvatiti da se nešto za što sam se dugo pripremala mora odgoditi, ali me to naučilo strpljenju i vjeri da svaki kraj jednog poglavlja može biti početak nečeg novog, kaže.

Posebno je ponosna na osvajanje naslova državne prvakinje.

– Ta medalja za mene nije samo rezultat, nego dokaz da se trud i ustrajnost uvijek isplate, govori Dalia. Međimurje će uvijek biti njezin dom

Iako danas živi u Beču, Dalia svoje međimurske korijene ne zaboravlja.

– Iako danas živim u velikom gradu poput Beča, Međimurje će uvijek biti moj dom. Najviše mi nedostaju obitelj, prijatelji, mir i ona posebna toplina koju ljudi u Međimurju imaju,kaže.

Kao Međimurka posebno je ponosna na vrijednosti koje je ponijela iz sredine u kojoj je odrasla.

– Skromnost, poštenje, rad i upornost vrijednosti su koje sam tamo naučila. Mislim da upravo ljudi iz malih sredina često imaju velike snove jer su naučili da se sve postiže trudom, ističe. Zahvaljujući atletici putovala je diljem Europe, upoznala različite kulture i stekla prijatelje iz cijelog svijeta. Govori engleski i njemački jezik, a uči i francuski. Od atletike do modelinga i velikih svjetskih snova

sportski san joj je nastup na Olimpijskim igrama.

– Znam da je put do toga dug i zahtjevan, ali upravo me veliki ciljevi motiviraju da svaki dan radim na sebi i budem bolja verzija sebe,govori.

Uz sport, modeling joj daje priliku da izrazi kreativnost, upozna nove ljude i izađe iz zone udobnosti.

Dalia svoju budućnost vidi kao spoj sporta i modelinga. Atletika je najveći dio njezina života, a najveći

– Voljela bih jednog dana surađivati s vodećim svjetskim sportskim i modnim brendovima te pokazati da se snovi mogu povezati kada

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 8.5.2026. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

GRAD OSVETE

Dobitnik ulaznica za film: Marin Blažeković

imate dovoljno strasti, discipline i vjere u sebe, kaže. Dalia želi svojim primjerom inspirirati druge mlade ljude.

– Poručila bih im da nikada ne odustaju od sebe, čak ni onda kada put postane težak. Sumnje, prepreke i padovi dio su svakog velikog uspjeha, kaže.

Životni moto: „Ako vjeruješ u svoje snove i ciljeve, oni će postati stvarnost“

Od Donjeg Vidovca do Beča, od svakodnevnih treninga

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

nagradnoj iskoris��

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

do titule državne prvakinje i nove Miss Međimurske županije, Dalia Friščić pokazuje da se veliki snovi mogu roditi i u maloj sredini. – Moja poruka mladima je da budu hrabri, da slijede svoje snove i da nikada ne dopuste da im netko drugi kaže koliko mogu postići. Ako vjerujete u sebe i spremni ste raditi za svoje ciljeve, granice postoje samo da ih pomaknemo, zaključuje Dalia Friščić.

Mirela i Goga nakon izlaska iz crkve krenule su na kavu, a pažnju su privukle vedrim i šarenim ljetnim kombinacijama

Čakovečka špica

Katarina i Mira uživale su u laganoj šetnji, a društvo im je pravilo prekrasno cvijeće koje je dodatno uljepšalo njihov ljetni izlazak

Mala Zara ukrala je pažnju prolaznika svojim velikim sunčanim naočalama i neodoljivim dječjim šarmom

Vesna i Marija ubrzale su korak, pokušavajući uhva�� malu nestašnu

Juditu koja je očito imala svoj plan za šetnju špicom

San�no i Mateo s�gli su iz Pribislavca – dovoljno daleko da se dolazak u grad pretvori u pravi mali provod

RUKOMET

JURA EGON JURANIĆ (22) i sljedeće sezone nosit će dres austrijskog prvoligaša HSG Holdinga

U Grazu tek želim pokazati najbolje

- Ovo je obiteljski klub, ljudi koji ga vode su odlični, uvjeti su vrhunski, predsjednik mi je rekao da želi da ostanem i da vidi moj potencijal, napominje Jura Egon Juranić

Piše i foto: Luka Pongračić

Nakon dvije godine provedene u SC Ferlachu, Jura Egon Juranić prošloga je ljeta preselio u HSG Graz, gdje je iza sebe ostavio sezonu u kojoj je stekao veliko iskustvo, učvrstio svoju ulogu u momčadi i dodatno napredovao kao igrač. Iako sezona rezultatski nije završila onako kako su priželjkivali u austrijskom prvoligašu, 21-godišnji Čakovčanec odigrao je važnu ulogu u momčadi, stekao novo iskustvo i dodatno unaprijedio svoju igru. Posebno je napredovao u obrambenom segmentu, a unatoč brojnim ponudama iz Hrvatske i inozemstva odlučio je ostati u Grazu, gdje vjeruje da tek treba pokazati svoj puni potencijal. U razgovoru za Međimurske novine osvrnuo se na sezonu iza sebe, razloge ostanka u Austriji, život u Grazu, ali i ambicije koje ima u nastavku karijere.

Upadanje u crnu rupu - Gledajući cijelu sezonu, dobro smo krenuli, ali onda nam se dogodila velika crna rupa od desetak utakmica. Tada nam je i sreća okrenula leđa. Gubili smo utakmice s golom razlike, bilo je dosta ozljeda, liga je bila izjednačena i jednostavno nikako nismo uspjeli uhvatiti pravi ritam. Falilo nam je nekoliko povezanih dobrih rezultata koji bi

nam dali dodatno samopouzdanje. Na kraju nam je za plasman u gornji dio prvenstva nedostajao samo jedan bod. Ostali smo u ligi, što je bio osnovni cilj, ali iskreno, to je jedino pozitivno što možemo izdvojiti iz cijele sezone, kaže Juranić.

Momčad je na kraju regularnog dijela završila na 11. mjestu, a kroz razigravanje za ostanak osigurala je još jednu sezonu u austrijskoj Bundesligi.

- Individualno sam zadovoljan prvim dijelom sezone. Kad sam stigao u Graz igrao sam dosta, i u napadu i u obrani. Međutim, kako su krenuli lošiji rezultati, trener me sve više koristio u obrambenim zadacima pa nisam dobivao onoliko prilika u napadu koliko sam priželjkivao. Konkurencija je bila jaka. Na mojoj poziciji bio je i Nemanja Beloš, austrijski reprezentativac koji je svojim igrama zaslužio svaku minutu. Trener me jednostavno više vidio kao obrambenog igrača i to sam prihvatio.

Jednim od razloga rezultatskog pada smatra nedostatak iskustva.

Novi susret sa starim znancem

- Od novih igrača u momčad smo stigli ja i još jedan srednji vanjski igrač. Trebalo nam je vremena da upoznamo ekipu i okruženje. Osim toga, generalno je nedostajalo ne-

koliko iskusnijih, starijih, prekaljenih igrača koji bi svojim autoritetom i energijom prelomili neke utakmice u našu korist. Klub se dosta oslanjao na mlade igrače i u pojedinim trenucima to se osjetilo.

Pred sam kraj sezone na klupu je stigao hrvatskoj publici poznati Risto Arnaudovski, što se pokazalo kao važan trenutak u borbi za ostanak.

- Njegov dolazak nas je stvarno prodrmao. Svi smo dobili dodatnu motivaciju jer se svakome želiš dokazati kad dođe novi trener. Donio je novu energiju, drugačije ideje i novu taktiku. To nam je dalo veliki poticaj i na kraju smo uspjeli izboriti ostanak. Vjerujem da je klub njega želio i ranije dovesti, ali tada je još imao ugovor s drugim klubom pa su čekali pravi trenutak. Prethodni trener imao je veliko znanje, ali možda mu je nedostajalo malo više autoriteta u svlačionici. Igrači su se vjerojatno s vremenom i zasitili njegova načina rada.

Motivacije mu ne manjka

Unatoč ponudama iz nekoliko europskih zemalja, odluka o ostanku u Grazu nije dugo bila upitna.

- Glavni razlog ostanka je želja da se sada, kada sam se potpuno prilagodio, dokažem u punom smislu. Motivacije mi stvarno ne nedostaje. Vjerujem da možemo napraviti puno bolji rezultat nego proš-

le sezone. Graz je obiteljski klub, ljudi koji ga vode su odlični, uvjeti su vrhunski, predsjednik mi je rekao da želi da ostanem i da vidi moj potencijal. Doveli su i nekoliko iskusnijih igrača pa vjerujem da smo svi zajedno izvukli pouke iz prošle sezone. Dodaje kako je minutaže imao dovoljno, iako se njegova uloga tijekom sezone promijenila.

- U prvom dijelu igrao sam otprilike 45 minuta po utakmici u oba smjera. Nakon polusezone praktički sam igrao cijele utakmice, ali uglavnom u obrani. S te strane nemam razloga za nezadovoljstvo.

Graz opisuje kao potpuno profesionalnu sredinu.

- Sve je na vrlo visokoj razini. Dvorana je jedna od najmodernijih u Austriji, imamo vrhunsku teretanu, saune i sve što je potrebno profesionalnom sportašu. Trenira se svaki dan i klub je organiziran vrhunski. Graz je puno veći i življi grad od Ferlacha, dosta je urban i uvijek se nešto događa. Meni se jako sviđa. Klub nam osigurava stan i prehranu u restoranima pa

se stvarno možemo posvetiti samo rukometu. Sam grad me po atmosferi dosta podsjeća na Ljubljanu. Posebno mi se sviđa što klub puno ulaže u razvoj mladih igrača, imaju i drugu momčad, a ove su godine osvojili i Kup.

Austrijsku Bundesligu i dalje smatra jednom od najzanimljivijih liga u Europi. Nepredvidivost austrijske lige

- Možda je kvaliteta ove sezone bila nešto slabija nego prošle, ali liga je još izjednačenija. Nama je jedan bod nedostajao za gornji dio ljestvice i praktički je svaka utakmica odlučivala. Kod nas nema klubova poput Zagreba ili Nexea koji godinama dominiraju. Ovdje svatko može pobijediti svakoga. Najbolji primjer je momčad Vöslaua koja je prošle sezone bila osma, a ove osvojila naslov prvaka. Tako nešto u Hrvatskoj je gotovo nezamislivo.

Dobri nastupi nisu prošli nezapaženo.

- Bilo je interesa iz Hrvatske i inozemstva. Prije godinu dana zvali su me iz

Sesveta, a ove godine bilo je kontakata iz prve španjolske lige, iz talijanskog Triestea, francuskih Istresa i Toulousea, koji je na polusezoni tražio lijevog vanjskog. Spominjao se i Dubrovnik, gdje me zvao Boris Dvoršek. No mislim da je ostanak u Grazu najbolja odluka za moj razvoj. Najveći pomak u svojoj igri vidi u obrambenom segmentu.

- Obrana je sigurno segment u kojem sam najviše napredovao. Još u juniorskoj reprezentaciji Boris Dvoršek puno je radio sa mnom na tome, a taj rad naplatio se u Grazu. Ovdje s nama radi velik broj stručnjaka individualno i sve su to sitnice koje na kraju čine veliku razliku.

U novoj sezoni želi napraviti iskorak i u napadačkom dijelu igre.

- Nadam se da će me sadašnji trener više koristiti u oba smjera i da će me vidjeti kao kompletnog igrača. Želim dodatno unaprijediti cijelu svoju igru. Mislim da za to imam kvalitetu i vjerujem da ću to pokazati već ove sezone, zaključuje Jura Egon Juranić.

Piše: Miljenko Dovečer Foto: GNK Dinamo

Usvijetu profesionalnog nogometa uspjeh se najčešće mjeri trofejima, velikim utakmicama i naslovima prvaka. No, iza svakog rezultata stoje godine predanog rada, odricanja i neprimjetnog uspinjanja kroz različite razine nogometa. Upravo je takav put prošao Luka Murk (42) iz Podturna, koji je od rada s najmlađim uzrastima u rodnom kraju, preko vlastite teretane, Njemačke, Nafte Lendava i Slaven Belupa stigao do stručnog stožera GNK Dinamo. Danas kao kondicijski trener hrvatskog prvaka svakodnevno sudjeluje u pripremi igrača za najveće domaće i europske izazove, no pritom nije zaboravio kraj iz kojeg je krenuo. U razgovoru za Međimurske novine otkrio je kako je izgledao njegov put do Maksimira, što ga je najviše oblikovalo kao stručnjaka, koliko se promijenio moderni nogomet te zašto i dalje s posebnim zanimanjem prati međimurske nogometne terene.

Za početak, čestitke na dolasku u Dinamo. Koliko Vam znači što ste postali dio stručnog stožera najvećeg hrvatskog nogometnog kluba?

- Zahvaljujem na čestitkama i moram priznati da sad sa većim vremenskim odmakom sve više cijenim priliku raditi u tako velikom klubu kao što je Dinamo Zagreb. Sve se relativno brzo dogodilo sa našim prelaskom prošle sezone pa nije bilo ni vremena za neka dublja promišljanja i osobne analize.

Opišite Vaš profesionalni put od prvih trenerskih koraka u Međimurju do Maksimira?

- Nogomet je bio jedini sport koji sam ikada u životu trenirao, i tu sam se jedino „vidio“ i smatrao da mogu nešto postići, ostvariti se. Od malih nogu zanimao me trening kao sredstvo pripreme u nogometu, pa sam uvijek doma nešto dodatno izvodio, bilo da je to trčanje, vježbe snage kroz čučnjeve, sklekove, trbušnjake, pa se to očito u starijoj dobi samo transformiralo na neku višu razinu. Moj početak je bio daleko od profesionalnog, zapravo započeo sam u najnižim ligama s mlađim dobnim skupinama, prije 25 godina i to u svojem rodnom mjestu i prvom klubu gdje sam i sam počeo igrati nogomet, NK Podturen. Upisom na Kineziološki fakultet, nekako mi je prirodno bilo da svoje znanje prenosim na nekog drugog, pa je tako krenuo rad s djecom. Nakon par godina rada u matičnom

klubu došao je poziv iz nogometne škole NK Čakovca gdje je radilo par mojih prijatelja, pa sam nastavio u njihovim redovima, te nedugo zatim i u novonastaloj zajedničkoj školi spajanjem NK Međimurja i NK Čakovca. 2012. godine odlučio sam se uz potporu moje obitelji na samostalni korak te otvorio vlastitu teretanu u rodnom selu, gdje je počeo moj intenzivniji rad na kondicijskoj pripremi sportaša, a paralelno još sam igrao nogomet ali i bio nogometni trener na terenu. Dok se sjetim tih godina, i koliko je radnih sati bilo u jednom danu, znam se upitati odakle mi snaga za to, jer realno, radio sam i po 18 sati na dan, što u dužem vremenskom razdoblju stvarno nije bilo lagano. 2017. životne okolnosti i put odvele su me u Njemačku, gdje sam uz posao u tvornici još dodatno radio u teretani te u otvorenoj školi nogometa FC Nurnberg. Sve do 2021. i odluke da se vratim u Hrvatsku. Dolaskom natrag radio sam u više osnovnih škola kao učitelj TZK na zamjenama, a prvu priliku za rad u nogometu pružio mi je gospodin Miro Novinščak u NK Polet Sveti Martin na Muri, koji je usput rečeno u to vrijeme bio definitivno najbolji amaterski klub u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U Poletu sam bio kondicijski trener, a paralelno s time sam svoj nogometni put nastavio kao glavni trener u NK Bratstvo Jurovec, i nakon toga u NK Nedelišće. 2023. godine dobivam poziv iz slovenske prve lige, NK Nafta Lendava, gdje je trener Gregor Bunc trebao asistenta i kondicijskog trenera za svoju U19 kategoriju. Godinu dana zatim, slijedi sudbonosni poziv gospodina Marija Kovačevića, koji mi je ponudio zanimljiv, ali uvijek nesiguran posao u profesionalnom nogometu. Prihvatio sam njegov poziv i potpisao za NK Slaven Belupo u ulozi kondicijskog trenera. Od našeg dolaska pa sve do kraja sezone rezultati su bili izuzetni, što nije ostalo neprimijećeno, i samo godinu dana nakon toga evo nas u GNK Dinamo Zagreb. Koliko su Vam iskustva iz dosadašnjih klubova pomogla da budete spremni za ovako zahtjevan posao?

- Pa svako iskustvo je zlata vrijedno, bilo da je pozitivno ili negativno. Svaki dan naučiš nešto novo, svaki dan te neka novonastala situacija oblikuje, tako da mogu reći da mi je cijeli životni put bio dobra priprema za ovaj najveći izazov u karijeri. Dojmovi su od prvog trenutka bili odlični. Klub je stvarno posložen vrhunski na svim razinama, i u usporedbi s

NOGOMET

Međimurec Dinamova

-

Trener Kovačević je izuzetna osoba. U prvom redu veliki krajeva dobar dio ljudi iz našeg

drugim sredinama gdje sam bio, definitivno razina više, jer ipak, Dinamo je pojam za nogometni puk u našoj domovini, pa sukladno s time, takvi su i dojmovi. A što se samog rada tiče, sve je to donekle slično. Postoji dnevni, tjedni, mjesečni plan koji se realizira, i tu nema previše razlike od drugih sredina, samo naravno što postoji razlika u uvjetima za rad, koji su ovdje stvarno izvrsni.

Kako izgleda jedan Vaš radni dan tijekom priprema, a kako tijekom natjecateljske sezone?

- Pripreme su intenzivne i od trenera iziskuju potpunu predanost, i nema baš vremena za neke privatne stvari ili dodatne aktivnosti. Na stadionu ste praktično cijeli dan, pripremate nadolazeći trening, trenirate ili analizirate prethodni, ili pak dodatno radite s pojedinim igračima. A tokom sezone imamo kroz veći dio sezone zbog europskih natjecanja ritam vikend/sredina tjedna/ vikend, pa je onda opet s te strane jako izazovno uskladiti utakmice, putovanja i treninge.

Kakva je suradnja s glavnim trenerom Marijom Kovačevićem i na koji način zajedno planirate trenažni proces?

- Trener Kovačević je izuzetna osoba. U prvom redu veliki čovjek, bez nekakvih kompleksa, velikog ega, na kraju krajeva dobar dio ljudi iz našeg kraja ga i osobno poznaje i svi od reda govore iste stvari o njemu, što je najveći pokazatelj njegove veličine. Što se poslovnog dijela tiče, on je naš šef, i njegova je uvijek zadnja, ali u svakom trenutku je za razgovor, za dijalog, svakoga

Lendave i Koprivnice došao je u najveći hrvatski klub

Međimurec u srcu

čovjek, bez nekakvih kompleksa, velikog ega, na kraju poznaje, ističe Luka Murk

sasluša i na kraju donesemo odluku koja je najbolja u datom trenutku. Što se tiče planiranja, te stvari obavljamo na zajedničkom tjednom sastanku u stožeru, gdje za svaki dio trenažnog procesa, svaki od trenera iznosi viđenje i mišljenje o sadržaju samog treninga. Uvijek se sve određuje zajednički, u razgovoru, a naravno naš šef je tu da sve potvrdi, nadopuni, ispravi i odobri za rad.

Koliko je važna komunikacija između kondicijskog trenera, liječničke službe, �izioterapeuta i ostalih članova stručnog stožera?

- Kao što sam prije rekao, razgovor i suradnja su najvažniji. Svaki kotačić u sustavu mora dobro funkcionirati, svi se međusobno dobro nadopunjavati. Ako ima ozlijeđenih igrača, prvi što se tiče donošenja mišljenja su naši doktori, pa �izioterapeuti pa kondicijski treneri; članovima stručnog stožera i glavnom treneru se donosi vijest i mišljenje. A onda u skladu s time glavni trener dalje djeluje i donosi odluke što i kako dalje. Što je danas najvažnije u modernoj kondicijskoj pripremi vrhunskih nogometaša?

- Bitno je sve, od njihovog odnosa prema radu i razine profesionalnosti u vidu osobnih životnih navika i stila života, pa do pripreme i rada na terenu. Svaki kondicijski trener ima svoje viđenje kako se mora raditi i što se mora raditi, i ne mora nužno značiti da je nešto ispravno ili ne. Dok sam ja bio mlađi dosta se trčalo bez lopte, pa je neko vrijeme bila tendencija da je u nogometu nepotrebno „suho“ trčanje,

da se sve radi s nogometnom loptom, i tako u krug. Neki treneri vole raditi trening snage s velikim vanjskim opterećenjima (utezima), neki pak uopće ne vole raditi s vanjskim opterećenjima. U jednom klubu možda prolazi neki vid i stil, u drugome ne. To je kao i u svakom poslu, spoj iskustva, unutarnjih i vanjskih čimbenika. Kako pronaći ravnotežu između maksimalnog �izičkog opterećenja i prevencije ozljeda?

- To je pitanje za milijun dolara! Jako dobro treba poznavati svoje igrače, znati njihove navike, njihovu prošlost što se ozljeda tiče, svakodnevno s njima razgovarati i imati potpuno povjerenje jedni u druge. Naravno, tu je tjedno planiranje mikrociklusa gdje se opterećenja određuju prema posljednjoj odigranoj utakmici i sljedećoj koja dolazi, gdje se točno zna kakav intenzitet mora biti da bi se izbjegle ozljede. U današnje vrijeme još nam pomažu moderne tehnologije kako na terenu, tako i izvan njega, pa nam je i to dodatni plus kod svega zajedno. Dinamo igra velik broj utakmica tijekom sezone. Koliko je izazovno održati igrače u vrhunskoj �izičkoj formi kroz cijelu godinu?

- Izazovno je u bilo kojem klubu, amaterskom ili profesionalnom. Tjelesna pripremljenost igrača je temelj, jer igrači dok su spremni, lakše pokazuju svoj puni potencijal tehničko taktičkih sposobnosti, a naravno samim time i razina samopouzdanja im je na maksimumu. Što se konkretno Dinama tiče, naša koncentracija podizanja kondicijske forme je u pripremnom razdoblju, a

tokom sezone zbog velikog broja utakmica koje se igraju svakih par dana, većinom je fokus na odmaranju igrača, održavanju trenutne razine uz potencijalne mikrocikluse malo napornijeg rada da se koji stupanj digne forma. Koliko se individualizira rad s igračima i postoje li posebni programi za svakog nogometaša?

- Individualizacija se provodi bilo kad je to moguće. Bilo da je to po igračkim linijama gdje grupno rade obrambeni igrači, vezni ili pak napadači, pa do dodatnog rada koji igrači individualno provode na terenu s nogometnim trenerima. Naravno, individualni rad kondicijskih trenera je osnovna nadopuna nogometnom treningu te je također od iznimne važnosti. Igrači kojima je potreban individualni pristup dobivaju ga i sve je pod potpunom kontrolom. Evidentira se svaka trenažna jedinica, što prvenstveno radimo sami za sebe da imamo kroz godinu dokumentaciju o izvršenom radu.

Može li kondicijski trener svojim radom izravno utjecati na stil igre jedne momčadi?

- Kondicijski trener je tu u službi glavnog trenera, i s obzirom na njegove zahtjeve on djeluje. Da je kondicijski trener važan čimbenik, je, ali da on izravno na svoju ruku utječe na stil igre, to teško. Nogomet je u zadnjem desetljeću de�initivno otišao na višu razinu što se tiče tjelesnog opterećenja. Puno je veći intenzitet trke, duela, tjelesna pripremljenost je od veće značajnosti nego li prije. Pogotovo u našem podneblju, igralo se na talent, na vic, i tu se stvarala razlika, ali u

današnje vrijeme i najbolje tehnički dotjerani igrači, bez vrhunske razine kondicijske pripreme lagano gube primat i značaj u samoj igri.

Koliko Vam znači što dolazite iz Međimurja i pratite li još uvijek međimurski nogomet?

- Uvijek sam bio ponosan odakle dolazim i to se neće promijeniti. Bilo gdje dođem i bilo tko pita s ponosom spominjem svoje rodno mjesto Podturen, i svoj rodni kraj Međimurje. Međimurski nogomet pratim svaki tjedan, nažalost na utakmice jako rijetko stignem zbog svojih obaveza, ali preko portala i aplikacija redovito pratim jer velik broj igrača koje sam trenirao te mojih prijatelja igra, a neki su i treneri pa sa zanimanjem popratim sve zajedno.

Smatrate li da Međimurje i dalje proizvodi kvalitetne nogometaše i trenere?

- Međimurje je uvijek imalo vrhunske igrače i vrhunske trenere, jako veliki bazen talentiranih igrača i trenera. Tu bih iskoristio ovaj medijski prostor i iznio zapažanje koje sam stekao kroz sve ove godine rada s djecom i adolescentima. Iz nekog razloga potpunu a�irmaciju dožive tek rijetki, a koji su razlozi ja stvarno ne znam. Moguće da je to naš mentalitet. Realno najvažnije razdoblje u razvoju i a�irmaciji mladog nogometaša prema profesionalnim vodama je od 15. do 18. godine, i to je razdoblje gdje bi oni morali raditi još više i još jače nego li do tada. A u velikom broju slučajeva kod naše djece oni u tom razdoblju počinju sa noćnim izlascima, društvo im je odjednom važnije od svega onoga u što su ulagali

svoje vrijeme i gdje su brusili svoj talent. I naravno takvim potezima sami sebe isključuju iz vrhunskog nogometa. Osobno mi je žao što sam kroz život vidio i imao priliku raditi sa iznimno talentiranim igračima, i dok vidim kako ih puno nije ostvarilo ono za što su imali potencijala, stvarno se pitam u čemu je problem. To govorim za vrhunsku razinu, ali daleko od toga da sva djeca koja treniraju nogomet moraju biti vrhunski nogometaši. Mene jako veseli dok vidim danas odrasle muškarce koji igraju županijski nogomet, a bio sam im trener u mlađim kategorijama. Što se trenerskog kadra tiče, oduvijek je bilo dobrih i kvalitetnih trenera. Starije generacije su lakše došle do licenci i prilike za treniranje vrhunskih momčadi, dok puno mladih ljudi koji su željeli raditi i napredovati u tom poslu nisu jednostavno mogli. Jedno vrijeme je bila katastrofalna situacija, vrlo mali broj mladih ljudi je dobivao uopće mogućnost za napredovanje na nogometnoj akademiji i priliku za napredak, u prvu ili drugu ligu bilo je skoro pa nemoguće doći, ali koliko vidim situacija se poboljšala i sve više mladih je na edukacijama, napreduju, stariji kolege im pomažu i nesebično prenose svoje znanje, što je odličan pokazatelj za budućnost. Što u svemu na kraju krajeva ima i zasluge Međimurski nogometni savez na čelu s g. Antolovićem, instruktorom za nogomet gospodinom Damirom Lepenom Jurakom te udrugom nogometnih trenera Međimurske županije, koji se trude raditi za dobrobit županijskog nogometa. Što bi, po Vašem mišljenju, trebalo unaprijediti u radu s mladim nogometašima u Hrvatskoj?

- Trenutno mislim da se dobro radi s mladima na nacionalnoj razini, jer najbolji pokazatelj je kvali�iciranje na završne smotre u vidu europskih prvenstava. Mislim da smo mi kao Hrvatska nogometna reprezentacija jedina uz Španjolsku koja se kvali�icirala na europska prvenstva u kategorijama U17 i U19. U21 reprezentacija treba još samo jedan bod da bi učinila to isto. Tako da, na nacionalnoj razini je to odlično posloženo. A što se tiče nas lokalno ne mogu

govoriti jer nisam upoznat sa situacijom, ali koliko vidim i uspijem popratiti, ima velik broj nogometnih škola i djece koja treniraju i igraju nogomet, a sve kreće iz najmanjih sredina, i iskreno se nadam da će iz tog velikog broja mladih igrača isplivati neki novi Lovro Zvonarek ili Luka Bobičanec.

Da li Vas je koji trener ili stručnjak tijekom karijere najviše oblikovao i ako je što ste od njega naučili?

- Od svakog trenera sam de�initivno pokupio nešto korisno, svaki je dio mene u nekom smislu, od svakoga sam ponešto naučio. Ako moram nekoga izdvojiti onda bi to bio sadašnji trener Mario Kovačević i trener iz vremena Nafte Lendava Gregor Bunc, to su de�initivno dva trenera uz koje sam najviše uživao raditi. Obojica su me unaprijedila kao čovjeka i kao trenera, i to u svakom segmentu.

Gdje vidite najveći prostor za vlastiti profesionalni napredak u budućnosti?

- Najveći prostor vidim u želji za konstantnim radom, da svaki dan naučim nešto novo, da budem bolji nego jučer. Učenje na terenu, bilo koji vid neformalnog obrazovanja, dali kroz razgovor, čitanje ili praksu, to mi je najveći motiv za daljnji rad. Koje ciljeve imate s Dinamom u nadolazećoj sezoni, kako na domaćoj tako i na europskoj sceni?

- U Dinamu su ciljevi uvijek naviše moguće postavljeni, zbog toga i je tako veliki pritisak na sve ljude u klubu i u struci. Sezona je duga, nepredvidiva i uvijek s usponima i padovima. Naša je zadaća što se tiče sportskog dijela da pokušamo ponoviti prošlosezonske rezultate, s tendencijom da ih još i unaprijedimo u vidu plasmana u Ligu prvaka.

Na kraju, koju biste poruku uputili mladim trenerima i kineziolozima iz Međimurja koji sanjaju karijeru poput Vaše?

- Nemam neke revolucionarne poruke, jedino što mogu poručiti da marljivo rade, da vjeruju u sebe i svoj potencijal. Neka se školuju, budu uvijek željni novih znanja i učenja. Sanjati nikome nije zabranjeno, a ako doista vjeruješ u svoje snove oni će se i ostvariti, zaključuje Luka Murk.

NOGOMET

Kotoripčani idu put Krapine

PRETKOLO KUPA

Graničar (K) i Bratstvo (J) saznali protivnike

Osvajač Međimurskog nogometnog kupa, Graničar iz Kotoribe, na svom će terenu ugostiti Zagorec iz Krapine, dok će Bratstvo iz Jurovca gostovati u Unešiću kod Zagore. Zagora je osnovana 1948. godine, domaće utakmice igra na stadionu Borovište u Unešiću gdje će i ugostiti Bratstvo, a kroz povijest je izgradila ugled stabilnog i ambicioznog kluba. Protekle sezone bili su prvaci 3. HNL Jug, a time su si osigurali ulaznicu za za treći rang hrvatskog nogometa. Najveća zvijezda u momčadi je Drago Gabrić, danas 39-godišnji koji je protekle sezone odigrao svih 30 ligaških utakmica. Gabrić je u svojoj karijeri čak pet puta oblačio dres reprezentacije Hrvatske, a nažalost ga je za veću karijeru koštala teška prometna nesreća. Gabrić je u Zagori od 2019. godine, a do sada je stekao status kultne legende. Posljednjih sezona Zagora se redovito natječe u četvrtom rangu

NOGOMET

MEĐIMUREC U14

hrvatskog nogometa te se ističe organiziranošću i velikom podrškom svojih navijača. Krapinčani su u novu kup sezonu ušli kao osvajači Kupa Nogometnog saveza Krapinsko-zagorske županije, dok su prvenstvo završili na drugom mjestu, odmah iza Inkera iz Zaprešića. Zagorec je kroz svoju bogatu povijest nastupao i u višim rangovima hrvatskog nogometa, a posebno se pamte godine provedene u Drugoj HNL krajem devedesetih. Domaće utakmice igra na stadionu ŠRC Podgora u Krapini te slovi za najtrofejniji i najuspješniji klub Krapinsko-zagorske županije. Obje utakmice na rasporedu su 26. kolovoza, a međimurski će predstavnici pokušati izboriti plasman u sljedeću fazu natjecanja. Graničar će pred domaćom publikom tražiti prolaz protiv Zagorca, dok Bratstvo očekuje zahtjevno gostovanje kod Zagore u Unešiću. (nl)

Buduće zvijezde stižu u Međimurje

Do početka 28. Međunarodnog nogometnog turnira Međimurec U-14 ostalo je manje od mjesec dana, a Dunjkovec-Pretetinec ponovno će 15. i 16. kolovoza ugostiti jedno od najuglednijih europskih natjecanja za mlađe uzraste. Na terenima Sportskog parka Hraščica nastupit će 16 klubova iz 11 europskih država, što još jednom potvrđuje međunarodni ugled koji je turnir stekao tijekom gotovo tri desetljeća održavanja. Hrvatsku će predstavljati Dinamo, Hajduk, Varaždin, Sesvete kao pobjednik kvalifikacija te selekcija domaćina Međimurca, dok među inozemnim sudionicima dolaze Aston Villa, Malmö, Djurgården, Legia Varšava, Sparta Prag, Ferencváros, Rapid Beč, Genk, Udinese, Slovan Bratislava i Olimpija Ljubljana. Momčadi će biti podijeljene u četiri skupine s

NOGOMET

PRILOČANEC je odabrao portugalsku Estrelu kao svoju sljedeću destinaciju

Zvonarek kreće u portugalsku avanturu

Piše: Luka Pongračić Foto: FC Bayern Munich

Hrvatski mladi reprezentativac Lovro Zvonarek (21) karijeru će nastaviti u portugalskom prvoligašu Estreli da Amadori, koja ga je predstavila nakon što je Bayern München potvrdio njegov trajni transfer, godinu dana prije isteka ugovora. Posljednjih dana povezivao se i s mogućim povratkom u hrvatski nogomet, ponajviše s Dinamom, no odlučio je prihvatiti izazov u portugalskoj

Primeira Ligi.

Trnovit put nakon Koprivnice Zvonarek je u Bayern stigao 2022. godine iz Slaven Belupa kao jedan od najvećih hrvatskih talenata svoje generacije. Za prvu momčad bavarskog velikana upisao je pet nastupa u Bundesligi i postigao jedan pogodak, dok je

NOGOMET

Kupu pobjednika kupova. Tijekom devedesetih slovila je kao klub koji razvija mlade nogometaše, no financijski problemi doveli su do administrativnog izbacivanja iz prve lige 2009., a dvije godine kasnije i do gašenja kluba.

po četiri sastava, a dvije najbolje iz svake skupine izborit će plasman u četvrtfinale. Ekipe koje ne prođu među osam najboljih natjecanje će nastaviti u razigravanju za poredak od 9. do 16. mjesta, čime će svim sudionicima biti osiguran velik broj kvalitetnih utakmica. Organizacijski odbor NK Međimurec završava posljednje pripreme kako bi i ovogodišnje izdanje turnira proteklo na visokoj razini. Uz pripremu terena, posebna pozornost posvećuje se logistici, smještaju momčadi i organizaciji popratnih sadržaja. Organizatori ističu kako će gledatelji i ove godine imati priliku pratiti mlade nogometaše koji bi u budućnosti mogli zaigrati za najveće europske klubove i reprezentacije. Naslov pobjednika brani Varaždin, koji je prošle godine u sjajnoj atmosferi u finalu svladao Dinamo rezultatom 2:1. (lp)

protekle dvije sezone proveo na posudbama u Sturmu iz Graza i švicarskom Grasshoppersu. U novom klubu ponovno će dijeliti svlačionicu s Maxom Scholzeom, bivšim suigračem iz druge

Lovro Zvonarek spreman je nametnuti se protiv najvećih momčadi Bayerna. Estrela da Amadora osnovana je 1932. godine u predgrađu Lisabona, a najveći uspjeh ostvarila je 1990. osvajanjem Portugalskog kupa, čime je izborila i nastup u tadašnjem

ČAKOVČANEC je sjajno krenuo u dresu trećeligaša iz Varaždina

Arnaudovski zabio u debiju

Piše: Luka Pongračić Foto: NK Varteks

Nogometaši Varteksa pobjedom su otvorili pripreme za novu sezonu. U prvoj prijateljskoj utakmici odigranoj u Krškom svladali su slovenskog drugoligaša Krško Posavje rezultatom 1:0, a jedini pogodak postigla je ljetna prinova Anastas Arnaudovski. Varaždinci su od početka susreta imali ini-

cijativu i kontrolirali igru. U prvom poluvremenu najopasniji su bili Škrlec i Lukman, koji su stvorili nekoliko dobrih prilika, no domaći vratar uspio je sačuvati svoju mrežu. Krško je u prvih 45 minuta ozbiljnije zaprijetilo tek jednom. Trener Dražen Besek u nastavku je priliku dao većem broju igrača, a Varteks je, unatoč nešto manjem posjedu lopte, bio opasniji u završnici.

Muller, Hummels… Navijači su potom osnovali novi klub koji je 2020. spajanjem sa Sintra Footballom postao današnja Estrela da Amadora. Povratak u elitni rang ostvaren je 2023., a prošle sezone klub je izborio ostanak u Primeira Ligi. Dodatnu pozornost privlači i činjenica da u investicijskom konzorciju koji ulaže u klub sudjeluju Thomas Müller, Mats Hummels i Yann Sommer. Zvonarek će tako imati priliku dokazati se u zahtjevnom portugalskom prvenstvu te odmjeriti snage s velikanima poput Benfice, Porta i Sportinga.

Prinova, ali i pojačanje

Bolju igru okrunio je 19-godišnji Međimurec Anastas Arnaudovski, koji je svojim pogotkom donio pobjedu varaždinskoj momčadi. Arnaudovski je ovog ljeta stigao iz juniorske momčadi Varaždina, nakon što je prije toga nogometni put započeo u Nogometnoj akademiji Međimurje. Prošle sezone upisao je i dva nastupa za

U-19 reprezentaciju Sjeverne Makedonije, za koju ima pravo nastupa zahvaljujući očevim korijenima. Za Varteks su u Krškom nastupili Doroshenko, Rodek, Lesjak, Fotak, Lukman, Kukec, Čavlek, Škrlec, Matova, Kos i Ravlić, dok su u drugom dijelu zaigrali Šlibar, Kovačić, Senekovič, Strahija, Krobot, Gašparić, Filipović i Belović. Zbog lakših ozljeda dvoboj su propustili Korpar-Japek i Šegović.

SPORTSKI RIBOLOV

SVJETSKA RIBOLOVNA ELITA na kanalu Orehovica

Veliki sportski spektakl u Prelog dovodi 36 ekipa iz 21 zemlje

Boris Goričanec: Prelog postaje centar svijeta, a naši dečki iz Čakovec Interlanda napadaju sam vrh!

Piše: Tomislav Novak

Međimurje i Grad Prelog ovog su tjedna ponovno središte svjetskog sportskog ribolova. Na drenažnom kanalu Orehovica – Prelog održava se 9. Svjetsko klupsko ribolovno prvenstvo u tehnici feeder (9th Classic Feeder Fishing World Championship for Clubs), koje okuplja rekordne 36 ekipe iz 21 države diljem svijeta. O organizaciji ovog velikog sportskog spektakla, stazi od 4,6 kilometara, taktici, opremi vrijednoj tisuće eura, očekivanjima od domaćih ekipa, ali i razvoju ribolovnog turizma u našem kraju, razgovarali smo s Borisom Goričancem, predsjednikom Saveza sportskih ribolovnih društava Međimurske županije.

– Gospodine Goričanec, Međimurje je po četvrti put domaćin Svjetskom prvenstvu, no prvi put u iznimno atraktivnoj feeder tehnici. Što za naš Savez i županiju znači dobivanje domaćinstva ovako velikog događaja?

– To je prije svega ogromno priznanje našem dugogodišnjem radu i potvrda da smo se dokazali kao vrhunski organizatori. Feeder je tehnika ribolova s hranilicom na dnu koja nevjerojatno brzo raste u cijelom svijetu. U Međimurje nam stiže više od 300 natjecatelja, trenera i pratećeg osoblja – ukupno oko 400 ljudi koji borave u našim privatnim smještajima i hotelima od subote 25. 7. do nedjelje 2. 8. To je fantastična promocija za Međimurje i Grad Prelog. Pokazujemo da imamo vrhunske vode i infrastrukturu za najvišu svjetsku razinu. – Na prvenstvo stiže 36 ekipa iz 21 zemlje svijeta, od Irske, Engleske i

Njemačke do Španjolske i Italije. Koliko je to zahtjevan organizacijski izazov? – Izazovi su ogromni, a proračun cijele organizacije kreće se oko 100.000 eura. Srećom, naša organizacijska ekipa već je uigran tim koji je odradio i prethodna svjetska prvenstva. Točno se zna tko što radi, od redara na stazi, logistike, pripreme obroka i osvježenja, pa sve do protokolarnih dijelova i svečanog otvaranja. Gdje god smo pokucali na vrata u Međimurju, sva su nam vrata bila otvorena. Imamo sjajnu podršku Županije, Grada Preloga, Ministarstva turizma i sporta, HŠRS-a te naših lokalnih turističkih zajednica.

Savršena, ali i iznimno zahtjevna staza

– Kakva je staza na drenažnom kanalu u Prelogu i kakve se ribe očekuju na udicama naših i svjetskih majstora?

– Staza na kanalu Orehovica – Prelog dugačka je čak 4,6 kilometara i u komadu je ravna, što je rijetkost u svijetu. Svi natjecatelji lovit

će u istom pravcu i imati podjednake uvjete. Kanal ima brzi i promjenjivi protok vode te određenu dubinu, što zahtijeva vrhunsko znanje i stalnu prilagodbu. Lovi se mrena, plotica, deverika, šaran, pa i keder, a zna se zaletjeti i som. Najbolja pozicija na stazi uvijek je takozvana A1, ona skroz prva dolje prema Prelogu, jer voda nosi hranu i mamce pa riba prirodno dolazi gore po kanalu. Naravno, valja naglasiti da je ovo strogo sportski ribolov po principu „ulovi i pusti”, svaka se riba nakon vaganja neozlijeđena vraća natrag u kanal.

– Što natjecatelji zapravo rade na treninzima od ponedjeljka do srijede? Čini se da ribolov na ovoj razini zahtijeva i ozbiljnu taktičku pripremu?

– Treninzi su ključni! Ekipe danima isprobavaju razne sisteme, mamce, hranu i duljine predveza. Prate kako se riba ponaša kad je protok vode jači, a kako kad uspori. Zanimljivo je da strane ekipe dolaze s kompletnom logistikom, od snimatelja promotivnog materijala i opreme do TV

Boris Goričanec, naglašava kako je sportski ribolov u Međimurju sve popularniji, a naročito im se priključuju mladi te im članstvo neprestano raste

ekipa koje prate cijelo natjecanje te podnose dnevna izvješća preko društvenih mreža i TV programa. Kad vidite što sve oni pakiraju, slažu i pripremaju do kasnih noćnih sati, to izgleda poput prave vojne operacije!

Oprema vrijedna tisuće eura

– Hrvatske boje brane dvije ponajbolje ekipe: Šaran Zaprešić i domaći aduti Čakovec Interland. Koliko našim Međimurcima pomaže poznavanje domaćeg terena?

– Ribiči iz Čakovec Interlanda: Dino Novak, Marijan Sraga, Dario Toplek, Hrvoje Toplek, Stanislav Toplek i Dinko Vidović, predvođeni kapetanima Ivicom Šajnovićem i Damirom Lekićem, naši su domaći dečki, iz Šenkovca i Čakovca, i oni su aktualni prvaci Hrvatske. Vrijedno treniraju već tjednima. Znate kako je to kad loviš doma: s jedne strane znaš vodu u dušu, ali s druge strane osjećaš i pritisak domaćeg terena. Nećemo im nabijati nikakav teret na leđa, ali potajno se svi nadamo borbi za sam vrh i medalju!

ribolov jeftin hobi, no vrhunski sportski ribolov to de�initivno nije. Koliko zapravo stoji baviti se ovim sportom na ovoj razini?

– Dosta se ljudi iznenadi, ali ovo je iznimno skup sport. Osim godišnje dozvole koja stoji 100 eura, ako si aktivan natjecatelj u Prvoj hrvatskoj ligi, troškovi su ogromni. Samo za jedno ligaško kolo hrana, crvi i mamci za ekipu stoje oko 300 eura! Kad na to dodate vrhunske natjecateljske štapove, stolice, platforme i prateći pribor, dolazimo do toga da jedan ozbiljan klupski pogon godišnje troši i po 15.000 eura po ekipi. Srećom, naši se dečki snalaze uz sponzore, poput Match Fishinga iz Čakovca i Interlanda iz Varaždina.

Veliki potencijal za ribolovni turizam

– Spomenuli ste da ribolovni turizam u Me-

đimurju ima ogroman potencijal koji još nije u potpunosti iskorišten. Kakvo je stanje s članstvom u Savezu?

– Naš Savez broji nešto malo manje od 5.000 članova i po popularnosti i masovnosti drugi smo sport u Međimurju! Posebno nas veseli što nam članstvo svake godine raste za 5 do 10 posto, a među njima je jako puno mladih. Godišnje organiziramo i po deset polaganja ribolovnih ispita za mlade iznad 14 godina i odaziv je sjajan. Što se turizma tiče, imamo predivne vode – Muru, Dravu, kanal, brojne šljunčare te retencije – i kupnjom jedne karte lovite po cijelom Međimurju. Nama nedostaje onaj operativni dio turizma, ljudi koji bi na terenu nudili vožnje čamcem, vođene ribolovne ture i slične sadržaje. Potencijal je ogroman i ovo je prvenstvo sjajna promocija.

– Za kraj, poruka našim čitateljima, kakav je raspored i kada je najbolja prilika doći na stazu u Prelog i podržati natjecatelje? – U nedjelju u 17:30 sati imamo svečano otvaranje, gdje povorka natjecatelja kreće iz Parka mladosti prema centru Preloga. Treninzi traju do srijede, a službena natjecanja održavaju se u četvrtak, petak i subotu od 10 do 15 sati.

De�initivno najnapetije i najzanimljivije bit će u subotu, kada se lomi borba za naslov svjetskog pobjednika. Staza je otvorena za sve, osigurali smo i punktove za osvježenje, a posjetitelje samo molimo da automobile ostave na prilazima stazi te dođu pješice ili biciklima. Pozivam sve Međimurce i ljubitelje prirode da dođu u Prelog, uživaju u ribolovnom spektaklu i napravimo pravu navijačku atmosferu za naše dečke!

Piše: Sanja Heric

Na samom rubu Međimurja, tamo gdje cesta iza poznate vinarije

Novak polako hvata zavoje i gdje s jedne strane pogled puca na slovenske brežuljke, a s druge na predivne međimurske brege, terase i vinograde, smjestila se jedinstvena oaza obitelji Kamerlin. Život na samoj liniji razgraničenja ovdje ima svoju posebnu čar, a imanje ove obitelji iz Banfija predstavlja pravu zelenu idilu kojom se predstavljaju u ovogodišnjem natječaju „Čiji je vrt najljepši?”. Čim stupite na njihov grunt, jasno je da ovo nije običan vrt, već do u detalj osmišljen obiteljski projekt. Na ulazu nas sa širokim osmijehom dočekuje domaćin, dobro znano lice štrigovskog kraja, Stanko Kamerlin zvani Đek. Poznati ugostitelj, vlasnik omiljenog lokalnog

„Jack bara” te vlasnik građevinske tvrtke, jednako je

spretne ruke i viziju pokazao i na vlastitom imanju. Ipak, uz svoj prepoznatljivi štih, Stanko odmah skromno povlači granicu uloga u kući.

- Ja sam više za ovaj građevinski dio, od nacrta, šatora i uređenja vrta, pa sve do grubih radova i tehničkih rješenja. Ali za sve što cvjeta i buja zaslužna je moja supruga Jelena, govori nam Stanko dok prolazimo pokraj uredno oblikovanih staza i terase okružene zelenilom i cvijećem.

Lepeze ivančica, lavande, oleandri i ruža stablašica

I doista, svaki kutak dvorišta odiše pažnjom i raznolikošću. Uz raskošne lepeze ivančica, mirisnu lavandu, vitke javore i raznoliko zimzeleno grmlje koje daje strukturu i zelenilo tijekom cijele godine, obitelj se može pohvaliti i daškom Mediterana na sjeveru Međimurja. Ovdje uspijevaju raskošni ole-

andri, mediteranska maslina i elegantne ruže stablašice koje plijene poglede, dok veseli suncokreti cjelokupnom prostoru daju poseban, topao ugođaj.

Posebno mjesto zauzimaju plave hortenzije, katruže i katalpe. Iako je priroda nepredvidiva, pa je dio bilja nedavno pretrpio štetu od tuče, vrt nije izgubio ništa od svoje čari. Održavanje ovakvog zelenog raja zahtijeva velik trud, na zalijevanje bilja u teglama i po dvorištu dnevno se potroši od pola sata pa sve do 45 minuta, najčešće u ranim jutarnjim i večernjim satima.

Stanko nam objašnjava kako je prije nekoliko tjedana imanje bilo u svom punom, spektakularnom cvatu, no čak i sada, kad su neke vrste ocvale, vrt odiše puninom. Dok obilazimo terasu na kojoj stoji limun i uživamo u bogatstvu boja, Jelena nam otkriva svoju ljubav prema cvjetnom carstvu.

IMANJE OBITELJI KAMERLIN iz Banfija

Formula za cvjetni raj

Dok domaćin Stanko drži građevinske konce i tehnička rješenja, supruga Jelena diktira cvjetnu estetiku, a kći Anastazija s velikim entuzijazmom brine da na stolu uvijek bude domaće povrće

2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

za zeleni i

s dušom

Putjane ul., 40000, Čakovec

telefon: 098 902 0615

https://www.stella-floris.hr/

Jako volim hortenzije, katruže i ruže, govori nam Jelena dok nas vodi u razgled imanja

– Jako volim hortenzije, katruže i ruže, priznaje nam dok nas vodi u razgled imanja, dodajući kako je tradicija uređivanja prisutna u cijeloj obitelji te da se prenosi s generacije na generaciju, pa tako i Stankova sestra u Austriji uzgaja predivan i velik vrt. Jedan od najljepših kutaka imanja svakako je natkrita te ostakljena terasa koja pruža savršen mir i pogled prema Mađerkinom bregu u daljini. Staklena konstrukcija pokazala se idealnim rješenjem jer je prostor zaštitila od jakog propuha i vjetra, stvorivši obiteljski kutak za relaksaciju. Tu, uz čašu domaćeg soka od bazge koji sama priprema, obitelj hvata dragocjene trenutke predaha.

Ponos kćerka Anastazija i njezin povrtnjak

Posebno iznenađenje i ponos obitelji krije se u povrtnjaku i plasteniku. Za taj je dio imanja zadužena kćerka Anastazija, koja s velikim entuzijazmom i predanošću brine o uzgoju domaćeg povrća.

Posebno iznenađenje i ponos obitelji krije se u povrtnjaku i plasteniku. Za taj je dio imanja zadužena kćerka Anastazija, koja s velikim entuzijazmom i predanošću brine o uzgoju domaćeg povrća. Dok nam pokazuje uredne gredice, Anastazija otkriva kako uživa u radu sa zemljom i uzgoju vlastite hrane. U njezinom plasteniku sve buja od zdravlja, od sočnih rajčica do raznovrsne zelenjave koja svakodnevno završava na obiteljskom stolu.

Obitelj Kamerlin pravi je primjer kako se spojem različitih talenata, Stankove građevinske i tehničke spretnosti, Jeleninog oka za cvjetnu estetiku i tradiciju te Anastazijine ljubavi prema uzgoju povrća, može stvoriti imanje koje predstavlja pravi dom s dušom.

Sa živopisnim slikama ovog zelenog raja na granici dviju država i puni dojmova, napuštamo Ban�i, radujući se nastavku obilaska međimurskih vrtova u sklopu našeg izbora.

Kutak za zalijevanje uz vrtnu pipu gdje su dalije, mirisni ružmarin, djetelina i sukulenti u teglama vješto i estetski sakrili poklopac šahta

Elegantna visoka posuda sa šarenom japanskom kurikom i mekom ukrasnom travom u podnožju svjedoči o preciznom oku za detalje

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu!

Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600

Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!

Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:

• Najljepši vrt i okućnica –za velika dvorišta i imanja.

• Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.

https://vrtnicentariva.hr

• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce. Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600.

Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70 https://vrtlarija-vijenac.hr

RASADNIK

Ludbreg 091/562 88 02 www.virag-roses.hr

Uređuje: Aleksandra Sklepić

LJETO, SUNCE I MORE U DJEČJEM VRTIĆU “ZVONČIĆ “ NEDELIŠĆE

Tajna vrata

Kad otvoriš vrata, Ljubav te čeka

U ranu zoru.

I rosa blista

Kao modna pista.

Srce je vruće Kao da se vatra loži.

Otkad si tu, Svaki dan se množi

Kao da sunce osmijeh ti složi.

Cvijet u noći tiho se otvori Pa mrak

Pred zlatnom zorom Izgori.

Svaki novi dan Toplinom te zove.

Čuvaj u srcu svoje snove.

A sad pođi u san. Neka postane to i tvoj dan.

Sara Živčec, 7. razred, OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak Adam Zidarić, 3 godine, DV Zvončić Nedelišće, skupina Žireki,

Dragi naši Stvaraoničari,

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv

vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Nepromjenjive riječi

Vrata iza ugla tajnu neku kriju, dok se ispred njih mala djeca smiju.

Ha, ha, ha!

Pa i usklici se čuju I novu radost svima daruju.

Na stolu kocka već se okreće, nekima osmijeh kreće. Brojevi veliki na sreću dolaze, upitne čestice brzo prolaze.

Kroz prozor vidi se rijeka, Ispred mene zavjesa meka. U rijeci grane plutaju, A neki prijedlozi mojom glavom lutaju.

Knjiga stara tamo stoji, dok netko polako stranice broji.

Ovdje ova knjiga uspomene budi, dok još puno priloga negdje ludi.

Pruga stara, a vlak nov, no netko drugi već čeka vlakov zov.

Pruga ova te zove, a ovi veznici kiticom plove. Ana Horvat, 5. b razred OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

Kockica i knjižica Iza ugla vrata. Kockica i tatica Knjižicu čitaju

Te smješkaju se, U školi pokraj rijeke

Učenici bježe uz korake meke.

Osmijesi kod pruge, Kockice i tatice

Čuju se i šuškaju.

Dva su učenika Zaljubljena

Pa sretni daruju Lopticu i knjižicu!

Ana Sanjković, 5. b razred, OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2025./2026.

1.A, razrednica:

Vesna Herman

Odlični učenici: Elias Bubek, Mauro Cerovec, Lena Dodlek, Estera Herman, Liam Jelenić, Pavel Kralj, Iva Lipić, Domagoj Mesarić, Marko Mlinarić, Zara Ovčar, Anja Palfi, Vito Subašić, David Škvorc, Fiona Martha Turkalj, Jakov Zdaček, Sofija Zorčec

2.A, razrednica:

Zdenka Novak

Odlični učenici: Bruna Baniša, Filip Čeh, Manda Đurin, Leon Horvatić, Mila Hrustek, Hana Lovrenčić, Teo Mihalec, Ilija Novak, Roko Požgaj, Leon Srpak, Franka Sršan, Maša Trupković, Noa Varšić, Luka Vinković, Dora Vojvoda

3.A, razrednica: Gordana Turk Odlični učenici: Ivona Borković, Karlo Braniša, Ena Čurin, Iva Dodlek, William Fegeš, Teo Jelenić, Kiara Kanižaj, Eva Kovačić, Dino Krajner, Mihael Makar, Leon Marušić, Borna Mesarić, Ivan Mihalec, Jan Mlinarić, Mia Opricović, Lana Srpak, Tessa Tomašek, Azra Vrban

4.A, razrednica:

Marijana Marčec

Odlični učenici: Emir Bajrić Šimunić, Lina Bajrić Šimunić, Nola Dodlek, Toma Huić, Katarina Janković, Nika Kolar, Fran Kosir, Dvina Medved, Vito Mesarić, Mia Mikac, Doroteja Miri, Leo Polgar, Ema Požgaj, Nika Sitar, Martin Zrna

5.A, razrednica: Ivana Pavlic

Odlični učenici: David Čeh, Lovro Lehkec, Kim Polgar, Vanja Puškarić, Nika Srpak, Ema Toplek, Klara Gabriela Turkalj, Matej Vučinić

5.B, razrednica: Petra Zadravec

Odlični učenici: Klara Borković, Pia Dužić, Ivano Đurkin, Zita Habjan, Katarina Kolarić, Marko Palašek, Sara Vranović

6.A, razrednica: Violeta Mak

Odlični učenici: Tomi Bratišćak, Tessa Herman, Dorian Kneklin, Matej Kocijan, David Krčmar

6.B, razrednica: Nina Kramar

Odlični učenici: Evita Bihar, Nikola Ciglarić, Luna Mlinarić, Leon Sokač, Roko Srnec

7.A, razrednica:

Anamarija Kovačić

Odličan učenik: Gabrijel Miri

7.B, razrednica: Nina Magdalenić-Veselko

Odlični učenici: Emil Baksa, Leona Habula, Kaja Jurčec, Stella Požgaj, Lucija Trstenjak, Asja Vranović

8.A, razrednica:

Silvija Micek

Odlični učenici: Nela Bajrić, Petar Borković, Bianca Kolar, Antonia Požgaj, Jakov Srnec

8.B, razrednica: Marela Žamić Levačić

Odlični učenici: Tena Horvatić, Lina Kaučić, Tia Šarkanj, Tea Rozina Turkalj

Područna škola Gardinovec

1.B/2.B, razrednica: Lidija Hertarić

Odlični učenici: Luka Biber, Petar Fažon, Ivano Horvat, Lukas Lovrek, Emili Mavrin, Jakov Prekupec

3.B, razrednica: Nikolina Lukaček Azenić

Odlični učenici: Nola Baksa Barbaš, Mila De Angelis, Lena Herman, Jakov Jalšovec, Valena Lisjak, Laura Lovrek, Ana Murk

4.B, razrednica: Štefanija Mihalic Odlični učenici: Dejana Magdalena Babić, Lora Baksa, Roko Baksa, Nika Borko, Fran Hajdarović, Mia Kelkedi, Lina Kolarić, Paula Kolarić, Vinko Kolarić, Matej Zadravec

I. osnovna škola Čakovec

1. A, razrednica: Velimira Vinković

Odlični učenici: Zoriana Beliachenko, Hana Bister, Matej Bistrović, Andrej Golubić, Filip Hlebec, Klara Jančikić, Hana Jujnović, Lovro Kos, Kora Kovačić, Lev Kovačić, Leni Krištofić, Andreas Lajtman, Erika Mikac, Ivor Pintarić, Izak Pintarić, Mara Pintarić, Marlo Reisinger, Nora Škvorc, Tia Terek, Teo Topalović

1. B, razrednica: Tanja Žganec

Odlični učenici: Evelyn Angel Barlek, Bastian Čulinović, Alex Dokleja, Mark Đukes, Aria Horvat, Jana Kerman, Zita Lajtman, Mia Magdić, Tin Mlinarić, Mila Neagoe, Ivan Plačko, Ozren Posavec, Petar Smrtić, Mia Spudić, Ena Tomašić, David Valpatić, Eva Zvonar, Adam Županec

1. C, razrednica: Anita Vadas

Odlični učenici: Nika Balog, Iva Budiša, Miron Dekar, Marin Dubroja, Dora Hoblaj, Marko Hren, Korina Klasić, Adam Naguib, Dora Novak, Ariana Oenga Varga, Viktor Andrija Perhoč, Erik Prprović, Leonard Rexhbeqaj, Žan Svaty, Petra Šantek, Sara Škulj, Noa Izak Štimec, Vid Vejzagić, Borna Želježnjak

2. A, razrednica: Draženka Rob (zamjena Iva Rob) Odlični učenici: Lovro Benčik, Fran Blagus, Jakov Bratković, Roko Brzuhalski, Ana Dobranić, Vito Đuran, Lilly Charly Feifarek, Miriam Horvat, Noemi Janež, Iskra Janić Škarica, Petar Kocijan, Tesa Kodba, Adam Korent, Nela Kus, Mate Ladić, Ena Mesarić, Sebastijan Peršak, Franka Radanović, Luna Sabol, Roko Tomašić, Noa Vinko, Arian Vrbanec, Leo Zdolec

2. B, razrednica: Danijela Topličanec

Odlični učenici: Sofija Barić, Borna Bedić, Nika Đunđuš, Ivan Filo, Jošua Eli Glavaš, Lucija Gradišer, Tin Horvat, Maksim Klobučarić, Franko Kolar, Laura Kovač, Fran

Kovačić, Karlo Mađarić, Ivano Mihalic, Arsen Modlic, Mia Novak, Mila Novak, Neo Novak, Leon Okreša, Maša Pleh, Ziva Posavec, Ena Požgaj, Maša Švoger, Nika Tomaić, Anabella Vucković, Niam Zver

2. C, razrednica: Jasminka Štefić Odlični učenici: Sara Deduš, Elena Glavina, Viktorija Herceg, Julia Janković, Viktor Kontrec, Nela Kovačić, Petra Kozjak, Sofija Lang, Elina Mirka Mađarić, Viktor Marciuš, Liam Markan, Tin Matulin, Aria Mavrin, Marla Mihaljčić, Matija Mihoci, Gal Novosel, Adrian Ostoja, Lara Peršak, Edo Svaty, Simon Škvorc, Zora Vargek, Samuel Zamuda, Jona Žganec Rogulja

3. A, razrednica: Slavica Pospiš Odlični učenici: Dora Balić, Lana Božić, Toma Horvat, Teo Korpar, Gala Pavčec, Ana Preininger, Luka Smilović, Josip Šoltić, Alana Takač, Arian Trojnar, Greta Valpatić, Toma Zlatarek, Sara Žagar, Ema Žignić

3. B, razrednica: Branka Hranjec

Odlični učenici: Lovro Božić, Rajan Božić, Tibor Damjanović, Hana Debelec, Asya Galijašević, Ruta Jurišić, Ema Knez, Luka Kostel, Rafael Kraljić, Bono Levak, Robert Matotek, Mateja Naguib, Lovro Patafta, Vida Radek, Armelina Rexhbeqaj, Zara Subašić, Jan Subotić, Grigor Švenda, Vigo Trokter, Erin Turk, Rajna Vugrinec, Dora Živec

3. C, razrednica: Željka Perko

Odlični učenici: Lucija Blažon, Josip Bošnjak, Marin Branilović, Andrej Drakulić, Marko Drakulić, Jakov Gotal, Nikola Hoblaj, Ilija Jelić, Roko Jurak, Leda Kneklin, Erik Markač, Rafael Matoša, Kaja Slavić, Paula Soldo, Eva Strbad, Vilorija Šoštarić, Pia Tratnjak, Petar Trstenjak, Valter Vejzagić, Sara Vrhar, Dina Vugrin, Ozren Žbulj

4. A, razrednica: Helena Slamek

Odlični učenici: Isabella Bajsić, Tian Čižmešija, Abel Horvat, Vilim Kiš, Leda Kovačić, Inka Kovačić, Jura Pintarić, Mura Plačko, Bruna Pongračić, Krsto Sokolić, Katja Šalamon, Matea Toplek, Filip Tremski, Nea Vinko, Mirta Živković

4. B, razrednica: Marija Toplek Odlični učenici: Andro Biševac, Jakov Blažinčić, Dora Brez, Ida Cerovec, Ana Lara Čajić, Laura Čulinović, Niva Joleen Feifarek, Domagoj Grgić, Mateo Hajdarović, Jakov Hrženjak, Aleksandar Kavran, Roko Mutvar, Rian Orehovec, Vito Peharec, Nola Rašperger, Maksim Rok, Rino Sabolek, Gracija Škec, Jakov Topolnjak

4. C, razrednica: Draženka Blažeka Odlični učenici: Maša Dubroja, Matija Golubić, Luka Gomzi, Ira Horvat, Freja Kokić, Mia Paola

Kolarić, Marta Mikulić Ganzer, Eva Petak, Ema Petrinović, Tian Pustić Varšić, Rajana Ramadani, Varšić, Vigo Rok, Zoa Šopar, Tomo Šteinglin, Iva Vukoja

5. A, razrednik: Matija Horvat Odlični učenici: Una Blašković, Yusef Hachem, Patrik Mađarić Krnjak, Lota Modlic, Maša Mošmondor, Leona Peharec, Lovro Strbad, Mark Šarić, Bruna Škvorc, Leonardo Šopar, Dora Špoljarić, Jakov Toplek, Vedran Tošić, Matia Elena Žbulj

5. B, razrednica: Gordana Ovčar

Odlični učenici: Lukas Belošević-Strbat, Toma Dekar, Filip Faić, Filip Jocić, Fran Kolac, Kaja Kovač, Maša Kozjak, Ezra Langer, Mihael Medved, Stella Mesarić, Mark Miličević, Bartol Papec, Borna Piskač, Olja Preininger, Lovro Pušić, Damjan Rajić, Bruna Tkalec, Tin Trbović, Rok Zavrtnik

5. C, razrednica: Julijana Levak

Odlični učenici: Viktor Barić, Frano Bičak, Ana Blažon, Mihael Brković, Marta Dukić, Sven Fras, Ena Gala, Eva Glavina, Mirta Gradišer, Lovro Horvat, Petar Lang, Liam Lesjak, Dean Hayden Matjan, Gloria Nekić, Gita Panić, Donat Sorić, Klara Škvorc, Moris Taradi, Noel Vuković

5. D, razrednica:

Ela Vujnović Blagus

Odlični učenici: Benjamin Blešć, Bruna Bužić, Tia Hatlak, Marta Horvat, Zoja Jambrović, Vita Kolar, Leo Milićević, Adrian Oenga Varga, Ivona Požgaj, Mihael Rajh, Zrinka Vrbanec

6. A, razrednica: Monika Turk

Odlični učenici: Leon Dokleja, Kaja Drvoderić, Natan Gašpar, Greta Janković, Lea Janković, David Kodba, Lara Kovačić, Ida Lajtman, Ivan Logožar, Mila Mutvar, Hana Slokan, Laura Smilović, Andro Štefulj

6. B, razrednica: Tina Novoselc

Odlični učenici: Dora Barušić, Borna Branilović, Marko Cikron Belić, Noa Debelec Ambruš, Mia Dolar, Tonka Džanko, Sara Jalšovec, Vito Kosić, Noel Krištofić, Deni Mavrin, Filip Mihaljević, Sebastijan Murk, Nika Poje, Klara Telebuh, Paula Tošić

6. C, razrednica: Romana Holetić

Odlični učenici: Lana Božinović, Patrik Janež, Ela Kozar, Patrik Marciuš, Mila Pujić, Vigo Sanjković, Helena Takač

6. D, razrednica: Valerija Horvat Čurin

Odlični učenici: Izabela Babić, Ivan Borković, Mura Kovačić, Paula Krajačić, Rafael Marodi Hrušoci, Lucija Novak, Daša Posavec, Petar Raguž, Noa Varga, Eva Vinković

6. E, razrednica: Jelena Filo (zamjena: Ana Škvorc)

Odlični učenici: Gita Baumhak, Lena Ciglarić, Hanah Koštarić, Patrik Martinjak, Filip Mikulaj, Antonia Novak, Vilim Novaković, Ella Sabol, Franka Šimunić, Vito Toplek, Fran Vuković, Tia Zadravec

7. A, razrednica: Suzana Sklepić Šarić

Odlični učenici: Jakov Bakač, Zoran Drakulić, Endi Hatlak, Vita Jezernik, Mia Nedeljko, Adam Oslaković, Luna Plevnjak, Marija Režek, Maša Serec, Laura Soldo, Tena Sovar, Jan Tkalec, Maša Toplek

7. B, razrednica: Bojana Janković

Odlični učenici: Lorena Hrustek, Viktoria Klobučarić, Vanja Kovač, Leona Kozjak, Dunja Nemec, Tena Petrinović, Bruna Pleh, Mirjete Ramadani

7. C, razrednica: Silvija Martišek

Odlični učenici: Ena Borlinić, Leda Borlinić, Maja Borlinić, Matej Branilović, Naomi Cimerman, Gabrijel Hižman, Loris Jesen, Nika Klarić, Roko Kokić, Hermina Ostoja, David Peras, Dora Perčić, Mihael Šencaj Tomašek, Dora Vidović

7. D, razrednica: Natalie Plešnar (zamjena: Petra Balić)

Odlični učenici: Zora Bubek Čurila, Bruno Damjanović, David Dragović, Lucija Golubić, Tena Kelkedi, Josip Klarić, Ena Pintarić, Laura Rodinger, Oliver Tratnjak, Filip Trstenjak

8. A, razrednica: Anita Novak Odlični učenici: Hana Dolar, Jakov Hudin, Lena Hudin, Agata Telebuh, Bela Valpatić

8. B, razrednica: Ivana Pintarić

Odlični učenici: Samuel Horvat, Lucia Juračić Mesarek, Katja Klarić, Lena Kovačić, Ema Mošmondor, Zara Rašperger, Noah Sabolčec, Rudi Tuksar, Robert Vinković

8. C, razrednica: Anemari Vugrinec

Odlični učenici: Niko Belović, Sana Cimerman, Rahela Dukić, Anni Farkaš, Pia Laura Glavaš, Mila Grgić, Nela Horvat, Lota Korent, Leda Križnik, Lota Križnik, Noa Krušić, Ema Radek, Ivan Raguž, Lovro Žagar

8. D, razrednica: Nina Somođi

Odlični učenici: Eda Horvat, Eugen Janković, Ena Martinjak, Šimun Nekić, Luna Obadić, Sara Rakić, Kaja Srnec, Tesa Srnec, Ida Vadlja, Lovro Žerjav

8. E, razrednica: Vlasta Žnidarić

Odlični učenici: Viktor Baumhak, Mia Flac, Tena Ladić, Lukas Murk, Greta Novaković, Melani Radek

Posebni razredni odjel

PRO A, razrednica: Adela Vincens

Odlični učenici: Sebastian Matei Arapalea, Gabrijel Bojić, Filip Oršoš, Nano Varošanec

PRO B, razrednica: Ivana Blažinčić

Odlični učenici: Luka Cvitković, Greta Marić, Mateo Šestan, Pavle Zec

Područna škola Novo Selo Rok

1. NSR, razrednica: Snježana Drabić

Odlični učenici: Emili Brzuhalski, Tija Colarić, Tia Filipović, Mia Furdi, Mak Jančec, David Krznar, Zara Murk, David Požgaj, Emili Špiranec, Borna Žganec

2. NSR, razrednica: Alexandra Sašek Strbad Odlični učenici: Mila Horvat, Goran Hudin, Jona Huzjak, Tadej Klarić, Lucija Lacko, Zrin Štrek, Fran Toplek, Lucija Trstenjak, Grga Vrbanec, Ema Vuk, Vigo Žižek

3. NSR, razrednik: Saša Novaković Odlični učenici: Iskra Baumhak, Olivia Blešć, Dora Bobičanec, Tessa Brzuhalski, Irina Furdi, Samuel Hamunajec, Lovro Lacko, Ivan Levačić, Isabela Paman, Lucija Šimunić, Pavla Tratnjak, Ana Vuković, Benjamin Vuković, Tibor Zoka

4. NSR, razrednica: Zdenka Buljan Odlični učenici: Jakov Colarić, Ria Hatlak, Lorena Jurinec, Ana Klarić, Noa Vuković

Područna škola Krištanovec

Kombinirani razredni odjel – 1. i 3. razred, razrednica: Veronika Horvat Kapelari Odlični učenici:

1. KR – Niko Bočkaj, Roko Frančić, Katja Lukman, Elena Posedi, Ella Vinković

3. KR – Dora Bakač, Emili Novak, Erik Novak, Ijan Srša, Ena Vidović, Patricija Vincetić

Kombinirani razredni odjel – 2. i 4. razred, razrednica: Aleksandra Pospišil Odlični učenici:

2. KR – Anabell Baksa, Abel Fric, Ruta Mikulaj, Vinko Novak, Mia Sudec

4. KR – /

Imendani i proštenja kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 24. do 30. srpnja

P 24 Kristina; Mirjana; Kunigunda

S 25 Jakov, apostol; Kristofor Proštenje Prelog

N 26 17. KROZ GOD. Joakim i Ana roditelji BDM Proštenje Čukovec, Dragoslavec Selo (Kraljica Mira), Hlapičina, Strelec

P 27 Kliment Ohridski, Klemo

U 28 Prohor, Nikanor, Viktor I., Nazarije

S 29 Marta; Flora; Blaženka

Č 30 Petar Krizolog; Rufin; Anđa

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU

25. SRPNJA 2026.

Macinec

Belica

dr. Iva Trstenjak - zamjena:

dr. Matej Mihalic K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Mar�na Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Kris�na Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Željka

Smojver Benko

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

Goričan

dr. David Skandul

Školska 16a, tel. 040/601-162

dr. Amela Srša - zamjena:

dr. David Jurak G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće dr. Biserka

Goričanec

V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sveta Marija

dr. Željka

Igrec Blagus

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova

dr. Grga Šarić

Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Ella Oršoš, kći Ivane i Igora

Antonio Novak, sin Nikoline i Matije

Kira Požgaj, kći Lane i Kristiana

Adela Đuranec, kći Gabriele i Jurice

Dino Ignac, sin Željke i Daria

Noel Glavina, sin Dine i Denisa

Ian Kapelari, sin Martine i Ivana

Roko Mlinarić, sin Jelene i Tomice

Iskra Panić, kći Karle i Filipa

Magda Čukić, kći Jelene i Ivana

Niko Buković, sin Marte i Emila

Matej Vidović, sin Rosande i Nina

Liam Čurin, sin Valentine i Matije

Jakov Balog, sin Manuele i Vida

VJENČANI

Čakovec:

Dorotea Marciuš i Bodhisattva Elijah Bowman

Sara Marciuš i Mihael Polanec

Patricija Bezek i Ivan Vrbanec

Ines Gal i Dražen Slaviček

Amalija Kranjčec i Deni Hanžeković

UMRLI

Čakovec:

Rajko Čavlek r. 1966.

Dragica Kovačić r. Zadravec r. 1936.

Ivan Ciglarić r. 1958.

Stjepan Golubić r. 1934.

Marija Škvorc r. Herman r. 1936.

Terezija Mesarić r. Novak r. 1934.

Tomo Vidović r. 1937.

Emilija Đorđević r. Pahor r. 1933.

Zlatko Galoić r. 1942.

Mursko Središće:

Katarina Rozman r. Horvat r. 1938.

Josip Moharić r. 1958.

Ivan Goričanec r. 1959.

Štrigova:

Josip Heric r. 1939.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Tkalčić rođ. Cmrečnjak

iz Svetog Urbana preminula u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Pasječnik

iz Ivanovca iznenada preminuo 18. srpnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Mikec

iz Zagreba preminuo 14. srpnja u 72. godini života

Zlatko Galoić

iz Pribislavca preminuo 11. srpnja nakon duge i teške bolesti u 85. godini života

Terezija Mesarić

rođ. Novak

iz Čakovca preminula 10. srpnja u 92. godini života

Dragica Kovačić rođ. Munđar

iz Šenkovca preminula 7. srpnja u 90. godini života

Josip Moharić

iz Murskog Središća preminuo u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragica Vugrinec rođ. Lisjak

iz Vratišinca preminuo u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nikola Pomper

iz Hodošana preminuo 18. srpnja u 38. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kata Mihoci

iz Čukovca preminula 20. srpnja u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Igrec

iz Svete Marije preminuo 19. srpnja u 87. godini života

Emilija Đorđević

iz Murskog Središća preminula u 94. godini života

Ljubica Benčik rođ. Železen

iz Pribislavca preminuo u 68. godini života OBAVIJEST O

Goran Novak

iz Podbresta preminuo 13. srpnja nakon duge i teške bolesti u 60. godini života OBAVIJEST O

Ivan Ciglarić-ISO

iz Novog Sela Rok preminuo 10. srpnja nakon duge i teške bolesti u 69. godini života

Katarina Hajdari rođ. Novak

iz Čakovca preminula 7. srpnja u 88. godini života

Stjepan Golubić

iz Vratišinca preminuo u 92. godini života

Stjepan Novak

iz Domašinca preminuo 15. srpnja u 76. godini života

Tomo Vidović

iz Mihovljana

preminuo 11. srpnja u 89. godini života

Ljuba Slaviček

iz Čakovca preminula 5. srpnja u 79. godini života

Mato Ipsa

iz Selnice preminuo u 76. godini života

1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži 2 m/ž automehaničara - autoelektričara - automehatroničara, javi� se osobno na adresu ili na email: matija. jesenovic@gmail.com do 31.7.

2. Advanced Textiles Lab d.o.o., Štrigova bb, 40312 Štrigova, traži m/ž inženjera teks�lne tehnologije - industrija sportske odjeće i 10 m/ž šivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/851-342 ili e-mailom: info@atl-croa�a.com do 31.7.

3. AGRO-EL d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž vozača traktora, javiti se na tel: 040/337-957 ili na mob: 098/967-1187 do 31.7.

4. AUTO-HREŠĆ, A. Cesarca 16, Čakovec, traži m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/917-4121 ili na email: filiphresc@hotmail.com do 31.7.

5. AUTO-MOTO ČAKOVEC d.o.o., Športska 8, Čakovec, traži m/ž instruktora vožnje B kategorije, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: ak-cakovec@hak.hr do 31.7.

6. Barok j.d.o.o., Čakovec, m/ž konobara, javi� se na mob. 091/2382-175 ili na email: drazen.fodor@gmail. com do 13.8.

7. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 3 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 5

m/ž radnika za završnu kontrolu i pakiranje teks�lnih proizvoda, m/ž skladištara, m/ž voditelja webshopa-e-commerce managera, m/ž digital marketing specijalista, m/ž content&social media managera, 3 m/ž tekstilna tehnologa i 3 m/ž voditelja linije u proizvodnji, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/630-430 ili 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@gmail.com do 29.7.

8. BDS SPORT CR d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja trgovine i m/ž prodavača, javiti se e-mailom: posao@ sportvision.hr do 31.7.

9. BELMONT d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javi� se e-mailom: posao@belmont.hr do 31.7.

10. BELPAK d.o.o., Belica, traži m/ž skladišnog radnika u pakirnom centru, javi� se na mob: 098/9741-533 ili e-mailom: belpak@belpak.hr do 31.7.

11. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, m/ž referenta opera�vne pripreme rada, 2 m/ž djelatnika na izradi kreveta, m/ž šivača, m/ž računovođu, 2 m/ž radnika u skladištu i m/ž specijalistu za obračun plaća i opera�vne poslove ljudskih potencijala, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda.hr do 31.7.

12. BIO GARANTIE d.o.o., I. Mažuranića 2, Čakovec, traži m/ž kontroloracer�fikatora ekološke poljoprivrede, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na tel: 040/390-163 ili mob: 095/305-3158 ili e-mailom: hrvatska@bio-garan�e. hr do 31.7., 2 m/ž administra�vna djelatnika za međunarodni odjel, javi� se putem e-maila: marija.savora@ ceres-cert.de do 5.8.

13. BIOMEDICA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž doktora veterinarske medicine, javi� se e-mailom: uprava@ biomedica.hr do 31.7.

14. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o. za instaliranje industrijskih strojeva i opreme, Čakovec, traži m/ž disponenta, javi� se na email: office. cro@christof.com do 10.8.

15. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž tehničara elektro održavanja, m/ž skladišno-transportnog radnika, m/ž zaš�tara - vatrogasca, m/ž radnika u proizvodnji i 2 m/ž radnika u pripremi proizvodnje, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@cateks.hr do 13.8.

16. ČEVIZOVIĆ d.o.o., A. Šenoe 19, Donji Kraljevec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji - montažera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: cevizovicdoo@gmail. com do 31.7.

17. DENKRIS PRO j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž strojara - montera dimnjaka, javi� se e-mailom: diminox@ diminox.hr do 10.8.

18. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž psihologa, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog instruktora, m/ž socijalnog radnika-pripravnika, m/ž radnog terapeuta, m/ž ravnatelja i m/ž domara, javi� se na tel: 040/682-806 ili mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 17.8.

19. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Kralja Petra Krešimira IV-13, Prelog, traži m/ž socijalnog radnika i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/646-788 ili na mob: 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@gmail.com do 31.7.

20. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži 2 m/ž njegovateljice, m/ž spremača te medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 31.8.

21. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž njegovatelja, medicinsku sestru ili tehničara, te m/ž pomoćnog djelatnika u kuhinji, javiti se na mob: 098/305-246 ili pismenom zamolbom: info@ domzastarije-slakovec.hr do 10.8.

28. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju i m/ž električara - elektroničara, javi� se na mobitel: 098/296-082 do 2.8.

29. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž zavarivača i 15 m/ž strojobravara, javiti se pismenom zamolbom na email: posao@ eko.hr do 28.8.

30. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javi� se na mob: 098/347-372 ili e-mailom: ekonomat1@gmail.com do 21.8.

31. ELEKTRO DRRIM d.o.o., traži m/ž električara za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 098/1773-509 ili na email: elektro.drrim@gmail.com do 31.7.

32. ELEKTRIC-CO d.o.o, Čakovec, traži m/ž tesara i m/ž zidara, javiti se na tel: 040/341-188 ili na mob: 095/8535-142 ili e-mailom: elektric. co@gmail.com do 29.7.

33. ELTING, Obrtnička 10, Pušćine, traži 3 m/ž građevinska limara, 5 m/ž montera ventiliranih fasada u Njemačkoj i 3 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@el�ng. hr do 31.7.

34. ENERGO ĐAKI d.o.o., Orehovica, traži m/ž poslovnog tajnika - administratora, javi� se na mob: 095/8227759 ili e-mailom: energo.daki@ gmail.com do 14.8.

22. DOMUS INTERIJERI d.o.o., Brune Bušića 10, Mala Subo�ca, traži m/ž voditelja računovodstva, m/ž građevinskog kalkulanta, m/ž inž. građevine i m/ž prodajnog inž. - dipl.inž. geotehnike, građevinarstva ili zaš�te okoliša, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na mobitel: 099/8298-344 ili e-mailom: anja@domus-interijeri. com do 31.7.

23. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, traži 12 m/ž osobnih asistenata za mjesto rada Čakovec, Ivanovec, Mihovljan, Donji Mihaljevec, Draškovec, Donja Dubrava, Mursko Središće, Sivica, Jurovec, javiti se na mob: 098/9606-523 ili e-mailom: info@dmsmz.hr do 15.8. 24. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, 40000 Čakovec, traži m/ž kuhara, m/ž fizioterapeuta i 4 m/ž osobna asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili putem e-maila: info@dosti-mz.hr do 31.7.

25. ĐURKIN d.o.o., Braće Graner 1, Čakovec, traži m/ž zidara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: djurkin@ck.t-com.hr do 24.7.

26. ELCOP d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu, javiti se e-mailom: elcop@elcop.hr do 1.8.

27. ECON d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž tehnologa u proizvodnji metalnih konstrukcija i 5 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se e-mailom: econ-de@econ. hr do 16.8.

43. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu kvalitete i m/ž controlling business partnera, javi� se putem linka: h�ps://framos. jobs.personio.de/job/2650219?_ pc=1792745#apply do 24.7.

44. GRADIS d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž armirača, 2 m/ž fasadera, 5 m/ž zidara - tesara, 2 m/ž građevinskog poslovođu i 1 m/ž voditelja gradilišta, javi� se na mobitel: 099/3544611 ili pismenom zamolbom: info@ gradis.hr do 10.8.

45. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž voditelja razvoja poslovanja i marke�nga, javi� se na mob: 095/516-7864, pismenom zamolbom ili e-mailom: posao@ gmniksi.com; m/ž kalkulanta za obračun plaća i izradu faktura, javi� se na mob: 099/250-9219, pismenom zamolbom ili e-mailom: posao@ gmniksi.com te 2 m/ž tesara - zidara, javiti se na mob: 095/823-4432 ili e-mailom: posao@gmniksi.com do 14.8.

46. GRAKER j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž keramičara, javi� se na mob. 099/539-8220 ili na email: graker. keramika@gmail.com do 24.7.

47. GKP PRE-KOM d.o.o, Prelog, traži m/ž grobara, javi� se na mob. 099/3344-451 ili na email: marina@ pre-kom.hr do 31.8.

35. EUROLUX d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 3 m/ž izolatera, javi� se na mob: 095/6661-234 ili e-mailom: eurolux1.info@gmail.com do 31.7.

36. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž radnika na poslovima brušenja - brusača, javiti se e-mailom: benjamin.kovacevic22@gmail. com do 2.8.

37. EUROBETON d.d., Prelog, traži 3 m/ž električara, javi� se na email: eurobeton@eurobeton.hr do 31.7.

38. EUROLAND d.o.o., Čakovec, J. Kozarca 1a, traži m/ž referenta tehničke službe održavanja zgrada, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@euroland.hr do 31.7.

39. EVITA IN j.d.o.o., Planinarski put 8, Čakovec, traži m/ž frizera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 099/791-3180 do 24.7.

40. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž mehaničara održavanja, m/ž elektro održavatelja, m/ž pogonskog bravara u odjelu održavanja, m/ž skladištara modela i m/ž skladištara gotove robe, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 31.8.

41. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehnologa za pripremu proizvodnje, javi� se e-mailom: posao@filo. hr do 9.8.

42. Fontana ugostiteljstvo, Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javi� se na mob. 091/213-6415 ili na email: maja.stefok585@gmail.com do 31.7.

48. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu II. stupnja, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž IT supportera, 2 m/ž vatrogasca, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka i m/ž referenta upravljanja zgradama, energijom i održivim razvojem, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hr do 29.7.

49. INA maloprodajni servisi d.o.o, Donja Dubrava, traži m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postavi, javi� se e-mailom: pridruzise@ina. hr ili putem linka: h�ps://molgroup. taleo.net/careersection/external/ jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397# do 31.7.

50. Install Tirić d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - električara, javiti se na mob. 098/915-3964 ili na email: install.�ric@gmail.com do 31.7.

51. JB MODELARIJA BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži m/ž cnc operatera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 9.8.

52. JELEN PROFESSIONAL d.o.o., Belica, Braće Radića 37a, traži 2 m/ž rukovatelja obućarskim i sličnim strojevima, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jelen@jelen.hr do 31.7.

53. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, Mala Subo�ca, traži m/ž konobara i m/ž kuhara - pizza majstora, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/139-3037 ili e-mailom: kockatm63@gmail.com do 31.7.

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr

095/5580-199

Bespovratna

sredstva

za obrazovanje, STEM i razvoj mladih

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2026./2027. Za provedbu Natječaja osigurano je ukupno 1,8 milijuna eura.

Prihvatljive udruge i iznosi

Prijaviti se mogu udruge koje najmanje godinu dana aktivno i kontinuirano djeluju u Hrvatskoj te su upisane u Registar udruga i Registar nepro�itnih organizacija. Moraju biti registrirane za djelovanje u području odgoja i obrazovanja djece i mladih, uredno ispunjavati porezne, �inancijske i ugovorne obveze te imati potrebne kapacitete za provedbu projekta.

Projekt se mora provoditi u partnerstvu s najmanje jednom odgojno-obrazovnom ustanovom na području provedbe.

Druga udruga može biti dodatni partner, ali ne može zamijeniti obveznog partnera iz odgojno-obrazovnog sustava

Pojedina udruga može zatražiti od 6.636,14 do 19.908,42 eura, pri čemu Ministarstvo može �inancirati do 100 posto vrijednosti projekta. Sredstva će se isplaćivati u tri rate tijekom školske godine 2026./2027.

Područja financiranja

Udruga može prijaviti jedan projekt u jednom od sljedeća tri područja:

1. Promicanje socijalne uključenosti te očuvanje nacionalnog i lokalnog identiteta – osobni i socijalni razvoj, ljudska prava, aktivno građanstvo, mir i nenasilno rješavanje sukoba, prava nacionalnih manjina, interkulturalizam te očuvanje kulturne, prirodne i tradicijske baštine.

2. Unapređenje kvalitete života djece i mladih – zdravi stilovi života, očuvanje prirode, održivi razvoj, volontiranje, razvoj poduzetnič-

kih kompetencija te rad s darovitom djecom i djecom s teškoćama u razvoju.

3. Poticanje razvoja kompetencija u prirodoslovno-matematičkom području – STEM aktivnosti, �inancijska, digitalna i medijska pismenost, razvoj tehničkih i ICT kompetencija te utjecaj tehnologije na zdravlje pojedinca.

Obvezno partnerstvo

Projekt se mora provoditi u partnerstvu s najmanje jednom odgojno-obrazovnom ustanovom na području provedbe. Druga udruga može biti dodatni partner, ali ne može zamijeniti obveznog partnera iz odgojno-obrazovnog sustava. Udruga kao prijavitelj može prijaviti samo jedan svoj projekt, ali istodobno može sudjelovati kao partner u više drugih projekata.

Dodatni partneri mogu biti druge udruge, fakulteti, strukovne udruge, gradovi, općine, županije i javne ustanove. Prednost će imati projekti koji uključuju volontere, više partnera, djecu i mlade s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te se provode u ruralnim i slabije razvijenim područjima. Dodatno se vrednuju projekti koji planiraju zapošljavanje nezaposlenih osoba ili imaju osigurano su�inanciranje.

Rok za prijavu

Rok za podnošenje prijava je 21. kolovoza 2026. godine. Prijava se podnosi elektronički putem sustava eObrasci, a potpisana i ovjerena dokumentacija dostavlja se Ministarstvu poštom, kurirskom službom ili osobno. Više informacija dostupno je na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Tko će uspjeti u promjeni?

Koja je razlika između onih koji postignu promjenu i onih koji je nikada neće napraviti?

Razlika je u svjesnosti o onome što je uistinu problem. Govoreći o alatima Accessa kojima se služimo da bismo unaprijedili kvalitetu života, jedan od temeljnih postulata je da ne možemo promijeniti samo ono što ne želimo vidjeti.

Ako vam se ovo čini banalno, pitati ću vas koliko puta kada imate neki problem, razmišljate o drugima koji su u njega uključeni i po-

Nikola Barat, bacc. med. techn.

Ima li smisla mjera zabrane prodaje alkohola nakon 21 sat?

Omislite: „Kada bi barem taj netko promijenio ponašanje, sve bi se razriješilo.“, ili nešto slično tome? Ovo uobičajeno razmišljanje usmjerava nam pažnju prema van i udaljava od mogućnosti da sve to promijenimo i da se napokon u našem životu događaji tih karakteristika prestanu pojavljivati. Šta to znači usmjeriti pažnju prema unutra i što će omogućiti uspjeh u promjeni onoga što nas boli, koči, vrijeđa, uzrujava, oslabljuje i još mnogo toga što i kako se ne želimo osjećati? To znači

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Kada alkohol prestanemo promatrati isključivo kao problem osoba koje boluju od alkoholizma i počnemo ga promatrati kao važan javnozdravstveni čimbenik rizika, lakše je razumjeti zašto se raspravlja o mjerama kojima se ograničava njegova dostupnost

d sredine lipnja ove godine hrvatski gradovi i općine mogu odlučiti hoće li ograničiti prodaju alkoholnih pića u trgovinama, kioscima, suvenirnicama i drugim prodajnim mjestima između 21 sat navečer i 6 sati ujutro. Istodobno, restorani, barovi i ostali ugostiteljski objekti i dalje mogu posluživati alkohol tijekom svog redovnog radnog vremena. Prema obrazloženju zakona, cilj ove mjere jest zaštita zdravlja građana, osobito djece i mladih, očuvanje javnog reda i mira te stvaranje sigurnijih i ugodnijih javnih prostora. Prva je takvu odluku donijela Makarska, a sličan potez najavili su i Split, Zadar i Novalja.

Očekivano, ova je odluka odmah izazvala podijeljene reakcije. Jedni smatraju da nam zabrane ne donose ništa dobro i da ljudi imaju pravo slobodno odlučivati kada i što će kupiti i konzumirati. S druge strane, ljudi koji žive u užim središtima gradova, osobito u turističkim mjestima, suočavaju se s bukom, tučnjavama, vandalizmom i drugim posljedicama prekomjernog konzumiranja alkohola koje narušavaju kvalitetu života stanovnika. Dok se u javnosti raspravlja o tome tko će ovim zakonom dobiti, a tko izgubiti, možda je važnije postaviti jedno drugo pitanje: može li ova mjera doista smanjiti štetu koju alkohol uzrokuje?

Polazi se od pretpostavke da će manja dostupnost alkohola smanjiti vjerojatnost da će netko usput kupiti još jednu bocu ili još jedno pakiranje piva. Nakon 21 sat alkohol će i dalje biti dostupan u restoranima i barovima, ali po znatno višoj cijeni nego u trgovinama. Za neke će i to biti razlog da odustanu od još jednog pića

da u trenutku kada se tako osjetimo, postavimo pitanje: „Što je to u meni čime ja to kreiram? Koje gledište, stav, mišljenje ja imam koje sam usvojila/o kao svoje, a koje stvara ovakve događaje?“ Naše prirodno stanje je lakoća i kada bismo u svom sustavu imali samo svoju vlastitu vibraciju, živjeli bismo u skladu sa svojim najvećim dobrom. Kako kroz život usvajamo gledišta onih koji imaju na nas utjecaja, ona postaju dio nas, a da mi toga nismo svjesni. To što ne pripada nama, stvara nam

Mr. Sc. Maja Šegović, MPharm

INFO

Ananda, obrt za unapređenje kvalitete života

Braće Radića 30, Varaždin Mob: +385 99 278 93 63 Web: maja-segovic.hr

„probleme“ i ova svjesnost kao i usmjeravanje pažnje prema sebi, predstavljaju temelj uspjeha u promjeni.

Sama svrha ove mjere nije zabrana alkohola, nego ograničavanje njegove dostupnosti u kasnim večernjim satima. Već sama riječ "zabrana" kod mnogih izaziva otpor jer je doživljavaju kao ograničavanje osobne slobode. Međutim, vrijedi se zapitati je li alkohol uistinu proizvod poput svakog drugog. Riječ je o psihoaktivnoj tvari čija prekomjerna konzumacija povećava rizik od prometnih nesreća, nasilja, ozljeda, kroničnih bolesti i brojnih drugih zdravstvenih i društvenih posljedica. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2019. godini alkohol je bio povezan s oko 2,6 milijuna smrti diljem svijeta. Kada alkohol prestanemo promatrati isključivo kao problem osoba koje boluju od alkoholizma i počnemo ga promatrati kao važan javnozdravstveni čimbenik rizika, lakše je razumjeti zašto se raspravlja o mjerama kojima se ograničava njegova dostupnost. Takve mjere same po sebi neće riješiti problem alkoholizma, ali zajedno s prevencijom, liječenjem i edukacijom mogu pridonijeti smanjenju štetnih posljedica u cijeloj zajednici. Sustavni pregled 22 istraživanja pokazao je da je produljenje radnog vremena prodaje alkohola povezano s povećanjem broja �izičkih napada, nenamjernih ozljeda i prekršaja zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Suprotno tome, ograničavanje radnog vremena prodaje najčešće je bilo povezano sa smanjenjem nasilja i broja hospitalizacija povezanih s alkoholom (Nepal i sur., 2020.). Naravno, ni autori ovog pregleda ne tvrde da će ograničenje radnog vremena prodaje alkohola riješiti sve probleme. Dobar dio ljudi prilagodit će svoje ponašanje, primjerice kupnjom alkohola ranije ili u susjednim mjestima. Unatoč tome, ukupni zaključak bio je da se štete povezane s alkoholom u pravilu smanjuju kada je njegova dostupnost ograničena. Kada govorimo o problemima vezanima uz alkohol, najčešće pomislimo na osobe koje boluju od alkoholizma. Međutim, velik dio štete povezane s alkoholom nastaje među ljudima koji inače nemaju problem s ovisnošću. Dovoljna je jedna večer, jedno opijanje ili jedna loša odluka da netko završi u hitnoj službi, izazove prometnu nesreću ili ugrozi tuđi život. Zato ovakve mjere nisu usmjerene samo na osobe koje se bore s ovisnošću, nego na smanjenje štete u cijeloj zajednici.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM MERCEDES dizel

C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/3332470

PRODAJE SE OPEL VIVARO

2001. god., registr. do 11. mjeseca 2026. Info na mob 095/902-1134

KUPUJEM TOMOS MOPEDEsve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624

PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM MAZDU 3 benzin

2015. god., 129 tkm, 74 kW, bijela s efektom, reg do 7./2027., cijena 10.999 EUR. Info na mob: 098/905-1011

PRODAJEM GOLF 6 TSI 1.2

2011. god., reg. do 2. mj., stanje odlično, nema greške, prijeđeno 235 tkm, cijena 4.800 eur. Upita� na mob. 098/9272070

PRODAJEM NOVI ŠTITNIK zadnji za auto Kia picanto. Info na tel. 040/861-319

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/6991181-8428

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE

KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/5774571

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Posla� sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM

NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/507-2220

TRAŽI SE STAN ILI KUĆICA U NAJAM za samohranu majku sa djetetom starosti 8 g., sa kućnim ljubimcem (mali psić), do max 350 eura, u Čakovcu ili bližoj okolici. Tel. 099/3124106

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/195-7448

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću. Info na mob. 091/9247-302

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2. Info na tel. 091/286-1121

TRAŽIM 1-sobni stan na potezu od Šenkovca do Murskog Središća. Ponude na broj: 095/3423-099

PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517

RAZNO

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM motor za mješalicu betona i aparat za varenje za kućnu upotrebu. Info na tel. 040/861-319

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

BOLESNICI - NEPOKRETNI: prodajem novo dizalo za nepokretne osobe, neupotrebljeno, povoljno, u pola cijene. info na mob. 098/426-021

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293038

PRODAJEM sve za novorođenče: dječja kolica, nosiljka za bebi i sjedalica za auto. Informacije na mob. 098/467111

KUPUJEM stripove, stare razglednice Međimurje i dokumente, Nintendo igre i igraće konzole. info na mob. 098/9219-092

PRODAJEM BICIKLE: muški Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijete, kao novi. Info na mob. 092/5072220

PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

BOOTSMANN je polako nabrojao 7 godina, još je vrlo aktivan i fit i nadamo se da neće još dugo čekati svoju priliku. Broj čipa: 191100002159347. Kontakt: 040/500-080

LUKAKU

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

traži novi dom zbog promijenjenih životnih okolnosti. Stara je godinu i 3 mjeseca. Mješanac je njemačkog ovčara i labradora. Kastrirana je, redovito cijepljena i dobrog je zdravstvenog stanja. Dodatne informacije i broj čipa na broj telefona: 099/6315-726

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

KLASA: 320-02/26-01/1

URBROJ: 2109-2-01-01-26-8

NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

Na temelju Zaključka o dodjeli potpore male vrijednosti u poljoprivredi za kontrolu plodnosti tla poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca u 2026. godini, KLASA: 320-02/26-01/1, URBROJ: 21092-01-01-26-4, od 24. lipnja 2026. godine, Grad Čakovec daje obavijest o objavi

JAVNOG POZIVA

za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi za kontrolu plodnosti tla poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca

Grad Čakovec obavještava obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnike, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika odnosno Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca i bave se poljoprivrednom proizvodnjom, podkategorije: ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo, da se zaprimaju zahtjevi za dodjelu bespovratnih potpora za provedbu kontrole plodnosti tla poljoprivrednog zemljišta.

Grad Čakovec su�inancira izradu analize 100 uzoraka tla. Su�inancirat će se analiza najviše petnaest (15) uzoraka tla po jednom korisniku prema redoslijedu zaprimanja prijava.

Cijena analize jednog uzorka iznosi 60,00 eura, od čega Grad Čakovec i Međimurska županija su�inanciraju po 24,00 eura, dok korisnik sudjeluje s 12,00 eura po uzorku.

Uvjeti za ostvarivanje potpore sadržani su u Javnom pozivu, Zaključku i Obrascu zahtjeva za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi, koji su objavljeni na oglasnoj ploči i na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr.

Javni poziv otvoren je od dana objave do iskorištenja raspoloživih sredstava, a najkasnije do 24. kolovoza 2026. godine.

Informacije vezane uz Javni poziv mogu se dobiti u Upravnom odjelu za EU integraciju, gospodarstvo i digitalizaciju Grada Čakovca, soba 202, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec ili na tel. 040/314-937. Gradonačelnica Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec.

U KUHINJI s Aleks

Cheesecake s borovnicama bez pečenja

Privukao me opis kojom se obećava jednostavna priprema, no to nije ni izdaleka točno. Ukoliko želite isprobati ovaj recept, svakako odvojite minimalno 2 sata, ako ne i više

Piše: Aleksandra Sklepić

Borovnice i sir predobra su kombinacija za deserte, pa sam odlučila isprobati recept za cheesecake s borovnicama - osvježavajuć, kiselkast desert čiju aromu borovnice savršeno zaokružuju. (Slika 1.) Privukao me opis kojom se obećava jednostavna priprema, no to nije ni izdaleka točno. Ukoliko želite isprobati ovaj recept, svakako odvojite minimalno 2 sata, ako ne i više. Tu je i stalno hlađenje, te stavljanje u hladnjak, pa ponovno miksanje, pa opet vraćanje u hladnjak, a može se jesti tek sljedeći dan. Prvi dio pripreme odnosi se na mljevenje keksa. Za podlogu, 100 grama keksa treba samljeti na jako sitno, a drugu polovicu na nešto krupnije. Tu ima dovoljno posla; odlučila sam se za mlinac za orahe, nisam probala kako bi išlo s blenderom. Zatim treba rastopiti i ohladiti maslac, te ga pomiješati s mljevenim

Sastojci za Cheesecake s borovnicama bez pečenja

ZA KORU:

• 200 g keksa

• 150 g maslaca

• 1 vanilin šećer (po želji)

• malo mlijeka

ZA KREMU:

• 500 g krem sira

• 100 g šećera

• sok od pola limuna

• 3 žlice kiselog vrhnja

• 300 ml slatkog vrhnja

• 2 vrećice žela�ne

• 10 žlica vode

ZA PRELJEV

• 100 g borovnica

• 5 do 6 žlica šećera

• 1 vrećica žela�ne

keksima. Smjesa je ispala dosta suha, pa sam dodala malo mlijeka. Smjesu za podlogu rasporedila sam po dnu kalupa i stavila u hladnjak da se do kraja formira. (Slika 2.)

Zatim sam krenula s pripremom kreme za cheesecake. Dvije vrećice želatine pomiješala sam s 10 žlica vode i ostavila da nabubri. Sir sam razradila mikserom, postepeno dodavajući šećer, sok od limuna i 3 žlice kiselog vrhnja. Zatim sam želatinu zagrijala i ostavila da se ohladi. Vrhnje za šlag sam pretvorila u šlag, te sve sjedinila ručno - kremu od sira, ohlađeni žele i šlag. Tu sam gotovu kremu rasporedila po tijestu u kalupu i ponovo stavila na hlađenje.

Preljev se priprema tako da se borovnice stave u mali lonac, doda im se šećer i kuha se dok borovnice ne omekšaju i počnu puštati sok. U međuvremenu treba umutiti vrećicu želatina s 5 žlica vode i odmah dodati u smjesu. Sve se još kuha par minuta i zatim se mora hladiti. Nakon 2 sata, preljev od borovnica rasporedila sam po kolaču koje se do tada već učvrsnuo. (Slika 3.) Ukoliko se ne čeka potrebno vrijeme, preljev će “propasti” u kolač. Gotov cheesecake mora se vratiti na hlađenje na još nekoliko sati, a rezati se može tek sljedeći dan. Na kraju sam dobila odličan kolač, ali prema mom mišljenju, nit je jednostavan, nit je jeftin, a u svakom slučaju vrijedan je ovog vremena i truda za one koji si to mogu priuštiti. (Slika 4.)

Palofski gulaš između Međimurca

Imao sam vremena i privlačilo me isprobavanje i kombiniranje raznih recepata. Tako sam naučio kuhati većinu jela koje danas rado kuham. Ponekad je uspjelo isprve, a ponekad i nije, ali uporan sam, pa ako ne uspije, idem ponovo, od početka

Piše: Aleksandra Sklepić

Ako pitate deset kuhara koja je tajna dobrog gulaša, dobit ćete jedanaest različitih odgovora. Netko će reći da je tajna u mesu, netko u začinima, netko u laganoj vatri, dugom kuhanju i dobrom društvu, a uvijek će se naći i onaj koji tvrdi da bez "jednog tajnog sastojka" nema pravog gulaša. Istina je da dobar gulaš počinje pažljivim odabirom mesa. Najbolji rezultat daje kombinacija različitih komada, jer svaki od njih tijekom dugog kuhanja daje svoju posebnu teksturu, sočnost i bogatstvo okusa. No, nije dovoljno imati samo kvalitetne namirnice. Svoje čine i iskustvo, strpljenje te osjećaj za pravi trenutak kada dodati svaki sastojak, a iznad svega važna je ljubav prema kuhanju. To je sastojak koji se ne može kupiti, ali se osjeti u svakom zalogaju. Dominik Pal�i iz Palovca ima sve to, a s nama je podijelio recept za Palofski gulaš kojim je na ovogodišnjoj “Palofskoj

gulešijadi” predstavljao Mjesni odbor Palovec. Doznali smo da je ovaj gulaš malo “jači” jer je nastao kao spoj dviju kuhinja - međimurske i slavonske.

Godine iskustva uz kotlić, provjerenu kombinaciju mesa, osjećaj za začine i iskrenu ljubav prema kuhanju, Dominik je stekao zbog vježbe i ljubavi prema kuhanju.

Kuhati sam naučio još u srednjoj školi, rekao nam je. Roditelji su radili, a ja sam doma bio sam, imao sam vremena i privlačilo me isprobavanje i kombiniranje raznih recepata. Tako sam naučio kuhati većinu jela koje danas rado kuham. Ponekad je uspjelo isprve, a ponekad i nije, ali uporan sam, pa ako ne uspije, idem ponovo, od početka.

Ljubav je razlog mješavine Međimurske i Slavonske kuhinje Dominikova zaručnica Anamaria Lučan je Slavonka,

Voćni i pitki pinot bijeli

Ovotjedna preporuka ljubiteljima dobre kapljice stiže iz vinarije Dvanajščak-Kozol. Njihov pinot bijeli nastaje od ručno ubranog grožđa sa strmih vinograda i malih, odvojenih parcela, ubranog na vrhuncu zrelosti i aromatske koncentracije.

Brzim prešanjem sačuvan je prirodni voćni karakter sorte, dok je fermentacijom na nižim temperaturama u trajanju od mjesec dana postignuta maksimalna ekstrakcija aroma. Rezultat pažljivog podrumarskog pristupa jest iznimno voćno i pitko vino koje osvaja izraženom mineralnošću i čvrstom strukturom. Idealna je kapljica za osvježenje i uživanje u izvornom terroiru. (sh)

gulaš rezultat je ljubavi Međimurca i Slavonke

pa je, otkrio nam je Dominik, donijela svoj utjecaj i u kuhinju. Mnoge je recepte prilagodio slavonskim autohtonim, jer su mu na taj način bolji, a sve što je dobro, rado prihvaća. Kao dobrog kuhara Dominika znaju mnogi prijatelji, pa najčešće preuzima ulogu glavnog kuhara na feštama, rođendanima i druženjima. Osim u kuhanju gulaša, odličan je i uz roštilj i peku; rado priprema odojke i janjetinu, a ima i svu potrebnu opremu za pripremu ovih specijaliteta. Anamaria i Dominik imaju i malog sinčića starog godinu dana, a zove se Arin. Trenutno je on centar njihovog svijeta, pa su sve aktivnosti prilagođene njemu, zbog čega su privremeno obustavili svoju najdražu aktivnost - putovanja. Vole putovati po cijelom svijetu, pa na svojoj karti svijeta imaju osvojene mnoge destinacije, nešto zajedno, a nešto samostalno. Prošli su cijelu Europu osobnim autom, a Dominik je bio i u Tajlandu, na Islandu i na mnogim drugim atraktivnim destinacijama. Najvažnije im je zajedničko putovanje bilo na Madeiru, 2024. godine, gdje su svoju ljubav okrunili zarukama. Zajednička im je i ljubav prema životinjama, pa s njima žive pas, tri mačke i jedan gušter.

Aktivan je u svim mjesnim događanjima

Uz putovanja, Dominik voli sport, trenira cross�it i boks, a član je uprave Nogometnog

kluba Dinamo Palovec. Zaposlen je u Općini Mala Subotica na radnom mjestu referenta za opće i upravne poslove, a njegov vedar duh i ugodna osobnost okupljaju oko njega mnoge mještane, jer kad nešto treba riješiti, Dominik je uvijek spreman za pomoći ili organizirati.

Što se pak tiče njegovog gulaša, roštilja ili peke, ljudi se uvijek vraćaju po još jedan tanjur. Svoj tajni sastojak od kojeg su mu jela tako �ina nije nam htio otkriti, ali recept koji slijedi dovoljan je da i vaš gulaš zamiriše kao Dominikov.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Dominik s neponovljivim Palofskim gulašom

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Ljubica Jurak iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Recept za Palofski gulaš

SASTOJCI:

• 2 kg june�ne

• 2 kg svinje�ne

• 4 kg luka

• češnjak

• 1 kg krumpira

• 3 do 4 mrkve

• korijen celera

• 2 konzerve pela�

• mljevena crvena paprika

• sol, papar, lovorov list, začini prema ukusu

• 2 žlice meda

• 1 litra mineralne vode

• 1 litra temeljca od goveđih kos�ju

• ulje ili mast za dinstanje luka

PRIPREMA: Luk očistiti i narezati na kockice željene veličine,

pa ga dinstati na ulju ili masti. Kad je luk pečen, dodati pola litre ili jednu litru mineralne, te 2 do 3 žlice mljevene crvene paprike. Sve zajedno još i dinstati kojih 45 minuta, dodati naribanu mrkvu, celer, češnjak i dinstati 20 minuta. Nakon toga se na luk stavlja narezano meso. Najprije junetina, sve se dinsta 20 minuta, zatim narezana svinjetina i sve se skupa dinsta još oko 20 minuta, uz stalno podlijevanje temeljcem od goveđih kostiju . Na kraju se dodaju pelete (rajčice) i nakon pola sata dodaje se voda, začini se prema ukusu i kuha još 1 sat. Pola sata prije završetka u gulaš se dodaje krumpir, prethodno oguljen i narezan na ploške ili kockice.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Čakovečki Trg Republike unatrag šezdeset godina

Tajana Vidović, viša kustosica

Trg Republike već desetljećima predstavlja središte javnoga života Čakovca. Povezujući Stari grad i Perivoj Zrinski s ostatkom gradske jezgre jedan je od najvažnijih i najprepoznatljivijih gradskih prostora. Zbog važnoga prometnog položaja i smjene zaprežnih kola motornim vozilima, ovaj je prostor u posljednjih šezdeset godina prošao kroz brze i velike promjene. One nisu zahvatile samo njegov izgled, nego i način na koji su ga građani koristili i doživljavali o čemu danas svjedoči bogata arhivska građa Muzeja.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Od prometnice do pješačke zone

U fundusu čuvamo zanimljive fotografije iz šezdesetih godina 20. stoljeća koje prikazuju Trg u vrijeme kada je bio sastavni dio gradske prometnice. Središtem su prolazili automobili, bicikli i pješaci, uz rubove kolnika bila su parkirališna mjesta, a putokazi na križanju tadašnje Drapšinove ulice, Novakove i Ulice Maršala Tita usmjeravali su promet prema Murskom Središću, Varaždinu, Zagrebu, Kotoribi, Lendavi i Budimpešti. Taj dio grada nije bio toliko namijenjen duljem zadržavanju, već prvenstveno svakodnevnom prolasku, no ipak je bio mjesto kratkih susreta i razgovora. Krajem osamdesetih godina, u sklopu velikoga uređenja centra grada uoči zagrebačke ljetne Univerzijade (1987. Čakovec je bio jedan od suorganizatora tog sportskog natjecanja), njegova se funkcija postupno promijenila. Središte grada oslobođeno je prometa, a prostor prilagođen pješacima. Postao je mjesto susreta, šetnje, kulturnih i sportskih događanja te javnih manifestacija namijenjen dužem zadržavanju građana na jednom mjestu. Iako se danas često ističe kako je centar mirniji

nego prije (premda je Trg Republike trenutačno zatvoren zbog obnove) subotnja prijepodnevna špica Tomislavovom ulicom i dalje pokazuje da je upravo ovo mjesto na kojem građani najradije provode vrijeme.

Promjene su vidljive i u arhitekturi koja ga okružuje. Povijesne historicističke te secesijske građevine (na samom Trgu i duž Ulice kralja Tomislava) i danas određuju identitet gradske jezgre. Pojedine građevine su tijekom druge polovice 20. stoljeća zamijenjene drukčijim stilom arhitekture, ponajprije zbog

njihove trošnosti, ali i novih društvenih i urbanističkih potreba. Nekadašnji ugaoni kompleks historicističkoga stila na Trgu (Dom JNA-a i ljetna pozornica Kozar, poznata gradska slastičarnica, niz stambenih objekata), osamdesetih su godina zamijenile poslovne zgrade i kulturni objekti u kojima se danas nalazi Erste banka, poznata zgrada Međimurka te u nastavku Centar za kulturu Čakovec i Knjižnica i čitaonica Nikola Zrinski Čakovec. Tako centar danas objedinjuje različita razdoblja razvoja arhitek-

HOROSKOP

LJUBAV: Povjerenje i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju ćete energiju usmjeriti na postizanje spomenutoga. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami tražit će ozbiljnu ljubav vjerujući da je to moguće odmah.

KARIJERA: Vaša velika želja za poduzimanjem ovaj će put imati krila. Međutim, bit će mnogo detalja koje ćete morati provjeravati u startu. To će vas malo usporiti, ali i umoriti.

Ekonomizirajte svojim snagama i bolje organizirajte posao.

ZDRAVLJE & SAVJET: Vježbajte jogu ili meditirajte.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ljubavna svakodnevica jedan će vam se dan činiti kao iz bajke, a već drugi će vam izgledati dosadno. Oni u vezama trebat će bolje balansirati i njegovati svoje pamćenje kako ne bi zaboravili da im je jučer bilo sasvim dobro.

KARIJERA: Pred vama su novi izazovi koji zahtijevaju pametan i promišljen pristup. Također ćete trebati sve više surađivati s kolegama, i to nerijetko tako da stvarate ili prihvaćate kompromise. Nemojte to uzeti za zlo jer više očiju više vidi.

ZDRAVLJE & SAVJET: Nađite malo mira samo za sebe.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: U osobnim odnosima sve će vam važnije biti pitanje zajedništva, a upravo ono odvest će vas korak naprijed. Neki će razmišljati o početku zajedničkog življenja udvoje. Bit će i onih koji će osvježiti svoju vezu te svakako odustati od prigovaranja.

KARIJERA: Radit ćete bez pritiska, ali s velikom učinkovitošću. Bit ćete vrijedni i spremni podmetnuti svoja leđa gdje god treba. Neki kolege će vam se čuditi jer vas nisu navikli vidjeti u takvom izdanju. Samo nastavite.

ZDRAVLJE & SAVJET: Uživajte u sportu i u životu.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno ćete se malo udaljiti od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uzeti preozbiljno, nego ćete sve nadilaziti humorom i pozitivnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun.

KARIJERA: Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide. Uglavnom, nemojte se uspavati; posao napreduje, a s njim i vi.

ZDRAVLJE & SAVJET: Osigurajte si više vremena za dobar san. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Zaokupljenost domom i obitelji bit će velika, a vi ćete biti spremni boriti se za sve to do kraja. Oni u stabilnim vezama obnovit će svoj erotski život na razne načine. Oni koji još traže srodnu dušu u udvaranjima će biti vrlo uporni i ići do kraja.

KARIJERA: Ne samo da vaši nadređeni pojačavaju pritisak na vas nego vas i provociraju. Najbolje je pozvati se na pravila posla i striktno ih poštovati. Ako tako ne ide, ne ulazite u svađe jer će pobjeda u njima trenutačno izostati. Pričekajte malo.

ZDRAVLJE & SAVJET: Svakodnevna relaksacija je nužna.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Vaš ljubavni život postat će tiši, diskretniji. Oni u vezama nalazit će se na sasvim običnim mjestima kojima se kreću svakodnevno, dok će mogućnost izlazaka na atraktivne događaje zanemariti. Samci će flertovati s osobom s posla.

KARIJERA: Činit će vam se da vi sve možete sami. Ipak, podrška drugih dobro će doći. Imat ćete je, a nećete ni računati na nju. Stoga je prepoznajte na vrijeme i iskoristite. Više ljudi postići će i veći rezultat. Prihvatite i protekciju jer ste je zaslužili.

ZDRAVLJE & SAVJET: Vjerujte u bolje sutra.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Pred vama su iskustva i iskušenja koja bi vas mogla obogatiti kao osobu. Bit će dvojbi kako se postaviti prema drugoj strani, ali neka vam kriterij ne bude samo vaše zadovoljstvo. Budite ono što jeste i gledajte na duge staze.

KARIJERA: Zamišljat ćete se u ulozi inicijatora stvari. Mnogi će zaista pokretati ili na svojim leđima nositi glavni dio posla. Kolege će se rado oslanjati na vas. Pred vama je zanimljiv tjedan u kojem ćete postati svjesni svoje uloge i snage.

ZDRAVLJE & SAVJET: Kombinirajte sport i opuštanje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav.

KARIJERA: Riješite se svojih velikih dilema koje se pojavljuju onda kada stvari ne idu kako ste zamislili. Možda sve zapravo ispadne bolje nego što ste planirali. Poradite na vlastitoj fleksibilnosti i otvorenosti. Rezultati stižu, bez brige. ZDRAVLJE & SAVJET: Dajte si više sna i više vremena za razmišljanje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

ture – od reprezentativnih pročelja iz doba historicizma i secesije do zgrada nastalih u razdoblju socijalizma. Svaki od tih slojeva arhitekture govori o razvoju centra i njegovoj prepoznatljivosti.

Fotografije

Čakovca u Muzeju

Građani svojim sjećanjima, fotografijama i razmišljanjima pridonose očuvanju povijesti grada, dok Muzej Međimurja Čakovec ima značajnu ulogu u njezinu istraživanju, zaštiti i interpretaciji. Fotografije, negativi i

digitalni zapisi predstavljaju vrijedan dio muzejskoga fundusa. U bogatim fotografskim zbirkama Muzej čuva građu autora S. Leinera, D. Jalšovca, M. Banjeglava i E. Lukmana koja dokumentira vizuru Čakovca, kulturna i društvena zbivanja od 1950-ih do 1990-ih godina. Ti zapisi svjedoče o urbanističkom i društvenom razvoju grada te omogućuju bolje razumijevanje promjene njegova prostora. To uključuje i Trg Republike koji se od prometnice razvio u prostor (a ostao i danas) namijenjen prvenstveno pješacima. U vrijeme analogne fotografije svaki je snimak zahtijevao veliko fotografsko znanje, iskustvo i promišljenost, zbog čega ova građa ima iznimnu kulturno-povijesnu vrijednost.

Poziv građanima

Ovim putem pozivamo građane koji posjeduju stare fotografije Trga Republike, centra grada, gradskih ulica ili obiteljskih uspomena da svojim donacijama Muzeju doprinesu očuvanju lokalne baštine – u instituciji koja joj osigurava trajnu zaštitu. Takvi materijali nisu samo osobna sjećanja, nego i vrijedan dio kulturne baštine Čakovca koji će budućim generacijama omogućiti bolje razumijevanje razvoja grada.

LJUBAV: Znate da možete više i bolje, ali to ne ovisi samo o vama. Nitko nije savršen, pa nije ni vaša najdraža osoba.

Pokušajte je prihvatiti onakvu kakva jest i vidjet ćete da bez nepotrebnih pritisaka i zahtjeva možete biti sasvim sretni.

KARIJERA: Zaposleni u uslužnim djelatnostima imat će dosta posla, dok će ostali biti otvoreni za pomoć drugima. Neki će se pokazati kao dobri savjetnici, a svoje će znanje lako primjenjivati u praksi. Mali nesporazumi u komunikaciji bit će prolazni.

ZDRAVLJE & SAVJET: Povremena nervoza i sitne brige.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit ćete sigurni u svoje osjećaje i, bez obzira na vanjske okolnosti, nećete dopustiti da vas išta skrene s vašeg ljubavnog puta.

Osvajači će osvajati s velikim samopouzdanjem, a oni u vezama poticat će partnera na pozitivan stav.

KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju. Krajem tjedna to će vam postati toliko važno da biste mogli zanemariti realnost. Ne zaboravite obaviti svoj posao.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne pretjerujte s meditacijom.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Osjećat ćete se kao da možete pokrenuti brda. Voljena osoba će vas podržavati u svemu, a i komunikacija među vama će se poboljšati. Mnogi će biti sretni. Oni koji su još sami neka svakako izlaze van. Bit će lijepog društva. KARIJERA: Nedostajat će vam energije da obavite sve što ste planirali, pa će se zbog toga javiti umor i nervoza. Posao treba bolje pripremiti i planirati. Tako ćete doskočiti spomenutom. Također, nemojte komplicirati pa ćete stići na sve.

ZDRAVLJE & SAVJET: Idite u prirodu ili barem prošetajte na svježem zraku.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ljubav ćete nalaziti na svakom koraku i u svakom danu. Neće biti potrebno ništa posebno da je ostvarite. Ovakve prilike će vas raznježiti. Ipak, povremeno će biti i neprimjerenih kritika s druge strane. Zanemarite ih.

KARIJERA: Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vrednuju onako kako treba. Ipak, u drugom dijelu tjedna postajat ćete sve potrebniji onima s kojima radite. Ne razmišljajte previše, jednostavno radite.

ZDRAVLJE & SAVJET: Bolje je vjerovati nego sumnjati. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

„Konji ne poznaju laži“: U Črečanu učili od portugalskog stručnjaka

Na stručnom usavršavanju okupili su se jahači iz Čakovca, Varaždina, Zagreba i Đakova, željni novih znanja i drugačijeg pogleda na rad s konjima

Piše: Aleksandra Sklepić

„Konji ne poznaju laži.“ Tim je riječima portugalski trener Miquel Gonçalves sažeo ono što mnogi zaljubljenici u konje osjećaju, ali teško opisuju. Ove plemenite životinje ne reagiraju na titule, medalje ili riječi, već na čovjekovu energiju, smirenost i povjerenje. Zbog toga jahanje nije samo sport niti rekreacija, već način života koji traži strpljenje, odgovornost i međusobno razumijevanje. Kad se toj posebnoj vezi pridruži znanje vrhunskog stručnjaka, nastaje iskustvo koje jednako obogaćuje početnike i iskusne natjecatelje.

Takva se priča proteklih dana odvijala u Črečanu, gdje je u privatnom konjičkom klubu Animalogic Cooperative, vlasnice Eme Prokeš, održan trodnevni seminar i radionica s poznatim portugalskim trenerom Miquelom Gonçalvesom. Na stručnom usavršavanju okupili su se jahači iz Čakovca, Varaždina, Zagreba i Đakova, željni novih znanja i drugačijeg pogleda na rad s konjima.

Zbog njegovog bogatog iskustva, jahači i dreseri vole slušati portugalskog trenera

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

pružaju priliku za napredak koji se teško može steći na redovitim treninzima. Upravo je razmjena iskustava ono što ovakve susrete čini neprocjenjivima. Svaki trener donosi drugačiju filozofiju rada, a svaki konj i svaki jahač nova su priča. Učenje zato nikada ne prestaje, bez obzira na godine iskustva ili osvojene medalje. No, možda je najveća vrijednost ovog susreta bila podsjetiti da uspjeh u konjičkom sportu ne proizlazi samo iz tehnike, nego iz odnosa koji čovjek gradi sa svojim konjem. Povjerenje se ne može naučiti iz knjige niti osvojiti na natjecanju, nego se stječe svakodnevnim radom, strpljenjem i poštovanjem, a kako je na kraju poručio Miquel Gonçalves, konji ne poznaju laži, pa možda upravo zato oni iz ljudi izvlače ono što je u njima najbolje. KONJIČKI

Iza portugalskog stručnjaka su više od dva desetljeća rada s konjima i jahačima, od početnika, onih koji tek sjedaju u sedlo do nagrađivanih natjecatelja. Licencirani je trener Portugalskog konjičkog saveza

od 2004. godine, a tijekom karijere kontinuirano se usavršavao završivši tri razine školovanja za dresurnog suca te stekavši međunarodne licence za suđenje mladim dresurnim konjima i međunarodnim natjecanjima najviše razine. Upravo zbog bogatog iskustva njegove radionice privlače jahače željne novih znanja, bez obzira na njihovu razinu iskustva. Trening-radionice i razmjena iskustava trajali

su od 13. do 15. srpnja, a tijekom tri dana sudionici su, uz stručno vodstvo portugalskog trenera, usvojili nova znanja i usavršavali vještine koje će im koristiti u svakodnevnom radu s konjima. Miquelu Gonçalvesu ovo je drugi posjet Hrvatskoj; prije tri godine održao je seminar u Varaždinu, a ponovno se rado odazvao pozivu hrvatskih kolega. – Konji ne poznaju laži. Oni odmah osjete kakav je

čovjek, je li miran, nervozan ili nesiguran. Njihovo se povjerenje ne može kupiti, ono se zaslužuje, rekao nam je Gonçalves. Imati konja velika je obveza. Mnogi ljudi pogrešno misle da će kupnja konja djetetu ili bavljenje jahanjem jednog dana postati isplativ posao. Imati konja znači preuzeti trajnu odgovornost – financijsku, ali prije svega odgovornost prema živom biću. Jahanje je jedini sport u kojem

istovremeno sudjeluju dvije duše, povezane u jedno. Imati konja je poziv, a ne posao ili zarada. Bogatstvo koje se pritom stječe nije u novcu, nego u osobnom rastu, kroz brigu, predanost i ljubav prema ovoj predivnoj životinji, poručio je portugalski stručnjak.

Razmjena iskustava čini ovakve susrete neprocjenjivima

Razgovarajući sa sudionicima radionice doznali smo koliko im ovakvi susreti znače. Budući da dolaze iz različitih sredina i škola jahanja, razmjena iskustava i različitih metoda rada posebno je vrijedna. Istaknuli su kako upravo kvalitetno svladane osnove čine temelj svakog daljnjeg napretka, bez obzira na disciplinu kojom se bave.

Za vrijeme našeg posjeta održavao se trening s uspješnim dresurnim jahačima iz Đakova. Kako bi sudjelovali na ovoj vrijednoj radionici, toga su dana ustali već u četiri sata ujutro i prevalili stotine kilometara. Profesionalni sportaši složni su da im ovakvi seminari

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana SATIRA

Baloni na vlasti, narod na bolovanju

Političari vladajuće stranke kod nas imaju jednu zajedničku osobinu: čim dobiju funkciju, odvoje se od tla. Postanu baloni. Poput Plenkovića, lebde iznad stvarnosti, iznad plaća, iznad mirovina, iznad zdravog razuma. I onda odozgo mašu narodu i uvjeravaju ga da se "živi sve bolje". Tu prednjače ministri, a naročito Plenković.

A narod, što će nego da im maše natrag — ali s masovnog bolovanja.

Baloni i dim

Globalni baloni rješavaju dim političkim (i smrtnim) kaznama. Domaći baloni rješavaju in�laciju pričama o ratovima. Za sve je kriv netko drugi, samo ne oni, nikako. Baloni su kao mala djeca koja razbiju vazu pa onda krive mačku — samo što naša mačka u ovom slučaju živi tri državne granice dalje. Institucije u štrajku tišine Kod nas su ljudi svakim danom sve više revoltirani, ali ne galame, ne. Kod nas revoltirani odu na bolovanje. A kad četvrtina ljudi velike bolnice ode na bolovanje, to više nije statistika — to je sirena za uzbunu. Ali vladajući baloni sirene ne čuju. Previsoko su u zraku pa do njih zvuk ne dopire. Ali, naći će oni rješenje: uvest će još više radne snage. Jer lakše je uvesti jeftine ljude nego motivirati one stručne koje već imaš. To vam je kao da vam curi krov, a vi kupite novi kišobran. Čistačice – nevidljivi stupovi

A tek kad čistačice prestanu raditi, sustav se raspadne. Ali vladajući baloni to ne primjećuju — prašina je za njih samo pjesnička metafora, a ne stvarnost.

Paunovi u Saboru

A razne vrste peradi u Saboru se šepure poput paunova na vlastelinskom imanju. Paunovi s repovima u boji eura, paunice s ekskluzivnim haljinama, sve skupa jedna koliko šarena toliko i lažna predstava. Neki baloni su ušli u Sabor sa zbrojem glasova koji bi jedva napunio običan autobus, ali zato imaju privilegije za nekoliko vila s bazenima. A sve to narod plaća dok šareno društvo paunova paradira.

Glavni problem

Naš najveći problem nije tek in�lacija. Naš najveći problem je zarobljeni i okupirani, jednostrani izborni zakon koji balone drži u zraku poput helija. I dok se taj zakon ne promijeni, baloni će letjeti iznad naših glava, a mi ćemo se još uvijek pitati zašto nam je sve teže hodati po zemlji. Ivan Grahovec

AFORIZMI

Političari, kao i morski psi, imuni su na sve bolesti društva. Osim krava i političari se mogu penjati uza stepenice, a ne žele se spuštati niz njih.

Grobnu tišinu može prekinuti samo novi ukop. Nemoguća misija postaje mogućom, kad se manjina prikloni većini. Usidrimo li cijene, brodovi neće ploviti i bez Trumpovih zabrana. Kolektivna svijest, dovela nas je u stanje bez svijesti. Da mnogima i rogovi dobro stoje, otkrili su Novogodišnji blagdani. Stupovi sramote postali su potporni zidovi za vile vladajućih. Nova disciplina preživljavanja – plivanje u Mrtvom moru. I vjetrovi mnogima mogu promijeniti život, ukoliko pušu u njihovom smjeru.

Jagoda Sablić

HUMORESKICA

Titula

Zagrebom luta gola žena, sutradan i muškarac. Lik skače po krovovima automobila, drugi se boksa sa kontejnerom, a treći se samozadovoljava u parku. Svi su pri činu hapšenja vikali: „Volim Dinamo!“. Zaista čudni načini proslave nove titule. Nađan Dumanić

EPIGRAM

U mračnom kutu gdje se nada gasi, običan čovjek gorku čašu pije. Dok se Premijer hladnim licem krasi, on podli osmijeh u dvorani krije. Ivan Grahovec

Još nekoliko

ugodnih dana

VREMENSKA SLIKA: U proteklih sedam dana vrijeme nije bilo posve stabilno, ali ipak je bila riječ o pravom ljetnom vremenu. Bilo je mnogo sunca, u pojedinim danima i poneki pljusak, a temperatura se kretala oko ili malo iznad 30 °C. Od nedjelje je ipak malo osvježilo pa će ovaj tjedan biti nešto svježiji. Pojedinih dana i dalje su mogući pljuskovi, ali prevladavat će suho vrijeme. Temperatura ovaj tjedan neće prelaziti 30 °C pa ćemo se još malo odmoriti od vrućina, a novi val vrućina na vidiku je krajem srpnja i početkom kolovoza. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak nas očekuje uglavnom suho i djelomično sunčano vrijeme. Noć i jutro bit će svježi, s minimalnom temperaturom oko 10 °C ili malo iznad toga, a najviša dnevna kretat će se između 24 i 26

°C. Očekuje nas još jedan lijep ljetni dan bez prevelike vrućine i sparine. I tijekom subote trebalo bi se zadržati uglavnom povoljno vrijeme. Bit će dosta sunca i postupno toplije, no i dalje bez izražene vrućine jer će se dnevna temperatura kretati do 28 ili najviše 29 °C. Mogućnost za pljusak je mala, a nešto su vjerojatniji u nedjelju, osobito u poslijepodnevnim i večernjim satima, kada se prognozira dolazak nove hladne fronte. U početku će biti sparno, s temperaturom možda i do 30 °C, no s promjenom vremena krajem dana ponovno će osvježiti. Početak novog tjedna bit će promjenjiv i malo svježiji. U ponedjeljak bi tako, uz nešto nižu temperaturu, mjestimice moglo biti kiše ili pljuskova. Riječ je o manjem padu temperature, a ni oborina ne bi trebalo biti mnogo.

Motika u srpnju puni bačve u listopadu

U utorak se očekuje stabilizacija, pa nas čeka uglavnom suh i djelomično sunčan dan. Nakon svježeg jutra, danju će biti ugodno toplo.

Sredinom i u drugom dijelu sljedećeg tjedna vrijeme će biti sunčanije te iz dana u day sve toplije. Prijelaz iz srpnja u kolovoz tako bi trebali obilježiti novi toplinski valovi s temperaturom iznad 30 °C.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj stranici na Facebooku „Kad će kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov, 23. srpnja 2026.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 25. srpnja 2023. oluja u Međimurju i sjevernom Jadranu donijela tuču veličine teniske lop�ce uzrokujući velike štete

• 28. srpnja 2021. katastrofalni požari u Sredozemlju uslijed ekstremne suše i dugotrajnih temperatura iznad 40 °C. Višednevni, razorni šumski požari u Turskoj, Grčkoj i dijelovima hrvatske obale uniš�li su sto�ne �suća hektara šume • 29. srpnja 2014. otok Silba doživio je pravi potop. U samo 24 sata palo je 217,5 litara kiše po četvornome metru, što je sedam puta više od prosjeka za cijeli srpanj. Taj je srpanj na Silbi završio s ukupno 412,5 litara kiše, postavivši apsolutni rekord

• 31. srpnja 1987. koprivničko područje poharalo je nevrijeme praćeno krupnom tučom. Uništeno je više od 10.000 hektara kukuruza, stradali su brojni vinogradi i voćnjaci, a vjetar je doslovno skidao krovove sa stambenih zgrada

VICOTEKA

Gužva

Pita učiteljica Pericu: – Perice, zašto kasniš u školu? – Bila je strašna gužva na spavanju.

Puknuti krumpir

Idu dva krumpira ulicom i sretnu pire. Kaže jedan drugome: – Bježi brzo, ovaj je skroz pukao!

Loto

Mujo kaže Fati: – Fato, što bi ti napravila da dobijem na lotu? – Uzela bih ti pola i ostavila te! – Evo ti dva eura i gubi se!

Čarobni pas

– Kako se zove pas koji se bavi magijom? – Labradakabra.

Konzerva

– Kako komarci zovu ljude u automobilu? – Konzervirana hrana.

MOZGALICA

- pronađi 10 razlika Pučka meteorologija

SKANDINAVKA

Soci i FIFA na strani (ne)pravde!

Kak se to veli svetla so pogašena, labode so zaklejene, a labodoritaši so odišli dimo saki k svojo hiži, nešterni so bili zadovojni (takši je bilo jako malo), a oni drugi so bili srditi i gombali so kak da jiv je nešči pokral. Najte me krivo razmeti, ali moram još nekaj reči makar sam ne kanil, ali mi moj črvek neda mira i furt rovari i morem vam reči da mi ne bode dal mira dok još nekaj ne napišem i denem točko na "i". Kuliko ste meli za čuti, videti i prečitati nesam se samo ja bunil protiv soca, socov i VAR-a, protiv FIFE kaj se dotikavle utakmice protiv Portugalcov štero so naši "Vatreni", tak bar velijo, zgubili. A znate da je labodoritašima i sim športašima nejhuje? Dok si dober i ne sam dober nek i bolši od protivnika, bole igraš, zabiješ vejč golov i na se zadje moraš priznati da si zgubil. Kak bi naši sosedi rekli i nad popom postoji pop šteri v labodoritanjo vedri i oblači i određuvle ne sam što bode pobedil nek i što bode zgubil. Kak je rekla teca Franca da so nas ne podsilom dimo natirali vu �inalo bi bili igrali naši Vatreni z Argentinom i najbrž bi Argentina pobedila jerbo kak je glavni sodec, naš sosed Janez, Slavek Vinčičov, drukal za Argentino to je bila špot sramota.

Sosed Slavek je drukal Makar je sosed Slavek drukal za Mesija i pajdašijo Španjolci so odnesli pobjedo, odnesli so pehara i zlatne želencije jerbo so bili jakši i od Argentincov i od soca Slaveka. Prvo poluvreme je još nekak bilo, ali če duže dale Slavek je bil se bliže Mesijo i na se mile načine je štel kaj bi Mesi znova zdigel pobjedničkoga pehara, ali neje išlo i neje. Skorom celo utakmico so Argentinci igrali z igračem vejč (sodec Slavek) i unda da bi Slavek to nekak zravnal unda je zbog radi jenoga smešnoga faula na sredini igrališča hitil jenoga Argentinca vum. Kak god je to zgledalo bedasto, ali na se zadje dok se je broj igračov zravnal i na jenoj i na drugoj strani unda so Španjolci pobedili. Morem vam reči da je Mesi ne mogel dojti k sebi kak jim se je to pripetilo i suze so

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Negda i pravica pobedi

mo pobegle, ali je na se zadje ipak priznal Španjolcima da so bolši. No, precednik Tramp si je ne mogel mesta najti i nikak mo je ne bilo jasno kak so mogli Španjolci pobediti ak so se on (čitaj: precednik Amerike), Infantino (precednik: FIFE) i glavni sodec Slavek Vinčičov (zemljak Trampove žene Melanije) dospomenuli da bode Argentina prvak sveta.Tramp još dendenes nebre dojti k sebi kak se nekaj na ovomo sveto more pripetiti drugač nek se nadgradnja (politika i vodstvo FIFE) dospomene.

Teca Franca me pitala je li je točno da je Trampova žena Melanija zebrala glavnoga soca �inalne utakmice sama ili joj je Leksi Čeferinov, precednik UEFE pomogel, ali tu sam joj nikaj ne mogel reči jerbo sam vu tak visoko politiko ne vpučeni.

Javil se je Pjerluiđi Colina Makar so se naši Vatreni v miro i tišini spakerali kufre i otprajli se dimo posle pljačke v utakmici protiv Portugala verjem da nešterni, a posebno izbornik

Dalič i kapetan Modrič nebrejo mirno spati i sako noč se bar tri – štiripot zbudijo i znova v glavi vrtijo snimko opsajda šteri je to ne bil i Gvardiolovoga gola šteri je bil, a ne so ga nikam zapisali, pak so naši Vatreni odišli po riti k meši, a Portugalci sam malo dale. Več mi je bedasto prepovedati o onomo milimetro Matanovičove kokot frizure, štero mo je laboda štrajfala, neje premenila smjera, ali je čip v lopti to registreral. Nebrem razmeti kak so ruon na toj tekmi v labodo deli čipa i to sam vu to labodo štera je štrajfala Matanoviča, a se druge so ne mele čipa (???). Furt se spominamo o tomo čipo, a nišči je toga čipa ne videl i nišči ga je nikomo ne pokazal. Nejčudneši mi je Pjerliđi Colina negda nejbolši labodoritaški sodec na sveto, a ve se spominajo da je on nejbolši labodoritaški sodec sih vremena. Se mogoče, ali dok je odišel vu sodačko penzijo unda je bil jako dober, ali je ne bil nejbolši, a nejbolši je postal dok je prešel na Fi�ino strano i postal glavni šrajf za se nejbolše svecke soce. Znate kak je to bilo, dok je Colina fučkal unda se je ne o tomo respravljalo je li je to bilo kaj je on dofučkal nek je to tak bilo, a dok je z nekaj meje od pedeset let odišel v sodačko

penzijo unda so ga labodoritaši znali pitati za neke sumnjive situacije na igrališčo i ak je on rekel kontra nek so soci dofučkali onda je dohajalo do svaje kak vu UEFI, ta i vu FIFI, a da bi to zbegli ga je prefrigani švicarski taljan Giani Imfantino zel k sebi i del je ga je na svojo isplatno listo. I dok je Colina videl kak je to dober biznis biti na Fi�inoj listi unda se je se zmiril i ve več hajdi dugo Colina i Fifa pušejo v isti rog. Zato se je i Tramp čudil kak je Mesi ne pobedil, a i Colina je bil na jivoj strani?

Još se je ne zazvedilo kak je to bilo pred šezdeset let?

Englezi so bili nejbole napeti kaj bi bili svecki prvaki na ovomo sveckom prvenstvo jerbo so bili svecki prvaki pred šezdeset let da je svecko prvenstvo igrano v Engleskoj. Mi malo stareši se još zmislimo kak so Englezi Nemcima zabili tretjega gola v produžetko v 101. minoti posle 2:2 v regularnomo vremeno, a da je lopta ne prešla gol crto i neje se zakoprcala vu mreži. Glavni sodec se je pospominal z autrihterom z Rusije i dospomenuli so se da je bil gol. Sreča je kaj je Hurst zabil još jenoga gola i to v 120. minoti pak so unda Nemci ne bili preveč svadlivi. Ali štel sam reči da je od unda do denes minulo šezdeset let i da je elektronska tehnologija odišla jako čuda napre i da denes morejo to snimko deti vu VAR aparat i on jim bode rekel je li je laboda prešla gol-crto ili pak je gol ne bil. Jeni velijo da je ne prešla, a drugi pak velijo da je prešla za jen milimeter kak ova štera je štrajfala Matanovičovo frizuro. Lepo vas pitam, je li vas interesera kaj si o tomo gruntamo teca Franca i ja? Vidim da se na smeh držite kaj znači da ste jako najgerek: da je lopta prešla gol crto Englezi bi več zdavja mahali z VAR nalazom, a kak so oni stiha to znači da je ne bilo se onak kak dragi Božek zapoveda. Več unda se je znalo da ako so Englezi organizerali svecko prvenstvo unda i oni morajo biti svecki prvaki jerbo so do unda ne bili, a niti pak posle.

Rekel bi precednik Tramp v ciglastoj kravati: utakmica mora završiti onak kak smo se dospomenuli i nikak drugač!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Mladi majstor za lončarskim kolom

U sklopu Halicanumfesta u Žabniku sreli smo mladog Jurja Valkaja iz Železne Gore. Tinejdžer je publici demonstrirao rad na

lončarskom kolu i pokazao da ljubav prema keramici, koju dijeli s majkom Ivanom, predano živi i u novoj generaciji. (sh)

MISTERIJ na Karibima

Filip Mihalić (27), u javnosti poznat kao "Korona kid" i glavni osumnjičenik u aferi s krivotvorenim covid testovima, preminuo je u Dominikanskoj Republici. Dok se čekaju službene potvrde lokalnih vlasti, vijest o smrti mladog Varaždinca i sina bivšeg saborskog zastupnika odjeknula je hrvatskom javnošću. Točni uzroci i okolnosti pod kojima je 27-godišnjak izgubio život na Karibima još uvijek nisu službeno rasvijetljeni. Domaće institucije i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u kontaktu su s tamošnjim službama radi utvrđivanja svih činjenica i organizacije daljnjih procedura. Mihalić je u fokus javnosti dospio tijekom pandemije koronavirusa, kada je njegova tvrtka zabilježila nagli skok prihoda uvozeći i distribuirajući brze antigenske testove. Njegov brzi poslovni uspon, praćen javnim eksponiranjem i vožnjom sku-

pocjenih automobila, ubrzo je privukao pozornost istražnih organa. Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva teretilo ga se da je s ocem u Turskoj organizirao proizvodnju čak 1,3 milijuna lažnih antigenskih testova. Lažnjake su prodavali diljem Hrvatske i Europske unije, čime su tvrtki pribavili nepripadnu korist od oko 450 tisuća eura. Mihalića se dodatno teretilo i za pranje novca jer je taj iznos prebacio na svoj račun te ga oročio u banci. Nakon otvaranja opsežne istrage i velikog pritiska medija, Mihalić je napustio Hrvatsku te je dulje vrijeme boravio na području Južne Amerike i Kariba. Njegova smrt u Dominikanskoj Republici sada otvara pitanje kako će se dalje odvijati pravni postupci i istraga vezana uz jednu od najpoznatijih pandemijskih afera u regiji. (sh)