Međimurske novine 1595

Godina XXXII Broj 1595

LJUBOMIR KOLAREK I DRAŽEN SRPAK o kapitalnim ulaganjima u našu Županiju: SRPAK

Čakovec, PETAK, 10. travnja 2026.

Međimurje razvija Vlada RH

TEMA BROJA

KAKO DANAS ŽIVE ROMI

Cijena 2 eur

str. 4-5

PRIČA IVANA IGNACA, međimurskog Roma koji je zidarskom žlicom i violinom rušio predrasude

TZ Grada Čakovca u potrazi za novim direktorom

Tko će naslijediti Filipa

O DEMENCIJI, javno zdravstvenom prioritetu u svijetu govori Sanja Klajić Grotić, obiteljska liječnica

Prepoznajte prve znakove demencije kod sebe i drugih

MARIJA REPALUST FODOR nova je predsjednica MURID-a

Djeca ne smiju čekati na pomoć

PRED SUDOM izrazio žaljenje S mačetom u rukama naganjao maloljetnog brata po dvorištu

VELIKA SUBOTA postala

ANKETA POD

VUROM

Kako biste ocijenili suživot s Romima?

Suživot s Romima je u Međimurju svakodnevica. I naravno, svatko ima drugačije iskustvo s njima. Neki ih percipiraju na loš način, drugi na pozitivan, a treći imaju i dobra i loša

iskustva s njima. Povodom svjetskog dana Roma, pitali smo Međimurce kako bi oni ocijenili suživot s Romima, i kako ih percipiraju.

(Benjamin Jakopić)

Štefanija Karol, Pribislavec - Oni su ipak nacionalnost za sebe. Pojedinci su se dobro uklopili, ali trebalo bi više njih forsira� da se uklope. Možda da� neku bolju podršku ili nešto slično. U Pribislavcu ih ima dosta, ali ja konkretno nemam problema s njima.

Franjo Novak, ČakovecNisu se baš dobro uklopili. Svaka čast pojedincima, ali ima onih koji se ne žele ili jednostavno ne znaju uklopi�. Teško je reći kakvo bi rješenje tog problema bilo. Kao nacionalnost su zapostavljeni, ali nigdje se ne žele uklopi�.

Tomica Kozol, Čakovec - Ima nekih problema s njima, ali država bi više trebala raditi na tome. Primjerice, problem socijalnih naknada. To bi se dalo riješi� kroz vaučere, pa da se socijalna pomoć koja je namijenjena za djecu onda ne iskoris� po kockarnicama i gdje sve ne.

Miljenko Mavrin, Šenkovec - Evo, jučer sam vozio malu unuku u kolicima i pala nam je dekica a da nisam ni primje�o. Jedna Romkinja nam ju je donijela, i to je bio baš lijepi trenutak. Treba gradi� povjerenje na ovakvim dobrim primjerima. Tolerancija, edukacija i školovanje su bit svega.

Marija Sklepić, ČakovecJa ih poštujem i rado bih da se prilagode, da budu pošteni i da nema �h loših situacija kada ih onda drugi mogu osuđiva�. Stvarno želim da nam se približe. Nemam loših iskustva s njima, ali voljela bih da su više društveni.

Oldtimeri otvorili moto sezonu

Proteklog Uskrsnog ponedjeljka oldtimeri su ponovo okupirali centar

Svetog Martina na Muri u sklopu 25. blagoslova oldtimera. Pristigli su vozači sa svojim limenim ljubimcima

iz cijele Hrvatske, a dosta ih je svratilo i iz susjedne Slovenije.

Bilo da se radi o klasičnim “Bubama” i “Fićekima” ili o unikatnim Audijima i autobusima, u šarolikoj po-

DANI MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

vorci sudjelovali su svi, a posjetitelji su mogli izbliza vidjeti ove djeliće povijesti te naravno popričati s njihovim vlasnicima koji uvijek vole ispričati anegdotu ili dvije.

68 događaja u 23 dana

U maloj vijećnici Međimurske županije u četvrtak je predstavljen program ovogodišnjeg obilježavanja Dana Međimurske županije, koji se tradicionalno održavaju u travnju.

Župan Matija Posavec istaknuo je kako su Dani Međimurske županije prilika da se pokaže ono najvrednije što Međimurci nose u svojim srcima identitet, vrijednosti, posebnosti i postignuća.

- Želimo sačuvati bogatstvo naše kulturne, povijesne i prirodne baštine i prenositi ga iz generacije u generaciju, što je iznimno važno u vremenima u kojima se nalazimo, poručio je Posavec.

Župan Ma�ja Posavec predstavio je program za Dane Međimurske županije

U program obilježavanja koji će se odvijati od 10. travnja

do 8. svibnja uključene su sve županijske ustanove, tvrtke, javne institucije, udruge, općine i gradovi.

Trenutno je potvrđeno 68 događaja u 23 dana, no očekuje se kako će ih ukupno biti više od 100. Građane očekuje niz sportskih manifestacija, biciklijada, plovidba rijekom Murom, šetnje poučnim stazama, izložbe, radionice, sajmovi, te prezentacije tradicije, običaja i međimurske eno-gastronomije. Uz to, bit će otvoreni novi vrtići i sportske dvorane. Cijeli program pogledajte na stranici 11. (mg, sh)

OTVORENE PONUDE kandidata za direktora TZ Čakovca

Filipa Horvata?

U srijedu, 8. travnja, otvorene su pristigle ponude kandidata za novu direktoricu ili direktora Turističke zajednice Grada Čakovca. Prema neslužbenim informacijama, trenutno traju razgovori s tri kandidata među kojima navodno nije dosadašnji di-

rektor Filip Horvat. Ime osobe koja će krojiti društveni život Čakovca trebalo bi biti poznato u narednim danima. Nadamo se da će netko od prijavljenih zadovoljiti kriterije komisije kako se natječaj ne bi morao ponavljati. (vv)

Filip Horvat, direktor TZ Grada Čakovca

Oldtimeri su s godinama postali zaštitni znak Međimurja, a blagoslovom je i službeno otvorena njihova sezona. Više pročitajte na 15. stranici. (Benjamin Jakopić)

PRVI HERITAGE HOTEL u Međimurju Svečano

Terbotz 17. travnja!

Iako hotel Terbotz svoja vrata gostima otvara još od prosinca prošle godine, u petak, 17. travnja, održat će se njegovo veliko i svečano otvorenje. Obitelj Jakopić time će i službeno obilježiti uspješnu transformaciju derutne kurije iz 19. stoljeća u prvi baštinski (heritage) hotel u Međimurju, koji u Železnoj Gori spaja povijest, vrhunsku enogastronomiju i luksuzni wellness.

Projekt vrijedan gotovo 5 milijuna eura, su�inanciran sredstvima EU (NPOO), nudi spoj autentične starinske elegancije i suvremenog komfora. Posebnost hotela su sobe koje nose imena nekadašnjih stanovnika, od gro�ice Ilone Terbotz do radnika bezemljaša koji su ovdje živjeli i radili. Uz smještaj s privatnim jacuzzijima i wellness oazu, gostima je na raspolaganju i ponuda obiteljske vinarije s jednim od najljepših pogleda na međimurske brege. (sh)

LJUBOMIR KOLAREK I DRAŽEN SRPAK o ulaganjima u našu Županiju

Međimurje razvija

Vlada RH

- Neki vole stati uz gotov projekt i pripisati si zasluge. Nama to ne smeta dok su projekti u interesu građana, ali javnost mora znati da netko taj novac treba osigurati i biti spona između Međimurja i Vlade, poručuje Kolarek

Ljubomir Kolarek, predsjednik međimurskog HDZ-a, i potpredsjednik Dražen Srpak održali su u četvrtak, 9. travnja, konferenciju za novinare s, kako su naveli, jasnom namjerom: da se o stanju u Međimurju napokon počne komunicirati otvoreno, pošteno i pravim imenom.

20 milijuna eura za zdravstvo Konferenciju su započeli osvrtom na posjet ministrice Hrstić, napomenuvši kako je tom prigodom potvrdila da je Vlada Republike Hrvatske za palijativu u Međimurju dodijelila dodatnih 6 milijuna eura, što je iznimno važna investicija za Međimursku županiju.

- I dok su se mnogi do sada redali u prisvajanju zasluga za taj novac, smatram da je sasvim korektno jasno reći kako se do takvih odluka dolazi. One ne dolaze same; do njih se dolazi radom, razgovorima, lobiranjem, upornošću i suradnjom s ljudima na terenu koji te potrebe prenose Ministarstvu i Vladi

Republike Hrvatske, naglasio je Ljubomir Kolarek. Uz tih 6 milijuna eura, osigurano je i 13,4 milijuna eura za Županijsku bolnicu Čakovec, što ukupno čini gotovo 20 milijuna eura ulaganja u zdravstvo međimurskog kraja koja je dodijelila Vlada. Zahvaljujući tome, Međimurje će dobiti jedan od najmodernijih palijativnih centara u Hrvatskoj sa 45 kreveta, popratnim ambulantama i dnevnom bolnicom.

- To su činjenice i zato mislim da je doista došlo vrijeme da se prestanemo politički nadmetati prema toj palijativi; palijativa to ne zaslužuje jer o njoj moramo i trebamo govoriti odgovorno, ozbiljno i ljudski.

Kolarek se osvrnuo i na razdoblje kada je država preuzela upravljanje bolnicom:

- Tada su se organizirali prosvjedi i širile poruke da nam netko uzima bolnicu koju smo sami gradili. Stvarala se atmosfera straha i nepovjerenja. Danas, godinu dana kasnije, vidimo stvarnost: država sanira probleme, rješava dugove i ulaže rekordna sredstva. Zdravlje nema političku boju, a ova ulaganja pokazuju da Vlada brine o ljudima u Međimurju.

Premijer Plenković 17. travnja

Kolarek je najavio dolazak premijera Andreja Plenkovića u Međimurje, vjerojatno 17. travnja. Tom bi prigodom premijer trebao županu uručiti službeni zaključak o dodjeli 6 milijuna eura za palijativni centar u zgradi Feštetić. -Čitajući naše medije, svašta se dade pročitati.

Ovu smo presicu sazvali da kažemo da je tih 6 milijuna došlo razgovorima nas koji sjedimo na mjestu gdje se o tome odlučuje. Mi smo sretni što takvi projekti dolaze u županiju. Svatko ima pravo reći što želi, ali mi smo ti koji lobiramo i radimo da projekti dođu u Međimurje, dodaje.

„Hladnjača“ još nije dobila zemljište

Na novinarski upit o zemljištu za centar u Prelogu, Kolarek je odgovorio kako je došlo do nepotrebne politizacije.

-Postoje izazovi u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa s RH na kojima osob-

Investicijski ciklus od 144 milijuna eura

Kolarek je detaljno izložio investicijski ciklus u obrazovanju i infrastrukturi, čija se vrijednost procjenjuje na 130 do 144 milijuna eura. Među ključnim projektima istaknuo je: novu zgradu Centra za odgoj i obrazovanje (18 mil. eura), škole i sportske dvorane u Strahonincu, Šenkovcu i Macincu (ukupno 19 mil. eura), dogradnju OŠ Prelog (1,5 mil. eura putem amandmana), dogradnju Srednje škole Prelog (3,5 mil. eura putem amandmana uz dodatnih 2,4 mil. eura iz NPOO projekta), IV. osnovnu školu u Čakovcu (područna škola Sjever) vrijednu 20,4 mil. eura, od čega Vlada osigurava 14 milijuna, ulaganja u 21 dječji vrtić te dogradnju Čakovečke gimnazije i 100-postotno �inanciranje OŠ Mursko Središće. Kritički se osvrnuo na projekt u Maloj Subotici: - Za tamošnju osnovnu školu osigurano je 8,5 milijuna eura, no čudi me da Međimurska županija sama sebi ne može izdati građevinsku dozvolu kako bi realizacija napokon započela. Infrastruktura i kulturna baština Poseban naglasak stavljen je na cestogradnju,

MATIJA LADIĆ reizabran za potpredsjednika Demokrata

Načelnik Pribislavca ostaje u vrhu stranke

Matija Ladić, načelnik Općine Pribislavec, na nedavnom je Saboru Demokrata ponovno potvrđen kao jedan od ključnih stupova stranke reizborom na funkciju potpredsjednika.

Njegov ostanak u užem vodstvu predstavlja kontinuitet dosadašnje politike stranke, ali i priznanje za rezultate koje ostvaruje na terenu. Ladić, čija lista u općinskom vijeću Pribislavca ima samostalnu većinu, u novu fazu razvoja Demokrata ulazi s bogatim iskustvom, budući da je istu dužnost obnašao i u prethodnim razdobljima, zalažući se za jačanje infrastrukture na sjeveru Hrvatske. (vv)

STIŽU porezna rješenja za prošlu godinu

no radim. Vlada će osigurati 50 % su�inanciranja, dok ostatak moraju osigurati

Grad Prelog i Županija. Riječ je o čestici koju treba podijeliti između grada i županije, tako da taj proces još traje, pojasnio je Kolarek.

primarno na obilaznice Nedelišća i Preloga. Kolarek je istaknuo kako su to projekti koji izravno utječu na sigurnost, protočnost prometa i kvalitetu života.

- Međimurje se ne razvija uprkos Hrvatskoj, nego u Hrvatskoj, uz Vladu koja ulaže.

Spomenuo je i ulaganja u kulturnu baštinu, poput dvorca Feštetić u Pribislavcu, palače međimurske popevke u Donjoj Dubravi te kontinuiranu obnovu sakralnih objekata.

- Neki vole stati uz gotov projekt i pripisati si zasluge. Nama to ne smeta dok su projekti u interesu građana, ali javnost mora znati da netko taj novac treba osigurati i biti spona između Međimurja i Vlade. Vlada ne zaobilazi Sjever, dapače, snažno gradi naše Međimurje, zaključio je Kolarek.

Dražen Srpak nadovezao se sloganom „Nacionalna snaga, lokalna vizija“, istaknuvši da je Vlada RH najsnažniji oslonac razvoju općina i gradova.

- Vlada ne gleda na zemljopisni položaj ili političku opredijeljenost, već isključivo na kvalitetu projekata i na to da svi budu ravnopravno zastupljeni.

Povrat poreza počinje u svibnju

Porezna uprava započela je s procesom izdavanja privremenih poreznih rješenja za prošlu godinu, a prvi dokumenti već postaju dostupni unutar sustava e-Građani. Iako službene obavijesti u korisničke pretince stižu sukcesivno, građani imaju mogućnost doznati stanje svoje porezne kartice i ranije. Ulaskom u uslugu e-Porezna te odabirom rubrike za pregled stanja na porezno-knjigovodstvenoj kartici, korisnici mogu provjeriti je li njihovo rješenje već obrađeno te

koliki iznos povrata mogu očekivati. Sama dinamika isplata ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodne godine. Prvi povrati poreza na račune građana počet će sjedati početkom svibnja, a proces će se odvijati postupno, prateći redoslijed kojim su rješenja izdavana. Prema dosadašnjim iskustvima i najavama, velika većina povrata, koja obuhvaća više od devedeset posto svih obrađenih prijava, bit će izvršena do kraja svibnja. (vv)

POSLJEDNJI POZDRAV nogometnoj legendi

Srećko „Čeči“ Bogdan

Najsjeverniji grad u petak će se, s velikom tugom ali i ponosom, oprostiti od svog najpoznatijeg nogometnog sina. U organizaciji GNK Dinamo, Grada Mursko Središće i Međimurskog nogometnog saveza, u petak, 10. travnja, održat će se posljednji ispraćaj legendarnog Srećka „Čečija“ Bogdana. Program sjećanja na istaknutog sportaša i ljudsku veličinu započet će komemoracijom u Centru za kulturu „Rudar“ u 13 sati. Bit će to prilika da se prijatelji, suigrači i sugrađani prisjete čovjeka koji je iz malog Rudara i MTČ-a krenuo u osvajanje nogometnih vrhova. Posljednji ispraćaj Čečija bit će istoga dana u 15 sati na gradskom groblju u Murskom Središću. (sh)

Piše:

Vlasta Vugrinec

Odite tam u naselje i pitajte za Iveka Muzikoša, si ga znaju – tako su nam glasile upute za pronalazak obiteljske kuće Ivana Ignaca u Orehovici, točnije u romskom dijelu naselja. I doista, na sam spomen Muzikaša, nedoumice nije bilo. Jer, njega zna i mlado i staro. A kako ne bi kad je riječ o članu poznatog romskog sastava Zlatna korita. Sastav je to koji svira sve, od narodne do zabavne glazbe, pa čak i rock ‘n’ roll. O odličnoj atmosferi koju samo oni znaju stvoriti priča se danima poslije. Ivan u bendu u ruci čvrsto drži svoju violinu, a sve njih međimurska javnost najčešće čuje na obilježavanju Svjetskog dana Roma koji se slavi 8. travnja.

Dan kad je Ciganin postao Rom (čovjek) Osmi travnja nije samo datum u kalendaru, to je rođendan suvremenog romskog pokreta, dan kada je riječ “Ciganin” zamijenjena ponosnim imenom – Rom. A sve je počelo u Londonu, u travnju 1971. godine. Naime, delegati romskih zajednica iz cijelog svijeta okupili su se na svom prvom povijesnom kongresu. Tamo, pod sivim britanskim nebom, donesene su odluke koje će zauvijek promijeniti sudbinu milijuna ljudi. Usvojena

je zastava, proglašena je himna “Đelem, Đelem”, a dotadašnji pogrdni nazivi odbačeni su u korist imena Rom, što na njihovom jeziku jednostavno znači – čovjek.

Vizualni identitet zastave priča priču o podrijetlu i �ilozo�iji života. Plava boja na gornjem dijelu zastave simbolizira beskrajno nebo, duhovnost i slobodu, dok donja zelena polovica predstavlja zemlju, prirodu i nomadski život. U samom središtu nalazi se crveni kotač (Chakra) sa 16 krakova. On je izravna poveznica s pradomovinom Indijom, ali i vječni simbol kretanja, napretka i puta koji nikada ne prestaje.

Možda najdirljiviji dio obilježavanja Svjetskog dana Roma je tradicija “Rijeke života”. Širom svijeta, Romi se okupljaju na obalama rijeka kako bi u vodu bacali cvijeće. Taj čin nosi dvostruku simboliku.

S jedne strane, to je tihi spomen na stotine tisuća žrtava Porajmosa (romskog holokausta) u Drugom svjetskom ratu, čija tijela često nisu našla mir u grobovima, već u rijekama. S druge strane, voda koja teče simbolizira neraskidivu povezanost svih Roma svijeta. Rijeka ne poznaje putovnice ni carine; ona teče slobodno, baš kao što je kroz povijest tekao i romski narod.

Slavljenje bogatst va romske baštine, od španjolskog �lamenga do međimur-

Oko 300 Roma polazi

srednje škole

Prema zadnjem službenom popisu stanovništva iz 2021. godine, u Međimurskoj županiji živi 6.954 pripadnika romske nacionalne manjine. Međutim, postoji značajna razlika između službenih podataka popisa i procjena na terenu. Procjenjuje se da je stvarni broj Roma u Međimurju gotovo dvostruko veći (između 10.000 i 12.000), jer se dio populacije na popisu ne izjašnjava kao Romi, već kao Hrvati ili se uopće ne izjašnjava po nacionalnoj osnovi.

Prema podacima dobivenim izravno od osnovnoškolskih ustanova za aktualnu školsku godinu 2025./2026., osnovnu školu u Međimurskoj županiji ukupno polazi 9.240 učenika, među kojima je 2.138 učenika i učenica iz reda romske nacionalne manjine. Unatoč velikom radu stručnih službi i mobilnih timova te ulaganju u preveniranje ranog napuštanja školova-

ske bajaške popevke, služi kao podsjetnik da Europa bez romske kulture ne bi bila ista. To je dan kada svijet mora zastati i priznati: Romi nisu samo prolaznici kroz povijest, već njezini ravnopravni graditelji čiji kotač i dalje neumorno grabi naprijed.

Više od 40 godina braka i troje djece

Da život Roma nije sjajan i bajan, to znamo i nećemo sad o tome, već o običnom malom Romu koji sa svojom obitelji živi u Orehovici i u potpunosti se saživio s običajima svojih sumještana.

Ivan (63) sa suprugom Elvirom, s kojom je u braku već više od 40 godina, živi u obiteljskoj kući. I riječ je o ozakonjenom braku, kako kaže – pred Bogom i pred matičarem. Kuća mu nije neki kućerak, već sasvim solidna kuća kakve prevladavaju u tom dijelu naselja. Ima dio za koji se slobodno može reći da je pravi Beverly Hills, s kućama kojih se ne bi posramio niti dobrostojeći Međimurec.

nja, pojava odustajanja je i dalje prisutna. Protekle školske godine 2024./2025., od ukupno 2.051 učenika pripadnika romske nacionalne manjine, njih 45 prekinulo je svoje osnovnoškolsko obrazovanje, a 180 ih ponavlja razred. U srednjim školama na području Međimurske županije trenutno se školuje ukupno 3.858 učenika, od kojih je 296 pripadnika romske nacionalne manjine. Što se tiče izbora zanimanja, većina učenika Roma, njih 224, polazi trogodišnje strukovne programe, a zabilježen je i pozitivan trend upisa u četverogodišnje strukovne programe te u gimnazije. Podatke o studentima romske nacionalne manjine nismo dobili jer su u nadležnosti samih visokih učilišta, Agencije za znanost i visoko obrazovanje ili se prate u sustavima državnih stipendija namijenjenih nacionalnim manjinama.

U braku je dobio troje djece, kćeri Ivanu i Ljubicu te sina Marinka. I oni već imaju svoje obitelji i svoje kuće, jedino Ivana živi u roditeljskoj kući dok ne izgradi svoju. Prisjetio se kako su se nekada Romi ženili vrlo rano, već s 15 ili 16 godina, dok je on sa suprugom u bračne vode uplovio nešto kasnije, oko svoje dvadesete godine. Prva su desetljeća proveli u skromnosti, a službeno su se vjenčali tek nakon nekoliko godina zajedničkog života, kada su �inancijske prilike to dopustile. Danas su te skromne proslave pod šatorima zamijenile moderne svadbe. Ivanova kći imala je vjenčanje s klasičnom bijelom vjenčanicom i raskošnom proslavom, što Ivan vidi kao znak napretka.

– Promjena se vidi i u broju dece, ljudi bolje paze i gledaju koliko će ih imati, kaže te dodaje da to ne znači da nema mnogobrojnih obitelji. Iako su danas oboje u mirovini, njihova je svakodnevica ispunjena brigom za djecu i unuke. Ivan je pune 22 godine radio u GK Međimurju u Visokogradnji sve dok tvrtka nije otišla u stečaj. Supruga Elvira za to je vrijeme brinula o djeci i kući. I ona je radila, odlazila je odrađivati na poljoprivredi.

– Ja sam djecu uzdržavao 22 godine dok sam radio, a sad oni mene neki izdržavaju, kaže Ivan, naglašavajući kako se krug brige u njihovoj obitelji nikada ne prekida. Pohvalio se da je završio osnovnu školu

Ivan Ignac član je muzičkog sastava Zlatna korita

PRIČA IVANA IGNACA, međimurskog Roma koji je zidarskom

Mi slavimo

Božić

i Uskrs, a ne

Iako se u kući govore i hrvatski i romski jezik, Ivan primjećuje kako mlađe generacije polako gube doticaj s materinjim govorom, pa mu unuci ponekad traže prijevod za pojedine romske riječi

i položio ispit za zidara, a sličan put slijedila su i njegova djeca. Ivana i Marinko završili su srednju školu, dok se Ljubica udala nakon prvog razreda srednje škole. I svo troje radi.

U domu Ignacovih vlada međusobno poštovanje. Iako se često misli da su romske obitelji isključivo patrijarhalne, Ivan ruši i taj stereotip.

- Mi se slažemo, kod mene nije to problem. Žena drži tri ugla kuće i svi je slušamo, zaključuje Ivan, dodajući kako su dogovor i uvažavanje supruge ključ njihova dugovječnog braka. Blagdani su vrijeme kada se obitelj okuplja oko stola na kojem ne smije ništa nedostajati. – Kolači moraju

Romi se vide kao “građani svijeta”

Kada je Bog odlučio podijeliti zemlju narodima, sazvao je predstavnike svih ljudi na veliki sastanak. Redom su dolazili svi: Englezi su tražili otoke, Francuzi vinograde, Talijani more, a ostali narodi planine i ravnice. Bog je svima strpljivo udjeljivao komad zemlje koji bi postao njihova domovina.

Međutim, Roma tamo nije bilo. Dok su se drugi narodi gurali u redu za granice i posjede, Romi su negdje usput ugledali prekrasno polje cvijeća, čuli dobru glazbu ili jednostavno odlučili da je dan previše lijep da bi ga proveli

čekajući u redu. Kratko rečeno – zakasnili su. Kada su se napokon pojavili pred Bogom, zemlja je već bila podijeljena. Granice su bile iscrtane, a svaki pedalj planeta pripao je nekome drugome. Vidjevši ih tako vesele, ali bez ičega, Bog se nasmiješio i rekao: – Budući da niste tražili komadić zemlje za sebe dok sam ga dijelio, dat ću vam nešto drugo. Cijeli svijet će biti vaša kuća. Gdje god da razapnete šator, to će biti vaša zemlja. Vaše granice bit će samo horizonti, a vaše bogatstvo bit će pjesma koju nosite u srcu.

ROMI U MEĐIMURJU

Božić ne Đurđevdan

Đelem, Đelem ili

Idem-Idem

Nacionalne himne obično slave pobjede, teritorije i granice, no romska himna slavi nešto sasvim drugo: putovanje, slobodu i sjećanje na narod koji je preživio pokušaj potpunog brisanja s lica zemlje. Iako su Romi narod koji nema svoju “službenu domovinu”, ipak imaju svoju himnu. Riječ je o pjesmi „Đelem, Đelem“ (Idem, idem), melodiju koja je 1971. godine na Prvom svjetskom kongresu Roma u Londonu službeno proglašena njihovom himnom.

Premda se melodija oslanja na tradicionalne motive istočnoeuropskih Roma, tekst koji danas poznajemo djelo je Žarka Jovanovića, romskog glazbenika iz Srbije i partizana koji je tijekom Drugog svjetskog rata tri puta bježao iz nacističkih

logora. Jovanović je pisao o onome što je vidio: o „Crnim legijama“ koje ubijaju djecu, o razorenim čergama i pustim cestama. Njegovi stihovi “Sreo sam sretne Cigane... Crne legije su ih pobile, zaklale” (Gelem, gelem, lungone dromensa / Maladilem bakhtale Romensa), izravna su referenca na Porajmos –romski holokaust.

Zanimljivo je da „Đelem, Đelem“ nema �iksnu, strogu formu. Ona je poput samog romskog naroda – prilagođava se tlu na kojem nastaje. Pjesma završava pozivom na buđenje: “Opre Roma, akana si vjama!” (Ustajte, Romi, sad je vrijeme!). To je trenutak u kojem se tuga pretvara u politički stav. Himna je to koja ne traži državu, već traži poštovanje i pravo na dostojanstven život.

čima, blizu su jedni drugima, drže se zajedno i međusobno si uskaču u pomoć. Tako često posjećuje svoju punicu u Piškorovcu koja ima 80 godina, čime se ruši stereotip da Romi nemaju dug životni vijek. Istina, kaže, kratko su živjeli kad su bili isključivi nomadi i putovali kolima od naselja do naselja, nisu redovito kuhali i bilo je veće siromaštvo.

Nema običaj s obitelji odlaziti na ljetovanje, pa to nadomješćuje druženjem s obitelji, rodbinom i prijateljima. Djecu su odgojili u katoličkom duhu.

- Ja ne idem baš često u crkvu, ali djeca idu. Unuk Sandi ide svaku nedjelju jer će uskoro imati �irmu, pohvalio se.

Ako su i nekad slavili Đurđevdan, taj se običaj kroz stoljeća isprepleo s lokalnim međimurskim utjecajima.

- Ma to slave pravoslavni Romi, kategorički objašnjava Ivan.

Đurđevdan (ili na romskom Ederlezi) najvažniji je i najradosniji blagdan Roma na Balkanu. On simbolizira ispraćaj zime i dolazak proljeća, buđenje prirode i novi životni ciklus.

Njegova želja za budućnost je jednostavna i univerzalna: da mu djeca i unuci nastave raditi i napredovati, jer rad je, prema Ivanovim riječima, jedini put do sigurnog života. Ipak, ono što je Ivana držalo kroz sve te godine je njegova violina koju je naučio svirati s nepunih sedam godina života. Naime, glazba je nit koja se provlači kroz generacije obitelji Ignac, pa je Ivan svoj glazbeni talent naslijedio od oca.

Charlie Chaplin, Ronnie Wood i Pablo Picasso imaju romsku krv

Romska zajednica dala je nevjerojatan doprinos svjetskoj kulturi, glazbi, znanosti i politici. Iako se mnogi slavni ljudi ponekad ustručavaju istaknuti svoje podrijetlo zbog povijesnih predrasuda, ponos na romske korijene sve je prisutniji. Evo samo nekih od njih:

• Charlie Chaplin – "kralj nijemog filma" rođen je u karavanu koji je pripadao romskoj zajednici (njegova majka bila je polovična Romkinja).

• Yul Brynner – Legendarni glumac ("Sedmorica veličanstvenih") bio je iznimno ponosan na svoje romsko podrijetlo. Bio je i počasni predsjednik Svjetskog saveza Roma.

• - Michael Caine – Slavni britanski oskarovac potječe iz obitelji "Gypsy Travellers" s očeve strane.

• Django Reinhardt – Otac "manouche jazza" i jedan od najvećih gitarista svih vremena.

19. stoljeća, točnije 1856. godine, dolazi do ukidanja ropstva, što je pokrenulo tisuće obitelji prema zapadu u onome što povjesničari danas nazivaju “Velikom seobom” Roma.

• Ronnie Wood – Član legendarnih The Rolling Stonesa. Sebe često naziva "vodenim Romom" (njegova je obitelj generacijama živjela i radila na riječnim brodovima).

• Gipsy Kings – Grupa koja je proslavila "rumbu catalanu" diljem svijeta. Članovi benda su francuski Romi koji su pobjegli iz Španjolske tijekom građanskog rata.

• Esma Redžepova – "Kraljica romske glazbe" iz Makedonije.

• Zlatan Ibrahimović – Njegov otac Šefik ima romske korijene iz Bosne.

• Andrea Pirlo – Talijanski nogometni maestro pripada etničkoj skupini Sinta.

• Ricardo Quaresma – Portugalski nogometaš koji nosi nadimak "O Cigano" (Cigan) i s velikim ponosom ističe svoje podrijetlo.

• Eric Cantona – Legenda Manchester Uniteda ima romske korijene s majčine strane.

granica unutar Ugarske, gdje je kontrola često bila labavija nego u središtima carstva.

biti, i to mađarica, breskvice i drugi sitni kolači, pa meso, juha, a odojak je obavezan i za Božić i za Novu godinu.

Iako se u kući govore i hrvatski i romski jezik, Ivan primjećuje kako mlađe generacije polako gube doticaj s materinjim govorom, pa mu unuci ponekad traže prijevod za pojedine romske riječi. Materinji jezik im je bajaški i najbolje se razumiju sa sunarodnjacima iz Rumunjske, dok primjerice Rome iz Srbije uopće ne razumiju.

Što se blagdana tiče, kaže da slave sve ono što slave i Međimurci, od Uskrsa i Božića, rođendana i posebno imendana.

- Supruzi za rođendan darujem cvijet ili zlatninu, ponosno ističe, te dodaje da se taj datum ne zaboravlja. Interesantna je činjenica da su mu se djeca skućila tik do obiteljske kuće, a brat živi preko puta. Drugim rije-

- Inače se bavim glazbom. Sa Zlatnim koritama svirali smo posvuda, od koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, preko čakovečkog Centra za kulturu, na svadbama, veselicama, rođendanima, imendanima, snimali su nas za Televiziju, prisjetio se Ivan vremena kada je glazba bila glavni pokretač njegova društvenog života.

Nisu slučajno završili u Međimurju Iako su romske zajednice na prostore Hrvatske dolazile u više različitih valova, Bajaši predstavljaju speci�ičnu skupinu čiji je životni put bio strogo zacrtan povijesnim okolnostima u Rumunjskoj. Tijekom stoljeća, u tadašnjim rumunjskim kneževinama Vlaškoj i Moldaviji, Romi su bili držani u okrutnom statusu robova, u vlasništvu države, crkve ili plemstva. Tek sredinom

- Mi se slažemo, kod mene nije to problem. Žena drži tri ugla kuće i svi je slušamo, zaključuje Ivan, dodajući kako su dogovor i uvažavanje supruge ključ njihova dugovječnog braka

Put prema boljem životu vodio ih je preko Mađarske izravno u međimurske ravnice i Podravinu, gdje su pronašli idealno utočište za svoj opstanak. Odabir sjevera Hrvatske nije bio slučajan; kao vješti obrađivači drva, Bajaši su trebali blizinu Mure i Drave te bogatih šuma vrbe i topole. To mekano drvo postalo je njihova osnovna sirovina, a oni su brzo popunili važnu gospodarsku nišu kao vrsni koritari i žličari. Lokalno poljoprivredno stanovništvo Međimurja u njima je prepoznalo potrebne zanatlije čija su drvena posuđa i korita za rublje bila neizostavan dio svakog kućanstva. Dodatni poticaj pružala je i tadašnja administrativna

U svojim počecima, život Bajaša u Međimurju bio je obilježen polunomadskim ritmom. Tijekom toplijih mjeseci kretali bi se zaprežnim kolima od sela do sela prodajući svoje rukotvorine, dok bi zimi podizali privremene nastambe, poput zemunica i drvenih koliba, u zaklonu šuma. Tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća započeo je proces trajnog naseljavanja. Kupnjom ili dobivanjem zemljišta na rubovima sela počela su se formirati stalna naselja koja poznajemo danas, čime je polako iščezavao njihov nomadski način života.

Posebnost ove zajednice leži i u njihovoj dugotrajnoj izolaciji, koja je, ironično, očuvala njihovo najveće blago – jezik i običaje. Budući da su stigli s arhaičnim rumunjskim dijalektom, bili su odvojeni ne samo od lokalnog stanovništva već i od drugih romskih skupina koje su govorile romani chib. Danas u Međimurju živi najveći broj pripadnika romske manjine u Hrvatskoj, a u pojedinim općinama, poput Orehovice, čine i više od trećine ukupnog stanovništva, svjedočeći o dugom putu od nekadašnjih koritara do ravnopravnih dionika međimurske svakodnevice.

MARIJA REPALUST FODOR nova je predsjednica MURID-a

www.mnovine.hr

Cilj je da djeca ne čekaju pomoć

Nova predsjednica Centra za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID u djetinjstvu je Marija Repalust Fodor, dugogodišnja djelatnica s bogatim iskustvom u radu s djecom i obiteljima

Rana intervencija ključna je za razvoj djece s teškoćama i kvalitetu života njihovih obitelji, a Međimurje se već godinama ističe kao sredina koja prepoznaje važnost pravovremene podrške. Centra za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID pritom ima važnu ulogu u pružanju stručne pomoći i osnaživanju roditelja.

Na njezino čelo stupila je nova predsjednica, dugogodišnja djelatnica udruge, s bogatim iskustvom u radu s djecom i obiteljima. U svom prvom razgovoru za naše novine otkriva što ju je motiviralo za preuzimanje ove odgovorne uloge, koji su joj prioriteti te kako vidi budućnost rane intervencije u Međimurju.

- Možete li nam se kratko predstaviti – vaš profesionalni put i iskustvo?

- Moja profesionalna motivacija za rad u području rane intervencije razvila se tijekom studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, kada sam imala priliku učiti od stručnjaka iz MURID-a, što je uvelike oblikovalo moj profesionalni put. Tijekom studija stekla sam i međunarodna iskustva – posljednji semestar provela sam na Sveučilištu Jyväskylä u Finskoj, a stručnu praksu odradila u Portugalu, gdje sam sudjelovala u radu timova za ranu intervenciju i primjenjivala obitelji usmjeren pristup u praksi.

Diplomski rad posvetila sam iskustvima roditelja djece

s teškoćama u razvoju u Međimurskoj županiji, a završila sam i poslijediplomski specijalistički studij Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji, s temom koja se fokusirala na učinke različitih intenziteta programa za djecu s autizmom.

Od 2017. godine zaposlena sam u MURID-u, gdje radim s djecom i njihovim obiteljima u različitim okruženjima te kontinuirano sudjelujem u stručnim edukacijama i kongresima. Razvijala sam platformu za virtualnu ranu intervenciju te sudjelovala u razvoju pilot modela za ranu intervenciju u Međimurskoj županiji, koordinirala rad stručnjaka na terenu te pružala podršku obiteljima, osobito onima u uvjetima socijalnog rizika.

- Koji su vaši glavni ciljevi kao predsjednice?

- Među glavnim ciljevima mog plana rada ističe se provedba kvalitetnih programa utemeljenih na obitelji usmjerenom pristupu, s jasno de�iniranim ciljevima temeljenima na stručnoj procjeni. Želim da MURID bude mjesto gdje se roditelji susreću sa stručnjacima koji ih čuju i gdje su programi usmjereni na osnaživanje obitelji. Jedan od ključnih prioriteta je i smanjenje liste čekanja kako bismo obitelji što brže uključili u potrebne programe i podršku.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN 40 godina s Vama

- Kako vidite razvoj rane intervencije u Međimurju?

- Rana intervencija u Međimurju razvila se zahvaljujući inicijativi pojedinaca koji su prepoznali potrebe obitelji djece s teškoćama u razvoju. Osnivanjem MURID-a, zahvaljujući Silviji Pucko, stvorena je organizacija koja je danas prepoznata na nacionalnoj razini kao primjer dobre prakse. Važan iskorak predstavlja i novi program Doma zdravlja – poseban program podrške ranoj intervenciji u djetinjstvu, koji će roditeljima omogućiti lakši prvi kontakt i usmjeravanje kroz sustav. Međimurje se pokazuje kao zajednica koja kontinuirano podržava obitelji kroz suradnju županije, lokalnih jedinica i donatora. Iako je pred nama još puno posla kako bismo osigurali pravovremenu i kvalitetnu podršku, vjerujem da je razvoj rane intervencije na dobrom putu.

- S kojim se izazovima najčešće susrećete u radu?

- Jedan od najvećih izazova je pružanje podrške u prirodnom okruženju djeteta, poput obiteljskog doma i vrtića, jer za takav rad nedostaje dovoljno resursa. Zato nastojimo pronaći alternativna rješenja, poput simuliranja svakodnevnih situacija u centru i korištenja virtualnih termina, kako bismo osigurali da podrška bude funkcionalna i

primjenjiva u svakodnevnom životu obitelji.

- Koliko djece treba ranu intervenciju danas u Međimurju?

- Prema podacima iz Socijalnog plana Međimurske županije 2025.–2027., usluga rane razvojne podrške za djecu od rođenja do treće godine potrebna je za 13 posto ukupnog broja djece s teškoćama u razvoju, što iznosi 346 djece, a trenutno samo 17 djece koristi tu uslugu. Razlika između očekivanog i postojećeg broja korisnika je čak 329 djece.

Rana razvojna podrška za djecu od četvrte do sedme godine predviđena je za 5,85 posto djece s teškoćama, odnosno za njih 156, dok uslugu trenutno

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Čakovec, S. Radića 22

• Čakovec, Travnička 35

• Čakovec, V. Morandinija 21

• Čakovec, Vukovarska 1

• Domašinec, Glavna 164

• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

koristi 66 djece. To znači da 90 djece u toj dobnoj skupini ne prima potrebnu podršku. Ovi podaci jasno ukazuju na to koliko još moramo razvijati usluge kako bismo odgovorili na potrebe obitelji, posebno u najranijoj dobi.

- Koje promjene planirate uvesti unutar organizacije MURID-a?

- Temelj kvalitetnih i učinkovitih programa je stručan i zadovoljan kadar, stoga planiramo nastaviti ulagati u zaposlenike kroz kontinuirane edukacije i profesionalni razvoj, kako bi mogli pružati još kvalitetniju podršku djeci i obiteljima.

- Koje promjene planirate uvesti u sustav rane intervencije?

- Planiram unaprijediti suradnju i komunikaciju s drugim pružateljima usluga i suradnicima u zajednici, jer zajedničkim i koordiniranim radom možemo bolje odgovoriti na potrebe obitelji i smanjiti razinu stresa s kojom se suočavaju.

- Što vas najviše ispunjava u ovom poslu?

- Najviše me ispunjava odnos koji se s vremenom izgradi s obiteljima – iskrenost i povjerenje te zajednička radost zbog svakog, naizgled malog, ali zapravo velikog napretka djeteta. U tom procesu dijelimo i smijeh i suze, a posebnu vrijednost imaju trenuci kada se nakon nekoliko godina ponovno sretnemo i s jednakom toplinom prisjetimo zajedničkog puta.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 12. travnja

• Lopa�nec, I. G. Kovačića 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Podturen, Ivana Grčića 6

• Pušćine, Nikole Tesle 1a

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Slakovec 61

• Trnovec 11

• Zasadbreg 153a

Ostale trgovine

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-18 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

Mit o likvidnosti: zašto novac ne odlučuje tko preživljava krizu

Nedavno sam naišla na tvrdnju jednog poslovnog savjetnika koji kaže da u krizi pobjeđuju tvrtke s najviše likvidnog novca. Odmah sam znala da u toj tvrdnji nešto ne štima, jer u praksi takvo razmišljanje često vodi u problem.

Novac daje osjećaj sigurnosti i prostor za preživljavanje, ali upravo taj osjećaj često dovodi do zanemarivanja i odgađanja ključnih odluka. Likvidnost sama po sebi ne odlučuje ishod. Ona daje vrijeme, a vrijeme bez ispravnih odluka gotovo uvijek završava istim putem: smanjenjem likvidnosti i produbljivanjem problema.

Tvrtke koje ulaze u krizu s dovoljnom razinom novčanog tijeka imaju određenu prednost. Mogu

podnijeti pad prihoda, odgoditi neke obveze i izbjeći trenutni pritisak koji stvara paniku i dovodi do loših poteza. Međutim, kada postoji novac, postoji i sklonost odgađanju. Odluke se pomiču jer „ima vremena“. I upravo u tom prostoru nastaju najveće greške.

Novac tada ne spašava poslovanje, nego produžuje njegovo propadanje. Tvrtka troši resurse dok suštinski problem ostaje netaknut. Kada se likvidnost iscrpi, situacija je često lošija nego na početku, jer je izgubljeno ono najvažnije - vrijeme za pravovremenu reakciju. U stvarnim poslovnim situacijama ne pobjeđuju oni s najdubljim džepom, nego oni koji najbrže razumiju što se događa i imaju sposobnost reagirati bez odgađanja. Kriza ne nagrađuje veličinu, nego jasnoću i

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com

Vesna Baranašić, mag.oec.

Izvoditelj:

Geoprojekt Zagreb 20 d.o.o., Zagreb, Borongajska cesta 81a, OIB: 32886200034

brzinu. Tvrtke koje prežive nisu nužno najbogatije, nego one koje na vrijeme priznaju problem, donesu teške odluke i prilagode se novim okolnostima dok još imaju manevarski prostor. Jedan od često zanemarenih faktora je struktura poslovanja. Tvrtka s visokim �iksnim troškovima može imati značajnu likvidnost, ali će u uvjetima pada prihoda vrlo brzo početi gubiti kontrolu. S druge strane, tvrtka s manjim rezervama, ali �leksibilnijom strukturom, može se prilagoditi, smanjiti opterećenje i stabilizirati poslovanje. U tom smislu, �leksibilnost često ima veću vrijednost od same količine novca.

Iza svega stoji ono najvažnije, a to je upravljanje. Kriza ogoljuje način na koji se vodi poslovanje. U stabilnim vremenima moguće je sakriti loše odluke, nee�ikasnost i odgađanje. U krizi to više nije moguće. Svaka odluka ima posljedicu, a svako odgađanje

svoju cijenu. Tvrtke koje preuzmu kontrolu nad situacijom, koliko god ona bila teška, imaju šansu. One koje čekaju, nadaju se ili ignoriraju signale, postupno gube i kontrolu i resurse.

Svaka tvrtka treba imati najmanje tri do šest mjeseci likvidne rezerve i jasan stres plan koji de�inira što se radi u slučaju pada prihoda, pritiska na likvidnost ili gubitka ključnih klijenata. Na kraju, nije pitanje koliko novca imaš, nego koliko dugo možeš zadržati kontrolu nad odlukama pod pritiskom.

HRVATSKE VODE

Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb

Na temelju članka 231.-235. Zakona o vodama (“Narodne novine” broj 66/19, 84/21) te članka 67., 74., i 75., Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/2018) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena vodna građevina - kanal u naselju Štrigova na kčbr. 4299/1, 4300/1, 4300/3, 4309, 4310, 4311, 4312, 4313/1, 4314, 4375, 4376, 4377, 4378, 4380, 4381, 4382, 4390, 4391, 4392, 4393/1, 4686/2, 4692/3, 4693, 4694, 4699, 4700, 4701, 4708/2, 4914/1, 4915 u k.o. ŠTRIGOVA, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne vodne građevine u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 231.–235. Zakona o vodama („Narodne novine“ broj 66/19) temeljem kojeg će se vodna građevina evidentirati u katastru i upisati u zemljišnu knjigu kao javno vodno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske pod upravom Hrvatskih voda.

Geodetski elaborat izvedenog stanja vodne građevinekanala izradit će tvrtka IPM BLOK d.o.o., Prekopa 23, 40312 Štrigova, (ovlašteni inženjer geodezije Dalibor Sruk).

Obilježavanje granice zemljišta na kojem je izgrađena predmetna vodna građevina - kanal započeti će dana 17.04.2026. god. (petak) od 12.00 do 15.00 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije (Dalibor Sruk mag. ing.geod. et geoinf., Geo1700), koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. U slučaju lošeg vremena obilježavanje se odgađa za dan 20.04.2026. (ponedjeljak) od 12.00 do 15.00 sati. Nositelji stvarnih prava na nekretninama mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te tražiti eventualna dodatna pojašnjenja vezano za omeđenje na terenu ili samu izradu geodetskog elaborata dana 21.04.2026. (utorak) od 8.00 do 13.00 sati u prostorijama �irme IPM BLOK d.o.o. u Štrigovi 88A.

Voditelj Vodnogospodarske ispostave za mali sliv „Trnava“: mr.sc. Ivica Mustač

Temeljem članka 50. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 112/18; 39/22, 152/24), a u skladu s ODLUKOM O KATASTARSKOJ IZMJERI NA PODRUČJU OPĆINE STRAHONINEC ZA KATASTARSKU OPĆINU STRAHONINEC (NN br. 111/2025)

Ugovorom potpisanim između Državne geodetske uprave (broj Ugovora 115/2025, KLASA: 931- 04/25-03/1, URBROJ: 541-06-02/1-25-315 od 23. srpnja 2025. godine) i ponuditelja tvrtke Geoprojekt Zagreb 20 d.o.o. (Izvoditelj) s druge strane, objavljuje se:

OBAVIJEST

o početku predočavanja elaborata katastarske izmjere sa sastavljanjem popisnih listova za potrebe osnivanja zemljišnoknjižnih uložaka za KATASTARSKU OPĆINU STRAHONINEC

Predočavanje započinje dana 13. travnja 2026. godine i održavati će se u zgradi općine na adresi Dravska ulica 1, Strahoninec. Predočavanje podataka utvrđenih katastarskom izmjerom provodit će geodetski Izvoditelj.

Pozivaju se nositelji prava na nekretninama na području na kojem se provodi katastarska izmjera i ostale zainteresirane stranke da po zaprimanju pisanog poziva, na istaknuti dan i sat u pozivu, pristupe

predočavanju, kako bi im se predočili podaci iskazani na novom katastarskom planu i u novim popisnim listovima (AI, AII, B, C) kako bi zaštitili svoja prava i interese u postupku katastarske izmjere. Nositelji prava su dužni odazvati se predočavanju te OBAVEZNO DONIJETI:

1. akte za uporabu zgrade (i/ili ozakonjenje zgrade) 2. dokumentaciju (isprave) temeljem kojih se obavlja upis vlasništva u zemljišne knjige

Po završetku predočavanja izrađuje se elaborat katastarske izmjere koji se pregledava i potvrđuje od strane Državne geodetske uprave i upućuje nadležnom Općinskom sudu na nastavne postupke sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka odnosno veri�ikacije sastavljenih popisnih listova.

Za dodatne informacije o predočavanju molimo da se obratite upitom na e-mail adresu: izmjere-strahoninec@geoprojekt-zg.hr

Za Izvoditelja: Ivan Vojnović, direktor

NASILJE u obitelji u Prelogu

Bacao namještaj i usisavač po kući pa okrivio svekrvu

Muškarac (30) iz okolice

Preloga nepravomoćno je osuđen na 500 eura kazne zbog nasilja u obitelji koje je počinio 1. veljače 2026., kada je u obiteljskoj kući vrijeđao izvanbračnu partnericu i bacao namještaj po hodnicima.

Sve je počelo oko 21 sat, usred svađe o tome gdje će par živjeti. Svoju partnericu nazvao je pogrdnom riječju, zatim kupaonskim ormarićem udarao po zidu hodnika i bacio ga u dvorište. Potom je u dvorište bacio i usisavač te porazbacao namještaj u hodniku. Žena nije zadobila vidljive tjelesne ozljede, a liječničku pomoć je odbila. Uhićen je sutradan ujutro, u

8:20 sati, i doveden na sud u Čakovcu.

Na ispitivanju je priznao prekršaj. Istaknuo je da je i svekrva pridonijela svađi te da bi se inače s partnericom uspio dogovoriti. Molio je sud da uzme u obzir njegovo žaljenje i dosadašnju nekažnjavanost. Sud je te okolnosti i uvažio.

Od izrečenih 500 eura kazne odbijeno mu je gotovo 40 eura za nekoliko sati koje je proveo u pritvoru, pa je dužan platiti 460,18 eura, uz 50 eura sudskih troškova. Presuda je nepravomoćna, a na nju je moguće podnijeti žalbu u roku od osam dana. (ik)

JEDAN završio iza rešetaka, dvojica platila kaznu

Urinirao pred djecom pa dobio letvom

Svađa u dvorištu obiteljske kuće u Prelogu prerasla je u tučnjavu trojice muškaraca, a završila pred sudom. Jedan je nepravomoćno osuđen na tri dana zatvora, a dvojica na novčane kazne. Bilo je to 27. svibnja 2025. oko 18 sati. Prema 40-godišnjakovoj verziji događaja, urinirao je u dvorištu kada mu je prišao 25-godišnjak s drvenom letvom u rukama i počeo vikati.

Ubrzo se u sukob umiješao i njegov brat, 22-godišnjak, a tučnjava je zahvatila svu trojicu koji su se udarali rukama i nogama. Braća, 22-godišnjak i 40-godišnjak, priznali su prekršaj. No, 25-godišnjak

je nijekao krivnju. Tvrdio je da nije nosio letvu, već da su je dvojica naknadno podvalila pred policijom, te da su ga oni napali jer ih je upozorio zbog nepristojnog ponašanja pred djecom. Sud je ipak proglasio krivim svu trojicu. Kod 25-godišnjaka posebno su uzete u obzir dvije ranije pravomoćne presude za isti tip prekršaja, pa mu je izrečena zatvorska kazna od tri dana, koju je u cijelosti odslužio već u trenutku uhićenja i zadržavanja. 22-godišnjak je platio 300 eura kazne, a 40-godišnjak 600 eura, uz trošak postupka od gotovo 80 eura. Presuda je nepravomoćna. (ik)

KAŽNJEN SA 700 eura

Beskućnik iz Čakovca koji je u alkoholiziranom stanju vrijeđao policijsku službenicu pogrdnim riječima nepravomoćno je osuđen i kažnjen novčanom kaznom od 700 eura.

U petak popodne 11. listopada 2025., nešto prije 17:50 sati, policijska službenica stigla je u park u blizini Trga Republike 7 u Čakovcu po dojavi građana koji su se žalili na viku i galamu. Zatekla je četiri muškarca, njoj od ranije poznate beskućnike koji su konzumirali alkohol na javnom mjestu. Upozorila ih je da se moraju udaljiti. Trojica su poslušala, no 45-godišnjak nije. Umjesto da ode, okrenuo se prema

VELIKA SUBOTA postala “vatrena” subota

Gorio otpad i hektari trave

U samo nekoliko sati planula su tri velika požara na otvorenom. Najkritičnije je bilo kod Lončarevog naselja gdje je vatra progutala tri hektara trave i raslinja

Piše: Sanja Heric

Dok je većina Međimuraca subotnju večer 4. travnja provodila u krugu obitelji ili na druženjima na otvorenom uz vuzmenke, vatrogasne sirene parale su zrak u tri različita dijela županije. Razlog je, nažalost, onaj već dobro poznati, ljudski faktor i neoprezno rukovanje vatrom, koji su u svega nekoliko sati aktivirali brojne vatrogasne postrojbe kako bi spriječili katastrofu većih razmjera.

Gorjeli trava, nisko raslinje i otpad

Serija požara započela je oko 19:45 sati u Gornjem Kuršancu. Na predjelu „Malenka“, uz samu lijevu obalu rijeke Drave, planula je suha trava i nisko raslinje. Vatrena stihija zahvatila je oko tisuću četvornih metara, no brzom intervencijom pripadnika lokalnog DVD-a Gornji

Kuršanec vatra je stavljena pod nadzor.

Niti sat vremena kasnije, oko 20:50 sati, uzbuna je podignuta u Murskom Središću. Nedaleko od naselja Sitnice, na parceli neutvrđenog vlasnika, netko je odlučio zapaliti veću količinu otpada. Vatra se brzo proširila na impresivnih 3.500 četvornih metara, a pripadnici DVD-a Mursko Središće borili su se s plamenom sve do 22:40 sati, kada je požar u potpunosti ugašen.

Najveći razmjeri zabilježeni su u Podturnu, u blizini Lončarevog naselja, gdje je oko 21:30 sati buknula trava na čak tri hektara površine. Zbog ozbiljnosti situacije na teren su izašla tri društva – DVD Podturen, Sivica i Miklavec. Zajedničkim snagama vatru su ukrotili nešto prije ponoći, točnije u 23:40 sati. Iako srećom ni u jednom od ovih slučajeva nije nastala materijalna šteta, policija

RAZBIJAO BOcE po dvorištu

S

službenici i zasuo je nizom teških uvreda. Kad ga je upozorila da će ga privesti ako ne prestane, nastavio je vrijeđati. U 17:55 sati uhićen je i odveden u prostorije policije gdje je alkotestiran. Rezultat je pokazao 2,28 g/ kg alkohola u krvi. Pušten je sljedeće jutro u 5:05 sati. Muškarac se nije pojavio na sudu, pa je presuda donesena u njegovoj odsutnosti, na temelju iskaza policijske službenice. Kako do tada nije bio kažnjavan za isti prekršaj, izrečena mu je minimalna kazna. Uz odbitak za vrijeme provedeno u pritvoru, dužan je platiti 620,36 eura kazne i 50 eura troškova postupka. Presuda nije pravomoćna. (ik)

ne miruje. U sva tri slučaja sumnja se na ljudski nemar ili namjeru, a kriminalistička istraživanja su u tijeku kako bi se otkrili neodgovorni pojedinci.

Iz policije ponovno apeliraju na građane, proljetno čišćenje vrtova ili roštiljanje u prirodi ne smiju postati prijetnja općoj sigurnosti. Bacanje opušaka, šibica ili pak neoprezno spaljivanje biljnog otpada bez nadzora najčešći su uzroci ovakvih intervencija.

Kazne i do 19.900 eura

Podsjećamo, igranje s vatrom može biti vrlo skup

2,77 promila ujutro vikao

Muškarac iz Međimurja nepravomoćno je osuđen na 15 dana zatvora jer je pijan galamio, puštao glasnu glazbu i razbijao staklenu ambalažu čije su krhotine padale na susjedino dvorište.

Do incidenta je došlo 17. veljače ove godine oko 9.15 sati ujutro. Tada je 27-godišnjak, vidno pijan s 2,77 promila alkohola u krvi, na dvorištu svoje kuće počeo vikati i galamiti.

- Nitko mi ništa ne može, ja sam najjači, slabići jedni, vikao je dovoljno glasno da se čulo na ulicu, dok je istovremeno putem zvučnika puštao glazbu koja se čula stotinjak metara uokolo. Osim galame, bacao je staklenu ambalažu po dvorištu. Sam je pred sudom priznao da ju je razbijao na svojem dvorištu, no krhotine su pritom padale i na susjedino dvorište. Čakovečki sud odlučio je da novčana ka-

PRED SUDOM izrazio žaljenje

S

"hobi". Kazne za namjerno izazivanje požara kreću se od 1.990 pa sve do vrtoglavih 19.900 eura, dok se iz nehaja plaća do 1.990 eura. Osim udarca po džepu, nesavjesni građani riskiraju i kaznu zatvora do tri godine za dovođenje u opasnost života i imovine, a ako se utvrdi namjera, iza rešetaka se može provesti i do pet godina.

Vatrogasni sustav u subotu je položio ispit brzine, no odgovornost je na svakom pojedincu da ovakve scene postanu iznimka, a ne pravilo međimurskih vikenda.

da je najjači

zna za ovog okrivljenika više nije dovoljna. Naime, u protekle tri godine već je tri puta pravomoćno kažnjen za remećenje javnog reda i mira. Upravo zbog toga sud mu je ovoga puta izrekao kaznu zatvora od 15 dana, smatrajući da će ga jedino zatvorska kazna odvratiti od ponavljanja istog ponašanja. No, s obzirom na to da je nakon uhićenja proveo 15 dana u policijskom zadržavanju, ta

mu se kazna u cijelosti uračunala, pa efektivno nema ostatka kazne za izdržavanje. Sud je također odlučio oduzeti mu zvučnik kojim je puštao glasnu glazbu, procijenivši da postoji opasnost da bi ga ponovno upotrijebio na isti način. Oslobođen je troškova postupka jer je nezaposlen i lošeg imovnog stanja, pa bi plaćanje ugrozilo njegovo nužno uzdržavanje. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

mačetom u rukama naganjao maloljetnog brata po dvorištu

Pijani 27-godišnjak nepravomoćno je osuđen na uvjetnu kaznu zatvora jer je s mačetom nasrnuo na maloljetnog brata, vičući i galameći za njim po dvorištu. Sve se dogodilo 16. ožujka oko 16.30 sati na području Čakovca. Mladić se vratio iz Njemačke i bio bijesan na brata jer mu je bacio ugovor o kupoprodaji automobila u peć. Bez tog ugovora nije mogao podići vozilo koje mu je privre-

meno oduzeto, a upravo se trebao vratiti na posao u Njemačku. Popio je pola litre rakije, a alkotest je pokazao 1,21 g/kg alkohola u krvi. Tada je počeo vikati na maloljetnog brata, rođenog 2010. godine, ponavljajući pitanje o ugovoru. Potom je dohvatio mačetu koju je pronašao na dvorištu, gdje mu otac skuplja staro željezo, i fizički nasrnuo na dječaka. Maloljetnik se uspio

izmaknuti i počeo trčati, ali stariji brat s mačetom u rukama jurio je za njim, neprestano vičući. Policija je mladića uhitila istog dana u 18.27 sati i zadržala ga do sljedećeg jutra, kada je predan sudu. Pred sudom je priznao prekršaj i izrazio žaljenje, objasnivši da je do svega došlo jer je bio pijan i bijesan. Čakovečki mu je sud 23. ožujka za nasilje nad maloljetnim bratom izrekao

30 dana zatvora uvjetno, s rokom kušnje od šest mjeseci. To znači da kaznu neće odslužiti ako u tom razdoblju ne počini novi prekršaj za koji bi mu bila izrečena ista ili teža kazna. Sud je uzeo u obzir da je mladić već ranije osuđen za nasilje u obitelji presudom iz listopada 2025., ali mu je ipak izrekao blažu kaznu jer je priznao prekršaj i izrazio kajanje. Presuda je nepravomoćna. (ik)

PIJAN UDARIO osmogodišnju kćer

Pokušala ga umiriti zagrljajem

Muškarac (39) iz Čakovca nepravomoćno je osuđen na 15 dana zatvora zbog nasilja u obitelji, treći put za manje od godinu dana. Kaznu je već izdržao u pritvoru. Navečer 22. prosinca 2025. vratio se kući s 1,91 promilom alkohola u krvi. Počeo je vikati i galamiti, a partnericu vrijeđao po-

KOTORIBA

grdnim riječima. Kad mu je prišla osmogodišnja kći i pokušala ga zagrliti da ga smiri, udario ju je otvorenom šakom po lijevoj strani lica. Sve se odvilo pred četvero maloljetne djece. Partnerica je pozvala policiju. Na sudu je ispričala da su djeca bila prestrašena, kao i ona sama. Muškarac je

negirao gotovo sve i tvrdio da je došao kući, htio spavati, igrao se s djecom i popio samo jedno pivo iz gajbe. Zašto je partnerica zvala policiju, rekao je, ne zna jer je nije vrijeđao ni udarao. Sud tu obranu nije prihvatio.

Svjedočanstvo partnerice bilo je, prema ocjeni suda, logično i neproturječno, a

U polju pronašli minu iz 2. svjetskog

Nesvakidašnji pronalazak uznemirio je u srijedu, 8. travnja, djelatnike poljoprivrednog poduzeća koji su u polju "Mekote" nedaleko od Kotoribe obavljali proljetne radove. Prilikom obrade tla naišli su na minobacačku minu kalibra 82 mm, zaostalu još iz Drugog svjetskog rata. Zahvaljujući prisebnosti radnika koji su odmah pre-

rata

kinuli rad i pozvali policiju, izbjegnuta je svaka opasnost. Policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu izašao je na teren te je pronađenu minu uništio kontroliranom eksplozijom na samom mjestu pronalaska. Prilikom uništenja nije nastala nikakva materijalna šteta. Iz policije ponovno apeliraju na građane da u slučaju

OSUĐeN na 9 mjeseci zatvora

potkrijepljeno alkotestom i izvješćem o uhićenju. Uhićen je iste večeri u 20:45. Nije mu to bila prva osuda. U listopadu 2024. dobio je novčanu kaznu, a u veljači 2025. i 15 dana zatvora, oba puta zbog nasilja nad partnericom u prisutnosti djece. Presuda je nepravomoćna. (ik)

Mina je pronađena u polju “Mekote”

pronalaska bilo kakvih minsko-eksplozivnih sredstava predmete ne diraju i ne pomiču, već odmah nazovu broj

192. Brza i odgovorna reakcija, poput ove kod Kotoribe, ključna je za sigurnost cijele zajednice. (bj)

Ukrao televizor i hrpu kozmetike u Sparu

- Bio je sasvim normalan, jako pristojan. Za televizor mi je rekao da je na rasprodaji, ispričao je vozač taksija na sudu Mladić iz Čakovca (21) pravomoćno je osuđen na devet mjeseci zatvora jer je iz čakovečkog Spara ukrao televizor, 20 šampona i regeneratora te ukrasnu vrećicu, sve ukupno vrijedno 291 euro. Županijski sud u Slavonskom Brodu potvrdio je u ožujku 2026. prvostupanjsku presudu i odbio žalbu. On je 17. lipnja 2023. taksijem stigao do trgovačkog centra Galerija Sjever u Čakovcu. Zamolio je vozača da ga pričeka, ušao u Spar i s police uzeo televizor marke Grundig. Donio ga je do izlaza, izašao bez plaćanja i zajedno s vozačem spremio kutiju u prtljažnik. Potom se

vratio u trgovinu, napunio ukrasnu vrećicu šamponima i regeneratorima te se nakon pola sata pojavio na izlazu. No prije nego što je uspio sjesti u taksi, dočekali su ga policajci.

- Bio je sasvim normalan, jako pristojan. Za televizor mi je rekao da je na rasprodaji, ispričao je vozač taksija na sudu. Čim je shvatio da u prtljažniku ima ukraden televizor, sam ga je odnio na policijsku postaju. Okrivljenik se na sudu izjasnio krivim i izrazio kajanje, ali je istovremeno tvrdio da u vrijeme krađe nije bio svjestan što radi jer je bio pod utjecajem sintetičke droge

OPReZ na međimurskim cestama

Međimurska policija izdala je upozorenje vozačima nakon što su u protekla 24 sata na prometnicama diljem županije zabilježena četiri naleta vozilima na divljač. Incidenti su se dogodili na dionicama između Preloga i Cirkovljana, Sivice i Novog Sela Rok, Knezovca i Mačkovca te u naselju

Prekopa. Iako u ovim prometnim događajima nije bilo ozlijeđenih osoba, na svim je vozilima nastala znatna materijalna šteta. Policija naglašava kako divljač tijekom svojih dnevnih i sezonskih migracija prelazi prometnice svih kategorija, a opasnost od naleta posebno je izražena

galaxy koju je, prema vlastitim riječima, konzumirao dvije godine po dva do tri grama dnevno.

Obrana je tražila psihijatrijsko vještačenje, no sud je zahtjev odbio jer nije postojao nijedan dokaz koji bi potkrijepio sumnju u ubrojivost.

Mladić se nikada nije liječio od ovisnosti, nije imao medicinsku dokumentaciju, a snimke videonadzora pokazale su osobu koja se ciljano i smišljeno kretala trgovinom. Usto je tijekom 2024. i 2025. radio na građevini u Grazu, što bi za dugogodišnjeg ovisnika bilo teško izvedivo.

Sud mu je kao olakotne okolnosti priznao mladost, očinstvo maloljetnog djeteta i izraženo kajanje. No presudila je činjenica da je već tri puta osuđivan za krađe. Upravo zato je sud ocijenio da se jedino bezuvjetnim zatvorom može postići svrha kažnjavanja. Sve ukradene stvari vraćene su Sparu pa trgovačko društvo nije imalo odštetnih potraživanja.

Mladić je uložio žalbu i na drugostupanjsku presudu, ali pošiljku s pozivom na sjednicu vijeća nije podigao ni nakon dva pokušaja dostave. Županijski sud je u potpunosti potvrdio odluku prvostupanjskog suda. (ik)

POSLUŽIO

Se nezaključanom škrinjom u Me Gusti u Mursko Središću

Ukrao sedam posuda sladoleda s terase

Muškarac iz Međimurja nepravomoćno je osuđen na sedam mjeseci zatvora jer je s terase objekta brze hrane u Murskom Središću ukrao sladoled vrijedan oko 700 eura. Krađa se dogodila 14. lipnja 2023. nedugo prije ponoći.

Tada 31-godišnjak došao je na terasu objekta brze hrane "Me Gusta" na Trgu braće Radića u Murskom Središću i iz nezaključane škrinje izvadio sedam inox posuda sa sladoledom raznih okusa, svaka zapremnine šest litara. Posude je odnio sa sobom, no policija ih je pronašla već sljedećeg dana. Sladoled je do tada bio otopljen, ali posude su vraćene vlasniku. Na suđenju pred čakovečkim

Općinskim sudom okrivljeni je u cijelosti priznao djelo, izrazio kajanje i obećao da više neće činiti kaznena djela. Sud mu je priznanje uzeo kao olakotnu okolnost, no ono nije bilo dovoljno da ga spasi bezuvjetne kazne. Presudilo mu je to što je već dvaput ranije osuđivan, jednom upravo za krađu, a drugi put za prijetnju. Bio je i na bezuvjetnim zatvorskim kaznama, no to ga nije odvratilo od ponovnog kršenja zakona. Oštećena tvrtka je s odštetnim zahtjevom upućena na parnicu. Okrivljenik, koji živi od prodaje PVC ambalaže i nema nikakvu imovinu, oslobođen je plaćanja troškova postupka. Presuda je nepravomoćna. (ik)

Sjekirom teško ozlijedio mladića

Policija iz Murskog Središća dovršila je kriminalističko istraživanje nad 60-godišnjakom koji je u subotu, 4. travnja, brutalno napao dvojicu muškaraca uz rijeku Muru. Do sukoba je došlo nakon što su 56-godišnjak i 28-godišnjak osumnjičili starijeg muškarca za krađu drva iz njihove šume. Verbalni obračun ubrzo je prerastao u nasilje kada je 60-godišnjak počeo mahati sjekirom i prijetiti im smrću. U jednom trenutku fizički je nasrnuo na 28-godišnjaka i

udario ga sjekirom u predjelu lakta. Ozlijeđeni mladić hitno je prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je zbog teških ozljeda zadržan na daljnjem liječenju. Policija je, temeljem sudskog naloga, pretražila kuću osumnjičenika u Peklenici te pronašla i oduzela sjekiru kojom je napad izvršen. Protiv 60-godišnjaka podnijeta je kaznena prijava za prijetnju i nanošenje teške tjelesne ozljede, nakon čega je predan pritvorskom nadzorniku. (bj)

ReCIDIVISTU 15 dana zatvora

Vozio pijan bez dozvole i odbio test na drogu

Čakovečka policija je u subotu, 4. travnja, u ranojutarnjim satima iz prometa isključila 42-godišnjeg vozača koji je nanizao ozbiljne prekršaje. Tijekom kontrole u Ulici dr. Ante Starčevića, utvrđeno je da muškarac upravlja automobilom pod utjecajem alkohola od 1,53 promila.

Dodatnom provjerom policajci su otkrili da mu je vozačka dozvola već ukinuta zbog nakupljenih negativnih bodova, a vozač je povrh svega odbio i testiranje na prisutnost droga. Zbog opasnosti od ponavljanja prekršaja, 42-godišnjak je uhićen i priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu. Dežurni sudac odredio mu je zadržavanje od 15 dana, nakon čega je odmah prepraćen u zatvor u Varaždinu. (bj)

u večernjim i ranojutarnjim satima. Vozači se pozivaju na pojačan oprez, poštivanje ograničenja brzine te praćenje znaka upozorenja „divljač na cesti“ koji označava područja učestalog kretanja životinja. Također, podsjeća se da vozač koji sudjeluje u naletu na životinju mo-

že odgovarati sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Odgovornost se utvrđuje u slučajevima kada je do naleta došlo zbog kršenja prometnih pravila ili vožnje brzinom koja nije bila prilagođena uvjetima na cesti. (bj)

U srijedu, 8. travnja, oko 18:30 sati izbio je požar smeća u neposrednoj blizini staje u Glavnoj ulici u Macincu. Zahvaljujući brzoj dojavi i intervenciji vatrogasaca, spri-

ječena je veća materijalna šteta na okolnim objektima. U gašenju su sudjelovali vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i lokalnog DVD-a Gornji Hrašćan. (bj)

GLOBALNO I LOKALNO

“Noćas

će nestati cijela jedna civilizacija“

Te je riječi izgovorio američki predsjednik Trump u utorak, zadnjeg dana ultimatuma. Cijeli je svijet sa zebnjom čekao što će se dogoditi nakon isteka ultimatuma. Na taj je način postao prvi čovjek u povijesti koji je zaprijetio uništenjem jedne civilizacije stare tisućama godina. Povijest pamti, te će riječi ostati.

Vijeće sigurnosti UN je u utorak odbilo zahtjev Amerike da se Hormuški tjesnac otvori nasilnim putem, protiv su bile Kina, Rusija i Francuska, ostavljajući tako Trumpu samo dvije mogućnosti: ili da se povuče i napravi politički harakiri ili da napadne i napravi vojni harakiri s dalekosežnim posljedicama. Naime, Iran bi taj napad pamtio narednih sto godina. Na kraju je ipak čini se tajna diplomacija bila uspješnija od silnih prijetnji.

Samo nešto više od četiri sata prije isteka ultimatuma, dogodio se obrat, dok su zrakoplovi već bili u zraku. Pakistanski premijer Šahbaz Sarif je zatražio od obje strane, Irana i SAD, dvotjedno primirje, kako bi se diplomaciji omogućio završetak pregovora i otvaranje Hormuškog tjesnaca. Medijator za obje strane bio je načelnik pakistanske vojske Asim Munir, pregovori su trajali intenzivno cijele noći u ponedjeljak na utorak. Kako je poznato Pakistan je nuklearna sila i saveznik Kine. Osim Pakistana, u pregovore su bili uključeni i diplomati Turske i Egipta.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Kako su iz SAD u noći u utorak najavljene “dobre vijesti“ za obje strane, s nestrpljenjem se očekivao odgovor Irana.

Prema informacijama poznatim pri isteku ultimatuma u srijedu, rok za �inalizaciju pregovora o miru je 45 dana, s tim da bi se u roku od dva tjedna i dvotjednog primirja otvorio Hormuški tjesnac.

S nestrpljenjem se očekivao iranski odgovor, prijetnja uništavanja infrastrukture i godine popravaka mogle bi destabilizirati Iran i vodstvo je toga bilo svjesno. Dogovor obje strane i pregovori odvijali bi se u Islamabadu. “Sporazum iz Islamabada“ bi prema svjetskim agencijama navodno donio obećanje Irana da neće imati atomsko oružje.

Izrael je samo sat i pol prije isteka ultimatuma pristao na primirje. Nakon Trumpova obraćanja kasno u utorak da prihvaća dogovor, cijene nafte su na svjetskim tržištima pale, dok je u Iranu objavljena pobjeda jer je navodno Iran prisilio SAD da prihvati njegov plan od deset točaka.

te Đurđica Slamek, načelnica općine U SVETOJ MARIJI predstavljen jedinstveni nakit

Novi međimurski suvenir

inspiriran svetomarskom čipkom

U Općini Sveta Marija predstavljen je novi međimurski suvenir, kolekcija nakita inspirirana svetomarskom čipkom, jednim od prepoznatljivih elemenata lokalne nematerijalne baštine.

Načelnica Đurđica Slamek istaknula je kako Općina već godinama sustavno radi na očuvanju i promociji svetomarske čipke, uključujući njezine motive u različite suvenire. Novi nakit, kako je rečeno, predstavlja iskorak prema suvremenoj interpretaciji tradicije. Kolekciju potpisuju dizajnerice nam Marija Marciuš i Vlatka Ciber, koje su motive čipke prenijele u metalne materijale – aluminij, mjed i bakar.

Motivi

svetomarske čipke

Prema riječima autorica, svaki materijal daje drugačiji karakter nakitu. Bakar je zahtjevan za obradu i nepredvidiv, ali daje dojam starine. Aluminij je lagan i pogodan za oblikovanje te rezultira modernim, avangardnim izgledom, dok mjed nakitu daje toplinu i elegantan sjaj. Ono što je nekada nastajalo strpljivim radom čipkarica, sada precizno prenose na metalne površine, stvarajući spoj prošlosti i sadašnjosti, nježnosti i čvrstoće, tradicije i inovacije, a da pritom ne koriste tvari štetne za okoliš, već je nakit ekološki čist.

Motivi svetomarske čipke, koji su izvorno nastajali ručnim radom čipkarica, sada su reinterpretirani u suvremenom dizajnu. U procesu izrade koriste se i ekološki prihvatljivi materijali. Svetomarska čipka prepoznata je kao važan dio nematerijalne kulturne baštine Hrvatske. Kako je istaknuo direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, baština mora živjeti i razvijati se kako bi opstala, a ovakav

Dizajnerice Marija Marciuš i Vlatka Ciber tradicijski uzorak svetomarske čipke pretvorile u bezvremenski nakit

prema poculici staroj skoro 100 godina, koju je naslijedila od svoje bake, izradila novu, svjesna koliko je ovo neprocjenjivo. Ovo je savršen način da kroz umjetnički izričaj baštinom promoviramo svoj zavičaj i tako mladima ostavljamo identitet Međimurja kao nešto najvrednije što mogu nositi, kupovati i darovati za poklone, rekao je Marija Posavec, a ovaj nakit predstavlja i svojevrsni most između generacija

Nositi dio Međimurja

pristup tome daje konkretan doprinos.

Bila je ovo prigoda da se sjete i razvoja zaštite svetomarske čipke. Marija Frančić sjetila se Nade Mance koja je započela priču o svetomarskoj čipki, dok je ona kao tadašnja načelnica pokrenula priču i o izvornosti ove čipke. Bila je ovo prigoda da se zahvali i Anđeli Frančić, te Magdaleni Kvakan koja danas kao najstarija čipkarica njeguje ovaj biser Svete Marije. Ona je

S jedne strane stoje vrijedne čipkarice čija je vještina oblikovala prepoznatljive uzorke, a s druge suvremene dizajnerice koje tu baštinu reinterpretiraju i približavaju današnjem vremenu. Na taj način tradicija ne ostaje statična, već se razvija, prilagođava i nastavlja živjeti. A nositi takav komad znači nositi dio Međimurja. Novi suvenir, istaknuto je, ima i turističku i identitetsku vrijednost. Predstavlja spoj tradicije i suvremenog dizajna te doprinosi promociji Međimurja.

Nakit Marije Marciuš i Vlatke Ciber time postaje novi prepoznatljivi suvenir Svete Marije i Međimurja, koji povezuje baštinu i suvremenu estetiku te tradiciju prenosi u moderni kontekst. (sz)

ISKORISTITE BESPOVRATNA sredstva za nastup na međunarodnim sajmovima

Nova objava očekuje se u 2. kvartalu

Ministarstvo gospodarstva ponovno priprema objavu natječaja „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“, čiji je cilj potaknuti mikro, mala i srednja poduzeća na širenje na strana tržišta kroz sudjelovanje na međunarodnim sajmovima. Prema dostupnim najavama, nova objava natječaja očekuje se u drugom kvartalu, što predstavlja novu priliku za poduzetnike koji žele ojačati svoju međunarodnu prisutnost.

Kolika sredstava možete dobiti?

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

KRVNA SLIKA novoustrojenog Upravnog odjela Grada Čakovca

Pogonski motor Grada

Novi Upravni odjel za opće poslove i lokalnu samoupravu bit će središnja točka za komunikaciju s građanima, rad mjesnih odbora i funkcioniranje gradskog sustava

Piše: Vlasta Vugrinec

Dva dijela Odjela

Pojedinačni poduzetnici mogu ostvariti potporu u rasponu od 6.000 do 60.000 eura, što čini 75% prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeća, odnosno 60% prihvatljivih troškova za srednja poduzeća.

Što se financira?

Natječajem se podupire sudjelovanje poduzeća kao izlagača na dva međunarodna sajma iz baze dostupne na poveznici www. auma.de.

Financirati se mogu kotizacije za nastup na sajmu, najam izložbenog prostora, postavljanje, uređenje, opremanje i pripreme štanda s potrebnim priključcima uključujući troškove čišćenja, priključka električne energije, vode, interneta i sl., najam opreme (ICT oprema, ugostiteljska oprema, projektor i sl.), upis u katalog izlagača, promotivni materijali za nastup na sajmu te prevoditelj za vrijeme trajanja sajma.

Primjeri međunarodnih sajmova

Poduzeća iz različitih sektora mogu sudjelovati na istaknutim sajmovima poput: Hannover Messe, jedan od najvećih sajmova na svijetu, fokusiran na industrijsku tehnologiju i inovacije; SIAL Paris, međunarodni sajam prehrambene industrije; AGRITECHNICA Hannover, najveći svjetski sajam poljoprivredne mehanizacije; BAU Munich, međunarodni sajam arhitekture,

materijala i sustava, okuplja stručnjake iz građevinske industrije; MEDICA Düsseldorf, najveći svjetski sajam medicinske industrije; Automechanika Frankfurt, vodeći sajam automobilske industrije; SMM Hamburg, međunarodni sajam brodogradnje, strojarstva i pomorske tehnologije; LIGNA Hannover, svjetski sajam za drvnu industriju i šumarstvo; CeBIT Hannover, poznat po predstavljanju najnovijih IT trendova; FITUR Madrid, međunarodni sajam turizma; Vinitaly Verona, vodeći sajam vina i alkoholnih pića.

Ovi sajmovi pružaju izvrsne prilike za poduzeća iz različitih sektora da predstave svoje proizvode i usluge na međunarodnoj razini, uspostave nove poslovne kontakte i istraže tržišne trendove.

Kako se prijaviti?

Prijave će se, kao i u prethodnim ciklusima, podnositi putem sustava eKohezija. Važno je naglasiti da se radi o natječaju s ograničenom alokacijom sredstava, koji se u pravilu brzo iscrpi, zbog čega se poduzetnicima preporučuje pravovremena priprema projektne dokumentacije.

S obzirom na najavljenu objavu u drugom kvartalu, poduzetnicima se preporučuje da već sada započnu s pripremama, osobito s prikupljanjem ponuda za troškove nastupa na sajmovima, kako bi pravodobno pripremili projektnu prijavu i povećali svoje šanse za dobivanje bespovratnih sredstava.

Unutar gradske uprave Čakovca stvari se slažu na novi način. Ustrojen je Upravni odjel za opće poslove i lokalnu samoupravu, tijelo koje bi se najjednostavnije moglo opisati kao „pogonski motor“ Grada. Iako su poslovi odjela precizno de�inirani, on još uvijek čeka svog voditelja, uskoro se, naime, očekuje raspisivanje javnog natječaja za pročelnika/icu koji će preuzeti kormilo ovog važnog sektora.

Odjel je podijeljen na dva ključna dijela (odsjeka) kako bi se točno znalo „tko pije, a tko plaća“: Prvi je desna ruka gradske vlasti i kvartova, službenog imena Odsjek za lokalnu samoupravu. On će brinuti da Gradsko vijeće funkcionira bez greške, od pripreme materijala i snimanja sjednica do pisanja zapisnika. No, ono što je građanima važnije, oni su zaduženi za mjesne odbore i gradske kotareve. Ako tko ima ideju ili problem

VELIKA SUBOTA u Čakovcu

u svom naselju, ovaj odsjek mu je adresa za to. Također, ovdje će se voditi briga o potrebama romske zajednice, radu Savjeta mladih i suradnji s nacionalnim manjinama. Drugi pak dio, odnosno Odsjek za opće poslove može se nazvati i birokracija u pozitivnom smislu. Fokus će mu biti zaposlenici, provodit će natječaje za posao i paziti na svu silu papira koja ulazi i izlazi iz zgrade (pisarnica i arhiva). Ono što je najbitnije za široku javnost je to da su zaduženi za transparentnost.

Njihov je posao da vijesti o radu Grada dođu do nje putem društvenih mreža i medija, ali i da zaprimaju pritužbe i pohvale na rad gradskih službi. Čeka se „kapetan“

Iako je odjel na papiru spreman i radni zadaci su podijeljeni, �inalni korak je imenovanje vodstva. Grad Čakovec će uskoro putem javnog natječaja tražiti pročelnika ili pročelnicu koji će morati povezati sve ove konce, od administrativnih pravila do izravne komunikacije s ljudima na terenu.

Armando, Kaja i Andro najuspješniji

Uz velik odaziv otkako se u organizaciji Turističkog ureda Čakovec održava zabavno druženje i potraga za uskrsnim pisanicama u subotu je sve sudionike poslužilo i dobro vrijeme.

Brojni roditelji i djeca okupili su se oko pola deset u Perivoju Zrinskih gdje je održan prigodni program uz pjesmu, ples i animaciju velikog zeca. Nakon druženja u ispred jezera u Perivoju započela je velika potraga za Zlatnim velikim pisanicama i pisanicama u Perivoju Zrinski.

Najuspješniji u potrazi su bili Armando Martinjaš iz Nedelišća, zatim Kaja Srpak i Andro Mlinarić iz Čakovca. Svi ostali sudionici igre su dobili diplome uskrsnog zeca, a Armando, Kaja i Andro su otišli kući s vrijednim poklon paketom. (mg)

u lovu na pisanice

PROSLAVLJENA 81. obljetnica oslobođenja Međimurja

U logorima je stradalo

Izaslanstva Međimurske županije na čelu sa županom Matijom Posavcem, Grada Čakovca, Općine Donji Kraljevec te Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije položili su vijence i zapalili svijeće povodom 81. godišnjice oslobođenja Međimurja od nacifašističke okupacije 1945. godine, odnosno mađarskog i njemačkog nacističkog oku-

patora kod spomen ploče na pročelju Starog grada. Vijence su položili na nekoliko lokacija, među kojima i kod spomenika na Trgu Eugena Kvaternika u Čakovcu te na čakovečkom groblju u Mihovljanu.

U logorima je stradalo 1839 ljudi. U ratnim stradanjima poginulo je 848 civila, te 329 narodnooslobodilačkih boraca, a od mina iznenađenja

nakon rata stradalo je dvadesetak ljudi, najviše djece. Tijekom rata stradala je gotovo cijela židovska zajednica i mnogi Romi. Početkom travnja 1945. sovjetska Crvena armija i bugarska Otečestvena fronta s dijelom Kalničkog odreda pokrenuli su vojnu operaciju s ciljem oslobođenja Međimurja, naglasila je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. (mg)

O DEMENCIJI, javno zdravstvenom prioritetu u svijetu govori Sanja Klajić Grotić, obiteljska liječnica

U Hrvatskoj od nekog oblika demencije boluje

oko 80 tisuća ljudi

Svake godine je 10.800 novih pacijenata. Kod pojave prvih simptoma kod sebe ili članova obitelji potrebno se što ranije javiti obiteljskom liječniku radi pravodobnog testiranja i olakšavanja života oboljele osobe te njenih bližnjih

Piše: Margareta Detoni Smoljanec

Demenciju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila javno zdravstvenim prioritetom te se zadnjih nekoliko godina intenzivno ukazuje na potrebu pravodobnog prepoznavanja ranih simptoma te bolesti. U organizaciji Doma zdravlja Čakovec, nedavno je održano predavanje “Rani simptomi, dijagnostika i liječnje Alzheimerove bolesti” . O ovoj zanimljivoj zdravstvenoj temi govorila je Sanja Klajić Grotić, obiteljska liječnica i voditeljica Savjetovališta za demencije u Zagrebu.

Ženski spol, debljina, visok kolesterolnajvažniji rizici - Broj osoba oboljelih od demencije svakodnevno ra-

Kako

ste, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, a upravo se naša zamlja svrstava među one s najstarijom populacijom u Europi. Dr. Klajić Grotić kakvo je stanje kod nas?

- S obzirom da je 2 posto populacije klinički dementno, smatra se da u Hrvatskoj od nekog oblika demencije boluje oko 80.000 osoba, a svake godine je 10.800 novih pacijenata. U skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pravodobno prepoznavanje ranih simptoma bolesti trenutno se smatra najvažnijim alatom u borbi protiv demencija.

- Kakva je demencija bolesti? Koji su joj prvi simptomi, a što joj je uzrok?

olakšati život obitelji i oboljelog

- Kako živjeti s osobom oboljelom od demencije?

- Kod potvrđene dijagnoze potrebno je oboljeloj osobi olakšati svakodnevno životno funkcioniranje. Postoji jedna psihosocijalna metoda koja se naziva Orijentacija stvarnosti. To je metoda koja obuhvaća razgovor u kojem se spominje dan, datum, godišnje doba, prisutno je često gledanje na sat i kalendar, raspravljanje o aktualnim događajima. Nadalje dobro je često koristiti imena bliskih osoba i prijatelja, razgovarati o fotogra�ijama. Na taj način oboljelu osobu duže zadržavamo u postojećoj stvarnosti. Orijentacija stvarnosti treba biti pomiješana sa suosjećanjem i pratiti emocije dementne osobe. Kako bolest napreduje oboljela osoba odlazi u svoju stvarnost koju i obitelj treba prihvatiti. Nadalje, pristup osobi s demencijom treba

Oboljeli

- Oboljeli u prvoj fazi bolesti svjesni su svojih povremenih kratkotrajnih bljeskova vremenske i prostorne dezorijentacije, neadekvatne komunikacije s obitelji i prijateljima te pokušavaju to prikriti čak i od svojih bližnjih. Postaju povučeni uz osjećaj usamljenosti, nezainteresirani su za socijalne kontakte te mogu razviti depresiju. U prvoj fazi bolesti svakodnevne životne aktivnosti su blago narušene te govorimo o blagoj demenciji, ističe dr. Klajić Grotić.

- Demencija je skup simptoma koji utječu na svakodnevno životno funkcioniranje, kao što su zaboravljivost, gubitak koncentracije, poremećaji govora, promjene osobnosti i raspoloženja, depresija ili nemir. Alzheimerova bolest je kronična progresivna degenerativna bolest mozga i najčešći je uzrok demencije, u prosjeku 60-65 posto od svih oblika demencija. Osim Alzheimerove bolesti, uzrok demencije mogu biti druge neurodegenerativne bolesti mozga, cerebrovaskularne bolesti, upalne infektivne bolesti mozga, traume ili endokrini poremećaji.

biti nenametljiv i taktičan, bez povišenih tonova i bez naglih pokreta tijela, kako takvo ponašanje ne bi u njima u ranoj fazi izazvalo nesigurnost i bojažljivost, a u kasnijim fazama osjećaj ugroženosti, nemir i agresiju. Potrebno je prilagoditi životnu okolinu osobi s demencijom. Ona može značajno doprinijeti stvaranju stimulativnog i sigurnog prostora, koji olakšava svakodnevicu i smanjuje rizik od dezorijentacije ili ozljeda. Uključivanje ugodnog i ravnomjernog osvjetljenja doma pomaže u orijentaciji. Preporučuje se postavljanje fotogra�ija članova obitelji i prijatelja na vidljiva mjesta radi poticanja prepoznavanja i osjećaja emocionalne povezanosti, kao i uklanjanje potencijalno opasnih predmeta, poput staklenih ili oštrih predmeta.Tako osoba može duže ostati funkcionalna i samostalna u poznatom okruženju.

- U kojoj dobi se najčešće javlja? Obolijevaju li od demencije sve mlađi?

- Demencija se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi, nakon 65. godine života. Postoji i rana demencija, kao primjerice kod familijarnog oblika Alzheimerove bolesti. To je rijedak oblik demencije koji se javlja se kod 5 posto oboljelih, a obolijevaju mlađe osobe u dobi između 30 i 60 godina. Uzrokovan je naslijeđenim mutacijama određenih gena. Većina oboljelih od Alzheimerove bolesti ima sporadični oblik, kod kojeg važnu ulogu imaju čimbenici rizika koji mogu biti nepromjenjivi i promjenjivi. Nepromjenjivi čimbenici rizika su životna dob, ženski spol, pozitivna

obiteljska anamneza i APOE e4. Imati člana obitelji s Alzheimerom ne znači da će se neminovno razviti bolest, nego samo da rizik može biti veći. Promjenjivi čimbenici rizika jesu: u ranom životu obrazovanje, u srednjim godinama visoki tlak, debljina, povišen LDL- kolesterol u krvi, pušenje, oslabljen sluh, traumatska povreda mozga i prekomjerno konzumiranje alkohola, u kasnijim godinama šećerna bolest, depresija, nedostatak �izičke aktivnosti, odsutnost socijalnih kontakata, poremećaj spavanja i zagađenje zraka.

Zaboravljvosti, dezorijentiranost, gubljenje predmeta

- Možemo li kako djelovati na te faktore?

- Na promjenjive čimbenike rizika možemo utjecati preventivnim mjerama i tako spriječiti ili usporiti razvoj demencije i do 40 posto.

- Koji su prvi simptomi bolesti?

- Prvi i najvažniji simptom Alzheimerove bolesti je poremećaj pamćenja ili zaboravljivost. Oboljela osoba zaboravlja nedavne događaje ili razgovore, učestalo ponavlja ista pitanja unutar kratkog vremenskog razdoblja, a prisutno je i učestalo gubljenje predmeta te njihovo pronalaženje na neuobičajenim mjestima. Oboljele osobe mogu imati poteškoće u govoru i pisanju, zaboravljaju riječi ili ih zamjenjuju neadekvatnim izrazima, te otežano imenuju predmete. Vremenska i prostorna dezorijentacija može dovesti do neprepoznavanja dana, datuma ili mjeseca, kao i do problema u snalaženju u poznatom prostoru. Sve navedeno stvara poteškoće u svakodnevnom životnom funkcioniranju.

Testiranje je jednostavno

- Što učiniti ako primjetimo kod člana obitelji ove simptome?

- Potrebno je bez odlaganja javiti se svom obiteljskom

liječniku. Obiteljski liječnik tada započinje dijagnostičku obradu kognitivnim testiranjem, osnovnim krvnim pretragama i slikovnim metodama. Kod pacijenata koji imaju problema sa sluhom potrebno je učiniti ORL pregled sa obradom, s obzirom da je oštećenje sluha značajan čimbenik rizika za razvoj demencije. Najprihvatljivija metoda u ordinaciji obiteljskog liječnika je Mini-cog test zbog jednostavnosti i kratkog vremena potrebnog za izvođenje. Može brzo ukazati na pacijenta sumnjivog

na mentalno propadanje. Sastoji se od dva zadatka. Prvi dio zadatka predstavlja pamćenje tri jednostavne svakodnevne stvari. Drugi dio zadatka je crtanje okruglog sata od strane pacijenta s brojčanikom i zadanim vremenom. Neurolog nastavlja obradu te kod potvrđene dijagnoze daje preporuku za antidementiv. Antidementivi su lijekovi koji ne liječe Alzheimerovu bolest, ali usporavaju razvoj simptoma. Važno ih je čim ranije uvesti u terapiju, jer tada imaju najbolji učinak.

UDRUGA NEZABORAVAK

“Ne zaboravi mebudi moj sjećanje”

U srpnju 2025. održana je Osnivačka skupština Udruge za Alzheimerovu bolest i druge demencije Nezaboravak, a na skupštini se okupilo osam osnivača, od kojih se svatko na svoj način, u obitelji ili među bliskim osobama, susreo s izazovima demencije. Više od polovice prisutnih bilo je mladih, spremnih svoju snagu, znanje i energiju usmjeriti na međugeneracijsku solidarnost. Udruga je osnovana s ciljem senzibiliziranja javnosti o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama kao javno zdravstvenom prioritetu uz promicanje preventivnih mjera, pružanja savjetodavne potpore oboljelim osobama i članovima njihovih obitelji te stvaranje uvjeta za što kvalitetniji život osoba s demencijom. Udruga je osnovala Centar za demencije “Nezaboravak” koji je otvoren 21. rujna 2025., na Svjetski dan borbe protiv Alzheimerove bolesti, kao mjesto podrške i razumijevanja namijenjeno osobama oboljelima od demencije, njihovim obiteljima i široj zajednici. Trenutno se u centru kontinuirano provode edukativne i art

radionice pod vodstvom stručnjaka raznih profila te svaku nedjelju druženje nazvano Nedjelja popodne i obitelj. Edukativne radionice za obitelji i skrbnike namijenjene su manjim grupama radi aktivnog sudjelovanja i razmjene iskustava te pružaju praktične informacije i emocionalnu podršku. Art radionice za osobe s demencijom kroz kreativne aktivnosti potiču pažnju, koncentraciju i finu motoriku te mogu usporiti kognitivno propadanje, te kroz boje i oblike omogućuju da se prenesu emocije, sjećanja i unutarnji doživljaji, čime se doprinosi očuvanju osobnog identiteta. Nedjeljnja popodneva omogućuju neformalna druženja uz izmjenu iskustava članova obitelji i socijalizaciju oboljelih. Nezaboravak ili potočnica prepoznat je diljem svijeta kao simbol borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija. Nezaboravak je postao glas onih koji se suočavaju s postupnim gubitkom uspomena, osobnosti i vlastitog identita. On nosi tihu, ali dirljivu molbu upućenu svima nama: Ne zaboravi me. Budi moje sjećanje, objasnila je dr. Klajić Grotić.

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

Tko zaslužuje

gradsko priznanje?

Gradsko vijeće Grada

Mursko Središće uputilo je javni poziv za prikupljanje prijedloga za dodjelu javnih priznanja u 2026. godini. Ovim putem Grad nastoji nagraditi iznimna dostignuća i doprinose od osobitog značaja za razvitak i ugled

Murskog Središća, s posebnim naglaskom na uspjehe u gospodarstvu, znanosti, kulturi, sportu, zdravstvu te zaštiti okoliša i tehničkoj kulturi.

U ovoj godini Gradsko vijeće dodjeljuje četiri vrste priznanja. Najistaknutije među njima je Nagrada Grada

Mursko Središće za životno djelo „Dr. Jakov Kostović“, a uz nju će se dodijeliti i Povelja „Počasni građanin grada Mursko Središće“, Povelja „Lapornik“ te nagrada za iznimno uspješne učenike i studente pod nazivom „Magna cum laude“. Kriteriji za dodjelu ovih priznanja uključuju vrhunske rezultate postignute na teorijskom i praktičnom radu, kao i uživanje ugleda uzornog stručnjaka, poduzeća, ustanove ili udruge gra-

đana. Postupak i uvjeti dodjele propisani su Odlukom o javnim priznanjima Grada Mursko Središće, objavljenoj u Službenom glasniku Međimurske županije.

Prijedlozi za kandidate podnose se u pisanom obliku Odboru za javna priznanja, a moraju biti detaljno obrazloženi. Svaka prijava treba sadržavati podatke o podnositelju i osobi na koju se prijedlog odnosi, točan naziv priznanja i područje za koje se predlaže, kao i iscrpan opis postignuća uz odgovarajuću dokumentaciju poput životopisa, objavljenih radova ili natjecateljskih rezultata.

Prijedlozi se upućuju na adresu Gradsko vijeće Odbor za dodjelu javnih priznanja, Trg braće Radića 4, Mursko Središće. Rok za dostavu je 22. travnja 2026. godine do 15:00 sati, bez obzira na način dostave. Konačnu odluku o laureatima donijet će Gradsko vijeće, dok će sama priznanja biti uručena na svečanoj sjednici u povodu proslave Dana Grada Mursko Središće. (sh)

OBILJEŽILI Dan oslobođenja Međimurja od mađarske okupacije

Zapalili svijeće

i položili vijenac

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika žrtvama Prvog i Drugog svjetskog rata, u Murskom Središću svečano je obilježen 6. travnja, Dan oslobođenja Međimurja od mađarske okupacije. Ovaj povijesno presudan datum simbolizira konačni kraj mađarske okupacije i nacističke ideologije na ovim prostorima, ali i trajno pripojenje Međimurja matici zemlji Hrvatskoj. Uz 9. siječanj 1919. godine, 6. travnja ostaje upisan kao jedan od najvažnijih

KULTURNI procvat

datuma međimurske povijesti. On označava prekid ratnih stradanja i ostvarenje stoljetne težnje ovdašnjeg čovjeka za slobodom unutar hrvatskih granica. Počast stradalima odali su gradonačelnik Dražen Srpak, potpredsjednik Gradskog vijeća Dragutin Stojko i gradska vijećnica Marjana Breglec. Tim su činom ujedno komemorirane sve žrtve ratnih i poratnih stradanja Prvog i Drugog svjetskog rata s područja Murskog Središća. (sh)

Grad povećao ulaganja u kulturu za gotovo 200 posto

Mursko Središće ostvarilo je jedan od najvećih skokova ulaganja u kulturu u Hrvatskoj, izdvojivši u 2024. godini više od 591 tisuću eura.

To je rast od čak 191 % u odnosu na prethodnu godinu, dok u usporedbi s 2021. godinom povećanje iznosi nevjerojatnih 975 %. Ovaj financijski zamah prati niz projekata sufinanciranih iz EU fondova,

U RUDARU održana početna konferencija pod nazivom „Cross-Cultural Connections“ i „Energy Tour II“

Iz druženja bi se mogle roditi i nove ljubavi

Za provedbu projekata „Cross-Cultural Connections“ i „Energy Tour II“ osigurano je ukupno

1.546.947,00 eura, od čega Gradu Mursko Središće pripada približno 619.016,00 eura

Piše: Sanja Heric

Dugogodišnje prijateljstvo Murskog Središća i mađarskog

Grada Lentija dobilo je novu potvrdu kroz dva važna europska projekta ukupne vrijednosti veće od 1,5 milijuna eura. Pod nazivima „Cross-Cultural Connections“ i „Energy Tour II“, ovi projekti ne donose samo infrastrukturna ulaganja, već i bogat program za djecu, mlade i umirovljenike. Početna konferencija održana u Centru za kulturu okupila je partnere i prijatelje s obje strane granice, na čelu s gradonačelnicima Draženom Srpakom i Lászlóm Horváthom.

Povezivanje kroz kulturu, sport i turizam

Projekt "Cross-cultural Connection", koji je nastavak dugogodišnje uspješne suradnje s gradom prijateljem Lentijem. Suradnja se godinama odvija na poljima kulture, sporta i turizma. Cilj projekta je osnaživanje međusobnog povjerenja i razmjena kulturnih i sportskih vrijednosti kroz zajedničke aktivnosti.

Projekt Cross-Cultural Connections, ukupne vrijednosti 143.230,00 eura, od čega Gradu Mursko Središće pripada 69.016,00 eura, donosi niz aktivnosti usmjerenih na jačanje međusobnog povjere-

Gradonačelnik Grada Lenti László Horváth i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak na početnoj konferenciji prekograničnih projekata

nja između stanovnika Lentija i Murskog Središća. Kroz kulturne razmjene, radionice, sportske aktivnosti i javne manifestacije Grad Mursko Središće dobit će bogatiji društveni život i veći broj sadržaja za djecu, mlade, starije osobe, žene i širu javnost. Organizirat će se izleti za starije osobe, kreativne radionice za djecu, sportske aktivnosti te manifestacije poput božićnog sajma i „Ljeto uz Muru“. Zajedničke aktivnosti s Lentijem bit će: izlet za starije osobe, kreativna radionica za djecu, sportski turnir za žene i nogometni turnir za djecu.

Ove aktivnosti stvaraju dublje međuljudske veze, učvršćuju međunarodnu suradnju te potiču razmjenu kulturnih tradicija s mađarskim partnerima. Partneri projekta

Cross-Cultural Connections: Grad Mursko Središće (Hrvatska) – vodeći partner i Lenti Város Önkormányzata – Grad Lenti (Mađarska).

- Ovaj će projekt dodatno povezati gradove i ljude, uz šalu kako bi se iz tih druženja mogle roditi i nove ljubavi ili brakovi, napomenuo je u šali gradonačelnik Srpak dodajući na kraju da se to ne odnosi na njega i gradonačelnika Laszla.

Centar industrijske baštine

Drugi izdašniji projekt, Energy Tour II, vrijedan 1.403.717,00 eura, od čega Gradu Mursko Središće pripada oko 550.000,00 eura, donosi infrastrukturna i turistička ulaganja. Projekt je nastavak uspješne inicijative posvećene industrijskoj i energetskoj

baštini pograničnog područja. Za Mursko Središće ključna je rekonstrukcija Centra za posjetitelje, koji će prezentirati rudarsku i industrijsku povijest grada te postati važna turistička točka.

- Riječ je o izgradnji Centra industrijske baštine Međimurja čime ćemo zapravo steći preduvjete za osnivanje muzeja, naglasio je gradonačelnik Srpak.

Predviđena su i nova ulaganja u biciklističku infrastrukturu te opremu, uključujući elektroničke punjače za bicikle. Projekt donosi brojne promotivne materijale, radionice, studije i javna događanja. Partneri projekta Energy Tour II su: Općina Lovászi (Mađarska), Grad Lenti (Mađarska), Općina Gosztola (Mađarska) i Grad Mursko Središće (Hrvatska).

- U Lentiju nas očekuju brojna događanja, od adventskog sajma do tradicionalnog kuhanja i glazbenog festivala. Posebno me veseli što ćemo ugostiti vaše građane i djecu na našim sportskim terenima i kampovima. Osim ovog projekta, radujemo se i budućim aktivnostima vezanim uz industrijsku baštinu i muzej, jer naša regija ima mnogo toga za ponuditi turistima s obje strane granice, rekao je gradonačelnik Lentija László Horváth.

Zeko sakrio, mališani pronašli

Amaterska gluma zahtjevan je i težak posao koji iziskuje brojna odricanja, što znaju samo oni koji su na kazališnim daskama

Piše: Aleksandra Sklepić

poput pretvaranja zgrade uz Cimper u Interpretacijski centar industrije Međimurja te dovršetka Multikulturnog centra u Sitnicama.

Uz kapitalne investicije, bogat program CZK Rudar i ulaganja u besplatne aktivnosti za djecu potvrđuju kako se povećana sredstva izravno pretaču u kvalitetniji kulturni život svih građana. (bj)

Na Uskrsni ponedjeljak u Gornjem je Kraljevcu održano dramsko popodne pod nazivom “Veseli vuzmeni pondelek”. Manifestaciju su organizirale članice Društva žena Gornji Kraljevec u suradnji s Općinom Vratišinec i Savjetom mladih Općine Vratišinec.

Održane su četiri dramske predstave. KUU "Turen", dramska sekcija iz Podturna predstavila se predstavom

"Jesenski posli", glumice KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec” izvele su predstavu "Čistačica Anka", glumci iz KUD-a "Kaštel" Pribislavec nasmijali su publiku izvedbom predstave "Klopka", a KUU "Preslica" Sračinec, predstavom "Coprnica". Svaka je predstava prikazala svakodnevne životne situacije na komičan i satiričan način, a nastup svakog od glumaca zaslužuje posebnu pohvalu. Amaterska gluma zahtjevan je i težak posao koji iziskuje brojna odricanja, što znaju samo oni koji su na kazališnim daskama. Zbog toga je svima bilo drago što su predstavu

posjetili brojni ljubitelji zabave i smijeha. Nakon dramskih predstava, djeca su oko društvenog doma tražila pisanice koje im je sakrio uskrsni zeko, a za sve je goste i izvođače pripremljen i lijep domjenak, te su se svi nastavili družiti u opuštenoj atmosferi.

BLAGOSLOV oldtimera u Svetom Martinu na Muri

Ovaj auto su vozili ministri, doslovno

Prvi vlasnik bio je dr. Franjo Kajfež, nekadašnji Ministar industrije, brodogradnje i energetike Piše: Benjamin Jakopić

Uskrsni ponedjeljak je u Svetom Martinu na Muri tradicionalno rezerviran za ljubitelje oktana i limenih ljubimaca. Tako je 6. travnja na Trgu svetog Martina održan 25. blagoslov oldtimera u organizaciji Oldtimer kluba Međimurje-Čakovec, uz podršku Općine Sveti Martin na Muri.

Trg je i ove godine bio premalen za sve limene ljubimce, njihove vlasnike i posjetitelje. Okupljanje je započelo već u 8:30 sati, a nakon toga je uslijedila Sveta misa i sam blagoslov koji je vodio župnik vlč. Mladen Gorupić.

Pozdravne govore održali su načelnik Martin Srša te Franjo Belović iz Oldtimer kluba Međimurje-Čakovec, a u prigodnom programu su sudjelovali župni zbor i KUD “Cvetlinski zvon” iz Cvetlina. Sudjelovali su i članovi Kuburaške udruge “Prva kubura” Višnjica, koji su tijekom blagoslova ispalili svoje kubure

Vozi bivši auto dr. Franje Kajfeža

Bilo je tu svakojakih oldtimera, od onih koji redovito sudjeluju svake godine do onih koji su tu prvi puta, a

Vlado i Ljerka Šimunić iz Zagreba u rijetkom primjerku DKW F12 iz 1964. godine

svi su bili dostupni posjetiteljima da ih izbliza razgledaju. Među svim sudionicima zatekli smo simpatičan par iz Zagreba, Vladimira i Ljerku Šimunić, koji su taman sjeli u svoj DKW F12 iz 1964. godine.

- Ovaj auto ima dvotaktni motor, i zanimljivo je da je nastao u jednom prijelaznom razdoblju kada je DKW već zapravo bio Audi, te je jedan od posljednjih automobila koje je DKW napravio. Prvi vlasnik bio je dr. Franjo Kajfež, nekadašnji Ministar industrije, brodogradnje i energetike, a ja sam ga kupio prije nekih dvadeset godina, ispričao nam je Vlado Šimu-

Olimpijada u prejedanju

Glavna bit našeg Uskrsa, čini se, nije samo u miru i obitelji, već u onom vječnom pitanju: Hoće li biti dosta? Hoće li biti dosta mesa? Priloga? Kolača? Sve kreće idilično. Nedjelja, 9 je sati ujutro. Stol je pod teretom šunke, domaćih kobasica, jaja, uskrsnog slatkog kruha, mladog luka, hrena i rotkvica. Dok se „natorbamo“ finim domaćim delicijama, uvjereni smo da smo mirni

do sutra. No, tradicija ne poznaje milost. Već oko podneva, dok se prvi val hrane još bori s našim metabolizmom, iz kuhinje kreće miris govedske juhe.

U 13 sati, kao po nekom nepisanom vojnom protokolu, ponovno sjedamo. Kreće klasični slijed: vruća juha, kuhana govedina s hrenom, a potom ono „glavno“. Ovog puta bila je to pohana puretina i ćevapi s rižom i pomfri-

nić, koji je i trenutni predsjednik Biciklističkog kluba Lokomotiva Zagreb.

S njime je, kako nam priča, prešao cijelu državu nekoliko puta. Bio je u Dubrovniku pet puta, a inače već od samih početaka dolaze na blagoslov oldtimera u Sveti Martin na Muri.

Rijetko ga vozi jer previše troši

Sreli smo i Darka Pučeka iz Varaždina, koji je stigao sa svojim Mercedesom C280 AMG iz 1995. godine.

- Drugi put sam ovdje na blagoslovu. Ovaj Mercedes sam kupio prije devet godina, vozim ga povremeno, više je u garaži nego na cesti, jer ipak troši od 16 do 18 litara, tako da nije isplativo stalno ga voziti, rekao nam je Darko Puček.

Vrijeme je bilo i više nego idealno za panoramsku vožnju, pa su se tako nakon blagoslova brojni vozači uputili prema Oldtimer muzeju Šardi u Selnici, a potom i u Zasadbreg gdje ih je čekao zajednički ručak.

kako bi se oslobodilo mjesto za vrtić

DJEČJI VRTIĆ “Grozdek” u Štrigovi Nadamo se produžetku roka

Uz kanalizaciju i Interpretacijski centar svetog Jeronima, Štrigova ima još jedno, jednako bitno gradilište. Punom se parom radi na izgradnji Dječjeg vrtića “Grozdek”, koji će se nalaziti neposredno iza Doma kulture. Kako nas je izvijestio načelnik Stanislav Rebernik, trenutno na gradilištu radi dvadesetak ljudi, od toga većinom strani radnici. Iako sve napreduje brzim tempom, načelnik se nada produžetku roka.

- Ovih dana čekamo odluku o produžetku ro-

OPĆINA ŠTRIGOVA

ka, te se nadamo da će rok biti produžen za barem par mjeseci. Puno se toga dogodilo što je usporilo projekt, od jakog vjetra prije par tjedana do oštre i “prave” zime u siječnju. Iako postoji mogućnost da bi vrtić bio gotov do trenutnog roka, 30. lipnja, produžetak roka bi nam itekako dobro došao, ispričao nam je Rebernik.

U utorak, 7. travnja, završen je natječaj za opremanje vrtića, te je od tri ponude izabrana ona najjeftinija. (bj)

Gradi pristupnu cestu i parking uz dom kulture

Općina Štrigova je na Elektroničkom oglasniku javne nabave objavila poziv za izgradnju nove prometnice i parkirališta uz Dom kulture, na spoju s državnom cestom D227, s rokom za ponude do 17. travnja. Procijenjena je vrijednost radova na 28.148 eura bez PDV-a, a rok za izvedbu iznosi šest mjeseci. Nova je prometnica važna jer će stanovnicima Štrigova znatno olakšati pristup Domu kulture, dječjem vrtiću i sportskim terenima.

Naime, Dom kulture na toj lokaciji trenutno ima kolni pristup samo s državne ceste D27, a novom cestom formirat će se pristupni koridor s parkiralištem. Ukupna širina novog uličnog koridora iznosit će od 12,20 do 14,20 metara,

a kolni prilaz s državne ceste bit će širok oko šest metara. Na parkiralištu će se urediti i mjesto za osobe s invaliditetom, a na prometnici postaviti kompletna horizontalna i vertikalna signalizacija. Prometni elaborat izradila je čakovečka tvrtka Nord-Ing. Ponude se mogu dostaviti elektronički putem sustava EOJN do 17. travnja u 10 sati, a jedini kriterij za odabir je najniža cijena. Dom kulture u Štrigovi obnovljen je 2021. godine ulaganjem od oko 13 milijuna kuna. Zgrada površine 1.172 kvadratna metra danas je kulturno središte općine s dvoranom od 231 sjedećeg mjesta, a u njoj se nalazi i Centar za posjetitelje Međimurske vinske ceste. (ik)

jem. Neumjerenost u jelu i piću ovdje prestaje biti jedan od sedam smrtnih grijeha i postaje društveno prihvatljiva norma. A akko ne uzmeš repete, kao da si uvrijedio i domaćicu i same blagdane. Nakon takvog prejedanja, nastupa faza kolektivne obamrlosti. Umjesto da iskoristimo proljetno sunce za kvalitetno provođenje vremena, razgovor s bliskima ili šetnju u prirodi, mi

smo spremni isključivo za horizontalni položaj i izležavanje. Naša "kvalitetna obiteljska druženja" svode se na zajedničko gledanje u strop i tiho stenjanje dok nam tijelo pokušava preraditi svu tu silnu energiju koju nismo ni planirali potrošiti.

A deserti? To je posebna kategorija. Na tanjurima su barem tri vrste kolača koji će potom danima stajati u hladnjaku, polako gubeći sjaj

i svježinu. Pitam se, kada smo točno odlučili da se blagdani mjere u kilogramima skuhane hrane? Mi ih uglavnom završavamo u stanju letargije i raskopčanih hlača. Možda bismo iduće godine mogli probati revoluciju pa skuhati manje, a prošetati više. No, poznavajući naš mentalitet, vjerojatno ćemo opet u 13:05 sati posegnuti za onim drugim komadom pečenja. Jer, takav je red.

Donje Međimurje

Vijenci su položeni na spomenik Ranjenik (foto: studio vipro) DAN OSLOBOĐENJA Preloga

Osloboditelji ušli u grad

4. travnja

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika „Ranjenik“ u parku na Trgu slobode, u ponedjeljak, 6. travnja, dostojanstveno je obilježen Dan oslobođenja Preloga i Međimurja.

Oslobođenje Međimurja započelo je 1. i 2. travnja 1945. godine. Prelog je svoju slobodu dočekao 4. travnja dok je Čakovec, oslobođen dva dana kasnije, 6. travnja. Tada su u grad, bez borbe, najprije ušle bugarske trupe iz pravca Preloga, ruske snage iz pravca Pribislavca, a odmah za njima i postrojbe Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske.

Upravo se taj datum, 6. travnja, slavi kao ključni trenutak povratka Međimurja

matici zemlji, čime je naš kraj postao posljednji oslobođeni dio Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Iako je većina teritorija bila slobodna, zadnji njemački otpor slomljen je tek 12. travnja u žestokoj bitci na brdu Štrigovčak.

Kalnik je zbog ovog odreda dobio nadimak “Partizanska planina”, a njihove akcije prisiljavale su okupatore da u Varaždinu i okolici drže znatno veće vojne snage nego što su planirali.

Danas se u selu Bijela nalazi spomen-obilježje koje podsjeća na dan osnivanja ovog odreda (10.listopada 1942) koji je bio ključan za povratak našeg kraja u sastav Hrvatske. (vv)

Male kućice za knjige meta su neodgovornih pojedinaca DEMONTIRANE kućice za knjige

Nažalost, zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca, mještani Oporovca i Cirkovljana do daljnjega neće moći koristiti usluge omiljenih uličnih knjižnica. Riječ je o sustavnom vandalizmu koji je doveo do toga da kućice više ne mogu služiti svojoj svrsi. Iz Knjižnice poručuju da su oštećeni objekti demontirani i pohranjeni u skladište. Ono što najviše žalosti ljubitelje pisane riječi jest činjenica da novi termin ponovnog postavljanja trenutno ne postoji.

Horvat „stisnuo“ Kolareka zbog biciklističke staze

Ovim činom popis naselja bez "Malih slobodnih knjižnica" postao je znatno duži. Uz Prelog i Čehovec, koji su već ranije ostali bez svojih punktova, sada su im se pridružili Oporovec i Cirkovljan.

Građani koji žele razmijeniti ili posuditi literaturu to još uvijek mogu učiniti u Otoku, Hemuševcu, Draškovcu i Čukovcu.

Male knjižnice inače počivaju na principu povjerenja i zajedništva – "uzmi knjigu, vrati knjigu". (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec

Vijećnik Mario Horvat (SDP), najglasniji kritičar aktualne vlasti, ponovno je na sjednici Gradskog vijeća "stisnuo" gradonačelnika Ljubomira Kolareka tamo gdje najviše boli – na pitanju sigurnosti biciklista i pješaka. Dok se gradonačelnik hvali "moćnim asfaltom", Horvat uporno postavlja pitanje koje muči stanovnike Cirkovljana i Draškovca: kako biciklom sigurno stići iz jednog mjesta u drugo koristeći Sjevernu obilaznicu?

Zaobilaznica je pun pogodak za Prelog

- U jednoj izjavi za lokalni tjednik rekli ste kako niste uočili interes pješaka i biciklista za korištenje te pro-

- Nadam se da na trasi Južne obilaznice neće biti pronađene nikakve zaštićene žabe ili kukci koji će sprječavati izgradnju, kaže Kolarek, aludirajući na zastoje zbog arheoloških nalazišta na gradnji Sjeverne obilaznice

metnice. Nakon toga ste na sjednici izjavili da stanovnici Draškovca mogu biciklima prema Cirkovljanu obilaznicom, da biste u naknadnoj izjavi za lokalni portal naveli kako je ona namijenjena isključivo prometu motornih vozila. Mještani Draškovca i Cirkovljana su zbunjeni, pa molim pojašnjenje – mogu li ili ne biciklom na obilaznicu? upitao je Horvat.

U svom odgovoru gradonačelnik je ustvrdio kako se ne radi o nikakvoj nedoumici te da svatko tko želi može biciklom do Draškovca.

- Moram priznati, kolega Horvat, vas ta zaobilaznica strašno muči. Ja sam ponosan što je imamo, ona je pun pogodak za Prelog. Što se tiče pješačko-biciklističke staze uz zaobilaznicu, napravit ćemo

je kad budemo imali novaca, odgovorio je Kolarek. Dodao je kako je cesta između Cirkovljana i Draškovca skoro metar šira od dionica Sveti Križ – Prelog, gdje se biciklisti i kamioni normalno kreću i nitko se ne buni. Na spomen trkača na zaobilaznici, Kolarek je izrazio sumnju u motive onih koji tamo vježbaju, odnosno da su namjerno išli tamo trčati.

- Mislim da je bilo kakva takva provokacija sramotna, reći ću i besramna. Za trčanje i vožnju bicikla postoji Marina, postoji cesta uz hidroelektranu, naglasio je Kolarek, aludirajući na nedavne kritike po Facebook grupama. Istina, to je samo dio odgovora dok će ostatak, Horvat dobiti pismeno, kako je i zatražio.

ŽELJKO POREDOŠ, novi je predsjednik preloških umirovljenika

Južna obilaznica i planovi za budućnost Pješačko-biciklističku stazu trebala bi dobiti i nova Južna obilaznica, za koju se Grad izborio, naravno, kada bude sredstava.

- Nadam se da tamo neće biti pronađene nikakve zaštićene žabe ili kukci koji će sprječavati izgradnju, dodao je Kolarek, podsjećajući na ranije zastoje zbog arheoloških nalazišta na trasi Sjeverne obilaznice.

Prema njegovim riječima, nova će obilaznica povezivati Prelog s Ludbregom i Koprivnicom te će lokalnom gospodarstvu omogućiti jeftiniji željeznički prijevoz robe i bolju povezanost prema Rijeci, Splitu, Zagrebu, Beču i ostatku Europe.

Čuvar gradske blagajne preuzeo kormilo nad 1100 penzionera

Udruga umirovljenika

Prelog, jedna od najmasovnijih (oko 1100 članova) i najaktivnijih organizacija u donjem Međimurju i koja se priprema za obilježavanje 80. obljetnice postojanja, zakoračila je u novo poglavlje. Naime, na nedavno održanoj izbornoj skupštini, članovi su povjerenje za vođenje udruge u idućem mandatu jednoglasno iskazali Željku

Poredošu, magistru inženjeru prometa iz Čehovca, koji je javnosti dobro poznat kao dugogodišnji „čuvar gradske blagajne“.

Novo vodstvo, novi zamah

Poredoš na ovu poziciju dolazi s mjesta pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i �inancije Grada Preloga, s kojeg je početkom prošle godine otišao u zasluženu mirovinu. Njegov

izbor doživljava se kao logičan spoj profesionalnog iskustva i društvenog angažmana. Kao čovjek koji je godinama operativno vodio ključne gradske projekte, Poredoš donosi dragocjena znanja o administraciji, �inancijskom planiranju i povlačenju sredstava, što će biti od presudne važnosti za daljnji razvoj udruge.

Dosadašnji predsjednik Franjo Novak, koji je udrugu vodio kroz brojne uspješne godine, nije u potpunosti napustio kormilo te će u novom sazivu obnašati funkciju dopredsjednika, osiguravajući tako kontinuitet rada i prijenos iskustva na nove članove izvršnih tijela. Uz njih, operativni tim udruge činit će i tajnica Helena Kudec. Pred novim je predsjednikom dinamično razdoblje. Prvi i najvažniji zadatak bit će organizacija svečanog obilježa-

vanja 80. obljetnice osnutka Udruge umirovljenika Prelog. Poredoš je u svojim prvim obraćanjima istaknuo kako će fokus ostati na socijalnoj osjetljivosti, organizaciji izleta, sportskih susreta i edukacija, ali i na dodatnom osnaživanju suradnje s Gradom Prelogom i ostalim institucijama.

Zlatni i dijamantni jubilej Kao i uvijek do sada, Skupština je iskorištena i za obilježavanje “visokih” godišnjica braka.

Ove godine, 50, odnosno godina zajedničkog života proslavilo je ili će proslaviti 14 parova. Međutim, zbog starosti i bolesti, na proslavu ih je stiglo svega pet parova. Pedeset godina braka tako su proslavili Anica i Marijan Štefanec iz Preloga, Slavica i

Željko Poredoš, predsjednik Udruge umirovljenika Grada Preloga

Štef Varga iz Hemuševca, Vesna i Stjepan Ciglar iz Preloga i Ana i Franjo Lovrenčić iz Palinovca. Šezdeset godina braka proslavili su Viktorija Tinka i Josip Turek te Magdalena i Josip Vlah iz Cirkovljana. (vv)

PROLJETNA sjetva Potpore do 1500 eura

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je prijave za Program potpore poljoprivrednicima za proljetnu sjetvu i sadnju. Maksimalni iznos potpore po korisniku može iznositi do 1500 eura

Prijaviti se mogu poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu. Prihvatljive su površine od minimalno 1 hektar, a kulture uključuju žitarice, krmno bilje, uljarice, soju, šećernu repu, industrijsko bilje, voće i povrće. Potpora se dodjeljuje prema modelu de minimis

(do 50.000 eura kroz tri godine), a izračunava se na sljedeći način: 100 eur/ha za prvih 10 hektara, 50 eur/ ha za sljedećih 10 hektara. Maksimalna površina koja se potiče je 20 hektara po korisniku.

Prijave su otvorene od 2. travnja do 17. travnja 2026. godine.

Zahtjev se podnosi isključivo elektroničkim putem kroz sustav AGRONET (modul Zajednička organizacija tržišta/Pčelarstvo). Važno je napomenuti da zahtjev nije potrebno ispisivati niti �izički dostavljati Agenciji, čime je proces dodatno ubrzan i digitaliziran. (vv)

LIŠAJ na kori stabla Biološki pokazatelji

čistoće okoliša

Lišajevi predstavljaju jedan od najfascinantnijih primjera suživota u prirodi jer nisu jedinstveni organizmi, već složene zajednice nastale simbiozom gljiva i algi. U tom speci�ičnom odnosu svaki partner ima svoju preciznu ulogu koja omogućuje preživljavanje na mjestima gdje bi samostalno teško opstali. Alge su zadužene za proizvodnju hrane putem fotosinteze, dok gljive osiguravaju �izičku strukturu, upijaju vodu i minerale iz okoliša te štite osjetljive alge od isušivanja i jakog sunčevog zračenja. Upravo ta suradnja omogućuje lišajevima da nastane iznimno negostoljubiva staništa, od golih stijena do kora starih stabala.

Nisu paraziti

Iako se na voćkama, poput kruške ili šljive, često pojavljuju u velikom broju, važno je naglasiti da lišajevi nisu paraziti. Oni se nazivaju epi�itima jer koru drveta koriste isključivo kao podlogu za učvršćivanje, a ne prodiru u nju niti oduzimaju biljci vodu i hranjive tvari. Ipak, njihova prisutnost može biti neizravan signal o stanju voćnjaka. Dok su na starijim stablima sasvim prirodna pojava, njihovo naglo širenje na mladim sadnicama često ukazuje na to da je voćka oslabljena nekim drugim faktorom, poput loše

kondicije, prevelike vlage ili nedostatka hranjiva u tlu. Jedna od najcjenjenijih karakteristika lišajeva je njihova uloga bioloških pokazatelja čistoće okoliša. S obzirom na to da hranjive tvari upijaju izravno iz atmosfere, izrazito su osjetljivi na zagađenje zraka, a posebno na sumporov dioksid. Iz tog razloga lišajeve gotovo nikada nećemo vidjeti u industrijskim zonama ili u blizini prometnica s gustim prometom, dok su u ekološki očuvanim područjima čest i dekorativan ukras prirode. Vrste poput žutog lišaja na orahu ili grmolikog hrastovog lišaja na kruškama zapravo su potvrda da se voćnjak nalazi u zdravom i čistom okruženju.

Utočišta za štetnike

U modernom uzgoju voća lišajevi se rijetko susreću jer su vrlo osjetljivi na uobičajena sredstva za zaštitu bilja. Većina fungicida, a osobito oni na bazi bakra koji se koriste za zimsko prskanje, vrlo učinkovito suzbijaju njihov razvoj. Iako kemijske mjere suzbijanja namijenjene isključivo lišajevima obično nisu potrebne, redovita higijena voćnjaka i primjena standardne zaštite drže njihovu populaciju pod kontrolom, čime se ujedno smanjuje mogućnost da lišajevi postanu utočište za prezimljavanje raznih štetnika. (vv)

USPJEH BARBARE FUČEC BOROVIĆ na Nacionalnoj izložbi sireva

Zlatna medalja za slatki sir i srebrna za turoš

Nema registriranu siranu već joj je prerada sira kao dodatna djelatnost. To znači da dnevno može preraditi do 500 litara mlijeka i to su joj trenutno i raspoloživi kapaciteti što se tiče vremena

Piše: Vlasta Vugrinec

U Petrčanima u Zadarskoj županiji 17. i 18. ožujka održavalo se jubilarno, 20. Savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj i 2. Izložba hrvatskih kravljih sireva. Među izlagačima, kao jedina iz Međimurja, bila je Barbara Fučec Borović iz Ivanovca. Sa sobom je ponijela tri mliječna proizvoda: turoše, slatki te polutvrdi sir.

– Za slatki sir dobila sam zlatnu medalju, za turoš srebrnu, kaže Barbara.

Savjetovanje su organizirali Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH) i Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (H.U.SIM) u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Stručno ocjenjivanje kvalitete mliječnih proizvoda održano je u Zavodu za mljekarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Od ukupno 39 proizvoda, čak 33 je dobilo odličje, i to: 8 zlatnih, 17 srebrnih i 8 brončanih medalja.

Smjena generacija i akademski pristup

Godinama su na ovakva savjetovanja odlazili njezini ro-

ditelji, no ove je godine palicu preuzela mlađa ekipa. Barbara, magistra agronomije, na put je krenula sa suprugom Brunom, koji je također agronom po struci. Mladi supružnici odlučili su svoj život graditi na farmi krava na Barbarinoj očevini. Naime, Barbara je odrasla na farmi oca Josipa, koji je među prvima u Međimurju posegnuo za robotom. Krave nisu strane ni Bruni budući da su i njegovi roditelji imali farmu u Donjem Pustakovcu, a mama Štefanija mu je jedno vrijeme bila i predsjednica međimurske Udruge malih sirara Turoš.

Barbara i Bruno zajedno su prošli srednju školu, a potom i fakultet. Sada pak stasaju u prave farmere s diplomom. Barbara je po završetku fakulteta godinu dana stažirala u Belici, no odlučila se za povratak na imanje svog oca. – Kako smo proširili farmu, stavili smo robotsku mužnju, pa je više toga robotizirano i treba više pratiti na kompjuteru. Puno je više vođenja papirologije, od ratarske strane do administracije za svaku kravu. Kako se više razumijem u to, odlučila sam ja to poprimiti –objašnjava Barbara.

Roboti omogućuju kravama da se muzu 24 sata dnevno,

kad god one to požele, čime je ukinuta stroga obveza ustajanja u cik zore. Drugim riječima, koliko se smanjio �izički rad u staji toliko se povećao administrativni. Barbara vodi dnevnik rada za svaku parcelu i svako grlo, šalje digitalne izvještaje agencijama i brine o svakom detalju proizvodnje.

Osnovala je i OPG Agro Barbara

Osim što pomaže na tatinom OPG-u, Barbara je prije godinu i pol pokrenula i vlastiti obrt – OPG Agro Barbara. Na svojim parcelama uzgaja heljdu i uljnu tikvu, proizvodeći heljdinu kašu i bučino ulje vrhunske kvalitete. Iako njezini sirevi osvajaju medalje, odlučila je zadržati proizvodnju u postojećim okvirima koji jamče kontrolu kvalitete. Naime, nema registriranu siranu, već joj je prerada sira registrirana kao dodatna djelatnost. To znači da dnevno može preraditi do 500 litara mlijeka. Osim toga, kaže, to su joj trenutno i raspoloživi kapaciteti što se tiče vremena.

Receptura za sireve je mješavina "pokupljena" od bake, mame, svekrve… – Nismo radili nikaj na novo. Možda jedanput budemo nešto probali – dodaje. Naime, odlazeći na izložbe poput ove u Petrčanima, ocjenjivači traže od njih nove okuse i strukture jer stalno "vrte" jedne te iste sireve. Trenutno mladoj obitelji tempo rada "diktira" dvogodišnji sinčić. Sireve prodaje na kućnom pragu ili ih pak kombinira u poklon-paketima s ostalim proizvodima sa svog OPG-a Agro Barbara, poput heljdine kaše i bučinog ulja, stvarajući autentične međimurske poklon-pakete.

Tradicija koja se ne napušta Unatoč fakultetskoj diplomi, Barbara se nikada nije vidjela u uredu u gradu. Dok su njezine dvije mlađe sestre otišle u medicinske vode, ona je odmalena voljela miris štale i zvuk traktora. Danas, dok njezini vršnjaci bježe iz poljoprivrede zbog nesigurnosti i rasta cijena repromaterijala, ona čvrsto stoji na međimurskoj zemlji. – Šteta bi bilo da nam tak' veliko gospodarstvo samo tak' propadne, kaj se godinama stvaralo. Da nam je teško, teško je, ali nekako se posložimo, iskrena je Barbara. Njezin suprug Bruno najsretniji je na polju i uz životinje, dok ona vješto balansira između administracije, prerade mlijeka i brige o dvogodišnjem sinu. Mališan već sada pokazuje da krv nije voda – omiljeno mjesto mu je u traktoru, a deda je, kako kaže Barbara, presretan što se na farmi već nazire novi nasljednik.

Na pitanje gdje se vidi za 10 ili 20 godina, kao iz topa odgovara: -Tu, na farmi! Velika i uhodana farma s jedne joj je strane olakotna okolnost jer nije morala početi od nule, a s druge strane je i veliki teret.

- Ipak je to, moramo reći, život i mame i tate i obitelji, i sad tak zapustiti i nekamo ići na posao, ne znam, teško bi to bilo, kaže.

Na farmi rade ravnopravno uz roditelje koji su još u dosta dobroj kondiciji. Kako čovjek nikad ne zna što budućnost donosi, po potrebi, ako zagusti, uzet će radnike.

Navala na flance

CIJENE PLAC

Analiza rizika kao alat za sigurnost hrane

Piše: mr. sc. Bojan Božović, dr. med. vet.

Procjena rizika od bolesti prenosivih hranom i obavještavanje o rezultatima procjene rizika, uz upravljanje rizikom, čine jedan složen proces koji se naziva analiza rizika.

Analiza rizika podijeljena je između znanosti i politike sa svrhom njihova neovisnog, ali uzajamnog djelovanja zbog dobrobiti cjelokupne zajednice vezane za sigurnost hrane.

Upravljanje rizikom i određeni dio komunikacije o riziku u Republici Hrvatskoj nalazi se u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Danijel Friščić iz Donje Dubrave na sajmu je nudio male piliće i patkice

Krumpir (kg): 1,50 €

Kiselo zelje (kg): 3,50 €

Salata (kg): 4,00 €

Šparoge (vezica): 3,00 €

Luk (vezica): 1,00 €

Med (flašica): 10,00 €

Blitva (vezica): 1,00 €

Rotkvica (vezica): 1,00 €

Presadnice salate: 0,30 €

Jaglaci (kom): 1,50 €

Ove srijede na čakovečkom sajmu doista je bilo živo. Čak se može reći da je bila i ona prava sajamska gungula – od traženja mjesta za parkiranje do redova za �lance i presadnice cvijeća. Kao da su svi navalili samo na to. Kupovale su se presadnice rajčice, krastavaca, salate i začinskog bilja. S druge strane, punile su se vrećice i kartonske kutije pelargonijama, petunijama i raznim trajnicama. A cijene? E, rijetko je tko pitao, premda i nisu tako nezanemarive. Primjerice, pelargonije su se nudile od 1,5 eura nadalje, ovisno o varijetetu, heucere su bile po 4 eura, vajgela po 10, a popularni vrtići oko 20 eura. Teglica začinskog bilja poput bosiljka, šparoga, timijana i vlasca bila je po euro, koliko su uglavnom stajale i pojedinačne presadnice rajčice i paprike. Pronašli smo čak i ruže stablašice po 23 eura te pendulaste ukrasne trešnje od 30 do 40 eura.

SAJAM

Hren (kg): 7,00 €

Kobasice: (kg): 14,00 €

Salata (kg): 3,00 €

Mrkva (kg): 1,00 €

Jagode: (mjerica): 4,00 €

Luk (pušlek): 1,00 €

Pilići: 1,50 €

Rotkvica (vezica): 1,00 €

Presadnice salate: 0,20 €

Ruže stablašice (kom): 23,00 €

Nudile su se i domaće kobasice po 14 eura, slatki sir po 5 eura, domaće jabuke po 3 eura za 5 kilograma te salenjaci po euro. Kupovao se i kukuruz, pšenica i tritikal, kao i voćne te lozne presadnice.

Sve je više i štandova sa starom kramom, kao i s tekstilom, obućom i drvenarijom. Tu su se kupci vrtjeli oko grablji, motika, sjekira i metli. Čakovečki plac također je bio u znaku �lanci i presadnica cvijeća.

Osnovna djelatnost Hrvatske agencije za hranu jest procjena rizika od bolesti prenosivih hranom i obavještavanje o rezultatima procjene rizika.

Sljedeće de�inicije Komisije Codexa Alimentariusa govore o postupcima u analizi rizika:

• Procjena rizika – znanstveno utemeljen proces koji se sastoji od sljedećih koraka: identi�ikacija opasnosti, karakterizacija opasnosti, procjena izloženosti i karakterizacija rizika.

• Upravljanje rizikom –proces koji se bavi razmatranjem mogućih rješenja prilikom donošenja odluka uzimajući u obzir procjenu rizika kao i druge relevantne faktore koji utječu na zaštitu zdravlja potrošača te promicanje pravedne trgovine i, ako je potrebno, odabiranje prikladnih preventivnih i kontrolnih mogućnosti.

• Obavještavanje o riziku – predstavlja interaktivnu razmjenu informacija i mišljenja tijekom procesa procjene rizika koji uzima u obzir opasnost i rizik, s rizikom povezane čimbenike te percepciju rizika između procjenitelja rizika, osoba koje su odgovorne za upravljanje rizikom, potrošača, industrije, akademske zajednice i drugih zainteresiranih strana. Taj korak uključuje tumačenja nalaza procjene rizika i obrazloženja razloga za donošenje odluka prilikom upravljanja rizikom.

Koraci prilikom izrade procjene rizika

Kako bismo bolje razumjeli proces procjene rizika, potrebno je pobliže objasniti osnovne korake:

Identi�ikacija opasnosti odnosi se na prepoznavanje poznatih i potencijalnih utjecaja na zdravlje koji su povezani s određenim čimbenikom. Kada se radi o mikrobiološkim uzročnicima, to konkretno znači identi�ikaciju određenih mikroorganizama ili njihovih toksina koji imaju utjecaj na hranu.

Opasnosti se mogu identi�icirati putem relevantnih izvora podataka, što znači da se informacije o opasnostima mogu dobiti iz znanstvene literature, baza podataka određenih industrija, vladinih institucija i relevantnih međunarodnih organizacija na zahtjev stručnjaka. Spomenute informacije odnose se na podatke iz kliničkih i epidemioloških studija, nalaza laboratorija, studija s laboratorijskim životinjama, istraživanja karakteristika mikroorganizama, studija o interakcijama između mikroorganizama i okoliša putem kojih ulaze u prehrambeni lanac, pa sve do baza podataka

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

o prehrambenim navikama potrošača. Karakterizacija opasnosti uključuje kvalitativnu i/ ili kvantitativnu procjenu nepovoljnih utjecaja bioloških, kemijskih i �izikalnih uzročnika koji mogu biti prisutni u hrani. Postoji nekoliko važnih čimbenika koje je potrebno uzeti u obzir prilikom provođenja tog koraka, a koji su povezani i s uzrokom bolesti, kao i s organizmom domaćina. Karakterizacija opasnosti želi uspostaviti odnos doza štetnog uzročnika – učinak na organizam pri čemu se trebaju uzeti u obzir različiti parametri, poput količine uzročnika, vremena izloženosti, načina unosa i sl. Pored toga, stručnjaci mogu razviti i sustav rangiranja kako bi okarakterizirali težinu i/ili trajanje bolesti.

Procjena izloženosti je kvalitativna i/ili kvantitativna procjena stupnja stvarne ili predvidive ljudske izloženosti određenoj bolesti koja je uzrokovana hranom, odnosno nekim konkretnim uzročnikom.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Koja je razlika između domaćih sorti i hibrida?

Sciljem boljeg razumijevanja tema vezanih uz sjeme i poljoprivredu danas, važno je vratiti se osnovama – kako su nastale sorte koje uzgajamo i koja je razlika između njih.

Kako su nastale domaće (tradicijske) sorte

Domaće sorte nisu nastale u laboratoriju, nego u vrtovima naših predaka. Generacijama su ljudi birali sjeme najboljih biljaka – onih koje su bolje podnosile sušu, davale dobar urod, imale bolji okus i bile prilagođene lokalnim uvjetima. To isto sjeme ponovno su sijali iz godine u godinu.

Većina tih biljaka oprašuje se prirodno, pa svaka nova generacija donosi male promjene. Upravo kroz tu stalnu prilagodbu nastajale su sorte koje su “domaće” – prilagođene tlu, klimi i uvjetima u kojima rastu. Zato ista sorta može izgledati drugačije u različitim krajevima – i to je njezina snaga.

Takve sorte su raznolike, otpornije na promjene i najvažnije – njihovo sjeme može se čuvati i ponovno sijati. Time se čuva ne samo biljka, nego i znanje, iskustvo i neovisnost u proizvodnji hrane.

Što donose hibridi

S druge strane, u modernoj poljoprivredi široko se koriste hibridi (F1). Oni nastaju kontroliranim križanjem dviju roditeljskih linija s ciljem dobivanja ujednačenih biljaka, većeg prinosa i predvidljivosti u proizvodnji. Taj efekt naziva se heterozis – hibridna snaga.

Hibridi su se počeli razvijati početkom 20. stoljeća, najprije kod kukuruza, a kasnije i kod povrća. Njihova glavna prednost je ujednačenost –biljke rastu jednako, plodovi su slični, što olakšava mehanizaciju i tržišnu proizvodnju.

No postoji jedna ključna razlika: sjeme hibrida nije stabilno za daljnju sjetvu. Ako ga posijemo sljedeće godine, biljke više neće imati iste oso-

Tamno ružičasti sram procvjetao iz debla

Piše: Vlasta Vugrinec

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

bine. Zato se hibridno sjeme mora kupovati svake godine.

Ključna razlika: važno je naglasiti – hibridi nisu genetski modificirane biljke i sami po sebi nisu štetni. No nisu isto što i domaće sorte.

Domaće sorte omogućuju čuvanje sjemena, prilagodbu i raznolikost.

Hibridi omogućuju ujednačenost, veće prinose i lakšu industrijsku proizvodnju, ali stvaraju ovisnost o kupnji sjemena.

Ono što je prednost u prirodi – raznolikost –u industrijskom sustavu često postaje nedostatak.

Zašto je to važno danas

U vremenu klimatskih promjena i nestabilnih uvjeta, raznolikost postaje ključ otpornosti. Upravo domaće, prilagođene sorte nose tu otpornost jer su kroz generacije učile živjeti u konkretnim uvjetima.

Kada nestaju domaće sorte, ne nestaju samo biljke – nestaje znanje, prilagodba i mogućnost da sami uzgajamo hranu. S druge strane, sustav koji se oslanja isključivo na ujednačeno sjeme i industrijsku proizvodnju postaje osjetljiviji na poremećaje.

Zato je važno postaviti pitanje: želimo li sustav koji počiva isključivo na kontroli i ujednačenosti, ili sustav koji ostavlja prostor raznolikosti, prilagodbi i većoj neovisnosti u proizvodnji hrane?

Jer sjeme nije samo početak biljke – ono je temelj hrane i naše budućnosti. A čuvanjem sorti u svojim vrtovima kroz uzgoj hrane, mi pomažemo da ono opstane i za buduće generacije.

Ovih se dana u pojedinim međimurskim dvorištima ili pak u parkovima može vidjeti stablo prepuno sitnih, tamno ružičastih cvjetova. Ukoliko mu se čovjek približi, dočekuje ga fascinantna slika. Naime, cvjetovi nemaju klasične peteljke na kojima su propupali, već su to učinili izravno iz kore grana, odnosno debla. Naravno, riječ je o judinom drvu ili judiću (Cercis siliquastrum).

Legenda o izdaji i sramu

Priča o judinom drvu jedna je od onih fascinantnih legendi u kojima se botanika isprepliće s religijom i narodnom predajom. Iako je stablo botanički poznato kao Cercis siliquastrum, njegovo narodno ime nosi težak teret prošlosti. Glavni izvor imena leži u kršćanskoj tradiciji. Prema predaji, Juda Iškariotski je, nakon što je izdao Isusa za trideset srebrnjaka, shrvan grižnjom savjesti odlučio sebi oduzeti život. Legenda kaže da je izabrao upravo ovo stablo kako bi se o njega objesio. Postoje dvije ključne interpretacije o tome kako je drvo reagiralo na taj čin.

Prva govori da je drvo prvobitno cvjetalo isključivo bijelim cvjetovima. Nakon Judine smrti, stablo je "pocr-

venjelo" od srama ili tuge, pa su od tada njegovi cvjetovi prepoznatljive ružičasto-ljubičaste boje.

Druga verzija kaže da su cvjetovi simbolički prikaz kapi krvi koje su pale na drvo, zbog čega se oni javljaju u tako gustom, gotovo "nasilnom" intenzitetu izravno iz kore.

Postoji i realnije, lingvističko objašnjenje koje nema veze s Biblijom. Budući da drvo potječe iz regije Judeje (današnji Izrael i Palestina), Francuzi su ga nazvali Arbre de Judée (drvo iz Judeje). Smatra se da je tijekom vremena, u prijevodima i usmenoj predaji, "drvo iz Judeje" jednostavno postalo "judino drvo".

Zašto cvate "iz debla"?

Ono što priči daje vizualnu težinu jest pojava zvana kauliflorija. Većina stabala cvjeta na mladim grančicama, no judino drvo izbacuje cvjetove izravno iz starog, kvrgavog debla. U kontekstu legende, promatrači su to često interpretirali kao da drvo "plače" ili "krvari" cvjetovima, što ga čini jednim od najmističnijih stabala u našim krajevima. Botaničari pak smatraju da je ovaj mehanizam u evolucijskom smislu olakšao pristup oprašivačima, poput pčela i bumbara, koji lakše slijeću na čvrsto deblo nego na tanke grančice. Cvjetovi se pojavljuju u skupinama od tri do šest, a tek nakon završetka cvatnje stablo razvija bubrežaste, kožnate listove koji tijekom ljeta pružaju gustu sjenu, dok u jesen poprimaju tople žute tonove.

Otpornost na sušu i gradske uvjete Judino drvo prirodno obitava na području južne Europe i zapadne Azije. Ri-

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

ječ je o kserofitnoj vrsti, što znači da je izrazito otporna na sušu. Zahvaljujući dubokom korijenskom sustavu, stablo može crpiti vlagu iz dubljih slojeva tla, što ga čini idealnim za gradske uvjete gdje je dostupnost vode često ograničena. Također, kao i ostale mahunarke, posjeduje sposobnost fiksacije dušika putem simbioze s bakterijama na korijenu, čime zapravo obogaćuje tlo na kojem raste. Stablo rijetko prelazi visinu od 10 metara, što ga čini pogodnim za manje vrtove i uske ulice. Plod mu je plosnata mahuna duga do 10 centimetara. Iako su mahune u početku zelene, kasnije postaju tamno smeđe i ostaju visjeti na stablu tijekom cijele zime, pružajući vizualni interes i hranu za ptice. Uz malo znanja, lako je uzeti sjemenku iz mahune i uzgojiti novu mladicu.

Iako se u Europi primarno koristi kao ukrasna biljka, drvo ove vrste izuzetno je cijenjeno i u stolarstvu. Tvrdo je, gusto i ima lijepu teksturu, zbog čega se povijesno koristilo za izradu ukrasnih furnira.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

OKUPILO SE čak 77 članova obitelji Zadravec iz Tupkovca

Obitelj je sigurna luka

Dok se danas mnoge obitelji okupljaju samo na vjenčanjima ili sprovodima, obitelj Zadravec protekle je subote, 4. travnja, pokazala da prava povezanost ne poznaje rok trajanja. U Štefovoj kleti odjekivao je smijeh čak četiri generacije ove složne obitelji koja korijene vuče iz Tupkovca, s ognjišta bake Marije i djeda Franje.

Iako bake i djeda više nema, njihovo je nasljeđe itekako živo kroz devetero djece – Josipa, Antuna, Stanka, Miju, Stjepana, Franju, Martina, Nadu i Alojza. Nekadašnja svetinja nedjeljnih druženja u bakinom dvorištu u subotu je dobila svoj moderni nastavak: od ukupno 81 člana obiteljskog stabla, na okupu se našlo njih čak 77!

Poseban trenutak bio je govor organizatorice Andree Mikulan, koja je podsjetila da su baka i djed korijen iz kojeg su izrasle mnoge različite grane. - Naša djeca moraju znati tko su im rođaci i kakvo bogatstvo imaju u svojoj obitelji. Ona je naša sigurna luka, poručila je Andrea.

Na druženju je najviše pažnje privukao je najstariji član, stric Antun, dok je zvijezda večeri bila njegova unuka, malena Katarina, kao najmlađa članica obitelji. Uz želju da ovo druženje postane tradicija, Zadravčevi su dokazali da je njihova "obiteljska krošnja" jača nego ikad. (sh)

POVODOM Svjetskog dan Roma

Suživot i poštovanje kao temelj zajednice

Povodom obilježavanja Svjetskog dana Roma, 8. travnja, podsjećamo na važnost izgradnje društva utemeljenog na jednakosti, uvažavanju i toleranciji. Romska nacionalna manjina važan je i neizostavan dio naše zajednice, čija bogata kultura i tradicija obogaćuju naš svakodnevni život. Unatoč tome, i dalje se suočavamo s izazovima poput predrasuda i druš-

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@ mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

tvene isključenosti, koje je nužno sustavno i zajednički prevladavati.

Kao predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Međimurske županije, želim naglasiti da ravnopravnost mora uključivati sve – bez obzira na spol, podrijetlo ili društveni status. Suživot s nacionalnim manjinama nije prepreka, već prilika za rast, razvoj i izgradnju

međusobnog razumijevanja i poštovanja. Ključ stvarnih promjena nalazi se u obrazovanju i kontinuiranom radu s mladima, kroz koje gradimo društvo bez podjela i predrasuda. Društvo koje prihvaća različitosti je društvo koje ima budućnost.

Anica Naranđa, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Međimurske županije

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1594

SPOMEN PLOČE u gradu Čakovcu

Učiteljske škole

Spomen-ploča posvećena bivšim đacima Učiteljske škole palim u NOB-i postavljena je u Čakovcu u zgradi Učiteljskog fakulteta.

Na njoj je zapisano 34 imena bivših đaka Učitelj-

ske škole koji su pali u NOB-i. Ploču je 1970. godine postavio savez borca grada Čakovca u spomen 25. obljetnice oslobođenja i 50. obljetnice nastave na hrvatskom jeziku. (mg)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Blaženko Vinković je sretni dobitnik 131. kola

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Blaženko Vinković iz Žabnika. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Treći kupon 132. kola

Novo, 132. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u pretprošlom broju. I u travnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste

Ljubazna Magdalena uručila je naočale našem dobitniku

Blaženku Vinkoviću

sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 10. travnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava

2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 21. travnja. Sretnog dobitnika 132. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 24. travnja. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Oliver Klobučarić i Vlatka Trupković s našim poklon vrećicama

BENZINSKA POSTAJA Mobenz u Šenkovcu

Vlatka voli lokalne vijesti, a Oliver sport

Ovoga tjedna smo se s našim crvenim vrećicama uputili na benzinsku postaju Mobenz u Šenkovcu. Tamo smo zatekli Vlatku Trupković iz Gornjeg Hrašćana i Olivera

Klobučarića iz Malog Mihaljevca. Vlatka nam je rekla da najviše voli čitati o događanjima i crnoj kronici, te smatra da bi se trebalo pisati više lokalnih vijesti. Oliver pak

najviše voli sport, ali pročita i crnu kroniku i događaje iz svoje općine. Smatra da bismo trebali pisati još više o sportu. (bj)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati

Jasmina Malek Križanec

vodi

Preloške iskrice

Voditeljica Preloških iskrica Jasmina Malek Križanec otkriva kako više od pedeset mladih pjevača predanim radom i večernjim probama osvaja međunarodne pozornice. Saznajte zašto je klasična glazba ključna za dječje samopouzdanje i kako se trud malih Međimuraca pretvara u vrhunsku umjetničku emociju. Pročitajte priču o zboru koji dokazuje da se uz disciplinu i pravi poticaj mogu dosegnuti najviši tonovi. (Foto: Kristina Kobal)

VIKEND VODIČ

Petak, 10.

travnja

15:00 Izložba karikatura

“MI HRVATI” Nika Titanika, Muzej Croata insulanus Grada Preloga

15:00 29. Fes�val kazališnih amatera Međimurja (KAM), Dom kulture Grada Preloga 18:00 Predstavljanje knjige Mala enciklopedija oprašivača, Dvorana Kukuvija, Centar za posje�telje Med dvemi vodami, Križovec

Subota, 11. travnja

8:30 Međunarodni nogometni turnir, Sportski park Zdenci, Cirkovljan

10:30 Šarenim čarapama do cilja, Perivoj Zrinskih, kod fontane, Čakovec

10:30 29. Fes�val kazališnih amatera Međimurja (KAM), Dom kulture Grada Preloga

16:00 Plesne minijature, Studio suvremenog plesa Teuta, CZK Čakovec

18:00 Pijuckaj i slikaj, Društveni dom Donji Koncovčak

Nedjelja, 12. travnja

12:15 29. Fes�val kazališnih amatera Međimurja (KAM), Dom kulture Grada Preloga

MJESEČNI VODIČ

Četvrtak, 16. travnja

20:00 Komedija “Kamo ide ovaj svijet?”, Tribina ČČ, CZK Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

29. FESTIVAL KAZALIŠNIH amatera Međimurja u Prelogu

Pogledajte čak 19 predstava

Ljubitelji kazališta i daski koje život znače i ove će godine doći na svoje jer se od 10. do 12. travnja 2026. godine u Prelogu održava dvadeset i deveto izdanje Festivala kazališnih amatera Međimurja, poznatijeg kao KAM. Dom kulture Grada Preloga ugostit će najbolje amaterske družine iz cijelog Međimurja u organizaciji Zajednice hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije i Kulturne udruge Seljačka sloga Prelog.

Svečano otvorenje zakazano je za petak, 10. travnja, s početkom u 15 sati, nakon čega odmah kreće bogat dramski program. Prvi dan festivala otvorit će Dramski studio DADA kazališne družine Pinklec s predstavom "Rođenje adolescenta", a slijedit će ih nastupi KUD-a Seljačka sloga iz Donje Dubrave s komadom "Copernice", KUD-a Sveti Jeronim iz Štrigove te KUU Lipa iz Gornjeg

Mihaljevca sa "Špek �ilekima". Večernji dio petka rezerviran je za dvostruki program Dramske diletantske družine KUD-a Kaštel iz Pribislavca koji će izvesti "Rezervni plan" i "Klopku", nakon čega će se održati prvi okrugli stol.

Subotnji program, 11. travnja, počinje već u prijepodnevnim satima nastupom mlade sekcije KUD-a Općine Donji

U KRIŽOVCU predstavljanje

„Male enciklopedije oprašivača“

Otkrijte tajne krilatih čuvara

Međimurja i Goričkog

Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu ugostit će u petak, 10. travnja 2026. godine, značajno prirodoslovno događanje. S početkom u 18 sati, u dvorani Kukuvija održat će se svečano predstavljanje knjige pod naslovom „Mala enciklopedija oprašivača - Na području Goričkog i Međimurja“. Ova publikacija nudi detaljan uvid u svijet kukaca koji su ključni za stabilnost ekosustava, a fokusira se na speci�ično prekogranično područje koje dijele Hrvatska i Slovenija. O važnosti ovog izdanja, kao i o samom procesu istraživanja terena, govorit će stručnjaci koji su izravno sudjelovali u njezinu nastajanju.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: TIMOTHÉE DE FOMBELLE: VANGO

Dobitnik knjige Papa Franjo: Nadaj se objavljene u prošlom broju je Anica Taradi iz Šenkovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1595

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

POKLANJA KNJIGU

TIMOTHÉE DE FOMBELLE: VANGO

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Kraljevec i Dječjeg gradskog kazališta Čakovec. Tijekom cijelog dana posjetitelji će moći uživati u nizu izvrsnih predstava koje pripremaju udruge iz Goričana, Belice i Čakovca. Posebnu pažnju privlači večernji termin u kojem će Kazališna družina KUU Seljačka sloga Nedelišće izvesti poznatu komediju "Buba u uhu", dok će subotnji maraton zaključiti KUD Mura iz Murskog

Okupljenima će se obratiti Ladeja Fajfar i Danijel Kablar iz Nacionalnog instituta za biologiju te Sara Srša i Mihaela Mesarić iz Međimurske prirode. Kroz svoja izlaganja, govornici će približiti fascinantne detalje o životu pčela, bumbara i leptira te pojasniti zbog čega su upravo Međimurje i Goričko presudni za očuvanje biološke raznolikosti ovog dijela Europe.

Ulaz na promociju je slobodan za sve posjetitelje, a organizatori pozivaju građane da se pridruže ovoj edukativnoj večeri i doznaju kako svatko od nas može pridonijeti zaštiti dragocjenih oprašivača u svom neposrednom okruženju. (mg)

TEUTA

Središća s predstavom "Sommelier".

Završnica festivala u nedjelju, 12. travnja, donosi pet novih naslova počevši od podneva, kada se predstavljaju Društvo žena Gornji Kraljevec i KUD Žiškovec.

Popodnevni termini rezervirani su za ponovne nastupe družina iz Donjeg Kraljevca i Gornjeg Mihaljevca, uz iščekivanu "Matricu za Tješanku" u izvedbi Kazališne družine Štolcer iz Čakovca. Festival će svoj vrhunac doživjeti u 21 sat svečanim proglašenjem najboljih, čime će se spustiti zastor na još jedno poglavlje međimurskog amaterizma.

Ulaz na baš sve predstave tijekom tri dana trajanja festivala je besplatan, što je idealna pozivnica za sve generacije da podrže lokalne glumce i uživaju u vrhunskoj energiji koju donosi KAM. (mg)

I GOSTI osvajaju pozornicu

Rapsodija pokreta na tribini „Cukorek“

Nadolazeća subota u gradu rezervirana je za slavlje mladosti, kreativnosti i suvremenog plesnog izričaja. U ambijentu Kazališne tribine za djecu i mlade „Cukorek“, koja se već godinama pro�ilira kao ključno mjesto susreta novih generacija umjetnika, 11. travnja 2026. s početkom u 16 sati održat će se program pod nazivom „Plesne minijature“.

Ovaj scenski događaj zamišljen je kao dinamičan i maštovit kolaž koji u prvi plan stavlja snagu pokreta i estetsku vrijednost suvremenog plesa. Domaćini iz Studija suvremenog plesa „Teuta“, poznati po svom predanom radu i inovativnim koreogra�ijama, ugostit će tom prigodom svoje kolege i prijatelje s različitih krajeva Hrvatske. Publici će se tako predstaviti vrsni plesači iz Plesnog studija „VINDI“ iz Varaždina te gosti iz Zadra, Avatar BudiPles, čime će se na jednom mjestu spojiti različiti stilovi i umjetničke vizije. (mg)

Nedjelja, 19. travnja

9:00 Biciklima međimurskim putevima – BIMEP, Međimurje

16:00 Najbolji Prijatelji, Kazališna tribina za djecu i mlade Cukorek, CZK Čakovec

19:00 Svjetski dan dobrih djela, Koncert, Dom kulture Grada Preloga

Četvrtak, 23. travnja

20:00 Mayales Tour de pop, Tribina ČČ, CZK Čakovec Petak, 24. travnja

10:00 Prelog u cvatu: Sajam cvijeća, Prelog

Nedjelja, 26. travnja

9:00 9. Čakovečki polumaraton Zrinskih 21 km i utrka građana na 5 km, Čakovec

16:00 Predstava, Umjetnička organizacija Ekscena: Koja si � planeta?, CZK Čakovec

18:00 Predstava „Sretno!“ u izvedbi Cirk Pozora, CZK Rudar, Mursko Središće Ponedjeljak, 27. travnja

19:00 Una Strbad solis�čki klavirski recital, CZK Rudar, Mursko Središće

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

• 12.3. do 7.4. Izložba “Cvetka Hojnik i Zdravko Milić, Tamna strana lunadroma”, Izložbeni prostor CZK Čakovec

• 20.3. do 31.5. Izložba: "Crne pisanice u Podravini i Međimurju" Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

• 10.4. do 8.5. Izložba karikatura “MI HRVATI” Nika Titanika Muzej Croata insulanus Grada Preloga

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Zadivljujuća pustolovina međunarodno nagrađivanog autora Timothéea de Fombellea donosi nezaboravnu potragu za identitetom kroz prostranstva Europe. Pariz, 1934. Ispred katedrale Notre-Dame, usred mnoštva započinje potjera. Mladi Vango, koji je upravo trebao položiti svećeničke zavjete, iznenada postaje bjegunac. Bježi pred policijom koja ga optužuje za ubojstvo, ali bježi i pred tajanstvenim silama s još mračnijim namjerama. Vango ne zna tko je i mora otkriti tajne svoje zagonetne prošlosti te dokazati nevinost prije nego što bude prekasno. Njegove ga pustolovine vode kontinentom –vlakom, brodom, pa čak i legendarnim Graf Zeppelinom – od pariških krovova preko sicilijanskih otoka do maglovitih šuma Škotske.

Tajanstven, nezaboravan i romantičan Vango donosi uzbudljivu priču koja će očarati sve ljubitelje smjelih podviga i junaka koji prkose pravilima. Riječ je o fantastičnom spoju avanture, mašte i emocije koji slavi snagu djetinjstva i njegovu čaroliju.

JASMINA MALEK KRIŽANEC,

voditeljica Preloških iskrica

Djeca danas nisu svjesna svojih glazbenih sposobnosti!

Preloške iskrice, pjevački zbor OŠ Prelog pod vodstvom Jasmina Malek Križanec, nastupile su na 11. smotri zborova Međimurske županije, a kroz predani rad, probe i nastupe ostvaruju zapažene rezultate i sudjeluju na međunarodnim natjecanjima

Pjevački zbor Osnovne

škole Prelog, Preloške iskrice, još je jednom potvrdio svoju kvalitetu nastupom na 11. smotri pjevačkih zborova osnovnih i srednjih škola Međimurske županije. Pod vodstvom učiteljice glazbene kulture Jasmina Malek Križanec, zbor koji broji više od pedeset članova sustavno radi tijekom cijele školske godine, a rezultati tog rada vidljivi su na nastupima, natjecanjima i smotrama.

Broje 51 člana Pripreme za nastup na smotri započele su još početkom školske godine. - Pripreme su počele još u 9. mjesecu, zbor broji 51 člana, istaknula je voditeljica, naglašavajući kako rad s velikim brojem učenika zahtijeva dobru organizaciju i kontinuirani angažman.

Probe su se održavale redovito, a po potrebi i u večernjim terminima, kako bi se postigla što kvalitetnija izvedba.

Uz smotru u Međimurskoj županiji, zbor se pripremao i za sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima. - Projekt za izvannastavnu aktivnost sam pisala već po ljeti i time smo si omogućili odlazak u Požegu na XI. međunarodno natjecanje dječjih zborova Vallis aurea cantat, pojasnila je Križanec. Takvi projekti omogućuju učenicima dodatna iskustva i priliku za predstavljanje rada izvan lokalne zajednice.

Na repertoaru su bile tri skladbe, a posebnu težinu imala je izvedba skladbe „Ave Maria“. - Od tri pjesme koje su izveli, najzahtjevnija i ona koja ima veću težinu bila je pjesma Ave Maria, gdje se pokazuje zaista

USKRSNI KONCERT u Selnici

prava kvaliteta zbora, naglasila je voditeljica. Upravo kroz takve skladbe dolazi do izražaja tehnička spremnost, ali i emocionalna interpretacija učenika.

Što ih motivira?

Sudjelovanje na smotrama i natjecanjima snažan je poticaj učenicima. - Mi smo se trudili, imali smo probe i navečer. Djeca imaju sposobnosti i mogućnosti i to mogu. To ih sada najviše motivira, jer vide da se taj trud isplatio, istaknula je Križanec. Vidljivi rezultati rada dodatno jačaju samopouzdanje učenika i njihovu motivaciju za daljnje sudjelovanje u glazbenim aktivnostima.

Za voditeljicu, glazba ima širu vrijednost od same izvedbe. - Glazba mi je sfera u kojoj se osjećam dobro i mogu se opustiti, istraživati i druge uputiti na nju, re-

Raspjevali Vuzem

Koncert „Raspjevani Vuzem“ i ove je godine napunio sportsku dvoranu u Selnici, potvrdivši status jedne od najljepših uskrsnih tradicija Međimurja.

Pod vodstvom Branka Uvodića, večer je protekla u emotivnom ozračju uz nastupe brojnih glazbenika.

Poseban pljesak zaslužile su Chriztel Renae Aceveda i Blanka Tkalčić, a program su obogatili Dominik Padarić, Nikol Kutnjak, Tomislav Brajša, Marija Magdalena Kočila, Željko Sesvečan, Ivana Tkalec, fra Miroslav Petrac i Viktorija Brezarić. Domaće snage ponosno su predstavili

kla je, dodajući kako glazba ima i društvenu i psihološku komponentu. - Glazba je zajedničko druženje i utječe pozitivno na sve ljude, ima i psihološke elemente.

Važan dio rada s učenicima je i razvijanje glazbene tehnike. -Impostacija je iznimno bitna, kao i dikcija i interpretacija, naglašava voditeljica. Uz tehničke elemente, učenike se potiče i na razumijevanje glazbe kao umjetnosti, a posebnu pažnju pridaje se klasičnoj glazbi i skladateljima poput Chopina, čija djela počivaju na emocijama i izražajnosti.

Što znače

Preloške iskrice?

Naziv zbora „Preloške iskrice“ odabran je kako bi simbolizirao energiju i potencijal mladih pjevača. - Taj mi je naziv koji je bio prepoznatljiv, istaknula je Križanec. Upravo taj naziv

tamburaši i Ženska vokalna skupina KUD-a Općine Selnica uz pratnju TS Frikovi, dok je za glavni glazbeni sastav bio zadužen Toni Eterović. Događaju su prisustvovali načelnik Ervin Vičević i župnik Mario Križanec, podržavši manifestaciju koja slavi glazbu, vjeru i zajedništvo. (kk) Max

danas nosi identitet zbora koji se kontinuirano razvija i gradi svoje mjesto u školskim i županijskim glazbenim aktivnostima.

Planovi za budućnost uključuju daljnje unapređenje rada i mogućnost osnivanja dodatne skupine starijeg uzrasta, čime bi se osigurao kontinuitet i napredovanje učenika kroz godine.

- Djeca danas nisu svjesna glazbenih sposobnosti i treba ih upućivati na tu ljepotu pjevanja, poručuje Križanec.

Za nju, Preloške iskrice predstavljaju više od zbora – one su skup mladih glasova željnih napretka i dokaz da se uz rad, disciplinu i podršku mogu postići zapaženi rezultati.

- Preloške iskrice su za mene skup dječjih glasova željnih napretka, jer znaju da imaju potencijal.

Dobitnik ulaznica za film: DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Besprijekorna

Čakovečka špica

GIMNASTIKA

DOBRO WORLD CUP Osijek na rasporedu je ovog vikenda

Tijana Korent predstavlja Međimurje

- Već sad su me ljudi počeli žicati karte za EP, spremaju se i autobusi s navijačima iz Čakovca, ističe 36-godišnja Međimurka

Piše: Luka Pongračić

Foto: Marko Banić/Reroot

DOBRO World Cup Osijek 2026 održava se od četvrtka do nedjelje u Osijeku, gdje su kvali�ikacije na rasporedu u četvrtak i petak, a glavni dio u subotu i nedjelju u Sportskoj dvorani Gradski vrt. Riječ je o 17. izdanju ovog prestižnog gimnastičkog natjecanja koje i ove godine okuplja vrhunske sportaše iz cijelog svijeta. Uoči nastupa u Osijeku, hrvatska reprezentativka Tijana Korent sezonu je otvorila srebrnom medaljom u Bakuu, čime je napravila važan korak prema plasmanu na Svjetsko prvenstvo.

Motivacija nikad nije bila upitna

- Bilo je to otvaranje sezone možda i iznad očekivanja. U Bakuu sam osvojila srebro i jako sam ponosna na to. Stepenicu sam bliže odlasku na Svjetsko prvenstvo na jesen za koje skupljamo bodove kroz Svjetske kupove, rekla je Korent na pressici uoči Osijeka. Iskusna međimurska gimnastičarka naglašava kako joj je upravo ta medalja vratila samopouzdanje, iako priznaje da s godinama dolaze i dodatni izazovi u vidu ozljeda i oporavka. Unatoč tome, i dalje uspijeva održati vrhunsku razinu i konkurirati za postolja.

Filip Ude propušta Osijek

Filip Ude zbog ozljede lijevog ramena propušta Svjetski kup u Osijeku, gdje je trebao upisati jubilarni 15. nastup pred domaćom publikom. U dogovoru s klubom Marijan Zadravec Macan, fokus je na oporavku i pripremi za Europsko prvenstvo. - Uvijek se veselim i posebna mi je čast nastupati pred našim navijačima. Tužan sam što ove godine moram propustiti Svjetski kup u Osijeku, poručio je Ude. (lp)

- Ta medalja mi je vratila samopouzdanje. Motiva ja i dalje imam, nikad to nije bilo upitno, ali nažalost kako godine idu sve mi je teže zadržati neki određeni nivo, jer tijelo pati, stalno se događaju i neke ozljedice i moram više paziti. Više dozirati. Jednostavno, pametnije trenirati. Drago mi je da unatoč svemu i dalje mogu konkurirati za medalje, da sam još uvijek u vrhu. Dogodila se medalja u Bakuu, nakon toga sam otišla u Antalyju i falilo je minimalno do �inala. Ali, vidim da sam na dobrom putu, poručila je Korent.

Bliži se Europsko prvenstvo u Zagrebu

Posljednjih tjedana muči je i ozljeda leđa, no unatoč tome ne odustaje od ciljeva koje je postavila za ovu sezonu.

- De�initivno plasman na Svjetsko prvenstvo na jesen u Rotterdam. Na dva Svjetska kupa koja su preda mnom imam priliku ispuniti ga, dodala je Korent. Osijek za Tijanu ima posebno značenje, budući da je na tom natjecanju čak 12 puta nastupila u �inalu, a upravo joj domaća publika daje dodatni motiv.

NOGOMET

LEGENDA hrvatskog sporta Preminuo je Srećko Bogdan

Nogometni svijet u srijedu je pogodila tužna vijest o iznenadnoj smrti Srećka Bogdana - Čečija, koji je preminuo u 69. godini života. Rođen u Murskom Središću, nogometni put započeo je u tamošnjem Rudaru, a afirmaciju nastavio u čakovečkom MTČ-u. Najdublji pečat ostavio je u zagrebačkom Dinamu, gdje je igrao od 1975. do 1985. godine. U tom razdoblju upisao je čak 595 nastupa i postigao 125 pogodaka, što je impresivan učinak za obrambenog igrača. Bio je poznat po skoku i uključivanju u napad, čime je često donosio prevagu svojoj momčadi. S Dinamom je osvojio naslov prvaka 1981./82. te dva Kupa. Karijeru je nastavio u njemačkom Karlsruher SC-u, gdje je tijekom osam godina odigrao oko 450 utakmica. Nakon igrač-

ke karijere ostao je u nogometu kao trener i nogometni djelatnik, radeći u Njemačkoj i Hrvatskoj. Vodio je, među ostalima, Inter Zaprešić, Segestu i Međimurje, a značajan doprinos dao je i u radu s mladim igračima. Odlazak Srećka Bogdana ostavio je dubok trag među svima koji su ga poznavali i cijenili. Njegov Dinamo oprostio se dirljivim riječima, istaknuvši kako je riječ o jednom od simbola kluba i jednom od najvažnijih igrača njegove povijesti. Podsjetili su i na njegove uspjehe, uključujući “nepriznati” naslov iz 1979. godine te slavnu generaciju iz 1982. Iz kluba su izrazili iskrenu sućut obitelji, prijateljima i svima koji su ga poznavali, uz poruku koja sažima emociju cijele nogometne zajednice, a to je zahvalnost za sve što je dao. (lp)

RUKOMET LIGA ZA OSTANAK Čakovec traži izlazak iz krize

- Uvijek me dodatno motivira to natjecanje, vjerujem kao i svakog hrvatskog reprezentativca. Dođu nas gledati i obitelji, atmosfera bude nevjerojatna… Iznimno se veselim Osijeku. Posebni je gušt nastupiti pred domaćom publikom. U Osijeku sam već kao doma, sve mi odgovara tu, od sprava, cijele organizacije, štimunga oko natjecanja… Sve, naglasila je. Ne skriva ni ponos zbog dugovječnosti u sportu, naglašavajući kako godine za nju nisu prepreka.

- Ne smeta mi kad mi ističu godine, djelomično mi je čak i drago da su ljudi svjesni činjenice da imam 36 godina, da sam još uvijek u vrhunskom sportu i da je s jedne strane i to već uspjeh, smatra Korent. Poseban motiv ove godine bit će i Europsko prvenstvo u Zagrebu, gdje očekuje veliku podršku s tribina.

- Prošle godine sam bila 12., blizu �inala. Sad će biti sve drukčije jer je EP u našoj zemlji, već sad su me ljudi počeli žicati karte za EP, spremaju se i autobusi s navijačima za Zagreb iz mog Čakovca. Bit će to sigurno prekrasna priča, zaključila je.

Rukometaši MRK Čakovec ove subote, 11. travnja s početkom u 19 sati u dvorani Graditeljske škole Čakovec (GOC), dočekuju RK Metković-Zalmo u susretu 7. kola Lige za ostanak Paket24 Premijer lige. Bit će to jedna od ključnih utakmica u završnici sezone, s obzirom na to da su do kraja ostala još četiri kola i tek dvije domaće utakmice. Čakovčani u ovaj susret ulaze nakon poraza u derbiju protiv Poreča, gdje su upisali četvrti uzastopni poraz. Domaćin je slavio 37:27, a ključni trenutak dogodio se sredinom drugog dijela kada je Poreč serijom 7:1 prelomio utakmicu. Unatoč solidnom otporu u prvom poluvremenu i raspoloženom Karlu

ODBOJKA

Cecelji na golu, gosti nisu uspjeli izbjeći uvjerljiv poraz. Kratka prvenstvena pauza iskorištena je za konsolidaciju momčadi i pripremu za nastavak natjecanja, a upravo dvoboj s Metkovićem označava priliku za povratak na pobjednički kolosijek. Čakovčani su svjesni važnosti bodova na domaćem terenu, koji bi ih značajno približili ostanku u najvišem rangu hrvatskog rukometa. Uz rukometna uzbuđenja, gledatelje u GOC-u očekuje i dodatni program. Najavljeno je atraktivno predstavljanje igrača uz fire show, nastup plesne skupine Korak te glazbeni program uz DJa, što bi trebalo dodatno podići atmosferu na tribinama. (md)

SUPERSPORT SUPERLIGA

Centrometal u polufinalu

Centrometal je u polufinale doigravanja došao nakon pobjede nad zagrebačkim Dinamom. U Nedelišću su u prvoj utakmici četvrtfinala svladali Dinamo 3:0 i stekli prednost uoči uzvrata. No ubrzo su saznali da u Zagrebu neće moći računati na prvog tehničara Pervana zbog smrti oca, dok je Dinamu nedostajao korektor Zečević. Ulogu tehničara preuzeo je mladi Filip Vuletić-Antić, koji je odigrao utakmicu karijere. Centrometal je dobro otvorio prvi set, ali je Dinamo preokrenuo i uzeo ga 25:23. Međimurci su se brzo oporavili, dobili drugi set 25:19, a potom i treći 25:22, čime su došli na korak do polufinala. U četvrtom setu krenuli

su furiozno, poveli 5:0 i potpuno kontrolirali igru. Uz uvjerljivih 25:16 osigurali su plasman među četiri najbolje ekipe Hrvatske. Pobjedu su posvetili suigraču Pervanu, a uspjeh je tim veći s obzirom na brojne ozljede i probleme koji su ih pratili kroz sezonu. Odigrani su prvi susreti polufinala SuperSport Superlige odbojkaša, a favoriti su opravdali očekivanja. Mladost i Mursa poveli su s 1–0 u svojim serijama pobjedama protiv Centrometala i Ribole. Mladost je u Domu odbojke ugostila Centrometal i za samo sat i 15 minuta upisala uvjerljivu pobjedu rezultatom 25:22, 25:17, 25:16. Uzvratni susret igra se u subotu u Sport Hubu od 20 sati. (nl)

NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Podturnu derbi kola u Premierki

Štrigovčani slavili u Pribislavcu, bez pobjednika u Pušćinama, petarda Bratstva u Hodošanu, Mladosti Komet derbi donjeg Međimurja, Trnovec siguran u Brezju

U Međimurskoj Premier ligi, derbi kola pripao Podturnu. Domaćini su poveli u posljednjoj minuti prvog dijela susreta zgoditkom Filipa Bogdana. Za drugi zgoditak u mreži Centrometala pobrinuo se Igor Šegović u 47. minuti. Bogdan, svojim drugim zgoditkom na susretu u 59. minuti potvrđuje pobjedu svoje momčadi. Štrigovčani slavili u Pribislavcu. Već u 4. minuti vodstvo Sloge zgoditkom Patrika Pukšeca. Vodstvo gostiju povisuje Nikola Ferlin u 63. minuti. Četiri minute kasnije za 0-3 zabija Goran Spasić. Poraz Poleta, ublažio je Bruno Đurasek u 78. minuti. Sloga bolja od Dubravčana. Mateo Novak zabija za domaćine u 30. minuti. Samo dvije minute kasnije gosti izjednačuju zgoditkom Vinka Horvatića. U 44. minuti Slogi je isključen kapetan Pero Obadić, zbog udaranja nogom po nozi protivničkog igrača nakon pretrpljenog prekršaja. Unatoč igraču manje na terenu za igru, Čakovčani ponovno vode u 57. minuti zgoditkom Marka Šarića. Svoj drugi zgoditak na susretu Novak postiže u 70. minuti. U listu strijelaca za domaćine upisuje se i Vito Vuković u 79. minuti. Dubravčan dolazi do 4-2 u posljednjoj minuti preko Igora Štimca. Konačan rezultat utakmice nekoliko trenutaka kasnije postavlja “jocker” sa klupe Jakov Pintarić. Treba spomenuti da momčad Sloge preko Marka Šarića i Leonarda Mesarića nije uspjela realizirati dva kaznena udarca na ovome susretu. Bez pobjednika u Pušćinama. Domaćini su poveli u 6. minuti zgoditkom Gorana Titana. Za Draškovec izjednačuje Ante Ivančić u 16. minuti. Pušćine ponovno vodi u 18. minuti, strijelac Yoshito Motonaga. Gosti dolaze do boda zahvaljujući zgoditku u vlastitu mrežu domaćeg igrača Luke Papeca. Svakako treba spomenuti vratara Pušćina Karla Jagića, koji je u nekoliko navrata odlično intervenirao. Bez pogodaka u Belici, BSK i Bratstvo odigrali su 0:0. Spartak je pobijedio Veneru PMP 3:1 golovima Marka Blažone, Liama Roka i Davida Svibena, dok je za goste zabio Filip Sanjković. Dinamo je slavio u Gornjem Mihaljevcu, Edi Lacković bio je siguran s bijele točke, Predrag Višnjić povećao je prednost, a poraz domaćih ublažio je Kotaro Taketomi.

MEĐIMURSKA PREMIER LIGA

1.PODTUREN18115257-2338

2.CENTROMETAL1895432-2132

3. SLOGA ČAKOVEC 1894550-4231

4. BRATSTVO (JU) 1894529-2531

5. SLOGA ŠTRIGOVA 1886436-2530

6. DINAMO(P) 1877428-2328

7. BSK BELICA 1884627-2228

8. POLET (P) 1891834-3628

9. PUŠĆINE 1882824-2726

10. SPARTAK 1857624-2722

11. DUBRAVČAN (DD) 18621029-4020

12. DRAŠKOVEC 18441032-3516

13. JEDINSTVO (GM) 18171020-4310

14. VENERA PMP 18141317-507

Rezultati: Podturen – Centrometal 3-0 (2x Bogdan, I.Šegović), Polet (P) – Sloga (Š) 1-3 (Đurasek; Pukšec, Spasić, Ferlin), Sloga (Č) – Dubravčan 5-2 (2x Novak, Šarić, Vuković, Pintarić; Horvatić, Štimac), Pušćine – Draškovec 2-2 (Titan, Motonaga; Ivančić, Papec ag), BSK – Bratstvo (J) 0-0, Spartak – Venera PMP 3-1 (Blažona, Rok, D.Sviben; Sanjković), Jedinstvo (GM) – Dinamo (P) 1-2 (Taketomi; E.Lacković, Višnjić). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Pušćine – Podturen, Draškovec – Sloga (Č), Dinamo (P) – Spartak, Venera PMP –BSK. Nedjelja: Dubravčan – Jedinstvo (GM), Bratstvo (J) – Polet (P), Sloga (Š) – Centrometal. Utakmice se igraju s početkom u 16,30 sati.

I. MEĐIMURSKA LIGA

U I. međimurskoj ligi, preokret Strahoninca. U 58. minuti dosuđen je kazneni udarac za Plave. Siguran realizator bio je Siniša Čeko. Za domaćine izjednačuje u 70. minuti “jocker” sa klupe Saša Škvorc. Samo četiri minute kasnije za potpuni preokret i pobjedu domaćina pobrinuo se Anderson Batista. Petarda Bratstva u Hodošanu. Savčani su poveli u 12. minuti zgoditkom Dalibora Frančića. Tri minute kasnije za domaćine izjednačuje Nikola Šavora. Gosti ponovno vode u 55. minuti, strijelac Yuya Morii. Sedam minuta kasnije Hodošanu je isključen Jan Zrna, zbog pregrubog prekršaja. U listu strijelaca za goste upisuje se i Tomislav Belaj u 68. minuti. Frančić po drugi puta na susretu postiže zgoditak u 77. minuti. Sedam minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za Bratstvo. Siguran sa 11 metara bio je Vedran Knežević. Omladincu derbi začelja. Trostruki strijelac za domaćine bio je Tihomir Šoštarić, dva zgoditka postigao je Roberto Skoliber, a jedan Gabriel Mlinarić. Za Naprijed su zabijali Sretko-Gabrijel Dodik i Shota Sasaki. Četvorka Sokola u Slakovcu. Nakon prvog dijela vodstvo gostiju 2-0 zgodicima Filipa Novaka i Luke Petrineca. U drugom dijelu mrežu Slobode još pogađaju Mateo Radiković i Noa Medved. Mladosti Komet derbi donjeg Međimurja. Momčad iz Preloga dolazi u vodstvo zgoditkom Alberta Sinanija u 28. minuti. Desetak minuta kasnije, Trnavi je isključen Luka Marton zbog dvije opomene. Vodstvo domaćina povisuje Karlo Ivančić u 62. minuti. Poraz gostiju ublažio je Hrvoje Vugrinec u 86. minuti. Kraljevčan 38 slavio je u Hlapičini golom Alessandra De Oliveire u 78. minuti. U završnici je Mura dobila kazneni udarac, ali Marko Šoltić nije pogodio. ČSK je u Čehovcu svladao Zasadbreg 77, a jedini pogodak postigao je Roberto Višnjić već u 12. minuti. Rezultati: Strahoninec – Plavi 2-1 (Škvorc, Batista; Čeko), Hodošan – Bratstvo (SV) 1-5 (Šavora;

2x Frančić, Morii, Belaj, Knežević), Omladinac (NSR) – Naprijed 6-2 (3x Šoštarić, 2x Skoliber, Mlinarić; Dodik, Sasaki), Sloboda (S) – Sokol 0-4 (Novak, Petrinec, Radiković, Medved), Mladost Komet – Trnava 2-1 (Sinani, Ivančić; H.Vugrinec), Mura – Kraljevčan 38 0-1 (De Oliveira), ČSK – Zasadbreg 77 1-0 (Višnjić).

I. MEĐIMURSKA LIGA

1.MURA16112334-1935

2.ZASADBREG7716104243-2734

3. SOKOL (V) 16101538-2431

4. TRNAVA 1694324-1331

5. BRATSTVO (SV) 1690726-2727

6. PLAVI (P) 1675431-2626

7. KRALJEVČAN 38 1673639-2424

8. MLADOST KOMET 1672727-2523

9.HODOŠAN1655629-2820

10.STRAHONINEC1653827-3118

11. NAPRIJED (C) 1644816-2916

12. SLOBODA (S) 16331027-4512

13. OMLADINAC (NSR) 16321121-4211

14. ČSK 16221219-418

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Mura – Strahoninec, Kraljevčan 38 – Mladost Komet, Hodošan – Naprijed, Bratstvo (SV) – Plavi. Nedjelja: Trnava – Sloboda (S), Sokol – ČSK, Zasadbreg 77 – Omladinac (NSR). Utakmice se igraju s početkom u 16,30 sati.

II. MEĐIMURSKA LIGA

U II. međimurskoj ligi, Trnovec siguran u Brezju. Već u 3. minuti mrežu Hajduka načeo je David Rog. U 30. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad. Siguran realizator bio je Ivan Cimerman. Pobjedu Trnovca, potvrđuje Danijel Košak u 79. minuti. Dravi derbi začelja. U 64. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za Kuršančane. Siguran sa 11 metara bio je kapetan Roko Kregar. Za drugi zgoditak u mreži Mladosti pobrinuo se Lovro Kregar u 73. minuti. Samo dvije minute kasnije, Roko Kregar svojim drugim zgoditkom na susretu postavlja konačnih 3-0. Croatiji lokalni derbi. U 7. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za goste. Strijelac sa 11 metara bio je Josip Bali. Za Otok izjednačuje kapetan Filip Reif u 27. minuti. Croatia ponovno vodi u 54. minuti, strijelac Denis Poljanec. Pobjedu Orehovčana potvrđuje Mateo Hanžeković u 73. minuti. Borac PMP bolji od Pobjede. U 4. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine, koji nije realiziran. Desetak minuta kasnije dosuđen je drugi kazneni udarac na susretu za Borac PMP. Siguran sa bijele točke bio je Damjan Jeđud. I treći puta glavni sudac Vladimir Pintarić dosuđuje kazneni udarac za domaćine u 45. minuti. Ovog puta ponovno je strijelac Jeđud sa 11 metara. Četvorka Svetomarčana kod Omladinca. Dva puta je mrežu domaćina pogađao Filip Mandić, a po jednom Dorijan Poldrugač i Vili Leskovčak. Sloboda opravdala ulogu favorita u Štefancu. Nakon prvog dijela vodstvo gostiju 1-0 zgoditkom Mar-

cela Vindiša. Vodstvo Mihovljančana povisuje Niko Vajda u 52. minuti. Svoj drugi zgoditak na susretu za goste Vindiš postiže u 58. minuti. Za Jadran je u 84. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Strijelac je bio Danijel Štampar. Vidovčan je slavio u Miklavcu istim rezultatom. Patrik Strbad zabio je dvaput, Dean Volar dodao je još jedan, a za Budućnost je pogodio Josip Kuharić. Rezultati: Hajduk (B) – Trnovec 0-3 (Rog, Cimerman, Košak), Drava (K) – Mladost (D) 3-0 (2x R.Kregar, L.Kregar), Borac PMP – Pobjeda 2-0 (2x Jeđud), Omladinac (DS) – Mladost (SM) 0-4 (2x Mandić, Poldrugač, Leskovčak), Otok – Croatia 1-3 (Reif; Bali, Poljanec, M.Hanžeković), Jadran – Sloboda (M) 1-3 (Štampar; 2x Vindiš, Vajda), Budućnost (M) – Vidovčan 1-3 (Kuharić; 2x Strbad, Volar).

II. MEĐIMURSKA LIGA

1. SLOBODA (M) 18141359-1343

2. MLADOST (SM) 18123354-1839

3. VIDOVČAN 18123346-2639

4. BORAC – PMP 18112542-2835

5. TRNOVEC 18102643-3332

6. POBJEDA 1883734-3527

7. OMLADINAC (DS) 1865734-3823

8. CROATIA (O) 18621028-4120

9. HAJDUK (B) 18621028-5020

10. OTOK 1854933-3919

11. DRAVA (K) 18611131-5019

12. JADRAN (Š) 18441029-4316

13. BUDUĆNOST (M) 18431127-4915

14. MLADOST (D) 18331229-5412

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Sloboda (M) – Drava (K), Trnovec – Omladinac (DS). Nedjelja: Budućnost (M) – Borac PMP, Vidovčan – Jadran, Mladost (D) – Otok, Croatia – Hajduk (B), Mladost (SM) – Pobjeda. Utakmice se igraju s početkom u 16,30 sati. III. MEĐIMURSKA LIGA - A

U III. međimurskoj ligi A skupina, petarda Dubrave. Mrežu Mladosti redom su pogađali Borna Filipović, Mihael Bobičanec, Mark Bistrović, Aleksandar Vincek i Mario Hajdarović. Graničaru derbi kola. Novakovčani su poveli u 15. minuti zgoditkom Marijana Dodića. Desetak minuta kasnije za Jedinstvo izjednačuje kapetan Petar Krizman. Pobjedu gostima donosi Fabricio Cruz u 51. minuti. Borac bolji od Radničkog. U listu strijelaca za domaćine upisali su se Matej Pozderec, Leon Branilović i Patrik Delić. Bez pobjednika u Podbrestu. Već u 5. minuti vodstvo Galeba zgoditkom Timoteja Kosa. Oporovčanima je u 57. minuti isključen Josip Novak, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Bod Budućnosti donosi Filip Martinec, prekrasnim zgoditkom u 80. minuti.

Rezultati: Jedinstvo (NSnD) – Graničar (N) 1-2 (Krizman; Dodić, Cruz), Dubrava – Mladost (I) 5-0 (Filipović, Bobičanec, Bistrović, Vincek, Hajdarović), Borac (DH) – Radnički 3-0 (M.Pozderec, L.Branilović, Delić), Budućnost (P) –Galeb 1-1 (Martinec; Kos).

III. MEĐIMURSKA LIGA A

1. DUBRAVA (S) 14112141-1535

2. JEDINSTVO (NSD) 14101332-1731

3. GRANIČAR (N) 1491437-2128

4. GALEB (O) 1461722-3019

5. BUDUĆNOST (P) 1453627-3018

6. RADNIČKI (G) 1424813-2310

7. MLADOST (I) 14311019-3710

8. BORAC (DH) 14311018-3610

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Graničar (N) – Radnički Nedjelja: Dubrava – Borac (DH), Jedinstvo (NSD) – Mladost (I), Galeb – Budućnost (P) ili Budućnost (P) – Galeb III. MEĐIMURSKA LIGA B U III. međimurskoj ligi B skupina, bez pobjednika u Mačkovcu. Omladinac je poveo u 22. minuti zgoditkom Tibora Pomora. Četiri minute kasnije za 1-1 zabija Fran Hoblaj. Za potpuni preokret Hajduka pobrinuo se Denis Povodnja u 60. minuti. Bod domaćinu donosi Matija Trupković u 63. minuti. Donji Koncovčak do pobjede u završnici susreta. Nakon prvog dijela vodstvo domaćina 1-0 zgoditkom Davida Mezge. Parag izjednačuje u 75. minuti zgoditkom Danila Oršuša. Pobjednički zgoditak Koncovčana djelo je Leona Sakača u drugoj minuti sudačke nadoknade vremena. Petarda Malog Mihaljevca u Gornjem Kraljevcu. Dvostruki strijelac za goste bio je Leon Đaković, dok su po jednom mrežu domaćina pogađali Celso Aparecido, Mario Pintarić i Sandi Pušar. Šenkovec upisao tri boda. U 16. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je kapetan Roko Zemljić. Bratstvu je u 36. minuti isključen Mario Čabradi, zbog dvije opomene. Vodstvo Šenkovca povisuje Samuel Štefulj u 82. minuti. Pet minuta kasnije poraz gostiju ublažio je Domagoj Lipović. Domaćinu je u posljednjoj minuti isključen Zemljić, zbog dvije opomene. Rezultati: Omladinac (M) –Hajduk (Š) 2-2 (Pomor, Trupković; Hoblaj, Povodnja), Donji Koncovčak – Parag 2-1 (Mezga, Sakač; D.Oršuš), Napredak – Mali Mihaljevec 0-5 (2x Đaković, Pintarić, Aparecido, Pušar), Šenkovec – Bratstvo (P) 2-1 (Zemljić, Štefulj; Lipović).

III. MEĐIMURSKA LIGA B

1. MALI (M) 14104068-934

2. HAJDUK (Š) 1485136-1229

3. DONJI (K) 1483349-2327

4. OMLADINAC (M) 1473449-2824

5. NAPREDAK (GK) 1472541-3523

6. BRATSTVO (P) 1423919-459

7.PARAG14211117-587

8. ŠENKOVEC 14111213-824

U sljedećem kolu sastaju se: Mali Mihaljevec – Šenkovec, Hajduk (Š) – Parag, Donji Koncovčak – Bratstvo (P), Omladinac (M) – Napredak. Utakmice se igraju u SUBOTU s početkom u 16,30 sati.

NOGOMET

22. KOLO 3. NL SJEVER

Podjela bodova u oba međimurska derbija

U 23. kolu opet imamo dva lokalna sudara; Rudar dočekuje Međimurje, a u međuopćinskom Međimurec ugošćuje Nedelišće

Foto: Damir

Perhoč

U 22. kolu 3. NL Sjever igrana su dva međimurska derbija, u Nedelišću i Svetom Martinu na Muri i oba su završila podjelom bodova. Rudar je u gostima ispustio dva gola prednosti, dok je Međimurec uvalio Slatini četiri gola. Graničar je u Kotoribi poražen od lidera Koprivnice. Nedelišće i Međimurje remizirali u derbiju bez golova

U Nedelišću, pred oko 300 gledatelja na prekrasnom stadionu, Nedelišće i Međimurje u lokalnom derbiju podijelili su bodove u igri bez golova. Nešto veću inicijativu tijekom igre imalo je Međimurje, no to se ustanovilo kao jalova premoć. Ništa bolje nije bilo ni Nedelišće, makar je pred kraj susreta imalo jednu pravu priliku, tako da je završilo s nepopularnih 0:0.

NEDELIŠĆE: Kanižaj, Blaguški, Vibovec, Dolovski (67.Korpar), Treska, Mendes, Turk, Farkaš (86. Colombo), Silva (55. Fošnar), De Cunha, Vibovec. Trener: Damir Lacko.

MEĐIMURJE: Hozjan, Lukovnjak (70. Cesar), Pejanović (86. Skoko),

TABLICA 3. NL SJEVER

1.Koprivnica22173255-1154

2. Graničar (Đ) 22164277-1952

3. Dinamo (P) 22107539-3037

4. Rudar (MS) 22106646-3636

5. Graničar(K) 221021040-3732

6. Međimurec (DP) 2295837-4232

7. Podravina 2279629-3530

8. Pitomača 2286829-3630

9. Bilogora 91 22921141-4829

10. Polet (SMnM) 2285928-3829

11.Daruvar22821245-4426

12. Međimurje 22661033-3924

13. Dinamo (D) 22651119-4223

14. Garić (G) 22571019-3822

15. Slatina 22541328-4419

16. Nedelišće 22431521-4715

Rezultati 22. kola:

Nedelišće – Međimurje 0:0

Dinamo (P) – Rudar 2:2

Podravina – Garić 1:1

Graničar (Đ) – Pitomača 2:1

Graničar (K) – Koprivnica 0:3

Bilogora ‘91 – Daruvar 0:5

Polet – Dinamo (D) 1:1

Međimurec – Slatina 4:1

Raspored 23. kola:

(12. travnja. u 17:00):

Međimurec – Nedelišće

Slatina – Polet

Dinamo (D) – Bilogora ‘91

Daruvar – Graničar (K)

Koprivnica – Graničar (Đ)

Pitomača – Podravina

Garić – Dinamo (P) Rudar – Međimurje

Krznar, Hlišć, Havojić (73. Glavina), Marcijuš, Obadić, Hranilović, Cundeković, Štajerec. Trener: Karlo Kosalec. - Tvrda utakmica koja je mogla otići i na jednu ili drugu stranu. Mada smo mi imali zrelije i konkretnije šanse pogotovo pri kraju utakmice. Bez obzira što smo imali puno problema, 3 igrača su igrala s ozljedama, trojica ozlijeđeni. Tako da na kraju moramo biti zadovoljni s ishodom. Suđenje ne bih komentirao, otišlo je debelo na gostujuću stranu, pomalo nezadovoljan je bio Damir Lacko, trener NK Nedelišće. Prvi put ove sezone Nedelišće je spojilo tri utakmice u nizu bez poraza, učvrstili su se u obrambenom dijelu igre i osvajaju bodove. No sterilnost i nee�ikasnost u napadu i dalje su ogromna boljka, a bez golova ne može se do pobjede. Nedelišće koje se grčevito bori za ostanak u ligi sutra čeka još jedan derbi, onaj vječiti međuopćinski protiv Međimurca koji je pri vrhu i igra rasterećeno. Ovo su utakmice koje nemaju veze s trenutnim plasmanom i bez obzira što je Međimurec na domaćem terenu favorit, niti Nedelišće nije bez šanse. I čakovečko Međimurje igra lokalni međimurski derbi. Odlazi na teško gostovanje u Mursko Središće gdje ih čeka Rudar, trenutno na 4. mjestu, najbolje plasirana međimurska ekipa u ligi.

Podjela bodova i u derbiju između Poleta i Dinama (D) U drugom derbiju međimurskih klubova u Svetom Martinu na Muri gledatelji su vidjeli dva gola i također podjelu bodova. Domašinečki Dinamo poveo je već u 4. minuti golom mladog Erika Josipa Đurkina i tim rezultatom otišlo se na odmor. Treba spomenuti da je 16-godišnjem Eriku to prvijenac za seniorski sastav Dinama kojim je svojoj ekipi donio vrijedan bod u borbi za ostanak u ligi. Početkom nastavka, točnije u 48. minuti igrač Poleta Niko Mihalinec je poravnao na konačnih 1:1. Polet je inače imao više inicijative i prilika, no Dinamo na golu ima iskusnog Prekupca koji je nakon primljenog gola pohvatao sve lopte i bod odlazi u Domašinec.

POLET: Jambres, Pajić, Vidaković (65. Novinščak), Mihalinec, Vuković, Jurinić, Žmuk (46. Kralj), Patafta, Mikolaj, Da Silva, Ivančić (90. Hočurščak). Trener: Želimir Orehovec.

DINAMO: Prekupec, Strahija, Đurkin, Marodi, Baić, Mouanza, Novak (88. Juras), Simon, Mezga, Bacinger, Šimunić (50. Krznar M.).

Trener: Ivan Habuš.

Međimurje ide na noge četvrtoplasiranom Rudaru

- Osvojili smo jako vrijedan bod, s obzirom na to da nam je nedostajalo nekoliko igrača. Obzirom da smo igrali u srijedu utakmicu u kupu moramo biti više nego zadovoljni i igrom i rezultatom. Dobar ulazak u utakmicu s naše strane i mladi Đurkin zabija lijepi pogodak. Imali smo još par dobrih kontri i šteta da nismo otišli na 2 razlike. Ipak Polet nakon početnih minuta preuzima igru i ima nekoliko opasnih situacija. U 2. poluvremenu odmah primamo pogodak malo prenaivno, ali ipak koncentrirano i disciplinirano odigravamo do kraja. Jedna i druga ekipa imala je po nekoliko dobrih situacija za pobjedu tako da je najrealniji ovaj rezultat. Čestitke domaćinu na fer i korektnoj utakmici i puno sreće u nastavku prvenstva, zadovoljan remijem komentirao je susret Ivan Habuš, trener NK Dinamo Domašinec. Dinamo je dobro startao u proljetni nastavak, u zadnjih pet kola ima tri pobjede i dva remija i taj trend želi nastaviti mi sutra kada na “Kokotov vez” dolazi ekipa Bilogore’91 iz Grubišnog Polja. S druge strane mlada ekipa Poleta koja dobro igra, no ne manifestira to pobjedama, ide u goste ekipi koja se bori za opstanak, Slatini. Rudar ispustio pobjedu u derbiju kola s Dinamom (P)

Rudar donosi bod u derbiju ekipa s vrha. Dinamo je bio domaćin Rudaru ne u Predavcu, nego u Ždralovima na igralištu drugoligaša Mladosti.

RUDAR: Kodba, Antolović, Jurović, Ratajec, Vinko, Janušić, Mihaljinec, N. Šimunić, Panić-Levak (69. D. Šimunić), Vaš, Roginić. Trener

Leonardo Novak. Trećeplasirani Dinamo u subotu je ugostio četvrto plasiranu momčad iz Murskog Središća u derbiju gornjeg dijela ljestvice. Gosti su bolje otvorili susret i poveli u 14. minuti pogotkom Ratajeca, a prednost su povećali u 24. minuti kada zabija Vaš. Ipak, domaćini se vraćaju u igru do kraja prvog dijela kada u 41. minuti Balta smanjuje zaostatak. Već u prvoj minuti nastavka Rudar ima meč loptu kada Evald Vinko promašuje, kako se kaže, čisti zicer. Domaćin pak svoju prigodu koristi u 60. minuti i poravnava rezultat na 2:2, iako se navijači Rudara kunu da je zgoditak postignut nakon teškog prekršaja na vrataru Kodbi. No sudac Nikola Sabolić situaciju je vidio drugačije te priznao zgoditak.Usprkos tome Rudar do kraja utakmice ima još dvije prigode iz kojih se mora postići zgoditak pa tako Ratajec ne koristi takvu prigodu u 80. minuti, a u sličnom promašaju pridružuje mu se Roginić u 86. minuti. Na kraju i bod je dobar no iako po svemu viđenom bila je to lijepa prigoda plasirati se mjesto više, na treću poziciju ispred direktnog protivnika.

Graničar u Kotoribi pokleknuo od lidera

Graničar je u Kotoribi ugostio lidera na tablici, ekipu Koprivnice i odolijevao u prvom poluvremenu koje je završilo 0:0. U drugom dijelu Koprivnica postiže tri gola, prvi u 50. minuti Vlašić, u 65. Srbljinović, a za konačnih 0:3 pogađa Losika.

GRANIČAR: Slukić, Sambolek, Posavec (74. Cabrera), Costa, Čmrlec (79. Buljan), Golenja, Bispo (65. Sabol), Vinski, Gal, Pišpek, Vlah. Trener: Valentin Knapić.

- Gosti su opravdali ulogu favorita i vodeću poziciju na prvenstvenoj tablici, boljom i e�ikasnijom igrom u drugom dijelu susreta na kraju zasluženo pobijedili. Mi svoje prilike u prvom dijelu nismo iskoristili, tako da protivniku čestitke, a mi se okrećemo sljedećem protivniku.

Odlazimo u goste Daruvaru koji je u formi ovog proljeća, upisali su četiri

pobjede za redom. Mi smo rasterećeni plasmanom i probat ćemo iznenaditi, rekao je trener Knapić. - U prvom dijelu vrlo dobra ekipa Graničara ne da je samo parirala već je i dobro prijetila. No u nastavku sve je došlo na svoje mjesto i sada u miru čekamo derbi prvenstva. Kakva subota je pred nama, subota po mjeri pravih nogometnih sladokusaca! Na “Apašu” se igra derbi Treće NL Sjever, u kojem kao vodeća momčad prvenstva dočekujemo drugoplasirani Graničar iz Đurđevca. Trenutačno imamo 54 boda, dok su gosti dosad skupili samo dva manje. Susret je to, dakle, od izuzetne važnosti za oba kluba, a ishod bi uvelike mogao usmjeriti proljetni dio sezone. Nadamo se, u našu korist, rekao je Sergej Milivojević trener Koprivnice.

Međimurec siguran u pobjedi protiv Slatine Nogometaši iz Dunjkovec- Pretinca izašli su iz krize nakon tri uzastopna poraza. Jedinu pobjedu u ovom kolu od naših klubova odnio je Međimurec koji je kod kuće savladao Slatinu 4:1. Domaćini su poveli u 26. minuti golom Blaževića, a tri minute kasnije na 2:0 povećava Telebar. Gosti smanjuju u 32. minuti pogotkom Ribeira i s 2:1 odlazi se na odmor. U nastavku Međimurec postiže još dva gola, u 85. minuti precizan je Pintarić,a za konačnih 4:1 zaslužan je Mraz koji pogađa u 89. minuti.

MEĐIMUREC: Kovačić, Cerovčec, Podvezanec, Hrustek, Blažević (57. Mraz), Špoljar (90. Horvat), Dos Santos, Pintarić (90. Vidović), Kostevskyi (84. Crleni), Telebar, Lukačić. Trener: Dalibor Gorupić. - Čestitam svojim igračima na pobjedi. Imali smo danas teret od tisuću kilograma na leđima. Igrati utakmicu nakon tri uzastopna poraza nije lako, poljuljano samopouzdanje, ali pokazali smo da smo pravi. Otvorili smo dobro utakmicu, plan igre je bio dobro provodljiv, iako nas je gol Slatine na 2-1 opet malo napravio nesigurnima. U drugom dijelu smo igrali jako kontrolirano i dobro, uvjerljivo na kraju slavili. Također sam mišljenja da Slatina nije momčad koja je zavrijedila izgubiti šest puta zaredom, imaju nekoliko sjajnih igrača, zaslužuju više od trenutačnog plasmana. Također hvala našoj novostvorenoj navijačkoj skupini, sjajno su nas cijelu utakmicu bodrili, također i ogromno veliko hvala s moje na navijanju i podršci od strane posebnih navijača, kazao je nakon susreta Dalibor Gorupić, trener NK Međimurec. Međimurec je sutra ponovo domaćin, slijedi vječiti, općinski derbi u kojem ugošćuju susjede iz Nedelišća koji se grčevito bore za opstanak. Sigurno će prisustvovati veliki broj gledatelja, a iako je Međimurec apsolutni favorit Nedelišće se neće samo tako predati.

KOŠARKA

ČAKOVEC u znaku košarke

Spektakularna završnica

Zimskog prvenstva

Piše i foto: Mario Golenko

Zimsko košarkaško prvenstvo Čakovec 2026. godine ostat će upisano u sportsku povijest Međimurja ne samo kao natjecanje, već kao istinska renesansa emocije i one najčišće ljubavi prema igri. Ovogodišnje izdanje donijelo je poseban emotivni naboj povratkom u dvoranu Graditeljske škole, prostor koji za generacije čakovečkih košarkaša predstavlja hram sporta. Ulazak u tu dvoranu za mnoge je značio povratak u neka prošla, romantična vremena, ali s energijom koja je bila okrenuta isključivo prema budućnosti. Završnica

je bila pravi spektakl u kojem su puna dvorana i vrhunske utakmice stvorile sinergiju kakvu samo sport može

producirati kada se igra iz pravih razloga.

Povratak u hram košarke

Najsvjetlija točka i vjerojatno najvažniji trenutak cijelog prvenstva bila je prva povijesna BASKIN utakmica. Ovaj inkluzivni sportski format na parketu je ujedinio djecu i odrasle s teškoćama u razvoju, koji su uz nesebičnu podršku svojih mentora i suigrača pokazali da sport uistinu ne poznaje granice i pripada apsolutno svima. Igrači su pružili partiju ispunjenu či-

stom emocijom i srećom koja se osjećala u svakom kutku dvorane. Konačni rezultat od 40:40 bio je simboličan i zapravo najmanje važan. Spektakl na parketu dodatno su užarili svjetski poznati akrobati iz Slovenije Dunking Devils. Njihov nastup bio je vrhunski show koji je prkosio zakonima fizike, a nevjerojatna zakucavanja i energija, savršeno su nadopunili natjecateljski duh prvenstva. Atmosfera izvan samih linija igrališta bila je jednako impresivna zahvaljujući Play Street Foodu ČK koji je osigurao da posjetitelji uživaju u vrhunskim

REGIONALNA KADETSKA LIGA U-17

Odigrane su i posljednje utakmice (netko više, a netko manje) regionalne kadetske lige za mlade košarkaše rođene 2009. i mlađe. Nepotpuna tablica govori da je prvak ludbreški Grafičar, a Međimurje iz Čakovca s utakmicom manje je drugo. Inače, Vedi već igra kao najbolji na regiji Sjever Jedinstvenu kadetsku ligu

Hrvatske koju je izborio kroz kvalifikacijske utakmice. (bh)

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICA

Radnik - Međimurje

72:69(18:17, 16:18, 18:11, 20:23)

MEĐIMURJE: Majnarić 2, Majsan 13, Strbad 35, Toplek 3, Varga 2, Poznaić14.TrenerMarioNovakMedo

Varaždin - Koprivnica 82:62

Varaždin -Međimurje

56:70(11:17, 16:11, 17:18, 12:24)

MEĐIMURJE: Majnarić 15, Beuk 3, Strbad 28, Posavec 2, Rušnjak 8, Varga 8, Poznaić 6. Trener Mario Novak Medo

delicijama, dok je cijelu priču na najbolji mogući način zaokružio after party uz nastup Srećka Krištofića, zaključivši još jedno nezaboravno izdanje turnira. Unikatna priznanja iz Centra za odgoj i obrazovanje

Humanitarna nota prvenstva ove je godine dosegla nove visine. Zahvaljujući velikodušnosti svih prisutnih, prikupljeno je 1.500 eura namijenjenih djeci iz Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, kako bi im se omogućio još jedan dragocjen izlet na more.

Posebno dirljiv doprinos dali su upravo polaznici Centra koji su, zajedno sa svojim mentorima Kristinom i Vedranom, vlastitim rukama izradili unikatne glinene trofeje za individualne nagrade, kao i medalje za prva tri mjesta. Čak su i pogreške na terenu imale plemenitu svrhu od tehničkih pogrešaka prikupljeno je dodatnih 300 eura, koji su donirani u humanitarne svrhe raznim udrugama, čime je svaki segment turnira bio prožet željom za pomoć drugima. U natjecateljskom dijelu, titulu najboljih među najboljima u 2026. godini zasluženo je ponijela ekipa Park’s. Njihovu dominaciju potvrdio je nevjerojatni Danijel Krajačić, koji je prvenstvo završio s dvostrukom krunom onom za najkorisnijeg igrača (MVP) i onom za najboljeg strijelca turnira. Ekipa Park’s u svojim je redovima imala i najmlađeg sudionika, Donata Sorića, dok je titulu najstarijeg igrača i simbola ustrajnosti dobio Željko Levačić iz ekipe Stoperi. Stručni sud i učinak na terenu iznjedrili su i elitnu petorku prvenstva, koju čine redom: Andro Svaty (Gurmani), Stjepan Kranjčec (Agrow basket), Lino Pustić (Basket Case Komet), te dvojac iz pobjedničke momčadi, Danijel Krajačić i Bono Kušelj (Park’s). Konačni poredak za 2026. potvrđuje kvalitetu turnira. Naslov je osvojio Park’s, drugo mjesto pripalo je Basket Case Kometu, a treće Agrow basketu. Slijede Gurmani, PPČ, Pozoji Krit centar i KK Dubravčan, dok poredak zaključuju AGM basket, Stoperi Fiškal i Noypi Asian Store.

Radnik - Grafičar 80:83

Grafičar - Varaždin 100:58

Međimurje - Koprivnica 101:39

MEĐIMURJE: Majnarić 8, Majsan 9, Beuk 5, Strbad 24, Rubin 4, Posavec 11, Rušnjak 4, Toplek 5, Varga 8, Špiranec 3, Režek 15, Sobočan 5. Trener Mario Novak Medo

Grafičar - Međimurje

92:82(27:20, 20:23, 23:20, 22:19)

MEĐIMURJE: Majnarić 10,

Majsan 2, Beuk 4,

28, Rušnjak

NOGOMET

MAGENTA LIGA – LIGA ZA PRVAKINJE

Hajdučice peticom ispratile Međimurke

Gošće su se trudile postići barem počasni pogodak i uspjele su u 1. minuti sudačke nadoknade kada je Anita Coda smanjila zaostatak

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: ŽNK Međimurje

Vrlo rano ekipa trenera

Damira Matulovića došla je u vodstvo. Igrala se 8. minuta kad je na desnoj strani šesnaesterca Gia Kalaš prihvatila dugu dijagonalu i lijepo odigrala povratno za Lanu Kukavicu. Ona je s vrha šesnaesterca precizno pogodila uz samu vratnicu, neuhvatljivo za Leu Bartolić. Dvije minute kasnije

Ana Bakalar preciznom loptom gura Kalaš u situaciju 1 na 1, ali odlično brani gostujuća čuvarica mreže. Jako loše su gošće u prvom dijelu branile dubinu i u nekoliko navrata su hajdučice izlazile same pred Bartolić. Uspjelo je to i Branki Bagarić nakon asistencije Kalaš u 27. minuti, ali je opet obranila Bartolić. Ista situacija ponovila se četiri minute kasnije – opet Bartolić brani udarac Bagarić, ali Kalaš prati akciju i ubacuje loptu u mrežu. U 33. minuti Kukavica asistira, a Laura Vlastelica bježi obrani gostiju, izlazi sama pred gol i šalje loptu u mrežu ispod istrčale vratarke Međimurja.

RUKOMET

Coda ublažila poraz

Nakon 13 minuta nastavka Kalaš je zamijenila Gabrijela Prkačin i odmah nastavila u dobrom ritmu. Asistirala je Bagarić koja puca preko gola, a zatim i sama prijeti, no Bartolić brani. U 66. minuti Prkačin zabija nakon akcije Antonije Dulčić, skrenuvši loptu na drugoj vratnici. Do kraja se još našla u dvije opasne prilike nakon ubačaja Ivane Vlajčević i Ive Bukač. U prvoj situaciji je Bartolić obranila udarac, a u drugoj joj je lopta malo pobjegla

ŽRK ZRINSKI – U18 ekipa

Stoti Paulenastup Škrlec

ŽNK HAJDUK: Ristovski, Dulčić, Prskalo (67. Herceg), Vlastelica (82. Dubravica), Bakalar, Kukavica (67. Vlajčević), Pedić, Čanjevac, Bagarić, Kalaš (58. Prkačin), Bukač (82. Blažević).Trener: Damir Matulović.

ŽNK MEĐIMURJE ČAKOVEC: Bartolić (76. Kukec), Damjanović, Blais, Ouyang (83. Kušić), Inose, Škrlec (76. Gotal), Varga, Tkalčec (64. Cirkvenčić), Coda, Hogan (46. Fot), Radi. Trener: Vanja Kovač.

i gostujuća obrana je otklonila opasnost. Prkačin je u 84. minuti proigrala Vlajčević, koja s ruba šesnaesterca šalje loptu u lijevi donji kut i postiže peti gol. Gošće su se trudile postići barem počasni pogodak i uspjele su u 1. minuti sudačke nadoknade kada je Anita Coda primila loptu, okrenula se i iz blizine svladala Anu Ristovski.

120 golova sjajne Rahele Varga

Prošlog ljeta bila je dio hrvatske kadetske reprezentacije koja je osvojila srebro na Europskom prvenstvu

Pribislavčanka Rahela Varga nastavlja briljirati u dresu ŽRK Zrinski Čakovec, potvrdivši status jedne od najperspektivnijih mladih rukometašica u Hrvatskoj. Kao najbolji strijelac U-18 lige s čak 120 pogodaka, ostavila je konkurenciju daleko iza sebe, a svoju je formu dodatno potvrdila u Varaždinu gdje je s 15 golova protiv Đurđevca i

KUGLANJE

14 protiv Novske predvodila Zrinski do dviju uvjerljivih pobjeda i plasmana na državnu završnicu u Poreču. Njezina učinkovitost bila je ključna u 8. kolu 1. HRL za žene (Regija 2), u kojem su Čakovčanke slavile 34:26 protiv Đurđevca i 34:23 protiv Novske, čime su osigurale mjesto među najboljima u državi. S obzirom na prikazano, očekivanja pred završnicu

koja se igra od 23. do 26. travnja su itekako visoka. Rahela iza sebe već ima i zapažene međunarodne uspjehe. Prošlog ljeta bila je dio hrvatske kadetske reprezentacije koja je osvojila srebrnu medalju na Europskom prvenstvu u Crnoj Gori, najveći uspjeh ženskog reprezentativnog rukometa u toj kategoriji. Kao desno krilo upisala je 33 pogotka,

USKRSNI TURNIR u organizaciji KK Željezničar

Som” pobjednik

a posebno se istaknula u ključnim utakmicama – sedam golova protiv Rumunjske uz priznanje za najbolju igračicu susreta, šest u četvrtfinalu protiv Mađarske te pet u finalu protiv Slovačke. Ako nastavi u ovom ritmu, državna završnica u Poreču mogla bi biti još jedna pozornica na kojoj će potvrditi svoj talent. (lp, foto: mg)

Nije ovo utakmica koje će se pamtiti po rezultatu, ali

Paulin doprinos klubu ništa ne može zasjeniti. Paula Škrlec je u ŽNK Međimurje stigla početkom sezone 2021./22., a do danas je upisala 100 nastupa i postigla ukupno 31 pogodak. Mnogi od tih golova imali su posebnu težinu, od hattricka protiv Rijeke u kvalifikacijama za Prvu HNLŽ, do važnih pogodaka u velikim pobjedama protiv Dinama, Hajduka i Osijeka.

Na kuglani SRC Mladost održan je tradicionalni Uskrsni turnir na kojem je sudjelovalo 12 ekipa sastavljenih od rekreativaca, aktivnih kuglača te obiteljskih i prijateljskih sastava. U ugodnoj i natjecateljskoj atmosferi najbolji rezultat ostvarila je ekipa Čak Som (338 čunjeva), koju su činili prijatelji iz Mađarske Nikoleta, Andras, Zalan Hegedus, te domaći mladići Jakov Šardi i Roko Juričan. Drugo mjesto pripalo je ekipi Zanatlije (323), u sastavu Igor Maček, Ivan Rođak te Ivica, Jurica i Matej Petković, dok je treće mjesto osvojio Obrtnik iz Varaždina (312) za koji su nastupili Zlatko i Tomislav Peršić, Goran Koprena, Ivan Rožman i Siniša Šumiga. Četvrto i peto mjesto podijelile su ekipe Prosvjetara i teta s trećom generacijom Košaka s jednakih 255 čunjeva. Slijede Željine bebe (249), FiKuŠa (226), “Turki i kum” (225), te druga generacija Košaka (223). Deseto mjesto zauzeli su hakleri iz Šenkovca (209), jedanaesta je bila La familia (207), dok je dvanaesto mjesto pripalo veseloj ekipi Međimurskih voda (179). Organizatore iz KK Željezničar posebno raduje činjenica da turnir iz godine u godinu okuplja sve veći broj sudionika. Ove godine su se natjecateljski okušali između ostalih gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini, te tajnik Zajednice sportskih udruga Tomica Jakopec. (nt)

Dvije nove izvedbe Toyote Land Cruiser

Nove razine opreme Executive i Premium, daju legendarnom

Toyotinom SUV-u jasno definirane off-road i lifestyle karakteristike

Tijekom svoje povijesti duge osam desetljeća, obitelj Land Cruiser kontinuirano se razvijala kako bi privukla sve širi krug kupaca. Zadržala je svoju ključnu robusnost i reputaciju vozila „koje vas može odvesti bilo gdje i svugdje i sigurno vas vratiti“. Nova ponuda modela Land Cruiser 250 tako donosi dvije razine opreme: Executive,

namijenjenu ozbiljnoj off-road vožnji, i Premium, s dodatnim naglaskom na stil, tehnologiju i premium detalje. Razina Executive vizualno se ističe klasičnim okruglim prednjim svjetlima Land Cruisera, krovnim nosačima i novom metalik bojom Smoky plava u monotonskoj izvedbi, dostupnoj isključivo za ovu razinu opreme.

Vozilo dolazi s 18-inčnim aluminijskim naplatcima i nizom sustava koji omogućuju sigurno savladavanje zahtjevnih terena. Elektronički blokirajući stražnji diferencijal, Toyotin sustav Stabiliser Disconnect Mechanism (koji odvaja prednju stabilizatorsku polugu radi povećanja artikulacije kotača i lakšeg svladavanja neravnih i kamenitih podloga), Downhill Assist Control i Crawl Control dostupni su zajedno s Multi-Terrain Monitorom i Panoramic View Monitorom, pružajući vozaču potpuni pregled okoline oko i ispod vozila. U opremi su također 12,3-inčni digitalni kokpit, Toyota Smart Connect + multimedijski sustav s 12,3-inčnim zaslonom osjetljivim na dodir, električno podesivo vozačko sjedalo i hlađena stražnja središnja konzola. Opcijski, Executive može biti opremljen s trećim redom

sjedala (ukupno sedam sjedala) i krovnim otvorom. Nova razina Premium dodatno podiže razinu udobnosti u kabini električno podesivim prednjim sjedalima s integriranim grijanjem i ventilacijom, kao i grijanjem i ventilacijom vanjskih stražnjih sjedala, sve presvučeno kožom. JBL premium audio sustav s 14 zvučnika osigurava vrhunski zvuk, dok

vozaču dodatnu praktičnost donose head-up zaslon i digitalno unutarnje retrovizorsko ogledalo. U opremi su i krovni otvor te 20-inčni aluminijski naplatci. Kod razine VX-L, elektronički blokirajući stražnji diferencijal zamijenjen je Torsen diferencijalom s ograničenim proklizavanjem, čime se poboljšavaju vozne karakteristike na cesti.

Na popisu opcija za Premium

nalaze se panoramski krov te mogućnost kon�iguracije sa sedam sjedala. Obje razine opreme, Executive i Premium, standardno dolaze s grijanim upravljačem, dvozonskim automatskim klima-uređajem i sustavom Drive Mode Select za prilagodbu performansi vozila različitim uvjetima vožnje. Uz to, nova metalik boja Aura Black dostupna je kao opcija za sve modele Land Cruiser.

Na tržištima zapadne Europe sve verzije pokreće Toyotin elektri�icirani pogonski sklop Hybrid 48V, koji omogućuje uglađenije i udobnije performanse, kako u vožnji na cesti, tako i na zahtjevnim terenima. Ovaj sustav, predstavljen 2025. godine, razvijen je i implementiran u Land Cruiser bez kompromisa u pogledu performansi i iznimnih terenskih sposobnosti vozila.

PROMJENE na čelu DVD-a Mursko Središće

Petar Kraljić novi predsjednik, a Renato Matoša zapovjednik predsjednik,

Dužnost predsjednika preuzeo je Petar Kraljić, naslijedivši Tanju Smolković, dok je za novog zapovjednika izabrani Renato Ma-

U prepunom vatrogasnom domu u Murskom Središću održana je 144. redovna, izborna skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Mursko Središće, koja je ove godine protekla u znaku značajnih kadrovskih promjena na vodećim funkcijama društva.

Branko Hoblaj i Rajko Bogdan pola stoljeća u službi vatrogastva

predanom radu, istaknuvši njihov doprinos razvoju i uspješnom djelovanju društva kroz proteklo razdoblje. Tijekom skupštine podnesena su izvješća o radu društva u protekloj godini, kao i planovi za nadolazeće razdoblje, s posebnim naglaskom na daljnje unapređe-

nje operativne spremnosti i uključivanje mlađih članova u rad društva kao i početak realizacije obnove vatrogasnom doma. (dp)

Dosadašnji predsjednik Aleksandar Karlovčec primio je zahvalu za 20-godišnji predan rad na čelnoj funkciji udruštvuodnovoizabranogpredsjednikaIlijeNovaka

DVD ŠTRIGOVA Ilija Novak novi predsjednik

Svečani dio programa obilježila je podjela brojnih priznanja i zahvalnica zaslužnim članovima koji su svojim dugogodišnjim radom, zalaganjem i hrabrošću pridonijeli razvoju društva i sigurnosti zajedni-

ce, tako su spomenice za 50 godina rada primili Branko Hoblaj i Rajko Bogdan; za 40 godina i srebrnu plamenicu Željko Zelić, za 30 godina Petar Kraljić, te za 20 godina Marko Žganec.

PredsjedništvoizapovjedništvoVZODomašinecunovommandatuod2026.godine

U Domašincu je održana izvještajno-izborna skupština Vatrogasne zajednice općine Domašinec, na kojoj su članovi razmatrali ključna izvješća o radu i �inancijskom poslovanju za proteklu 2025. godinu, ali i de�inirali smjernice budućeg djelovanja za 2026. godinu.

U sklopu radnog dijela sjednice usvojena su sva podnesena izvješća, pri čemu je istaknuta kontinuirana aktivnost vatrogasaca na području preventive, intervencija i osposobljavanja članstva. Također, naglašena je važnost daljnjeg ulaganja u opremu i edukaciju kako bi se održala visoka razina spremnosti.

Na izborima je potvrđeno takozvano “staro-novo” vodstvo zajednice. Za predsjednika je ponovno izabran Robert Filipović, dok je funkciju zamjenice predsjednika preuzela Karolina Kolarić Biber.

Za zapovjednika je izabran Stjepan Tomašek, dok će dužnost v.d. zamjenika

zapovjednika obnašati Jasmin Jambrošić. Skupštini su prisustvovali članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava DVD Domašinec i DVD Turčišće koji su ujedno i dio te zajednice, kao i gosti među kojima su bili predsjednik VZMŽ Mario Medved te načelnik Općine Domašinec Goran Koren. (dp)

Dobrovoljno vatrogasno društvo Štrigova održalo je svoju 101. izbornu skupštinu, na kojoj je izabrano novo vodstvo koje će u narednom mandatu upravljati radom društva.

Za predsjednika je izabran Ilija Novak, dok će funkciju zamjenika predsjednika obnašati Kristijan Žižek. Dužnost zapovjednika i nadalje će obnašati Jerko Pfeifer, a njegov novi zamjenik bit će Aleksandar Karlovčec. Za tajnika društva potvr-

đen je Željko Jakopić, dok će poslove blagajnika obavljati Marco Krauthaker. Skupština je protekla u radnom i svečanom ozračju, dok je poseban naglasak stavljen na zahvalnost dosadašnjem predsjedniku Aleksandru Karlovčecu, koji je društvo vodio punih 20 godina. Njegov dugogodišnji angažman i doprinos razvoju društva istaknuti su kao iznimno vrijednim, a članovi su mu uputili riječi zahvale i priznanja za predan rad. (dp)

Skupština je poslužila i za podjelu priznanja i odlikovanja članovima, a među nagrađenima je bio i Robert Ban uz čestitke zapovjednika Zvonka Knezića i predsjednika Maria Medved

DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane

Mario Medved ostaje predsjednik, a Zvonko Knezić zapovjednik

Godina 2025. bila je uspješna za DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane, s 16 intervencija, vježbama, dežurstvima i edukacijama za djecu. Članovi su sudjelovali u manifestacijama i natjecanjima, gdje je ženska „A“ ekipa četvrtu godinu zaredom izborila državno natjecanje, a DVD je ostva-

rio rekordnih 3.667 bodova u županiji. Na izbornoj skupštini jednoglasno je potvrđeno dosadašnje vodstvo: Mario Medved ostaje predsjednik, a Zvonko Knezić zapovjednik. Naglasak ostaje na zajedništvu, humanosti i predanosti koje društvo njeguje već 104 godine. (dp)

kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 10. travnja do 16. travnja

P 10 Ezekijel; Apolonije; Sunčica

S 11 Stanislav; Stana; Radmila

N 12 2. Uskrsna. Julije; Viktor; Saba; Davorka; Bazilije

Prva pričest Kotoriba

P 13 Mar�n I. papa; Ida; Jus�n

U 14 Valerijan; Liburcije; Maksim, Zdravko

S 15 Krescencije; Bosiljka; Ras�slav

Č 16 Josip Benedikt L; Bernardica

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 11. TRAVNJA 2026.

Čakovec

dr. Anja Dajč -zamjena:

dr. Mario Kovač

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-308

dr. Mirna Došen

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donja Dubrava dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Donji Kraljevec dr. Ivana Jambrović-Horvat Ludbreška 84, tel. 040/650-150

Donji Vidovec dr. Marija

Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko

Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Emina Kovačević

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Strahoninec

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sve� Mar�n na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec dr. Vlatka

Hajdinjak Trstenjak

Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Klara Spajić, kći Karle i Mira

Ejla Katalenić, kći Maje

Roko Oršuš, sin Martine i Velimira

Leon Žunek, sin Aleksandre i Marka

Marta Koren, kći Ivane i Dina

Evelin Hrženjak, kći Kristine i Matije

Olivera Levanić, kći Katarine i Karla

Marin Komar, sin Marijane i Darka

Borna Strahija, sin Natali i Filipa

Enis Ignac, sin Sare i Jurice

Lena Horvat, kći Maje

Franko Kolac, sin Stelle i Karla

Eni i Toma Bujan, djeca Dijane i Edvina

Jona Cmrečnjak, sin Ana-Mari i Roberta

Narja Mael Zorčec Obadić, kći Gabrijele i Novice

Josip Škvorc, sin Martine i Maria

Luka Horvat, sin Ksenije i Aleksandra

VJENČANI

Čakovec:

Deniz Dadić i Karlo Balog

Laura Novak i Abel Mislović

UMRLI

Čakovec:

Stjepan Poljak r. 1954.

Ivan Juričan r. 1953.

Terezija Matošić r. Sabol r. 1937.

Katarina Branilović r. Sabol r. 1942.

Aleksandar Kapelari r. 1945.

Marija Cikač r. Lepen r. 1942.

Terezija Žvorc r. Tkalčec r. 1940.

Ana Vinković r. Bistrović r. 1937.

Stjepan Toplek r. 1949.

Ivan Kupec r. 1944.

Josip Vrabec r. 1952.

Marija Granater r. Vuk r. 1948.

Nada Medvedec r. Jelenić r. 1947.

Marija Knezić r. Jurinić r. 1935.

Branka Prprović r. 1959.

Vladimir Plevnjak r. 1951.

Ljudmila Zelić r. Polčik r. 1932.

Đuro Dragović r. 1932.

Ivanka Medved r. Srša r. 1946.

Julijana Vrbanec r. Podgorelec r. 1939.

Mursko Središće:

Veronika Barat r. Levačić r. 1940.

Prelog:

Marija Detoni r. Marton r. 1948.

Marija Lisjak r. Kovač r. 1936.

Stjepan Herc r. 1937.

Marija Logožar r. Kocijan r. 1943.

Štrigova:

Franjo Krauthaker r. 1930.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak. Tražimo

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec

ZZJZ Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

tel. 040 372 370

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

SJEĆANJE

na Štefaniju Kluka

iz Čakovca

11.4.2019. - 11.4.2026

S ljubavlju i poštovanjem

čuvamo uspomenu na tebe.

Stalno si u našim mislima.

Sin Branko s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Novak

iz Pribislavca

preminuo 7. travnja u 90. godini života

OBAVIJEST O

Marija Vrbanec

rođ. Buša

iz Čakovca

preminula 3. travnja nakon kratke i teške bolesti u 83. godini života

Josip Kovač

iz Domašinca preminuo 4. travnja u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Alojzije Magdalenić

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Sobočan

rođ. Novak

iz Čakovca

preminula 8. travnja 2026. godine u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Gradiščaj

iz Ivanovca

preminuo 4. travnja u 76. godini života

Marija Tuksar

rođ. Maček

iz Čakovca

preminula 5. travnja nakon duge i teške bolesti

u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Višnjić

iz Ivanovca

preminuo 4. travnja

iz Pušćina preminuo 3. travnja nakon kratke bolesti u 82. godini života OBAVIJEST

nakon kratke i teške bolesti

u 66. godini života

Dragica Horvatić rođ. Horvat

iz Pušćina preminula 6. travnja nakon duge i teške bolesti u 83. godini života

Marko Marunica

iz Šenkovca

preminuo 2. travnja nakon kratke i teške bolesti u 62. godini života

Julijana Vrbanec rođ. Podgorelec

iz Strahoninca

preminula 1. travnja u 87. godini života

Ivanka Medved rođ. Srša

iz Kuršanca preminula 1. travnja nakon duge i teške bolesti u 80. godini života

OBAVIJEST O

Franjo Škoda

iz Nedelišća preminuo 5. travnja nakon kratke i teške bolesti u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ladislav

Vabušek - Vlado

iz Pleškovca

preminuo 5. travnja nakon teške bolesti u 75. godini života

Marina Kolar rođ. Miljančić

iz Okruglog Vrha tragično preminula 1. travnja u 41. godini života

Antun Kanoti

iz Orehovice

preminuo 5. travnja u 79. godini života

Antun Mezga

Olga Pongrac rođ. Matijačić

iz Zagreba preminula 7. travnja u 77. godini života

Marija Đuranec

rođ. Hatlek

iz Novog Sela Rok iznenada preminula 31. ožujka u 80. godini života Božidar Vidović

iz Donjeg Hrašćana preminuo 5. travnja u 62. godini života

iz Murskog Središća preminuo u 75. godini života

1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička 3, Čakovec, traži m/ž djelatnika u računovodstvu, 2 m/ž autolimara - autolakirera i m/ž čistača, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na email: ma�ja.jesenovic@gmail. com do 30.4.

2. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, javiti se e-mailom: posao@gmail.com do 13.4.

3. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Gospodarska ulica 1/A, Goričan, traži m/ž pogonskog električara na održavanju, javi� se osobno na adresu ili na tel: 040/602-222 ili e-mailom: info.arteferro-gorican@arteferro. com do 7.5.

4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vrtlarskih radnika na hortikulturnim poslovima, javi� se na tel: 040/395-176 ili na mob: 099/8699797 ili e-mailom: jadranka.brez@ ambijen�.hr do 17.4.

5. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Gospodarska ulica 1/A, Goričan, traži m/ž voditelja razvoja prodaje i m/ž računovođu, javi� se osobno na adresu ili na tel: 040/602-222 ili e-mailom: info.arteferro-gorican@ arteferro.com do 11.4.

6. AUTO-HREŠĆ, A. Cesarca 16, Čakovec, traži m/ž autolimara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/9174-121 ili e-mailom: filiphresc@hotmail.com do 25.4.

7. AUTOSTAKLO BINGO d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž djelatnika na ugradnji i popravku autostakala, javiti se e-mailom: posao@ autostaklo-bingo.hr do 31.5.

8. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži m/ž skladištara, javiti se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/630-430 ili na mob: 098/9024-556 ili e-mailom: infobalidoo@gmail.com do 1.5.

9. BAT d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara i m/ž prodavača, javi� se e-mailom: posao@batprodajnicentar.hr do 15.4.

10. BELOVIĆ INTERIJERI d.o.o., Jalšovec, traži m/ž stolara, javi� se na mob: 098/730-149 ili e-mailom: belovicb@gmail.com do 24.4.

11. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, m/ž referenta opera�vne pripreme rada i 2 m/ž djelatnika na izradi kreveta, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda.hr do 30.4.

12. BOJA OBADIĆ d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž fasadera, javi� se na mob: 098/1882-331 do 24.4.

13. BRAVARIJA ŠTAMPAR d.o.o., Hrupine 13, Prelog, traži 2 m/ž bravara, osobni dolazak na adresu ili nazva� na mob: 098/553-029 do 30.4.

14. BV PRODUKT, Novo Selo Rok, traži 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 2 m/ž knaufera - montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž građevinskih radnika, 8 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije za mjesto rada Njemačka i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija za mjesto rada Danska, javiti se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail.com do 30.4.

15. C LAB proizvodnja, trgovina i usluge d.o.o., Čakovec, traži m/ž python developera, javi� se e-mailom: info@clab.hr do 15.4.

16. Caffe bar “BACARDI”, Mihovljanska 49, Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/186-7118 do 25.4.

17. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se e-mailom: humanresources@castellumcakovec.com do 24.4.

18. CNC-ING d.o.o. - mjesto rada Austrija, traži 4 m/ž montera suhe gradnje, javi� se na mob: 099/7382282 do 18.4.

19. CWS d.o.o., Čakovec, traži m/ž višeg računovođu i 2 m/ž radnika na pranju tepiha, javi� se e-mailom: dajana.hlebec@cws.com do 20.4.

20. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž radnika na proizvodnoj liniji, m/ž tehničara za elektro održavanja i m/ž tehničara strojnog održavanja, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@cateks.hr do 10.4.

21. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće, traži m/ž vozača, m/ž skladištara, m/ž cnc operatera, 4 m/ž zavarivača mig/mag postupkom, 2 m/ž radnika na robotskoj proizvodnoj liniji, 2 m/ž pomoćna radnika, 2 m/ž radnika na pripremi pozicija i 2 m/ž cnc operatera za rad na apkant preši, javiti se na mob: 099/259-3317 ili e-mailom: info@ deltabloc-components.hr do 30.4.

22. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja restorana, javiti se e-mailom: info@dg-sport.com do 30.4.

23. DIFUZOR j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera, javiti se na mob: 091/7888-800 ili e-mailom: andreja635302@gmail.comdo19.4.

24. DOBRA HRANA j.d.o.o., Pušćine, traži m/ž kuhara, javi� se na mob: 091/5763-986 ili e-mailom: mamica@mamica.com.hr do 11.4.

25. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž psihologa, m/ž radnog terapeuta, m/ž socijalnog radnika, medicinsku sestru ili tehničara ili primalju, m/ž njegovatelja i m/ž radnog instruktora, javi� se na mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 17.4.

26. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, Mursko Središće, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na mob: 098/9222-682 ili e-mailom: mursko.sredisce@japa.com.hr do 30.4.

27. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž socijalnog radnika, m/ž stručnog suradnika i m/ž njegovatelja, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili najava na telefon: 040/646788 ili 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@gmail.com do 30.4.

28. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta (zamjena za dugotrajno bolovanje), javi� se na mob: 098/9606-523 ili e-mailom: info@dmsmz.hr do 30.4.

29. ĐURKIN d.o.o, Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, m/ž zidara, m/ž montera centralnog grijanja i klima�zacije, m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i m/ž prodavača elektromaterijala, javi� se e-mailom: djurkin@ ck.t-com.hr do 10.4.

30. ELTING d.o.o, Obrtnička 10, Pušćine, Nedelišće, traži m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, 5 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj i 3 m/ž montera

građevinskih elemenata, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@el�ng.hr do 16.4.

31. ELEKTRO AKUL d.o.o. - mjesto rada Slovenija, traži 5 m/ž zidara i 5 m/ž električara, javi� se na mob: 099/5396-020 ili e-mailom: dora@ elektro-akul.hr do 17.4.

32. Elektro Vince�ć j.d.o.o., Krištanovec, traži 3 m/ž elektroinstalatera i m/ž poslovođu na projektima ventiliranih fasada u Njemačkoj, javiti se na mob. 098/875-6181 ili na email: elektrovincetic@ gmail.com do 30.4.

33. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, Nedelišće, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, m/ž poslovođu gradilišta za fasadne krovne sustave, 3 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj i m/ž poslovođu na projektima ventiliranih fasada u Njemačkoj, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 16.4.

34. ELUSS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača - administratora u poslovnici Čakovec, javi� se na mob: 098/303-611 do 30.4.

35. EUROHAUS d.o.o., Ivanovec, traži m/ž tajnika, javi� se e-mailom: armandokanizaj@gmail.com do 17.4.

36. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja, 2 m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, 2 m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja, 2 m/ž rukovatelja viličarom, m/ž elektroničara-energetičara i m/ž skladištara modela, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup. com do 10.4.

37. GRAKER j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž keramičara, javi� se na mob: 099/5398-220 ili e-mailom: graker. keramika@gmail.com do 31.4.

38. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži m/ž vozača teretnog motornog vozila, javi� se na mob: 098/241-686 ili e-mailom: info@gregorincic.com do 20.4.

39. GUMI CENTAR REŠETAR d.o.o., Hrupine 1A, Prelog, traži m/ž automehaničara i m/ž vulkanizera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/9109-244 ili e-mailom: gumi.centar.resetar@gmail.com do 30.4.

40. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž stručnjaka zaštite na radu II. stupnja, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž IT supportera, 2 m/ž vatrogasca i m/ž tehničara kontrole kvalitete, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hr do 30.4.

41. HEP – Proizvodnja d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž električara, javi� se putem linka: h�ps://eprijave.hep. hr/ do 11.4.

42. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji, m/ž radnika u proizvodnji - lansera, 2 m/ž radnika u skladištu, 10 m/ž šivača i m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na adresu, najava na tel: 040/650-049 ili 091/6224796 ili e-mailom: jelena.krhac@ hildinganders.com do 30.4.

43. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž tehnologa - konstruktora i 2 m/ž bravara - zavarivača, javi� se na tel. 040/360-888 ili na mob. 095/9068-025 ili na email: inpirio@ inpirio.com do 30.4.

44. Install Tirić d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektromehaničara - elektromontera - industrijskog električara, javi� se na mob: 098/9153-964 ili e-mailom: install. �ric@gmail.com do 30.4.

45. IM-COMP, A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži m/ž tehničkog komercijalista, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž vozača C i E kategorije, 3 m/ž skladištara - rukovatelja mosnom dizalicom, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, i m/ž djelatnika na održavanju - bravara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ck.t-com.hr do 24.4.

46. Kolektor Midi d.o.o., Ivanovec, traži m/ž alatničara, m/ž radnika na održavanju u proizvodnom pogonu, 4 m/ž zavarivača, 2 m/ž bravara, 2 m/ž cnc programera, 2 m/ž cnc operatera, m/ž skladištara, m/ž tehnologa proizvodnog procesa, 2 m/ž kontrolora i m/ž asistenta uprave za komunikaciju, javi� se na email: posao@midi.hr do 18.4.

47. KRIKA obrt za proizvodnju i usluge, Varaždinska 25A, Nedelišće, traži m/ž konobara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, najava na tel: 040/822-190 ili 098/632-113 ili e-mailom: sandra@krika.hr do 10.4.

48. K-Tech d.o.o., Rudarska 1, Mursko Središće, traži 4 m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara, m/ž kontrolora u proizvodnji i m/ž tehnologa-konstruktora, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na mobitel: 095/9066-471 ili e-mailom: info@k-tech.hr do 23.4.

49. LAB 1 d.o.o., Zrinskih 2b, Orehovica, traži 2 m/ž cnc operatera, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: office@lab1.hr do 30.4.

50. LAGANINI d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara - pomoćnog kuhara, javi� se na mob: 091/1822-512 do 14.4.

51. Lepoglavec d.o.o., Cvjetna 33, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž radnika u izradi proizvoda od poliestera, javi� se osobno na adresu ili tel. 040/601700 ili na mob. 099/6203-418 do 13.4.

10. travnja 2026.

52. LETINA INTECH d.o.o., Neumannova 2, Čakovec, traži 2 m/ž bravara-strojobravara, m/ž skladištara, 3 m/ž zavarivača �g postupkom i 3 m/ž radnika u završnoj obradi, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@le�na.com do 10.4.

53. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 16 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, m/ž tehnologa, m/ž samostalnog projektanta, m/ž održavatelja u proizvodnim pogonima, m/ž radnika na izvlačenju žice i m/ž radnika na bravarskim poslovima, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao.lpt@legge�.com do 30.4.

54. K.K.S. COMPANY d.o.o., Novo Selo na Dravi, traži m/ž vozača teretnog vozila 18 tona (kiper, kran), javi� se e-mailom: info@lkscompany.hr do 24.4.

55. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji, 5 m/ž operatera u ljevaonici, 2 m/ž montera tlačnih alata, 3 m/ž alatničara, 2 m/ž reglera za industrijsku robo�ku, 2 m/ž tehnologa za visokotlačno lijevanje, m/ž transportnog radnika u odjelu interne logis�ke, 4 m/ž radnika na održavanju strojeva, 3 m/ž operatera u strojnoj obradi, m/ž transportnog radnika u odjelu topionice, m/ž skladištara, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž operatera u topionici, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info.alucast@lthcas�ngs.com

56. Ljekarna Marija Drakulić, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se na tel: 040/390-817 ili e-mailom: ljekarna.drakulic@gmail.com do 19.4.

57. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na savijačici limova (apkant), m/ž lansera u metalnoj proizodnji i 2 m/ž brusača inox obrada, javi� se na tel: 040/630-730 ili e-mailom: info@ mar�.hr do 30.4.

58. MEDIA NOVINE d.o.o., Čakovec, traži m/ž novinara-suradnika, javi� se e-mailom: posao@mnovine.hr do 26.4.

59. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž brigadira - voditelja grupe na gradiliš�ma i m/ž voditelja odjela završnih radova u suhoj gradnji, javi� se na mob: 099/8071-397 ili e-mailom: kadrovska@m-pmp. hr do 26.4.

60. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Gajeva 35, Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@medjimurska-hiza. com do 7.5.

61. Mesnica Vidović d.o.o., Strahoninec, traži m/ž financijskog referenta - administratora, javi� se na mob: 098/778-882 ili e-mailom: ivica.vidovic20@gmail.com do 19.4.

62. METAL-EURO d.o.o., Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, m/ž lakirera metalnih konstrukcija, m/ž vozača C kategorije, m/ž radnika na tlačnoj pili, m/ž administra�vnog tajnika (njem./engl., franc. i tal. jezik), m/ž prodajnog menadžera (njem. jezik), m/ž radnika na stupnoj

bušilici, m/ž operatera CNC lasera i m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@ metal-euro.hr do 30.4.

63. Montage Tehnik d.o.o., Zagrebačka 99, Čakovec, traži m/ž bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob: 092/198-7483 ili e-mailom: info@ montagetehnik.com do 17.4.

64. MULTI-ING d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 2 m/ž montera - pomoćnog montera i 2 m/ž izolatera - pomoćna izolatera, javi� se na tel: 040/655-077 ili na mob: 099/6655006 ili e-mailom: multi.ing.hr@ gmail.com do 12.4.

65. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Štrigova, Podturen, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Domašinec, Sivica, Donji Kraljevec, Pušćine, Pleškovec, Novakovec i Donji Vidovec, te m/ž poslovođu trgovine za mjesto rada Dekanovec. Javi� se sa zamolbom na email: petra.ruzman@ntl.hr do 30.4.

66. NESTOR d.o.o., Hrupine 5A, Prelog, traži 3 m/ž šivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/648-064 ili e-mailom: jelena. nestordoo@gmail.com do 15.4.

67. NET d.o.o., Zrinsko Frankopanska 17, Čakovec, traži m/ž dizajnera i m/ž voditelja računovodstva i knjigovodstva, javi� se osobno na adresu ili e-mailom: marija.vugrinec@ net-net.hr do 20.4.

68. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na pripremi pozicija - pomoćni bravar, m/ž viličaristu - kranista i m/ž zavarivača mig/mag, javiti se e-mailom: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 30.4.

69. NOKA MONT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži m/ž stolara - montera namještaja, javiti se na mob: 095/7556-599 ili 098/338-002 ili e-mailom: info@nokamont.hr do 30.4.

70. NUTS j.d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž čistača, javiti se na mob: 099/3544-611 ili e-mailom: info@ gradis.hr do 17.4.

71. OPG Herman Josip, Donji Pustakovec 113, traži m/ž vozača - dostavljača, m/ž prodavača na tržnici, 2 m/ž radnika u pakirnici svježeg mesa peradi i m/ž administratora, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/628-217 ili 098/241-828 ili e-mailom: josip.herman@gmail. com do 18.4.

72. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), m/ž kontrolora strojne obrade i 2 m/ž cnc tokara, javi� se na mob: 098/803-355 ili e-mailom: omt@omt.hr do 30.4.

73. PAN AERO SERVISI d.o.o., Čakovec, traži m/ž aviomehaničara B1 ili B2 (easa licensed aircra� mechanic B1 or B2), javi� se e-mailom: info@ pan.aero do 28.4.

74. PAVEL interijeri d.o.o., traži 2 m/ž stolara - montera namještaja, javi� se na mob: 091/7606-901 do 25.4.

75. PEPITA BEAUTY SALON obrt za uljepšavanje, traži m/ž kozme�čara, javi� se e-mailom: pepitabeautysalon@gmail.com do 14.4.

76. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javiti se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.

77. PETROKOV d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača - dostavljača, javiti se na mob: 091/2332-350 ili e-mailom: goran.hajdinjak@petrokov.hrdo20.4.

78. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja i m/ž vozača C kateg., javi� se sa zamolbom na email: pib-extra@pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 30.4.

79. PODRUM ŠTRIGOVA, Štrigova 71, traži m/ž traktoristu i m/ž vinogradarskog radnika, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na mob:

098/240-400 ili e-mailom: posao@ podrum-strigova.hr do 20.4.

80. POLJO POSAVEC d.o.o., Dunjkovec, traži m/ž radnika u proizvodnji, javi� se na mob: 091/2829-533 do 30.4.

81. Power izgradnja d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zavarivača i 5 m/ž bravara, javiti se pismenom zamolbom na email: uprava.powerizgradnja@ gmail.com do 10.4.

82. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača tig, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, 2 m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, 3 m/ž cnc operatera na plazmi i laseru i 2 m/ž kontrolora, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili karijera@ primabiro.hr do 30.4.

83. PROGRESSOF d.o.o., Matije Gupca 59, Čakovec, traži m/ž automehaničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/600-081 ili e-mailom: asc.cakovec@gmail.com do 15.4.

84. Pučko otvoreno učilište Novak, Čakovec, traži m/ž pripravnika u Ustanovi za obrazovanje odraslih, javiti se e-mailom: autoskola@ pounovak.hr do 10.4.

85. REINOX d.o.o., Brezje 81A, 40311 Lopa�nec, traži 2 m/ž bravara - strojobravara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/855-845 ili na mob: 098/426-419 ili e-mailom: reinox@reinox.hr do 30.4.

86. SAND TECH j.d.o.o., Totovec, traži m/ž vozača, javi� se e-mailom: info@sandtech.hr do 30.4.

87. SLAD d.o.o., Glavna 79, Donji Vidovec, traži m/ž kuhara, m/ž spremača i m/ž konobara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/615-245 ili na mob: 098/242-670 do 30.4.

88. SOLEKTRA d.o.o., Čakovec, traži m/ž strojara - rukovatelja građevin-

skim strojevima, javiti se e-mailom: vedrana.luksa@solektra.hr do 10.4.

89. STROJO-METAL zajednički obrt za proizvodnju, I. Mažuranića 35, Nedelišće, traži m/ž pomoćnog bravara i m/ž strojobravara - bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/9264-774 ili e-mailom: marko.strojometal@yahoo.com do 30.4.

90. SUMMA-COM d.o.o., Hrupine 22, Prelog, m/ž strojarskog računalnog tehničara - inženjera strojarstva i m/ž vozača C+E kategorije, javiti se na tel: 040/633-777 ili na mob: 099/535-1681 ili pismenom zamolbom: office@summa-con. hr do 30.4.

91. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž pekara i m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju, javi� se na tel: 040/655-593 ili 098/173-6941 ili e-mailom: info@ sercer.hr do 19.4.

92. ŠPIGEL obrt za frizerske usluge, Sajmišna 4, Kotoriba, traži m/ž frizera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/907-2473 ili e-mailom: valentinah12345@ gmail.com do 19.4.

93. Tarandek transporti d.o.o., Zasadbreg 259A, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe, javi� se osobno na adresu ili e-mailom: info@tarandek -transpor�.hr do 30.4.

94. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, Donji Kraljevec, traži m/ž kuhara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/650-172 ili na mob: 099/3109-413 ili e-mailom: hotelkralj@tehnix.com do 19.4.

95. TERAKOTA kemičarski obrt, Gornja 17, Cirkovljan, traži m/ž radnika na postavljanju keramike i kamena, javi� se na mob: 099/8885867 ili e-mailom: miroslav.magic@ gmail.com do 15.4.

96. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži m/ž skladištara repromaterijala i gotove robe, javiti se e-mailom: tradicijski.sirevi@gmail. com do 16.4.

97. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59D, Strahoninec, traži 2 m/ž

vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž računovodstvenog djelatnika, javi� se osobno na adresu ili na mob: 091/352-7030 do 10.4.

98. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., Ul. Zrinsko Frankopanska 15, Čakovec, traži m/ž poljoprivrednog tehničara u Grami, javi� se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom na adresu: Dr. Ivana Novaka 11, Čakovec ili e-mailom: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 30.4.

99. Udruga za autizam POGLED, Uska 1, Nedelišće, traži m/ž voditelja proizvodnje mikrobilja, javiti se na mob. 091/1111871 ili 098/9906-905 ili email: udrugapogled@gmail.com do 14.4.

100. UO COBRA vl. Vlado Sokač, Čakovečka 18, Podturen, traži 2 m/ž konobara i 2 m/ž kuhara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na e-mail: kavana.cobra@gmail.com ili putem naše FB stranice: h�ps:// www.facebook.com/kavanacobra/ do 7.5.

101. UO Venera vl. Sandra Vuković, Pleškovec 63A, traži m/ž kuhara - pizza majstora, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: sandra.vukovic12@gmail.com do 31.4.

102. Ustanova za zdravstvenu njegu STRAHIJA, Čakovečka 6, Hodošan, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/9354-328 ili e-mailom: rahela.bregovic@gmail. com do 30.4.

103. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a 45, Čakovec, medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: denisvaal@ gmail.com do 20.4.

104. ZE Steel d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž bravara i 2 m/ž brusača, javiti se na mob. 095/3893-603 ili na email: info.zesteel@gmail.com do 24.4.

105. ZGREBEC automobili obrt za trgovinu i usluge, Uska ulica 5, Gornji Kuršanec, traži m/ž vozača kipera C kategorije, javi� se na mob: 095/3954-272 do 15.4.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Pametni telefoni više nisu samo alati za komunikaciju.

Danas su oni naša budilica, planer, fotoaparat, izvor vijesti, zabave, pa čak i mjerač naših koraka

Digitalna anksioznost: Kako nas pametni telefoni

čine tjeskobnima?

Gotovo svatko od nas danas ima pametni telefon, taj mali uređaj u džepu postao je gotovo uvijek u našim rukama, on je naša memorija, pa čak i naš identitet. No, dok nam tehnologija donosi mnoge prednosti, sve više istraživanja i iskustava ukazuju na jedno ozbiljno pitanje: koliko nas zapravo digitalni svijet čini tjeskobnima?

Radim u zdravstvu i svakodnevno susrećem ljude koji govore o umoru, razdražljivosti, teškoćama sa spavanjem, osjećaju pritiska da moraju biti stalno „uključeni”. Kad zagrebemo ispod površine, često otkrijemo da nije samo posao izvor stresa, već i stalna povezanost putem mobitela. Pametni telefoni više nisu samo alati za komunikaciju. Danas su oni naša budilica, planer, fotoaparat, izvor vijesti, zabave, pa čak i mjerač naših koraka. Međutim, sveprisutne obavijesti, stalna potreba za provjerom poruka i društvenih mreža tjeraju nas u stanje kontinuirane budnosti.

Tijelo i um na to reagiraju slično kao kod stresa, podiže se razina kortizola, povećava se broj otkucaja srca, a mozak ostaje aktivan i kada bi trebao odmarati. Dugoročno, to vodi prema kroničnoj anksioznosti, iscrpljenosti, pa i sindromu izgaranja.

Poseban izazov donosi ono što znanstvenici nazivaju FOMO – „fear of missing out”, odnosno strah da nešto propuštamo ako nismo stalno on-line. Na društvenim mrežama često gledamo idealizirane prikaze tuđih života, savršene obitelji, karijere, tijela, interijere. Vizualno savršeni životi koje ondje pronalazimo rijetko su odraz stvarnosti. Ipak, naš mozak, osobito kod mladih, ne razlikuje autentično od iskonstruiranog.

Usporedbe su neminovne: dok drugi putuju, vježbaju, kuhaju ili zarađuju mi ostajemo kod kuće umorni, neispavani i sve više nesigurni u vlastitu vrijednost. Iluzija tuđeg savršenstva postaje realni izvor osobne nelagode.

I dok listamo te slike, nesvjesno se uspoređujemo. Osjećamo se manje vrijedno, nesigurno, iako znamo da je većina tih sadržaja pažljivo uređena. Ta tiha unutarnja usporedba često je izvor tjeskobe, osobito kod mlađih ljudi.

Kako mobiteli utječu na san i koncentraciju?

Mnogi od nas koriste mobitel prije spavanja, ali rijetki znaju da plavo svjetlo s ekrana smanjuje izlučivanje melatonina, hormona sna. Rezultat? Teže zaspimo, a kvaliteta sna je lošija. Idući dan smo umorni, razdražljivi i skloniji emocionalnim reakcijama.

Osim toga, stalna skakanja s aplikacije na aplikaciju oštećuju našu sposobnost fokusiranja. Studije pokazuju da sve više ljudi, i ne samo djece, ima problema s pažnjom i pamćenjem jer im mozak više ne zna ostati koncentriran dulje od nekoliko minuta.

Ne možemo izbaciti tehnologiju iz života, niti bismo trebali. No možemo naučiti pametno je koristiti. Evo nekoliko savjeta koje i sama prakticiram, a koje preporučujem i pacijentima:

• Isključiti obavijesti koje nisu nužne.

• Odrediti vrijeme bez ekrana – barem sat vremena prije spavanja.

• Koristiti „ne ometaj” način rada tijekom obroka i druženja.

• Biti svjestan svojih emocija tijekom korištenja društvenih mreža.

Kao osoba koja živi u ovom brzom, digitalnom svijetu, vjerujem da je briga o mentalnom zdravlju jednako važna kao i briga o �izičkom zdravlju. Ne zaboravimo, ponekad je isključivanje najbolji oblik samopomoći.

Ako želimo očuvati unutarnji mir, moramo postati svjesniji kako koristimo tehnologiju i kako ona koristi nas. Vrijeme je godišnjih odmora, probajte napraviti korak više i svoje dragocjeno vrijeme umjesto na mobitelu iskoristite sa svojom obitelji.

Petričević, magistar psihologije

Svjetski dan zdravlja

Svjetska zdravstvena organizacija 7. travnja slavi 78. godišnjicu svog postojanja, a istog se dana svake godine obilježava i Svjetski dan zdravlja koji stavlja naglasak na određenu zdravstvenu temu koja je važna za ljude diljem cijelog svijeta. Ove godine provodi se pod sloganom „Zajedno za zdravlje. Stanimo uz znanost“ koji naglašava snagu znanstvene suradnje u zaštiti zdravlja ljudi, životinja, biljaka i naše planete, odnosno stavlja fokus na pristup „Jedno zdravlje“ koji prepoznaje da su zdravlje ljudi, životinja i okoliša neodvojivo povezani.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Često se zanemaruje činjenica da cjelokupno zdravlje ne podrazumijeva samo brigu o tijelu, nego i o mentalnom stanju, a ono je ključno za našu sposobnost mišljenja, osjećanja i međusobne komunikacije, ali i za radnu sposobnost i kvalitetu života

Svjetska zdravstvena organizacija de�inira zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao puku odsutnost bolesti ili slabosti. Kada govorimo o tjelesnom zdravlju, kronične nezarazne bolesti predstavljaju vodeći javnozdravstveni izazov i najčešći razlog traženja zdravstvene pomoći. Kao što im i ime sugerira, ove bolesti nisu prenosive, ne šire se infekcijom niti među ljudima, već nastaju kao posljedica nezdravih životnih navika. One su vodeći uzrok zdravstvenih problema i odgovorne su za približno 74% smrtnosti u svijetu, a obuhvaćaju karcinome, dijabetes te kardiovaskularne i kronične respiratorne bolesti. Obično su dugotrajnog tijeka i razvijaju se zbog zajedničkog djelovanja genetskih, �izioloških, okolišnih i ponašajnih čimbenika. Kronične nezarazne bolesti sve se češće javljaju kao posljedica starenja stanovništva, ali pojavi bolesti snažno doprinosi i nezdravi stil života. Nepravilna prehrana i manjak kretanja mogu dovesti do pretilosti, povišenog krvnog tlaka te povećane razine glukoze i masnoća u krvi. Ipak, promjenom životnih navika moguće je smanjiti rizik njihova nastanka, primjerice redovitom tjelesnom aktivnošću, uravnoteženom prehranom te smanjenjem ili prestankom konzumacije psihoaktivnih tvari poput alkohola, nikotina i droga.

Često se zanemaruje činjenica da cjelokupno zdravlje ne podrazumijeva samo brigu o tijelu, nego i o mentalnom stanju. Mentalno zdravlje je više od same odsutnosti mentalnih

bolesti ili teškoća - ono je stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, produktivno raditi i sposoban je dati doprinos svojoj zajednici. Ono je ključno za našu sposobnost mišljenja, osjećanja i međusobne komunikacije, ali i za radnu sposobnost i kvalitetu života. Mentalno zdravlje neodvojiv je dio općeg zdravlja, pa se s pravom kaže da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Tijelo i um međusobno su snažno povezani i stalno utječu jedno na drugo. Tjelesne bolesti mogu povećati vjerojatnost razvoja psihičkih teškoća, ali vrijedi i obrnuto – narušeno mentalno zdravlje može pridonijeti pojavi tjelesnih problema. Ove poteškoće mogu se pojaviti jedna prije druge, ali i nastati kao rezultat njihovog međusobnog djelovanja. Procjenjuje se da otprilike trećina osoba s kroničnim tjelesnim bolestima ima i probleme mentalnog zdravlja, najčešće depresiju ili anksioznost.

Kao što je ranije navedeno, alkohol je jedan od čimbenika koji negativno utječe na tjelesno, a time i na mentalno te opće zdravlje čovjeka. Njegova konzumacija može oštetiti gotovo sve organe, pridonijeti razvoju pretilosti, oslabiti imunološki sustav, narušiti san te imati nepovoljan utjecaj na međuljudske odnose i radnu učinkovitost. Uz to, povećava rizik od razvoja ovisnosti o alkoholu, kao i pojave ili pogoršanja anksioznosti i depresije, a povećava i rizik od samoubojstva. Kako bi se očuvalo mentalno i tjelesno zdravlje, važno je usvojiti zdrave životne navike. To uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i dovoljno sna. Preporučuje se izbjegavanje alkohola, cigareta i droga, kao i izdvajanje vremena za odmor i aktivnosti u kojima uživamo. Održavanje kvalitetnih odnosa s obitelji i prijateljima te otvoren razgovor o poteškoćama također imaju važnu ulogu. Ako osjećate da vam je mentalno zdravlje narušeno te se teško nosite s problemima, javite se stručnjacima u Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

PRODAJEM FOCUS MK3 13/14 god., reg. do 2./2027., uredno održavan, garažiran, plus ljetne gume, akumulator pod garancijom, dosta opreme. Auto se prodaje zbog operacije kralježnice stoga stoji u garaži, povoljno. info na mob. 097/6006-038.

TOMOS MOPEDE KUPUJEM sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno - isplata odmah. info na tel 098/9656624

KUPUJEM TOMOS APN 6 ili automa�c A35. Ponude na broj: 099/8682-980

PRODAJEM MERCEDES dizel

C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/3332470

POVOLJNO PRODAJEM VW POLO 2004. god., 179 tkm, registr. godinu dana, uščuvan, održavan, cijena 3200 eur. Info na mob. 095/897-8843

PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM bager JCB 4Cx 2023. god., 150 rs te prikolicu IMT 3-strani kiper, 10-osovinska, 5 tona. Info na mob. 098/170-5311, Kotoriba

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJE SE HIDRAULIČNA

PREŠA za radionicu (za automehaničare ili dr.), jačine 6 tona, potpuno nova, zapakirana, cijena 120 eura. Tel. 098/760832

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM drvene bačve i orahovo ulje hladno prešano. Info na mob: 095/5052-760

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571

POSAO

TRAŽIMO SAMOSTALNE GRAĐEVINSKE LIMARE S ISKUSTVOM za rad u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, satnica od 11-13 eur/h + gablec, božićnica, uskrsnica + bonus. Obavezna B kategorija. Javi� se na mob 098 172 9903, Oprema i građenje Draginić

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099

DEČKO (52 g) traži iskrenu i slobodnu ženu za vezu, info na mob. 095/7313-513

NEKRETNINE

PRODAJE SE APARTMAN U ZATONU-NIN. Mogućnost zamjene za stan u novogradnji u Čakovcu. Informacije na mob. 092/3364-874

PRODAJU SE ČETIRI STANA, prigodni popust- u stambenoj zgradi, izvedba srednji roh bau stanovi su od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica Franje Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija u novom dijelu naselja. Mob. 095/858-1502

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu od 75m2 (preko puta suda) s dva poslovna prostora u dvorištu od 25 i 40 m2, EC/G, pogodno za trgovinu, urede i sl. Info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

KUPUJEM VOĆNJAK I PARCELU u brežnom Međimurju. Info na mob: 095/505-2760

RAZNO

PRODAJEM-RASPRODAJEM IZ KUĆE: očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200 x 95/160 cm, kombinirani hladnjak, tap. gar. masiv 3x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampu-unikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. info na mob. 091/5727-670

P RODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214107

PRODAJE SE friteza, tenda (3x2 m), digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške nove crne kožne cipele vel. 43. Info na mob. 098/9158-640

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/6991181-8428

PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517

PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

KUPUJEM stripove, stare razglednice Međimurja, stare igre i igraće konzole. Mob. 098/9219-092

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

Alf traži svoj novi dom, a nalazi se u okolici Svetog Ivana Zeline. Navršio je 6 godina, naučen na život u kući, obožava se voziti u autu, dobar je s ljudima i drugima psima. Udomljava se isključivo kao kućni ljubimac ljudima koji će imati dovoljno vremena za druženje i šetnju. Broj mikročipa 191035000104082. Kontakt: 091/8988-004

Vobis

je već lagano dečko u godinama, ali nije ni to loše za nekog tko želi dobrog mirnijeg psa. Ne traži puno, samo dom u kojem će biti željen i voljen i u kojem će imati svoj mekani krevetić, redovne šetnje u koje voli ići i svog čovjeka. Kastriran je, cijepljen, označen mikročipom broj 191035000245795. Kontakt: 091/8988-004

Pepe

strpljivo čeka i čeka u skloništu već više od dvije godine. Pepe je znatiželjan i veseo pas, dobar je na uzici i jako voli grice. A voli i puno spavati, pa je taman prava kombinacija – vani aktivan i znatiželjan, unutra miran. Treba mu samo njegov čovjek i njegov dom. Ima oko 6 godina. Mikročip broj 191035000184449. Kontakt: 091/8988-004

Uskrs u mom domu

Uskrs je proljetni blagdan koji provodim s obitelji.

Kad dolazi Uskrs osjećam se sretno zato jer će doći i uskrsni zeko.

Prije Uskrsa čistimo kuću, ukrašavamo ju i pijemo čaj.

Pomažu mi tata, mama i sestra. Jaja ukrašavamo raznim bojama.

Na uskrsno jutro se spremamo na misu u crkvi.

Nakon mise jedemo raznu hranu.

Družimo se sa svojom obitelji.

Taj dan se osjećam sretno jer smo svi na okupu.

Emili Božić 2. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Uskrs u mom domu

Kad dolazi Uskrs sretan sam jer je to sretan blagdan.

Uskrs slavimo na proljeće.

Provodim ga sa svojom obitelji.

Prije Uskrsa bojimo jaja.

Pomaže mi cijela obitelj.

Ujutro, na Uskrs, idemo na misu.

Nakon mise jedemo jaja, špek, luk i kruh.

Družimo se sa rodbinom.

Taj dan se osjećam sretno jer je Isus uskrsnuo. Najljepše mi je kad po dvorištu tražimo čokoladna jaja.

Volim Uskrs!

Grgur Šarić 2. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Smješten u idiličnom okruženju netaknute prirode, Hotel Trakošćan pruža savršen spoj elegancije, udobnosti i mira. Pogled na slikovito jezero i dvorac Trakošćan čini ga idealnim mjestom za opuštanje, romantične vikende ili poslovne susrete. Uz vrhunsku uslugu i pažljivo osmišljenu gastronomsku ponudu, svaki boravak pretvara se u posebno iskustvo.

Gostima su na raspolaganju moderno uređene sobe, wellness sadržaji te raznovrsna ponuda domaćih i internacionalnih jela. Poseban naglasak stavlja se na svježe, sezonske namirnice koje dodatno obogaćuju gastronomski doživljaj. Okolica hotela nudi brojne mogućnosti za šetnje, rekreaciju i uživanje u prirodi, što boravak čini još ugodnijim i opuštajućim.

RECEPT:

Osvježite se uz bogatu i laganu proljetnu salatu

Salata od povrća i slanog sira

Sastojci za 4 osobe:

• 300 g rajčice

• 150 g krastavaca

• 150 g paprike

• 150 g cherry rajčica

• 100 g crvenog radiča

• 100 g crvenog luka

• 150 g slanog sira

• 80 g maslina

• 60 g rotkvica

• 40 g kapara

• 100 ml maslinovog ulja

• 20 g soli

• 10 g origana

Priprema:

Povrće narežite na kockice te dodajte masline i cherry rajčice. U zdjelu prvo stavite radič kao podlogu, zatim dodajte pripremljeno povrće. Na vrh rasporedite kockice slanog sira, kapare i narezane rotkvice. Lagano posolite, pospite origanom i prelijte maslinovim uljem. Poslužite svježe.

Ova lagana i osvježavajuća salata savršen je izbor kao samostalno jelo ili lagan obrok, ali i kao prilog uz glavna jela. Kombinacija svježeg povrća i slanog sira daje bogat i uravnotežen okus, dok maslinovo ulje i origano zaokružuju mediteranski doživljaj na tanjuru.

U KUHINJI s Aleks

Pastrva i brancin s krumpirom u pećnici

Prije pečenja ribe sam dobro premazala marinadom, te ih ostavila jedan sat da poprime okus i miris povrća i začina

Piše: Aleksandra Sklepić

Iako u međimurskoj gastronomskoj tradicija riba nije česta, ponekad je lijepa promjena, za nepce i cijeli organizam, kad se na stolu nađe poneko jelo od ribe. Pastrva i brancin cijenjene su, ukusne i nutritivno bogate ribe. Najbolje su mi kad ih pripremam zajedno, na tradicionalan način, u pećnici, uz dodatak krumpira narezanog na ploške. Tada im se okusi lijepo isprepletu, a pečeni krumpir ih upotpunjuje.

Ribu sam kupila očišćenu, a prije pripreme marinade i pečenja, dobro sam je oprala i ostrugala nožem, kako bih je očistila od nečistoće i iznutrica koje su možda ostale prilikom čišćenja. (Slika 1.)

Pripremila sam marinadu od češnjaka, soli, limunovog soka i listića svježeg peršina. Češnjak i peršin sam nasjeckala na sitne komadiće, te ih dodala u šalicu s uljem. U marinadu sam utisnula i sok jednog cijelog limuna. Količina limuna nije ograničena, pa možete bez brige uživati u njegovom soku, ako ste ljubitelj kiselkaste marinade. (Slika 2.)

Prije pečenja ribe sam dobro premazala marina-

Sastojci za 4 do 6 osoba

• 3 pastrve

• 3 brancina

• 6 do 8 češnja češnjaka

• lis�ći peršina - svježi ili sušeni

• ulje za pečenje

• sol

dom, te ih ostavila jedan sat da poprime okus i miris povrća i začina. Krumpir sam ogulila i narezala ga na ploške, te ga rasporedila s ribama u okrugli pleh za pečenje. (Slika 3.)

Ribe sam pekla jedan i pol sat na temperaturi od 170 do 180 stupnjeva, uz podlijevanje. Negdje ne pola perioda pečenja krumpir sam promiješala i nastavila peći. Prilikom miješanja, pripazite da miješate pažljivo, da se meso ribe ne bi potrgalo. Kad riba dobije lijepu koricu, bit će pečeni i krumpir, pa se po tome može znati kad je jelo gotovo.

Uz zelenu salatu i sok od limuna, ovako pripremljena riba i krumpir oduševit će i najzahtjevnijeg gosta i sve gladne ukućane. (Slika 4.)

ih dodala u šalicu s uljem

MARIJA MIKO iz Čakovca

Slatki proseni s bobičastim

U međimurskoj kuhinji, nakon blagdana, kao jelo za oporavak od teške hrane, važno mjesto zauzima močnjak, a kad se kombinira sa zdravim prosom, na stolu je pobjednički duet

Piše: Aleksandra Sklepić Nakon obilnog blagdanskog stola i svih poslastica koje donosi Uskrs, tijelo često traži predah i povratak laganoj, uravnoteženoj prehrani. Tada na scenu stupaju jednostavni, hranjivi sastojci koji ne opterećuju organizam, a pružaju mu sve što mu je potrebno za oporavak i novu energiju. Proso je jedna od pomalo zaboravljenih, ali iznimno vrijednih žitarica koja zaslužuje svoje mjesto u svakodnevnoj prehrani. Prirodno je bez glutena, lako je probavljivo i bogato vlaknima, vitaminima B skupine te mineralima poput magnezija, željeza i fosfora. Posebno je zanimljivo to što alkalizira organizam, što ga čini odličnim izborom za oporavak na-

kon teže i masnije hrane. Osim što doprinosi zdravlju probavnog sustava, proso pomaže u održavanju stabilne razine energije i dugotrajnog osjećaja sitosti. Njegova velika prednost je i svestranost u kuhinji jer se može pripremati na bezbroj načina. Od njega se mogu napraviti lagane kaše za doručak, kremasti prilozi umjesto riže ili krumpira, razne povrtne salate, popečci i složenci, ali i slatka jela poput pudinga ili kolača.

Odlično se slaže s povrćem, začinskim biljem, ali i voćem, što ga čini idealnom namirnicom za eksperimentiranje u kuhinji. U međimurskoj kuhinji, nakon blagdana, kao jelo za oporavak od teške hrane, važno mjesto zauzima moč-

Sauvignon s mirisom bazge, trave i paprike

U ovotjednoj rubrici predstavljamo Sauvignon vinarije Dvanajščak-Kozol, vrhunski primjerak međimurske elegancije koji osvaja svojom svježinom. Vino krasi ugodan i karakterističan sortni miris u kojem dominiraju note svježe pokošene trave, zelene paprike i cvijeta bazge, skladno upotpunjene diskretnom mineralnošću. Na nepcu je izrazito živahno i poletno, što ga čini idealnim izborom za sve ljubitelje aromatičnih i svježih stilova. Ovaj sauvignon završava upečatljivim mineralnim tragom koji mu daje dodatnu dubinu i karakter, potvrđujući zašto je ova vinarija nezaobilazna adresa za sve istinske vinoljupce. (sh)

proseni močnjak bobičastim voćem

njak, a kad se kombinira sa zdravim prosom, na stolu je pobjednički duet.

Marija Miko iz Brezja zagovornica je zdrave prehrane, pa nam je otkrila recept po kojem priprema močnjak s bobičastim voćem.

- Volim prirodnu hranu, voće, povrće, zdrave namirnice i način na koji se one pripremaju da zadrže sve svoje kvalitete, rekla nam je Marija. Najviše koristim hranu iz svog domaćeg povrtnjaka, a proso je jedna od namirnica koje svakako rado koristim i svima preporučam.

Slatki močnjak savršena je zamjena za puding

Marija je majka dvojice sinova, a ima i dva unuka i jednu unučicu. Za njih uvijek voli pripremiti zdrave obroke i deserte, a ovaj močnjak idealna je zamjena za kupljene pudinge pune konzervansa i aditiva. Može se pripremiti i bez voća i djeca će se na njega brzo priviknuti, a dobit će zdrav i lagan, hranjiv obrok, rekla nam je.

Iako je po struci diplomirana ekonomistica i profesionalno se bavi �inancijama, Marija voli prirodu, zdravu hranu, vrtlarenje i šetnje. Članica je Kluba nordijskog hodanja, Udruge žena “Breza” iz Brezja, a najviše od svega voli putovati. Obišla je već brojne

zanimljive destinacije poput Islanda i Egipta, a uskoro je u planu i posjet Kini. Na svojim putovanjima otkriva tajne pojedine kuhinje koju svakako, barem jednim dijelom, implementira u svoj zdrav način života. Već nekoliko godina uopće ne jede meso, a svoj močnjak preporuča svima, kao zdrav obrok pun hranjivih sastojaka, posebno nakon punog stola kakav je uvijek nakon Uskrsa.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotSvaki

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Larisa Kovač iz

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Recept za slatki proseni močnjak

SASTOJCI:

• ½ litre mlijeka

• 80 do 100 g prosene krupice (po potrebi doda� više krupice)

• 30 g šećera

• 1 vanilin šećer

• korica limuna

• 1 mala žličica soli

• Preljev od voća:

• 100 g bobičastog voća

• 30 g maslaca

• 50 g šećera

PRIPREMA:

U posudu uliti mlijeko, te dodati naribanu koricu limuna, sol, šećer i vanilin šećer. Sve zajedno kuhati dok mlijeko ne zavrije, te postepeno dodavati prosenu krupicu. Stalno miješati kuhačom kako ne

Adresa:

Broj telefona:

s bobičastim voćem

bi nastale grudice i kako se krupica ne bi uhvatila za dno posude. Krupicu u mlijeku kuhati nekoliko minuta.

U posebnoj posudi pripremiti preljev od bobičastog voća. U posudi otopiti šećer, te ga zagrijavati dok ne dobije svijetlo smeđu boju. Dodati bobičasto voće i sve zajedno kuhati na laganoj vatri, dok se šećer u potpunosti ne otopi. Voće maknuti s vatre, te umiješati maslac. Sve dobro promiješati. Pripremljeno voće prelije se preko kuhanog močnjaka od prosa, te se može servirati toplo ili hladno. Ovako pripremljen močnjak s bobičastim voćem može se pripremiti i od drugih vrsta žitarica (kukuruzna krupica ili pšenična krupica).

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Piše: dr. sc. Ines Virč, kustos pedagog, voditeljica Pedagoškoga odjela

Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva organizira 31. Edukativnu muzejsku akciju (EMA) koja će se održati od 18. travnja do 18. svibnja 2026. godine. Edukativna muzejska akcija održava se povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obilježava 18. svibnja. EMA traje mjesec dana, a muzeji pripremaju programe na temu usklađenu s ICOM-om. Cilj je promocija muzeja kao čuvara baštine kroz jasnu i kvalitetnu interpretaciju te poticanje obiteljskih obilaska muzeja. U sklopu 31. Edukativne muzejske akcije (EMA), u Muzeju Međimurja Čakovec održat

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Korijeni Međimurja kroz predavanja, radionice i baštinske priče

će se program pod naslovom Korijeni u Međimurju... Program će se provoditi od 28. travnja do 18. svibnja 2026. godine, a donosi niz edukativnih i kreativnih sadržaja kojima je cilj približiti posjetiteljima bogatu povijesnu i kulturnu baštinu međimurskog kraja. Ovogodišnja tema Korijeni naglašava važnost ishodišta i identiteta: Kao što stablo ima korijen koji ga veže uz zemlju,

tako i čovjek, ustanova, umjetnost imaju svoje ishodište i nadahnuće u korijenima. Ova slika iz prirode pokazuje kako ništa ne može rasti bez čvrsta i zdrava korijena, ali i kako korijeni mogu odrediti smjer i razvoj svega što iz njega izrasta. U Muzeju Međimurja Čakovec ovogodišnja će tema biti interpretirana kroz niz zanimljivih predavanja i radionica:

• 28. travnja 2026. • Pri Kralju – hod kroz Memorijalnu zbirku Ladislava Kralja Međimurca (autorica: Marta Horvat)

• 28. travnja 2026. • Korijeni našega kraja – priče koje nas povezuju (autorica: Helena Drvoderić)

• 11. svibnja 2026. • Zrinski u Međimurju (1546. – 1691.) (autorica: Ana Šestak)

HOROSKOP

LJUBAV: Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka gotovo cijeli ovaj tjedan. Zato će mnogi pristajati i na kompromise. Ipak, u dubini duše pospremit ćete neke svoje želje i nećete od njih odustati. Samo ih nećete pokazati. Imat ćete povjerenja u budućnost.

KARIJERA: Slijedeći svoj put doći ćete do faze kad treba biti na usluzi drugima. Upravo ta vrline vrijedna osobina doći će do izražaja ovih dana i to najviše zato jer će se situacija razviti u tom pravcu. Pomoći ćete mnogima oko sebe.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nedostajat će vam energije. Štedite se.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Voljena osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepustite joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i uživajte u životu.

KARIJERA: Čekate da drugi daju svoje mišljenje o onom što ste napravili zajedno sa svojim suradnicima. Oni će vas podržati, ali vi sami od sebe zahtijevat ćete još više. Ponekad će vaša očekivanja biti nerealno visoka. Budite realniji i ljubazniji.

ZDRAVLJE&SAVJET: Obratite pažnju na kvalitetu prehrane.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Neki će poći na kraći put ili izlet s voljenom osobom, a isti bi im mogao ostati u nezaboravnom sjećanju po lijepom. Drugi će dočekati rođake koji će ih povezati s osobom za koju će se iskreno zainteresirati. Svi će biti među ljudima i s osmijehom.

KARIJERA: Uspjeh će biti nadohvat ruke, ali kad malo bolje razmislite, primijetit ćete da svemu tome nedostaje pravi sadržaj. Izvana sjaj, iznutra praznina. Oni zreliji među vama bit će tužni, ali i potaknuti da posao organiziraju bolje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Definirajte svoje kriterije.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Oni koji su već u vezama trudit će se što više učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i utemeljiti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlaziti, ali bi će dobro. KARIJERA: Vjerojatno ćete imati povećan obim poslova, no kako je karakter većine toga vama zanimljiv, neće vam biti teško raditi. Problem će biti u nedostatku energije, pa se pripremite kroz što bolji plan i štedite svoje snage.

ZDRAVLJE&SAVJET: Raste vaš interes za brigu o zdravlju. Naspavajte se.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Idući će vas dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe. Ipak, vaša distanciranost katkada će osujetiti moguća zbližavanja. Uz više otvorenosti sve će ispasti bolje. Na vama je da se potrudite.

KARIJERA: Tražit ćete nešto, ali ni sami nećete biti sigurni što je to. Zbog toga ćete povremeno djelovati zbunjeno, kako sebi, tako i svojim kolegama.

Zastanite i prvo razmislite koji su vaši poslovni prioriteti i ciljevi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne zaboravite na opuštanje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Nalazite se u zanimljivoj ljubanoj fazi u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s osobom koju volite. Neki će rado izlaziti i s prijateljima. Uglavnom, malo je onih koji će biti sami. I oni će rado krenuti van, među ljude.

KARIJERA: Možda još čekate odgovore na neka pitanja. Kako će oni zasad izostati, morat ćete se snaći s onim što znate i imate. Za vas to njeće biti neki problem, ali bit će onih koje će i dalje trebati upućivati. Pomozite im svojim znanjem.

ZDRAVLJE&SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno motivacije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im možda u emotivinom smislu nedostaje. U tome će i uspjeti.

KARIJERA: Pregled proteklog razdoblja u vama budi nadu u druge, ali ne budi vaše vlastito samopouzdanje. Ipak, ovih ćete dana imati prilike više pokazati i dokazati svoje radne sposobnosti. Zato ne oklijevajte, nego zasučite rukave i radite.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na vama drag sport.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će se opet probuditi i izaći iz kuće.

KARIJERA: Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati novi vjetar u leđa vama, ali i pokrenut će posao u novom smjeru. Svi će se prilagođavati. Vi ćete biti osoba od povjerenja. Nekima ćete biti primjer kako treba raditi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Istraživat ćete sve oko sebe.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

• 14. svibnja 2026. • Korijeni našega kraja – priče koje nas povezuju (autorica: Helena Drvoderić)

• 15. svibnja 2026. • Mali školski kustosi (autorica: Ines Virč).

Za posjetitelje 31. Edukativne muzejske akcije pripremljen je i nagradni natječaj „Moji korijeni“, namijenjen sudionicima programa koji će kreativno izraziti vlastito viđenje teme ovogodišnje manifestacije. Radovi nastali na radionicama bit će predstavljeni na virtualnoj izložbi na službenoj mrežnoj stranici Muzeji Ivana Meštrovića, a odabrani će se dodatno promovirati i putem društvenih mreža organizatora.

Stručni žiri odabrat će tri najbolja rada za koje su osigurane prigodne nagrade, dok će pobjednici biti proglašeni na završnoj svečanosti 18. svibnja 2026.

• 12. svibnja 2026. • Mali korijeni, velika priča (autorica: Ines Virč)

• 13. svibnja 2026. • 130. obljetnica rođenja Josipa Štolcera Slavenskog – Međimurski korijeni u modernom zvuku Josipa Štolcera Slavenskog (autorica: Tajana Vidović)

• 14. svibnja 2026. • Modeliranje gline (autor: Petar Križnar)

Kroz raznolike sadržaje posjetitelji svih generacija imat će priliku istražiti povijesne, umjetničke i kulturne korijene Međimurja te bolje razumjeti njihovu ulogu u oblikovanju lokalnoga identiteta. Edukativna muzejska akcija i ove godine potvrđuje važnu ulogu muzeja kao prostora učenja, susreta i povezivanja zajednice, potičući građane na aktivno sudjelovanje i zajedničko otkrivanje baštine koja nas povezuje.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN:Djevica, Lav, Strijelac

LJUBAV: Malo bolji vjetar u leđa nego dosad u ljubavnom životu osvježit će vašu vezu. Zato dajte sve od sebe da osigurate kvalitetan odnos s osobom do koje vam je stalo. Bit će malih nervoza i nesporazuma, ali nemojte im pridavati značaj.

KARIJERA: Pred vama su izazovi kreativnosti i hrabrosti. Samo uz primjenu takvih vještina možete uspjeti. Povučenost ili mehanička odrada stvari trenutačno vam nisu dobro postavljeni. Ključ uspjeha za vas nalazi se prihvaćanju izazova.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite sadržaje koje volite.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Bogatstvo koje sad živite reflektira se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Vi ćete vjerojatno prolaziti sve te reakcije, ali snagu ćete uvijek crpiti iz svoje ljubavi i međusobnog povjerenja.

KARIJERA: Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisiti o vašoj sposobnosti suradnje s drugima. Trebat će malo strpljenja, a to će vas živcirati. O vama ovisi kako ćete se nositi s postavljenim vam zahtjevima. Budite profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne može se ništa na silu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Bez obzira na ne uvijek najpovoljnije ljubavne prilike, vi ćete biti optimist. Zato nećete samovati, nego ćete ići među ljude. Oni će vas rado prihvaćati zbog pozitivnog stava. Tako sami svojim ponašanjem poboljšati svoj privatni život.

KARIJERA: Sve što radite nekako će odlaziti u sjenu. Ipak, kako ćete biti potpuno svjesni svojih prethodnih uspjeha, to što niste u prvom planu neće vam smetati kao što bi to bilo inače. Ne mogu se sve kockice baš složiti u isto vrijeme.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi u svemu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Uvjerljivost kojom ćete zračiti privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni. Ako tražite srodnu dušu i još ste sami, oslonite se u potpunosti na svoje samopouzdanje. Čak i ako u početku sve ne bude išlo glatko, stvari će se razviti u vašu korist. KARIJERA: Konačno će se drugi pokrenuti. Informacije koje ste već neko vrijeme čekali od njih stići će. To će razbistriti neke stvari u samoj operativnoj razini posla, pa ćete početi raditi lakše, jasnije i znat će se što je čiji zadatak.

ZDRAVLJE&SAVJET: Neki uživaju s prijateljima.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

OBITELJ SRNEC iz Savske Vesi

Dok paunovi uživaju u haremu, “Katice” im brinu o djeci

Piše: Aleksandra Sklepić

Branka i Denis Srnec iz Savske Vesi članovi su Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće, a od svih životinja, posebno su im drage pernate. Posjetili smo ih u njihovoj kući, a njihovi su nas paunovi zapanjili svojim predivnim perjem, posebno repom. Paun je prekrasna ptica šarenog perja i zadivljujućeg izgleda. Podrijetlom iz Azije, iz regija Indije i Šri Lanke, paun pripada obitelji fazana koja uključuje i fazane i purane. Paun je tisućljećima uz čovjeka, a zbog svoje je ljepote bio štovan u mnogim drevnim kulturama. Njegova pera koriste se kao simboli ljepote, bogatstva i kraljevstva. Paun je također poznat po svom spektakularnom udvaranju tijekom kojeg mužjak širi svoja pera u lepezu. Naš je posjet obitelji Srnec bio planiran mjesecima, jer paunovo je perje najljepše upravo u proljeće, krajem ožujka, i iako je vlasnik bio skeptičan (paunovi ponekad iz straha ili inata ne žele pokazati svoj rep), imali smo sreće - svi su redom bili dobre volje i kao da znaju da će njihove fotogra�ije završiti u novinama, šepirili su se kao rijetko kada. Paun svoj prelijepi rep ima samo nekoliko mjeseci kroz godinu, od ožujka, pa do srpnja,

Iako su paunovi atraktivni zbog svog veličanstvenog izgleda, odličja i priznanja u obitelj Srnec donose na prvi pogled skromne patuljaste kokoši, u Međimurju poznate kao Đureki i Katice

a svake mu sezone naraste novi, kako bi bio što ljepši kad dođe vrijeme za parenje.

Na svijetu postoje tri osnovne vrste paunova

U razgovoru s Denisom doznali smo brojne zanimljivosti o paunovima. Na svijetu postoje samo tri osnovne vrste ili pasmine paunova, plavi paun, zeleni paun i kongo paun, sve su ostalo mutacije, otkrio nam je. Pasmina kongo je najrjeđa, dok plavih i zelenih ima po cijelom svijetu. Bijeli paun ili albino paun također

je mutacija, a neke su vrste nastale križanjem postojećih, osnovnih vrsta.

Trenutno Denis u svom dvorištu ima oko trideset ovih predivnih ptica, a otkrio ih je davne 1995. godine, kad je još živio u Mačkovcu. Od tada je uzgojio stotine paunova, a uzgaja ih, kao i sve svoje pernate prijatelje, zbog ljubavi, ne zbog novca. Odličja i priznanja donose patuljaste kokoši

Iako su paunovi atraktivni zbog svog veličanstvenog izgleda, odličja i priznanja u

obitelj Srnec donose na prvi pogled skromne patuljaste kokoši, u Međimurju poznate kao Đureki i Katice. Hrvatske patuljaste kokoši Denis izlaže po izložbama po Hrvatskoj i Sloveniji, a do sada su im se divili posjetitelji izložbi u Virovitici, Bjelovaru, Varaždinu, Ivancu, Donjoj Dubravi, Ludbregu, Nedelišću, Ptuju i Odrancima, a sa svake izložbe s njima stiže i odličje i priznanja. Najveći im je ponos bila državna izložba 2025. godine u Bjelovaru, gdje su dobili priznanje za šampionku patuljastu kokoš.

Hrvatska patuljasta kokoš prekrasna je životinja, rekao nam je Denis. Izuzetno su pametne, a i vrlo brižne. Najčešće one sjede i na paunovim jajima jer imaju više strpljenja od ženki pauna, zato ih u šali nazivamo dadiljama za male paunove. Ženka pauna snese od 5 do 7 jaja na kojima želi sjediti, a vrijeme potrebno za sjedenje na jajima je mjesec dana. Često posao “završe” Katice; temperatura njihovih tijela savršena je upravo za paunove.

Suživot ptica i pasa u dvorištu

Dvorište Srnecovih ispunjeno je veselim glasanjem paunova, fazana, kanarinaca i hrvatskih patuljastih kokoši i pijetlova, a budnim ih okom nadziru tri border kolija:

Honey, Meggie i Kaya. Svi se oni međusobno dobro slažu, jedino dva mužjaka pauna ne mogu biti u istom prostoru. Zbog toga je Denis morao napraviti cijele ptičje dvorce s pregradama, kako bi svi bili sretni, a nitko ljubomoran.

Paun prihvaća jedino život poput harema, jedan mužjak i nekoliko ženki. Nemoguće je ostaviti dva mužjaka zajedno, jer ne bi dobro završilo. Zbog toga ih radije smjestim na način da nitko nikome ne smeta, rekao nam je Denis. Više je posla i veći su troškovi, ali što mogu, kad su mi dragi. Mačke Đurđa i Đođo vladaju kućom Iako se paunovi vrlo speci�ično glasaju, susjedi Srnecovih imaju razumijevanja, pa im je cijela obitelj na tome zahvalna. Dok dvorištem trčkaraju psi i ptice, u kući vlada mir i opuštena atmosfera. U tišini, svatko u svojoj košari, drijemaju Đurđa, gospođa mačka od 13 godina i Đođo, udomljeni mladić star godinu dana, kojeg su udomili kako Đurđa ne bi bila usamljena. Prijateljstvo, nažalost, nije zaživjelo, ali funkcioniraju nekako zajedno, dodali su nam domaćini. Đurđa i dalje živi na svoj način, a Đođo na svoj. Obitelj Srnec ima i dva mlađa člana, kćer Mateu (18) i sina Matu (16) koji jednako kao i roditelji obožavaju

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

životinje. Mate je također član Udruge uzgajivača malih životinja, a oboje rado pomažu, druže se sa životinjama i odvajaju svoje vrijeme za dobrobit svih ljubimaca koji žive s njima u društvu. Na obližnjem ranču uzgajaju voće, povrće i druže se Nedaleko od kuće, obitelj ima svoj mali ranč, s kućicom, povrtnjakom i voćnjakom. Tamo uzgajaju maline, borovnice, te razne sorte voća, kao i domaće povrće. Mladima je najzanimljivija kućica u kojoj se slave važni datumi, a i mama i tata rado sjednu i uz kavicu s prijateljima, jer u prirodi je ipak odmor najljepši.

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Geodinamika jednog idiota: Kako pobrkati kraj svijeta s erekcijom

Dok je ostatak čovječanstva sudjelovao u onoj bizarnoj jutarnjoj disciplini zvanoj „odlazak na posao“ ili „spremanje djece za školu“, Marko je prakticirao svoju omiljenu religiju – horizontalni zaborav. Njegovo hodočašće vlakom iz Čakovca do Zagreba trajalo je pet beskonačnih sati u starom vagonu koji je vukla prijeratna dizel lokomotiva ispuštajući miris spaljenog dizela s takvim entuzijazmom da mu je želudac tri puta pokušao predati neopozivu ostavku. Prokleta nafta, taj parfem moderne bijede. U šest ujutro, naš junak je zauzeo svoj strateški položaj: trbuhom zakucan za madrac, obrazom zgnječenim o plahtu i glavom pod jastukom. Bila je to poza koja mu je omogućavala da se, u nedostatku bolje zabave, bavi vlastitom anatomijom i sanja o intergalaktičkom seksu, sve dok ga u sedam sati nije protresla čudna vibracija. „Ah, vratna kralježnica“, pomislio je Marko s onom vrstom hipohondarskog ponosa koju imaju samo studenti �ilozo�ije. „Konačno su me sustigli sati sjedenja i lošeg držanja.“ Ignorirajući činjenicu da mu se soba miče, vratio se u carstvo snova, gdje su se planeti okretali isključivo oko njegovog libida. Nakon podnevnog buđenja i gurmanskog trijumfa u obliku tjestenine s tunom – tog službenog sponzora studentskog očaja – zaputio se u knjižnicu. Tamo ga je čekao Tridesetogodišnji rat. Dok su se protestanti i katolici mlatili po papiru, u njegovim prsima se razvijala sasvim druga bitka. Srce mu je počelo lupati po rebrima kao pijani bubnjar na lošem koncertu. Tahikardija, ta stara kučka, opet mu je pokucala na vrata. Odlučan u namjeri da postane besmrtan, bacio je kutiju Marlbora u smeće, udahnuo duboko iz dijafragme i krenuo u lov na uputnicu za kardiologa, uvjeren da mu srce puca od stresa, a ne od tektonskih poremećaja. Večer je proveo u sličnom tonu: pizza s nogu, pranje zubi uz diskretno izbjegavanje cimera i povlačenje u sobu uz radio namješten na pianissimo. Taman kad je tonuo u san, opet ta prokleta vrtoglavica. „E pa stvarno, kvragu i sve!“ psovao je u mraku, sastavljajući u glavi popis za preživljavanje: kardiolog za srce, ortoped za vrat, moderna povijest za mozak, teorijska �ilozo�ija za dušu, zubar za osmijeh i – negdje između svega toga – stabilna veza s djevojkom koja bi valjda trebala ignorirati činjenicu da on živi u oblaku tjeskobe. I da, subota je, red je na njemu da čisti stan. Pakao. Njegov tok misli i egzistencijalnu agoniju prekinuo je upad cimera koji su se tresli od smijeha, a ne od straha. Gledali su ga kao rijedak primjerak troglodita dok mu je soba još uvijek lagano podrhtavala. Bio je to treći potres u dvanaest sati. Dok se Hrvatska doslovno cijepala pod njegovim nogama, Marko je dostojanstveno i tvrdoglavo ostao uvjeren da je jedini uzrok potresa u njegovom životu – on sam. Kakav veličanstven, samocentričan idiot.

Ivan Grahovec

SUDBINSKI

EPIGRAM

Tko poleti u visine misli da mu nema kraja. Vrlo brzo slava mine i on tresne iz očaja!

Željko Bilankov

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Tipično travanjsko

vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Baš u danima oko Uskrsa bilo je ljepše i osjetno toplije, s temperaturom oko 25 °C. U nastavku ovog tjedna opet je malo hladnije pa je ujutro ponegdje bilo i mraza. Petak će biti oblačniji, možda uz malo kiše, zatim za vikend opet toplije, s više sunca u nedjelju, a onda bi nam sljedeći tjedan opet mogao donijeti nešto kiše. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Tijekom petka bit će više oblaka, a moglo bi pasti i malo kiše. Ostat će svježe, osobito noću i ujutro. Nadajmo se da neće biti ozbiljnijeg mraza koji bi nanio štetu; čini se da bi temperatura trebala biti oko nule. Danju se očekuje između 7 i 10 Celzijevih

stupnjeva, uz slab do umjeren istočni i sjeveroistočni vjetar. Prohladno i ne baš lijepo vrijeme.

Prema trenutnim pokazateljima, vikend nam ponovno donosi postupno toplije vrijeme. U subotu prijepodne još će biti dosta oblaka, ali poslijepodne se polako razvedrava pa će biti i sunca.

Sjeverni vjetar će oslabjeti i okrenuti na jugozapadni, a temperatura bi se onda ponovno mogla popeti na ugodnijih 17 °C. U sunčaniju nedjelju možda dođemo i blizu 20 Celzijevih stupnjeva.

Malo promjenjivije vrijeme moglo bi nastupiti početkom sljedećeg tjedna. Mjestimice već i u ponedjeljak može biti kiše ili pokojeg pljuska, ali zasad

Pučka meteorologija

Suh travanj znači lošu godinu, a tihe kiše u travnju znače rodnu godinu

ne djeluje kao ništa ozbiljno. Bit će i dalje relativno toplo. No, tijekom utorka, srijede i četvrtka trebalo bi biti više oblaka nego sunca. Mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak, ali zasad na sjeveru zemlje nisu u najavi obilnije oborine. Noći će biti malo toplije, ali dnevna će se temperatura

opet sniziti pa će biti relativno svježe, uz povremeno umjeren i pojačan sjeverac. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov, 9. 4. 2026.)

• 12. travnja 1834. – rođen prvi zagrebački meteorolog Ivan Stožir

• 13. travnja – prosječni početak tople polovice godine

• 15. travnja – prosječni početak sezone tuče

OSMISLICE

Lova do krova ima otrova.

Gdje se dobro mezi svi su u dobroj vezi. Političare nagrađuju neinformirani.

Ništa ne obilježi čovjeka kao život. Osoljena pamet nije bljutava.

Glupost i neznanje su suprotni polovi istog čovjeka. Život je najveća pozornica isprepletenih nenaučenih uloga.

Uobičajenim starenjem postaje se punovidac. Bogati ratuju, siromašni ginu i gladuju. Samosvjestan ne dopušta da mu drugi vrši nuždu po mozgu.

Ivan Bradvica

SATIRIČNA PJESMA

Seansa

Idem psihijatru na seansu Da doživim barem �inancijsku renesansu Čudne su te psiho radnje

Uzeo mi i pare zadnje

I da stvari budu gore Meni i dalje ostale

I dnevne i noćne more.

Darko Žigrović

VICOTEKA MOZGALICA

Mačka

Zašto mačka sjedi za računalom? – Da uhvati miša.

Visoke cijene

Zašto plavuša nosi ljestve u trgovinu? – Jer su cijene previsoke.

Kod doktora

Dođe čovjek doktoru: – Doktore, sve me boli! Gdje god se dotaknem, boli! – Pa slomio si prst, prijatelju...

Pametni telefon

Mali pita tatu: – Tata, što je to ironija? – Kad kupiš pametni telefon, a koristiš ga za gluposti.

Nešto lijepo

Kaže žena mužu: – Dragi, pričaj mi nešto lijepo! –Kredit je vraćen. – Nemoj mi lagati!

Škrtica

Leži škrtica na samrti i tiho pita: – Ženo, jesi li tu? – Jesam, dragi. – Djeco, jeste li tu? – Jesmo, tata. – Pa zašto onda gori svjetlo u kuhinji?!

- pronađi 10 razlika

SKANDINAVKA

Ribice na Veliki petek pred glavnom

čakoskom cirkvom

Minuli tjeden smo preslavili nejvekšega krščanskoga i katoličkoga svetka, a to je Vuzem, den da je uskrsnul Isus Krist naš Spasitelj. Morem slobodo reči naš Spasitelj jerbo smo mi Međimorci, a tak i mi Čakovčanci krščani i to katolici. Tak je bar bilo po zadjemo popiso svekolikog pučanstva štero živi v Čakovco i na ovom falačko zemle med dvemi vodami. Predi nejvekšega svetka Vuzma bila je Korizma, štera je trajala četrdeset dni, počela je na Pepelnico, mam posle fašnika, a završila je na Cvetno nedelo. Posle Cvetne nedele je Veliki tjeden, dnevi priprave za Vuzem. Cela Korizma so dnevi prepravljanje za nejvekši katolički svetek, nega gostuvanja, veliki fešti, a posebno se to svetkuje vu Velikomo tjedno. To so dnevi molitve, posta, pokore, spovedi, pomirenja z Božekom, što je to ne predi zbavil. Se se to zbavlja v miro i tišini, a ljudi so nejponizneši vu zadje tri dni pred Vuzem, to je Vuzmeno trodnevlje da se ne delajo nikši vekši posli, nikše zabave, ne rovle se v zemlji, zvona po cirkvaj so zvezana i ne zvonijo, a Veliki petek je jedini den vu leto da ga ne v cirkvaj meši. A unda čakoski gracki oci i turistički težaki organizerajo na Fratarskomo trgo, pred čakoskom glavnom cirkvom, pečenje i delidbo ribici i to celo dopolne. Nemam vam ja nikaj protiv ribici, a posebno ne na Veliki petek dok je post i dok se meso ne je, ali ruon pred cirkvom, to mi nikak nejde v glavo. V cirkvi Isus leži v grobo, ljudi dohajajo na Božekov grob na spominek i molitvo vu tišini, a vuni se pečejo ribice. Stoprocentno sam siguren da bi ljudi došli na ribice bilo kam drugam de bi to čakoski gracki oci organizerali, a ne kaj so to ruon pred cirkvom naprajli. Kak daj se norca delajo onima šteri so polek ribici išli v cirkvo. Napriliko, moglo se je to naprajti na Macanovom domo šteri je čistam blizo centra grada i ne bi smetal pobožnima. Moglo se je, ali se je ne.

No, neje to se…

Sima nam je poznato kak se vređuvle glavni čakoski Trg i tam so se ribice ne mogle peči

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kakši smo to mi verniki?

kak je to bilo sako leto, ali je ne bilo dosti kaj so se pekle i delile ribice na trgo pred cirkvom nek so dopelali i tamburaše šteri so tu napravili pravoga "derneka". Rečite mi kakša je razlika izmeđo ove velike fešte pred cirkvom i onoga suđenja Isuso v Jeruzalemo pred nekaj vejč od dve jezere let. Unda so se ljudi zabavljali, nesam siguren je li so meli tamburaše, ali so osudili Isusa na smrt. "Dernek" pred cirkvom na Veliki petek je nigdar niti v komunizmo ne bil. Ak' smo krščani, a jesmo, tak smo se bar dali zapisati, ak smo katolici, a jesmo i uskrsnico smo si zeli unda bi se trebali nekšega reda držati. Več sam rekel, nemam nikaj protiv ribici na Veliki petek, ali ne pred cirkvom. Jega čuda drugih mesti, a ne tu de smeta onima šteri Velikoga petka provodijo vu molitvi, posto, pokori i v tišini. Nemam nikaj protiv tamburašov, ali ne na Veliki petek i to pred cirkvom. Tuliko ga je drugi dnevi da tamburaši morejo igrati do mile vole, ali ruon na Veliki petek i to pred cirkvom?

Komo je itak to na pamet palo?

Ve je bila prilika

Gledim saki pot dok idem mimo glavnoga čakoskoga trga kak težaki rovlejo v zemlji, kak betonerajo i kak prepravljajo terena kaj bodo jenoga dneva, zlišpali toga našega glavnoga trga onak kak so si to naši gracki oci zamislili. Si velijo da to bode lepo.

Ne bi se štel mešati, ali bodemo vidli za dva tri mesece da to bode gotovo. Bar tak gracki oci velijo. Meštri sam delajo i z nikim se ne spominajo. Nemajo čas. No, štel sam pravzaprav reči kak je ve bila prilika kaj bi bili poslikali z dronima i sonderima kakše se instalacije so v zemli spod pod glavnim trgom. Najme kaj, ve se je se počistilo kaj je bilo na trgo i moglo se je na den – dva pozvati ljude šteri se vu to razmijo, a i imajo meštrijo, nek poslikajo i nek nam nacrtajo kaj bodemo znali, i to zanavek, kaj je itak v zemlji pod glavnim čakoskim trgom zakopano? Mogli smo to naprajti, a nesmo! Ve dok bodo meštri celoga trga zbetonerali i to z armeranim betonom unda

več ne bode moči poslikati se ono kaj se ne vidi. Kak veli teca Franca, bila je prilika, a nesmo jo skoristili, nesmo se zmislili, a ve ak bodemo nekaj šteli naprajti to bode isto kak da idete v pondelek k nedelni meši. Malo ili pak čuda prekesno. Sejeno. Sigurno je sam da je prekesno.

Minuli tjeden je v Dalmaciji tak puhala bura kaj je Dalmošo Šimejo bivšo ženo nazaj donesla.

Čakoski brica Jurica

šiša i precednika

Vu prošlomo brojo naši novin ste mogli zazvediti što je brica Jurica, de ima svojo brijačnico i kak dugo več lišpa moške z Čakovca, a i se druge šteri dojdo v jegovo brijačnico. Makar je Jurica mladi, ali več dvajsti let dela svojega posla, a zvučil se je pre negdašjemo glavnomo čakoskomo brijačo i majstoro svojega zanata Hinkijo. Kak sam več rekel kaj što je došel po svojo frizuro k Jurici vu veštet i nišči je ne odišel kaj nej bi došel na red sam ak je malo počakal. Verjem da nam je sima poznato kak se je v brijačnici navek čakalo na red i dok se čakalo unda je dohajalo do kajkakši spominki jerbo navek je bilo oni, kak je to i denes, šteri so drukali za Dinamo, a i oni kaj navijajo za Hajduk. A čim se zazvedi što za koga navija spominki počnejo makar smo kvarni za kajkakše spominke, štiklece, moške tajne i fale o ženskama jerbo mobiteli dosta toga poberejo. Jurica vam bode to potvrdil k jemo, več na leta, dohajajo mladi i stari, črni i seri, domaći i stranjski… Ne bodete veruvali, ali Jurica je počel šprehati i engleski, mora ak se oče z Filipincaj i Nepalcaj spominati. K jemo dohajajo gvardijani i župniki, dohajajo gospodarstveniki i političari kak oni vekši tak i ovi naši, dohahjo športaši, a i precedniki. Minuli tjeden, za Vuzem, je na priliko došel kaj mo Jurica napravi svetešjo �izuro i precednik Zrinske garde.

MEĐIMURKA TJEDNA!

Marija Novak (75) čuva stare običaje

Na Veliku subotu u Pušćinama, ispred Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, susreli smo Mariju Novak (75) koja je na blagoslov hrane stigla biciklom. Sa sobom je ponijela poseban cekar koji, kako kaže, iz ormara vadi samo jednom godišnje.

- Imam poseban cekar samo za tu prigodu. To je tradicija moje obitelji, hranu na blagoslov nosimo u cekaru, a ne u košarici, ispričala je. Hranu je prekrila urednim tabletićem, a posebnu pažnju privukao je zumbul prekrasnog mirisa, još jedan običaj koji Marija brižno njeguje i prenosi dalje. (kk)

BIZARNA vijest tjedna

V Čakovco je otprti novi restoran z mladaj i frčnaj konobaricaj. Ober šanka so obesili tablo: - Prosimo goste kaj nej petali konobarice z masnaj rokaj!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

U dvorani crkve Global Empowerment Ministries u Detroitu pokrenut je projekt pod nazivom "Robowar". Iza ovog neobičnog spoja religijskog prostora i tehnološkog natjecanja stoji pastor Art Cartwright, koji je ujedno i osnivač lige The Interactive Combat League. Cilj mu je, kako navodi, kroz modernu tehnologiju privući lokalnu zajednicu i ponuditi inovativan sadržaj.

Borbe se odvijaju u stražnjem dijelu crkve, iza zaštitnog stakla, gdje se sukobljavaju futuristički egzoskeleti visoki gotovo tri metra kojima upravljaju ljudi. Ovi strojevi opremljeni su sustavima koji ispaljuju projektile brzinom od 20 metaka u sekundi. Svaki robot opremljen je AI avatarom koji predstavlja određeni američki grad, a putem zvuč-

nika komunicira s publikom koristeći provokativnu retoriku o moći i uspjehu. Osim samih borbi, događaj je razotkrio i novi društveni trend među mlađom populacijom. Iako su u programu sudjelovali i manji humanoidni roboti te robotski psi, dio publike, posebno djeca, pokazao je izrazito neprijateljstvo prema strojevima.

U dvorani je zabilježeno često korištenje termina "clankers" (lupatala ili prazne kante), što je postao popularan pejorativni naziv za AI i robotske sustave tijekom 2025. i 2026. godine.

Dok Detroit bilježi najveći broj robota po glavi stanovnika u SAD-u, ovaj spektakl ilustrira rastući jaz između tehnološkog napretka i ljudske prihvaćenosti istog. (bj)