Međimurske novine 1590

MIHAELA ŠKALIĆ, medicinska sestra s 30 godina staža otvoreno o inicijativi da JLS sufinancira liječnički kadar

70 centi neće riješiti problem zdravstva

NIKOLA HREN, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

U bolnici nikad bolje?!

DVOJICA ROMA u Štefancu pretukla 35-godišnjeg Egipćanina Mlatili su ga botama da je se pokalo

Srednjoškolci su prepušteni “pekarskoj prehrani” koju roditelji plaćaju kao skupu skrivenu školarinu, što dugoročno ugrožava njihovo zdravlje i kognitivni razvoj

ZDRAVE HRANE trpaju u sebe peciva i zašećerene proizvode

BORBA S VRANAMA u čakovečkim parkovima Operacija “Gnijezdo” po Čakovcu

MONIKA VIŠNJIĆ IZ ŠTEFANCA, žena koja stiže sve i u tome uživa

ĐURĐICA SLAMEK, načelnica Općine Sveta Marija Ako je žena sretna, sretni su i svi oko nje Iza svake uspješne žene stoji – čitava obitelj!

JEDINA MEĐIMURSKA TVRTKA kojoj otpad nije smeće

Zmazane čašice jogurta ugrađuju se u mostove

IGOR HOBLAJ o realnosti gradnje solarnih elektrana Platio sam projekt, a HEP me odbio jer je mreža preslaba

TRAGIČAN KRAJ potrage za 66-godišnjakinjom iz Peklenice

Mura vratila nestalu Maru Jurić

SPORNA OPORUKA iz

Svetog Martina na Muri Voditeljici doma prepisala bogatstvo, sud sve srušio

LJUBAVNI BRODOLOM i alkohol Ostavila ga djevojka, pa sjeo za volan s 3,14 promila

ANKETA

POD VUROM

Kako biste organizirali prehranu u srednjim školama?

Klipići, pizze, forneti…

To je hrana koja je već godinama najveći hit među srednjoškolcima, jer oni drugog izbora gotovo da i nemaju. Pekare, supermarketi i kiosci glavni su izvor nutrijenata za naše adoles-

cente, a takva je situacija već generacijama. U ovotjednoj anketi Međimurce smo pitali što su jeli u srednjoj školi te bi li trebalo uvesti školsku kuhinju po uzoru na osnovne škole.

(Benjamin Jakopić)

Josip Hamer, Strahoninec - Nisam ni znao da srednje škole nemaju školsku kuhinju. I da, apsolutno trebaju imati. Država stalno rasipa novac i može si priuštiti ovo za naše srednjoškolce. Nije bilo toga kada sam ja bio srednjoškolac, tako da mi je čudno da još toga nema ni sada.

Filip Krčelić, Čakovec - Mi pekaru imamo u školi i tu svaki dan potrošim oko 5 do 10 eura, jer ja malo više jedem, ali mislim da prosječni srednjoškolac potroši malo manje. Smatram da bi bilo u redu da je školska kuhinja kao u osnovnim školama i da srednjoškolci ne moraju plaćati. Ali ne znam koliko je to izvedivo.

Nada Škvorc, Sivica - Najbolje bi bilo da slože sve isto kao i u osnovnoj školi. Mi smo isto tako imali pekaru u blizini, a često smo si naručivali sendviče koje bi onda dovozili u školu. Najbolje bi bilo da država to sve plati, a ne da to sada plaćaju djeca. Školska kuhinja bi sigurno pomogla i s problemom pretilosti kod djece.

Branka Knez, Čakovec - Bilo bi poželjno da se to riješi i da bude kao u osnovnim školama. Kada sam ja bila u srednjoj, tada nije bilo ničega, snalazili smo se kako smo znali, doduše bio je jedan kiosk u blizini. Ali to je bilo prije puno godina.

Prvi obrisi spasa od gužvi

Dok se vozači svakodnevno "druže" u kolonama kroz Nedelišće, pogled iz zraka nudi dozu optimizma. Dugoočekivana obilaznica polako ali sigurno poprima svoj oblik. Obilaznica se radi s dvije strane istovremeno, a na sjevernoj strani, između Strahoninca i Nedelišća, u tijeku je postavljanje temelja za nadvožnjak iznad pruge. Ove duboke jame koje vidite na fotogra�iji su baze koje će nositi tone betona i čelika. Kako će to sve izgledati, vidjet ćemo kada bude gotovo za otprilike godinu i pol. (bj, foto: mg)

Toni Ignac, Kuršanec - Hodao sam u Tehničku školu Čakovec i redovito sam hodao do jednog kioska kod dvorane od Graditeljske škole. Imali smo i u školi kantinu, a tu i tamo sam otišao i u Lidl. Potrošio sam negdje 20 kuna na dan. Ne bi bilo loše da imaju to posloženo kao i osnovne škole, tako bi bio manji trošak za učenike.

MIHAELA ŠKALIĆ, medicinska sestra s 30 godina staža otvoreno o inicijativi da JLS sufinancira liječnički kadar

70 centi neće riješiti

problem zdravstva

Medicinska sestra s gotovo 30 godina staža pita: tko će zapravo dobiti novac i hoće li to stvoriti nove podjele u sustavu Piše: Sanja Heric

Medicinska sestra Mihaela Škalić iz Murskog Središća gotovo tri desetljeća radi u zdravstvenom sustavu. Rođena 1977. godine u Zagrebu, srednju medicinsku školu završila je 1996. u Mlinarskoj, nakon čega je preselila u Rijeku gdje se zaposlila u ortopedskoj bolnici u Lovranu. Ondje je radila sve do kraja 2013. godine, najprije kao sestra na odjelu, a kasnije i kao glavna sestra jednog odjela. Uz posao je nastavila školovanje pa je za upis na višu medicinsku školu sama podigla kredit, dok je dio troškova pokrila i bolnica kojoj je nedostajalo viših medicinskih sestara. Diplomirala je 2005. godine. Od 2013. godine njezin je dom Mursko Središće. Najprije je radila u kućnoj njezi, a od 2015. godine zaposlena je kao medicinska sestra u ambulanti opće medicine. Upravo iz perspektive dugogodišnjeg rada u zdravstvu odlučila je javno iznijeti svoje mišljenje o prijedlogu prema kojem bi općine i gradovi izdvajali 70 centi po stanovniku za su�inanciranje zdravstvenog kadra u Županijskoj bolnici Čakovec.

- Sve što sam postigla u životu, postigla sam sama. Nije se nas pitalo, pa čak bih rekla niti načelnike niti gradonačelnike, nego ajmo jer nema nikakvog dugoročnog rješenja, pa bar malo vatru pogasimo. I opet preko leđa lokalne samouprave, koja je vjerojatno proračun za ovu godinu već donijela, pa će opet trebati rebalans, kaže Škalić.

Strah od novog "međimurskog jala"

Pritom upozorava na opasnost od stvaranja jaza među kolegama. Pita se tko će konkretno dobiti taj novac i hoće li on biti rezerviran samo za liječnike i sestre ili će se sjetiti i kuharica, domara, administratora i laboranata. Ističe kako selektivno nagrađivanje može izazvati samo nezadovoljstvo i onaj poznati, razorni "međimurski jal".

Škalić upozorava kako se u aktualnim raspravama često zaboravljaju ostale profesije bez kojih je društvo nezamislivo. Pita se što je s djelatnicima hitne pomoći i saniteta, ali i s prosvjetnim radnicima, profesorima u strukovnim školama koji obrazuju buduće kadrove. Smatra kako nijedno zanimanje nije manje vrijedno, pogotovo u vremenu kada

radne snage nedostaje u svim sektorima.

Osvrnula se i na činjenicu da je osnivačka prava nad bolnicom preuzela država. Prema njezinim riječima, bolnica više nije županijska pa bi se upravo Ministarstvo zdravstva trebalo aktivnije uključiti u rješavanje problema, umjesto da se teret prebacuje na lokalnu samoupravu.

- Lokalna samouprava mora dati za bolnicu, a onda će, primjerice, morati podizati cijene vrtića. Roditelji će biti ljuti i pljuvati po njima. To je samo primjer kako se teret prebacuje na lokalnu razinu, kaže.

Ljudi ne odlaze samo zbog plaće

- Ljudi primarno odlaze zbog nezadovoljstva međuljudskim odnosima, ponašanjem šefova i količinom odrađenih sati, a tek onda zbog plaće. I ja sam 2013. digla sidro zbog nezadovoljstva, a ne zbog plaće. Došla sam ovamo na gotovo pola plaće, ali sam bila mirna i zadovoljna, a obitelj više nije patila zbog mog posla, govori nam dalje.

Ističe i kako neke jedinice lokalne samouprave u Međimurju već izdvajaju sredstva kako bi zadržale

liječnike i medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili privukle nove kadrove.

- Opet se postavlja pitanje: Zašto to ne bi činile sve? Ili se jednostavno podrazumijeva da ćemo mi ostati? Osobno, nisam drvo i ne puštam korijenje. Ako više ne budem zadovoljna, otići ću. Posla ima, a u zdravstvu ne moram ostati, kaže otvoreno.

Analizirajući sustav plaća, Škalić napominje kako su koe�icijenti u javnim službama srozani te da postoji ogroman nesrazmjer u odnosu na ostale državne službe, što stvara osjećaj nepravde. Posebno je kritična prema zanemarivanju patronažnih sestara, koje naziva "očima i nogama sustava", te osoblja u domovima umirovljenika koji brinu o najtežim palijativnim pacijentima u uvjetima koji zaslužuju daleko veće priznanje.

- Sve ono što je godinama uništavano ne može se riješiti ovakvim mjerama, zaključuje Škalić, uvjerena da 70 centi po stanovniku ne može biti rješenje za sustav koji već godinama traži ozbiljnu reformu.

Zmazane čašice jogurta ugrađuju se u mostove

Ostaci našeg doručka kroz proces proizvodnje goriva iz otpada postaju ključna komponenta u proizvodnji cementa i betona dok čista plastika bije tešku bitku s niskim cijenama nafte

Čašica ili boca od jogurta, tetrapak od mlijeka, vrećica u koju smo stavili kupljene mandarine, vrećica od čipsa ili kave – sve je to dio našeg svakodnevnog otpada koji odvajamo i stavljamo u kante ili vreće za odvojeno prikupljanje. Za nas te stvari više ne postoje, ne razmišljamo o tome gdje će se i kako odložiti. Međutim, put otpada tek počinje jer je pred svim tim predmetima još dugačka staza koja završava, između ostaloga, i u drugim zemljama EU. Naime, u našoj zemlji ne postoji nijedna tvrtka ili ustanova koja može iskoristiti sve vrste reciklabilnog materijala iz našeg smeća. Put počinje ponovnim razvrstavanjem

ReciklažnI centar tvrtke Wang X d.o.o. u Pušćinama u vlasništvu obitelji Lončarić iz Pleškovca jedina u Međimurju tretira naš otpad kao dragocjen, iako zahtjevan resurs. Ona ga zaprima od naših poduzeća koja su izuzeta iz poslova javnih komunalnih društava, s time da i sami komunalci često koriste njihove usluge, posebno kada treba otpremiti plastiku. Posao se u tvrtki, grubo rečeno, svodi na razvrstavanje, mljevenje, sortiranje i proizvodnju goriva iz otpada. Dakle, otpad se ponovno sortira te se vade korisne sastavnice koje se mogu plasirati na tržište. Ostatak koji je moguće iskoristiti za proizvodnju goriva melje se u “listiće”, dok se samo manji dio nepovratno odlaže na odlagališta.

- Sav otpad koji nam dolazi, premda je prethodno sortiran, moramo razvrstati još jednom jer jedan

predmet često sadrži više različitih komponenti koje ne smiju biti pomiješane, kaže Boris Sokol, savjetnik Uprave poduzeća. Kao zoran primjer Sokol ističe ambalažu perilice rublja. Naime, zaposlenici tvrtke ambalažu u kojoj je bila perilica sortiraju na četiri osnovne komponente: drveni sanduk, stiropornu zaštitu, plastičnu foliju i kartonsku kutiju. Svaki od tih materijala ide na svoju stranu te se dodatno sortira i obrađuje prema zahtjevima njihovih kupaca. Nakon što se iskoristivi materijali odvoje, oni koji su čisti odlaze na baliranje, odnosno prešanje u velike kocke spremne za prodaju. Slična je stvar i s ostalim vrstama otpada poput otpadnog papira, otpadnog metala i otpadnog drva. Kao primjer navodi gospodarenje otpadnim drvom. Nakon sortitanja se čisto i netretirano drvo, poput starih paleta, vraća u industriju namještaja, dok tretirano drvo prolazi dodatan proces obrade u centru te u konačnici kod njihovih partnera.

Plastika je najveći problem

Međutim, plastika se ne tretira kao jedna masa. Na-

ime, odbojnik automobila, plastični sanduk za povrće, kanistar ili pak obična prozirna boca za vodu nisu stvoreni od istog materijala pa se tako moraju i tretirati. Drugim rječnikom, plastiku dijele na četiri frakcije jer svaka od njih ima svoj naziv, speci�ičnu kvalitetu i različit plasman na europskom tržištu. Jednostavno rečeno, i u toj kategoriji postoji ona koja se može dalje reciklirati, ali i onaj dio koji završava u cementarama te na odlagalištima otpada.

To znači da se uglavnom čiste boce i folije nakon sortiranja baliraju te šalju dalje reciklažerima koji od njih proizvode granulat. Kao gorivo završava plastika složenog sastava (gdje je pomiješano više vrsta polimera) koja se ne može “rastaviti” na korisne sastavnice. Ona se melje u listiće i završava u cementarama kao energent.

- U cementnoj industriji sav se nastali pepeo poslije miješa s klinkerom pa on u principu više nepredstavlja otpad, već postaje komponenta cementa od kojega se proizvodi beton, objašnjava Sokol, opisujući proces kojim se životni ciklus materijala u potpunosti zatvara. Trenutačno se na takav način uspijeva iskoristiti oko 70 posto ukupne mase koja uđe u centar, dok ostatak neminovno završava na odlagalištu.

Proizvođači plastike nisu “ludi” za recikliranim materijalima

Plastika, koja je danas sveprisutna, sve teže nalazi kupca čak i kada je sortirana i balirana. Tržište EU-a, gdje

TOMISLAV KORBELJ pitao na aktualcu GV-a Mursko Središće

Gdje se sakriti u slučaju rata?

završavaju i međimurske boce, zasićeno je tim materijalom, napominje Sokol. Ciljevi EU su da se do 2030. godine u svaki plastični proizvod koji se stavlja na tržište mora ugraditi 30% recikliranog materijala.

Do tog vremena mnogi proizvođači se odlučuju na korištenje plastike iz ra�inerija iz čisto ekonomskih i tehničkih razloga. Proces pretvaranja plastičnog otpada u ponovno upotrebljiv granulat izuzetno je skup zbog visokih troškova rada i energenata. Rezultat je paradoks: razlika u cijeni između savršeno čiste originalne sirovine i one reciklirane postala je zanemariva. U takvim uvjetima proizvođači biraju sigurnost originala.

Reciklirani materijal nikada ne može biti apsolutno čist niti uz najvišlje standarde prerade, a čak i najmanje nečistoće u reciklatu mogu uzrokovati ozbiljne kvarove na skupim strojevima, povećati udio škarta i smanjiti učinkovitost opreme.

“Djevičanski” materijal jamči stabilnost procesa i čuva strojeve od nepotrebnog trošenja. Osim toga, rad s recikliranom plastikom zahtijeva stručnu radnu snagu koja zna prilagoditi strojeve promjenjivoj kvaliteti sirovine. Međutim, takvih je stručnjaka na tržištu rada sve manje, što tjera tvrtke prema originalnom materijalu koji je lakši za obradu i ne zahtijeva stalne intervencije. A nas, krajnje korisnike, to pak tjera na suočavanje sa sve većim cijenama zbrinjavanja komunalnog otpada.

Pitanje sigurnosti građana u slučaju ratnih ugroza ili velikih katastrofa otvorilo je raspravu na aktualnom satu Gradskog vijeća Mursko Središće. Vijećnika Tomislava Korbelja zanimalo je raspolaže li Mursko Središće ijednim certi�iciranim javnim skloništem namijenjenim zaštiti od zračnih napada ili kemijskih opasnosti. Odgovor gradonačelnika Dražena Srpaka bio je kratak i u njegovom prepoznatljivom stilu: “Pa znate da ne postoji.” - Pa znam, zato i pitam, odgovorio mu je na to Korbelj. Gradonačelnik Srpak rekao je potom da takva infrastruktura u gradu „ne postoji već 200 godina“ te da to „nije stvar koju će odraditi grad“. Prema njegovim riječima, ono što vijećnik spominje u većim sredinama su „eventualno metro, ili nekakav tunel, ili nekakva željeznica, ili podzemne garaže“, što bi bilo dobro imati, ali grad time ne raspolaže.

Grad trenutno ulaže u opremanje žurnih službi. Srpak je istaknuo da su kroz projekt s općinama Žalec i Ljutomerom dobili „170.000 eura“, no taj je novac namijenjen za opremanje vatrogasaca, Gorske službe spašavanja i civilne zaštite. Što se tiče budućnosti, gradonačelnik poručuje kako inicijativa za gradnju skloništa postoji, no uz jasan uvjet: „Ako će se moći prijaviti, prijavit ćemo“. (sh)

Otvoren je račun za donacije obitelji Jurinić

Nakon naše nedavne objave o teškim životnim uvjetima obitelji Jurinić iz naselja Bukovec, Općina Selnica službeno je preuzela organizaciju humanitarne akcije kako bi se ovoj obitelji osiguralo adekvatno stambeno zbrinjavanje.

Potaknuta velikim interesom javnosti, Općina je otvorila poseban račun za donacije pri Hrvatskoj poštanskoj banci s IBAN-om HR2423900011500329867, modelom 00 i pozivom na broj 7765. Sva prikupljena sredstva bit će strogo namijenjena prenamjeni i dogradnji postojeće garaže u stambeni prostor, budući da otac Mario Jurinić zbog narušenog zdravlja nije rad-

no sposoban, što dodatno otežava ionako tešku situaciju.

Načelnik Ervin Vičević pozvao je projektne urede i stručnjake iz građevinarstva da doprinesu izradom dokumentacije, dok se građani osim novčanih uplata mogu uključiti i donacijom potrebnog građevinskog materijala uz prethodni dogovor putem e-pošte opcina.selnica@gmail.com. U rješavanje ovog pitanja Općina očekuje i aktivnije uključivanje Međimurske županije, Saveza Roma “KALI SARA” te drugih nadležnih institucija kako bi se zajedničkim snagama trajno pomoglo obitelji. (bj)

Piše: Benjamin Jakopić

Kao i svaki radni dan tijekom školske godine, vrijeme velikog odmora znači velike gužve u supermarketima blizu srednjih škola. Takva je situacija, sada već tradicionalno, i ispred Lidla u neposrednoj blizini Tehničke škole Čakovec.

Veliki broj učenika svaki dan “navali” na njihova vrata, a izlaze sa svime i svačime, od pekarskih proizvoda (koji su najpopularniji) do proteinskih napitaka, čokoladica, smokija… Nema što nema. Doduše, među njima bilo je i nekoliko njih koji su donijeli obrok od doma. Razgovor s učenicima ispred trgovine potvrđuje da je snalaženje s hranom postalo dio školske kulture. Neki od njih kantinu koriste uglavnom ujutro, dok se pod velikim odmorom odvija prava migracija prema okolnim trgovinama.

- U trgovinama su stalno ogromne gužve, ali to nam više nije problem, navikli smo se. Neki od nas tjedno na takvu hranu potroše i do 30 eura. To je puno novca.

Besplatna školska kuhinja bi bila super stvar, te ne bi bilo loše da barem dva dana u tjednu možemo pojesti nešto konkretno i kuhano,govore nam učenici, među kojima su bili i Filip Jambrošić, Deni Janči i Rafael Šimunić.

Ove izjave razotkrivaju i drugu stranu medalje: dok sustav pretpostavlja “samostalnost”, učenici tu samostalnost plaćaju visokom cijenom - doslovno i zdravstveno. Redovi u trgovinama i brza hrana “s nogu” postali su standard koji se više i ne dovodi u pitanje. Istini na volju, učenici ne vide razloga da se previše žale, jer tinejdžeri u pravilu radije jedu hranu koja je �ina a nezdrava, nego onu koja je zdrava i manje �ina. Nedostatak edukacije o prehrani ovdje se spaja s nedostatkom izbora, stvarajući generacije koje su navikle na “prazne kalorije” kao jedini dostupni energent.

Dok devet tisuća osnovnoškolaca u Međimurju svakodnevno uživa u zajamčenom i su�inanciranom obroku, prag srednje škole kao da označava nevidljivu granicu nakon koje država više ne snosi odgovornost za ono što se nalazi na učeničkom tanjuru. Tu odgovornost preuzimaju roditelji, koji prosječno mjesečno izdvoje 80 eura kako bi si njihova djeca mogla priuštiti prehranu koja koja je nutritivno puno slabija od klasičnih toplih obroka.

Zašto adolescenti trebaju više, a dobivaju manje?

Problem sustava prehrane u srednjim školama predstavlja dugogodišnji sustavni problem koji se u javnom diskursu često gura pod tepih. Dok osnovne škole imaju jasno de�inirane i stroge smjernice o pravilnoj prehrani, uz osigurano potpuno �inanciranje od strane Vlade RH, za srednjoškolsku dob takvi standardi na razini države zapravo ne postoje. Ova pravna i organizacijska praznina stvara prehrambenu “prazninu” u doba kada ona ne bi trebala postojati. Apsurdno je da se upravo u trenutku kada kognitivne i �izičke potrebe dosežu vrhunac, javna briga o nutritivnom unosu potpuno povlači iz sustava.

Monika Vidović, voditeljica Odsjeka za dijetetiku i prehranu u Županijskoj bolnici Čakovec, naglašava da bi se ovo pitanje trebalo rješavati na najvišoj razini državnih institucija. Prema njezinim riječima, adolescenti se nalaze u fazi najintenzivnijeg rasta i razvoja od dojenačke dobi. Uz �izičke promjene, srednjoškolci su i pod velikim kognitivnim naporom. Nedostatak nutrijenata u ovoj dobi može imati dugoročne posljedice na metabolizam i kognitivno zdravlje, jer mozak adolescenta troši ogromne količine glukoze za procese učenja i emocionalne regulacije.

Pretpostavka da su učenici u srednjoj školi dovoljno samostalni da se sami brinu o prehrani opasna je jer ignorira biološku stvarnost. Zbog speci�ičnog rasporeda, ranog buđenja i kasnog povratka kući, mnogi prvi cjeloviti obrok konzumiraju tek u poslijepodnevnim ili čak večernjim satima. To izravno utječe na njihov �izički kapacitet, ali i na sposobnost zadržavanja informacija. Učenik koji je “prazan” od 7 ujutro do 15 sati ne može pružiti svoj maksimum na šestom ili sedmom satu nastave, bez obzira na to koliko bio talentiran.

Nutricionistkinja Monika Vidović

Dražen Blažeka, ravnatelj TŠČ

U javnim politikama

srednje škole se često promatraju isključivo kao “čekaonica” za fakultet ili tržište rada. Taj narativ o samostalnosti služi kao prikladan paravan za izostanak konkretnih koraka koji bi osigurali topli ili barem su�inancirani obrok. Trenutno, jedina nada za promjenu leži u pokretanju snažnih građanskih ili učeničkih inicijativa prema nadležnim tijelima.

Zgrade bez kuhinja i blagovaonica

Kada bismo danas zakonski uveli besplatne obroke u srednje škole, suočili bismo se s infrastrukturom koja to �izički ne može podnijeti. Većina srednjih škola u Međimurju građena je prema pedagoškim standardima koji su danas jednostavno zastarjeli. Ti objekti nikada nisu bili predviđeni za masovnu pripremu hrane, a prostor koji je nekada možda i postojao, odavno je prenamijenjen u dodatne učionice zbog povećanja broja upisnih kvota.

Najveći problem zapravo je potpuni nedostatak prostora za suvremenu školsku kuhinju. Teoretska opcija preuređenja jedne ili dvije učionice u kuhinjski blok suočava se s neumoljivim HACCP standardima. Riječ je o rigoroznim pravilima koja zahtijevaju speci�ične sustave ventilacije, komplicirane odvode, strogo skladištenje namirnica po zonama te odvojene puteve za čistu i nečistu hranu. U starim zgradama, arhitektonska prilagodba ovim pravilima zahtijeva višemilijunska ulaganja koja županijski proračuni rijetko mogu podnijeti. Nadalje, čak i ako bi se tehnički uvjeti za pripremu hrane nekim čudom ispunili, javlja se problem konzumacije. Gdje smjestiti par stotina učenika da u miru i relativno brzo pojedu obrok? Većina škola nema prostor za blagovaonicu. Trenutačni školski odmori od petnaestak minuta pretvaraju ideju o toplom obroku u veliki logistički problem. U petnaest minuta nemoguće je organizirati podjelu hrane, jelo i čišćenje prostora za tri ili četiri stotine tinejdžera. Školski

TEMA BROJA

Prehrana srednjoškolaca

Srednjoškolci „praznim

sustav morao bi proći kroz korjenitu promjenu satnice kako bi se omogućio “veliki odmor za jelo” od barem 30 minuta, što bi pak značilo kasniji završetak nastave i probleme s voznim redom autobusa.

Tehnička škola Čakovec: Realnost

zakupa i okolnih pekara

Kako bi dobili uvid u to kako sustav funkcionira “na terenu”, razgovarali smo s Draženom Blažekom, ravnateljem Tehničke škole Čakovec koja broji oko sedamsto učenika. TŠČ primjenjuje model koji je uobičajen za naše srednje škole - zakup prostora kantine privatnom poduzeću.

Učenici Tehničke škole Čakovec tradicionalno odlaze preko puta u supermarkete školama

Srednjoškolci na kalorijama“

U javnim politikama srednje škole se često promatraju isključivo kao “čekaonica” za fakultet ili tržište rada. Taj narativ o samostalnosti služi kao prikladan paravan za izostanak konkretnih koraka koji bi osigurali topli ili barem sufinancirani obrok

- U školi imamo prostor kantine koji služi kao svojevrsna “školska kuhinja”. Tu su u ponudi pekarski proizvodi, ali i neke druge stvari poput tortilja. Učenici rado koriste taj prostor, ali svjesni smo da to nije dovoljno, pa mnogi odlaze u obližnje trgovine poput Lidla ili KTC-a. Nama je primarno da je hrana zdravstveno ispravna i da učenici nemaju nikakvih zdravstvenih problema, kaže Blažeka.

Škola nastoji uključiti i glas učenika kroz Učeničko

- Strukovne škole poput naše imaju učionice pune strojeva koji bi u modelu cjelodnevne nastave stajali netaknuti pola dana ili bismo morali smanjiti broj učenika. Također, imamo turnuse i praksu na raznim lokacijama. Organizacija prehrane bi u takvom sustavu zahtijevala barem dva kuhana obroka dnevno i zapošljavanje više kuharica, što je u vrijeme kroničnog nedostatka kuhara gotovo nemoguća misija. To bi prije bilo izvedivo u gimnazijama, ali kod nas jako teško, zaključuje ravnatelj. Ravnatelj Blažeka također podsjeća na važnu činjenicu: iako roditelji snose trošak prehrane, Međimurska županija osigurava sufinancirani prijevoz, što donekle balansira kućni budžet, no ne rješava problem kvalitete onoga što učenici jedu.

Rješenja u drugim državama

Sustavi prehrane u srednjim školama razvijenih zapadnih zemalja bitno se razlikuju od hrvatskog modela jer se obrok ne smatra privatnim troškom roditelja, već ključnim dijelom obrazovnog standarda. Dok se u Hrvatskoj učenici oslanjaju na vlastitu snalažljivost i obližnje pekare i trgovine, zapadni sustavi osiguravaju nutritivno izbalansiranu hranu kroz različite oblike državnih potpora.

vijeće, gdje predstavnik zakupca sluša njihove prijedloge o radnom vremenu ili vrsti hrane. Međutim, ideja o pravoj školskoj kuhinji za Blažeku je neodvojiva od koncepta cjelodnevne nastave, koja u strukovnom obrazovanju nailazi na specifične prepreke. U strukovnim školama učenik nije samo u klupi. On je isto tako na praksi, u radionici ili na terenu, što logistiku podjele hrane čini višestruko složenijom nego u klasičnim gimnazijama.

Ekonomska cijena: “Skrivena školarina” međimurskih obitelji Analiza troškova pokazuje koliko je zapravo dubok problem financiranja. Prema dostupnim istraživanjima i svjedočanstvima, roditelji prosječno troše 20 eura tjedno po djetetu na školsku užinu. Na mjesečnoj razini to iznosi 80 eura. Ovaj iznos direktno utječe na kupovnu moć međimurskih obitelji, pretvarajući “besplatno školovanje” u skupi mjesečni izdatak. Za obitelj koja ima dvoje djece u srednjoj školi istovremeno (što u Međimurju nije rijetkost), to je fiksan mjesečni trošak od 160 eura. Taj se iznos može smatrati svojevrsnom “skrivenom školarinom”. Dok je osnovnoškolsko dijete u potpunosti zbrinuto državnim sredstvima, roditelj srednjoškolca biva financijski kažnjen onog trenutka kada njegovo dijete nastavi obrazovanje. Tih 80 eura mjesečno zapravo se uplaćuje pekarama i automatima, a zauzvrat se dobiva samo privremena sitost bez stvarne nutritivne vrijednosti. Roditelji su dovedeni pred gotov čin: ili će djetetu dati novac za brzu hranu, ili će svako jutro u 6 sati pripremati djeci kvalitetnu hranu za školu, što je u suvremenom tempu rada često neizvedivo. Opasnost šećerne zamke

Dok politika raspravlja o proračunima i turnusima, tijela adolescenata trpe posljedice. Nutricionistkinja Monika Vidović upozorava da konzumacija visokoprocesuiranih šećera i energetskih napitaka stvara opasan ciklus. Pekarski proizvodi uzrokuju nagli skok šećera u krvi, što pruža prividnu budnost, ali nakon kratkog vremena slijedi drastičan pad.

Najviši standard nalazimo u Finskoj i Švedskoj, gdje je topli obrok u srednjoj školi potpuno besplatan za sve učenike. Taj se model financira iz općih poreza, a cilj mu je osigurati jednake uvjete za učenje bez obzira na socijalni status. Francuska primjenjuje model socijalnog stupnjevanja gdje cijena obroka ovisi o primanjima roditelja (tzv. klizna skala). Francuski sustav je ujedno i najstroži u pogledu kvalitete; jelovnici se sastoje od nekoliko slijedova, a automati s grickalicama i gaziranim pićima unutar škola su zakonski zabranjeni. Susjedna Slovenija nudi model koji bi bio najlakše primjenjiv u našem okruženju. Kroz sustav subvencionirane “malice”, slovenska država sufinancira obrok svim srednjoškolcima, dok je za socijalno ugrožene on potpuno besplatan. Škole koje nemaju vlastite kuhinje surađuju s lokalnim dobavljačima koji dostavljaju hranu, čime se sustavno izbjegava ovisnost o pekarskim proizvodima. U SAD-u i Velikoj Britaniji naglasak je na nacionalnim programima koji jamče besplatne obroke djeci iz obitelji s niskim primanjima.

Pekarski proizvodi uzrokuju nagli skok šećera u krvi, što pruža prividnu budnost, ali nakon kratkog vremena slijedi drastičan pad. Taj pad rezultira umorom, razdražljivošću i potpunim gubitkom koncentracije na nastavi

Taj pad rezultira umorom, razdražljivošću i potpunim gubitkom koncentracije na nastavi. Mnogi slučajevi “poremećaja pažnje” na kasnijim satovima zapravo su samo biološki odgovor tijela na šećerni kolaps.

- Posebno su kritični energetski napitci koji se često koriste kao “gorivo” tijekom noćnog učenja ili između sati; iako drže učenika budnim, njegova sposobnost zadržavanja informacija na testu idućeg dana znatno je smanjena - rekla je Vidović.

Kao najsigurniji način za održavanje stabilne energije, Vidović predlaže pripremu obroka kod kuće koji su stabilni na sobnoj temperaturi. To su hladne salate na bazi riže, tjestenine ili prosa, te integralne tortilje. No, svjesni

Iako su ovi sustavi povijesno kritizirani zbog kvalitete hrane, uvođenjem strožih nutritivnih standarda zadnjih je godina drastično smanjen udio soli, masti i šećera. Svi ovi primjeri pokazuju da zapadne zemlje prehranu adolescenata tretiraju kao javnozdravstveni prioritet, prepoznajući da kvalitetan ručak izravno utječe na akademski uspjeh i prevenciju pretilosti.

smo da roditelji, zbog vlastitih radnih obveza, često nemaju vremena za takvu pripremu, čime se krug ponovno zatvara oko najbliže pekare.

Zaključak: Je li vrijeme za “Vaučer model”?

Zaključno, prehrana u srednjim školama u Međimurju trenutačno je prepuštena inerciji sustava. Logistički problemi (smjene, nedostatak kuhinja, manjak kadrova) realni su, ali ne bi smjeli biti opravdanje za potpunu pasivnost.

Možda je rješenje u modelu “vaučera” za zdravi obrok koji bi se mogli iskoristiti kod lokalnih ugostitelja ili u centralnim kuhinjama drugih ustanova (poput bolnice ili domova umirovljenika), čime bi se izbjegao problem gradnje kuhinja u svakoj školi. Digitalizacijom sustava, svaki bi učenik na svojoj aplikaciji mogao imati dnevni “kredit” za topli obrok u radijusu od 500 metara od škole.

Dok god roditelji i učenici šute, a sustav se oslanja na “samostalnost” tinejdžera, pekare će ostati jedina realnost međimurskih srednjoškolaca, a roditelji će i dalje plaćati najskuplju užinu u državi.

MindsetSoul Business

Donošenje odluka pod pritiskom: ključna vještina za lidere u rastućim tvrtkama

Udanašnjem brzom poslovnom okruženju, gdje tvrtke rastu ili ulaze u razdoblja povećanog pritiska, vlasnici i direktori suočavaju se s izazovima koji zahtijevaju brze i teške odluke. Često bez potpunih informacija i s minimalnim prostorom za pogreške, leadership postaje presudan faktor uspjeha. Liderska otpornost - sposobnost zadržavanja jasnoće, stabilnosti i odgovornog prosuđivanja pod pritiskom, može odrediti hoće li se problemi riješiti na vrijeme ili će se produbiti, dovodeći do operativnih i �inancijskih rizika. Kada pritisak raste, lideri često primjećuju znakove da njihovo odlučivanje počinje slabiti. To može uključivati odgađanje odluka, izbjegavanje rizika ili impulzivne reakcije. Pod stresom mozak prelazi u "brzi način rada", što dovodi do sužavanja razmišljanja i propuštanja ključnih rizika. Važno je prepoznati ove trenutke ranije, kako bi se izbjegle posljedice poput pogoršanja problema ili gubitka povjerenja tima. Tipični znakovi uključuju emocionalnu nestabilnost, gdje lideri reagiraju brzo umjesto da procjene situaciju. Emocionalna inteligencija igra ključnu ulogu ovdje, pomažući u regulaciji emocija i održavanju jasnoće misli. Bez toga, odluke postaju reaktivne, a ne strateške.

Vlasnici tvrtki često upadanju u zamke poput oslanjanja samo na intuiciju bez analize, ili izbjegavanja teških odluka u nadi da će se situacija sama riješiti. Jedna od uobičajenih pogrešaka je "brzo odlučivanje u izolaciji", što može dovesti do loših ishoda jer se ne uzimaju u obzir šire perspektive. Druga zamka je prevelika fokusiranost na kratkoročne rješenja, zanemarujući dugoročne posljedice, što je posebno opasno u fazama rasta tvrtke. Pod pritiskom, lideri mogu podleći pristranostima, poput potvrđivanja vlastitih uvjerenja ili ignoriranja neugod-

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore E - mail: vesna@vesnabaranasic.com

nih podataka. To dovodi do odluka koje nisu utemeljene na stvarnosti, povećavajući rizike za poslovanje. Da bi se prevladale ove izazove, koristan je praktičan okvir koji uključuje nekoliko koraka. Prvo, regulirajte emocije: Uzmite trenutak za duboko disanje ili mindfulness kako biste održali fokus. Zatim, procijenite situaciju široko i razmotrite više opcija. Koristite strukturirane modele, poput postavljanja vremenskog okvira za odluke, traženja povratnih informacija i prioritetizacije hitnih stvari. Priprema je ključna: uspješni lideri vježbaju odlučivanje pod pritiskom kroz simulacije ili retrospektive prošlih situacija. Razvijajte razlučivanje i sposobnost vidjeti ono što je važno pod pritiskom, kombinirajući iskustvo, analizu i intuiciju. Ovaj okvir pomaže u održavanju stabilnosti poslovanja tijekom rasta, promjena ili pojačanog opterećenja. Donošenje odluka pod pritiskom nije samo vještina, već temelj učinkovitog leadershipa. Razvijajući otpornost, lideri mogu navigirati kroz krize, inspirirati timove i osigurati dugoročni uspjeh. Ulaganje u ove sposobnosti nije luksuz, već nužnost za svaku tvrtku koja želi rasti održivo. Ako ste vlasnik ili direktor, vrijeme je za akciju, jer pod pritiskom se pokazuje prava snaga leadershipa.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore vesna@vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 8. ožujka

Trgovine KRK

• Čakovec, V. Morandinija 21 (7-11 h)

• Podturen, Ivana Grčića 6 (7-11 h)

• Zebanec Selo 11 (7-11 h)

Ostale trgovine

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

NIKOLA

HREN,

ravnatelj

Županijske bolnice Čakovec, javnosti se obratio priopćenjem

U bolnici nikad bolje?!

Hren je poslao priopćenje koje govori o rezultatima koji zaslužuju svaku pohvalu, no istovremeno je upotrijebljena kreativna statistika i pripisivanje tuđih zasluga

Piše: Tomislav Novak

Petnaest mjeseci prošlo je od izbijanja krize u Županijskoj bolnici Čakovec. Zbog prisilnog oduzimanja upravljanja bolnicom Međimurskoj županiji od strane Ministarstva zdravstva i postavljanja članova bliskih vladajućoj stranci na ključna upravljačka mjesta, uključujući novog ravnatelja Nikolu Hrena došlo je do odlaska deset kirurga i velikih prosvjeda građana. Iz bolnice je stiglo priopćenje o stanju nakon tih petnaest mjeseci. Priopćenje je vrlo dugačko pa ga nećemo ovdje objaviti u cijelosti. Također, zaboravlja kontekst, pa ću ga dati u uvodu s kratkim osvrtom.

Prema tom priopćenju, stanje u Županijskoj bolnici nikad nije bilo bolje. To je odlično. No, Hren nije uspio odoljeti iskušenju i smiriti situaciju, već je poslao visokopolitizirani PR. Zbog toga ovo priopćenje, umjesto slike stvarnog uspjeha, ispada politički manifest kojim se opravdava prisilna smjena bivše uprave i "kupovina" mira državnim novcem koji je prethodno bio uskraćivan.

Naime, nabava većine spomenutog – sterilizatora, nove bolničke zgrade od 11 milijuna eura, uspješno smanjenje lista čekanja…, bila je već ranije pokrenuta za vrijeme ravnatelja Šegovića, samo što su sredstva bila uskraćivana od strane ministarstva, a sada, kad je došao politički podoban ravnatelj, ona su oslobođena. Hren je mogao postati gospodin u toj pobjedi u bitci za bolnicu i to spomenuti. Štoviše, sam je već tada bio član Upravnog vijeća bolnice kojeg je postavila Međimurska županija i zna da su se projekti pokrenuli još tada. Ovako ispada kao da misli da svijet počinje od njega.

Doduše u suprotnom bilo bi očevidno kako je bolnica bila �inancijski talac. Ministarstvo nije odobravalo sredstva za sterilizaciju i opremu dok je na čelu bio dr. Šegović. Čim je instaliran stranački čovjek,

"pipa" se otvorila. Tu onda ne govorimo o sposobnosti upravljanja, već o političkom pogodovanju. Sterilizatori su bili nužni već godinama, a njihovo odgađanje zbog čekanja na "pravog" ravnatelja zapravo je ugrožavanje pacijenata. Za to, međutim, nije kriv Nikola Hren osobno, već ministarstvo kojem je tada bio na čelu posrnuli ministar Beroš. Spominje se ušteda od milijun eura na kirurzima, a broj operacija nije pao? Sad ispada da je upravo tih deset kirurga, koji su otišli nezadovoljni miješanjem politike, bilo višak. Stvarnost je malo drugačija. U statistiku operativnih zahvata sada se broje i zahvati koji su se ranije izvodili ambulantno (npr. oftalmologija), a sada su preseljeni u operacijske dvorane. Valjda zato što se odlaskom kirurga otvorio prostor? Međutim, ako izgubite vrhunske abdominalne kirurge koji su radili teške operacije karcinoma koje traju i po pet sati, a zamijenite ih većim brojem manjih zahvata (kile, žučni kamenci, lipomi, hitna kirurgija), brojke će štimati, ali razina zdravstvene zaštite pada. Bolnica time prestaje biti "regionalni centar" za teške bolesti i postaje "opća bolnica" za jednostavnije zahvate, dok se teški pacijenti šalju u druge bolnice.

S druge strane, broj kvalitetnih ortopedskih operacija je porastao, a one su čisti dobitak za bolnicu. Ipak, zbog nekog razloga to nije tako naglašeno. Nepotrebno. Jednako tako, nepotrebno je i umanjivati zasluge ravnatelja Nikole Hrena jer je najbolje iskoristio krizu (koju su sami uzrokovali), dobio sredstva te nije zaustavio započete projekte. Osim što je zaustavio gradnju velikog Palijativnog centra i napravio tek Odjel palijativne skrbi, što zaslužuje temu za sebe. U nastavku pročitajte najvažnije dijelove priopćenja, a u cijelosti ga možete naći na našoj web-stranici mnovine. hr/naslovnica/zb-cakovec/

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN 40 godina s Vama

Redakcijski skraćeno priopćenje ŽB

Čakovec:

Županijska bolnica Čakovec bilježi rekordna ulaganja i stabilizaciju rada

Petnaest mjeseci nakon što je Nikola Hren preuzeo upravljanje Županijskom bolnicom Čakovec, bolnica bilježi rekordna kapitalna ulaganja od 13,4 milijuna eura za 2026. godinu, najveća u svojoj povijesti. Iz bolnice ističu da je ovo razdoblje obilježeno saniranjem naslijeđenih problema, otvaranjem novih odjela i osiguravanjem značajnih sredstava za infrastrukturne projekte.

Stabilizacija kirurške službe

Jedan od prvih izazova bila je kriza kirurške službe nakon odlaska deset kirurga. Zaposlena su dva nova specijalista – dr. Anto Blaškan, specijalist ortopedije i traumatologije, te dr. Ivica Kocman, specijalist opće kirurgije i subspecijalist abdominalne kirurgije. Reorganizacijom rada bolnica je u 2025. ostvarila izvršenje dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) od 99,17 posto i dijagnostičko-terapijskih skupina (DTS) od 100,17 posto. Ušteda na plaćama bivših kirurga iznosila je gotovo milijun eura koji su preusmjereni u razvoj. Bolnica je jedna od samo tri u Hrvatskoj koje u potpunosti fakturiraju ugovoreni limit prema HZZO-u. Trenutno u bolnici radi 129 liječnika specijalista, 63 specijalizanta i gotovo 500 medicinskih sestara. Bolnica se suočava s nedostatkom kadra u nefrologiji i endokrinologiji, što se rješava angažmanom vanjskih suradnika.

Realizirano u 2025. godini

Riješen je problem centralne sterilizacije nabavom četiri nova sterilizatora, dvije perilice i popratne opreme ukupne vrijednosti 670.000 eura. Početak rada očekuje se sredinom ožujka. Početkom studenoga otvoren je Odjel za palijativnu skrb sa sedam kreveta na četvrtom katu Paviljona 2. Odjel je

Nikola Hren, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

zamišljen kao prijelazno rješenje jer krajem 2026. kreće izgradnja nove bolničke zgrade u kojoj će cijela etaža biti namijenjena palijativnoj skrbi. Objedinjene su tri logopedske ambulante na jednoj lokaciji, kupljeno je 64 novih kreveta, a od lokalne zajednice prikupljeno je više od 50.000 eura donacija. Planovi za 2026. godinu

Najznačajniji projekt je nova bolnička zgrada vrijedna 11 milijuna eura koja će objediniti sva tri laboratorija i palijativni odjel. Planirana je nabava hibridne angio-sale za interventnu kardiologiju vrijedne 1,5 milijuna eura u kojoj će se izvoditi ugradnja stentova, TAVI procedure i složene intervencije na aorti. Gradit će se nova ginekološka operacijska dvorana, nabavit će se novo postrojenje za pranje rublja vrijedno 1,7 milijuna eura te će se urediti novo parkiralište.

Liste čekanja

Bolnica radi u dodatnim terminima poslijepodne te vikendom, djelatnici telefonski provjeravaju dolazak pacijenata, a angažiraju se i vanjski suradnici. Hitni i onkološki pacijenti dobivaju termin unutar nekoliko dana. "Apeliram na pacijente – ako ne možete doći na zakazani termin, otkažite ga. Svaki slobodan termin je prilika za nekoga tko čeka", poručuje ravnatelj Hren.

www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

ODRŽANA

POČETNA KONFERENCIJA PROJEKTA

„POWER OF PAST – DIVERSITY OF FUTURE”

Novi program suradnje Čakovca

i Sigeta

U Riznici Međimurja održana je početna konferencija projekta “Power of past – diversity of future”, usmjerenog na proširenje suradnje civilnog društva između Čakovca i Sigeta. Konferenciji su prisustvovali predstavnici lokalne i regionalne vlasti, članovi Zrinske garde Čakovec, predstavnici mađarskog partnera Szigetvári Kultúr- és Zöld Zóna Egyesület te brojni gosti zainteresirani za kulturnu i društvenu suradnju. Predsjednik Zrinske garde Čakovec, Đuro Bel, naglasio je važnost jačanja veza kroz zajedničke kulturne i povijesne aktivnosti.

Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, istaknula

je doprinos projekta razvoju civilnog društva i stvaranju novih kontakata, dok je Matija Posavec, župan Međimurske županije, pohvalio inicijativu koja promiče prekograničnu suradnju i zajedničke vrijednosti. Projektne aktivnosti predstavili su Krisztina Zentai iz Szigeta, koja je opisala planove za kulturne programe, međunarodne sportske događaje i ljetne kampove, te Marijan Novak iz Čakovca, koji je predstavio sudjelovanje u manifestaciji Dani Zrinskog i poticanje kulturne razmjene. Poseban naglasak stavljen je na stvaranje novih kontakata i međusobno učenje, jačanje zajedničkog kulturnog identiteta te promicanje prijateljstva i suradnje preko granice.

Konferencija je završila domjenkom, koji je sudionicima pružio priliku za neformalno druženje i razmjenu ideja. Projekt će doprinijeti razvoju bilateralnih odnosa, intenzivirati kulturnu razmjenu i stvoriti temelje za dugoročnu suradnju Čakovca i Sigeta, omogućujući građanima aktivno sudjelovanje u zajedničkim programima i događanjima. Projekt ZG ZONE je su�inanciran iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Mađarska – Hrvatska 2021. – 2028.

ZRINSKA GARDA ČAKOVEC

Trg Republike 5, p.p. 177 40000 Čakovec www.zrinska-garda.hr

Ovaj dokument nastao je uz �inancijsku podršku Europske unije kroz Interreg VI-A program Mađarska-Hrvatska. Za sadržaj ovog dokumenta odgovorna je isključivo Zrinska garda Čakovec i on ne odražava službeno stajalište Europske unije i/ili Upravljačkog tijela programa.

Bespovratna sredstva za vinare: otvoreni natječaji za ulaganja u vinarije, opremu, strojeve, vinograde i promociju

Vinarskom sektoru u Hrvatskoj dostupna su značajna bespovratna sredstva kroz intervencije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. Programi potpore namijenjeni su modernizaciji proizvodnje vina, obnovi vinograda i jačanju tržišnog nastupa proizvođača, a detaljne informacije o natječajima objavljuju se na službenoj stranici www.ruralnirazvoj.hr.

Ulaganja u vinarije i proizvodnu opremu

Jedan od najvažnijih natječaja za vinare odnosi se na intervenciju 58.1.b.01 – INVWINE – Ulaganja. Ova intervencija omogućuje �inanciranje projekata modernizacije proizvodnje vina, uključujući izgradnju i rekonstrukciju vinarija, nabavu opreme za preradu grožđa i proizvodnju vina, opremu za skladištenje, punjenje i pakiranje vina te laboratorijsku opremu.

Također se mogu �inancirati ulaganja u digitalizaciju proizvodnih procesa i tehnološku modernizaciju.

Ukupan raspoloživ iznos sredstava za ovu intervenciju iznosi oko 15,6 milijuna eura. Minimalni iznos potpore po projektu je 5.000 eura, dok maksimalni iznos može dosegnuti do 1,5 milijuna eura za mikro, mala i srednja poduzeća.

Na natječaj se mogu prijaviti vinari i vinogradari upisani u

Vinogradarski registar te poduzeća registrirana za proizvodnju vina. Prema objavljenom natječaju, zahtjevi za potporu mogu se podnositi do 30. travnja 2026. godine putem sustava AGRONET.

Restrukturiranje i konverzija vinograda

Vinogradarima je dostupna i intervencija 58.1.a.01 – RESTRVINEY – Restrukturiranje i konverzija vinograda. Cilj ove intervencije je modernizacija vinogradarske proizvodnje i prilagodba tržišnim zahtjevima.

Potpora se može koristiti za zamjenu sorti vinove loze, promjenu uzgojnog oblika vinograda, premještanje vinograda na pogodnije lokacije te poboljšanje tehnika uzgoja. Ova ulaganja omogućuju povećanje kvalitete grožđa, bolju prilagodbu klimatskim promjenama i učinkovitiju proizvodnju.

Intenzitet potpore može iznositi do 50 % prihvatljivih troškova, a maksimalni iznosi potpore ovise o vrsti zahvata i površini vinograda uključenih u projekt.

Zahtjevi za potporu za restrukturiranje vinograda podnose se do 15. svibnja 2026. godine.

Promocija vina na tržištima trećih zemalja

Za vinare koji žele jačati izvoz i međunarodnu prepoznatljivost dostupna je intervencija 58.1.k.01 – PROMOWINE – Promidžba na tržištima trećih

zemalja. Ova mjera usmjerena je na promociju hrvatskih vina izvan Europske unije. Potpora obuhvaća aktivnosti poput sudjelovanja na međunarodnim sajmovima, organizacije degustacija, promotivnih kampanja, izrade promotivnih materijala te digitalnih marketinških aktivnosti usmjerenih na strana tržišta. Intenzitet potpore također može doseći do 50% prihvatljivih troškova projekta, a prijave se podnose do 31. svibnja 2026. godine.

Gdje pronaći više informacija

Svi aktualni natječaji, uvjeti prijave i potrebna dokumentacija objavljuju se na službenoj internetskoj stranici www.ruralnirazvoj.hr, gdje su dostupni detaljni tekstovi natječaja, upute za prijavitelje i rokovi prijave. Prijave se podnose elektronički putem sustava AGRONET, kojim upravlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

DRAMA u Piškorovcu

Krenuli u osvetu naoružani

suzavcem, špricali i dijete (2)

Četvorica muškaraca nepravomoćno su osuđena zbog tučnjave koja je izbila na dvorištu obiteljske kuće u Piškorovcu sredinom srpnja prošle godine. Trojica braće, od kojih je jedan maloljetan, koristili su suzavac i plastične cijevi, a kažnjen je i napadnuti mladić jer je potom vrijeđao policajce.

Sukob je izbio 12. srpnja 2024. oko 16:30 sati. Trojica braće došli su na dvorište kuće u kojoj živi njihova rođakinja sa svojom obitelji i bratom, 21-godišnjakom koji je tamo boravio neprijavljeno. Napadači su najprije suzavcem pošpricali 21-godišnjaka, ali i četvero djece, od kojih je najmlađe imalo tek dvije godine. Potom su ga izudarali plastičnim cijevima po leđima i tijelu. Tijekom obračuna 21-godišnjak je maloljetnog brata udario u predjelu oka, nakon čega su se sudionici razišli.

Maloljetnik je na sudu priznao krivnju i objasnio da je 21-godišnjak prethodno bacio šalicu kave njegovom ocu u glavu, pa su se on i braća došli osvetiti. Sestra napadnutog mladića potvrdila je da su trojica došli naoružani palicama i suzavcem te da je pokušala skloniti svoju djecu od nasilja. Njen brat je pokušao pobjeći, ali su ga napadači stigli i izudarali.

Zdravstveni djelatnici koji su izašli na mjesto događaja pregledali su četvero djece i nisu utvrdili ozljede. Napadnuti 21-godišnjak zadobio je lakše tjelesne ozljede u vidu kontuzija po tijelu i leđima. Alkotestiranjem nije utvrđena prisutnost alkohola kod sudionika. Dvojica starije braće pobjegli su prije dolaska policije i naknadno su dovedeni na sud. Kad su policajci stigli, 21-godišnjak ih je izvrijeđao vulgarnim riječima. U obrani je rekao da boluje od epilepsije i da je zbog zdravstvenog stanja tako reagirao. Dvojica starije braće tvrdila su da nisu krivi. Jedan je rekao da je toga dana bio na uvjetnom otpustu iz zatvora pa se ne bi usudio protupravno ponašati, a drugi da je samo došao kući s posla i nikoga nije udario. Sud je njihove obrane ocijenio nevjerodostojnima jer su bile u suprotnosti s priznanjem maloljetnika i iskazima svjedoka. Prema nepravomoćnoj presudi, napadnuti 21-godišnjak kažnjen je s ukupno 1000 eura, od čega 300 eura za sudjelovanje u tučnjavi i 700 eura za vrijeđanje policajaca. Dvojici braće izrečena je kazna od 500 eura svakome, a maloljetniku odgojna mjera sudskog ukora uz upozorenje da mu se u slučaju ponovljenog prekršaja može izreći teža sankcija. (ik)

LJUBAVNI BRODOLOM i alkohol Ostavila ga

djevojka, pa sjeo za volan s 3,14 promila

Muškarac star 26 godina nepravomoćno je osuđen na uvjetnu kaznu zatvora nakon što je u rujnu prošle godine jako pijan sjeo za volan i sudjelovao u prometnoj nesreći na cesti između Donjeg Kraljevca i Čehovca.

On je 23. rujna 2025., oko 17.45 sati, vozio lokalnom cestom s koncentracijom alkohola u krvi od 3,14 g/kg, dakle u stanju teške pijanosti i apsolutne nesposobnosti za sudjelovanje u prometu, sudjelovao u prometnoj nesreći, no detalji nisu navedeni u presudi. Na sudu je priznao krivnju i otkrio što ga je dovelo do alkohola.

- Pet godina sam živio s djevojkom i mislio sam ju zaprositi, a ona me ostavila. To je za mene bilo jako traumatično i jednostavno sam se počeo opijati, ispričao je. Nakon što je shvatio da uništava vlastiti život, samoinicijativno je potražio pomoć na Odjelu psihijatrije čakovečke Županijske bolnice, gdje je boravio od 4. do 13. studenoga 2025. Potom je slomio nogu pa je propustio dva grupna susreta za ovisnike, no sada redovito odlazi

Policajci i i članovi DVD-a Mursko Središće prilikom potrage za nestalom ( Foto: DVD Mursko Središće)

TRAGIČAN KRAJ potrage za 66-godišnjakinjom iz Peklenice

Mura vratila nestalu Maru Jurić

Intenzivna potraga za 66-godišnjom Marom Jurić iz Peklenice krenula je od područja ambulante u Murskom Središću, mjesta u čijoj je blizini žena posljednji put viđena

Rijeka Mura protekle je subote, oko 15 sati, prestala čuvati tajnu koja je danima podizala na noge cijeli kraj. Mirnu šetnju uz obalu u visini slovenskog naselja Petišovci prekinuo je jeziv prizor. Prolaznik je u vodi uočio beživotno tijelo ženske osobe, o čemu je odmah izvijestio hrvatsku, a potom i slovensku policiju.

na terapiju svakoga utorka i uzima lijekove koje mu je propisao liječnik. Rekao je da želi nastaviti s liječenjem kako bi mogao naći posao. - Žao mi je što nisam slušao roditelje koji su mi ukazivali da ne konzumiram alkohol, rekao je i molio sud da ga ne kazni novčanom kaznom jer je nezaposlen, bez ikakvih primanja, a uzdržavaju ga roditelji. Vozačku dozvolu dragovoljno je predao policiji. Općinski sud u Čakovcu izrekao mu je uvjetnu kaznu zatvora od 15 dana s rokom kušnje od šest mjeseci, što znači da kazna neće biti izvršena ako u tom razdoblju ne počini novi prekršaj za koji bi dobio jednaku ili težu kaznu. Uz to mu je zabranjeno upravljanje motornim vozilom B kategorije na šest mjeseci, a dužan je platiti i 129,54 eura troškova postupka. Kao otegotnu okolnost sud je uzeo da je već ranije bio kažnjavan za istovrsni prekršaj, dok mu je u korist išlo priznanje krivnje, teško materijalno stanje i činjenica da se sam odlučio liječiti. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Bio je to tragičan epilog operacije koja je započela još u četvrtak, 26. veljače. Čitatelji su nam tog dana javljali o neuobičajeno velikom broju policijskih

MAČKOVEC

patrola, pitajući se što se događa dok su rotirke obasjavale grad. Intenzivna potraga za 66-godišnjom Marom Jurić iz Peklenice krenula je od područja ambulante u Murskom Središću, mjesta u čijoj je blizini žena posljednji put viđena.

Slovenska policija provela je očevid na mjestu pronalaska tijela, a u akciju su se uključili i lokalni vatrogasci. Iz Vatrogasne postrojbe Mursko Središće potvrdili su da su dojavu o pronalasku zaprimili u subotu oko 16:30 sati.

- Na intervenciju smo izašli s jednim čamcem i manjim navalnim vozilom te, u suradnji s nadležnim službama, izvršili potrebne radnje na rijeci Muri, poručili su vatrogasci, izražavajući pritom duboku sućut obitelji i bližnjima. Podsjetimo, u trodnevnoj drami na granici korišteni su svi raspoloživi resursi: od ljudstva na terenu, pripadnika HGSS-a i vatrogasaca, pa sve do modernih tehnologija. Nebo su nadlijetale bespilotne letjelice, dok su neprohodne dijelove obale pretraživali

potražni psi ne bi pronašli nestalu ženu. Tijelo je prevezeno u Mursku Sobotu radi obdukcije, no prema službenim navodima, ništa ne ukazuje na kazneno djelo. Rijeka je vratila nestalu osobu, ugasivši nade obitelji, ali i cijelog Murskog Središća koje je danima sa zebnjom pratilo svaki korak istražitelja. Policijska uprava međimurska zahvalila je svim građanima i žurnim službama na nadljudskim naporima uloženim u potragu koja je, nažalost, završila najtužnijim mogućim ishodom. (sh)

Prešao u suprotni trak i izazvao prometni kolaps

U petak, 27. veljače oko 12:30 sati došlo je do teže prometne nesreće na dionici ceste u Mačkovcu. U sudaru su sudjelovala tri osobna automobila.

Vozač automobila slovenskih registarskih oznaka je u ravnom dijelu ceste djelomično prešao u suprotni trak te udario u bočni dio auta koji je dolazio iz suprotnog smjera, a u nastavku je udario u još jedan auto. Vozač prvog automobila zadobio je tjelesne ozljede te je odvezen u bolnicu gdje je zadržan na liječenju, a vozači druga dva automobila nisu ozlijeđeni.

Mlatili su ga botama da je se pokalo

Piše: Vlasta Vugrinec

- Soseda i ja smo čule kak je to pokalo i unda kak je čovek počel kričati, prepričali su nam mještani Štefanca bitku koja se minule subote zbila u Ulici braće Radića.

- Moja hiža je malo dalje od tog događaja, no to je tak pokalo da se i ve so stepljem i ve vidim pred očima tu botu, govori nam dalje jedna mještanka koja zbog straha od odmazde ne želi imenom i prezimenom u javnost. Incident je započeo u mjesnoj trgovini

Tučnjava je bila epilog koškanja u mjesnoj trgovini. Naime, kako smo doznali, najprije su dvojica pripadnika Romske nacionalne manjine tamo naguravali jednog stranog radnika koji je mirno s košaricom u ruci šetao između polica i kupovao. Kažu očevici, da je jedan bio pod vidnim utjecajem alkohola dok ga je njegov sunarodnjak pokušavao smiriti. Ni kriv ni dužan, Egipćanin nije odgovarao na provokacije, pretpostavlja se zbog jezične barijere.

Koškanje se primirilo te su potom krenuli svaki na svoju stranu, no ne zadugo. Romi su sjeli u auto i presreli Egipćanina na ulici, usred bijela dana, i počeli ga mlatiti. Nesretnik je počeo zapomagati iz sveg glasa pa su se počeli okupljati Štefančari koji su pozvali policiju. Nekako se izmakao nasilnicima te pobjegao u dvorište Doma za starije i nemoćne pred kojim se sve to odvijalo. Izgrednici su pak sjeli u auto i nestali.

- Dobil je rane po glavi, po ruki, sav je bil spotučeni. Siromak si je zel snega i stavljal si na ranu na glavi, pričaju mještani, dodajući da je Egipćaninu razbijen mobitel te bicikl.

U razgovoru s nesretnikom doznali su da nasilnike ne poznaje i da ih je sad vidio prvi put u životu.

Što kaže policija!?

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad dvojicom mladića u dobi od 22 i 26 godina sumnja se da su počinili kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju, i to iz mržnje zbog nacio-

nalnog, odnosno etničkog podrijetla žrtve. Naime, osumnjičeni su u subotu, 28. veljače, u poslijepodnevnim satima u Štefancu kod Čakovca, presreli 35-godišnjeg državljanina Arapske Republike Egipat te su na njega počeli vikati i galamiti. Pritom su ga vrijeđali pogrdnim riječima zbog njegovog nacionalnog, odnosno etničkog podrijetla. Nakon verbalnog napada, osumnjičeni su fizički napali 35-godišnjeg stranog državljanina koji se nalazi na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj te ga pritom lakše ozlijedili. Tijekom napada oštetili su mu i mobitel kojim ih je pokušao fotografirati.

Ozlijeđenom 35-godišnjem državljaninu Arapske Republike Egipat liječnička pomoć pružena je u Županijskoj bolnici Čakovec.

Nasilnik je istog dana odveden u zatvor, ali zbog pijane vožnje

Protiv osumnjičenih mladića podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

SPORNA OPORUKA iz Svetog Martina na Muri

Dvadesetdvogodišnjak je doveden sucu istrage Županijskog suda u Varaždinu, gdje mu je određen istražni zatvor, dok se osumnjičeni 26-godišnjak otprije nalazi u Zatvoru u Varaždinu, nakon što mu je sudac Prekršajnog odjela Općinskog suda u Čakovcu odredio zadržavanje zbog počinjenja prometnih prekršaja.

Naime, tog istog dana, 28. veljače, u Ulici Stjepana Radića u Čakovcu, prometna policija ga je zaustavila jer je vozio pod utjecajem alkohola (1,70 g/kg) i brzinom od 72 km/h u naselju.

Budući da je riječ o višestrukom povratniku u činjenju najtežih prometnih prekršaja, policija mu je, sukladno zakonu, privremeno oduzela osobni automobil. Dežurna sutkinja čakovečkog Općinskog suda odredila mu je zadržavanje do 15 dana, nakon čega je prebačen u zatvor u Varaždinu. U tom trenutku još se nije znalo da je on jedan od izgrednika u Štefancu, već se to otkrilo nakon završenog ispitivanja.

Voditeljici doma prepisala bogatstvo, sud sve srušio

RECIDIVIST ostao bez auta Pijan i prebrz jurio Čakovcem

Čakovečki prometni policajci su u subotu, 28. veljače, tijekom noćnog nadzora prometa u Ulici Stjepana Radića zaustavili 26-godišnjeg vozača koji je počinio niz teških prekršaja. Mladić je upravljao osobnim automobilom čakovečkih registracija pod utjecajem alkohola od 1,70 promila, a radar je zabilježio i brzinu od 72 km/h na dionici gdje je ograničenje 50 km/h.

Budući da se radi o višestrukom povratniku u činjenju najtežih pro-

metnih delikata, policija mu je na temelju zakonskih odredbi privremeno oduzela automobil, koji je vučnom službom prebačen u dvorište Policijske uprave međimurske.

Već sljedećeg dana, u nedjelju 1. ožujka, 26-godišnjak je uz optužni prijedlog doveden pred dežurnu sutkinju Općinskog suda u Čakovcu. Nakon saslušanja, određeno mu je zatvorsko zadržavanje u trajanju do 15 dana, nakon čega je odmah sproveden u zatvor u Varaždinu. (bj)

KRVAVI NOVOGODIŠNJI obračun u Pribislavcu završio na sudu

Otac vam ima rupu u

Razmjena novogodišnjih čestitki rodbine u Pribislavcu pretvorila su se u krvavi obračun koji je trajao cijelo jutro, a završio na sudu gdje su trojica okrivljenih nepravomoćno oslobođeni jer se tučnjava odvijala iza zatvorenih vrata, a ne na javnom mjestu. Sve je počelo oko 3 sata ujutro 1. siječnja 2026. kad je 52-godišnjak sa suprugom otišao čestitati Novu godinu sestri.

U kući je zatekao sestrinog maloljetnog unuka koji je, prema vlastitom priznanju na sudu, bio pijan. Kad je 52-godišnjak nasrnuo na svoju suprugu, mladić mu je rekao da je pusti na miru. No, umjesto da ga posluša, 52-godišnjak ga je udario šakom. Mladić je tada zgrabio bocu sa stola i pogodio ga u glavu, što je i sam potvrdio pred sutkinjom.

u kuću su se kasnije vratili 52-godišnjak i još dvojica muškaraca, jedan od njih s metalnom šipkom. Jedan svjedok ispričao je da su ga u kuhinji odgurnuli pa je glavom udario u kuhinjski element. Drugi je rekao da je spavao u krevetu kad su ga probudili udarcima šakama, a zatim ga netko pogodio šipkom. Na suočenjima svjedoci se nisu slagali oko mnogih detalja, tko je koga udario, u koje vrijeme, u kojoj prostoriji. No u jednom su bili složni: 26-godišnjak, najstariji sin, nikoga nije udarao. "Ti me nisi udario", ponavljali su svjedoci jedan za drugim. Prema njihovim riječima, on je jedini pokušavao smiriti situaciju. Braniteljica prvookrivljenoga ukazala je na ključnu stvar. Optužba tvrdi da se sve odvijalo na dvorištu, dakle na javnom mjestu, no svi ispitani, i okrivljenici i svjedoci, opisivali su događaje u kuhinji i spavaćoj sobi. Bez elementa javnosti nema ni prekršaja narušavanja javnog reda i mira, a upravo to je sud i utvrdio. Presuda Općinskog suda u Čakovcu donesena je 10. veljače 2026. i još nije pravomoćna. (ik) DVOJICA ROMA u Štefancu pretukla 35-godišnjeg

Starija žena s dijagnosticiranom demencijom oporukom je ostavila svu svoju imovinu, uključujući nekretnine, obveznice vrijedne oko 346.000 eura i štedne uloge, voditeljici jednog međimurskog doma za starije u kojem je bila smještena. Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je 12. veljače 2026. tu oporuku proglasio ništetnom. Pokojnica iz Svetog Martina na Muri u dom je stigla početkom 2018. nepokretna i u teškom zdravstvenom stanju. Oporuku je u njezino ime sastavio odvjetnik 27. kolovoza 2019., kada je imala 85 godina. Troje nećaka pokojnice, njezini jedini zakonski nasljednici, osporili su oporuku na ostavinskoj raspravi krajem 2021. i pokrenuli parnicu. Presuda je u najvećoj mjeri

utemeljena na medicinskoj dokumentaciji.

Drhtava ruka i nečitljiva slova: Što kaže struka?

Pokojnici je još u ožujku 2017., više od dvije godine prije potpisivanja oporuke, dijagnosticirana nespecifična demencija. Psihijatar je tada zapisao da se nije kadra brinuti o sebi i preporučio pokretanje postupka za dodjelu skrbnika, no taj postupak nikada nije pokrenut. CT mozga iz svibnja iste godine potvrdio je nalaz. Stanje se nakon toga samo pogoršavalo. Početkom 2018. pokojnica je završila u bolnici jer nije reagirala na okolinu, bila je nepokretna, s bubrežnom insuficijencijom i dekubitusom koji je zahtijevao operaciju. Nakon otpusta smještena je u dom. Sama vo-

diteljica doma opisala je liječnici da pokojnica povremeno postane nemirna, trga pelene, grize, a u veljači 2019. javila joj je da još viče cijele noći i da nju zove mama. Pokojnica nije otišla ni na sprovod supruga u siječnju 2019. ni na ostavinske rasprave za njegovu imovinu, a svjedoci su potvrdili da ih nije prepoznavala iako ih je poznavala cijeli život. Grafološki vještaci nisu mogli potvrditi da je potpis na oporuci uopće njezin jer su opisali spori aritmični rukopis s tragovima tremora i gotovo nečitljivih slova. Presudio je nalaz dviju psihijatrica koje su neovisno zaključile da pokojnica u vrijeme potpisivanja nije mogla shvatiti što potpisuje ni kakve to posljedice nosi. Jedna od njih pojasnila je da osobe s demencijom pamte davne događaje, ali zakazuju u sadašnjim situacijama te da na

nagovor okoline pasivno pristanu na ono što im se sugerira bez stvarnog razumijevanja.

“Gledala je televiziju”, a smještaj nitko nije plaćao godinama

Voditeljica doma tvrdila je da je pokojnica bila mentalno prisebna, da je gledala televiziju, čitala novine i sama izrazila želju za sastavljanjem oporuke. No tijekom postupka je priznala da je imala punomoć na bankovnim računima pokojnice s kojih su se redovito podizali gotovinski iznosi te da nitko nije plaćao smještaj u domu duže od dvije godine.

Sud je oporuku proglasio ništetnom i naložio oporučnoj nasljednici naknadu troškova postupka od 5.529 eura. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Ozlijeđeni 52-godišnjak ostao je ležati u krvi na podu kuhinje. Potom je netko dotrčao do njegovih sinova, 22-godišnjaka i 26-godišnjaka, s viješću da im otac ima rupu na čelu. Obojica su dotrčala, podigli ga i odveli kući da mu operu krv.

Obračun u ranim jutarnjim satima

No, priča nije završila na tome. Prema svjedočenjima,

čelu

Ukrao stabla bukve i graba

Tijekom proteklog vikenda na području Policijske uprave međimurske zabilježen je miran period po pitanju teških krađa, no evidentirana je jedna krađa drva u gornjem Međimurju. Nepoznati počinitelj je u razdoblju od 23. do 28. veljače u šumskom predjelu u blizini Grabrovnika poru-

šio i otuđio stabla bukve i graba. Prema procjeni 58-godišnjeg vlasnika, nastala materijalna šteta iznosi više stotina eura. Zbog počinjenja kaznenog djela krađe, policija će protiv počinitelja podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu. (bj)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Bliski istok ponovo u plamenu

Sukob na Bliskom istoku koji traje više od pola stoljeća, ponovno je eskalirao do te mjere da postaje opasan po zemlje zaljeva, ali i europske zemlje zbog unošenja nestabilnosti i terorizma. Rat koji je počeo prije par dana već je postao regionalni, Iran raketama napada gotovo sve susjedne zemlje zaljeva zbog američkih baza, te radi najveću pogrešku, okreće ih protiv sebe.

Sad je ključno pitanje kako zaustaviti rat, cijene nafte i plina naglo rastu te prijete novom svjetskom recesijom, a tu je Europa posebno izložena, a također i Hrvatska.

Za sada izgleda da su se i Izrael i SAD preračunali, rat će svakako potrajati duže nego se ispočetka mislilo. Očekivalo se da će daljinsko raketiranje u ime odmazde stati ako ponestane raketa, no to se za sada nije dogodilo. Prema podacima vojnih analitičara, Iran može mjesečno proizvesti oko 300 raketa, što znači oko 3000 ove godine, samo je pitanje koliko najsloženih hipersoničnih s dometom od oko 2000 kilometara. Usput, čvrsto gorivo za hipersonične rakete dobavlja iz Kine, kojoj treba nafta, tako da ni ona nije po strani, kako se želi pokazati.

S druge strane, američka proizvodnja raketa iznosi znatno više, godišnje oko 20.000 raketa GMLRS (HIMARS), do 2000 raketa Patriot ili oko 160 mjesečno, više od 1000 Tomahavka godišnje, no samo oko 400 THAD raketa godišnje (presretači) te rakete zrakzrak, te nešto manje mornaričkih raketa. Dakako, ne računajući zalihe niti teške

balističke interkontinentalne rakete. Jeftini dronovi nanose dosta šteta u ovoj fazi rata, pogotov iranski, jer se koriste masovno umjesto raketa.

Možda jedini način za bilo kakve pregovore koji su za sada nemogući je ako Izrael i SAD toliko unište lansirne rampe i raketni potencijal Irana da on više ne može odgovoriti, u što nije lako povjerovati.

Što se tiče proizvodnje raketa niti jedna strana neće ostati bez njih, kako se možda računalo ili spominjalo u komentarima, no mogla bi se u problemu naći Ukrajina zbog pomanjkanja Patriota.

Druga rješenja kao promjena režima u Iranu za sada izgleda nemoguća, teokracija i strahovlada garde je gotovo potpuno uništila moguću oporbu. Zbog toga predsjednik Trump sve više spominje Kurde kao snagu koja može nešto promijeniti, no oni su razjedinjeni i često u međusobnom sukobu. Ukratko, čini se da u ovom ratu neće biti pravog pobjednika. No ovaj je rat sam po sebi toliko nepredvidiv da i ne znamo kakve sve nevolje može donijeti.

IZBORNA SKUPŠTINA Zrinske garde Čakovec

Najgardist je Robert Strnad iz Štefanca

- Najgardista biraju svi članovi povijesne postrojbe, a bira se na temelju zalaganja i broja nastupa prethodne godine. Prošle godine imao sam 64 nastupa i zbog toga sam postao najgardist, istaknuo je Strnad

Piše: Kristina Kobal

- Kao najgardist osjećam se ponosno i počašćeno što sam imao priliku ponijeti ovu titulu za 2025. godinu. Najgardista biraju svi članovi povijesne postrojbe na temelju zalaganja i broja nastupa, a ja sam ih u protekloj godini nanizao čak 64, rekao nam je Robert Strnad iz Štefanca, čije je proglašenje bilo najsvečaniji trenutak 26. redovne i izborne sjednice Skupštine Zrinske garde Čakovec.

Rekordnih

127 nastupa

Njegov osobni uspjeh ogledalo je dosad najaktivnije godine u povijesti udruge. Naime, protekla će godina ostati zapamćena po rekordnih 127 nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu,

Robert Strnad proglašen je najgardistom za proteklu godinu

uključujući gostovanja u Crnoj Gori, Mađarskoj i Francuskoj. Poseban pečat radu postrojbe dalo je sudjelovanje na vojnom mimohodu povodom 30. obljetnice akcije „Oluja“, čime je Garda još jednom potvrdila svoj ugled i ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta.

Skupština je ujedno bila prilika za potvrdu stabilnosti i transparentnosti rada udruge. Jednoglasno su prihvaćena izvješća o radu i �inancijskom poslovanju, koja su obrazložili predsjednik Đuro Bel i dopredsjednik Josip Zorčec, dok je izvješće Nadzornog odbora podnio Stjepan Novak. Kontinuitet uspješnog vođenja i jasna vizija razvoja osigurali su povjerenje članstva, kojih danas ima više od 300, uz tridesetak aktivnih gardista koji pronose glas o Međimurju diljem Europe.

Tko su novi počasni članovi?

Poseban dio svečanosti bio je posvećen novim počasnim članovima koji su proglašeni aklamacijom svih nazočnih.

Tu su prestižnu titulu, zbog osobnog doprinosa i promocije ostavštine obitelji Zrinski i Frankopan, dobili veleposlanik RH u Austriji Daniel Glunčič, veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić, župan Općine

Lendava Janez Magyar te Miroslav Franović iz Boke kotorske, jedan od osnivača Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Uz njih, posebne su povelje uručene Ljubi Ćesiću Rojsu, koji je povelju preuzeo i u ime generala Rahima Ademija. U ime novoproglašenih počasnih članova prisutnima se obratio Daniel Glunčič, istaknuvši kako nasljeđe slavnih hrvatskih velikaških obitelji ostaje trajni svjetionik časti i vjernosti narodu. Naglasio je kako su upravo vrednote Domovinskog rata temelj suvremene hrvatske državnosti i slobode, pozvavši sve članove da te vrijednosti i dalje budu poticaj za zajedničko djelovanje.

Zrinska garda Čakovec ovom je sjednicom još jednom pokazala iznimnu organizacijsku snagu. Nastavkom humanitarnih, kulturnih i međunarodnih projekata, udruga potvrđuje da tradicija i domoljublje u Međimurju imaju čvrst i nepokolebljiv temelj, spreman za nove izazove u godinama koje dolaze.

NA DANIMA OTVORENIH VRATA

u Čakovcu obitelj Jakopić predstavila pet novih autobusa

Tri generacije Jakopića na istom putu

Tri generacije, pedesetak autobusa i jasna vizija modernog prijevoza, tako bi se u najkraćim crtama mogla opisati atmosfera na Danima otvorenih vrata tvrtke

Jakopić, održanim u petak u Čakovcu kod Adria Oila. Međimurski autoprijevoznik još je jednom pokazao da se uspjeh gradi postupno radom, ulaganjem i snažnim obiteljskim zajedništvom.

U petak su vlasnici Dejan i Jurica Jakopić predstavili pet potpuno novih autobusa renomiranih marki Mercedes-Benz i Setra, koji su već ovoga proljeća krenuli na europske ceste. Time je dodat-

Pedesetak autobusa i obiteljska tradicija duga više od tri desetljeća, od oldtimera iz 50-ih do najnovijih modela Mercedesa i Setre

no osvježen i moderniziran vozni park koji danas broji oko 50 autobusa od kojih je 35 namijenjenih turističkom prijevozu, te još 15 za lokalne linije.

Kombinacija iskustva, energije i svježih ideja

Obiteljsku tvrtku prije više od tri desetljeća pokrenuli su Željko Jakopić i njegova supruga Đurđica. Od jednog vozila i velike volje tvrtka je došla do današnje respektabilne �lote. Put nije bio jednostavan, ali je bio jasan. Danas tvrtka zapošljava 55 stalnih djelatnika, dok se

tijekom turističke sezone taj broj penje i do stotinjak zahvaljujući angažmanu dodatnih vozača, vodiča i pratitelja. Otac Željko i dalje je aktivno uključen u posao, dok sinovi Dejan i Jurica preuzimaju sve veću odgovornost i uvode nove standarde. Upravo ta kombinacija iskustva, energije i svježih ideja njihov je, kažu, najveći kapital.

– To nije samo posao, to je način života – poručuju Dejan i Jurica Jakopić. Ljubav prema putovanjima, koju i sami njeguju, nastoje prenijeti na svoje putnike. Za manje grupe i sportske ekipe u ponudi imaju i dva nova Mercedesova kombija za transfere do zračnih luka, kruzera ili drugih odredišta. Posebnu pažnju posjetitelja privukla su dva oldtimer autobusa iz 50-ih godina prošlog stoljeća. I dalje su u voznom stanju te spremni za kraće relacije i posebne prigode, simbolično povezujući prošlost i sadašnjost tvrtke.

Modernizacija kao trajna strategija rasta Ovoga proljeća putnicima je na raspolaganju pet novih autobusa, no u Jakopiću na tome ne planiraju stati. Cilj

im je svake godine obnoviti 30 do 40 posto voznog parka kako bi zadržali visoke standarde sigurnosti, udobnosti i pouzdanosti. U vremenu kada su ekološki standardi i komfor putovanja sve važniji, kontinuirana ulaganja postaju temelj dugoročne održivosti. – Ulaganje u nova vozila za nas nije trošak, nego investicija u sigurnost putnika i zadovoljstvo vozača – ističu. Turistički prijevoz čini okosnicu poslovanja, no važan dio identiteta ostaje i lokalni prijevoz te povezanost sa zajednicom. Upravo ta ravno-

Autobus s rampom za invalide

teža između međunarodnih putovanja i svakodnevnih linija daje stabilnost poslovanju. U planu je i pokretanje servisnog centra te izgradnja automatske autopraonice, čime bi dodatno unaprijedili logistiku i učinkovitost. Svjesni su kako svi planovi trebaju imati mjeru, ali ističu da uz interes i rad nema nepremostivih prepreka. Obiteljska dimenzija priče ima svoj nastavak. Jurica i Dejan imaju svaki po tri sina, a njihova sestra tri kćeri, pa se s osmijehom nadaju kako će netko od devetero djece jednog dana nastaviti tradiciju. Ako je suditi prema dosadašnjem razvoju, Jakopići su već trasirali put kojim se može sigurno voziti još generacijama.

Eva De San� Gärtner, Saša Jarni i Sara Barać potpisuju sporazum

SPORAZUM o suradnji i prijateljstvu

Mladi Čakovca, Koprivnice

i Opatije grade zajedničku budućnost

U Gradskoj vijećnici u Čakovcu svečano je potpisan Sporazum o suradnji i prijateljstvu između savjeta mladih gradova Čakovca, Koprivnice i Opatije. Ovim činom tri su grada dodatno učvrstila međusobne odnose s jasnim ciljem osnaživanja uloge mladih u društvu te stvaranja platforme za realizaciju zajedničkih projekata i inicijativa. Sporazum su potpisali predsjednici savjeta Saša Jarni, Sara Barać i Eva De Santi Gärtner, uz nazočnost gradonačelnice Čakovca Ljerke Cividini, njezine zamjenice Lane Remar, predsjednika Gradskog vijeća Čakovca Josipa Varge te zamjenice gradonačelnika Koprivnice Ksenije Ostriž.

Predsjednik Savjeta mladih Grada Čakovca, Saša Jarni, istaknuo je kako je temeljni cilj formaliziranje dosadašnje uspješne suradnje te sustavna razmjena primjera dobre prakse. Poseban naglasak stavljen je na suzbijanje otuđenosti i vršnjačkog nasilja u digitalnom prostoru, zbog čega se planiraju edukacije uživo za razvoj socijalnih vještina

ČAKOVEC

mladih. Predsjednica koprivničkog savjeta Sara Barać naglasila je važnost pretvaranja teorijskih rasprava u konkretne terenske projekte kojima mladi mogu izravno utjecati na kvalitetu života u svojim gradovima. Eva De Santi Gärtner iz Opatije upozorila je na izazove u participaciji mladih, najavivši uvođenje digitalne platforme s QR kodovima za prikupljanje prijedloga građana te nastavak edukativnih radionica o umjetnoj inteligenciji. Gradonačelnica Ljerka Cividini podržala je inicijativu, naglasivši kako od mladih očekuje konkretne prijedloge politika koje će potaknuti njihov ostanak u zajednici. Podršku su uputili i Ksenija Ostriž, pozvavši mlade na iznošenje ideja, te Josip Varga, koji im je savjetovao konstruktivnu nametljivost uz obećanu institucionalnu potporu. Suradnja će obuhvatiti područja obrazovanja, kulture, sporta i zdravstva, čime mladi šalju jasnu poruku o spremnosti za aktivno oblikovanje budućnosti svojih gradova. (mg)

Uskrsnice od 50 eura

Grad Čakovec će povodom uskrsnih blagdana, isplatiti jednokratne novčane naknade u iznosu od 50 eura.

Kriterij za isplatu isti je kao i za božićnicu. To znači, da će naknadu dobiti umirovljenici, primatelji nacionalne naknade za starije osobe, osobe starije od 65 godina bez mirovinskih primanja, djeca i odrasli korisnici inkluzivnog dodatka od I. do III. razine potpore te roditelji njegovatelje.

Uskrsnice će se dijeliti u prostorima čakovečke Gradske vijećnice (Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec), od utorka 10. ožujka do četvrtka 19. ožujka 2026. godine od 9 do 12 sati.

Iznimno, krajnji rok za ostvarivanje jednokratne novčane naknade može se produljiti do 19. ožujka i to u slučaju eventualne hospitalizacije/rehabilitacije korisnika uz priloženu dokaznu medicinsku dokumentaciju.

BORBA

S VRANAMA u čakovečkim parkovima

Operacija “Gnijezdo” po Čakovcu

Koliko su gnijezda skinuli, mladi Patafta ne zna jer ih ekipa nije brojila. No, zna da ih je bilo puno

Piše: Vlasta Vugrinec

- Na teren su izašle dvije ekipe s dvije dizalice, kaže Deni Patafta iz tvrtke Patafta i sinovi koja je na poziv Grada Čakovca minule subote uklanjala gnijezda vrana.

Jedna ekipa koncentrirala se na Perivoj Zrinskih, a druga na Park Rudolfa Kropeka. No, gnijezda su se skidala još na nekoliko lokacija uz pješačke staze gdje su se vrane nastanile.

Koliko su gnijezda skinuli, mladi Patafta ne zna jer kaže da ekipa nije brojila.

- Znam da su rekli kako ih je bilo puno, dodao je.

Gačac se sasvim lijepo udomaćio u Čakovcu

Prirodoslovci navode dvije vrste vrana koje su postale pravi stanovnici gradova. Jedna je siva vrana, a druga je gačac kojeg i ima najviše u Čakovcu. Očito mu paše jer se nemilice razmnožava na užas prolaznika i šetača. Prirodnih neprijatelja nema, a ako i ima, to je zanemarivo. Shodno tome, borba s tim napasnikom u Perivoju Zrinskih ostaje na čovjeku koji se i najviše žali. A ta borba nije od jučer.

Svi oni koji su podigli božićnicu u prosincu 2025. godine, prilikom podizanja uskrsnice trebaju predočiti samo osobnu iskaznicu.

Odrezak od mirovine ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje trebaju donijeti samo oni umirovljenici koji prvi put dolaze po novčanu naknadu.

Uzimajući u obzir zdravstveno stanje određenih kategorija korisnika koji ostvaruju jednokratni iznos novčane naknade, novac će se moći podići za korisnika uz predočenje osobne iskaznice (onoga tko podiže) kao i osobne iskaznice onoga za koga se podiže novac.

Sredstva za isplatu jednokratnih novčanih naknada umirovljenicima planirana su u Proračunu Grada Čakovca za 2026. godinu u ukupnom iznosu od 750.000 eura, od čega se polovica iznosa planira utrošiti za uskrsnice.

Gradske vlasti s njima su se do sada pokušavale obračunati na niz načina.

Između ostaloga, pokušalo se postavljanjem balona s ilustracijama mrtvih vrana te zvučnim uređajima koji su emitirali glasanje ptica grabljivica, a što ih je trebalo uplašiti i otjerati. Jedno vrijeme, u park su dolazili sokolari sa sokolovima i jastrebima kako bi ih prirodni neprijatelj otjerao. Bilo je i pokušaja park nastaniti vjevericama koje bi se hranile njihovim jajima. Svojevremeno je jedan gradski vijećnik, u polušali rekao da bi najbolje bilo da se vrane tjeraju plješćući rukama. No, sve su to bile, uspostavilo se, kratkoročne mjere s istim takvim učinkom. Vrane su i dalje u parku i jedino što preostaje je skidanje, odnosno uklanjanje njihovih gnijezda.

- Radimo to već zadnjih desetak godina, kaže Deni Patafta.

Drugim riječima, i ta mjera nije učinkovita jer se mora

stalno ponavljati. Naravno, ubijanje nije dozvoljeno pa očito treba nešto mijenjati. Naime, vrane slove kao vrlo inteligentne životinje s kojima se čak ni psi u privatnim dvorištima ne upuštaju u borbu budući da su uvijek nadigrani.

Ovdje u Čakovcu vrane su okupirale stabla u čakovečkom parku, pa smanjenju njihovog broja pridonosi i ovaj program u kojem koristimo njihove prirodne neprijatelje, odnosno ptice grabljivice poput sokolova, jastrebova i sova, objašnjava Andrija.

Gačac u parkovima ljudima smeta iz više razloga. Prvi je izmet, a potom raznošenje materijala za gnijezda i njihovo graktanje.

- Najbitniji čimbenik poticanja vrana na život u gradovima je dostupnost hrane koju pronalaze u kontejnerima i koševima za smeće te njihova izvrsna prilagodba na promjene u prehrani, ističe Sara Srša, urbana šumarka iz Javne ustanove Međimurska priroda, zadužena za brigu o Perivoju Zrinskih.

Kako dalje navodi, raznošenje smeća jedini je od navedenih problema na koji se može utjecati promjenom gospodarenja otpadom te sviješću građana o odlaganju smeća.

Ostala su tri problema koji se javljaju kao posljedica ekologije i društvenog ponašanja ptica na koje se ne može utjecati.

Shodno tome, ona predlaže komunalnim službama i službama za održavanje zelenih površina sljedeće korake.

- Smanjiti broj koševa te postaviti zatvorene koševe, redovitije odvoziti otpad i prazniti koševe za smeće te sanirati otvorena odlagališta otpada koja predstavljaju najveća hranilišta za sivu vranu. Međutim, Srša kaže da nije sve samo na službama već dio “krivice” snose i sami građani. - Treba se promijeniti ponašanje građana o odlaganju vrećica za smeće s biootpadom iz kućanstva uz kontejnere, ostavljanju ostataka hrane u otvorenim koševima za smeće ili hranjene ptica pekarskim proizvodima.

Nastanjivanju vrana u urbanim dijelova, navodi Sara, često pogoduje i način održavanja zelenih, javnih površina.

- To uključuje sadnju stabala na većem razmaku, dok je grmlje pozicionirano na manje, donekle zanemarive površine.

Kada tome dodamo i prekomjernu košnju travnjačkih površina, rezultat je da većina gradskih zelenih površina postaje dostupna i pogodna za hranjenje vrana, što gradske sredine čini optimalnim stanjima za njihovo gniježđenje, piše na kraju Sarinog teksta na službenim stranicama Međimurske prirode. Dakle, vrane se hrane otpadcima iz kućanstva, biljnim i životinjskim materijalom na otvorenim površinama te je predator na gnijezdima drugih ptica.

Gačac je za razliku od sive vrane, kolonijalna vrsta koja se gnijezdi u skupinama i koja u gradu pronalazi „stabilna“ mjesta za gniježđenje, odnosno u njemu je pronašla zaštitu od aktivnog progona.

Stevan Turopoljac preuzeo kormilo policijskih umirovljenika

– Poticat ćemo umirovljenike na aktivno učešće u sportskim sadržajima, međusobno potpomaganje bolesnih članova te razvijati međunarodnu suradnju, poručio je novi predsjednik

Kristina Kobal

Piše:

Stevan Turopoljac iz Čakovca novi je predsjednik Udruge umirovljenika unutarnjih poslova Čakovec, izabran 20. veljače na izbornoj godišnjoj skupštini održanoj u prostorijama Policijske uprave međimurske. Odmah po preuzimanju dužnosti, Turopoljac je jasno zacrtao smjer u kojem će udruga pod njegovim vodstvom ploviti.

Kao prioritete je naveo poticanje članstva na sportske i rekreacijske aktivnosti te važnost međusobnog pomaganja, posebno kada su u pitanju

bolesni i slabo pokretni kolege. Naglasio je i razvoj međunarodne suradnje s policijskim umirovljenicima iz Mađarske i Slovenije te organizaciju sistematskih pregleda. - Naša je udruga gotovo u cijelosti braniteljska populacija, stoga nam je cilj očuvati te vrijednosti i poticati obitelji poginulih i preminulih branitelja na obilježavanje spomen-obilježja stradanja, poručio je Turopoljac, dodavši kako će nastaviti suradnju s lokalnim vlastima na obilježavanju Dana oslobođenja Međimurja i drugih važnih obljetnica.

186 aktivnih članova

Ovoj svečanoj sjednici, uz brojne članove, nazočili su načelnik Policijske uprave međimurske Ivan Sokač i savjetnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber. Među uzvanicima su bili i gosti iz prijateljskih policijskih udruga, predstavnici županijskih udruga te članovi IPA Regionalnog kluba Međimurje Čakovec. Nakon uvodnog dijela, dosadašnji predsjednik Franjo Bregović predao je dužnost svom nasljedniku, dok su radni dio sjednice vodili članovi Izvršnog odbora.

preuzeo je duž-

Kroz godišnja izvješća o radu i �inancijama potvrđeno je da udruga, koja trenutačno broji 186 aktivnih članova, iza sebe ima vrlo aktivnu godinu ispunjenu sportskim susretima, izletima i druženjima. Posebna se pozornost pridaje socijalnoj osjetljivosti; članovi redovito obilaze bolesne kolege, a u vrijeme božićnih blagdana posjećuju i daruju one najstarije. Također, udruga aktivno sudjeluje u organizaciji sahrana preminulih članova, čime se njeguje duh zajedništva koji ih je pratio tijekom radnog vijeka.

Uspomene iz policijskih dana Predstavljen je i ambiciozan plan rada za 2026. godinu s pripadajućim proračunom, čime je postavljen temelj za nastavak uspješnog djelovanja. Na samom kraju službenog dijela, Turopoljac i Bregović zahvalili su Policijskoj upravi međimurskoj na svesrdnoj pomoći u organizaciji same skupštine. Uslijedilo je tradicionalno druženje uz domjenak, gdje su se stari kolege uz osmijeh prisjetili brojnih zajedničkih uspomena iz svojih policijskih dana.

U središtu LiDraNa bili su nastupi osnovnoškolaca

ŽUPANIJSKA SMOTRA u CZK-u Čakovec Tko

U Čakovcu je, u organizaciji Osnovne škole Nedelišće, održana županijska smotra LiDraNo 2026. koja je još jednom okupila najkreativnije osnovnoškolce Međimurja i njihove mentore. Na svečanom otvorenju u dvorani Centra za kulturu, okupljene su pozdravili gradonačelnica Ljerka Cividini te ravnatelj škole domaćina Milan Đurić, dok je predsjednica povjerenstva Anita Škvorc Branda naglasila važnost umjetničkog izražaja izvan okvira klasičnog natjecanja. Nakon prezentacije brojnih radova i nastupa, stručna su povjerenstva odabrala najbolje radove koje su predložila za državnu razinu smotre.

U kategoriji literarnog stvaralaštva za državnu smotru predloženi su radovi “Baka protiv punđe” Vanje Strahije, “Kada riječi dolaze same od sebe” Beate Horvat, “Lov na črešje” Lorene Čavlek, “Moja stopala plešu po svom” Ive Balog te “Postoji ime za ono što proživljavam” Rite Ivanović. Novinarski izraz također je

STRAHONINEC

Drage žene, vi ste snaga koja pokreće i nježnost koja liječi. U vama se susreću hrabrost i toplina, odlučnost i suosjećanje. Vi ste oslonac obitelji, stup zajednice i tiha, ali moćna energija koja mijenja svijet.

Nježne kada treba zagrliti, snažne kada treba izdržati. Postojane u izazovima, hrabre u odlukama, autentične u svakom svom koraku.

Budite svoje. Ponosne na svoj put, na svoje uspjehe, ali i na svoje borbe. U vašoj ranjivosti krije se snaga, u vašoj različitosti ljepota, a u vašem zajedništvu promjena. Kada žene stoje jedna uz drugu, svijet postaje pravedniji, topliji i humaniji.

Podržavajte se, ohrabrujte i slavite uspjehe jedne drugih. Jer zajedno ne samo da rastete, zajedno gradite društvo u kojem će i gene-

racije koje dolaze imati više prilika, više razumijevanja i više poštovanja. Muškarcima poručujemo: budite saveznici. Poštujte, slušajte, budite oslonac i partneri. Ravnopravnost nije prijetnja, ona je temelj snažnog, zdravog i uspješnog društva.

Drage žene, svijet vas treba upravo takve kakve jeste: snažne kada je najteže, nježne kada je najpotrebnije i hra-

bre kada treba napraviti prvi korak. Treba vašu mudrost, vašu strast, vašu upornost i vaše srce. Treba vaš glas koji pokreće promjene, vaše ruke koje grade i vašu vjeru koja ne odustaje, jer bez vas svijet ne bi bio ni potpun, ni pravedan, ni dovoljno hrabar da ide naprijed. Anica Naranđa, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Međimurske županije

iznjedrio snažne kandidate, pa su za višu razinu predloženi radovi Magdalene Kirić o nevidljivim izazovima u razredu, Gabrijele Stubičan o biciklističkom domu te Azre Žibek o ženi zavarivačici i slikarici. Uspjeh su ostvarili i školski listovi, pa su prijedlog za državnu razinu zaslužili “Prvin” Prve osnovne škole Čakovec te “Prvi koraci” Osnovne škole “Petar Zrinski” Šenkovec. Kategorija radijskog izraza pokazala je visoku kvalitetu produkcije, a za državnu su razinu predložene emisije “Kad rečenice postanu šifre” Osnovne škole Strahoninec i “Klik u glavi” Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica, dok je u segmentu radioigara prijedlog zaslužila “Ježeva kućica” Prve osnovne škole Čakovec. Ovogodišnji LiDraNo zaključen je uz zahvale organizatora svim sudionicima i podupirateljima te uz velike nade za uspješan nastavak puta međimurskih učenika prema državnoj pozornici. (bj)

Prijavite se za uskrsnice od 50 eura!

Načelnik Općine Strahoninec, Franjo Lehkec, donio je odluku o isplati uskrsnica u iznosu od 50 eura kako bi uljepšao nadolazeće blagdane starijim mještanima. Pravo na ovu jednokratnu novčanu naknadu ostvaruju svi umirovljenici, bez obzira na vrstu mirovine, kao i osobe starije od 75 godina koje ne primaju mirovinu, uz uvjet da imaju prebivalište na području općine te nemaju dugovanja ili aktivne postupke prema Općini Strahoninec. Važno je napomenuti da oni koji su dokumentaciju predali u prosincu prošle godine ne moraju ponovno

podnositi zahtjev, osim u slučaju promjene bankovnih podataka. Novi korisnici koji su pravo stekli nakon 31. prosinca 2025. ili oni koji ranije nisu dostavili podatke, trebaju to učiniti u razdoblju od 4. do 20. ožujka 2026. godine. Dokumentacija se može dostaviti osobno u Jedinstveni upravni odjel Općine Strahoninec, poslati poštom ili putem elektroničke pošte na adresu info@strahoninec.hr. Ovom mjerom Općina nastoji pružiti podršku najosjetljivijim skupinama građana i osigurati im dostojanstvenu proslavu Uskrsa. (bj)

ŠTRUKOVEC

Vraća li se život u seosku trgovinu?

Stanovnici Štrukovca, koji su od kraja prosinca prošle godine primorani po osnovne namirnice odlaziti u susjedna mjesta, uskoro bi ponovno mogli kupovati kruh i mlijeko u svom naselju. Naime, Grad Mursko Središće poduzeo je ključni korak prema otvaranju zatvorene trgovine.

Kako bi se što prije raspisao javni natječaj za zakup poslovnog prostora u kojem je donedavno djelovala maloprodaja, bilo je potrebno uskladiti gradske odluke s novim zakonskim izmjenama. Upravo je ta „birokrat-

MURSKO SREDIŠĆE

ska prepreka“ riješena na posljednjoj sjednici, čime je otvoren put za traženje novog zakupca.

Gradonačelnik Dražen Srpak optimističan je oko cijelog procesa i vjeruje da naselje, koje prema popisu broji 339 stanovnika, ne smije dugo biti bez takvog sadržaja.

- Imamo informaciju da postoji interes te vjerujem da će se na natječaj netko prijaviti i da će Štrukovec ponovno imati svoju trgovinu, poručio je gradonačelnik Srpak. (sh)

Više svjetla u Peklenici, novi teren u Maslačku

Gradonačelnik Murskog

Središća donio je niz novih zaključaka kojima se reguliraju tekuća ulaganja u komunalnu infrastrukturu, sport i društvene djelatnosti na području grada i pripadajućih naselja. Riječ je o zahvatima koji izravno utječu na sigurnost i kvalitetu života mještana, a ukupna vrijednost potvrđenih radova premašuje 10.000 eura.

Dvije rampe u Hlapičini

U sklopu održavanja komunalne opremljenosti, prihvaćena je ponuda tvrtke Metal – Marodi u iznosu od 2160 eura za izradu dvije rampe u Hlapičini te fiksne ograde na lokaciji Skela Fusek. Istim će se sredstvima financirati i postavljanje deset novih reflektirajućih stupića u samom centru grada. Također, donesen je zaključak o sanaciji šljunčanog puta u Ulici Franje Koroša, što će za 1242 eura izvršiti tvrtka Blažon.

Vezano uz komunalni sustav, Grad pokreće i reviziju površina za obračun komunalne naknade. U tu će svrhu biti angažiran vanjski suradnik.

Pekleničari dobivaju 4 reflektora

Značajna sredstva usmjerena su u dječju i sportsku infrastrukturu. Na nogometnom igralištu NK „Plavi“ u Peklenici postavit će se četiri dodatna reflektora, čime će se poboljšati uvjeti za večernje treninge i utakmice. Izvođač radova je tvrtka Magić Co, a vrijednost investicije iznosi 2600 eura.

Radno će biti i u Dječjem vrtiću „Maslačak“ u Murskom Središću. Prihvaćena je ponuda tvrtke Jezernik za izmještanje postojećih igrala i postavljanje nove antistres podloge. Vrijednost ovih radova iznosi 2625 eura, s ciljem povećanja sigurnosti djece tijekom boravka na otvorenom.

Nova knjiga za knjižnicu

Na polju socijalne i kulturne politike, gradonačelnik je zaključkom odobrio sufinanciranje troškova logopeda za dijete u iznosu od 50 posto tijekom cijele 2026. godine. Također, od Ogranka Matice hrvatske Čakovec otkupljena je „Monografija grada Čakovca“ po cijeni od 30 eura, koja će upotpuniti fond Gradske knjižnice i čitaonice Mursko Središće. (sh)

OBILJEŽEN Dan rudara

Sjećanje na „kruh sa sedam kora“

U spomen na sve bivše rudare, u gradskom su parku kod spomenika „Rudar“ u ponedjeljak, 2. ožujka, položeni vijenci i zapaljene svijeće. Delegacija Grada, predvođena gradonačelnikom Draženom Srpakom i predsjednikom Vijeća Miljenkom Cmrečakom, uz vijećnike, umirovljenike i članove Rudarskog zbora, odala je počast ljudima čiji je mukotrpan rad izgradio naš kraj.

BURNO na Gradskom vijeću Mursko Središće zbog ekonomske cijene vrtića

Grad će pokriti manjak

od 79.699 u vrtiću

Piše: Sanja Heric

Najviše rasprave na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Murskog Središća izazvala je nova ekonomska cijena dječjeg vrtića te manjak u vrtićkom proračunu od oko 80.000 eura, koji će se u potpunosti pokriti iz gradske blagajne.

Gdje je nastao manjak?

Gradonačelnik Dražen Srpak i predsjednik Vijeća Miljenko Cmrečak pojasnili su kako je ovaj manjak zapravo jasan pokazatelj da su roditelji u proteklom razdoblju plaćali nižu cijenu od stvarne ekonomske cijene. Grad je, naime, svjesno odgađao usklađivanje cijena s rastom troškova kako bi zaštitio roditelje od dodatnog financijskog tereta. U međuvremenu su značajno porasli troškovi energenata, materijalni izdaci i plaće zapo-

ekonomske cijene vrtića slenika, što je stvorilo razliku između prihoda i stvarnih troškova rada. Ipak, oporbeni vijećnik Tomislav Korbelj uporno je inzistirao na dodatnim pojašnjenjima o tome kako je točno nastao navedeni minus, unatoč tome što su mu gradonačelnik i predsjednik Vijeća nekoliko puta ponovili razloge vezane uz inflaciju i zadržavanje starih cijena.

Vladajući su istaknuli da sadašnje, minimalno povećanje ne garantira da se manjak zbog inflacije neće ponoviti, ali ako do toga i dođe, on će ponovno biti saniran iz gradskog proračuna. Naposljetku, Gradsko vijeće je većinom glasova prihvatilo izvješće o radu i novu ekonomsku cijenu. Prema novoj odluci, ekonomska cijena za 10-satni boravak iznosi

400 eura, dok za minimalni 4-satni boravak ona iznosi 260 eura. Boravak djece u jasličkoj skupini utvrđen je na 470 eura. Posebno su definirane i cijene za Montessori program, gdje će ekonomski iznos za 10-satni boravak biti 435 eura, a za 4-satni boravak 269 eura. Protiv su bili oporbeni vijećnici Darija Dunjko Manhard, Tomislav Korbelj i Danijel Klobučarić.

Hoće li izdvajati 70 centi po glavi za bolnički kadar?

Gradsko vijeće Murskog

Središća održano jučer navečer raspravljalo je o novom modelu sufinanciranja zdravstva koji bi mogao postati zajednički teret svih međimurskih proračuna.

Pitanje koje je u fokus stavilo lokalne financije i zdravstveni standard otvorio je vijećnik Miljenko Cmrečak, zanimajući se za detalje inicijative prema kojoj bi Grad trebao izdvajati 70 centi po stanovniku za potrebe Županijske bolnice Čakovec.

Gradonačelnik Dražen Srpak je, odgovarajući na upit,

odmah u startu spustio loptu na zemlju glede obvezujućih zaključaka s razine Županije. Naglasio je kako kolegij kod župana služi prvenstveno za savjetovanje te nema pravnu snagu, jer svaka općina i grad autonomno donose odluke o svom proračunu i preuzimanju financijskih obveza.

- Inicijativa je došla iz Županijske bolnice da se po stanovniku plaća 70 centi kako bi se za liječnike koji dolaze iz nekih drugih sredina osigurao stan i pokrili putni troškovi, ali putni troškovi bi se kao sad

plaćali od strane države, te nekakav iznos 'dobrodošlice' –što god to značilo, jer ni tamo nije bilo baš jasno, istaknuo je Srpak. Gradonačelnik je pojasnio kako je bolnica u zadnje vrijeme dobila dosta liječnika, uključujući abdominalce i ortopede, te da se čuje kako je situacija dobra i stabilna. Ipak, upozorio je na stalnu fluktuaciju kadra zbog koje se bolnice međusobno bore za liječnike, što je i bio temelj prijedloga iz bolnice. Iako je na kolegiju bilo dosta negodovanja

načelnika, prvenstveno zbog lista čekanja, na kraju je ipak postignut svojevrsni nevoljki konsenzus o financiranju. - Moj odgovor je jednostavan: Ako će plaćati svi, plaćat ćemo i mi. Ako neće svi, nećemo ni mi. Jer ako je to zajednički stav, onda bi trebali svi bespogovorno iza toga stati, poručio je Srpak. Podsjetio je da je riječ o novom rashodu koji nije planiran niti su zbog njega dobili nove prihode, uz sve ostale troškove koji se pojavljuju na dnevnoj bazi.

Datum nije odabran slučajno, upravo je 2. ožujka 1921. započela pobuna rudara i proglašena povijesna „Labinska republika“. Bio je to simbol otpora i hrabrosti onih koji su svakodnevno radili u opasnim i teškim uvjetima. Okupljeni Središćanci s pijetetom su se prisjetili doprinosa rudara razvoju zajednice, ali i brojnih žrtava koje je ovaj zahtjevan poziv kroz povijest odnio širom svijeta. (sh)

PRIJEM kod gradonačelnika Srpaka

Mursko Središće ima razloga za ponos, a povod je sjajan nastup članova MS JIU-JITSU kluba na nedavnom Prvenstvu Hrvatske. Tim je povodom gradonačelnik Dražen Srpak upriličio prijem za mlade nade koje su se iz

Zagreba vratile s pregrštom medalja u GI i NO-GI disciplinama. David Hoblaj i Martin Vuri okitili su se zlatnim odličjima, dok su Mia Katalenić i Filip Golubić upotpunili bogatu klupsku riznicu srebrom i broncom. Treneri Mošmondor, Kontrec i Horvat ne kriju zadovoljstvo jer medalje stižu upravo u godini kada klub slavi 13 godina kontinuiranog rada.

Već za tri tjedna naše borce čeka Europsko prvenstvo u Grčkoj, a gradonačelnik Srpak poručio je kako će Grad osigurati financijsku potporu kako bi reprezentativci u vrhunskoj formi branili boje "grada rudara" na međunarodnoj sceni. (sh)

UREĐENJE CENTRA Štrigove

Štrigovčanci dobivaju zelenu aleju

Piše: Benjamin Jakopić

Na nedavno održanoj sjednici Općinskog vijeća u Štrigovi, Općina je službeno izvijestila kako se prijavila na ambiciozan projekt “Zelene infrastrukture” za uređenje centra Štrigove.

Projekt je vrijedan visokih 930 tisuća eura, od čega bi Općina iz vlastitog proračuna plaćala 15 posto, dakle oko 140 tisuća eura.

Projekt obuhvaća opsežno ozelenjavanje groblja, prostora oko škole i samog centra Štrigove. Posadila bi se brojna stabla na cesti uz groblje, a na samom groblju bi se napravilo još nekoliko staza i posadilo drveće uzduž njih kako bi se stvorio prirodni hlad. Parkinzi iznad i ispod groblja bi se uredili uz dodatno ozelenjavanje prostora. Također bi se posadila stabla oko škole i nogometnog igra-

U centru Štrigove, kod pošte, cijeli prostor bi bio ozelenjen i napravilo bi se još nekoliko parkirnih mjesta

lišta, te bi se napravila jedna pješačka staza kako bi cijelo to područje bilo prohodno i sigurnije za djecu. Uz to, cijela cesta od škole, pored groblja i sve dolje do vatrogasnog doma bi se uredila sa zelenilom i suvremenom pješačkom stazom.

U centru Štrigove, kod pošte, cijeli prostor bi bio ozelenjen i napravilo bi se još nekoliko potrebnih parkirnih mjesta. Slično bi se napravilo ispred zgrade Općine, gdje bi se posadilo sezonsko cvijeće. Predloženo je da se u samom središtu trga posadi velika jelka, koja bi onda u vrijeme Adventa služila kao glavni božićni bor.

- Projekt je uspješno prijavljen, a rezultate bismo trebali dobiti u roku od dva do tri mjeseca. Ako smo prošli, odmah možemo krenuti u postupak javne nabave, rekao je načelnik Stanislav Rebernik.

MALA ŠKOLA REZIDBE Mladena Dobranića

Ne

U voćnjaku Mladena Dobranića proljetni su radovi u punom jeku, a fokus je na pravilnoj rezidbi koja postavlja temelje za kvalitetan urod jabuka i ostalih voćaka. Prema riječima ovog iskusnog voćara, rezidba je strateško oblikovanje voćke kako bi ona bila zdrava i rodna.

- Krošnja mora disati, glavno je pravilo kojeg se Dobranić drži. Upozorava da amateri često griješe ostavljajući pregustu masu lišća koja "guši" plodove. Cilj je postići oblik vretenastog grma s granama koje poput riblje kosti propuštaju svje-

SŽivimo od jedne

bušotine, a i to je upitno

Općina Štrigova je zadnjih godina na neki način “živjela” od plinske rente koja je bila stabilan izvor prihoda. Naime, novci od rente su bili uloženi u brojne mjere za ostanak mladih i za važna demografska pitanja. Međutim, to “zlatno doba” možda se polako bliži kraju. Dok su donedavno radile tri bušotine, trenutno aktivno radi samo jedna.Živimo od jedne bušotine, a tako će vjerojatno biti i u budućnosti jer su male šanse da će druge dvije ponovno proraditi. Postojeća bušotina također donosi sve manje prinosa, a to nažalost vidimo i na renti koja se smanjuje iz mjeseca u mjesec. Nažalost, čini se da su ranija predviđanja bila pogrešna i da se tu ne radi o tako velikom nalazištu

SELNICA

Prijavite se za uskrsnicu od

60 ili 45 eura!

- Projekt je uspješno prijavljen, čekamo rezultate, rekao je načelnik Stanislav Rebernik

kako je prvotno bilo rečeno, rekao je zabrinuto Rebernik. Kanalizacija u ostalim naseljima?

Projekt kanalizacije u Jalšovcu prijavljen je u NPO, a načelnik je izvijestio i kako su ih Međimurske vode stavile u projekt idejnih rješenja za kanalizaciju u svim ostalim naseljima, ali veliko je pitanje kada će to zapravo biti ostvareno. Vijećnik Velimir Slokan postavio je konkretno pitanje glede kanalizacije u Železnoj Gori u smjeru Toplica Sveti Martin. - Projekt je trenutno na čekanju, a dokumentacija još nije u potpunosti realizirana. To će se dogoditi prije ili poslije zbog stalnog pritiska Toplica, ali to je sve još uvijek u fazi idejnog projekta, odgovorio je načelnik. Ova sjednica Općinskog vijeća imala je posebnu notu jer je njoj po prvi put prisustvovao mladi Luka Žižek u ime novoosnovanog Savjeta Mladih.

dajte da vas pupovi preveslaju

tlost i zrak do samog središta voćke.

No, rezidba zahtijeva i znanje o anatomiji voćke. Mladen nas podučava da svaki voćar mora razlikovati tri vrste pupova: rodne, lisne te one alternativne.

- Ovi potonji su pravi 'bleferi'. Mogu roditi, ali se mogu pretvoriti i u običan list, objašnjava nam Dobranić dok vješto orezuje grane.

- Svaki bi voćar morao poznavati i razlikovati tri vrste pupova. Imaš rodne (cvjetne), imaš lisne i postoje alternativni. Ovi potonji mogu roditi, ali i ne

Turistička tura među policama

vi se volimo zaklinjati u naše more, plodnu ravnicu i „domaće je ipak domaće“. No, čim prekoračite prag supermarketa, ta se romantična slika razbije. Dok nam polja zjape prazna ili zapuštena, police blješte od uvoznog sjaja. Prva stanica: blitva. Vidim natpis Hrvatska. Srce zaigra, rekoh, može, ide u košaru! Tu su još kelj, poriluk, različite vrste jabuka i cikla.

I to je, dragi moji, otprilike to od naših hrvatskih snaga. I onda kreće prava turistička tura. Pružim ruku prema mladom luku, kad ono - Buongiorno! Stigao gospodin iz Italije. Do njega se sunča puterica, također Talijanka, sva �ina i nježna, dok ih s visoka promatra kivi iz iste domovine. Odmah pored njih, krastavac i tikvica „razgovaraju“ na španjolskom. Gledam ja taj

moraju, mogu se pretvoriti u lisne. Bitno je da svaki voćar to zna, objašnjava nam Dobranić, dok orezuje svoje voćke.

Općina Selnica objavila je poziv svim umirovljenicima sa svojeg područja za dodjelu uskrsnih poklon bonova povodom nadolazećih blagdana. Pravo na ovaj dar ostvaruju svi korisnici čija mirovina ili ukupni iznos mirovina ne prelazi 500 eura.

Za sve umirovljenike koji imaju mirovinu do 300 eura, uskrsnice će iznositi 60 eura u poklon bonu, a za sve koji primaju od 300,01 eura do 500 eura, dobit će 45 eura u poklon bonu.

Kako bi ostvarili svoje pravo, umirovljenici moraju ispuniti poseban obrazac i priložiti zadnji odrezak od mirovine.

Dokumentacija se prikuplja u razdoblju od 3. ožujka do ponedjeljka, 17. ožujka 2025. godine, a prijave se podnose isključivo elektroničkim putem na e-mail adresu opcina. selnica@gmail.com ili ostavljanjem u sivom sandučiću postavljenom kod općinskog ureda. Načelnik Ervin Vičević pozvao je ukućane i susjede da pomognu starijim mještanima oko ispunjavanja dokumentacije, a za sve nejasnoće otvoren je i broj telefona 040/861-344. Obrazac možete preuzeti na našem portalu. (bj)

GORNJI MIHALJEVEC

Kulturno-umjetnička udruga “Lipa” Gornji Mihaljevec organizira svečanu priredbu povodom Međunarodnog dana žena, koja će se održati u nedjelju, 8. ožujka 2026. godine. Program počinje u 15:00 sati u prostorijama Doma kulture Gornji Mihaljevec. Posjetitelje očekuje bogat kulturno-umjetnički sadržaj ispunjen glumom, pjesmom i toplim riječima posvećenima svim ženama.

SVETI

U programu sudjeluju učenici Osnovne škole Gornji Mihaljevec, mlada i odrasla dramska sekcija KUU “Lipa”, HKUU Sveti Martin te Udruga Turen iz Podturna. Ulaz na priredbu je uz dobrovoljni prilog, a organizatori su za svakog gledatelja na ulazu pripremili i mali znak pažnje. Nakon službenog dijela programa, druženje će se nastaviti uz prigodan domjenak za sve posjetitelje. (bj)

MARTIN NA MURI

Uskrsnice od 50 eura

Na imanju se ništa ne baca. Stare i bolesne grane odmah se melju i malčiraju natrag u zemlju, čime se zatvara prirodni krug gnojenja.

krastavac od tri eura i razmišljam – pa on je vidio više svijeta nego ja u zadnjih pet godina! Doputovao u Hrvatsku iz Španjolske, baš kao i naranče koje mu prave društvo na polici. Gledam dalje, i mislim si, uzet ću barem još crveni kupus, to mora biti naše. Šipak. Došao k nama iz Albanije. Dobro, rekoh, uzet ću barem mrkvu. Kad ono, mrkva stigla iz Srbije. Do nje

- U voćnjaku uvijek ima posla za one koji žele raditi, zaključuje ovaj voćarski veteran dok nas prati s osmjehom, siguran da će ga trud i ove jeseni nagraditi sočnim plodovima.

Općina Sveti Martin na Muri osigurala je uskrsnice za svoje mještane u vrijednosti od 50,00 eura. Pravo na ovu jednokratnu pomoć ostvaruju umirovljenici s primanjima do 700,00 eura te osobe starije od 60 godina koje nemaju nikakve prihode.

Umirovljenici trebaju pripremiti dokaz o visini mirovine (ne stariji od tri mjeseca), osobnu iskaznicu i OIB, dok osobe bez prima-

nja moraju priložiti potvrdu Porezne uprave o neostvarivanju prihoda u protekloj godini. Obje kategorije korisnika u prostorijama Općine potpisuju i izjavu o neostvarivanju dodatnih prihoda. Podjela pomoći održat će se od 23. do 27. ožujka 2026. godine u vremenu od 8 do 13 sati. Sredstva će se dijeliti u prostorijama Općine na Trgu Sv. Martina 9, u prostoru starog matičnog ureda pored ureda umirovljenika. (bj)

žuti luk iz Nizozemske, a ako imaš onu njihovu karticu, nizozemski celer je jeftiniji od našeg domaćeg. Pa tko je tu lud? Je li stvarno lakše ii jeftinije dopremiti luk i celer iz Nizozemske nego iz bilo kojeg drugog mjesta u Hrvatskoj?

Ali vrhunac tek dolazi. Želite li mladi krumpir? Može, ali pripremite se na pijesak jer je stigao iz Egipta. Iz naše Belice ga nema. Ako

ste pak za voćnu salatu, ananas nam dolazi iz Kostarike, kruške iz Belgije, grožđe iz Južnoafričke Republike, a banane, naravno, iz Ekvadora. Češnjak je potegnuo iz Kine, a đumbir iz Brazila. Hrvatska poljoprivreda na policama supermarketa izgleda kao gostujuća momčad na vlastitom terenu kojoj su uzeli i loptu i dresove. Ali neka, barem nam ceker izgleda svjetski. Mašala!

AŽURIRAJTE

trajne naloge za dopunsko

Rep duga može se nagomilati

Nakon poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja, značajan broj građana mogao bi se neugodno iznenaditi zbog mogućih dugovanja prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Iako je većina korisnika uredno obaviještena o novim tarifama, problem nastaje kod onih koji mjesečne rate plaćaju putem trajnih naloga ugovorenih u bankama.

Kako se trajni nalog temelji na fiksnom iznosu koji je korisnik ranije odobrio, banke nemaju ovlaštenje automatski podizati taj iznos bez suglasnosti klijenta. To znači da će banka s računa i dalje skidati stari, manji iznos, dok će razlika do pune cijene nove premije ostati nepodmirena. Takvi neplaćeni ostatci s vremenom se akumuliraju u dug, što može dovesti do slanja opomena te obračuna zateznih kamata. (vv)

Strojevi su stigli pred školu OBRAZOVANJE

Počela dogradnja

OŠ Prelog

Ovih dana započeli su radovi na dogradnji zgrade Osnovne škole Prelog, projektu kojim Međimurska županija nastavlja snažan investicijski ciklus u obrazovanje. Nakon potpisivanja ugovora s izvođačem, domaćom tvrtkom Team građenje, na gradilištu su započele prve aktivnosti.

U projektu, u kojem vrijednost radova doseže 2.123.584 eura, školska zgrada će se adaptirati i proširiti za novu prizemnu etažu površine oko 1.000 četvornih metara. Uredit će se šest novih učionica, tri

kabineta, te prostor za produženi boravak, nove sanitarne prostorije prilagođene učenicima, zaposlenicima i osobama s invalidnošću, kao i spojni hodnik koji će povezati novi i postojeći dio zgrade. U sklopu radova, rekonstruirat će se i glavni ulaz u školu, obnoviti zbornice, urediti tehničke prostorije, terasa, kao i hodnik s garderobama. Završetak radova očekuje se do početka iduće školske godine, kada će učenici ući u nove prostore koji osiguravaju uvjete za nastavu u jednoj smjeni. (vv)

GKP ČAKOM d.o.o. pokreće investicijski ciklus vrijedan 5,43 milijuna eura

GKP ČAKOM d.o.o. pokreće jedan od najvažnijih investicijskih ciklusa u komunalnu infrastrukturu na području Međimurske županije, usmjeren na osiguravanje stabilnog, učinkovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom. Grade se nova kazeta za otpad, sortirnica i ključna infrastruktura za održivo gospodarenje otpadom u Međimurju.

Riječ je o projektu ukupne procijenjene vrijednosti 5,43 milijuna eura kojim će se osigurati dodatni kapaciteti za odlaganje otpada, modernizirati postupci obrade te stvoriti preduvjeti za daljnji razvoj kružnog gospodarstva. Najavljena ulaganja osigurat će nove odlagališne kapacitete do otvaranja RCGO Piškornica te značajno unaprijediti sustav recikliranja i ponovne uporabe otpada.

Odlagalište za neopasni otpad Totovec, kojim upravlja GKP ČAKOM d.o.o., već desetljećima predstavlja središnje mjesto za obradu i zbrinjavanje komunalnog otpada s područja županije. S obzirom na to da je sanirana ploha odlagališta već dosegla svoj projektirani kapacitet, a aktivna ploha predviđena za odlaganje otpada nalazi se pri kraju raspoloživog prostora, pokretanje novih investicija postalo je nužno kako bi se osiguralo kontinuirano i sigurno pružanje javne usluge. Investicijski plan temelji se na idejnom rješenju iz travnja 2024. godine te je podijeljen u tri faze. Dok je prva faza

usmjerena na hitno osiguranje kapaciteta i modernizaciju infrastrukture, druga faza obuhvatit će aktivnosti vezane uz sanaciju i zatvaranje odlagališta nakon prestanka odlaganja otpada, pri čemu se očekuje sufinanciranje iz dostupnih izvora. Treća faza predviđa daljnje jačanje zelene infrastrukture, uključujući izgradnju kompostane s pripadajućom opremom, reciklažnog dvorišta za građevni otpad, plohe za odlaganje azbesta, transformatorske stanice, prekrivnog brtvenog sustava na kazeti II po njezinu popunjavanju te sunčane elektrane. Investicijski ciklus započinje izgradnjom kazete II za odlaganje miješanog komunalnog otpada, procijenjene vrijednosti 2 milijuna eura. Za ovaj projekt planirano je sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u visini od 60 posto, dok će se preostali dio financirati iz namjenskih sredstava prikupljenih kroz cijenu javne usluge u ranijim godinama. Istodobno, planirano je rušenje i preseljenje postojeće sortirnice te izgradnja nove sa skladišnim prostorima, kao i izgradnja zgrade za zaposlenike, prostora za obradu glomaznog otpada, prometno-manipulativnih površina i centra za ponovnu uporabu. Ukupna vrijednost tih ulaganja procjenjuje se na 3 milijuna eura, a sredstva se planiraju osigurati putem dugoročnog investicijskog kredita s rokom

otplate od deset godina. Vlasnici društva iskazali su spremnost sudjelovati u financiranju projekta kroz otplatu kredita razmjerno broju korisnika javne usluge s njihova područja, čime se dodatno potvrđuje strateška važnost ove investicije za lokalnu zajednicu.

Početkom rada RCGO Piškornica odlagalište Totovec prestat će s odlaganjem otpada, nakon čega će GKP ČAKOM d.o.o. sav prikupljeni miješani komunalni otpad prevoziti na obradu i zbrinjavanje u regionalni centar. U tijeku je rješavanje pitanja pretovara otpada, uz mogućnost priključenja na pretovar u PS Varaždin, kako bi se omogućio racionalniji i ekonomski učinkovitiji transport otpada.

Provedbom planiranih projekata GKP ČAKOM d.o.o. dodatno će unaprijediti kvalitetu komunalnih usluga, osigurati dugoročnu stabilnost sustava gospodarenja otpadom te dati snažan doprinos zaštiti okoliša i razvoju kružnog gospodarstva na lokalnoj razini.

Mi volimo Međimurje, a vi? GKP ČAKOM d.o.o.

KRIZA na tržištu umjetnih gnojiva

EU politika gnojiva vodi u propast europske ratare

Hrvatska poljoprivredna komora upozorila je na Skupštini udruženja Copa Cogeca u Briselu na neodrživo stanje na tržištu mineralnih gnojiva koje izravno ugrožava europsku, a time i hrvatsku ratarsku proizvodnju. Glavni uzrok problema leži u primjeni Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM), koji je doveo do dramatičnog i neviđenog pada uvoza gnojiva u Europsku uniju za više od 80 posto. S obzirom na to da je Unija iznimno ovisna o vanjskim izvorima, posebice kada je riječ o fosfornim i kalijevim gnojivima, ovakva politika rezultira drastičnim rastom cijena i neizvjesnošću u opskrbi.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović istaknuo je apsurdnu situaciju u kojoj se Unija ponaša kao „maćeha“ vlastitim proizvođačima jer

rinski uvoz jeftinih žitarica iz trećih zemalja, poput Ukrajine, dok domaćim ratarima onemogućuje pristup povoljnijim gnojivima izvan EU. Zbog toga se traži hitna i privremena suspenzija uvoznih carina na amonijak i ureu te obustava primjene CBAM-a dok se ne osigura stabilnost cijena i predvidljivost u cijelom opskrbnom lancu.

Poseban naglasak stavljen je na položaj hrvatskih poljoprivrednika koji su gubitkom pune proizvodnje u kutinskoj Petrokemiji ostali bez stabilne domaće opskrbe i postali potpuno ovisni o poremećajima na globalnom i europskom tržištu. HPK zaključuje kako trenutni podaci više nisu samo teoretska briga, već ozbiljan rizik za opstanak poljoprivredne proizvodnje i dugoročnu sigurnost hrane u cijeloj Europskoj uniji. (vv)

Igor Rešetar, mljekar iz Kuršanca

Damir Mesarić, uzgajivač krumpira iz Belice

IZBORI za Skupštinu HPK

Rešetar i Mesarić

ušli u Skupštinu

Zadnjeg dana veljače, završilo je elektroničko glasovanje za članove Skupštine Hrvatske poljoprivredne komore. Doduše, zbog jednakog broja glasova, u Virovitičkopodravskoj županiji ide se u drugi krug tako da će konačni rezultati biti objavljeni krajem tjedna, odnosno 7. ožujka.

Što se Međimurja tiče, kako sada stvari stoje, imat

POKAZNO-PRODAJNA izložba malih životinja u Nedelišću

Djeca su najviše uživala

u druženju sa životinjama

Bili su tu kunići, golubovi, ukrasne ptice, patke, guske, kokoši, paunovi, čak i male vijetnamske svinjice, a da se ne govori o malim pilićima i patkicama koji su privlačili najviše pogleda

Piše: Vlasta Vugrinec

Prva ovogodišnja pokazno-prodajna izložba malih životinja u Nedelišću bila je pun pogodak. Lijepo i ugodno nedjeljno prijepodne doista je izmamilo brojne uzgajivače životinja na prostor Mesapa, a nije nedostajalo ni posjetitelja koji su ispunili svaki slobodan kutak sajmišta.

Osim same trgovine, MESAP je ove nedjelje bio i mjesto susreta starih znanaca. Uz razmjenu iskustava o uzgoju, savjete o prehrani i pokoju anegdotu iz peradarnika, izložba je još jednom potvrdila da su ovakve manifestacije i te kako dobrodošle.

će svega dva predstavnika, Igora Rešetara (101 glas), već iskusnog člana te Damira Mesarića (80 glasova). Treća kandidatkinja sa 71 glasom nije prošla.

Članovi SKupštine će krajem ožujka birati Upravni odbor i predsjednika komore. Potom još slijede odabir Predsjedništva, Nadzornog odbora i Suda časti. (vv)

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA dijeli potpore

377.000 eura za povećanje proizvodnje

Međimurska županija objavila je tri javna poziva za poljoprivrednike vrijedna 377.000 eura. Čak 352.000 eura namijenjeno je potporama male vrijednosti, što je dosad najviši iznos osiguran za realne potrebe sektora, dok je 25.000 eura usmjereno projektima udruga.

Cilj je osnažiti ruralni razvoj i održive modele proizvodnje s većom dodanom vrijednošću. Mjere su kreirane u suradnji s proizvođačima kako bi se osigurali bolji uvjeti rada i egzistencija obiteljskih gospodarstava. Javni pozivi otvoreni su od 2. ožujka. (vv)

Oko 150 uzgajivača

Iako je teren prostora velikim dijelom pretvoren u gradilište, organizatori su pronašli prostor za izlagače koji su stigli sa svih strana, od Mađarske, Slovenije i Austrije, pa do domaćih uzgajivača iz široke okolice.

Teško je nabrojiti sve ono što su ponudili na razgled i kupnju. Uglavnom su tu bili kunići, golubovi, ukrasne ptice, patke, guske, kokoši, paunovi, čak i male vijetnamske svinjice, a da se ne govori o malim pilićima i patkicama koji su privlačili najviše pogleda. Uz to, nudila su se i jaja za nasad, različita hrana te stručno izrađene nastambe –

Aristokratske divovske guske

U moru životinja, svojom veličinom posebno su se istakle ogromne bijele guske, odnosno holmogorske guske. One su prava aristokratkinje među peradi.

Za nju se veli da je jedna od najvećih gusaka na svijetu. Riječ je o drevnoj ruskoj pasmini nastaloj križanjem autohtonih ruskih gusaka s kineskim guskama, a krajnji rezultat je jedna od najtežih i najdugovječnijih pasmina na svijetu.

Osim svojom veličinom, prepoznatljiva je po bradi koja joj visi ispod nosa. U 19. stoljeću ta je pasmina bila vrlo omiljena. Ljudi su ih uzgajali na svojim imanjima, a neki su ih koristili u inkubatorima za komercijalni uzgoj. Pasmina se odlikuju ne samo visokom produktivnošću već i brzom prilagodbom bilo kojoj klimi. U toplijim

klimama ptice ne boluju od bolesti, proizvode brojna jaja, brzo dobivaju na težini i mogu živjeti oko 17 godina, što je za guske vrlo dugo vrijeme. Unatoč svojoj impresivnoj veličini i pomalo strogom izgledu, holmogorske guske poznate su po izrazito mirnom i stabilnom temperamentu, što ih razlikuje od njihovih manjih i bučnijih rođaka. Zanimljivo je da svoju punu zrelost i ljepotu dosežu tek oko treće godine života.

Dugovječnost je ključna karakteristika gusaka, što ih čini popularnima među uzgajivačima peradi. Međutim, ova karakteristika predstavlja određene izazove: na primjer, dugovječne guske počinju nesati jaja s tri godine, što je vrlo kasno.

Danas je potražnja za ovim pticama smanjena, a kholmogorske guske mogu se naći samo među hobistima,

od unikatnih kućica za ptice do prostranih kaveza i krletki. Priliku su iskoristili i lokalni OPG-ovi, prodavači domaćeg meda, svježeg povrća, sadnica za vrtove i suhih buketa. Drugim riječima, bio je to pravi proljetni festival s oko 150 prodavača te još većim brojem posjetitelja i kupaca.

Kupovalo se na veliko

Da se kupovalo ozbiljno, svjedočile su brojne kutije, vreće hrane i krletke koje su kupci pažljivo iznosili sa sajamskog prostora. S jedne strane, takav interes nije čudan jer proljeće

je pred vratima, a s njim i vrijeme obnove dvorišnih jata i kaveza. No, ono što je ovoj nedjelji dalo posebnu težinu bio je nevjerojatan broj djece. Upravo su mališani bili najglasniji i najuzbuđeniji posjetitelji, a mnogi od njih su ove nedjelje dobili i svog prvog pernatog ili krznenog ljubimca.

Ta slika djeteta koje s ponosom nosi svoju prvu kutiju s malim zečićem ili kutiju s pticom dok mu roditelji strpljivo objašnjavaju kako se o njima brinuti, bila je najljepša razglednica iz Nedelišća. Uzgajivači životinja sljedeći susret u Nedelišću, zakazali su 12. travnja.

unatoč njihovim izvrsnim proizvodnim karakteristikama. Guske nesu jaja u proljeće, rijetko krajem zime. Jedna ženka može snijeti oko 20-30 jaja po sezoni, svako težine 150-200 g. Jaja su dobre kvalitete, a ženke su se pokazale kao izvrsne maj-

ke. Za izvrsnu proizvodnju mesa, guskama su potrebne žitarice, brašno, korjenasto povrće, sijeno, kupus i salata. Iskusni uzgajivači peradi vjeruju da broj snesenih jaja izravno ovisi o duljini dnevnog svjetla. To je također olakšano navikom ptica da nose jaja u određeno vrijeme.

Jagode za pet eura i redovi za motike

Ove srijede već je bio problem naći slobodno parkirališno mjesto na čakovečkom sajmu. To znači da je prodajni prostor oživio, da se trgovci i poljoprivrednici vraćaju na svoja mjesta nakon zimske pauze. Bolje bi bilo reći, vraćaju se jer imaju što prodati, a i porasla je potražnja. Zanimljivo je i da je vanjski dio sajma prepun kamionima s drvima što nije bio slučaj cijele zime. Trenutno je potražnja koncentrirana na mlade kokoši, sadnice cvijeća te voćne i lozne sadnice. Istina, stigle su i presadnice salate, jagoda, peršina… Kad se već govori o jagodama, na klupama su se pojavili i krupni crveni plodovi za čiju se mjericu tražilo 5 eura. Vjerujemo da su sočne i slatke, no ipak ćemo pričekati njihovu pravu sezonu.

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1,50 €

Kiselo zelje (kg): 3,50 €

Salata (kg): 4,00 €

Mrkva (kg): 2,00 €

Luk (vezica): 1,00 €

Med (flašica): 10,00 €

Blitva (vezica): 1,00 €

Matovilac (kg): 15,00 €

Jagode (kg): 15,00 €

Jaglaci (kom): 1,50 €

Nudilo se dosta i drugog sadnog materijala poput graha i krumpira te lučica luka. Istina, ženski dio više se vrtio oko lukovica ljiljana svih vrsta i boja.

Posla su imali i trgovci drvenarijom jer su se kupovale motike i lopate/štihače za vrt čija je cijena varirala od 5 eura nadalje, ovisno o

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 0,80 €

Zelje (kg): 0,50 €

Batat (kg): 2,00 €

Mrkva (kg): 2,00 €

Kelj (kg): 2,00 €

Sir i vrhnje (kg): 10,00 €

Presadnice salate: 0,40 €

Voćne sadnice: 5-10,00 €

Jagode: (mjerica): 5,00 €

Pšenica (kg): 0,40 €

vrsti. Dobro su išli i štiljevi za vrtni alat, dječje ljuljačke, metle i pletene košarice. S druge strane, središnja čakovečka tržnica i dalje izgleda više nego otužno. Dakle, prodavači se mogu nabrojati na prste ruku. Doduše, kažu da je to tako “samo” kroz tjedan, odnosno da je vikendom bolje. (vv)

Dobrobit životinja u trenutku usmrćivanja

Piše: Ljubica Kugelman, dr. vet. med.

Zaštita životinja u trenutku klanja ili usmrćivanja temelji se na Uredbi 1099/2009 kojom se utvrđuju zajednička najmanja pravila za zaštitu životinja u EU u trenutku klanja ili usmrćivanja. Dobrobit životinja je vrijednost EU, ali i predmet javne brige koji utječe na stav potrošača prema poljoprivrednim proizvodima. Poboljšanje zaštite životinja u vrijeme klanja doprinosi većoj kvaliteti mesa i neizravno ima pozitivan utjecaj na sigurnost rada u klaonicama.

Područjem primjene ove Uredbe nije obuhvaćeno usmrćivanje iz nužde, npr. divljih ili zalutalih životinja, koje ugrožavaju ljudski život ili prenose smrtonosne bolesti, kao i u svrhu kontrole populacije. Uredba isključuje usmrćivanje koje se odvija tijekom lova, rekreacijskog ribolova, znanstvenih pokusa i kulturnih događanja, u kojima bi udovoljavanje zahtjevima dobrobiti životinja nepovoljno utjecalo na samu prirodu dotičnog događaja. Klanje peradi, kunića i zečeva za osobnu domaću potrošnju ne provodi se u opsegu za koji je vjerojatno da može utjecati na konkurentnost komercijalnih klaonica jer napori koji su nužni od strane javnih tijela radi otkrivanja i nadzora takvih postupaka ne bi bili razmjerni potencijalnim problemima koje bi trebalo riješiti, stoga su takvi postupci isključeni iz opsega ove Uredbe. Ova Uredba poštuje slobodu vjeroispovijesti i pravo na izražavanje religije i vjeroispovijesti, stoga je odstupanje od omamljivanja u slučaju religijskog klanja koje se odvija u klaonicama dopušteno i odobreno drugom Direktivom 93/119/EZ.

Budući da kod riba postoje značajne �iziološke razlike od kopnenih životinja

i uzgajane se ribe usmrćuju u sasvim različitom kontekstu, stoga preporuke o uzgajanoj ribi nisu uključene u ovu Uredbu jer na ovom području postoji potreba za daljnjim znanstvenim mišljenjem i ekonomskom ocjenom.

Uvjeti pod kojima se usmrćuju životinje držane u svrhu uzgoja imaju izravni ili neizravni učinak na tržište hranom, hranom za životinje i ostalim proizvodima te na konkurentnost subjekata u poslovanju.

Mnogi su postupci usmrćivanja za životinje bolni. Omamljivanje je stoga nužno kako bi potaknulo umanjivanje svijesti i osjetljivosti prije ili u isto vrijeme kada se životinje usmrćuju. Sustavno praćenje učinkovitosti omamljivanja posebno se temelji na procjeni svijesti i osjetljivosti životinja. Svijest životinja je zapravo njihova sposobnost da osjećaju emocije i kontroliraju voljne pokrete, dok je osjetljivost njezina sposobnost da osjeća bol. Općenito, za životinju se može smatrati da je neosjetljiva ako

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

ne pokazuje nikakve re�lekse ili reakcije na podražaj poput zvuka, mirisa, svjetla ili �izičkog kontakta.

Usmrćivanje i povezane postupke mogu provoditi samo osobe s primjerenom razinom osposobljenosti za takve poslove, tako da životinjama ne uzrokuju nepotrebnu bol, nelagodu ni patnju. Dobro osposobljeno i stručno osoblje poboljšava uvjete pod kojima se životinje tretiraju, a stručna sposobnost s obzirom na dobrobit životinja podrazumijeva znanje o temeljnim obrascima ponašanja i potrebama dotične životinjske vrste, kao i znakove svijesti i osjetljivosti. Građani Europe očekuju da se tijekom klanja životinja poštuje barem minimum pravila o njihovoj dobrobiti. U interesu životinja i pod uvjetom da to ne utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, državama članica je ostavljena određena �leksibilnost za provođenje ili, u nekim određenim područjima, donošenje razrađenijih nacionalnih pravila.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

PREDSTAVLJANJE UDŽBENIKA o ekološkoj poljoprivredi u Čakovcu

Međimurje diktira zeleni ritam

za ekološke proizvođače

Kao prva hrvatska bioregija, promocijom sveučilišnog udžbenika županija je potvrdila vodeću ulogu u promociji ekološke i biodinamičke proizvodnje

Piše: Vlasta Vugrinec

videjima

Na fotografiji je Chenopodium giganteum - loboda “špinat drvo” Nitko nam ne skriva znanje o biljkama – činjenice o senzacionalističkim

U zadnjih nekoliko dana postao je viralan jedan video o “skrivenim višegodišnjim kulturama” koje su navodno izbrisane iz knjiga i sakrivene od javnosti. No ti videi su čisti senzacionalizam i pretjerivanje. Naime, video nema stvarne fotogra�ije tih biljaka, ne navodi znanstvene nazive i iznosi potpuno zavaravajuće tvrdnje da je netko “sakrio” višegodišnje kulture kako bismo morali kupovati sjeme jednogodišnjih biljaka. Takve tvrdnje zvuče dramatično – ali nisu točne. Čim netko iznosi tvrdnje bez znanstvenih naziva biljaka, kao niti stvarne fotogra�ije biljaka - to je crveni alarm da tu nešto ne štima! Biljke koje se spominju u videjima zaista postoje i nikada nisu bile sakrivene. Ali su ih upakirali u senzacionalizam. Evo o kojim biljkama se radi: Višegodišnji kupus – najčešće se misli na oblike lisnatog kelja poput Daubentonovog kelja (Brassica oleracea var. ramosa) ili tzv. “tree collards”.

To su lisnate kupusnjače koje mogu živjeti više godina i razmnožavaju se reznicama, ali ne daju klasične glavice kupusa niti čudesne prinose bez brige.

Ponekad mi na vrtu prežive i druge palmaste sorte kelja kroz nekoliko godina, kao što su kovrčavi kelj ili Nero di Toscana – ali to ovisi i o jačini zime. Nije isto uzgajate li takvu kupusnjaču u dubrovačkom području ili u Gorskom kotaru - za hladnijih zima naravno da ne prezimi, ali u toplijoj klimi može opstati godinama).

“Drvoliki mangenta špinat” – vrlo vjerojatno Chenopodium giganteum, poznat kao magenta špinat, špinat drvo ili divovska loboda. To je lisnata biljka pripada rodu loboda i koristi se kao lisnato zelenje – kao zamjena za špinat. U Biovrtu mi se već godinama sama zasijava i vrlo je slična klasičnoj lobodi (Chenopodium album) – samo što ljudi često ne znaju da mogu jesti “korove”.

Zimski (trajni) luk – vrste poput Allium �istulosum ili egipatskog hodajućeg luka (Allium × proliferum) poznate su i uzgajaju se desetljećima.

Nisu “sakrivene”, samo nemaju industrijski visoke prinose kao klasični luk, pa nisu dominantne u komercijalnoj proizvodnji.

Ne, nisu nam sakrili niti “trajnu rajčicu”

Sličan senzacionalizam nedavno se širio i oko tzv. “drva

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

rajčice”. U videu se prikazuju snimke klasičnih rajčica i plasteničke proizvodnje, dok se istovremeno govori o “čudesnoj višegodišnjoj rajčici” koja navodno živi desetljećima i daje obilje plodova, a “sakrivena” je od javnosti. Radi se biljci tamarillo (Solanum betaceum), poznatoj i kao drvo rajčice. To jest višegodišnja biljka iz porodice pomoćnica, srodnik klasične rajčice. Plodovi su drukčijeg okusa, teksture i primjene – više se koriste kao voće ili za umake speci�ičnog okusa, i nisu zamjena za rajčicu kakvu koristimo u salatama, kuhanju ili zimnici. Tamarillo nikada nije bio “sakriven”. Uzgaja se u suptropskim područjima i dostupan je u literaturi i rasadnicima desetljećima. Nije postao mainstream jednostavno zato što ne daje isti okus, kulinarsku primjenu niti agronomsku isplativost kao klasična rajčica. Zato upozoravam: budite oprezni sa senzacionalističkim sadržajima na internetu. Ako primijetite obrazac, uvijek je isti: uzme se stvarna biljka koja postoji u literaturi i vrtovima desetljećima, doda se dramatična priča o “skrivanju”, “zabrani” ili “tajni koju ne žele da znate”, izbace se znanstveni nazivi i stvarne usporedbe – i dobije se viralni sadržaj. Ali u vrtlarenju nema skrivenih čuda. Postoje različite vrste, različite klimatske prilike, različiti prinosi i različite kulinarske vrijednosti. Neke biljke postanu široko uzgajane jer su ukusne, rodne i praktične. Druge ostanu zanimljivost za kolekcionare i entuzijaste. To nije zavjera – to je agronomija, klima i tržište. Ako vas nešto zanima, pratite ljude koji zaista uzgajaju te biljke, koji pokazuju svoj vrt kroz sezonu i koji su spremni navesti znanstvene nazive i stvarne rezultate. Stvarne podatke o biljkama i dalje pratite na biovrt.com

U okviru tradicionalne manifestacije Dani dr. Rudolfa Steinera, koja se svake godine održava u veljači povodom obljetnice rođenja ovog vizionara, u organizaciji Centra dr. Rudolfa Steinera održana je promocija nove stručne publikacije pod naslovom „Uvod u ekološku poljoprivredu“.

Ekološki udžbenik u prvoj hrvatskoj bioregiji

U čakovečkoj Scheierici, knjigu su brojnoj publici predstavili sami autori, prof. dr. sc. Ivica Kisić i dr. sc. Dijana Posavec.

Međimurje i Čakovec nisu slučajno odabrani. Naime, poznato je da je Međimurska županija prva u Hrvatskoj postala članica svjetske asocijacije bioregija, da je u Donjem Kraljevcu rođen dr. Rudolf Steiner gdje egzistira i Centar posvećen njegovom liku i djelu te promociji, između ostaloga i ekološke poljoprivrede. I ne manje važno, vodi ga Dijana Posavec, suautorica udžbenika.

– Međimurje se pro�iliralo kao uzoran model prve eko-regije i s pravom nosi epitet hrvatske kolijevke održivosti,”

Udruga orača Međimurske županije, uz pomoć Općine Strahoninec, organizira 22. natjecanje orača koje će se održati u subotu, 28. ožujka 2026. godine. Ovogodišnje natjecanje održava se u nešto ranijem terminu zbog Svjetskog natjecanja orača koje će se 4. i 5. rujna 2026. održati u Osječko-baranjskoj županiji. Županijsko natjecanje će se održati na lokaciji Poleve (kod farme) s desne strane,

istaknuto je tijekom otvorenja uz napomenu kako je edukacija novih naraštaja ključna za ostanak na tom “zelenom vlaku” napretka, čulo se između ostaloga na promociji. Riječ je o drugom, dopunjenom i izmijenjenom izdanju sveučilišnog udžbenika koji donosi suvremen i cjelovit prikaz ekološke i biodinamičke poljoprivrede. Publikacija sustavno obrađuje principe ekološke proizvodnje, ali i temeljna načela biodinamike, uključujući cjelovito sagleda-

vanje gospodarstva kao živog organizma, primjenu speci�ičnih pripravaka te usklađivanje svih poljoprivrednih aktivnosti s prirodnim ritmovima. Osim toga, knjiga nudi detaljan pregled održivog gospodarenja tlom i okolišem, razmatra ulogu poljoprivrede u ublažavanju klimatskih promjena te snažno naglašava važnost povezivanja znanstvenih spoznaja s neposrednom praksom. Kao spoj znanstvene utemeljenosti i praktične primjenjivosti, ova publikacija

22.ŽUPANIJSKO NATJECANJE orača Orači, prijavite se!

a natjecatelji se mogu okušati u dvije kategorije: plugovima ravnjacima i plugovima premetnjacima.

Kao i svake godine, Udruga osigurava besplatno jelo za sve natjecatelje i posjetitelje. Ako želite sudjelovati i iskušati svoje oračke vještine, prijaviti se možete najkasnije do 24. ožujka 2026. godine do 20 sati. Prijave se primaju kod predsjednika Stjepana Pokrivača na broj telefona 098 894 314 te kod dopredsjednika udruge Frana-Andreja Jalušića na broj 091 4286 103. Natjecanje će, kao i dosad, voditi licencirani suci.

predstavlja vrijedan doprinos razvoju održive i regenerativne poljoprivrede. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje plodnosti tla, jačanje biološke raznolikosti, zaštitu okoliša te unapređenje zdravlja ljudi kroz odgovorne i dugoročno održive proizvodne prakse. Udžbenik je prvenstveno namijenjen studentima agronomije i stručnjacima u poljoprivredi, ali će biti od velike koristi i ekološkim te biodinamičkim proizvođačima, kao i svima onima koji žele produbiti svoje razumijevanje održivih pristupa u uzgoju hrane.

Slijedi događanje u Štrigovi

Manifestacija Dani dr. Rudolfa Steinera nastavlja se i tijekom ožujka nizom stručnih i međunarodnih događanja. Tako će se od 10. do 13. ožujka 2026. godine održati Međunarodna konferencija o biodinamičkom vinogradarstvu u Domu kulture u Štrigovi, dok je za 14. ožujka u istarskim Bujama predviđeno edukativno predavanje posvećeno primjeni biodinamičkih principa u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi.

Svečano otvorenje predviđeno je u 10 sati, dok će se dodjela priznanja i proglašenje pobjednika održati u 14:30 sati. Prijave

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

RESTORAN FONTANA MAČKOVEC

Za odrasle gastro užitak, za djecu carstvo zabave

Svečanim otvorenjem novouređenog restorana i dječje igraonice MAGOLINO, Fontana je stvorila prostor u kojem se vrhunski okusi i dječji smijeh spajaju u jedinstveno obiteljsko iskustvo

Prošlu subotu Restoran Fontana Mačkovec otvorio je novo poglavlje svoje priče svečanim otvorenjem novouređenog restorana i dječje igraonice MAGOLINO. Ovo veselo i šareno mjesto zamišljeno je tako da oduševi i velike i male posjetitelje, spajajući ukusnu gastronomiju s kreativnom igrom i zabavom za djecu.

Iza cijele priče stoji obiteljska tradicija koja traje još od 1998. godine, kada su Kristina i Ivan Hozjan pokrenuli seoski turizam, vođeni željom da gostima ponude domaću atmosferu, kvalitetnu hranu i osjećaj dobrodošlice. Njihova vizija postupno je rasla i razvijala se, a 2004. godine objekt je dobio novu dimenziju kada kći Zlatica sa suprugom Dubravkom Flegarom preuzima vođenje i prostor pretvara

INFO:

u restoran specijaliziran za svadbene svečanosti, te veća obiteljska i druga okupljanja. Danas priču nastavlja nova generacija. Kći Tihana Kolarić, uz pomoć roditelja i uz podršku partnera Branka Vlatkovića, te kćeri Emili, unosi svježinu i novu energiju u već dobro poznato mjesto susreta. Kako ističu, ideja je bila stvoriti prostor koji neće živjeti samo vikendom ili prilikom velikih proslava, već svakoga dana. Ideja je da to bude mjesto gdje ćete nakon posla svratiti na ručak, popiti kavu, predahnuti od užurbanog ritma, dok se djeca bezbrižno igraju.

Restoran je potpuno preuređen i nudi ugodan ambijent u kojem se svaki posjetitelj osjeća posebno. Bilo da dolazite na obiteljski ručak, druženje s prijateljima ili ro-

Restoran Fontana Mačkovec Brezić, 40000 Mačkovec

Restoran: + 385 99 841 0716 (Zlatica Flegar) Igraonica: + 385 99 800 4910 (Tihana Kolarić) M: igraonica.magolino@hotmail.com www.restoran-fontana.hr

đendan, novi prostor kom binira udobnost, eleganciju i toplinu domaće atmosfere. Kulinarski tim pripremio je raznoliku ponudu jela, pažlji vo odabranih i pripremljenih od svježih namirnica, kako bi zadovoljili sve ukuse, od tradicionalnih delicija do modernih, kreativnih specijaliteta. Poseban naglasak stavljen je i na pristupačnost. Tjedni meni dostupan je po cijeni od svega 10 eura, dok bogati nedjeljni ručak koji uključuje juhu, glavno jelo, salatu i desert iznosi 15 eura. Osim toga, svakodnevno možete naručiti pizzu ili nuggetse, što dodatno veseli najmlađe goste, ali i sve one koji žele brz i ukusan obrok. Cilj je bio ponuditi kvalitetu po cijenama prihvatljivima za cijelu obitelj.

Dječja igraonica MAGOLINO

S druge strane, dječja igraonica MAGOLINO pravo je carstvo zabave za najmlađe. Prostor je osmišljen tako da potiče maštu, kreativnost i igru, a roditeljima omogućuje miran trenutak dok djeca istražuju razne aktivnosti u sigurnom i stimulativnom okruženju. Boje, igračke i sadržaji odabrani su s posebnom pažnjom kako bi svaki mali posjetitelj doživio čarobno iskustvo, a obiteljima omogućili da zajednički provedu kvalitetno vrijeme.

Važno je naglasiti da djeca u igraonici borave isključivo uz prisustvo roditelja, čime se dodatno osigurava sigurnost i bezbrižnost svih posjetitelja. Cijena sata iznosi 4 eura, a za goste pripremljene su i kartice vjernosti koje donose popuste i brojne pogodnosti tijekom cijele godine. Za dječje

RADNO VRIJEME utorak - četvrtak:

restoran od 13 do 19 sati, igraonica od 13 do 20 petak:

restoran od 13 do 21, igraonica do 13 do 22 subota:

restoran od 12 do 21, igraonica od 10 do 22 nedjelja:

restoran od 12 do 19, igraonica od 10 do 20 sati. Od 1. travnja radno vrijeme se produžuje za 1 sat.

rođendane pripremili su tri programa, svaki je napravljen za 15-ero djece, a paketi su od 230 eura. Rođendaonica može primiti maksimalno 25 -ero djece.

Cijeli kompleks prostire se na impresivnih 600 četvornih metara i obuhvaća restoran, igraonicu i rođendaonicu, što ga čini idealnim mjestom za proslave rođendana, obiteljska okupljanja i razne svečanosti. Prostor je prilagođen različitim prigodama od intimnih druženja do većih proslava uz profesionalnu uslugu i pažnju posvećenu svakom detalju.

Otvorenje je bilo ispunjeno radošću, smijehom i pozitivnom energijom, a gosti su imali priliku prvi uživati u novouređenim prostorima, kušati specijalitete i sudjelovati u različitim aktivnostima. Fontana i MAGOLINO sada zajedno stvaraju mjesto gdje se druženje, gastronomija i

Na

kraju,

nekoliko riječi vlasnika

Otvaranje našeg novo uređenog restorana i dječje igraonice kruna je tri desetljeća dugog putovanja. No, ovaj prostor ne čine samo novi zidovi, već ljudi koji su u njega utkali svoj rad, osmijeh i odanost. Hvala svim našim djelatnicima – onima koji su s nama od prvog dana, kao i onima koji su nam se putem pridružili. Vaša predanost omogućila nam je da rastemo, mijenjamo se i danas ponosno otvorimo vrata budućim generacijama. Vi niste samo zaposlenici, vi ste naša obitelj. Isto zahvala svim našim prijateljima i kumovima na

zabava spajaju u jedinstvenu obiteljsku avanturu.

pruženoj podršci. Osim vrhunski odrađenog posla, posebno želimo istaknuti činjenicu da su se svi držali dogovorenih rokova, što je danas zaista vrijedno svake pohvale. Bez njih ovaj projekt ne bi bio moguć. U projektu su učestvovali: Pokrivač graditeljstvo, FUNFACTORY- JANUS INTERACTIVE, Megadrvo, Neno graphics, Iva Drk design, Audio systems, Certus sustavi, Međimurje PMP, Limarija Sekirnik, Štikma, Info - far, Be - st mascot, Baloni Dominion, Međimurjezaing, Ščavničar weddings i AVM Draškovec.

Rezervacije za uživanje su otvorene, a svoj stol možete osigurati pozivom na 099/841-0716 ili putem inboxa restorana, dok za igraonicu i rođendaonicu možete nazvati na telefon 099/8004910. Ne propustite priliku posjetiti novo omiljeno mjesto u Mačkovcu i doživjeti savršen spoj zabave, hrane i obiteljske atmosfere. (sz, foto: mg)

Piše: Benjamin Jakopić

- Apsurdno je da svugdje čitamo o tome kako se potiče zelena energija, svi nas potiču da gradimo solarne elektrane i su�inanciraju se, a kad to želimo onda ispada da ne možemo.

Takav zaključak donio je Igor Hoblaj iz Murskog Središća, koji je gradnju solarne elektrane imao u planu već od samog početka gradnje kuće zbog čega se odlučio na ravni, a ne kosi krov. Međutim, izgledno je kako iz svega toga na kraju

neće biti ništa. - Izradio sam projekt za solarnu elektranu i Grad Mursko Središće su�inancirao je izradu projekta s pedeset posto ukupnog iznosa. Međutim, kada je projekt bio napravljen, dobio sam odbijenicu od HEP-a s obrazloženjem da ne mogu imati elektranu te jačine. Snagu elektrane je električar izračunao na temelju godišnje potrošnje u kući.

Hoblaj se isprva žalio projektantu, jer mu nije bilo jasno kako su mu izradili projekt elektrane koja bi bila prejaka za HEP-ovu mrežu.

Projektant se nakon toga obratio HEP-u i pitao ako se može napraviti slabija elektrana, da se smanji s planiranih 11 kilovata na 8 kilovata. - Međutim, ispalo je da ne mogu apsolutno nikakvu elektranu priključiti na HEPovu mrežu jer to njihov sustav ne može podnijeti!

Bacanje novaca u vjetar

Glede cijelog problema kontaktirao je i gradonačelnika Murskog Središća Dražena Srpaka, obzirom

MEMORIJALNA UTRKA Željko Murk okupila stotinjak natjecatelja

da grad su�inancira izradu projekta.

- Nema mi smisla da prvo ja plaćam taj projekt, a s druge strane da ga grad su�inancira, ako na kraju iz svega toga neće biti ništa. To je bacanje novca doslovce u vjetar. Pitanje je što uopće Grad može napraviti po tom pitanju, jer to nije u njihovoj nadležnosti…

- Možda bi bilo dobro da nam HEP da do znanja u kojim mjestima ili ulicama se mogu graditi solarne elektrane, a u kojima ne, tako da ne radimo ove projekte nepotrebno. Ili jednostavno da HEP poboljša svoju infrastrukturu.

Pitao je električara zar ne bi bilo logičnije prvo provjeriti tehničke mogućnosti mreže prije same izrade projekta za solarnu elektranu. Nažalost, dobio je odgovor kako je procedura potpuno suprotna: najprije se mora izraditi i platiti projekt, a tek potom Elektra ispituje dopušta li infrastruktura priključak.

Dakle Hoblaj kao investitor ispunio je sve predu-

Najbrži Ivan Zvonar i Marija Bortek

Piše: Kristina Kobal

Memorijalna trka Željko Murk i ove je godine dostojanstveno obilježila godišnjicu pogibije hrvatskog branitelja i policajca, okupivši u Gornjem Kuršancu brojne trkače, pripadnike policije, vojske, vatrogasaca i građane koji su svojim dolaskom odali počast heroju. U subotu, 28. veljače 2026. godine, na obali jezera uz rijeku Dravu, kod objekta UHVIDR-e, okupilo se oko stotinjak natjecatelja. Organizaciju su i ove

godine zajednički potpisali Policijska uprava međimurska, IPA Međimurje – Čakovec, UHVIDR-a Čakovec, Općina Nedelišće i Atletski klub Nedelišće, nastavljajući tradiciju dugu više od dva desetljeća.

Dirljiv trenutak uz

Kristijanu Murk

Nakon pozdravnog govora predsjednika Darka Dragičevića, sudac Aleksandar Puklavec iz AK Nedelišće pucnjem je označio start utrke. Trasa je vodila šljunčanim putem, potom

kroz trim stazu IPA Centra te natrag prema cilju. Sigurnost svih sudionika bila je osigurana zahvaljujući članovima udruge raspoređenima duž staze te članovima Crvenog križa Čakovec koji su budno pratili događanje. Ova utrka nije samo sportsko natjecanje, već i snažan simbol zajedništva i sjećanja. Posebno dirljiv trenutak bila je dodjela odličja i nagrada u kojoj je sudjelovala supruga pokojnog Željka, Kristijana Murk. Njezina prisutnost dodatno je naglasila emotivnu dimenziju događaja. Domaćini su osigurali okrjepu za sve sudionike, a ovogodišnji glavni pokrovitelj, poduzeće Jelen Professional iz Belice, službeni dobavljač MUP-a, osiguralo je poklon bonove za najbolje natjecatelje – 100 eura za prvo mjesto, 50 eura za drugo te 30 eura za treće mjesto u svakoj kategoriji.

Tko su bili najbolji trkači?

Najbrži na stazi bio je pripadnik Hrvatske vojske Ivan Zvonar koji je u cilj utrčao

Platio sam projekt, a HEP me odbio jer je mreža preslab

nakon 19 minuta i 1 sekunde, osvojivši prvo mjesto u apsolutnoj konkurenciji te u kategoriji policija, vojska i vatrogasci – muški. Drugo mjesto pripalo je Vici Grbiću, a treće Ivanu Matkoviću. U ženskoj konkurenciji policija, vojska i vatrogasci slavila je Marija Bortek iz 2. gardijske brigade “Gromovi”, ispred Ivane Zeljko i Ozane Ivančan. U kategoriji građanstvo – žene,

vjete, uključujući i gradnju ravnog krova radi optimalnog postavljanja ploča, dok Elektra s druge strane nije osigurala osnovne uvjete za priklop.

Iako mu je kao alternativa predložen baterijski sustav za pohranu viška energije, takvo je rješenje trenutno neisplativo, bez obzira na očekivani pad cijena u budućnosti.

HEP: U zadnjih godinu dana smo odbili 21 zahtjev

U međuvremenu nam je stigao odgovor iz HEP-a na pitanja koja smo im postavili vezano za tu problematiku.

Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

- Na području Međimurja u proteklih godinu dana odbijen je 21 zahtjev za izdavanje elektroenergetske suglasnosti za kategoriju kućanstvo.

U skladu s važećim propisima, HEP ODS analizira mogućnost priključenja prema traženoj priključnoj snazi. Važećim propisima nije regulirana mogućnost

priključenja u režimu dinamičkog upravljanje snagom. Korisnik može zatražiti priključnu snagu predaje u mrežu manju od instalirane snage elektrane. Sustav upravljanja elektranom (dio instalacije korisnika) standardno podržava opciju ograničenja snage predaje u mrežu na de�iniranu maksimalnu vrijednost. Kućanstvo s vlastitom proizvodnjom dodatno može povećati tehničku iskoristivost i ekonomsku isplativost sunčane elektrane, ugradnjom baterijskog sustava za skladištenje električne energije proizvedene iz sunčane elektrane. Rješavanje problema zagušenja u mreži HEP ODS kontinuirano provodi ulaganjima u rekonstrukciju i izgradnju niskonaponske mreže i novih transformatorskih stanica.

Ukupna vrijednost planiranih investicija Elektre Čakovec u 2026. godini iznosi 77,67 milijuna eura, od čega je 65,25 milijuna eura namijenjeno stvaranju uvjeta za priključenje.

najbolja je bila Gabrijela Benjak iz AK Sloboda Varaždin, dok su drugo i treće mjesto osvojile Marta Haus i Dubravka Druško. Kod muškaraca u kategoriji građanstvo pobijedio je Mario Sever iz TK Međimurski Runners, a iza njega plasirali su se Goran Kočiš i Davor Herceg. Humanitarna nota Važno je istaknuti i humanitarnu notu događaja – sudio-

nici su donirali 250 eura, a cijeli iznos bit će uplaćen u Zakladu policijske solidarnosti. Organizatori su zahvalili svim natjecateljima, posebno brojnim pripadnicima Policijske akademije, volonterima, sucima, sponzorima i svima koji su pridonijeli da i ovogodišnje izdanje utrke protekne u sportskom i dostojanstvenom ozračju.

ČITATELJ IZ Malog Mihaljevca upozorava na opasan pješački prijelaz

li tragediju kod Galerije Sjever?

Pišem vam potaknut svakodnevnim prizorima na relaciji Čakovec- Šenkovec. Kao netko tko tom dionicom prolazi svakodnevno, osjećam se dužnim javno upozoriti na „tempiranu bombu“ koja se nalazi na samom ulazu u grad, točnije na pješačkom prijelazu kod Galerije Sjever, iz smjera Ksajpe i Šenkovca.

Problem je dodatno naglašen u ovo doba godine kada mrak pada rano, a loša vidljivost na neosvijetljenom

kolniku ne ostavlja vozačima dovoljno vremena za reakciju. Pješaci koji dolaze iz smjera Ksajpe kreću se pošudranim makadamom i poljskim putevima koji su potpuno neosvijetljeni. Često su u tamnoj odjeći, bez ikakvih re�lektirajućih oznaka, te postaju doslovno „nevidljivi“ sve dok ih svjetla automobila ne obasjaju u zadnji tren. Na toj dionici brze ceste, gdje je protok vozila velik, a brzine značajne, takve su situacije recept za katastrofu.

MEĐIMURSKA PRIRODA

Posebnu opasnost predstavljaju biciklisti koji s tog tamnog makadama izlijeću izravno na pješački prijelaz bez ikakvog zaustavljanja ili provjere prometa. Kao da zaboravljaju da se automobil ne može zaustaviti u mjestu, pogotovo kad se netko pojavi niotkuda iz potpunog mraka. Svaki dan dok vozim, srce mi nakratko stane kad iz mraka „izroni“ silueta pješaka ili biciklista.

Zar zaista moramo čekati da netko strada i da se pu-

ni crna kronika kako bi se odgovorni trgnuli? Apeliram na nadležne službe da pod hitno osvijetle taj dio ceste. Također, apeliram i na same pješake i bicikliste: nosite nešto svijetlo ili re�lektirajuće i stanite prije nego zakoračite na kolnik. Na makadamu ste možda sigurni, ali na asfaltu brze ceste, u srazu s automobilom, šanse su vam nikakve. Učinimo nešto prije nego što za nekoga bude prekasno. Čitatelj iz Malog Mihaljevca

U postavljanju zaštitne ograde sudjelovalo

više od pedesetak volontera

Volonterska akcija „Žabe na cesti‟ u organizaciji Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode provodi se s ciljem zaštite vodozemaca od stradavanja na prometnicama tijekom njihove proljetne migracije prema vodenim staništima. U postavljanju zaštitnih ograda u Selnici i Palovcu u subotu 28. veljače 2026. godine sudjelovalo je više od pedesetak volontera. Djelatnici Međimurske prirode su uz spomenute lokacije postavili i zaštitnu ogradu uz promet-

nicu na relaciji Črečan – Macinec. Nakon postavljanja ograda akcija se nastavlja tijekom ožujka aktivnim prenošenjem vodozemaca preko prometnicama, dok je na prometnici uz retenciju Križopotje nastavljen iskorak u zaštiti vodozemaca privremenim zatvaranjem prometnice u noćnim i ranojutarnjim satima. Međimurska priroda zahvaljuje svim volonterima na sudjelovanju, posebice učenicima i učiteljima iz Srednje škole Čakovec, Graditeljske

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

škole, OŠ Selnica i PŠ Zebanec, zatim obiteljima, pojedincima, udrugama i općinama koje su podržale akciju. Posebna zahvala ide Općini Selnica i načelniku Ervinu Vičeviću te Miljenku Vrančiću iz Selnice za značajnu potporu akciji. U prenošenju vodozemaca tijekom ožujka uključit će

se učitelji i učenici volonteri iz Zajednice škola Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav na području Međimurske županije te drugi pojedinci i članovi udruga. Sukladno tome upućuje se apel vozačima na dodatni oprez na prometnicima gdje se provodi akcija „Žabe na cesti‟.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

Obleka

Nova modna adresa u centru Čakovca

Tražite eleganciju, sofi sticiranost i jedinstvenost?

Butik Obleka donosi pažljivo odabrane kolekcije za žene svih generacija i proporcija.

U ponudi:

• sportska elegancija od čistog pamuka

– PULSE

• haljine, odijela, košulje i topovi – BOZI

• modeli brendova LB, BABILON i GIL SANTUCCI

Za evente, poslovne prilike ili kavu u gradu – kada želite izgledati dotjerano, a osjećati se ugodno.

U ponudi i kožne torbice, uskoro kupaći asortiman i nakit.

Posjetite nas i pronađite svoju savršenu kombinaciju.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Općina Selnica

KLASA: 551-04/26-01/3

URBROJ: 2109-15-01-26-3

U Selnici, 05. ožujka 2026.

OBAVIJEST

JAVNI POZIV ZA POTPORE MLADIM OBITELJIMA - OPĆINA SELNICA

Općina Selnica objavila je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava mladim obiteljima za rješavanje stambenog pitanja na području Općine Selnica u 2026. godini, s ciljem poticanja ostanka mladih obitelji i poboljšanja demografske slike općine. U okviru Javnog poziva predviđene su dvije mjere potpore:

• su�inanciranje adaptacije obiteljske kuće ili stana, do 50 % prihvatljivih troškova, odnosno najviše do 3.000 eura, • su�inanciranje kupnje obiteljske kuće ili stana, do 50 % kupoprodajne cijene, odnosno najviše do 3.500 eura. Za provedbu programa u Proračunu Općine Selnica za 2026. godinu osigurano je ukupno 30.000 eura, a sredstva će se dodjeljivati do iskorištenja raspoloživog iznosa.

Na Javni poziv mogu se prijaviti mlade obitelji u kojima najmanje jedan partner nije navršio 40 godina života, koje po prvi put rješavaju stambeno pitanje na području Općine Selnica. Prihvatljivi su i troškovi adaptacije nastali tijekom 2025. i 2026. godine, kao i kupoprodajni ugovori sklopljeni u istom razdoblju. Javni poziv otvoren je do 31. prosinca 2026. godine ili do iskorištenja sredstava.

Cjeloviti tekst Javnog poziva, uvjeti prijave i potrebna dokumentacija dostupni su na službenoj internetskoj stranici Općine Selnica https://www.selnica.hr/, kao i u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica, Stepinčeva ulica 2A, Selnica. NAČELNIK OPĆINE SELNICA Ervin Vičević

OPĆINA DONJA DUBRAVA TRG REPUBLIKE 13 40328 DONJA DUBRAVA OIB: 63140387407

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23 i 156/25), te članka 84. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22 i 152/24) objavljuje se

OBAVIJEST

Ovom obavijesti obavještavamo o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste DD 104 Brodarska ulica u naselju Donja Dubrava, k.o. DONJA DUBRAVA u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje predmetne ceste će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23 i 156/25), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu OPĆINE DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, 40328 DONJA DUBRAVA, OIB: 63140387407

Geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja nerazvrstane ceste DD 104 izradit će tvrtka GiP ŠARIĆ d.o.o., PRELOG, GLAVNA ULICA 29/1.

U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvati će se na obilježavanje granica katastarskih čestica pojedinačnim pozivima.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1589

Najviše volimo horoskop i recepte

Ovoga tjedna smo se u ranim jutarnjim satima s našim vrećicama uputili u trgovinu Midrano u Železnoj Gori, gdje smo naišli na simpatične prodavačice Robertu Tkalec i Viktoriu Cipot. Roberta, koja živi u Tupkovcu, najviše uživa u čitanju crne kronike i horoskopa, te je naglasila da ne bi bilo loše da horoskop dolazi uz još detaljnija objašnjenja. Viktoria iz Sivice također voli čitati horoskop, ali najviše voli recepte, za koje želi da ih pišemo još više.

NAGRADNI

(bj) Roberta Tkalec iz Tupkovca i Viktoria Cipot iz Sivice

Franciška Krizman odabrala naočale

Najviše sreće u izvlačenju 130. kola nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Franciška Krizman iz Gornjeg Hrašćana. Gospođa Franciška bila je jako iznenađena kad je u novinama pročitala da je osvojila naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala je naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.

Drugi kupon 131. kola Novo, 131. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u prošlom broju. I ožujku, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Ljubazna Magdalena i gospođa Franciška Krizman u Briljantu na preuzimanju naočala

Skupljene kupone od 13. ožujka možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri

kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 24. ožujka. Sretnog dobitnika 131. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. ožujka. (mk, foto: mg)

SPOMENICI

Legenda hrvatskog tenisa

U Čakovcu, na terenima Teniskog kluba „Franjo Punčec“, stoji bista posvećena jednom od najznačajnijih hrvatskih sportaša 20. stoljeća Franje Punčeca, ponajboljeg tenisača koji je ikada potekao iz ovog kraja. Ovo je spomen-obilježje odavno simbol zahvalnosti i ponosa na njegov doprinos sportu i međunarodnoj a�irmaciji hrvatskog tenisa.

Franjo Punčec rođen je 22. studenog 1913. godine u Čakovcu, gdje je svoje prve korake učinio na lokalnim teniskim terenima. Uz sve skromne početke – kao dječak koji je sakupljao loptice igračima razvio se u iznimnog sportaša koji je tijekom 1930-ih postao juniorski prvak Jugoslavije, seniorski

prvak te u jednome trenutku i četvrti igrač svijeta. Njegova imena vežu se uz davanje prestižnog statusa hrvatskom tenisu, a bio je i član reprezentacije u Davis Cupu, gdje je ostvario niz uspjeha.

Realizacija ideje o bistu pokrenuta je u sklopu obilježavanja 90. obljetnice Teniskog kluba „Franjo Punčec“, 26.8.2016. godine. Autor biste je kipar i glazbenik Boris Leiner, čije djelo vjerno prenosi lik i dostojanstvo velikana čije ime i danas nosi teniski klub u Čakovcu. Bista ima posebnu simboliku kao trajna veza između prošlih sportskih uspjeha i generacija koje dolaze, nadahnjujući mlade naraštaje da nastave tradiciju izvrsnosti. (mg)

Ime i prezime:

Adresa:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji

Dečki iz TS Prim spremaju autorsku poslasticu

TS Prim već gotovo desetljeće dokazuje da se iz iskrenog prijateljstva rađaju najljepše glazbene priče. Iako grade različite karijere, Antonio, Florijan, Marko, Zoran i Vjekoslav svakog se tjedna vraćaju tamburi koja im je, kako sami kažu, čista ljubav, a ne posao. Otkrivamo tko stoji iza ovog uigranog sastava i kakvo to autorsko iznenađenje pripremaju za svoju publiku. Više u intervjuu tjedna na 3. str. Medije. (sh)

VIKEND VODIČ

Petak, 6. ožujka

11:00 Otvorenje izložbe ručnih radova “Žene čuvarice tradicije”, Zgrada Scheier, Čakovec

19:00 Ansambl Alma del viento, Dom kulture, Prelog

21:00 Vatrogasci, META Bar, Čakovec

21:30 TS Podrumari u Podroomu, Čakovec

Subota, 7. ožujka

16:00 Priredba za Dan žena, OŠ Sve� Mar�n na Muri

16:00 Kazališna družina Pinklec, Pinokio, CZK Čakovec

18:00 Aleks i Bara: Kako je sve počelo, Dom kulture Štrigova

19:00 17. Dani smijeha Kerekesh Teatra, “Hollywood”, Dom kulture, Prelog

20:30 Aleks i Bara: Kako je sve počelo, Dom kulture Štrigova

20:30 The Alibor i Kaleido, Klub Prostor CeZam, Čakovec

21:00 Dan Žena u METI: Grupa Vulkan, Čakovec

Nedjelja, 8. ožujka

14:00 Dan žena u Stane�ncu, Vatrogasni dom Stane�nec

15:00 Priredba povodom Dana žena, Dom kulture Gornji Mihaljevec

17:00 Koncert uz Međunarodni dan žena: “Prelog svojim ženama”, Dom kulture Grada Preloga

18:00 Prolazi sve, CZK Rudar Mursko Središće

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

SVEČANI KONCERT povodom Međunarodnog dana žena

Prelog svojim ženama

U čast Danu žena, u Prelogu će se i ove godine održati tradicionalni prigodni program pod nazivom „Prelog svojim ženama“. Ovaj glazbeni dar sugrađankama organizira

Pjevački zbor Grada Preloga, koji će uz svoj nastup ugostiti i brojne soliste. Publici će se u svečanom tonu predstaviti Mura Krička, Aleksandar

Kovačić, Petar Krušelj, Marta

SDP MEĐIMURJA poziva sve žene u CZK Čakovec

Proslavite Dan žena uz besplatnu predstavu i druženje

SDP Međimurske županije poziva sve sugrađanke na već tradicionalno obilježavanje Dana žena uz kazališnu predstavu „Bez privatnog, molim“, koja će se održati u ponedjeljak, 9. ožujka u 18 sati u Centar za kulturu Čakovec (Trg Republike 3). Ulaz na predstavu je slobodan. Predstava „Bez privatnog, molim“ u izvedbi Scena Gorica donosi duhovitu i pronicljivu priču o četiri

DOMAŠINEC

žene koje se jednom mjesečno sastaju u klubu čitatelja. Odlučne su barem na sat i pol ostaviti po strani svakodnevne brige, obaveze i svoje privatne identitete. Jedino pravilo njihova druženja glasi: „bez privatnog“. No, može li se uistinu razgovarati o književnosti, a da se pritom ne dotaknu osobnih iskustava, emocija i intimnih tema?

Iako je riječ o njihovu trećem susretu, kada bi pra-

Proslavite Dan žena

Zdravka Čolića

Nadolazeći Dan žena u Šampionu Domašinec bit će obilježen uz vrhunsku atmosferu i glazbu koja je obilježila generacije. U subotu, 7. ožujka, s početkom u 21 sat, posjetitelje očekuje večer ispunjena emocijama, plesom i najljepšim pjesmama legendarnog Zdravka Čolića. Za sjajnu zabavu zadužen je bend Svadbarskim sokakom, tribute sastav koji će

uz hitove

izvoditi bezvremenske hitove poput Ti si mi u krvi, Mađarica, Pjevam danju, pjevam noću i mnoge druge. Program traje sve do 4 sata ujutro, a ulaz za sve posjetitelje je besplatan. Organizatori pozivaju sve da na vrijeme rezerviraju svoje mjesto putem Facebook stranice ili u inboxu Bajzovi dvori te osiguraju večer za pamćenje u čast svim ženama. (mg)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: MARY SHELLEY: FRANKENSTEIN

Dobitnik knjige Prorokova pjesma objavljene u prošlom broju je Mihael Ružić. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1590

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Mary Shelley: Frankenstein

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Novak i Petar Balog, donoseći raznolik i bogat glazbeni program.

Koncert će se održati upravo na sam blagdan, u nedjelju, 8. ožujka, u dvora-

ni Doma kulture Grada Preloga. Organizatori pozivaju sve građane da se pridruže ovoj proslavi, uz napomenu da je ulaz za sve posjetitelje besplatan. (mg)

vila već trebala biti jasna i ustaljena, upravo ta prividna sigurnost i uhodanost dovodi do niza neočekivanih i komičnih zapleta. Kroz duhovite dijaloge i prepoznatljive situacije, predstava otvara pitanja prijateljstva, iskrenosti i granica koje same sebi postavljamo. Autorica teksta i dramaturginja je Antonela Tošić, a

u predstavi glume Sandra Lončarić, Csilla Barath Bastaić, Irena Tereza Prpić i Mia Krajcar. Iz SDP-a poručuju kako je ovo prilika za zajedničko druženje i obilježavanje Dana žena uz kazališnu večer ispunjenu humorom i aktualnim temama, te pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže.

KREATIVNA večer u Mačkovcu

Slikajte i pijte vino!

Društveni dom Mačkovec ove će subote, 7. ožujka, postati središte umjetnosti i dobre zabave. S početkom u 17 sati, održat će se popularna radionica „Paint & Wine“, namijenjena svima koji se žele okušati u slikanju uz čašicu vrhunskog vina. Bez obzira na to jeste li zadnji put držali kist u osnovnoj školi ili ste talent u usponu, zagarantirana je vrhunska zabava uz paletu

boja i birana vina. Pozovite prijateljice, partnere ili dođite sami i upoznajte nove ljude u kreativnom okruženju. Radionica je osmišljena tako da prethodno slikarsko iskustvo nije potrebno. Sudionici će, uz stručno vodstvo, korak po korak stvarati vlastito umjetničko djelo, a sav potreban materijal od platna i boja do kistova osiguran je od strane organizatora. (mg)

MJESEČNI

Ponedjeljak, 9. ožujka

18:00 Predstava Bez privatnog molim, CZK Čakovec

19:00 Predstava Muškarci.hr, CZK Rudar, Mursko Središće 19:00 Ženijalni dani 2026., Dom kulture, Prelog

Četvrtak, 12. ožujka

20:00 Tribina ČČ, Kerekesh Teatar: IVA I GLORIA, CZK Čakovec

Petak, 13. ožujka

17:00 Promocija knjige Lee Ivančić Žic, Poduzetnički centar Prelog

19:00 Predavanje Mar�na Haber: U sjeni Everesta, CZK Rudar, Mursko Središće

19:00 Korizmeni koncert “Za križen”, Župna crkva sv. Jakoba u Prelogu

20:30 Friday Night Live: Potočnik Trio, Mamas and Tapas, Čakovec

Nedjelja, 15. ožujka

16:00 Teatar 002: Cicek i Micek, Izgubljeni prijatelj, CZK Čakovec

18:00 Vla Vla Vlajland Cabaret, CZK Rudar, Mursko Središće

Srijeda, 18. ožujka

20:00 Spring Jazz Sprint, Srednja škola Čakovec Četvrtak, 19. ožujka

20:00 Spring Jazz Sprint, Srednja škola Čakovec • 12.3. do 7.4. Izložba “Cvetka Hojnik i Zdravko Milić, Tamna strana lunadroma”, Izložbeni prostor CZK Čakovec

KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Frankenstein ili Moderni Prometej oblikovan je u složenoj, višeglasnoj strukturi i prožet simbolikom prometejske pobune i biblijskog pada. U njemu se isprepliću snovi o napretku i slutnje o katastro�i, uz stalnu napetost između strahopoštovanja i tjeskobe pred novim dobom. Upravo u tom spoju vizionarskog nadahnuća i sumnje njegova je trajna snaga: roman je to koji je nagovijestio znanstvenu fantastiku, ali i zadržao moralnu i poetsku dubinu tragedije. Danas se Frankenstein čita kao jedno od ključnih djela zapadne književnosti, tekst koji je nadahnuo nebrojene interpretacije i ostao simbol čovjekove težnje da ovlada prirodom i neizbježnog straha od njezine osvete. Mary Shelley stvorila je

Ovo se izdanje temelji na izvornom tekstu Frankensteina objavljenom 1818. godine, prvoj, autentičnoj verziji romana koja otkriva mladenačku smjelost autorice i njezinu izvornu nesputanu imaginaciju

roman koji pripada i prošlosti i budućnosti, priču o stvaranju koja i danas ostaje svježa, poticajna i zastrašujuće aktualna.

Iako njezin radni dan počinje u pet ujutro za šivaćim strojem u tvornici, Monika Višnjić iz Štefanca prava je „žena zmaj“ koja ne poznaje umor. Između brige o velikom kućanstvu, kuhanja za obitelj i uživanja u ulozi bake, Monika stiŽe biti i predsjednica KUD-a te pjevačica u bendu. Za podršku je zaslužna njezina obitelj, koju Monika smatra glavnim osloncem u svemu. Kako joj sve to polazi za rukom pročitajte u intervjuu na trećoj stranici priloga. To je

Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija, jedna od rijetkih koja uspješno odrađuje svoj 4. mandat

Iza svake uspješne žene stoji – čitava obitelj!

Dan organiziram tako da prvo porješavam sve poslove vezane uz općinu, a do tada stvari u kući preuzimaju članovi obitelji

Piše:

Margareta Detoni Smoljanec

Đurđica Slamek već je 4. mandat načelnica Općine Sveta Marija. Njen trud i posvećenost važnim projektima za njenu općinu te za boljitak svih u lokalnoj zajednici prepoznali su i njeni mještani, kojima je omiljena političarka. O tome kako sve stigne, kako si organizira dan, što joj je prioritet u životu, a što najveća briga, kako uspijevaju žene u politici kod nas te kakvi su joj planovi za dalje, rekla nam je u ovom razgovoru.

- Gospođo Slamek, načelnica ste u 4. mandatu. Što vas najviše motivira u radu?

- Da. Načelnica sam gotovo 13 godina. Pred svaki novi mandat postavila sam si ciljeve koje bih voljela realizirati, a koji su usmjereni na dobrobit mještana oba naselja, ne samo što se tiče realizacije infrastrukturnih projekata, već i onih socijalnih. Upravo ta želja za realizacijom glavni je pokretač mojeg rada uz veliku podršku mojih stranačkih kolega i kolegica.

Svaki projekt je izazov

- Koji je vaš najveći izazov u radu u općini? Što biste još voljeli ostvariti?

- Svaki novi projekt je novi izazov kojem pristupam odgovorno i s mnogo dobre volje, a veliko mi je zadovoljstvo kada je realiziran. Kroz proteklo razdoblje imala sam mnogo izazova, ali i mnogo razloga za zadovoljstvo. Tu bih svakako napomenula izgradnju aglomeracije i asfaltiranje svih ulica u naseljima, nadogradnju dječjeg vrtića, kao i dogradnju i energetsku obnovu osnovne škole, a posebno me veseli što je izgrađena sportska dvorana koju smo svi priželjkivali punih 10 godina. Mnogo je još toga što mi je želja ostvariti, a najviše me raduje što krećemo u realizaciju projekta Centar izletničkog turizma uz stari tok Drave, kojim će mladi dobiti sportske sadržaje, djeca igralište, a svi zajedno mjesto za odmor i kupanje. Također bih jako voljela da izgradimo dom za starije s dnevnim boravkom kako bi naši mještani, koji trebaju nečiju skrb, mogli ostati u našem okruženju i blizu svojih obitelji.

Đurđica Slamek, načelnica općine Sveta Marija

- Što mislite da je presudilo kod vaših glasača u odabiru vas kao načelnice?

Opuštanje uz unuka Tomu

- Ostvarili ste se uspješno i kao žena i majka.

- Vrlo je važno kada možeš učiniti ono što smatraš bitnim i prioritetnim u svojoj lokalnoj zajednici, a upravo tu mogućnost dala mi je politika kroz funkciju načelnice uz podršku moga tima, ali i mještana općine, na što sam veoma ponosna. Još više sam ponosna na svoje kćeri, Helenu i Anu, koje su uspješne mlade žene s kojima sam izgradila jako lijep odnos. Veseli me što je Ana ostala doma i tu osnovala obitelj, a Helena nas posjećuje najmanje jednom tjedno, a telefonom se čujemo gotovo svaki dan i uvijek imamo jedna drugoj što za reći.

- Imate li vremena za kakve hobije, čime biste se željeli baviti još u slobodno vrijeme, ako ga imate?

- Slobodnog vremena je malo, a najviše ga volim provesti s dvogodišnjim unukom Tomom, koji je u naše živote unio mnogo radosti i sretnih trenutaka.

ganiziraju naše udruge, ali i rješavanju onih obveza koje ne stignem odraditi kroz tjedan. Stoga dan organiziram na način da prvo rješavam obveze vezane uz općinu, a sve ostalo je uglavnom tome podređeno i obitelj preuzima mnoge moje obveze, pogotovo mlađa kći Ana.

- Znaju vas kao ženu "koja zna zasukati rukave"? Što vi kažete?

- Drago mi je to čuti, jer to znači da ljudi vide da duboko u sebi imam utkanu potrebu napraviti nešto dobro za svoju lokalnu zajednicu i da se zaista trudim ostvariti zacrtane ciljeve. Ne propuštamo nijedan javni poziv za su�inanciranje projekata koji su nam od interesa kako bismo osigurali što više kapitalnih projekata, a kod njihove realizacije uvijek se maksimalno uključujem i na dnevnoj sam bazi na gradilištu. Posao načelnice obavljam na način kako to samo žene znaju, ne karijeristički, već politikom društveno odgovornog pristupa. Pored toga, trudim se osigurati uvjete da nam svima bude što bolje i ljepše živjeti u našoj općini.

Žena koja zna zasukati rukave: Đurđica Slamek načelnica je Svete Marije već 13 godina, a uz politiku stigne brinuti i o obitelji

- U malim sredinama kao što je naša svi se međusobno dobro poznajemo i mišljenje o pojedinoj osobi, pa tako i meni, stvara se duže vrijeme. Ja sam u politici, kao i u mnogim sferama društvenog života općine, punih 30 godina, što mi je omogućilo uvid u probleme i potrebe naselja općine, međuljudske odnose, problematiku obitelji, djece i socijalno osjetljivih skupina. Samim time smatram da su žitelji imali prilike pratiti moj rad i zalaganje kroz cijelo vrijeme u društvenoj sferi, ali i politički angažman kao vijećnice u Općinskom vijeću i Županijskoj skupštini, pa vjerujem da je to bilo presudno za podršku mještana kada sam prvi put izabrana za načelnicu. A to što su mi dali podršku u svim ostalim mandatima, rezultat

je broja realiziranih projekata koji su pridonijeli napretku naše općine, ali i brizi za socijalno osjetljive skupine, a najviše mlade koje pokušavamo na razne načine motivirati da ostanu u našoj sredini.

- Što smatrate da je najvažnije u organizaciji dana kakav je vaš, kao ženi u politici?

- Postoji izreka da iza uspješnog poslovnog muškarca stoji žena. No, iza uspješne poslovne žene ne stoji samo muškarac, već cijela njezina obitelj. Naime, od žene se tradicionalno očekuje da bude dobra majka, supruga, domaćica…, a sve te obveze teško je uskladiti s poslovnim obvezama ukoliko žena nema podršku obitelji. Posao načelnice zahtijeva veliki angažman koji se ne može nikako svesti u 8-satno radno vrijeme u 5 dana u tjednu, već radni dan traje prema potrebi, a vikendi su namijenjeni raznim zbivanjima koja or-

- Jesu li Međimurke dovoljno aktivne u politici i što mislite o mlađim ženama koje su trenutno u politici?

- Mislim da je premalo žena u politici i da su mnogim strankama žene na listi samo kvota koju moraju zadovoljiti. Politika je sfera u kojoj su još uvijek muškarci dominantni. Ta slika se pomalo mijenja, ali presporo. Žene su u Međimurju uglavnom uključene u politiku kao vijećnice u općinskim vijećima i Županijskoj skupštini, a samo smo dvije načelnice, jedna gradonačelnica i jedna zamjenica gradonačelnice, što je premalo. Da bismo nešto mijenjali, sprovodili svoje ideje u mjestu u kojem živimo, moramo imati oruđe, a to oruđe je politika. Zato je veoma važna uključenost žena u politiku, jer žene unose drugačiji stil vođenja koji obilježava visoka briga za druge i međuljudske odnose. Ženama su prioritetne teme vezane uz djecu, mlade, obitelj i ugrožene skupine.

MONIKA VIŠNJIĆ IZ ŠTEFANCA, ŽENA KOJA STIŽE SVE I U TOME UŽIVA

Ako je žena sretna, sretni su i svi oko nje

Ne odustajte od svojih snova i priuštite sebi ono što volite i što vas veseli. Bez žena ne bi bilo svijeta – poručila je naša Monika

Piše: Margareta Detoni Smoljanec

Monika Višnjić, 45-godišnja je majka, a odnedavno i ponosna baka, koja živi u Štefancu. Njezin životni tempo prosječnoj bi osobi vjerojatno bio nezamisliv, no Monika kroz svaki dan prolazi s osmijehom. Radi zahtjevan posao, podiže troje djece, brine o velikoj kući i vrtu, a istovremeno je srce kulturnog života svoje zajednice. Kao predsjednica KUD-a i pjevačica u bendu, ona je živi dokaz da godine nisu prepreka za snove. U razgovoru nam je otkrila kako balansira između obitelji, tvorničke norme i svjetala pozornice.

- Monika, odakle crpite toliku energiju i entuzijazam?

- Iskreno, mislim da je to stvar naravi, ali i jasnih prioriteta. Obitelj mi je uvijek bila na prvom mjestu. Uvijek. Rodom sam iz Donjeg Vidovca, no moj dom je već dugo u Štefancu. Završila sam Kemijsku školu u Varaždinu, a uz to i godinu i pol pripremne glazbene škole. Posljednjih deset godina zaposlena sam u tvornici obuće Jelen Professional. Radim kao šivačica, posao je �izički naporan i radi se na normi, što traži punu koncentraciju i trud. Ipak, zadovoljna sam jer su međuljudski odnosi u tvornici dobri, a radno vrijeme mi je idealno – radim samo jutarnju smjenu, što mi ostavlja slobodna poslijepodneva za obitelj i vikende za moje nastupe.

- Spomenuli ste djecu i unuka. Kako izgleda vaša obiteljska svakodnevica?

- Imam troje djece na koje sam beskrajno ponosna. Najstarija Anamarija ima 25 godina, udana je i ima dvogodišnjeg sina Edija. On je naša najveća ljubav otkad se rodio; često prespava kod nas, igramo se s njim i on nas sve zabavlja i zbližava. Anamarijin suprug Tomislav radi u Njemačkoj, pa kćerka i unuk često borave kod nas kako ne bi bili sami, i tada je kod nas pravo veselje. Srednja kćer Hana je na prvoj godini PMF-a u Zagrebu gdje studira biologiju i kemiju, a najmlađi Alex je 8. razred. I Hana i Alex su odlični učenici i oboje su strastveni u košarci, koju redovito treniraju.

- Veliko kućanstvo �izički je zahtjevno za održavanje. Kako se snalazite s kućanskim poslovima?

- Imamo veliku obiteljsku kuću, veliko dvorište i vrt. Iako uzgajamo samo osnovno povrće, oko toga ima posla. Svi skupa uređujemo dvorište, no vrt i kuća su primarno moja briga. Ne želim djecu previše zamarati čišćenjem jer imaju fakultet, školu i treninge, ali kad god je neka veća akcija ili rođendan, svi se uključe, i u kuhinji i oko pospremanja. Kad su

Ipak Moniki je obitelj prije svega, a čine ju unuk Edi, suprug Davor, sin Alex, zet Tomo te kćeri Anamarija i Hana

djeca bila manja, bilo je još izazovnije jer su s nama u kući živjeli suprugovi djed i baka o kojima sam se brinula. Tu su nam mnogo pomagali suprugovi roditelji, dok su moji roditelji u Donjem Vidovcu uskakali koliko su god mogli.

- Poznato je da se u vašem domu dobro jede. Tko je glavni u kuhinji?

- Ja kuham svaki dan jer svi volimo domaće, a posebno uživam u pečenju torti i kolača. Moja mama nam je uvijek pekla domaće torte, pa mi je nekako i danas nezamislivo kupiti gotovu tortu za rođendan. S druge strane, moj suprug Davor je pravi majstor za "muške" specijalitete. On priprema vrhunski roštilj, peku, gulaš i čobanac. Uživamo u tim druženjima s rođacima i odličnim susjedima vikendom. Davor je godinama bio aktivan i u nogometnom klubu Jadran Štefanec, pa smo vikende provodili na

Uz sve svoje obveze, Monika Višnjić redovito pjeva i u Modus bandu

Njezina priča o hrabrosti, ljubavi prema međimurskoj popevki i važnosti očuvanja vlastitog „ja“ unutar obiteljskih obaveza, najljepša je čestitka svim ženama za njihov dan. Ne samo što je ponosna majka troje djeca i baka malenog Edija, ona je i srce svoje zajednice u Štefancu. Uspijeva pod jednim krovom harmonizirati miris domaćih torti i suprugovih specijaliteta s peke, ali i stići do svjetala beogradske pozornice – životni put Monike Višnjić sve je samo ne običan.

turnirima i utakmicama, podržavajući jedni druge u hobijima.

- Pjevanje se provlači kroz cijeli vaš život. Kako je počela ta priča?

- Pjevam otkad znam za sebe. Počelo je u djetinjstvu, pa preko seoskih festivala u petom razredu, do KUD-a Donji Vidovec gdje smo snimili predivnu pjesmu "Stiha, stiha" koju ljudi i danas rado slušaju. Čak sam i plesala u KUD-u do srednje škole. Zbog pjevanja u duetu po ka�ićima i zabavama nisam završila glazbenu školu, a onda su došli brak i djeca. No, nikad nisam potpuno prestala. Od 2018. bila sam u Mohokos bandu gotovo šest godina. Kad smo se razišli početkom 2024., mislila sam da je možda vrijeme za mirovinu, ali dogodilo se suprotno.

- Napravili ste hrabar iskorak i prijavu u popularni show "Nikad nije kasno". Kakvo je to bilo iskustvo?

- Poslala sam prijavu u Beograd bez velikih očekivanja, a kad su me pozvali, bila sam u potpunom šoku. To je emisija koju prate milijuni ljudi. Moja prava televizijska avantura krenula je uz ogromnu podršku supruga Davora, koji je odmah pristao voziti me u Beograd i biti mi pratnja na svakom snimanju. Bili smo tamo četiri puta. Prošla sam prva dva kruga, treći nažalost nisam, ali ostala su predivna prijateljstva s ljudima iz Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije. To je koncept koji slavi talent bez obzira na godine, a moja obitelj je bila uz mene kao najveći navijač.

- Danas ste predsjednica KUD-a Šafran i članica Modus banda. Kako izgledaju vaše probe?

- KUD Šafran je najmlađe društvo u Međimurju, osnovano 2022. godine, i jako sam ponosna što sam mu na čelu. Pjevamo u crkvama, staračkim domovima i na manifestacijama poput "Ftičeki se ženiju" ili "Štefanjski pušlek", gdje moj Davor redovito kuha grah za sve posjetitelje.

Što se tiče Modus banda, okupio nas je naš bubnjar Mario Vrbanec. Tu su i mladi dečki: braća Nikola i Leon Toplek te Saša Petak. Sviramo sve, od zabavne do narodne i pop glazbe. Probe imamo jednom tjedno kod mene doma, i tu ponovno moram istaknuti podršku obitelji koja nas satima sluša dok vježbamo.

- Kako uspijevate sve to isplanirati, a da ništa ne pati?

- Ustajem u 5 ujutro. Već na početku tjedna posložim raspored. Ako nešto voliš, ništa nije teško. Televiziju gotovo i ne gledam, radije pogledam seriju na Net�lixu dok se odmaram ili pročitam vijesti na internetu ili slušam radio. Uvijek se uspije naći vremena i za kavu sa susjedom ili sestrom, što je isto jako bitno.

- Za kraj, koja je vaša poruka ženama povodom njihova dana?

- Poručila bih im da nikada ne odustaju od svojih snova. Svaka žena voli svoju obitelj i dala bi sve za nju, ali ako odustane od sebe i onoga što nju osobno veseli, ne može biti istinski sretna. Bilo da je to pjevanje, sport, izlet s udrugom ili obična kava s prijateljicama – nađite vremena za sebe. Ako je žena sretna i ispunjena, tada će i njezina obitelj i svi oko nje biti sretni. Bez žena ne bi bilo svijeta, zato ugodite sebi barem onoliko koliko ugađate drugima.

Čestitka župana Međimurske županije Matije Posavca, povodom 8. ožujka – Međunarodnog dana žena

Svakodnevno poštovanje gradi našu zajednicu

Drage Međimurke, drage žene, Međunarodni dan žena ne bi smio biti tek prigoda o kojoj se nakratko osvrćemo na doprinos žena u današnjem društvu s nekoliko formalnih rečenica sve dok je i jedan jedini razlog njegova proglašenja još uvijek prisutan u društvu. Sve dok i jedna žena u našoj sredini doživljava rodnu diskriminaciju, makar i u najskrivenijem obliku, sve dok god i jedna žena trpi bilo kakav oblik nasilja - Dan žena ne smije ostati tek na tradiciji darovanja cvijeta.

Ako vlastitim rukama gradimo dom svojoj djeci, vlastitim snagama moramo taj dom učiniti sigurnim za sve naše ljude. Međimurska županija stvaranjem jednakih uvjeta svim građanima promovira prava čovjeka na dostojanstven život u svjetlu vrijednosti kakve njeguje naše doba. U našoj zajednici nema podjele na dostojnije i manje dostojne po rodu, narodnosti ili boji kože, već - po iskonskoj međimurskoj mjeri čovječnosti– samo na one koji podršku pružaju i one kojima je potrebna. Svaka nova škola koju izgradimo, svaka ustanova kulture i svaki korak k još višoj kvaliteti života, posvećeni su bez razlike – svima koji Međimurje zovu domom. Svaka žena ili muškarac koji svojim svakodnevnim radom doprinose razvoju našega kraja, jednako vrijede i to se kod nas uči od malih nogu. Vjerujem u međimursku solidarnost i humanost, u međimursku svijest kojom naš zavičaj možemo učiniti svijetlim primjerom i kada je riječ o toleranciji i uvažavanju u najširem smislu riječi. Poštovanje koje iskazujemo i primamo čini nas boljim ljudima, bez obzira kojega smo spola i kojega svjetonazora.

Čestitka gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, povodom 8. ožujka – Međunarodnog dana žena

Ravnopravnost je temelj napretka

Zato, neka i ovaj Međunarodni dan žena u svima nama probudi lijepe uspomene na majčine riječi, toplinu bakina krila, na dragu učiteljicu, i na sve drage žene koje su nas učile odanosti, vjeri u vlastite snage i darovale nam ljubav. Neka probudi topla sjećanja koja nas osnažuju u teškim trenucima. Stavimo li ruku na srce, u toj vrsti sjećanja svi mi najčešće čuvamo upravo drage žene… majke, bake, sestre, supruge… Mnogo je prilika u životu, onih jednostavnih, svakodnevnih, u kojima možemo iskazati iskreno poštovanje znanoj ili neznanoj ženi, dati znak da pripadamo boljem svijetu i nemojmo te prilike propustiti. Neka to bude naš svakodnevni doprinos humanom licu našega zavičaja. Nađemo li se pred izazovom da pomognemo u teškoj situaciji, nemojmo se zaustaviti dok ne nađemo rješenje.

Žene diljem svijeta u svojoj stoljetnoj borbi za ravnopravnost nadahnjuju i nove naraštaje upornošću i vjerom da srce svakog od nas krije neiscrpnu snagu koja mora biti upotrijebljena za dobro. I u ovom suvremenom društvu žena i dalje simbolizira bezuvjetnu ljubav kao najveću snagu koja pokreće svijet.

Drage sugrađanke, drage Međimurke, s iskrenim poštovanjem zahvaljujem na doprinosu kojim obogaćujete naše obitelji, radna okruženja i našoj zajednici dajete tople boje nade i ljudskosti.

Sretan vam Međunarodni dan žena i provedite ga u obilju poštovanja koje ste zaslužile.

Poštovane Čakovčanke, Međimurke, drage žene, sretan nam naš dan, dan žena jednakih i ravnopravnih u svom izboru i djelovanju. Međunarodni dan žena prilika je da s posebnim poštovanjem i zahvalnošću istaknemo ulogu i značaj žena u suvremenom društvu. Ovaj dan nije samo podsjetnik na borbu za ravnopravnost, već i potvrda trajne snage, hrabrosti i odlučnosti kojom žene svakodnevno oblikuju našu zajednicu. Borba za jednaka prava i mogućnosti donijela je značajne pomake, ali i dalje ostaje zajednička odgovornost svih nas. Ravnopravnost nije samo ideal, ona je temelj napretka, stabilnosti i pravednijeg društva. Upravo kroz predan rad, znanje i vodstvo, žene daju nemjerljiv doprinos razvoju obitelji, profesionalnog okruženja, kulture i javnog života.

U vremenu brojnih izazova, one ostaju temelj obitelji i zajednice, oslonac i pokretačka snaga pozitivnih promjena. U toj posvećenosti i istrajnosti ogleda se istinska veličina i snaga žene.

Povodom 8. ožujka, upućujem vam iskrene čestitke uz želju da vas kroz život prate zdravlje, sreća i ljubav. Neka vas nikada ne napuste snaga, optimizam i dostojanstvo kojim oplemenjujete sve oko sebe.

Hvala vam na hrabrosti, mudrosti, empatiji i odlučnosti. Hvala vam što svojim glasom, radom i primjerom gradite pravednije i humanije društvo. Sretan Međunarodni dan žena.

Čestitka gradonačelnika Grada Mursko Središće Dražena Srpaka, povodom 8. ožujka – Međunarodnog dana žena Zahvalnost i priznanje svakoj sugrađanki

Drage sugrađanke, povodom Međunarodnog dana žena upućujem vam iskrene čestitke, uz duboko poštovanje i zahvalnost za sve što svojim radom, znanjem i osobnim doprinosom činite za naše obitelji, naš grad i društvo u cjelini.

Međunarodni dan žena podsjetnik je na dugu i važnu povijest borbe za ravnopravnost, dostojanstvo i prava žena, ali i na odgovornost koju svi imamo u izgradnji pravednijeg i uključivijeg društva. To je dan kada slavimo postignuća žena u svim područjima života – od obitelji i obrazovanja, kulture i znanosti, do gospodarstva, javnog života i volontiranja.

Žene su temelj obitelji, pokretačka snaga zajednice i važan stup razvoja svakog grada. Svo-

Dan žena uz cvjetnu čaroliju Vrtlarije Vijenac

Razveselite najvažnije žene u vašem životu uz savršene cvjetne darove

jom snagom, upornošću, kreativnošću i empatijom obogaćujete naše Mursko Središće i činite ga mjestom u kojem se cijene rad, solidarnost i ljudskost. Vaš doprinos, često tih i nenametljiv, ostavlja dubok i trajan trag.

Neka vam ovaj dan bude priznanje za sve što jeste i sve što činite, ali i poticaj da nastavite hrabro i samouvjereno slijediti svoje ciljeve, razvijati svoje potencijale i vjerovati u vlastitu vrijednost. Uz želje za puno zdravlja, osobne sreće, uspjeha i zadovoljstva, još jednom vam od srca čestitam Međunarodni dan žena.

Elegantni Flower Box aranžmani – luksuzni poklon koji oduševljava na prvi pogled!

Svježi i mirisni buketi – jer klasična ljepota cvijeća nikada ne izlazi iz mode

Prekrasne orhideje – simbol ljubavi i dugovječne ljepote, idealan dar za posebne dame

Posjetite Vrtlariju Vijenac i pronađite savršen cvjetni poklon za mame, supruge, sestre, prijateljice… ili počastite sebe!

Uz to nude i sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja:

• proljetnice: jaglaci, zumbuli, ranunkule, kukurijeci, ciklame

• sadnice ukrasnog grmlja

• ukrasne tegle: prozirne, keramičke

• zemlja i prihrana za biljke

• gotove vrtiće

• velika ponuda vrtnog alata

• rezano cvijeće

TAMBURAŠKI SASTAV Prim

intervju tjedna

Tambura nam je ljubav, a ne posao

Tamburaški sastav Prim otkriva kako je započela njihova glazbena priča, tko stoji iza ideje i zašto tamburaški sastav Prim uskoro snima autorsku pjesmu

Piše: Kristina Kobal

Tamburaški sastav Prim već gotovo desetljeće njeguje tamburašku glazbu i pokazuje kako se iz iskrenog prijateljstva može roditi ozbiljna i dugotrajna glazbena priča. Tamburaški sastav Prim nastao je spontano, ali s jasnom željom – da tambura ostane trajni dio njihova života. U razgovoru s Antoniom Vukom, glavnim pokretačem sastava, prisjetili smo se samih početaka, ali i saznali što pripremaju u narednom razdoblju.

Kako je nastao TS Prim?

Početak njihove priče seže u 2016. godinu. Većina članova tada je bila dio KUD Mačkovec, gdje su godinama nastupali, putovali i odrastali zajedno. Upravo su probe i druženja stvorili temelje za nešto više.

-Tamburaški sastav Prim nastao je sasvim prirodno, 2016. godine – iz prijatelj-

PREMIJERA Pinkleca

stva, zajedničkih uspomena i ljubavi prema glazbi. Većina nas je bila dio KUD-a Mačkovec, gdje smo proveli brojne godine nastupajući, družeći se i odrastajući zajedno. U jednom trenutku, nakon jedne od proba i druženja, rodila se ideja da svoju ljubav prema tamburi pretočimo u nešto vlastito. Tako je nastao Prim – iz srca i iz iskrene želje da glazba ostane dio našeg života, prisjeća se Antonio. Ideja, naglašava, nije bila individualna.

- Ideja nije pripadala samo jednoj osobi – bila je zajednička. Svi smo osjećali istu strast i želju da nastavimo stvarati glazbu i izvan folklornog okruženja. Ono što nas je najviše potaknulo bila je ljubav prema tamburi, ali i želja da kroz glazbu stvaramo uspomene, dijelimo emocije i ono najbitnije – donosimo radost drugima. Kada imate ljude koji dijele isti san, prvi korak prema njegovom ostvarenju dolazi gotovo spontano.

Tko su članovi tamburaškog sastava Prim?

Danas tamburaški sastav Prim čine Antonio Vuk (kontra, vokal), Florijan Luteršmit (brač), Marko Škvorc (harmonika), Zoran Ratajec (berda) i Vjekoslav Risek (prim). Iako su se tijekom godina članovi mijenjali, energija i zajedništvo ostali su isti.

- Trenutni članovi tamburaškog sastava su Antonio Vuk (kontra, vokal), Florijan Luteršmit (brač), Marko Škvorc (harmonika), Zoran Ratajec (berda) i Vjekoslav Risek (prim). Tijekom godina članovi tamburaškog sastava su se mijenjali. Ovom prilikom zahvaljujemo svim bivšim članovima koji su pridonijeli uspješnosti i dugotrajnosti našeg tamburaškog sastava, ističe Antonio.

Posebno ističu i pomoć koju dobivaju od glazbenih prijatelja. Željko Grahovec je stalni svirač koji im uskače u pomoć na svim instrumentima. Kada je u pitanju veća proslava ili potreba, on je uvijek tu – TS Prim mu

je uvijek zahvalan na pomoći i podršci.

Ljubav prema glazbi, kaže, kod svih se javila vrlo rano. - Ljubav prema glazbi u svima nama rodila se još u djetinjstvu. Neki su prve korake napravili kroz folklor, drugi kroz glazbenu školu, a mnogi su odrasli u okruženju gdje je glazba bila dio svakodnevice. Svirali smo različite instrumente poput gitare, bas gitare ili tambure, što nam je dalo čvrstu glazbenu podlogu. Tambura je došla kao prirodan nastavak tog puta – instrument koji nosi posebnu emociju i duboko je ukorijenjen u tradiciji Hrvatske. Inspirirali su nas naši mentori, obitelji, ali i jedni druge.

Glazba kao ravnoteža, a ne obaveza

Iako su česti gosti na proslavama, manifestacijama i raznim događanjima, za članove je tambura i dalje – ljubav, a ne posao.

- Za sve nas tambura nije primarni posao, već hobi koji radimo iz čiste ljubavi. Svaki član ima svoj profesionalni put i privatne obaveze, ali glazba je ono što nas vraća ravnoteži i ispunjava. Usklađivanje ponekad nije jednostavno, no ključ je u razumijevanju, dogovoru i dobroj organizaciji. Probe održavamo redovito svaki tjedan, a ako netko zbog privatnih ili obiteljskih obaveza treba predah, uvijek pronađemo rješenje. Naše obitelji su naša najveća podrška i razumiju koliko nam glazba znači. Upravo ta ravnoteža između svakodnevnog života i glazbe daje posebnu vrijednost svemu što radimo – jer sviramo srcem, a ne iz obaveze.

Za kraj razgovora Antonio nam je otkrio i novost koja će zasigurno razveseliti njihovu publiku – u planu je snimanje autorske pjesme. Bit će to novi iskorak za tamburaški sastav Prim, ali i potvrda da prijateljstvo, zajedništvo i upornost mogu prerasti u ozbiljan i prepoznatljiv glazbeni projekt.

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 18.3.2026. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Solo u Italiji

Dobitnica ulaznica za film: Katarina Kutnjak

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! KAKO DO ULAZNICA?

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Produkcija „Pinokija“ Kazališne družine Pinklec ispitna je predstava studenata Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Režiju i dramaturgiju potpisuje Davor Dokleja pod mentorstvom izv. prof. art Tamare Kučinović. Dokleja, dobitnik priznanja „Zvjezdana Ladika“, u projekt unosi scensku inovativnost i duboko razumijevanje dječje psihologije. Uloge tumače Asja Vidović i Matej Žerjav, studenti diplom-

skog studija Glume i lutkarstva, koji istražuju suodnos glumca i materijala. Vizualni identitet Marte Mršić i glazba Sohraba Kashefa kreiraju atmosferu u kojoj Pinokijev put nije bajkovita transformacija, već mukotrpan proces sazrijevanja. Iako se temelji na motivima klasičnog romana Carla Collodija, ova adaptacija „Pinokija“ duboko je uronjena u suvremenu problematiku, a namijenjena djeci uzrasta 7+

i bavi se: vršnjačkim nasiljem, iskušenjima zabave bez obveza te kritikom konzumerizma. Glavna je teza da se ljudskost gradi kroz empatiju i preuzimanje odgovornosti za vlastite pogreške. Pinokio ovdje prestaje biti pasivna lutka i postaje aktivan subjekt koji izborima oblikuje sudbinu, pri čemu svaka odluka ostavlja trag poput godova na drvetu. Predstava traje 50 minuta, koristeći elemente sirovog

drva i transformabilnih objekata kako bi naglasila važnost �izičkog kontakta s materijom u digitalnom dobu. Premijera u ožujku 2026. godine predstavlja vrhunac suradnje Pinkleca i osječke Akademije. Fokusirajući se na proces postajanja čovjekom, ova produkcija nadilazi okvire dječje zabave i postaje važan pedagoški i umjetnički dokument. (mg)

Asja Vidović i Matej Žerjav u ulogama Pinokia i Geppetta

Čakovečka špica

KARATE

DONATELA LAZAR trenutno trenira u Karate klubu Šenkovec

Uspjeh i neuspjeh najviše motiviraju

Rođena Koprivničanka otkriva kako je karate obilježio njezino djetinjstvo i naučio je disciplini, upornosti i samopouzdanju

Piše: Kristina Kobal

Karate je za Donatelu Lazar iz Koprivnice, koja trenira u Šenkovcu, mnogo više od sporta – karate je njezina svakodnevica, disciplina i najveća strast još od najranijeg djetinjstva. Ova mlada sportašica prvi je put zakoračila u dvoranu sa samo pet godina, a sve je počelo sasvim spontano. - Sve je krenulo kada me tata odveo kod prijatelja na trening kako bih se malo poigrala. U početku sam upoznala prijatelje i gledala ih kako treniraju te me počeo zanimati karate, prisjeća se Donatela svojih početaka. Već tada znala je što želi. - Odmah prvoga trenutka

sam odlučila da ću se posvetiti katama, te napredovati u njima što više moguće. Upravo su kate postale njena specijalnost i područje u kojem neprestano radi na napretku.

Počeci i ljubav prema karate

Svoj sportski put započela je u Karate klubu Koprivnica gdje su je trenirali Zlatko Jurenec, Denis Jurenec i nažalost pokojni Branko Jurenec. U tom je klubu trenirala do 11. godine, kada je odlučila napraviti važan korak dalje. -U karate klubu Koprivnica trenirala sam do 11 godine, međutim onda sam se prebacila u Karate centar Šenkovec.

Mlada sportašica iz Koprivnice svakodnevno usavršava svoje vještine

Promjena sredine donijela je nove izazove, ali i dodatni napredak. Danas s njom radi trener Tihomir Grgić. - Svaki dan me uči nečemu novome i pomaže mi kako bih usavršila neke nedostatke, kaže Donatela.

Izazovi koje donosi karate

Iako rezultati dolaze, put nije uvijek jednostavan. -Neki od mojih težih izazova u mom sportu su bili uskladiti sport sa školom i slobodnim vremenom. Karate mi oduzima puno vremena jer treniram u Šenkovcu a živim u Koprivnici. Unatoč obavezama i putovanjima, odustajanje nikada nije bila opcija. -Mislim da je u

karate, no i u bilo kojem sportu, potrebno puno volje i želje. Ja sam karate jako zavoljela i nikada se ne bih mogla zamisliti u nekom drugom sportu. Posebno ističe koliko je važna podrška obitelji. -Mislim da je isto tako potrebna i podrška roditelja kako bi dijete moglo imati motivacije za sport koji trenira. Upravo ta podrška, uz osobnu upornost, daje joj dodatnu snagu. Natjecanja kao motivacija za karate

Tijekom godina Donatela je osvojila brojna natjecanja i skupila vrijedna iskustva – i ona lijepa, ali i ona teža. - Osvojila sam mnoga natjecanja i stekla puno dobrih i onih malo manje dobrih iskustava. Natjecanja je ne plaše, već motiviraju. - Natjecanja mi ne rade nikakve probleme jer na njima saznajem koliko znam i koliko mogu, a koliko još trebam vježbati, te mi svaki uspjeh i neuspjeh daje još motivacije za treniranje.

Upravo u tome leži snaga mladih sportaša – u spremnosti da iz svakog iskustva izvuku lekciju. Za Donatelu, karate nije samo borilačka vještina. To je škola života koja je uči disciplini, odgovornosti i vjeri u vlastite mogućnosti. A s obzirom na njenu predanost i ljubav prema sportu, nema sumnje da će se za njezino ime tek čuti.

NOGOMET

SUPERSPORT HNL

Sven Lesjak zaustavio Hajduk

Mladi stoper Varaždina Sven Lesjak nastavlja niz impresivnih predstava. Nakon vrlo zrelih izdanja protiv Rijeke i Dinama, 19-godišnjak je i u dvoboju s Hajdukom bio među najboljima na terenu, ostavljajući dojam igrača koji je već ranije trebao dobiti ozbiljniju ulogu u momčadi. Prema SofaScoreu, Lesjak je za nastup protiv Hajduka dobio ocjenu 7,4, najvišu među svim obrambenim igračima Varaždina. U dvobojima s Markom Livajom i Antom Rebićem pokazao je izni-

mnu sigurnost, mirnoću i taktičku disciplinu. Lesjak je protiv Hajduka upisao 12 obrambenih akcija, 9 otklonjenih opasnosti, 2 blokirana udarca, 3 osvojena posjeda te niti jednom nije bio predriblan. Riječ je o brojkama koje rijetko bilježe i puno iskusniji stoperi, a posebno dobivaju na težini kada se uzme u obzir protiv kakvog je napadačkog tandema igrao. Lesjak je ove sezone uglavnom bio na rubu prve momčadi, ali je tek u posljednjim kolima dobio kontinuitet. (nl)

SUPERSPORT SUPERLIGA

Centrometal pobjednički protiv Ribole

Odbojkaši Centrometala ostvarili su iznimno vrijednu i rijetku gostujuću pobjedu protiv trećeplasirane Ribole Kaštela, svladavši domaćina s 3:1 (14:25, 25:23, 25:22, 25:22). Bio je to dvoboj od velike važnosti za Međimurce, koji su pobjedom ostali u borbi za visoki plasman uoči završnice prvenstva. U prvom setu ništa nije upućivalo na pozitivan rasplet za goste. Kaštelani su od samog početka dominirali, brzo stekli veliku prednost i rutinski dobili set s uvjerljivih 25:14. Domaći su bolje otvorili i drugi set te poveli 13:10, no tada kreće serija Centrometala. Raič najprije prolazi u napadu, potom veže dva as servisa i vraća rezultat u egal. Od tog trenutka gosti drže priključak, a završnica pripada njima: pri 23:23 Raič ponovno poentira, a Anderson šalje smeč u aut za izjednačenje na 1:1. Treći set donio je sličan scenarij. Kaštela vodi 11:8, ali Centrometal uzvraća velikim preokretom i odlazi na 21:16. Domaći se vraćaju na 22:23, no tada Peterlin i Raič rješavaju dvije teške

lopte i donose gostima vodstvo od 2:1 u setovima. U četvrtom setu vodstvo se izmjenjivalo, a u završnicu Centrometal ulazi s 20:18. Kaštela potom radi seriju 4:0 i okreće na 22:20, no gosti se ne predaju. Zelenika blokom smanjuje, a završnica ponovno ide na stranu Međimuraca. Raič tri puta prolazi u napadu, a potom as servisom zaključuje veliku pobjedu Centrometala. Posebno vrijedi istaknuti i Pervana, koji je pri 23:23 podigao iznimno zahtjevnu loptu za ključan poen. Centrometal je do pobjede predvodio sjajni Raič s čak 30 poena, dok je Fran Peterlin dodao 18. Kod domaćina je naje�ikasniji bio Anderson s 21 poenom. Centrometal se ovom pobjedom probio na šesto mjesto prvenstvene ljestvice. U sljedećem kolu u Nedelišće stiže petoplasirana Marsonia, a eventualna nova pobjeda mogla bi Međimurce pogurati sve do četvrtog mjesta. Utakmica se igra u nedjelju u 20 sati, u terminu koji određuje prijenos na Sportskoj televiziji. (nl)

Tin

DRUGA LIGA SJEVER Laganica protiv Koprivnice!

Protekloga vikenda

Međimurje je kod kuće imalo na meniju posljednjeplasiranu Koprivnicu koja niti u našoj Trećoj ligi ne bi imala previše pobjeda. Iako je čakovečki sastav bio nekompletan, svi igrači koji su bili u zapisniku su i nastupili, pretrčali goste i pobijedili s 50 koševa razlike. Radnik je u derbiju kola s pola koša dobio Vedija, tako da već može početi slaviti naslov prvaka. Ima 15/0, Međimurje je na 13/3, Vedi

REGIONALNA LIGA

REZULTATI I KOŠEVI

Radnik - Vedi 80:79

Varaždin -Ivančica 78:72

Mladost - Petar Zrinski 76:53

Virka - Podravac 75:82

Međimurje - Koprivnica 100:52 (24:9, 24:12, 17:16, 35:13)

MEĐIMURJE: Majsan 2, Gašparić 16, Kranjčec M 11, Kranjčec F 12, Palić 28, Zaspan 7, Strbad 6, Kraljić 5, Pongrac 13. Trener Novak S

na 12/4, a Mladost Đurđevac na 11/5. U idućem kolu Međimurje gostuje u Virju kod Podravca koji je ove sezone nešto slabiji nego prijašnjih. (bh, foto: KK Međimurje)

MLAĐIH KADETA U-15 Šareni rezultati naših klubova!

U regionalnoj ligi za mlade košarkaše rođene 2011. i mlađe naši predstavnici Međimurje i Donji Kraljevec imaju više poraza nego pobjeda. (bh)

TABLICA

1. Vedi 440 8/237

2. Varteks 532 8/34

3. Međimurje 532 8/-13

4. Radnik 431 7/66

5. Virka 514 6/-71

6. D. Kraljevec 505 5/-152

REZULTATI I KOŠEVI

Međimurje - D. Kraljevec 70:62 (22:21, 17:9, 16:12, 15:20)

MEĐIMURJE: Korent 8, Štefičar 4, Višnjić 8, Ovčar 4, Fegeš 27, Pesek 7, Kozar 5, Pleh 7. Trener Novak Marek

DONJI KRALJEVEC: Horvat 14, Mesarić 8, Križaj 8, Mohl 12, Vlašić 20. Trener Balent N

Virka - D. Kraljevec 68:54 (16:12, 17:14, 16:8, 17:20)

DONJI KRALJEVEC: Horvat 9, Mesarić 10, Klemenčić 2, Križaj 2, Mohl 2, Vlašić 27, Žegarac 2. Trener Balent N

KUGLANJE

PRVENSTVO PAROVA REPUBLIKE HRVATSKE - mlađi seniori

Borna i Noa na 11. mjestu

Na kuglani Vijuš u Slavonskom Brodu održalo se parovno prvenstvo Hrvatske za mlađe seniore (U23). Željezničar su predstavljali Borna Murić i Noa Brani-

KUGLANJE

KUGLANJE KOŠARKA

Međimurje - Virka 75:63 (15:13, 22:15, 13:21, 24:14)

MEĐIMURJE: Korent 3, Štefičar 2, Posavec 2, Višnjić 7, Ovčar 3, Tomašek 12, Fegeš 17, Pesek 6, Pleh 13, Smolkovič 5, Gerenčer 5. Trener Novak Marek

Donji Kraljevec - Radnik 39:62 (13:11, 7:17, 7:17, 12:17)

DONJI KRALJEVEC: Horvat 6, Križaj 10, Mohl 12, Vlašić 11. Trener Balent N Varteks - Međimurje 69:59 (13:11, 32:18, 14:18, 10:12)

MEĐIMURJE: Korent 5, Štefičar 1, Posavec 2, Višnjić 4, Tomašek 4, Fegeš 26, Pesek 4, Plah 11, Smolkovič 2. Trener Novak Marek

lović. I ovog puta bolji je bio Noa s 547 čunja, dok je Borna slabašnu igru uspio malo popravit u zadnjem setu za ukupno 527 čunja. Ukupnih 1074 čunja bilo je

1. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever

dovoljno za 11. mjesto, a s obzirom na ostale rezultate dojma smo da se moglo puno bolje plasirat. Prvacima Hrvatske postao je domaći par Zanatlije iz Slavonskog

Broda s 1124 čunja, drugo mjesto odlazi Grmoščici iz Zagreba s 1112 čuna, dok je s istim rezultatom na trećem mjestu par iz Osijeka. (nt)

Najbolja utakmica sezone

U 19. kolu 1.HKLS ekipa Željezničara je gostovala u Osijeku kod iskusne ekipe Zrinski-Pivovare. Odigrali su najbolji ekipni rezultat ove sezone od 3590 čunjeva, te zasluženo pobijedili s 5-3 i plus 96 čunja. Nije počelo idealno u prvom bloku. Fantastično je ponovo na Pampasu odigrao Denis Košak srušivši 654 čunja i osiguravši prvi poen, te veliku zalihu čunjeva. Na stazama pokraj Franjo Gosarić nakon početnog seta od 169 čunja i vodstva od čak 49 čunja odigrava vrlo slabo i gubi preostala tri seta, te poen iako ima 6 čunja (564-558) više od protivnika. Povratnik u ekipu Zoran Jagić ruši vrlo dobrih 591 čunja, ali to je nažalost to bilo 9 čunja premalo za poen. Nakon prvog bloka rezultat je bio 2-1 za domaćine, a čak 70 čunjeva prednosti u korist

TABLICA - 1. HKL SJEVER

1 Nove nade Pž1918 01 36

2 Željezničar Čk1913 15 27

3 Đurđenovac1913 15 27

4 Fortuna Dj1912 16 25

5 Zanatlija SB19 937 21

6 Željezničar VŽ19 72 1016

7 Zrinski-Pivovara Os19 71 1115

8 Zanatlija Sk19 63 1015

9 Ciglenica19 62 1114

10Željezničar Os19 45 1013

11Pakrac-Papuk19 52 1212

12Belina-Novska19 31 15 7

Željezničara. U drugi blok naši igrači kreću furiozno, te već nakon tri seta osiguravaju 2 igračka poena, a prednost u čunjevima dižu na neuhvatljiva 132 čunja. Poene i čunjeve odličnom igrom osigurali su Josip Filajdić (624) i Predrag Turk (612), dok je Borna Murić (545) dobar rezultat uprskao slabim zadnjim setom od 116 čunja. Ovom

2. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever

pobjedom Željezničar se popeo na drugo mjesto prvenstvene ljestvice, a eventualno pobjedom u

Važna pobjeda druge ekipe Željezničara

Druga ekipa Željezničara je u 15. kolu 2.HKLS dočekala ekipu Obrtnika iz Oroslavja, te upisala vrlo važnu pobjedu od 5-3 (33053267). Početak utakmice je bio vrlo loš. Već nakon 60 hitaca trener Vrček mora mijenjati lošeg Zvonimira Turka (253), dok je nešto bolji bio Noa Branilović (272), ali ni blizu poena. Na stazama pokraj Nikola Drožđek igra vrlo dobro te se zaustavlja na 569 čunja, no ni on ne može do poena protiv najboljeg gostujućeg igrača Kovačićeka (589) .

Nakon prvog bloka rezultat je glasio 2-0 za goste, te 68 čunja minusa. Drugi blok je uspio preokrenut rezultat na 2-2, te čunjeve iz minusa u +28. Nisu Goran Vrček (554) i Božidar Igrec (541) imali neku igru za pamćenje, ali s obzirom na loše rezultate gostiji sasvim dovoljno. U trećem bloku vidjeli smo u ovoj utakmicu našeg najboljeg igrača Bojana Košaka, koji unatoč 572 čunja ne može do poena protiv Fingera (573), ali se za to pobrinuo Borna Murić koji s 544 čunja osigurava trećim

poen, te ukupno razliku od 38 čunja. S ovom pobjedom Željezničar se popeo na četvrto mjesto, a sljedeće kolo gostuje kod prvoplasirane Novske.

Zanatlija nedovoljno dobra

Kuglači Zanatlije odigrali su vrlo dobru utakmicu na domaćim stazama protiv ekipe Slavonca iz Lipovljana, ali gosti su odigrali odlično te odlaze kući s pobjedom od 6-2 (3339-3416). Domaćini su krenuli u utakmicu savršeno, te poveli 2-0 i +50

sljedećem kolu kad su domaćini Fortuni iz Đakova osigurali bi barem jedan od trofeja. (nt)

- 2. HKL SJEVER

1 Novska 1511

čunjeva zahvaljujući Bojanu Plevnjaku (578) i Damiru Grašiću (569). Nažalost nastavak utakmici bio je potpuno na strani gostiju, pa tako ni najbolji Zanatlija Igor Maček s 581 čunjem nije mogao do poena. Solidni su još bili i Bernard Kalauz (549) i Jurica Petković (539). Sljedeće kolo Zanatlija gostuje kod ekipe Obrtnika iz Oroslavja, te bi se uz dobru igru mogla nadat bodovima. (nt)

RUKOMET

KOLO LIGE ZA OSTANAK PAKET24 PREMIJER LIGE

Čakovčani usamljeni na vrhu tablice

U sljedećem 4. kolu rukometaši Čakovca gostuju u Rijeci kod Zameta, a susret se igra u subotu u 19 sati

Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec

Čakovec i Osijek odigrali su jako zanimljiv susret. Prvi dio pripao je gostima, drugi domaćinu. Čakovčani su nakon početnog vodstva Osijeka kratko vrijeme kontrolirali

rezultat. Ali od 4:4, prednost seli na osječku stranu i tu ostaje do predaha. Gosti su naime od osme do 12. minute napravili seriju od četiri pogotka u nizu i poveli 4:8. Do predaha su uspjeli sačuvati samo pogodak (15:16), ali i saznanje da se može igrati

s tradicionalno neugodnim domaćinom.

Medvjedi bolji u nastavku Čakovečki sastav ušao je puno odlučnije u drugi dio. Posebno su agresivni bili u obrani. Nizom od 4:1, već u 35. minuti preuzeli su vodstvo (19:17). Kako su uskoro imali još jedan veliki niz od 6:1 i odlazak na šest razlike, pobjednik je praktički bio odlučen. Uz

sve to, Osijek je u 40. minuti ostao bez Marka Maganića koji je dobio treće isključenje i tako si umanjio izglede za preokret. Nisu se gosti dakako predali. Iskoristili su jednu malu krizu realizacije domaćina, ali i nekoliko sjajnih obrana Lovre Frajhauta i stigli na minus tri. Ali dalje nisu mogli. Završilo je 32:29. Luka Baković skupio je 10 obrana. Bruno Levak s devet pogodaka bio je najbolji strijelac Čakovca.

Rukometni klub MRK Čakovec i međunarodno priznati proizvođač funkcionalne obuće i odjeće HAIX službeno započinju suradnju kroz partnerstvo na rukavu dresa. HAIX je od sada, kao nacionalni i međunarodni partner, vidljiv na dresovima seniorske momčadi i mlađih dobnih skupina kluba.

- U HAIX-u dobivamo snažnog međunarodnog partnera koji je istodobno duboko povezan s našom regijom. Zajednička nam je ambicija da budemo među najboljima u onome što ra-

RUKOMET

dimo. Dijelimo vrijednosti poput discipline, strasti i sustavne brige za razvoj mladih. Ovu suradnju vidimo kao dugoročno partnerstvo koje nadilazi vidljivost na dresu, rekao je Dražen Špoljarić, direktor kluba.

- Svugdje gdje se ostvaruju vrhunski rezultati, presudni su pouzdanost, timski duh i strast - bilo u profesionalnim službama, bilo u sportu. Kao međunarodna tvrtka s važnim proizvodnim pogonom u Međimurju, smatramo svojom odgovornošću doprinositi lokalnoj zajednici. Zajedno želimo

Varaždinke su se ovime revanširale za raniji poraz na domaćem terenu

Zrinski nije iskoristio priliku da barem privremeno zasjedne na treće mjesto ljestvice. U izjednačenom i sadržajnom susretu protiv ŽRK Koka domaće su nakon početnih 0:2 preokrenule na 5:4 i držale prednost do sa-

me završnice prvog dijela. U jednom trenutku imale su i tri gola viška (13:10), no gošće serijom 2:5 poravnavaju na 15:15 prije odmora. U nastavku Koka preuzima kontrolu i sredinom drugog dijela odlazi na 17:20. Zrinski

se približio na minus dva, ali gošće povezuju tri pogotka i prelamaju susret. Završilo je 25:28. Lara Perić i Tena Megerle predvodile su Koku sa po sedam pogodaka, dok je Sara Šopar upisala 11 obrana. Kod Zrinskog je Bruna

– Bila je ovo dosta teška utakmica, pogotovo u prvom poluvremenu. Međutim, znali smo da nas čeka težak protivnik, na početku susreta djelovali smo možda malo uspavano, ali ipak smo u drugom poluvremenu uspjeli preokrenuti susret u našu korist. Želim se ovim putem zahvaliti i našim novim partnerima i sponzorima –tvrtki HAIX koja je prepoznala naš rad i trud te se odlučila priključiti našoj rukometnoj obitelji, što nam itekako mnogo znači, istaknuo je trener MRK Čakovec Josip Borković.

HAIX postaje službeni partner kluba

Čakovec: Osijek 32:29 (15:16) ČAKOVEC: Lu. Baković, Cecelja, I. Baković 2, Hozjan 1, Friščić 5, Premec, Mađerić 3, Vrbanec 2, Ude 1, Levak 9 (4), Kovačić, Tompić 1, Lukac, Cika�ć 4, Udavenia 4, Malović. Trener: Josip Borković.

OSIJEK: Frajhaut, Kovačević 1, Zrno, Čičak 5, Banović 3, Čurić 4, Mandić 1, Maganić 5, Vašarević 7, Bolanča, Oršolić 3, Baković, Šarić. Trener: Franjo Veraja.

stvarati okruženje u kojem će motivirani i predani timski igrači rasti - na terenu i u našoj proizvodnji, ističe Michael Haimerl, suvlasnik i direktor tvrtke. HAIX, sa sjedištem

u bavarskom Mainburgu, globalno je priznati specijalist za funkcionalnu obuću i odjeću. Njihove proizvode koriste vatrogasci, policija, vojska i hitne službe diljem svijeta, kao i profesionalci u području radne obuće (Workwear) te ljubitelji aktivnosti na otvorenom (Outdoor). Uz vidljivost na službenom dresu kluba, planirane su i zajedničke aktivnosti za zaposlenike tvrtke HAIX, njihovu djecu te mlade rukometašice i rukometaše iz regije. (mrk čakovec)

Zrnić postigla 12 golova, a Una Ivančić i Dora Krsnik po tri. Iz kluba su zahvalili navijačima na snažnoj podršci te čestitali gošćama na pobjedi. Nakon reprezentativne stanke Zrinski gostuje u Dugom Selu. (md, foto: ŽRK Zrinski) Zrinskice je predvodila Bruna Zrnić

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR

Kreću tri lige!

Ovog vikenda sa svojim službenim susretima kreću i momčadi u Premier ligi, I.MNL i II.MNL dok zadnji 22. ožujka kreću momčadi III.MNL – A i B skupina. Već u prvom proljetnom kolu očekuje nas nekoliko vrlo zanimljivih susreta. U najkvalitetnijoj ligi naše županije lokalni derbiji igraju se u Podturnu, Maloj Subotici i Gornjem Mihaljevcu. U I.MNL izdvajamo susrete Kraljevčan 38 - Zasadbreg 77, TrnavaSokol te susjedni derbi ČSKHodošan.

MEĐIMURSKA

PREMIER LIGA

Subota, 07.03.2026: Podturen – BSK, Sloga (Č) – Sloga (Š), Pušćine – Bratstvo (J), Draškovec – Venera PMP, Dubravčan – Dinamo (P). Nedjelja, 08.03.2026: Spartak – Polet (P), Jedinstvo (GM) – Centrometal. Utakmice se igraju s početkom u 15 sati. Sporazumom klubova utakmica Dubravčan – Dinamo (P) igra se u subotu, 07.03.2026. s početkom u 15 sati. Zbog četvrte opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: SLOGA (Š) – Noah Lukovnjak, PODTUREN –Srećko Šegović

KAZNE ISKLJUČENIM

IGRAČIMA: SLOGA (Č) – Pero Obadić 1 (jedna) utakmica; JEDINSTVO (GM) – Vyctor Huggo Sias de Oliveira Barbosa 2 (dvije) utakmice

I. MEĐIMURSKA LIGA

Subota, 07.03.2026: Sloboda (S) – Plavi, Mladost Komet – Bratstvo (SV), Mura – Naprijed, Kraljevčan 38 – Zasadbreg 77. Nedjelja, 08.03.2026: Strahoninec – Omladinac (NSR), ČSK –Hodošan, Trnava – Sokol.

Utakmice se igraju s početkom u 15 sati. Zbog četvrte opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: HODOŠAN – Zoran Pasler, Jan Jančec, Marko Furdi, SOKOL – Mihael Toplek, SLOBODA (S) – Kristijan Fegeš, OMLADINAC (NSR) – Nikša Novak, Matheus De Oliveira Casad, PLAVI – Maksim Mutvar KAZNA ISKLJUČENIM IGRAČIMA: HODOŠAN – Nikola Vlah 2 (dvije) utakmice; SLOBODA (S) – Davor Priher 2 (dvije) utakmice Ivan Škvorc 2 (dvije) utakmice; TRNAVA – Dino Špoljar 1 (jedna) utakmica; ČSK – Gabriel Coutinho Domiciano 1 (jedna) utakmica

II. MEĐIMURSKA

LIGA

Subota, 07.03.2026: Drava (K) – Pobjeda, Sloboda (M) – Mladost (D). Nedjelja, 08.03.2026: Borac PMP – Hajduk (B), Otok – Omladinac (DS), Jadran – Mladost (SM), Budućnost (M) – Trnovec, Vidovčan –Croatia. Utakmice se igraju s početkom u 15 sati. Zbog četvrte opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: TRNOVEC – Gordan Horvat, BUDUĆNOST (M) – Dario Šoltić, OTOK – David Mihoci, SLOBODA (M) – Luka Jambrović, OMLADINAC (DS) – Ivan Sambolek i Patrik Horvat KAZNA ISKLJUČENIM IGRAČIMA: JADRAN – Danijel Štampar 2 (dvije) utakmice; POBJEDA – Filip Borko 2 (dvije) utakmice Ladić Mihael 1 (jedna) utakmica; CROATIA – Nikola Ivanušić 1 (jedna) utakmica.

NOGOMET

ZIMSKI PRIJELAZNI ROK u međimurskim ligama

Tko

je najviše kupovao ove zime?

Aktualni prijelazni rok u međimurskim nogometnim ligama započeo je 10. siječnja 2026., dok je završio 2. ožujka 2026. godine

Piše: Dino Jambrović

III. HNL – SJEVER

NK POLET – Sveti Martin

na Muri: Fran Vidaković (iz NK Graničar Đurđevac), David Kralj (iz NK Varaždin), Niko Mihalinec (iz NK Varteks Varaždin), Niko Ivančić (iz ŠD Videm pri Ptuju – NS Slovenije), Tulio Cesar Da Silva Cavalcante (iz ŠD Videm pri Ptuju – NS Slovenije)

NK RUDAR – Mursko Središće:

Leon Jurović (iz ND Lendava 1903 – NS Slovenije)

NK DINAMO – Domašinec Elie – Joseph Ervin Mouanza (iz NK Hrvatski Dragovoljac Zagreb), Aleksandar Baić (iz

NK Slavija Pleternica), Jenaye Frederic steven Simon (iz NIKE FC Ezanville – NS Francuske), Theo Adama M’baye (iz Sarcelles AAS – NS Francuske), Matija Krznar (iz NK Međimurje Čakovec)

NK GRANIČAR – Kotoriba

Dylan Jael Cabrera (iz FC Forth Worth Vaqueros – NS Sjedinjenih Američkih Država), Gabriel Lima De Oliveira (iz Santo Andre– NS Brazila)

NK NEDELIŠĆE

Samuel Henrique Silva Santos (iz Joinville Esporte Club – NS Brazila), Henrique Colombo Soares (iz Pinheiro-MA – NS Brazila), Ivan Dolovski (iz NK Varteks Varaždin), Tony Lupunga Ponyo (iz G Reds FC – NS Ujedinjeni Arapski Emirati), Miqueias Mendes Dos Santos (iz Cruzeiro – AL Arapiraca –NS Brazila), Luiz Otavio Braz Da Chunca (iz Rogaške – NS Slovenije), Marvin Santiago Angulo Perea (iz Udson Veri - NS Španjolske)

NK MEĐIMURJE – Čakovec: Lovro Cundeković (iz NK Dugo Selo), Petar Havojić (iz NK Varteks Varaždin), Dominik Glavina (iz Heimscuh – NS Austrije), Luka Zlatarek (iz NK Rudar Mursko Središće)

MEĐIMURSKA

PREMIER LIGA

NK BSK - Belica: Kosei Hasumi (iz Joyful Honda Tsukuba FC – NS Japana), Jun Ota (iz West Adelaide

Hellas SC – NS Australije), Tilen Kovačić (iz NK Krka

NK BRATSTVO – Jurovec: Kristijan Padarić (iz NK Hotiza – NS Slovenije)

NK SPARTAK – Mala Subotica: Liam Rok (iz NK Međimurje Čakovec), Taishiro Inoue i Kodai Sumikawa ( iz SC South Kinokuni – NS Japan), Yanick Cherif (iz NK Brežice 1919 –NS Slovenije)

NK DRAŠKOVEC: Matheus De Mattos Almeida (iz NK Nedelišće), Borna Bartolić (iz NK Mladost Komet Prelog)

NK PODTUREN: Tomi Hatlek (iz WSV Aschau – NS Njemačke), Andrej Goričanec (iz NK Mladost Dekanovec)

NK DINAMO – Palovec: Florijan Cirkvenčić (iz NK Jadran Štefanec)

NK JEDINSTVO – Gornji Mihaljevec: Niko Radačić (iz NK Ormož - NS Slovenije)

NK VENERA PMP – Sveti Juraj na Bregu: Filip Alija (iz NK Međimurec DunjkovecPretetinec), Luiz Antonio Costa Lima (iz NK Rugvica Sava), Kotaro Kishitani (iz FC Khangarid – NS Mongolije)

NK SLOGA – Čakovec: Mateo Branilović (iz Pinkafeld – NS Austrije)

NK PUŠĆINE: Goran Titan (iz NK Turnišče – NS Slovenije), Yoshito Motonaga (iz FC Kasuga Eagles – NS Japan), Lovro Plavec (iz NK Jalžabet), Goran Pišković (iz SV Nababu Hannersdorf – NS Austrije)

NK POLET – Pribislavec: Josip Golubar (iz NK Budućnost Vidovec), Andrija Želežnjak (iz NK Venera PMP Sveti Juraj na Bregu), Dino Bančić (iz NK Polet Sveti Martin na Muri), Guilherme Henrique Da Silva (iz HNK Đakovo Croatia) I. MNL

NK KRALJEVČAN 38 – Donji Kraljevec: Filip Kušinec (iz NK Klenovnik), Owen Yoro Gbekia (iz ASD Fuscaldo Calcio 1973 – NS Italije), Ivan Grljević (iz NK Budućnost Miklavec), Gabriel Henrique De Castro Guimaraes (iz IFK Munkfors – NS Švedske) i Alessandro De Oliveira Da Silva (iz F.B.C Atletico Cocotera San Roque Gonzales – NS Paragvaja)

Dubrava), Maximilijan Sokač (iz NK Međimurje Čakovec), Fran Varvir (iz NK Graničar Legrad)

NK SOKOL - Vratišinec: Tomica Nerer (iz NK Plavi Peklenica), Luka Petrinec (iz NK Ormož – NS Slovenije)

NK PLAVI - Peklenica: Taiki Imazawa (iz FC Gifu – NS Japana)

NK OMLADINAC – Novo Selo

Rok: Dino Krišto�ić (iz NK Omladinac Mačkovec), Tihomir Šoštarić (iz NK Budućnost Vidovec), Roberto Sklober (iz NK BSK Belica), Nikola Šobak (iz NK Jalžabet), Artur Henrique Pedote (iz SP Mauaense – NS Brazil), Bruno Varga (iz Muhlhausen - NS Njemačka)

NK STRAHONINEC: Niko Štefulj (iz NK Međimurje Čakovec), Krešimir Jelić i Mario Burić oba (iz NK Budućnost Vidovec), Sandro Martinčević (iz NK Nova Ves), Kennety Anderson Batista Lima (iz NK Jadran Štefanec), Victor Pereira Castro (iz Elosport SP Capao Bonito - NS Brazila)

NK SLOBODA – Slakovec: Toshiki Morimoto (iz SC Biwako Seike sport college – NS Japan)

NK MURA – Hlapičina: Mario Kovač (iz NK Sloga Štrigova)

II. MNL

NK MLADOST – Sveta Marija: Patrick Golob (iz ŠD Slovenja vas Hajdina – NS Slovenije), David Attila Takacs (iz NK Graničar Legrad), Romano Lisjak (iz NK Tehničar Cvetkovec), Žiga Veingerl (iz NK Rogoznica Ptuj – NS Slovenije), David Pal (iz Ollersdorf – NS Austrije)

NK CROATIA – Orehovica: Karlo Kovačević (iz NK BSK Belica), Renzo Daniel Mezonec Carrasco (iz E.F. Alhama - NS Španjolske)

NK BUDUĆNOST – Miklavec: Martin Lisak (iz NK Špansko Zagreb), Josip Kuharić (iz NK Bestovje), Nino Jambrošić (iz

NK Sloboda Varaždin)

NK POBJEDA – Gornji Hrašćan: Miha Sakelšek (iz NK Središće ob Dravi – NS Slovenije)

NK VIDOVČAN – Donji Vidovec: Josip Marić (iz NK Velika Mlaka 1947)

NK DRAVA – Kuršanec: Nikša Šegović (iz NK Sloboda Slakovec), Falcao de Alencar Wilson Kleber (iz NK Nedelišće), David Korunek (iz NK Mladost Ivanovec), David Korpar (iz NK Jedinstvo Novo Selo na Dravi)

NK TRNOVEC: Luka Škvorc i David Rog (iz NK Beretinec)

NK OMLADINAC – Držimurec-Strelec: David Žinić (iz NK Međimurje Čakovec), Stevica Žganec (iz NK Mladost Dekanovec), Ladislav Junior Nađ (iz NK Dinamo Palovec)

NK SLOBODA – Mihovljan: Domen Štefanec (iz NK Ljutomer – NS Slovenije), Francisco Antonio Zicarelli (iz US Verscio – NS Švicarske

III. MNL – A skupina

NK MLADOST – Ivanovec: Lukas Hegedušić (iz NK Jadran Štefanec), Filip Paler (iz NK Radnički Gardinovec), Noah Juras (iz NK Spartak Mala Subotica)

NK JEDINSTVO – Novo Selo na Dravi: Krunoslav Hruškar i Petar Jukić oba (iz NK Drava Kuršanec),Matej Balder (iz NK Kamen (S)), Luka Potočki (iz NK Libertas Novska), Nino Đurić (iz NK Jadran Štefanec)

NK BUDUĆNOST – Podbrest Petar Židov (iz NK Otok)

NK BORAC – Donji Hrašćan: Filip Kolarić (iz NK Borac PMP Turčišće)

NK GRANIČAR – Novakovec: Igor Prahić (iz NK Budućnost Vidovec), Marijan Dodić (iz NK Budućnost Vidovec)

III. MNL – B skupina

NK MALI MIHALJEVEC: Srša Leonardo (iz NK Strahoninec), Mario Radiković (iz NK Venera PMP Sveti Juraj na Bregu) i Krešo Kovač (iz NK Sloboda Mihovljan)

NK HAJDUK - Štrukovec: Niko Podkrajac (iz NK Rudar Mursko Središće)

NK DONJI KONCOVČAK: Damir Smej (iz NK Hotiza – NS Slovenije)

Novo Mesto – NS Slovenije

NK CENTROMETAL - Macinec: Anej Fafulić (iz NK Središće ob Dravi – NS Slovenije)

NK SLOGA – Štrigova: Frederico Arthur Dilly (iz NK Jalžabet), Kevin Muršić (iz NK Polet Sveti Martin na Muri)

NK MLADOST KOMET - Prelog: Alexander Anthony Cvikić (iz NK Ferdinandovac), Karlo Ivančić (iz NK Tomislav Drnje), Saša Kočet (iz NK Dinamo Domašinec), Benjamin Lukomirak (iz NK Klenovnik) i Bruno Jelavić (iz NK Zelengaj 1948 Zagreb)

NK BRATSTVO – Savska Ves Yuya Morii (iz Tokiwa Club Yamaguchy – NS Japana), Tomislav Belaj (iz NK Rasinja)

NK NAPRIJED - Cirkovljan: Nino Mirić (iz NK Omladinac Držimurec-Strelec), Marin Golubić (iz NK Dubravčan Donja

NK MLADOST – Dekanovec: Goran Ismajlovski (iz ŠNK Mladost Šemovec)

NK BORAC PMP – Turčišće: Bruno Novak (iz NK Borac Donji Hrašćan), Emil Švenda (iz

NK Rudar Mursko Središće), Tomoki Kai (iz NK Bratstvo Savska Ves)

NK JADRAN – Štefanec

Luigi Do Valle Quintanilha Cardoso (iz AP Londrinense – NS Brazil), Thiago Bispo de Souza (iz Go Rio Verde - NS Brazil), Dominik Kamenić (iz NK Bratstvo Savska Ves)

NK NAPREDAK – Gornji Kraljevec: David Goričanec (iz NK Središče ob Dravi – NS Slovenije)

NK OMLADINAC - Mačkovec: David Jurčan (iz NK Naprijed Cirkovljan), Andrija Vrbanec (iz NK Bratstvo Savska Ves)

NK PARAG: Simon Maksimović (iz NK Rudar Mursko Središće)

NK ŠENKOVEC: Karlo Kukovec (iz Napredak Gornji Kraljevec), Borna Sanjković (iz NK Strahoninec), Ivan Zelić (iz NK Hajduk Štrukovec)

17. KOLO 3. NL SJEVER

Polet slavio u vječitom derbiju

Nakon što je nastavak prvenstva u 3. NL Sjever krenuo s okrnjenim 16. kolom u kojem su odgođene tri utakmice zbog snijega, 17. kolo kompletno je odigrano

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Damir Perhoč

Odgođene utakmice, uglavnom međimurskih klubova igraju se sljedeće srijede, a pažnju plijene utakmice Poleta i probuđenog Međimurja, te Međimurca i Rudara. U ovom prošlom 17.kolu desilo se i jedno veliko iznenađenje, đurđevački Graničar kiksao je u borbi za naslov prvaka u Ludbregu. Za one koji nisu gledali utakmicu možda iznenađuje i pobjeda renoviranog Poleta u susjedskom derbiju protiv Rudara.

Polet nadmudrio

Rudar u gostima

U derbiju na “Šuderki” pred oko 500 gledatelja ovoga puta uspješniji su bili gosti, koji su zasluženo slavili 1:2 i tako se revanširali Rudaru za jesenski poraz.

RUDAR: Kodba, Antolović, Jurović (85. D. Šimunić), Martinjaš, Ratajec, Vinko (63. Rihtarec), Janušić, Mihaljević, Panić-Levak, Vaš, Roginić. Trener: Leonardo Novak.

POLET: Jambres, Pajić, Vidaković (78. Novak), Sabolčec (86. Žmuk), Mihalinec, Jurinić (88. Hočurščak), Mikolaj, Da Silva, Novinščak (70. Vuković), Ivančić, Stojko. Trener: Zoran Šardi.

Domaćin je loše otvorio utakmicu iako Roginić je imao dvije prilike. Polet to koristi i već u prvih 25 minuta dolazi do dva pogotka. U 17. minuti strijelac je Andrej Jurinić, a osam minuta kasnije na 0:2 povisuje Niko Mihalinec. U 43. minuti Roginić se iskupio za ranije promašaje. Nakon prodora odlično je poslužio Frana Janušića, koji smanjuje na 1:2, što je bio i rezultat prvog poluvremena. To se na kraju ispostavilo kao konačan rezultat i bodovi odlaze u Sveti Martin na Muri. Svakako je zadovoljniji bio gostujući trener Šardi. - Prije svega velike čestitke mojim igračima na prikazanoj igri i pobjedi. Rudar je ostao gotovo u istom sastavu kao na jesen, tako da smo jako dobro znali što nas očekuje i pripremili se na to, dok smo mi njima vjerojatno bili mala nepoznanica s obzirom na promjene u kadru tijekom zime. Iskoristili smo to, ušli jako dobro u utakmicu, bili puno bolja momčad tijekom prvog poluvremena i zabili dva rana gola nakon odličnih akcija. Bili smo rastrčaniji, agresivniji, osvajali duele, duge lopte te bili konstantno opasni prema naprijed. Ono što moram istaknuti su i dvije jako dobre šanse Roginića koje je odlično obranio naš vratar Jambres, da bi Rudar na kraju

ipak smanjio zaostatak u najgorem trenutku za nas, pred sam odlazak na odmor. U drugom dijelu više inicijative domaćina, ali bez nekih izrazitih šansi iz igre. Više-manje sve opasno po naš gol je dolazilo nakon prekida koje smo dobro obranili, što naša obrana, što vratar Jambres. Na kraju mislim da mogu slobodno reći da smo zasluženo slavili u lijepom dekoru pred velikim brojem gledatelja. Domaćinima zahvaljujem na gostoprimstvu, korektnoj igri te im želim sreću u nastavku sezone, rekao je Zoran Šardi trener Poleta. - Utakmicu smo otvorili jako loše, što je ekipa Poleta odmah kaznila i već u 25. minuti smo se našli u teškom zaostatku od 0:2. Iako rezultat sugerira njihovu dominaciju u tom dijelu, mi smo preko Roginića imali dvije vrhunske prilike koje nismo realizirali, ponajviše zahvaljujući odličnim intervencijama gostujućeg vratara. Ipak, uspjeli smo se vratiti u igru pred kraj poluvremena, kada je Roginić solo prodorom majstorski poslužio Frana Janušića, koji smanjuje rezultat na 1:2. Drugo poluvrijeme smo igrali puno bolje i pokušavali doći do izjednačenja, no propustili smo nekoliko izglednih šansi. Najbolju priliku imao je Ratajec, no opet se istaknuo gostujući golman zaustavivši udarac glavom na samoj gol liniji. Ovaj poraz ostavljamo iza sebe i od ponedjeljka krećemo s pripremama za sljedeću utakmicu protiv Bilogore 91, gdje ćemo tražiti povratak na pobjedničke staze, kazao je Leonardo Novak, trener Rudara. U sljedećem kolu ove subote Polet je domaćin Gariću, dok Rudar gostuje u Grubišnom Polju kod Bilogore’91. Oba kluba u srijedu 11. ožujka od 15:30 očekuju i zaostale utakmice 17. kola u dva međimurska derbija. Polet je domaćin Međimurju, dok Rudar gostuje kod Međimurca.

Uvjerljiva pobjeda Međimurja

Ono što su najavljivali to su i ostvarili nogometaši Međimurja. S

pet golova u mreži ispratili su goste iz Grubišnog polja i savladali Bilogoru 5:2.

MEĐIMURJE: Hozjan, Pejanović, Havojić (81. Čavlek), Skoko (90. Trojko), Marcijuš, Glavina (83. Vlah), Slunjski, Obadić, Hranilović, Cundeković, Štajerec. Trener: Danijel Jagec. Već nakon prvih 45 minuta domaći su imali prednost 2:0, a uz to i nekoliko propuštenih prilika. Strijelci u prvom dijelu bili su Obadić i Glavina. Početkom drugog poluvremena Hranilović je povisio na 3:0. Gosti su u 52. minuti preko Martića smanjili na 3:1, no domaći su brzo odgovorili. Havojić u 57. minuti postiže svoj prvi gol u dresu Međimurja za 4:1. Zdelar potom smanjuje na 4:2, ali završnu riječ ipak ima domaća momčad kada mladi Skoko postavlja konačnih 5:2. Zadovoljstvo uvodnom pobjedom izrazio je i trener Jagec.

- Moram reci da sam zadovoljan kako smo odigrali utakmicu, ekipa je odradila što smo dogovorili i čestitam im na tome. Nismo baš u super položaju na tablici i sigurno da nam ova pobjeda digla samopouzdanje pred utakmice koje su ispred nas. Vjerujem da ćemo se dizati iz utakmice u utakmicu i biti konkurentni svima. Hvala našim navijačima na podršci, kratko je komentirao susret Danijel Jagec, trener Međimurja. Ostala naša četiri kluba doživjela su poraze na gostovanjima.

Trener Nedelišća podnio ostavku

Na gostovanju kod Daruvara Nedelišće je izgubilo 4:1 iako su u prvom dijelu imali nekoliko prilika koje nisu iskoristili pa se otišlo na odmor rezultatom 1:1. Zgoditak za Nedelišće postigao je Miqueas. U nastavku Daruvar postiže tri gola za sigurnu pobjedu.

NEDELIŠĆE: Kanižaj Do., Horvat, Henrique, Vibovec J., Mavriček (65. Blaguški), Dolovski, Treska (65. Braz Otavio), Miqueas, Turk, Farkaš, Samuel (76. Fošnar).

Trener: Boštjan Zemljič.

Nogometni klub Nedelišće obavijestio je javnost kako su ostali bez glavnog trenera seniorske momčadi, nakon što je Boštjan Zemljič podnio neopozivu ostavku. Nakon 160 dana provedenih na klupi, trener je samostalno donio odluku o odlasku, a iz kluba su mu zahvalili na uloženom trudu i predanom radu te mu poželjeli mnogo uspjeha u nastavku karijere. U klubu naglašavaju kako se određene promjene ne mogu ostvariti preko noći, unatoč velikom angažmanu i kvalitetnom radu koji je trener ulagao tijekom svog boravka u Nedelišću.

– Suradnja prestaje, ali prijateljstvo ostaje. To je znatno važnije od običnih brojki na semaforu. Boštjan, hvala i srečno! – stoji u objavi kluba. Nakon ovog poraza Nedelišće je sa 10 bodova na pretposljednjem mjestu sa bodom više od Dinama Domašinec koji ima utakmicu manje. Prilika za popravni je već u subotu kada na Trate dolazi Podravina, a sljedeći vikend u derbiju začelja Nedelišće gostuje u Domašincu.

Poraz Graničara od predavačkog Dinama Gostujuću utakmicu Graničar je odigrao na ustupljenom igralištu Mladosti u Ždralovima. Trećeplasirani Dinamo upisao je nova tri boda na domaćem terenu. Prvi pogodak postigao je De Dieu Kamga u sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena, a isti igrač zabija i početkom drugog dijela za konačnih 2:0. Vrijedi istaknuti i dosuđeni kazneni udarac na Ivanu Tomiću, koji je izveo upravo Kamga, no ovoga puta lopta nije završila u mreži pa je hat-trick ostao za neku sljedeću priliku. GRANIČAR: Slukić, Sambolec (46. Costa), Pišpek, Čmrlec (83. Arambašić), Golenja, Lima (66. Cabrera), Dežđek, Jadanić, Gal, Vinski, Vlah. Trener: Valentin Knapić.

- Ravnopravni susret u kojem su domaći pogotke postigli nakon prekida – u prvoj minuti sudačke nadoknade prvog dijela i u prvoj minuti sudačke nadoknade drugog dijela susreta. neke od svojih prilika nismo uspjeli realizirati pa se u Kotoribu vraćamo nažalost poraženi, rekao je trener Graničara Knapić.

Međimurec nije izdržao protiv Garića

Gosti su igrali slabije od očekivanja, što su domaći nogometaši Garića iskoristili i na kraju slavili. Već od 19. minute domaćini su imali igrača više, što im je olakšalo dolazak do tri važna boda.

MEĐIMUREC: Kovačić, Cerovčec, Lukačić (56. Kostevskyi), Podvezanec (70. Blažević), Hrustek, Mraz, Špoljar, Dos Santos, Mezga, Pintarić, Telebar (87. Crleni). Trener: Dalibor Gorupić.

Rezultati 17. kola 7.

Raspored 18. kola

Dinamo (D) se iz Koprivnice vraća s četiri gola u mreži Četiri gola iz mreže izvadio je i golman domašinečkog Dinama Prekupec na gostovanju kod lidera Koprivnice. Koprivnica je tako novom domaćom pobjedom osvojila tri boda i učvrstila prvo mjesto na ljestvici.

Dinamo: Prekupec, Strahija, Marodi, Baić, Krznar S.(76. Đurkin), Erwin, Simon(46.Novak), Mbaye(87. Tomašek), Mezga(76. Krznar M.), Bacinger, Žulić. lpTrener: Ivan Habuš. Najteže gostovanje u sezoni su prošli, a u daljnjem tijeku sezone čekaju ih utakmice gdje će tražiti bodove spasa. Koprivnica je očito prevelik zalogaj, ne samo za Domašinčane, nego i za veliku većinu klubova iz ove lige. Još samo sa spomenemo da je jedan od strijelaca za Koprivnicu bio i međimurski igrač Luka Liklin.

U sljedeća tri kola Dinamo je domaćin, a prve proljetne bodove tražiti će u subotu protiv Daruvara. Nakon toga u srijedu u zaostaloj utakmici ugošćuje Pitomaču, da bi u trećem uzastopnom domaćinstvu u derbiju začelja ugostili Nedelišće.

Tako se s gostovanja u Garešnici Međimurec vraća porazom 3:1. Unatoč tome što im je već u 18. minut isključen Amaral, u 27. minuti poravnali su na 1:1 golom Špoljara. Do poluvremena još jedan gol domaćina, te u nastavku još jedan za konačnih 3:1 za Garić. Prilika za bolji rezultat bit će u nedjelju kada u Dunjkovec/Pretetinec dolazi ekipa Pitomače.

STOLNI TENIS

MEĐIMURSKE STOLNOTENISKE LIGE „MEĐIMURSKE NOVINE“

Goričan impresivan s čistom desetkom

s čistom desetkom

Piše i foto: Denis Tratnjak

Putjane Restart odradile su gostovanje u Draškovcu rutinski i vrlo uvjerljivo, slavivši 9:1. Ključni ljudi pobjede bili su Eugen Šimon i Boris Preksavec, obojica s tricama, potvrdivši još jednom kvalitetu i širinu sastava koji drži priključak vrhu ljestvice. Mihovljan 3 Primabiro odigrao je jedno od najdominantnijih kola sezone i s maksimalnom desetkom svladao STK Čakovec 1. Gosti su kontrolirali svaki segment igre. Čakovec 1 nije pronašao odgovor na agresivan i siguran nastup gostiju, pa rezultat vrlo jasno odražava odnos snaga u ovom trenutku. ZEN-Šenkovec 2 – STK Hodošan 1 igra se 11.3. Goričan 1 je na domaćem stolu bio impresivan i slavio s čistom desetkom protiv Putjane Pinky-S. Domaćin je demonstrirao punu snagu i širinu ekipe koja se želi zadržati u samom vrhu lige. STK Mihovljan – Nedelišće 1 igra se 11.3.

1. Međimurska liga

Rezultati 13. kola:

HE-DRA 1 Draškovec - STK Putjane Restart 1:9 STK Čakovec 1 - Mihovljan 3 Primabiro 0:10

ZEN-Šenkovec 2 - STK Hodošan 1 igra se 11.3

STK Goričan 1 - STK Putjane Pinky-S 10:0 STK Mihovljan - Nedelišće 1 igra se 11.3

1. MEĐIMURSKA LIGA

1.STK Putjane Restart 1311 0 2 9238 22

2.ZEN-Šenkovec 2 12 10 11 88 3221

3. STK Mihovljan 12 10 0 2 79 41 20

4.STK Goričan 1 13 9 13 844619

5.STK Hodošan 1 12 6 24 6852 14

6.Mihovljan 3 Primabiro 13 6 1 6 7060 13

7.HE-DRA 1 Draškovec 13 4 09 4882 8

8.STK Čakovec 1 13 21 103892 5

9.STK Putjane Pinky-S 13 1 0 1234 96 2

10.Nedelišće 1 12 1 0 11 2991 2

Raspored 14. kola:

STK Putjane Restart - STK Mihovljan

Nedelišće 1 - STK Goričan 1

STK Putjane Pinky-S - ZEN-Šenkovec 2

STK Hodošan 1 - STK Čakovec 1 Mihovljan 3 Primabiro - HE-DRA 1 Draškovec

2. Međimurska liga

Rezultati 13. kola:

USTA Belica 1 Angry Moose - Goričan 5 5:5

Lopatinec 2 - STK Čakovec - ČAK 5:5

Lopatinec 1 - HE-DRA 2 Draškovec 6:4

STK Kos-Kotoriba 1 - Goričan 3 igra se u petak

STK Čakovec 3 - STK Donji Kraljevec 1 5:5

Raspored 14. kola:

Goričan 5 - STK Čakovec 3

STK Donji Kraljevec 1 - STK Kos-Kotoriba 1

Goričan 3 - Lopatinec 1

HE-DRA 2 Draškovec - Lopatinec 2

STKČakovec-ČAK-USTABelica1AngryMoose

2. MEĐIMURSKA LIGA

1. USTA Belica 1 Angry Moose 1311 11 93 37 23

2. STK Donji Kraljevec 1 13 10 21 101 29 22

3.STK Čakovec 3 13 10 21 92 38 22

4.Goričan 5 13 44 5 63 67 12

5.Lopatinec 2 13 44 5 59 71 12

6.HE-DRA 2 Draškovec 13 508 61 69 10

7.Lopatinec 1 13 33 7 57 73 9

8.STK Čakovec - ČAK 13 33 7 44 86 9

9.Goričan 3 12 21 9 33 87 5

10.STK Kos-Kotoriba 1 12 12 9 37 83 4

U susretu USTA Belica 1 Angry Moose i Goričan 5 podijeljeni su bodovi. Domaćine je ponovno predvodio Miljenko Vračar s tricom, potvrdivši status prvog reketa ekipe, ali Goričan 5 je kvalitetom po postavi uspio izvući remi i zadržati priključak za sam vrh. Susret je bio izjednačen od početka do kraja, a rezultat realan odraz zbivanja za stolom. Sličan scenarij viđen je i u ogledu Lopatinec 2 – STK Čakovec-ČAK, koji je također završio neriješeno. Dejan Ivanuša ponovno je briljirao s tricom, kao najjača karika Lopatinca 2, no ČAK je raspodjelom bodova po sastavu uspio ostati neporažen. Bio je to tipičan „šahovski“ meč gdje se svaka greška skupo plaćala. Lopatinec 1 je upisao vrijednu pobjedu 6:4 protiv HE-DRA 2 Draškovec. Domaćini su bolje ušli u susret, poveli i uspjeli zadržati prednost unatoč povremenim naletima gostiju. Iako nema istaknutog tricaša u zapisniku, Lopatinec 1 je pobijedio na širinu i čvrstinu u sredini postave, što im donosi važne bodove u borbi za miran nastavak sezone. Najveći derbi kola „na papiru“ bio je ogled STK Čakovec 3 – STK Donji Kraljevec 1, koji je završio remijem. Iako je Nino Bašek za Kraljevec odigrao još jedno vrhunsko kolo s tricom, Čakovec 3 je kao momčad odigrao vrlo zrelo i uspio neutralizirati ostatak gostujućeg sastava. Utakmica STK Kos-Kotoriba 1 – Goričan 3 igra se u petak 3. Međimurska liga

Rezultati 13. kola:

USTA Belica 2 - Mihovljan 4 6:4

Nedelišće 2 - STK Čakovec 4 9:1 Šenkovec 5 - Mala Subotica 1 7:3

STK Hodošan 2 - Lopatinec 3 4:6

STKČakovec2Euroland-HE-DRA3Draškovec5:5

Raspored 14. kola: Mihovljan 4 - STK Čakovec 2 Euroland HE-DRA 3 Draškovec - STK Hodošan 2 Lopatinec 3 - Šenkovec 5 Mala Subotica 1 - Nedelišće 2 STK Čakovec 4 - USTA Belica 2 USTA Belica 2 pobijedila je Mihovljan 4 u borbenom susretu, a ključnu razliku donijela je šira postava domaćina unatoč trici Hane Zadravec za goste. Nedelišće 2 uvjerljivo je svladalo STK Čakovec 4 rezultatom 9:1 uz triču Sanimira Mihalkovića i neporaženog Sašu Kneklina. Šenkovec 5 potvrdio je vrh ljestvice pobjedom protiv Male Subotice 1, a prvo ime susreta ponovno je bio Ivan Hajdinjak s tricom. Lopatinec 3 slavio je u gostima kod Hodošana 2 zahvaljujući odličnoj igri Marija Štefičara koji je također upisao tricu. U dvoboju Čakovec 2 Euroland i HE DRA 3 Draškovec bodovi su podijeljeni, pri čemu je Marijan Čižmešija za domaće ostvario tricu

4. Međimurska liga

Rezultati 13. kola:

STK Donji Kraljevec 2 - Donji Vidovec 1 igra se u cetvrtak

Goričan 2 - STK Pribislavec 1367 2:8

STK Putjane 3 - STK Kos-Kotoriba 3 5:5

Sveta Marija 1 - GSTK Prelog 2 2:8

STK Pribislavec 2022 - STK Kos-Kotoriba 2 4:6

Raspored 14. kola:

4. MEĐIMURSKA LIGA

1.GSTK Prelog 2 1312 1 0 1052525

2.STK Pribislavec 1367 1311 11 10327 23

3.STK Kos-Kotoriba 3 13 7 42 755518

4. STK Donji Kraljevec 2 12 5 34 6654 13

Donji Vidovec 1 - STK Pribislavec 2022

STK Kos-Kotoriba 2 - Sveta Marija 1

GSTK Prelog 2 - STK Putjane 3

STK Kos-Kotoriba 3 - Goričan 2

STK Donji Kraljevec 2 - STK Pribislavec 1367

Goričan 2 na domaćem je stolu poražen od STK Pribislavec 1367, a goste je do pobjede predvodio Vinko

Legin s tricom. STK Putjane 3 i STK Kos-Kotoriba 3 odigrali su izjednačen dvoboj koji je završio remijem, pri čemu je Dražen Šoltić s tricom bio najraspoloženiji kod domaćih.

Sveta Marija 1 izgubila je kod kuće od GSTK Prelog 2, a ključnu ulogu u pobjedi gostiju imao je Dubravko Hozjak s tricom. STK Pribislavec 2022 poražen je od STK Kos-Kotoriba 2 uz odličnu partiju Pavla Dornika koji je također upisao tricu. Susret STK Donji Kraljevec 2 i Donjeg Vidovca 1 na rasporedu je u četvrtak.

Od ukupno 31 susreta odigrano je 25. Domaćini su slavili u devet susreta, šest utakmica završilo je bez pobjednika, a gosti su upisali deset pobjeda

5. Međimurska liga

Rezultati 13. kola: STK Hodošan 3 - Šenkovec 6 4:6 GSTK Prelog 3 - Dragoslavec Breg 2 2:8 Donji Vidovec 2 - STK Zasadbreg 1 5:5 HE-DRA 4 Draškovec - STK Čakovec-Joka igra se 9.3 Dragoslavec Breg 1 - USTA Belica 3 7:3

5. MEĐIMURSKA LIGA

1.Dragoslavec Breg 1 13 7 24 725816

2.STK Zasadbreg 1 13 6 43 706016

3. USTA Belica 3 13 6 34 676315

4.STK Hodošan 3 13 7 1 5 706015

5.Dragoslavec Breg 2 13 3 6 4 6367 12

6.Donji Vidovec 2 13 44 5 6367 12

7.Šenkovec 6 13 43 6 6466 11

8.GSTK Prelog 3 13 5 1 7 5971 11

9.STK Čakovec-Joka 12 34 5 546610 10.HE-DRA 4 Draškovec 12 34 5 586210

Raspored 14. kola: Šenkovec 6 - Dragoslavec Breg 1 USTA Belica 3 - HE-DRA 4 Draškovec STK Čakovec-Joka - Donji Vidovec 2 STK Zasadbreg 1 - GSTK Prelog 3 Dragoslavec Breg 2 - STK Hodošan 3 Šenkovec 6 je na gostovanju kod Hodošana 3 upisao važnu pobjedu rezultatom 6:4. Maja Trupković s tricom bila je ključna �igura gostiju, noseći ih kroz najteže trenutke susreta i donoseći bodove koji su iz pomaknuli sa dna ljestvice. Dragoslavec Breg 2 je uvjerljivo slavio na gostovanju kod Preloga 3. Anton Jambrović s tricom predvodio je goste, demonstrirajući agresivnost i stabilnost koja je presudila u susretu gdje su domaćini imali svoje prilike, ali nisu uspjeli preokrenuti rezultat. Dvoboj Donjeg Vidovca 2 i Zasadbrega 1 završio je remijem u susretu prepunom obrata. Obje ekipe imale su svoje mini-serije, ali podjela bodova realno odražava izjednačenost snaga i čvrstinu sastava, održavajući ih u borbi za sredinu tablice u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača. Dragoslavec Breg 1 je doma pobijedio USTA Belica 3 rezultatom 7:3. Dražen Heric s tricom bio je glavni nositelj domaćina, donoseći im važne bodove i potvrđujući da Breg 1 zna igrati rezultatski protiv direktnih konkurenata, te preuzima vodeću poziciju. HE-DRA 4 Draškovec –STK Čakovec-Joka igra se 9. ožujka.

6 liga razigravanje 1-6 mjesto Rezultati 15. Kola: Goričan 4 - Mihovljan 5 8:2 USTA Belica 4 - STK Pribislavec 3 7:3 STK Donji Kraljevec 3 - Sveta Marija 2 4:6

Raspored 16. Kola: STK Pribislavec 3 - Goričan 4 Sveta Marija 2 - USTA Belica 4 Mihovljan 5 - STK Donji Kraljevec 3 Goričan 4 na svom je parketu uvjerljivo svladao Mihovljan 5 rezultatom 8:2, a domaćine je do pobjede predvodio Filip Blažek s tricom. USTA Belica 4 pobijedila je Pribislavec 3 rezultatom 7:3 uz sigurnu igru Nikole Merdanovića koji je također upisao tricu. Sveta Marija 2 slavila je na gostovanju kod Donjeg Kraljevca 3, a iako je Igor Jasnić s tricom bio najbolji kod domaćih, gosti su pokazali veću širinu i odnijeli bodove.

6 liga razigravanje 7-13 mjesto

Rezultati 15. Kola: Nedelišće 4 - Nedelišće 3 igra se u petak 6.3

STK Zasadbreg 2 - Udruga OKUS Knezovec 8:2 Sveta Marija 3 - Mala Subotica 2 0:10

Raspored 16. Kola: Udruga OKUS Knezovec - Nedelišće 4

Mala Subotica 2 - STK Putjane 4 Nedelišće 3 - Sveta Marija 3 Zasadbreg 2 je doma slavio 8:2 protiv OKUS Knezovca. Predrag Šafarić i Stevica Radek s tricama bili su nepogrešivi, predvodeći domaćine do sigurne pobjede. Mala Subotica 2 je odigrala jedno od najdominantnijih kola sezone i s maksimalnom desetkom svladala Svetu Mariju 3.Ostavili su domaćine bez ijednog poena. Nedelišće 4 – Nedelišće 3 igra se u petak 6. ožujka.

KURŠANEC održao skupštinu

Uz vatrenu stotku, prioritet je novi vatrogasni dom

Malo se koja udruga može pohvaliti da iza sebe ima čitavo stoljeće nesebičnog rada, a upravo je DVD Kuršanec ove subote, na svojoj 100. redovnoj izbornoj skupštini, pokazao da su im baterije punije nego ikad. Dok su se u prostorijama društva rezimirali uspjesi iz 2025. godine, miris proslave već se osjetio u zraku jer ove godine Kuršanec slavi svoj veliki 100. rođendan. 75 aktivnih vatrogasaca

Društvo danas broji 75 aktivnih članova starijih od 18 godina te 26 članova podmlatka i mladeži. Tijekom 2025. godine zabilježene su 24 intervencije te šest ostalih

mnosti i angažmana članova. Vodstvo društva čine predsjednik Siniša Kregar, zamjenik predsjednika Andrija Kos, zapovjednik Mario Kramarić, zamjenik zapovjednika Roko Kregar te tajnica Damira Vugrinec. Tijekom godine članovi su provodili preventivne ophodnje tijekom Uskrsa i spaljivanja vuzmenki, kao i deset ophodnji tijekom žetvene sezone. U dva navrata izvršen je pregled hidrantske mreže, a po potrebi su ispumpavani bunari i sonde na području naselja.

Vatrogasci su sudjelovali u osiguranju velikih sportskih manifestacija, poput Polumaratona Zrinskih u Čakovcu i Čakovečkog noćnog cenera. Redovito su održavane teorijske i praktične vježbe te vježba „Dravskog bazena“ u kojoj je

pod taktičkom pretpostavkom gorjela Osnovna škola Kuršanec. Poseban naglasak stavljen je na održavanje i obnovu opreme, registraciju vozila te radne akcije čišćenja vatrogasnog spremišta i okoliša.

U lipnju 100. rođendan

Natjecateljski dio godine bio je vrlo uspješan. Okupljeno je šest natjecateljskih desetina koje su nastupile na 14 natjecanja. Na natjecanju Vatrogasne zajednice Grada Čakovca osvojene su četiri medalje – ženska B ekipa bila je druga, muška A treća, muška mladež druga, a ženska ekipa podmlatka prva.

Predsjednik društva Siniša Kregar naglasio je planove za budućnost:

mjesecu proslavu 100 godina društva, a de�initivno najveći projekt je izgradnja vatrogasnog doma za koji postoji građevinska dozvola i obećanje gradonačelnice Cividini da je grad Čakovec spreman u nekoliko faza �inancirati projekt. Ostalo bi bila klasika od održavanja natjecanja u 7. mjesecu pa tako redom. Očekujem od novog zapovjednika i zamjenika da sa novom energijom dignu operativu na još viši nivo.

Tijekom godine održano je 14 sjednica, provedene su brojne preventivne i humanitarne aktivnosti te prikupljeni dobrovoljni prilozi mještana za daljnji rad društva. Posebna zahvala upućena je članovima, roditeljima mladeži, sponzorima te lokalnoj zajednici koja kontinuirano podržava rad društva.

Monika Kinderić nova predsjednica

Tko su dobitnici priznanja?

Poseban dio večeri bio je posvećen dodjeli priznanja i zahvalnica zaslužnim članovima. Za 60 godina vjernosti društvu nagrađeni su Andrija Tomašek i Stjepan Kanižaj (stariji), za 30 godina Mario

Vatrogasna obitelj iz Domašinca subotnju je večer provela radno, ali i svečano. Na redovnoj izbornoj skupštini članovi su podvukli crtu pod proteklo razdoblje, nagradili svoje najuspješnije „snage“ te povjerili vođenje društva novom timu. Nakon podnesenih izvješća o radu i �inancijskom poslovanju, pristupilo se izboru novog vodstva. Dosadašnji predsjednik Robert Filipović završio je svoj mandat, a za novu predsjednicu izabrana je Monika Kinderić. Funkciju zapovjednika i dalje će obnašati Stjepan Tomašek, dok je za zamjenika zapovjednika izabran Josip Feliks, koji je tu dužnost preuzeo od Alena Zadravca.

Brez i Mario Koprivec, a za 10 godina Stela Purić i Dora Cerovec. Diplomu za vatrogasnog dočasnika prve klase primila je Monika Kinderić, dok je diplomu za vatrogasnog časnika prve klase primila Ivana Kranjčec. Zahvalnice su uručene članovima pomlatka i mladeži, a posebna priznanja –vatrogasne kipiće – primile su članice ekipe Žene A za uspješan nastup na Državnom natjecanju. Nagrađeni su i mentori Monika Kinderić

i Josip Feliks za predan rad s djecom i mladima, dok je posebna zahvala upućena i svim sponzorima koji kontinuirano podupiru rad društva. Skupštini su, uz brojne članove i prijatelje, nazočili i uvaženi gosti: načelnik Općine Domašinec Goran Koren, predstavnik VZO Domašinec Jasmin Jambrošić, predstavnik VZMŽ Stjepan Vincek, predstavnici austrijskog društva FF Gniebing te članovi okolnih dobrovoljnih vatrogasnih društava. (dp)

MEĐIMURCI na skupu o mentalnom zdravlju vatrogasaca Kako sačuvati glavu nakon najtežih intervencija?

U Hotelu Knopp u Novskoj 20. veljače 2026. održan je 1. stručni skup o mentalnom zdravlju žurnih službi pod nazivom „Ispod opreme – Snaga iza kacige“. Seminar je organizirala Javna vatrogasna postrojba Novska uz podršku Hrvatske vatrogasne zajednice i pokroviteljstvo Ministarstva unutarnjih poslova.

Cilj skupa bio je učiniti vidljivim i strateški važnim aspekt vatrogasnog i žurnog poziva koji je dosad bio nedovoljno zastupljen, brigu o mentalnom zdravlju onih koji svakodnevno brinu o sigurnosti drugih. Seminar je okupio stručnjake i praktičare iz cijele Hrvatske kako bi pružio prostor za razmjenu iskustava s terena, analizu stvarnih intervencija i stručne uvide psihologa, psihoterapeuta i drugih

profesionalaca koji rade s vatrogascima i žurnim službama.

Program je obuhvatio analize velikih intervencija i vježbi, teme o masovnim nesrećama te predavanja o psihološkoj otpornosti, prvoj psihološkoj pomoći i sustavima podrške nakon zahtjevnih događaja.

Na seminaru je sudjelovalo 175 sudionika iz 18 županija, Grada Zagreba, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a zaključeno je kako je mentalna podrška nužan i strateški važan dio sustava žurnih službi.

Iz Međimurske županije skupu su sudjelovali uz županijskog vatrogasnog zapovjednika, zapovjednik VZO M. Subotica Matej Obadić, ispred DVD-a Mursko Središće Renato Matoša i Damir Tomašić ispred DVD-a Šandorovec. (dp)

DVD PRIBISLAVEC Zlatne plakete Kovaču i Banu

Na izbornoj skupštini DVD-a Pribislavec članovi su jednoglasno potvrdili dosadašnje vodstvo, koje će društvo voditi i u idućem petogodišnjem mandatu.

Na čelu DVD-a i dalje ostaje predsjednik Petar Hajdinjak, dok će zapovjedničku dužnost nastaviti obnašati David Dodlek, uz zamjenika Mišela Novosela. Dragutin Kovač zadržava funkciju blagajnika te predstavnika u VZMŽ. Vodstvo je dodatno osnaženo izborom Petra Novaka

za zamjenika predsjednika, Ane Novak za tajnicu te Mihaele Novosel za predsjednicu Nadzornog odbora.

Svečani dio skupštine obilježila je dodjela priznanja operativnim i podupirućim članovima, a posebno priznanje, zlatne plakete za dugogodišnji rad, primili su Dragutin Kovač i Dragutin Ban. Iz društva poručuju kako nastavljaju s opremanjem, redovitim vježbama i aktivnostima na dobrobit i sigurnost mještana. (dp)

Uređuje: Aleksandra Sklepić

LIKOVNI I LITERARNI NATJEČAJ: Proljeće priča priču o Uskrsu

Dragi naši Stvaraoničari, veliki i mali čitatelji, s dolaskom proljeća, kad se priroda budi u svjetlu i bojama, približava nam se i Uskrs , blagdan nade, vjere i novog života. U vremenu iščekivanja Uskrsa, dok se pripremamo u tišini i radosti srca, želimo potaknuti naše najmlađe da kroz umjetnost izraze svoje doživljaje ovog posebnog razdoblja. Raspisujemo likovni i literarni natječaj na temu proljeća i Uskrsa, namijenjen dječjim radovima, te sve vas pozivamo da kroz crteže, slike, pjesme i kratke priče prikažete ljepotu buđenja prirode, simboliku svjetla i nade, te radost Uskrsa i običaja u svakoj obitelji. Neka vaša umjetnička djela progovore o

iščekivanju, vjeri, toplini obitelji i zajedništvu, na način koji je blizak dječjem srcu. Veselimo se vašim kreativnim doprinosima i porukama koje slave proljetnu radost, buđenje prirode i novi početak. Natječaj započinje odmah, a radovi se šalju do 31.3.2026. na našu mail adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom na adresu redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najoriginalnije radove očekuju, kao i uvijek, lijepe nagrade. Veselimo se vašim novim viđenjima proljeća i najljepšeg blagdana - Uskrsa! Vaša Stvaraonica

Napokon vikend

Svima je vrlo poznat taj osjećaj kada škole nema na dva dana. Za učenike je prava sreća, u mislima nam to zvuči kao puna dva mjeseca. Ali za naše roditelje prava muka. U našim pametnim glavicama smo već isplanirali cijelo putovanje. Prvo ulazimo u maminu sobu i izreci-

tiramo joj sve što smo već odradili, a nakon toga sve što smo mi želimo: „Učio sam Hrvatski i Matematiku dva puna sata i počistio sam sobu. Danas idem sa prijateljima van do ručka i nakon ručka sam vani sve dok ne padne mrak. I da. najbitnije: Nemojte me zvati“. I na kraju mama i tata

se slože sa svim mojim uvjetima, ali tu je tatina klasična rečenica: „ Ok, samo mi dođi pomoć na dvadeset minuta“. U glavi si mislim da nešto samo pomaknut i napraviti nešto kratko, ali ne, ne. To se oduži na cijeli dan i u tih 20 minuta smo iskopali cijeli temelj i izgradili 2 piramide. I na

kraju dana sam sebi kažem:“ Ma nema veze, imam još jedan dan“. I iako sam sve ponovio drugoga dana, na kraju vikenda sam mislio da preživljavam jedan dan dva puta. David Pavić, 6.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Učenici 2. a razreda Osnovne škole Ivanovec, sa svojom učiteljicom Gordanom Juras, nakon interpretacije pjesme Vere Zemunić "Kratka veljača", u završnom su djelu sata smišljali kratke literarne uratke. Radili su u trojkama i surađivali kod stvaranja kratkih priča. Napravili su i ilustracije. Bili su jako ponosni na svoje radove pa su ih podijelili s nama, na čemu smo im jako zahvalni!

VLADIMIR MUTVAR iz Gornjeg Kraljevca

Kad nije u branju gljiva, Bony brine o mački Maloj i zečevima

U jednoj od šetnji po selu, Bony je, skrivenu u grmu, pronašao malu mačkicu i nije se htio maknuti od nje, sve dok je nisu ponijeli sa sobom kući

Piše: Aleksandra Sklepić

Vladimir Mutvar iz Gornjeg Kraljevca veliki je zaljubljenik u prirodu i životinje, a društvo mu, u skoro svakoj šetnji, radi njegov pas Bony. Bony je mješanac samojeda i hrvatskog ovčara, a ima osam godina. Od svojih je prvih koraka vjerni Vladimirov pratitelj na svakom izletu, na duljim planinarenjima ili na kratkim, svakodnevnim šetnjama u blizini doma.

Vladimir je iz Sivice doselio u Gornji Kraljevec prije nekoliko godina, jer je tu kupio kuću. Voli biti u mirnoj prirodi, a njegov sadašnji dom zaista je oaza mira i čiste prirode.

Najljepše im je izaći u prirodu i brati gljive

- Volim prirodu, a posebno uživam u branju gljiva. Moglo bi se reći da sam od rođenja gljivar, a poznajem oko 100 vrsta jestivih gljiva, što je u našem krugu jako puno. Na svako branje gljiva sa mnom obavezno ide i Bony, kojeg već poznaju svi moji prijatelji gljivari. Odlazimo skoro svaki vikend, na Kalničku goru, u okolicu Klenovnika, u Beretinec, pa i dalje, po cijeloj Hrvatskoj. Neko sam vrijeme, zbog zdravstvenih razloga, morao pauzirati od gljivarenja, ali je moj sin Davor povremeno odlazio s Bonyjem na branje

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

gljiva. Na Klenovniku je doživio zabavnu situaciju, prišli su mu nepoznati ljudi i rekli

“ide Mutvar”. Sin se na to iznenadio kako to da ga poznaju, a on njih prvi put vidi, a oni su rekli da ne poznaju njega, nego Bonyja, u smijehu nam je ispričao Vladimir.

Bony je brižan čuvar svih svojih malih prijatelja

U jednoj od šetnji po selu, Bony je, skrivenu u grmu, pronašao malu mačkicu i nije se htio maknuti od nje, sve dok je nisu ponijeli sa sobom kući. Od tada je ona njegova družica, a dobila je ime Mala, jer su je malu pronašli. Bony je s njom posebno nježan, a bine

o tome da ona bude sigurna i sita. Jedu iz iste posude, a ako Mala krene na cestu, Bony je prati i lavežom upozorava ako se previše približi kolniku. Osim Male i Bonyja, Vladimir ima nekoliko zečića koji su također Bonyjeva dužnost. On dežura kod njihovih kaveza, a ako se slučajno desi da koji od zečeva pobjegne ili se čudno ponaša, Bony odmah “zove” gazdu. Čuva ih i od raznih štetočina, a rado se s njima i poigra na travi. Nikada još nije nijednog povrijedio. Jednu je noć Bony, ispričao nam je Vladimir, cijelu proveo ispred zečje nastambe jer je jedan od zečeva slučajno izašao, to jest ispao iz kaveza. Vrlo je brižan i odgovoran čuvar svih malih životinja, manjih od sebe, ali i svog gazde Vladimira kojeg beskrajno voli. Nježan je jednako i prema ljudima i životinjama, a njegovo veliko tijelo skriva još veće srce. Još od djetinjstva Vladimir je okružen raznim ljubimcima i domaćim životinjama. Prije Male, imao je nekoliko mačaka i sa svakom od njih Bony se odlično slagao. On je pas posebno dragog karaktera, miroljubiv je, pametan, nije agresivan i može se s njim bez brige šetati bez povodca. Za našeg posjeta pokazao nam je svu ljepotu svoje drage pseće prirode - mazio se, čuvao zeca u dvorištu i jeo s prijateljicom Malom iz iste zdjelice. Ponekad, kad je Mala jako gladna, on se makne od zdjelice i da joj šansu da se prva najede. Nije sklon lutanju, živi mirno u svom dvorištu, iako ograda nije zatvorena i mogao bi otići. Čini se da je jako sretan

U obitelji Mutvar gljive i životinje na prvom su mjestu

ovdje, uz svog gazdu i male prijatelje mačku i zečeve. Vladimir je odličan kuhar i rado peče kolače

Zbog svoje ljubavi prema gljivama, Vladimir je usavršio i pripremu raznih jela od gljiva. Rado kuha, a voli i peći kolače, pa kad je

ljepše vrijeme, “padne” i roštilj i kotlovina. Po struci je vodoinstalater, pa je mnoga znanja o gljivama i jelima od njih skupio i na terenu po Bosni i Sloveniji, gdje je proveo mnoge godine. Osim sina, ima i kćer Suzanu koja također voli prirodu. U svom domu, u slobodno vrijeme, uz obitelj i životinje pronalazi svoj mir i

odmor od svakodnevnih obaveza. Vjernije prijatelje i bolje društvo od Bonyja i Male ne može ni zamisliti, rekao nam je na kraju. Sigurni smo da i Bony i Mala misle jednako, posebno kad dvorištem zamiriše kotlovina, a nakon nje “padne” jedna lijepa, duga šetnja, po zelenim šumama Međimurja i Zagorja.

Veći i bolji nego ikad prije

Treća generacija Compassa je stigla i na naše tržište i svojim dimenzijama pogađa u srž C-SUV segmenta, a pritom nudi pet paketa opreme, blagohibridnu ili električnu izvedbu, a cijene startaju od 35.490 eura

Za Jeep Compass smo prvi puta čuli daleke 2002. godine kada je prikazan kao koncept, dok se prva generacija na tržištu pojavila 2006. godine, dok je 2016. godine stigla druga generacija koja je donijela i puno atraktivniji izgled, kao i moderne hibridne izvedbe. Ukupno je prodano preko 2,7 milijuna primjeraka u svijetu, a najviše ih je prodano, očekivano, u Sjedinjenim Američkim državama, dok je ovaj model u Europi našao put do preko 350 tisuća kupaca. A novi bi model trebao ponuditi

još više, a stoga se očekuje i još bolja prodaja. U odnosu na prethodnu generaciju narastao je u svim smjerovima, pa je tako duži za 157 mm, širi za 85 mm i viši 11 mm, dok je međuosovinski razmak povećan za 159 mm. Sada je Compass dug 4522 mm, širok 1904 mm i visok 1652 mm. Vozi se na 18-inčnim sivo lakiranim naplatcima u nižim razinama opreme, dok viši paketi dolaze s 19-inčnim Diamond cut aluminijskim naplatcima. Isto tako, viši paketi opreme donose i dodatno osvijetljenu masku motora, odnosno logo straga,

Digitalni instrumenti i veliki multimeidjski zaslon dolaze serijski, kao i prekidač za odabir načina vožnje

dok sprijeda u višim paketima serijski dolaze Matrix svjetla. Kupci će moći birati između šest boja karoserije, a Hawaii zelena je svakako jedna od zanimljivijih jer je sličnu boju teško vidjeti na bilo kojem drugom automobilu.

Što se tiče motorizacije, u ponudi je blagohibridna izvedba sa 145 KS i plug-in hibridna (PHEV) izvedba s 225 KS, a zanimljivo je kao obje dolaze isključivo s pogonom na prednje kotače. Što se tiče električnih izvedbi, one

dolaze u izvedbi s 213 KS i dosegom od 500 km, te s 231 KS i dosegom do 650 km, a tu je i izvedba s pogonom na sva četiri kotača koja dolazi s dva elektromotora ukupne snage 375 KS i dosegom od 600 km. Unutrašnjosti se sprijeda nalazi čak 8 pretinaca s ukupnom zapremninom od 34 litre, što je puno više od 14 litara, koliko je bilo dostupno u drugoj generaciji. Osim toga, tu su i prečaci ispod 16-inčnog središnjeg multimedijskog zaslona s �izičkim tipkama, dok je automatski mjenjač okruglog oblika. S njegove lijeve strane se nalazi tika za odabir načina vožnje (Select-Terrain), dok je s desne strane tipka automatske parkirne kočnice. Opcijski

se nude i premium sjedala s ventilacijom i masažom, dok se naslon stražnjeg sjedala dijeli na tri dijela 40/20/40, a iza kojeg je smješten prtljažnik od 550 litara, dok se preklapanjem naslona dobiva korisni obujam od 1560 litara. Upravo je sustav odabira načina vožnje Selec-Terrain jedna od ključnih značajki modela. Ovaj sustav ne mijenja samo gra�iku zaslona ili boju ambijentalnog osvjetljenja; on uvodi stvarne mehaničke prilagodbe za optimizaciju performansi na svakoj površini. To poboljšava razinu kontrole i prilagodljivosti koja omogućuje veću trakciju, stabilnost i samopouzdanje u svim uvjetima vožnje. Vozači mogu birati između pet načina vožnje: Auto, Sport, Snow, Sand/Mud i Electric (potonji isključivo za e-Hybrid Plug-in verziju), a svaki je konstruiran za optimizaciju performansi i kontrole u različitim uvjetima. Svi načini rada integriraju elektronički program stabilnosti (ESP), koji radi s ABSom, kontrolom proklizavanja i upravljanjem motorom kako bi se osigurala stabilnost podešavanjem isporuke snage i kočenja za maksimalnu sigurnost i preciznost. Automatski način rada, standardan u svim pogonskim sklopovima, nudi idealnu ravnotežu između performansi i udobnosti, koristeći 90% vršne snage s normalnom

Osnovni paketi opreme donose 18-inčne aluminijske naplatke, dok u boljim paketima dolaze 19-inčni naplatci

Multimedijski zaslon dolazi u dijagonali od 16 inča, a ispod njega su smještene fizičke tipke

kalibracijom upravljanja i uravnoteženom strategijom mijenjanja brzina, uz zadržavanje pune funkcionalnosti ADAS-a Razine 2. Sportski način rada poboljšava odziv sa 100% vršne snage, overboostom, sportski podešenom kalibracijom upravljanja i postavkama ESP-a i mijenjanja brzina usmjereni-

Prtljažnik u osnovi prima 550 litara, a s preklopljenim sjedalima obujam raste na 1560 litara

ma na performanse, a sve to uz aktivno održavanje ADAS-a Razine 2. Za skliske površine, način vožnje Snow pruža 80% maksimalne snage za glatkije prianjanje, kombinirajući postavke sportskog upravljanja s normalnom strategijom mijenjanja brzina i namjenskom kalibracijom ESP-a. Pri vožnji

Bežični punjač dolazi u gotovo svim izvedbama, a ručica mjenjača je postala okretni gumb

po neravnom ili šljunčanom terenu, način rada Sand/ Mud maksimizira prianjanje kroz 100% dostupne snage s overboostom, sportskim upravljanjem i terenski specifičnim kalibracijama za ESP i mijenjanje stupnjeva prijenosa.

Naravno, kao i svaki Jeep, i novi Compass ima dobre mo-

gućnosti izvan asfalta, pa se tako može voziti u vodi do dubine od 480 mm, dok mu je prilazni kut 20 stupnjeva, a udaljenost od tla 200 mm. Straga je prilazni kut 27 stupnjeva, a AWD izvedba s pogonom na sve kotače ima još malo bolje vrijednosti s 10 mm većom udaljenosti od

tla i kutevima od 28, odnosno 31 stupanj. Novi Jeep Compass u blagohibridnoj (MHEV) izvedbi je dostupan s tri razine opreme – Altitude, First Edition i Summit, a cijene su im 35.490, 38.590 i 39.190 eura. Trenutačno je dostupna samo najslabija električna izvedba s manjom baterijom, a ovdje su dostupna dva paketa opreme – Altitude i First Edition, a njihove cijene su 45.490, odnosno 47.490 eura.

S novom generacijom koja predstavlja pravi skok naprijed u udobnosti i mogućnostima, Jeep još jednom postavlja mjerilo u segmentu C-SUV-ova, pokazujući kako evolucija u inženjerstvu i dizajnu može savršeno koegzistirati s autentičnim i nenadmašnim avanturističkim duhom marke.

Imendani i proštenja kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 6. ožujka do 12. ožujka

P 6 Marcijan; Agneta; Zvjezdana

S 7 Perpetua i Felicita; Eugen Križni put po župi Sve� Mar�n na Muri

N 8 3. Korizmena ¨Bezimena¨. Ivan od Boga; Ivša; Boško

P 9 Franciska Rimska; Franjka

U 10 Emil, Makarije; Kajo, Simplicije Klanjanje Gornji Mihaljevec, Mačkovec

S 11 Firmin; Tvrtko; Kandid

Č 12 Teofan; Bernard; Maksimilijan Klanjanje Strahoninec

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 7. OŽUJKA 2026.

dr. Karmela

Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Mirna Došen

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Donji Kraljevec dr. Ivana

Jambrović-Horvat

Ludbreška 84, tel: 040/650-150

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad, R. Končara 7, tel. 040/615-006

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Strahoninec

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sve� Mar�n na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak

Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Leda Hamer, kći Leone i Lovre

Tara Križan, kći Nikoline i Bojana

Tessa Bogdan, kći Dragice i Stjepana

Melani Horvat, kći Lidije i Milana

Daša Kalanjoš, kći Karoline i Alena

Emili Kresinger, kći Sandre i Denija

Viktor Levačić Lukman, sin Anamarije i Sebastijana

Nika Mihocek, kći Nikoline i Jasmina

Viktoria Vugrinec, kći Mateje i Tomislava

Mauro Kovačić, sin Tanje i Denija

Teo Nemec, sin Samante i Kristijana

Eva Trstenjak, kći Hane i Franje

Gabriel Lukman, sin Lee i Marka

Fabian Cerovec, sin Patricije i Patrika

Ilija Pandur, sin Doroteje i Jurice

Tea Biškup, kći Martine i Slavka

Marin Balog, sin Jasminke i Nina

Emili Petković, kći Tine i Maria

Viktor Vincetić, sin Andreje i Marka

Marin Radiković, sin Marine i Dragana

Emanuel Modrić, sin Lare i Jasmina

Rea Mehanović, kći Zvjezdane i Melisia

Marin Horvat, sin Kristine i Nina

VJENČANI

nema

UMRLI

Čakovec:

Josip Jelenić r.1940.

Karolina Halić r. Horvat r. 1930.

Elizabeta Matulin r. Bogomolec r. 1941.

Daniel Rajter r. 1959.

Dragica Cmrečnjak r. Pucko r. 1943.

Marija Kneklin r. Čirić r. 1957.

Marija Tuksar r. Mesarić r. 1935.

Marija Vuković r. Mošmondor r. 1946.

Stjepan Medlobi r. 1940.

Slavko Bajić r. 1951.

Vera Solak r. Jaušovec r. 1946.

Katarina Kontrec r. Mernjak r. 1943.

Angela Slaviček r. Slaviček r. 1937.

Dragutin Novak r. 1953.

Ladislav Krčar r. 1939.

Mursko Središće:

Ana Krznarić r. Tomašić r. 1948.

Vinko Veselko r. 1947.

Prelog:

Ana Vražić r. Tišlerić r. 1944. Štefica Vukota r. Sitar r. 1936.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec

ZZJZ Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

tel. 040 372 370

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

za palija�vne bolesnike:

SJEĆANJE

na dragu majku, svekrvu, baku i prabaku

TUŽNO SJEĆANJE

Elizabetu Breslauer rođ. Dajč

iz Čakovca

12.3.2015. - 12.3.2025. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Sin Želimir, snaha Marija, unuci Vjeran, Sandra i Željka s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

TUŽNO SJEĆANJE

Andrija Šarić

iz Čakovca preminuo u 82. godini života

Anđela Perko rođ. Đuran

iz Brezja preminula 25. veljače nakon kratke bolesti u 84. godini života

Matija Bedi

iz Goričana preminuo 28. veljače u 76. godini života

Mijo Beti

iz Goričana preminuo 1. ožujka u 80. godini života

Agneza Novaković

iz Gardinovca preminula 28. veljače u 89. godini života

Katarina Kontrec

iz Dekanovca preminula 24. veljače u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Bernarda Tompoš rođ. Lesar

iz Savske Vesi preminula 1. ožujka u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ladislava

TUŽNO SJEĆANJE

Novaka - Bundaša

iz Šenkovca

6.3.2000. - 6.3.2026.

Tvoji najmiliji: kćer Marija i unuci Blanka i Dario s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Salaj

iz Zasadbrega preminuo 1. ožujka u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Sabina Lesinger rođ. Posavec

iz Nedelišća preminula 28. veljače u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Amalija Jagec rođ. Smrtić

iz Nedelišća preminula 27. veljače nakon duge bolesti u 94. godini života

OBAVIJEST O

Stefan Grabant - Pišta

iz Preloga preminuo 1. ožujka u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Balenta

iz Čakovca

preminuo 28. veljače u 74. godini života

Ana Cmrečnjak rođ. Đunđek

iz Bogdanovca preminula 28. veljače nakon duge i teške bolesti u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Jurinić rođ. Gal

iz Novog Sela na Dravi preminula 28. veljače u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marijan Šantl – Marči

iz Novog Sela Rok preminuo 27. veljače nakon duge i teške bolesti u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Krišto�ić

iz Pribislavca

preminuo 25. veljače nakon kratke i teške bolesti u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vera Solak

rođ. Jaušovec

iz Čakovca

preminula 24. veljače u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Blažić

iz Gardinovca preminula 2. ožujka u 95. godini života

Slobodna radna mjesta

1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži 2 m/ž automehaničara, m/ž administratora u rent-a car-u i m/ž perača vozila, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: matija. jesenovic@gmail.com do 18.3.

2. ABART autolimarski obrt, Čakovečka 45, Donji Mihaljevec, traži 2 m/ž autolimara - autolakirera, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/426-232 ili email: josip@abart.hr do 31.3.

3. ALU-PVC PRODUKT d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije, javi� se na mob. 098/412-324 ili na email: info@alupvcprodukt. hr do 10.3.

4. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mobitel: 098/846-138 ili e-mailom: meglic@email.t-com. hr do 10.3.

5. BIO GARANTIE d.o.o., Čakovec, traži m/ž evaluatora za standarde ekološke proizvodnje i m/ž GLOBALG.A.P. internog trenera i asistenta, javiti se e-mailom: marija.savora@ceres-cert.de do 20.3.

6. B&O Prelog, d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži 2 m/ž keramičara, javiti se osobno na adresu do 13.3.

7. BV PRODUKT, Novo Selo Rok, traži 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 2 m/ž knaufera-monterasuhegradnje, 10 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž građevinskih radnika, 8 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije za mjesto rada Njemačka i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija za mjesto rada Danska, javiti se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail.com do 17.3.

8. Caffe bar Piramida, Preseka 16, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/584-050 ili na mob. 098/1641-627 do 31.3.

9. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o., traži 5 m/ž elektromontera zaraduNjemačkoj,javitisenaemail: jobs.croatia@christof.com do 16.3.

10. City projekt d.o.o., V. Nazora 16, Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž sobara, javiti se e-mailom: humanresources@ castellum-cakovec.com do 17.3.

11. CNC-ING d.o.o. - mjesto rada Austrija, traži 4 m/ž montera suhe gradnje, javi� se na mobitel: 099/7382-282 do 31.3.

12. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž tehničara strojnog održavanja i m/ž tehničara elektro održavanja, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@cateks.hr do 13.3.

13. D.G. COMMERCE d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž poslovođu i m/ž elektroinstalatera, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu: Industrijska zona 10, Prelog ili na mail: dg-commerce@ dg-commerce.hr

14. DENKRIS PRO j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž strojara - montera dimnjaka, javi� se na email: diminox@europe. com do 11.3.

15. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž konobara, javiti se e-mailom: info@dg-sport. com do 31.3.

16. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž psihologa, m/ž radnog terapeuta, medicinsku sestru ili tehničara - primalju, m/ž njegovatelja i m/ž radnog instruktora, javi� se na mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 16.3.

17. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, Mursko Središće, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javi� se na mobitel: 098/9222-682 ili e-mailom: mursko.sredisce@japa.com.hr do 15.3.

18. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž socijalnog radnika i m/ž stručnog suradnika, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili najava na telefon: 040/646-788 ili 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@gmail. com do 31.3.

19. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Čakovec, traži m/ž fizioterapeutskog tehničara ili prvostupnika fizioterapije, m/ž njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 17.3.

20. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži 4 m/ž osobna asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom i m/ž vozača, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, najava na telefon: 040/390070 ili e-mailom: info@dos�-mz. hr do 18.3.

21. ĐURKIN d.o.o, Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, m/ž zidara, m/ž montera centralnog grijanja i klimatizacije i m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, javi� se e-mailom: djurkin@ck.t-com. hr do 27.3.

22. ECON d.o.o., Prelog, traži m/ž operatera na preši za savijanje lima (apkant preša) i 2 m/ž voditelja projekata, javi� se na email: econ@econ.hr do 23.3.

23. ELTING d.o.o, Obrtnička 10, Pušćine, 40305 Nedelišće, traži m/ž poslovođu na projektima ventiliranih fasada u Njemačkoj, m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, 5 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj i 3 m/ž montera građevinskih elemenata, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@el�ng.hr do 17.3.

24. EUROLUX d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 2 m/ž električara ili elektromontera i 3 m/ž izolatera, javiti se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1.info@gmail. com do 31.3.

25. Elektro Vince�ć j.d.o.o., Krištanovec, traži 3 m/ž elektroinstalatera i m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, javi� se na mob. 098/875-6181 ili na email: elektrovincetic@ gmail.com do 20.3.

26. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, Nedelišće, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, m/ž poslovođu gradilišta za fasadne krovne sustave i m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@ el�ng.hr do 17.3.

27. FERRO-PREIS d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja, 2 m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, 2 m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja, 2 m/ž rukovatelja viličarom, m/ž elektroničara-energe�čara i m/ž skladištara modela, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup.com do 20.3.

28. Fontana Ugostiteljstvo j.d.o.o., traži m/ž konobara, javiti se na mobitel: 091/2136-415 ili e-mailom: maja.stefok585@gmail.com do 31.3.

29. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika u proizvodnji elektroničkih proizvoda, javiti se putem linka: https://framos.jobs.personio.de/job/1354842?_ pc=1792745#apply do 31.3.

30. GRILLENO j.d.o.o. - Bistro Pingvin Čakovec, V. Morandinija 17, traži m/ž pomoćnika u kuhinji, javi� se osobno na adresu do 31.3.

31. GKP Pre-kom, Prelog, traži m/ž grobara i 2 m/ž majstora dimnjačara - dimnjačara, javiti se na mob: 099/3344451 ili na tel: 040/645-458 ili e-mailom: marina@ pre-kom.hr do 31.3.

32. GP EKOM d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži m/ž konobara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: gp-ekom@ekom.hr do 10.3.

33. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i sor�ranju otpadadomara, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete qs, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž djelatnika za održavanje i upravljanje zgradom i energentima, m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu, 2 m/ž djelatnika u odjelu ljudskih resursa, 9 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće i m/ž dobrovoljnog vatrogasca, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 16.3.

34. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji, m/ž radnika u proizvodnji - lansera, 2 m/ž radnika u skladištu, 10 m/ž šivača i m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja, javi� se pismenom zamolbom ili osobno na adresu, najava na tel: 040/650-049 ili 091/622-4796 ili e-mailom: jelena.krhac@hildinganders. com do 20.3.

35. HST AUTOMATIKA d.o.o., Leskovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije te vodoinstalatera - pomoćni radnici, javi� se na telefon: 040/314-433 ili na mobitel: 099/2875-508 ili e-mailom: info@hst-automatika.hr do 10.3.

36. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž tehnologa - konstruktora, javiti se na tel. 040/360-888 ili na mob. 095/9068-025 ili na email: inpirio@inpirio.com do 24.3.

37. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, 2 m/ž električara, elektroinstalatera i m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz, javi� se osobno na adresu ili na mobitel: 098/393-017 ili e-mailom: administracija@ kabel-mont.hr do 31.3.

38. KEČKEŠ d.o.o., Prelog, Hrupine 5c, traži 2 m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na tel 040/645-887 ili na mob. 091/607-1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@keckes.hr do 10.3.

6. ožujka 2026.

39. Kolektor Midi d.o.o., Ivanovec, traži m/ž alatničara, m/ž radnika na održavanju u proizvodnom pogonu, 4 m/ž zavarivača, 2 m/ž bravara, 2 m/ž cnc programera, 2 m/ž cnc operatera, m/ž skladištara, m/ž tehnologa proizvodnog procesa i 2 m/ž kontrolora, javi� se na email: posao@midi.hr do 27.3.

40. KOVAČ-METAL d.o.o., Čakovec, traži m/ž kovinotokara, javiti se na mob. 098/1766602 ili na email: office@ kovac-metal.com do 20.3.

41. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž inženjera elektrotehnike, javi� se pismenom zamolbom: el.posta@zg.t-com.hr do 13.3.

42. LAB 1 d.o.o., Zrinskih 2b, Orehovica, traži 2 m/ž cnc operatera, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@lab1.hr do 15.3.

43. Lepoglavec d.o.o., Cvjetna 33, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž radnika u izradi proizvoda od poliestera, javi� se osobno na adresu ili tel. 040/601-700 ili na mob. 099/6203-418 do 16.3.

44. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 16 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, m/ž tehnologa, m/ž samostalnog projektanta, m/ž održavatelja u proizvodnim pogonima i m/ž radnika na izvlačenju žice, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao. lpt@legge�.com do 2.4.

45. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji, 5 m/ž operatera u ljevaonici, 2 m/ž montera tlačnih alata, 3 m/ž alatničara, 2 m/ž reglera za industrijsku robo�ku, 2 m/ž tehnologa za visokotlačno lijevanje, m/ž transportnog radnika u odjelu interne logis�ke, 4 m/ž radnika na održavanju strojeva, 3 m/ž operatera u strojnoj obradi, m/ž transportnog radnika u odjelu topionice, m/ž skladištara, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž operatera u topionici, javiti se pismenom zamolbom ili na email: info. alucast@lthcas�ngs.com

46. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži m/ž domara - održavanje, 2 m/ž administratora u proizvodnom pogonu, m/ž vodoinstalatera i 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, javi� se e-mailom: info@vajda. hr do 31.3.

47. MEGA METAL d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 2c, traži m/ž knjigovođu, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/520-9501 ili na email: uprava@megametal.hr do 13.3.

48. METAL-EURO d.o.o., Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž lakirera metalnih konstrukcija, m/ž vozača C kategorije, 2 m/ž radnika na tlačnoj pili, m/ž administrativnog tajnika (njemački, engleski, francuski i talijanski jezik), m/ž prodajnog menadžera (njemački jezik), m/ž radnika na stupnoj bušilici i m/ž operatera CNC lasera, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 15.3.

49. METALNE KONSTRUKCIJE, Glavna 158, Kuršanec, traži 2 m/ž bravara, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/389-155 ili na mob: 098/983-9701 ili e-mailom: mirko.samarija@ck.t-com.hr do 31.3.

50. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž kontrolora kvalitete - koordinatora zavarivanja i 2 m/ž samostalna bravara, javi� se na tel: 040/682-130 ili e-mailom: info@mura-metal.hr

51. Muškatljin d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača tekstilne robe, javiti se na mob. 091/7215-858 ili na email: muskatljin@gmail.com do 24.3.

52. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavačamjesto rada Štrigova, javiti se sa zamolbom na email: petra. ruzman@ntl.hr do 31.3.

53. NOKA MONT d.o.o., traži 4 m/ž stolara - montera namještaja, javiti se na mob. 095/7556-599 ili na mob. 098/338-002 ili na email: info@ nokamont.hr do 15.3.

54. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe KSENIJA, Donji Mihaljevec, traži m/ž njegovatelja, javi� se e-mailom: obitelj. domksenija@gmail.com do 25.3.

55. OPG HERMAN JOSIP, Donji Pustakovec 113, traži m/ž vozača-dostavljača, m/ž prodavača na tržnici i 2 m/ž radnika u pakirnici svježeg mesa peradi, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/628-217 ili na mob: 098/241-828 do 2.4.

56. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži m/ž strojara, 2 m/ž asfaltera, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, m/ž operatera na asfaltnoj bazi i 2 m/ž cestara-radnika niskogradnje, javi� se osobno na adresu do 31.3.

57. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja

u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.

58. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službiizrada skica za lijepljenje, 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja i m/ž vozača C kategorije, javi� se sa zamolbom na email: pib-extra@pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 31.3.

59. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, m/ž operatera na robotu, m/ž voditelja tehnološke pripreme proizvodnje,

m/ž viličaristu, m/ž tokara, m/ž djelatnika za održavanje poslovnih prostora, m/ž koordinatora integriranog menadžment sustava, 2 m/ž sačmara, m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, m/ž radnika na bušenju, m/ž skladištara, m/ž referenta u kadrovskoj službi, m/ž tehničkog administratora, 4 m/ž radnika na otpremi, m/ž referenta u računovodstvu, 2 m/ž lansera, 2 m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju i m/ž radnika na strojnoj pili, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 27.3.

60. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc tokara, javi� se na mob: 099/676-2864 ili e-mailom: prometal.ck@gmail. com do 25.03.2026.

61. Promming d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž operatera na savijačici lima, 2 m/ž radnika na međufaznom skladištu, m/ž električara, m/ž radnika na osiguranju kvalitete, m/ž radnika na opera�vnoj pripremi bravarije, 2 m/ž operatera na robotu za zavarivanje i m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i poslovnih prostora, javi� se na mob: 099/3807-104 ili na tel: 040/386-313 ili e-mailom: posao@promming.hr do 2.4.

62. Poljoprivredni proizvođač Zlatko Vinković, Belica, N. Š. Zrinskog 20, traži 4 m/ž radnika na pakirnim strojevima, javi� se na email: info@vinkovic.biz do 24.3.

63. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž keramičara, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@regra.hr do 25.3.

64. Royal otpremništvo d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž dostavljača, m/ž kuhara i m/ž ko-

nobara za ispomoć vikendom, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na mob: 098/1925939 ili e-mailom: luka@ royaltransport.hr do 19.3.

65. Sistem MEP d.o.o., B. Bušića 11, Mala Subo�ca, traži m/ž skladištara, javiti se osobnim dolaskom na adresu, na mobitel: 099/6378-398 ili e-mailom: info@sistem-mep.hr do 15.3.

66. SCONIUM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u palačinkarnici - ugos�telja-konobara, javiti se na tel: 042/260-100 ili na mob: 098/1710-002 ili e-mailom: sc@sconium.com do 29.3.

67. Strojarstvo Branilović d.o.o., Neumannova ulica 1, Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača, m/ž lakirera, m/ž radnika na liniji za plastificiranje - plastifikanta i m/ž operatera na cnc stroju za obradu metala na probijačici, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: strojarstvobranilovic@ck.t-com.hr do 23.3.

68. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I. L. Ribara 31, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 31.3.

69. Svjećarstvo Dobošić d.o.o., Lopa�nec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji plas�ke, javi� se na tel. 040/855-089 ili na email: komercijala@svjecarstvodobosic.hr do 15.3.

70. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju, m/ž slas�čara i m/ž pekara, javi� se na mob. 098/173-6941 do 10.3.

71. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59D, Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž djelatni-

ka za održavanje strojeva i m/ž računovodstvenog djelatnika, javi� se osobno na adresu ili na mob: 091/352-7030 do 31.3.

72. TRISTAR OBRT, Ivanovec, J. Broza 18, traži m/ž krojačatrikotaža i m/ž šivača, javi� se osobno na adresu Čakovec, Cvjetna 4 ili na tel. 040/391422 ili na email: info@tristar.hr do 20.3.

73. Tra�oria Rus�ca, I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara u restoranu, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: sonja@ tra�oria-rus�ca.hr do 17.3.

74. TM SOLUTION d.o.o., B. J. Jelačića 34, Mačkovec, traži 5 m/ž montera metalnih konstrukcija, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info.�msolu�on@gmail. com do 13.3.

75. UO „SHOCK“, K. Zrinski 4, Čakovec, traži m/ž djelatnika u Fast foodu „XL“, javi� se osobnim dolaskom na adresu do 26.3.

76. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovićeva 12, 40323 Draškovec, traži m/ž samostalnog servisera/montera za elektro ormare, javiti se osobno na adresu ili e-mailom: prodaja@ varga-elektronik.hr do 31.3.

77. VOLVO GROUP CROATIA d.o.o., traži m/ž servisnog predstavnika, javi� se na email: posao@volvo.com do 20.3.

79. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 2 m/ž samostalna montera ven�lacije, 2 m/ž �g zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara i m/ž montera centralnog grijanja za mjesto rada Njemačka, poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com ili nazvati na mob: 099/5359717 do 31.3.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Posljednjih

desetljeća sve se više istražuje i govori o emocionalnoj inteligenciji jer ona obuhvaća sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i reguliranja vlastitih emocija te prepoznavanja emocija drugih ljudi

Vrste i modeli inteligencije

Ujednoj od prethodnih kolumni mogli ste pročitati „Što to znači biti genije“. Osim obrazloženja pojma inteligencije i načina na koji se ona najčešće mjeri, spomenuli smo da inteligencija nije jedinstvena sposobnost ni osobina, već se sastoji od različitih sposobnosti koje se razvijaju, mijenjaju kroz vrijeme i međusobno nadopunjuju. Razumijevanje tih razlika može nam pomoći da bolje shvatimo sebe i druge, osobito kroz različite životne faze. Jedna od podjela inteligencije je na tzv. �luidnu i kristaliziranu inteligenciju. Fluidna inteligencija odnosi se na sposobnost logičkog zaključivanja, rezoniranja, uočavanja obrazaca i rješavanja novih, pojedincu nepoznatih problema bez oslanjanja na prethodno znanje. To je, primjerice, sposobnost koju koristimo kada rješavamo logičke zadatke ili pokušavamo shvatiti pravila neke nove igre. Većinom kada govorimo o inteligenciji mislimo upravo na ovaj tip. Međutim, pojedinac može biti „pametan“ i na druge načine – učen, načitan, dobro informiran. Kristalizirana inteligencija predstavlja upravo akumulirano znanje i iskustvo – vokabular, opće informacije, stručnost u određenom području, itd. Zanimljivo je da se te dvije vrste inteligencije različito mijenjaju i razvijaju tijekom života pojedinca. Fluidna inteligencija razvija se tijekom djetinjstva kada učimo rješavati razne probleme, odnosno „učimo učiti“. Najčešće doseže vrhunac u ranoj odrasloj dobi, a potom postupno (i vrlo sporo) opada. To je dijelom objašnjeno smanjenjem brzine obrade informacija – sposobnosti da brzo primimo, obradimo i povežemo podatke. S godinama nam često treba nešto više vremena za rješavanje novih i kompleksnih zadataka.

S druge strane kristalizirana inteligencija može rasti desetljećima jer se temelji na iskustvu i stečenom znanju. Starije osobe često raspolažu bogatijim rječnikom, širim znanjem i bolje prosuđuju u poznatim situacijama (ono što neki nazivaju mudrošću). Dakle, iako jedna vrsta inteligencije kroz odraslu dob i starost postepeno opada, druga može nastaviti s rastom. Također, iako određene biološke predispozicije postoje, okolina, obrazovanje, navike i stil života

imaju velik utjecaj na razvoj inteligencije. Učenje novih vještina, mentalna i tjelesna aktivnost te društvena uključenost mogu doprinijeti očuvanju kognitivnih sposobnosti i u starijoj dobi. U svakodnevnom funkcioniranju važnu ulogu ima kapacitet radnog pamćenja. Radno pamćenje možemo zamisliti kao “mentalnu radnu ploču” na kojoj privremeno držimo zapisane informacije dok s njima baratamo. Primjerice, kada u glavi računamo ostatak pri plaćanju ili pratimo složene upute. Veći kapacitet radnog pamćenja povezan je s boljim razumijevanjem, učenjem i rješavanjem problema. Slično kao i brzina obrade informacija, i radno pamćenje može s godinama oslabjeti, što utječe na �luidne aspekte inteligencije. Inteligenciju također možemo promatrati kroz razliku između verbalne i neverbalne inteligencije. Verbalna inteligencija uključuje razumijevanje i korištenje jezika – sposobnost izražavanja, tumačenja tekstova i bogatstvo rječnika. Neverbalna inteligencija odnosi se na snalaženje u prostornim odnosima (npr. orijentaciju u nepoznatom gradu ili građevini), prepoznavanje obrazaca i razumijevanje vizualnih informacija. Iako su ove dvije vrste inteligencije visoko povezane, postoje individualne razlike, pri čemu su neki ljudi značajno „bolji“ u korištenju jedne spram druge vrste. Posljednjih desetljeća sve se više istražuje i govori o emocionalnoj inteligenciji. Ona obuhvaća sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i reguliranja vlastitih emocija te prepoznavanja emocija drugih ljudi. Emocionalno inteligentna osoba zna se smiriti u stresnoj situaciji, prepoznati tuđe potrebe i učinkovito komunicirati. Ova sposobnost snažno utječe na kvalitetu međuljudskih odnosa, profesionalni uspjeh i opće zadovoljstvo životom. Neke komponente emocionalne inteligencije mogu se poboljšavati iskustvom i sazrijevanjem.

Zaključno, “biti pametan” ne znači samo brzo i uspješno rješavati testove inteligencije. Inteligencija uključuje logičko zaključivanje, stečeno znanje, ali i razumijevanje emocija i uspješnu komunikaciju u međuljudskim odnosima te je svaki pojedinac jedinstven u kombinaciji tih sposobnosti.

Zašto

žene rjeđe traže pomoć u vezi problema s alkoholom?

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Postoje dvostruki standardi kada je riječ o tome kako društvo gleda na konzumiranje alkohola kod muškaraca i kod žena. Bez obzira na spol, zlouporaba alkohola se obično ne pohvaljuje, no žene se više proziva radi ponašanja vezanih uz pijenje

Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka kao dan posvećen društvenim, ekonomskim, kulturalnim i političkim postignućima žena. Najbitniji je to dan u godini kojim se educira javnost i podiže svijest o ravnopravnosti žena te poziva na promjene koje će doprinijeti izjednačavanju spolova. Postignut je velik napredak otkad se Međunarodni dan žena po prvi puta slavio 1911. godine, no i dalje postoje razlike u percepciji i odnošenju prema ženama koje otežavaju postizanje ravnopravnosti. Jedna od razlika je i način na koji se gleda na žene koje se bore s ovisnošću o alkoholu u usporedbi s muškarcima s istim problemom.

Općenito se smatra da je ovisnost o alkoholu relativno rijetka pojava kod žena, ali novija istraživanja pokazala su da se žene bore sa zlouporabom i ovisnosti o alkoholu u većem broju nego što se mislilo. Vjerojatnije je da će muškarci, u usporedbi sa ženama, koristiti sve vrste ilegalnih droga, konzumirati alkohol i doživjeti predoziranje ili trovanje. Također im se češće postavlja dijagnoza alkoholizma. Ipak, žene imaju jednaku vjerojatnost razvoja ovisnosti, ali se njihov problem rjeđe prepoznaje i liječi. Razvoj ovisnosti o alkoholu kod žena je drukčiji nego kod muškaraca – one prolaze značajno kraće razdoblje zlouporabe alkohola prije nego im se dijagnosticira alkoholizam što znači da brže postanu ovisne o alkoholu. Također, žene se češće od muškaraca uključuju u liječenje alkoholizma kad su već prisutne ozbiljnije mentalne, tjelesne i socijalne teškoće. Poseban problem predstavlja što žene čine samo 10% ukupnog broja liječenih alkoholičara iako je oko 25% ovisnika o alkoholu ženskog spola. Koji je razlog što se tako mali broj žena odlučuje potražiti pomoć?

Postoje dvostruki standardi kada je riječ o tome kako društvo gleda na konzumiranje alkohola kod muškaraca i kod žena. Bez obzira na spol, zlou-

poraba alkohola se obično ne pohvaljuje, no žene se više proziva radi ponašanja vezanih uz pijenje. Na primjer, muškarcu se češće “oprašta” odlazak na piće nakon posla, dok se ženu u sličnoj situaciji lakše etiketira kao neodgovornu ili nemoralnu. Takav stav dijelom proizlazi iz tradicionalnih rodnih uloga prema kojima se žene i dalje često promatra kroz ulogu njegovateljice i osobe koja skrbi o obitelji. Prekomjerna konzumacija alkohola bi u tom slučaju mogla biti percipirana kao neodgovornost prema voljenim osobama i zanemarivanje te obiteljske uloge. S posebnim osuđivanjem se gleda na žene koje su istovremeno trudne i imaju problem s pijenjem. Sve navedeno može izazvati osjećaj srama, krivnje i sebičnosti zbog kojih se žene boje zatražiti pomoć kako ne bi bile okarakterizirane kao loše majke i supruge, a u konačnici i kao nemoralne i loše osobe. Radi toga često pokušavaju sakriti problem s alkoholom i što duže pokušati živjeti normalnim životom. Nažalost, što se kasnije krene sa liječenjem, posljedice na mentalno i tjelesno zdravlje postaju teže. Alkohol kod oba spola izaziva ista oštećenja, no ona kod žena nastaju brže. Alkoholizam kod žena je opasniji te je smrtnost 50-100% veća nego kod muškaraca. Oštećenje mozga je izraženije, a zbog učinka estrogena oštećenje jetre i ciroza su više prisutne i brže se razvijaju. Usto, alkohol stvara i zdravstvene probleme jedinstvene za žensku populaciju, odnosno poremećaje menstrualnog ciklusa, neplodnost, pobačaj, fetalni alkoholni sindrom i karcinom dojke. Također, žene češće od muškaraca uz alkoholizam pate i od teškoća mentalnog zdravlja u obliku depresije, anksioznosti i poremećaje hranjenja. Bez obzira na nečiji spol, problemi povezani s uporabom alkohola ne smiju biti razlog za osuđivanje ili prozivanje, već prilika za pokazivanje razumijevanja i pružanje podrške osobama koje se same ne usude zatražiti pomoć.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove stanje nebitno isplata odmah. info na tel 098/9656-624

PRODAJEM MERCEDES dizel

C 250 D 1994. god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/333-2470

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505

PRODAJE SE PEUGEOT 207 1.4 benzin 2007.god., neregistriran, ali u voznom stanju. Info na : 091/516-4439

PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM PEUGEOT 206 registriran do 8. mj. 2026., prijeđeno 76tkm. Info na mob. 098/997-3689

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM PLUG DVIJE BRAZDE OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten, sijačicu za kukuruz Olt i traktorsku bočnu kosu. Mob. 097/728-9476

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit (2 kom). Upita� na tel. 040/364-354

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM RAKIJU breskva, smokva (40 lit.). Info na mob. 098/997-3689

USLUGE

I NSTALACIJE I MONTAŽAvo da, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571

POSAO

TRAŽIMO SAMOSTALNE GRA-

ĐE VINSKE LIMARE S ISKUSTVOM za rad u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, satnica od 11-13 eur/h + gablec, božićnica, uskrsnica + bonus. Obavezna B kategorija. Javi� se na mob 098 172 9903, Oprema i građenje Draginić

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099

DEČKO (51g) traži iskrenu ženu za ozbiljnu vezu. Molim da se jave samo žene na mob. 095/7313-513

NEKRETNINE

PRODAJU SE ČETIRI STANA, prigodni popust- u stambenoj zgradi, izvedba srednji roh bau stanovi su od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica Franje Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija u novom dijelu naselja. Mob. 095/8581-502

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760

PRODAJE SE GRAĐEVINSKA LIVADA sa šupom vel. 22x46 m, odlična lokacija, blizina gl. ceste u Pušćinama. Posla� sms na broj 098/9640-763

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

U ČAKOVCU IZNAJMLJUJEM namještenu garsonjeru i poslovni prostor od 80 m2. info na mob. 092/146-5716

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu od 75m2 (preko puta suda) sa dva poslovna prostora u dvorištu od 25 i 40 m2, EC/G, pogodno za trgovinu, urede i sl. Info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Selnici od 2000 m2, čisti prijenos vlasništva. Info na mob. 099/4077-864

TRAŽI SE CIMERICA-STUDENTICA, Borongaj, Š. K. Đalskog 48. Stan 76 m2, zasebna soba, kuhinja, kupaona i dnevna soba, cijena 250+režije, info na mob. 098/570-122

RAZNO

PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214107

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

KUPUJEM stripove, razglednice i stare dokumente i fotografije Čakovca i Međimurja, te igrice i konzole. Info na mob. 098/9219-092

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256256

PRODAJEM-RASPRODAJEM

IZ KUĆE: očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200 x 95/160 cm, tap.gar. masiv 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, singer šivaću mašinu stara više od 100 g.,stolca i noćnu lampuunikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/5727670

PRODAJEM metalne stolice za terasu i bundu. Tel. 099/404-7517

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM trosjed za sjedenje, dvije bijele kožne stolice, fotelja, dječja kolica, dječji krevetić bijeli s kotačima, korito sudopera dvodjelno, krevet za ordinaciju - masažu. Telefon: 091/6113-605

Hrvatska obrtnička komora OBRTNIČKA KOMORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ČAKOVEC

40000 ČAKOVEC, I.G.Kovačića 4

Na temelju zaključka Upravnog odbora Obrtničke komore Međimurja objavljujemo

OBAVIJEST O OBJAVI JAVNOG NATJEČAJA

Obrtnička komora Međimurja objavila je natječaj za stipendiranje učenika za de�icitarna obrtnička zvanja (trajanje obrazovnog programa tri godine).

Natječaj i uvjeti natječaja objavljeni su na web stranici www. obrtnicka-komora-medjimurja.hr, a upućen je i svim gradovima, općinama i srednjim strukovnim školama na području Međimurja, radi objave na njihovim web stranicama i/ili oglasnoj ploči.

Natječaj je otvoren do 20.03.2026., a za dodatne informacije možete se obratiti u Obrtničku komoru Međimurja, Čakovec, I.G.Kovačića 4, tel. 312 643 ili 313 971.

Cody je spašen s metra lanca na kojem je godinama živio bez kućice i zaklona. A on predivan, predobar, uvijek dobre volje, simpatično nasmijan, predivnih posebnih očiju. Navršio je 5 godina, taman! Cijepljen je, kastriran, označen mikročipom 191100002158866. Kontakt: 091 8988 004.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Aki jako je lijep s tom svojom tamnom njuškicom i naboranim čelom, kao da stalno nešto brine. Aki je zdrav, očišćen od nametnika, cijepljen protiv zaraznih bolesti i bjesnoće i kastriran. Mikročip broj 191035000076407. Kontakt: 091 8988 004.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

MALI ŠKOLSKI KUSTOSI 2026.

Život i djelo Josipa Štolcera Slavenskog

Piše: dr. sc. Ines Virč, kustos pedagog, Voditeljica Pedagoškog odjela

Već sedamnaestu godinu zaredom Muzej Međimurja Čakovec organizira edukativno-kreativnu manifestaciju Mali školski kustosi, program koji potiče učenike osnovnih škola na istraživanje muzejske građe, samostalno promišljanje baštine i aktivno sudjelovanje u stvaranju izložbenih sadržaja. Manifestacija je tijekom godina postala prepoznatljiv primjer dobre prakse muzejsko-pedagoškog rada jer učenicima omogućuje da na zanimljiv i

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

interaktivan način upoznaju kulturnu i povijesnu baštinu svojega kraja. Program „Mali školski kustosi“ osmišljen je s ciljem razvijanja istraživačkih vještina, kreativnosti i timskog rada, a učenici pritom preuzimaju ulogu pravih kustosa – istražuju, prikupljaju građu, interpretiraju predmete i osmišljavaju vlastite prezentacije. Na taj način muzej postaje prostor učenja, stvaranja i dijaloga između prošlosti i sadašnjosti.

Ovogodišnja tema: Život i djelo Josipa Štolcera Slavenskog

Povodom 130. obljetnice rođenja istaknutoga skladatelja i učitelja glazbe, ovogo-

dišnja manifestacija posvećena je životu i djelu Josipa Štolcera Slavenskog (1896. – 1955.), jednoga od najznačajnijih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća, rođenoga u Čakovcu. Slavenski je odrastao u pekarskoj obitelji te je uz glazbeno obrazovanje završio i pekarski zanat. Školovao se u Budimpešti i Pragu, a najveći dio života djelovao je u Beogradu kao profesor na Muzičkoj akademiji. U svojim je skladbama spajao međimursku narodnu glazbenu tradiciju s modernim i eksperimentalnim zvukom, stvarajući djela snažne izražajnosti i inovativnoga karaktera. Njegova su se djela izvodila diljem Europe, čime je hrvatska glazba dobila međunarodnu prepoznatljivost.

LJUBAV: Manjak interesa za ljubav koji ćete vjerojatno osjećati idućih dana brinut će vas. Imajte na umu da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridava� previše značenja. S druge strane, svako malo bit ćete u krugu ljudi s kojima ćete rado komunicira�.

KARIJERA: Premda će se zah�jeva� da se posao obavi u rokovima, na radnom mjestu ipak će vlada� veselo i opušteno ozračje, pa ćete svi radi� lakše. Nećete moći zanemari� pravila posla koja treba poštova�, ali znat ćete se i zabavi�.

ZDRAVLJE & SAVJET: Slijedite intuiciju.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vjerojatno nećete bi� zadovoljni onim što vidite da se sprema. Suzdržite se od suvišnih komentara jer bi oni mogli samo doli� ulje na vatru. Budite umjereni, strpljivi, a ako treba, povucite se. Privremeno. Kasnije će bi� lakše.

KARIJERA: Nastavit ćete diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. Tako će se izmjenjiva� �hi i bučniji način rada, a vi ćete se prilagođava� čas jednom, čas drugom s�lu. Neki će priprema� velika djela. ZDRAVLJE & SAVJET: Bavite se sportom. Ojačat će vas. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Sposobni ste razlučiti što vam je važno, a što nije. S takvim stavom možete stići dalje nego do sada. Vaša zrelost i promišljenost smirivat će poneku provokaciju ili situaciju u kojoj druga strana neće zna� kako reagira�. Vodite oboje kamo treba.

KARIJERA: Donedavno ste samo maštali o nekim poslovnim potezima, a sada ćete ima� vremena sve to osmisli� i razradi�. Istovremeno ćete se malo više pozabavi� i pitanjima komunikacije. Naći ćete način kako bolje surađivati.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite svjesni svojih kvaliteta.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Kontak� će bi� brojni, ali većina njih neće u potpunos� ispunjava� vaša ljubavna očekivanja. Stoga ćete o ljubavi više priča� nego što ćete je osje��. Mnogi će bez obzira na sve organizira� lijepe provode za svoje društvo. Bit će im dobro. KARIJERA: Pogledajte malo bolje oko sebe i naći ćete mnogo kandidata koji bi željeli surađiva� s vama. Potrebno je bolje se poveza� i osmisli� kvalitetniji organizacijski plan. Kad to napravite, preostaje vam samo da ga slijedite. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne dajte da vas sitnice izbace iz takta.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

Teleskop – osobno izradio

Josip Štolcer Slavenski

Citra – žičani instrument koji je Slavenski naslijedio od svojeg oca

U Muzeju Međimurja Čakovec čuva se vrijedna Zbirka posvećena Slavenskom koja obuhvaća rukopisne notne zapise, fotogra�ije, osobne predmete i instrumente poput citre, dvojnica, harmonija te trautonija – starog elektroničkog instrumenta koji je sličan današnjim elektroničkim klavijaturama. Osim glazbe, zanimalo ga je i područje astronomije, �izike i matematike, a poznato je da je izradio i vlastiti teleskop promatrajući svemir kao još jedan izvor inspiracije. Ovogodišnji „Mali školski kustosi“ istraživat će Slaven-

HOROSKOP

LJUBAV: Pred vama su iskustva koja će vjerojatno oboga�� vaš privatni život. Oni koji su još sami možda će imati više udvarača, premda će im se neki od njih čini� pomalo ludi. Ipak, neka ostanu otvoreni za mogućnost ljubavi. Kasnije će sve posta� jasnije.

KARIJERA: Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi pojavite, sve krene. Rezultat je to vašeg truda i vaše najdragocjenije osobine – toga što ste vrijedan djelatnik. I ovih dana to će itekako doći do izražaja.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite svjesni svojih mogućnosti.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Mnogi će konačno uspje� otvori� srce i oslobodi� se prepreka ili frustracija koje su ih kočile. Bit će to poboljšanje u vašim osobnim odnosima, ali i dalje se savjetuje oprez. Najviše zato što može bi� pogrešaka u koracima ili provokacija druge strane.

KARIJERA: Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Učenici i studen� bit će uspješni. Oni koji rade svaki će dan ima� sve više sjajnih ideja. Intelektualni djelatnici briljirat će u svojim nastupima i radu.

ZDRAVLJE & SAVJET: Težit ćete visinama i daljinama.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

skog kroz različite tematske cjeline:

1. Pekarstvo – obiteljski korijeni: djetinjstvo u pekarskoj obitelji i predmeti koji svjedoče o zanatu.

2. Notni zapis i proces nastanka skladbe: kako nastaje glazbeno djelo – od ideje do zapisa.

3. Međimurska popevka i zavičajna baština: povezanost skladatelja s rodnim krajem i narodnom glazbom.

4. Žičani akustični instrumenti: istraživanje zvuka i načina stvaranja glazbe.

5. Elektronička (eksperimentalna) glazba i inovativnost: trautonij i istraživanje novih zvučnih mogućnosti. Kroz ove teme učenici će imati priliku povezati glazbu,

povijest, znanost i svakodnevni život te na kreativan način interpretirati ostavštinu skladatelja koji je hrabro pomicao granice svojega vremena. Brojne zanimljivosti, ali i motivaciju za početak istraživačkoga rada možete pronaći i na poveznicama: https://mmc.hr/zbirke_ kulpov_01.html te https://mmc. eindigo.net/slavenski/?virtual=show&id=10001

Pozivamo škole i učenike da se uključe u ovogodišnje izdanje manifestacije i postanu mali kustosi velikog skladatelja, otkrivajući kako baština može biti inspiracija za nove ideje, zvukove i poglede na svijet.

LJUBAV: Vjerojatno će vas muči� neočekivane čežnje, ali prihva�te to kao prolaznu fazu u kojoj će se iskristalizira� vaše ljubavne želje i ciljevi. Plane� će vam i ovaj tjedan donosi� različite utjecaje, a na vama je da se prilagođavate. Budite strpljivi i mudri.

KARIJERA: Plodovi vaših napora polako izlaze na vidjelo, no ima još dosta toga što treba napravi�. Ipak, sve je više zadovoljstva, pa i napredovanja. Oni čiji je posao upravljačkog karaktera bit će pohvaljeni. Svi će ima� volje za rad.

ZDRAVLJE & SAVJET: Mali problemi s mlađima. Nasmijte ih.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Izazovi će se prorijedi�, a vaš ljubavni život smiri�. Većina će bi� zadovoljna. Moguće je da ćete smanji� izlaske, a više uživa� kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjes�ma.

KARIJERA: Sve ono što ste smišljali i planirali polako dobiva vanjska obilježja. Neki će prepozna� prilike za usavršavanje svojih ideja. Idite korak po korak jer će se �m tempom i otvara� prilike. Također, upotrijebite svoj šarm u poslovnim dogovorima.

ZDRAVLJE & SAVJET: Možete više uz više diplomacije.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Možda ste pomalo otupjeli od silnih ljubavnih pokušaja. Frustracije ćete izbjeći strpljenjem i suzdržanošću. Plane� usporavaju pozi�vne utjecaje, ali to ne znači da vas ne čeka lijepa budućnost. Oni u vezama neka budu tolerantniji dok ne dođu bolji dani.

KARIJERA: Neki će bi� u iskušenju da potroše više nego što treba. Ako vam nedostaje sredstava, ne posuđujte. Pažljivo razlučite što vam je važno, a što nije. Uvidjet ćete da vam dosta toga zapravo ni ne treba. Radit ćete jednostavnije.

ZDRAVLJE & SAVJET: Sje�te se pravila zlatne sredine.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako ste još sami i tražite ljubav, budite odmjereni i ne navaljujte. Prije će se dogodi� da ovaj put drugi zavedu vas nego obratno. Zato možete osta� pasivni, barem zasad. Ako se osjećate usamljeno, računajte s �m kao s fazom te znajte da će sve ići polako.

KARIJERA: Uglavnom ćete stremi� visokim ciljevima, a okolnos� i događaji ići će u prilog tome. Manji problemi mogu se nazira� zbog nekih stvari iz prošlos�. Te analize završite u �šini kako biste mogli nastavi� dalje.

ZDRAVLJE & SAVJET: Male brige bez posebnog razloga.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo, rasprave ili čak svađe. Stoga razgovarajte, ali ne inziis�rajte na zagrljajima. Uz malo više strpljenja oboje ćete bi� zadovoljni.

KARIJERA: Ne želite se bavi� tračevima, ali neugodno je što ćete ih mora� sluša�. Radi se samo o sitnicama oko kojih se ne treba živcira�. Svi smo ljudi, a ljudi nisu savršeni. Vi to dobro znate. Zato neka na jedno uho uđe, a na drugo izađe.

ZDRAVLJE & SAVJET: Uživajte u životu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Pred vama su lijepi ljubavni dani kad možete očekiva� sklad između sebe i voljene osobe. Ako ste još sami, svakako izađite u društvo jer su šanse da se s nekim zbližite povećane. Bit ćete zavodljivi, a osobe suprotnog spola rado će vam prilazi�.

KARIJERA: Nalazite se u fazi kad treba rješava� sitnice. Od njihova mnoštva vi možda ne vidite glavnu stvar, pa vam ciljevi nisu sasvim jasni. Ipak, kročite sigurnim i utabanim putevima, a ni rezulta� neće izosta�. Radite dio po dio.

ZDRAVLJE & SAVJET: Prošećite prije spavanja za bolji san. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

GASTRO PUTOKAZ - VUGLEC BREG

Smješten na brežuljku iznad Krapinskih Toplica, Vuglec Breg okružen je zelenilom i tišinom. Na više od 12 hektara imanja posjetitelji uživaju u spoju prirodnih ljepota, autentičnih zagorskih kuća, domaće kuhinje i mirnog prostora za odmor, s pogledom koji očarava u svako godišnje doba.

Upravo ovo okruženje inspirira chef Stevena Pietersa da kreira jela koja spajaju

sezonske namirnice i lokalne okuse. Proljeće na tanjuru donosi spoj svježine samoniklog bilja, bogatih šumskih aroma i prirodne slatkoće povrća. Ovo jelo objedinjuje nježne njoke od medvjeđeg luka, aromatične šumske gljive, svježe šparoge i svilenkastu kremu od cikle u skladnu, sezonsku cjelinu, savršeno oslikavajući duh Vuglec Brega i sezonske delicije koje njeguje.

Njoki se pripremaju od pirea medvjeđeg luka, jaja i brašna, oblikuju se u male zalogaje i kuhaju dok ne isplivaju na površinu. Lagano pokapani maslinovim uljem, ostaju mekani i sočni. Kremu od cikle čini glatki pire obogaćen maslinovim uljem, dok se šumske gljive kratko peku uz češnjak i ružmarin. Šparoge se kuhaju tek nekoliko minuta kako bi ostale blago hrskave, a sušene cherry rajčice i regmet

Proljeće na tanjuru – sezonski užitak

salata daju dodatnu svježinu i kontrast okusa.

Dok se pred vama prostire pogled na brežuljke i zagorske kuće, ovo jelo odražava poštovanje prema tradiciji, ljubav prema zemlji i uživanje u jednostavnim, sezonskim namirnicama koje Vuglec Breg njeguje. „Proljeće na tanjuru“ možda jest jednostavno u formi, ali svojom svježinom, aromama i bojama pruža potpuni doživljaj prirode i sezone.

RECEPT:

Proljeće na tanjuru

Sastojci za tijesto:

• 0,25 kg pšeničnog brašna

• 0,04 kg svježeg kvasca

• 1,5 dcl mlijeka

• 0,05 kg šećera

• maslac za premazivanje

• 0,005 kg soli

Sastojci za nadjev:

• 0,15 kg kukuruzne krupice

• 0,40 g svježeg sira

• 0,25l kiselog vrhnja

• 2 jaja

• 0,25 l mlijeka

• 0,01kg soli

Priprema:

Za pripremu njoka pomiješajte 1 jaje, 10 dkg brašna, prstohvat soli i 25 dkg pirea od medvjeđeg luka.

Zamijesite glatko tijesto, oblikujte njoke te ih kuhajte u posoljenoj vodi dok ne isplivaju na površinu. Izvadite ih i lagano pokapajte maslinovim uljem kako se ne bi slijepili.

Ciklu skuhajte dok potpuno ne omekša, zatim je usitnite u glatki pire. Začinite solju i maslinovim uljem kako biste dobili nježnu, svilenkastu kremu bogate boje i punog okusa.

Šumske gljive (oko 8 dkg) pecite na grill tavi na maslinovom ulju. Pred kraj dodajte sitno sjeckani češnjak i malo ružmarina ka-

ko bi otpustili svoje arome i dodatno naglasili zemljani karakter jela.

Šparoge (60 g) prerežite na pola i kratko kuhajte u slanoj vodi, tek nekoliko minuta, kako bi ostale blago hrskave i zadržale svježinu. Na tanjur najprije rasporedite kremu od cikle, zatim dodajte njoke, grillane gljive i šparoge. Ubacite sušene cherry rajčice za blagu slatkoću i kontrast okusa. Sa strane aranžirajte 30 g svježe regmet salate začinjene domaćim jabučnim octom. Jelo završite listićima domaćeg tvrdog sira i s nekoliko kapi maslinovog ulja.

Poslužite toplo i uživajte u skladnim, svježim okusima proljeća.

Chef: Steven Pieters, Vuglec Breg

Na restanom krumpiru najbolja je korica

Kad kuham krumpire u kori, uvijek biram manje, jer se tada brže skuhaju

Piše: Aleksandra Sklepić

Restani krumpir tradicionalno je međimursko jelo, a vrlo je ukusan i odlično se slaže sa svim vrstama mesa. Lako ga je pripremiti, i ne oduzima previše vremena, pa sam ga odlučila predstaviti u ovom broju. Izabrala sam nekoliko manjih krumpira, oprala ih i stavila kuhati u vodu u koju sam dodala žličicu soli. Kad kuham krumpire u kori, uvijek biram manje, jer se tada brže skuhaju. Pomoću vilice može se provjeriti da li su krumpiri kuhani - ako vilica lagano prolazi kroz krumpir, to je znak da je kuhanje gotovo. Ako vilica naiđe na tvrdi dio krumpira, potrebno je kuhati još malo. (Slika 1.)

Nakon oko pola sata kuhanja, krumpire sam ohladila u hladnoj vodi i ogulila im koru, te ih naribala na ribež. Luk sam očistila i narezala ga na kockice. (Slika 2.)

Na ulju sam popržila luk do zlatno - crvenkaste boje i u tavicu gdje se pržio luk dodala naribani krumpir koji se u tavici, zajedno s lukom, zapeče desetak

minuta s jedne i desetak minuta s druge strane. Ako želite, može se dodati malo mljevenog bibera ili slatke mljevene paprike, ali ja ga najviše volim bez začina, jer je takav klasičan, starinski recept. (Slika 3.) Kad restani krumpir dobije koricu, spreman je za serviranje. Ovako pripremljen, krumpir je odličan prilog uz sve vrste mesam kao i uz krvavice i pečene kobasice. (Slika 4.)

NADICA GORUPIĆ iz Otoka

Na mom je zdrav kruh

Drag joj je hobi i sakupljanje ljekovitog bilja, koje redovito koristi za pripremu čajeva, raznih jela ili kao začine za svoje originalne recepte

Piše: Aleksandra Sklepić

Raznovrsni pekarski proizvodi na svakom su uglu, a njihova kvaliteta u posljednje vrijeme sve je slabija. Stoga se mnoge kuharice odlučuju na pečenje domaćeg, svježeg kruha, za koji znaju od čega je i kako je nastao, te ga mogu bezbrižno servirati za svoju obitelj, bez straha od upitne kvalitete i umjetnih aditiva. Nadica Gorupić iz Otoka peče svoj vlastiti kruh već mnogo godina, tako da se ne sjeća kad ga je zadnji put kupila u dućanu ili u pekari. Zagovornica je zdrave, ekološke prehrane, pa brašno koje koristi za svoj kruh nabavlja isključivo od poznatih, domaćih eko - proizvođača. Otkrila nam je svoj recept za beskvasni

integralni kruh, koji priprema od kombinacije brašna koje ima na zalihi. Svaka joj je kombinacija ukusna, a ovaj je put upotrijebila ječmeno, kukuruzno, pirovo i pšenično brašno, te dodala začine koje je uzgojila u svom vrtu.

- Oduvijek jedem zdravo, rekla nam je Nadica. Još kao mala nisam bila ljubiteljica mesa i sjećam se da sam jela samo malo piletine, a svinjetinu ili neko drugo meso, nikako. Veganka sam i jako mi je važno što jedem. U mladosti sam imala probleme s probavom, pa sam zbog toga prešla na način ishrane koji odgovara mom organizmu i zbog toga se osjećam jako dobro, pa sam odlučila nastaviti s tim načinom života.

• 7 do 8 manjih krumpira

• 1 glavica luka

• ulje ili svinjska mast

• sol

kupaža

Iz podruma obitelji Jakopić stiže nam moćna kupaža Cabernet Sauvignona, Merlota i Syraha koja rede�inira crna vina međimurskog kraja. Uzgojeno na ilovastim bregovima i odležano četiri godine u velikim hrastovim bačvama, ovo vino duboke rubin boje utjelovljuje savršen spoj snage i elegancije. Mirisom dominira dozrelo crno voće s plemenitim začinskim notama i diskretnim daškom drva, dok je na nepcu izrazito bogato, meko i harmonično. Riječ je o robusnom vinu punog tijela i zrelih tanina, čiji snažan i dugotrajan završetak potvrđuje vrhunsku kvalitetu vini�ikacije. Kako bi se otkrila sva njegova raskoš, ovo vino obavezno treba dekantirati i poslužiti na temperaturi

od 18 do 20 °C. Izvrsno prati steakove, divljač i janjeće kotlete, ali i plemenitu ribu s gradela te deserte od

je stolu uvijek samo

od eko brašna

Nadica je u mirovini, a ima svoj vlastiti eko voćnjak u kojem su voćke starih sorti: jabuke, kruške, šljive, maline, borovnice i višnje. Ima i svoj povrtnjak u kojem uzgaja sve sorte povrća i začina. Uz zdravu prehranu ide i duhovna osviještenost, pa tako Nadica pro-

Nadica voli kombinirati različito brašno za svoj zdravi kruh

nalazi svoj mir i uokviruje svoju životnu �ilozo�iju slikanjem. Teme koje slika uglavnom su duhovne, a inspiraciju pronalazi u svom duhu koji joj uvijek kaže u kojem smjeru treba ići, rekla nam je.

Slikarica je već 36 godina, a svoje radove već je izlagala na izložbama. Po struci, Nadica je elektrotehničarka, ali nikad nije radila taj posao, zbog raznih okolnosti, a najviše zbog tadašnjeg sustava školovanja, rekla nam je. Do mirovine radila je u komercijali u poduzeću “Beton” iz Preloga, a sada uživa jer ima vremena za sve što voli.

Kao slikarica, članica je Likovne udruge “LUČ” Čakovec i udruge Likovne udruge “LUDM” iz Preloga, gdje sa svojim kolegama umjetnicima razmjenjuje iskustva. Uz to, aktivna je i u udruzi “Duga” iz Čakovca, koja se bavi promicanjem i očuvanjem organskog uzgoja bilja. Dugi niz godina bila je i atletski i nogometni sudac.

Lijepu boju ovaj kruh duguje i medu koji je dio njegovog bogatog okusa

Recept za beskvasni integralni kruh

SASTOJCI:

• ukupna količina brašna oko 1,5 kg:

• ječmeno brašno

• raženo brašno

• kukuruzno brašno

• pirovo brašno

• pšenično brašno �p 800

• usitnjena kopriva - količina po želji

• 4 do 5 velikih žlica psyllium sjemenki

• 3 do 4 prstohvata sode bikarbone (umjesto kvasca)

• 1 žličica soli

• mljeveni chili

• 2 velike žlice meda

• sjeckani orasi - 3 do 4 šake

• 2 do 3 žlice maslinovog ulja

PRIPREMA:

Sastojke zamijesiti pomoću vode. Dodati med, maslinovo ulje i mijesiti da se dobije mekana smjesa koja se može oblikovati

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Kao veganka, otkrila nam je Nadica na kraju, jednom godišnje pojede malo ribe i to uglavnom u društvu

rukama u željenu tepsiju za pečenje. Ako je tijesto pretvrdo, doda se voda, količina da ne bude premekano.

Prije pečenja, tepsiju premazati maslinovim uljem i u nju složiti tijesto. Ovaj kruh najbolji je ako se peče u peći na drva, i to na umjerenoj temperaturi. Ukoliko se koristi standardna pećnica, kruh se peče na 200 stupnjeva, oko 1 do 1,5 sat. Posljednjih petnaest minuta može se malo smanjiti temperatura. Kad kruh dobije lijepu koricu, to je znak da je pečen. Vrući kruh izvadi se iz tepsije, te se omota kuhinjskom krpom, da omekša. Ovako pečen kruh možete rezati na više dijelova koji se čuvaju u zamrzivaču. Svježina i okus ovog kruha, nakon što ga odmrznete, isti su kao da je tek izašao iz pećnice.

prijateljica, a ostatak godine uživa u organski uzgojenim plodovima svog povrtnjaka i voćnjaka.

Drag joj je hobi i sakupljanje ljekovitog bilja, koje redovito koristi za pripremu čajeva, raznih jela ili kao začine za svoje originalne recepte. Njeno joj bilje donosi mnogo energije i radosti, zbog čega je vrlo vitalna, a najdraža su joj jela kaše i gibanica od voća i povrća uzgojenog vlastitim trudom i radom.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Dragica Šarić iz Belice

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan

SATIRA

Razglednica iz centrifuge

Dragi moji, pišem vam ovo dok mi se vidno polje muti, jer je u Hrvatskoj centrifuga stalno namještena na maksimalni broj okretaja. Pozdrav iz zemlje gdje se vrijeme ne mjeri satima, nego pjevanjem pjesama i uzvikivanjem pozdrava iz neslavne prošlosti (iako neki potiho, gotovo nečujno, govore da bi bila slavna da nije propala), a budućnost se ne planira nego se u nju isključivo vjeruje — kao i u Boga, uz čvrst stisak krunice. Ovdje je sveopća mržnja glavno pogonsko gorivo za grijanje obožavatelja prošlosti koju svi pamte, ali je ne slave svi; naprotiv, neki je se čak i stide. Ekološki je prihvatljiva, obnovljiva i ima je u neograničenim količinama. Dok jedni pedantno, poput vrhunskih hematologa, broje krvna zrnca i krive misli, drugi u tišini broje ovrhe i dane do kraja mjeseca. A onih legendarnih 260 obitelji? Oni ne broje ni jedno ni drugo — oni jednostavno broje sve što je preostalo za podjelu. Ako nas odlučite posjetiti, pripremili smo vam atrakcije koje se ne propuštaju:

Naša sezonska ponuda je neodoljiva. U svakom kutku možete pronaći bogat asortiman svijeća za svaku prigodu, maskirne uniforme za sve uzraste, glazbene instrumente, kalašnjikove i, naravno, uvijek svježe, tek ubrane traume koje serviramo uz jutarnju kavu.

Uživati ćete u pogledu na državu koja izgleda kao da je Hitler pobijedio, dok mi istovremeno, s neviđenim žarom, još uvijek slavimo 1945. godinu. Logika je ovdje strogo zabranjen uvozni artikl.

Za uspomenu možete ponijeti autentične kineske krunice obješene na bijele križeve. Za najmlađe — one koji još nisu stigli pobjeći preko granice — nudimo puškice domaće proizvodnje, da se na vrijeme nauče redu i strojevom koraku.

Naš moto je jasan i glasan:

"Dajte narodu igara kad već nema kruha, i držite mu glavu pognutu malo iznad vode dok ne zaboravi čega mu sve nedostaje."

Puno pozdrava iz ove naše sunčane provalije! Ivan Grahovec

EPIGRAM

Računica

Dužnosnici s narodom dijele sudbinu, množe i množe svoju imovinu.

Ipak, mala razlika među njima jest, narod nema ono, 6 plus 6. Slavko Kenđelić

ŠALJIVA PJESMA

Slatko

Šetam tako gradom

Od uha do uha

Zamrljan marmeladom

Doduše ima i nešto čokolade

Na vrhu moje brade

Zalijepilo me poput lanca čvrsta

I dosta pekmeza oko prsta

I kroz nos kao dašak

Procurio vanilin prašak

Ima pudinga i želatine

Niz obraze mi cure sline

I svijetom hodam tako

Život nije čupav već gladak

Stvarno je lijepo i lako

Da budeš prljav, ali sladak. Darko Žigrović

AFORIZMI

Najskuplja stvar u državi nije gorivo, nego prazna riječ. Kad nemaš rješenje, osnuj povjerenstvo. Kad nemaš povjerenje – osnuj novo.

U politici je tišina zlato, a istina – teret. Neki ljudi imaju stav. Ostali imaju Wi-Fi. Najviše se viče o poštenju onda kad ga najmanje ima. Budućnost nam je svijetla – samo je stalno gase. Kad ti kažu “radimo na tome”, znaj da još nisu ni počeli. Najglasniji su oni koji nikad nisu morali slušati. Kod nas je plan dugoročan – traje do sljedećih izbora. Narod pamti kratko, ali računi dolaze redovno. Ankica Anchie Biskupović

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Nastavlja se lijepo vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Već je i prošli tjedan vrijeme bilo osjetno toplije, stigle su nam prave proljetne temperature, a sve je u skladu s datumom jer po klimatološkom računanju 1. dana ožujka počelo je i klimatološko proljeće. Samo nas hladne noći i jutra podsjećaju na odlazeću zimu. Slično vrijeme očekujemo i sljedećih tjedan dana. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak suho, pretežno sunčano i toplo proljetno vrijeme. Nakon prohladnog jutra s temperaturom oko nule, popodnevna temperatura će narasti na toplih 18 ili 19 Celzijevih stupnjeva. S dolaskom večeri će opet brzo zahladiti. Čini se da nas povoljne vremenske prilike očekuju i krajem tjedna, mirisat će na

proljeće. Iako će jutra još uvijek biti prohladna uz moguć slab mraz i mjestimičnu kratkotrajnu maglu, danju će nas u subotu sunce lijepo ugrijati pa ćemo u najtoplijem dijelu dana mjeriti ugodnih 16 do 18 Celzijevih stupnjeva. Moramo ipak imati na umu da su večeri i jutra još uvijek dosta svježi. I nedjelja će biti vrlo slična. Hladno jutro uz temperaturu blizu nule, ponegdje s malo magle. Danju obilje sunca i ugodne topline jer će najviša temperatura narasti na otprilike 17 Celzijevih stupnjeva. U ponedjeljak se nastavlja toplo i mirno ranoproljetno vrijeme. Ostaje suho i djelomično sunčano, a temperatura zraka će biti vrlo ugodna. Jedino će noći i jutra odavati dojam prohladnog vremena uz temperaturu oko ili malo

Ožujska grmljavina najavljuje rodnu godinu

iznad nule. Danju lijepo i toplo uz dnevni maksimalac oko 17 ili 18 Celzijevih stupnjeva. Utorak i srijeda nastavljaju s mirnim, suhim i toplim proljetnim vremenom. I dalje prohladne noći i jutra, a topli dani. Neki prognostički pokazatelji upućuju da bi oko četvrtka postojala mogućnost za malo kiše ili kraći pljusak, ali to je još uvijek dosta nesigurno pa treba sačekati razvoj događaja.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 5. 3. 2026.)

• 8. 3. 1932. godine na Griču (Zagreb) izmjereno 66 cm snijega

• 8. - 10. ožujka 1976. godine u Pargu (Gorski Kotar) palo 112 cm snijega

• 13. 3. 1473. godine započele vrućine i suša što su trajale do 24. rujna tako da se Dunav u Mađarskoj mogao prehodati

VICOTEKA MOZGALICA

Pametni sat

Pita Haso Muju: – Bolan Mujo, čuo sam da si kupio onaj pametni sat. Pa što on sve može? – Ma sve, moj Haso! Broji korake, mjeri tlak, prati spavanje... – Pa što ti kaže ujutro kad se probudiš? – Kaže: „Hajde, konju, ustaj, zakasnio si na posao!”

Petica

Učiteljica pita Pericu: – Perice, reci mi jednu zamjenicu. – Tko, ja? – Odlično, Perice! Sjedi, petica.

Sarkazam

Pita sin oca: – Tata, što je to sarkazam? – Sine, ti si najpametnije dijete na svijetu i ja sam siguran da ćeš postati predsjednik države.

Morski pas Zašto morski pas ne jede klaunove? – Zato što su smiješnog okusa.

Zmaj

Pita unuk baku: – Bako, jesi li vidjela moje tablete? Baka odgovara: – Pusti tablete, sinko, jesi li ti vidio onog zmaja u kuhinji?!

- pronađi 10

SKANDINAVKA

Domače svije so pak na ceni?

Navek dok se žene hapijo spominati kak na čehari tak i na mlekari, makar je i jenoga i drugoga saki den se meje, o tomo kakše se meso kupuvle v trgovačkim cetrima unda znova dojdo na dnevni red i negdašje koline. Verjem kak se još navek si rado zmislimo, bar mi malo stareši, kak je to bilo kak so pajceki cvilili po gruntima dok so japa, stari japa, kum, sosed i tetec mesar klali svijo. A svija se klala ruon unda dok se je več voda vrela v kotlenki, a harinsko korito prepravljeno. I denes je to tak, ali sam tam de so v koco je domaći pajceki, a to se sam na seli more najti. Unda se klalo ono kaj se doma shranilo i dok je pajcek v koco mel okoli cirka 180 kil unda so se koline dogovarjale z tetecom Ferijo jerbo je on bil pravi maher za te posel. Istina Božek, neje mel majstorskoga ispita, ali je znal se okoli sviji i to tak dobro kak i vajdini mesari ak ne još i bole. Zmislim se kak denes, koline so nejvečpot bile po nejvekšoj zimi jerbo ga ne bilo škriji kam bi se meso pospravilo nek se je svija trela sharati, posle širom zeti i posložiti meso na svoje mesto. Harali smo jo vu velikoj harinskoj koriti, čistili dlako i to z boksovaj kaštuljkaj onak zvekšega, a z britvicaj za potbrivati na �ineše. Kože so morale biti čisto podbrite jerbo so se žjiv delali prezmošti šteri so ne bili tak mesnati kak denes, a ono kaj je ostalo je bilo za hladnetino, štera se je kuhala mam po kolinaj kaj nej kože podkvar došle. Klobasi so se navek delali jerbo je tak bilo leži duže čuvati meso dok je bilo malo podimleno. Meso štero se je ne predelalo je završilo v rasolo, a posle se je sušilo i na najže ili pak v tiblico metalo. Nikaj je ne smelo podkvar dojti. Unda ga ne bilo praznoga mesa punoga zraka il pak punoga vode kak se to denes more kaj de najti. I denes bi se se to moglo naprajti od čurki do prezmošta, klobasov i tiblice, ali nega domaći pajceki. Kak ga ne pajceki tak ga i se meje teci Feriji šteri se razmijo v mesarijo. Hajdi ga grunti po Međimorjo našemo malomo na šterima so prazni koci de so negda hercuvali pajceki, marosci

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nikola Zrinski Čakoski

je dobil filma

ili pak soprsnice, a denes so nutri sam paučine. Tak to dojde jerbo smo se mi Međimorci pogospodili. Velimo kak smo ne dosta bogati kaj bi kupuvali fal i hudo meso, ali si nebremo pomoči jerbo ga drugoga nega.

Zakaj nišči neče deco delati?

Negda ga dece bilo na sakomo korako, na sakomo grunto, a nega bilo dosti zabavišti, nega dosti bilo dečji igrališči, a denes zabavišta za sakim voglom, a dečja igrališča na sakomo korako. A nema se što igrati. Najte me krivo razmeti, ali nišči neče deco delati. Tak lepi posel, a nišči se niti ne hapljuvle. Mladi i oni šterima bi to moralo iti od roke, i ne sam od roke, oni se furt igrajo z mobitelima, a ove igračkice i igrice z šterima se deca delajo so furt na čakanjo. Ne bodete veruvali ali ve se stareši hrustijo kak bodo deco delali sam nek jim nešči da mlajše fabrike. No, neje dosti sam želja jerbo za saki posel tak i za of tre meti alata šteri je kreden i z šterim moreš nekaj naprajti kak to Božek zapoveda. Stareši se ravnajo k poslo, ali kak god je mlada partnerica nebre zbuditi "paloga borca" i od posla nikaj. Neje dosta meti majstorskoga ispita ak "zmočeni heroji" nečejo nikoga pod milim bogom posluhnuti. Japica je priznal da je to lani još nekak išlo dok so afričke slive kredno rodile, ali ovo leto dok jiv je suša pobrala nikak da z tem poslom dojde na zeleno kito. Kaj se bode išel rivat na frčno i mlajšo sosedo ak je ne siguren kaj bode delo napravil onak kak bi to ona štela jerbo ga alatka ne posluhe več kak je to negda bilo.

A brez alata ga ne zanata. Zato bi trelo nekaj zmisliti kaj se nej delala sam zabavišta i dečja igrališta nek bi se morala i deca delati.

Rekel sam vam več lani kak se dosti pot španceram po parko i imam kaj videti, mlade puce se špancerajo, ali pred sobom ne rivlejo kolca z detetom nek na vojčici vlečejo kujseke, pese ili pak peseke. A z te mele se vu zabavištima kruh ne bode jel!

Film o Nikoli Čakoskomo z falingami

Več je minulo 360 let otkak je divji prasec sfondal Nikolo Zrinskoga Čakoskoga i to v šumici vu

Kuršanco. To se odnegda pripovedalo ili bole rečeno šepetujilo jerbo je to odnavek bila istina o šteroj se je ne smelo preveč pripovedati. Posle preokreta 1990. leta so došla bolša vremena za naše velikane, ali se je, kaj se Nikole Čakovečkog dotikavle ne preveč toga spremenilo. Makar je on bil nejglavneši v ovom delo sveta dok je živel, očem reči, predi nek se je divji marosec dotepel na ov naš hatar jerbo dok je nešči spomenul Nikolo Zrinskoga nejvčpot se je to delalo o Nikoli Šubičo Zrinskomo šteri je z svojimi borcima branil Sigeta. Istina Božek imamo mi vejč Zrinskih, ali nekak smo se ne preveč kcoj držali pak oni šteri so hercuvali v Međimorjo 125 let nemajo niti svojo vulico, niti svoje trge, niti svoje škole makar so se to zaslužili. Nikola Šubič Zrinski Sigecki je dobil i svojo knigo, svojega spomenika, svojega Trga, ali v Zagrebo, ali Nikola Čakovečki nikaj od toga ak ne računamo da jim je Zrinska garda jenomo i drugomo organizerala znanstvene skupove. A Nikola Čakoveči je zafremal knižnico Zriniana, dopelal je fratre v Čakovec, zazidal je palačo v čakoskomo Staromo grado, izgradil je Novoga Zrina na Muri, poduzel je Zimsko vojno i vužgal Sulejmanovoga mosta v Osjeko, a nastradal je v lovo v Kuršanco. Ovo leto bode Zrinska garda izdala knigo o jemo. Novi Zrin je, prek Garde, dobil knigo pred pet let, a Nikola spomenika v čakoskoj knižnici. Sosedi z Varaždina, Alen Matušin i Martin Lukavečki, pak so snimili �ilma o Nikoli jerbo smo jega čistam pozabili makar je bil veliki čovek, vojskovođa, ban i pjesnik, a govoril je šet jezikov. Kuliko vidimo Nikola se mortik ne bi niti fčakal �ilma da je čakal na nas Međimorce. I ve se mi Međimorci čudimo kaj Nikola na �ilmo govori zagorski. I još nekaj, zazvedili smo da so se Nikola i Peter, kak brati, sfadili kaj je do ve nigdra nišči ne rekel. Film je još ne došel na svetlo dneva pak se te falinge, štere so vum došle na pretpremijeri �ilma morejo popraviti tak kaj ne bode Nikola, a i Peter ono kaj je ne nigdar bil. Nebre Alen ono kaj je ne nigdar bilo nam podlečiti kak umjetničko slobodo. Dosta se je toga pripetilo vu živlejo Nikole i ne tre zmišljuvati ono kaj je ne bilo. Alen je dosti veliki maher kaj to v red dotira. Toplo se nadjam!

MEĐIMURKA

Dina određuje ritam

Dina Šte�ić, učenica 8. b razreda Osnovne škole Donja Dubrava, već je prepoznata kao vrsna promotorica međimurske baštine. Kao aktivna članica tamošnjeg KUD-a Seljačka sloga, Dina ne zadivljuje samo svojim glasom, već i vještinom na bubnjevima. Iako se ovaj instrument tradicionalno veže uz muške izvođače, Dina svojim bubnjarskim bravurama i istančanim osjećajem za ritam dokazuje da djevojčice imaju itekako „snažnu ruku“. Svojim nastupima pruža sigurnu ritmičku podršku kolegama, rušeći stereotipe i čuvajući izvorni međimurski melos. (vv)

ULJEZ u žutim čarapama

Azijski stršljen kuca na vrata Hrvatske

stršljen, lat.

Dok se Europa već dva desetljeća bori s nezaustavljivim širenjem azijskog stršljena (Vespa velutina), ovaj opasni predator pčela stigao je praktički do same hrvatske granice. Na nedavnom predavanju u organizaciji Međimurske prirode u Čakovcu, dr. vet. med. Rene Rus s ljubljanskog Veterinarskog fakulteta upozorio je na ozbiljnost situacije: nakon Francuske, Italije i Njemačke, vrsta je prošle godine potvrđena u Mađarskoj, a 2024. i u Austriji. Azijskog uljeza najlakše ćete prepoznati po nogama. Za razliku

od našeg domaćeg stršljena, on ima karakteristične žute vrhove nogu, zbog čega izgleda kao da nosi čarape. Njegovo je tijelo znatno tamnije, gotovo potpuno crno, s tek jednim širokim narančastim pojasom na donjem dijelu zadka. Dok se domaći stršljen radije skriva u šupljinama, azijski svoja golema gnijezda gradi prkosno visoko u krošnjama drveća. Pravovremena prijava sumnjivih primjeraka javnim ustanovama trenutno je najjače oružje u usporavanju ove invazije. (sh)