Međimurske novine 1586

TEMA BROJA

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO

“BESPLATNO”

ZDRAVSTVO ustvari već plaćamo tisućama eura

To još i nije sve. Uz osnovno i dopunsko osiguranje, građani često troše dodatnih 10 do 20 eura mjesečno na lijekove koji nisu na punoj listi ili na razne medicinske potrepštine u ljekarnama

iz Argentine U Goričanu sam pronašao sigurnost kakva je u Buenos Airesu nezamisliva

KAZNA i izbacivanje iz zemlje Mlada Brazilka preko interneta nudila seks NEPRAVOMOĆNA PRESUDA Polijevao kćer vodom jer je razgovarala na telefon

ANKETA POD VUROM

Plaćate li dopunsko zdravstveno osiguranje?

Troškovi zdravstvene

skrbi i dalje su česta tema među građanima. Dok neki bez dopunskog osiguranja ne mogu zamisliti odlazak liječniku, drugi smatraju da bi osnovno

zdravstveno osiguranje

trebalo pokrivati sve potrebne usluge i lijekove. Više o ovoj temi pročitajte u našoj temi broja na stranicama 4.-5. (Iva Medved)

Ilka Grbavec, ČakovecPlaćam dopunsko preko HZZO-a, imam i trajni nalog te dodatno njemačko osiguranje. Dopunsko zdravstveno ima puno smisla jer se bi bez njega puno toga dodatno plaćalo. Ipak bi bilo dobro da osnovno zdravstveno pokriva barem nešto, posebno za umirovljenike, ali dopunsko ipak ima smisla.

Dragutin Bajsić, Čakovec - Plaćam dopunsko kod HZZO-a jer je jeftinije, privatno nema smisla. Dopunsko je potrebno jer država nema dovoljno novca. Da ima, bilo bi bolje da osnovno zdravstveno osiguranje pokriva sve lijekove i usluge.

Vlado Bošnjak, Čakovec

- Ne plaćam dopunsko jer sam dobrovoljni darivatelj krvi i nakon 35 davanja sam oslobođen plaćanja. Prije nije bilo dopunskog, sve je išlo preko osnovnog i tada je, po meni, sustav dobro funkcionirao i bilo je dobro.

Ana Zadravec, Čakovec - Plaćam dopunsko kod HZZO-a jer mi je sigurnije i na to sam navikla. Naravno, bilo bi bolje i idealno da se sve pokriva osnovnim zdravstvenim osiguranjem, ali kad je zdravlje u pitanju, spremna sam platiti što treba.

Ana Murković, Čakovec - Plaćam dopunsko kod HZZO-a jer najviše vjerujem državnom osiguranju. Smatram da bi umirovljenike trebalo osloboditi plaćanja dopunskog jer su primanja mala a zdravstvene potrebe sve veće, to bi nam puno značilo.

Fašnička

Veljača je tradicionalno mjesec rezerviran za fašnik, a sezonu je otvorio Fašnik u Zasadbregu koji je okupio dvadesetak ekipa, od Mu-

groznica trese Međimurje

kavci i Coprnica do Lafri i Cimeri. Ali ovo je tek počet ak fašničke groznice, a njen vrhunac stiže u nadolazećim danima. Od Štrigove do

Kotoribe, gotovo svaka općina i grad organizira svoju zabavu pod maskama, a na njih dolaze fašničke ekipe ne samo iz Međimurja ne-

go iz susjednih županija, pa čak i susjednih država. Sve detalje o međimurskom fašniku saznajte u našem prilogu! (bj)

Cesta smrti za Varaždince

Proteklog tjedna, u razmaku od samo četiri dana, dvije osobe izgubile su život na prometnici uz derivacijski kanal između Orehovice i Otoka. Prva nesreća dogodila se u subotu, 31. siječnja oko 21:40 sati. Sve je počelo kada je 37-godišnji vozač, iz još neutvrđenih razloga, naglo skrenuo u lijevu traku. U tom ga je trenutku već počeo pretjecati 25-godišnji mladić u drugom automobilu.

Došlo je do žestokog udara u kojem se automobil 37-godišnjaka nekontrolirano zanio, izletio s ceste na travu i doslovno poletio. Auto je u zraku i pri prevrtanju udarao u drveće svim dijelovima, od podvozja do krova, prije nego što se konačno zaustavio. Nažalost, 37-godišnji vozač je na mjestu poginuo, dok je 15-godišnji putnik iz njegovog

auta teško ozlijeđen i hitno prevezen u bolnicu.

Ni tu drami nije bio kraj. Nakon prvog sudara, automobil 25-godišnjaka nastavio je juriti cestom, udario u zaštitnu ogradu i odbio se natrag na kolnik. U tom zanošenju naletio je na treći auto kojim je upravljao 63-godišnjak. Iako je stariji vozač pokušao zakočiti i izbjeći sudar, ipak je prednjim dijelom udario u bok mladićevog auta koji se popriječio preko cijele ceste.

U bolnicu u Čakovec prebačeni su teško ozlijeđeni tinejdžer i 25-godišnji vozač, a tijelo poginulog vozača prevezeno je u Varaždin na obdukciju.

Druga kobna nesreća samo 200 metara dalje

Samo nekoliko dana nakon teške nesreće na istom

području, cesta između Orehovice i Otoka ponovno je uzela jedan mladi život. U utorak, oko podneva, u stravičnom sudaru automobila i kamiona na mjestu je poginuo 28-godišnji vozač, i to samo dvjestotinjak metara dalje od prve nesreće.

Do nesreće je došlo kada je mladić u osobnim automobilu iznenada prešao u suprotnu traku. U tom mu je trenutku ususret dolazio kamion kojim je upravljao 24-godišnjak. Izravan frontalni sudar bio je neizbježan i silovit. Od jačine udarca, automobil je odbačen na zaštitnu ogradu, dok je kamion probio ogradu s druge strane ceste i zaustavio se tek na nasipu kanala. Nažalost, liječnica hitne pomoći mogla je samo konstatirati smrt 28-godišnjaka.

Vozač kamiona je u nesreći ozlijeđen te je prevezen u bolnicu u Čakovec, dok je tijelo preminulog mladića prevezeno u Varaždin. Obje nesreće dogodile su se u dijelu ceste koji spada pod Varaždinsku županiju, te su u oba slučaja smrtno stradali Varaždinci.

Ove dvije tragedije u samo četiri dana, na gotovo istom mjestu, bolan su podsjetnik na to koliko je dionica uz kanal opasna i koliko je malo potrebno da se životi nepovratno ugase. Apeliramo na sve vozače da na ovoj dionici maksimalno prilagode brzinu, izbjegavaju rizična pretjecanja i budu iznimno oprezni, jer cesta između Orehovice i Otoka u proteklih je nekoliko dana postala mjesto prevelike tuge. (bj, foto: vv)

NOVAKOVČANI na nogama zbog dvostrukih cijena ukopa

Mrtvima ista župa, živima različite tarife sprovoda

Piše: Vlasta Vugrinec

Našoj redakciji javila se ogorčena mještanka iz Novakovca koja ovim putem želi skrenuti pozornost na situaciju kojoj je njena obitelj bila izložena prilikom ukopa sestre na groblju u Dekanovcu. Naravno, nije htjela pred naš fotoaparat iz čiste predostrožnosti jer će groblje i dalje trebati.

- Općina nam je naplatila 250 eura za korištenje grobne kuće, dok mještani Dekanovca istu uslugu plaćaju 100 eura, ogorčeno nam je ispričala Novakovčanka.

Dodala je kako je na upit o razlici u cijeni dobila puko objašnjenje da je to tako jer su iz Novakovca, koji se nalazi u sastavu Općine Podturen, premda pripadaju dekanovskoj župi.

Novakovčani su posebno ljuti jer ih o drastičnoj razlici u cijeni nitko nije prethodno obavijestio niti je igdje istaknuta jasna informacija. I ne samo to, navode i da im GKP Prelog naplaćuje 43 eura za čišćenje kapure te 20 eura za njeno otvaranje i zatvaranje. I sve to za samo nekoliko sati korištenja jer se po novom, odnosno nakon pandemije koronavirusa, nekako izgubio običaj dvodnevnog bdijenja. Drugim riječima, mrtvačnica se otvara tek tri ili četiri sata prije sprovoda.

To nije logično, smatra podturenski načelnik

Za razliku od načelnika Dekanovca, načelnik

- Općina Dekanovec nam je naplatila 250 eura za korištenje grobne kuće, dok mještani Dekanovca istu uslugu plaćaju 100 eura, ogorčeno nam je ispričala Novakovčanka

Podturna Perica Hajdarović bio je spreman za razgovor, a spreman je pomoći i svojim sumještanima.

- Bilo je puno upita mještana Novakovca nakon tog spornog sprovoda, kaže načelnik Perica Hajdarović, dodajući

kako je poslao dekanovskom načelniku zamolbu za očitovanje o toj spornoj odluci.

Prema njegovim riječima, to nije logično ni pošteno jer su u izgradnji kapure u Dekanovcu u

najvećem broju sudjelovali upravo Novakovčani. Naime, devedesetih godina prošlog stoljeća, kad se zajedničkim snagama gradila grobna kuća, Novakovec je imao više stanovnika od Dekanovca.

- Bilo je određeno da obitelji s 250 maraka po kućanstvu daju za gradnju kapure, ističe podturenski načelnik.

S obzirom na to da je riječ o niti deset ukopa godišnje, teško da je tu riječ

Visina grobnih naknada donesena je na temelju jasne zakonske ovlasti, kažu u Dekanovcu

Što se to dogodilo, upit smo poslali u Općinu Dekanovec i dobili smo opširno objašnjenje koje potpisuje Dino Jambrović, pročelnik JUO:

- U vezi Odluke o visini grobnih naknada na mjesnom groblju Dekanovec, donesene od strane Općinskog vijeća Općine Dekanovec (KLASA: 024-01/25-01/05, URBROJ: 2109-20-02-25-7 od 18. listopada 2025., s početkom primjene od 1. siječnja 2026. godine), Općina Dekanovec daje sljedeće očitovanje. Odluka o visini grobnih naknada donesena je u okviru zakonom propisanih ovlas� Općinskog vijeća Općine Dekanovec. Sukladno članku 21. Zakona o grobljima (, Narodne novine”, broj 78/25), predstavničko �jelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno je odlukom utvrdi� visinu i način plaćanja grobnih naknada na grobljima u svom vlasništvu. Nadalje, člankom 31. Statuta Općine Dekanovec propisane su ovlas� Općinskog vijeća u području komunalnih djelatnos� i upravljanja komunalnom infrastrukturom, uključujući donošenje općih akata kojima se uređuje korištenje i financiranje komunalnih objekata. Groblje na području Općine Dekanovec, zajedno s pripadaju-

ćom mrtvačnicom, predstavlja komunalnu infrastrukturu u vlasništvu Općine, a upravljanje, redovno održavanje financiranje iste spada u samoupravni djelokrug Općine kao jedinice lokalne samouprave. i Redovno održavanje groblja, koje obuhvaća košnju, odvoz otpada, utrošak vode i električne energije te druge tekuće troškove, financira se iz godišnje grobne naknade. Navedena naknada propisana je u jednakom iznosu za sve korisnike grobnih mjesta, neovisno o njihovom prebivalištu. Kapitalna ulaganja u komunalnu infrastrukturu groblja, uključujući uređenje staza, ograda i ulaznih prostora, infrastrukturne zahvate, financiraju se iz proračuna Općine Dekanovec.

U proteklom razdoblju za navedena ulaganja izdvojen je iznos veći od 100.000,00 eura, a sredstva su osigurana iz proračuna Općine Dekanovec koji se puni poreznim prihodima, komunalnom naknadom i drugim javnim prihodima koje uplaćuju stanovnici s prebivalištem na području Općine Dekanovec. Razlikovanje visine jednokratne grobne naknade i naknade za korištenje mrtvačnice prema prebivalištu korisnika ima objek�vno, razumno i zakonito

opravdanje. Osobe s prebivalištem na području Općine Dekanovec kon�nuirano sudjeluju u financiranju proračuna Općine Dekanovec, dok osobe bez prebivališta na tom području ne sudjeluju u financiranju navedenog proračuna, već svoje javne obveze ostvaruju prema drugim jedinicama lokalne samouprave.

Slijedom navedenog, viša jednokratna naknada propisana za korisnike bez prebivališta na području Općine Dekanovec predstavlja razmjerno i ograničeno sudjelovanje u troškovima izgradnje i unapređenja komunalne infrastrukture groblja, a ne trajno ili diskriminatorno financijsko opterećenje. Pritom se posebno is�če da je godišnja grobna naknada jednaka za sve korisnike grobnih mjesta, neovisno o prebivalištu, čime se dodatno potvrđuje da nijedan korisnik nije doveden u neravnopravan položaj.

Činjenica da su pojedini mještani sudjelovali u izgradnji mrtvačnice u ranijem razdoblju ne može predstavlja� trajnu pravnu osnovu za izuzeće od primjene važećih propisa ni� ograniči� zakonsku ovlast Općinskog vijeća da u skladu s važećim zakonodavnim okvirom uredi sustav grobnih na-

knada. Predmetna Odluka nema retroak�vno djelovanje, već se primjenjuje isključivo od 1. siječnja 2026. godine i jednako se odnosi na sve korisnike koji se nalaze u istoj pravnoj situaciji.

Razlike u visini pojedinih komunalnih naknada temeljene na prebivalištu korisnika predstavljaju uobičajenu i prihvaćenu praksu jedinica lokalne samouprave, osobito u području upravljanja i financiranja komunalne infrastrukture. U konkretnom slučaju kriteriji za utvrđivanje visine naknada jasno su propisani, unaprijed pozna� i jednako primjenjivi na sve korisnike koji se nalaze u istoj pravnoj situaciji, pri čemu ne dolazi do povrede načela jednakos� ni� se bilo koja skupina korisnika dovodi u nerazmjeran ili nerazuman položaj. Slijedom svega navedenog, Općina Dekanovec smatra da je Odluka o visini grobnih naknada donesena na temelju jasne zakonske ovlas�, utemeljena na objek�vnim i razumnim kriterijima, usklađena s načelima jednakog postupanja i financiranja komunalne infrastrukture te u skladu s ustaljenom praksom drugih jedinica lokalne samouprave, zbog čega ne postoji pravna osnova za njezinu izmjenu ili stavljanje izvan snage.

o nekakvoj �inancijskoj zaradi, budući da se radi o otprilike 2000 eura godišnje ili manje.

Susjede razdvojila administrativna granica

Radi lakšeg snalaženja, treba podsjetiti da je prije formiranja postojećih općina i gradova u Međimurju egzistirala samo Općina Čakovec. Tada su se na groblju u Dekanovcu pokapali mještani Dekanovca, Novakovca i Domašinca te su svi bili jedna župa. No, nakon formiranja općina, Dekanovec i Domašinec postale su samostalne jedinice lokalne samouprave, dok je Novakovec potpao pod Općinu Podturen. Groblje je ostalo tamo gdje je i bilo, zajedno sa župom Dekanovec. To znači da su se pokopi i dalje odvijali kao da nema promjena administrativnih granica. Ipak, do nekog prijepora je već tada došlo. Svi se sjećamo kako su Domašinčani selili svoje pokojnike na svoje groblje, pa i pod okriljem noći. Nadamo se samo da se time neće povesti i Novakovčani te seliti svoje pokojne na groblje u Podturnu Najavljen zbor mještana Novakovčani se, kako su nam rekli, neće pomiriti s novonastalom situacijom, odnosno neće popustiti. Kažu da su povijesno spojeni s Dekanovcem i desetljećima su dijelili groblje i župu. - Dogovaramo zbor mještana, i to vrlo skoro, čim se odrade sve potrebne radnje, rezolutno kažu.

Piše: Vlasta Vugrinec

Nakon poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, pitanje svih pitanja u nas Hrvata, pa i Međimuraca je, isplati li se prebaciti na privatno osiguranje. Za većinu zaposlenih građana mlađe i srednje životne dobi, privatne osiguravajuće kuće trenutno nude znatno povoljnije uvjete jer njihove premije ovise o godinama starosti, dok je državna polica �iksirana na jedinstven iznos za sve kategorije građana.

Dakle, 15 eura mjesečno, odnosno 180 godišnje. Tako mlađe osobe mogu ostvariti uštedu od gotovo pedeset posto na mjesečnoj razini, dok istovremeno dobivaju jednaku ili čak širu razinu zaštite koja uključuje pokriće participacije u javnim bolnicama i primarnoj zaštiti. Jedna od ključnih prednosti privatnih polica je uključivanje takozvane B liste lijekova u osnovnu cijenu.

Dok standardna državna polica ne pokriva doplatu za lijekove s te dopunske liste, privatni osiguravatelji najčešće pokrivaju te troškove do određenog godišnjeg limita, što može biti presudno za osobe koje redovito koriste speci�ične terapije. Uz to, privatni sektor često nudi i dodatne

pogodnosti poput besplatnih preventivnih pregleda ili popusta na usluge u partnerskim privatnim poliklinikama, čime se dodatno povećava vrijednost uloženog novca.

S druge strane, državna polica ostaje najisplativiji i najpouzdaniji izbor za stariju populaciju i osobe s ozbiljnim kroničnim oboljenjima.

Privatne kuće nakon šezdesete godine života značajno podižu cijene svojih usluga jer se rizik od oboljenja povećava, dok državni sustav zadržava solidarnost i istu cijenu bez obzira na godine ili zdravstveni karton korisnika. Također, kod državnog osiguranja nema rizika od odbijanja ugovora ili uvođenja posebnih doplata zbog povijesti bolesti, što ga čini sigurnijom opcijom za pacijente s kompleksnijim medicinskim potrebama.

Na plaće i naknade više od 75.000 zaposlenika u cijelom zdravstvenom sustavu godišnje se troši oko 2,6 milijardi eura. Kuka se da nema liječnika i pravo je pitanje koliko bi pojele plaće da imamo “ful” liječničku popunjenost

Dodatno zdravstveno osiguranje je nadstandard, ali…

Mnogi ljudi često miješaju dodatno i dopunsko osiguranje, ali to su dvije potpuno različite usluge. Dok dopunsko služi za pokrivanje troškova participacije, dodatno osiguranje je zapravo “viši standard”. Dodatno zdravstveno osiguranje predstavlja nadstandard koji se ugovara prvenstveno s privatnim osiguravajućim kućama kako bi se osigurala brža i komfornija zdravstvena usluga. Za razliku od obveznog ili dopunskog osiguranja koja su vezana uz državni sustav, ova polica omogućava izravan pristup privatnim poliklinikama i vrhunskim stručnjacima bez potrebe za liječničkom uputnicom ili dugotrajnim čekanjem na listama. Njezina osnovna svrha je preventivno djelovanje i brzo rješavanje zdravstvenih problema čim se pojave.

U praksi to znači da se jednom godišnje obično ima pravo na detaljan sistematski pregled koji je prilagođen dobi i spolu korisnika, a kroz godinu može se koristiti određeni iznos za razne specijalistič-

Dakle, svatko će odvagnuti koji mu je oblik dopunskog osiguranja najisplativiji. Međutim, pravo je pitanje što to u stvari plaćamo, koliko se godišnje skupi na računu HZZO-a i kako se novac raspoređuje?

Osnovno osiguranje obavezno je za sve građane

Osnovno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, predstavlja temeljni sustav zaštite koji je obvezan za sve građane s prebivalištem u državi. Ono osigurava pravo na širok spektar zdravstvenih usluga koje uključuju primarnu zdravstvenu zaštitu kod odabranog liječnika opće prakse, ginekologa i stomatologa, kao i specijalističko-konzilijarnu skrb te bolničko liječenje. Kroz ovaj sustav pacijenti ostvaruju pravo na hitnu medicinsku pomoć, operativne zahvate, rehabilitaciju, medicinska pomagala te lijekove koji se nalaze na osnovnoj listi lijekova. Osim same medicinske njege, obvezno osiguranje pokriva i važne novčane naknade poput naknade plaće za vrijeme bolovanja, rodiljnih i roditeljskih potpora te povrata troškova prijevoza povezanih s liječenjem.

Hrva� uz osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje još moraju plaća� nadopunu cijene od 10 do 20 eura mjesečno za pojedine lijekove

ke preglede, laboratorijske analize krvi te dijagnostičke postupke poput ultrazvuka, magnetske rezonance ili CT-a. Velika prednost je što se termini dogovaraju u vrijeme koje korisniku odgovara, često već unutar par dana i dobiva se usluga u modernim prostorima uz posvećeniji pristup liječnika.

Cijena police dodatnog osiguranja nije ista za sve već se određuje na temelju godina života, trenutnog zdravstvenog stanja i opsega usluga koji se želi uključiti.

Važno je znati da te police obično imaju de�inirane godišnje limite do kojih osiguranje pokriva troškove, a kod većine kuća postoji i razdoblje počeka, odnosno vrijeme od potpisivanja ugovora tijekom kojeg se usluge još ne mogu koristiti.

Također, važno je napomenuti da dodatno osiguranje najčešće ne pokriva liječenje kroničnih bolesti koje su dijagnosticirane prije sklapanja police, već je fokusirano na nove zdravstvene tegobe i redovitu kontrolu zdravlja.

Međutim, važno je razumjeti da osnovno zdravstveno osiguranje ne pokriva uvijek punu cijenu zdravstvene usluge. Zakon propisuje da osiguranik mora sudjelovati u troškovima liječenja kroz takozvanu participaciju, koja iznosi najmanje dvadeset posto od ukupne cijene usluge, osim ako se ne radi o kategorijama stanovništva koje su zakonom oslobođene plaćanja. To znači da će osoba koja ima isključivo osnovno osiguranje morati iz vlastitog džepa platiti �iksne naknade za posjet liječniku, izdavanje recepta u ljekarni, dio troškova specijalističkih pretraga ili bolničkog dana, sve do zakonski određenog maksimalnog iznosa.

Sustav je postavljen tako da jamči dostupnost nužne medicinske pomoći svakom građaninu, ali istovremeno prebacuje dio �inancijskog tereta na pojedinca kroz spomenuto sudjelovanje u troškovima.

Pravo na potpunu zdravstvenu uslugu bez izravnog plaćanja u ordinacijama ostvaruje se tek kombinacijom osnovnog i dopunskog osiguranja, jer dopunsko preuzima onaj dio troškova koji osnovno osiguranje ne pokriva. Određene usluge, poput estetskih operacija koje nisu medicinski indicirane, nabave nadstandardnih materijala u stomatologiji ili liječenja u privatnim ustanovama bez ugovora s državom, uopće nisu predmet osnovnog osi-

“BESPLATNO”

To još i nije sve. Uz osnovno i dopunsko osiguranje, građani često troše dodatnih 10 do 20 eura mjesečno na lijekove koji nisu na punoj listi ili na razne medicinske potrepštine u ljekarnama

guranja i korisnik ih u potpunosti �inancira sam.

Oslobođenje od plaćanja

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) svake godine usklađuje granice prihoda, a od 1. siječnja 2026. na snagu su stupili novi, povoljniji iznosi. Pravo na besplatnu policu dopunskog osiguranja koju plaća država sada se može ostvariti ako mjesečni prihodi ne prelaze određene pragove.

Za osobu koja živi u kućanstvu s drugim članovima, mjesečni prihod po svakom članu obitelji u protekloj godini ne smije biti veći od 458,08 eura. Kod samaca cenzus je 573,50 eura.

Specifične skupine: Tko ima besplatna prava?

1. Trudnice: Sve zdravstvene usluge izravno vezane uz trudnoću i porod su besplatne. Međutim, za sve ostale dijagnoze (npr. upala grla, drugi lijekovi) trudnice moraju imati dopunsko osiguranje ili platiti participaciju.

2. Oboljeli od tumora: HZZO u potpunosti pokriva troškove liječenja zloćudnih bolesti. Ipak, sama dijagnoza tumora ne donosi automatski besplatnu policu dopun-

skog osiguranja za druge zdravstvene probleme, osim ako osoba ne zadovoljava uvjete imovinskog cenzusa ili ima 100 % tjelesnog oštećenja.

3. Liječenje u inozemstvu: Dopunsko osiguranje pokriva i sudjelovanje u troškovima liječenja u državama članicama EU i trećim zemljama, ako je liječenje odobreno sukladno propisima i međunarodnim ugovorima.

godišnje za odvaja Hrvat

plaćom

Važno je napomenuti da se u te prihode ubrajaju plaće, mirovine, ali i drugi oporezivi primici, dok se neki dodaci poput dječjeg doplatka ili određenih socijalnih naknada obično ne računaju u prosjek.

Građani za zdravstvo godišnje uplate oko 4 do 4,5 milijarde eura

Iznos koji se u državnom proračunu izdvaja za zdravstvo u Hrvatskoj svake je godine jedan od najvećih rashoda, odmah uz troškove za mirovine. Prema aktualnim podacima za 2026. godinu, ukupni rashodi za zdravstvo planirani su u iznosu koji premašuje 5,5 milijardi eura.

Najveći dio dolazi iz doprinosa za zdravstveno osiguranje koje uplaćuju poslodavci, dok se preostali dio nadoknađuje izravno iz državnog proračuna kroz opće poreze poput PDV-a i trošarina.

Stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje

koji se svakog mjeseca “skida” zaposleniku s plaće iznosi 16,5 %. Za neto plaću od oko 1350 eura, bruto iznos je otprilike 1950 eura i to znači da prosječni hrvatski zaposlenik mjesečno u sustav zdravstva uplati oko 322 eura. Ako pak je bruto plaća 2500 eura onda se taj iznos kreće oko 412 eura mjesečno. Naravno, to je samo osnovno osiguranje kojem treba dodati i iznos dopunskog osiguranja, pa se iznosi kreću oko 337 eura, odnosno 427 eura. Na godišnjoj razini to je oko 3984 eura, odnosno 5224 eura.

Zaposleni tako godišnje na ime osnovnog osiguranja u državni proračun uplate od 3,5 do 4 milijarde eura. Dodamo li tome i premije dopunskog osiguranja (bilo HZZO-u ili privatnim osiguravateljima) kroz koje se prikupi još oko 300 do 400 milijuna eura ispada da građani godišnje za zdravstvo daju oko 4 do 4,5 milijarde eura.

koje se plaća liječenje za sve. Dakle i za one koji ne rade, za djecu i umirovljenike. U principu, sredstva su raspoređena na nekoliko ključnih stavki. Nećemo tu sad spominjati i tzv.stavku afera s pretplatama uređaja i sličnim malverzacijama. Najveći dio tog iznosa, oko 3 milijarde eura, troši se na bolnički sustav. Unutar tog iznosa, više od polovice sredstava odlazi na plaće i naknade za rad medicinskog i nemedicinskog osoblja, dok se ostatak koristi za takozvani hladni pogon, energente i prehranu pacijenata.

Druga po veličini stavka su lijekovi, na koje se godišnje troši između 1,5 i 1,7 milijardi eura. Unutar te kategorije, posebno se izdvajaju skupi lijekovi za onkološke bolesnike i rijetke bolesti, za koje se godišnje izdvaja više od 350 milijuna eura.

Što vam sve pokriva dopunsko osiguranje?

Detaljan vodič kroz cijene i prava pacijenata

Nakon službenog očitovanja Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), donosimo detaljan pregled troškova zdravstvene zaštite. Svi iznosi izračunavaju se na temelju proračunske osnovice koja u Republici Hrvatskoj iznosi 441,44 eura.

Što zapravo plaća dopunsko osiguranje?

koja nije na razini primarne zaštite (npr. MR, CT) iznosi 2 % osnovice – 8,83 eura.

4. Ortopedska pomagala: Pomagala s osnovne liste Zavoda iznose 2 % osnovice – 8,83 eura.

5. Fizikalna medicina: Fizikalna terapija u ambulanti ili kući iznosi 1 % osnovice po danu – 4,41 euro po danu.

Međutim, čak i uz osnovno i dopunsko osiguranje, građani često troše dodatnih 10 do 20 eura mjesečno na lijekove koji nisu na punoj listi ili na razne medicinske potrepštine u ljekarnama.

Oko 2,6 milijardi eura troši se na plaće, a nema nas tko liječiti Sav taj novac ide u zajedničku kasu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz

Primarna zdravstvena zaštita, koja uključuje rad obiteljskih liječnika, pedijatara i ginekologa u domovima zdravlja, raspolaže s oko 950 milijuna eura. Iako ovi liječnici zbrinu najveći broj pacijenata, njihovo �inanciranje čini tek oko 17% ukupnog proračuna. Uz izravne medicinske troškove, oko 400 milijuna eura, odlazi na novčane naknade za bolovanja i rodiljne dopuste. Najmanji udio, manji od 100 milijuna eura, usmjeren je na preventivne programe i javnozdravstvene akcije, unatoč tome što su oni ključni za dugoročno smanjenje troškova liječenja teških bolesti u budućnosti. S druge strane, ukupni iznos koji se iz proračuna izdvaja za plaće u zdravstvu godišnje iznosi oko 2,6 milijardi eura za više od 75.000 zaposlenika u cijelom sektoru. Najveći dio, između 1,8 i 1,95 milijardi eura, odlazi na zaposlenike u bolničkom sustavu. Ostatak iznosa, od približno 650 do 750 milijuna eura, troši se na plaće u ostalim dijelovima sustava. To uključuje zaposlenike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (domovi zdravlja), radnike u zavodima za hitnu medicinu, zaposlenike u zavodima za javno zdravstvo te administrativno osoblje u samom HZZO-u.

Ugradnja umjetnog kuka od 5000 do 10.500 eura

HZZO bolnici za ugradnju umjetnog kuka plaća prosječno oko 4.000 do 5.000 eura. Ovaj iznos pokriva samu protezu (materijal), rad kirurškog tima, anesteziju i nekoliko dana bolničkog oporavka. Ako se odlučite za privatni zahvat kako biste izbjegli liste čekanja, cijene su znatno više jer

uključuju puni “hladni pogon”, luksuzniji smještaj i vrhunske implantate bez ograničenja javne nabave. Cijene standardne operacije kuka kreću od 7.500 do 10.500 eura. Neke poliklinike nude pakete koji uključuju operaciju, vrhunsku protezu, �izikalnu rehabilitaciju i boravak, što može doseći i 12.000 eura.

Osnovno zdravstveno osiguranje pokriva veći dio troškova, ali za većinu usluga pacijenti moraju platiti participaciju u visini od 20 % pune cijene. Ako imate policu dopunskog osiguranja, HZZO taj iznos pokriva u potpunosti umjesto vas.

Cjenik participacija: Postoci i iznosi u eurima

Ako nemate dopunsko osiguranje, ovo su iznosi koje plaćate po usluzi:

1. Primarna medicina i recepti: Pregled kod obiteljskog liječnika, ginekologa, stomatologa ili izdavanje lijeka po receptu iznosi 0,30 % osnovice – 1,32 eura.

2. Specijalistički pregledi: Pregledi u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti i dnevna bolnica iznose 1 % osnovice –4,41 euro.

3. Specijalistička dijagnostika: Dijagnostika

Valja naglasiti da su troškovi za plaće u posljednje dvije godine porasli za više od 30% pa danas plaće čine gotovo polovicu ukupnog zdravstvenog proračuna. I još nam nedostaje liječnika. Pitanje je koliko bi pojele plaće da imamo “ful” liječničku popunjenost.

Nabava skupih uređaja, poput magneta (MR), CT uređaja, linearnih akceleratora za zračenje ili robotskih sustava za operacije, �inancira se iz kapitalnih ulaganja. Za te svrhe se godišnje izdvaja između 150 i 200 milijuna eura. Važno je napomenuti da se u modernom hrvatskom zdravstvu ovaj dio više ne oslanja samo na državni proračun već se kupuje pomoću fondova Europske unije.

I onda na sistematski privatno!

Dakle, godišnje izdvajamo za zdravstvo oko 4000 eura

6. Bolničko liječenje: Troškovi bolničke zaštite iznose 4,01 % osnovice po danu – 17,70 eura po danu.

7. Dentalna pomagala (odrasli do 65 god.): Proteze i pomagala s osnovne liste iznose 40,09 % osnovice –176,97 eura.

8. Dentalna pomagala (stariji od 65 god.): Pomagala s osnovne liste iznose 20,04 % osnovice – 88,46 eura. Maksimalni trošak: Bez obzira na visinu računa, najviši iznos sudjelovanja po jednom računu ne smije prijeći 120,26 % osnovice, odnosno 530,88 eura.

Napomena: HZZO nudi isključivo dopunsko zdravstveno osiguranje. Usluge dodatnog osiguranja (poput sistematskih pregleda u privatnim poliklinikama ili višeg standarda smještaja) HZZO nema u svojoj ponudi.

i onda teško da imamo besplatno zdravstveno. Jer, svaki pregled, svaku operaciju smo platili i preplatili, naročito ako je čovjek zaposlen 40 pa čak i 30 i 35 godina. A ne da se muči s listama čekanja, čekanja u ordinacijama, obilazi šaltere i slično. Posebno to nervira zaposlene kojima je vrijeme novac i stoga će primjerice radije otići privatniku i platiti sistematski 150 do 250 eura za muškarce i 250 i 350 eura za žene i kompletni pregled obaviti za par sati nego se klatariti bolničkim hodnicima tjednima.

Godišnje platimo i operaciju ugradnje kuka, srećom imamo ih samo dva, a radimo 35 ili 40 godina. Najgore je to što čitavog radnog vijeka izdvajamo silne ojere, a rijetko smo kod liječnika. No, pod stare dane, kad nam on najviše treba, kad imamo najmanje ojera, naplaćujemo se u apoteci silnih nadoplata.

Liderstvo bez ikoga

tko te sluša: tko tebi drži leđa?

Oliderstvu se danas govori neprestano. Strategije, vizije, alati, komunikacija, kultura, umjetna inteligencija u službi odlučivanja. Sve je analizirano, strukturirano i mjerljivo.

Ali postoji jedan dio liderstva o kojem se ne govori dovoljno i koji se rijetko izgovara iskreno. Možda zato što su lideri ipak u manjini pa se na njih rjeđe misli, a naglasak se češće stavlja na one koje vode. Možda zato što je taj dio neugodan. To je onaj dio u kojem je lider stvarno sam. Po samoj činjenici, lider je uvijek okružen ljudima: onima kojima neposredno ili posredno upravlja. No pitanje nije je li okružen, nego ima li nekoga s kime može iskreno razgovarati. Postoji li prostor u kojem može izgovoriti istinu bez posljedica? Što je odgovornost veća, to je taj prostor manji. Rečenice poput “ne znam”, “ovo me plaši” ili “ovdje sam se umorio” postaju luksuz koji si rijetko tko na vrhu dopušta. Tim treba stabilnost, uprava traži predvidljivost. Investitori očekuju optimizam, a privatni život traži mir. Kada se sve zbroji, lider postaje osoba koja mora uvijek imati odgovor. Od njega se očekuje da odluke budu spremne za sastanke i da ih zna donijeti. Zbog toga lider one najteže često donosi sam, u tišini, često noću, u razmišljanju, između opcija koje nijedna nije dobra. Ne dijele se s timom jer bi ih to opteretilo. Ne dijele se kod kuće jer zahtijevaju previše konteksta. Ne dijele se ni s kolegama na istoj razini jer se sutra natječu za iste resurse, projekte ili pozicije. I tako se sve počne nositi unutra. Izvana sustav funkcionira, rezultati postoje, a posao ide dalje. No

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore E - mail: vesna@vesnabaranasic.com MindsetSoul

unutra se nakuplja napetost koja nema gdje izaći. Većina lidera može izdržati velik pritisak i to nikad nije bio problem. Problem je u tome što pritisak bez izlaza s vremenom mijenja način razmišljanja. Odluke postaju opreznije, �itilj kraći, fokus slabi. Umor ne prolazi odmorom jer nije �izički. Ne događa se lom, nego postupno trošenje. Najstabilniji lideri dugoročno nisu oni koji nikad ne posrnu, nego oni koji imaju barem jedno mjesto na kojem ne moraju glumiti snagu. Prostor u kojem mogu izgovoriti da su se izgubili, da ne vide jasno ili da su umorni, bez straha da će to biti protumačeno kao slabost ili iskorišteno protiv njih. Zato je pravo pitanje: tko nosi lidera dok on nosi sve druge?

Tu počinje smisao executive coachinga – kao povjerljivog, strukturiranog razgovora za lidere. Kao prostora u kojem napokon mogu govoriti bez uloge.

To je razgovor u kojem se vraća jasnoća jer nema hijerarhije, očekivanja ni posljedica. Rijedak prostor u kojem netko nosi lidera, dok on inače nosi sve druge.

To je trenutak u kojem lider prepoznaje da dugoročna snaga ne dolazi iz toga da sve izdrži sam, nego iz toga da zna gdje može stati, razmisliti i ponovno voditi iz sebe, bez iscrpljenosti.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore vesna@vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Napokon kampanjsko

učenje!

Piše: Tomislav Novak

Foto: Mario Golenko

Kad smo mi nekad davno bili učenici, jako dobro smo zapamtili što je kampanjac. Naravno mi s boljim ocjenama smo uglavnom prešućivali da smo i mi kampanjci, ali bi profesori redovito neugodnim pridjevima počastili one manje umješne učenike. Biti kampanjac, značilo je učiti samo onda kada treba i ono što tada treba. Dok su nam profesori bili rogoborili, Toyota je to nazvala „Just in time“ organizacijom i ponosila se njom.

Zbog čega smo voljeli biti kampanjci? Zbog toga što si fokus na neki predmet trebao imati samo neko vrijeme, dok ne riješiš ispit ili odgovaranje. Na fakultetima se uglavnom jedino tako i studiralo prije uvođenja Bolonjskog sustava. Doduše taj fokus je bio zahtjevniji i zaista si trebao imati nešto više u glavi da završiš studij. Ali si na kraju bio daleko više sposoban rješavati probleme i ne stati pri pojavi iznenadnih situacija i čekati da ti netko rješenja servira na pladnju. Naime masu toga si na fakultetu tada morao pronaći sam, pa čak i oduševiti profesora na ispitu znanjem kojeg nije očekivao. Ima li doista sličnosti između nekadašnjeg iskustva kampanjskog učenja i modularne nastave koja koristi sličnu logiku pokušat ćemo otkriti na najboljem mjestu.

U strukovnim školama diljem Hrvatske tiho se provodi jedna od najvećih reformi obrazovanja – prelazak na modularnu nastavu u strukovnom dijelu pojedinog zanimanja. Općeobrazovni predmeti (hrvatski i strani jezik, matematika, povijest, geogra�ija, TZK i vjeronauk/etika) i dalje se realiziraju kroz predmete, uz nešto povećani fond sati predmeta koji su dio državne mature. Iako se na papiru često čini da je riječ samo o promjeni nazivlja gdje npr. "predmeti" postaju "moduli", u praksi se radi o potpunom zaokretu u metodama poučavanja strukovnih sadržaja. O tome što to znači za učenike, profesore i roditelje razgovarali smo s Draženom Blažekom, ravnateljem Tehničke škole Čakovec. Novi sustav donosi promjene na tri ključne razine: organizacijskoj (za ravnatelje), izvedbenoj (za profesore) i onoj najvažnijoj – obrazovnoj (za učenike). Prema riječima ravnatelja Blažeke, cilj nije kozmetička promjena, već suštinska promjena - gdje se uz funkcionalniju organizaciju nastave u zaokruženim bloko-

Učenici više ne bubaju napamet predmete, već se posvete jednom predmetu dok ga ne izuče do kraja, a pri tome moraju biti i prilično samostalni

vima stvaraju poticajna radna okruženja za kvalitetnu realizaciju zadanih skupova ishoda učenja pojedinog modula.

Zbogom "šaranju" po predmetima

Jedna od u ovom trenutku najvidljivijih promjena je raspored sati. Učenici više nemaju pet ili šest različitih predmeta dnevno razbacanih kroz cijeli tjedan. Nastava se sada odvija u blokovima. Što smo mi pejorativno nazvali „kampanjski“. – Nekad su predmet Osnove elektrotehnike djeca imala cijele godine po tri sata tjedno. Sad oni taj modul imaju u prvom polugodištu po šest sati tjedno, a onda u drugom nastavljaju s drugim modulom. Ti završiš onaj osnovni dio i onda nastavljaš s nadgradnjom, pojašnjava Blažeka.

Iako ukupno tjedno opterećenje za učenika ostaje isto (oko 34 sata), ovakav pristup omogućuje dublji fokus na materiju. Učenik se ne mora pripremati za pet različitih područja svaki dan, već je usmjeren na jedan modul koji može objedinjavati više srodnih cjelina.

Profesori postaju moderatori

Možda najveći izazov reforme leži u promjeni uloge nastavnika. Klasična "ex cathedra" predavanja, gdje profesor diktira, a učenici pišu, odlaze u povijest. S povećanim brojem sati u bloku, profesori moraju mijenjati metode rada.

– Kad imaš šest sati tjedno s istim učenicima, nije isto kao kad imaš dva. Profesori postaju moderatori, ističe ravnatelj.

To zahtijeva da nastavnici budu spremni na interakciju u kojoj nisu nužno jedini izvor znanja. Blažeka naglašava kako se mora priznati i vrednovati ako učenik, zahvaljujući vlastitom interesu i istraživanju, o nekoj speci�ičnoj temi zna više od profesora.

Kulturološki šok za učenike: Nema više "sve na tanjuru"

Novi kurikulum dijeli nastavu na tri dijela: Vođeni proces učenja i poučavanja (VPUP) što je pandan teorijskoj nastavi, oblici učenja temeljenog na radu (UTR) što podrazumijeva praksu i laboratorijske vježbe, te novost koja izaziva najviše polemika – Samostalna aktivnost učenika. Upravo je samostalna aktivnost učenika točka loma s dosadašnjim mentalitetom naslijeđenim iz osnovne škole.

– Nama u strukovnim školama je najveći problem što učenici dolaze iz osnovne škole gdje su bili uglavnom naučeni sve dobiti na tanjuru: ja ti izrecitiram, naučiš i poslije mi reproduciraš, upozorava Blažeka.

Primjer sa diodama. U dosadašnjem obrazovnom procesu najčešće se događalo da predavač konstatira da postoji određeni broj dioda, navede njihove nazive te se od učenika očekivalo da na slijedećem satu za neku ocjenu te činjenice mora ponoviti – što više činjenica se reproducira, ocjena je bolja, no i zaboravljivost činjenica je velika. U novom sustavu zamišljeno je da nastavnik najavi temu „diode“, učenik samostalno izvan škole samostalno proučava tu temu koristeći različite svoje izvore informacija. Na slijedećem satu učenik predstavi ne samo svoja saznanja o diodama, vrste, nazivi, već i u školskom praktikumu prepoznaje određene vrste dioda, spaja ih i formira određeni funkcionalni sklop. U ovakvim primjerima uspjeh je siguran, jer imate motiviranog i zadovoljnog učenika i nastavnika, a na taj način usvojeni skupovi ishoda učenja temelj su stručnih kompetencija. Profesori se moraju pripremati na drugi način da bi s učenikom razgovarali: možda je učenik u nekim stvarima prilikom proučavanja došao i dalje od profesora. I sad kad dođe na razgovor, možda i više zna od njega. Profesor mora biti spreman na to da učenik u nekim temama koje ga zanimaju zna više nego nastavnik. I to se mora priznati. I znači, to je već pozitivna ocjena. Samo je stvar u tome što djeca iz osnovne škole, koja su sad došla u srednju, još nisu na to navikla i treba neko vrijeme tolerancije dok oni to ne pohvataju.

Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole Čakovec

Što je zapravo "Učenje temeljeno na radu"?

Često se pogrešno smatra da strukovna škola ne valja ako učenici nisu stalno kod privatnih poslodavaca. Blažeka pojašnjava da UTR (Učenje temeljeno na radu) nije vezano isključivo za vanjske �irme. – Ako učenik mijenja kotač kod majstora u radionici, a to isto radi i u školi na laboratorijskim vježbama, to je isto učenje temeljeno na radu, kaže ravnatelj, napominjući da danas Tehnička škola Čakovec ima uvjete koji su često usporedivi i jednaki onima u realnom sektoru. Cilj zakonodavca jest gurnuti učenike u "vatru" realnog sektora, no sustav mora funkcionirati i tamo gdje privreda nije jaka.

Modularna nastava je proces. Ravnatelji i profesori su, kako kaže Blažeka, "prvi nadrapali". Osjećaju da se „u RH tiho provodi jedna od najvećih reformi u strukovnom obrazovanju…“ prethodile su višegodišnje pripreme, kako ravnatelja u organizaciji nastave tako i profesora novim pristupom u poučavanju, a sada slijedi period prilagodbe za učenike srednjoškolce. Trebat će proći nekoliko godina da nove generacije potpuno usvoje činjenicu da učenje više nije pasivno sjedenje u klupi, već aktivan rad – i u školi i kod kuće.

Suština uspješnog poučavanja nastavnika je aktivna suradnja sa učenicima, jer nije normalna situacija da učenik odabere neko zanimanje koje ga ne interesira. Ponekad prilikom upisa u srednju školu učenici nemaju jasne ciljeve, no i u tim situacijama nova modularna nastava omogućava jednostavniju horizontalnu prohodnost (promjenu zanimanja), dodaje Blažeka.

Moraju li učenici na praksu kod poslodavca?

- Znači li UTR (Učenje temeljeno na radu) da učenici moraju nužno ići na praksu kod poslodavaca?

- Ne nužno. Do sad se smatralo da djeca "nemaju praksu" ako nisu kod majstora u �irmi. Međutim, UTR može biti i u regionalnom centru kompetentnosti ili u samoj strukovnoj školi, ako škola ima uvjete. Na primjer,

u Tehničkoj školi Čakovec imamo uvjete slične ili iste kao kod poduzetnika. Cilj zakonodavca je da što više prakse bude u realnom sektoru ("vani"), ali ako u nekom gradu nema dovoljno poslodavaca, dijete ne smije biti oštećeno. Ono će svoj UTR odraditi u školskoj radionici i svejedno steći svoje zvanje, kaže Blažeka.

Šest milijuna eura za sport i rekreaciju

Revitalizacija 3 zone aktivnog življenja vrijedna 6,1 milijun eura mijenja sportsko-rekreacijsku infrastrukturu u Čakovcu, Nedelišću i Strahonincu

Piše: Kristina Kobal

Projekt Revitalizacija 3 zone aktivnog življenja službeno ulazi u fazu realizacije te donosi snažan razvojni iskorak za urbano područje Čakovca i susjedne općine Nedelišće i Strahoninec. Riječ je o jednom od kapitalnih projekata koji se provode kroz ITU mehanizam, a ukupna vrijednost bespovratnih sredstava iznosi 6.112.502 eura, što čini gotovo 80 posto ukupne vrijednosti projekta.

Grad Čakovec, kao nositelj ITU omotnice vrijedne 18 milijuna eura, zajedno s općinama Nedelišće i Strahoninec, ovim projektom značajno ulaže u kvalitetu života građana, s naglaskom na sport, rekreaciju i aktivno provođenje slobodnog vremena. Gradonačelnica Čakovca

Ljerka Cividini istaknula je kako su obje općine ozbiljno pristupile pripremi projekata te su se ravnopravno uključile u ostvarivanje ciljeva važnih za cijelo urbano područje.

Dovršetak Sportskorekreacijskog centra Mladost

U Čakovcu se projekt odnosi na dovršetak Sportsko-rekreacijskog centra Mladost, koji će dobiti potpuno novu funkcionalnu i sadržajnu cjelinu. Planirana je izgradnja 165 parkirnih mjesta, nadstrešnica opremljenih solarnim panelima te nove šetnice koja će povezivati Ulicu Globetka sa sportskom dvoranom. Uz to, predviđeni su am�iteatar, igrališta za pse, vanjska vježbališta i rekreativne zone, čime će se ovaj

prostor dodatno otvoriti svim generacijama građana. Potpisivanjem ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije osigurano je ukupno 6,1 milijun eura, od čega 2,732 milijuna eura odlazi Općini Nedelišće, dok je za Općinu Strahoninec osigurano 1,053 milijuna eura. Postupak javne nabave za radove u SRCu Mladost trenutačno je u tijeku.

Izgradnja pomoćnog igrališta u Nedelišću

Na području SRC-a Trate u Nedelišću planirana je izgradnja pomoćnog nogometnog igrališta s umjetnom travom, atletske staze i borilišta, kao i dodatnih igrališta za košarku, odbojku i badminton. Načelnik Nikola Novak naglasio je kako će cijeli sportski kompleks biti dostupan za besplatno korište-

HUMANA NOVA ispratila svog zaposlenika u mirovinu

nje, uz upravljanje Sport Huba Nedelišće.

U Strahonincu je sportsko-rekreacijski park već oko 80 posto dovršen. Projekt obuhvaća izgradnju vanjskog am�iteatra, tribina, boćališta, viseće kuglane, terena za tenis, mali nogomet i košarku te nove sportske zgrade sa svlačionicama, teretanom i tribinama. Načelnik Franjo Lehkec najavio je kako se završetak radova očekuje do svibnja, kada bi park trebao biti otvoren za javnost.

Projekt Revitalizacija 3 zone aktivnog življenja dio je šireg ITU ulaganja koje uključuje i izgradnju četiri vanjska bazena, a do sada je za urbano područje Čakovca osigurano više od 10 milijuna eura bespovratnih sredstava, čime se potvrđuje snažan razvojni zamah cijelog kraja.

Zoran Barat: Neću mirovati, volontirat ću!

U Socijalnoj zadruzi

Humana Nova svaki zadnji petak u mjesecu rezerviran je za proslavu rođendana svih zaposlenika rođenih u tom mjesecu uz druženje i simbolične poklone. Ipak, ovaj je petak atmosfera u prostorijama zadruge bila još emotivnija i svečanija nego inače. Uz uobičajeno slavlje, kolektiv koji čini 60 zaposlenika se okupio kako bi na poseban način obilježio odlazak u zasluženu mirovinu svog dugogodišnjeg kolege Zorana Barata. Zoran, koji živi u Murskom Središću, u Humana Novi proveo je proteklih sedam godina radeći na radnom mjestu komercijalista. Tijekom tog razdoblja postao

je neizostavan dio tima, a koliko mu rad u ovoj zajednici znači, najbolje pokazuje njegova želja da s Humana Novom ostane povezan i u budućnosti kroz volonterski rad.

Njegovi kolege i prijatelji iskoristili su ovo tradicionalno druženje kako bi mu uručili darove i zahvalili na zajedničkim godinama rada, poželjevši mu mirne i ispunjene umirovljeničke dane. Posebno emotivan trenutak bio je kada se njegov najbolji prijatelj u zadruzi, Dino Višnjić, oprostio od njega i poklonio mu gajbu pive kako bi riješio “dugove” iz prošlosti. Nakon toga druženje se nastavilo uz hranu, pjesmu i piće. (bj)

Erasmus+ nije samo za škole: što sve mogu financirati udruge u Hrvatskoj?

Iako se program Erasmus+ u javnosti najčešće povezuje sa školama i studentima, on već godinama predstavlja jedan od najvažnijih europskih izvora �inanciranja za udruge civilnog društva. Posebno su prepoznate udruge koje rade s mladima, žene kao ciljanu skupinu te kulturno-umjetnička društva, koja kroz Erasmus+ mogu provoditi međunarodne projekte, razmjene i edukativne aktivnosti.

Za razliku od mnogih drugih EU fondova, Erasmus+ ne zahtijeva vlastito su�inanciranje, koristi unaprijed de�inirane paušalne iznose i �inancira aktivnosti usmjerene na ljude, znanje i društveni učinak, a ne na infrastrukturu.

Udruge mladih: razmjene, radionice i sudjelovanje u demokraciji

Udruge koje rade s mladima imaju najširi spektar mogućnosti. Kroz natječaje Razmjene mladih i Aktivnosti sudjelovanja mladih mogu se �inancirati međunarodni kampovi, radionice, edukacije, javne rasprave i inicijative koje potiču aktivno građanstvo, demokratsko sudjelovanje, mentalno zdravlje, ekologiju ili digitalne vještine. Iznosi potpore najčešće se kreću od 20.000 do 60.000 eura, a �inanciraju se putni troškovi, smještaj, prehrana i provedba aktivnosti. Za prijavu je potrebna suradnja s najmanje jednom organizacijom iz druge europske zemlje, dok se veći projekti provode s više partnera.

Udruge žena: ravnopravnost, osnaživanje i međunarodna suradnja

Udruge koje se bave pravima žena, ravnopravnošću spolova i društvenim uključivanjem izravno se uklapaju u temeljne vrijednosti Europske unije, što ih čini vrlo konkurentnima u Erasmus+ programu. Najčešće se prijavljuju na natječaj Mala partnerstva,

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

koji je posebno prilagođen manjim i srednjim udrugama. Kroz ove projekte mogu se �inancirati edukacije, radionice, kampanje, razmjena dobrih praksi i razvoj novih programa, uz paušalna sredstva od 30.000 ili 60.000 eura. Obvezno je partnerstvo s barem jednom organizacijom iz druge države, a projekti obično traju od 12 do 24 mjeseca.

Kulturno-umjetnička društva: kultura kao prostor učenja i povezivanja

Kulturno-umjetnička društva često ne prepoznaju Erasmus+ kao izvor �inanciranja, iako program snažno potiče kulturnu razmjenu, očuvanje nematerijalne baštine i rad s mladima kroz umjetnost. Financirati se mogu međunarodna gostovanja, radionice, kulturne razmjene, kao i razvoj novih kulturnih programa u suradnji s europskim partnerima. Ovakvi projekti najčešće se prijavljuju kroz Razmjene mladih (ako uključuju mlade) ili Mala partnerstva, s iznosima do 60.000 eura. Partneri su kulturne udruge i organizacije iz drugih europskih zemalja, a naglasak je na suradnji i razmjeni iskustava.

Prilika koja je dostupnija nego što se čini

Rokovi za prijavu su tijekom veljače i ožujka 2026. godine, ovisno o pojedinom natječaju. Erasmus+ se pokazao kao jedan od najpristupačnijih europskih programa za udruge, osobito one koje žele proširiti djelovanje izvan lokalnih okvira, ali nemaju kapacitete za složene infrastrukturne projekte. Financiraju se konkretne aktivnosti, međunarodna suradnja i razvoj ljudi, a administrativni zahtjevi znatno su jednostavniji nego kod većine drugih EU fondova.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 8. veljače

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• Trgovina KRK, Nedelišće, M. Tita 62 (7-20 h)

• Trgovina KRK, Strahoninec, M. Gupca 1 (7-11 h)

INCIdENT

u Prelogu

Teško podnio prekid veze

Ugostitelj iz Preloga osuđen je na novčanu kaznu od 300 eura jer je 7. prosinca navečer u dvorištu kuće napao intimnu partnericu nakon što je prekinula vezu s njim. Njih dvoje bili su u vezi samo mjesec dana kada je žena odlučila raskinuti. Muškarac to nije mogao prihvatiti. Svađa je počela dok su se vozili autom, a nastavila se navečer. Oko 20 sati vikao je na nju, vrijeđao je i povlačio za jaknu u dvorištu kuće. Kod žene nije bilo vidljivih ozljeda, ali je bila uznemirena. Policija ga je uhitila istog dana u 21:07 sati. Sljedećeg jutra doveden

ČAKOVEC

je pred Općinski sud u Čakovcu gdje je pušten na slobodu. - Nisam se mogao suzdržati jer je to eskaliralo. Svjestan sam da to nisam smio učiniti i iskreno se ispričavam, rekao je 38-godišnjak na ispitivanju 9. siječnja. Dodao je da će prekinuti vezu jer se ne slažu. Ovo mu je bilo prvo suđenje za nasilje u obitelji. Sud mu je izrekao minimalnu kaznu od 300 eura. Vrijeme u pritvoru, od uhićenja do ispitivanja, uračunato mu je u kaznu, pa treba platiti 220,36 eura. Presuda je postala pravomoćna 21. siječnja. (ik)

Prosjak bježao od policajaca kad su mu našli galaxy

Muškarac (30) koji je 13. prosinca 2024. prosio na autobusnom kolodvoru u Čakovcu završio je s 800 eura kazne nakon što su mu policajci, tijekom pretrage, u džepu našli smotuljak s galaxyjem. Policajci su patrolirali toga dana oko 13:45 sati centrom grada. Na kolodvoru su vidjeli muškarca koji im je bio poznat od ranije kako ispruženom rukom prosjači od prolaznika. Pristupili su mu i zatražili osobnu iskaznicu, ali je rekao da je nema. Upitali su ga ima li kod sebe bilo što nedopušteno. Izvadio je kovanice koje je isprosjačio: euro, 50 centi i 20 centi. Policajac mu je rekao da će izvršiti vanjski pregled. Opipavanjem džepa osjetio je

nepoznati predmet. Muškarac je izvukao ALU smotuljak ispunjen zelenom materijom za koju se ispostavilo da je galaxy, sintetski kanabinoid. Kad mu je policajac rekao da će nastaviti s pregledom, muškarac je počeo vikati i mahati rukama. Oglušio se na upozorenja i počeo se udaljavati s mjesta događaja. Policajci su ga uhvatili za obje ruke i unatoč tomu što je pružao velik otpor, stavili mu lisice. Vještačenjem je utvrđeno da se radi o 0,43 grama sintetskog kanabinoida MDMB-4-en-PINACA. Muškarac se nije odazvao na raspravu. Općinski sud u Čakovcu presudio mu je 24. studenog 2025. novčanu kaznu od 800 eura. (ik)

PROBLEMI sa tinejdžerom

NEPRAVOMOĆNA PREsudA

Polijevao kćer vodom jer

je razgovarala na telefon

Muškarca (45) koji je polijevao maloljetnu kćer vodom i razbio joj ogledalo u sobi jer je razgovarala mobitelom, Općinski sud u Čakovcu je nepravomoćno osudio na 30 dana zatvora uvjetno jer mu je to već drugi slučaj nasilja u obitelji u posljednjih sedam mjeseci. Incident se zbio 1. siječnja oko 4 ujutro u obiteljskoj kući. Muškarac je bio kod kuće i pio alkohol cijeli dan. Od 20 sati navečer do 4 ujutro konzumirao je tri do četiri limenke piva, dvije čaše crnog vina i dvije čaši-

NEdELIŠĆE

Razbio

ce viskija. Supruga je sama otišla u grad na doček Nove godine, vratila se nakon ponoći, a on je otišao spavati. Probudio se i otišao u sobu 16-godišnje kćeri koja je razgovarala mobitelom. Pitao ju je za komarnik na prozoru jer je sumnjao da kroz prozor bježi kod dečka ili da dečko dolazi k njoj. Zatim je zatražio da prestane razgovarati jer je kasno. Kada je odložila mobitel, uzeo ga je i držao iznad glave. Maloljetnica je pokušala oduzeti mobitel, a majka je došla u sobu i

zatražila da izađe. Umjesto toga, sjeo je na rub kreveta i odbio napustiti sobu.

Djevojka je bila jako uznemirena jer se bojala da će joj uništiti mobitel kao što je ranije učinio s majčinim. Počela je teže disati i plakati. Majka je legla na mobitel kako bi ga zaštitila, a on ju je uhvatio za ramena i stiskao pokušavajući doći do mobitela. Kći je pokušala odgurnuti oca, a on je zgrabio čašu sa sokom i polio je po licu. Vratio se s čašom vode i ponovno je polio. Pri izlasku iz sobe udario

je šakom po okviru ogledala i oštetio ga. Pred sudom je tvrdio da je kćer polijevao kako bi je smirio jer je bila uznemirena, te da je ogledalo oštetio ramenom. Obje žrtve su porekle njegovu verziju. Odbio je alkotestiranje uz komentar "nisam pijan i neću puhati". U kaznu mu je uračunato šest dana pritvora koje je već odslužio. Ostalo mu je za izdržati 24 dana zatvora, ali kazna neće biti izvršena ako u sljedećih šest mjeseci ne počini novi prekršaj. (ik)

bocu na glavi prijatelja

zbog računa za piće

Muškarac (29) je udario prijatelja pivskom bocom u glavu ispred kafića u Nedelišću nakon prepirke oko toga tko će platiti račun za piće, zbog čega ga je Općinski sud u Čakovcu osudio na osam mjeseci zatvora, zamijenjenih s 480 sati rada za opće dobro. Četvorica prijatelja 16. ožujka 2024. navečer su otišli u ugostiteljski objekt "Matrix" u Nedelišću. Za stolom su pili pivo i družili se, no oko 23 sata izbila je prepirka oko toga tko će

platiti račun. Okrivljenik je počeo vrijeđati prijatelja, a potom mu se i unositi u lice. Ovaj ga je rukom odgurnuo od sebe i počeli su se nagurávati. Konobarica ih je zamolila da napuste kafić. Muškarac je uzeo svoj bicikl i počeo ga gurati pored sebe kada je u jednom trenutku osjetio udarac bocom po stražnjem lijevom dijelu glave. Boca se razbila, a krhotina mu je rasjekla kožu iznad lijevog oka. Vidio je 29-godišnjaka kako

je protrčao pored njega na drugu stranu ulice. - Nisam vidio sam trenutak udarca, ali sam čuo lomljenje boce, ispričao je jedan od prijatelja koji je bio s njima te večeri. Na cesti je vidio razbijenu pivsku bocu. Udareni muškarac sutradan je otišao u Županijsku bolnicu Čakovec gdje su mu zašili ranu na očnoj vjeđi. Tri dana nakon posjeta bolnici rana mu se upalila. Vještakinja je upozorila da je udarac bio na iznimno opasnom

mjestu, a uz malo jači udarac mogao je nastati prijelom očne duplje.

Na snimkama video nadzora kafića vidjelo se komešanje između četvorice gostiju, a zatim kako trojica izlaze nakon što im konobarica donosi račun. Jedan od njih u desnoj ruci držao je bocu dok je napuštao objekt. 29-godišnjak se branio šutnjom tijekom postupka. Sud mu je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir da prije nije bio kažnjavan. (ik)

Jedva punoljetni mladić 24. listopada prošle godine razbijao je predmete po kući jer mu sestra nije htjela dati novac za drogu, no sud ga je oslobodio optužbe jer takvo ponašanje po zakonu nije prekršaj koji spada u domenu nasilja u obitelji. Incident se zbio oko 14 sati, a u kući je bila i mladićeva majka. Nezadovoljan što mu sestra nije željela dati novac koji je tražio za drogu, mladić je po kući razbijao razne predmete, što je kod majke i sestre izazvalo strah i uznemirenost. Policija je podnijela optužni prijedlog protiv mladića zbog prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji.

No, sutkinja je zaključila da oštećivanje inventara zajedničke kuće ne predstavlja

psihičko nasilje u smislu zakona. Prema obrazloženju presude, psihičko nasilje mora biti napad na psihički integritet žrtve s ciljem uspostavljanja kontrole nad njom. Razbijanje predmeta po kući, iako je kod članova obitelji izazvalo strah, ne ispunjava tu zakonsku definiciju. Sud je provjerio i može li se raditi o ekonomskom nasilju, ali zaključio da ni ta kategorija nije primjenjiva. Ekonomsko nasilje po zakonu podrazumijeva zabranu korištenja imovine, onemogućavanje zapošljavanja ili uskraćivanje sredstava za kućanstvo. Presuda je donesena 14. siječnja ove godine i još nije pravomoćna. Protiv nje je moguća žalba u roku od osam dana. (ik)

VOZIO iako je bio pod zabranom

Zbog večernje vožnje koja je završila policijskom kontrolom, muškarac u kasnim četrdesetima proveo je noć u pritvoru i završio pred sudom. Uhvaćen je za volanom, iako mu je sud ranije izrekao zabranu upravljanja vozilima. Incident se dogodio 8. srpnja prošle godine oko 21:20 sati u Ulici Vladimira Nazora u Štefancu. Policija je

zaustavila osobni automobil kojim je upravljao, a provjerom je utvrđeno da mu je još bila na snazi zaštitna mjera zabrane vožnje B kategorije, izrečena ranijom sudskom presudom. Zabrana je stupila na snagu krajem svibnja i trebala je trajati dva mjeseca. Odmah je uhićen i odveden u Policijsku postaju Čakovec, gdje je proveo

KAZNA i izbacivanje iz zemlje

cijelu noć. Pred sudom se branio tvrdnjom da nije znao da mu zabrana već vrijedi. - Nisam primio presudu i nisam znao da zabrana traje, rekao je u obrani, navodeći probleme s dostavom pošte. Sud takvo objašnjenje nije prihvatio, istaknuvši da je presuda bila pravomoćna i izvršna te da neznanje ne može biti

opravdanje. Sud mu je izrekao novčanu kaznu od 1320 eura, u koju je uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru, pa mu je preostalo za platiti nešto više od 1240 eura. Uz to, izrečena mu je nova zabrana upravljanja vozilima u trajanju od tri mjeseca te obveza plaćanja troškova postupka. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Mlada Brazilka preko interneta nudila seks

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave međimurske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 23-godišnjom državljankom Brazila. Istražitelji su utvrdili da je

mlada Brazilka na širem području Čakovca nudila i pružala seksualne usluge uz novčanu naknadu, a svoje je aktivnosti reklamirala putem raznih internetskih stranica i oglasnika.

Zbog odavanja prostituciji, djevojka je odmah kažnjena novčanom kaznom. Međutim, njezini problemi s hrvatskim zakonima tu nisu završili. S obzirom na to da se kao strana državljanka bavila ilegalnim aktivnostima, Brazilki je po hitnom postupku otkazan kratkotrajni boravak u Republici Hrvatskoj, što znači da je dobila službeni rok u kojem mora napustiti zemlju. (bj)

SAT VREMENA

psovao partnericu i dijete

“Na riječ “policija” kontra reagiram”

Muškarac star 38 godina nepravomoćno je osuđen na uvjetnih 30 dana zatvora jer je krajem prosinca u Nedelišću sat vremena psovao i prijetio svojoj partnerici i njezinoj 11-godišnjoj kćerki, a njegov istup žrtve su snimale mobitelom. Muškarac je u listopadu prošle godine izašao iz zatvora gdje je proveo četiri godine i osam mjeseci zbog prometne nesreće sa smrtnom posljedicom. Ubrzo nakon toga sreo je poznanicu, počeli su se družiti i 21. prosinca iznajmili su stan s namjerom da žive zajedno. Već 7. prosinca žena ga je prijavila za nasilje, a taj postupak još je u tijeku pred Općinskim sudom u Čakovcu.

Incident se dogodio 30. prosinca u večernjim satima kada se vratio doma. Žena je

KAZNA od 300 eura

odmah posumnjala da je pio "po govoru i po licu", kako je kasnije ispričala na sudu. Otišao je spavati, a ona se sa kćerkom zaključala u dječju sobu. Oko 15 minuta kasnije zazvonio mu je mobitel i probudio ga. Došao je do vrata dječje sobe i počeo kucati.

- Dođi van iz sobe, što si se zaprla, vikao je prema partnerici. Potom je nastavio s pogrdnim riječima: - Što plačeš, moja si, kučko bezobrazna, što si tako glupa, prodaješ se za pare.

Kćerki je vikao: - Crkni, ista si kao mater. Žena ga je molila da se smiri jer je dijete s njom u sobi. Tri puta ga je upozorila da će zvati policiju. - Bila sam u strahu, nisam znala što bi mogao napraviti u tom trenutku, ispričala je na sudu. Nije znala kako ga snimiti na

svoj mobitel, pa su snimale na mobitel kćerke.

- Da mi policija ne bi rekla da možda nisam normalna, objasnila je zašto su odlučile sve snimiti.

Snimka je trajala oko pola sata. Sve je zajedno potrajalo sat vremena. Muškarac se maknuo od vrata nekih 10 minuta prije nego što je stigla policija, koja ga je uhitila u 21:20 sati. Proveo je deset dana u pritvoru, od 30. prosinca do 7. siječnja. Na sudu se branio da je i partnerica njemu uzvraćala pogrdnim riječima, te da ga je ugrizla za koljeno ali to on nije prijavio.

- Kad čujem riječ 'policija', ja kontra reagiram, umjesto da se smirim, objasnio je.

Tijekom suočenja molio je partnericu za oprost.

- Žao mi je da se to dogodilo i zato želim da ide-

mo kod doktora, hoću znati uzrok toga problema, rekao je. Partnerica mu je odgovorila: - Oprosti i ti meni. Žena je željela povući prijavu, no to nije bilo moguće jer se nasilje u obitelji progoni po službenoj dužnosti. Na sudu je ispričala da žele zajedno potražiti psihološku pomoć kako bi otklonili uzroke koji dovode do takvog ponašanja. Sud zbog toga nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane približavanja.

Sud ga je nepravomoćno osudio na 30 dana zatvora s rokom kušnje od šest mjeseci. Kako je već proveo deset dana u pritvoru, preostaje mu 20 dana zatvora, ali samo ako u sljedećih šest mjeseci počini sličan prekršaj. Sud ga je oslobodio plaćanja troškova postupka jer je bez primanja. (ik)

Viber svađa s bivšom koštala ga

kazne i nadzora nad

Prepirka oko dječje sjedalice prerasla je u niz vulgarnih poruka koje su 43-godišnjaka iz Čakovca koštale kazne od 300 eura, a Centar za socijalnu skrb odredio im je nadzor procijenivši da takvi sukobi među roditeljima predstavljaju opasnost za djevojčicu. Incident se zbio 17. listopada prošle godine oko pola četiri popodne. Muškarac je s posla htio doći po trogodišnju kćerku, ali mu bivša izvanbračna supruga nije dopuštala jer u automobilu nije imao dječju sjedalicu. Prepirka se vodila putem Vibera, a muškarac je u jednom trenutku izgubio živ-

ce i počeo slati poruke pune psovki i uvreda. Par je živio u izvanbračnoj zajednici gotovo pet godina. Žena je tijekom tog vremena preuzela i njegovo prezime, a zajednička kćerka rođena je 2022. godine. Veza je bila opterećena problemima jer je muškarac tvrdio da je partnerica istovremeno bila u vezi s njim i dvojicom drugih muškaraca. Žena ga je više puta napuštala i vraćala se, a nakon konačnog rastanka dogovarali su se preko Centra za socijalnu skrb oko viđanja kćerke. Situacija se dodatno zakomplicirala kada je muškarac tvrdio da ga je novi par-

ZAVRŠIO u zatvoru

Htjela je šogorici pokloniti haljine koje joj je darovao pa ju

je istukao

Mladić star 22 godine kupio je svojoj nevjenčanoj supruzi tri haljine, ali kada je doznao da ih je htjela pokloniti svojoj šogorici, izvrijeđao ju je te potom dva puta udario otvorenim dlanom po licu i nogom u stražnjicu. Sve se to dogodilo prvog dana nove godine, a on je nepravomoćno osuđen na 15 dana zatvora koje je izdržao u pritvoru. Slavili su Novu godinu kod njegovih roditelja, a žena je bila umorna te je htjela kući s djecom, ali nije imala ključeve. Otišla je kod njegovog brata s djetetom starim godinu i četiri mjeseca. Kad je muškarac došao po nju, počeo ju je vrijeđati pred rođacima. - Vukao me je po livadi prema kući. Bio je jako bahat, htio se tući sa svima, ispričala je žena na sudu u Čakovcu. Njegov brat ga je držao i pokušao spriječiti da je ne tuče, ali ju je ipak uspio udariti i rukom i nogom.

kćerkom

tner njegove bivše supruge zvao i prijetio mu likvidacijom ako se približi ženi i djetetu, što je prijavio policiji. Plaćao je redovito alimentaciju, ali su kontakti oko viđanja djeteta bili napeti.

Pred sudom je priznao prekršaj i više puta se ispričao. Objasnio je da je bio isprovociran jer mu je i bivša partnerica ranije slala uvredljive poruke koje nije prijavio policiji. Izjavio je da to nije trebao napisati i obećao da se takvo ponašanje više neće ponoviti.

Nakon incidenta par je ponovno bio na Centru za

U DEKANOVCU požar u restoranu Bajzovi dvori

U večernjim satima u Dekanovcu je izbila prava drama kada je dojavljen požar u poznatom ugostiteljskom objektu Bajzovi dvori. Iako su prizori plamena i gustog dima na prvu izgledali zastrašujuće, brza reakcija vlasnika i mještana spriječila je katastrofu, pa je događaj na kraju završio bez materijalne štete i ozlijeđenih.

Dojava je inicijalno stigla zbog sumnje na zapaljenje di-

mnjaka, što je odmah podiglo na noge vatrogasna društva DVD Dekanovec i DVD Domašinec. U pripravnost je stavljena i profesionalna postrojba JVP Čakovec, koja je krenula prema lokaciji, no s puta su opozvani jer su lokalne snage javile da je situacija pod kontrolom i da intervencija profesionalaca neće biti potrebna.

Vlasnik Bajzovih dvora, Perica Remenar, pojasnio je

okolnosti događaja, istaknuvši da je uzrok bio nespretno rukovanje roštiljem. Naime, u ložište je, umjesto predviđenog ugljena, ubačen kartonski otpad i drugi lako zapaljivi materijali. To je uzrokovalo naglu i visoku buktinju koja je stvorila dojam ozbiljnog požara na objektu. Remenar i Saša Šestan odmah su priskočili gašenju te su vlastitim snagama stavili vatru pod kontrolu u rekordnom roku.

socijalnu skrb gdje su dogovorili kada može viđati kćerku. Trenutno nema problema u komunikaciji i nije bilo više vrijeđanja, ali centar je procijenio da postoji rizično stanje za dijete te im je odredio nadzor. Rješenje o privremenom skrbništvu još nije doneseno, a kćerka živi s majkom. Sutkinja mu je izrekla najnižu propisanu novčanu kaznu zbog nasilja u obitelji, 300 eura. Kao olakotnu okolnost sud je cijenio priznanje prekršaja i obećanje da se neće ponoviti. Presuda od 16. siječnja ove godine još nije pravomoćna. (ik)

Vatrogasci su na mjesto događaja stigli otprilike sedam minuta nakon poziva, što je još jednom potvrdilo izvrsnu spremnost lokalnih društava, no do tada je opasnost već bila otklonjena. Vlasnik je izrazio žaljenje zbog uznemiravanja javnosti, naglasivši kako na objektu nema nikakvih oštećenja te da Bajzovi dvori nastavljaju s radom bez ikakvih smetnji. (bj)

- Kasnije su mi rekli da sam dobila jaki udarac nogom u glavu i da sam pala na pod, rekla je, dodavši da ju je boljela glava na zatiljku, ali nije tražila liječničku pomoć. Već kažnjavan za nasilje Žena je ispričala da je i na Badnjak bila izudarana te imala modricu na nosu i oku. - Ne znam što on želi i zašto se tako ružno ponaša prema meni. Često konzumira alkohol. Pokušala sam više puta razgovarati s njim, kao i moji prijatelji i rodbina, kazala je.

Muškarac je zanijekao nasilje. Ovo mu je bilo drugo kažnjavanje za nasilje u obitelji, a prethodno je bio osuđen u kolovozu 2023. Na suočenju je rekao da se nasilje neće ponoviti ako mu ona oprosti. Žena mu je oprostila, ali mu je rekla da s njim više ne može biti te da će otići kod svoje obitelji ili se javiti Centru za socijalnu skrb. (ik)

ZAVRŠIO na liječenju od alkohola

Pijani sin demolirao roditeljsku kuću

Muškarac star 44 godine 5. siječnja navečer u jako pijanom stanju došao u kuću svojih roditelja u Čakovcu, te počeo razbijati namještaj, vrijeđati oca i hodati polugol po dnevnoj sobi. Čakovečki sud ga je nepravomoćno osudio na uvjetnih 15 dana zatvora i obavezno liječenje od alkoholizma. Inženjer elektrotehnike koji inače radi u Njemačkoj pojavio se u obiteljskoj kući oko 18 sati pješice iz smjera Lendave. Analiza krvi pokazala je koncentraciju alkohola od 1,92 grama po kilogramu. Nakon što je kratko vrijeme proveo u sobi na katu, vratio se u prizemlje gdje su bili njegovi roditelji. Bez ikakvog povoda počeo je vikati i vrijeđati oca. Potom je zgrabio drvenu stolicu i bacio je prema ocu, pogodivši ga u nogu. Nastavio je bacati stolice i stolić po dnevnom boravku dok se sve nije razbilo. Rukama i nogama udarao je o drveni ormar dok ga nije potpuno demolirao, a potom jednu stranicu bacio u televizor koji se razbio.

“Nasilje nije rješenje” Iz razbijenog ormara razbacivao je rublje, knjige i papire po prostoriji. U jednom trenutku skinuo je hlače i donje rublje do koljena, te polugol nastavio hodati po kući. Pri izlasku iz dnevnog boravka razbio je prekidač

za svjetlo i staklena vrata, a u međuvremenu bacio i telefon. Otac je, uplašen i uznemiren ponašanjem sina, izašao iz kuće i otišao susjedu pozvati policiju. Majka je pokušala smiriti situaciju riječima "nasilje ništa neće riješiti", no sin je i dalje nastavio s demoliranjem kuće. Nakon što je polugol izašao van i nakratko legao na snijeg, vratio se u kuću i otišao na kat, gdje je prestao s nasilničkim ponašanjem. Policija ga je uhitila nešto prije 19 sati. Tijekom ispitivanja pred sucem izjavio je da se ne sjeća ničega od događaja i da mu treba stručna pomoć jer u posljednje vrijeme veoma puno konzumira alkohol. "Nisam se još otrijeznio i osjećam se veoma loše", rekao je. Na pitanje suca zašto pije ako zna da mu šteti, odgovorio je da ne zna i ne može objasniti. Sud ga je proglasio krivim za psihičko nasilje koje je kod roditelja prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost. Izrečena mu je kazna zatvora od 15 dana koja se neće izvršiti ako u roku od šest mjeseci ne počini novi prekršaj. U kaznu mu je uračunato pet dana koje je proveo u pritvoru. Kao zaštitnu mjeru sud mu je izrekao obavezno ambulantno liječenje od ovisnosti o alkoholu u trajanju od šest mjeseci u Županijskoj bolnici Čakovec. Ako se ne bude pridržavao liječenja, prijeti mu dodatna kazna od najmanje 10 dana zatvora. (ik)

GLOBALNO I LOKALNO Kineski izazov svijetu

Povijest nas uči da niti jedan hegemon nije dobar, a najčešća riječ koja se sve više spominje u političkim razgovorima je neovisnost. Kineski izazov ali i sindrom, sve više vlada velikim dijelom svijeta, pogotovo u Europi.

Podozrenje toliko ne dolazi od mogućnosti rata s Kinom usprkos zveckanju oružja SAD – Kina, koliko od nevjerojatnih uspjeha kineskog gospodarstva zadnjih godina kojemu nema premca u svijetu. Konkretno, Kina je prošle godine dvostruko nadmašila proizvodnju solarne energije iz SAD i Europe zajedno, s nevjerojatnih oko 900 gigavata. Dok se SAD zabavlja s naftom i plinom, što je već tehnološki prošlo vrijeme, Kina gradi budućnost na svoj način, očekujući da će uskoro svijet od nje kupovati jeftinu solarnu energiju čiju cijenu nitko neće moći nadmašiti. Zbog izuzetno velike proizvodnje, Kina je u mogućnosti donositi nove tehnologije siromašnoj Africi i Latinskoj Americi, dajući zemljama razvojnu nadu i gradeći im energetsku infrastrukturu koja nije nafta.

SAD pak pogotovo danas nude klasičnu hegemoniju temeljenu na oružju i nafti, no to zbog politike dominacije postaje sve nesigurnije. Zbog toga već i Europska unija odnosno vodeće zemlje počinju sumnjati što bi se dogodilo kad bi bilo rata.

Izlaz je za Europu djelom u jačanju vlastite obrane kao sigurnosnog prstena usprkos NATO-u. Kina s Latinskom Amerikom ima trgovinski su�icit

od 1200 milijardi dolara, uz značajan rast trgovine.

Kinezi grade luke, telekomunikacije, ulažu u rudnike bakra ali i upravljanju značajnim dijelovima energetskih mreža. Zbog velikih ulaganja i svoje višegodišnje politike Kina je postala lider u zemljama u razvoju, to je danas očito. No i SAD mnogo ulažu, možda još i više, no razlika je u smjeru ulaganja. SAD ne želi da Kina u Latinskoj Americi ulaže u infrastrukturu i energiju, što je dakako kratkovidna politika, jer niti jedna zemlja ne želi biti kolonija, a tu su i povijesna iskustva. Kina im pak daje tehnološku nadu da će u budućnosti izaći iz kruga nerazvijenih uz mnogo manje sumnji.

Zbog toga je za nas toliko značajan trgovinski sporazum između Europske unije i Latinske Amerike potpisan nedavno koji je u fazi rati�ikacije. S njim i Europska unija, ali i povoljnim trgovinskim ugovorom s Indijom koji se baš i nije sviđao SAD-u, polako puzajućim korakom postaje jedna od ekonomskih velesila.

Sa 156 učenika spali na samo devet

Njena prva učiteljica i upraviteljica bila je Sofija Malarić, koja je redovito zapisivala podatke o organizaciji te broju i uspjehu učenika

Piše: Benjamin Jakopić

Hlapičina je naselje u sastavu Grada Mursko Središće koje broji, prema zadnjem popisu stanovništva, ravnih 600 stanovnika. A činilo se kako su u srijedu, 4. veljače, svi ti stanovnici nahrlili u Društveni dom Hlapičina kako bi obilježili jednu obljetnicu koja bi se doista češće trebala slaviti u više mjesta, a to je 100 godina školstva u njihovom mjestu. Dakle, točno prije sto godina, na taj isti datum, Hlapičina je dobila svoju Državnu školu.

Njena prva učiteljica i upraviteljica bila je So�ija Malarić,

koja je redovito zapisivala podatke o organizaciji te broju i uspjehu učenika. Koliko je škola bila bitna za ovo mjesto dovoljno govori podatak da je u školskoj godini 1931./32. školu pohađalo čak 156 učenika, što je u današnje vrijeme nezamislivo za jedno naselje te veličine. Od tada pa do danas, broj učenika postepeno je opadao, kao što je situacija diljem Hrvatske, a danas Područna škola broji svega devet učenika u dva kombinirana razredna odjela.

Gradonačelnik Dražen Srpak naglasio je kako trebaju dati sve od sebe da škola opstane u budućnos�

Nova zgrada

1980. godine

1958. godine škola je postala Područna škola u sastavu Osnovne škole Mursko Središće, a 1980. godine izgrađena je i otvorena nova školska zgrada u kojoj se nastava odvija sve do danas. Kako bi proslavili tu bitnu obljetnicu, u Društvenom domu su se okupili brojni uzvanici, od bivših i sadašnjih učitelja i ravnatelja do mještana Hlapičine, mnogi od kojih su bivši učenici područne škole. A trenutni učenici škole

pobrinuli su se da obljetnica svima bude zanimljiva.

Učenici su tako izveli pjesme poput “Ima jedan razred” i “Raca plava po Dravi”, recitirali su pjesme “Najvekša hiža” i “Moja škola”, a dramska skupina izvela je igrokaz “Stara škola”. U glazbenom dijelu programa izvedene su i etide „Divlji jahač“ te splet međimurskih plesova u izvedbi KUU Zvirek.

Učiteljica Martina Horvat održala je prezentaciju o zanimljivoj povijesti škole koja je preživjela brojne promjene režima, od Kraljevine Jugoslavije, preko mađarske okupacije i Druge Jugoslavije do moderne Republike Hrvatske. Uz to se osvrnula na bivše generacije učenika i njihove učitelje, kojih je kroz proteklo stoljeće bilo zaista mnogo.

Srpak: Naša je sveta dužnost da škola opstane I dok je povijest zapisana, budućnost škole ostaje upitna, a na tu činjenicu osvrnuli su se i govornici. Ravnatelj Osnovne škole Mursko Središće, Elvis Šarić, napomenuo je da je ma-

njak djece širi društveni izazov, te da se uz dogovor između škole, grada i županije može osigurati dugoročni opstanak škole. Zamjenik Župana Mario Medved rekao je da Županija danas provodi najveći ciklus ulaganja u obrazovanje u povijesti, vrijedan čak 120 milijuna eura, te da pritom jednaku pažnju posvećuju matičnim i područnim školama. Posebno je odjeknuo govor gradonačelnika Murskog Središća Dražena Srpaka, koji je zahvalio svima koji su u zadnjih sto godina brinuli da iz Područne škole izađu kvalitetni učenici, te da je njihova sveta dužnost da osiguraju da se škola nikada ne zatvori, nakon čega je dvorana odjeknula pljeskom. Također je naglasio da bi bilo važno da sva djeca iz Hlapičine idu u ovu Područnu školu, a ne u neku drugu, kao što je sve učestalija praksa zadnjih godina. Grad je također školi poklonio pribor za učenike. Nakon svečanog dijela, u prostoru Područne škole je uslijedio domjenak gdje je zabava potrajala do kasnih večernjih sati.

NACIONALNO

Piše:

Mario Golenko

OTVORENJE 21. Noći muzeja u Čakovcu

Dvije tisuće sto pedeset posjetitelja u samo jednoj noći obišlo je sve postave i izložbe Muzeja Međimurja Čakovec tijekom najveće kulturne manifestacije Noći muzeja 2026, održane 30. siječnja. Manifestacija se provodi već 21 godinu, a gotovo od samih početaka u njoj sudjeluje i Muzej Međimurja Čakovec, koji je ove godine, odlukom glavnog organizatora Hrvatskog muzejskog društva, imao čast biti domaćin nacionalnog otvorenja.

Dvadeset godina uspjeha i tehnološki napredak Manifestacija koja se kontinuirano održava od 2005. godine, od skromnih

Od “fićeka” i “Galeba” do virtualne stvarnosti

početaka s pet zagrebačkih muzeja, prerasla je u gigantski projekt. Prema riječima predsjednice HMD-a, Vlaste Krklec, ove godine sudjeluje čak 300 sudionika u 160 gradova i općina širom 22 županije, uključujući i lokacije u Bosni i Hercegovini.

Ovogodišnja Noć muzeja protekla je u znaku tehnološke baštine, a simbolično je otvorena pritiskom na tipku starog računala. - Cilj nam je privući mlade generacije

koje muzeje biraju kao mjesta zabave i učenja, a bilježimo i kontinuirani porast obiteljskih posjeta, istaknula je Krklec.

Muzej Međimurja kao „perjanica sjevera“

Domaćica otvorenja, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, naglasila je da je ovo domaćinstvo velika potvrda truda njezinog tima. Muzej, koji ove godine obilježava

20 godina sudjelovanja u manifestaciji, pripremio je bogat program, uključujući izložbu starih računala pod nazivom „Bitno“ te prikaz starih automobila, i popularnog „Fićeka“, u haustoru Starog grada. Gradonačelnica Čakovca, Ljerka Cividini, istaknula je važnost muzeja za lokalni identitet, dok je župan Međimurske županije Matija Posavec podsjetio na europski značaj Starog grada Čakov-

ca, sjedišta obitelji Zrinski i Frankopan.

Spoj povijesti, tehnologije i glazbe

Svečanost su glazbeno uveličali bariton Dominik Padarić i Josip Brdar na cimbalu, izvodeći Međimursku popevku, koja se od 2018. godine nalazi na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Uslijedilo je otvorenje izložbe starih računala i raču-

Ljepotani koji ne stare

Svi posjetitelji, ako su imali sreće, mogli su uhvatiti i vlasnika muzeja, Ignaca Šardija, te popričati s njim o dijelovima ove impresivne postave

Oldtimer muzej Šardi u Selnici je i ove godine tradicionalno otvorio svoja vrata za sve posjetitelje u sklopu Noći muzeja, koja je obilježena u petak, 30. siječnja. Muzej se diči iznimno bogatim postavom klasičnih automobila, motora i svega što je “vintage”. Od klasične i ikonične Bube do upečatljive Tatre i starog Ford Modela A, ovaj muzej prava je poslastice za sve ljubitelje oldtimera koji su, po mišljenju mnogih, bili puno ljepši od današnjih modernih automobila. Da se ne bi zaboravilo na one koji nisu nužno fanovi automobila, tu je bila bogata kolekcija šivaćih mašina, bicikala, novčanica, strojeva, alata i još mnogo čega. U trenutku kada smo mi došli, jedva smo pronašli mjesto za parking, a muzej je vrvio brojnim posjetiteljima

- Više puta smo već bili tu, i svako malo se vraćamo jer nam je fascinantno vidjeti te predmete i aute izbliza. Djeci su najzanimljiviji auti i motori, a fascinantna im je i kolekcija starih novčanica, rekli su nam Manuela i Denis iz Grabrovnika.

Muzej osnovan 2012. godine

Svi posjetitelji, ako su imali sreće, mogli su uhvatiti i vlasnika muzeja, Ignaca Šardija, te popričati s njim o dijelovima ove impresivne postave.

- Muzej postoji od 2012. godine, i od tada svake godine sudjelujemo u Noći muzeja. Imamo 25 auta i tridesetak motora, a uz njih tu je još razno oružje i brojni drugi predmeti. Posjećenost je dobra kao i svake godine, te se ovdje okrene par tisuća ljudi, prema mojoj procjeni, ispričao nam je Šardi.

nalne opreme „BITNO“ autora Siniše Švogera, uz kustosicu Ines Virč, u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Izložbu je pratio glazbeni program u izvedbi Žakline Hajdarović (vokal), Ane Šlezak (klavijature), Ele Šantl (ukulele) i Lemiea Lajtmana (cajon). Održano je i predavanje Siniše Švogera „Reverzibilni inženjering prvog hrvatskog računala GALEB“.

Tehnologija je bila tema koja se protezala kroz cijelu čakovečku Noć muzeja, pa su posjetitelji imali priliku doživjeti i VR iskustvo. Kroz virtualnu stvarnost proveo ih je Filip Živaljić, koristeći VR naočale i 360° tehnologiju, zahvaljujući kojoj su posjetitelji mogli osjetiti ponos i snagu Zrinske garde u virtualnom okruženju.

Ignac Šardi kraj Tatre 603-2 iz 1969. godine

PODIZANJE VREĆA za otpad GKP Čakom Susjedi mogu podići vreće

jedni za druge

GKP Čakom poziva predstavnike stanara višestambenih zgrada da organizirano preuzmu besplatne vreće za reciklabilni otpad za sve susjede. Postupak započinje u službi za korisnike radi preuzimanja popisa, nakon čega se paketi podižu

ČAKOVEC

na porti u Mihovljanskoj 10. Svakom kućanstvu pripadaju tri paketa s po 10 vreća. Građani koji ne mogu doći osobno, vreće mogu podići preko obitelji ili susjeda, uz predočenje osobne iskaznice ili zadnje uplatnice. (vv)

Traže se suci porotnici za mladež

Grad Čakovec uputio je javni poziv svim zainteresiranim građanima za obavljanje dužnosti suca porotnika za mladež pri općinskim i županijskim sudovima.

Riječ je o odgovornoj funkciji koja građanima omogućuje izravno sudjelovanje u sudskim postupcima, a poseban naglasak stavljen je na stručnjake koji imaju iskustva u radu s mladima.

Tko se može prijaviti?

Kandidati moraju biti punoljetni hrvatski državljani dostojni obnašanja ove dužnosti.

Međutim, speci�ičnost sudaca porotnika za mladež jest u tome što se oni biraju iz redova profesora, učitelja, odgojitelja te drugih osoba s radnim iskustvom u stručnom odgojnom radu s mladima.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD ČAKOVEC

OIB 44427688822

Također, zakonom je propisano da sudac ne smije biti član političke stranke niti se baviti političkom djelatnošću, a dužnost ne mogu obavljati odvjetnici, javni bilježnici ili članovi uprava trgovačkih društava. S obzirom na to da vijeća za mladež moraju biti mješovitog sastava, Grad potiče prijave osoba oba spola.

Mandat i naknade

Suci porotnici imenuju se na razdoblje od četiri godine uz mogućnost ponovnog imenovanja. Gornja dobna granica za obnašanje ove dužnosti je 70 godina. Za svoj rad suci porotnici ostvaruju pravo na naknadu troškova i nagradu, sukladno službenom Pravilniku.

Prijava i prilozi mogu se dostaviti osobno, putem pošte ili u elektroničkom obliku najkasnije do 16. veljače 2026. (vv)

Na temelju Odluke Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., KLASA: 940-01/25-01/51, URBROJ: 2109-2-01-01-26-17 od dana 02.02.2026. godine, objavljuje se JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU DIJELA NEKRETNINE OZNAČENE KAO KAT.ČEST.BR. 214 K.O. IVANOVEC(POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE)

1. Dana 13. veljače 2026. godine (petak) u 12:00 sati, na licu mjesta održat će se javno nadmetanje za prodaju nekretnine (usmena javna dražba) upisane u:

zk.ul.br. 467 k.o. IVANOVEC - čest.br. 37/D/2 oranica Puščak površine od 4676 m2 vlasništvo Grada Čakovca u 3/8 dijela, koja nekretnina je identična dijelu kat.čest.br. 214 k.o. Ivanovec, posjedovni list broj 1067 k.o. Ivanovec upisana kao oranica Puščak površine od 7085 m2

2. Početna cijena nekretnine opisane pod toč 1. iznosi 2.192,80 EUR (slovima: dvijetisućestodevedesetdva eura i osamdeset centi).

Dražbeni korak javnog nadmetanja (dražbeni korak je minimalni iznos povećanja cijene za koji ponuditelj može dati ponudu u odnosu na iznos minimalne cijene za koju se predmet prodaje može prodati ili na iznos zadnje valjane ponude) iznosi 100,00 EUR.

3. Nekretnina se nalazi izvan granica građevinskog područja, na površinama izvan naselja oznake P2 – vrijedno obradivo tlo te predstavlja poljoprivredno zemljište. Predmetna nekretnina se nalazi u suvlasništvu s drugim osobama te je predmet prodaje suvlasnički udio Grada Čakovca koji iznosi 3/8 dijela. Nekretnina se kupuje po načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke.

Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Gradonačelnica

ŽUPANIJA

ULAŽE u Dom za starije

za plaće i novi odjel za Alzheimer

Međimurska županija osigurala je ukupno 165.548 eura za rad Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec kroz tri nova sporazuma. Ovim sredstvima Županija izravno su�inancira ključne segmente rada ustanove, što omogućuje zadržavanje cijena smještaja na razini koja je trenutno među najnižima u Hrvatskoj.

Najveći dio iznosa, 124.294 eura, usmjeren je na su�inanciranje plaća djelatnika. Za nastavak rada �izioterapeuta izdvojeno je dodatnih 24.000 eura, dok je 17.254 eura namijenjeno radu Dnevnog centra za starije osobe, u kojem se provodi program skrbi za oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija. Uz �inan-

RADOVI na uređenju Trga Republike se šire

ciranje tekućih troškova, u planu su i infrastrukturni zahvati.

Tijekom ove godine pripremit će se projektna dokumentacija za kompletnu rekonstrukciju zgrade, što uključuje obnovu kotlovnice, instalacija i kupaonica. Također, u prostoru depadanse planirana je adaptacija smještaja za još

20 korisnika oboljelih od Alzheimera. Umirovljenicima u Međimurju i dalje ostaju dostupne popratne mjere potpore, poput besplatnog autobusnog i željezničkog prijevoza, su�inanciranja ulaznica za čakovečke bazene te isplate jednokratnih naknada za korisnike domova s najnižim mirovinama. (bj)

U Međimurku kroz privremeni glavni ulaz

Piše: Vlasta Vugrinec

Velika rekonstrukcija

Trga Republike, koja je započela sredinom listopada prošle godine, u punom je zamahu. Riječ je o kapitalnom projektu obnove gotovo 7.000 kvadratnih metara površine koji će u potpunosti transformirati uži centar grada i stvoriti funkcionalnu cjelinu sa Starim gradom.

Radovi se trenutno odvijaju prema predviđenom planu, a trenutačno je fokus na postavljanju nove armiranobetonske podloge i suvremenih instalacija koje će činiti bazu budućeg, moderniziranog trga.

Privremena regulacija i pristup objektima

Zbog opsežnosti zahvata, dinamika radova diktira privremene izmjene u kretanju građana. Do kraja siječnja radovi su bili koncentrirani na prostor ispred zgrade Knjižnice, dok su se početkom ovog tjedna

preselili malo dalje, prema RK Međimurka.

To znači da se više ne može u Međimurku na glavni ulaz već samo na bočni. Za sada je normalan ulaz i dalje u ostale poslovne subjekte. Glavni ulaz planira se ponovno otvoriti oko 27. ožujka 2026., kada će početi radovi u koridoru pješačke ulice od Trga Republike prema zgradi

Hrvatske pošte, uz privremeno zatvaranje bočnog ulaza u „Međimurku“.

Tijekom istog tjedna započet će radovi i u pojasu sadašnjeg pješačkog koridora od Robne kuće „Međimurka“ do Erste banke.

Radovi će trajati do oko 27. ožujka 2026., uz ograničen, ali omogućen pristup korisnicima i klijentima

poslovnih prostora. Kako bi se osiguralo neometano obavljanje svakodnevnih aktivnosti, tijekom radova bit će osiguran privremeni pristup objektima, uz stalno praćenje i prilagodbu organizacije. Samo da podsjetimo, s izvođačem je dogovoreno da će radovi biti gotovi u roku od 300 dana.

Marciuš: Kupljene parcele samo stoje, neiskorištene

Načelnik se složio s Marciušom, ali opet ga je upitao kako je onda mogao glasati za prodaju tih parcela kada je bio vijećnik u tadašnjem Vijeću

Piše: Benjamin Jakopić

Na sjednici Općinskog vijeća Nedelišća, održanoj po hitnom postupku, vijećnici su potvrdili plan prema kojem će se "stari vrtić", nakon preseljenja uprave u novu zgradu, pretvoriti u područni odjel pod nazivom Cekarek. Time će općinski sustav predškolskog odgoja od jeseni raspolagati s ukupno 13 vrtićkih i 7 jasličkih skupina raspoređenih u matičnom objektu Zvončić te odjelima “Cekarek” i “Lastavica”.

Na sjednici je načelnik Nikola Novak izvijestio o nastavku radova na ključnim gradilištima, uključujući obilaznicu, dom kulture Parag, školsku dvoranu u Dunjkovcu te centar za starije, vrtić, školu i centar kulture u Nedelišću.

Pitanje neiskorištenih parcela

Aktualni sat prošao je u mirnom tonu, te je jedino pitanje bilo postavljeno od vijećnika Ivana Marciuša. Naime, on je otvorio temu neiskorištenih

parcela u trima gospodarskim zonama: u Dunjkovcu, između Nedelišća i Pušćina te u Gornjem Kuršancu. - Kako obvezati te ljude da naprave čim više investicija i da počnu graditi? Pojedinci su uložili sredstva i sada te parcele samo stoje, neiskorištene. Trebalo bi možda uvesti neku vrstu poreza na neizgrađeno zemljište ili pronaći neko konkretno rješenje, rekao je Marciuš. Načelnik se složio s Marciušom, ali opet ga je upitao kako je onda mogao glasati za prodaju tih parcela kada je

ORMARI KOJE govore o životu nekadašnjih Međimuraca

Telica đunđa se gonila 10. XI 1952 godine

U jednom takvom ormaru, tintnom olovkom ispisane su obje unutarnje strane vrata. Dok se jedna strana bavi povećanjem broja članova obitelji, druga donosi precizne zapise o aktivnostima u štali

Piše: Vlasta Vugrinec

Cimbalo iz 1913. godine, stari ormari i kreveti, zipke, bicikl, tkalački stan, kolovrat i niz drugih uporabnih predmeta, alata i oruđa – sve to čuva Etno zbirka u Maloj Subotici. Upravo je ta zbirka svoja vrata posjetiteljima otvorila i u ovogodišnjoj Noći muzeja.

Skrivene tajne svakodnevice

Na prvi pogled, ova se zbirka možda ne čini drugačijom od sličnih etno-postava u Međimurju. Život međimurskog čovjeka u prošlosti, neraskidivo vezan uz poljoprivredu, bio je uvelike sličan u svim našim krajevima. Pa

ipak, svako je mjesto, ulica i dom imao ono nešto posebno što ga je činilo autentičnim. Kroz ovakve zbirke treba hodati polako, zastajući pred svakim predmetom, jer svaki od njih krije tajnu o životu nekadašnjih stanovnika. Kako se početkom 20. stoljeća učilo svirati na cimbalima? Tko je bio ponosni vlasnik prvog bicikla, gdje ga je kupio i koga je sve na njemu vozio? Da taj bicikl može govoriti, sigurno bi ispričao mnoštvo anegdota, ali i svjedočio ozbiljnim životnim situacijama.

Ormar kao

obiteljski dnevnik

Pažljivim promatranjem otkrivamo da stari ormari nisu bili samo mjesta za pohra-

bio vijećnik u tadašnjem Vijeću. Naglasio je da ima puno interesa ali da jednostavno nema parcela na prodaju, a sadašnji vlasnici u većini slučajeva ne žele prodavati svoje neiskorištene parcele. - Neke druge općine su to dobro riješile, pa imaju klauzulu u ugovoru da, primjerice, ako kupac parcele ništa ne izgradi u određenom roku, parcela se vraća u vlasništvo Općine. Postoji opcija proširenja gospodarskih zona, ali o tome moramo malo bolje razmisliti, rekao je Novak.

nu odjeće, stolnjaka i ručnih radova. Na njihovim hrapavim unutarnjim stranicama praktički se vodio obiteljski dnevnik. Tu se zapisivalo sve: od rođenja djeteta do važnih događaja u gospodarstvu, poput trenutka kada je „nasjela kvočka“ ili kada se „krava gonila i otelila“. Upravo ti zapisi govore o nekadašnjem životu mnogo više od samog namještaja ili sačuvane odjeće. U jednom takvom ormaru, tintnom olovkom ispisane su obje unutarnje strane vrata. Dok se jedna strana bavi po-

MALA SUBOTICA

Nova ograda na groblju u Držimurcu

Općini Mala Subotica odobreni je projekt „Postavljanje ograde groblja Držimurec“ Odlukom o odabiru projekta na LAG Natječaju za provedbu Intervencije 2.1. „Poboljšanje životnih uvjeta u lokalnoj sredini“ iz LRS LAG-a Međimurski doli i bregi od strane Upravnog odbora LAG-a.

Međimurski doli i bregi

Projektom je planirana izgradnja betonskog ogradnog zida na groblju Držimurec, na k.č. 1119, k.o. Držimurec. Predviđena visina ograde je 160,00 cm, a ukupna duljina je 170,00 cm. Također je predviđeno uklanjanje postojeće ograde od živice te prijevoz na deponiju.

Projektom izgradnje ograde oko groblja Držimurec planira se osigurati �izička zaštita groblja, čime će se povećati sigurnost

i očuvanje imovine te omogućiti dostojanstven prostor za posjetitelje. Ogradom će se spriječiti neovlašteni pristup i vandalizam te će se poboljšati estetski izgled prostora. Rezultati projekta namijenjeni su svim korisnicima groblja Držimurec, odnosno obiteljima koji posjećuju groblje, kao i lokalnoj zajednici. Projekt također ima širi društveni značaj jer doprinosi očuvanju imovine i okoliša. Odlukom o odabiru projekta Općini Mala Subotica dodijeljena je potpora od 40.000,00 eura i intenzitet potpore u visini od 100% prihvatljivih aktivnosti projekta. Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje s 80%, dok Republika Hrvatska sudjeluje s 20% sredstava.

BELICA 1500 eura za Katružu

većanjem broja članova obitelji, druga donosi precizne zapise o aktivnostima u štali. – Telica đunđa se gonila 10. XI. 1952. godine – stoji u zapisu koji je vidljiv i danas. Iako ime „Đunđa“ danas izaziva osmijeh, taj je podatak tadašnjim ukućanima bio od presudne važnosti. Papirnati dnevnici očito se nisu vodili; pisalo se na dostupnim i sigurnim mjestima gdje se informacija nije mogla slučajno obrisati. Ormar je za to bio idealan – on je čuvao obiteljsko blago, što je brižno izrađeno ruho u to vrijeme uistinu i bilo.

Tko zna kakve se još tajne i zapisi kriju na starim, prašnjavim tavanima koje vlasnici još nisu stigli istražiti i raščistiti.

Zajednička misija i jedinstvo obilježili su ovogodišnji Advent u Belici, gdje su se Općina i njezine brojne udruge okupile oko plemenitog cilja. Na ukupno 15 prigodnih štandova, članovi udruga iz Belice i Gardinovca prikupljali su dobrovoljne priloge građana namijenjene

OREHOVICA

Međimurskoj zakladi solidarnosti „Katruža“. Rezultat ove hvalevrijedne akcije okrunjen je u ponedjeljak, 2. veljače, kada je načelnik Općine Belica Petar Janušić u ime svih mještana i udruga predao donaciju od 1500 eura upraviteljici Zaklade Petri Strahija. (vv)

Počast stradalim Romima u Uštici

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, 27. siječnja, zamjenik općinskog načelnika Općine Orehovica Krunoslav Vuk sudjelovao je u komemoraciji u Jasenovcu kao dio izaslanstva Međimurske županije. Uz njega, počast žrtvama odali su zamjenik župana Elvis Kralj te brojni predstavnici romske nacionalne manjine: Mario Novak (Mala Subotica), Rajko Kovačić (Pribislavec), Matijaš Oršuš (predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije), Marijan Kalanjoš (Podturen) i Zdravko Oršuš (Grad Čakovec). Tijekom komemoracije odana je počast svim žrtvama ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, uključujući Židove, Rome, Srbe, Hrvate antifašiste te druge progonjene skupine. Poseban naglasak stavljen je na tragično stradanje romskog stanovništva, čije su čitave obitelji na ovom mjestu bile sustavno uništavane. U počast stradalim Romima podignut je Romski memorijalni centar Uštica kao mjesto trajnog sjećanja na njihovo stradanje u Drugom svjetskom ratu. (vv)

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

GRADONAČELNIK

Mursko Središće, 03. veljače 2026. godine Na temelju članka 391. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98., 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst 94/17, članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (narodne novine, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20), te članka 2. Odluke o načinu, uvjetima i postupku raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada Mursko Središće (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 13/2013) i na temelju Odluke Gradonačelnika Grada Mursko Središće Grada Mursko Središće o zamjeni nekretnina u k.o. Mursko Središće (KLASA:406-05/25-01/09, URBROJ: 2109-11-01-25-1) od 10.04.2025. godine, Gradonačelnik Grada Mursko objavljuje

Obavijest o II. ponovljenom JAVNOM NATJEČAJU za zamjenu nekretnina u k.o. Mursko Središće Grad Mursko Središće provodi postupak prikupljanja pisanih ponuda javnim natječajem za zamjenu nekretnina za stjecanje nekretnine koje predstavljaju interes Grada Mursko Središće u svrhu formiranja čestice potrebne za izgradnju ceste sukladno V. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće. Za stjecanje zemljišta koja predstavljaju javni interes Grada Mursko Središće namijenjena za formiranje čestice potrebne za izgradnju i uređenje komunalne infrastrukture, odnosno za izgradnju ceste sukladno V. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće, u zamjenu se nude nekretnine Grada Mursko Središće upisane u:

1. zk.ul.br. 10242 k.o. Mursko Središće, kat.čest.br. 9271/3, livada Mursko Središće ukupne površine 327,00 m2 ,u cijelosti u vlasništvu Grada Mursko Središće, procijenjena vrijednost iznosi 1.280,00 eur Predmetna nekretnina u vlasništvu Grada Mursko Središće nalazi se na području katastarske općine Mursko Središće u južnom rubnom dijelu grada Mursko Središće, lokacija Ulica Slatine i Ulica svetog Josipa Radnika, Mursko Središće. Na lokaciji nema izvora buke i zagađenja. Prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji unutar građevnog područja naselja s posrednim pristupom na javnu prometnu površinu.

Procijenjena vrijednost nekretnina Grada Mursko Središće koja se nudi za zamjenu utvrđena je procjembenim elaboratom stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina (broj elaborata 118/25) te sveukupno iznosi 1.280,00 eura.

Nekretnine u vlasništvu Grada Mursko Središće mijenjaju se za nekretnine ponuditelja procijenjene vrijednosti utvrđene procjembenim elaboratom stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina (broj elaborata 118/25)označene kao:

- zk.ul.br. 10256, k.o. Mursko Središće, kat čest.br. 5812/2, livada Mursko Središće ukupne površine 99,00 m2 procijenjene vrijednosti 386,00 eur,

- zk.ul.br. 9874, k.o. Mursko Središće, kat.čest.br. 5813/2, livada Mursko Središće ukupne površine 290,00 m2 procijenjene vrijednosti 1.130,00 eur, - zk.ul.br. 9491, k.o. Mursko Središće, kat.čest.br. 5814/2, livada Mursko Središće ukupne površine 99,00 m2 procijenjene vrijednosti 386,00 eur, - zk.ul.br. 7489, k.o. Mursko Središće, kat.čest.br. 5815/2, livada Mursko Središće ukupne površine 200,00 m2 procijenjene vrijednosti 780,00 eur - zk.ul.br. 8124, k.o. Mursko Središće, kat.čest.br. 5816/2, livada Mursko Središće ukupne površine 119,00 m2 procijenjene vrijednosti 464,00 eur

- zk.ul.br. 9631, k.o. Mursko Središće, kat.čest.br. 5817/2, livada Mursko Središće ukupne površine 297,00 m2 procijenjene vrijednosti 1.160,00 eur

Predmetne nekretnine ponuditelja nalaze se na lokaciji Ulice Slatine i Ulica svetog Josipa radnika, u južnom rubnom dijelu grada Mursko Središće koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja i koje imaju posredan pristup na javnu prometnu površinu. Na lokaciji nema izvora buke i zagađenja.

Procijenjena vrijednost nekretnina utvrđena je procjembenim elaboratom stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina (broj elaborata 118/25) te sveukupno iznosi 4.306,00 eura. Zamjena nekretnina vršiti će se po načelu „vrijednost za vrijednost“, uz obvezu plaćanja razlike u vrijednosti za korist vrijednije nekretnine u roku od 8 dana od dana odabira najpovoljnijeg ponuditelja, a prije sklapanja ugovora.

Nekretnine se zamjenjuju u zatečenom stanju (“viđeno-kupljeno”) te se isključuje mogućnost naknadnog prigovora po pitanju stanja nekretnina.

Krajnji rok za podnošenje ponuda, bez obzira na način dostave je 12.02.2026. godine, do 12,00 sati. Ponudu sa svim potrebnim podacima i dokazima navedenim u natječaju potrebno je dostaviti u zapečaćenoj omotnici preporučenom pošiljkom s naznakom: «Ponuda za zamjenu nekretnina po natječaju – NE OTVARATI» na adresu: GRAD MURSKO SREDIŠĆE, Trg Braće Radića 4, 40315 Mursko Središće

Cjeloviti tekst Javnog natječaja se objavljuje na službenim internetskim stranicama Grada Mursko Središće dana 03.02.2026. godine. https://mursko-sredisce.hr/

GRADONAČELNIK

Dražen Srpak

OTVOREN Spomen-dom dr. Vinka Žganca

Vratišinec se odužio svom najvećem sinu

Piše: Sanja Heric

Dok je ostatak Hrvatske prošlog petka pod okriljem Noći muzeja istraživao hodnike velikih galerija, u Vratišincu se ispisivala povijest koja miriše na duboko poštovanje. U prostoru stare škole, zgradi koja je desetljećima bila srce obrazovanja ovog kraja, otvoren je suvremeni Spomen-dom dr. Vinka Žganca. Bio je to trenutak u kojem se rodno mjesto odužilo svom „najvećem sinu“, čovjeku koji je međimursku popevku spasio od zaborava i pretvorio je u svjetsko blago.

Zidovi koji služe zajednici

Svečano rezanje vrpce okupilo je vrh županijske i lokalne politike, ali i stručnjake koji godinama čuvaju Žgančevu ostavštinu. Župan Matija Posavec podsjetio je okupljene kako je ovaj dom otvoren simbolično, tek tjedan dana nakon Žgančevog 136. rođendana. Naglasio je kako Spomen-dom nije samo prostorija s izlošcima, već zalog za budućnost u kojem će nove generacije učiti kako se voli i brani vlastita kultura.

Domaćin susreta, načelnik Mihael Grbavec, nije skrivao ponos što nasljeđe akademika Žganca dobiva dostojno mjesto za istraživanje. Za mještane Vratišinca ovo nije samo muzej. To je potvrda da pjesma i ples koji i danas žive kroz lokalna društva imaju čvrst temelj. Emotivan je bio i povjesničar Zoran Turk, koji je istaknuo kako je sam Žganec zagovarao očuvanje starih zgrada. Pretvaranje škole u

Eli Petermanec i Arji Jambrošić pripala je čast prereza� vrpcu, a iza

Turk i načelnik Vra�šinca Mihael Grbavec

interpretacijski centar zapravo je ispunjenje njegove davne želje, da zidovi koji su nas odgajali nastave služiti zajednici. Postav, koji su stručno oblikovali djelatnici Muzeja Međimurja Čakovec, posjetiteljima nudi duboki uvid u Žgančevu ulogu u turbulentnim povijesnim vremenima. Kustosica Janja Kovač približila je prisutnima važnost očuvanja nematerijalne baštine, dok je Rudi Grula ispred županijske Turističke zajednice naglasio kako će ovaj centar postati nezaobilazna točka za školsku djecu, ali i turiste koji sve više prepoznaju autentičnost međimurskog melosa.

Posebno je naglašeno kako je projekt realiziran zahvaljujući suradnji i udruženim naporima više partnera. Sredstva za uređenje Spomen-do-

ma osigurana su iz Fonda za udružene turističke zajednice Hrvatske turističke zajednice, kroz suradnju Općine Vratišinec i Turističke zajednice područja Mura i gorice. Zahvaljeno je i Turističkoj zajednici Međimurske županije na kvalitetnoj suradnji, kao i partnerima koji su ustupili građu i podržali realizaciju – Muzeju Međimurja Čakovec i Institutu za etnologiju i folkloristiku, te tvrtkama Eltel i Bagizz na uspješno provedenim radovima i još jednoj odličnoj zajedničkoj priči.

Žganec živi kroz vratišinske udruge

Nakon službenih govora, pozornicu su osvojili oni koji Žgančevu baštinu žive svaki

dan. Led su probili šestaši Leo Tkalec i Jan Kovačić recitacijom „Našemu čoveku“ na najljepši način. Pjesma je, baš kako bi Žganec i želio, brzo ispunila prostor. Članice KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec“ svojim su izvedbama „Pitala su dečica“ i „Valent, Valent“ izmamile topli pljesak, dok je Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec iz Vratišinca podsjetio na sjetne tonove međimurske duše pjesmama „Megla se kadi“ i „Kaj se pripetilo“. Točku na „i“ ove emotivne večeri stavili su članovi domaćeg KUD-a dr. Vinko Žganec. Njihov nastup „Dolinom se šetala“ bio je prava kruna ove svečanosti, dokazujući da u Vratišincu tradicija prenosi i na mlade.

Ime dr. Vinka Žganca danas stoji kao nezaobilazna točka u svakom ozbiljnijem razgovoru o hrvatskom kulturnom identitetu. Ovaj rođeni Međimurac, koji je 1919. godine doktorirao pravo na Sveučilištu u Zagrebu, u povijest nije ušao po svojim pravnim bitkama, već po neiscrpnoj strasti prema melogra�iji. Iako je karijeru započeo u pravnoj struci, glazba koju je privatno učio kod Franje Dugana i Vjekoslava Rosenberga-Ružića ubrzo je postala njegovim primarnim životnim pozivom, pretvorivši ga u najznačajnijeg hrvatskog etnomuzikologa. Njegov terenski rad bio je kolosalan po opsegu i preci-

znosti. Od prvih zapisa koje je kao srednjoškolac napravio u rodnom Vratišincu, Žganec je tijekom desetljeća istraživanja obuhvatio gotovo sve hrvatske krajeve – od Istre i Dalmacije do Baranje i Gradišća. Rezultat tog predanog rada je impresivan korpus od preko 15.000 zapisanih napjeva. Njegova se veličina ogleda u tome što nije sakupljao samo svjetovne pjesme, već je duboko zaronio i u sakralnu sferu, istražujući glagoljašku baštinu i latiničke tekstove koji su stoljećima oblikovali duhovnost naroda. Kao znanstveni suradnik i ravnatelj Instituta za narodnu umjetnost, Žganec je u domaće istraživanje folklora unio

prijeko potrebnu modernizaciju. Bio je prvi koji je u Hrvatskoj primijenio međunarodne metode zapisivanja, čime je našu glazbenu baštinu učinio razumljivom i dostupnom svjetskoj znanstvenoj javnosti. Njegov pristup bio je beskompromisno autentičan; u svojim obradama narodnih napjeva svjesno je odbacio stroga pravila europske klasične glazbe. Umjesto nametanja tuđih okvira, razvio je vlastitu harmonizaciju koja je poštovala speci�ične modalne i tonalitetne strukture karakteristične za naše podneblje. Utjecaj Vinka Žganca bio je golem i u međunarodnim krugovima, što potvrđuje i njegovo predsjedanje Me-

Dr. Vinko Žganec, čovjek čiji je rad postao neraskidiv dio nacionalnog iden�teta, konačno ima svoj dom u rodnom mjestu

đunarodnim savjetom za glazbeni folklor pedesetih godina prošlog stoljeća. Kroz brojne zbornike o popijevkama Međimurja, Zagorja i Podravine, ovaj je redoviti član JAZU-a ostavio trajan spomenik jeziku i zvuku svog naroda.

FAŠNIK U ZASADBREGU Okupio više od 20 ekipa

Coprnice i Mukavci zakuhali zabavu

Okupljanje je započelo ispred Društvenog doma Zasadbreg, a ludnica je krenula već tada uz kuhano vino i slavlje

Piše: Benjamin Jakopić

Fašnička groznica polako trese Međimurje, a jedno od prvih takvih slavlja odvilo se u Zasadbregu. To inače mirno selo je na jedan dan postalo najživahnije mjesto u našem kraju, a kako i ne bi, kad je pristiglo dvadesetak fašničkih ekipa iz cijelog Međimurja i šire.

Bili su tu svima dobro poznati Mukavci i Coprnice, koji su bili domaćini, zatim Lafre, Pikači, Škoti, Gljive, Cimeri, Mušketiri...

Okupljanje je započelo ispred Društvenog doma Za-

sadbreg, a ludnica je krenula već tada uz kuhano vino i slavlje.

Nakon toga velika povorka krenula je prema kapeli Kraljice Mira, koja se nalazi petstotinjak metara dalje, a kod kapelice se povorka okrenula i vratila prema Društvenom domu.

Cijelim putem svirao je Rangers band, koji je također sudjelovao u povorci. Pri povratku je krenulo pravo slavlje. U posebnom fokusu bili su najmlađi, koji su dobili

GORNJI MIHALJEVEC

Općina uvodi

nove poticaje za sterilizaciju ljubimaca

Općina Gornji Mihaljevec uvela je nove poticaje za vlasnike kućnih ljubimaca kako bi potaknula odgovorno vlasništvo i kontrolu populacije životinja na svom području. Vlasnici pasa i mačaka mogu ostvariti sufinanciranje sterilizacije i kastracije u iznosu od 50 posto troškova, do maksimalno 70 eura (s PDV-om) po ljubimcu. Još bolja vijest stiže za vlasnike pasa koji još nisu čipirani - Općina će u potpunosti, odnosno u

100 postotnom iznosu, pokriti troškove mikročipiranja, izdavanja putovnice i upisa psa u službeni registar. Preostale eventualne troškove snose vlasnici, a svi potrebni obrasci za podnošenje zahtjeva dostupni su na službenim internetskim stranicama Općine Gornji Mihaljevec. (bj)

MURSKO SREDIŠĆE Snima se film o gospodarstvu

Gradonačelnik Murskog

Središća Dražen Srpak na 15. sjednici stručnog kolegija donio je nekoliko važnih odluka usmjerenih na socijalnu skrb, obrazovanje i lokalni razvoj.

Jedna od najznačajnijih odluka je odobrenje sufinanciranja logopeda za dijete s područja grada u iznosu od 50 posto mjesečnog troška tijekom cijele 2026. godine. Također, Grad je odobrio 300 eura Međimurskom veleučilištu u Čakovcu kao pomoć za nabavu nove računalne opreme. Grad kreće u izradu dokumentarnog filma o razvoju gospodarstva u Mur-

slatkiše, a za sve prisutne tu je bila i vrijedna tombola.

Fašnik raste iz godine u godinu

Fašnik u Zasadbregu svima ostane u dobrom sjećanju i ljudi se uvijek vrate iduće godine s još većom ekipom, te cijelo slavlje raste iz godine u godinu.

- Mi smo svake godine drugačije zamaskirane, a ove godine smo se odlučile za gljive.

U Zasadbregu smo sada drugi put, prošli put nam se jako dopalo pa smo stoga obavezno odlučile doći i ove godine. Još idemo na fašnik u Cesticu, Ludbreg, Samobor, Čakovec, Novo Selo na Dravi i naravno u naš Štefanec, ispričala nam je Vera Mihalic iz Udruge žena Štefanec.

Ne sumnjamo da će se dobar glas o fašniku u Zasadbregu i ove godine proširiti, te da će iduće godine stići još više ekipa.

skom Središću. Za izradu sinopsisa zaduženi su CZK Rudar i TZP “Mura i gorice”, a pozivaju se svi lokalni gospodarstvenici da u Gradsku upravu dostave podatke o svojim ovogodišnjim investicijama, inovacijama i novim proizvodima kako bi postali dio ove filmske priče. Korisnici usluga Murs-ekoma obavještavaju se o pravilnom zbrinjavanju otpada nakon rezidbe voćaka i vinograda. Grane i trsovi odvoze se isključivo na kompostanu, dok će Murs-ekom od ostatka biootpada koji nije pogodan za kompostiranje urediti tradicionalnu vuzmenku. (bj)

MARTIN NA MURI

Prijem za zvijezdu Supertalenta

Načelnik Općine Sveti Martin na Muri, Martin Srša, upriličio je svečani prijem za Filipa Bogdana, polufinalistu ovogodišnjeg Supertalenta. Filip je svojim nastupima na nacionalnoj televiziji izazvao oduševljenje publike i stručnog žirija, promovirajući pritom svoj rodni kraj. Uz roditelje i predstavnike općinskih službi, prijemu su nazočili

predsjednik Općinskog vijeća Ivica Kutnjak te pročelnica Kristina Tuksar. Načelnik Srša istaknuo je kako je Filipov uspjeh rezultat velikog truda i ljubavi prema umjetnosti, poručivši kako će mu Općina i u budućnosti biti snažna podrška. Filipu su uručeni i prigodni pokloni kao priznanje za dostojno predstavljanje Svetog Martina na Muri. (bj)

ČUKOVEC

Dojdite na kolinje!

Drugu godinu zaredom, Mjesni odbor Čukovec, u suradnji s TZ Grada Preloga, poziva na „Kolinje u Čukovcu“. Druženje, uz prikaz običaja kolinja, održat će se u subotu, 7. veljače, od 8 sati na dalje, na prostoru Sportsko rekreacijskog centra Ekološke udruge Hrast. Organizator najavljuje da će se u ponudi, kao i prošle godine, naći tradicionalna kolinjska jela: pečena

PRELOG

jetra, čurke, cvirki, uz gulaš i roštilj. Osigurana će biti i raznovrsna ponuda pića uz simbolične cijene. Kolinje je nekada tradicionalno okupljalo obitelji, kako bi svi zajedno sudjelovali u pripremi mesa za sljedeću sezonu, a poput prave obitelji, MO Čukovec poziva sve ljude željne dobrog druženja, ali i podsjećanje na stara, tradicionalna jela i običaje, na druženje. (vv)

Branitelji zaključili

intenzivnu 2025. godinu

Redovni izvještajni Sabor ovih je dana održao preloški ogranak Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Međimurske županije. Uz podnošenje raznih izvješća, članovi su se s posebnim pijetetom prisjetili svih preminulih branitelja, a naročito Nikole Posavca i Đure Fletena.

Aktivnosti Ogranka u proteklom su razdoblju bile iznimno intenzivne. Članovi su sudjelovali u obilježavanjima svih obljetnica pogibije svojih kolega kao i u proslavama državnih blagdana. Posebno se ističe sudjelovanje na mimohodu

Hrvatske vojske u Zagrebu i Kninu povodom tridesete obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja te u Koloni sjećanja u Vukovaru. Najznačajniji događaj prošle godine bila je organizacija 31. sportskog natjecanja dragovoljaca i veterana Međimurske županije te 12. susreta djece i unuka branitelja, održanih u Prelogu uoči Dana državnosti. Udruga je pokazala i socijalnu osjetljivost pomažući svojim članovima povodom uskršnjih i božićnih blagdana, dok je za najmlađe organizirana podjela darova uz blagdan sv. Nikole. (vv)

Na temelju Odluke Nadzornog odbora, Nadzorni odbor trgovačkog društva Marina Prelog d.o.o. Prelog raspisuje: NATJEČAJ za reizbor uprave Društva – direktora; na vrijeme od 4 godine Kandidati pored općih uvjeta utvrđenih člankom 239. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima, moraju ispuniti i sljedeće uvjete:

• Magistar struke, visoka ili viša stručna sprema iz područja ekonomije, prava, politologije ili dr. srodnih usmjerenja

• Pet godina radnog iskustva na poslovima s VSS

• Stručne, radne i organizacijske sposobnosti

• Aktivno poznavanje barem jednog stranog jezika

• Iskustvo u izradi strateških dokumenata trgovačkog društva

• Poznavanje rada na računalu

Uz prijavu za natječaj potrebno je priložiti:

• Životopis

• Dokaz o stečenoj stručnoj spremi

• Domovnicu

• Dokaz o radnom iskustvu

• Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak - ne starije od 6 mjeseci

• Izrađen program rada Društva za mandatno razdoblje

Prijave s potrebnom dokumentacijom (prihvaća se i preslika dokumenata) o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se do 13.02.2026. godine na adresu „Marina Prelog d.o.o., Glavna 35, Prelog 40323, u zapečaćenoj omotnici s naznakom: Nadzorni odbor - Natječaj za direktora – ne otvarati. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati. O ishodu natječaja kandidati će biti pismeno obaviješteni u roku od 8 dana od dana donošenja odluke Skupštine Društva.

NOĆ MUZEJA u Prelogu

Petar Horvat čuva 1600 etno

dragocjenosti Međimurja

Noć muzeja 2026 u Prelogu donijela je bogat program, izložbe o međimurskoj kulinarskoj tradiciji, likovnoj baštini i filcanoj čaroliji, te susret s poznatim etnografom Petrom Horvatom

Piše: Kristina Kobal

Noć muzeja 2026 u petak u Prelogu još jednom je pokazala koliko ovakve manifestacije znače lokalnoj zajednici. Program u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga započeo je u 18 sati, a posjetitelji su uživali u raznolikom programu sve do 23 sata.

Noć muzeja u Muzeju Croata insulanus otvorio je gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, a s postavljenim izložbama i programom posjetitelje je upoznala ravnateljica muzeja Iva Kožnjak. Na suradnji je zahvalila i ravnateljica Centra za kulturu Čakovec Helga Lajtman, dok su otvorenju nazočili predsjednik Gradskog vijeća Dražen Novak, ravnateljica Knjižnice i čitaonice Maja Lesinger te ravnatelj Srednje škole Prelog Tomislav Gregur.

Noć muzeja 2026 u znaku međimurske kuhinje i običaja

Središnji izložbeni program bila je izložba „Tradicija na međimurskom stolu – kulinarska baština u životnim i godišnjim običajima donjeg Međimurja“. Izložba je nastala na temelju priča kazivača, članova Udruge umirovljenika Prelog i korisnika Doma Mesmar Prelog, uz konzultiranje pisanih izvora, a dodatno ju je obogatila etnografska baština Petra Horvata.

Susreli smo i Petra Horvata iz Cirkovljana, mnogima poznatog kao vlasnika jedne od najvećih etno zbirki na ovom dijelu Europe, u kojoj trenutačno ima više od 1600 predmeta iz prošlosti korištenih u Međimurju, Zagorju i Podravini. Jedan dio tih predmeta već godinama izlaže u preloškom muzeju. Među izloženim predmetima posebno je istaknut vehter –iznimno očuvan predmet star

96 godina, koji se koristio za sušenje sira. Pet Horvat ističe kako u svojoj zbirci još uvijek ima pet predmeta čije mu ime i namjena nisu poznati. Kroz izložbu posjetitelji su mogli upoznati život međimurskog čovjeka i povezanost prehrane s godišnjim dobima te važnost skromnih, ali hranjivih namirnica poput kukuruza, krumpira, graha, zelja i mliječnih proizvoda. Poseban naglasak stavljen je na blagdanska jela koja su imala i snažnu obrednu ulogu.

Umjetnost i filcana čarolija

U sklopu programa predstavljena je i izložba odabranih djela iz fundusa Centra za kulturu Čakovec, koja je po prvi put gostovala u Prelogu. Posjetitelji su razgledali i iz-

bor djela iz donatorske zbirke prof. dr. sc. Matije Berljaka. U Knjižnici i čitaonici Grada Preloga bila je postavljena izložba „Vilinarium: Noć �ilcane čarolije“ autorice Smiljane Strahije, koja je oduševila posjetitelje bajkovitim svijetom vila, junaka i magičnih �igura nastalih tehnikama suhog i mokrog �ilcanja. Manifestaciju su organizirali Muzej Croata insulanus, Grad Prelog, Turistička zajednica, Knjižnica i čitaonica te Srednja škola Prelog. Večer su obogatili glazbeni nastup Krunoslava Lajtmana, program za najmlađe Dječjeg kluba SiMS, gastro-kutak Srednje škole Prelog s degustacijom međimurskih vina Vinske kuće Dvanajščak – Kozol te nastup Zrinske garde Čakovec.

PTIČJA GRIPA prijeti Perad mora biti zatvorena

S obzirom na intenzivnu cirkulaciju in�luence ptica u okruženju, pojava slučajeva kod divljih ptica u Republici Hrvatskoj bila je očekivana, ističu u ministarstvu poljoprivrede. Vezano uz to, ponovili su upozorenja prvenstveno subjektima koji drže perad da pojačaju oprez i primjene stroge biosigurnosne mjere radi zaštite svojih uzgoja.

To uključuje obvezno držanje peradi u zatvorenim nastambama kako bi se onemogućio kontakt s divljim pticama, uz obvezno odvajanje domaćih pataka i gusaka od ostalih vrsta.

Posebna pažnja mora se posvetiti higijeni vode, što podrazumijeva redovito čišćenje vanjskih spremnika i strogu zabranu napajanja peradi iz površinskih voda kojima imaju pristup divlje ptice. Održavanje općih higijenskih uvjeta uključuje i redovitu dezinfekciju vozila te nastambi korištenjem odobrenih dezin�icijensa u propisanim koncentracija-

ma. Na ulazima u objekte moraju biti postavljene funkcionalne dezbarijere za osoblje i posjetitelje, uz obvezno vođenje evidencije o svim ulazima u krug gospodarstva. Također, neophodno je korištenje zaštitne odjeće i obuće, što podrazumijeva dezinfekciju ruku i nogu pri ulasku te temeljito čišćenje i pranje obuće pri izlasku iz objekta. Glavni cilj ovih mjera je potpuno onemogućiti kontakt domaće peradi s divljim pticama vodaricama, koje su najčešći prijenosnici virusa. Uz provođenje navedenih mjera, svi držatelji dužni su redovito pratiti zdravstveno stanje životinja. Veterinaru se mora bez odgađanja prijaviti svaka promjena u ponašanju životinja, pad proizvodnih parametara bez jasnog uzroka, poput smanjene nosivosti ili manjeg unosa hrane i vode, kao i svako uginuće peradi, kako bi se provelo pravovremeno uzorkovanje i rano otkrivanje bolesti. (vv)

PRODULJEN ROK za upis u ARKOD Novi datum je 15. svibnja

Ipak je donesena izmjena Pravilnika kojom se rok za dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu poljoprivrednog zemljišta u ARKOD-u produljuje do 15. svibnja 2026. godine. Ova se obveza odnosi samo na korisnike koji nemaju riješenu dokumentaciju za upisane parcele. Oni koji ne posjeduju vlasničke listove moraju dostaviti javnobiljež-

nički ovjerenu Izjavu o posjedovanju privatnog zemljišta. Tom izjavom pod kaznenom odgovornošću potvrđuju da su pokušali regulirati odnose s vlasnicima. Dokaze o tim radnjama moguće je priložiti naknadno, najkasnije do kraja 2027. godine. Ako se traženi dokumenti ne dostave do sredine svibnja, zemljište će biti brisano iz evidencije. (vv)

SKUPŠTINA MEĐIMURSKIH ORAČA

Očekuje nas svjetsko, pa državno,

a onda i županijsko natjecanje

Najveći događaj svakako je 71. Svjetsko natjecanje orača koje će se održati u Osječko-baranjskoj županiji 4. i 5. rujna, a međimurski orači bit će dio domaćinske potpore ovom spektaklu

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurski orači na svojoj su redovnoj godišnjoj skupštini, između ostaloga, istaknuli kako je pred njima izazovna godina. Naime, Hrvatska je domaćin Svjetskog prvenstva koje će se održati u Osječkobaranjskoj županiji.

Kako to već biva, predsjednik udruge, Stjepan Pokrivač podnio je iscrpan izvještaj o prošlogodišnjem radu pobrojavši pri tom sve projekte i natjecanja na kojima su međimurski orači sudjelovali.

Tajnica Udruge, Katarina Pokrivač podnijela pak je �inancijsko izvješće, a potom

su se oboje okrenuli tekućoj godini, punoj izaziva. Naime, orače očekuju dva velika događaja koji zahtijevaju dobru pripremu. Najveći događaj svakako je 71. Svjetsko natjecanje orača koje će se održati u Osječko-baranjskoj županiji 4. i 5. rujna, a međimurski orači bit će dio domaćinske potpore ovom spektaklu.

Hrvatska je naime i članica WPO-a od 2005. godine, a 2026. će po drugi put biti domaćin Svjetskog natjecanja u oranju. Prvi je put bila domaćin 59. po redu natjecanja u Biogradu na Moru 2012. godine pa su oračima uglavnom poznati najvažniji momenti natjecanja.

Očekuje se da natjecanje okupit sudionike iz najmanje 25 država svijeta, uključujući

Delnicama

NOVA PRAVILA opstanka domaće proizvodnje voća i povrća

EU članice, SAD, Australiju, Keniju i Novi Zeland. Također se očekuje i dolazak pratećih sudionika i delegacija u ukupnom broju između 300 i 500 te više od 15.000 posjetitelja.

Ništa manje zahtjevno nije ni Državno natjecanje orača koje je planirano za kraj srpnja u Delnicama. Na njemu sudjeluju i članovi udruge, Fran Andrej Jalušić i Jura Jalušić, braća iz Ivanovca, pobjednici županijskog natjecanja prošle godine.

Ne treba zaboraviti i ovogodišnje Županijsko natjecanje orača u kojem su glavni organizatori.

Nema više lažnog deklariranja robe

Ključna prednost novog sustava leži u činjenici da kupci sada mogu na prvi pogled prepoznati zemlju podrijetla, što je ranije često bilo skriveno ili nejasno komunicirano, posebno kod robe koja se prodaje u rasutom stanju

Piše: Vlasta Vugrinec

Početak ove godine donio je značajne promjene na policama trgovačkih lanaca diljem Hrvatske zahvaljujući primjeni novog Pravilnika o tržišnim standardima za sektor voća i povrća. Hrvatska poljoprivredna komora izrazila je iznimno zadovoljstvo novim mjerama koje napokon omogućuju jasnu i vidljivu identi�ikaciju domaćih proizvoda, čime se izravno utječe na svijest potrošača i njihovu mogućnost izbora.

Jasne i vidljive deklaracije

Ključna prednost novog sustava leži u činjenici da kupci sada mogu na prvi pogled prepoznati zemlju podrijetla, što je ranije često bilo skriveno ili nejasno komunicirano,

posebno kod robe koja se prodaje u rasutom stanju. Ovakav pristup ne samo da štiti interese hrvatskih proizvođača, već i osigurava transparentnost tržišta na kojoj su inzistirale stručne službe u suradnji s predstavnicima primarne proizvodnje.

Predstavnici Odbora za povrće i krumpir HPK naglašavaju kako je novi Pravilnik rezultat dugotrajnih pregovora i uvažavanja argumenata onih koji svakodnevno rade na zemlji. Toni Grossi, predsjednik Odbora, ističe kako je zajednički rad s Ministarstvom poljoprivrede pokazao da se uvažavanjem terenskih problema mogu postići konkretni pomaci koji osiguravaju bolju prisutnost krumpira, voća i povrća na policama trgovina. Posebno su značajne odredbe koje stupaju na

snagu od srpnja, a koje će lokalnim poljoprivrednicima omogućiti prodaju unutar njihovih proizvodnih područja uz određena odstupanja od općih standarda. To će praktički značiti renesansu kratkih lanaca opskrbe i veću prisutnost svježe, lokalne hrane na tržnicama, čime se dodatno jača povezanost između sela i grada.

Staklenike i plastenike ubija birokracija

Ipak, unatoč pozitivnim promjenama u deklariranju robe, sektor se i dalje suočava s teškim strukturnim izazovima koji zahtijevaju hitnu međuresornu suradnju. Hrvatska poljoprivredna komora upozorava na apsurdnu situaciju u kojoj je gradnja plastenika i staklenika još

uvijek opterećena teškom birokracijom i potrebom za ishođenjem građevinskih dozvola. Proizvođači smatraju da bi ovakvi objekti, ključni za produljenje sezone i postizanje samodostatnosti, trebali biti izuzeti od kompliciranih procedura. Uz administrativne barijere, gorući problem ostaje i nedostatak radne snage, dodatno otežan nemogućnošću dobivanja naknada za sezonske radnike izvan proizvodnog ciklusa. Da bi hrvatsko povrćarstvo opstalo pod pritiskom uvoza i sve češćih klimatskih nepogoda, nužno je žurno riješiti pitanja vodopravnih dozvola za navodnjavanje te prilagoditi sustav ARKOD-a malim parcelama, čime bi se osigurala dugoročna konkurentnost domaćeg poljoprivrednika na europskom tržištu.

Blata više nego kupaca

Čakovečkim sajmom ove je srijede dominirala samo jedna riječ-blato. Naime, prodavači su se svi od reda žalili na blato i rupe pune vode. Uz sitnu kišu, ili bolje rečeno rosulju i naravno blato na sve strane, ništa drugo nije dolazilo previše do izražaja. Nit je bilo previše trgovaca, niti pak kupaca. Dakle, na sajam se išlo striktno po potrebi, s jasnom namjerom što i koliko kupiti. Neodlučna su bila jedino trojica, očito stranih radnika, koji se nisu mogli odlučiti koliko će kokica nesilica kupiti jer su samo neprestano govorili: - Još, još! A kupovao se krumpir po 8 eura za vreću od 10 kilograma, nešto malo jabuka i naravno kukuruz te pšenica. Iako se naveliko piše da je kukuruz skuplji od pšenice, na sajmu im je cijena bila ista, odnosno za 100 kilograma

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1,50 € Kiselo zelje (kg): 3,50 €

Salata (kg): 4,00 €

Mrkva (kg): 2,00 €

Tjestenina (paket) 2,50 €

Hladetina (kom): 4,50 €

Med (flašica): 10,00 €

Mušmule (kg): 3,00 €

Jagode (kg): 15,00 €

Jaglaci (kom): 1,50 €

trebalo je izdvojiti 40 eura. Doduše, moglo se proći i koji euro jeftiniji, ovisno o prodavaču. Malo boje vratilo se i na čakovečko središnju tržnicu. Pojavili su se prvi jaglaci koji su se nudili po 1,5 euro te karanfili po 2 eura. Posebnosti boje doprinijele su i prve jagode s cijenom

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 0,80 €

Zelje (kg): 0,50 €

Batat (kg): 2,00 €

Mrkva (kg): 2,00 €

Orasi (kg): 12,00 €

Mandarine: (4 kg): 4,00 €

Med (flašica): 6-10,00 €

Sir i vrhnje (kg): 10,00 €

Kukuruz (kg): 0,40 €

Pšenica (kg): 0,40 €

od 15 eura po kilogramu, odnosno mjerici za koju je trebalo odvojiti 8,5 do 9 eura. Teško da je riječ o domaćim jagodama, pa tko ih se baš zaželio…

Crvenila se i cherry rajčica po 5 eura za kilogram, šipak se nudio po 4 eura, a kaki po 6 eura za kilogram. (vv)

BIOINSTITUT

Virusni rinopneumonitis konja (Herpes virusna infekcija u konja)

Piše: mr. Branimir Novak, dr. vet. med.

Rinopneumonitis

konja je akutna virusna zarazna bolest kopitara uzrokovana konjskim herpesvirusima 1 i 4. Klinički se očituje pobačajima, respiratornim i neurološkim simptomima s mogućim smrtnim ishodom.

Životinje tijekom očitovanja kliničkih znakova izlučuju veću količinu virusa sekretima, tako da je najčešća zaraza u izravnom dodiru s bolesnim životinjama koje izlučuju virus i do 14 dana od pojave prvih kliničkih znakova. Izrazito je visok rizik prijenosa virusa tijekom pobačaja jer se u pobačenom plodu i posteljici nalazi veća količina virusa. Ovo dodatno naglašava svojstvo virusa da u vanjskoj sredini zadržava infektivnost najmanje sedam dana, tako da su izvori infekcije i kontaminirani predmeti, prostori i vozila. Jedan od najznačajnijih, u praksi nažalost potvrđen način širenja je i mehanički prijenos ljudima. Iako ljudi ne mogu biti inficirani virusom rinopneumonitisa konja jer bolest nije zoonoza, zbog duge održivosti virusa u vanjskoj sredini i niske infekcijske doze, ljudi često mehanički prenose uzročnika iz zaraženog u nezaraženi uzgoj na odjeći ili obući te kontaminiranim

predmetima i vozilima. Zbog toga je od iznimne važnosti provođenje striktnih biosigurnosnih mjera u slučaju pojave rinopneumonitisa konja u nekom uzgoju.

Virus u životinju ulazi kroz dišni sustav te se umnaža u respiratornom epitelu, nakon čega se širi krvlju po cijelom organizmu. Inkubacija traje od tri do deset dana.

U ovoj fazi izraženi su blaži ili teži opći infekcijski, respiratorni ili kataralni sindrom.

U gravidnih životinja može nastupiti pobačaj, u pravilu u zadnjoj trećini graviditeta,

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

a plodovi su pobačeni zajedno s posteljicom. Neurološki oblik bolesti ovisi o soju virusa, imunološkom statusu životinje, a prognostički je izrazito nepovoljan. U RH dokazana je i pasminska dispozicija, tako da su pobačaji bili znatno češći u lipicanske pasmine, dok su neurološki oblici u pravilu bilježeni u drugih toplokrvnih konja. Liječenje je simptomatsko, a imunoprofilaksa provodi se cjepivima koja mogu sadržavati oslabljenog živog ili mrtvog uzročnika rinopneumonitisa konja.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Uključite se u mentorski online program „Školu vrtlarenja 2026“

Ako želite uspješno uzgojiti obilje vlastite hrane na organski način, ali nemate za to dovoljno znanja niti iskustva, moja Škola Vrtlarenja 2026 vam može pomoći da to promijenite.

Moje ime je Silvija Kolar-Fodor i ja sam biovrtlarka, autorica, aktivistica i velika zaljubljenica u prirodu. Posljednjih 20 godina učim vrtlare/ice i one koji žele postati više kako na jednostavan način, a uz puno radosti, mogu uzgojiti obilje zdrave hrane. Do sada sam pomogla stotinama vrtlara u kreiranju i održavanju njihovim vrtova.

Svoje iskustvo od 20 godina biovrtlarenja pretočila sam u ovaj program koji ću ovog proljeća podijeliti s vama.

Zašto? Nikada kao sada nije bilo jasnije da je uzgoj vlastite hrane put do samodostatnosti. Zatvaranja pred nekoliko godina, kriza, in�lacija i velika poskupljenja te sve nekvalitetnija hrana na tržištu, govore nam da se moramo vratiti uzgoju vlastite hrane i da si na neki način osiguramo sigurnost – jer jesti moramo svaki dan. I bitno je da ta hrana treba biti uzgojena na organski način ako njome želimo osigurati zdravlje za sebe i za vlastitu obitelj.

A uzgajati hranu možemo posvud – pa čak i na balkonima i terasama. Online "Škola vrtlarenja 2026" je program gdje ću vas voditi kroz vrtlarsku avanturu i gdje u jednoj sezoni možete naučiti sve što trebate znati kako biste i sami mogli nadalje bez puno muke uspješno uzgojiti obilje vlastite hrane. Svo znanje koje je stjecala godinama na svom vrtu prenijet će vam na sažet

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

i praktičan način – pa vi nećete trebati godine rada, promatranja, pokušaja i pogrešaka kao što sam to ja trebala, nego u jednoj sezoni naučiti kako to napraviti na najbolji način.

Sudionici/ce online Škole vrtlarenja 2026 imat će prilike naučiti sve potrebno kako bi mogli sami kreirati svoj biovrt i uspješno uzgojiti obilje povrća na vrtu s minimalno napora. Škola je zamišljena i za početnike i za postojeće vrtlare, neovisno o predznanju. Teme edukacija će se preklapati ovisno o sezoni i životnom ciklusu biovrta.

Ukratko, moći ćete naučit kreirati uspješan organski vrt, i to od mentorice/edukatorice s dokazanim uspjesima i znanjem u svom području. Uz 10 online vrtlarskih radionica koje pratite putem računala ili mobitela iz udobnosti vašeg doma, gdje nemate troškove prijevoza i gubitak vremena na putovanje na edukacije, bit će vam dostupne i snimke s edukacije za vrijeme trajanja programa, sudjelujete u mentorskoj zatvorenoj grupi za vrtlarski potporu, napravit ću analizu plana vašeg vrta, a na poklon dobivate i moju knjigu, veliki poklon komplet sjemenja i 6 dodatna webinara i 10 online predavanja.

Još više detalja o ovom programu pročitate na biovrt.com

Započnimo zajedno vašu najbolju vrtlarsku sezonu!

CVIJET KUKURIJEKA najavljuje proljeće

Kukurijek se ne daruje

onome koga voliš

Darovati kukurijek nekada je značilo poslati poruku koja je daleko od romantične jer je cvijet u mnogim kulturama postao sinonim za skandal, izdaju ili skrivene, opasne namjere

Piše: Vlasta Vugrinec

Tek što je snijeg malo okopnio, na svjetlo dana provirili su cvjetovi jedne od najposebnijih biljaka naših krajeva. Riječ je naravno o kukurijeku, poznatom i kao vjesniku zime i ranog proljeća. U narodu se vjeruje da njegovi cvjetovi podsjećaju na krijestu pijetla koji kukuriče, najavljujući zoru. Kako pijetao najavljuje dan, tako kukurijek najavljuje buđenje prirode iz zimskog sna.

Snježnica ili

božićna ruža

Kukurijek obožavaju ljubitelji bilja pa ga se često može vidjeti tijekom ovih mjeseci u međimurskim dvorištima. Riječ je o trajnici koja voli sjenovito mjesto. Odlikuju ju prekrasni cvjetovi koji mogu biti u bijeloj, žutoj, zelenkastoj, tamnocrvenoj i ružičastoj boji.

U prirodi raste kao samonikla biljka i to po rubovima šuma, šikarama i šumskim proplancima. Naravno, danas se u vrtnim centrima mogu nabaviti i kultivirani varijeteti, također vrlo dekorativni i jednostavni za uzgoj. Raste relativno i ima sposobnost samozasijavanja. To znači da se vrlo često uz matičnu biljku mogu naći mlade biljčice nikle iz sjemena. Isto tako, jednostavno se razmnožava dijeljenjem biljke. Nakon cvatnje poželjno je orezati stare stabljike kako bi se potaknuo rast novih izbojaka, a time i obilnija nova cvatnja.

Prvi biološki otrov na svijetu Kukurijek je biljka koja tisućljećima golica ljudsku maštu. Zbog činjenice da cvjeta usred zime, dok je sve ostalo mrtvo, te zbog svoje ekstremne otrovnosti, uz njega se vežu legende koje

idu od božanske nježnosti do mračnog vještičarenja. Između ostaloga, postoji povijesna legenda ili bolje rečeno, zapis koja kukurijek prikazuje u opasnijem svjetlu. Naime, tijekom opsade grada Kirhe (600. pr. Kr.), grčki opsjedatelji su otkrili da grad dobiva vodu iz jednog izvora kroz podzemne cijevi. Solon iz Atene naredio je da se u vodu ubaci velika količina zgnječenog korijena kukurijeka. Stanovnici su dobili takav strašan proljev i grčeve da više nisu mogli stajati na zidinama i braniti grad, pa je Kirha ubrzo pala. To se smatra jednim od prvih primjera kemijskog/biološkog ratovanja u povijesti.

Prema jednoj predaji, mlada pastirica po imenu Madelon pratila je mudrace i ostale pastire u Betlehem kako bi vidjela novorođenog Isusa. Vidjela je da su svi donijeli bogate darove – zlato,

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

tamjan, plemenite mirise ili barem vunu i hranu. Ona nije imala ništa, čak ni cvijet, jer je vani bila oštra zima i zemlja je bila pod snijegom. Rastužena, počela je plakati. Anđeo koji je to promatrao, dotaknuo je snijeg ispred nje, a iz njezinih su suza na mjestu gdje su pale na tlo niknuli prekrasni bijeli cvjetovi s nježnim ružičastim rubovima. Madelon ih je sretna ubrala i darovala djetetu, a ovaj cvijet od tada cvjeta svakog Božića u znak sjećanja na taj dar. Seljaci su vjerovali da kukurijek može istjerati “zle sile” iz stoke. Postojao je obred gdje bi se korijen kukurijeka provlačio kroz rupu u uhu goveda ili ovce kako bi se životinja zaštitila od kuge i drugih bolesti. Također, vjerovalo se da će vukovi zaobilaziti tor ako je oko njega posađen kukurijek ili ako se njime “okadi” štala.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Piše: Mario Golenko

Korakova najnovija produkcija pod nazivom „Kreativni valovi“ još je jednom napunila dvoranu Centra za kulturu Čakovec do posljednjeg mjesta, ostavljajući publiku bez daha. I to u dvije izvedbe jednako pune u 14 sati i u 16 sati.

Spoj energije, discipline i umjetnosti

Program koji je okupio stotine plesača svih uzrasta od onih najmlađih koji su tek

Na sceni su se izmjenjivali s�lovi i generacije

“Kreativni valovi” potvrdili snagu i viziju Studija Korak

napravili svoje prve plesne korake, do iskusnih natjecatelja s međunarodnim priznanjima bio je pomno osmišljen mozaik stilova. Na pozornici su se izmjenjivali jazz dance, suvremeni ples i urbanih stilovi, a svaki je nastup pričao svoju autentičnu priču. Scenogra�ija, igra svjetla i pažljivo birani kostimi dodatno su naglasili estetiku svakog pokreta, pretvarajući pozornicu u dinamično more kreativnosti.

Vizija Virne Hošnjak Iza cijelog projekta stoji osnivačica i glavna koreo-

gra�kinja studija, Virna Hošnjak, čiji je potpis vidljiv u svakoj sekundi nastupa. Njezina sposobnost da iz plesača izvuče maksimum, spajajući tehničku preciznost s iskrenom emocijom, razlog je zašto Korak godinama drži status jednog od najistaknutijih plesnih studija u regiji.

– Ovi ‘valovi’ su rezultat višemjesečnog truda, znoja i neizmjerne ljubavi prema plesu. Svaki plesač donio je dio sebe na ovu pozornicu i to je ono što publika osjeća, izjavila je Virna Hošnjak nakon završetka spektakla.

Gromoglasan pljesak za kraj

Vrhunac večeri bio je zajednički izlazak svih sudionika na pozornicu, što je publika nagradila višeminutnim stajaćim ovacijama. „Kreativni valovi“ nisu bili samo revija naučenih koreogra�ija, već proslava zajedništva i discipline koju Plesni studio Korak usađuje svojim članovima.

Čakovec je još jednom dokazao da je grad koji živi s plesom, a Korakovci su ljestvicu izvrsnosti podigli za još jednu stepenicu više.

Kad institucije šute, raste bahatost

UHrvatskoj se već godinama tolerira obrazac ponašanja prema braniteljskim udrugama koji ne bi smio biti prihvatljiv ni u jednoj uređenoj državi. Umjesto partnerskog odnosa, mnoge lokalne institucije prema braniteljima nastupaju s visine, očekujući poslušnost i poniznost, kao da je riječ o podređenima, a ne o ljudima zahvaljujući kojima danas uopće obnašaju svoje funkcije.

Dovoljno je da branitelj dođe u svoju jedinicu lokalne samouprave i pokuša riješiti konkretan problem — ako ne nastupi kao „pokorni sluga“, razgovor se prekida, vrata se zatvaraju, a u pozadini kreće dobro poznata kampanja etiketiranja: „što si ovaj umišlja“, „opet se netko žali“, „problematičan je“. Umjesto rješavanja problema, institucije stvaraju neprijatelje.

Umjesto dijaloga, biraju bahatost. A rezultat je sve dublja podjela na „naše“ i „njihove“.

Još je poraznija slika elektroničke komunikacije. Prema propisima, na svaki službeni e-mail mora se odgovoriti. No praksa govori suprotno.

Zajednica BRANITELJI

ZAJEDNO poslala je više od pedeset prijedloga i upita — odgovoreno je na jedanaest. Županije gotovo ne odgovaraju. JLS u pravilu ne odgovaraju. Jedine institucije koje dosljedno poštuju zakon i osnovnu pristojnost su Ministarstvo hrvatskih branitelja, NZRCD i Ured za udruge Vlade RH.

Kada se instituciju upozori na administrativnu šutnju, umjesto isprike i ispravka, kreće nova etiketa: „bezobrazan“, „onaj koji samo

prijavljuje“. Umjesto da se prekršitelj kodeksa ponašanja sankcionira, čelnici ga štite, a prijavitelja proglašavaju „svađalicom“. To nije sustav — to je zloupotreba sustava. Posebno zabrinjava način dodjele javnih sredstava. Umjesto da se vrednuje kvaliteta projekta i korist za zajednicu, presudna postaje podobnost. Najviše sredstava dobivaju „miljenici“ lokalnih struktura, često bez ispunjavanja osnovnih zakonskih obveza poput javne objave izvješća o utrošku sredstava. Transparentne udruge koje rade po zakonu dobivaju mrvice — 30%, 40% — iznose koji onemogućuju provedbu projekta. To nije �inanciranje, to je poruka: „Ne želimo da radite.“ Takva praksa nije samo nepoštena. Ona je opasna. Ona guši inicijativu, potiče klijentelizam i šalje jasnu poruku da se pošten rad ne isplati. Braniteljske udruge ne traže privilegije. Traže samo ono što bi trebalo biti minimum u svakoj demokraciji: odgovor na e-mail, poštivanje kodeksa, jednaka pravila za sve i vrednovanje projekata prema njihovoj stvarnoj vrijednosti.

Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO poziva sve institucije, posebno na lokalnoj razini, da prestanu ignorirati zakone koje su same donijele, da prestanu štititi bahatost i da počnu raditi ono što im je dužnost — služiti građanima, a ne vlastitim interesima.

Jer šutnja institucija nije samo neprofesionalna. Ona je društveno razorna.

POTPORA Centru za pomoć u kući

Međimurska županija potpisala je novi ugovor vrijedan 80.000 eura namijenjen radu Centra za pomoć u kući u 2026. godini. Ugovor su potpisali župan Matija Posavec i ravnateljica ustanove Frana Lana Kanoti, čime je osiguran nastavak pružanja vitalnih usluga za oko 300 korisnika u dobi od 37 do 96 godina. O kolikom se opsegu posla radi najbolje ilustri-

Članice ansambla Pučpuljike kroz pjesmu čuvaju i prenose tradicijsko pjevanje Međimurja

ANSAMBL PUČPULJIKE i tradicijsko pjevanje

Ivana i Julija: Pučpuljike su postale naša druga obitelj

Ivana Huzjak i Julija Pintarić govore o ljubavi prema tradicijskom pjevanju, zajedništvu, emocijama i ponosu predstavljanja Međimurja u Hrvatskoj i izvan nje

Piše: Kristina Kobal

Tradicijsko pjevanje u Međimurju ima snažnu emociju i duboko ukorijenjeno značenje, a ansambl Pučpuljike jedan je od njegovih najprepoznatljivijih čuvara. Kroz osobne priče Ivane Huzjak i Julije Pintarić otkriva se koliko pjesma može oblikovati život, stvarati zajedništvo i postati druga obitelj.

Tradicijsko pjevanje kao osjećaj pripadnosti i snage

Ivana Huzjak iz Novog

Sela Rok prisjeća se svojih početaka i prvog nastupa: -Ne sjećam se točno koji je bio moj prvi nastup, ali dobro pamtim osjećaj – veliku tremu pomiješanu s uzbuđenjem. Srce je kucalo brže, no čim je pjesma krenula, trema se povukla i pretvorila u radost.

Taj osjećaj zajedništva i pripadnosti ostane zauvijek u srcu.

Iza svakog nastupa, naglašava Ivana, stoji mnogo odricanja – vrijeme, obaveze i

umor. No sve to nestaje onog trenutka kada započne proba.

- Kad nakon napornog dana dođeš na probu i dočekaju te prijateljice i pjesma, shvatiš da sve to ima smisla. Zajedništvo i ljubav prema pjevanju brišu umor i vraćaju osmijeh.

Svima koji razmišljaju o dolasku u ansambl poručuje da se ne boje:

- Bez straha se slobodno pridruži Ansamblu Pučpuljike, bez ikakve obaveze. Može doći, poslušati i osjetiti atmosferu. Pjesma traži srce, a najljepši glasovi često su oni koji se tek trebaju usuditi zapjevati.

Tradicijsko pjevanje kao čuvanje

Međimurja

i njegove baštine

Sličan put ima i Julija Pintarić iz Mihovljana, koja se Pučpuljikama pridružila iz znatiželje.

- Kad sam se pridružila Pučpuljikama, bilo nas je manje od 20, a danas nas ima 36. Od samih početaka rastemo. To

ra podatak da je tijekom prošle godine pruženo čak 37.757 različitih usluga, dok su gerontodomaćice diljem Međimurja mjesečno dostavljale i do 1700 toplih obroka. Njihova uloga daleko nadilazi samo održavanje kućanstva, čišćenje i kuhanje. Djelatnice Centra na terenu brinu o nabavci lijekova i namirnica, mjere korisnicima tlak i razinu šećera u krvi, ali

im pružaju i neprocjenjivu psihosocijalnu pomoć kroz razgovor i druženje, što je mnogima jedini kontakt s okolinom.

Osim što izravno podiže kvalitetu života najranjivijih skupina, ovaj model rada ima i važnu društvenu komponentu jer osigurava zaposlenje teže zapošljivim osobama u humanitarnom sektoru. Kontinuitet ulaganja

vidljiv je i kroz dugoročnu perspektivu, budući da je Županija od 2014. do danas u razvoj ove ustanove uložila više od 470.000 eura. Nova sredstva omogućit će daljnji razvoj socijalnih usluga i snažnije uključivanje korisnika u život zajednice, potvrđujući Međimurje kao regiju s visokim standardom brige za sugrađane treće životne dobi. (bj)

je mjesto gdje sam opuštena, vesela i sretna te sam okružena s predivnim ženama koje su mi uistinu promijenile život.

Za Juliju ansambl nije samo mjesto pjevanja: -Naš ansambl je kao prvo mjesto pjesme, nakon toga mjesto druženja, opuštanja, dobre energije, zabave, smijeha, suza, ali ponajprije prijateljstva. One osim što su moje prijateljice, one su moja druga obitelj.

Teško joj je izdvojiti jednu pjesmu, no posebne emocije veže uz „Međimurje kak si lepo zeleno“ jer predstavlja njezin rodni kraj i prirodnu ljepotu Međimurja. Ansambl od samih početaka njeguje tradiciju, sni-

ma spotove za pjesme poput „Da bi imel perje“ i „Rijeka Mura tiho šumila“ te nastupa diljem Hrvatske i izvan nje.

- Na natjecanjima naša voditeljica se uvijek potrudi ‘iskopati’ neku manje poznatu međimursku skladbu. Uvijek nam je čast predstaviti naše malo Međimurje i pokazati kako se tradicija čuva kroz glazbu.

Tradicijsko pjevanje mlađim generacijama približavaju na suvremen, ali autentičan način, kroz nastupe, natjecanja, spotove i društvene mreže.

- Pokazujemo da tradicija nije zastarjela, već da i danas može imati važno mjesto u životu mladih ljudi.

HODNJA uz Muru

Glazbena legenda na čelu povorke

Na datum potpisivanja Ramsarske konvencije o močvarama od međunarodne važnosti 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, 2. veljače, diljem svijeta organiziraju se brojni programi s ciljem očuvanja vlažnih staništa. Slovenija, Austrija i Hrvatska tim povodom organiziraju Hodnju uz Muru. Ove godine domaćin Hodnje bila je Slovenija, na području Gornje Bistrice. Pohod se održao u nedjelju 1. veljače, u znaku zajedništva, zdravog načina života i očuvanja prirodne baštine, te pod ovogodišnjim sloganom Svjetskog dana močvarnih staništa „Močvare i tradicionalno znanje: Slavimo kulturnu baštinu.“ Sudionici svih generacija uživali su u ugodnoj hodnji uz rijeku Muru, uz druženje, razmjenu iskustava i odličnu atmosferu.

Apel za očuvanje Mure dali i glazbenici

Organizatori su se pobrinuli za sigurnu i dobro označenu rutu, odmor uz okrjepu, ali i za gosta iznenađenja. Na početku Hodnje sve prisutne je glazbenim nastupom počastio legenda slovenske glazbene scene Vlado Kreslin, koji je i sam aktivan pobornik očuvanja rijeke

MEĐIMURSKI VETERANSKI CENTAR

Mure. Uz ostale govornike, sudionike je pozdravila i Monika Cindrić, ravnateljica Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode. S timom Međimurske prirode na međunarodne Hodnje tradicionalno odlaze i Zlatko Nedeljko Pepsi i Tihomir Slamek, što nisu propustili ni ove godine.

Uz djelatnike Međimurske prirode Hodnji su se iz Međimurja pridružili brojni planinari, predstavnici Međimurske županije, nordijski hodači, ŠAF-ovci i drugi poklonici zaštite Mure i prirode. Hodnja uz Muru još jednom je pokazala koliko su ovakve aktivnosti na otvorenom važne za povezivanje zajednice, očuvanje prirode i poticanje odgovornog boravka u prirodi.

Međimurska priroda

Imaju li branitelji pravo na inkluzivni dodatak?

Međimurske novine u suradnji s Međimurskim veteranskim centrom donose kolumnu posvećenu pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji. Informacije o naknadama, invalidninama i socijalnoj podršci predstavljene su jasno i praktično. Ako imate svoje pitanje koje vas muči, pošaljite nam na redakcija@mnovine.hr.

- Branitelj sam i imam status HRVI. Imam li pravo na inkluzivni dodatak?, upitao je hrvatski branitelj iz Belice.

Odgovor Međimurskog veteranskog centra:

- Da, ako imate uvjete za dobivanje inkluzivnog dodatka, a evo što branitelji trebaju znati. Od početka primjene novog sustava inkluzivnog dodatka mnogi hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji pitaju se tko ima pravo na ovu potporu, kako se ona ostvaruje i što se događa s postojećim pravima poput osobne invalidnine. Donosimo pregled najvažnijih informacija — jasno,

jednostavno i bez birokratskog jezika.

Tko nema pravo na inkluzivni dodatak?

Pravo se ne priznaje osobi koja već koristi:smještaj u ustanovi socijalne skrbi ili organizirano stanovanje prema Zakonu o socijalnoj skrbi ili drugim propisima (Ovo se ne odnosi na korisnike koji smještaj u domu plaćaju privatno.)

Kako se podnosi zahtjev?

Zahtjev se predaje Zavodu za socijalni rad prema mjestu prebivališta. Obrazac se lako pronađe, dovoljno je u tražilicu upisati “inkluzivni dodatak obrazac”. Na zadnjoj stranici obrasca nalazi se popis dokumentacije koju treba priložiti.

Koliko iznosi inkluzivni dodatak?

Osnovica iznosi 120 eura, a potpora ima pet razina:

Tko ima pravo na 1., 2. i 3. razinu?

Pravo se priznaje: odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen 3. ili 4. stupanj težine invaliditeta, uz status osobe s invaliditetom; djetetu s istim vrstama oštećenja, ako mu je utvrđen 2., 3. ili 4. stupanj težine invaliditeta, bez obzira na status u Registru osoba s invaliditetom.

Tko ima pravo na 4. i 5. razinu?

propisima koji su vrijedili do 31. 12. 1998.

Ograničenja za 4. i 5. razinu

Pravo se ne priznaje osobi koja: ima u vlasništvu drugi stan ili kuću koju može iznajmiti ili prodati, ima poslovni prostor koji ne koristi za registriranu djelatnost, ima osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi (osim privatno plaćenog).

Posebno pravilo za 5. razinu

PISMO

čitatelja iz Donje Dubrave

Fala kaj je Dobrava jednem Legradu postala smetišče

U našu redakciju javila se čitateljica iz Donje Dubrave slikovitim pismom u kojem opisuje stanje u svom rodnom mjestu. Pismo prenosimo u cijelosti: Pozdrav svim ljudima i onima koji se tak predstavljaju!

Ovo je bilo namijenjeno za drugu svrhu kam nikad neje došlo, pa budem zavikala v veter pa ko me čuje nek me čuje.

Dragi Dobravčani znate one veljke kamijone koji vam preljetiju kre hiže kaj se cela stepe makar se ne bi ni smeli voziti po tem cestama? Denes bute saznali kam oni idu.

Rezervat prirode, spomen područje Karaula, Zrinski. Muškatljin, de smo konje holi jahat, de smo se igrali v balama sena, de smo na staro Dravo ribe hodali lovit, kam me deda peljal kaj bum gledala kak sonce ide vun iznad Drave, de su vas peljali biciklina vozit dok ste bili mali jer neje bilo auti.

E pa kre njih je niknula jedna jako ljepa, pohvalna, EUROPSKA FARMA: legradsko - ukrajinsko - černobilsko - kapitalističkih piceki.

Ovim putem se dete Dobrave zahvaljuje našem novem i starem načelniku i sema zaslužnima kaj su se zborili za Dobravčane.

Fala kaj je Dobrava jednem Legradu postala smetišče. Prije je samo Čakovec bil tak napreden, ali gljete, vidite da se more. Fala vam za saku vodu koja bu zagađena, saku životinju koja bude hmrla pod tem istim kamijonom, saku ribu koja je crkla, za sakoga nepalca i filipinca kojega budu tu iskoristile tvrtke koje ni nesu Hrvatske, za se zemlje od roditelji koje ste prodali, za saku baku koja je hranila Međimurske piceke dok smo bili mali, za sakoga ftiča koji se više nabu vrnul v rezervat, za sako drevo koje je palo, za se beton kojega ste tam znaljevalji i za saku kilu zemlje koju ste skopali... Denes dok stara Drava vseda i više ništo ribe tam ne lovi, dok kamijon pobere dete na biciklinu, piceki su pocrkali, a baku ste deli v starački dom... Pogledajte oko sebe i pogljete decu kak pakuju kufre i idu, nejdu oni jer tak oču, idu jer ste ih stirali. Nemrete peneze požrti ali sva sreća pa bote mogli ukrajinske piceke,pazite kaj se ne zagotite na kost. „Ne lomite mi bagrenje, pod njima sam je ljubio“

Zgubljeni Dobravčan, 2026.

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

Pravo se priznaje: odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen 2. ili 3. stupanj težine invaliditeta, osobama koje ostvaruju osobnu invalidninu prema posebnim propisima (npr. HRVI), (ako im je inkluzivni dodatak povoljniji, nakon priznanja prava trebaju zamrznuti osobnu invalidninu u Ministarstvu hrvatskih branitelja), osobama koje ostvaruju doplatak za pomoć i njegu, osim onih koji su to pravo stekli prema

Odrasla osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja može ostvariti pravo samo ako živi sama. Ako živi u kućanstvu s drugima - pravo se ne priznaje.

Važno za

HRVI korisnike

Osobe sa statusom HRVI više ne moraju unaprijed obustavljati osobnu invalidninu prije podnošenja zahtjeva za inkluzivni dodatak. Ako im se prizna inkluzivni dodatak, dužne su vratiti iznos osobne invalidnine za razdoblje u kojem se prava preklapaju. Povrat se dogovara u odjelu za branitelje pri županiji. RazinaPostotak osnoviceIznos

TRGOVINA KRK d.d. u Svetom Križu

Ankica voli naše recepte

Međimurske novine već više od 10 godina redovito čita čitateljica koju smo zatekli u trgovini Krk u Svetom Križu, gdje na radnom mjestu svakodnevno susreće ljubazne prodavačice Biserku Kraljić i Ankicu Brdarić. Kako nam je ispričala, novine su joj postale dio svakodnevice, a posebno mjesto u njima zauzimaju recepti. - Čitam Međimurske novine više od 10 godina, prodavačice su predivne. Volim jako pročitati recepte za kuhanje, a ostalo većinom prelistam. Recepti koji mi se dopadnu, prepišem ih u svoju kuharicu, kaže čitateljica. Dodaje i kako bi voljela da petkom može pročitati tjednu kuharicu kako ne bi svaki dan razmišljala što će kuhati. (kk)

vjerna čitateljica

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Kristijan Matoša odabrao naočale

Najviše sreće u izvlačenju 129. kola nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Kristijan Matoša iz Zasadbrega. Gospodin Kristijan bio je jako iznenađen kad je u novinama pročitao da je osvojio naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao je naočale koje će mu savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.

Novo, 130. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Drugi kupon 130. kola Skupljene kupone od 13. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s

Kris�jan Matoša i Suzana Noemi u Briljantu na preuzimanju naočala

naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 24. veljače. Sretnog dobitnika 130. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. veljače. (mk, foto: mg)

www.mnovine.hr

Adresa:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

SPOMEN PLOČE u gradu Čakovcu

Ploča znanim i neznanim borcima NOB-a

U središtu povijesne jezgre Čakovca, na pročelju Starog grada Zrinskih, postavljena je spomen-ploča koja odaje počast svim znanim i neznanim borcima Narodnooslobodilačke borbe (NOB) hrabrim muškarcima i ženama koji su tijekom Drugog svjetskog rata dali svoje

živote u borbi protiv fašizma i okupatora. Ploča, smještena na jednom od najprepoznatljivijih kulturnih spomenika grada utvrdi čiji korijeni sežu u 13. stoljeće službeno je otkrivena u sklopu obilježavanja važnih obljetnica antifašističke tradicije 1987 godine. Tradicionalno obilježavanje

Dana antifašističke borbe, kao i drugih obljetnica oslobođenja, često uključuje polaganje vijenca na spomen-ploče i spomenike poput ovog, čime se nastavlja kontinuitet sjećanja i društvene svijesti o važnosti prošlih žrtava u izgradnji današnje slobode. (mg)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati

Dirigent Miroslav Novak – čuvar tradicije

Miroslav Novak (56) iz Macinca dugogodišnji je glazbenik i član Tamburaškog sastava KUU Zasadbreg. Iako je po struci dirigent, u sastavu djeluje kao ravnopravan član, dajući svoj doprinos iskustvom, znanjem i ljubavlju prema tradicijskoj glazbi. Posebno naglašava važnost autentičnosti, ističući kako se tradicija mora njegovati s poštovanjem prema izvornim napjevima, ali i otvorenošću prema mlađim generacijama. Sudjeluje u radu s mladim tamburašima, gdje se uz glazbu gradi osjećaj zajedništva i pripadnosti. Svojim angažmanom Miroslav Novak snažno doprinosi očuvanju i razvoju tamburaške glazbe u međimurskom kraju. (kk)

VIKEND VODIČ

Petak, 6. veljače

18:00 Dan crvenih haljina obilježava Inner Wheel klub Prelog, Mul�medijalna dvorana Muzeja Croata insulanus Grada Preloga

19:00 Predavanje Bruno

Šimleša: PCT, Centar Rudar, Mursko Središće

18:00 Mamičina škrija, Društveni dom Gornji Kraljevec

Subota, 7. veljače

8:00 Kolinje u Čukovcu, Sportsko rekreacijski centar Ekološke udruge Hrast, Čukovec

12:00 Fašnik u Gardinovcu, Vatrogasni dom, Gardinovec

14:00 Fašnik u Belici, ispred Caffe bara Ada, Belica

15:00 Nedelski fašnik, kod OŠ Nedelišće

MJESEČNI VODIČ

srijeda, 11. veljače

20:00 Balet Labuđe jezero, CZK Čakovec

četvrtak, 12. veljače

19:00 Predavanje Mario Celinić: Sedam, CZK Rudar, Mursko Središće

20:00 Jazz orkestar HRT-a: HOMMAGE to MATIJA DEDIĆ, tribina ČČ, CZK Čakovec

petak, 13. veljače

16:00 Mali Fašnik u Čakovcu, Centar grada, Čakovec

18:00 Dodjela nagrada najboljim sportašima Grada Preloga za 2025. godinu, Dom kulture Grada Preloga

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

STUDIO VIVONA

Zimska produkcija oduševit će publiku u Čakovcu

Plesači Studia Vivone pozivaju sve ljubitelje plesne umjetnosti na svoju Zimsku produkciju koja će se održati u nedjelju, 8. veljače u 16 sati u Centru za kulturu Čakovec. Nakon mjeseci marljivog rada, učenja i kreativnog stvaranja, više od sto plesača u dobi od 5 do 18 godina predstavit će rezultate svog truda.

Posjetitelji će imati priliku uživati u raznovrsnim odgojnim i suvremenim plesovima, izvedenima u grupnim i duet

koreogra�ijama, uz zanimljive kostime i pažljivo odabranu glazbu koja dodatno naglašava svaku izvedbu.

Posebni gosti programa su mališani iz Dječjeg vrtića Dječja mašta te Mažoretkinje

Murskog Središća, koji će dodatno obogatiti ovaj šarolik plesni spektakl.

Publika je pozvana da svojim dolaskom podrži mlade plesne talente i uživa u kreativnoj i energičnoj plesnoj predstavi. (mg)

CENTAR ZA KULTURU Rudar

donosi

priču iz prve ruke

Centar za kulturu Rudar, Mursko Središće, predavanje Brune Šimleše od 19 sati. Šest milijuna koraka. Četiri tisuće tristo kilometara. Sto trideset i četiri dana hodanja od Meksika do Kanade

Bruno Šimleša, pisac, kolumnist i jedan od najpoznatijih hrvatskih autora osobnog razvoja, ostvario je san o kojem mnogi maštaju prehodao je cijeli Paci�ic Crest Trail (PCT), jednu od najpoznatijih i najzahtjevnijih planinarskih staza na svijetu, dugu 4.300 kilometara kroz planinske krajolike Kalifornije, Oregona i Washingtona.

Na tom putu napravio je oko šest milijuna koraka, izgubio desetak kilograma, susretao se s medvjedima i hodao s ljudima iz cijelog svijeta, dijeleći s njima priče, iskustva i svakodnevne izazove.

Njegovo putovanje pratili su brojni ljudi putem

društvenih mreža, a pomoć i podrška stizale su i iz Hrvatske.

Paci�ic Crest Trail postao je svjetski poznat nakon �ilma Divljina (Wild) s Reese Witherspoon, no Bruno donosi priču iz prve ruke iskreno, emotivno i inspirativno.

Prvi Hrvat koji je prehodao PCT bio je Nikola Horvat 2017. godine, a Bruno Šimleša četvrti je Hrvat kojem je to pošlo za rukom.

Autor je niza uspješnih knjiga i predavač poznat po toplom, jednostavnom i nadahnjujućem stilu. Njegovo predavanje nije samo putopis to je priča o hrabrosti, upornosti, susretima i snazi jednog velikog osobnog putovanja.

Pozivamo sve ljubitelje prirode, planinarenja i dobrih životnih priča da nam se pridruže na večeri inspiracije i avanture. Dođite, povedite prijatelje i budite dio ove jedinstvene priče.

Ulaz na predavanje je besplatno! (mg)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: IRA LEVIN: ROSEMARYNA BEBA

Dobitnik knjige Skandinavsko umijeće skladnog suroditeljstva objavljene u prošlom broju je Petar Hranilović iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1586

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

POKLANJA KNJIGU

Ira Levin: Rosemaryna beba

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

INNER WHEEL klub Prelog

Dan crvenih haljina

Kao i prošle, tako i ove godine, ovoj se kampanji priključuje Inner Wheel klub Prelog. Inner Wheel klub Prelog obilježit će Dan crvenih haljina u petak, 6. veljače 2026. godine, stručnim predavanjem Renate Kutnjak Kiš, dr.med.spec.epidemiolog, koja će govoriti o moždanom udaru kod žena, mjerenju koncentracije glukoze u krvi i mjerenju krvnog tlaka. Predavanje će se održati s početkom u 18 sati, u prostoru Multimedijalne dvorane Muzeja Croata insulanus Grada Preloga. Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu da obrate posebnu pozornost na srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce. Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo je ovu kampanju

Na granici sna i jave, Rosemary Woodhouse spoznat će da zlo nije nužno nešto jezivo, već se ponekad skriva iza privida ljubaznosti. Kad se s mužem Guyem useli u otmjenu staru njujoršku zgradu o kojoj kruže sablasne priče, ona ni ne sluti da će oboje postati pijuni u zavjeri koja se kuje generacijama.

posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, koja se obilježava prvog petka u veljači. Kardiovaskularne bolesti, koje uključuju moždani udar, su broj 1 uzrok smrti žena. Pogađaju gotovo polovicu žena starijih od 20 godina. Ulaz je besplatan, uz obavezan dress code: CRVENO. (mg)

KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?

• 21.11. do 1.3. Izložba One umjetnice Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

• 5.2. do 10.3. Izložba “Voli me/ Ne voli me”, Izložbeni prostor CZK Čakovec

• 30.1. do 28.2. Izložba "Bitno" Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja

subota, 14. veljače

10:00 Dječji Fašnik u Čakovcu, Centar grada, Čakovec

14:00 Mali Serjojnski fašnik, Promenada Mursko Središće

14:00 Fašnik u Strahonincu, ispred zgrade Općine, Strahoninec

15:00 Fašnik u Donjem Vidovcu, kod crkve svetog Vida, Donji Vidovec

15:15 Veliki Serjojnski fašnik, Promenada Mursko Središće

16:00 Kazališna družina „Pinklec“: „Umišljena Mišica“, CZK Čakovec nedjelja, 15. veljače 14:00 Kotoripski fašenk, Kotoriba

14:00 Fašnik u Prelogu, Trg Slobode, Prelog 14:00 Štrigovski fašenk, ispred zgrade Općine, Štrigova

15:00 Tradicijski Fašnik u Čakovcu, Centar grada, Čakovec ponedjeljak, 16. veljače 11:00 Ne-nasilje, CZK Čakovec utorak, 17. veljače 11:00 Rođenje adolescenta, CZK Čakovec

12:30 Svetomar�nski fašjak, Trg Svetog Mar�na srijeda, 17. veljače 11:00 Kolek�va Igralke, CZK Čakovec petak, 20. veljače 19:00 Predavanje Robert Bogdan i Saša Ma�ć: Biciklom za moreplovcima, CZK Rudar, Mursko Središće petak, 27. veljače 19:00 Predavanje Marin Perković: Mljetska planinarska obilaznica, CZK Rudar, Mursko Središće

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Rosemary i Guy oduševit će se novim stanom i susjedima koji su gotovo pretjerano srdačni – vječito prisutni i uvijek “pri ruci”. No idila uskoro puca pod pritiskom uznemirujućih snova, sablasnih zvukova iz susjednog stana i Guyeva sve neobičnijeg ponašanja. A kad Rosemary zatrudni, njezino se tijelo počinje mijenjati na zastrašujuće načine, a misli joj preplavljuju sumnje. Je li u opasnosti ona – ili dijete koje nosi?

“Rosemaryna beba” roman je koji je promijenio naličje suvremenog horora. Ira Levin stvorio je remek-djelo paranoje bez ijednog suvišnog efekta – roman koji strah gradi kroz atmosferu, dijaloge i preciznu psihologiju likova.

FAŠJAK U MEĐIMURJU

Petak, 6. veljače

gdje se nastavlja druženje uz krafne, topli čaj i Merkač band.

MALA SUBOTICA - Fašnička događanja počinju u petak, 6. veljače u 15 sati skidanjem općinskih zastava sa zgrade Općine i postavljanje službene fašjenske zastave. Subota, 7. veljače

BELICA (Gardinovec) - Fašnička priča započinje u Gardinovcu 7.veljače u 11:30 kod groblja. Povorka kreće prema Društvenom domu, gdje slijedi izbor najuspješnijih i najkreativnijih maski. Nakon Gardinovca, priča seli u Belicu. U 14 sati povorka kreće od Caffe bara Ada prema Društvenom domu. Uz biranje najboljih maski i spaljivanja fašnika, slavlje se nastavlja u dvorani Društvenog doma u Belici, gdje počinje ples pod maskama uz Tamburaški sastav Zrin.

NEDELIŠĆE - Povorka će se formirati na Trgu Republike kod Osnovne škole Nedelišće od 14:30 sati, a u 15 sati kreće prema MESAP-u. U

povorci će sudjelovati više od 1300 maškara, a tijekom večeri birat će se i najkreativnija fašnička grupa. Nakon čitanja optužnice i osude, slijedi spaljivanje Fašnika. Za sve vrtićarce i učenike osigurane su krafne, a za maskirane skupine jelo i piće. Zabava i ples pod maskama nastavljaju se u sajamskoj dvorani MESAP-a, gdje će se pjevati i plesati do ranih jutarnjih sati uz grupu Atomi.

Nedjelja, 8. veljače

MALA SUBOTICA (Središnji dio) - Središnji dio manifestacije održat će se u nedjelju, 8. veljače, kada će u 14 sati, uz glazbenu pratnju općinskog Puhačkog orkestra krenuti fašjenska povorka iz Palovaca do trga ispred Doma kulture Mala Subotica. Nakon proglašenje pobjednika, dodjela nagrada i priznanja, suđenje Fašjeku te njegovo spaljivanje slijedi druženje uz krafne, kuhano vino i čaj.

ŠTEFANEC - Povorka maškara kreće u 16 sati iz Malog Štefanca do Društvenog doma

DEKANOVEC- Okupljanje „kugači“ je ispred Doma kulture Dekanovec u 14:30 sati odakle kreće mimohod kroz naselje. Nakon mimohoda je druženje uz kuhano vino i krafne te Limenu glazbu Dekanovec. U slučaju lošeg vremena, maškarada će se održati u dvorani Doma kulture.

Petak, 13. veljače

ČAKOVEC (Mali fašnik) - Međimurski tradicijski fašnik kreće u petak, 13. veljače u 16 sati kad središtem grada prolaze skupine malih jasličari.

Subota, 14. veljače

ČAKOVEC (Vrtićka povorka) - U subotu, 14. veljače u 10 sati je tradicionalna vrtićka povorka.

MURSKO SREDIŠĆE - Mali Serjojnski fašnik počinje okupljanjem malih vrtićkih

fašničkih skupina kod Promenade mala, a povorka kreće u 14 sati prema Gradskoj upravi. Veselje se nastavlja u 15:15 sati kod Promenade, kada kreće Veliki Serjojnski fašnik, koji ide istom rutom kao i Mali fašnik. Ispred zgrade Gradske uprave slijedi predstavljanje fašničkih skupina te tradicionalno spaljivanje fašnika. Nakon toga program seli u Sokolski dom, gdje slijedi ples maškara, nastup benda i fešta. Za fašničke skupine osigurani su bonovi za jelo i piće, krafne, a tijekom večeri biraju se najbolja fašnička maska i najbolja tradicijska maska.

DONJI KRALJEVEC - Fašnička povorka kreće 14. veljače u 14 sati s prostora trokuta na ulazu u Hodošan, na cesti Donji Kraljevec-Hodošan. U pratnji Puhačkog orkestra Općine D. Kraljevec, mimohod ide do stadiona gdje će biti centralni dio manifestacije. Za sve će sudionike biti osigurane krafne i topli napitci. DONJI VIDOVEC - Fašničko okupljanje zakazano je za subotu, 14. veljače u 15 sati kod crkve sv. Vida, odakle će krenuti fašnička

povorka, dok je u 16 sati planiran nastavak programa kod Doma kulture uz nezaobilazne krafne i topli čaj.

KOTORIBA (Dječji fašnik)Dvodnevni program kreće Dječjim fašnikom u subotu, 14. veljače u 16 sati u Stolnoteniskoj dvorani.

STRAHONINEC - Okupljanje započinje ispred zgrade Općine, a povorka kreće u 14 sati prema Osnovnoj školi Strahoninec. Nakon toga slijedi tradicionalna fašnička zabava.

Nedjelja, 15. veljače

KOTORIBA (Glavni fašnik) - U nedjelju u 14 sati pak je na rasporedu Kotoripski fašenk 2026. Velika fašnička povorka kreće ispred Stolnoteniskoj dvorane i ide sve do tržnice gdje je organizirano druženje.

PRELOG - Okupljanjem maškara na Trgu Slobode kod Doma kulture, 15. veljače u 14 sati, kreće fašničko ludilo u Prelogu. U 14:30 povorka kreće ulicama Preloga i vraća se na Trg Slobode gdje slijedi predstavljanje maski i suđenje Fašniku, a potom druženje uz krafne i čaj.

SVETA MARIJA - Okupljanje maskiranih sudionika zakazano je u nedjelju, 15.veljače u 14 sati u Donjem Mihaljevcu, dok povorka kreće u 15 sati ispred Osnovne škole Sveta Marija i završava kod Doma kulture, gdje slijedi središnji dio programa. Za sve posjetitelje osigurano je i ono najvažnije za pravi fašnik: kuhano vino, topli čaj, krafne i ribice.

ŠTRIGOVA - Štrigovski fašenk započinje okupljanjem ispred zgrade Općine, potom u 14 sati kreće povorka maškara do Doma kulture, gdje slijedi podjela krafni i toplih napitaka. U 15 sati slijedi prigodni program KUD-a “Sveti Jeronim” Štrigova, također u Domu kulture.

ČAKOVEC (Tradicionalni fašnik) - Onaj tradicionalni fašnik održava u nedjelju, 15. veljače u 15 sati. Bal pod maskama bit će u restoranu Kristal. (Opširnije na zadnjoj stranici ovog priloga).

DONJA DUBRAVA - Ovogodišnji dobravski fašenjk održat će se 15. veljače, a sve ostale bitne informacije uz održavanje istog biti će objavljenje nakon održanog sastanka sa udrugama.

Utorak, 17. veljače (Fašnički utorak)

SVETI MARTIN NA MURI - Svetomartinski fašjak održat kreće u 12:30 sati na trgu Svetog Martina, a sudjeluju OŠ Sveti Martin na Muri, DV Smješko i DV Ribica. Posjetitelje čeka prigodni zabavni program i besplatne krafne.

SELNICA - Osnovna škola Selnica i Dječji vrtić “Selnički zvončići” u suradnji s KUD-om Selnica organiziraju Selnički fašnik. Povorka kreće oko 15 sati od Osnovne škole Selnica, a oko 16 sati planiran je dolazak do Doma kulture, gdje slijedi prigodno druženje.

GORNJI MIHALJEVEC - Mališani iz DV “Sovice” i niži razredi Osnovne škole Gornji Mihaljevec će, zajedno s članovima KUU “Lipa”, održati prigodni program u Domu kulture Gornji Mihaljevec s početkom 15:45. Mališani će predstaviti svoje maske a nakon toga slijedi prigodno druženje uz glazbu i igre.

NOVO SELO NA DRAVI - Međimurske krave i Novo Selo Rok, na fašnički utorak, svojom feštom zatvaraju ovogodišnji Fašnik. Povorka kreće u 16 sati, proći će naseljem te će se zaustaviti kod Društvenog doma gdje će se spaliti fašnik i nastaviti druženje.

U NISKOM STARTU ZA „FAŠENSKI TORK“! Etnologinja Janja Kovač objasnila je zašto se maskiramo i koliko dugo postoje maškare u Međimurju

Što strašnije, veće divlje – to bolje tjeraju

Piše: Margareta Detoni Smoljanec

Običajima za fašnik, kao i njihovim povorkama, ne zna se točan početak, a shodno tome ni starost. I ove godine ovaj divan i drevan običaj ponovno će zaživjeti. On nam donosi osjećaj dolaska proljeća i kao takav urezan nam je u sjećanje od djetinjstva. Upravo je to bit tradicije. Fašnik donosi živost na ulice, šarene boje i jake zvukove. Svaki kraj ima svoju masku, svoje zvono i svoju zabavu. Ipak, svima je najvažnije jedno – tjeranje zime i svega lošeg. O međimurskim običajima poklada i svemu što one zapravo znače razgovarali smo s Janjom Kovač, magistrom etnologije i kulturne antropologije te južnoslavenskih jezika i književnosti, kustosicom i voditeljicom Etnografskog odjela Muzeja Međimurja Čakovec.

Duga povijest izrade i nošenja

- Etnologinjo Kovač, koliko dugo postoje tradicijske maske u Međimurju, kraju koji je inače poznat po fašničkim maskama i običajima? Mogu li se one usporediti s maskama drugih krajeva?

- Tradicijske maske imaju dugu povijest izrade i nošenja u Međimurju. One se uvelike razlikuju od modernih maski koje se danas nose u Međimurju i ostatku Hrvatske. Razlika je u upotrebi prirodnih materijala, ujedinjavanju procesa izrade i nošenja maske te uobičajenom načinu korištenja maski prilikom ophoda po mjestu. Kad govorimo o usporedbi s drugim tradicijskim maskama u Hrvatskoj, međimurske se mogu usporediti s onima koje pripadaju panonskom kulturnom

- Vrijedno je zamijetiti da su oni koji su imali bolje i veće maske kroz povijest bili cjenjeniji u zajednici, što govori o motivaciji za sudjelovanje u fašniku, kazala je etnologinja Kovač

Janja Kovač, kustosica i voditeljica Etnografskog odjela Muzeja Međimurja Čakovec

Cimeri predstavljaju zaš�tu rudara i sjećanje na cehovska udruženja

krugu. Njega karakterizira izrada maski od drva i poljoprivrednih kultura, poput slame kao nusproizvoda. Od toga najviše odudaraju „cimeri“ iz Murskog Središća koji su povezani sa speci�ičnim zanimanjem – rudarstvom.

- Koje su najpoznatije maske međimurskog kraja?

- U Međimurju imamo četiri glavne tradicijske maske: pikače karakteristične za Selnicu, lafre iz Turčišća, čaplje i štrke koji se nose u Podturnu te cimere koji su tradicija Murskog Središća. O prve tri skupine imamo bogate etnografske zapise iz druge polovice 20. stoljeća, uključujući i fotodokumentaciju, dok je sustavno istraživanje cimera započelo u posljednjih desetak godina uslijed njihove revitalizacije. Sve maske imaju istu namjenu: prerušavanje u nešto strašno, veliko, agresivno i divlje s ciljem tjeranja svega lošeg. Vrijedno je zamijetiti da su oni koji su imali bolje i veće maske bili cjenjeniji u zajednici, što mnogo govori o samoj motivaciji za sudjelovanje u fašniku. Pripreme i smisao

- Koji je smisao fašničke povorke?

- Smisao svake fašničke maske ili ophoda je tjeranje zlih sila koje simbolizira zima te privlačenje topline nasuprot hladnoći. Fašnik stoji na samom kraju jednog dijela godine (hladnog) i navješćuje drugi (topliji), i u tome je bit međimurskih tradicija. No, terenska istraživanja ukazuju na to da je glavna motivacija ljudi koji su sudjelovali u fašniku zapravo bila zabava i druženje, dok su djeci glavni motiv bili mali pokloni, poput kolačića ili dinara, koje su dobivala prilikom dolaska u pojedinu kuću.

- Kada poklade počinju u Međimurju?

- Fašnik se uobičajeno održava na „fašenski tork“ (pokladni utorak), a ponekad su maske znale ići po selu i kućama i koji dan ranije. No, nikada nakon tog utorka, jer već sljedećeg dana počinje korizma u kojoj je svako veselje zabranjeno. Na sam dan fašnika uobičajeni su ophodi po selu u većim grupama ili u skupinama od nekoliko pojedinaca.

- Koliko traju pripreme za fašnik? - Pripreme započinju ovisno o maski koju nosite. Za neke maske, poput pikača, materijal morate pripremiti već prilikom žetve pšenice. Druge su maske stalnog oblika i zahtijevaju minimalan napor oko održavanja.

- Kada nam točno „pada“ ovogodišnji fašnik?

Lafra, glava je od punog drveta, a donosi spoj ljudskih i živo�njskih karakteris�ka

veće i tjeraju zlo!

- Datum održavanja fašnika povezan je s Uskrsom. Kako je Uskrs svake godine na drugi datum, tako se pomiče i fašnik. Formula je sljedeća: 40 dana prije Uskrsa počinje korizma s prvim danom, Pepelnicom. Kako je Uskrs uvijek u nedjelju, a Pepelnica (ili Čista srijeda) u srijedu, tradicionalno se fašnik održava u utorak, dan prije Pepelnice. Ove godine to je 17. veljače, no gotovo se sve fašničke aktivnosti prebacuju na vikend prije tog utorka, što je u ovom slučaju 14. i 15. veljače.

Gornje Međimurje sačuvalo stariju varijantu

- Postoji li neko pravilo o tome tko može i kada sudjelovati u povorci?

- Većinom ne postoji strogo pravilo o tome tko smije sudjelovati. To se obično određuje prema speci�ičnostima maski i načinu ophoda. Teške maske, poput pikača, rijetko nose djeca, a isto tako djeca ne idu u ophode koji se odvijaju navečer.

- Gdje se najviše njeguju starinski običaji i u kojim dijelovima Međimurja?

- Iz iskustva terenskih istraživanja kustosice Etnografskog odjela, vidimo da se u cijelom Međimurju održavaju fašničke povorke. Gornje Međimurje sačuvalo je stariju varijantu maski koje obično nazivamo tradicijskima, dok se u srednjem i donjem dijelu većinom koriste maske novije prakse.

- Je li se do danas uspio zadržati pravi smisao fašnika i fašničkih povorki?

- Fašnik je praksa koju prihvaća cijela zajednica. To je događaj u kojem mnogi sudjeluju na različite načine, a opet je vremenski ograničen na točno jedan dan. Je li tako i danas, teško je reći. Slično je i s pitanjem smisla. Smisao mi sami naknadno upisujemo u postojeće prakse, pa danas govorimo o tome da je glavni cilj tjeranje zlih sila. No, to je smisao koji u fašnik upisuju stručnjaci poput etnologa, folklorista i jezikoslovaca. Smisao za one koji se prerušavaju vjerojatno je drugačiji i više naginje prigodi za veselje i dobru zabavu.

SERJOJNSKI FAŠNIK

subota, 14. veljače 2026.

14:00

15:15

62. MEĐIMURSKI TRADICIJSKI fašnik u Čakovcu

Pikač i lafre uživo, Fašnik digitalno

Očekuje se sudjelovanje više od 20 tradicijskih skupina, 25 vrtićkih te 20 jasličkih skupina, odnosno više od tisuću pojedinačnih maski. Od toga će oko 40 posto činiti tradicijske međimurske maske, uz sudionike i tradicijske maske iz drugih dijelova regije

Piše: Vlasta Vugrinec

Grad Čakovec sa svojom Turističkom zajednicom grada spremni su za održavanje tradicionalne manifestacije „Čakovečki fašnik“, koja će se ove godine održati od 13. do 15. veljače. Zbog radova na Trgu Republike, posjetitelje očekuju promjene u trasama povorki, ali i jedan moderni novitet – digitalno spaljivanje fašnika.

Tri dana ludovanja

Sve kreće, dakle u petak, 13. veljače u 16 sati kad središtem grada prolaze maskirane skupine malih jasličari. U subotu, 14. veljače u 10 sati je tradicionalna vrtićka povorka dok se onaj tradicionalni fašnik po kojem je Grad Čakovec prepoznatljiv održava u nedjelju, 15. veljače u 15 sati. Tu će biti nezaobilazni Pikači, Lafre ili Lampe iz Turčišća i Dekanovca, međimurska krava iz Novog Sela na Dravi.

Glavna pozornica bit će na Franjevačkom trgu

Kako je središnji gradski Trg u radovima, uvelike će se promijeniti kretanje povorke kroz grad Čakovec. Polazište je sajmište, zatim će prolaziti Parkom Rudolfa Kropeka, pa Ulicom Valenta Morandinija prema Trgu Valenta Morandinija, potom Ulicom Matice hrvatske te Ulicom kralja Tomislava do velike pozornice na Franjevačkom trgu. Povorka Dječjeg fašnika, zbog sigurnosti u prometu ići će Strossmayerovom ulicom, zatim prema Trgu Valenta Morandinija, preko Ulice Matice hrvatske te Ulicom kralja Tomislava do glavne pozornice na Franjevačkom trgu.

I ove godine bit će tri pozornice od kojih je prva na Trgu Valenta Morandinija, dakle kod gradske tržnice, druga je kod sata, a treća je velika pozornica na Franjevačkom trgu.

Spaljivanje fašnika

S obzirom da je glavno zbivanje na Franjevačkom trgu, ove godine fašnik

se neće �izički spaliti iz sigurnosnih razloga.

– Idemo u digitalni oblik s obzirom da je digitalno doba. Dakle, pripremit ćemo velike ekrane gdje će se onda, u skladu s našim mogućnostima, održati spaljivanje, kaže Filip Horvat, direktor TZ Grada Čakovca.

Pokladni običaji Međimurja dobili su status nematerijalnog kulturnog dobra

Zbog ograničenog prostora, organizatori nemaju mogućnosti niti za postavljanje šatora pa će se Bal pod maskama uz glazbeni nastup grupe „Noćna smjena“ održati u dvoranu restorana Kristal. Naravno, to je najprije namijenjeno za sve sudionike povorke, ali otvoreno je i za građane uz uvjet da dođu maskirani.

intervju tjedna

MIROSLAV NOVAK, glazbenik i dirigent iz Macinca

Može li tambura biti “cool” generaciji Z?

Miroslav Novak – autentičnost i tradicija u službi tambure

Miroslav Novak govori kako Tamburaški sastav KUU Zasadbreg čuva autentičnost tradicijske glazbe, motivira mlade i gradi budućnost tambure

Piše: Kristina Kobal

Tamburaški sastav KUU

Zasadbreg već desetljećima zauzima važno mjesto u kulturnom životu Međimurja. Prepoznat je kao jedan od onih sastava koji s jednakim žarom čuvaju tradiciju i otvaraju vrata novim generacijama.

Među njegovim članovima je i prof. Miroslav Novak (56) iz Macinca, koji je inače dirigent, ali u ovom sastavu sudjeluje kao ravnopravan član, glazbenik i jedan od nositelja kontinuiteta.

Govoreći o radu sastava, Novak ističe kako je autentičnost temelj svakog njihovog nastupa. -Tamburaški sastav KUU Zasadbreg polazi od toga da je autentičnost temelj svega što radimo. Tradicijsku glazbu izvodimo s poštovanjem prema izvornim napjevima, tekstovima i instrumentariju, ali se ne bojimo suptilnih prilagodbi –modernijih aranžmana, nešto življeg ritma ili uključivanja mlađih članova u osmišljava-

nje programa, ističe Novak. Upravo u toj ravnoteži između izvornosti i suvremenog pristupa vidi se snaga sastava koji ne želi ostati zarobljen u prošlosti, već tradiciju živjeti u sadašnjosti.

Između tradicije i mladih

Privlačenje mlađe publike danas je izazov za sve tradicijske sastave, no Tamburaški sastav KUU Zasadbreg u tome pronalazi svoju priliku.

- Mlađa publika prepoznaje iskrenost i energiju, a upravo to nastojimo prenijeti kroz nastupe, bez gubitka identiteta, naglašava Novak. Nastupi nisu samo puko izvođenje skladbi, već prenošenje emocije i priče, što publika, bez obzira na godine, zna prepoznati.

Posebno zadovoljstvo članovima sastava donijelo je osnivanje mlađe tamburaške sekcije. -Posebno smo sretni što nakon nekoliko godina imamo i mlađu tamburašku sekciju. Pet mladića odlučilo se okušati u sviranju tambure

KONCERT Béla Flecka i njegovog BEATrio

i za sada im ide jako dobro, kaže Novak. Iako su svjesni da mladi danas imaju brojne obveze, u sastavu vlada optimizam. -Unatoč brojnim obavezama koje imaju, vjerujemo da će ustrajati i nastaviti razvijati ljubav prema tamburaškoj glazbi – jer, kako se često kaže, na mladima svijet ostaje.

Rad u tamburaškom sastavu danas zahtijeva puno više od samog muziciranja. Organizacija, motivacija i prilagodba ritmu života mladih postali su ključni. - Rad u tamburaškom sastavu danas nosi brojne izazove i zahtjeva puno strpljenja, dobre organizacije i entuzijazma, objašnjava Novak. Upravo zbog toga probe nisu zamišljene samo kao radne, već i kao mjesto druženja.

-Nastojimo stvoriti ugodnu i poticajnu atmosferu na probama, gdje se uz rad na glazbi gradi i osjećaj zajedništva i pripadnosti, dodaje. Kada mladi osjete da su ravnopravni i da njihov dopri-

nos ima težinu, motivacija se, prema njegovim riječima, razvija prirodno. - Probe nastojimo učiniti mjestom učenja, ali i druženja, jer upravo dobra atmosfera i radost zajedničkog muziciranja najviše potiču redovitost, disciplinu i dugoročnu uključenost članova.

Posebna priznanja

Iza Tamburaškog sastava KUU Zasadbreg stoje brojni nastupi, projekti i putovanja. -Teško je izdvojiti samo jedan nastup ili projekt, jer ih je kroz godine zaista bilo mnogo, priznaje Novak. Ipak, posebnu emociju nose samostalni koncerti „U san mi dođu tambure“. - Kada se prisjetimo prvog održanog koncerta i usporedite ga s posljednjim, jasno se vidi koliko je tamburaški sastav napredovao – u izvedbi, zvuku i cjelokupnoj kvaliteti programa, ističe s ponosom. Sastav je kao pratnja folklornim skupinama na-

stupao u brojnim europskim zemljama – od Švicarske i Austrije do Bugarske, Makedonije i Crne Gore. Ta gostovanja ostavila su dubok trag među članovima. Posebno se pamte i uspjesi na Susretima hrvatskih tamburaških orkestara i sastava u Dugom Selu, gdje su osvojene druge nagrade 2015. i 2017. godine.

Veliko priznanje stiglo je i 2025. godine. -Posebno priznanje stiglo nam je i 2025. godine, kada je tamburaškoj sekciji dodijeljena Godišnja nagrada

Općine Sveti Juraj na Bregu za očuvanje i promicanje kulturne baštine, naglašava Novak, dodajući kako je upravo to priznanje posebno vrijedno jer dolazi iz lokalne zajednice. Tamburaški sastav KUU Zasadbreg ne planira stati. Aktivni su tijekom cijele godine, a već se radi na konceptu petog samostalnog koncerta planiranog za prosinac. Publiku očekuje emotivan program, drugačiji od dosadašnjih, ali čvrsto ukorijenjen u tamburaškoj tradiciji koja ovaj sastav čini prepoznatljivim.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Spoj bendža, harfe i bubnjeva

Da je Čakovec grad koji voli i razumije vrhunsku glazbu, potvrdilo se još jednom, 4. veljače, u ispunjenom prostoru Baptističke crkve koncertom BEATrio.

Svjetski virtuoz na bendžu, Béla Fleck, u sklopu svog najnovijeg projekta BEATrio, priredio je koncert koji će se dugo pamtiti kao jedan od najznačajnijih kulturnih događaja sezone.

Ono što je na papiru izgledalo kao neobičan eksperiment, spoj bendža, harfe i bubnjeva u praksi se pokazalo kao čista genijalnost. Projekt

BEATrio, koji je Fleck osnovao u jesen 2024. godine, u Čakovec je donio fuziju jazza, world musica i improvizacije koja je publiku ostavila bez daha. Uz Flecka, čija je vještina na bendžu već desetljećima predmet divljenja, pozornicu su dijelila još dva glazbena diva: Edmar Castañeda, kolumbijski virtuoz na har�i, koji je svoj instrument tretirao gotovo kao bas gitaru i perkusije istovremeno, unoseći u zvuk južnoameričku strast. Antonio Sánchez, jedan od najcjenjenijih svjetskih bubnjara, čija je poliritmička preciznost držala

cijelu strukturu ovog dinamičnog trija.

Izbor Baptističke crkve za mjesto održavanja pokazao se kao pun pogodak. Akustika prostora savršeno je komplementirala čiste tonove Fleckovog bendža i bogate rezonancije Castañedine harfe. Publika je u tišini, gotovo pobožno, pratila svaku improvizaciju, da bi nakon svake skladbe prostorom odjeknuo gromoglasan pljesak. Od melankoličnih dionica koje su istraživale tišinu, do eksplozivnih vrhunaca u kojima su tri instrumenta zvučala kao čitav orkestar, BEATrio je

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

pokazao zašto su ovi glazbenici u samom vrhu svjetske jazz elite. Iako je ulaznica koštala 50 eura dvorana je bila puna što pokazuje vrijednost ovakvih vrsnih glazbenika. Nakon koncerta Béla je potpisivao plakate i slike, a jedan obožavatelj je donio i svoj bendžo na potpis. (mg)

Čakovečka špica

NOGOMET

ŽELIMIR OREHOVEC osvojio je priznanje za izniman doprinos međimurskom nogometu

PLIVANJE

EUROPSKO PRVENSTVO

Nogomet me oblikovao kao čovjeka

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Mario Golenko

Želimir Orehovec, popularni "Oreh", jedan je od najpoznatijih međimurskih trenera, posjeduje najviše trenersko zvanje, UEFA Pro Licencu i zadnje tri godine radi kao koordinator i mentor trenera Šardija u Poletu iz Svetog Martina na Muri. - Priznanje kao priznanje, ja sam u nogometu skoro od kako sam se rodil, nogomet je u biti moj život. Nogomet je mene oblikovao kao čovjeka i ovo priznanje mi je zahvala da sam vrijeme koje sam utrošio u nogometu korisno, a ostavio sam iza sebe i neki trag. Zahvaljujem se ljudima iz Međimurskog nogometnog saveza da su to prepoznali, rekao je u uvodu Orehovec. Oproštaj od igranja s 34 godine

Njegova trenerska i igračka karijera najvećim je dijelom vezana uz Međimurje i Varaždinsku županiju, uz kraće epizode u Sloveniji. Orehovec je bio brz i neuhvatljiv napadač, danas jedna od legendi Varaždina i bivšeg Varteksa, iako su mu nogometni počeci bili neuobičajeni. Nogometom se počeo ozbiljno baviti tek sa 16 godina, nakon što je ranije trenirao rukomet u Zrinskom. Prvi trener u MTČ-u bio mu je Šarić Francek, a već na samom početku seniorske karijere dobio je priliku u prvoj momčadi. U MTČ-u je ostao do 1978. godine, kada prelazi u Varteks, gdje igra do 1985. Nakon ispadanja iz Druge lige bivše države, kratko je bio pred odlaskom u Olimpiju iz Ljubljane, no ka-

Prvi profesionalni angažman ostvario je u Sloveniji, gdje je s 36 godina preuzeo Naftu iz Lendave i izborio ulazak u Prvu slovensku ligu

rijeru nastavlja u Poletu iz Pribislavca, s kojim ulazi u Hrvatsku ligu. Godinu dana kasnije vraća se u Varteks, a potom s 34 godine odlazi u NK Zagreb. U završnici karijere ponovno nastupa za Varteks te se 1991. godine oprostio od aktivnog igranja protiv Dinama, uz 280 službenih utakmica i plasman među deset igrača kluba s najviše nastupa. Paralelno s igračkom karijerom gradio je i trenerski put. Nakon završene gimnazije upisao je Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu, smjer nogomet, a od 1982. godine vodio je juniore Varteksa dok je istodobno igrao za seniore. Trenirajući mlade, radio je s igračima koji su kasnije postali standardni prvotimci, među njima Toplak, Mumlek i Vugrinec. Najveći utjecaj na njegovo trenersko razmišljanje ostavili su Krasnodar Rora i Branko Ivanković, čiji je pristup nogometu naglašavao igru, taktiku i znanje.

Bronca za Saru Puklavec!

Sara Puklavec iz Preloga ostvarila je izniman rezultat na Europskom prvenstvu u plivanju u ledenim vodama koje se održava u Molvenu u Italiji. U svom debitantskom nastupu na velikom međunarodnom natjecanju osvojila je brončanu medalju u kategoriji žena od 18 do 24 godine te zauzela četvrto mjesto u apsolutnoj konkurenciji Europe.

Ekstremni vremenski uvjeti

Osvajanje

Kvarnerske rivijere 2002.

Najveći osobni doprinos ostavio je u radu s juniorima Varteksa, gdje je vodio godišta od 1982. do 1987. godine. Kroz šest do sedam generacija koje je trenirao prošlo je oko 40 kasnijih prvoligaških igrača, a vrhunac tog razdoblja bilo je osvajanje Kvarnerske rivijere 2002. godine. U toj momčadi igrali su Koprić, Mujanović, Vukojević, Pokrivač, Benko, Maras, Golik i Kresinger. Prvi profesionalni angažman ostvario je u Sloveniji,

gdje je s 36 godina preuzeo Naftu iz Lendave i izborio ulazak u Prvu slovensku ligu. Momčad je bila sastavljena od većeg broja međimurskih igrača, a to razdoblje ostalo je zapamćeno po stabilnosti i kontinuitetu. U Prvoj hrvatskoj ligi vodio je Međimurje u dva navrata, dok je u Zavrču sudjelovao u izgradnji kluba koji je iz drugoligaša stigao do borbe za europske kvali�ikacije. Prije povratka u domaći nogomet bio je i pomoćni trener Miroslavu Ćiri Blaževiću u Varteksu, što zaokružuje njegov profesionalni trenerski put. Što se tiče današnjeg nogometa, najveći problem vidi u padu interesa djece za sportom, unatoč tome što se infrastruktura u posljednjih desetak godina znatno poboljšala i sve je više terena s umjetnom travom. Kao jedini naš klub s realnim potencijalom za iskorak ističe NK Međimurje, zbog infrastrukture i široke baze, ali naglašava da je za konkretne rezultate potrebno vrijeme. Smatra da je započet dobar proces, no da su za povratak

u Drugu, a potom i Prvu ligu potrebne barem dvije do tri godine, jer Međimurje kao regija to zaslužuje, iako se pomak još ne vidi.

Radio je i s Lukom Modrićem

Da se vratimo malo na Vašu trenersku karijeru, na koji dio nje ste posebno ponosni? - Ja sam trenirao sigurno jedno 15 klubova od toga dosta trećeligaša, drugoligaša i ove ozbiljnije klubove u Međimurju, Hodošan, Nedelišće, Dunjkovec, Polet Pribislavec, Čakovec, Omladinac (NSR), Koprivnicu, Varteks, Polet (SMnM), a trenirao sam i četiri prvoligaša Međimurje, Naftu, Zavrč, jedno vrijeme bio sam pomoćnik Ćiri Blaževiću i radio u stožeru U19 reprezentacije s Modrićem, Čorlukom i Kranjčarom. To je sigurno neka epizoda u mom životu koju je malo tko je iskusio. Bilo mi je svugdje lijepo. Van nogometa sam strastveni ribič, to me opušta i slobodno vrijeme volim provoditi na Dravu, zaključuje legendarni Želimir Orehovec.

Natjecanje se odvija u ekstremnim uvjetima, prema pravilima temperatura vode mora biti niža od pet stupnjeva Celzija. U Molvenu je iznosila svega 0,7 stupnjeva, uz snijeg i izrazito teške vremenske okolnosti. Unatoč tome, Sara je u disciplini 50 metara leđno izborila �inale među osam najboljih plivačica Europe, neovisno o dobnim kategorijama. U jutarnjim kvali�ikacijama ostvarila je sedmo vrijeme i time osigurala nastup u završnici. Već tada osvojila je brončanu medalju u svojoj dobnoj skupini. U poslijepod-

nevnom �inalu dodatno je pomaknula vlastite granice, popravila vrijeme za cijelu sekundu, postavila osobni rekord u ledenim vodama te završila četvrta u ukupnom poretku Europskog prvenstva. Pravo nastupa na prvenstvu izborila je prošlog vikenda na državnom prvenstvu Mađarske u Budimpešti. U svom prvom natjecanju u ledenoj vodi ondje je postala seniorska državna prvakinja na 50 metara leđno i osvojila treće mjesto na 50 metara slobodno, čime je osigurala normu za Molveno. Pomicanje vlastitih granica Ključ u ovoj disciplini postaje kontrola disanja, smirivanje početnog šoka i potpuna mentalna stabilnost jer svaka pogreška može imati ozbiljne posljedice. U Budimpešti je, kaže, cilj bio jednostavan, izdržati i vidjeti želi li se uopće nastaviti baviti plivanjem u ledenim vodama. Danas u to više nema sumnje. (lp, foto: Sara Puklavec)

KOŠARKA

DRUGA LIGA SJEVER

Međimurje uvjerljivo protiv Grafičara!

Pobjeda čakovečkog Međimurja kod kuće protiv Grafičara iz Ludbrega garnirana je ovaj puta s postignutih čak 118 koševa. Obranu gosti ne vole igrati, to je bilo razvidno od prve minute ovog neravnopravnog dvoboja, jer već nakon prvih 10 minuta utakmice gosti su popili 35 poena. Domaći rastrčani i raspucani, baš raspoloženi za igranje moderne košarke s puno intenziteta i

REZULTATI

dinamike, uz to i precizni. U toj i takvoj igri prednjačio je mladi Hren s 28 postignutih koševa, ali i mnoštvom odličnih dodavanja. Međimurje sada čvrsto drži drugo mjesto na tablici sa skorom 11/1, prvi je Radnik bez poraza, a treći Vedi s 10/2. Sljedeću utakmicu čakovečki košarkaši igraju u Ivancu protiv domaće Ivančice koja je do sada upisala 4 pobjede uz 8 poraza. (bh)

Mladost - Varaždin 101:49, Virka - Ivančica 72:75, Podravac - Vedi 79:98, Koprivnica - Petar Zrinski 50:76

Međimurje - Grafičar 118:81 (35:16, 22:19, 31:14, 30:32)

MEĐIMURJE: Šarić 15, Hren 28, Gašparić 4, Palić 12, Zaspan 2, Kuzmić 16, Božić 7, Kraljić 4, Pongrac 14, Glumac 5, Kranjčec F 11. Trener Novak S.

REGIONALNA LIGA DJEČAKA U13 Dominacija Međimurja!

Već nakon 2 kola regije za mlade košarkaše rođene 2013. i mlađe sigurno je jedno- Međimurje će uvjerljivo prošetati do prvoga mjesta i igrati na Poluzavršnici državnog prvenstva.

REZULTATI

Međimurje - Vedi 93:33 (35:9, 15:11, 22:7, 21:6)

MEĐIMURJE: Glavina 6, Hatlak 14, Novak J 8, Vabec 1, Haramija 2, Pleh 35, Naglić 14, Novak S 3, Novaković 10. Trener Hrkač B

Varteks - Donji Kraljevec

56:37(19:8, 17:11, 16:12, 4:6)

DONJI KRALJEVEC: Gudlin 8, Kiš 2, Žegarac 6, Habuš 8, Cirkvenčić 4, Tisaj 9. Trener Balent

Vedi - Varteks 62:32

Donji Kraljevec - Radnik 17:73

DONJI KRALJEVEC: Žegarac 12, Kavran 1, Havaić 4 Radnik - Varteks 69:59

STRELJAŠTVO

Naime, kao prvak međimursko - varaždinske tzv osnovne lige Međimurje je igralo "derbi" protiv prvaka podravske ligeVedija iz Bjelovara i pobijedilo sa 60 koševa razlike! (bh)

TABLICA

1. MEĐIMURJE 220 4/149

2. RADNIK 220 4/66

3. VARTEKS 312 4/-21

4. VEDI 211 3/-30

5. D. KRALJEVEC 303 3/-164

Donji Kraljevec - Međimurje 14:103

DONJI KRALJEVEC: Štefan 2, Žegarac 6, Drvoderić 1, Vukoja 2, Havaić 1, Tisaj 2. Trener Balent N

MEĐIMURJE: Debelec 2, Glavina 7, Patafta 2, Hatlak 8, Žignić 4, Novak J 8, Jančec 4, Vabec 6, Haramija 2, Pleh 34, Naglić 6, Novak S 4, Novaković 16. Trener Hrkač B

HN CUP MUNCHEN 2026

12.

Članovi Streljačkog kluba Zelenbor Brezje, Anamarija Turk i Luka Jambreuš, nastupili su kao članovi hrvatske reprezentacije na prestižnom međunarodnom streljačkom turniru HN Cup München 2026, jednom od najjačih i najmasovnijih natjecanja na svijetu. Na turniru je sudjelovalo čak 57 reprezentacija sa svih kontinenata, što ovom natjecanju daje poseban značaj i težinu ostvarenih rezultata. U svojoj prvoj seniorskoj godini Anamarija Turk ostvarila je iznimno zapažene nastupe, potvrdivši da se vrlo brzo prilagodila seniorskoj konkurenciji. U pojedinačnom natjecanju zauzela je 12. mjesto s odličnih 630,8 krugova, u

KUGLANJE

1. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever

Željo lakše od očekivanog

U 15. kolu 1. HKLS ku glači Željezničara Čakovec gostovali su u Zagrebu kod Zanatlije Sisak. Prema ra nijim međusobnim susre tima očekivala se neizvje sna borba, međutim naši dečki su odigrali odlično, te postigli najveći ekipni rezultat (3473) na kuglani Pongračevo ove sezone u 1.HKLS.

Kvalitetan dvoboj u prvom bloku

Nakon takve igre visoka pobjeda od 7-1 i 141 čunj prednosti je i više nego zaslužena. U prvom bloku gledali smo odmah vrlo kvalitetan dvoboj gdje Denis Košak (603) pobjeđuje naj boljeg domaćina Filipančića (584), Josip Filajdić (586) igra cijeli meč vrlo dobro te lagano dolazi do drugog poena. Treći u tom bloku bio je Bojan Košak (266) koji ne pronalazi igru od proš log tjedna u Čakovcu, te ga mijenja Luka Štrukelj (264) koji ne uspijeva popravit re zultat. Nakon prvog bloka Željezničar je vodio 2-1, ali uz minimalna 20 čunja pred nosti. U drugom dijelu susre ta Željezničar brzo prelama

utakmicu. Nakon početnog povećanja razlike na 35 čunja, već po završetku drugog seta prednost je narasla na nedostižnih 111 čunja. Impresivno drugo čišćenje

U tom dijelu briljirao je kapetan Predrag Turk s 327 čunja, a posebno impresivno bilo je njegovo drugo čišćenje koje završava s pet devetki. Zaustavio se Turk na fantastična 623 čunja. U tom bloku najmlađi Borna Murić (570) ponovo postiže odličan rezultat, dok Franjo Gosarić (561) može žalit za jednim lošim setom (112). Ovom pobjedom Željezničar se popeo na drugo mjesto, a sljedeće kolo slijedi derbi u Čakovcu protiv prvoplasiranih Novih Nada iz Požege.

konkurenciji čak 102 seniorke. Time se svrstala među najbolje strijelkinje svijeta. Sjajan nastup Anamarija je imala i u disciplini mješovitih parova, gdje je nastupila s hrvatskim olimpijcem Petrom Goršom. Hrvatski par zauzeo je 5. mjesto s pogođenih 630,7 krugova, a do finalnog raspucavanja za medalje nedostajalo im je tek 0,6 kruga. Za Anamariju Turk i Luku Jambreuša sada slijedi završna faza priprema za europska prvenstva. Luka Jambreuš već za tjedan dana putuje na Europsko juniorsko prvenstvo u Bugarsku, dok će Anamarija Turk krajem veljače nastupiti na Europskom seniorskom prvenstvu u Armeniji. (lp)

Rijetke su prilike ove sezone kad oba naša drugoligaša upišu pobjede, a još rjeđe kad su one ovako uvjerljive. Naime Zanatlija je kao domaćin porazila Željezničar iz Bjelovara sa 7-1 (3367-3247), druga ekipa Željezničara je ispratila Obrtnik iz Krapinskih Toplica s maksimalnih 8-0 (3418-3189).

Kalauz igrač utakmice u debiju

Iako sam početak utakmice nije krenuo po planu za Zanatliju pošto je poen za svega 2 čunja uzeo Juri-

ca Petković (559), a Damir Grašić (516) je omogućio gostima i 31 čunj prednosti. Međutim nakon toga ostatak utakmice u cijelosti pripada domaćinima. U drugom bloku do poena i zalihe čunjeva (+33) dolaze Bojan Plevnjak (568) i Igor Maček (556). Dok u završnici sa stilom debitira pojačanje iz zimskog prijelaznog roka Bernard Kalauz koji s 597 čunja postaje igrač utakmice. U tom bloku odlično je odigrao i Rajmond Pokrivač (571). Sljedeće kolo Zanatlija gostuje u Zaboku kod uvijek

neugodnih na domaćim stazama Obrtnika iz Krapinskih Toplica.

Željo 2 bez milosti

Druga ekipa Željezničara ugostila je Obrtnik iz Krapinskih Toplica i ispratila ih s maksimalnih 8-0 uz 229 čunja razlike. Veliku prednost su odmah u prvom bloku osigurali Nikola Drožđek (576) i Zvonimir Turk (568). Do kraja utakmice prednost se samo povećavala zahvaljujući u drugom bloku Goranu Vrčeku (563) i Noi Braniloviću (553), a u zadnjem igraču utakmice Božidaru Igrecu (584) i Bojanu Košaku (574). Druga je ovo pobjeda Željezničara u nastavku prvenstva, a za približavanje vrhu bit će potrebna pobjeda i u sljedećem kolu kad gostuju kod Slavonije u Novskoj.

U pretposljednjem kolu 3. HKLS odigrao se Međimurski derbi između Dubravčana i Prosvjetara. S obzirom na dosadašnji dio sezone vidjeli smo kvalitetan i izjednačen dvoboj u kojem su pobjedu odnijeli Prosvjetari 6-2 (32403226). Poveo je Dubravčan u prvom dijelu susreta s 2-1 (+19) zahvaljujući Željku

Igrecu (535) i Tomislavu Hraščancu koji dobiva duel protiv Josipa Šarića (556-546), dok za Prosvjetar poen uzima Zvonimir Plevnjak (568) protiv Andrije Bogomolca (524). U drugom dijelu utakmice gledali smo 3 zanimljiva duela, a u svakom su spretniji bili Prosvjetari. Ilija Višić pobjeđuje Hrvoja Grotića s 567-560,

Emil Horvat je bolji od Josipa Čižmešije 548-540, dok je Ivan Pigac svladao Branka Klarića sa 529-511. Ovom pobjedom Prosvjetar se popeo na 4. mjesto koje vodi u doigravanje za prvaka. Za to će im u zadnjem kolu regularnog dijela biti potrebana domaća pobjeda protiv vodeće Ceste ili kiks Elektre Križevci protiv

NOGOMET

PROLJETNI DIO 3. NL SJEVER kreće za dva tjedna

Međimurje slavilo nad Nedelišćem

Međimurski trećeligaši, uz mnogobrojne treninge, formu bruse odigravanjem kontrolnih pripremnih utakmica

Piše: Miljenko Dovečer Foto: NK Međimurje

NK Nedelišće je u dva dana odigralo dvije pripremne utakmice, prošli petak s Ljutomerom, u subotu s Međimurjem. Na terenu s umjetnom travom, u gostima kod slovenskog trećeligaša Ljutomera, Nedelišće je prikazalo bolju igru i upisalo pobjedu 2:5. Po dva pogotka su postigli Samuel i Dolovski, a jednom je poentirao Farkaš. Prošlu subotu su nogometaši Nedelišća gostovali u Čakovcu kod Međimurja također na terenu s umjetnom travom. Pobjedu je odnijelo Međimurje rezultatom 2:1. Ove subote na rasporedu je utakmica Nedelišća s NK Centrometal Macinec, a koja će se također odigrati u Čakovcu. Međimurje je ugostilo Nedelišće i u jednoj ravnopravnoj utakmici pobijedilo 2:1. Golove za Međimurje postigli su Pejanović i Skoko, dok je strijelac za Nedelišće bio Lucas.

MEĐIMURJE: Hozjan, Hranilović, Cundeković, Pejanović, Štajerec, Marciuš, Glavina, Hlišć, Skoko, Slunjski, Obadić (igrali još: Trojko, Lukovnjak, Krznar, Vlah i Dragaš). Trener: Danijel Jagec. NEDELIŠĆE: Do. Kanižaj, Horvat, Pekčec, Henrique, Stolnik, Turk, Farkaš, Lucas, Vlah, Dolovski, F. Vibovec (još su igrali: Da. Kanižaj, J. Vibovec, Mavriček, Treska, Mendes). Trener: Boštjan Zemljič. Domaći su vodeći pogodak postigli u 45. minuti, drugi u završnici susreta, dok su gosti također u samoj završnici smanjili rezultat. Sutra Čakovčani gostuju u Dugom Selu kod istoimenog drugoligaša.

Kotoripčani se udomaćili u Prelogu

STOLNI TENIS

Favoriti osigurali polufinale

Međimurec i Rudar bez pobjede

Gostovanje Međimurca (Dunjkovec-Pretetinec) kod juniora koprivničkog prvoligaša završilo je porazom 4:0. Imali su nogometaši Međimurca neke prilike no nisu ih iskoristili. Ovo im je bila već četvrta pripremna utakmica. U prvoj su visoko s 5:1 pobijedili Graničar iz Kotoribe, u drugoj su izgubili 2:0 od Mladosti u Ždralovima, dok su treću remizirali protiv juniora Varaždina, rezultat je bio 0:0.

Nogometaši Rudara (Mursko Središće) na terenu s umjetnom travom u Varaždinu ugostili su varaž-

Nogometaši Graničara (Kotoriba) na terenu s umjetnom travom u Prelogu bili su domaćini vodećoj momčadi Međimurske Premier lige, Podturnu. Podturen je prvi poveo golom Šegovića i to im je bilo sve. Graničar je preokrenuo rezultat i uvjerljivo pobijedio svoje goste rezultatom 4:1. Pogotke za Graničar su postigli Posavec, Golenja, Čmrlec i Vlah. Sastav: Kečak, Sabol, Gal, Vlah, Jadanić, Vinski, Dežđek, Posavec, Čmrlec, Sambolek, Golenja, a još su igrali Slukić, Buljan, Pišpek, Horvat, Knez. Dolaskom povoljnijih vremenskih uvjeta Graničar se vraća treninzima na vanjskim terenima u Kotoribi. Naime, u dosadašnjem dijelu priprema trenirali su na terenu s umjetnom travom u Prelogu, a ovom prilikom zahvaljuju NK Mladost Komet na gostoprimstvu. Sutra Graničar igra pripremnu utakmicu protiv juniora Slaven Belupa.

dinskog premierligaša Bednju. Unatoč borbenoj igri, upisali su poraz rezultatom 4:3. Nakon prvih 45 minuta rezultat je bio 2:2, a prilika za promjenu ishoda bilo je na obje strane. Pogotke za Rudar postigli su Roginić, Ratajec i K. Nedeljko, dok su za Bednju zgoditke postigli Džijan, Herceg, Hojski i Žganec.

Rudar: Kodba, P. Nedeljko, Antolović, Jurović, Panić,Vinko, Vaš, K. Nedeljko,Ratajec i Roginić – Rihtarec, Mihaljević, Škvorc, Podkrajac, Gjuran,N. Šimunić, Marčec, L.Nedeljko i D.Šimunić. Trener: D..Zeljko. U subotu igraju protiv Mladosti iz Svete Marije.

Francuz i Srbin u Poletu

Dinamo je u Domašincu s dva gola Čepe Krznara minimalno pobijedio imenjaka iz Palovca 2:1, dok je Polet(SMnM) golovima Pajića i Stojka pobijedio ekipu Zasadbrega 2:0. Oba ova kluba muku muče s manjkom igrača što zbog povreda što zbog odlazaka. I Dinamo i Polet pregovaraju

o dolasku nekolicine igrača kako bi kompletirali ekipe za proljetni nastavak. U Dinamu su aktivni što se tiče dolazaka pa su doveli tri igrača iz Francuske i jednog iz Srbije. U subotu je nova kontrolna utakmica, a protivnik su im juniori slovenske Nafte.

Miroslav Novinščak i dalje na čelu Poleta I sljedeće dvije godine Miroslav Novinščak će biti na čelu Poleta iz Svetog Martina na Muri. Prošli petak je u prostorijama NK Polet –Sv.Martin na Muri održana redovna izborna godišnja skupština. Nakon izuzetno uspješnih deset godina na čelu kluba, na poziciji predsjednika za novi mandat u trajanju dvije godine izabran je ponovo g. Miroslav Novinščak. Sjednicu Skupštine svojim prisustvom su uveličali i predsjednik Međimurskog nogometnog saveza Kristijan Antolović i načelnik Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša. Polet igra sutra, a protivnik im je austrijski ligaš SC Prefa Lilienfeld, ekipa koja se nalazi u Međimurju na pripremama.

Ekipa ZEN-Šenkovca 2 nastavila je svoj pobjednički niz i opet demonstrirala zašto je trenutno najstabilniji i najkompletniji sastav u županiji. Uvjerljivih 9:1 protiv STK Goričan 1 rezultat je koji govori sam za sebe – sigurnost, kontinuitet i čvrstina u svakom segmentu igre u nadi u obranu naslova. Zoran Vidović i Filip Godina odigrali su maestralno obojica tricom i bili neprikosnoveni nositelji domaćeg sastava. Goričan 1 je u nekoliko partija imao priliku za tijesniji ishod, ali Šenkovčani su svaku situaciju brzo preokrenuli u svoju korist. U ovom trenutku, izgledaju kao najjači kandidat za osvajanje trofeja.

Mihovljan 3

Primabiro – HE-DRA 1 Draškovec 8:2

Mihovljan 3 Primabiro je na domaćem terenu potvrdio dominaciju u ozbiljnom i konstantnom tempu od početka sezone. S uvjerljivih 8:2 protiv borbene ekipe HEDRA 1 Draškovca izborili su mjesto u polu�inalu bez pretjeranih poteškoća. Matija Strbat odigrao je besprijekorno tricom, dok mu je momčad fantastično parirala – učinkovito, stabilno i bez oscilacija. Domaćin je kontrolirao ritam susreta i nije dopustio Draškovčanima da razviju svoj karakterističan stil. Ova ekipa Mihovljana djeluje sve uvjerljivije kako kup odmiče i s pravom ulazi u samu završnicu.

STK Putjane

Restart – STK Donji Kraljevec 1 6:4

Za razliku od ostalih susreta, ovaj dvoboj donio je najviše neizvjesnosti i pravog sportskog naboja. STK Putjane Restart, koja je nastupila u nešto izmijenjenom sastavu, ipak je pronašla dovoljno snage za prolaz u polu�inale, potvrdivši pobjednički karakter ove ekipe. Junak susreta bio

je Karlo Jambor s tricom, koji je preuzeo odgovornost i odveo domaćine do trijumfa u ključnim trenucima. STK Donji Kraljevec 1, oslabljen izostankom prvog igrača zbog ozljede, pružio je hrabar otpor, ali je presudila veća širina Putjana. Ovaj okršaj po kvaliteti igre bio je istinski vrhunac četvrt�inala i pokazao mentalnu snagu domaćih u odlučujućim setovima.

STK Mihovljan –STK Hodošan 1 10:0 (b.b.)

Nažalost, susret koji je trebao biti pravi praznik stolnog tenisa odigran je samo na papiru. STK Mihovljan je službeno prošao u polu�inale nakon što je Hodošan 1 morao odustati zbog bolesti igračice i službenog puta drugog člana ekipe. Parovi polu�inala su Mihovljan 3 Primabiro - ZEN-Šenkovec 2 i STK Putjane Restart i STK Mihovljan. Očekuje nas napeta završnica u kojoj će presuditi detalji, koncentracija i iskustvo na velikoj sceni. (dt)

www.mnovine.hr

Pobjeda i poraz Zrinskica u 4 dana

Zbog obaveza Lokomotive u EHF Europskoj ligi Zrinskice su susret 14. kola 1 HRL žene umjesto ove subote, protiv Zagrepčanki igrale u ranijem terminu

Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽRK Zrinski

ZRINSKI – RUDAR 32:24 (19:12)

ZRINSKI: Goričanec 6+1, Novosel 7+0, Grgošević 2, Milivojević, Miklić 7(3), Janković 1, Varga 2, Doležaj, Zrnić 10, Anđušić 4, Ivančić 3, Vidović 1, Rumek, Čavlek 1, Marciuš, Krsnik 1. Trener: Neven Hrupec.

Nakon poraza u Metkoviću rukometašice Zrinskog na kratko su se vratile ponovo u pobjedničkom ritam. U subotu u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu s 8 golova razlike bile su bolje od Rudara iz Labina. Silovitim ulaskom u susret, domaće su već do osme minute bile na plus četiri (6:2). Sredinom prvoga dijela njihova prednost iznosila je sedam pogodaka (11:4). Takva razlika bila je i na predahu (19:12). Gošće su malo bolje ušle u drugi dio. I nakon desetak minuta igre stigle na minus četiri (22:18). Kada su se u 49. minuti približile na tri pogotka zaostatka, domaći sastav ubacio je u nekoliko brzina više i serijom 7:2 u posljednjih deset minuta stigao do uvjerljive pobjede (32:24). Deset pogodaka dala je Bruna Zrnić, sedam Jana Miklić.

RUDAR: Crnjak 11+0, Žunko, Tomanik, Peršić 1, Bosančić, Raspudić 4, Jajčević 4(1), Mikolić 2, Šegota, Zupičić, Benazić 2, Đuzel 2, Čović, Posavac 2, Markulinčić 7(3).

Trener: Diago Datos.

Zagrebačka Lokomotiva protutnjala Čakovcem

U unaprijed odigranoj utakmici zagrebačka je Lokomotiva ove srijede u Čakovcu bila bolja od trećeplasiranih Zrinskica s 14 pogodaka prednosti. Lokomotiva je domaćinu dopustila samo jedno vodstvo. I to ono početno od 1:0. Nakon toga, stigla je serija Lokosica od pet pogodaka za redom i vodstvo od četiri pogotka razlike (1:5)

već u osmoj minuti. Sredinom prvoga dijela ta je prednost porasla na sedam pogodaka. Tako je ostalo do kraja prvog poluvremena, s tim da je domaćin postigao samo devet, a primio 16 pogodaka. I bez obzira na mali pad u igri Lokosica sredinom drugog poluvremena, one su u završnici još malo pojačale tempo i na kraju je završilo s 14 razlike (21:35). Jana Miklić sa šest pogodaka bila je najučinkovitija u domaćim redovima. U utorak Zrinski

ZRINSKI – LOKOMOTIVA 21:35 (9:16)

ZRINSKI: Goričanec (4+0), Novosel (1+0), Blagus, Grgošević 2, Milivojević 1, Marciuš, Miklić 6 (2), Janković 1, Lončarić 1, Varga 3, Doležaj, Zrnić 2, Anđušić, Vidović 2, Rumek 3 (2), Čavlek. Trener: Neven Hrupec.

LOKOMOTIVA: Mamić (9+1), Pijević (3+1), Tupek 2, Popović 2, Balaško, S. Posavec 3, Šutranova 3, Japundža 2 (1), Tabak 1, Stanić, Sedloska 3 (1), P. Posavec 3, Zrilić 7, Đelekovčan 2, Kuzmanović 6, Bulatović 1. Trener: Silvio Ivandija.

očekuje novo i teško iskušenje – u Čakovcu (dvorana Graditeljske škole, 18 sati) gostuje ekipa državnih prvakinja Podravke Koprivnice.

Plavi duh zapalio je Mesap prošlo četvrtka, 29. siječnja! Više od 40 zaljubljenika u zagrebački Dinamo, od osnovnoškolaca do veterana tribine, okupilo se kako bi odmjerili znanje o klubu koji im je u srcu. Kviz je donio 30 pitanja iz svih kutova Dinamove sadašnjosti i prošlosti.

Pokloni zagrebačkog kluba

Najviše znanja (i najviše živaca) pokazala je ekipa „Hoxha i 10 panjeva“, koja je odnijela titulu. Drugo mjesto pripalo

je ekipi "Miriše na fritule“. Na trećem mjestu završila je ekipa "Škarice doktora Brune". Pobjednicima je nagradu osigurao Dinamo i povjerenik Marko Horvat, dok su partneri turnira nagradili preostale ekipe. Također, najmlađi sudionici dobili su posebne poklone zagrebačkog kluba koje su osigurali Zlatko Premuš i Marko Horvat, povjerenici zagrebačkog kluba.

Pratila se Europska liga

No večer nije stala na kvizu. Organizatori su pri-

premili učlanjenje u klub — upisano je čak 20 novih članova, a za kraj se gledala i utakmica Dinama i Midtjyllanda. Prava mala plava fešta u srcu Međimurja završila je slavljem novog europskog proljeća zagrebačkog kluba. Svi su se složili u jednom, ovakvih događaja u Međimurju treba biti više. Dinamo u Međimurju ima svoju publiku, svoju strast i svoju priču, a Mesap je to još jednom dokazao. (nl)

Hrvatska futsalska reprezentacija i dalje je u borbi za europsku medalju, a poseban ponos za Međimurje predstavlja činjenica da je dio stručnog tima reprezentacije doktor Mario Horvat iz Cirkovljana, dugogodišnji član medicinske službe Hrvatskog nogometnog saveza koji je kroz godine prošao gotovo sve reprezentativne selekcije, od U15 i U21 uzrasta do seniorske futsal reprezentacije. Hrvatska je plasman

među četiri najbolje momčadi izborila pobjedom nad Armenijom u četvrtfinalu, gdje je već u prvom dijelu susreta stvorila odlučujuću prednost, a u polufinalu je nakon velike borbe poražena od Španjolske rezultatom 2:1. Unatoč tom porazu, reprezentacija ostaje u borbi za odličje te će u subotu igrati utakmicu za treće mjesto protiv Francuske, s ciljem osvajanja brončane medalje na Europskom prvenstvu. (nl)

NOĆ MUZEJA u Podturnu: Stari alati, stari zanati

Pozornicom prošetali mladoženja, zaručnica, mlade snehe i stare žene

Piše: Aleksandra Sklepić

Noć muzeja u Podturnu, održana u petak 30. siječnja, pod svojim tradicionalnim nazivom “Stari alati, stari zanati” i ove je godine okupila rekordan broj posjetitelja. Uz zanimljive eksponate iz prošlosti koji su uvijek atraktivni za posjetitelje, ove je godine osmišljen i zanimljiv kulturno - umjetnički program.

Program je otvorio Roko Kolarić, mladi pjevač iz

Donjeg Kraljevca koji je nastupio u glazbenom showu “Supertalent” i postao prava zvijezda. Svojom je izvedbom jedne od najljepših međimurskih pjesama “Vuprem oči” uveo publiku u lijepa, stara, romantična vremena.

Mlade snehe i mladoženje

Nakon njega, započela je modna revija narodnih nošnji, kreatorice Marije Novak iz Turčišća, koja vjerno čuva i

BAŠTINA PRUGE

Uz zanimljive eksponate iz prošlosti koji su uvijek atraktivni za posjetitelje, ove je godine osmišljen i zanimljiv kulturno - umjetnički program

Noć muzeja u Dunjkovcu ove je godine ponudila posebno iskustvo svima koji su željeli zaviriti u svijet željezničara i saznati kako je nastajala pruga koja je obilježila život mnogih međimurskih obitelji. U petak, 30. siječnja, od 17 do 22 sata, svoja vrata otvorila je Povijesna zbirka Štrekari u

oživljava narodnu baštinu Međimurja dugi niz godina. Pozornicom su prošetale mlade snehe, stare žene, mladoženja i zaručnica, te su svi zajedno dočarali stil odijevanja naših predaka u raznim svečanim, ali i svakodnevnim prigodama.

Načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović, koji ne propušta nijedan važan događaj u općini, otvorio je program i zahvalio svim udrugama koje su se uključili u organizaciju ove manifestacije. Pozdravio je i goste, HKU Pomurje iz Lendave, obitelji Mikša, Sre-

ćka Pospišila, Mariju Novak i najmlađeg gosta pjevača. Stalna postava izložbe prikazala je stare alate, fotoaparate, ručni mlin, pisarski pribor i zapise iz podturenske i međimurske prošlosti, kao i tradicijske zanate i hobijeizradu cvijeća, pletenje cekera

i slično. Tradicionalne čaplje, kao zaštitni znak Podturna uveseljavale su posjetitelje na samom ulazu, a djeca su bila zadužena za prikaz nekadašnjih običaja u poljoprivredi - ružđenje kuruze, mljevenje pšenice i dječje igre. U sklopu Noći muzeja, za posjetitelje

je bila otvorena i Obiteljska hiža starina obitelji Nedeljko, Strahija i Murk, nedaleko od Društvenog doma.

Cijela je manifestacija organizirana pod pokroviteljstvom Turističke zajednice područja “Mura i gorice” i Općine Podturen.

Željeznička postaja u Dunjkovcu čuva priče generacija međimurskih željezničara

Dunjkovcu, smještena tik uz željezničku postaju, na autentičnoj lokaciji koja sama priča priču prošlih vremena.

U znaku

autentičnih priča

Posjetitelje je dočekao miris starog drva, zvukovi željeznice i predmeti koji su desetljećima bili dio svakodnevice željezničkih djelatnika.

Među njima i legendarni ternion, ormarić s kartonskim kartama koje su se nekada prodavale putnicima. Upravo uz njega susreli smo Tihomira Štefulja, dugogodišnjeg željezničara, koji je s posebnim žarom objašnjavao kako je sustav funkcionirao.

- Karte su bile sortirane po relacijama, vrsti, odredištu i popustu. Svaka je imala evi-

dencijski broj i žig s datumom kako bi se znalo do kada vrijedi, čime se sprječavala zlouporaba, objasnio je Štefulj, stojeći uz ternion star gotovo 50 godina. Očuvanje

željezničke baštine

Iako posao na željeznici nosi svoje izazove, Štefulj ističe da mu nikada nije bio monoton. – Svaki dan dogodi

se nešto novo, zato ga i volim. Najteže su svakako noćne smjene, priznao je. Veliku ulogu u očuvanju ove vrijedne baštine ima Udruga „Međimurska gruda“ iz Dunjkovca, čiji je Štefulj član. Udruga je prostor stare postaje uzela u najam kako bi se spriječilo njegovo propadanje. Željeznička stanica, izgrađena

davne 1949. godine, danas ima neprocjenjivu kulturno-povijesnu vrijednost za cijelo Međimurje. Noć muzeja još je jednom pokazala koliko su ovakve zbirke važne za očuvanje identiteta lokalne zajednice, ali i koliko interesa među posjetiteljima postoji za priče koje su oblikovale svakodnevni život nekadašnjih generacija.

UUUUsvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

je te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

je te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

je te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

je te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za stari-

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za stari-

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za stari-

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za stari-

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine. hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine. hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine. hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine. hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Uređuje:

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Učenici 3.b razreda OŠ

Učenici 3.b razreda OŠ Vladimir Nazor iz Pribislavca jedva čekaju maškare

Učenici 3.b razreda OŠ Vladimir Nazor

iz Pribislavca jedva čekaju maškare

Učenici 3.b razreda OŠ Vladimir Nazor iz Pribislavca jedva čekaju maškare

Vladimira Nazora iz Pribislavca

Učenici 3.b razreda OŠ Vladimir Nazor iz Pribislavca jedva čekaju maškare

razred sa svojom

ali i

Ninić

se

učiteljicom Marinom Ninić dobro se zabavlja stvarajući razne maske. Veseli, ali i pomalo strašni oblici maski uljepšavaju im svakodnevne obaveze, a nama su ih poslali da i mi doživimo atmosferu fašnika u njihovom razredu. Sve su im maske vrlo maštovite i prekrasne!

Marinom Ninić dobro se zabavlja stvarajući razne maske. Veseli, ali i pomalo strašni oblici maski uljepšavaju im svakodnevne obaveze, a nama su ih poslali da i mi doživimo atmosferu fašnika u njihovom razredu. Sve su im maske vrlo maštovite i prekrasne!

dobro se zabavlja stvarajući razne maske. Veseli, ali i pomalo strašni oblici maski uljepšavaju im svakodnevne obaveze, a nama su ih poslali da i mi doživimo atmosferu fašnika u njihovom razredu. Sve su im maske vrlo maštovite i prekrasne!

jedva čekaju maškare

maski uljepšavaju im svakodnevne obaveze, a nama su ih poslali da i mi doživimo atmosferu fašnika u njihovom razredu. Sve su im maske vrlo maštovite i prekrasne!

U Osnovnoj školi

Vladimira Nazora u Pribislavcu, 3.b razred sa svojom učiteljicom Marinom Ninić dobro se zabavlja stvarajući razne maske. Veseli, ali i pomalo strašni oblici maski uljepšavaju im svakodnevne obaveze, a nama su ih poslali da i mi doživimo atmosferu fašnika u njihovom razredu. Sve su im maske vrlo maštovite i prekrasne!

U rustikalnom ambijentu restorana Martin, gdje se drvo i kamen stapaju s toplim svjetlom i nenametljivom elegancijom, kuhinja glavnog kuhara Tina Goričanca priča priču o poštovanju tradicije i suptilnoj modernoj interpretaciji. Ljubazno osoblje, diskretno i stručno, zaokružuje iskustvo zbog kojeg se gost osjeća kao u kući dobrog prijatelja koji uvijek kuha malo bolje nego što biste očekivali.

Jedno od jela koje najbolje utjelovljuje �ilozo�iju kuhinje

restorana Martin jest lungić u umaku od suhog mesa. Riječ je o naizgled jednostavnom tanjuru, ali s dubinom okusa koja se gradi strpljivo i promišljeno, sloj po sloj.

Tajna savršenog lungića i bogatog umaka

Lungić, kao najplemenitiji dio svinjetine, traži minimalizam u začinima i maksimalnu pažnju u pripremi. Ovdje se marinira tek solju i paprom, čime se naglašava

prirodna sočnost i tekstura mesa. Nakon kratke marinacije, lungić se prepeče na grilu, čime dobiva laganu dimljenu notu i karameliziranu koricu, dok unutrašnjost ostaje nježna i ružičasta. No prava zvijezda tanjura je umak – rustikalan, snažan i pun karaktera. Osnova su luk i crvena paprika, koji se lagano popržuju dok ne otpuste svoju slatkoću. Dodaje se sitno sjeckano meso iz tiblice, koje unosi duboku, gotovo nostalgičnu

Glavni kuhar Tin Goričanec spaja tradiciju i suvremenu tehniku u jelu koje miriše na djetinjstvo, a izgleda kao fine dining aromu suhomesnatih delicija. Sve se podlijeva goveđim temeljcem, a umak se strpljivo reducira dok ne postigne punu, koncentriranu strukturu. Na kraju se dodaje vrhnje za kuhanje, koje zaokružuje okus i daje umaku baršunastu teksturu, uz sol i papar po potrebi.

Uz lungić se poslužuju domaći trganci, jednostavna, ali savršena pratnja ovako bogatom umaku. Tijesto se zamijesi od glatkog brašna, vode i soli, zatim se ručno trga na sitne komadiće i kuha u kipućoj vodi. Nakon cijeđenja, trganci se kratko poprže na slaninama, čime dobivaju dodatnu aromu i blagu hrskavost – onu domaću notu

Lungić u umaku od suhog mesa rustikalna elegancija koja osvaja

Lungić u umaku od suhog mesa rustikalna elegancija koja osvaja

Sastojci:

• sol,

• papar,

• lungić

Umak sastojci:

• luk,

• crvena paprika,

• meso z tiblice,

• goveđi temeljac,

• vrhnje za kuhanje,

• sol,

• papar

Trganci sastojci:

• sol,

• brašno,

• voda,

• slanine

koja podsjeća na kuhinju naših baka.

PRIPREMA:

Lungić marinirati u soli i papru, pa ispeći na grilu.

Za umak popržiti luk, crvenu papriku i sitno sjeckano meso z tiblice. Podlijevati goveđim temeljcem, pa kuhati dok se ne reducira. U umak dodati vrhnje za kuhanje, sol i papar.

Za trgance zamijesimo brašno, sol i vodu. Tijesto trgamo na sitne komadiće i prokuhamo, ocijedimo, popržimo slanine i na njih dodamo trgance koji ublažuju umak i savršeno se sljubljuju s umakom i grilanim lungićem.

Za potpuno iskustvo, kuća preporučuje Sivi pinot Vinarije iz Okruglog vrha. Njegova svježina i diskretna voćnost lijepo režu kremastu strukturu umaka i naglašavaju sočnost lungića, stvarajući skladan spoj koji se

Ovo jelo

Kineski tiranin na hrvatskom asfaltu

Više od izazivača:

Luksuzna limuzina koja nudi performanse superautomobila po cijeni obiteljskog karavana

Dolazak marke BYD (Build Your Dreams) na hrvatsko tržište nije samo još jedna tržišna fusnota; to je tektonski poremećaj koji iz temelja mijenja hijerarhiju električnih vozila. Dok su se europski i američki brendovi uljuljkali u vlastitu dominaciju, kineski gigant, koji je već prestigao Teslu po globalnoj prodaji, stigao je u Zagreb s jasnom namjerom. Model Seal nije tek “još jedan električni auto”, to je precizno usmjeren torpedo ispaljen u bok Tesle Model 3 i etabliranih njemačkih premium limuzina. Vozio sam Seal Excellence AWD po zagrebačkim ulicama i otvorenim cestama prema moru, pokušavajući dokučiti je li ova “kineska prijetnja” samo napuhani marketing ili stvarna opasnost. Kao netko tko je proveo tisuće kilometara u raznim EV modelima, odmah se osjeti da Seal Excellence AWD, kao vrh ponude, ne nudi samo brojke na papiru, već ra�iniranost koja nadilazi predrasude. Moje putovanje s ovim automobilom počelo je vizualnim šokom koji odmah rede�inira što očekujemo od moderne sportske limuzine.

Eksterijer:

Estetika oceana i aerodinamička preciznost

Dizajn Seala potpisuje Wolfgang Egger, čovjek koji je brusio zanat u Audiju i Lam-

borghiniju, i to se vidi u svakom milimetru. Koncept “Ocean Aesthetics” donosi nisku, sportsku siluetu koja na cesti djeluje iznimno autoritativno. Prednji kraj s “X-dizajnom” i uvučenim LED svjetlima inspiriranim morskim valovima daje mu agresivan karakter, dok niska silueta osigurava koe�icijent otpora zraka od svega 0,219.

Testirani model stigao je u markantnoj nijansi (koju hrvatski dokumenti hladno i pomalo smiješno nazivaju “PLAVA”, dok je u katalogu to pro�injena Atlantis Grey). S duljinom od 4800 mm i visinom od svega 1460 mm, Seal ima proporcije koje mu daju moćan nastup na cesti. Posebno upada u oči detalj na poklopcu prtljažnika – kromirana pločica s vremenom ubrzanja. Umjesto imena modela ili zapremnine motora, BYD je tamo s dozom “arogancije” istaknuo što ovaj auto može. To je poruka svima koji se nađu iza vas na semaforu. Skrivene kvake na vratima, koje elegantno iskaču pri prilasku, te 19-inčni naplatci s dizajnom “oštrice” (blade) upotpunjuju sliku luksuza koja se nastavlja u kabini.

Interijer: Digitalni kokpit s premium potpisom

Ulazak u kabinu donosi najveće iznenađenje za one koji još uvijek Kinu vežu uz jeftinu plastiku. Unutrašnjost je obložena vrhunskom veganskom kožom i Alcantara detaljima, a završna obrada je na razini koju bi Tesla mogla samo sanjati. Konačno netko tko nije pretvorio kabinu u sterilnu operacijsku salu – ovdje ima teksture, dubine i luksuza.

Središnji dio kokpita zauzima masivni 15,6-inčni zaslon koji se rotira. Iako je to često “show-off” element za zabavu putnika, u praksi sam shvatio da

je vertikalni položaj superioran za navigaciju, dok je horizontalni prirodniji za multimediju. Ipak, nije sve idealno. Softverska logika je ponekad labirintna, a neke ikone su jednostavno presitne da biste ih pogodili dok prelazite preko zagrebačkih tramvajskih tračnica.

Sjedala su iznimno udobna, s naglašenim bočnim osloncima i mekanim naslonima za glavu poput jastuka, te dolaze s grijanjem, ventilacijom i lumbalnom potporom. Poseban detalj koji me kupio kao domaćeg vozača: Seal vas na hrvatskom jeziku upozorava da vežete pojas. To je sitnica, ali u svijetu generičkih sustava, ovaj “lokalni” premium detalj zlata vrijedi. Za zvučnu

Karakteris�ka Podatak

Model BYD Seal Excellence AWD

Snaga (kW/KS) 390 kW / 530 KS

Okretni moment (Nm) 670 Nm

Masa praznog vozila (kg) 2260 kg

Pogon Svi kotači (AWD)

Ubrzanje 0–100 km/h 3,8 s

Kapacitet baterije (neto) 82,5 kWh (LFP Blade)

Prtljažnik (L) 400 l (straga) + 53 l (frunk)

Maksimalna brzina 180 km/h (elektronički ograničena)

kulisu brine se Dynaudio sustav s 12 zvučnika koji nudi kristalno čist zvuk, dok panoramski krov pruža osjećaj prostranosti, unatoč niskoj liniji krova koja će tek visokim putnicima straga biti malo “blizu”.

Pogonski sustav

i baterija: Blade tehnologija u srcu zvijeri

Ispod ove limuzine krije se ono po čemu je BYD postao globalni lider – LFP Blade baterija. Za razliku od uobičajenih NMC baterija, ova tehnologija je sigurnosno superiorna (prolazi test proboja čavlom bez zapaljenja) i nudi nevjerojatnu dugovječnost od preko 5000 ciklusa. Za hrvatskog kupca to znači da

bateriju možete bez brige puniti na 100% svaki dan, bez degradacije koja muči konkurenciju. Verzija Excellence AWD raspolaže s neto kapacitetom od 82,5 kWh, što napaja dva elektromotora ukupne snage 390 kW (530 KS) uz masivan okretni moment. Zahvaljujući 8-u-1 integriranom pogonskom sustavu i serijskoj toplinskoj pumpi, Seal je spreman za zimsku vožnju bez drastičnih gubitaka dosega koji obično pogađaju EV vozila na niskim temperaturama. Ubrzanje od 0 do 100 km/h za 3,8 sekundi je brutalno; to je razina Ferrarija ili Lamborghinija dostupna u obiteljskoj limuzini. Maksimalna brzina od 180 km/h je elektronički ograničena, što je razumna cijena za očuvanje

Dizajnerski potpis Wolfganga Eggera u punom sjaju: Niska linija poklopca motora i fluidni oblici nisu samo estetski privlačni, već su ključni za pos�zanje vrhunskog koeficijenta otpora zraka od svega 0,219

baterije pri visokim performansama. Svako pretjecanje na lokalnim cestama postaje trenutna operacija, pružajući osjećaj apsolutne sigurnosti.

Iskustvo vožnje:

Između udobnog krstarenja i sportske oštrine

Kako se masa od 2260 kg (prema službenoj prometnoj dozvoli) nosi s hrvatskim asfaltom? Na papiru je težak, ali u praksi, zahvaljujući niskom težištu i pametnom sustavu koji automatski prebacuje snagu među kotačima, Seal se kroz zavoje Gorskog kotara kreće kao da ima pola tone manje. Sustav pametno preusmjerava energiju s unutarnjeg na vanjski kotač, čineći automobil nevjerojatno stabilnim.

Ipak, ovjes je postavljen prilično čvrsto. Na savršenom

asfaltu Jadranske magistrale je san snova, ali na seriji uzastopnih neravnina ili lošijem makadamu u zaleđu, osjeti se lagano “skakutanje” – damping je dobar, ali opruge kao da su mrvicu pretvrde za gradske rupe. Upravljač u Sport modu postaje precizan i težak, dok u Comfortu omogućuje lagano manevriranje gradom. Najveća zamjerka ide rekuperaciji; čak i na najjačoj postavci, Seal nema pravi “one-pedal” mod, već se

Glavni detalj je diskretna, ali rječita kromirana pločica '3.8s' na poklopcu prtljažnika – izravna poruka BYD-a o brutalnom ubrzanju koja svakom vozaču iza vas jasno daje do znanja s kime ima posla.

Stražnji dio Seala definiran je 'dot-matrix' LED svjetlosnom letvicom koja se proteže cijelom širinom, naglašavajući njegovu sportsku širinu

pri niskim brzinama nastavlja polako kretati, što zahtijeva pritisak kočnice. No, kad smo kod kočnica, jake kočnice s višestrukim klijevima sprijeda grizu beskompromisno.

Punjenje i doseg:

Realnost na domaćim punjačima

Praktičnost na našim cestama diktira doseg. Uz prosječnu potrošnju od oko 19

kWh/100 km tijekom testa (uključujući autocestu i dinamičnu vožnju), realni mješoviti doseg iznosi oko 430 km. U gradu se, uz pažljiviju nogu, možete približiti granici od 500 km.

Brzo punjenje od 150 kW DC omogućuje da na autocesti skočite s 30% na 80% za otprilike 26 minuta. To je taman jedna kava i kratka pauza. Na kućnim punjačima koristite 11 kW AC. Veliki plus je V2L

Prednos� (Za)

Vrhunska kvaliteta interijera (Alcantara, koža)

Brutalne performanse i stabilnost

Sigurna i dugovječna

Blade baterija

Lokalizacija (hrvatski jezik) i toplinska pumpa

(Vehicle-to-Load) funkcija –automobil doslovno postaje mobilna utičnica snage 3 kW, što je idealno za izlete ili čak napajanje uređaja u slučaju nestanka struje kod kuće.

Praktičnost i prostor: Kompromis limuzinske forme

Kad je riječ o praktičnosti, Seal plaća danak svojoj atraktivnoj silueti. Stražnji prtljažnik od 400 litara je skroman za ovu klasu, a situaciju dodatno otežava tipično limuzinski, uski utovarni otvor koji će otežati unošenje krupnijih predmeta poput dječjih kolica. Ipak, prisutnost “frunka”

Nedostaci (Pro�v)

Skroman prtljažnik i uzak utovarni otvor

Labirintski so�verski izbornici i sitne ikone

Nedostatak pravog "one-pedal" sustava

Ovjes zna bi� "živčan" na lošim cestama

(prednjeg prtljažnika) od 53 litre donekle spašava stvar, pružajući idealno mjesto za pohranu kablova za punjenje kako ne bi smetali straga.

Tehnički podaci i zaključna ocjena BYD Seal Excellence AWD s cijenom od 50.990 EUR nudi nevjerojatnu vrijednost. Ako ga usporedimo s izravnim konkurentom, Teslom Model 3 Performance, koja stoji preko 58.000 EUR, Seal je gotovo 7.500 EUR jeftiniji, a nudi luksuzniju unutrašnjost, bolju opremu i robusniju tehnologiju baterije.

Kome je namijenjen? BYD Seal Excellence AWD je automobil za vozača koji želi performanse superautomobila upakirane u luksuznu limuzinu, a ne želi se odreći �izičkih tipki i “opipljive” kvalitete. Idealan je za tehnološke entuzijaste i obitelji koje traže vrhunsku sigurnost i alternativu zapadnim brendovima. Kinezi više ne dolaze – oni su stigli, i to s najboljim omjerom cijene i snage na tržištu.

Imendani

i proštenja kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 6. do 12. veljače

P 6 Pavao Miki I dr.; Doroteja; Dora

S 7 BI. Pio IX. papa; Rikard; Držislav

N 8 5. KROZ GOD. Jeronim Emil.; Jozefina Bak. Klanjanje Draškovec

P 9 Skolas�ka; Apolonija. Sunčana

U 10 STEPINČEVO

Proštenje Grkaveščak, Ivanovec

S 11 GOSPA LURDSKA; Dan bolesnih

Proštenje Donji Mihaljevec, Nedelišće, Molitva i procesija Vrhovljan

Č 12 Eulalija; Melecije, Zvonimir

DOKTORI KOJI

RADE OVU SUBOTU 7. VELJAČE 2026.

Čakovec

dr. Sven Jev�ć

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Anja Dajč-zamjena: Mario Kovač

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

Dekanovec

dr. Zdenka

Ivanović-Azenić

Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Kris�na Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Nedelišće

dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216

dr. Petra Pongrac Radmanić

Varaždinska 23a, tel: 040/821-200

Orehovica

dr. Dorian Laslo Nikole Tesle 23, tel. 040/635-130

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Pribislavec

dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012

Selnica

dr. Monika

Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sve� Juraj na

Bregu-Lopa�nec

dr. Sara Mudri Mihoci Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vra�šinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Sindi Balog, kći Jagode i Željka

Matej Ignac, sin Josipe i Sandija

Ester Horvat, kći Monike i Marka

Anastazija Vusić, kći Grozdane i Jasmina

Pavel Šarić, sin Elene i Petra

Kornelija Mihalković, kći Elizabete i Aleksa

Oliver Murković, sin Monike i Daniela

Rafael Horvat, sin Ksenije i Delije

Kimi Novak, sin Nine i Mirana

Lovro Ignac, sin Kristine i Vedrana

Viktor Fodor, sin Marije i Filipa

Tessa Balog, kći Manuele i Antonia

Noel Horvat, sin Sare i Roberta

Davud Čaušević, sin Helene i Mumina

Chiara Kalanjoš, kći Sare i Dina

Ziva Zelenbaba, kći Tamare i Maria

Nino Ignac, sin Kristine i Jasmina

Oton Knezić, sin Dijane i Luke

Lina Bacinger, kći Mie i Andrije

VJENČANI

NEMA

UMRLI

Čakovec:

Josip Sakač r. 1959.

Stanislav Antonović r. 1948.

Ivan Kos r. 1953.

Mirko Bistrović r. 1958.

Marija Bistrović r. Palić r. 1961.

Josip Crnčec r. 1962.

Stjepan Hajdarović r. 1938.

Terezija Kovač r. Žohar-Aržek r. 1940.

Nevenka Furdi r. Šanić r. 1946.

Ana Ivančić r. Črep r. 1933.

Mladen Novak r. 1966.

Genoveva Novak r. Horvat r. 1943.

Ana Babić r. Tkalčec r. 1938.

Stjepan Ignac r. 1962.

Franjo Treska r. 1943.

Mladen Radiković r. 1964.

Melita Mrazović r. 1976.

Stjepan Pintarić r. 1943.

Melko Podvezanec r. 1942.

Marija Novak r. Novak r. 1939.

Katarina Andrašec r. Tropša r. 1955.

Milica Mesarek r. 1964.

Franjo Kosi r. 1947.

Terezija Petrac r. Zvošec r. 1944.

Kotoriba:

Doroteja Matjanec r. Novak r. 1934.

Mursko Središće:

Ivan Veselko r. 1941.

Prelog:

Nikola Cerovec r. 1943.

Marija Blažic r. Šutak r. 1934.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

SJEĆANJE

Vladimira Krena

8.2.2023. - 8.2.2026. Julijana

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Ivančić rođ. Črep

iz Pribislavca preminula 27. siječnja u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Biserka Harandi rođ. Novoselec

iz Donjeg Mihaljevca preminula 27. siječnja u 59. godini

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Krišto�ić rođ. Mesarić

iz Pribislavca preminula 27. siječnja u 83. godini života

Genoveva Novak rođ. Horvat

iz Ivanovca preminula 25. siječnja nakon duge i teške bolesti u 83. godini života

Kata Purić

iz Hodošana preminula 3. veljače u 87. godini života

Rudolf Komar preminuo u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Juričan rođ. Varga

iz Čakovca, preminula 2. veljače nakon kratke i teške bolesti u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Novak

rođ. Horvat

iz Čakovca, preminula 31. siječnja nakon kratke bolesti u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stanislav Ciceli

iz Domašinca preminuo 30. siječnja u 64. godini života

TUŽNO SJEĆANJE

Katarina Srnec rođ. Sanjković

iz Novakovca preminula 23. siječnja u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Ciglarić

iz Mihovljana preminuo 29. siječnja u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Mirić

iz Draškovca preminula 3. veljače u 70. godini života

Josip Pintar - Jaka

iz Preloga preminuo 2. veljače u 72. godini života

Ena Bogdan

iz Domašinca preminula 25. siječnja

OBAVIJEST O SMRTI

Dario Sabadi

iz Gornjeg Kraljevca preminuo 30. siječnja u 45. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Veselko

iz Prekope preminuo 28. siječnja u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Doroteja Matjanec rođ. Novak

iz Kotoribe preminula 28. siječnja u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Šoltić rođ. Sabol

iz Strahoninca preminula 1. veljače nakon kratke bolesti u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Jasminka Blažon

iznenada preminula 27. siječnja u 62. godini života

Terezija Petrac

iz Kotoribe preminula 25. siječnja u 82. godini života

Ana Glavak rođ. Mate preminula 27. siječnja u 92. godini života

Ivan Ružić

iz Vratišinca preminuo u 60. godini života

Slobodna radna mjesta

1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži 2 m/ž automehaničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: ma�ja.jesenovic@gmail.com do 28.2.

2. ACCREDO d.o.o., Zasadbreg, traži m/ž turis�čkog animatora za sezonski posao i m/ž samostalnog knjigovođu, javi� se e-mailom: info@accredo.hr do 27.2.

3. ADVANCED TEXTILES LAB d.o.o., Štrigova 125A, 40312 Štrigova, traži m/ž voditelja razvoja i 15 m/ž šivača, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu, najava na telefon: 040/851-342 ili e-mailom: petra.matuza.tkalec@atl-croa�a.com do 3.3.

4. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58 Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž zaštitara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca, javi� se osobno na adresu, najava na telefon: 040/384-100 do 28.2.

5. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vrtlarskih radnika - radnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na mobitel: 099/8699-797 ili 040/395-176 ili e-mailom: jadranka.brez@ambijen�. hr do 26.2.

6. AUTO KLUB ČAKOVEC, Športska 8, Čakovec, traži m/ž vozača na poslovima “pomoć na ces�”, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, najava na telefon: 040/328778 ili e-mailom: ak-cakovec@hak.hr do 28.2.

7. AUTOSTAKLO BINGO d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž djelatnika za ugradnju i popravak autostakala, javi� se e-mailom: posao@autostaklo-bingo.hr do 28.2.

8. AVES AQUILA, Športska ulica 6A, Čakovec, traži m/ž čistača, javi� se osobno na adresu ili na mob: 091/4433-462 ili e-mailom: nikola@aquila-fitness.com do 20.2.

9. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži m/ž voditelja webshopa (e-commerce manager), m/ž grafičkog dizajnera, m/ž content & social media managera i m/ž digital marke�ng specijalistu, javi� se osobno na adresu ili tel. 040/630430 ili mob. 098/802-286 ili email: infobalidoo@gmail.com do 28.2.

10. BELOVIĆ INTERIJERI d.o.o., Jalšovec, traži m/ž stolara, javi� se na mob: 098/730-149 ili e-mailom: belovicb@ gmail.com do 6.2.

11. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž storala i m/ž radnika u skladištu, javiti se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@ bernarda.hr do 28.2.

12. BITEL d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zaš�tara-tehničara, javi� se na mobitel: 098/1790-755 ili e-mailom: bitel. doo@gmail.com do 28.2.

13. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec 59, traži 4 m/ž vozača dostavnog vozila, javi� se osobnim dolaskom na adresu,

na mob: 095/3011-985 ili e-mailom: dino@blazeka.hr do 28.2.

14. Bravarija Strnad d.o.o., traži m/ž pomoćnog bravara, javi� se na mobitel: 099/215-2022 do 11.2.

15. B.TEX d.o.o., Braće Radić 48, Belica, traži m/ž šivača, 2 m/ž radnika u doradi (sitotisak/vez), m/ž voditelja sitotiska, 2 m/ž prodajna predstavnika, m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž krojača i m/ž voditelja skladišta, javi� se osobno na email: gliber@btex.hr do 28.2.

16. BV PRODUKT, Novo Selo Rok, traži 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 2 m/ž knaufera - montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž �g zavarivača, 5 m/ž građevinskih radnika, 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija za mjesto rada Danska, javi� se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product. bv@gmail.com do 13.2.

17. CWS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž radnika u praoni, javi� se e-mailom: dajana.hlebec@cws.com do 21.2.

18. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, Čakovec, traži m/ž specijalistu za IT sustave i mreže i m/ž radnika u proizvodnji i skladištu, javi� se pismenom zamolbom na adresu, najava na telefon: 040/375-512 ili e-mailom: ljudski. resursi@cak.-mlinovi.hr do 31.1.

19. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž operatera u pripremi proizvodnje, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@cateks. hr do 13.2.

20. D.G. COMMERCE d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž poslovođu i m/ž elektroinstalatera, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu: Industrijska zona 10, Prelog ili na mail: dg-commerce@ dg-commerce.hr

21. DENNY d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača, javi� se na mob: 097/6755-582 do 15.2.

22. DML LOGISTIKA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž inženjera građevine, javi� se na mobitel: 091/182-1119 ili e-mailom: davor@dml-logis�ka.hr do 6.2.

23. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž psihologa, m/ž radnog terapeuta, medicinsku sestru ili tehničara - primalju i m/ž njegovatelja, javiti se na mob: 098/377304 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 27.2.

24. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, Mursko Središće, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javi� se na mobitel: 098/9222-682 ili e-mailom: mursko. sredisce@japa.com.hr do 16.2.

25. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž socijalnog radnika i m/ž stručnog suradnika, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili najava na telefon: 040/646788 ili 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@gmail.com do 28.2.

26. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži 5 m/ž osobnih asistenata, javiti se na mob: 098/9606-523 ili e-mailom: info@ dmsmz.hr do 28.2.

27. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži 4 m/ž osobnog asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, najava na telefon: 040/390070 ili e-mailom: info@dos�-mz.hr do 28.2.

28. ĐURKIN d.o.o, Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, javi� se e-mailom: djurkin@ck.t-com.hr do 28.2.

29. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javiti se na mob: 098/347-372 ili e-mailom: ekonomat1@gmail.com do 27.2.

30. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, 40305 Nedelišće, traži 5 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave i m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@el�ng.hr do 15.2.

31. EUROLEX ZAŠTITA d.o.o., Planinska ulica 13A, 10000 Zagreb - mjesto rada: Čakovec, traži 10 m/ž zaš�tara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mobitel: 099/218-1448 ili 099/2192034 ili e-mailom: info@eurolexzas�ta. hr do 15.2.

32 . EUROLUX d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž električara ili elektromontera i 3 m/ž izolatera, javi� se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1.info@gmail.com do 3.3.

33. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž radnika na poslovima brušenja i 3 m/ž električara, javi� se na mob: 095/1978-917 ili e-mailom: benjamin. kovacevic22@gmail.com do 22.2.

34. FERRO-PREIS d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja, 2 m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, 2 m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja, 2 m/ž rukovatelja viličarom, m/ž elektroničara-energe�čara i m/ž skladištara modela, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup.com do 28.2.

35. FODOR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara u Mamas&Tapas baru, javiti se e-mailom: drazen.fodor@gmail.com do 28.2.

36. GEOPLAN d.o.o., Trg E. Kvaternika 8, Čakovec, traži 2 m/ž geodetskog djelatnika, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili najava na tel: 040/390-780 ili na mobitel: 091/1502-007 ili e-mailom: geoplan-ck@ck.t-com.hr do 20.2.

37. GERMANIA SPORT d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž operatera u kladionici, javi� se e-mailom: posao@germaniasport. hr do 28.2.

38. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž elektroinstalatera, 3 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistača, m/ž administra�vnog voditelja ureda i m/ž stručnjaka zaš�te na radu - pravnika, javi� se na mob. 099/2509-219 ili na email: posao@gmniksi.com do 6.2.

39. GKP PRE-KOM, Prelog, traži m/ž grobara i 2 m/ž majstora dimnjačaradimnjačara, javi� se na mob: 099/3344451 ili na tel: 040/645-458 ili e-mailom: marina@pre-kom.hr do 13.2.

40. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i sortiranju otpada - domara, m/ž stručnjaka zaštite na radu, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete qs, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž djelatnika za održavanje i upravljanje zgradom i energen�ma, m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu, 2 m/ž djelatnika u odjelu ljudskih resursa, 9 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće i m/ž dobrovoljnog vatrogasca, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hr do 12.2.

41. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji, m/ž radnika u proizvodnji-lansera, 2 m/ž radnika u skladištu, 10 m/ž šivača i m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja, javi� se pismenom zamolbom ili osobno na adresu, najava na tel: 040/650-049 ili 091/622-4796 ili e-mailom: jelena.krhac@hildinganders.com do 28.2.

42. IDA COMERC d.o.o., Čakovečka 8, Prelog, traži 2 m/ž mehatroničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/241-299 ili e-mailom: ida. comerc@ck.t-com.hr do 20.2. 43. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž projektanta - arhitektonskog ili građ. tehničara, m/ž projektanta - arhitektonski ili građ. inženjera, m/ž projektanta i nadzornog inženjera - suradnika ovlaštenom inženjeru i m/ž ovlaštenog inženjera građevinarstva, javi� se e-mailom: velimir.pavlic@ingolab.hr do 28.2.

44. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača, javi� se e-mailom: inpirio@inpirio.com ili najava na telefon: 040/360-888 do 8.2.

45. Install Tirić d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, elektromehaničara, elektromontera, industrijskog električara, javi� se na mob: 098/9153964 ili e-mailom: install.tiric@gmail. com do 28.2.

46. IZO-PANELI d.o.o., V. Nazora 37, Prelog, traži 4 m/ž limara-izolatera, pomoćnog radnika, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/646-376 ili na mob: 091/9166888 ili e-mailom: dejan@izo-paneli.hr do 28.2.

47. JELEN PROFESSIONAL d.o.o., Braće Radića 37A, Belica, traži m/ž majstora u odjelu montaže, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: jelen@jelen.hr do 27.2.

48. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom CE i m/ž vozača C kat., javi� se se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ jurcec-transpor�.com do 20.2.

49. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska ulica 45, Hodošan, traži 2 m/ž električara - elektroinstalatera, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/393-017 ili e-mailom: administracija@kabel-mont.hr do 23.2.

50. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži 10 m/ž podopolagača, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@kermek.com do 15.2.

51. KIK tex�lien und Non-Food d.o.o., Ul. 34. Inženjerijske bojne 2, Čakovec, traži m/ž voditelja trgovine, javiti se e-mailom: posao@kik.hr do 10.2.

52 Kolektor Midi d.o.o., Ivanovec, traži m/ž alatničara, m/ž radnika na održavanju u proizvodnom pogonu, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž bravara, 2 m/ž cnc programera, 2 m/ž cnc operatera i m/ž skladištara, javiti se na email: posao@midi.hr do 13.2.

53. KOVA PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera metalnih konstrukcija, javi� se na mobitel: 099/2013-805 ili e-mailom: kovaprojekt5@gmail.com do 7.2.

54. KRILA BIRO obrt, Čakovec, traži m/ž knjigovođu, javi� se e-mailom: krilabiro@gmail.com do 20.2.

55. LE’SLASTICE d.o.o., traži m/ž prodavača u Čakovcu, m/ž prodavača u pekari Pušćine, m/ž skladištara, m/ž radnika u nabavi trgovačke robe i m/ž čistača za Donji Vidovec, javi� se na mobitel: 099/4567-630 ili e-mailom: leslas�ce@ leslas�ce.hr do 15.2.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Depresija može nastajati postupno kao rezultat dugotrajne izloženosti stresu, nakupljenog umora ili zanemarivanja emocionalnih potreba, a tijelo i psiha tada počinju slati signale da je teret postao pretežak

Funkcionalna depresija – kad se izvana čini da je sve u redu

Iako depresija postoji oduvijek i znamo da nastaje međudjelovanjem različitih čimbenika, u suvremeno doba postaje jedan od vodećih javnozdravstvenih problema čija učestalost neprestano raste. Samim time dolazimo i do opravdanog pitanja koliko moderan način života, koji podrazumijeva stalnu učinkovitost i visoku produktivnost na svim područjima, utječe na taj neprestani rast. S druge strane riječ depresija postala je toliko svakodnevna da se čini kao da je svugdje oko nas, a opet oni koji se zaista bore s njom to mogu toliko vješto skrivati da ih uopće ne primjećujemo. Upravo oni jako dobro znaju razliku između povremenog lošeg raspoloženja koje je sasvim uobičajeno i bezvoljnog raspoloženja, gubitka osjećaja zadovoljstva za stvari u kojima su ranije uživali, gubitak energije i stalno prisutan umor, promjene u apetitu, ritmu spavanja i mišljenju koje ih već duže vrijeme prati. Kad pomislimo na depresiju, često zamislimo osobu koja ne ustaje iz kreveta, često plače ili se povlači od drugih ljudi, no depresija ne izgleda uvijek tako. Postoji oblik depresije koji okolina lako previdi jer se izvana čini kao da je sve u redu – funkcionalna depresija. Funkcionalna depresija je termin koji ne postoji kao službena dijagnoza no koristi se kako bi se opisalo prisustvo depresivnih simptoma kod ljudi koji su funkcionalni u svim životnim područjima i djeluju naizgled dobro, pri čemu njihova unutarnja bol ostaje skrivena za okolinu. Ljudi koji se bore s funkcionalnom depresijom žive naizgled sasvim uredan život, ispunjavaju svoje obveze, brinu o obitelji, odlaze na posao, ponekad su i vrlo uspješni. Čini se da sve funkcionira i upravo zbog toga njihova patnja često ostaje neprepoznata okolini, a nerijetko i njima samima. No iznutra je slika sasvim drugačija. Funkcionalnu depresiju obilježava osjećaj praznine, unutarnjeg umora i emocionalne iscrpljenosti. Ono što je osobu nekad veselilo sada obavlja mehanički, iz navike ili zato jer osjeća da mora. Ljudi koji se bore sa ovakvim osjećajima često imaju visoka očekivanja od sebe, odgovorni su i pouzdani, a rijetko si dopuštaju odmor ili pogrešku, no cijena toga može biti visoka jer se zanemaruju vlastite emocionalne potrebe. Još jedan od razloga zašto se funkcionalnu depresiju teže prepoznaje jest često prisutno uvjerenje da „ako mogu funkcionirati, onda nisam tako loše“ ili mišljenje da nemaju pravo na pomoć jer „nisu dovoljno loše“. No važno

je napomenuti da se depresija ne mjeri brojem obavljenih zadataka, već unutarnjim doživljajem i nije znak slabosti niti razmaženosti.

Depresija može nastajati postupno kao rezultat dugotrajne izloženosti stresu, nakupljenog umora ili zanemarivanja emocionalnih potreba, a tijelo i psiha tada počinju slati signale da je teret postao pretežak.

Funkcionalnu depresiju možemo prepoznati po simptomima stalno prisutnog umora koji ne prolazi ni nakon odmora, pojačanoj razdražljivosti, gubitku zadovoljstva za stvari koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo, pretjeranu samokritičnost, začarani krug negativnih misli iz kojeg je teško izaći, teškoće sa spavanjem ili promjene u apetitu te iako osoba obavlja svakodnevne obaveze, sve to zahtijeva ogromnu količinu unutarnjeg napora.

Dobra vijest je da se ne moramo pomiriti s ovakvim načinom funkcioniranja jer pomoć postoji. Psihološko savjetovanje ili psihoterapija nisu rezervirani samo za „teške slučajeve“, to je vrijeme i prostor kada čovjek može stati, osluhnuti svoje potrebe, naučiti prepoznati i razumjeti što se događa iznutra i naučiti zdravije načine nošenja s pritiskom.

Osim opcije da se potraži stručna pomoć, postoji naravno i nešto što možemo sami učiniti za sebe; prvenstveno imati suosjećanje prema sebi, prepoznati svoje vlastite granice i opterećenje, dozvoliti si predah i odmor te potražiti podršku svojih bližnjih ili prijatelja.

Čak i ako se izvana čini da je sve u redu, osjećaj unutarnje boli ima smisla i šalje određenu poruku. Funkcioniranje nije isto što i dobrobit, a briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, nego potreba.

Psihička ovisnost o alkoholu

KSAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Tijekom psihičke ovisnosti misli mogu biti zaokupljene time kada će se opet konzumirati alkohol ili kako doći do novih količina alkohola, a doživljene negativne posljedice ovisnika ne odbijaju od pijenja iako ih je on sam svjestan

ada se govori o alkoholizmu i njegovim posljedicama na zdravlje osobe, na pamet najprije pada razarajući učinak koji alkohol ima na tjelesno zdravlje. No, prekomjerna konzumacija alkohola može izazvati ne samo �izičku, već i psihičku ovisnost, što znači da alkohol negativno utječe na tjelesno, ali i na mentalno zdravlje osobe. Psihička i �izička ovisnost su isprepletene i međusobno djeluju jedna na drugu. Zbog toga je neki simptom teško nazvati isključivo psihičkim. Tijekom �izičke ovisnosti tijelo postaje ovisno o alkoholu kako bi uopće moglo funkcionirati. Početak ovisnosti može biti potraga za ugodnim osjećajem kojeg alkohol isprva omogućuje. Što se češće pije, to se mozak sve više počinje oslanjati na alkohol radi postizanja ugode. Kada se prestane piti, živčani sustav ulaže mnogo energije kako bi uspostavio ravnotežu i postigao ugodu bez „pomoći“ alkohola. Tada se počinju osjećati �izički simptomi odvikavanja koji su tipični za �izičku ovisnost – glavobolja, mučnina, drhtavica, problemi probavnog trakta, povraćanje, znojenje, a u rijetkim slučajevima može doći do alkoholnog delirija pa i smrti. Simptomi psihičke ovisnosti mogu se razlikovati od osobe do osobe, no obično uključuju kombinaciju sljedećeg: uvjerenje da je alkohol potreban za obavljanje određenih stvari (npr. spavanje, druženje ili čak svakodnevno funkcioniranje), jaka emocionalna žudnja za alkoholom, osjećaj tjeskobe ili depresivnosti kad nemate alkohol ili ga ne možete dobiti kada ga želite, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, provođenje značajne količine vremena koristeći alkohol ili razmišljajući o njemu, izbjegavanje događaja na kojima alkohol neće biti dostupan te nastavak zlouporabe alkohola unatoč negativnim posljedicama na odnose, posao, �inancije i zdravlje. Primjer psihičke ovisnosti su i veze koje mozak alkoholičara

stvara između ljudi, mjesta i stvari povezanih s alkoholom. Mozak ovisnika razvija jake veze između upotrebe alkohola i mjesta konzumacije, prisutnog društva, emocija koje se osjećaju te situacija i događaja vezanih uz alkohol. Te su veze toliko jake da mogu aktivirati centar za nagrade u mozgu čak i ako alkohol nije prisutan. Zbog toga već i sama blizina tih ljudi, mjesta ili stvari može stvoriti snažnu žudnju i nagon za korištenje alkohola. Tijekom psihičke ovisnosti misli mogu biti zaokupljene time kada će se opet konzumirati alkohol ili kako doći do novih količina alkohola, a doživljene negativne posljedice ovisnika ne odbijaju od pijenja iako ih je on sam svjestan. Psihička ovisnost ne izaziva �izičke senzacije, već se umjesto toga iskazuje kao mentalna želja za pijenjem, ali i kao osjećaji koji su povezani sa zlouporabom alkohola. U usporedbi s �izičkim simptomima odvikavanja, psihički simptomi su prisutni duže vrijeme, mogu trajati nekoliko tjedana ili čak mjeseci, a u tom periodu dolazi do postupnog poboljšanja. Dok se živčani sustav oporavlja, mogu se doživljavati psihički simptomi odvikavanja kao što su zbunjenost, nesanica, razdražljivost i uznemirenost, promjene raspoloženja, niska razina energije, niska motivacija, problemi pamćenja i koncentracije, anksioznost, depresivnost, teškoće u održavanju društvenih odnosa te smanjena sposobnost nošenja sa stresom. Navedeni simptomi mogu varirati kroz vrijeme, tj. u nekom periodu se možete osjećati bolje nakon čega se, usred razdoblja većeg stresa, simptomi opet intenziviraju. Upravo su razdoblja većeg stresa opasna jer tada postoji povećana šansa korištenja alkohola kao načina suočavanja sa neugodnim osjećajima, odnosno simptomima odvikavanja. Osoba se na taj način može vratiti problematičnoj redovitoj konzumaciji alkohola od koje je u početku i pokušala pobjeći.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM teretno vozilo VW Transporter T5, 119tkm, 2011. god., reg. do 11/2026, kuka za vuču, dva seta felgi s gumama, dodatno zaštićeno podvozje od korozije. Cijena 8000 eur. Mob. 098/160-5069

KUPUJEM TOMOS mopede sve vrste i modele, sa i bez papira za dijelove, isplata odmah, stanje nebitno. info na tel 098/965-6624

PRODAJE SE NOVA AUTO PRIKOLICA EU2 registrirana 3 god, dimenzije sanduka 114x210, made in Slovenija, cijena 679 eur… nazva� mob. 098/723-160

PRODAJEM MERCEDES dizel C 250 D 1994.god., zatvoreni tip, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/333-2470

PRODAJEM FOCUS KARAVAN

1.6tdci, 2013/14 godina, reg. do 2027., u odličnom stanju, akumulator pod garancijom, set rezervnih guma, info na mob 097/6006-938.

PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep� čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570

TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/5774571

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099

TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za prijateljstvo, druženje ili povremene susrete. Molim javite se na broj mob: 099/8542035

MUŠKARAC SREDNJIH GODINA, visok, slobodan, traži gospođu za poznanstvo, druženje i moguću vezu. Može i kontakt sms-om. Mob: 095/816-5206

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA od 30 m2 u Čakovcu, Svetojelenska ulica. Info na mob. 092/146-571+6

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/7374451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE STARA KUĆA oko

75 m2 u Čakovcu kod Općinskog suda i dvije dvorišne zgrade od 40 i 30 m2, EC/G. Info na mob 098/426-021

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE Novo Selo Rok 2431 m2 cca 37x66 m, čestica 2261, vlasnik. Info na mobitel 098/570-122, Robert PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA (uz prigodni popust) u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/858-1502

PRODAJEM STARU KAMENU KUĆU s okućnicom za adaptaciju u varaždinskoj županiji na izuzetnoj lokaciji, 1/1, cijena dogovor. Info na mob. 091/3337-888

RAZNO

PRODAJEM PLAYSTATION 5 Pro, potpuno novi, nekorišten. Upita� na broj 091/199-5515

PRODAJEM Dell laptop, stariji, Model 1545, 4Gb ram, 250gb hdd. Novo instaliran linux mint. Kompjuter je dobar za internet, Youtube. Radi na adapteru, bez baterije, cijena 27 eur, led traku s daljinskim (3 m) i mini printer za mobitel (novo). Mob. 097/728-9476.

PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107

PRODAJEM dječja kolica (40 eur), dječji kreve� ć s kotačima (80 eur), dvije bijele kožne stolice (30 eur/kom), trosjed za sjedenje (80 eur), krevet za ordinaciju-masažu (90 eur). Telefon: 091/611-3605

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM DIONICE Eko-Međimurja, Božjakovine, Agromeđimurja, Brionke, Jadran galenskog laboratorija, Aminessa, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Termes grupe, Hotela Zadar, i druge dionice. info na mob. 098/905-1011

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM RAZGLEDNICE i stare fotografije i dokumente iz Međimurja, stare stripove, satove. info na mob. 098/921-9092

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM metalne stolice za terasu i bundu. Tel. 099/4047517

PRODAJEM IPHONE 14 Pro, 128 GB, boja zlatna, zdravlje baterije 83%, očuvan, bez oštećenja. Upita� na mob. 091/6300-156

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJEM - RASPRODAJEM (uz popuste) iz kuće: vrlo povoljno, očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200x95/160 cm, tap. gar. masiv 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, Singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampuunikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/5727-670

Sherlock Uživao je u svakodnevnim šetnjama, snježnim radostima, maženjima, toploj sobici, zahvalan za svaki trenutak pažnje koju je dobio. Sherlock ima 11 godina, kastriran je, cijepljen, i označen mikročipom 191100000724609. Kontakt: 091 8988 004

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Hope je ljepotica dobrotica, ima 2,5 godine, predivne je naravi, dobra sa svima, ljudima i drugim psima.

Cijepljena je, kastrirana, označena mikročipom 191035000190421 i čeka svoje ljude kod nas u skloništu. Kontakt: 091 8988 004.

Hopper

je u vrijeme minusa bio u privremenom domu u stanu pokazao je koliko je drag i dobar. Hopper se ne slaže s drugim psima pa bi trebao biti jedini ljubimac. U šetnjama je naučio biti dobar. Manjeg je rasta i u stanu izvanredan, dobar i tih, obožava biti na toplom. Cijepljen je, kastriran i označen mikročipom 191035000171595. Kontakt: 091 8988 004

Održana 101. redovna izborna godišnja skupština

U subotu, 31. siječnja 2026. godine, u Peklenici je održana 101. redovna izborna godišnja skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Peklenica, kojom je nastavljena više od stoljeća duga tradicija djelovanja ovog važnog društva u životu mjesta. Skupština je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi, uz osvrt na aktivnosti provedene tijekom protekle godine te raspravu o planovima i ciljevima za nadolazeće razdoblje.

Povjerenje dosadašnjem vodstvu

Nakon podnesenih izvješća o radu i �inancijskom poslovanju, provedeni su izbori za vodstvo Društva. Članovi su ponovno ukazali povjerenje dosadašnjem vodstvu, koje će DVD Peklenica voditi i u sljedećem mandatu. Za predsjednicu je ponovno izabrana Zlatka Vršić, dužnost zapovjedni-

ka i dalje će obnašati Saša Govedić, dok je za tajnicu izabrana Josipa Antoković. Novoizabrano vodstvo zahvalilo je članstvu na podršci te istaknulo važnost

zajedništva, odgovornosti i kontinuiranog rada na jačanju operativne spremnosti Društva.

Poseban naglasak tijekom skupštine stavljen je

ODRŽANA redovna izborna skupština DVD-a Strahoninec

na plan rada za 2026. godinu, koji predviđa nastavak školovanja i stručnog osposobljavanja članova, ali i intenzivan rad s djecom i mladima. Upravo se uklju-

čivanje najmlađih generacija prepoznaje kao jedan od ključnih preduvjeta za dugoročni razvoj Društva i očuvanje vatrogasne tradicije u Peklenici.

Pohvale na dosadašnjem radu društva

Skupštini su nazočili i predstavnici vatrogasnih i lokalnih institucija, koji su svojim dolaskom dali podršku radu DVD-a Peklenica. Zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić, predsjednica Vatrogasne zajednice Grada Mursko Središće Tanja Smolković te predsjednik Mjesnog odbora Peklenica Franjo Novinić uputili su pohvale dosadašnjem radu Društva te izrazili spremnost na daljnju suradnju.

Zaključno je istaknuto kako DVD Peklenica i u budućnosti ostaje važan nositelj sigurnosti, solidarnosti i društvenog života u mjestu, s jasnom vizijom razvoja i snažnim osloncem na svoje članove i zajednicu.

(dp, foto: DVD Peklenica)

Filip Hadžić novi zapovjednik društva

U subotu, 31. siječnja 2026. godine, održana je redovna izborna skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Strahoninec. Skupštini su nazočili članovi društva, gosti te predstavnici vatrogasnih organizacija, a tom su prilikom izabrani novi, odnosno potvrđeni dosadašnji dužnosnici.

Za predsjednika društva ponovno je izabran Vanja Tomašić, dok je za zapovjednika izabran Filip Hadžić, dok je dosadašnjem zapovjedniku Danijelu Patafti zahvaljeno na dosadašnjem radu, a zbog preseljenja nastavlja djelovati kao dozapovjednik. Za dopredsjednika je izabran Robert Kovač, dužnost tajnice obnašat će Maja Škvorc,

spremištara Zvonko Kovačić, a blagajnika Zdenko Varga. U sklopu skupštine, zajedno s predsjednikom Vatrogasnih veterana Međimurske županije, gospodinom Zlatkom Marciušom, dodijeljena su prigodna odlikovanja i priznanja zaslužnim članovima društva za dugogodišnji rad i doprinos. Priznanja za 10 godina rada primio je Damir Žga-

nec. Za 20 godina predanog djelovanja nagrađeni su Tena Bujan, Ivan Patafta i Antun Lovrenčić, dok su priznanja za 40 godina rada u vatrogastvu dodijeljena Zvonimiru Špirancu i Robertu Kovaču. Posebno priznanje za stečenu specijalnost za tehničke intervencije dodijeljeno je Velimiru Kraljiću.

Najstarije društvo u Međimurju održalo svoju skupštinu

Dobrovoljno vatrogasno društvo Prelog održalo je svoju 151. godišnju, izbornu skupštinu u petak, 30. siječnja, u prostorima Vatrogasnog doma. Skupština je ove godine imala i izborni karakter, a članovi su ponovno povjerili vođenje društva starom/novom predsjedniku Slavku Štefanu, dok je za zapovjednika izabran Božidar Golomboš.

Uz redovita izvješća o radu i planovima za 2026. godinu, članovima društva dodijeljena su priznanja. Među njima su spomenice za dugogodišnji rad, zvanja vatrogasaca i časnika prve

klase, te priznanja za najaktivnije članove u prošloj godini. Novi članovi također su potpisali pristupnice, a društvo danas broji 51 člana, od kojih je 25 operativnih vatrogasaca spremnih i obučenih za izlazak na intervenciju u bilo koje doba dana i noći.

U planu za 2026. godinu je uređenje Vatrogasnog doma i garaža, kao i osiguranje zdravstvene i mirovinske zaštite za operativne vatrogasce.

Skupštini su nazočili i brojni gosti: predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, za-

mjenik župana i predsjednik Vatrogasne zajednice MŽ Mario Medved, zamjenik gradonačelnika Grada Preloga Zdravko Kvakan, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Čakovec Mladen Kanižaj, počasni predsjednik VZMŽ Zlatko Orsag, te mnogi drugi.

DVD Prelog nastavlja bogatu tradiciju dugih 150 godina, potvrđujući svoju važnu ulogu u zajednici i vatrogasnoj obitelji Međimurja, istaknuto je na kraju izvješća od strane predsjednika društva. (dp, foto: DVD Prelog/Studio Vipro)

Dobitnici priznanja

Spomenicu za 20 godina rada primili su Ivanka Sinković i Stjepan Mikec. Uvjerenje o osposobljenosti za zvanje vatrogasac prve klase primila je Anamarija Režek, dok je

Skupština u znaku održane

U subotu, 31. siječnja, održana je godišnja, izborna skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dekanovec, kojoj su nazočili brojni gosti te predstavnici prijateljskih dobrovoljnih vatrogasnih društava. Skupština je protekla uz pregled aktivnosti Društva i donošenje važnih odluka za budući rad.

U izbornom dijelu skupštine članovi su ponovno ukazali povjerenje Tomici Kovačiću, koji je izabran za predsjednika DVD-a, dok je za zapovjednika izabran Ilija Đurkin. Novo (staro) vodstvo zahvalilo je članstvu na podršci te istaknulo važnost daljnjeg jačanja operativne spremnosti i rada s mladima. U osvrtu na rad u protekloj godini moglo se čuti kako je

Marin Senčar stekao zvanje vatrogasni časnik prve klase. Spomenica Vatrogasni veteran dodijeljena je Josipu Posavcu, Zlatku Beliću i Vladimiru Šalkoviću. Nagrade za najak-

tivnije operativne članove u intervencijama tijekom 2025. godine primili su Slavko Štefan, Jasenka Cvetko i Bernard Lesić, a priznanje je primio i Đuro Bednjač.

2025. godina bila obilježena proslavom 100. obljetnice djelovanja Društva, a tim su povodom članovi društva bili još više aktivniji i angažiraniji negoli proteklih godina te su uz sudjelovanje na mnogobrojnim vatrogasnim natjecanjima bili više angažiraniji predstavljanju rada društva mještanima. Društvo trenutačno djeluje s 69 aktivnih punoljetnih članova, uz snažan vatrogasni podmladak i mladež koji zajedno broje 48 članova, dok interventne zadaće obavlja 23 stručno osposobljena vatrogasca.

Na kraju skupštine dodijeljene su zahvalnice i spomenice zaslužnim članovima za njihov doprinos radu i razvoju DVD-a Dekanovec. (dp, foto: DVD Dekanovec)

U KUHINJI s Aleks

Fašnik je vrijeme za slatke, domaće krafne

Pripremam ih s glatkim brašnom, a za one koji vole da tijesto bude “teže” preporučam staviti pola glatkog, a pola oštrog brašna

Piše: Aleksandra Sklepić

Fašnik je vrijeme veselja, maski i slatkih zalogaja, a krafne su nezaobilazan dio te tradicije. Kod nas doma fašnik ne može proći bez mirisa svježe pečenih krafni koje ispune kuhinju i odmah stvaraju pravo karnevalsko raspoloženje. Upravo zato sam ih i ovaj put pripremala s posebnom radošću, za dijeljenje s obitelji i prijateljima.

Tradicionalan domaći recept za šuplje mekane, lagane krafne provjeren je i one uvijek ispadnu savršene. Pripremam ih s glatkim brašnom, a za one koji vole da tijesto bude “teže” preporučam staviti pola glatkog, a pola oštrog brašna. Početak pripreme krafni je zagrijavanje mlijeka da bude mlako. U mlijeko sam razmrvila kvasac i dodala žlicu šećera. Ostavila sam ga na toplom oko 10 minuta dok se nije podigao.

U jednoj većoj posudi pjenjačom sam umutila jaje, žumanjke, šećer, ulje, rum

Sastojci za domaće krafne

• 250 ml toplog mlijeka

• 1 svježi ili suhi kvasac

• 4 žlice šećera

• 1 jaje

• 2 žumanjka

• 4 žlice ulja

• 2 žlice ruma ili rakije

• 1 vanilin šećer

• 500 g glatkog brašna

• prstohvat soli

• limunova korica

DODATNO:

• 1 l ulja za prženje krafni

i vanilin šećer, pa sam u tu smjesu dodala brašno, kvasac, prstohvat soli i limunovu koricu. (Slika 1.) Zamijesila sam tijesto. Ako vam je tijesto previše mekano, može se dodati još brašna, da se mogu rukom mijesiti. Posudu s tijestom sam pokrila i ostavila na toplom da se digne, otprilike sat vremena. Kad se tijesto diglo, prebacila sam ga na pobrašnjenu radnu površinu i kratko ga još mijesila. Zatim sam ga razvaljala na debljinu od oko 1 cm. Okruglom čašom sam izrezivala krugove i stavljala ih sa strane na pobrašnjenu površinu. (Slika 2.) Ostatak tijesta sam ponovno premijesila i oblikovala nove krafne. Na sredini krafni može se napraviti rupica.

Gotove krafne ostavila sam na toplom još 10 minuta da se do kraja dignu. Ako je u prostoriji toplo, dovoljno je deset minuta za zadnje dizanje. U dublju posudu ulila sam ulje i zagrijala ga, ulje mora biti vruće. Temperatura se provjerava tako da se u ulje gurne drvena kuhača - ako se oko nje stvaraju mjehurići, ulje je spremno za krafne. Vatra se zatim smanji, kako krafne ne bi izgorjele.

Uzela sam krafnu i u ulje prvo stavljala njezinu gornju stranu, onu koja nije bila na brašnu. stavljala po tri, maksimalno četiri krafne. (Slika 3.)

Vilicom se provjerava da li je krafna rumena na donjem dijelu, tada se može okrenuti i peći još par sekundi, da porumeni i druga strana. Gotove krafne stavljam na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Krafne su savršene uz kavu ili čaj, a da bi bile kako treba, obavezno ih pospem šećerom u prahu. (Slika 4.)

LJUBICA KERHAČ iz Podturna

Slatke krpice uvijek zagriju umorne

Svoje su ime krpice dobile zbog izgleda kojim podsjećaju na strganu krpu, jer se rade od tijesta koje se tanko razvalja u neravnomjeran oblik, razreže po dužini i peče, baš poput krafni, u vrućem ulju

Piše: Aleksandra Sklepić

Običaj pečenja krafni i krpica nezaobilazan je dio fašničkih dana, a slatko tijesto predstavlja pripremu za dugotrajan post koji predstoji. U njemu slijedi odricanje od svega što predstavlja obilje, te priprema za korizmu, pa se prije njega treba dobro opskrbiti slatkim zadovoljstvima. U davna vremena, prije sto i više godina, krpice su se pripremale u svakoj obitelji. Zasitne su, nakon jednostavnog ručka predstavljaju bogat desert, a običaj je bio nositi ih u goste kad se rodilo dijete. One daju potrebnu energiju za oporavak bolesnika ili majke koja je tek rodila, a u vrijeme maškara, na hladnim ulicama, nevjerojatno su dobro prihvaćene. Slatke su, zagriju i daju novi

elan ponekad već umornim maškarama.

Svoje su ime krpice dobile zbog izgleda kojim podsjećaju na strganu krpu, jer se rade od tijesta koje se tanko razvalja, razreže po dužini i peče, baš poput krafni, u vrućem ulju. U različitim krajevima Hrvatske krpice imaju različita imena: trešće, što je naziv za nepravilno natrgane komade drveta, poderane gaće, pržene gaće, gaćice, frape u Dalmaciji, hruštule u Istri i Primorju, te u ponekim mjestima ih zovu i čipkice. Unatoč različitim kreativnim nazivima, imaju zajedničko obilježje: hrskave su, slatke i prepune mljevenog šećera koji ih čini neodoljivima. Lako se pripremaju, a jednako su �ine i najmlađima i najstarijima.

Ljubica Kerhač iz Podturna vjerna je svim običa-

Kunčićev rajnski rizling

Vinarija Kunčić iz Ban�ija nudi rajnski rizling, kvalitetno suho bijelo vino odličnih vinskih svojstava. Ovo suho bijelo vino ističe se lijepom zelenkastožutom bojom, voćnim izraženim aromama i ugodnim osvježavajućim okusom. Vrhunske osobine ovog vina traže najprobirljivija jela od bijelog mesa i kvalitetne ribe. Idealno za one koji žele �ino vino za posebne prilike. (sh)

krpice zagriju maškare

Ljubica s tradicionalnom poslas�com za maškare

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Pečene domaće krpice uvijek su uljepšale

Recept

ili

SASTOJCI:

• 3 jaja

• 1 dl bijelog vina

• 1 žličica soli ili za ljubitelje slatkog 1 žličica šećera

• 1/2 kg brašna

PRIPREMA: Sastojci za tijesto umijese se kao za jušne rezance.

jima koje je naučila od svoje mame, bake, te prijateljica i čuva ih od zaborava. Svojim primjerom utječe i na mnoge mlade, pa joj to daje dodatnu motivaciju. Slatke krpice priprema svake godine u fašničko vrijeme.

- Volim pripremati domaće kolače i održavati tradiciju uz sve važne blagdane ili događaje, rekla nam je. Rado i kuham domaća jela, a kolači su mi najdraži. Krpice su uspomena iz djetinjstva i bez njih Fašnik ne bi bio kakav treba.

Kao dugogodišnja članica KUD-a Podturen i Društva žena Podturen, Ljubica sudjeluje u mnogim manifesta-

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Larisa Kovač iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

Ime i prezime:

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Adresa:

Broj telefona:

za slatke

slane krpice

Tijesto se razvalja na debljinu nekoliko milimetara, te se reže na "krpice" željene veličine. Svaka krpica može se po sredini razrezati. Pripremljene krpice peku se u vrućem ulju ili masti i odmah se stavljaju na papirnati ubrus, kako bi iz njih izašao višak masti ili ulja. Pečene krpice obilno se posipaju šećerom u prahu.

cijama. Posvetila se i vođenju najmlađe folklorne skupine u kojoj plešu i njeni unuci Pavel, Stela i Lukas. Nakon mnogih obaveza koje imaju u školi, Pavel, Stela i Lukas rado se odmore i oslade uz bakine kolače, a krafnama i krpicama se podjednako vesele. U njihovoj se obitelji fašnik obilježava i maskiranjem, pa sudjeluju u svim povorkama i brojnim karnevalskim veselicama diljem Međimurja, ali i po raznim dijelovima Hrvatske. Krpice Ljubica priprema i kroz godinu, ali najbolje su one za maškare - friško pečene, vruće, netom izvađene iz ulja.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Piše: Tajana Vidović, viša kustosica, voditeljica kulturno-povijesnih zbirki

Satovi kroz stoljeća nisu bili samo mjerači vremena – oni su predstavljali spoj znanja, tehničke vještine i društvenog prestiža. Među njima, džepni (osobni) satovi od ranog novog vijeka zauzimaju posebno mjesto. Ti precizni i raskošno ukrašeni predmeti bili su svakodnevni modni dodaci, simboli bogatstva i obrazovanja. Njihova izrada zahtijevala je iznimno majstorstvo urara, koji su često bili i nepoznati - osobito u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Upravo zbog te preciznosti u izradi, članak obuhvaća povijesni razvoj ove zanimljive skupine muzejskih predmeta te promjene koje je tehnologija unosila u njihove mehanizme, potvrđujući

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

LJUBAV: Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i oslobodi� se prepreka ili frustracija koje su ih kočile. Bit će to napredak u vašim osobnim odnosima. Druga strana će vas podrža� i razumje�. Bit ćete ohrabrivani da idete dalje.

KARIJERA: Premda će postoja� pri�sak da se posao obavi u rokovima, na radnom mjestu će zavlada� opušteno ozračje, pa ćete svi radi� lakše. Nećete moći zanemari� pravila posla koja treba poštova�, ali znat ćete se i zabavi� zajedno s kolegama.

ZDRAVLJE&SAVJET: Slijedite svoj unutarnji glas.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Kako tjedan bude prolazio, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete bi� rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propus�te. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provodi�.

KARIJERA: Vrijeme je dobro za unutarnje introspekcije, istraživanja u �šini i povučen rad. Kako ovo nije svojstveno vašoj prirodi, mnogi vas neće prepozna� kad vas vide kako mirno sjedite i predano radite bez brbljanja i buke.

ZDRAVLJE&SAVJET: Tko ima umjetničkih ideja, neka se izrazi. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

tehničku i umjetničku vještinu majstora koji su ih izrađivali, popravljali i održavali. Mehanizam je pritom predstavljen kao najvažniji dio urarske vještine, mjesto gdje se znanje, preciznost i iskustvo najviše vide: Od „nürnberških jaja“ do džepnog sata

Prvi prijenosni mehanički satovi s početka 16. stoljeća nazvani su „nürnberškim jajima“. Glavna središta proizvodnje bila su Nürnberg i Augsburg, gdje su urari i zlatari razvijali tehniku minijaturizacije gradskih i stolnih satova, što je omogućilo pojavu osobnih satova. Kao preteča osobnih (džepnih) satova, najraniji primjerci nisu se nosili u džepu, već obješeni o lanac oko vrata ili u kožnoj vrećici za pojas. U tom razdoblju satovi su imali samo jednu kazaljku, navijali su se ključićem, a kućišta su izrađivana od pozlaćene bronce ili mjedi. Ukrašavanje gravurom, emajlom i reljefnim ukrasima bilo je izuzetno raskošno, osobito u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj, a isti su se smatrali iznimno cijenjenim darovima te simbolima europske elite.

zbirki

Prekretnica u razvoju satnog mehanizma dogodila se 1675. godine kada je izumljena spiralna opruga balansa (menirnica) koja je omogućila da se uvede minutna kazaljka, što je znatno povećalo točnost i pretvorilo sat iz luksuznog ukrasa u stvarni uporabni predmet. U 17. stoljeću postao je prepoznatljiv predmet zbog raznolikosti oblika i dekorativnih tehnika, u čijoj su izradi sudjelovali urari, zlatari, graveri, emajleri i minijaturisti. Na prijelazu u 19. stoljeće, kada su vodeću ulogu u urarstvu preuzeli Francuzi i Švicarci, satovi su postali plosnatiji, često ukrašeni obojenim emajlom. Nakon što je izumljeno krunsko navijanje 1842., džepni se satovi više nisu navijali uz pomoć ključića, već zakretanjem krune na vrhu sata, kakve primjere imamo i u muzejskom fundusu. To su ujedno i najstariji primjerci osobnih satova u Muzeju.

Sat kao osobni

modni dodatak

Osobni (džepni) sat postao je dio svakodnevne mode, a svoju je popularnost prvo stekao među muškarcima nakon što

je engleski kralj Karlo II. oko 1675. u modu uveo odjevni predmet - prsluk. Često su se prikazivali na dvorskim portretima ovješeni na dnu prsluka ili u gornjem džepu prsluka, kao znak obrazovnog i društvenog statusa. Što se tiče terminologije, naziv džepni sat pojavio se postupno jer su satovi svojom formom kroz stoljeća postajali manji i praktičniji za nošenje u džepu prsluka ili hlača muškaraca. Time su se razlikovali od velikih stolnih i zidnih satova, a kako su razvojem industrije u 19. stoljeću postali uobičajeni muški modni dodatak, naziv se nametnuo kao standardni opis te se riječ osobni sat izostavio. Početkom 20. stoljeća njegovu funkciju preuzeo je ručni sat koji je u početku bio vrlo popularan među ženama kao nakit.

Džepni sat prvenstveno slovi kao nostalgičan predmet, podsjetnik na prošla stoljeća napretka tehnike, bogatu tradiciju urarstva i promjenu estetike ukusa i mode. Danas govorimo više o modnim i kolekcionarskim predmetima koje sve češće nose i žene oko vrata, a manje o praktičnim uređajima za svakodnevno mjerenje vre-

HOROSKOP

LJUBAV: Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim reagiranjem ili sa sitnicama. Suzdržite se od komentara i usredotočite na ono što je dobro i ono što je važno. Tako ćete se oboje osjeća� bolje i bi� mirniji.

KARIJERA: Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi pojavite, sve krene. Rezultat je to vašeg truda i vaše najdragocjenije osobine, a to je da ste vrijedan djelatnik. I ovih dana to će i te kako doći do izražaja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite svjesni svojih kvaliteta.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Oni koji su još sami povremeno će dvoji� treba li izaći ili osta� kod kuće, gdje će se osjeća� zaš�ćeno i dobro. Ipak, ako krenu među ljude, postoji mogućnost da se tamo počnu osjeća� još bolje. Zato bi bilo šteta propus�� priliku za novo poznanstvo.

KARIJERA: Bit će previše želja i premalo prilika za njihovo trenutačno ostvarenje. Vaše ambicije nisu male, ali okolnos� će vas navodi� na miran rad u �šini. Vrijeme je dobro za planiranje novih poteza, ali realizacija će možda malo pričeka�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nemojte bi� nestrpljivi.

LJUBAV: Oni koji se nalaze na putovanju mogli bi doživje� ljubav iz svojih snova. Oni koji ne putuju razmjenjivat će lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će bi� skloni traži� samo svoj ideal. Ništa drugo neće dolazi� u obzir.

KARIJERA: Na dnevni red opet će se vra�� neke teme iz prošlos� ili ćete mora� surađiva� s ljudima koji vam baš nisu sjeli. No, što je, tu je. Treba osta� sabran i profesionalno odradi� svoj dio posla. Kasnije ćete bi� zadovoljni što ste se tako postavili.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na zabavu s prijateljima.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Napokon će se pojavi� prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokaza� kroz pozive na zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaća�. Otuda će uslijedi� i prilike za nova poznanstva. Vezanima će isto bi� bolje.

KARIJERA: Pred vama je novi zadatak. Sje�te se stoga što vi sve možete. Moguće je da će vam malo u pomoć priskoči� neki ljudi koji imaju utjecaja, ali tek toliko, radi njihove rekreacije. Ostalo morate sami, pa se dobro koncentrirajte.

ZDRAVLJE&SAVJET: Djela su važnija od riječi.

LJUBAV: Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i neobičnim temama i bavljenjima. Pred vama su dani u kojima ćete razmjenjiva� ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjava�. Oni koji su još sami tražit će osobu iz svojih snova.

KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru, vi ćete radi� lakše. Odnosi s kolegama također će posta� bolji. Male frustracije mogu se pojaviti zbog financijskih teškoća koje su prolaznog karaktera.

ZDRAVLJE&SAVJET: Učinite nešto za svoju kondiciju.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno ćete se malo udalji� od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uze� preozbiljno, nego ćete sve nadilazi� humorom i pozi�vnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun.

KARIJERA: Niste sigurni u svoje ideale. Zato tražite nove uzore. Neki će jednostavno poče� oponaša� osobe iz svoje profesije koje im se sviđaju. I to je neki put, ali ipak trebate doći do sebe i svojih specifičnos�. Pozabavite se svojim ciljevima u poslu.

ZDRAVLJE&SAVJET: Napunite baterije svojim omiljenim sportom.

Mehanizam džepnih satova – srce vještine koje pokreće vrijeme

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

mena. Mobitel ili digitalni ručni sat obično su jednostavniji za to.

Urarstvo u Međimurju do danas

Budući da je Međimurje dugo imalo pretežno ruralni karakter, kvalitetniji satovi najčešće su dolazili iz većih regionalnih središta poput Varaždina, Maribora, Graza i Beča. U povijesnom kontekstu 18. i 19. stoljeća Varaždin i Maribor predstavljali su bliža urarska središta, pa je moguće da su i majstori povremeno radili u Međimurju, podučavali šegrte te održavali i popravljali crkvene i javne satove, osobito toranjske, (arhivski zapisi o isplatama majstorima za održavanje satova na crkvama i dvorcima, ali toj će se temi posvetiti pažnja u nekom drugom članku).

U Međimurju je zanat urarstva bio skroman, ali je postojao. To su bili samostalni obrtniciurari ili čak putujući majstori (često nisu bili trajno nastanjeni na jednom mjestu). Zanimljivo je da su lokalni urari većinom popravljali i održavali satove bez potpisivanja svog rada, a ne ih ručno izrađivali, a radionice su bile male i obiteljske, zbog čega njihova imena danas nisu saču-

LJUBAV: Pred vama su mnogobrojne ljubavne prilike, a neke od njih čekaju vas na putovanju. Bit će vam lijepo. Vaše stras� bit će veće nego inače, a vi privlačni svakoj osobi suprotnog spola. Na vama je samo da se razmašete.

KARIJERA: Radna atmosfera na poslu zahuktat će se, a od vas će se očekiva� sve veći angažman. Vaše radne navike negdje su se uspavale, pa ćete ih pod hitno mora� probudi�. Ne pitajte previše, nego se držite pravila posla. Budite profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Gimnas�cirajte.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubavnim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno. Bilo bi dobro prihva�� ono što jest i bez velikih ambicija čeka� povoljnije dane. Oni će doći. Čekajte s osmijehom.

KARIJERA: Cjelokupna situacija na radnom mjestu mogla bi vam ove dane učini� teškim. Stalno ćete ima� osjećaj da gubite tlo pod nogama ili da sve ovisi o drugima, a baš ništa o vama.

To je samo privremeno. Sje�te se svojih pos�gnuća.

ZDRAVLJE&SAVJET: Razgibajte vratnu kralježnicu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

Mehanizam sata švicarskog porijekla nepoznatog majstora iz oko 1895. godine

vana u povijesnim izvorima. Njihov posao uglavnom se odnosio na ručne popravke mehaničkih satova različitih vrsta — zidnih, stolnih, i džepnih — i to na dijelovima mehanizma poput zupčanika, osovina i opruga. U 20. i 21. stoljeću u Međimurju je postojalo nekoliko urarskih djelatnosti, a danas svoju tradiciju među najrazvijenijima održava Urarna Čakovec koju vodi obitelj Posavec, a predstavlja suvremene servise i prodavaonice satova. Mehanički i umjetnički satovi predstavljaju više od tehnike – oni su fragmenti povijesti, spoj tehnologije i estetike, tragovi vještine nevidljivih majstora, simboli društvenog statusa i vremena u kojem su nastali. Džepni, zidni i samostojeći satovi, koji su stoljećima pratili svoje vlasnike, danas ostaju čuvari sjećanja na bogatu tradiciju i kulturu preciznog mjerenja vremena u Međimurju koji će svoju pažnju dobiti na nekoj od nadolazećih izložbi fundusa.

LJUBAV: Moguće je da će vam nedostaja� izazova u privatnom životu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će, pa nemojte stvara� umjetne situacije zbog „sporta“. Prihva�te ovo kao prolazno za�šje i uživajte u sitnicama. I one imaju svoj šarm. KARIJERA: Okolnos�, ljudi i događaji sve će vas više navodi� na to da trebate poradi� na svom profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju. Niste baš perfekcionist po prirodi, ali ćete potraži� sve informacije koje bi vam u tome mogle pomoći.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne zanemarujte is�nu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Vaš ljubavni život postat će �ši, diskretniji. Oni u vezama nalazit će se na sasvim običnim mjestima gdje se kreću svakodnevno, dok će mogućnost izlazaka na atrak�vne događaje zanemari�. Samci će flertova� s osobom s posla. KARIJERA: Na poslu će se sve više osjeća� prava radna atmosfera. Vi ćete vjerojatno uveseljava� druge kad naiđu teže minute. Netko će možda kuka� što ima puno posla, ali vi ćete sve okrenu� na šalu. Tako ćete po�ca� i sebe i kolege.

ZDRAVLJE&SAVJET: Manjak energije nadomjes�te boljim planom. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4 - iz čuvaonice kulturno-povijesnih

“Bajker” Draco radošću je ispunio školsko dvorište i dječja srca

Draco je zbog udarca auta zadobio ozljede kralježnice i više nikada neće samostalno hodati. Za kretanje ima voja kolica, a zbog njih psići koji ih koriste nose simpatično ime “bajkeri”

Piše: Aleksandra Sklepić

Priče o kućnim ljubimci ma koji su zbrinuti i sigurni kod svojih vlasnika, najčešće su sretne i do sada smo pred stavili mnogo obitelji koje su pružile predivan život svojim dragim ljubimcima. Međutim, postoji bezbroj životinja koje još uvijek nisu pronašle svoj “pravi” dom, ali usprkos to me, ne gube nadu i vesele se svakom novom danu i doživ ljaju. Ovo je priča o jednom takvom psiću koji se zove Draco i o djeci koja su mu, iako su još mali, vjerojatno pružili najljepše trenutke u njegovom psećem životu. Oni su njegovi kumovi, a od njega su naučili da nikada ne treba gubiti nadu, jer život može biti lijep i kad nisi potpuno zdrav. Draco će uskoro imati dvije godine, paraplegičar je u tipu njemačkog ovčara. Nastradao je tako što ga je udario auto i slomio mu kralježnicu. Nažalost, nikada neće samostalno hodati pa koristi kolica. Smješten je kod gospođe Hampamer, voditeljice

SAzila Prijatelji u Čakovcu, koja brine o više pasa “bajkera” s kolicima jer njima treba veća njega i briga. Draco uživa u životu na kotačima, ništa ga ne smeta i sretan je.

Cijeli je razred postao Dracov kum

O kumstvu i nezaboravnom iznenađenju koje su zajedno s azilom i roditeljima pripremili za učenike, razgovarali smo s gospođom Sanjom Tkalec, učiteljicom ovog razreda.

votinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Kako smo se odlučili za kumstvo? Svi do jednoga s velikom ljubavlju govorimo o životinjama i svakodnevno dijelimo priče o svojim kućnim ljubimcima. Kroz nastavu učimo kako razvijati empatiju, brigu i poštovanje prema životinjama, te s velikim zanimanjem istražujemo njihov čudesan svijet i zanimljivosti o njima. Jedan naš učenik, Leo Galović, volontira u Azilu Pri-

tamo radi) pa nas često poziva na razne akcije u Azilu i priča nam novosti (i one lijepe i one tužne, nažalost, koje su svakodnevne u Azilu). Pošto je prosinac mjesec darivanja i naša škola OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec sudjeluje tijekom ove školske godine u projektu Daj šapi glas, odlučili smo tada pomoći i skupljati hranu i potrepštine za sve čupavce u Azilu, a saznali smo preko Lea i njegove mame da možemo odabrati kao razred i jednog psa kojemu ćemo biti kumovi. Učenicima se jako svidjela ta ideja kumstva. Roditelji su pokazali veliko srce i svi se odmah složili pa je preostalo samo odabrati psa. Težak zadatak jer je na stranici Azila oko 500-tinjak pasa (njihove fotografije i informacije), a najviše razrednih glasova dobio je upravo Draco. U kumstvu sudjelujemo i naša asistentica u nastavi Gorana Šegović i

je simboličnih par Eura, a mi smo uzeli kumstvo na godinu dana (od 16. prosinca 2025. do 16. prosinca 2026.). Kumovi smo, za sada, samo psu Dracu. Naš razred čine: Ivano Blagus, Kiara Branilović, Zita Dovečer, Leo Galović, Jurica Herman, Borna Jurina, Ivano Kosmač, Karlo Kovačić, Karlo Lovrec, Eric Makovac, Lovro Posavec, Dora Rešetar, Ana Sagata, David Serec, Luka Serec, Patricia Šarić, Bartol Trupković i Franka Županić i Draco ima najboljih devetnaest kuma i kumova o kakvima nije mogao ni sanjati.

Planirani posjet azilu pretvorio se u još bolje iznenađenje

Planirali smo posjetiti Draca tijekom 2026. u Azilu (tada još nismo znali da on zapravo nije smješten u Azilu), ali smo u prosincu dobili informaciju da će nas

u Gornjem Hrašćanu, u znak zahvale. Oduševljena, odlučila sam da to bude iznenađenje učenicima, rekla nam je učiteljica Sanja. Učenici nisu mogli vjerovati kad su ugledali Draca. Njegov dolazak bio je poput ranog božićnog poklona koji je ispunio školsko dvorište radošću i uzbuđenjem. Nježni dodiri i ozarena dječja lica svjedočili su o iskrenoj sreći i povezanosti koja se u tom trenutku rodila. Upoznavanje im je bio najljepši školski dan, najljepša uspomena...Trčali su i družili se vani na školskom dvorištu. Draco odlično barata kolicima, jako je dobroćudan, mazan i nježan, a u isto vrijeme pun energije i volje za životom. Toliko smo ga izmazili da nije htio u auto kad je bilo vrijeme za povratak. Nadamo se da ćemo se još tijekom ove godine družiti sa Dracom, to je svakako plan, a ova akcija pokazala je koliko malo treba

empatija, briga i ljubav važne vrijednosti koje zajedno kao razred učimo i živimo.

Draco još uvijek strpljivo čeka svoju obitelj

Učenici su, ispričala nam je na kraju njihova učiteljica, još dugo pričali priče o Dracu, crtali ga, smišljali stripove s Dracom u glavnoj ulozi i razgovarali o njemu. Za domaću su zadaću dobili napisati lijepe rečenice o svom bajkeru Dracu i mislimo da im je to bila najljepša zadaća u životu. Draco je, u svojoj psećoj duši, sigurno sa sobom ponio uspomene koje nikada neće zaboraviti. Bajker Draco još uvijek strpljivo čeka svoju obitelj, a ako mu netko želi pružiti dom, on će se tome jako veseliti. Njegovi će ga prijatelji iz Gornjeg Hrašćana rado posjetiti kamo god se odselio.

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Bella signora

Mirovina je stigla, ali ja očito kasnim za njom.

Osjećam se mlado, hodam brzo, sanjam kruzer, iako mi račun u banci sanja puno skromnije.

Rješenje: Italija. Njegovateljica dvadeset dva sata, dama u šetnji za vrijeme pauze.

Pacijentica pravo zlato, posao lagan. Dva sata pauze koristim pametno: sladoled, kolači i ogledanje u izlozima- često provjerim drži li me još gravitacija.

I onda-

- „Mama mia, che bella signora!“ Srce mi zapleše tarantellu, ego procvjeta, koljena se sama isprave. Ne okrećem se, ne priliči. Ali hod mi omekša. Godine? Koje godine? Divno je, pomislim, čuti lijepe riječi i kad ih više ne očekuješ. Idem dalje. Pa ipak... želja vuče. Samo da vidim tko mi to tako lijepo tepa. Vratim se korak dva. Muškarac srednjih godina, iz kontejnera vadi boce, kosa mu se s uljem sprijateljila.

Ja ubrzam. Samo da me nije opet vidio. Ali jest.

Uspravlja se i - na hrvatskom mi vikne. – „a VRATILA SE LJEPOTICA! Hoćemo li na kavu?“

Ne okrećem se.

Koraci mi postaju brzi, gotovo bijeg. Iza ugla nestajem. Tamo stojim nekoliko sekundi, osluškujem vlastito disanje i mislim kako je čudno to ogledalo u kojem sam na trenutak bila žena koja je zasjala i žena koja se sakrila. Svejedno, „Bella signora“ mi je još dugo zvonilo u ušima. Ana Jakopanec

SATIRIČNA PJESMICA

Bijeli prah

Oni koji šmrču prah bijeli

Samo to im je bitno i glavno

Od bijelog ružičasti im je svijet cijeli Za sve ih briga, sve im ravno. Bijelo u nosnicama pomalo snaži Velike se pare vrte

Po stolu se uvijek traži

Da se kroz smotuljak povuku dvije, tri crte. No istina zna da bode

Ima nosnice dobro da stisneš U vjetar će sve da ode Ako i malčice kihneš.

Jer lovu si bacio u zrak

Od ugode bijele ne osta ni dašak

Na oči ti pada mrak

Pa sad snifaj od peciva prašak. Darko Žigrović

EPIGRAM

Hrvatska raj na zemlji

Da ne bi slogan bio loš, a Hrvatska na Zemlji raj, svakom penzioneru još po petsto eura dodaj!

Mladen Vuković

CINIZMI

Pretplatite se na Streaming mira kod vaše najbliže geopolitičke sile. Prve tri godine su “trial” period – besplatno vas ne bombardiramo. Nakon toga ide automatska obnova za milijardu dolara. Ako ne platite, mir se gasi, a instalacija rata počinje u pozadini bez vašeg pristanka. ***

Sve i da uđemo u Trumpov Odbor za mir, sve i da ostanemo duže od tri godine što dođe negdje milijardu dolara, koji je onda kriterij: dobivamo li pravo na povrat ako izbije neki oružani sukob? ***

Trumpov mirotvorni poučak je dirljivo linearan: ako mu se čini da ste koristili američku zaštitu zadnjih 70 godina, Grenland je zapravo samo mala naknada za tu uslugu.

Ivan Dermiček

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Još nema lijepih dana

VREMENSKA SLIKA: Već dva mjeseca imamo manjak sunčanih sati (dana), a čini se da ni sljedeći dani neće dati puno sunčanog vremena. Prvi dani veljače prevrtače su prohladni i promjenjivi. Imat ćemo puno oblaka, u nekim danima i kišu, a neke ozbiljnije hladnoće u sljedećih sedam dana nema na vidiku. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Vrlo slično vrijeme očekujemo i u petak. Puno oblaka, tek ponegdje uz koju zraku sunca. Moguće je i malo kiše, osobito prema večeri. Temperatura bez veće promjene u odnosu na četvrtak ili koji stupanj viša pa ćemo danju dogurati blizu desetke.

I u subotu će nad Hrvatskom prevladavajući utjecaj na vrijeme imati ciklona. To za nas

znači većinom oblačno vrijeme. Osim puno oblaka mjestimice će biti i malo kiše tako da je dobro imati kišobran pri ruci. Temperatura zraka neće se previše mijenjati pa noću ostajemo između 3 i 5 °C, a dnevne vrijednosti će se zadržavati u rasponu od 7 do 10 Celzijevih stupnjeva. Neće biti previše hladno, ali čini se puno sivila i vlage. Malo povoljnije vrijeme bi se moglo dogoditi u nedjelju. I dalje je to promjenjivo vrijeme uz dosta oblaka, ali su moguća i kraća sunčana razdoblja. Čini se da bi izdržalo suho. Sve u svemu, krajem tjedna izgleda malo bolje i relativno blago, ali nije to još uvijek ono sasvim lijepo vrijeme.

U ponedjeljak izmjena oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Čini se uglavnom suho. Jutro prohladno s temperaturom

Ako veljača ne veljuje, onda ožujak i veljuje i vraguje

blizu nule, a najviša dnevna bi i početkom sljedećeg tjedna mogla ići blizu desetke. Od utorka pa sredinom sljedećeg tjedna bi moglo opet pasti nešto kiše. Zasad ne izgleda obilno, ali treba sačekati za sigurniju prognozu. Temperatura slična ili možda malo niža, ali zasad nema na vidiku nekih minusa ni velike hladnoće. Ta ciklona mogla bi nekoliko dana uzrokovati tmurno i sivo vrijeme uz moguću slabu kišu.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 5. 2. 2026.)

• 10. 2. 1956. godine bura kraj Senja potopila brod i usmr�la 10 osoba

• 12. 2. 1929. godine počelo desetodnevno zaleđenje rijeke Save kraj Zagreba u Ekstremno oštroj zimi 1928./1929.

• 14. 2. 1892. godine u Osijeku rođen meteorolog Miroslav Neumann

• 16. 2. 1853. godine počela radi� prva meteorološka postaja u Zagrebu

Ruski rulet

Ruski rulet je bezopasan. Potvrdilo 5 od 6 ispitanika.

Igra doktora

- Prije neki dan sam predložio ženi da se igramo doktora.

- I? Kako je bilo?

- Prvo sam čekao pred vratima dva sata, a onda kad me je pustila, zakazala mi je za šest mjeseci.

- Pa, što si uradio?!

- Otišao i platio privatno.

Razvod

Što je najčešći uzrok razvoda?

- Brak!

Inkubator

Prijevremeno rođene bebe ne bi žurile, kada bi znale da ih vani čeka inkubator.

KOZERIJA KOZERIJA

Danko Ivšinović

Najjači/-e su mi "sportaši/-ce" s cigaretom u zubima.

Dražen Jergović

Čitanje

Upoznaju se Tarzan i Mujo. Tarzan pokaže na čimpanzu pored sebe:

- Moja Čita.

Mujo uzdahne:

- Moja ne čita...

Razgovor

Kad se Chuck Norris potukao u školi, ravnateljevi roditelji dolazili na razgovor.

SKANDINAVKA

Si poprek se svadijo sam Kinezi so stiha, delajo i rivlejo se prema Zapado Kak se prinas v Lepoj našoj furt svadijo levica i desnica, nega dneva kaj ne bi letelo kameje z jene strane na drugo, a vu sveto tak delajo Istok i Zapad. Kak i navek Evropa je tu negdi na sredin, očem reči, negdi izmeđo kak vena,i i navek se je Evropo nekaj pitalo, ali denes, kuliko vidimo, Evropo se nikaj ne pita. To vam je kak i pre teci Franci, do par let teca je bila glavna ne sam v hiži nek i na celomo grunto, a ve kak je saki den se stareša, slabeše čuje i slabeše vidi ve se ide mimo je. Tak je i vu sveto ili pak je nekaj slično, Evropo se skorom nikaj ne pita i na tomo sveto je bole kak bogec bistrički. Po cele dneve, kaj dneve, po celo leto šteči, očem reči, furt nekaj šteči, ali se od toga ne vidi nekši hasen jerbo oni šteri so jakši delajo po svojemo i nišči jim nikaj nebre. Nišči pak niti Evropa. Neje da se ja nekaj preveč razmem vu svecko politiko, ali malo, malo pak se negdi otpre novi rat, a malo je onih ili pak niti jeden šteri se je vgasnol.

Poglednite, v Ukrajini nikaj novoga, v Palestini ruon tak, unda se nam je pojavila Venecuela, kaj ne bodem spominjal Grenland, Iran, Kubo… Za Severno Korejo se nikaj ne zna. Ona je sam stiha i dela po svojemo. Pripoveda se kak so Kubanci bokci, a Korejancima je čuda bole jerbo se nigdar i nikomo nikaj ne žalijo. Brzčas je v Demokrackoj Narodnoj Republiki Koreji takši hižni zakon. Kak zgledi, ne sam da zgledi nek je tak i je kaj ključe sveckoga mira vu svojimi rukami držijo Ameri i Kinezi, a si drugi so med publikom i drukajo za jeno ili pak drugo strano. Teško je biti spameten i znati štera strana (Istok ili pak Zapad) svecke političke vage bode prevagnula? Zidejo se svecki političari vu Švicarskomo Davoso kaj se bodo spominali o miro, a oni se spominajo o tomo kuliko što bode potrošil penez za oružje i od koga ga bode kupil. Brzčas je tak bilo ak je to i moja teca Franca zazvedila makar slabeše čuje, ali po cele dneve sedi pred televizorom i to naleta otkak smo vugnuli klupico pred potnom lesom. A klupico smo vugnuli jerbo so se tecine pajdašice,

Kam itak plava of denešji Titanik?

več zdavnja, odišle k Božeko na račun tak da je klupica sprhla makar joj je nišči, nejmeje petnajst let, ne nucal.

Tuliko za ve kaj se sveta dotikavle, čim zazvedim nekaj novoga, očem reči, čim zazvedim kam plava of naš (čitaj: svecki) Titanik vi bodete prvi znali. Tak vam je to: 500 milijonov Evropljana prosi 300 milijonov Amerikancov kaj jiv obrani od 140 milijonov Rusi!

Nikola Tesla je još ne se rekel?

Več se to nikak nebre skriti kaj američki precednik Tramp oče biti glavni na ovomo sveto i kaj se bode za se kaj što oče naprajti mora jega pitati i pre jemo za se platiti takso.. Ste vidli, ve je on zafremal Mirovnoga odbora, a furt ratuje. On započne rata, posvadi ljude i unda bode te ljude miril prek svojega Mirovnoga odbora. On ga je zafremal, on je precednik, on je odredil kuliko je članarina za one šteri očejo nutri dojti. A, verjem da ste čuli, kak je članarina ne mala, milijardo dolarov. Istina Božek, niti dolar več ne vredi kak je negda vredil dok je bil glavna svecka valuta, ali miljardo tre nazobačiti. Milijarda je čuda i za one šteri zobačijo po tiskarama, a ne kaj ne bi bila nam šteri nemamo svoje tiskare za dolare otkak nam je tiskara Zrinski odišla vu stečaj i likvidacijo. No, to je još ne se, v Davoso je "stari dobri" Donald govoril o oružjo i prodaval je oružje, a kakšo formo je bilo to oružje to nisči ne zna što je ne bil tam.

Navelikom se pripoveda kak so Ameri došli vu Venecuelo: nejpredi so vgasnoli radare, unda so došli dronovi cela jata kak prinas lastavice dok se selijo na jug. Posle toga se je čul glasni zvučni signal od šteroga so bili bleserani si stražari i vojniki tak da so otpelali precednika Venecuele Nikolasa Madura i jegovo ženo bez velikih problemov i bez ijedne žrtve. Pripoveda se i to se glasneše i glasneše kak je Tesla mel prvi prste vu tomo oružjo štero se koristi stiha i se napravi kaj se nuca, a nikaj se ne čuje. Osim bežičnoga gašenja radarov, invazije dronova, zvučne buke još postoje i laserske zrake smrti štere so Ameri

vu Venecueli ne nucali kaj ne znači da jiv nemajo. Tu i tam svečurkajo po kugli zemaljskoj tak kaj bode Putin znal z kim ima posla, a ruon tak i Kinezi z šterima se Tramp furt svadi. Tesla je to zmislil kaj se bode jegova rodna gruda, Lepa naša, obranila od jakših i pošlokjenih, a ve to Ameri nucajo kaj plašijo sveta.

Tramp i Kinezi

Kak se Tramp ne bode svadil z Kinezima ak se nebre žnjimi nikaj dospomenuti. A kaj znači dospomenuti? To bi značilo kaj bi Kinezi, bar negda delali onak kak bi to "stari dobri" Donald štel. Kinezi se obečajo, ali i dale delajo po svojemo. Malo so na Trampa. Verjem da ste ne pozabili kak so se Ameri i Kinezi svadili okoli carini? Tramp je kričal tak kaj ga je celi svet čul, ali Kinezi so ne niti okom trepnuli i črez jeno kratko vreme se je došlo na svoje pak Ameri i Kinezi i dale trgujejo. Pak i morajo trguvati jerbo Kinezov je prek milijardo tristo jezer i oni morejo čuda vejč naprajti nek tristo milijonov Amerov. I ne sam to, čuda vejč sega i nucajo od Amerov: Istina Božek da je Kinezima dosta šaka riže za preživeti dneva, ali ne sima, a i nebrejo ruon saki den jesti rižo. Negda so Kinezi delali sam bo�l robo, štera je ne bogzna kuliko koštala, ali je još meje vredila. No, pred cirka pedeset let dok je Mao Ce-tung odišel vu vječna lovišta Kina je otprla svoje meje i to, predi sega, modernoj tehnologiji tak da denes morejo se naprajti kaj vi očete sam ak imate peneze kaj to pošteno platite. Ono kaj so ne znali so prekoperali tam pre onima šteri so znali. Poznato je sima kak so oni, ruon tak kak i Japanci, lojsali po celomo sveto z foto-aparatima i slikali so se do čega so došli. Još navek to delajo, ali z mobitelima. Najgerek sam, jako sam najgerek, kaj so sam poslikali prinas dok so delali Pelješkoga mosta? A kaj so i mogli doli na debeloj vodi? Napriliko kak muoči dobro živeti celo leto i lenguzati, očem reči, ne iti vum z hladovine. Premalo je cajta minulo kaj bi vidli što je to itak prvi probal, očem reči, je li je prav zaprav lenguzanje prinas zmišleno?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Veselo je bilo proteklog vikenda u Zasadbregu, gdje je održan tradicionalni fašnik. Među organizatorima je bila Mirjana Korunić, predsjednica KUU Zasadbreg, koja je neizostavni društvenog i

kulturnog života Zasadbrega, a za fašnik je u ulozi Coprnice na biciklu tjerala zle duhove iz sela, iako i sama priznaje da corpnice prema vjerovanju donose zle duhove, a ne da ih tjeraju. (bj)

KARIKATURA TJEDNA

Autor: Damir Novak