Međimurske novine 1583

VEČER MEĐIMURSKOG IDENTITETA svečano, ali s iskrama

Međimurje od Mađara spašavali su i budući ustaše i četnici

Josip Heric 86 godina čekao je na svog četvrtog praunuka Tomu Jakopića koji sada ima 14 mjeseci

OTPADNI MULJ u bespućima zakona i pravilnika

naselja bez ijednog

novorođenog

U jednom desetljeću "izbrisali" smo cijelu Donju Dubravu

ROMSKO PITANJE ponovno u žiži javnosti

UMIROVLJENICI o besplatnim računima u bankama

24-GODIŠNJI NINO MIKEC iz Dekanovca

Napustio posao i postao profesionalni gamer

VINCEKOVO 2026 Čekaju vas četiri pohoda u dva vikenda

8-9

MUŠKARAC (34) fizički napao oca i majku Vratio se s proslave i pretukao roditelje

MONTER SUHE GRADNJE (48) zbog neplaćanja alimentacije dobio godinu dana uvjetnog zatvora Nije dolazio po djecu niti plaćao uzdržavanje

ANKETA POD VUROM

Donosi li snijeg zimske radosti ili probleme?

Nakon dugih godina bez prave zime, snijeg koji je proteklih dana zabijelio Međimurje kod mnogih je probudio nostalgiju i veselje, ali i nezadovoljstvo zbog kašnjenja

i lošeg čišćenja, posebno na sporednim cestama i pješačkim površinama. Građane smo pitali kako su doživjeli snježne uvjete i rad zimskih službi. (Iva Medved)

Darko Ciglarić, Novo Selo Rok - Snijeg me je obradovao, ali s jednom srednjom žalošću jer je ralica došla prekasno. Kad je već bio zgaženi snijeg, onda je to katastrofa. Moglo je bi� i bolje. Nisam se odvikao zime, prije je znalo bi� i -25 stupnjeva, tak da mi je ovo bilo čak i fenomenalno.

Mladen Hampamer, Nedelišće - Mene osobno snijeg nije previše obradovao, jer ne volim poledicu, ali mog unuka je. Glavna cesta je bila u redu, ali sporedne su živa koma, a ispred ambulante je bila poledica. Nisam baš zadovoljan službama. Još se nismo odvikli, imamo još puno dvorište snijega. Malo hladnoće i snijega je zapravo dobro za kompletan život.

Ivan Hlapčić, ŠandorovecNaravno da me snijeg jako obradovao jer ga dugo nije bilo i bio sam presretan. Nije se svugdje isto čis�lo, nisu odmah reagirali nego tek sljedeći dan. Poslije su donekle uredili pa je bilo u redu. Vr�ć nije bio očišćen pa sam išao pomoći da bi tete mogle doći na posao i da djeca mogu u vr�ć. Ali uživam u snijegu, pogotovo s unucima.

Željko Maček, Palovec - Pomalo me obradovao jer ga dugo nije bilo, a kad ga je bilo, bilo ga je malo. Glavna cesta je bila čista i u redu, ali lokalne ceste defini�vno nisu bile dobre. Načelnici su tu malo zakazali. Dao bih ocjenu dobar, solidno sam zadovoljan. Priviknuli smo se ali nama starijima je malo teže kreta� se po snijegu i ledu.

Danica Vabec, ČakovecSnijeg me iznenadio nakon toliko godina i pozi�vno me obradovao, ali čišćenje je bilo katastrofa jer se nije očis�lo od početka. Pješačke staze nisu bile očišćene i nisam baš zadovoljna. Još uvijek uživamo u snijegu, a snijeg i ovakvo vrijeme su zapravo zdravi za naš organizam.

FOTO tjedna

Hoće li ministar

Dosta je bilo „prazne slame“, vrijeme je da se romsko pitanje riješi na terenu i kroz rad. U Čakovcu su se sastali ključni ljudi kako bi napokon „prelomili“. Na fotogra�iji s

Božinović uspjeti?

lijeva na desno: Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Irena Jakobović Grubišić, glavna savjetnica ministra unutarnjih poslova, Davorka Mar-

tinjak, savjetnica ministra, Ivan Sokač, ravnatelj PU međimurske, Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar, Matija Posavec, župan, Ljerka Cividini, gra-

TROŠKOVI MEĐIMURSKIH zastupnika u 2025.

Najviše trošili

na stanarine i putovanja

donačelnica Grada Čakovca i Mario Medved, zamjenik međimurskog župana na presici za medije nakon radnog sastanka. Više pročitajte na stranici 3. (sh)

Prema podacima sa službene stranice Hrvatskog sabora , međimurski saborski zastupnici su uz mjesečnu plaću, koristili dodatna sredstva iz državnog proračuna za rad u Zagrebu i službena putovanja.

Najviše su trošili na stanarine, režije i putovanja, dok su manji iznosi išli na dnevnice, korištenje automobila i službene stanove.

Najveće dodatne troškove imala je Boška Ban (Nezavisna lista) s ukupno 10.293,73 eura, uključujući 7150 eura za stanarinu, 1263,60 eura za automobil, 257,90 eura za cestarine, 427,75 eura za režije i 1194,48 eura za naknadu za odvojeni život. Mjesečna plaća iznosi joj 4064, 84 eura. Ivica Baksa (Nezavisna platforma Sjevera) imao je dodatne troškove od 8344,48

uključujući 7150 eura za stanarinu i 1194,48 eura naknade za odvojeni život. Prema podacima iz 2025., njegova mjesečna neto plaća u Hrvatskom saboru iznosi 3561,47 eura. Baksa iz svoje tvrtke Interkast ostvaruje i mjesečni prihod od 1014 eura.

Ljubomir Kolarek (HDZ) imao je 2.969,29 eura dodatnih troškova, uključujući 1.371,63 eura za službeni stan, 1.194,48

POVJERENSTVO zaustavilo imenovanje Priločkog jezera

Pokušaj Grada Preloga da se akumulacijsko jezero nastalo izgradnjom hidroelektrane Donja Dubrava službeno preimenuje u „Priločko jezero“ nije dobio zeleno svjetlo Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena Republike Hrvatske. Naime, u službenoj preporuci od 7. siječnja 2026. navodi se kako Povjerenstvo nije u mogućnosti podržati predloženu promjenu jer podnositelj zahtjeva nije ishodio suglasnost svih jedinica lokalne samouprave na čijim se

područjima predmetno jezero prostire.

Prijedlog koji je uputio predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Dražen Novak naišao je na jasan otpor susjednih općina.

Prema dokumentaciji, općine Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ i Mali Bukovec uputile su dopis Povjerenstvu još u prosincu 2025. godine, izražavajući svoje protivljenje promjeni imena jezera koje je u Registru ge-

Podaci pokazuju da su Boška Ban i Ivica Baksa imali najveće dodatne troškove, dok je Ljubomir Kolarek potrošio znatno manje

eura za odvojeni život i 403,18 eura za režije. U saboru prima plaću od 4103,34 eura. Podaci sa službene stranice Hrvatskog sabora potvrđuju da su zastupnici koji žive dalje od Zagreba najviše trošili na stanarine i putovanja, dok su manji iznosi išli na režije, automobil i dnevnice, u skladu s pravilima Hrvatskog sabora o naknadama za odvojeni život i službena putovanja. (lg)

ografskih imena upisano kao „Akumulacija Dubrava“. Budući da se vodena površina proteže kroz čak devet katastarskih općina u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, Povjerenstvo je zaključilo kako je za bilo kakvu izmjenu nužan konsenzus svih uključenih strana. Osim lokalnih vlasti, Povjerenstvo smatra da bi u postupak preimenovanja obavezno trebali biti uključeni i Hrvatska elektroprivreda d.d., kao investitor čijim je djelovanjem jezero nastalo,

te Hrvatske vode koje imaju zakonsku nadležnost nad kopnenim vodama u Republici Hrvatskoj. Kao privremeno rješenje do postizanja zajedničkog dogovora, Povjerenstvo je jedinicama lokalne samouprave preporučilo mogućnost imenovanja same obale jezera unutar svojih granica, čime bi se omogućilo lokalno brendiranje bez zadiranja u službeni naziv cijelog hidrografskog objekta.

(Vlasta Vugrinec)

ROMSKO PITANJE ponovno u žiži

javnosti

Dosta je kocke i alkohola, a djeca u predškolu

- Neshvatljivo je da netko tko živi ovdje na području Međimurja, tko je radno sposoban, može raditi, ima prostora za rad, a ne radi nego ovisi o socijalnoj pomoći, istaknuo je župan Matija Posavec

Piše: Sanja Heric

Čini se da je nakon godina guranja pod tepih, romsko pitanje u Međimurju konačno postalo prioritet koji se više ne može odgađati. Pokazao je to drugi dolazak u zadnja dva mjeseca ministra Davora Božinovića, koji je sa županom Matijom Posavcem održao radni sastanak uz prisustvo širokog kruga vodećih ljudi ustanova i institucija u području obrazovanja, zapošljavanja, socijalne skrbi i sigurnosti i predstavnika jedinica lokalne uprave i samouprave s romskim stanovništvo. Cilj sastanka u kojem je učestvovalo preko 40 sudionika je postići da se svi građani Međimurja osjećaju sigurno i ravnopravno.

Sedam slučaja iz kockarnice

Vezano uz socijalnu politiku, ministar je upozorio na ozbiljan problem zlouporabe socijalnih naknada. U zadnja dva tjedna PU međimurska je imala sedam konkretna slučaja prijavljivanja korisnika socijalnih pomoći koji su bili zatečeni u kockarnicama.

- Naš cilj nije nekome uskratiti pomoć, već osigurati da se ta pomoć koristi za ono čemu je namijenjena, a to je prije svega dobrobit djece i osnovne životne potrebe, rekao je ministar i dodao da će policija pojačati prisutnost u danima isplate socijalnih naknada. U tom smislu, suradnja između centara za socijalnu skrb, policije i lokalne zajednice je ključna.

Što se tiče obrazovanja, tu su brojke također u porastu, ali još uvijek nisu zadovoljni s brojem onih koji završavaju srednju školu.

U posljednjih godinu dana zabilježen je pad kaznenih djela u naseljima s većinskom romskom populacijom, pri čemu je udio teških kaznenih djela pao s 50% na oko 30%. Ipak, Božinović upozorava da nema mjesta samozadovoljstvu jer je stopa kriminaliteta u blizini tih naselja i dalje znatno viša od prosjeka.

Neshvatljivo je da radno sposobni ne rade

Župan Posavec ministru Božinoviću ponovo je istaknuo prijedloge Međimurske županije da se uvedu platne

Objava Saveza Roma u RH "KALI SARA"

kartice za korisnike zajamčenih minimalnih naknada, čime će se spriječiti zloupotrebe, odnosno osigurati namjensko trošenje novca za osnovne životne potrebe. Poseban naglasak stavljen je na apsurdnu situaciju na tržištu rada.

Dok u Međimurju radi preko 3.200 stranih radnika, na Zavodu za zapošljavanje nalazi se 1.800 domaćih ljudi, od kojih su mnogi radno sposobni primatelji socijalne pomoći.

- Neshvatljivo je da netko tko živi ovdje na području Međimurja, tko je radno sposoban, može raditi, ima prostora za rad, a ne radi nego ovisi o socijalnoj pomoći. Jedan od zaključaka je da će Zavod za zapošljavanje ići na teren i ići u samu motivaciju radno aktivnog stanovništva koji moraju ići na tržište rada, rekao je župan Posavec.

Kao najvažniji alat dugoročne integracije, župan je najavio uvođenje obvezne predškole u trajanju od dvije godine za svu djecu koja nisu u redovitom vrtićkom sustavu. Cilj je da djeca prije prvog razreda nauče hrvatski jezik i steknu osnovne socijalne i higijenske navike.

Romi se generacijama bore za to da ne sjede negdje na kraju stola

U Čakovcu je u ponedjeljak, 12. siječnja 2026. održan treći sastanak radne skupine predvođene ministrom unutarnjih poslova i predsjednikom Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma Davorom Božinovićem koja je posvećena unapređenju položaja Roma u Međimurskoj županiji. Dok je sama inicijativa za kontinuiranim okupljanjem svih relevantnih aktera itekako pohvalna, ovo je već drugi sastanak koji je praćen nepotrebnim podmetanjem jednome akteru iz romske zajednice čiji bi glas u cijeloj priči, faktički gledano, trebao imati najveću težinu. Podsjetimo, prvi sastanak, održan u studenom prošle godine u Međimurju, bio je obilježen apsurdnom situacijom u kojoj se mogućnost sudjelovanja Veljka Kajtazija, saborskog zastupnika romske i još 11 nacionalnih manjina, dovela u pitanje zbog tobožnje sigurnosne prijetnje koju

bi predstavljao. I to u pratnji prvog čovjeka policije. Domišljatost organizatora ovih sastanaka u Međimurju ovog je tjedna ponovno pokazala da je na razini, kada je, prema njihovom viđenju protokola, saborskom zastupniku Kajtaziju dodijeljeno najneuglednije mjesto, ono na samome rubu stola i na njegovom ćošku. Svatko tko je odrastao u ovim našim krajevima vjerojatno zna narodnu izreku u kojoj se djecu upozorava da ne sjede na ćoškovima stolova jer se nikada neće oženiti ili udati. Prenesemo li ovaj tradicionalni žargon u kontekst međimurskog sastanka, Kajtazi je prihvaćanjem sjedenja na ćošku valjda trebao prihvatiti zakrivenu namjeru organizatora da nikada u punom potencijalu ne sudjeluje u događanjima vezanim uz Rome u Međimurju. Neki bi mogli reći da je zastupnik Kajtazi trebao pokazati veličinu i prihvatiti dodijeljeno mu mjesto, no pitat ćemo zauzvrat –

do kad će Romi morati prihvaćati najneuglednija mjesta za stolom, pogotovo u situacijama poput ovog sastanka koji je organiziran s ciljem da potrebe Roma budu u središtu pažnje?

Očekivano, zastupnik Kajtazi dodijeljeno mjesto nije prihvatio, izazvavši lažan i pretjeran šok kako kod organizatora tako i kod medijskih pratitelja. Jer ako najviše pozicionirani pripadnik romske zajednice u državi nije stavljen na adekvatno mjesto, kakva se poruka šalje drugim Romima? Da će u svakoj instituciji uvijek morati biti negdje sa strane ili dalje od centra odlučivanja? Ako se prihvati takva logika, kosimo se sa svime za što se Romi zalažu od početaka svog aktivizma – da se o njima ne odlučuje bez njihova jednakog angažmana i da im se, u idućem koraku, dopusti inicijativa da sami o sebi odlučuju. Kada se, dakle, ovi sastanci uzmu u cjelini, smatramo da će

NETKO SE BAVI SIGURNOŠĆU i socijalnom situacijom, a netko svojom foteljom

Kajtaziju je najbitnije

gdje mu je stolica

U tom kontekstu, Posavec je podržao izgradnju područne škole u naselju Parag, odbacujući kritike o segregaciji: - To nije segregacija, već motivacija. Želimo da ta djeca završe osnovnu i srednju školu te postanu konkurentni na tržištu rada.

Nenamjenskom trošenju mora doći kraj Župan je iznio i podatak da u Međimurju trenutno 3.837 osoba prima zajamčenu minimalnu naknadu, od čega je oko 80% pripadnika romske manjine. Najavio je uvođenje reda u sustav kontrole trošenja tog novca.

- Stroža kontrola nije represivna mjera, već alat za učinkovitiju socijalnu politiku. Ako se novac troši nenamjenski, tome se mora stati na kraj, jasan je bio župan.

Zaključio je kako je ovo „dobar put“ prema stvaranju povjerenja u sustav i osiguravanju da zakoni vrijede jednako za sve, uz najavu novog operativnog sastanka već početkom ožujka.

oni svoj puni smisao doseći tek kada se ovakve nepravde, naoko tek proceduralne, prestanu događati. Sva pitanja koja danas muče Rome u Međimurju – povećanje stope obrazovanosti romske djece, izgradnja obrazovne i stambene infrastrukture, uređivanje primanja socijalnih naknada, problemi s drogom, nasiljem i oružjem – tek će se onda moći smisleno rješavati, uz puni doprinos onih koji Rome legitimno predstavljaju i uz postojanje namjere da Romi budu participativno, a ne samo deklaratorno uključeni.

Sastanak potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića s predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave Međimurske županije trebao je napokon donijeti konkretne mjere da našu romsku zajednicu s problematičnih područja podigne na razinu udarne gospodarske snage, a našoj županiji vrati sigurnost. Ako se pitamo zbog čega se to ne događa brže, situaciju dobro opisuje javna, nacionalna, drama koju je izveo Veljko Kajtazi, nezadovoljan mjestom na kojem sjedi. Naime, odbio je mjesto na kojem je trebao sjediti – u istom redu s potpredsjednikom Vlade i ostalim uzvanicima – jer je to protumačio kao sjedenje na kraju ili uglu stola ("ćošku", kako on to naziva). Odbijao je toliko dugo dok mu mjesto, na zamolbu organizatora, mirno nije ustupio sam načelnik međimurske policije Ivan Sokač.

No, Kajtazi kao prava "drama queen" nije tu stao, već je par dana kasnije njegova udruga Kali Sara na svom Facebook profilu objavila status koji pokazuje koliko im zapravo nije bitno rješavanje situacije zbog koje je skup bio napravljen.

Naime, dok je fokus skupa bio na problemima – kockanju, nenamjenskom trošenju novca, nezaposlenosti i uvođenju predškole – Kajtazijev je fokus na njegovu osobnom statusu. Sjedenje na "ćošku" stola iskoristio je kao snažnu metaforu za marginalizaciju. Za udrugu to nije samo pitanje protokola, već simbolička poruka da se o Romima i dalje odlučuje "na rubu", a ne u središtu.

Istina je da je to zapravo bio okrugli stol, no kako u Županiji nisu imali tako veliki okrugli stol za koji bi

U VRATIŠINCU

stali svi uzvanici, spojili su četiri stola u slovo "O" kako bi se svi sudionici gledali sučelice. Dakle, ovdje nije bilo nikakvog kraja stola niti prikrajka. Istina, izgled takvog stola je "ćoškast", ali je poruka jasna – svi imaju jednaka prava. Osim Kajtazija. No, nije se on posvađao samo s geometrijom; nije čak bila riječ ni o zadnjoj poziciji na tom stolu, već o drugoj poziciji od početka. Ali Kajtazi je morao biti u sredini, nebitno kojeg stola, jer to njegovu egu znači status. Ne status saborskog zastupnika, kako je uporno ponavljao, već osjećaj neprikosnovenog romskog kralja kojemu se mora pristupati uz protokol dostojan njega.

Daleko je to od bilo kakve demokracije i shvaćanja pravih problema Roma. On i danas daje primjer rodovskog društva unutar svoje zajednice, istovremeno tvrdeći kako su Romi u Međimurju omalovažavani. Iako mu i oni sami mogu potvrditi da se kod nas gleda koliko tko zna i doprinosi zajednici, a ne koje je netko nacionalnosti. Uz to, ignorira Rome koji mu nisu po volji do te mjere da ga oni ne žele vidjeti u svom selu (zbog čega i spominje sigurnosnu prijetnju, no vješto je izokrenuo kontekst - pogledati priopćenje dolje lijevo).

Ne vidim drugo objašnjenje nego da se Kajtazi boji rješavanja "romskog pitanja" jer će u tom trenutku postati nepotreban. Političari ionako žive od problema, a ne od rješenja. Njegova uloga heroja koji brani obespravljene postat će suvišna, a oni Romi koji se još nisu integrirali, pridružit će se svima nama i plaćati porezom sva ova rješenja koja su na skupu donesena. I baš će ih biti briga gdje i na čemu sjedi Kajtazi, ovakav sav pun sebe ili izvan sebe.

Spomen-dom dr. Vinka Žganca

Vratišinec će ove godine

Noć muzeja dočekati s posebnim razlogom za ponos.

U četvrtak, 30. siječnja, s početkom u 17 sati, svečano će se otvoriti Spomen-dom dr. Vinka Žganca. Spomen-dom dr. Vinka Žganca osmišljen je kao interpretacijski centar koji posjetitelju približava Žgančev životni put, njegovu predanost istraži-

vanju i čuvanju tradicijske kulture te njegov značaj za identitet Međimurja i Hrvatske. Posebnu vrijednost daje i bogata multimedijalna oprema. Posjetitelji će imati priliku i slušati međimursku popevku po kojoj je Međimurje prepoznatljivo, a koju je dr. Vinko Žganec svojim radom zapisivao, bilježio i čuvao od zaborava. (sh)

PORAZNA DEMOGRAFSKA slika Međimurja

Za deset godina petinu budućih

Podaci o ženskom stanovništvu otkrivaju zabrinjavajući "fertilni jaz": dok iz reproduktivne dobi trenutno izlazi generacija od 3.356 žena, u tu istu dob za desetak će godina ući generacija od svega 2.717 djevojčica

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurski matični uredi lani su u svoje matice upisali 980 rođenih te 1182 umrlih, pokazuju objedinjeni podaci Upravnog odjela za opću upravu Međimurske županije.

Drugim riječima, broj umrlih nadmašio je broj rođenih za 202. Treba naglasiti kako to nisu potpune brojke već samo iz Međimurja. Naime, ima beba koje su se rodile u rodilištima u drugim gradovima, a isti tako i umrlih bilo da ih je smrt zadesila u nekoj od bolnica van našeg kraja, bilo u nekom domu za starije ili nemoćne i slično. Svi su oni upisani u matice u mjestima u kojima su se rodili ili umrli. O kolikoj se brojci njih radi, doznat će se sredinom godine kad sa svojim podacima o kretanju stanovništva u 2025. godini izađe Državni zavod za statistiku. Obično je to bilo sredinom godine, dakle u srpnju.

No, i bez čekanja tih dodatnih brojki, već se sad može zaključiti kako se nastavlja trend izumiranja stanovništva, odnosno da u Međimurju i dalje vlada bijela kuga.

Kontinuirani pad stanovništva

Gledajući porazne brojke, eventualna utjeha može biti što se lani rodilo 980 beba (470 djevojčica i 510 dječaka) na 1182 umrle osobe (589 žena i 593 muškaraca)što znači da smo izgubili 202 osobe.

S druge strane, u 2024. taj je odnos bio puno gori jer smo bili u minusu od 259 duša, odnosno rodilo se 902 malih Međimuraca, a umrlo ih je 1161.

Koliko god veseli povećan broj novorođenčadi to je još uvijek daleko

MATIČNI URED

od uobičajenih nekadašnjih brojki koje su bile debelo iznad tisuću. Primjerice, rekordna je bila 2020. godina s 1163 novorođenih. To je ujedno bila i godina kad je krenula korona pa je i smrtnost bila veća, imali smo 1350 umrlih osoba. No, kad se sve to zbrojilo ipak smo bolje stajali jer je minus bio 187 osoba. Najgori odnos rođenih i umrlih zabilježen je 2022.U toj je godini je rođeno 1066 mališana, a umrla je 1401 osoba pa je godina završila s minusom od 335 osoba.

Gledajući zadnjih 12 godina, pozitivni prirodni prirast Međimurje je imalo 2014. s 9 osoba, 2016. s 10 osoba te 2018, s 20 osoba.

U tom razdoblju rođeno je 12.955 beba, a umrle su 14.563 osobe. Minus je 1608 osoba što znači da smo izgubili naselje veličine Donje Dubrave koja je prema zadnjem popisu imala 1658 stanovnika.

Sva tri grada su u minusu Lanjsku godinu, sva tri naša grada, Čakovec, Mursko Središće i Prelog završili su s negativnim prirodnim prirastom. I svi imaju manji broj rođenih nego godinu ranije. Na području grada Čakovca rođeno je 225 mališana, a umrlo je 279 osoba, Prednjači Čakovec s 96 novorođenih, slijedi Kuršanec s 46. Tek jedna beba rođena je u Slemenicama, dvije u Šandorovcu te po tri u Štefancu i Totovcu.

Više rođenih nego umrlih bilježe Mihovljan, Totovec i Žiškovec, no ipak je rekorder Kuršanec koji je u plusu za 40 žitelja.

Mursko Središće bilježi 55 novorođenih na 69 umrla s time da je

DRŽAVNA MATICA VJENČANIHREGISTAR ŽP

GRAĐANSKI OBLIK VJERSKI OBLIK ŽIVOTNO PARTNERSTVO

ČAKOVEC 128 129 1

KOTORIBA 3 17 0

MURSKO SREDIŠĆE 13 38 0

PRELOG 6 17 0

ŠTRIGOVA 4 7 0

UKUPNO

Izvor podataka:

najviše rođenih u Murskom Središću i to 36. Treba reći da je Mursko SRedišće i jedino naselje u plusu jer je umrlo 30 osoba. Ostala četiri naselja imaju jednoznamenkasti broj rođenih, a najmanja brojka, tek 2 je u Peklenici.

Grad Prelog je imao 58 novorođena na 86 umrlih. Prelog je dobio 32 bebe dok je u svim ostalim naseljima taj broj ispod deset. Najmanje, tek po dvoje djece rođeno je u Hemuševcu, Čukovcu i Otoku. Nažalost, ni jedno naselje nije u plusu. Najviše je u plusu Nedelišće, a u minusu D. Kraljevec Gledajući pak po općinama, prirodnim prirastom jedino se mogu pohvaliti općine Pribislavec (+15), Mala Subotica (+ 11), Orehovica (+10) i Nedelišće (+32). Gledajući godinu ranije, u plusu je bilo sedam općina. Iako u ove četiri općine po broju rođenih prednjače naselja s romskim stanovništvom, zamjetno je da te brojke više nisu velike kao prije. Drugim riječima, ni romske obitelji nisu više tako mnogobrojne.

Analizirajući podatke u tim naseljima situacija izgleda ovako: Parag (60 rođenih / 5 umrlih), Piškorovec (32 rođenih / 3 umrlih), Orehovica (36 rođenih / 19 umrlih), Pribislavec (39 rođenih / 24 umrlih).

Ostala naselja s pozitivnim prirastom su: Pušćine (16 rođenih / 9 umrlih), Donji Mihaljevec (11 rođenih / 4 umrlih), Gardinovec (9 rođenih / 8 umrlih), Sveti Martin na Muri (8 rođenih / 0 umrlih) te Vrhovljan (3 rođena / 1 umrli).

Nekako najgore stoje općine Donji Kraljevec (-29), Gornji Mihaljevec, Štrigova i Vratišinec. Izgleda da se život polako vraća u donji dio Međimurja dok je gornji dio i dalje kritičan. Bez dječjeg plača u 19 naselja

Povećava se i broj mjesta u kojima se nije čuo dječji plač. I dok ih je u 2024. bilo 13, lani čak u 19 naselja nije bilo novorođenih. U tome prednjače gornjomeđimurske općine, Sveti Martin na Muri, Gornji Mihaljevec, Štrigova i Selnica. Pa se tako plač novorođene bebe nije orio u Badličanu, Bogdanovcu, Dragoslavec Bregu, Martinuševcu, Preseki i Vugrišincu, Svetom Križu,-

Tablica 3: Broj rođenih i umrlih osoba s prebivalištem na području Međimurske županije

GODINA BROJ ROĐENIH BROJ UMRLIH BROJ SKLOPLJENIH BRAKOVA BROJ ŽIVOTNIH

Gornjem Zebancu Merhatovcu, Plešivici, Grkaveščaku, Kapelščaku, Lapšini, Marofu, Banfiju, Jalšovcu, Leskovcu, Robadju i Stanetincu.

Bez sprovoda u 8 naselja U naseljima Totovec, Dragoslavec Breg, Martinuševec, Merhatovec, Lapšina, Sveti Martin na Muri, Toplice Sveti Martin i Leskovec nije zabilježen ni jedan sprovod s time da se u 5 njih nije čuo ni dječji plač. Dakle, brojčano, barem što se tiče prirodnog prirasta nije se ništa promijenilo.

Vjerski brakovi i dalje vodeći

Lani se u Međimurju vjenčalo 366 parova, od čega je 208 njih stalo pred oltar, a 154 ih je vjenčao matičar. Iako se i dalje većina parova odlučuje za vjenčanje u crkvi, interesantna je stvar da je u čakovečkom matičnom uredu sklopljen tek jedan brak manje nego u crkvi.

Lani je u Čakovcu sklopljeno i jedno životno partnerstvo. Nije sklopljeno ni jedno životno partnerstvo kao ni lani. Godinu ranije, vjenčalo se 398 parova i to 216 u crkvi, a 182 para u matičnom uredu.

Najbrojnija kategorija stanovništva je u dobi od 60. do 64. godine života

Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku od 29. kolovoza 2025. Međimurje je imalo 104.948, od čega su 51.854 muškarci, a 53.094 su žene.

Dobna struktura stanovništva pak je izgledala ovako:

• U najmlađoj dobnoj skupini, od 0 do 4 godine, živi ukupno 5.293

osobe, od čega je 2.736 muškaraca i 2.557 žena.

• Skupina od 5 do 9 godina broji 5.595 stanovnika, među kojima je 2.878 muškaraca i 2.717 žena.

• U dobi od 10 do 14 godina nalazi se 5.727 osoba, uključujući 3.006 dječaka i 2.721 djevojčicu.

• Kategorija od 15 do 19 godina ima 5.711 stanovnika, s 2.909 mladića i 2.802 djevojke.

• Dobnu skupinu od 20 do 24 godine čini 5.830 osoba, od čega su 3.164 muškarci i 2.666 žene.

• U skupini od 25 do 29 godina zabilježeno je 6.023 stanovnika, od kojih su 3.210 muškarci, a 2.813 žene.

• Osoba u dobi od 30 do 34 godine ima ukupno 5.905, sa sastavom od 3.142 muškarca i 2.763 žene.

• Kategorija od 35 do 39 godina broji 6.831 stanovnika, uključujući 3.574 muškarca i 3.257 žena.

• U dobi od 40 do 44 godine živi najviše muškaraca u jednoj skupini – njih 3.756, uz 3.529 žena, što čini ukupno 7.285 osoba.

• Skupina od 45 do 49 godina ima 6.956 stanovnika, od čega su 3.600 muškarci i 3.356 žene.

• U dobi od 50 do 54 godine ukupno je 6.451 osoba , te je ovo prva skupina u kojoj su žene brojnije (3.266) od muškaraca (3.185).

• Kategorija od 55 do 59 godina broji 7.118 stanovnika, s 3.463 muškarca i 3.655 žena.

• U skupini od 60 do 64 godine živi 7.429 osoba, od čega je 3.554 muškaraca i 3.875 žena.

Tablica 1. nastavak: Broj rođenih i umrlih po naseljima i spolu u Međimurskoj županiji

TEMA BROJA STATISTIKA

• Dobna skupina od 65 do 69 godina broji 7.415 stanovnika, s 3.509 muškaraca i 3.906 žena.

• U dobi od 70 do 74 godine nalazi se 6.297 osoba, uključujući 2.980 muškaraca i 3.317 žena.

• Skupina od 75 do 79 godina ima 3.916 stanovnika, od čega je 1.635 muškaraca i 2.281 žena.

• U pretposljednjoj kategoriji, od 80 do 84 godine, živi 2.955 osoba, s 1.038 muškaraca i 1.917 žena.

• - U najstarijoj skupini od 85 i više godina ukupno je 2.211 stanovnika, a razlika među spolovima je najveća: tek 515 muškaraca naspram 1.696 žena.

Dakle, demografska slika Međimurja ukazuje na ozbiljne izazove koji nadilaze puku statistiku, oslikavajući regiju koja se nalazi u procjepu između biološkog opadanja i ubrzanog starenja stanovništva. S jedne strane, negativan prirodni prirast od 1182 umrle osobe naspram svega 980 rođenih jasno ukazuje da se populacija Međimurja od 104.948 stanovnika polako, ali neumitno smanjuje. Još više zabrinjava struktura "obrnute piramide" koja otkriva da su najmlađe generacije, one od 0 do 4 godine s 5293 djeteta, brojčano znatno slabije od generacija koje se pripremaju za mirovinu, poput skupine od 60 do 64 godine koja broji čak 7429 osoba. Ovaj nesrazmjer sugerira da će u budućnosti teret skrbi o starijima pasti na sve manji broj radno sposobnih stanovnika. Ključni udarac demografskoj obnovi ipak leži u smanjivanju reproduktivne baze. Podaci o ženskom stanovništvu otkrivaju zabrinjavajući "fertilni jaz": dok iz reproduktivne dobi trenutno izlazi generacija od 3356 žena, u tu istu dob za desetak će godina ući generacija od svega 2717 djevojčica. Ovaj pad od gotovo 20% u broju potencijalnih majki izravno ugrožava budući natalitet županije. Na samom kraju životnog ciklusa, Međimurje ostaje "svijet žena", ali u kontekstu duboke starosti i samoće. Ekstremna dugovječnost žena, kojih je u dobi iznad 85 godina čak tri puta više nego muškaraca (1.696 naspram 515), svjedoči o biološkoj izdržljivosti, ali i o socijalnoj potrebi za sustavima podrške najstarijim članovima društva. Bez konkretnih mjera koje bi ublažile ovaj "generacijski manjak", Međimurje bi se u nadolazećim desetljećima moglo suočiti s još dubljom demografskom krizom.

MindsetSoul Business

Zašto trebamo slaviti uspjeh?

Umalim sredinama i gospodarskim prostorima, poput hrvatskog, postoji jedan stav koji se rijetko kaže naglas: često nije problem napravi� rezultat, nego je problem što rezultat postaje tema.

Čim nekome krene posao, firma ili pos�gne poslovni uspjeh, čim netko zaposli još ljudi ili podigne cijene, okolina na to gleda sa sumnjom, skepsom i dozom ljubomore. Zato u takvom okruženju poduzetnik vrlo brzo nauči da je pametnije šutje� nego objašnjava�. To ima ime: tall poppy syndrome (sindrom visokog maka), situacija kad netko previše „naraste”, a okolina ga pokušava podreza� da se vra� na „normalu”.

Mentalitet koji smo naslijedili iz komunis�čkog razdoblja, u kojem je poduzetnik bio nepoželjan, još uvijek je ukorijenjen u našoj podsvijes�. Taj refleks ima i dublji korijen od samog komunizma: dio toga dolazi još iz austro-ugarskog i kasnije jugoslavenskog „seljačkog egalitarizma“, uz dodatak crkvenog nasljeđa u kojem se poniznost često miješa s idejom da je svako uzdizanje zapravo oholost. Komunizam je samo pojačao i ins�tucionalizirao već postojeće obrasce.

U zemlji u kojoj se najmanje dive onome tko je „uspio bez veze“, najmanje se vjeruje da je to uopće moguće.

Uspjeh bi trebao bi� normalna stvar. Uspješna firma znači da je netko nešto napravio bolje: u prodaji, isporuci, kvalite�, organizaciji, preuzimanju rizika i odgovornos�. To nisu apstraktne vrijednos�, to su vrlo konkretne poslovne sposobnos�. Ali kod nas se uspjeh često tre�ra kao nešto što treba “opravda�”, umjesto kao nešto iz čega se može uči�.

Uspjeh bi trebalo slavi� u društvu zato što društvo bez priznanja uspjeha postaje društvo niskih ambicija, slabih uzora i stalnog opravdavanja.

Kada slavimo uspjeh, slavimo vrijednos� koje su do njega dovele: rad, odgovornost, inicija�vu, znanje, upornost, rizik i sposobnost stvaranja rezultata. To nisu “osobne priče”, to su društveno korisne stvari. Uspješna firma

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore E - mail: vesna@vesnabaranasic.com

plaća poreze, otvara radna mjesta, diže standard, stvara vrijednost koja pomaže i drugima da uspiju, podiže razinu usluge i tjera konkurenciju da se popravi. Slavljenje uspjeha stvara uzore. Ljudi trebaju vidje� da je moguće izgradi� nešto normalnim putem, bez muljanja i bez “veze”. I kad je takav primjer vidljiv, on drugima podiže kriterije: što je dobra usluga, što je profesionalnost, koliko vrijedi znanje, koliko košta kvaliteta. U društvu u kojem se uspjeh prešućuje, standarde definiraju oni koji najglasnije kukaju, a ne oni koji najviše stvaraju.

Slavljenje uspjeha smanjuje zavist. Ne zato što zavist nestane, nego zato što se mijenja naš pogled na uspjeh: umjesto “tko si � da uspiješ”, poruka postaje “U redu, može se”. To ljudima vraća osjećaj mogućnos� i mo�vaciju da se pomaknu.

Kad se uspjeh tre�ra kao sumnjiv, ljudi se prestanu trudi� jer zaključuju da se ne ispla� ili da će bi� kažnjeni društveno čim iskoče.

I na kraju, uspjeh treba slaviti jer suprotno vodi u kulturu u kojoj se ljudi prilagođavaju prosjeku da bi bili prihvaćeni. To je najskuplji oblik društvene kontrole, jer ubija rast, inovacije i osobnu hrabrost. Društvo koje slavi uspjeh postaje društvo koje zna prepoznati vrijednost, nagradi� rezultat i reći: ovo je primjer, ovo je standard.

Ono što društvo javno priznaje, to će se u tom društvu i množi�. Zato pogledajmo uspješne oko sebe i nađimo u njihovu uspjehu strategiju i za vlas�� osobni i poslovni rast, jer svaka sumnja u tuđi uspjeh na kraju je samo još jedna isprika za vlas�� izostanak pokušaja.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore vesna@vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

donijela

FISKALIZACIJA 2.0 vremenu, ali i brojne poteškoće

E-računi zapinju, poduzetnici zbunjeni

Tehnički kvarovi, zbunjujuće KPD šifre i nedostatak jasnih uputa stvaraju kaos u poslovanju

Piše: Sanja Heric

Od 1. siječnja 2026. godine hrvatski su poduzetnici zakoračili u novu fazu poslovanja. Svi koji su u sustavu PDV-a od tog datuma imaju obvezu izdavanja i zaprimanja e-računa. Oni izvan sustava PDV-a trenutačno moraju biti u mogućnosti barem zaprimati e-račune, dok ih prava prekretnica čeka 1. siječnja 2027. godine, kada i za njih nastupa obveza izdavanja.

Riječ je o projektu Fiskalizacija 2.0, novoj fazi fiskalizacije kojom država uvodi digitalni nadzor računa i plaćanja u stvarnom vremenu. U cijelom sustavu jako je bitna informatička i financijska pismenost poduzetnika i njihova prilagodna na kompletne promjene.

Brojne nedoumice

Poduzetnici u novom sustavu mogu birati na koji će način izdavati i zaprimati e-račune, a na raspolaganju su im tri osnovne opcije. Prva je korištenje knjigovodstvenog ili ERP programa, druga je druga je izdavanje e-računa direktno u aplikaciji informacijskog posrednika, dok je treća mogućnost besplatna državna aplikacija, tzv. mikro-račun. Ona je bez troška i prilagođena samo pravnim i fizičkim osobama koje nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost, ali dolazi s ograni-

Trgovine KRK

• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-20)

• Strahoninec, M. Gupca 1 (7-11)

ove godine se može koristiti samo za zaprimanje, a od 2027. tek za slanje e-računa. Za razliku od dosadašnjeg sustava, svaki izdani račun sada se automatski i bez odgode prosljeđuje Poreznoj upravi. No ono što je zamišljeno kao besprijekoran digitalni mehanizam, u praksi je otvorilo niz pitanja i problema.

- Osnovni problem bio je nedostatak pravovremenih i jasnih informacija. Uz to, mnogi ne čitaju s razumijevanjem ono što se objavljuje u medijima. Brkaju se pojmovi, a tehnička strana dodatno je izazovna jer mora postojati savršena veza između posrednika, softvera i samog klijenta. Ako jedna karika u tom lancu zakaže, cijeli proces staje, ističe Martina Polanec Katalenić iz računovodstvene tvrtke Info-point. A naravno tu veliku ulogu imaju i knjigovođe.

Poduzetnici dodatno upozoravaju na nestabilne veze, česte softverske nadogradnje i probleme sa sinkronizacijom. E-računi, koji bi trebali prolaziti trenutačno, često zapinju u fiskalizacijskim „petljama“, a poruka „pričekajte“ postala je svakodnevica onih koji pokušavaju izdati račun u realnom vremenu.

- Događa se da kroz sustav jednostavno ništa ne prolazi. Iako je naizgled sve

Ostale trgovine

Dok naslovnice državnih biltena blješti od pojma “digitalna transformacija”, hrvatski poduzetnici proživljavaju pravu birokratsku zonu sumraka. Umjesto obećane e�ikasnosti, dobili su sustav koji prkosi zakonima logike, pa čak i vremena. Naime, u Facebook grupi Udruga poduzetnika, Renata iz Zagreba podijelila je nevjerojatan primjer iz prakse: službeni e-račun,

u redu kod oba posrednika, pojavi se greška i račun ne bude zaprimljen. Imali smo slučaj u kojem je sustav javljao da je račun „u obradi“, a klijent nije znao je li ga primatelj uopće dobio. Na kraju se ispostavilo da je problem bio kod primatelja, koji je u međuvremenu promijenio posrednika, a ta promjena još nije bila ažurirana, navodi naša sugovornica

Upute se stalno mijenjaju

Osim tehničkih poteškoća, poduzetnike muči i nova razina administrativnog opterećenja, ponajprije obvezna primjena KPD klasifikacije, odnosno šifriranja svakog proizvoda i usluge.

• Green Park, Varaždin (9-21 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

•

•

•

•

izdan od strane javnog tijela, koji je kroz produkcijski sustav Porezne uprave prošao s datumom isporuke 01.01.1901. godine.

- Ne radi se o tipfeleru niti o testnoj verziji, već o stvarnom dokumentu koji je softver Fiskalizacije 2.0 samostalno poslao 125 godina u povijest. Ovo više nije pitanje humora, nego pravne sigurnosti, istaknula je. Povratak

- Najveći problem su KPD šifre koje su obvezne u poslovanju između pravnih osoba. Ako netko, primjerice, ima građevinsku tvrtku, ali se bavi i najmom te trgovinom, sada mora unutar opsežne KPD liste za svaku pojedinu uslugu točno odabrati odgovarajuću šifru. Dodatni je problem što se upute stalno mijenjaju. Prije dva mjeseca vrijedilo je jedno tumačenje, prije mjesec dana drugo, a danas treće, naglašava. Zaključak je jasan: danas više nije dovoljno samo dobro znati svoj zanat, bilo da ste frizerka ili građevinski radnik. Poduzetnici moraju biti informatički i administrativno pismeni – ili taj dio posla prepustiti nekome tko će ga obavljati umjesto njih.

UMIROVLJENICI o novom apsurdu u bankama

Besplatni računi samo na papiru?

Situacija je dodatno zakomplicirana činjenicom da je Vlada odbila amandmane koji bi omogućili automatsku dodjelu besplatnih usluga svim korisnicima bez podnošenja posebnih zahtjeva

Piše: Benjamin Jakopić

Od 1. siječnja 2026. na snazi je novi zakon kojim građani mogu zatražiti besplatan paket usluga na bankovnom računu na koji primaju redovita primanja. Vijest je to koja je obradovala mnoge, ali je na kraju opet pokazala apsurd sustava.

Prema zakonu, Korisnici koji ostvare pravo na ovaj paket mogu bez naknade koristiti osnovne bankarske usluge, što uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa te pristup internetskom ili mobilnom bankarstvu. Paket također omogućuje polaganje gotovog novca na šalterima i bankomatima, kao i podizanje gotovine bez naknade na bankomatima ili šalterima banke u kojoj je račun otvoren. Osim toga, besplatan je priljev sredstava (nacionalni i prekogranični u eurima), redovito izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje njome na prodajnim mjestima.

Što je s osobama koje ne mogu u banku?

Iako to sve na papiru zvuči bajno, Blok umirovljenici zajedno istaknuo je da se tu

kriju brojne prepreke za građane koji žele besplatni račun.

- Glavni problem leži u inzistiranju banaka na osobnom dolasku u poslovnicu, čime se izravno diskriminiraju bolesne, nepokretne ili institucionalizirane osobe. U tim slučajevima banke često ne priznaju čak ni potpune i neograničene punomoći, zahtijevajući isključivo vlastoručni potpis vlasnika računa unutar bankovnih ureda, priopćili su iz Bloka.

S time se slažu i naši umirovljenici, koji također u tome vide apsurd.

- Moja susjeda ima oko 85 godina i trenutno je u teškom stanju jer ne može hodati bez štaka. Veliki joj je problem odlazak u Čakovec radi bilo kakvih bankovnih poslova, pogotovo nakon operativnih zahvata. Iako njezina kćer ima punomoć i podiže mirovinu na bankomatu, svaka promjena, poput prelaska na besplatni račun, zahtijeva osobni odlazak i dugo čekanje u banci. Mnogi moji susjedi u Mihovljanu su u sličnoj situaciji; neki nemaju vlastiti auto pa ovise o rodbini koja ih mora voziti i tamo s njima čekati satima. Smatram da bi te usluge trebale biti kompletnije i jednostavnije,

NEZAPOSLENI u prosincu

Kako do povoljnih bankovnih kredita uz državu kao jamca?

HAMAG-BICRO

ispričala nam je Ruža Radek iz Mihovljana, tajnica Matice umirovljenika Međimurske županije.

Administrativne igrice

Komplikacije tu ne staju. Blok također navodi kako je Hrvatska narodna banka jasno propisala da su kreditne institucije dužne omogućiti paket besplatnih usluga za račun na koji stižu redovita primanja, neovisno o tome koliko drugih računa klijent posjeduje. Unatoč tome, banke primjenjuju razne taktike demotivacije, poput uvjetovanja besplatnog računa trenutačnim zatvaranjem minusa ili uskraćivanja prava određenim skupinama poput sezonskih radnika i slobodnih umjetnika. Posebno je cinično što se za prodaju kredita i ostvarivanje zarade koristi napredna digitalizacija "u par klikova", dok se za ostvarivanje zakonskih prava građana nameće obveza �izičkog dolaska.

Situacija je dodatno zakomplicirana činjenicom da je Vlada odbila amandmane koji bi omogućili automatsku dodjelu besplatnih usluga svim korisnicima bez podnošenja posebnih zahtjeva. Također, onemogućeno je da građani

Ruža Radek, tajnica Ma�ce umirovljenika MŽ

sami biraju hoće li besplatno koristiti internetsko ili mobilno bankarstvo, već im tu odluku nameće sama banka. Ovakav sustav, koji se čini koordiniranim kako bi se zaštitili prihodi od naknada, ponovno ostavlja male potrošače u nepovoljnom položaju naspram moćnih �inancijskih institucija.

- Vlada je puno obećala ali na koncu nema ništa od toga. Banke uvjetuju korisnicima gubitak cijelog niza drugih usluga. Na papiru nude korisnicima sve i svašta, a u stvarnosti se tu igraju svakakve administrativne igrice, rekao nam je Milivoj Štika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno.

Traže se medicinari, bravari, zavarivači…

Međimursko tržište rada završilo je 2025. godinu s pozitivnim pokazateljima, pri čemu je stopa registrirane nezaposlenosti pala na rekordno niskih 3,9 posto. Krajem prosinca u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec nalazilo se ukupno 1795 osoba, što predstavlja značajan pad od 7,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine te blagi pad od 0,4 posto u odnosu na studeni.

Tijekom prosinca iz evidencije su izašle 272 osobe, od kojih je najveći dio, njih 160, razlog odlaska pronašao u novom zaposlenju, dok su ostali brisani zbog izlaska

iz radne snage ili nepridržavanja zakonskih odredbi. Najveći broj novozaposlenih osoba svoje je radno mjesto pronašao u prerađivačkoj industriji, trgovini te uslužnim djelatnostima pripreme hrane i smještaja, dok je teritorijalno u zapošljavanju apsolutno predvodila ispostava Čakovec s udjelom od preko 70 posto. U prosincu je novoprijavljeno 265 osoba, od kojih je velika većina, čak 73,2 posto, stigla izravno iz radnog odnosa, dok su ostali u evidenciju ušli iz neaktivnosti ili redovnog školovanja. Struktura nezaposlenih pokazuje da žene i dalje čine većinu s 53,1 posto udjela, dok promatrano

prema dobi, osobe srednje životne dobi čine polovicu ukupne nezaposlenosti. Posebno je izazovan podatak da čak 44,5 posto osoba u evidenciji ima de�icit obrazovanja, odnosno završenu samo osnovnu školu ili su bez škole. Istovremeno, poslodavci su iskazali veliku potragu za radnom snagom prijavivši 528 slobodnih radnih mjesta, a na samom vrhu liste najtraženijih zanimanja našli su se medicinski tehničari, bravari, zavarivači, kuhari i stolari. Tijekom cijele 2025. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključene su 2302 osobe, što pokazuje snažan angažman u prekvali�ikaciji i zadržavanju radnih

mjesta. Gotovo polovica tih korisnika obuhvaćena je obrazovnim mjerama, prvenstveno putem vaučera za stjecanje novih kompetencija, dok su ostali koristili potpore za pripravništvo, samozapošljavanje ili javne radove. Na samom kraju godine ostalo je 1250 aktivnih korisnika ovih mjera, a potražnja za radnicima u prerađivačkoj industriji i dalje dominira s gotovo 45 posto svih prijavljenih potreba. Ovakvi trendovi ukazuju na stabilno tržište rada koje, unatoč strukturnim izazovima u obrazovanju nezaposlenih, uspješno apsorbira radnu snagu i nudi brojne prilike za stručno usavršavanje. (bj)

započeo je provedbu �inancijskog instrumenta EFRR Portfeljna jamstva, koji malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj donosi lakši i povoljniji pristup kreditima. Riječ je o važnom mehanizmu kojim se potiču ulaganja, jača konkurentnost gospodarstva i olakšava �inanciranje poduzetničkih projekata. Instrument se provodi u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., a �inancira se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Njegov je cilj smanjiti rizik za banke te omogućiti poduzetnicima brže i jednostavnije dobivanje kredita uz povoljnije uvjete.

Banke uključene u program U provedbu programa uključeno je devet poslovnih banaka: Croatia banka, Kent banka, Partner banka, Hrvatska poštanska banka, Istarska kreditna banka, banka Kovanica, Agram banka, Imex banka i Podravska banka. Upravo će kroz te banke poduzetnici moći ostvariti �inanciranje uz potporu EU jamstva. Kako

funkcioniraju

EFRR Portfeljna jamstva?

Kroz ovaj instrument HAMAG-BICRO bankama jamči do 80 % iznosa glavnice kredita i redovne kamate, uz maksimalni iznos jamstva od 300.000 eura po poduzetniku. Rok otplate kredita može biti do 15 godina, a jamstva se mogu koristiti za investicijske kredite te kredite za obrtna sredstva. Jednokratna premija rizika iznosi 0,5 % za investicijske kredite i 1 % za kredite za obrtna sredstva.

Što to znači za poduzetnike?

U praksi to znači da poduzetnici lakše dolaze do kredita u banci. Banke su spremnije odobriti zajam jer dio rizika preuzima država. Zbog toga su kamate

Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

niže, a uvjeti povoljniji nego kod običnih kredita. Poduzetnici češće ne moraju davati kuću, stan ili drugu vrijednu imovinu kao zalog, ili je taj zalog znatno manji. To je posebno važno za male tvrtke i obrtnike koji tek razvijaju posao. Postupak u banci je brži i jednostavniji, s manje papirologije i kraćim čekanjem na odluku.

Održivi rast i razvoj u fokusu

Program je usklađen s europskim klimatskim ciljevima i načelom održivog razvoja. Podupiru se ulaganja koja doprinose jačanju konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta te povećanju energetske učinkovitosti. Istodobno su isključena ulaganja u fosilna goriva, re�inanciranje postojećih dugova i dvostruko �inanciranje bespovratnih sredstava.

Kako do kredita?

Poduzetnici se za �inanciranje obraćaju izravno jednoj od uključenih banaka, koje provode kreditnu procjenu i odlučuju o korištenju HAMAG-BICRO jamstva. Instrument će biti dostupan do kraja 2029. godine, a u pripremi su i jamstva većih iznosa, do 10 milijuna eura, čime se dodatno proširuju mogućnosti �inanciranja većih investicijskih projekata.

Kome se možete obratiti za dodatna pitanja?

Projekt možete pripremiti uz pomoć tvrtke NORD consulting d.o.o. Za dodatna pitanja i provjeru prihvatljivosti prijavitelja obratiti se možete putem e-maila info@nord-consulting.hr ili broja mobitela 095/5580-199.

MONTER SUHE GRADNJE (48) zbog neplaćanja alimentacije dobio godinu dana uvjetnog zatvora

Nije dolazio po djecu niti plaćao uzdržavanje

Muškarac iz Međimurja nepravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora uvjetno jer je godinu i pol prestao plaćati alimentaciju za dva sina, a pritom ih u istom razdoblju nije ni viđao.

Od travnja 2022. do listopada 2023. godine tada 48-godišnji muškarac prestao je uplaćivati novac za sinove rođene 2006. i 2011. godine. Prema sudskoj nagodbi, bio je dužan plaćati nešto manje od 200 eura za starijeg sina i oko 180 eura za mlađeg, ukupno blizu 380 eura mjesečno. Unatoč tome što je radio kao monter suhe gradnje s plaćom od 905 eura i primao ratnu mirovinu od 370 eura, otac nije redovito uplaćivao novac na račun majke djece. Ukupan dug narastao je na više od 3200 eura.

U istom razdoblju prestao je dolaziti i po djecu. Prema sudskoj odluci, sinove je trebao preuzimati svaki vikend, od subote ujutro do nedjelje navečer, te jedan tjedan tijekom zimskih praznika i dva tjedna ljeti. Međutim, od jeseni 2022. tu odluku potpuno je ignorirao. Nije dolazio po dječake niti je objasnio zašto ne može ispuniti obvezu. Općinski sud u Čakovcu proglasio ga je krivim za povredu dužnosti uzdržavanja i neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta. Kazna je uvjetno odgođena na tri godine, što znači da neće biti izvršena ako ne počini novo kazneno djelo. Presuda je postala pravomoćna jer su se stranke odrekle prava žalbe. (ik)

PIŠKOROVEC, DOMAŠINEC

Dvojac ukrao mobitele

Policajci su dovršili istraživanje nad dvojicom 21-godišnjaka koje se tereti za dvije krađe. Mladići su iskoristili nepažnju vlasnika te su tijekom listopada i studenog prošle godine iz nezaključanih kuća u Piškorovcu i Do-

HLAPIČINA

mašincu krali mobitele, novčanike i dokumente. Ukupna šteta iznosi nekoliko stotina eura, no ukradeni su mobiteli pronađeni i već vraćeni vlasnicima. Protiv dvojca slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (bj)

76-godišnjaku ukrao stotine eura

Međimurska policija proteklog je vikenda zabilježila dvije teške krađe i jednu krađu, a posebno se izdvaja provala u obiteljsku kuću u Hlapičini. Između 8. prosinca i 11. siječnja, nepoznati je po-

PRIBISLAVEC

činitelj provalio u dom 76-godišnjakinje te ukrao nekoliko stotina eura. Zbog teške krađe, policija podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu i nastavlja potragu za počiniteljem. (bj)

S prijenosnim zvučnikom remetio mir

Noćni mir u Pribislavcu je 12. siječnja narušio 30-godišnjak koji je oko 2:30 sati u Varaždinskoj ulici pod utjecajem alkohola preglasno slušao glazbu. Koristeći mobitel i prijenosni zvučnik, remetio je odmor sumještana sve dok nisu intervenirali čakovečki policajci. Oprema mu je oduzeta, a protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog narušavanja javnog reda i mira. (bj)

NESREĆE na međimurskim cestama

Tri prometne nesreće tijekom vikenda

Protekli vikend na međimurskim prometnicama prošao je uz tri evidentirane nesreće. U jednoj je ozlijeđena vozačica osobnog automobila, čije će se ozljede naknadno okvalificirati, dok je u preostale dvije nesreće zabilježena samo materijalna šteta. Do nesreća je došlo zbog neprilagođene brzine, nepoštivanja prednosti te nepropisnog skretanja, a važno je napomenuti da kod sudionika nije utvrđena prisutnost alkohola. (bj)

NA

PRESUDU ZA

SMRT

TOMISLAVA PERGARA čekalo se 15 godina

Hančiću i Piklu povećane Marčec poginuo prije

Županijski sud povisio zatvorske kazne na tri i pol te tri godine zatvora potvrdivši supočiniteljstvo u premlaćivanju, dok se osuđeni Hančić oglasio pismom o razlici između prava i pravde

Slučaj brutalnog premlaćivanja Tomislava Pergara (22) iz Vukanovca, koji je 2011. godine zgrozio međimursku javnost, dobio je svoj konačni sudski epilog. Županijski sud u Slavonskom Brodu donio je u siječnju 2026. godine pravomoćnu presudu kojom je povisio zatvorske kazne preživjelim napadačima, Bruni Hančiću i Deniju Piklu.

Fatalna noć u klubu "Guru"

Kao što smo redovito i temeljito izvještavali o tome, tragedija se dogodila u noći s 26. na 27. siječnja 2011. godine u čakovečkom narodnjačkom klubu "Guru". Tomislav Pergar i njegov prijatelj Robert Veselko napadnuti su unutar lokala, a potom i na parkiralištu, gdje su ih trojica napadača – Matija Marčec, Bruno Hančić i Deni Pikl – brutalno izudarali rukama i nogama.

Pergar je zadobio teške ozljede trbušne šupljine, uključujući puknuće arterije koja dovodi krv u crijeva, zbog čega je došlo do masivnog unutarnjeg krvarenja.

Sudski proces obilježen desetljećima čekanja

Unatoč naporima liječnika u Županijskoj bolnici Čakovec koji su ga dva puta oživljavali, mladić je podlegao ozljedama nekoliko sati kasnije. Istraga je pokazala da je napad bio toliko brutalan da su žrtvu nastavili

mlatiti i nakon što je pala u nesvijest. Put do pravde bio je iznimno spor i trajao je punih 15 godina, što je obitelj žrtve natjeralo da potraži pravdu i na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Prva nepravomoćna presuda (2017.): Donesena je tek nakon više od šest godina suđenja, a napadači su osuđeni na po 3 godine i 8 mjeseci zatvora. Druga presuda (2021.): Nakon žalbi i ukidanja prve odluke, Općinski sud u Čakovcu u veljači 2021. smanjio je kazne na dvije godine i deset mjeseci. Presuda iz 2022.: U listopadu 2022. donesena je nova presuda kojom su osuđeni na dvije godine i osam mjeseci zatvora.

Tijekom postupka ključno je bilo pitanje tko je zadao smrtonosni udarac. Sud je

zauzeo jasan stav da su sva trojica djelovala kao supočinitelji te da je irelevantno tko je točno prouzročio razdor arterije, jer su svi sudjelovali u napadu i zajednički pridonijeli fatalnom ishodu.

Matija Marčec: Smrt na motociklu prije pravomoćnosti

Matija Marčec (37), koji se prema neslužbenim informacijama smatrao osobom koja je zadala najteže udarce, nikada nije dočekao konačnu pravosudnu odluku. On je 6. kolovoza 2021. godine poginuo u teškoj prometnoj nesreći na cesti između Donjeg Koncovčaka i Vrhovljana. Do nesreće je došlo kada je novim motociklom Kawasaki, kojim je upravljao bez odgovarajuće kategorije, u zavoju prešao na suprotnu stranu kolnika i sudario se s dva automobila. Marčec je na

slobodi čekao pravomoćnost presude više od deset godina. Konačna odluka suda 2026. godine U siječnju 2026. Županijski sud u Slavonskom Brodu preinačio je raniju odluku i povisio kazne preostaloj dvojici napadača: Bruno Hančić osuđen je na 3 godine i 6 mjeseci zatvora. Sud je uvažio njegovu naknadnu višestruku osuđivanost za nasilnička djela kao otegotnu okolnost. Deni Pikl osuđen je na 3 godine zatvora. Sud je u obrazloženju istaknuo da su napadači pokazali bešćutnost i izostanak kajanja te da su blage prvostupanjske kazne nedovoljno vrednovale težinu počinjenog djela. Ovom presudom, 15 godina nakon što je život mladog Tomislava Pergara ugašen ispred narodnjačkog kluba, slučaj je konačno pravomoćno okončan.

PODIGNUTA OPTUŽNICA protiv 34-godišnjeg radnika u stanici za tehnički pregled

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu podiglo je optužnicu protiv 34-godišnjaka koji je, umjesto da brine o sigurnosti na cestama, odlučio malo progledati kroz prste vlasnicima tehnički neispravnih vozila. Uz njega, na popisu optuženih našlo se još

devetero hrvatskih državljana koje se tereti da su ga poticali na zlouporabu položaja i ovlasti. Sve se odvijalo u razdoblju od kolovoza 2024. do travnja 2025. godine. Optužnica tereti 34-godišnjeg nadzornika da je u 11 navrata, u stanici za tehnički pregled, kao nad-

zornik tehničke ispravnosti vozila, potvrdio tehničku ispravnost vozilima koja realno nisu imala što raditi na cesti. Iako su automobili imali veće ili čak opasne nedostatke na uređajima i opremi, nadzornik ih je u dogovoru s vlasnicima (u dobi od 25 do 60 godina) lažno proglasio ispravni-

ma. Zbog ovih "usluga" kojima se ugrožavala sigurnost u prometu, cijela desetorka sada mora stati pred Općinski sud u Čakovcu.

Nadzornik će odgovarati za zlouporabu položaja, dok ostale sudionike čekaju postupci zbog poticanja na isto kazneno djelo. (bj)

povećane kazne, prije presude

Javna reakcija Brune Hančića na presudu

Nakon što je Županijski sud u Slavonskom Brodu donio pravomoćnu presudu u jednom od najdužih kaznenih postupaka u međimurskom pravosuđu, prvookrivljeni Bruno Hančić oglasio se javnom objavom. Njegov osvrt dolazi kao reakcija na odluku suda kojom mu je kazna povišena na tri godine i šest mjeseci zatvora zbog supočiniteljstva u premlaćivanju Tomislava Pergara sa smrtnom posljedicom.

Naime središnji dio Hančićeve pravne borbe temeljio se na argumentu koji je sud obradio u točkama 11, 12 i 13 obrazloženja presude: Nejasnoća počinitelja: Sud je priznao

da nije nedvojbeno utvrđeno tko je od trojice napadača zadao kobni udarac u trbuh, ali je zaključio da su se preostala dvojica tome pasivno priklonila. Hančić je u žalbi naveo da je "uračunavanje" tuđe radnje svakom okrivljeniku nelogično i u suprotnosti s općim načelima prava prema kojima svatko odgovara za svoje postupke.

Objava Brune Hančića: “Pravda i pravo” "Tijekom dugogodišnjeg sudskog postupka u kojem sam sudjelovao, suočio sam se s jednom temeljnom, ali rijetko izgovorenom činjenicom: pravda i pravo nisu isto. Pravo je skup propisa koje

sudovi primjenjuju, dok se pravda smatra ciljem koji bi se tom primjenom trebao postići.

Presuda donesena u mom predmetu ne ostavlja bez dilema samo mene kao okrivljenika, već i drugu stranu postupka – obitelj oštećenika. Nakon petnaest godina trajanja postupka, obrazloženje presude nije dalo jasan i nedvosmislen odgovor na ključno pitanje: tko je stvarno odgovoran za smrt oštećenika. Time nisu ispunjeni ni zahtjevi pravne sigurnosti, ni temeljni osjećaj pravde.

Kao čovjek, izražavam iskreno žaljenje zbog tragičnog događaja

i suosjećanje s obitelji preminulog. Gubitak ljudskog života nenadoknadiv je. Istodobno, kao okrivljenik, ne mogu se poistovjetiti s odgovornošću koja mi se ovom presudom pripisuje.

Ovom pravomoćnom presudom pravna borba za ostvarenje prava i pravde ne prestaje, već prelazi u drugačiji oblik. Poštujući pravni sustav Republike Hrvatske, u cijelosti ću ispoštovati donesenu pravomoćnu odluku. Međutim, njezino izvršenje ne znači i kraj nastojanja da se u ovom predmetu, prije ili kasnije, ostvare i pravo i pravda." (Bruno Hančić)

SMRT u obiteljskoj kući u Donjem Vidovcu J.H. ugušio se dimom u spavaćoj sobi

Krajem proteklog tjedna, točnije u četvrtak, 8. siječnja, u obiteljskoj kući u Donjem Vidovcu, zbog gušenja dimom, smrtno je stradao J.H. (68). Nesretnog muškarca, pronašao je sin koji ga je često obilazio. Mrtvozorničkim pregledom utvrđeno je kako je smrt nastupila uslijed gušenja dimom, dok na tijelu preminulog nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali da je smrt nastupila kao posljedica kaznenog djela Očevidom, uz stručnu pomoć

inspektora za zaštitu od požara, utvrđeno je da je došlo do požara u spavaćoj sobi. Vatra s peći na kruta goriva zahvatila je platnenu fotelju, na kojoj je nesretnik sjedio i drveni strop koji su djelomično nagorjeli, no, požar se sam ugasio zbog nedostatka kisika u sobi. Ova je nesreća podsjetnik na opasnost koji zimi prijeti od peći bilo na kruta goriva kao i na plin. Samo ispravno izveden sustav grijanja je onaj koji se može koristiti na siguran i pouzdan način. (vv)

MUŠKARAC (34) fizički napao oca i majku

Vratio se s proslave i pretukao roditelje, majka pala na travu

Muškarac star 34 godine 21. prosinca oko pet sati ujutro došao je u obiteljsku kuću u Čakovcu s 1,79 promila alkohola u krvi i �izički napao oca, majku i brata, a Općinski sud u Čakovcu ga je uvjetno osudio na 15 dana zatvora.Muškarac je najprije počeo vikati i galamiti na oca i brata, zatim ih je počeo vrijeđati vulgarnim riječima, pa je oca izudarao rukama i nogama po tijelu. Izašao je na dvorište gdje ga je majka pokušala smiriti, no nije uspjela. Vrijeđao ju je i nogom je udario po desnoj nozi zbog čega je pala na travnatu površinu. Vratio se u kuću gdje je nastavio vikati i vrijeđati članove obitelji, naguravajući ih rukama. Brat ga je na kraju srušio na kutnu garnituru i držao ga sve dok nisu stigli

policijski službenici oko 6:10 sati. Policija ga je zadržala do 17 sati istog dana. Pred sudom je 34-godišnjak priznao prekršaj i izrazio žaljenje. Objasnio je da se vratio s završne proslave tvrtke gdje je konzumirao alkohol, a zatim je otišao u roditeljsku kuću gdje se slavio rođendan njegove sestrične. Dodao je da je pod stresom zbog razvoda braka u kojem ima troje djece, te da će se ispričati roditeljima. Ako oni to zahtijevaju, odselit će s njihove adrese.

Sutkinja je primijenila uvjetnu osudu pa se kazna od 15 dana zatvora neće izvršiti ako u roku od šest mjeseci ne počini novi prekršaj. Pritom mora platiti sudske troškove od 30 eura. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

IMA I TOGA Htio pomoći vozaču, a on ga opsovao

“AKCIJA”

na gradskim bazenima

Za krađu povratne ambalaže dobili uvjetne

Čakovečki sud nepravomoćno je osudio 40-godišnjeg nezaposlenog tesara i 26-godišnjeg muškarca na po šest mjeseci zatvora uvjetno zbog krađe 520 komada povratne ambalaže iz ograđenog prostora gradskih bazena. Trojica muškaraca dogovorila su se da 13. travnja prošle godine oko 17 sa� uzmu vreće s limenkama i bocama koje su se nalazile iza žičane ograde bazena u Športskoj ulici. Mlađi muškarac

savijanjem žice je napravio prolaz i provukao se unutra, a za�m je preko ograde prebacio osam vreća partneru koji je čekao s druge strane. Treći sudionik čekao ih je u automobilu. Povratnu ambalažu, vlasništvo tvrtke GP Ekom, odmah su prodali i novac podijelili. Ukupna vrijednost ukradenoga iznosila je 52 eura. Tesar živi u izvanbračnoj zajednici i otac je osmero djece, od kojih je šestero maloljetno.

kazne

Obitelj se uzdržava od socijalne pomoći od 300 eura mjesečno i dječjeg doplatka od 400 eura, a on povremeno radi na crno u građevini gdje zaradi do 500 eura. Završio je osam razreda osnovne škole i tečaj za pomoćnog tesara. Mlađi okrivljenik završio je samo če�ri razreda osnovne škole, nezaposlen je i otac sedmogodišnjeg djeteta. Uzdržava se povremenim radom na crno s primanjima do 100 eura mjesečno.

Sud im je temeljem sporazuma s odvjetništvom izrekao uvjetne kazne od po šest mjeseci zatvora s rokom kušnje od dvije godine. Ako u tom razdoblju počine novo kazneno djelo, kazne će bi� izvršene. Oslobođeni su plaćanja sudskih troškova, ali moraju pla�� po 17,33 eura naknade štete oštećenoj tvrtki. Presuda je postala pravomoćna jer su se stranke odrekle prava žalbe. (ik)

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 25-godišnjaka na 300 eura kazne jer je riječima "smrade jedan" uvrijedio muškarca koji mu je prišao misleći da mu treba pomoć nakon što je naglo zaustavio vozilo na cesti. Incident se zbio 10. lipnja 2024. oko 13 sati na cesti između Kotoribe i Donjeg Vidovca. Mladi muškarac vozio je automobil s majkom, suprugom i troje maloljetne djece, vraćajući se iz Kotoribe prema Čakovcu. Iza njega se vozio BMW sivi boje u kojem su bili otac, sin i prijatelj koji su se vraćali s nogometne utakmice. Vozač BMW-a primijetio je da automobil ispred njih krivuda cestom. Vozilo je potom u cijelosti stalo na kolniku tako da se dio nalazio na biciklističkoj stazi. BMW ga je zaobišao i stao ispred njega. Iz BMW-a je izašao suvozač, 54-godišnji zidar i poljoprivrednik iz

Donjeg Vidovca, misleći da je vozaču pozlilo. Mladi vozač tvrdi da mu je stariji muškarac vikao kroz prozor, a potom izašao iz auta, nogom udario u njegova vrata i pokušao ga izvući iz vozila. Stariji muškarac to je negirao, tvrdeći da je prišao vozilu misleći da vozaču treba pomoć, ali da je mladi vozač počeo vikati: "Šta je šugavci, kaj vi mene zaustavljate." Sud je pozvao majku i suprugu mladog vozača da svjedoče, no one se nisu odazvale na više poziva. Dvoje svjedoka iz BMW-a potvrdilo je verziju starijeg muškarca te je on oslobođen optužbe zbog nedostatka dokaza. Mladi muškarac je priznao da je uvrijedio starijeg riječima "ma ajde smrade jedan, šta je šugavci", pa mu je sud izrekao minimalnu novčanu kaznu od 300 eura. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Piše:JosipŠimunko josip.simunko@mnovine.hr GLOBALNO I LOKALNO

Devalvacija rijala spašava vlast u Iranu

Godine 1979. kad je došlo do smjene

šaha Mohammeda Reze Pahlavija u Iranu i započela islamska revolucija u zemlji koja danas ima 92 milijuna stanovnika, krivac je bila niska cijena nafte i poremećaji na svjetskom tržištu vezani uz zmiju valuta i svjetski slom dotadašnjeg monetarnog sustava.

Što se dogodilo zadnjih dana prosinca 2025. godine, kad su mase u iranskim gradovima izašle na ulicu i zašto ovi prosvjedi nagovješćuju promjene?

Danas njemački kancelar Friedrich Merz kaže da su dani iranskom režimu odbrojani, a američki predsjednik Trump doslovno govori iranskoj oporbi “Nastavite prosvjedovati, pomoć stiže“, dok se sin bivšeg iranskog šaha Reza Pahlavi mlađi sprema iz SAD-a u Iran „kad za to dođe vrijeme“.

No prosvjedi su u Iranu započeli zbog socijalnih razloga i in�lacije što je i stvaran razlog, a manje zbog vanjskih pritisaka. Cijene hrane su ove godine porasle čak 70 posto.

Vladajući režim u Iranu devalvirao je iranski rial ili rijal zbog visoke in�lacije na mjesečnoj razini, te tako pogoršao uvjete života najsiromašnijim Irancima još više. Litra ulja stajala je prije devalvacije 790.000 rijala, a nakon devalvacije 1,8 milijuna rijala. Uz to, Vlada je najavila „da će biti još gore“.

Kad su prosvjedi protiv velikih poskupljenja i strogosti režima i kad se to proširilo na stotinjak gra-

dova, režim se uplašio i ugasio internet, vjerujući da će se prosvjedi zbog toga smiriti. Prosvjednici su masovno ubijani, vjeruje se da je do danas oko 2000 ubijenih i desetak tisuća po zatvorima. Rezultat gašenja interneta je �inancijski krah mnogih banaka u Iranu. Ljudi su pojurili u banke podižući svoj novac jer su se bojali za njega, to je psihologija mase, pa su banke ostale bez novca. Tako je �inancijski sustav stao. Obogatili su se samo oni koji su imali svoje novce u inozemstvu u dolarima ili drugoj valuti. Iranski narod i sirotinja na taj su način zbog visoke in�lacije i devalvacije nacionalne valute posredno plaćali iransku revolucionarnu gardu koja ih ubija. Drugim riječima, devalvacija spašava iranski režim i Hameneia, ne zna se do kada.

Kriza u Iranu može trajati sve dok sadašnji režim ima novce za plaćanje vojske i policije i može devalvirati svoju valutu na račun naroda i standarda, jer je in�lacija u Iranu nezaustavljiva, godišnje je na razini od oko 40 posto.

GERONTODOMAĆICA Ana Lukman iz Štrigove

78-godišnja Agata Pozderec i njena gerontodomaćica

Ovdje sam kao dio obitelji

Trenutno na ovom projektu Crvenog križa radi 15 gerontodomaćica, a njihove su usluge za korisnike neprocjenjive

Piše: Benjamin Jakopić

Mnogi koji su stariji među nama često moraju živjeti sami, a godine mnogima donesu i probleme s kretanjem i cijeli drugi niz zdravstvenih tegoba. Tim ljudima u pomoć uskaču gerontodomaćice, osobe osposobljene za pružanje brige, pomoći i socijalne podrške starijim osobama s invaliditetom. U Štrigovi smo posjetili 78-godišnju Agatu Pozderec,

kojoj već godinama kroz projekt Crvenog križa pomaže 45-godišnja Ana Lukman. Ana brine o sedam osoba na području Štrigove i okolice. Svakoga od njih posjećuje dvaput tjedno po dva sata. Kada smo svratili kod gospođe Pozderec, Ana je marljivo čistila snijeg s prilaza, a to je samo dio poslova koje obavlja za Agatu. Uz to još dovozi drva za ogrijev, vozi ih k doktoru, u ljekarnu ili u trgovinu, te

radi sve teške poslove koje Agata više ne može. Jednom mjesečno korisnike vozi i na preglede u Čakovec, što im je jedini način da obave važne pretrage jer mnogi od njih ne mogu sami na autobus.

- Većinom su to ljudi koji žive potpuno sami. Agata još može kuhati, ali je muče vrtoglavice i bez moje pomoći ne može nikamo izvan dvorišta, pogotovo sada kad je poledica. Vodim je pod ruku i zajedno obavljamo sve što treba, priča nam Ana.

Anu smatraju obitelji

Ono što ovaj projekt čini posebnim nije samo odrađen posao, već duboka ljudska povezanost. Ana ističe kako njezini štićenici u njoj ne vide samo djelatnicu Crvenog križa, već osobu od povjerenja.

- Svi su korisnici prema meni predivni i ponašaju se kao da sam dio njihove obitelji. Sada, za ove blagdane, svi su mi od srca čestitali Božić i Novu godinu, a te male geste pažnje govore koliko im ovo znači. Svi su prezadovoljni, s ponosom dodaje Ana.

Agata Pozderec, nekadašnja radnica MTČ-a koja je cijeli život provela uz šivaći stroj, danas se teško miri s ovisnošću o tuđoj pomoći, ali

je neizmjerno zahvalna što ne mora u dom. Iza nje su teške godine. Punih 18 godina brinula se o nepokretnom suprugu Antunu, koji je preminuo prije četiri mjeseca.

- Ne znam gdje sam nekada crpila snagu za brigu o suprugu, ali posljedice su ostale. Ruke drhte, oči više ne služe kao nekad, a mašina je sa mnom otišla u mirovinu. Sinovi pomažu koliko mogu, sin iz Čakovca dolazi kada stigne, ali Ana mi je desna ruka kroz tjedan. Najbolje je kad ti dolazi domaći čovjek kojeg poznaješ i koji točno zna gdje ti što stoji u kući, ističe Agata. Budućnost projekta pod upitnikom Trenutno na ovom projektu Crvenog križa radi 15 gerontodomaćica, a njihove su usluge za korisnike neprocjenjive. Ipak, postoji doza neizvjesnosti jer trenutna faza projekta traje do 2027. godine. Korisnici se nadaju da neće biti dugotrajnih prekida jer su se, poput Agate, već navikli na svoje pomagačice. Ne zna se još kako će biti dalje. Hoće li se pokrenuti novi projekt ili neće, a bilo je i priče o tome da bi Općina nešto pokrenula. Vrijeme će pokazati, rekla je Ana.

VEČER MEĐIMURSKOG IDENTITETA prošlo u svečanom obilježavanju, ali u govorima iskre nisu nedostajale

Međimurje od Mađara spašavali su i budući ustaše i četnici

Između milosrđa i osude: Obilježen Spomendan otvorio paradoksalna pitanja, najteža pitanja međimurske prošlosti, u srazu Milanovića i Pranjića oko uloge "ustaša i četnika" u oslobođenju Međimurja

Piše: Tomislav Novak

Foto: Mario Golenko

Na večeri Međimurskog identiteta povodom svečanog obilježavanja Spomendana na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države 1919. godine, u Čakovcu su ponovno otvorena kompleksna pitanja nacionalnog identiteta i povijesne istine. Dok su svi govornici istaknuli neraskidivu vezu Međimurja s Hrvatskom, središnji dio proslave obilježio je tihi intelektualni i politički sraz između predsjednika Zorana Milanovića i profesora Ivana Pranjića oko uloge kontroverznog književnika Đure Vilovića.

Lijepo je vidjeti kako se međimurski identitet razvija iz godine u godinu i detalji dugo skrivane povijesti ljušte se kao slojevi luka. Pa se tako uz glavne intelektualce i priznate vođe otpora Ivana Novaka, Vinka Žganca, Juraja Lajtmana, Kapistrana Gecija i umjetnike skladatelja Krsta Odaka i kantora Florijana Andrašeca počinju otkrivati slojevite uloge i drugih sudionika zaslužnih za otpor Mađarima.

Povijesni paradoks: Ujedinjeni u oslobođenju, razdvojeni u ratu

U središtu ovogodišnjih govora našla se sudbina dvojice ključnih aktera događaja iz 1918. i 1919. godine: Slavka Kvaternika, zapovjednika vojske koja je oslobodila Međimurje, te Đure Vilovića, mladog svećenika i književnika koji je svojim djelovanjem poticao bunt protiv mađarske vlasti. Ta dvojica su se sustavno preskakala tijekom trajanja cijele bivše države, a i sada se problematizira njihova rehabilitacija.

Ivan Pranjić, ispred Matice hrvatske, prvi je ukazao na taj nevjerojatan povijesni paradoks: Slavko Kvaternik kasnije je postao ustaški ministar i osuđen na smrt. Đuro Vilović završio je kao četnički dužnosnik i osuđen na robiju. Unatoč tome, Pranjić ističe da su u Prvom svjetskom ratu obojica bili na strani Međimurja i Hrvatske. Pranjić je uputio apel za književnu rehabilitaciju Vilovića, pitajući se može li hrvatski narod pokazati "milosrđe" i ponovno objaviti njegova

koji opisuje mađarsko ubijanje Međimuraca pa i Mare Tomašić koja je ubijena samo zato jer je vikala: Živjela Hrvatska! Đuro Vilović je osim toga bio jedan od najčitanijih pisaca svog vremena.

Milanović: Povijest bez konteksta je varka

Predsjednik Milanović diplomatski je, ali prilično oštro replicirao na ovakav pokušaj rehabilitacije, nazivajući situaciju oko priključenja "dosta kompliciranom". Iako priznaje Kvaternikove zasluge u vojnom segmentu, prema Viloviću je ostao neumoljiv: - Đuro Vilović nije slučajno završio u zatvoru... i nije slučajno optužen za četništvo. On se odrekao hrvatstva kategorički.

Milanović je upozorio da se povijest ne smije gledati izvan konteksta. Naglasio je da su tadašnji proglasi bili "izrazito jugoslavenski", slaveći kralja Petra i Srbe prije Hrvata, što je bio instrument vremena prema stvaranju današnje hrvatske

države. Predsjednik je istaknuo da se hrvatsko pravo na državu bazira na povijesnom državnom pravu i kontinuitetu Sabora, u što su se Međimurje i Istra teže uklapali jer su dugo bili izvan tih institucija.

Milanović je obitelji Zrinski i Šubić istaknuo kao ključne simbole povijesnog državnog prava i neraskidive veze između hrvatskog sjevera i juga. Naglasio je kako je njihov dolazak u Međimurje ključan, jer njihovo nasljeđe predstavlja temelj hrvatske državnosti, koji je omogućio da se Međimurje, unatoč dugotrajnoj mađarskoj upravi, pravno i povijesno smatra dijelom Hrvatske. Za predsjednika su oni povijesni dokaz da težnja za jedinstvom nije bila slučajna, već duboko ukorijenjena u kontinuitet hrvatskih institucija.

Identitet koji se "ne može preorati dekretom"

Ostali govornici fokusirali su se na snagu međimurskog duha i suvremeni značaj ovog datuma:

BOGAT PROGRAM

9. siječnja

Obilježavanje 9. siječnja u Međimurskoj županiji započelo je dostojanstvenim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Macincu, Vratišincu, Prelogu i Čakovcu. Nakon službenog dijela, program je kulminirao Večeri međimurskog identiteta, koja je kroz glazbu ujedinila prošlost i sadašnjost kraja. Bogatstvo međimurske popevke i njezinu ulogu u očuvanju baštine vjerno su dočarale emotivne izvedbe solista: Katarine Toplek Horvat, Dominika Padarića, Chriztel Renae Acevede, Žakline Hajdarović i Filipa Hozjaka. Uz vrhunske vokale, za puninu tradicijskog zvuka pobrinuli su se Tamburaški orkestar KUD-a Belica te Limena glazba Dekanovec, uz vrsnu klavirsku i instrumentalnu pratnju. (sh)

Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, istaknula je da je Narodna skupština pokazala svijetu gdje žive Hrvati koji svoju budućnost vide isključivo uz maticu zemlju.

Dražen Srpak, izaslanik predsjednika Sabora, poručio je da se međimurski identitet ne može promijeniti prisilom niti "preorati dekretom". Naglasio je važnost Wilsonovih načela o samoodređenju naroda koja su Međimurcima omogućila da sami odluče o svojoj sudbini.

Matija Posavec, međimurski župan, naglasio je da je identitet Međimurja utemeljen na obrazovanju, radu i kulturi, poput zaštićene međimurske popevke. Razvoj regije usporedio je s vožnjom po "autocesti s tri trake": infrastruktura, potpore građanima i očuvanje identiteta.

Zaključak: Pouke iz prošlosti za budućnost

Iako su se stavovi oko pojedinih povijesnih ličnosti razišli, zajednička poruka

svih govornika bila je jasna: 9. siječnja 1919. ostaje kamen temeljac međimurske slobode. Kako je zaključio Srpak, povijest nije nešto što nam se događa, već nešto što stvaramo vlastitim izborima.

PRAVNA klinika u gradskoj vijećnici Studenti

kliničar u akciji

Građani koji se suočavaju s pravnim problemima ili trebaju stručni savjet, a nisu u mogućnosti sami snositi troškove odvjetnika, u ponedjeljak, 19. siječnja u čakovečkoj gradskoj vijećnici ponovno dobivaju priliku za besplatne konzultacije s budućim pravnicima.

Iako pravnu pomoć pružaju studenti, sustav je postavljen tako da jamči visoku razinu profesionalnosti. Kliničari na terenu daju opće usmene informacije, dok se složeniji slučajevi obrađuju kolektivno po povratku u Zagreb. U svakom koraku procesa studentima pomažu njihovi akademski mentori – suradnici, asistenti i profesori – čime se kroz

ČAKOVEC

strogi sustav kontrole kvalitete eliminira mogućnost nestručnosti. Svaki predmet dobiva svoj jedinstveni broj u bazi podataka, nakon čega kliničari detaljno proučavaju pravne izvore i sudsku praksu prije izrade konačnog mišljenja.

Svi zainteresirani građani na sastanak trebaju donijeti osobnu iskaznicu te kompletnu dokumentaciju relevantnu za rješavanje njihova slučaja. Konačno pravno mišljenje korisnicima se u pravilu šalje na kućnu adresu ili putem e-maila, a po dogovoru se može uručiti i osobno prilikom sljedećeg posjeta studenata lokalnoj zajednici. (vv)

Milijun eura za pomoć najugroženijima

Grad Čakovec objavio je plan javnih potreba u socijalnoj zaštiti za 2026. godinu, prema kojem je za pomoć najugroženijim skupinama građana osigurano ukupno 1.050.700,00 eura. Daleko najveća stavka u socijalnom proračunu odnosi se na jednokratne novčane naknade za socijalno ugrožene umirovljenike i korisnike osobne invalidnine. Za ovu je namjenu osigurano čak 750.000 eura. Osim izravnih novčanih davanja, Grad značajna sredstva usmjerava na podmirivanje osnovnih životnih troškova. Tako je za naknade za troškove stanovanja predviđeno 65.000 eura, dok je 50.000 eura osigurano za su�inanciranje troškova zbrinjavanja otpada umirovljenicima s niskim primanjima.

Stabilnost osnovne opskrbe hranom ostaje prio-

ritet, pa će Grad s 50.000 eura su�inancirati rad pučke kuhinje, dok je za socijalni dućan predviđeno 16.200 eura. Dodatnih 15.000 eura usmjerit će se na darivanje socijalno ugroženih obitelji, a 70.000 eura na opće jednokratne naknade osobama u teškom socijalnom položaju. Planom su obuhvaćene i speci�ične potrebe građana. Za obitelji s djecom s teškoćama u razvoju osigurano je 5.000 eura kroz jednokratne naknade, dok se Centar PrInOS su�inancira s 25.000 eura. Grad nije zaboravio ni hrvatske branitelje, za čije je troškove korištenja grobnih mjesta predviđeno 3.000 eura.

U sklopu javnih potreba planirano je i 1.500 eura za troškove pogreba osoba bez imovine i zakonskih obveznika uzdržavanja. (vv)

GRAD ČAKOVEC subvencionira zbrinjavanje otpada: Čakom

Kako bi se osigurao kontinuitet kvalitete javne usluge i ublažilo �inancijsko opterećenje za građane, Grad Čakovec donio je odluku o subvencioniranju troškova naknade za odlaganje otpada u 2026. godini. Za ovu namjenu u gradskom je proračunu za GKP Čakom osigurano ukupno 173.000,00 eura.

Sredstva će se dostavljati putem mjesečnih isplata, najkasnije do 20. u mjesecu, čime se izbjegavaju jednokratni veliki udari na proračun. Iznos mjesečnih subvencija temelji se na procjeni godišnje naknade, dok će se konačni obračun

izvršiti nakon što Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dostavi službene podatke.

Odluka sadrži i stroge mehanizme kontrole. GKP „Čakom“ dužan je sredstva koristiti isključivo namjenski, a u slučaju bilo kakvih nepravilnosti, novac će morati vratiti u proračun. Također, Grad zadržava pravo neposredne kontrole trošenja sredstava u bilo kojem trenutku kako bi se osigurala maksimalna transparentnost.

Ova mjera stupila je na snagu 1. siječnja 2026. godine. (vv)

Članovi organizacijskog

koncerta za Daria Sabadija, koji su zajedničkim snagama realizirali ovu večer zajedništva i solidarnos�

Velimir Pintarić: Ljudi su se ujedinili oko iste ideje i pomoći!

Do sada je u sklopu akcije prikupljeno 9.119 eura, a organizatori pozivaju građane da se i dalje uključe

Piše: Kristina Kobal

Humanitarni koncert za Daria Sabadija održan u subotu navečer u Društvenom domu u Mačkovcu pokazao je koliko zajedništvo i solidarnost mogu biti snažni kada je pomoć najpotrebnija. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a interes građana bio je toliki da je prostor postao premalen za sve koji su željeli svojim dolaskom dati podršku Dariju Sabadiju i njegovoj obitelji u teškoj životnoj borbi. Iza organizacije ovog emotivnog događaja stoje Udruga Zajedno za druge Mačkovec i Udruga žena Krištanovec, koje su zajedničkim snagama pokrenule humanitarnu akciju „Zajedno za život koji vrijedi – za Darija“. Cilj akcije je prikupljanje sredstava za nastavak liječenja Daria Sabadija te pomoć njegovoj obitelji, suočenoj s velikim

zdravstvenim i �inancijskim izazovima.

Humanitarni koncert za Daria Sabadija nadmašio sva očekivanja Velimir Pintarić, dopredsjednik Udruge Zajedno za druge, istaknuo je kako su reakcije građana i izvođača bile iznad svih očekivanja. – Reakcija građana i izvođača bila je iznad svih očekivanja. Osjetila se iskrena solidarnost i zajedništvo –ljudi su došli otvorena srca, a izvođači su nastupili s posebnom emocijom, bez zadrške. Najemotivniji trenutak večeri bio je vidjeti koliko se ljudi ujedinilo oko iste ideje i pomoći, kao i trenuci kada je publika pljeskom i podrškom pokazala koliko im je stalo do Darija i njegove obitelji, rekao je Pintarić.

Dodao je kako je najveći izazov bila organizacija u vrlo kratkom roku. – Najveći izazov bila je organizacija u kratkom roku i usklađivanje udruga te svih sudionika – od izvođača do tehničkih detalja. Ipak, sve smo uspjeli savladati zahvaljujući velikom broju ljudi dobre volje koji su se odmah stavili na raspolaganje. Zajedničkim radom, razumijevanjem i jasnim ciljem, prepreke su se rješavale jedna po jedna, naglasio je.

Humanitarni koncert za Daria Sabadija kao poruka nade i podrške

Na pozornici su se tijekom večeri izmjenjivali brojni izvođači iz Međimurja i drugih krajeva Hrvatske, a program je bio ispunjen emocijama, glazbom i porukama nade.

PODZEMNA GARAŽA Grada Čakovca u fazi projektiranja

Parkiralište će biti ispod

Macanovog doma

Projekt izgradnje podzemne garaže u samom središtu Čakovca predstavlja strateški odgovor na ozbiljan nedostatak parkirnih mjesta uzrokovan velikim brojem vozila koja svakodnevno pristižu u grad. S obzirom na to da je na području Međimurske županije registrirano 43.292 osobna vozila, dok se u samom Čakovcu za razdoblje 2024./2025. godine bilježi 11.217 vozila, gradonačelnica Ljerka Cividini najavila je realizaciju ovog

kapitalnog zahvata ispod postojećih sportskih terena u centru. Lokacija je smještena između Macanovog doma, bolničkog kruga i Autobusnog kolodvora, što je od posebne važnosti za pacijente i korisnike brojnih zdravstvenih ustanova u neposrednoj blizini, poput Županijske bolnice Čakovec, Hitne medicinske pomoći, Doma zdravlja te buduće palijativne skrbi i ljekarni. Nova garaža ne samo da će olakšati pristup vitalnim

medicinskim uslugama, već će unaprijediti dostupnost javnih institucija i kulturnih centara za sve posjetitelje.

Važan dio projekta obuhvaća i nadzemnu razinu gdje će se modernizirati prostor za bavljenje sportom i organizaciju manifestacija.

Na krovu garaže planira se uređenje igrališta za rukomet i mali nogomet te dva terena za uličnu košarku s uređenim tribinama, čime će se zadržati urbana namjena

Emotivnu zahvalu na samom početku večeri uputila je Darijeva supruga Nikolina, istaknuvši kako im svaka gesta dobrote daje dodatnu snagu u borbi koja traje.

Velimir Pintarić uputio je i poruku svima koji još razmišljaju hoće li se uključiti u humanitarnu akciju.

- Poručio bih im da svaka, pa i najmanja pomoć, čini veliku razliku. Podrška nije samo �inancijska – ona je i poruka da Dario i njegova obitelj nisu sami. Kada se udružimo, pokazujemo snagu zajedništva i humanosti, a upravo to je ono što u ovakvim trenucima najviše znači, poručio je. Do sada je u sklopu akcije prikupljeno 9.119 eura, a organizatori pozivaju građane da se i dalje uključe jer humanitarni koncert za Daria Sabadija nije bio samo događaj, već snažan dokaz koliko zajedništvo može promijeniti stvarnost.

prostora koji se i ranije koristio za sportska događanja, koncerte i zimsko klizalište. Vrijednost projekta procjenjuje se na 8,5 milijuna eura, a uz vlastita sredstva Grad računa i su�inanciranje iz državnog proračuna.

Do sada su uspješno riješeni imovinsko-pravni odnosi te postoji projekt uređenja gornjeg igrališta, dok je trenutačno u tijeku faza projektiranja same podzemne garaže. (vv)

24-GODIŠNJI NINO MIKEC

iz Dekanovca jedan je od najboljih igrača PUBG-a na svijetu

Napustio posao kako bi postao profesionalni gamer

Turnir je uživo pratilo gotovo pola milijuna ljudi, a Ninov tim je osvojio nagradu u iznosu od više od 170 tisuća dolara

Piše: Benjamin Jakopić

Međimurju ne manjka dobrih sportaša. Od nogometaša i tenisača do šahista i stolnotenisača, naš kraj je iznjedrio brojna lica koja su se proslavila na domaćoj i međunarodnoj sceni sporta. To se ne odnosi samo na �izičke sportove, nego i na one virtualne.

Najbolji dokaz za to je 24-godišnji Nino Mikec iz Dekanovca, koji je u svijetu gaminga poznat kao NIXZYEE, igrač koji je sa svojim timom Virtus.pro u Tajlandu osvojio prestižno drugo mjesto na najvećem svjetskom turniru u PUBG-u. Turnir je uživo pratilo gotovo pola milijuna ljudi, a Ninov tim je osvojio nagradu u iznosu od više od 170 tisuća dolara.

Prvo da objasnimo o kakvoj igri je riječ. PUBG (ili PlayerUnknown's Battlegrounds) se igra putem interneta sa do sto drugih igrača istovremeno. Igrači mogu igrati sami ili u timovima, a cilj je sletjeti na otok, prikupiti oružje i eliminirati druge igrače sve dok ne ostane samo jedan igrač ili tim. Riječ je o tzv. battle royale vrsti igre, koju je popularizirao upravo PUBG.

- Kada i kako ste ušli u svijet videoigara?

- Počeo sam igrati videoigre još kao dijete. Imam starijeg brata, pa sam imao sreću što je njemu trebalo

Nino Mikec rodom je iz Dekanovca

računalo koje sam ja onda koristio za igranje. Prva igra mi je bila legendarni GTA Vice City. Roditelji su nam odredili koliko možemo biti za računalom, nisu nam branili, ali se znalo koliko vremena smijemo provesti na to. Više su bili za vanjske sportove i knjigu nego za

igre na kompjuteru, rekao je Nino.

- Kada ste počeli igrati PUBG?

- PUBG sam počeo igrati 2017. godine. Igra je te godine i izašla. Otkrio mi je je brat koji ju je i kupio i igrali smo je zajedno. PUBG sam od početka igrao kao i svaku drugu igru, dakle kao hobi i kao malo opuštanja nakon škole, a po završetku srednje škole i kao opuštanje nakon posla. 2021. godine se dogodila moja prekretnica u životu. Bio sam zaposlen, ali u PUBG-u su me počeli primjećivati najbolji igrači tadašnjeg vremena. Primijetili su da nisam samo netko tko se igra u slobodno vrijeme, već da jako dobro igram. Nino zbog toga više nije mogao balansirati između posla i PUBG-a, te je nakon dugo razmišljanja, i uz podršku roditelja, odlučio u potpunosti se posvetiti PUBG-u. I tako je 2021. godine počela njegova profesionalna gaming karijera.

- Kako ste stvorili vaš tim, Virtus.pro?

- Virtus.pro je organizacija u kojoj trenutno igram i čiji sam kapetan ekipe. Prije Virtusa igrao sam u nekoliko timova, probijao

se kao nepoznat igrač, dok me nije uočio jedan od najboljih europskih igrača, IBIZA, koji je danas moj trener. Cijenim to što mi je dao šansu da se dokažem, jer sam tada bio samo jedan od milijuna igrača koji igraju PUBG.

- Kako izgledaju vaše pripreme za turnire?

- Pripreme za turnir imaju više faza. Primjerice, mjesec prije turnira se igraju skrimovi, a to su vježbe s ostalim timovima. Uz to je normalno treniranje pucnjave (gađanje mete), kretanja i koncentracije. Vježba traje od 7 do 10 sati na dan, a kako se turnir bliži vježbamo i do 12 sati na dan. Sve to radimo online jer moji suigrači nisu iz Hrvatske. Nino i još jedan član tima su iz Hrvatske, treći član je iz Finske, a četvrti iz Danske. Komuniciraju isključivo na engleskom jeziku. Tjedan dana prije turnira sastanu se svi zajedno u kampu i tada treniraju uživo, a ne online. - Kakav je osjećaj bio osvojiti tako visoku poziciju u Tajlandu?

- U Tajlandu smo osvojili drugo mjesto. Uzeli smo srebro na najprestižnijem PUBG turniru na svijetu. Osjećaj je nevjerovatan biti na tako visokoj poziciji, i to još ispred igrača iz Azijskih zemalja koji su generalno uvijek među najboljima. Tada smo dokazali da su se sve vježbe, treninzi i trud isplatili. Uz turnir u Tajlandu na kojem smo osvojili srebro, bili smo i u Maleziji gdje smo na dva održana turnira osvojili srebro i zlato prošle godine, a ne mogu zaboraviti ni na broncu iz Šangaja 2024. godine.

- Igrate li još koje igre u slobodno vrijeme ili ste posvećeni isključivo PUBG-u?

- Ne igram baš druge igre osim PUBG-a. Kad ne igram PUBG, koji mi uzima puno vremena, posvetim se sebi i obitelji. Puno putujem sa timom, letovi nam traju i po 12 h, pa nemam baš vremena kroz godinu igrati druge igre a i zbog čestih putovanja nisam kod kuće. Radije to vrijeme posvetim obitelji i sebi bez računala.

Nina i njegovu ekipu u 2026. čeka puno turnira. Rijad, Kina, Tajland i Turska samo su neki od njih. Nino je poručio da će vježbati i vjerovati u sebe jer su si potvrdili da mogu pobijediti, a mi mu želimo puno sreće i uspjeha u nastavku karijere!

NEDELIŠĆE

Kreće rekonstrukcija pješačkih staza

U Općini Nedelišće službeno je potpisan ugovor o rekonstrukciji pješačkih staza koje su, prema riječima općinskog načelnika, izgrađene prije gotovo pola stoljeća. Ugovor su potpisali načelnik Nikola Novak i direktor Cestnog podjetja Ptuj Boris Medved, čime su stvoreni preduvjeti za početak radova na jednim od najprometnijih prometnica u Međimurju. Radovi će obuhvatiti rekonstrukciju Čakovečke ulice (od groblja do izlaza prema Čakovcu) u duljini od 750 metara te zapadni dio Varaždinske ulice u duljini od nešto manje od jednog kilometra. Projektu same obnove staza prethodit će rekonstrukcija podzemnih instalacija u

PRIBISLAVEC

suradnji s Međimurskim vodama i Međimurje-plinom. Na javni natječaj pristigle su četiri ponude, a kao najpovoljniji izvođač odabrana je tvrtka Cestno podjetje Ptuj s ponudom od 677 tisuća eura bez PDV-a. Općina Nedelišće projekt u cijelosti �inancira iz vlastitog proračuna u iznosu od 847 tisuća eura s PDVom, uz planiranu prijavu na buduće natječaje radi su�inanciranja.

Izvođač će u posao biti uveden u roku od 30 dana, a predviđeni rok za završetak radova je osam mjeseci. Načelnik Novak najavio je da će se nakon obnove staza urediti i zelene površine, dok već od 1. ožujka kreće i rekonstrukcija Nove, Trnavske i Livadarske ulice. (bj)

Potrošeno više od 5 tona soli

U općini Pribislavec poslove zimske službe na nerazvrstanim cestama obavlja lokalni obrt Kaštel Remont, koji je prema ugovoru o komunalnoj djelatnosti proteklih dana osiguravao prohodnost ulica i pješačkih zona. U opsežnoj akciji čišćenja prioritet su bile nerazvrstane ceste i pješačke staze, a posebna pažnja posvećena je starijim sugrađanima kojima su očišćeni i kolni ulazi.

STRAHONINEC

Prema službenim podacima, velika ralica bila je u pogonu 33 sata, dok je mala ralica odradila 20 radnih sati. Od ukupnog vremena, sedam je sati utrošeno na istovremeno čišćenje i posipavanje kolnika kako bi se spriječilo stvaranje poledice. Za sigurnost sudionika u prometu utrošeno je ukupno 5100 kilograma soli, a samo posipavanje prometnica trajalo je 10 radnih sati. (bj)

Tko slavi okruglu ljubav?

Općina Strahoninec i ove godine nastavlja dirljivu tradiciju darivanja bračnih parova koji u 2026. godini obilježavaju visoke obljetnice zajedničkog života. Povodom nadolazećeg Valentinova, prigodni pokloni bit će uručeni supružnicima koji slave 50, 55, 60 ili više godina braka. Predstavnici Općine će darivanje organizirati izravno u njihovim domovima. Iz Općine pozivaju sve parove s područja Strahoninca koji bilježe ove značajne jubileje

da se prijave najkasnije do 6. veljače 2026. godine. Prijave se zaprimaju putem službene Facebook stranice Općine, slanjem e-maila na adresu info@strahoninec. hr ili pozivom na broj telefona 040/333-088. Budući da mnogi stariji mještani ne koriste društvene mreže, iz Općine mole susjede i rodbinu da podijele ovu informaciju sa slavljenicima kako nitko ne bi bio izostavljen iz ove akcije koja slavi neraskidive životne saveze. (bj)

Gornje Međimurje

MINISTAR BOŽINOVIĆ u Murskom Središću

Sitnice su dobar primjer, ali trebaju nam strože kontrole

Najsjeverniji hrvatski grad ovog je ponedjeljka, 12. siječnja 2026., bio središte važnih razgovora o budućnosti suživota i rješavanju romske problematike. U Gradsku upravu Murskog Središća stigao je dr. sc. Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, kako bi iz prve ruke čuo što muči lokalnu zajednicu, ali i vidio primjere koji u praksi – šljakaju.

Doček je bio u znaku upravo te pozitivne strane integracije. Uz gradonačelnika Dražena Srpaka, ministra su pozdravili djelatnici komunalnog poduzeća Murs Ekom i žene zaposlene na projektu „Zaželi“ iz redova romske nacionalne manjine, koji su živi dokaz da posao i inkluzija mijenjaju stvari nabolje.

No, čim se sjelo za stol, krenulo se na konkretne, nimalo lake teme. Gradonačelnik Srpak otvorio je sastanak bez uljepšavanja, govoreći o aktualnim izazovima, ali i dosadašnjim postignućima. Izložio je i konkretne prijedloge za nove zakone koji bi trebali ubrzati napredak u obrazovanju, zapošljavanju i općoj sigurnosti.

Da se stvar shvatila ozbiljno, potvrđuje i popis prisutnih. Uz ministra i gradonačelnika, tu je bila „teška kategorija“ iz MUP-a:

VRATIŠINEC

načelnik PU međimurske Ivan Sokač, njegov zamjenik Vladimir Faber, načelnik PP Mursko Središće Miljenko Vrbanec te ministru bliski savjetnici. Lokalnu ekipu činili su zamjenik gradonačelnika Kristijan Antolović, čelnici Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak i Dragutin Stojko, ali i saborski zastupnik te gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek. Za stolom su sjedili i predstavnici ministarstava rada, obrazovanja, ravnatelj HZZ-a Ante Lončar te gradske službe. Pretreslo se sve – od obrazovanja i zapošljavanja, preko trošenja socijalnih pomoći, pa sve do onih najtežih pitanja poput sigurnosti i nasilja. Kao svijetli primjer istaknuto je naselje Sitnice. Tamo su Vlada i grad uložili ozbiljan novac u infrastrukturu – od struje i kanalizacije do interneta – ali i u predškolske programe koji su ključni za klince. Ipak, zaključak je jasan: dosadašnje mjere su tek početak i nisu dovoljne. Potrebni su odlučniji potezi, a jedan od glasnijih prijedloga je bolja kontrola i nadzor nad socijalnim pomoćima, uz još jači pritisak da se ljude uključi u škole i na tržište rada. Najavljene su i konkretne mjere koje će se detaljno razraditi do sljedećeg susreta, već zakazanog za ožujak. (sh)

Koje ceste i staze

će se graditi?

U općini Vratišinec planirano je 788.000 eura za gradnju nerazvrstanih cesta. Predviđena je rekonstrukcija dijela lokalne ceste 20019 i izgradnja pješačke staze u Ulici Brodec u iznosu od 400.000 eura,. Planirana je i izgradnja pješačke staze u ulici Marof u iznosu od 200.000 eura. U iznosu od 20.000 eura pak su planirani radovi na izgradnji ceste

koja spaja ulicu Novi Brodec i ulicu Brodec. Izradit će se i projektna dokumentacija i pripremni radovi za cestu Gornji kraljevec- Novo Selo Rok u iznosu od 13.000 eura. Predviđena je i rekonstrukcija dijela LC 20020 i izgradnja pješačke staze s odvodnjom u dužini od 150 metara uz stručni nadzor u iznosu od 140.000 eura. (sh)

260 dana po prvi put na sjeveru Hrvatske

Iz CZK-a Rudar pozivaju vas projekcije �ilma “260 dana” Jakova Sadlara koje će se održati 24. i 25. siječnja u Murskom Središću, s početkom u 19 sati.

Film donosi snažnu i potresnu priču o 260 dana zatočeništva tijekom Domovinskog rata. Cijena

ulaznice iznosi 10 eura, a važno nam je naglasiti da je riječ i o doprinosu sljedećim projektima koji su u planu. Svaka kupljena ulaznica pomaže da ovakve priče dođu do publike i da nastanu nove. Ulaznice je moguće kupiti na blagajni, a ubrzo i putem internet stranice. (sh)

UDRUGA

Voćnjaci vole minuse i traže svježu krv

Piše: Sanja Heric

Dok se većina nas ovih dana "zabundala" do grla i negodovala zbog oštrih minusa te zaleđenih cesta, jedna skupina Međimuraca na ove vremenske uvjete gleda s velikim odobravanjem. Riječ je o voćarima, kojima aktualna hladnoća nije neprijatelj, već prijeko potreban prirodni saveznik.

Hladnoća prorjeđuje nametnike

Posjetili smo Mladena Dobranića u Brezovcu, dugogodišnjeg prvog čovjeka voćara, kako bismo provjerili kako se ovi siječanjski minusi odražavaju na nasade. Njegov odgovor je kratak i jasan: voćari su itekako zadovoljni.

- Minus temperature zimi trebale bi biti svake godine ovakve zbog grinja, štetnika i voluharica, objašnjava Dobranić. Hladnoća, naime, prirodno prorjeđuje populaciju nametnika, što je daleko bolja opcija od stalnog toplog vremena koje im pogoduje.

- Zima neka zimu svoju odradi, pa će i plodovi biti kvalitetniji, a rod obilat, dodaje Mladen.

Iako nas je ove godine „stislo“ čak i do -20 Celzijevih stupnjeva, primjerice u Štrigovi i Jalšovcu, Dobranić podsjeća da je u prošlosti to bilo pod normalno. Pamti se 2017. godina s -16 stupnjeva, dok je ranijih godina, sjećat će se to starije generacije, živa u termometru padala i do -20.

Svaki članak objavljen do sada o voćarskoj udruzi, Mladen pažljivo čuva

Jači minusi bilježeni su i 2013. godine. - Čim okopni snijeg, odmah idemo u rezidbu voćki. Kreću i kontrole miševa i ostalih štetnika u voćnjaku, a potom gnojidba, kaže naš sugovornik, koji je u ovaj posao uveo generacije voćara.

Svježa krv voćarske udruge

Povod našeg razgovora s Dobranićem nije bila samo prognoza, već i važan događaj koji očekuje Udrugu voćara, vinogradara i povrćara iz Svetog Martina na Muri. Uz udruge Hortus Croatiae i Vinoljub, oni su jedini takve vrste u cijelom Međimurju koji su opstali i ostali aktivni na ovoj razini. Ova udruga, osnovana 18. siječnja 2002. godine, upravo ovog vikenda slavi 24 godine postojanja. Osim proslave, u nedjelju će se održati i nova izborna skupština.

- Ja sam bio inicijator svega toga, okupio sam ljude. Na samom početku nas je bilo negdje oko dvadesetak najvjernijih, ali brzo se to proširilo. Danas brojimo stotinjak članova, govori nam Mladen, koji srcem živi za udrugu. Prisjeća se i doajena Petra Vukovića iz Vučkovca, te Milorada Šubića i Marijana Čižmešije koji ih stručno prate od samih početaka.

Suradnja s Općinom Sveti Martin na Muri je od prvog dana izvrsna, a udruga odlično surađuje i s lokalnim vrtićima i školom, prenoseći znanje najmlađima. No, godine nose i sjetu: - U tih 24 godine preminulo je i 23 voćara, dodaje Dobranić. Voćarstvo u srcu

Upitali smo našeg sugovornika i hoće li se ponovno kandidirati za predsjednika, s obzirom na to da je do sada uvijek biran jednoglasno. - Moje je srce u voćarstvu. Ako ljudi misle da još mogu doprinijeti, ne bježim od odgovornosti. Volio bih da se u udrugu uključi i više mlađih voćara. Bitno je da udruga ide dalje, iskren je Mladen, dodajući da on ima volje mlade učiti poslu, pa ako ima koga zainteresiranog nek mu se slobodno javi.

U nedjelju ih čeka standardni protokol: izvještaj o radu, �inancije, a onda onaj svečani dio i izbori. Bit će to lijepo druženje, kako i priliči voćarima. Ovi minusi dali su im nadu da će godina biti dobra, a jedini strah ostaje onaj od pro ljetnog mraza. No, jedno je sigurno, voćari u nove pobjede kreću s optimizmom, osnaženi pravom, zdravom međimurskom zimom.

ROBADJE

Vodovod dug 1,23 km ide u obnovu

Međimurske vode pokrenule su javni natječaj za rekonstrukciju dotrajale vodovoodne mreže u Robadju. Vrijednost radova procijenjena je na 235 tisuća eura, rok za ponude traje do 30. siječnja. Stanovnici Robadja dobit će potpuno obnovljenu vodovodnu mrežu duljine gotovo 1,23 kilometra koja

zamjenjuje dotrajalu postojeću infrastrukturu. Svi će kućni priključci biti rekonstruirani s novim spojevima i opremom, osim brojila. Mreža će dobiti deset novih hidranata za protupožarnu zaštitu, osam nadzemnih i dva podzemna. Trasa rekonstrukcije prolazi koridorom lokalne ceste LC

20046 te nastavlja u koridor nerazvrstane ceste. Ugradit će se moderne PE HD cijevi promjera 110 milimetara, nazivnog pritiska 10 bara. Radovi se izvode paralelno s postojećim vodovodom koji mora ostati u funkciji, što zahtijeva povećan oprez. Predviđena je i drenaža rova prema potrebi terena.

Izvođač će biti odabran kroz otvoreni postupak javne nabave, rok izvođenja je 150 dana od potpisivanja ugovora. Izvođač je odgovoran za privremenu regulaciju prometa, koordinaciju s nadležnim institucijama te kompletnu dokumentaciju do tehničkog pregleda i uporabne dozvole. (ik)

VINARIJA HORVAT

iz Svetog Urbana

Spojili pušipel i hrast pa dobili svjetsko vino

Piše: Benjamin Jakopić

Prošlogodišnji Decanteri u Londonu, najprestižnije svjetsko ocjenjivanje vina, donijeli su brojna priznanja i našim međimurskim vinogradarima, čime je još jednom potvrđeno da gornje Međimurje pripada samom vrhu vinske karte Europe. Članovi udruge Hortus Croatiae mogu biti posebno zadovoljni postignutim rezultatima, kao i njihov predsjednik, poznati vinogradar Robert Horvat iz Svetog Urbana. Njegova su vina na ovom strogo ocjenjivanom natjecanju osvojila dvije bronce, i to obje za ponos našeg kraja – sortu pušipel.

- Jedan nagrađeni pušipel je iz berbe 2024. godine, s 11 posto alkohola. Radi se o suhom vinu koje predstavlja našu klasičnu varijantu pušipela. Drugi laureat je pušipel K-32, poseban ponos vinarije koji nastaje kao naša klonska selekcija, gdje su sva 32 klona sljubljena u jednu bocu. Riječ je o ozbiljnijoj berbi iz 2021. godine s 12 posto alkohola. K-32 je odležavao u barrique bačvi, odnosno u bačvi od

Intenzivno radimo na novoj vinariji i nadamo se da ćemo je uspjeti dovršiti te upriličiti svečano otvorenje još ove godine

Postoji ta jedna neugodna, a opet fascinantna ljudska navika da o životu najviše razmišljamo onda kada on stane. Ako pitate povijest, ona pamti pobjednike i inovatore. Ako pitate birokraciju, ona pamti brojeve i datume. No, ako pitate život, odgovor je mnogo suptilniji i, iskreno, mnogo teži za postići od bilo koje diplome ili bankovnog računa. U osmrtnicama i komemoracijama rijetko tko iskre-

sa svojim nagrađenim pušipelima vrhunskog hrasta koju je proizvela renomirana bačvarija Srnec iz Nedelišća. Tu smo htjeli napraviti jednu zaokruženu međimursku priču: međimursko vino, međimurska autohtona sorta i međimurska bačva. Želja nam je bila da budemo među prvima koji su napravili takvu barriquiranu varijantu i pokazali puni potencijal ove sorte kroz odležavanje, ispričao nam je Robert.

Izazovna berba

Dodao je kako je lanjska berba bila izazovna zbog vremenskih prilika, te očigledno međimurski pušipeli nisu imali one karakteristične, britke kiseline kakve bi trebali imati, što se odmah odrazilo na strogo bodovanje na Decanteru. Ipak, otkako vinari iz udruge Hortus Croatiae šalju uzorke u London, za autohtonu sortu pušipel dobili su sveukupno sedamdesetak nagrada.

- Tu se jasno vidi potencijal naše sorte. Na jednom

Što kada sve stane?

no plače zbog nečijeg promaknuća u direktora. Nitko na karminama ne prepričava s divljenjem kako je pokojnik uvijek imao najnoviji model automobila ili savršeno pokošenu travu. Naprotiv, sjetit će se kako je taj isti čovjek svakog jutra prvi pozdravljao susjede ili što je učinio kada su svi ostali okrenuli leđa od vas. Ljudi nas pamte po osjećaju koji smo u njima budili. Pamte nas po onome što smo učinili

tako prestižnom natjecanju ogroman je uspjeh dobiti bilo kakvo priznanje, a kamoli broncu, srebro ili zlato, što je dokaz kvalitete naših vinara, ističe Horvat.

Obrađuju deset hektara

Vinarija Horvat danas raspolaže s otprilike šest i pol hektara vlastitih vinograda, a kada se u obzir uzmu i suradnici, ukupno obrađuju oko deset hektara brižno održavanih nasada.

Govoreći o modernizaciji, Horvat napominje kako se sve više bere strojno, no neke osjetljivije sorte poput muškata i pušipela zahtijevaju posebnu pažnju i ne mogu se brati na taj način.

- Za sorte koje idu u butelje, uvijek je poželjno da se berba obavi ručno kako bi se sačuvala cjelovitost svakog grozda. Glavna prednost strojnog branja je brzina, što je ključno u nepredvidivim vremenskim uvjetima, ali nedostatak je

kada nismo morali učiniti ništa. Pamte nas po tome jesmo li bili netko tko rješava probleme ili netko tko ih stvara. Ovog tjedna u Železnoj Gori ostali smo bez jednog upravo takvog, velikog čovjeka koji je cijelog sebe ugradio u bolji život svog sela. Ja ću ga pamtiti po slici koja je postala dio našeg lokalnog identiteta, njegovom legendarnom žutom Tamiću kojeg je neumorno vozio sve

PREMINUO Martin Jakopić (86) iz Železne Gore

velika količina grožđa koja odjednom stiže u podrum i zahtijeva veće preše, maceratore i hlađenje. S druge strane, kod ručne berbe grožđe pristiže ravnomjerno tijekom cijelog dana, što nam omogućuje pedantniju i mirniju preradu, objasnio je Horvat.

U bogatoj ponudi vinarije trenutno se nalaze pušipel, bijeli pinot, rajnski rizling, graševina, sauvignon i muškat žuti, a od ove godine vinograd je obogaćen i zasadima crnog merlota. Robert Horvat s optimizmom gleda u budućnost te je najavio i velike planove za narednu godinu.

- Intenzivno radimo na novoj vinariji i nadamo se da ćemo je uspjeti dovršiti te upriličiti svečano otvorenje još ove godine.

Cilj nam je posjetiteljima ponuditi vrhunsku kušaonu i moderan podrum, čime bismo do kraja zaokružili ovu našu međimursku vinsku priču.

Martin je za života izgradio čak 226 objekata

Međimurje je izgubilo jednog od svojih najistaknutijih vinara i poduzetnika. U subotu, 10 siječnja, u 87. godini života preminuo je Martin Jakopić iz Železne Gore, utemeljitelj suvremene vinske priče obitelji Jakopić i čovjek čiji je rad trajno oblikovao turističku i gospodarsku kartu gornjeg Međimurja.

Iako je po struci bio vrsni građevinar koji je u svojem radnom vijeku izgradio čak 226 objekata, Martin Jakopić ostat će zapamćen kao istinski vizionar koji je 2000. godine svu svoju životnu ušteđevinu uložio u obnovu derutne kurije Terbotz. Njegovom upornošću kraj kurije je izgrađen prestižni restoran, a prije samo nekoliko mjeseci kurija je, kao ispunjenje desetljeća ambicija, pretvorena u hotel baštine. Kao dugogodišnji predsjednik Mjesne zajednice Železna Gora, Martin je bio ključna �igura u modernizaciji štrigovskog kraja, boreći se za očuvanje lokalne baštine. Dobitnik je županijske nagrade Zrinski 2003. godine, a pod njegovim su vodstvom vina obitelji Jakopić

počela osvajati svjetska priznanja, uključujući i prestižne platinaste i zlatne medalje na londonskom Decanteru.

Do zadnjeg dana ostao je ponosan na tri generacije svoje obitelji koje danas nastavljaju njegov put.

Posljednji ispraćaj održan je u srijedu, 14. siječnja, na mjesnom groblju u Štrigovi. Unatoč hladnom vremenu, magli i ledu, na sprovodu se okupilo nekoliko stotina ljudi, od rodbine, prijatelja i susjeda do vinogradara, gospodarstvenika i političara, što samo potvrđuje koliko je dubok i trajan trag Martin ostavio na cijelu zajednicu Međimurja i šire. Cijeli događaj su svojim nastupom uveličali članovi Vokalne skupine “Zrinski”, a prigodne govore su održali Zvonko Ladić i Ivan Kolmanić u ime gospodarstvenika. (bj)

dok ga bolest nije zaustavila. Pamtit ću ga po tome, što je u vrijeme berbi grožđa s radnicima u goricama bio cijeli dan, isto kao i njegova supruga Ana, iako su oboje već prešli 80. godinu. Pamtit ću ga po njegovim zvucima tambure koji su ispunjavali tople ljetne večeri. Isto tako, pamtit ću ga po smirenošću kojom je išao kroz život. A nadasve, svi će ga pamtiti po zdanju Terbotza, koje je pretvorio u svoje ži-

votno djelo. Na karminama se mogla čuti dirljiva priča o tome kako je to imanje kupio upravo na nagovor svoje majke, žene koja je nekada na tom istom mjestu nekada bila sluškinja. Njegov put nas uči da se upornošću i radom može doći do velikih stvari. Njegovo nasljeđe uči nas da nikada ne treba odustati, ali i da se veliki snovi najbolje grade s radnim rukama i ljubavlju prema rodnom kraju.

PRELOG

Samo 73 nezaposlene osobe

Na kraju prošle kalendarske godine, u preloškoj

Ispostavi Zavoda za zapošljavanje evidentirano je 256 nezaposlenih osoba ili 14,3%, od čega su na području Grada Preloga evi-

PRELOG JOŠ PAMTI svoju solanu

dentirane 73 nezaposlene osobe ili 28,5% od ukupnog broja nezaposlenih. U Prelogu je ujedno zabilježen i najveći pad u odnosu na prosinac 2024. godine i to za čak 24,7%. (vv)

Forsira se oživljavanje starog dijela grada

Strategija Grada Preloga temelji se na principu urbanističke konsolidacije i davanja prioriteta revitalizaciji starog dijela grada umjesto širenja na nove periferne prostore. Gradonačelnik Ljubomir Kolarek, naglašava da Grad do daljnjega neće kupovati novo poljoprivredno zemljište jer smatra da je takva investicija u trenutnim okolnostima ekonomski neopravdana. Prema njegovim riječima, trošenje proračunskih sredstava na kupnju poljoprivrednih parcela dok u samom centru zjape prazna i neiskorištena gospodarska dvorišta predstavlja suludo trošenje novca. Poseban fokus stavljen je na ključne ulice kao što su Čakovečka, Glavna,

Damira Reich

Sol su dovozili dravski vukovi

Sajmišna i Zvonimirova ulica, gdje se nalaze prostori koji zahtijevaju popunjavanje i novu funkciju. Ovakva politika usmjerena je na "forsiranje punjenja" postojećeg tkiva grada kako bi se maksimalno iskoristila već dostupna infrastruktura i spriječila daljnja prenamjena plodnog zemljišta. Gradonačelnik smatra da Prelog mora rasti iznutra, koristeći potencijale zapuštenih dijelova stare jezgre prije nego što krene u skupe projekte širenja na rubne dijelove. Cilj je izbjeći situaciju u kojoj grad ulaže u nova zemljišta dok istovremeno unutar njegovih granica postoje prostori koji narušavaju vizuru grada ili stoje neiskorišteni. (vv)

preuzela brigu o ženskom zdravlju

Ginekološka ordinacija u Prelogu, koja djeluje u sklopu Doma zdravlja Čakovec na adresi Ulica kralja Krešimira IV. 7, od početka ove godine ponovno pruža punu zdravstvenu zaštitu s liječnicom u punom radnom vremenu. Primarnu zdravstvenu zaštitu žena obavlja Damira Reich, dr. med. spec. ginekologije i opstetricije, liječnica s bogatim iskustvom koja osigurava kompletnu ginekološku uslugu prema propisanim standardima. Radno vrijeme ordinacije organizirano je tako da neparnim danima radi u prijepodnevnoj smjeni od 7,00 do 14,30 sati, dok parnim

danima radi poslijepodne od 13,00 do 20,30 sati, uz radnu subotu svake četvrte u mjesecu. Za sve dodatne informacije, pacijentice se mogu obratiti putem telefona na broj 040/313433 ili slanjem upita na e-mail adresu ginekologija. prelog@dzck.hr.

Prelog čita djeci

Preloška Knjižnica i čitaonica uključila se u akciju „15 po 15, cijela Hrvatska čita djeci“ . Program je započeo 15. siječnja, a u izazovu sudjeluju roditelji, skrbnici, bake i djedovi, ali i svi drugi koji čitaju djeci.

Tijekom trajanja akcije sudionici svakodnevno primaju savjete, preporuke te korisne poveznice i materijale, uz poveznicu na

tematske sadržaje programa Rođeni za čitanje, a po završetku imat će priliku podijeliti svoja iskustva. Program na nacionalnoj razini provodi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva, uz podršku HZJZ, Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju i Hrvatskog pedijatrijskog društva. (vv)

Legenda kaže da su ljudi radnike i lađare zvali "dravskim vukovima" zbog njihove snage i izdržljivosti. Naime, putovanje od udaljenih solana do Preloga bilo je opasno zbog nepredvidivosti rijeke Drave, njezinih sprudova i brzaca

Piše: Vlasta Vugrinec

Posipavanje cesta kamenom soli tijekom posljednjih snježnih dana, mnoge je Preložane podsjetilo na priče i legende o preloškoj solani. Naime, dobro je poznata činjenica kako je sredinom 18. stoljeća upravo u Prelogu osnovan Kraljevski ured spremišta i prodaje soli. Istina, riječ je bila o austrijskoj kamenoj soli dok se danas ulice “sole” solju iz Afrike. Doduše, jedno vrijeme ceste su se posipavale čak i austrijskom.

Solana je bila i središte otkupa soli

Stariji Priločanci i dan danas dio Grada u kojem se nalazila solana nazivaju Solare.

- Riječ je o ulici Kalmana Mesarića te djelu ulice Vladimira Nazora, kaže Dragutin Glavina, nekadašnji gradonačelnik Preloga koji živi u ulici K. Mesarića.

Sjeća se kaže, priča o solani koja je bila na tom području i zgradi u kojoj se sol skladištila, a koja je danas upravna zgrada tvrtke

Komet. Prema njegovim riječima, taj kvart je nekada bio vrlo živ i frekventan.

- Znam da se u toj zgradi nekadašnje solane, svojevremeno održavala predvojnička obuka, a neki pričaju i da je tu bio zatvor, dodaje Glavina.

Povijesni podaci kojima raspolaže Muzej Croata Insulanus govore da je država u to vrijeme imala monopol nad prodajom soli. Smatra se da je u Prelogu bilo središnje skladište soli iz kojeg su se opskrbljivali stanovnici Varaždinske županije. Kamena sol dovozila se u kolima ili šajkama po rijeci Dravi iz austrijskih skladišta soli. Na našem području nije se prodavala morska sol niti su postojale veze s jadranskim solanama. U Prelogu se vršilo i ispiranje kamene soli. Važno skladište soli u 18. stoljeću bilo je i u Čakovcu. Kada je potkraj 18. stoljeća otvorena velika solana u Varaždinu, solana u Prelogu gubi dotadašnji značaj. Varaždin se naime željeznički povezeo s Jadranom. Preloška solana

ujedno je bila i važno središte za otkupljivanje zlata od ispirača zlata na Dravi. Inače, zgrada solane izgrađena je između 1775. i 1777. godine, a radove na zgradi vodio je varaždinski zidarski majstor Johann Michael Taxner. Izgradnjom kompleksa solane nastala je i nova ulica u Prelogu, danas ulica Kalmana Mesarića.

Solana kao simbol prestiža

Razdoblje egzistiranja solane ostalo je zapamćeno i kao vrijeme kada je Prelog bio "centar svijeta" za ovaj dio Europe. Prenosile su se priče kako su tu dolazili trgovci u naj�inijoj odjeći, a miris Drave i vrevu na pristaništu opisivali su kao dokaz gradske moći koju je sol donijela.

Ljudi pak koji su radili u skladištu (čuvari, mjerači i pisari) činili su poseban, cijenjen sloj građanstva. Legende kažu da su bili toliko pedantni da se svako zrno soli mjerilo s najvećom preciznošću, a "solanarski pečat" na dokumentu bio je garancija poštenja u trgovini širom regije.

Priče govore i o ogromnom bogatstvu tamošnjih cehova koje je izravno proizašlo iz trgovine solju. Navodno su neki cehovi imali toliko novaca da su mogli sami �inancirati izgradnju dijelova crkve ili važnih javnih zgrada, a sve kao zahvalu za uspješnu trgovinu "bijelim zlatom" koja je Prelogu dala status trgovišta 1753. godine.

Dostupnost soli prije nego što bi ona krenula dalje ostavilo je traga i u svakodnevnom životu mještana. Prije svega u čuvanju, odnosno konzerviranju mesa. Tako je do izražaja došlo soljenje mesa, danas poznato kao meso z tiblice. Na taj način konzervirala se i dravska riba, uobičajena namirnica u to vrijeme koja se mogla transportirati i prodavati duboko u unutrašnjosti.

Legende O solani, a posebno o ljudima koji su prevozili sol postoje i legende koje su se usmeno prenosile s generacije na generaciju. Jedna kaže da su ljudi radnike i lađare zvali "dravskim vukovima" zbog njihove snage i izdržljivosti. Naime, putovanje od udaljenih solana do Preloga bilo je opasno zbog nepredvidivosti rijeke Drave, njezinih sprudova i brzaca. Vjerovalo se da su ti ljudi posjedovali posebna znanja o "čudima" rijeke te da su ih mještani cijenili jer su donosili dragocjenu robu bez koje se život nije mogao zamisliti.

Postojala je i priča da je zemlja oko same solane toliko upila sol da bi i voda u obližnjim bunarima postala slankasta. Govorilo se da se u Prelogu "čak i kava pije slana". Pokradena je Kraljevska solana! Kraljevski sud gradskog ministrata u Varaždinu obznanjuje cijelom općinstvu da je odmetnik i provalnik Leonard Rožman osuđen na smrt vješanjem, glasila je presuda Varaždinskog suda donesena 12. travnja 1777. g. Bio je to zapravo završetak dugotrajne istrage oko provalne krađe u kraljevsku solanu u Prelogu, kojom prilikom je ukradeno 555 forinti. Radilo se o basnoslovnoj sumi u ono vrijeme, pa je u cijeloj Varaždinskoj i Zadarskoj županiji vladalo veliko zanimanje stanovništva za proces protiv Leonarda Rožmana. Zahvaljujući ovoj provali do danas su sačuvani dragocjeni dokumenti o djelovanju preloške solane.

POČINJU IZBORI U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori:

Oko 70.000

poljoprivrednika

bira novo vodstvo

Hrvatska poljoprivredna komora ulazi u ključno izborno razdoblje koje će trajati tijekom cijelog prvog tromjesečja ove godine. Tijekom narednih tri do pet mjeseci birat će se Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Predsjedništvo, Nadzorni odbor te Sud časti.

Elektroničko glasanje

Na izbore je pozvano oko 70.000 članova s pravom glasa, uključujući obvezne i dobrovoljne članove, pod uvjetom da su bili evidentirani u članstvu na dan 31. listopada 2025. godine te da posjeduju valjanu e-mail adresu.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović istaknuo je kako se izbori provode elektroničkim putem preko platforme FairVotes, koja jamči jednostavnost i visoku razinu sigurnosti.

Svaki član dobit će na svoju e-mail adresu elektronički glasački listić zaštićen posebnim kodovima koji je vezan uz MIBPG birača, čime se onemogućuje višestruko glasanje.

Prema izbornom kalendaru, Skupština će se birati već u veljači, dok je izborna Skupština na kojoj će se birati Predsjednik i Upravni odbor planirana za kraj ožujka. Ostala tijela, poput Nadzornog odbora i Suda časti, birat će se na prvoj sljedećoj sjednici koju sazove novoizabrani predsjednik.

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

EU smanjuje proračun za poljoprivredu

Jakopović je uputio apel svim poljoprivrednicima da se aktivno uključe u rad Komore, naglasivši kako su pred sektorom izrazito izazovna vremena, posebice zbog nove Zajedničke poljoprivredne politike od 2028. godine koja najavljuje smanjenje proračuna za poljoprivredu. Istaknuo je da su Komori potrebni ljudi s integritetom i iskustvom koji će znati artikulirati interese hrvatskih proizvođača na nacionalnoj i europskoj razini. Kandidati za vodeće funkcije moraju imati podmirenu članarinu, dok formalno obrazovanje nije uvjet, a sama izborna promidžba trajat će od dana objave prihvaćenih kandidatura do 24 sata prije početka glasanja. Budući da dio članova ne koristi redovito elektroničku poštu, iz Komore preporučuju poljoprivrednicima da sve pravovaljane informacije i rokove prate na službenim internetskim stranicama HPK. (vv)

DRŽAVNA IZLOŽBA malih

životinja u Nedelišću

190 izlagača pokazuje

1900 primjeraka

Udruga uzgajivača malih životinja u dvorani MESAP-a u Nedelišću od 16. do 18. siječnja 2026. godine organizira 49. Međunarodna izložba. Kako se ova godina poklopila i s pola stoljeća rada Udruge, izložba će ujedno biti i državnog karaktera.

Organizatori najavljuju sudjelovanje čak 190 uzgajivača iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske Posjetitelji će moći uživati u razgledavanju gotovo 1.900 izloženih primjeraka i to 882 goluba u 52 različite pasmine, 426 grla peradi u 25 pasmina, 227 kunića iz 19 rasa te

130 ptica iz 14 pasmina. Svečano otvorenje manifestacije zakazano je za petak, 16. siječnja u 13 sati, a razgledavanje će prvi dan biti moguće do 19 sati. U subotu su vrata MESAP-a otvorena od 8 do 19 sati, dok će u nedjelju posjetitelji izložbu moći obići od 7 do 13 sati. Uz glavni izložbeni dio, za najmlađe posjetitelje organizirane su zanimljive edukativne radionice. Kao poseban dodatak, u nedjelju će se na vanjskom prostoru MESAP-a održati i tradicionalni prodajni sajam. (vv)

OTPADNI MULJ u bespućima zakona i pravilnika

Od zlata do blata

Ironično, iako je Hrvatska zabranila upotrebu obrađenog otpadnog mulja u poljoprivredi, Hrvati ipak jedu “kontaminirano” voće i povrće iz zemalja u kojima takva zabrana ne postoji

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Mario Golenko

Ako Hrvatska do sada nije imala spalionice, sudeći prema trenutnom stanju, uskoro bi mogle nicati "kao gljive poslije kiše". Naime, spalionice su se pokazale kao najpogodniji pogoni za zbrinjavanje reciklabilnog otpada, dijela biootpada iz hotela, restorana, škola i bolnica, te ostataka iz klaonica i životinjskih lešina (poput Agroproteinke).

Sada je na red došlo i zbrinjavanje otpadnog mulja koji nastaje kao nusprodukt pročišćavanja otpadnih voda unutar kanalizacijskog sustava. U Međimurju je on dobro poznat kao dehidrirani mulj koji se do prije desetak godina tretirao kao vrijedno organsko gnojivo i poboljšivač tla. Samim time završavao je na našim poljima (iako je bio zabranjen za povrtlarske kulture), a bilo ga je i na odlagalištu u Totovcu.

Polja za ozemljavanje s trstikom

Do 2017. godine bilo je dopušteno korištenje 1,66 tona dehidriranog mulja po hektaru poljoprivredne površine. Međutim, novim Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja to je onemogućeno.

Tada su Međimurske vode, koje brinu o njegovu zbrinjavanju, krenule u novu veliku investiciju �inanciranu bespovratnim sredstvima EU – izgradnju tzv. polja za ozemljavanje. Ta su polja poznata i kao polja za sušenje mulja s trstikom, koja ga dodatno mineralizira. Pojednostavljeno rečeno, riječ je o iskopanim grabama dubine oko metar i pol u koje se doprema mulj s pročistača te se u njega sadi trska.

Bilo je zamišljeno da se taj mulj, nakon procesa u poljima

koji traje od 6 do 10 godina, koristi u poljoprivredne svrhe kao poboljšivač tla, naravno uz prethodne analize.

- Radili smo analize prije tri-četiri mjeseca na svih devet polja i mulj je bio spreman za korištenje u poljoprivredne svrhe kaže Kristijan Vuk te dodaje da niti jedan parametar ne premašuje dopuštene količine. Nažalost, mulj se ne smije tako koristiti jer je to zakon onemogućio.

Hrvatska poljoprivredna politika dovela je do situacije koju je teško logički objasniti: vlastiti resurs tretiramo kao opasni otpad, dok istovremeno uvozimo hranu uzgojenu upravo na tom istom resursu

Dakle, zakon se opet ispriječio i sav trud, kao i uložena �inancijska sredstva, praktički su bačeni u vjetar. Činjenica je da su polja puna, mulj se ne smije koristiti onako kako je inicijalno zamišljeno, a novi se neprestano stvara. Jedno od mogućih rješenja bilo je da ovlaštene tvrtke izvade mulj iz polja i zbrinu ga na propisan način – daljnjom uporabom, odlaganjem na deponije ili izvozom u zemlje s manje rigoroznim zakonima.

Novi investicijski ciklus

Međimurske vode sada kreću korak dalje i nabavljaju opremu za dehidraciju mulja vrijednu 600.000 eura. To će četverostruko smanjiti količinu mulja, a samim time i troškove njegova zbrinjavanja na tržištu. Mulj koji se trenutno nalazi u bazenima

jednostavno će poslužiti kao materijal za zatrpavanje tih istih graba iskopanih prije desetak godina.

- On mora stajati u poljima dok se ne promijeni zakon ili dok se ne dogodi nešto drugo, objašnjava Vuk.

Kako sada stvari stoje, teško je očekivati promjene, pa će mulj vjerojatno ostati tamo gdje jest i služiti trstici za još bujniji rast. Inače, mulj koji izlazi s pročistača trenutno ima 4 % suhe tvari, dok bi nakon strojne dehidracije taj udio iznosio od 22 % do 25 %.

Nema jedinstva na razini EU Sva ova birokratska vrludanja "stručnjaka" koji donose pravilnike na kraju plaćaju građani Međimurja kroz razne naknade i račune. Ruku na srce, po pitanju zbrinjavanja otpadnog mulja nije jedinstvena ni EU, iako Unija ima zajedničku poljoprivrednu praksu. Mulj je moguće odlagati, koristiti u poljoprivredi za poboljšanje tla ili ga spaljivati uz daljnje gospodarenje pepelom. Upravo se za model spaljivanja u budućnosti pripremaju i Međimurske vode.

Dok u mnogim zemljama EU još uvijek dominira zbrinjavanje mulja na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim površinama, Hrvatska je "papskija od Pape" i to je zabranila. Danska je jedna od vodećih zemalja koja više od 60 % ukupnog mulja koristi na poljoprivrednim površinama, uz vrlo razvijen sustav kontrole kvalitete. Sličnu praksu imaju Norveška (iako nije članica EU), Španjolska, Irska i Francuska. S druge strane, Njemačka i Austrija zakonski forsiraju spaljivanje – ne samo zbog

Krunoslav Vuk, voditelj sektora odvodnje i pročišćavanja

sigurnosti, već i zbog obveze izdvajanja fosfora iz pepela, što je lakše izvesti nakon spaljivanja nego izravno iz mulja na polju. Nizozemska i Švicarska ga više ne koriste u poljoprivredi zbog stroge regulative o zaštiti voda i tla (teški metali, mikroplastika itd.).

Polja s trstikom, izgrađena bespovratnim sredstvima EU kao ekološko rješenje, sada služe samo kao skladišta jer zakon brani distribuciju mulja u koji se godinama ulagao trud i novac

Dio zemalja smatra da su koristi od dušika i fosfora iz mulja veće od rizika, dok druge (uključujući Hrvatsku) primjenjuju načelo predostrožnosti i uvode stroža pravila od onih koja propisuje EU. Ironično, iako je Hrvatska zabranila upotrebu domaćeg mulja u poljoprivredi, njezini građani ipak jedu “kontaminirano” voće i povrće iz zemalja u kojima takva zabrana ne postoji.

Oživio je sajam i plac

Kako se temperature polako dižu, tako se vraća i život na sajam i središnju tržnicu. Istina, kako se moglo čuti na placu, daleko je to od onog pravog života, ali eto, bit će i toga. Standardni prodavači nudili su med, jabuke, hladetinu, zimnicu, kiselo zelje, tjesteninu , a mogao se kupiti i domaći kivi te mušmule.

Nešto življe, ipak je ove srijede bilo na sajmu. Bilo je i prodavača i kupaca s time da se najviše pričalo o zimi i neočišćenim stazama sajma.

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1,50 € Kiselo zelje (kg): 3,50 €

Kisela repa (kg): 4,00 €

Mrkva (kg): 2,00 €

Kelj (kg): 3,00 €

Hladetina (kom): 4,50 €

Med (flašica): 10,00 €

Mušmule (kg): 3,00 €

Kivi (kg): 3,00 €

Jabuke (kg): 1-2,00 €

Ono što se moglo primijetiti već po dolasku su sanjke i lopate za snijeg, stvari koje su se proteklih dana tražile na sve strane. U jednom trenutku, čak je bila i nestašica jer takvu količinu snijega Međimurje već dugo nije vidjelo. Sanjke su se tako nudile od 50 do 100 eura s time da se moglo birati između onih s drvenim i platnenim sjedalom. Lopate pak su bile oko 10 eura. S obzirom na jutarnje minuse, deke su dominirale štandovima, odnosno

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 1,00 €

Zelje (kg): 0,50 €

Batat (kg): 2,00 €

Mrkva (kg): 2,00 €

Orasi (kg): 12,00 €

Mandarine: (4 kg): 4,00 €

Med (flašica): 6-8,00 €

Sanjke: 50-100,00 €

Lopata: 10,00 €

Suho meso: (kg): 14-45,00 €

skrivale su osjetljivu robu. Shodno tome, oku je uglavnom bila dostupna hrana za životinje poput kukuruza, pšenice i tritikala kao i sušeno voće, med, grah, mrkva… Tek kad je sunce malo zagrijalo, iz dostavnih vozila izvlačilo se i ostalo, od kelja, poriluka i salate na dalje. (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Mikotoksini u hrani za ljude i životinje

Piše: Dunja Turk, dipl. ing./prof. biol.

Plijesni su mikroskopske gljive koje tijekom svog rasta i razvoja proizvode i izlučuju brojne spojeve da bi se obranile od ostalih mikroorganizama. Takve izlučevine mogu biti ljudima korisne tvari, primjerice sekundarni metaboliti zelene plijesni kistaca, koji se rabe u proizvodnji antibiotika penicilina. S druge strane izlučevine mnogih plijesni imaju štetne učinke na ljude i životinje jer djeluju toksično na živi organizam.

Takvi spojevi se nazivaju mikotoksini (mykes – grč. gljiva, toxikon – grč. otrov). Danas je poznato više od 400 različitih mikotoksina od kojih su u ljudskoj i stočnoj hrani najčešći deoksinivalenol (DON), zearalenon (ZON), a�latoksini, fumonizini i okratoksin, a smatra se da mnogi dosad još nisu otkriveni. Više različitih vrsta plijesni može proizvoditi isti mikotoksin, ali jednako tako jedna vrsta plijesni može proizvoditi više različitih tipova mikotoksina.

Ljudi i domaće životinje najčešće su izloženi mikotoksinima putem kontaminirane hrane, a rjeđe disanjem ili putem kože. Povoljnu podlogu za rast plijesni i proizvodnju mikotoksina predstavljaju žitarice, voće, povrće, orašasti plodovi i sjemenke koje se koriste direktno u prehrani ili kao sirovina za proizvodnju ljudske i stočne hrane. Rizik od kontaminacije namirnica mikotoksinima se povećava uzgojem, preradom i skladištenjem na vlažnom prostoru uz povišenu temperaturu, što predstavlja povoljne uvjete za razmnožavanje plijesni. Mikotoksini su kemijski vrlo stabilni spojevi te tijekom tehnološke obrade namirnica

zadržavaju svoju strukturu i toksičnost. Hrana kontaminirana mikotoksinima nema drugačiji miris ni okus od zdravstveno ispravne hrane stoga se prisutnost mikotoksina utvrđuje isključivo laboratorijskim analizama. Trovanja mikotoksinima - mikotoksikoze, su češće u veterinarskoj praksi nego u humanoj medicini jer je stočna hrana većinski biljnog porijekla te je najčešće prerađivana i skladištena u slabije kontroliranim uvjetima. Simptomi mikotoksikoza ovise o vrsti mikotoksina te koncentraciji i trajanju izloženosti. Neki od simptoma mikotoksikoza u ljudi jesu: proljev, povraćanje, kožni osip, a uslijed kroničnog izlaganja moguća je pojava ozbiljnih oštećenja stanica i unutarnjih organa s trajnim posljedicama na vitalne procese u organizmu.

Od svih mikotoksina najrizičniju skupinu za ljude predstavljaju a�latoksini jer ih proizvode plijesni koje su sveprisutne u prirodi uslijed velikog broja spora koje se šire zrakom u svrhu rasprostranjivanja. Također osim na namirnicama biljnog porijekla može ih se naći i u mesnim i mliječnim proizvodima, gdje su dospjeli putem prehrane stoke. Za ostale skupine mikotoksina takav oblik bioakumulacije nije dokazan.

S ciljem suzbijanja ili barem ograničavanja širenja mikotoksina i njihovih nepovoljnih učinaka na zdravlje stanovništva i domaćih životinja, potrebno je djelovati preventivno na razvoj plijesni tijekom uzgoja, žetve, prerade i skladištenja prehrambenih namirnica uz redovitu kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane za ljude i životinje.

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

PRIPREME ZA novu vrtlarsku sezonu

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Koje cvijeće saditi za oprašivače ljeti i hranu pticama zimi?

Znate li da postoje vrste cvijeća koje nam tijekom ljeta krase cvjetne gredice, a istovremeno su jako korisne jer i ljeti hrane oprašivače - a zimi sjemenkama ptice? Evo popis vrsta koje su obavezne u te svrhe u mom biovrtu (naravno, tu moram dodati i njihovu ljepotu za mene, uz svu ostalu korist).

1. Suncokret (Helianthus annuus)

Ljeti ga obožavaju pčele i bumbari, a kako krenu zoriti sjemenke, tako mi se u vrt spuštaju sjenice, zelenduri.... a sve te ptičice kad dođu u vrt istovremeno jedu i nametnike, te svojim izmetom gnoje tlo. Jedino upozorenje kod suncokreta je da naraste ogroman i crpi puno hranjiva i vode iz tla - pa ga preporučam na rubove vrta i ne preblizu povrću.

2. Echinacea (Echinacea purpurea)

Echinacea je prekrasna otporna trajnica koja privlači u vrt pčele, leptire i ptice. Tijekom ljeta boje njenih cvjetova i nektar privlače pčele i razne vrste leptira. Na jesen dok cvjetovi ocvatu i ostanu suhi “ježići” na stapkama, sjemenke postanu hrana koja je jako zanimljiva pticama, pogotovo zebama.

3. Crnooke pupavice, Rudbekije (Rudbeckia hirta i R. fulgida)

Prekrasne crnooke pupavice krase vrt jarkim žutim nijansama od lipnja pa sve do prvih mrazeva, a svojim cvjetovima privlače i pčele i leptire. Dok ocvatu osušene cvjetne glavice prepune duguljastih sjemenki također su omiljena hrana ptica, pogotovo zeba. U mom vrtu ja kombiniram 2 vrste pupavice: Rudbeckia hirtu koja cvate od lipnja i na vrhuncu cvatnje je u srpnju, te Rudbeckia fulgidu koja je u punom cvatu u kolovozu. Nakon cvatnje ostavljam da dozore sjemenke i tako mi služe kao “hranilice” za ptice na vrtu tijekom zime.

4. Češljugovina (Dipsacus fullonum)

Češljugovina je dobila ime po tome što češljugari jako vole jesti njene sjemenke. Ovo je prilično velika biljka i ima trnje pa nije pogodna za male vrtove, a i u većim vrtovima je najbolje posaditi ju na rub vrta gdje ne prolazite mnogo. Velika joj je prednost što se

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

sama zasijava tijekom godina pa ju ne morate više sami sijati, a može se recimo uklopiti u vrtu i kao zaštita od neželjenih pogleda i neželjenih prolaznika (radi visine i trnja). Osim ptica, privlači i pčele i leptire u vrt za vrijeme cvatnje.

5. Amarant (Amaranthus spp.)

Postoji puno sorti amaranta i u pravilu imaju jestivo mlado lišće koje možete pripremati kao mladi špinat. Osim toga, amarant uzgajamo i radi korisnih sjemenki za jelo, ali i ukrasa. I ptice vole njihove sjemenke, koje svaka biljka amaranta proizvodi puno. Ja na vrtu ostavljam Amaranthus gangeticus i Amaranthus caudatus i preko zime, da budu dostupni pticama dok sve zapadne snijeg.

I korovi su korisni

Ptice jedu i sjemenke mnogih trava i korova poput lobode i sl - pa ako vam ne smetaju, ostavite i nekoliko takvih biljaka na vrtu da budu dostupne tijekom zime kao hrana za ptice.

Stoga, na proljeće dok radite plan za vrt svakako razmislite o uzgoju nekih od ovih vrsti čije sjemenke jedu ptice zimi. Naravno, jako je bitno ne potrgati ove biljke na jesen, nakon što ocvatu i posuše se, nego ih ostavite kako su rasle na vrtu, da ptice tijekom zime mogu jesti sjemenke s osušenih glavica. Prednost ovakvih biljaka je da ćete pticama pomoći i dok zapadne snijeg, jer će uspravne glavice ostati viriti u zraku ako naravno nisu preniske, ili snijeg nije previsoki. Ako volite veliku urednost na vrtu, posadite sve ove biljke posebno u nekom kutku i ostavite mali «kreativni nered» za ptice zimi.

Sjeme biljaka možete potražiti u našem katalogu na biovrt.com/katalog ili pak odabrati poklon komplet sjemenja „Šareni vrt“ uz nabavku našeg Kalendara iz Biovrta za 2026.

Vrtlare već svrbe prsti

Piše: Vlasta Vugrinec

Iako se prava sezona tek zahuktava, siječanj je ključan za pripremu vrta. Čišćenje gredica, odabir kvalitetnog starinskog sjemena i pametno planiranje sjetve temelj su budućeg uroda. Bez obzira na vremenske uvjete, trud uložen u planiranje i boravak na zraku donose zadovoljstvo koje može pružiti samo rad u vlastitom vrtu.

Stoga vrtlare, dok gledaju snijeg koji se topi, dodatno svrbe prsti, išli bi oni polako drbati u svoj vrt, ali vremenski uvjeti još ne daju. No, posao se uvijek nađe, barem to Međimurcima nije problem.

Čišćenje i planiranje gredica

Već samu laganu šetnju do vrta ometa “tisuću” sitnih poslića za obaviti. Em tu je snijeg slomio grančicu ružmarina, em tu strši grana cimpreze, srebrni bor se malo previše raširio, grane cedra bilo bi dobro pri tlu malo orezati radi lakše košnje i tako bi se moglo nabrajati u nedogled. Istina, nisu to oni pravi poslovi koji bi potrajali, ali ipak vesele, ako ništa drugo, a ono barem zbog boravka na svježem zraku, na suncu te laganog �izičkog rada.

I taj dio posla može se odraditi i u vrtu. Navikli smo već na gredicama ostavljati jesenko-proljetno ili zimsko povrće, začinsko bilje, poneki grm bobičastog voća i slično. Sve to treba pregledati, ukloniti osušene ili polomljene

grančice. Uz put, kako to god izgledalo ekstremo, koju piknuti i u zemlju. Tko zna, možda će se i primiti.

Čim se snijeg otopi, tko nije stigne još i pobacati kompost.

Prema najavama prognostičara i dolaskom toplijih dana, moguća je i prva sjetva i to boba.

No, prije toga se isplanira sadnje i sjetva, barem kod onih koji još uvijek imaju gredice. Jer sve je više vrtlara koji se ne muče formiranjem ravnih gredica, štihanjem i okopavanjem već vrtnu plohu zastru malčem i siju, malo tu, malo ondje. Tako imaju mješavinu povrća, začinskog bilja, cvijeća i to prije svega dragoljuba, kranjčeca i nevena, dakle bilja koje se međusobno podupire u rastu i razvoju i štite jedni druge od nametnika i bolesti. No, to ne znači da ruka vrtlara tu nije potrebna.

S obzirom na ono što nam nude sjemenarske kuće, hobi vrtlari sve su više u potrazi za domaćim, starinskim sortama koje je najjednostavnije pronaći na razmjenama

uglavnom putem organizirane razmjene, odnosno svaki vrtlar ima svog provjerenog sjemenara. Naime, tu je puno veći raspon sorata, sorte su otpornije na boleštine, prilagođene su našem podneblju.

Odabir sjemena

Uz dobro pripremljen vrt, vrlo važan čimbenik uspjeha je i pravo, odnosno zdravo sjeme. Svi koji uzgajaju povrće za vlastite potrebe, vole sijati svoje sjeme ili sjeme provjerenih proizvođača. S obzirom na ono što nam nude sjemenarske kuće, posljednjih godina, hobi vrtlari sve su više u potrazi za domaćim, starinskim sortama i to ne samo povrća već i cvijeća. Doduše, popularne su i starinske sorti voćaka, prije svega jabuke, kruške, šljive i trešnje. A takvo sjeme nabavlja se

Istina, uvijek se pokušava uzgojiti i poneka nova vrsta tim više što je svijet postao globalno selo pa nije problem dobiti sjeme iz Perua ili Argentine. Čuvari sjemena pak su ovih dugih zimskih dana sigurno prebirali po svojim sjemenkama, odvajali ko Pepeljuga, ovo valja, ovo ne, i punili vrećice koje će ponuditi na razmjenu.

Srećom, prošla godina bila je dosta dobra, osim naravno pripeke i vrućine jer je bilo rajčice, paprike, salata tako da se uspjelo pobrati dosta sjemenja. Dakle, uz pripremu vrtne plohe i odabir sjemena, treba napraviti i plan sadnje

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

i sjetve kako bi do izražaja došli dobri susjedi. Bitno je i planirati vrijeme sjetve tako da se u svježem povrću može uživati cijele sezone. Iskusni vrtlari dobro znaju da se primjerice ne sije sva salata odjednom, isto kao i špinat, da se sade rane i kasne kupusnjače, mrkva i peršin također se planiraju ta ranu i kasniju sjetvu itd. Isto tako znaju i da se s �lancima rajjčice i paprike ne ide rano, vć u travnju jer bi se moglo dogoditi da se presađuju dva puta zbog Ledenih svetaca. Na prvu, početku sve to izgleda dosta komplicirano, no nije tako. Bitno je ne odustati jer je ionako svaka sezona za sebe i neko povrće obilno rodi dok drugo podbaci. I sitni plodovi rajčice iz vlastitog vrta puno su bolji od krupnih iz trgovačkih centara.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

UDRUGA UMIROVLJENIKA GRADA ČAKOVCA - Klub Savska Ves organizirala kviz “Volim Hrvatsku”

Deset

ekipa odmjerilo znanje

Savska Ves je prošlog ponedjeljka bila pravi mali centar znanja i dobrog raspoloženja. U organizaciji Udruge umirovljenika grada Čakovca – Kluba Savska Ves održan je kviz znanja simboličnog naziva „Volim Hrvatsku. Kviz je okupio trideset sudionika željnih dokazivanja znanja, ali i ugodnog druženja. Pod vodstvom predsjednice Kluba Slavice Bedić te uz koordinaciju Zdenke Jožić, kviz je okupio 10 ekipa, svaku sastavljenu od tri člana. Natjecatelji su se okušali u 30 pitanja iz hrvatske povijesti, zemljopisa, književnosti, �ilma i opće kulture, pokazujući zavidno poznavanje nacionalne baštine i kulture. Bilo je zanimljivo čuti tko je izmislio Vegetu, koji je nacionalni cvijet Hrvatske, koji su hrvatski nobelovci, koji su naši košarkaši

Zdenka Jožić i predsjednica Kluba Savska Ves, Slavica Bedić

u Kući slavnih, koja je himna hrvatskih rukometaša, koje je najveće jezero, koji najviši vrh, a koji su najveći otoci Hrvatske.…. Najuspješnija je bila ekipa Kluba umirovljenika Savska

Ves 1, u sastavu Milica Kolarić, Nada Šarić i Biserka Hižman, koja je zasluženo osvojila prvo mjesto. Drugo mjesto pripalo je ekipi Udruge za rekreaciju žena Savska Ves – ekipa 1 koju su činili Branka i Mate Srnec

te Snježana Zorković, dok je treće mjesto osvojila ekipa 3 Udruge za rekreaciju žena, u sastavu Lidija Marciuš, Melita Živko i Martina Trupković.

Čestitke pobjednicima i svim sudionicima uputila je i Lana Remar, dogradonačelnica Grada Čakovca, istaknuvši važnost ovakvih susreta koji potiču druženje, aktivnost, zajedništvo i cjeloživotno učenje.

Uz natjecateljski duh, kviz je protekao u toploj i prijateljskoj atmosferi, a organizatori su već najavili novo izdanje kviza za mjesec dana, čime se nastavlja lijepa tradicija zajedničkog učenja u Savskoj Vesi. Nakon završetka natjecanja sudionici su se nastavili družiti uz friške kroasane i piće, koje su s puno truda pripremili vrijedni domaćini. (sz)

PRIOPĆENJE UDRUGE

Branitelji zajedno

Međimurje i Gvozdansko povezuje obitelj Zrinski

Na XVI. tradicionalnom hodočašću u Gvozdansko, održanom 11. siječnja 2026. godine, po drugi su put zaredom sudjelovali i predstavnici udruga članica BRANITELJI ZAJEDNO – zajednice braniteljskih udruga ratnih postrojbi Međimurske županije. Njihova prisutnost još je jednom potvrdila trajnu povezanost Međimurja s ovim povijesnim mjestom hrvatske žrtve i otpora. Središnji dio hodočašća bilo je svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio požeški biskup Ivo Martinović, u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, župnikom Darijom Stankovićem i više svećenika. U Gvozdansko su pristigli hodočasnici iz svih krajeva Hrvatske, a među njima i predstavnici državnih, županijskih, gradskih i općinskih vlasti, hrvatski generali, brojne braniteljske i povijesne udruge.

Međimurje i Gvozdansko (hrvatsko Pounje) povezuje bogata ostavština obitelji Zrinski. U naselju Gvozdansko nalazi se starohrvatska utvrda koju su podigli hrvatski plemenitaši Zrinski. U njoj je Nikola III. Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu nov-

ca, a sama je utvrda u 16. stoljeću postala ključna brana pred osmanskim osvajačima.

Osmanlijska vojska je između 1571. i 1577. godine četiri puta bezuspješno pokušala osvojiti Gvozdansko. Tek 1578., nakon petog pohoda i tromjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše, uspjeli su ući u utvrdu — ali pobjedu nisu odnijeli. Branitelji su, iscrpljeni glađu i hladnoćom, ostali na svojim položajima do posljednjeg daha, ostavivši trajni simbol hrabrosti i vjernosti domovini.

Nakon mise uslijedio je mimohod i komemoracija u čast hrvatskim junacima Gvozdanskoga iz 1578., 1941. i 1991. godine. Time je još jednom naglašena neprekinuta povijesna nit žrtve i opstojnosti hrvatskog naroda na ovom prostoru. Kod spomen-križa molitvu je predvodio biskup Košić, a vijence i svijeće položili su predstavnici državnih i lokalnih vlasti, braniteljskih udruga te kulturnih i povijesnih društava. (Šalje: Branitelji zajedno - Zajednica braniteljiskih udruga ratnih postrojbi Međimurske županije)

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1582

Ljiljana čita sve od A do Ž

Protekli ponedjeljak ujutro platnenu crvenu poklon-vrećicu darovali

Ljiljani Fujs iz Čakovca u Trgovini Krk u Travničkoj ulici na jugu u Čakovcu. Zauzvrat nam je rekla što voli čitati u Međimurskim novinama. Otkrila nam je zanimljiv redoslijed čitanja.

SPOMEN

Podsjetnik na povijesnu ulogu u oslobođenju Međimurja

Spomen-ploča dr. Ivanu Novaku predstavlja važno mjesto sjećanja na jednog od najzaslužnijih sinova Međimurja. Dr. Ivan Novak bio je ključna �igura u događajima koji su doveli do oslobođenja Međimurja od mađarske vlasti i njegovog sjedinjenja s Hrvatskom 1918. i 1919. godine, a spomen-ploča njegovo je trajno priznanje za doprinos koji je ostavio svom zavičaju.

Spomen-ploča podsjeća ne samo na njegov politički i društveni angažman nego i na težak put koji je ova regija prošla kroz turbulentna razdoblja prošlog stoljeća. Mramorna ploča postavljena je na kući u kojoj je dr. Ivan Novak živio i radio u Ulici Matice hrvatske 14, a postavila ju je Matica hrvatska ogranak Čakovec 20.11.2009., u prigodi 75. obljetnice njegove smrti. Sama ploča služi kao poticaj za edukaciju novih generacija o važnosti povijesnih događaja koji su oblikovali suvremeno Međimurje. (mg)

Redom ju zanima aktualno, pa kultura i malo domaće politike. Zatim čita novosti iz pojedinih područja Međimurja, posebno iz Donjeg Kraljevca u kojem je godinama radila i živjela. Iza toga pogleda sport, a na kraju pročita sve od A do Ž. U trgovini su radile

Nada Lehkec iz Šenkovca i Tanja Krišto�ić iz Podbresta. Nada čita zanimljivosti, aktualnosti, a prolista cijele novine, pa čita sve što joj zapne za oko. Tanja nam je priznala da novine čita jako rijetko, ali zato pročita sve što objavimo na web portalu i društvenim mrežama. (sz)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći

kupon 129. kola

Novo, 129. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 27.siječnja. Sretnog dobitnika 129. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. siječnja. (mk)

i naočale pokupi

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji

Atomska energija

Dore Vuraić

Kako se spajaju laboratorijske epruvete i svjetla pozornice? Dora Vuraić, pjevačica popularne grupe Atomi, otkriva nam svoju "savršenu formulu" uspjeha. Između zahtjevnog studija kemije i vikend nastupa koji podižu publiku na noge, Dora nam priznaje: „Iskreno, nije uvijek lako, ali kad radiš ono što voliš, sve postane lakše.“ Više donosimo u intervjuu tjedna na 3. stranici Medije. (sh, Foto: Kristina Kobal)

VIKEND VODIČ

Petak, 16. siječnja

18:00 predstavljanje knjige Moj put Camino, dvorana Pastoralnog centra bl. Alojzija Stepinca, Prelog

19:00 Zvuk klasike, Samanta Grahovec, Zgrada Scheier, Čakovec

19:00 1. predavanje: Avantura Borneo – Sonja Tošić Grlač, CZK Rudar, Mursko Središće

Subota, 17. siječnja

9:00 Dan otvorenih vrata Yamaha Music School

Čakovec – Yamaha Music School Čakovec

20:00 Bloger Krule Stand Up, CZK Rudar – Mursko Središće

21:00 AJMO u Prostor: Pomelo Chess Society + Clone Age + Terror Trash, Prostor, Čakovec

Nedjelja, 18. siječnja

8:00 Bundekov pohod, parkiralište Toplica Sve� Mar�n

13:30 Vincekovo u Svetom

Mar�nu na Muri, centar Svetog Mar�na na Muri

MJESEČNI VODIČ

Utorak, 20. siječnja

18:30 1. glazbeno-književni

susret Ansambla Pučpuljike

“Pjesmom do zvijezda”, Zgrada Scheier, Čakovec

Četvrtak, 22. siječnja

20:00 Kerekesh Teatar: Iva i Gloria, CZK Čakovec, Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

ZVUCI KLASIKE u Scheierici

Samanta Grahovec i Danijel Oto pripremaju odličan koncert

Ljubitelji klasične glazbe ovog će petka, 16. siječnja u 19 sati, doći na svoje. U koncertnom prostoru Scheierice u Čakovcu nastupit će nagrađivana sopranistica Samanta

Samanta Grahovec

Grahovec uz klavirsku pratnju profesora Danijela Ota.

Grahovec, koja je svoje glazbeno putovanje započela u Čakovcu, danas je studentica diplomskog studija na prestižnoj Akademiji u Grazu. Iza nje su brojni nastupi na Varaždinskim baroknim večerima te uloge u velikim opernim projektima poput Mozartove Čarobne frule.

Pratnju na klaviru pružit će joj Danijel Oto, cijenjeni pijanist i pročelnik Odjela za klavir u Glazbenoj školi u Varaždinu. S karijerom koja uključuje nastupe u Beču, Parizu i Pragu te više od 250 pedagoških nagrada, Oto slovi

GLAZBENA SLASTISTICA

Kad “U san mi dođu tambure”

U nedjelju, 18. siječnja 2026. u Dvorani Osnovne škole Nedelišće s početkom u 16 sati održat će se koncert „U san mi dođu tambure“, koji će zasigurno oduševiti sve poklonike tradicionalne glazbe.

Tamburaški orkestar KUU Zasadbreg, pod ravnanjem dirigenta prof. Miroslava Novaka, pripremio je bogat i emotivan program koji obiluje virtuoznim izvedbama i ritmičkim glazbenim putovanjem kroz najljepše tamburaške note.

Uz orkestar nastupit će i posebni gosti poznati glazbenici Vitomira Turk, Ivana Bakač Mikolaj, Lucia Šajnović Novak, Nenad

Dirigent Miroslav Novak

Šajnović i Krešimir Polanec, čije će izvedbe dodatno obogatiti ovaj glazbeni susret.

Organizatori, KUU Seljačka sloga Nedelišće i Turistička zajednica područja Srce Međimurja, pozivaju sve zaljubljenike u tamburašku glazbu da svojim dolaskom podrže izvođače i uživaju u večeri ispunjenoj toplinom, emocijom i glazbenom izvrsnošću. Ulaz je slobodan, pridružite se i doživite glazbu koja budi najljepše osjećaje! (mg)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: Martina Mlinarević: Prenijet ću te preko Praga Dobitnik knjige Herakline spone objavljene u prošlom broju je Jasminka Damiš iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1583

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

POKLANJA KNJIGU

Martina Mlinarević: Prenijet ću te preko Praga

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Istog dana, 14. svibnja 1982. godine, u Odesi i Ljubuškom, rodili su se dječak i djevojčica. Četrdeset godina poslije, srest će se u Pragu. Ona će tamo biti veleposlanica Bosne i Hercegovine, a on i njegova obitelj prognanici.

za jednog od najistaknutijih umjetničkih suradnika u regiji. Posjetitelje očekuje program prožet opernim arijama i virtuoznim klavirskim dionicama. (mg)

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

• 21.11. do 1.3. 2026. Izložba One umjetnice

Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

• 5.12. do 25.1. 2026. Izložba Vesna Parun: Koralj vraćen

Međimurju

Mul�medijalna dvorana MMČ

• 15.1. do 2.2. 2026. Izložba karikatura Ivana Haramije Hansa Izložbeni prostor CZK Čakovec

PREDAVANJE u Murskom Središću

Sonja Tošić Grlač u avanturi Borneo

Što povezuje prašumu Bornea, tropsku vlagu, „stepenice bez kraja“, rafting nabujalom rijekom Padas i uspon na vrh Mount Kinabalu visok 4 095 metara? Odgovor donosi putopisno predavanje nazvano Avantura Borneo, koje će u petak, 16. siječnja u 19 sati u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću održati Sonja Tošić Grlač.

Sonja Tošić Grlač, članica Planinarskog društva Extrem Čakovec, poznata je po svom neumornom planinarskom i istraživačkom duhu te je svoje dosadašnje pustolovine uključujući prolazak poznatih ruta poput Camin de Santiago i osvajanje afričkog Kilimandžara

vješto pretvorila u inspirativne priče za publiku.

Program obuhvaća i značajne pustolovine poput uspona na Mount Kinabalu (4 095 m), rafting niz rijeku Padas, kao i opise „stepenica bez kraja“ koje su dio uspona na planinski vrh. Kroz humor, iskrenost i energiju, Sonja publici približava ono što svako putovanje čini nezaboravnim iskustvom.

Predavanje Avantura Borneo dio je zimskog ciklusa putopisnih večeri koje se u organizaciji planinarskih udruga i kulturnih centara održavaju tijekom siječnja i veljače. Ulaz je slobodan, a program je namijenjen svim ljubiteljima prirode, planinarenja i putovanja. (mg)

Petak, 23. siječnja

17:00 Susret poduzetnika, obrtnika i OPG-eva s područja grada Mursko Središće, Sokolski dom, Mursko Središće

19:00 Predavanje Biljana Fundak: Camino – hodočašće, avantura ili poziv?, CZK Rudar, Mursko Središće

Subota, 24. siječnja

09:00 Dan otvorenih vrata, Yamaha Music School Čakovec

20:00, Bloger Krule Stand Up, CZK Rudar – Mursko Središće

Petak, 23. siječnja

17:00 Susret poduzetnika, obrtnika i OPG-eva s područja grada Mursko Središće, Sokolski dom, Mursko Središće

Subota, 24. siječnja

8:00 Vincekovo po štrigovskim bregima, Dom kulture Štrigova

9:00 Dana mimoza, Trg Republike, Čakovec

9:30 Vincekovo u Srcu Međimurja, Sportski dom Macinec

15:00 24. Podturenski fašnik, Društveni dom Podturen

Petak, 30. siječnja

19:00 Predavanje Damir

Šantek: Visoko iznad oblaka, CZK Rudar, Mursko Središće

Subota, 31. siječnja

16:00 Fašnik u Zasadbregu, Društveni dom Zasadbreg Četvrtak, 5. veljače

18:00 Predavanje Ante Radonić, Muzej Croata insulanus Grada Preloga

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Stvorit će multinacionalnu zajednicu kao potvrdu da se odluke o dobru barem dijelom mogu suprotstaviti turobnim zakonitostima stvarnosti, započinje autorica, stvarajući roman koji povezuje teme ljubavi, gubitka, domovine i čovječnosti.

Roman donosi emotivnu i duboko ljudsku priču o dvoje ljudi čije se sudbine prepliću između Odesse, Ljubuškog i Praga.

Martina je napisala neobičnu i vrlo potresnu knjigu. Istovremeno, riječ je o diplomatskom dnevniku i o dobro sročenom proznom izvještaju koji se tiče bliskih ljudi. Pročitajte njezin ljubavni roman o bližnjima i o domovini!

intervju tjedna

DORA VURAIĆ, pjevačica popularne međimurske grupe Atomi

Između epruveta i mikrofona osjećam se najbolje

Dora Vuraić iz Brezničkog Huma otkriva kako balansira studij kemije i glazbenu karijeru u grupi Atomi, svoje glazbene uzore i planove za budućnost

Piše: Kristina Kobal

Dora Vuraić (24) iz Brezničkog Huma, pjevačica popularne međimurske grupe Atomi, otvorila je vrata svog života i karijere u ekskluzivnom razgovoru za Međimurske novine. Susreli smo je na dočeku Nove godine u dvorani Mesap u Nedelišću, gdje je svojim glasom i energijom oduševila publiku. Iako se čini da je balansiranje između studija kemije i glazbene karijere izazovno, Dora je pokazala kako se strast i disciplina mogu savršeno spojiti.

- Iskreno, nije uvijek lako. Tjedni su često užurbani, s puno trčanja s jednog mjesta na drugo i ponekad je izazovno uskladiti fakultetske obaveze, rad u laboratoriju i probe. Ipak, kad radiš ono što voliš, sve to nekako postane lakše. Trenutno sam na zadnjoj godini diplomskog studija, pa su obaveze nešto manje, što mi omogućuje da lakše balansiram između znanosti i glazbe, priznaje Dora.

Glazbeni uzori koji oblikuju stil pjevanja

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 28.1.2026. u CineStaru Varaždin.

Dora ističe da je emocija ključna za nastup i da tehnička perfekcija nije jedini cilj. - Kada pjevam, želim prenijeti priču, osjećaje i energiju publici. Tehnička savršenost je važna, ali emocija je ono što publiku stvarno povezuje s glazbom, dodaje.

Rituali i pripreme prije nastupa

Iako nema striktan ritual, Dora se trudi opustiti i pripremiti za nastupe. - Volim se lagano upjevati u autu na putu do nastupa, čisto da se opustim i lakše uđem u ritam. Ponekad još jednom preslušam nekoliko pjesama i pokušam se što više opustiti prije izlaska na pozornicu. Kada radimo na novim pjesmama, najbolja metoda mi je što više

Glazba je Dorin život od malih nogu, a kroz godine su se mijenjali i njezini glazbeni uzori. - Vanna i Adele su pjevačice koje su još od ranog djetinjstva najviše utjecale na moj glazbeni put. Najviše cijenim izvođače koji pjevaju iskreno, s emocijom, koji znaju ispričati svoju priču, a ne se oslanjati isključivo na tehničku savršenost. Upravo je taj pristup uvelike oblikovao i moj stil pjevanja, objašnjava pjevačica.

puta odslušati pjesmu, a tek ju onda krenuti vježbati, otkriva.

Ona naglašava da je kontinuirano slušanje i ponavljanje pjesama ključ za savladavanje nastupa, ali i za kreativni proces stvaranja novih melodija. - Tako se pjesma doista usadi u pamćenje i postane prirodna za izvođenje, kaže Dora.

Slobodno vrijeme između glazbe i studija

Iako je užurban život studenta i pjevačice, Dora pronalazi vrijeme za svoje hobije i druženje. - Slobodno vrijeme najviše volim provoditi u krugu svojih najbližih – s obitelji i prijateljima. Osim toga, jako volim putovati. U svakom slobodnom trenutku nastojim otkriti neku novu lokaciju, upoznati nove gradove, kulture, njihovu tradicionalnu hranu i običaje, priča Dora.

Glazba joj je stalno prisutna, bilo kroz slušalice dok putuje ili kroz probe i nastupe. - Glazba je moj svakodnevni saputnik. Čak i kada ne pjevam aktivno, ona je prisutna u

VODE VAS U KINO KAKO DO

Dobitnik ulaznica za film: Viktor Lazar DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film NUREMBERG

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

mom životu i oblikuje raspoloženje i kreativnost, dodaje. Pogled u budućnost

Kad je riječ o planovima za budućnost, Dora ostaje otvorena za sve mogućnosti.

- Voljela bih da za pet godina i dalje radim ono što volim i što me ispunjava. Trenutno je to neka kombinacija kemije i glazbe, ali ako se otvori neka nova, neočekivana avantura, spremna sam je objeručke prihvatiti. Najvažnije mi je ostati svoja i baviti se onim što volim, kaže pjevačica.

Ona ističe kako je važno imati �leksibilnost i spremnost na promjene, ali i dosljednost u onome što nas istinski ispunjava. - Bilo da se radi o

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

znanosti ili glazbi, važno je raditi s ljubavlju i predanošću, zaključuje Dora.

Dora Vuraić je primjer mlade osobe koja uspješno balansira akademski život i glazbenu karijeru, pokazujući kako strast, disciplina i ljubav prema onome što radimo mogu spojiti dva potpuno različita svijeta. Od njezinih glazbenih uzora do svakodnevnih rituala, te ljubavi prema obitelji i putovanjima, jasno je da je Dora istinski posvećena svom putu i otvorena za sve izazove koje život nosi.

Čakovečka špica

MALI NOGOMET

11. ZIMSKI MALONOGOMETNI TURNIR NŠ MALA SUBOTICA

80 ekipa i sedam uzrasta u pogonu

Najdominatnija škola na turniru bila je NŠ Sloga, koja je osvojila četiri kategorije i imala više individualnih nagrada, pokazujući dosljednu kvalitetu

Piše: Luka Pongračić

Foto: Krešimir Marđetko

Od petka do subote Mala Subotica i Orehovica bile su domaćini 11. izdanja tradicionalnog dvoranskog malonogometnog turnira za mlađe uzraste u organizaciji Nogometne škole Općine Mala Subotica. Turnir je i ove zime okupio velik broj mladih nogometaša, trenera i gledatelja, potvrdivši kontinuitet i važnu ulogu u razvoju mlađih kategorija na sjeveru Hrvatske. Natjecanja su se paralelno odvijala u dvoranama osnovnih škola u Maloj Subotici i Orehovici, a kroz tri dana nastupilo je ukupno 80 ekipa raspoređenih u sedam dobnih kategorija, od vrtićkog uzrasta do U17 selekcija. Na parketima se igralo borbeno i dinamično, uz velik broj utakmica i izražen natjecateljski duh primjeren dobi sudionika.

Najmlađi otvorili turnir u M. Subotici

Najmlađi sudionici, dječaci iz kategorije U7,

otvorili su turnir u petak u dvorani OŠ Mala Subotica. Naslov je osvojila NŠ Općine Mala Subotica 1, ispred NŠ Sloge i ŠN Dinamo-Zelenko-Bat. Individualna priznanja također su ostala u rukama domaćih igrača –najbolji strijelac bio je Abel Novak, najboljim vratarom proglašen je Matej Plaftak, dok je titulu najboljeg igrača ponio Fran Horvat. U kategoriji U8, igranoj u nedjelju u Maloj Subotici, slavila je NŠ Sloga. Drugo mjesto pripalo je NŠ Općine Mala Subotica 1, a treće ŠN Dinamo-Zelenko-Bat. Naje�ikasniji igrač bio je Roko Vrzan, dok je Leni Krišto�ić proglašen najboljim vratarom turnira. Priznanje za najboljeg igrača dobio je Kosta Jekić iz NŠ Općine Mala Subotica 1. Dan ranije u subotu, u konkurenciji U9, naslov je također osvojila NŠ Sloga. Druga je bila ŠN Dinamo-Zelenko-Bat, a treća NŠ Sveti Juraj na Bregu. Fran Kovačić bio je najbolji strijelac, Luka

Horvat istaknuo se kao najbolji vratar, dok je za najboljeg igrača proglašen Noa Petrinjak. Orehovica domaćin starijih uzrasta

Starije kategorije igrale su se u dvorani OŠ Orehovica. U uzrastu U11 najviše je pokazao Baroks Varaždin, koji je osvojio prvo mjesto ispred ŠN Sveti Martin crveni i NŠ Sveti Juraj na Bregu crni. Viktor Habek predvodio je listu strijelaca, Arian Švec bio je najbolji vratar, a Leon Žganec proglašen je najboljim igračem kategorije. U kategoriji U13 naslov su osvojili Međimurski lepi dečki – crveni, dok su se iza njih plasirali NŠ Sloga plavi i Međimurski lepi dečki. Najbolji strijelac bio je Ivano Horvat, najboljim vratarom proglašen je Ian Herman, a priznanje za najboljeg igrača dobio je Noel Krišto�ić. Natjecanje U15 donijelo je naslov MNK Fotex Junajtedu, ispred ŠN Rudar zeleni i NK Varteks

KOŠARKA

TREĆA LIGA

Momčad Čakovca je izgubila na domaćem parketu od varaždinskog Varteksa i svojim prvim porazom zaoštrila borbu za prvo mjesto na tablici. U donjomeđimurskom derbiju između Dubravčana i Kotoribe pobijedila je Kotoriba i tom pobjedom i dalje drži poziciju na tablici vrlo blizu vrhu. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Čakovec - Varteks 54:61 (12:18, 16:10, 14:19, 12:14)

ČAKOVEC: Podvezanec 3, Levačić 5, Novak 5, Capek 9, Jelenić 2, Biševac 15, Vugrinec 8, Megla 2, Vurušić V 5, Vurušić I 5

Dubravčan - Kotoriba 71:85 (16:8, 15:23, 22:25, 18:21)

DUBRAVČAN: Raić 5, Lisjak 5, Miser 8, Klipić 7, Jakupak 17, Krušelj 24, Ribić 5

KOTORIBA: Habuš 5, Ujlaki N 2, Ujlaki D 15, Fuš I 19, Fuš P 2, Žvorc 12, Krušelj 28

Vinica - D. Kraljevec 71:92 (12:32, 23:11, 12:26, 21:24)

DONJI KRALJEVEC: Lepen 13, Trupković 4, Ivanović D 8, Križanić 25, Ivanović J 23, Levačić 5, Vlah 3. Trener Balent N

Dubravčan - Varteks 57:76 (7:16, 22:20, 17:20, 11:20)

DUBRAVČAN: Raić 12, Lisjak 2, Miser I 18, Miser S 3, Klipić 7, Klipić 5, Strbad 4, Jakupak 6

Čakovec- D. Kraljevec 90:56 (16:25, 27:5, 24:14, 23:12)

ČAKOVEC: Podvezanec 25, Levačić 2, Novak 14, Capek 5, Šopar 5, Jelenić 7, Biševac 8, Volf 4, Vugrinec 3, Megla 11, Vurušić 6

DONJI KRALJEVEC: Lepan 4, Vlah 5, Trupković 16, Ivanović J 2, Ivanović D 13, Križanić 16

Kotoriba - Rudar 67:53 (21:10, 18:12, 15:23, 13:8)

KOTORIBA: Habuš 9, Ujlaki N 5, Ujlaki D 14, Fuš I 12, FušP 10, Zvošec 8, Puštek 6, Žvorc 3

RUDAR: Tuksar 4, Bogdan 2, Žganec 2, Mikulaj 13, Pus�ć 15, Murković 17

plavi. Sven Vincek Harjač bio je naje�ikasniji igrač turnira, Duje Domjanić proglašen je najboljim vratarom, dok je Viktor Baumhak ponio titulu najboljeg igrača ove dobne skupine.

Završnica u znaku U17 selekcija

Završnica turnira u kategoriji U17 igrala se u subotu u Maloj Subotici. Pobjedu je odnijela NŠ Sloga plavi, ispred ŠN Dinamo-Zelenko-Bat i ŠN Rudar. Martin Piknjač bio je najbolji strijelac, Karlo Marčec najbolji vratar, a priznanje za najboljeg igrača pripalo je Maximu Abelu Stojiljkoviću. Jedanaesto izdanje turnira još je jednom potvrdilo da Mala Subotica ima stabilnu i prepoznatljivu platformu za razvoj mladih nogometaša. Velik broj ekipa, kvalitetna organizacija i interes klubova iz više županija jasno govore da ovaj turnir ostaje važna točka zimskog nogometnog kalendara.

LIGA MLAĐIH KADETA U-15 Međimurje, D. Kraljevec i Varteks na regiji!

Otprije određeni parovi doigravanja Međimurje

- Varteks, Ivančica - Donji Kraljevec, te Nedelišće - Ru-

dar iznjedrili su 3 momčadi koje će igrati regionalnu ligu mlađih kadeta koja započinje ovoga vikenda. (bh)

REZULTATI DOIGRAVANJA

Varteks - Međimurje 70:53 (13:10, 18:17, 19:13, 20:13)

MEĐIMURJE: Hatlak 2, Rubin 1, Višnjić 5, Pesek 12, Štefičar 10, Smolković 2, Korent 7, Ovčar 8, Pleh 6. Trener Novak Marek

Ivančica - D. Kraljevec 49:59 (13:19, 17:20, 6:6,13:14)

DONJI KRALJEVEC: Križaj 5, Mohl 12, Horvat 15, Vlašić 4, Mesarić 23. Trener Balent N

Međimurje - Varteks 20:0

Donji Kraljevec - Ivančica 71:38 16:10, 16:11, 14:11, 25:6)

DONJI KRALJEVEC: Križaj 11, Mohl 10, Plugar 10, Horvat 8, Vlašić 15, Mesarić 17

STOLNI TENIS

PRVENSTVO MEĐIMURJA ZA MLAĐE KATEGORIJE I VETERANE

Najmlađi i najstariji spojili iskustvo i potencijal

Cjelodnevni program protekao je u napetim i kvalitetnim mečevima, jasno pokazujući da Međimurje istovremeno ima iskusne veterane i vrlo perspektivne mlade stolnotenisače

Piše: Luka Pongračić

Foto: Denis Tratnjak

U subotu je dvorana 2. Osnovne škole u Čakovcu bila ispunjena stolnotenisačima svih generacija. Na jednom mjestu održani su Veteransko prvenstvo Međimurja, 13. memorijal Nenada Vurušića te Pojedinačno prvenstvo Međimurja za mlađe kategorije. Prvi dio dana bio je posvećen veteranima i memorijalnom turniru. U konkurenciji veteranki naslov je osvojila Petra Babić Gašparlin, drugo mjesto pripalo je Kaji Krnjak, dok su treće mjesto podijelile Vesna Wrana i Gordana Antončić. Na 13. memorijalu Nenada Vurušića pobjedu je odnio Boris Preksavec, drugi je bio Robert Mikac, a treće mjesto osvojili su

KUGLANJE

Eugen Šimon i Dominik Filipašić.

Tko su najbolji veterani?

U kategoriji veterana od 40 do 49 godina prvo mjesto osvojio je Nikola Mikac, drugi je bio Nino Bašek, dok su treće mjesto podijelili Tomislav Repalust i Denis Tratnjak.

U kategoriji od 50 do 59 godina pobjednik je Zoran Vidović, drugo mjesto pripalo je Siniši Mesariću, a treći su bili Dean Lajtman i Dubravko Hozjak.

Među veteranima od 60 do 69 godina naslov je osvojio Josip Repalust, drugi je bio Branko Lipić, dok su treće mjesto zauzeli Vinko Grgić i Slavko Tratnjak. U najstarijoj kategoriji, 70+ godina, pobjedu je odnio Vinko Legin, drugo mjesto

osvojio je Vladimir Šestak, a treći su bili Franjo Krznar i Ivan Špicar. U nastavku dana dvoranu su preuzeli najmlađi natjecatelji na Pojedinačnom prvenstvu Međimurja za mlađe kategorije. Natjecalo se u pet dobnih skupina, uz mogućnost nastupa u starijoj kategoriji, što je dodatno pojačalo konkurenciju.

Najmlađi pokazali da je budućnost svjetla U kategoriji U-9 klinceza prvo mjesto osvojila je Taša Bestijanić, druga je bila Pia Malašić, a treće mjesto pripalo je Zoji Tratnjak i Niki Špernjak. U kategoriji U-9 klinaca pobjednik je Antun Krušelj, drugo mjesto

osvojio je Martin Dominić, dok su treći bili Erik Ban i Roko Matošić. U kategoriji U-11 najmlađih kadetkinja slavila je Taša Bestijanić, druga je bila Tena Crnčec, a treće mjesto osvojile su Ana Krušelj i Pia Tratnjak. Kod U-11 najmlađih kadeta prvo mjesto osvojio je Martin Dominić, drugi je bio Antun Krušelj, a treći su bili

Roko Fileš i Jakov Lipić. U kategoriji U-13 mlađih kadetkinja pobjedu je odnijela Nika Gregurec, drugo mjesto osvojila je Dunja Knez, dok su treće bile Tena Crnčec i Katja Šalamon. U konkurenciji U-13 mlađih kadeta prvi je bio Florijan Gregurec, drugi Frano Bajuk, a treće mjesto osvojili su Kevin Kedmenec i Tin Trbović. U kategoriji U-15 kadetkinja pobjednica je Nika Gregurec, druga je bila Kiara Crnčec, dok su treće mjesto zauzele Lea Gašparić i Zara Bestijanić. Kod U-15 kadeta naslov je osvojio Florijan Gregurec, drugi je bio Tin Horvat, a treći Vito Prskalo i Fran Sarač. U kategoriji U-18 juniorki prvo mjesto pripalo je Kiari Crnčec, drugo Lei Gašparić, dok je treće mjesto osvojila Zara Bestijanić. U kategoriji U-18 juniora pobjednik je Tin Horvat, drugi je bio Vito Prskalo, a treće mjesto podijelili su Domagoj Heric i Fran Matošić.

PRVENSTVO PAROVA REGIJA SJEVER - mlađi juniori

Borna i Noa brončaniI

Na kuglani u Bjelovaru održalo se prvenstvo parova regije sjever za mlađe seniore. Borna Murić (511) i Noa Branilović (532) s ukupnih 1043 čunja zauzeli su treće mjesto, te samim time osigurali plasman na prvenstvo Hrvatske koje se u drugom mjesecu održava u Slavonskom Brodu. (nt)

3. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever Prosvjetar bez šanse

S natjecanjem su nastavili i trećeligaši. Prosvjetar je gostovao kod Koprivnice, te je poražen s 6-2 (3261-3175). Već je nakon prvog bloka bilo jasno pitanje pobjednika. Domaćini su poveli s 3-0, a k tome ugradili i 141 čunj prednosti. Prosvjetar je u drugom bloku tek preko Emila Horvata (571) i Josipa Šarića (544) došao do počasnih poena. Dubravčan je u ovom kolo bio slobodan, a sljedeće kolo su domaćini Koprivnici, dok kod Prosvjetara dolazi Lepoglava. (nt)

KUP MKS-a Željezničar osvojio kup

Tokom prošlog tjedna odigralo se i finale kupa MKS-a u kojem su se sastali ekipa Željezničara i Zanatlija. U kombiniranom sastavu pobjeda je pripala Željezničaru s 7-1 i plusom od 208 čunja. Od samog početka utakmica je bila jednosmjerna. U prvom bloku do poena su došli Igor Ružić (592) i Predrag Turk (576). Drugi blok je bio najzanimljiviji. Drugi blok je bio

najnapetiji gdje Jurica Petković (574) osvaja jedini poen za Zanatliju iako ima dva čunja manje od Borne Murića (576). Na stazama pokraj pa su igrali najbolji pojedinci s jedne i druge strane. Bolji je bio Franjo Gosarić (612) protiv najboljeg Zanatlije Igora Mačeka (592). U trećem bloku još dva poena za Željezničar osvojili su Bojan Košak (603) i Luka Štrukelj (583). (nt)

1. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever

Nastavak prvenstva 1.HKLS ekipa Željezničara započela je porazom od 6-2 (3495-3454) kod drugoplasiranog Đurđenovca. Sve je krenulo loše već u prvom bloku. Franjo Gosarić (583) igra dvije odlične staze i dvije prosječne što je bilo premalo za raspoloženog

Rončevića (602). Drugi u tom bloku bio je Igor Ružić (545) koji cijeli susret igra vrlo šaroliko, ali ni blizu poena. Početak drugog bloka bio je još katastrofalniji jer naša dva najiskusnija igrača ruše mizernih 127 čunja. Kapetan Predrag Turk (583) nakon toga drastično diže igru, ali

u napetoj završnici gubi poen za 2 čunja. Bojan Košak (259) nastavlja s lošom igrom, pa ni odličnih 299 čunjeva Luke Štrukelja nije značajno promijenilo situaciju.

Zamalo do boda

Nakon 4-0 i minus od 93 čunja nezahvalnu pozi-

ciju su imali Denis Košak (606) i Josip Filajdić (579). No nisu se predavali, te su čak prije zadnjeg seta došli na samo minus 16 čunja. Ali na kraju iskusni domaćini odigravaju vrlo dobro, te ne dopuštaju 4-4. (nt)

IGOR DOMJANIĆ, predsjednik NK Međimurje otvoreno o završenoj polusezoni

NK Međimurje mora biti temelj međimurskog nogometa

Igor Domjanić veliki je op�mist oko budućnos� čakovečkog kluba

- Vjerujem da ćemo maksimalno u roku od tri godine participirati u višoj ligi. Mi ćemo već u sljedećoj sezoni napasti 2. ligu, ističe predsjednik

Piše i foto: Miljenko Dovečer

Jesenski dio sezone 2025./26. NK Međimurje završilo je u 3. NL Sjever na 12. mjestu s 13 osvojenih bodova. Iza kluba je polusezona obilježena promjenama, traženjem stabilnosti i jasnim zaokretom prema dugoročnom planiranju. O onome što je napravljeno, ali i o onome što slijedi, razgovarali smo s predsjednikom kluba Igorom Domjanićem.

– Polusezona je bila zahtjevna, ali u tom kontekstu i realna. Završili smo s 13 bodova nakon 15 kola, što nas drži izvan zone ispadanja i daje nam mogućnost da mirnije planiramo proljeće. Naravno da nitko u klubu nije u potpunosti zadovoljan tablicom, ali važno je reći da smo u sezonu ušli u fazi reorganizacije i da se dio toga morao odraziti i na teren.

Koliko su promjene unutar kluba utjecale na rezultate?

– Utjecale su sigurno. Klub je prolazio kroz fazu stabilizacije, a to nikad nije jednostavno usred sezone. Preuzeli smo klub gotovo na kraju prijelaznog roka tako da smo u tom trenutku teško mogli dovesti kvalitetne igrače. Bilo je promjena i na trenerskoj poziciji, tražila se prava struktura i energija. To su situacije koje

traže strpljenje, ali vjerujem da smo iz njih izašli jači i organiziraniji. Promjena trenera bila je teška, ali nužna odluka. Sezonu ste započeli s Tadijom Bekavcem, no došlo je do promjene. Kako danas gledate na tu odluku?

– Tadija Bekavac preuzeo je momčad u speci�ičnom trenutku i dao svoj maksimum, ali nakon osam kola i četiri osvojena boda morali smo reagirati. To nije bila laka odluka, no u tom trenutku smatrali smo da je klubu potrebna nova energija i drugačiji pristup. Dolaskom Danijela Jageca na klupu ekipa je dobila na kompaktnosti, ekipiranosti, postali su klapa i to se re�lektiralo na terenu pa su i rezultati bili vidljivi. stručnom stožeru pridodan je mladi kondicijski trener Ivan Cimerman, a �izoterapeut Saša Lesjak osim prvoj momčadi biti će na raspolaganju i u školi nogometa. Ono na čemu moramo raditi je kontinuitet i realizacija, jer često nismo bili nagrađeni za dobru igru. osim toga dolaskom Jageca više prilike dobili su naši mladi igrači iz škole nogometa. To je i bio jedan od razloga zašto sam prihvatio mjesto predsjednika kluba, cilj nam mora biti da kroz školu nogometa mladi igrači imaju priliku doći u seniorsku

ekipu. Tilen Kovačič – jedan od ključnih igrača u ofenzivi, najbolji strijelac u ekipi. Jozef Kuqi – standardan u veznoj liniji, kapetan Karlo Senčar na stoperskoj poziciji, mladi Pejanović i da ne nabrajam dalje kako je polusezona išla kraju tako smo bili bolji. Još da spomenem da smo u zadnjim kolima bili jači za iskusne Hlišća i Slunjskog. Što je glavni cilj u proljetnom nastavku sezone?

– Primarni cilj je osigurati miran završetak prvenstva, ali i pokušati se bodovno približiti sredini ljestvice. To neće doći samo od sebe – bit će potrebno puno rada, dobra priprema i maksimalna koncentracija u svakoj utakmici. Redove Međimurja ove zime pojačali su Ivan Dragaš, Lovro Cundeković, Dominik Glavina, Petar Havojić i Tino Levec. Klub je napustio Jozef Kuqi. Što se tiče budućnosti, želim klub koji je stabilan, �inancijski uredan i prepoznatljiv po radu s mladima. NK Međimurje mora biti temelj međimurskog nogometa, klub koji daje priliku domaćim igračima i u kojem se zna red. Ako to imamo, rezultati će doći. Znači, za nekoliko godina želim klub koji ima identitet. Vjerujem da ćemo maksimalno u roku od tri godine participirati u višoj ligi. Mi ćemo već u sljedećoj

1. HRLŽ Zrinskice se vraćaju na parket

Prošlog vikenda nastavljeno je prvenstvo u 1. HRL za žene, a Zrinskice su nastavile svoj pobjednički put. U gostima su savladale rukometašice Osijeka, što im je osmi uzastopni uspjeh. ovom pobjedom došle su do 16 bodova i čvrsto drže treće mjesto iza velikana Podravke i Lokomotive. Rezultatska neizvjesnost u dvoboju Osijeka i Zrinskog vladala je prvih 10-ak minuta, a onda su Zrinskice serijom od osam pogodaka do 19. minute otišle na +7 (6:13). Ista razlika bila je i na poluvremenu (11:18). U nastavku, Zrinski je nastavio sa svojom igrom koju domaće rukometašice nisu uspjele pratiti, pa su do kraja samo smanjile svoj zaostatak. Kod Zrinskog fantastična Tena Megerle, 10/10, i na vratima 14 obrana Eme Novosel.

Protiv Bjelovara po devetu uzastopnu pobjedu

sezoni napasti Drugu ligu no to ne zavisi samo o nama. Kadeti i juniori u 2. HNL potvrda su smjera kojim klub ide. Dok se seniorski nogomet često promatra kroz bodove i poredak na ljestvici, u NK Međimurju sve je jasnije da se prava snaga kluba gradi u – Školi nogometa. U našoj akademiji razvoj pojedinca ispred je rezultatskog imperativa. Treninzi su strukturirani prema dobnim skupinama, uz jasnu metodologiju i stalnu edukaciju trenera. treneri su kvalitetni, dobro motivirani, a i plaće su im redovne. Posebna se pažnja posvećuje prijelazu iz kadetskog i juniorskog nogometa prema seniorskoj razini, kako bi taj korak bio što prirodniji. Vizija NK Međimurje u narednim godinama je dodatno osnažiti Školu nogometa, zadržati kadete i juniore u 2. HNL, unaprijediti infrastrukturu i stvoriti još čvršću poveznicu sa seniorskom momčadi. Poruka za navijače i sportsku javnost – Hvala svima koji su ostali uz klub i u teškim trenucima. Znam da očekivanja postoje, ali molim za strpljenje. Gradimo nešto što mora trajati, a ne bljesnuti i nestati. osim toga vrata kluba otvorena su svima, zaključuje predsjednik NK Međimurje Igor Domjanić.

Rukometašice Zrinskog ponovno izlaze pred domaću publiku. U subotu, 17. siječnja, u sklopu 11. kola 1. HRL za žene, u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu gostuje ŽRK Bjelovar, a početak susreta zakazan je za 14 sati. Dvoboj Zrinskog i Bjelovara redovito nosi poseban natjecateljski naboj. U redovima gošći nalazi se nekoliko igračica koje

Osijek - Zrinski 25:31 (11:18) OSIJEK: Borac, Čivić, Josipović 4, Hren 1, Kruljac 1, Pajić 3, Čaleta, Javorić, Ledenčan, Vrajić, Delatović, Frančić 4, Grgić 4, Vrdoljak 2, Hodak, Rniić 6. Trener:

su dio karijere provele upravo u Čakovcu, dok Bjelovar s klupe vodi Goran Mrđen, trener koji je u više navrata radio u Zrinskom. Unatoč toj poveznici, domaća ekipa u utakmicu ulazi s jasnim ciljem – potvrditi vrijedne bodove osvojene u Osijeku i nastaviti pozitivan niz. Trener Zrinskog Neven Hrupec uvjeren je da njegova momčad, uz podršku s tribina, može do novih bodova i dodatno se odvojiti od donjeg dijela ljestvice. Ulaz u dvoranu bit će moguć uz donaciju od pet eura, a iz kluba pozivaju navijače da ispune tribine i pomognu ekipi u važnom ligaškom susretu. Subotnji ogled ujedno je i idealna uvertira za večer rukometa, jer hrvatska reprezentacija istoga dana u 18 sati otvara svoj nastup na Europskom prvenstvu.

NK KRKA

Domjanići nezadovoljni svojom polusezonom

Pred sam kraj ljetnog prijelaznog roka Roko i Niko Domjanić su varaždinsku adresu zamijenili za onom u Novom Mestu. Nažalost po Niku Domjanića, on je odigrao samo jedan susret te je doživio tešku ozljedu zbog koje već nekoliko mjeseci izbiva sa zelenih travnjaka. Njegov brat Roko, imao je više sreće, barem što se tiče ozljeda, međutim, sa samom minutažom ne može biti zadovoljan. Roko Domjanić odigrao je 7 ligaških utakmica za Krku, a pritom je na terenu proveo samo 72

minute. U tom periodu nije postigao pogodak, stoga je njegov konto pogodaka u prvom dijelu sezone ostao prazan. Mlađi Domjanić na posudbi je u Krki, a ona ističe 31. siječnja, stoga treba vidjeti gdje će igrati u drugom dijelu sezone. Jedina opcija uz ostanak u Krki je Varaždin, budući da je za njihove juniore igrao u četiri utakmice ove sezone. Domjanić mlađi je u 2025. godini upisao je 1 nastup za U19 reprezentaciju, a pritom je postigao pogodak u pobjedi 2:1 nad Turskom. (nl)

KRIŠTANOVEC

Perica Škvorc novi zapovjednik DVD-a

Na redovnoj godišnjoj skupštini DVD-a Krištanovec došlo je do značajnih kadrovskih promjena i dodjela priznanja zaslužnim članovima. Nakon punih 20 godina uspješnog obnašanja dužnosti, dosadašnji zapovjednik Nevio Mađarić odstupio je s funkcije, a za novog zapovjednika izabran je Perica Škvorc. Skupština je tom prigodom zahvalila Mađariću na dugogodišnjem predanom radu i doprinosu razvoju društva.

Za predsjednika društva ponovno je izabran

Srećko Mrazović, koji tako nastavlja voditi DVD i u novom mandatu. Odluku o izboru zamjenika zapovjednika i predsjednika donijet će Upravni odbor na jednom od narednih sastanaka.

Poseban dio skupštine bio je posvećen dodjeli priznanja. Srećko Mrazović i Željko Šafarić stekli su status vatrogasnih veterana, čime je odano priznanje njihovom dugogodišnjem

radu i nesebičnom doprinosu vatrogastvu. Manuel Frančić nagrađen je spomenicom za 20 godina aktivnog rada u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu.

Skupštini su nazočili i uvaženi gosti, među kojima su bili predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i zamjenik župana Mario Medved te zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Čakovca

Nikola Besedić, koji su uputili riječi podrške i pohvale radu društva.

U izvješću o radu istaknuto je kako su članovi društva tijekom godine sudjelovali na 12 vatrogasnih natjecanja, s kojih su se vratili s mnogobrojnim medaljama. Osim natjecateljskih aktivnosti, odradili su i 14 intervencija koje su obuhvaćale gašenja požara, spašavanja, osiguranja raznih događanja te preventivne aktivnosti, čime su još jednom potvrdili svoju važnu ulogu u lokalnoj zajednici. (dp)

JVP Čakovec

Intervenirali 1006 puta u 2025.

Početak godine tradicionalno je vrijeme kada se podvlači crta i analizira rad u prethodnom razdoblju, a međimurski vatrogasci u 2026. godinu ulaze s preciznim podacima. Zahvaljujući korištenju suvremene UVI aplikacije, u svakom je trenutku omogućen jasan uvid u broj intervencija i ostale relevantne pokazatelje, čime se osigurava precizan uvid u operativni rad na terenu.

Tijekom 2025. godine na području Međimurske županije zabilježeno je ukupno 1006 događaja, odnosno intervencija. Analiza strukture tih događaja pokazuje da su vatrogasci izlazili na 292 požara te odradili 215 tehničkih intervencija, dok se gotovo polovica ukupne brojke, točnije 499 događaja, od-

nosi na ostale operativne aktivnosti. U tom sustavu ključnu ulogu i dalje ima Javna vatrogasna postrojba Čakovec, koja je sudjelovala u 329 intervencija, što čini 32,7 posto ukupnog broja odrađenih zadataka na razini cijele županije u protekloj godini. Analizom višegodišnjih podataka vidljivo je da je ukupan broj intervencija u blagom padu u odnosu na prethodne dvije godine. Usporedbe radi, 2025. godina završila je s ranije spomenutih 1006 intervencija, dok je u 2024. godini zabilježeno 1088, a rekordne 2023. godine čak 1148 događaja. Pogled u nešto dalju prošlost pokazuje da je 2022. godina brojala 1020 intervencija, 2021. njih 900, dok je u 2020. godini zabilježen tek 791 događaj. (sh)

KUP

NATJECANJE u brzom spajanju usisnog voda u Žiškovcu

Muška ekipa Palinovec drugi put osvaja pehar

Čak 27 ekipa borilo se za titulu najboljeg

Piše: Mario Golenko

DVD Žiškovec u dvorani društvenog doma u svom mjestu organizirao je kup natjecanje u brzom spajanju usisnog voda, a koje se održalo 10. siječnja u poslijepodnevnim satima.

Natjecanje se provodilo u kategorijama Muški A, Muški B, Žene A, Žene B, Mladež muški Mladež žene. Ekipa je u sastavu od šest članova: Z, S, V1, V2, C1, C2. Natjecatelji su bili obavezni nastupiti u kompletnoj opremi za natjecanje: radna odora, radne cipele, kaciga, radni opasač bez karabina i natjecateljskim oznakama za vježbu s VMŠ.

Vježba se izvodi po pravilniku HVZ-a i važećim nadopunama te pravilniku CTIF-a. Vrijeme izvođenja vježbe mjeri se računalom, koje reproducira zapovijed i automatski pokreće štopericu staze koju zaustavlja strojar pritiskom na tipku iza “A” stabilne spojnice

postrojavanje na rubu tepiha (ispred makete u smjeru navale) u jednovrstan stroj tako da je Z skroz desno pa ga slijede S, V1, V2, C1, C2 licem okrenuti prema potoku. Izvode se dvije vježbe, a računa se vrijeme bolje izvedene vježbe.

Nastupilo je ukupno 27 ekipa od kojih po kategorijama: Žene A, 8 ekipa, Muški A, 8 ekipa, ene B, 4 ekipe i Muški

Po kategorijama pobjede su bile: u Kategoriji Žene A treće mjesto je osvojila ekipa Domašinec 2, drugo mjesto ekipa Palinovec, a prvo mjesto ekipa Gardinovec.

U Kategoriji Muški A treće mjesto osvojila je ekipa Gardinovec, drugo mjesto ekipa Miklavec, a prvo mjesto ekipa Palinovec. U kategoriji Žene B najbolji su bili. treće mjesto ekipa Sveti Križ, drugo mjesto ekipa Žiškovec, a prvo mjesto ekipa Leskovec. U kategoriji

Muški B najbolji su bili, treće mjesto ekipa Mala Subotica, drugo mjesto ekipa, Palinovec, a prvo mjesto osvojila je ekipa Žiškovec. U kategoriji Mladež muški treće mjesto osvojili su ekipa Sivica, drugo mjesto ekipa Strahoninec, a prvo mjesto ekipa Miklavec. U kategoriji Mladež žene nastupila je jedna ekipa Domašinec. Ukupni pobjednici i osvajači prijelaznog pehara su muški ekipa Palinovec. A

Usvakom se od nas

skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Aleksandro

Tišina blagdanskog iščekivanja

Tišina vlada pred blagdane tihe, Sve je mirno i nema više buke. U zraku se osjeti neki poseban mir, Kao da se svijet na trenutak smirio.

Ne trebam darove ni blještavi sjaj, Tišina mi daje najljepši znak. U tom iščekivanju, bez riječi i sna, Osjećam radost blagdanskog dana.

Karlo Tkalčec, 8.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Ovih blagdana

Puše hladan vjetar, vani je pusto, u kući gusto. Peku se kolači, Pod deku se zavlači.

Kiti se jelka, Pokraj vatre se drijemka. Djedica još spreman nije, sa Sjevernog pola nam se smije, veliku vreću u kola sprema, da noć prođe bez problema.

Rudolf znak čeka u noć da krene i razveseli ljude snene.

Kim Glavina, 8.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Sve te dobre stvari blagdane što čine

Kad blagdani dođu, srce se smiri, ljubav i nada među ljudima se širi.

U zajedništvu nestaje svaka hladnoća, svaka je riječ tada puna dobrote i moći.

Blagdani uče da budemo bolji ljudi, da ruku pomoći svatko drugome ponudi. Sve te dobre stvari što blagdani čine u našim srcima zauvijek se vinu.

Jasen Borković, 8.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Ovih blagdana

Blagdani se bliže, a u srcu toplije sve više. Vani pada bijeli snijeg i nema razloga za bijeg.

Dani su to sreće, time nam je srce veće. Nitko nije sam sve je baš taman.

Ruke su u toplim rukavicama, na glavi kapa, na vratu šal, oko nas svjetla, sjaj, veselju nije kraj.

Ela Krčmar, 8.b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Ovih blagdana

Ovih blagdana škola šuti, bilježnice stoje na strane, alarm više ne zvoni, a jutra su duža i dane.

U zraku miriše kolač, lampice tiho sjaje svud, smijeh se čuje iz kuće do kuće, i nestaje sav školski trud.

S prijateljima poruke lete, „Vidimo se kad prođe sve“, ali u srcu znam da ću pamtiti ove blagdane – baš ovakve sve.

Jakov Zagorec, 8.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Ovih blagdana

Ovih blagdana iščekujemo snijeg, djeca mu se nadaju, žele na brijeg.

Kolačići mirišu jedva ih čekamo, no mama ih ne da, za svetke ih čuvamo.

Nek’ ovih blagdana vrijeme malo stane, nek’ bude mira i ljubavi, bez buke i galame.

Petar Tompoš, 8.b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

TEST Opel Frontera 145 KS GS

Frontera, legenda koja je gojzerice zamijenila tenisicama

Nova Opel Frontera GS u hibridnom izdanju donosi 145 KS, napredni eDCT6 mjenjač i prostranost bez premca u klasi, dok rješavanjem starih boljki PureTech motora postaje jedan od najracionalnijih obiteljskih izbora na tržištu

Sjećate li se devedesetih?

Kad je Opel Frontera bila pojam moći na našim cestama (i izvan njih), onaj robusni terenac s rezervnim kotačem na stražnjim vratima koji je izgledao kao da može proći kroz bilo koje blato. E, pa, Frontera se vratila. No, ne kao „stroj“ za šumu i teški off-road. Nova Frontera je, baš kao i mnogi od nas, s godinama postala malo civiliziranija.

Izula je teške gojzerice, obukla moderne, udobne tenisice i odlučila postati kraljica gradskog asfalta i obiteljskih izleta. Proveli smo tjedan dana za upravljačem nove Fronte u GS izvedbi sa 145 konja pod haubom, a evo i naših dojmova iz prve ruke.

Povratak imena Frontera na automobilsku scenu

nije samo marketinški trik oživljavanja nostalgije; to je strateški potez Opela kojim se rede�inira ulaznica u svijet obiteljskih SUV vozila. Zbog toga je zaboravite na krutu šasiju, reduktor i pogon na sve kotače ostavila iza sebe, umjesto toga bazira se na Stellantisovoj Smart Car platformi, optimizirajući troškove za sve ono što prosječan kupac danas traži: prostor i učinkovitost.

Arhitektura i dizajn: Aerodinamika vs. Robusnost

Nova Frontera, dugačka 4.380 mm, široka 1.795 mm i visoka 1.630 mm, pozicionirana je točno u „sweet spot“ B-SUV segmenta. Iako dijeli proizvodnu traku u slovačkoj Trnavi s novim Citroënom C3

stranom dominira pročišćena crna maska

Aircross, Opelovi inženjeri su uspjeli zadržati vizualni identitet marke kroz Opel Vizor prednju masku. S tehničke strane, dizajn nije samo estetski. Vertikalni prednji kraj i visoka linija krova omogućili su koe�icijent otpora zraka koji je, unatoč „kockastom“ obliku,

optimiziran za smanjenje buke vjetra. GS paket opreme donosi i speci�ične srebrne zaštitne ploče na donjem dijelu branika, koje osim vizualnog dojma štite od sitnih oštećenja pri silasku s asfalta, s obzirom na to da vozilo nudi solidnih 20 cm odmaknutosti od tla.

Unutrašnjost:

Inženjering prostora i konfiguracija sjedala

Najveća inovacija u unutrašnjosti nove Frontere je njezina kon�igurabilnost. Opel ovdje igra na kartu koju rijetko tko nudi u ovoj klasi: opciju sa sedam sjedala. Kon�iguracija 5+2: Zahvaljujući međuosovinskom razmaku od 2.670 mm, inženjeri su uspjeli implementirati treći red sjedala. Iako su šesta i sedma pozicija primarno namijenjene putnicima do 160 cm visine, sam mehanizam preklapanja je iznimno tanak kako ne bi narušio volumen prtljažnika kada sjedala nisu u upotrebi. Intelli-Sitze tehnologija: Prednja sjedala nisu samo presvučena recikliranim materijalom; ona sadrže poseban kanal u pjeni sjedne površine koji smanjuje pritisak na trtič-

nu kost. To je rješenje preuzeto iz skupljih ergonomskih certi�ikata (AGR), prilagođeno za masovnu proizvodnju.

Digitalni kokpit: GS izvedba dolazi s dva 10-inčna integrirana zaslona. Infotainment sustav podržava bežični Apple CarPlay i Android Auto, dok je procesorska jedinica dovoljno brza da minimizira „lag“ koji je mučio ranije generacije Stellantisovih sustava.

Prtljažni prostor je s pet sjedala u upotrebi deklariran na 460 litara (mjereno prema VDA standardu). Preklapanjem stražnje klupe (60:40), volumen raste na respektabilnih 1.600 litara, s potpuno ravnom utovarnom površinom, što je rezultat pametnog pozicioniranja baterije hibridnog sustava.

Pogonski: Evolucija PureTech motora s 48V tehnologijom

Testirani model pokreće najsnažnija varijanta u ponudi: 1.2-litreni trocilindarski turbo benzinac uparen s 48-voltnim blagim hibridnim sustavom. Ono što je ključno za tehnički orijentirane kupce jest činjenica da je ovo treća generacija EB2 motora. Najveća promjena? Umjesto problematičnog zupčastog remena u ulju, ovaj motor sada koristi razvodni lanac, čime su eliminirani dosadašnji rizici održavanja. Motor radi u Millerovom ciklusu, što u kombinaciji s turbo punjačem varijabilne geometrije osigurava bolju termičku učinkovitost. Elektromotor: Sinkroni motor s trajnim magnetima integriran je direktno u kućište

od tla udaljenom 20 cm te prepoznatljivim dvobojnim dizajnom s crnim krovom i 17-inčnim naplatcima u GS izvedbi

Frontera izgleda robusnije nego što ustvari jeste, pa to dodatno pojačava dojam kako se za njezinu cijenu dobija puno više

mjenjača. Razvija 21 kW (28 KS) i 55 Nm okretnog momenta.

Mjenjač (eDCT6): Novi šest-stupanjski mjenjač s dvostrukom spojkom razvijen je isključivo za hibridne aplikacije. Promjene stupnjeva su brze, a softver je kalibriran tako da maksimalno koristi rekuperaciju energije pri usporavanju.

Baterija: Litij-ionska baterija neto kapaciteta 0,4 kWh puni se isključivo tijekom vožnje.

Iako se čini malom, omogućuje da Frontera u gradskim uvjetima do 50% vremena provede s ugašenim benzinskim motorom (pri manevriranju i održavanju brzine).

Dinamika vožnje i performanse

S ukupno 145 KS i 230 Nm dostupnih već od niskih okretaja zahvaljujući električnoj asistenciji, Frontera do 100

U testiranoj GS izvedbi nalaze se dva 10-inčna ekrana integrirana u Opelov Pure Panel koncept, koji spajaju preglednu digitalnu instrument ploču s naprednim i intuitivnim infotainment sustavom

Ispod haube krije se blagi hibrid sastavljen od 1,2-litrenog beninskog turbo motora s tri cilindra koji samostalno razvija 136 KS te elektromotora koji razvija 21 kW (28 KS). Kombinirano daju 145 KS, što omogućuje linearnije ubrzanje jer elektromotor popunjava „rupe“ u okretnom momentu dok se turbo punjač ne aktivira.

km/h ubrzava za manje od 10 sekundi (prema nekim podacima 9, ali mi nismo uspjeli na toliko). Maksimalna brzina je elektronički ograničena na 190 km/h.

U vožnji se osjeti fokus na komfor. Ovjes koristi klasični McPherson sprijeda i torzijsku osovinu straga, ali s progresivnim graničnicima koji ublažavaju udarce na lošijim cestama. Upravljač je izrazito

lagan, što olakšava gradsku vožnju, ali pri brzinama iznad 100 km/h sustav progresivno otežava povratnu informaciju kako bi vozač imao bolji osjećaj kontrole.

Posebno treba istaknuti rad kočnica. Kod mnogih hibrida prijelaz između regenerativnog kočenja (elektromotorom) i mehaničkog kočenja (diskovima) zna biti skokovit. Kod Frontere je taj prijelaz

Glavne prednosti:

• Pogonski sklop: Prijelaz na razvodni lanac i učinkovit 48V sustav.

• Prostranost: Iznimna iskoristivost kabine s opcijom 7 sjedala.

• Ergonomija: Zadržavanje fizičkih tipki i Intelli-Sitze udobnost.

• Jamstvo: 8 godina sigurnosti kao snažan prodajni argument.

Manji nedostaci:

• Materijali: Visok udio tvrde plastike na panelima vrata i donjem dijelu kokpita.

• Zvučna izolacija: Pri brzinama iznad 120 km/h šum vjetra oko A-stupa postaje izraženiji.

• Dinamičnost: ESP rano limitira bilo kakve sportske ambicije u zavojima.

linearan i prirodan, što ukazuje na kvalitetnu kalibraciju softvera kočionog sustava.

Potrošnja i tržišno pozicioniranje

Tijekom testiranja, prosječna potrošnja u mješovitom ciklusu iznosila je 6,3 l/100 km. Na otvorenoj cesti, uz defenzivan stil vožnje, moguće je postići vrijednosti ispod 5,5 litara, što je za vozilo ove čeone površine izvrstan rezultat. Frontera GS ulazi u borbu s etabliranim igračima poput Dacije Duster i Renault Symbioza. Njezina prednost leži u modernijoj platformi i naprednijem hibridnom sklopu u usporedbi s baznim konkurentima. Početna cijena od 22.990 eura (za paket Edition) čini je jednom od najpristupačnijih

opcija na tržištu ako tražite omjer uloženog i dobivenog, pogotovo uz FlexCare jamstvo od 8 godina ili 160.000 km.

Dobar odgovor na potrebe tržišta

Nova Opel Frontera 145 KS GS nije automobil koji pokušava impresionirati performansama na stazi, već vozilo koje precizno pogađa zahtjeve modernog kupca. Ona je pragmatičan alat: prostrana, tehnološki ažurna i mehanički unaprijeđena tamo gdje je bilo najpotrebnije.

Frontera je dokaz da se na budžet-platformi može konstruirati ozbiljan obiteljski automobil, pod uvjetom da se fokus stavi na inženjersku logiku i stvarnu upotrebnu vrijednost. (tn)

Imendani i proštenja kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 16. siječnja do 22. siječnja 2026.

P 16 Marcel; Oton; Mislav

S 17 Antun Opat; Vojmil; Lavoslav N 18 2. KROZ GOD. Margareta; Izabela; Priska

P 19 Mario; Kanut; Ljiljana

U 20 Fabijan i Sebas�jan Proštenje Kapelščak Klanjanje Belica

S 21 Agneza; Janja; Neža Č 22 Vinko đakon i muč.; Vinka Proštenje Grkaveščak

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 17. SIJEČNJA 2026.

Belica

dr. Iva Trstenjak - zamjena:

dr. Matej Mihalic Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Verica

Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

dr. Petra Murković

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Snježana Permozer Hajdarović

K. Tomislava 119a, tel. 040/682-059

Macinec

dr. Rebeka Mesarić Glavna 26, tel. 040/858-475

Mursko Središće

dr. Slobodan Oluić

V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar

K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sve� Mar�n na Muri

dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Alba Pintarić, kći Jelene i Pona

Emily Levačić, kći Marije i Damijana

Liam Turk, sin Suzane i Dragana

Lovro Matotek, sin Tene i Ivana

Lejla Oršoš, kći Patricije i Kemala

Mia Horvat, kći Marijane i Renata

Mateo Sršan, sin Lane i Antonija

Ivano Bistrović, sin Anite i Dominika

Jakov Šegović, sin Nevene i Ivana

Erik Savić, sin Mirele i Gorana

Arsen Oršuš, sin Katarine i Grozdana

Helena Kalanjoš, kći Tanje

Julia Žnidarić, kći Barbare i Marinka

Ema Ignac, kći Amele i Nikole

Patricia Lukačić, kći Anamarie i Rafaela

Nenad Kalanjoš, sin Marine i Sandija

Lina Ignac, kći Jasmine i Maria

Arian Modlic, sin Karmen i Dina

Lejla Kalanjoš, kći Zvjezdane i Alena

VJENČANI

Mursko Središće:

Leona Škvorc i Marko Kočila

UMRLI

Čakovec:

Vera Zemunić r. Barković r. 1938.

Ivan Vukšić r. 1941.

Marija Šestan r. Logožar r. 1940.

Slavko Tkalčić r. 1946.

Marija Tkalčec r. Crnčec r. 1948.

Josip Požgaj r. 1939.

Franjo Mikec r. 1935.

Doroteja Mikulić r. Cilar r. 1929.

Emilija Pintač r. Hržić r. 1950.

Katarina Karloci r. Radović r. 1937.

Marija Kutnjak r. Novinščak r. 1928.

Jela Fučec r. Blažević r. 1951.

Ivan Zelić r. 1953.

Julijana Jančec r. Ključarić r. 1935.

Helena Kalanjoš r. 2025.

Danica Krauthaker r. Moslavac r. 1955.

Boris Turina r. 1947.

Ivan Peter r. 1953.

Mila Krnjak r. Zorčec r. 1935.

Ivan Šestan r. 1945.

Stjepan Panić r. 1957.

Stjepan Želežnjak r. 1951.

Kotoriba:

Marija Bogomolec r. Šarkanj r. 1949.

Katarina Horvat r. 1950.

Mursko Središće:

Katarina Šafarić r. Komes r. 1937.

Vlado Oršuš r. 1981.

Marijan Rob r. 1961.

Marija Bencik r. Rajh r. 1949.

Prelog:

Kata Balent r. Turk r. 1932.

Josipa Kolenko r. Kečkeš r. 1929.

Antun Slaviček r. 1944.

Josip Špoljar r. 1973.

Ivan Posedi r. 1950.

Nikola Glavina r. 1939.

Franjo Lončarić r. 1951.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

POSLJEDNJE ZBOGOM I HVALA

Našem najdražem i nezaboravljenom sinu, bratu, mužu i ocu

KREŠIMIRU JAMBROŠIĆU

iz Mihovljana preminulom dana 12. siječnja 2026. godine Ugasilo se umorno Tvoje srce, u njedra Te zagrlila zemlja MATI. Snivaj i miruj zauvijek u tišini, Naša vječna ljubav pod zvijezdama neka Te uvijek prati. S ljubavlju i poštovanjem Tvoja majka Barbara, supruga Karin, brat Dean, djeca Adrian i Klara

Dragicu Novak rođ. Topličanec

iz Šenkovca

20.1.1998. - 20.1.2026.

Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjećaju. Tvoji najmiliji: kćer Marija i unuci Blanka i Dario s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Rozina Muca�ir rođ. Baranić

iz Čakovca preminula 11. siječnja u 96. godini života

Andrija Žinić

iz Donje Dubrave preminuo 6. siječnja u 79. godini života

Irma Mašović Munda rođ. Car iz Čakovca preminula 9. siječnja u 95. godini života

Jerko Soldat

iz Novog Sela Rok preminuo 10. siječnja u 56. godini života

Vladimir Jambrošić

iz Novog Sela Rok preminuo 7. siječnja u 73. godini života

Franjo Lončarić

iz Hemuševca preminuo 6. siječnja u 75. godini života

Ivan Vukšić

iz Šenkovca preminuo 31. prosinca u 85. godini života

Katarina Vargec rođ. Matić iz Goričana preminula 12. siječnja u 92. godini života

Josip Naranđa iz Preloga preminuo 9. siječnja u 69. godini života

Damjan Filipić iz Preloga preminuo 9. siječnja u 36. godini života

Katarina Cerovec iz Domašinca preminula 7. siječnja u 90. godini života

Andrija Zvošec iz Kotoribe preminuo 6. siječnja u 73. godini života

Jelena Rog rođ. Toplek

iz Čakovca preminula 8. siječnja u 83. godini života

Biserka Lovrec

iz Martinuševca iznenada preminula 7. siječnja u 62. godini života

Branko Kraljić

iz Strahoninca preminuo 8. siječnja u 62. godini života

Jelena Štrok rođ. Frančić

iz Svete Marije preminula 10. siječnja u 89. godini života

Cecilija Goričanec rođ. Peras iz Peklenice preminula u 85. godini života

Katarina Horvat iz Kotoribe preminula 5. siječnja u 76. godini života

Viktor Živčec iz Ivanovca preminuo 5. siječnja u 90. godini života

Terezija Klarić rođ. Herc iz Donjeg Mihaljevca preminula 8. siječnja u 90. godini života

Ivan Ovčar iz Čakovca iznenada preminuo 9. siječnja u 83. godini života

Ivan Posedi iz Goričana preminuo 4. siječnja u 76. godini života

Josip Špoljar iz Donjeg Kraljevca preminuo 4. siječnja u 76. godini života

Emilija Pintač iz Cirkovljana preminula 4. siječnja u 76. godini života

Nikola Glavina iz Preloga preminuo 6. siječnja u 87. godini života

Josip Gunc iz Čakovca preminuo 5. siječnja u 75. godini života

Slobodna radna mjesta

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.1.

2. ANIMALOGIC zadruga, Črečan, traži m/ž radnika na imanju s konjima, javi� se na mob. 098/939-2113 ili na email: emaprokes@gmail. com do 31.1.

3. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaštitara - čuvara, javi� se na mob. 091/320-7799 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 31.1.

4. ATALIAN GLOBAL SERVICES CROATIA d.o.o., Prelog, traži m/ž čistača, javi� se na mob: 098/402839 do 26.1.

5. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mob: 098/846-138 ili e-mailom: meglic@email.t-com.hr do 30.1.

6. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, m/ž administra�vnog radnika, 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 3 m/ž teks�lna tehnologa, m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, 10 m/ž predradnika u proizvodnji, m/ž komer-

cijalistu, m/ž voditelja marke�nga i komercijale, m/ž digital marke�ng managera, m/ž grafičkog dizajnera teks�la i m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili tel. 040/630430 ili mob. 098/802-286 ili email: infobalidoo@gmail.com do 8.2.

7. Beauty salon STAR j.d.o.o., Ma�je Gupca 1, Nedelišće, traži m/ž kozme�čara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili mobitelom: 099/406-7194 ili e-mailom: Beautysalon.star1@ gmail.com do 20.1.

8. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži 3 m/ž tapetara, m/ž referenta operativne pripreme rada i m/ž radnika u skladištu, javiti se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.1.

9. BIO GARANTIE d.o.o., I. Mažuranića2,Čakovec,tražim/žkontrolora - certifikatora ekološke proizvodnje i m/ž poljoprivrednog tehničaraadministratora, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: hrvatska@bio-garantie.hr do 31.1.

10. B.TEX d.o.o., Braće Radić 48, Belica, traži m/ž šivača, m/ž radnika u doradi (sito�sak/vez), m/ž voditelja sito�ska, 2 m/ž prodajna predstavnika, m/ž kontrolora kvalitete i 2 m/ž krojača, javi� se osobno na email: gliber@btex.hr do 28.2.

11. BV PRODUKT, Novo Selo Rok, traži 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 2 m/ž knaufera - montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž građevinskih radnika, 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija za mjesto rada Danska, javi� se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail.com do 13.2.

12. CENTAR ZA KULTURU, Trg Republike 3, 40000 Čakovec, traži m/ž tehničara - održavanje opreme, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@czk-cakovec.hr do 20.1.

13. Centar za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID, Pribislavec, traži m/ž stručnjaka za ranu intervenciju u dje�njstvu - logopeda, javi� se e-mailom: murid@murid.hr do 16.1.

14. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž sobara, m/ž konobara, m/ž domara i m/ž recepcionera, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 2.2.

15. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, Čakovec, traži 2 m/ž operatera mlina i 2 m/ž viličarista, javiti se pismenom zamolbom na adresu, najava na telefon: 040/375-512 ili e-mailom: ljudski. resursi@cak.-mlinovi.hr do 31.1.

16. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži m/ž tokara, m/ž lakirera i m/ž bravara-zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek. hr do 22.1.

17. D.G. COMMERCE d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž poslovođu i m/ž elektroinstalatera, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu: Industrijska zona 10, Prelog ili na mail: dg-commerce@ dg-commerce.hr

18.DENNYd.o.o.,Čakovec,traži2m/ž vozača, javiti se na mobitel: 095/3546877 do 31.1.

19.DomzaodrasleosobeOrehovica, Augusta Šenoe 2, 40322 Orehovica, traži m/ž kuhara-slastičara, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 22.1.

20. Dom za odrasle osobe Veselko, Vugrišinec 8, 40306 Macinec, traži m/ž socijalnog radnika, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: jhadela2306@gmail.com do 19.1.

26. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara-montera, javi� se e-mailom: posao@filo.hr do 1.2.

27. Fontana ugostiteljstvo j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javiti se na mobitel: 091/213-6415 ili e-mailom: maja. stefok585@gmail.com do 31.1.

28. GK solarne elektrane d.o.o., Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javi� se na email: info@ gkse.hr do 18.1.

29. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž elektroinstalatera, 3 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistača, m/ž administrativnog voditelja ureda, m/ž stručnjaka zaštite na radu i m/ž pravnika, javiti se na mob. 099/250-9219 ili na email: posao@gmniksi.com do 6.2.

30. GRADAX d.o.o., Pušćine, traži m/ž zidara, m/ž tesara i m/ž građevinskog inženjera, javiti se na mob. 098/185-4568 ili na email: gradax@gradax.hr do 31.1.

34. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž projektanta - arhitektonskog ili građevinskog tehničara, m/ž projektanta - arhitektonski ili građevinski inženjera, m/ž projektanta i nadzornog inženjera - suradnika ovlaštenom inženjeru i m/ž ovlaštenog inženjera građevinarstva, javi� se e-mailom: velimir.pavlic@ ingolab.hr do 28.2.

35. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara-zavarivača, javi� se e-mailom: inpirio@inpirio. com ili najava na telefon: 040/360888 do 8.2.

36. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž plinoinstalatera i m/ž mehatroničara, javi� se na tel. 040/328017 ili na email: termocentar@ email.t-com.hr do 31.1.

37. JVM METALIK d.o.o., Ivanovec, traži m/ž lakirera, javi� se na mob. 098/160-2237 ili na email: info@ jvm-metalik.hr do 31.1.

21. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Vinka Žganca 3, Prelog, traži m/ž medicinsku sestru-tehničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/646-788 ili namobitel:098/460-403ilie-mailom: dommesmar@gmail.com do 28.2.

22. EUROLUX d.o.o., traži 3 m/ž električara - elektromontera i 3 m/ž izolatera za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1.info@gmail.com do 31.1.

23.EuroTechnologyd.o.o.,Nedelišće, traži 4 m/ž električara na poslovima brušenja za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095/197-8917 ili e-mailom: benjamin.kovacevic22@ gmail.com do 30.1.

24.3Ed.o.o.,Ul.dr.AnteStarčevića63, Pribislavec, traži m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili pismena zamolba ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 31.1.

25. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja,2 m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, 2 m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja, 2 m/ž rukovatelja viličarom i m/ž skladištara modela, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup. com do 28.2.

31. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž stručnjaka zaštite na radu, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i sor�ranju otpada - domara, m/ž stručnjaka zaštite na radu, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete qs, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž djelatnika za održavanje i upravljanje zgradom i energen�ma, m/ž djelatnika na administrativnim poslovima u skladištu, 2 m/ž djelatnika u odjelu ljudskih resursa i 9 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix. hr do 31.1.

32. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji, m/ž lansera, m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja, m/ž radnika u proizvodnji na štepexu i 4 m/ž radnika u skladištu, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na adresu, najava na telefon: 040/650-049 ili 091/6224796 ili e-mailom: jelena.krhac@ hildinganders.com do 18.1.

33. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži 2 m/ž vozača C i E kategorije, m/ž tehničkog komercijalistu, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 2 m/ž CNC operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž skladištara - rukovatelja mosnom dizalicom, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, m/ž djelatnika na održavanju - bravara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ck.t-com.hr do 31.1.

38. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+E kat., javiti se se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ jurcec-transpor�.com do 30.1.

39. KANASTA d.o.o., Nova 4, 40305 Nedelišće, traži m/ž prodavača, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: kanasta@kanasta-sopar.hr do 31.1.

40. KAVANA KOCKA, Glavna 63, Mala Subo�ca, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž dostavljača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1393-037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 18.1.

41. KEDER j.d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara - poslužitelja, javi� se na mob. 099/643-5810 ili na email: sabolic.vladimir@gmail.com do 31.1.

42. KLARIS BEAUTY obrt, Dobriše Cesarića 13/15, Čakovec, traži m/ž kozmetičara, javiti se e-mailom: klarisbeauty@gmail.com do 20.1.

43. KRIKA obrt, Varaždinska 25 A, Nedelišće, traži se m/ž konobara i m/ž krojača, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 098/632-113 ili e-mailom: sandra@krika.hr do 20.1.

44. KOLEKTOR MIDI d.o.o., Ivanovec, traži m/ž alatničara, m/ž radnika na održavanju u proizvodnom pogonu, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž bravara, 2 m/ž cnc programera, 2 m/ž cnc operatera i m/ž skladištara, javi� se na email: posao@midi.hr do 13.2.

45. KOVA PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera metalnih konstrukcija, javiti se na mobitel: 099/2013-805 ili e-mailom: kovaprojekt5@gmail.com do 7.2.

46. LE SLASTICE d.o.o., Domašinec, traži m/ž prodavača, javiti se na mobitel: 099/4567-630 ili e-mailom: leslastice100@gmail. com do 18.1.

47. Ljekarna Marija Drakulić, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se e-mailom: ljekarna.drakulic@gmail.com ili najava na telefon: 040/390-817 do 15.2.

48. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 16 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, m/ž tehnologa, m/ž samostalnog projektanta, m/ž održavatelja u proizvodnim pogonima i m/ž radnika na izvlačenju žice, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao.lpt@legge�.com do 28.2.

49. Logopanda j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž logopeda, javi� se na mobitel: 095/2765-602 ili e-mailom: info@logopanda.hr do 30.1.

50. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 5 m/ž operatera u ljevaonici, 2 m/ž montera tlačnih alata, 3 m/ž alatničara, 2 m/ž reglera za industrijsku robotiku, 2 m/ž tehnologa za visokotlačno lijevanje, m/ž transportnog radnika u odjelu interne logis�ke, 4 m/ž radnika na održavanju strojeva, 3 m/ž operatera u strojnoj obradi, m/ž transportnog radnika u odjelu topionice, m/ž skladištara, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž operatera u topionici, javiti se pismenom zamolbom ili na email: info.alucast@lthcas�ngs. com do 6.1.

51. MAG-COMMERCE d.o.o., Čakovec,tražim/žservisnogtehničara, javiti se e-mailom: ljudski.potencijali@mag-commerce.com do 7.2.

52. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž industrijskog lakirera-autolakirera, 2 m/ž konstruktora i m/ž operatera na robotu za zavarivanje, javi� se e-mailom: knjigovodstvo@mik. com.hr do 31.1.

53. MARTI d.o.o., Hrupine 5, 40323 Prelog, traži m/ž radnika na laserskom zavarivanju, m/ž tig bravara-zavarivača i m/ž operatera na laseru, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili najava na telefon: 040/630-730 ili e-mailom: info@ mar�.hr do 9.2.

54. MD&V, Čakovec, traži m/ž majstora za strojno žbukanje, javi� se na mob: 098/241-533 do 20.1.

55. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji - odjel tisak, 3 m/ž skladištara i 3 m/ž radnika u proizvodnji - odjel rezanje, javiti se e-mailom: ks@mec.hr do 31.1.

56. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara - laboranta, m/ž rukovatelja mosne dizalice, 3 m/ž brigadira - voditelja grupe u proizvodnji betonskih elemenata i/ili na gradilištima i m/ž 3 limara, javiti se na email: vanja.zvorc@m-pmp.hr ili mob: 099/264-1062 do 16.1.

57. METAL-EURO d.o.o., Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž lakirera metalnih konstrukcija i m/ž vozača C kategorije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 10.2.

58. MISTEKS PRO d.o.o., Žiškovec, traži m/ž šivača, javi� se na mob: 098/242-058 do 15.2.

59. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Čakovečka 119, 40305 Nedelišće, tražim/žkonobara,javitiseosobnim dolaskom na adresu ili najava na tel: 040/822-588 ili e-mailom: moharic. commerce@gmail.com do 12.2.

60. MW PRODUCT d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž zavarivača mig/mag i 2 m/ž cnc operatera, javiti se na mob: 091/160-1013 ili e-mailom: mwproduct@ mwproduct.hr do 13.2.

61. NDK d.o.o., Štrigova, traži m/ž zavarivača, m/ž bravara, m/ž CNC operatera i m/ž tehnologa proizvodnje, javi� se na email: nikola@ ndk.hr do 18.1.

62. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 31.1.

63. NDM PRODUKT j.d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž voditelja prodaje - nabave, komunikacija s kupcima i m/ž bravara, javi� se osobno na adresu ili na email: ndmprodukt@ gmail.com do 31.1.

64. NIKKY’S BEAUTY STUDIO j.d.o.o., traži m/ž kozme�čara, javi� se na mob: 098/9212-858 do 8.2.

65. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćnog bravara, m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž bravara i 2 m/ž strojobravara, javi� se na tel. 040/328432 ili na email: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 16.1.

66. NOKA MONT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž stolara-montera namještaja, javi� se na mob: 095/7556-599 ili 098/338002 ili e-mailom: info@nokamont. hr do 31.1.

67. Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80b, Donji Kraljevec, traži m/ž kontrolora, m/ž tehnologa, m/ž tokara, m/ž bušača na radijalnoj bušilici, 3 m/ž bravara i 4 m/ž zavarivača, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 30.1.

68. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara, m/ž CNC tokara i m/ž operatera na CNC obradnom centru (glodalice), javi� se na tel. 040/338-120 ili na mob. 098/803-355 ili na email: sokac@omt.hr do 31.1.

69. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Z. Pavlic, M. Gupca 31, Čakovec, traži 2 m/ž vozača C+E kategorije, javi� se na mob. 098/776203 do 31.1.

70. Ordinacija dentalne medicine Marta Jambrošić dr.med.dent., traži m/ž dentalnog asistenta, javi� se e-mailom: dental.jambrosic@ gmail.com do 31.1.

71. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, traži m/ž mesara, javi� se na mobitel: 098/282-147 ili e-mailom: blagus@peradarstvo.hr do 8.2.

72. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr a više informacija na linku: https://burzarada.hzz.hr/ Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.

73. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, 2 m/ž cnc operatera,

2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja i m/ž vozača C kategorije, javiti se sa zamolbom na email: pib-extra@pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 31.1.

74. Pletex Interna�onal ogradni sustavi d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javi� se na tel. 040/347233 ili na mob. 098/426-610 ili na email: pletex@pletex.hr do 30.1.

75. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž pomoćnih bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, m/ž operatera na robotu, m/ž voditelja tehnološke pripreme proizvodnje, m/ž viličaristu, m/ž tokara, m/ž djelatnika za održavanje poslovnih prostora, m/ž koordinatora integriranog menadžment sustava, 2 m/ž sačmara, m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, 4 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, m/ž radnika na bušenju i m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 31.1.

76. PROFESIO d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog skladištara, javi� se na mobitel: 091/611-8001 do 9.2.

77. PUNA d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika u foto studiju, javi� se e-mailom: printajte@gmail.com do 31.1.

78. RE-GRA d.o.o., Ul. kralja Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž pomoćnog keramičara i m/ž prodavača, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili nazva� na mob: 091/5085701 ili e-mailom: info@regra.hr do 29.1.

79. RIF d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu, javi� se na email: rif@ck.t-com.hr do 31.1.

80. ROLAND- TRANSPORT, P. Miškine 43, Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobnim dolaskom na adresu do 31.1.

81. RUDI-EXPRESS d.o.o., Zapadna 2, Čakovec, traži m/ž automehaničara - autoelektričara, javiti se osobno na adresu do 31.1.

82. S.P.E.C. usluge d.o.o., Prelog, traži m/ž čistača, javiti se na mob: 091/601-4778 ili e-mailom: natjecaji@spec-usluge.hr do 30.1.

83. STEELING j.d.o.o., Totovec, traži m/ž bravara, javi� se e-mailom: ivan.steeling01@gmail.com do 28.2.

84. Svjećarstvo Dobošić d.o.o., Lopa�nec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji plas�ke, javi� se na email: komercijala@svjecarstvo-dobosic. hr do 30.1.

85. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slastičara, m/ž pomoćnog radnika u pekari, m/ž prodavača-blagajnika i 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju, javi� se na mob: 098/173-6941 ili e-mailom: info@sercer.hr do 9.2.

86. TRADICIJSKI SIREVI d.o.o., Šenkovec, traži m/ž managera kvalitete, javi� se e-mailom: tradicijski. sirevi@gmail.com do 7.2.

87. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, javi� se na mob: 098/241-673 ili e-mailom: racunovodstvo@trans-kukovec. hr do 31.1.

88. Transporti Trojak d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača C i E kategorije u međunarodnom prometu, javi� se e-mailom: transpor�. trojak@ck.t-com.hr do 30.1.

89. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krišta-

novec, Križovec, Lopa�nec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 30.1.

90. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A. G. Matoša 6, Čakovec, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: udrugaoitmz@gmail. com do 21.1.

91. UNIMER d.o.o., R. Steinera 3, Čakovec, traži 3 m/ž autogena rezača i 3 m/ž radnika na sor�ranju, javiti se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/390500 ili na mob: 091/369-2010 do 28.2.

92. Uslužni centar d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, javi� se na mob: 091/1118-185 ili 051/339-913 ili e-mailom: info@usluznicentar.hr do 16.1.

93. Zagrebačke pekarne Klara d.d., Utinjska 48, 10020 Zagreb, traži m/ž pomoćnog pekara za mjesto rada Čakovec, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: jadranka.budiscak@ klara.hr do 23.1.

94. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži m/ž radnika na montaži i demontaži građevinskih skela za mjesto rada Njemačka i m/ž sačmara - pjeskara za mjesto rada Nedelišće, javi� se na mob. 095/3893-603 ili e-mailom: info.zesteel@gmail.com do 22.1.

95. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 2 m/ž samostalna montera ventilacije, 2 m/ž �g zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž montera centralnog grijanja - za mjesto rada Njemačka, poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com ili nazva� na mob: 099/5359717 do 31.1.

Dora Zvonarek, mag. psych.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante:

Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Na Staru godinu mnogi donose nekoliko odluka kojima sebi ili drugima obećaju da će početi ili prestati raditi u nadolazećoj godini. Motivacija je tada na vrhuncu, zadržava se možda još dandva, a nakon toga motivacija nestane i novogodišnje su odluke u potpunosti prepuštene propasti

Zašto

je

tako teško ustrajati u

novogodišnjim odlukama?

Nova godina – novi ja. Rečenica koja para uši čim je čujemo jer koliko je zapravo istine u tome da smo svake godine novi mi? Možemo li baš toliko mijenjati sebe ili neke navike? Novogodišnje je vrijeme, a posebice siječanj, prava prilika da počnemo ispočetka. To je vrijeme donošenja novih odluka koje odu u zaborav nakon nekoliko dana ili tjedana, izuzev pojedincima. Upravo na Staru godinu mnogi donose nekoliko odluka kojima sebi ili drugima obećaju da će početi ili prestati raditi u nadolazećoj godini. Motivacija je tada na vrhuncu, zadržava se možda još dan-dva, a nakon toga motivacija nestane i novogodišnje su odluke u potpunosti prepuštene propasti.

Da bismo donijeli nekakvu odluku, moramo postaviti ciljeve koje želimo postići. Teorija postavljanja ciljeva predlaže da postavljanje speci�ičnih ciljeva (tzv. podređenih ciljeva) pojačava i njihovu realizaciju (Locke i Latham, 2013). Primjerice, odluka da se želimo više kretati sama po sebi često nije dovoljna, dok je cilj da se tri puta tjedno šećemo po 30 minuta puno jasniji i izvediviji. Takvi konkretni ciljevi pomažu nam započeti ponašanje jer točno znamo što trebamo učiniti i kada. Problem nastaje nakon što taj prvi korak učinimo. Istraživanja pokazuju da su podređeni ciljevi vrlo učinkoviti u pokretanju ponašanja, ali često zakazuju kada je riječ o dugoročnoj ustrajnosti (Locke i Latham, 2002; Amir i Ariely, 2008). Nakon nekoliko uspješnih pokušaja može se javiti osjećaj da smo učinili dovoljno, tad motivacija polako opada, a stare se navike vraćaju. Upravo se zato mnoge novogodišnje odluke ne održavaju kroz mjesece, iako su započele s dobrim planom i jasnim ciljevima. Zato je važno reći ponešto i o nadređenim ciljevima. Za razliku od podređenih, koji su konkretni i mjerljivi, nadređeni ciljevi su apstraktniji i povezani s našim vrijednostima i identitetom (Carver i Scheier, 2001). To

su ciljevi poput toga da želimo živjeti zdravo, da želimo brinuti o sebi ili generalno biti zadovoljniji sobom. Iako su manje korisni za sam početak promjene, nadređeni ciljevi igraju ključnu ulogu u održavanju ponašanja na duge staze (Höchli, Brügger i Messner, 2018). Oni nam daju smisao i odgovor na pitanje zašto uopće nešto radimo.

Istraživanja pokazuju da je kombinacija podređenih i nadređenih ciljeva najkorisnija za dugoročno ostvarivanje odluka. Podređeni ciljevi pomažu nam da krenemo, dok nadređeni ciljevi pomažu da ustrajemo. Kad konkretne korake povezujemo s nečim što nam je osobno važno, lakše se nosimo s padovima motivacije, iskušenjima i neuspjesima (Höchli, Brügger i Messner, 2018). Primjerice, osoba koja redovito vježbanje povezuje s vrijednošću brige o vlastitom zdravlju vjerojatnije će se vratiti treningu i nakon pauze, umjesto da u potpunosti odustane.

Još jedan važan aspekt u svemu ovome jest osjećaj uspješnosti. Podređeni ciljevi omogućuju nam praćenje napretka i jačaju osjećaj samoe�ikasnosti, tj. uvjerenja da smo sposobni ostvariti ono što smo naumili (Bandura, 1997). S druge strane, nadređeni ciljevi održavaju blagi osjećaj da još nismo dosegli svog cilj, što nas motivira da nastavimo dalje. Kada kombiniramo obje razine ciljeva, dobivamo i osjećaj napretka i razlog zašto se isplati nastaviti.

Možda problem novogodišnjih odluka nije u tome što smo nedisciplinirani ili što nemamo volje, već u tome na koji način postavljamo ciljeve. Umjesto da se oslanjamo isključivo na početni val motivacije (koji nas često razočara), korisnije je zapitati se koji bi to mali, konkretni koraci vodili prema onome što nam je zaista važno i što nam je osobni cilj. Malo propitkivanja oko toga mogu odlučiti hoće li naša odluka nestati kroz par tjedana ili stvarno potrajati cijelu godinu ili vječnost.

Prostor relaksacije

Koliko puta ste pročitali tekst o tome kako je bitno opustiti se, bez obzira čime se bavite? Koliko puta ste doživjeli da Vam je to netko rekao ili ste sami pomislili kako biste se trebali opustiti vezano na neku situaciju? Da li znate koliko je to �izički stvarno i da je u pozadini svega realno stanje Vaših molekula?

Kada smo „pritisnuti“ brigom/problemom, nalazimo se u stanju kontrakcije. Naše molekule zauzimaju najmanji mogući prostor i odnosi među njima vrlo su čvrsti.

Novi nikotinski i duhanski proizvodi

UTo im ostavlja malo mogućnosti za vibraciju. Stoga teško primaju i teško predaju vibraciju dalje. To je osnova zastoja protoka energije kroz tijelo. Tako ni svjesnost, koja je stalno prisutna oko nas u obliku akustičkog vala, nema ulaz u naš sustav. Kao reakcija na to stanje javlja se osjećaj odvojenosti i strah. Već sam pisala o tome da u Accessu učimo brigu / problem promatrati kao priliku. Postavljanjem pitanja i promjenom stava prema situaciji zbiva se i realna promjena u tijelu. Dovođenjem dodatne

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Istraživanja pokazuju da mladi koji koriste e-cigarete tri puta češće počnu koristiti obične cigarete u usporedbi s onima koji ih ne koriste. Ovi podaci zabrinjavaju jer je nikotin snažna psihoaktivna tvar koja izravno djeluje na mozak

posljednjih desetak godina svjedočimo smanjenju korištenja klasičnih cigareta, uz istodobni porast uporabe novih nikotinskih i duhanskih proizvoda. E-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice sve su prisutniji u svakodnevici, osobito među mladima, ali i među odraslima. Često se predstavljaju kao „modernija“ ili „manje štetna“ alternativa klasičnim cigaretama. Uglavnom nemaju neugodan miris, dolaze u slatkim i voćnim okusima, a dizajn im je atraktivan. Upravo zato mnogi ne doživljavaju njihovu upotrebu kao rizično ponašanje, već kao nešto normalno, moderno i bezazleno. U svijetu snažnog utjecaja društvenih mreža i in�luencera, provjerene i znanstveno utemeljene informacije o utjecaju ovih proizvoda na zdravlje često ostaju u drugom planu. Prema europskom istraživanju ESPAD, više od polovice šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj navodi da su e-cigarete lako dostupne. Hrvatska se pritom nalazi iznad europskog prosjeka po prevalenciji korištenja e-cigareta među mladima. Istraživanja pokazuju da mladi koji koriste e-cigarete tri puta češće počnu koristiti obične cigarete u usporedbi s onima koji ih ne koriste. Ovi podaci zabrinjavaju jer je nikotin snažna psihoaktivna tvar koja izravno djeluje na mozak, koji se kod mladih intenzivno razvija. Nikotin pritom narušava pažnju, pamćenje i sposobnost regulacije emocija te povećava rizik od anksioznosti i depresivnih simptoma.

E-cigarete proizvode aerosol koji se udiše u pluća. Iako nema klasičnog dima, taj aerosol može sadržavati brojne štetne tvari koje nadražuju dišne putove i opterećuju organizam. Grijani duhanski proizvodi također ne uključuju izgaranje, ali i dalje sadrže nikotin i druge toksične spojeve. Istraživanja upućuju na

energije (postavljanjem pitanja) molekule se počinju slobodnije gibati što omogućava bolji prijenos vibracija kroz tijelo. Protok postaje bolji, osjećamo kao da imamo više prostora, počinjemo zapažati nove stvari i dolaze nam neke ideje kojih se ranije nismo sjetili. Strah nestaje i osjećamo se sigurnije. Ovo je proces relaksacije kojim se bavimo na radionicama Accessa. Kada ovo uvježbate, tada više nije potrebno da se posebno opuštate, već to postaje način na koji živite. Kako to oblikuje svakodne-

Mr. Sc. Maja Šegović, MPharm

INFO

Ananda, obrt za unapređenje kvalitete života

Braće Radića 30, Varaždin Mob: +385 99 278 93 63 Web: maja-segovic.hr

van život pojedinca? To je pitanje na koji ćete sami dati odgovor ako krenete na ovo putovanje.

to da su novi nikotinski i duhanski proizvodi vjerojatno manje štetni od klasičnih cigareta u smislu kratkoročnih učinaka na zdravlje, ponajprije zbog izostanka katrana i ugljikova monoksida. Međutim, dugoročni učinci ovih proizvoda još nisu dovoljno istraženi, budući da su na tržištu relativno kratko, što samo po sebi predstavlja rizik. Pritom treba imati na umu da dio istraživanja o manjoj štetnosti novih proizvoda potječe iz izvora povezanih s duhanskom industrijom, što zahtijeva dodatni oprez u interpretaciji njihovih nalaza. Dio korisnika koji prijeđu s klasičnih cigareta na e-cigarete ili grijani duhan ne prestaju u potpunosti pušiti, već postaju dvostruki korisnici, istodobno koristeći oba proizvoda. Time se potencijalni zdravstveni rizici ne smanjuju, nego se dodatno povećavaju. Uzimajući u obzir sve navedeno, e-cigarete nisu odobrene kao medicinsko pomagalo za prestanak pušenja te se ne mogu smatrati sigurnim i provjerenim rješenjem za prestanak nikotinske ovisnosti. Za nikotinske vrećice u svakodnevnom se govoru često koristi naziv „snus“, no riječ je o pogrešnom izrazu. Snus označava sličan, ali sastavom drugačiji proizvod koji sadrži duhan i čija je prodaja u Republici Hrvatskoj zabranjena. Za razliku od snusa, nikotinske vrećice ne sadrže duhan, već nikotin (sintetski ili izdvojen iz duhana) i pomoćne tvari. Nikotinske vrećice ne stvaraju dim niti paru, koriste se diskretno i upravo zato često prolaze „ispod radara“ okoline. Međutim, sadrže visoke doze nikotina koje se brzo apsorbiraju u krv kroz sluznicu usne šupljine. Njihova uporaba može uzrokovati mučninu, vrtoglavicu, promjene raspoloženja te lokalna oštećenja sluznice i povlačenje desni. Kao i ostali proizvodi s nikotinom, nikotinske vrećice nose značajan rizik od razvoja nikotinske ovisnosti. Novi nikotinski i duhanski proizvodi često se predstavljaju kao prihvatljivija i sigurnija alternativa, no iza privlačnog izgleda ostaju ista pitanja o ovisnosti i zdravlju. Dugoročne posljedice njihove uporabe još nisu u potpunosti poznate, ali iskustvo s nikotinom i njegovim učincima već je dobro poznato. U svijetu u kojem su informacije dostupne na svakom koraku, ali često površne ili marketinški obojene, važno je razvijati naviku provjeravanja i razumijevanja onoga što koristimo. Edukacija i informiranost ključni su preduvjeti za donošenje odgovornijih odluka, kako za vlastito zdravlje, tako i za zdravlje zajednice. Umjesto oslanjanja na poruke s društvenih mreža i interneta, važno je potražiti provjerene izvore i ne ustručavati se postaviti pitanja zdravstvenim i drugim stručnjacima.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM RENAULT MEGA-

NE 1.4 2004. god., 72KW, 201 tkm, reg. do 11. mj./2026., redovno servisiran, očuvan, nikad udaren, cijena 1500 eur (nije fiksna). Info na mob. 091/1861-232

PRODAJEM MERCEDES dizel

C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/3332470

KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove isplata odmah stanje nebitno. info na tel 098/965-6624

PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM CRNO VINO i rakiju. Info na mob. 098/9427-646

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/5774571

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099

MUŠKARAC SREDNJIH GODINA, visok, vitak, slobodan, traži gospođu za poznanstvo i druženje, može i kontakt smsom. Mob. 095/816-5206

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI

PROSTOR od 17 m2 na Jugu Čakovca (preko puta Spar-a). Info na tel. 095/9099-158

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

JEDNOSOBNI STAN u Čakovcu. Pogodan za studente, samce. Centralno grijanje. Poseban ulaz i brojila. Info na mob. 098/600-100

PRODAJEM GRAĐEVINSKU LIVADU sa šupom, odlična lokacija, blizina glavne ceste u Pušćinama, vel. 22x54 m. Cijena 22 eur/m2. Posla� sms na broj 098/9640-763

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA (uz prigodni popust) u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 1502

MOHARIĆ COMMERCE d.o.o. traži 1 m/ž konobara na neodređeno vrijeme za rad u caffe baru FERRARI u Nedelišću, Čakovečka 119. Rad u smjenama, jutarnja i popodnevna, noćnog rada nema. Sve ostalo po dogovoru u upravi tvrtke na gornjoj adresi (benzinska pumpa Formula). Osobni dolazak na adresu uz prethodnu najavu na tel: 040/822-588 ili poslati zamolbu na mail: moharic.commerce@gmail.com

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM - RASPRODAJEM (uz popuste) iz kuće: vrlo povoljno, očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200x95/160 cm, tap. gar. masiv 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, Singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampu-unikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/5727-670

PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM DELL LAPTOP, stariji, Model 1545, 4 Gb ram, 250 gb hdd. Novo instaliran linux mint. Kompjuter je dobar za internet, Youtube. Radi na adapteru, bez baterije, cijena 30 eur, led traku s daljinskim (3 m) i mini printer za mobitel (novo). Mob. 097/728-9476

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE friteza, tenda (3x2 m), digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške crne nove kožne cipele vel. 43. Info na mob. 098/9158-640

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

KLIMA VIVAX 3,5 kW (grijanje/hlađenje) AERI model, do -25, orig. zapakirano, račun Frigo, 5 god. jamstvo, plaćeno 570 eur (prodajem za 400 eur). Info na mob 099/867-1833

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJEM metalne stolice za terasu i bundu. Tel. 099/404-7517

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Božjakovine, Brionke, Eko-Međimurja, Jadran-Galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Termes grupe, Hotela Zadar, Orebić i Korčula i druge dionice. Info na mob. 098 905 1011

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

LER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

Inka je neodoljiva s tim svojim kratkim podignutim ušima i zaraznim osmijehom. Aktivna je i vesela, obožava ljude i pažnju. Inka teško podnosi zimu jer ima jako kratku dlaku i teško nam je gledati je u skloništu, voljeli bismo da dobije svoj topli dom. Ima 3,5 godine, cijepljena je, označena mikročipom broj 191035000200473 i kastrirana.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Eddy još jedan predivan, a kratkodlaki pas koji teško podnosi zimu. U njegovom opisu stoji, “spašen s lanca, mladenački smotan, iako ima 5 godina.” Obožava šetnje, voli ljude. Udomio bi se i utoplio. Potpuno je cijepljen, kastriran i označen mikročipom 191035000121749. Nalazi se u Čakovcu i javlja se na broj 091 8988 004.

Piše: Benjamin Jakopić

Vincekovo se svake godine obilježava 22. siječnja, na blagdan svetog Vinka. Sveti

Vinko iz Zaragoze kršćanski je mučenik i svetac koji je živio u današnjoj Španjolskoj krajem 3. i početkom 4. stoljeća, te se smatra španjolskim prvomučenikom. Također se, bitno za nas, smatra zaštitnikom vinara i vinogradara, ali zanimljivo je da u njegovom životopisu ne postoje podaci koji bi ga povezali s vinom, te je postao zaštitnik zahvaljujući svojemu imenu.

Ovaj događaj označava početak nove vinogradarske godine, kada vinogradari prvi puta posjećuju svoje vinograde nakon hladnog zimskog razdoblja, a prvi puta su ga obilježili francuski vinogradari prije više stoljeća.

Vincekovo se već godinama tradicionalno slavi u i Međimurju, posebice u brežnom kraju, a ove godine imate priliku posjetiti čak četiri vincekova pohoda.

Bundekov pohod - nedjelja, 18. siječnja u 9 sati

Planinarsko društvo Bundek organizira pohod koji se održava bez obzira na vremenske uvjete. Okupljanje je od 8 do 9 sati na parkiralištu

VINCEKOVO 2026

Čekaju vas četiri pohoda u dva vikenda

Vincekovo se već godinama tradicionalno slavi u i Međimurju, posebice u brežnom kraju, a ove godine imate priliku posjetiti čak četiri vincekova pohoda

Toplica Sveti Martin. Kotizacija od 5 eura uključuje doručak, jedno piće i prijevoz od Murskog Središća do starta. Staza je otvorena do 16 sati. Kontakt: S. Vršić (098 555 609) ili R. Pahor (SLO: 00386 70 022 927).

Vincekovo u Svetom Martinu na Muri – nedjelja, 18. siječnja u 14 sati

Za one koji preferiraju popodnevne sate, HKUU

Sveti Martin na Muri i Turistička zajednica organiziraju pohod koji spaja rekreaciju i običaje.

Okupljanje počinje u 13:30 u centru mjesta, a u 14:00 sati kreće se prema župnom vinogradu na Venec bregu. Uz kotizaciju od 5 eura, sudionike očekuje ceremonijalno krštenje trsa, bogata okrjepa i ples uz grupu Gembači.

Vincekovo po štrigovskim bregima – subota, 24. siječnja u 9:30 Ovaj pohod nudi kružnu stazu od 15 kilometara kroz najljepše dijelove vinske ceste. Okupljanje je kod Doma kulture u Štrigovi od 8:30 sati. Vaučer od 20 eura uključuje četiri bona za piće i jedan za hranu. Na ruti su restoran Terbotz te vinarije Kovač i Brezovački, a za atmosferu su zaduženi tamburaši Podrumari. Završetak druženja je ponovno kod Doma kulture. Vincekovo po Srcu Međimurja – subota, 24. siječnja u 10 sati

TZ područja Srce Međimurja u suradnji s pet općina (G. Mihaljevec, Nedelišće, Sv. Juraj na Bregu, Strahoninec i Šenkovec) organizira pohod od 15 kilometara. Start je u Macincu kod Sportskog doma, gdje od 9:30 počinje podjela bonova uz kotizaciju od 10 eura. Put vodi preko Dragoslavec Sela do Seoskog turizma Turk u Vučetincu, gdje će se održati ceremonijal krštenja trsa. Cilj je sportska dvorana u Pleškovcu uz zabavu s TS Kumovi. Osigurani su autobusi iz Lopatinca, Brezja, Šenkovca, Strahoninca, Nedelišća i G. Mihaljevca uz obaveznu e-prijavu na: www. sbajkomilinanoge.hr.

Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vrtića Bambi iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama, roditeljima i djelatnicima Vrtnog centra Iva zasadili su biljke u dvorištu vrtića

Pokažite po čemu ste poseban vrtić i uredite dvorište za 1200 eura!

predstaviti vaše zanimljive aktivnosti u Međimurskim novinama. Vrtić koji najviše oduševi svojom neobičnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu.

Tko se može prijaviti?

vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.

Kako se prijaviti?

to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli radite a niste u mogućnosti, kako bismo vas posjetili što spremniji.

Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta.

Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske aktivnosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti

Natječaj počinje ovog petka, 31. listopada, a prijave primamo do 31. siječnja. Svoje prijave pošaljite na mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom... Prijavu pošaljite na mail marketing@ mnovine.

Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a nakon predstavljanja svih prijavljenih vrtića, objavit ćemo dobitnika.

Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta će dobiti vrtić koji će nas najviše oduševiti svojom neobičnom ili originalnom aktivnošću Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom “Vrtionica”. Jedan će vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je neobičnost, ali tu karakteristiku možemo zvati i inovativnost ili originalnost. Sve što trebate je prijaviti svoj vrtić, a mi ćemo doći i

Gastro

putokaz u restoranu Boccone

Uz pastu milanese tanjur miriše na Italiju

Uugodnom i modernom ambijentu restorana Boccone u Jug Mall-u, svoje će mjesto pronaći baš svi, u svim prigodama. Tamo se urbana elegancija spaja s opuštenom atmosferom, a uživanje u hrani postaje pravi mali ritual. Boccone je mjesto koje gosti rado biraju za brz, ali kvalitetan ručak, poslovne susrete ili večernje opuštanje uz čašu vina i tanjur dobre tjestenine. Ljubazno osoblje, ugodna glazba i pažljivo osmišljen interijer stvaraju atmosferu u kojoj se ostaje duže nego što je planirano.

Talijanska kuhinja priprema se s puno pažnje i poštovanja prema namirnicama. Ovoga puta, Boccone predstavlja jelo koje nikada ne izlazi iz mode – pasta milanese.

Riječ je o punom, aromatičnom tanjuru koji spaja jednostavne, ali savršeno usklađene sastojke, tipične za talijansku kuhinju.

Temelj ove paste je bogat, ali uravnotežen umak. Češnjak daje početnu aromu, prosciutto cotto dodaje blagu slanost i punoću, dok gljive unose zemljastu notu koja se savršeno slaže s rajčicom. Bijelo vino lagano povezuje sastojke i umaku daje svježinu, a završni dodir donosi Grana Padano, koji se polako topi i obavija tjesteninu kremastim slojem okusa.

Tjestenina je kuhana al dente, baš kako i treba biti,

Pasta milanese

kako bi zadržala teksturu i savršeno upila umak.

Svaki zalogaj donosi sklad – nema dominantnog sastojka, već svi rade zajedno, stvarajući klasičan talijanski doživljaj koji je istovremeno topao, utješan i elegantan.

Pasta milanese u Boccone-u idealan je izbor za goste koji vole provjerene recepte, ali traže kvalitetu, ravnotežu i puninu okusa u svakom tanjuru.

sastojci:

• rajčica

• prosciutto cotto

• Grana Padano (odležan 12 mjeseci)

• gljive

• bijelo vino

• češnjak

prIpreMa:

Na lagano zagrijanom maslinovom ulju kratko se poprži češnjak, kojem se dodaje prosciutto cotto narezan na trake. Nakon što pusti aromu, dodaju se svježe gljive i sve se podlije bijelim vinom koje umaku daje finoću i laganu kiselkastu notu. Slijedi rajčica, a na kraju se umak zaokružuje ribanim Grana Padano sirom koji mu daje puninu i karakter. Sve se povezuje s

al dente kuhanom tjesteninom, stvarajući jelo koje je istovremeno zasitno, mirisno i iznimno pitko. Pasta milanese u Boccone-u idealan je izbor za one koji vole provjerene okuse, ali cijene kvalitetne sastojke i pažljivu pripremu. Restoran Boccone još jednom potvrđuje da se u jednostavnosti krije savršenstvo, uz dobru pastu, ugodan ambijent i atmosferu u kojoj se svaki gost osjeća dobrodošlo.

U KUHINJI s Aleks

Ruske kape za pravi zimski ugođaj

Za njih je potrebno puno slobodnog vremena i strpljenja, a upravo ih to čini jednim od najboljih kolača

Piše: Aleksandra Sklepić

Ruske kape ili šubarice pravi su zimski desert - izgledaju poput šubara prekrivenih snijegom, te sam ih odlučila ispeći u zimskoj idili koja trenutno vlada. Za njih je potrebno puno slobodnog vremena i strpljenja, a upravo ih to čini jednim od najboljih kolača. Da bi se moglo u njima uživati, potrebno se najprije pomučiti, zbog čega su još slasnije.

Sastojci za ruske kape:

BISKVIT

• 6 jaja

• 250 g šećera

• 200 ml ulja

• 200 ml tople vode

• 1 prašak za pecivo

• 360 g oštrog brašna

• 40 g kakaa u prahu

KREMA

• 500 ml mlijeka

• 6 do 7 žlica oštrog brašna (ovisno o veličini žlice)

• 100 g šećera

• 2 vanilin šećera

• 250 g maslaca

ČOKOLADNA GLAZURA:

• 10 dag maslaca

• 10 dag čokolade za kuhanje i pečenje

OSTALO:

• Kokos

Sastojke za biskvit sam izmiksala (kao za klasični biskvit - najprije jaja i šećer, zatim sve ostalo). Pola smjese odvojila sam i u nju dodala kakao, te ponovo izmiksala. (Slika 1.)

Svaki se biskvit peče odvojeno, desetak minuta na 180 stupnjeva. Kad su biskviti pečeni, može se kuhati krema.

U hladno mlijeko dodala sam 6 žlica oštrog brašna i zagrijavala polako, uz stalno miješanje, da se ne formiraju grudice. Kad se krema zgusne, mora se ohladiti. U ohlađenu kremu dodala sam šećer (najbolji je šećer u prahu), margarin i vanilin šećer, te sve to dobro izmiksala, da krema bude glatka.

Pečene biskvite pomoću okruglog kalupa ili čaše (promjera do 4 cm) narezala sam na krugove. Idealno je dobiti jednak broj tamnih i svijetlih krugova. (Slika 2.) Krugove međusobno lijepim kremom, na dno svijetli, a na njega tamni biskvit, te tako složenu “kapu” premažem kremom i izvana. Premazani kolač uvaljam u posudici s kokosom

(Slika 3.) Od ostataka biskvita i kreme umijesim smjesu koju oblikujem u kuglice koje se mogu preliti čokoladom i jako su �ine, a nema bacanja.

Na kraju svaku rusku kapu prelijem čokoladnom glazurom. Ruske kape predivno izgledaju i savršen su zimski slatki zalogajčić. (Slika 4.)

OBITELJ RAJF iz Podturna

Domaće kolinje je u međimurskoj

Upotreba svih dijelova maštovito je osmišljena: pripremale su se čurke, kobasice, prezvušti, jeo se kuhani špek i cvirki, sušilo se meso, mljele su se slanine koje su kasnije služile kao ispuna i zaštita oko mesa pažljivo spremljenog u “tiblici”

Piše: Aleksandra Sklepić

Hladno zimsko vrijeme sa snijegom idealno je za domaće kolinje. Brojni

Međimurci s nostalgijom se prisjećaju vremena kad se kolinje, sa svim svojim poslasticama, održavalo u svakom dvorištu barem jednom godišnje. Kobasice, čurke, prezvušti, cvirki, suhe šunke i kuhani špek imali su nenadmašan okus, a hladno zimsko vrijeme otvaralo je apetit i davalo volju za radom, pa nikome nije bilo teško stajati na hladnoći - ako treba i cijeli dan, posebno kad se znalo što se radi i koji će biti rezultati. Iako nema više mnogo ljudi koji održavaju tradiciju međimurskog kolinja, upoznali smo obitelj Rajf iz Podturna kojima je kolinje dio svakodnevice, a proizvodi koje jedu isključivo su domaće izrade. Posjetili smo ih u njihovom domu i doživjeli pravu atmosferu domaćeg međimurskog kolinja. Užurbana obitelj i prijatelji, oštri noževi, plastične posude spremne da se napune, para vrele vode, veliki stolovi po cijelom dvorištu i mnogo dobrog raspoloženja - jer tko se ne bi veselio ovakvom jednom danu?

Štamparov muškat žuti

Kada govorimo o vinskim draguljima gornjeg Međimurja, prezime Štampar sinonim je za kontinuitet kvalitete i duboko poštovanje terroira. Ovoga tjedna u fokusu nam je njihov Muškat žuti iz berbe 2023., vino koje savršeno utjelovljuje �ilozo�iju moderne, svježe i precizno rađene aromatične sorte. U čaši se prezentira atraktivnom, kristalno bistrom zelenkasto-žućkastom bojom. Već na prvi miris, vino otkriva svoj intenzivan i izrazito zavodljiv karakter. Tipične muškatne arome ovdje su naglašene slatkastim, gotovo parfemskim notama, gdje se obilni cvjetni mirisi isprepliću s prepoznatljivim mirisom svježe ubranog muškata, stvarajući vrlo ugodan i bogat aromatski pro�il.

Iako je riječ o poluslatkom vinu s ostatkom šećera od 45,2 grama po litri, ono što ga čini posebnim jest njegova besprijekorna struktura. Zahvaljujući izvrsno sačuvanim kiselinama od

8,6 grama po litri, slatkoća nimalo ne opterećuje nepce. Ovo vino idealan je pratitelj laganih voćnih deserta, pita i tradicionalnih štrudli, a izvrsno se slaže i s masnijim biskvitima od žutog voća, kremšnitama ili rožatom. Za one koji traže nešto drugačije, bit će savršen partner uz bijelu čokoladu ili tople fritule. Kako bi pokazalo svoje najbolje lice, preporučuje se poslužiti ga na temperaturi od 8 do 10 stupnjeva Celzija. (sh)

kolinje romantika međimurskoj obitelji

Prije ne tako mnogo vremena, kolinje je bilo praznik u obitelji. Sastajanje je bilo rano ujutro. Okupilo se troje, do četvero muškaraca, najčešće članovi obitelji, susjedi ili prijatelji. Jedni su drugima pomagali. Najprije se naložila vatra ispod kotla za vodu, takozvane “alfe”, a onda se, dok se čekalo mesara, popila koja domaća rakijica, da se čovjek malo zagrije. Mesar je odradio svoj dio, a meso se zatim ostavilo na hladnom mjestu, narezano na komade.

Upotreba svih dijelova maštovito je osmišljena: pripremale su se čurke, kobasice, prezvušti, jeo se kuhani špek, sušilo se meso, mljele su se

slanine koje su kasnije služile kao ispuna i zaštita oko mesa pažljivo spremljenog u “tiblici”. “Cvrlo” se i za ručak su se jeli cvirki ili friška domaća jetrica koja je još uvijek vrlo tražena na mnogim domaćim druženjima.

Svi su se jako naradili, a to se do danas nije promijenilo. Muškarci su zaduženi za teže poslove, a žene su pomoć u pripremi - posuđa, začina, čišćenju crijeva (ako se ne koriste kupovna), u spremanju doručka, ručka i večere za umorne i promrzle dečke koji su cijeli dan radili na hladnom. Mlađim generacijama ovo možda izgleda smiješno, ali na pravom domaćem kolinju

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Rudolf s friškim cvirkima

mnogo je toga zapravo romantično i bajkovito - domaća hrana, zajedništvo, ljubav i složno obavljanje teških poslova. Fini ručak nakon toga i puna škrinja, tiblica i tavan. Može li koji od suvremenih šoping centara zamijeniti ljepotu domaćeg kolinja? Sigurni smo da ne i zbog toga smo ugodno iznenađeni što još neke obitelji, poput Rajfovih iz Podturna održavaju ovaj divan običaj druženja u pripremi domaćih mesnih proizvoda prema tradicionalnim receptima koji se nisu promijenili već stotinama godina.

Rudolf, naš domaćin, s nama je podijelio i svoj vrijedan recept pripreme domaćih kobasica koji rado objavljujemo za naše čitatelje koji se žele okušati u izradi vlastitih, domaćih kobasica.

Recept

SASTOJCI ZA 10 KG SMJESE:

• 8 kg svinje�ne (but, vra�na, carsko meso)

• može se doda� i govedina - 25 % od količine svinje�ne

• 2 kg špeka (tvrde slanine s leđa svinje)

• sol 2.2 % ukupne smjese, 220 g

• papar 0,03 % ukupne smjese, 30 g

• slatka crvena paprika 0,2 % ukupne smjese, 200 g

• ljuta paprika (po želji) 50 do 100 g

• granule češnjaka 0,2 % ukupne smjese, 300 g

• šećer (zbog crvenila) 0,2 % ukupne smjese, 200 g

• bijelo vino 0,5 litara

• topla voda po potrebi, radi lakšeg miješanja smjese

PRIPREMA DOMAĆIH KOBASICA: Meso i špek narežu se na duge i tanke komade radi lakšeg mljevenja. Samelju se na stroju za mljevenje mesa, broj otvora rupica 10. Zatim se od tih 10 kg samelje na sitnije radi boljeg vezivanja mesa unutar kobasica. Međimurski se to zove “prat”. Začini i dodaci dobro se izmiješaju više puta, te se zatim dodaju u mljeveno meso i ponovo promiješaju. Meso i začini ostave se jedan dan da

se smjesa mesa i dodaci dobro natope. Sljedeći dan smjesa se ponovo premiješa i počinje se puniti u crijeva. Najbolja su kalibrirana 32 - 35. Kad se kobasice napune, spremne su za sušenje u sušari. Najbolje je da se vatra loži ispod njih i one ne smiju biti izložene direktnoj vatri, nego samo toplom dimu da dobiju miris i boju. Dovoljna su dva dimljenja, a ostalo će napraviti vjetar i hladno vrijeme.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Tomislav Horvat iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Kiparstvo na izložbi One - umjetnice

Piše: Marta Horvat, kustosica likovnih zbirki

Ustudenome prošle godine u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec otvorena je izložba koja je u fokus stavila umjetnost žena - One, Izbor djela autorica iz fundusa Likovne galerije. Zastupljenost autorica u djelovanju Likovne galerije u prosjeku se kreće oko 30 %. Taj se omjer očituje u više segmenata - u fundusu žene čine 34 % od nešto manje od 200 zastupljenih autora, dok u stalnom postavu udio žena iznosi 37 %. Kada je riječ o samostalnim izložbama, taj je postotak niži te iznosi 24 %. Radovi odabranih 26 autorica obuhvaćaju slike,

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

gra�ike, skulpture i tapiserije te pokazuju kako one, unatoč još uvijek čestim izazovima, oblikuju svoju umjetnost različitu po pristupu, tematskim interesima i tehnikama.

Iako izložba okuplja različite medije i pri ulasku u Izložbeni salon na prvi pogled dominiraju tapiserije postavljene u prostor te slike i gra�ike istaknute panelima, skulpturalni radovi postaju nositelji dinamike u prostoru. Između slika, gra�ika i tapiserija stvaraju dubinu i unose pokret u izložbeni prostor, a njihova prisutnost ne samo da razbija plošnost zida i ujednačen ritam razgledavanja već stvara i dijalog s ostalim radovima.

Kako gledati skulpturu?

Skulptura je trodimenzionalna forma nastala kao sredstvo umjetničkog izražavanja, koja istražuje oblik, prostor i materijal. Izrađuje se modeliranjem, klesanjem, lijevanjem ili sastavljanjem, a materijali mogu biti vrlo različiti - od kamena, drva i bronce do gline, metala, tekstila ili industrijskih i pronađenih materijala. Skulptura može biti samostalni objekt, dio arhitekture ili prostora, �igurativna ili apstraktna, monumentalna ili malih dimenzija.

Za razliku od slike, koja se promatra uglavnom frontalno, skulptura se doživljava sa svih strana - promatrač može kružiti oko nje, sagledavati različite kutove i otkrivati promjene odnosa oblika, prostora i svjetla, dok materijal i tekstura dodatno oblikuju doživljaj djela.

One i kiparstvo

Skulpture Borke Avramove, Vesne Bašljan Martinjak, Nikoline Ivezić, Ksenije Kantoci, Priske Kulčar, Vesne Osojnički, Danijele Pičuljan i Sanje Sašo predstavljene su na izložbi kroz različite materijale i pristupe trodimenzionalnom obliku.

Skulpture Supružnici i Bizon Borke Avramove obilježava stilizacija, odnosno pojednostavljivanje prirodnih oblika na osnovne forme bez detalja. Kao predvod-

nica modernističkih tendencija, Avramova u Supružnicima čistim i reduciranim oblikom jasno izražava temeljne karakteristike svojega stvaralaštva. Pojednostavljenje je još izraženije u Bizonu, gdje vodi prema snažnijem apstraktnom dojmu. Stilizaciju koristi i Vesna Bašljan Martinjak u skulpturi Bik. Fizičke karakteristike životinje tek su naznačene, dok zatvorena, kompaktna forma, unatoč malim dimenzijama, djeluje monumentalno. Motiv bika obrađuju i Nikolina Ivezić i Sanja Sašo. Potpuno različite u svojem izričaju, svaka je ostvarila vlastitu verziju motiva koji u umjetnosti često simbolizira borbu, moć, tradiciju, seksualnost ili muškost. Ivezić stvara skulpturu Iznenađenje povezanu s pop-art estetikom, dok Bik Sanje Sašo prikazuje

LJUBAV: Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to bi� drago. Već ste se pomalo zasi�li silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježi�. Slično će osjeća� i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izosta�.

KARIJERA: Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donije� preokret u poslu i karijeri. Neće bi� ni lako ni glatko. Cijeli tjedan čekat ćete da se situacija razbistri, a kako dani budu prolazili, sve će se čini� još zapetljanijim. Ipak, brzo ćete shva�� što je posrijedi.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite budni.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vaši osobni odnosi postupno će se poboljšava�, ali ne toliko koliko možda očekujete. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će popus��, pa će vam se čini� kao da ničega nije ni bilo.

KARIJERA: Svoj poslovni interes polako ćete prebaciva� na proširivanje znanja, bilo u smislu novih sadržaja, bilo kroz suradnju s ljudima iz struke. Sad će se ostvari� neki zakonski temelji da možete pokrenu� nešto u tom pravcu. Radite što više.

ZDRAVLJE & SAVJET: Nemojte žuri�.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Oni koji imaju obitelj, dane će najradije provodi� s njom. Oni u parovima prolazit će kroz prolazno turbulentno razdoblje u kojem će treba� pokaza� dosta tolerancije i samokontrole. Neka ne ulaze u jalove rasprave. Radije se malo strpite, dobro je.

KARIJERA: Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što ne biste poželjeli nikome. Ipak, ono najgore je prošlo, pa sad polako hvatate konce u svoje ruke. To će ići postupno. Zato ne žurite, nego idite korak po korak.

ZDRAVLJE & SAVJET: Sve će doći na svoje mjesto.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno će vam jenako važno bi� kako organizira� zajednički život, ali i kako se dobro zabavi�. Neki će tješi� voljenu osobu i uveseljava� je eliminirajući tako njezine probleme. Pokazat ćete se kao odličan i suosjećajan zabavljač.

KARIJERA: Zaigranost i vješ�na ophođenja s drugima bit će vaše glavne osobine koje ćete pokaziva� na radnom mjestu. Ovisno o vrs� posla, ili će vas traži� ili prokaziva� kao neozbiljne. Uglavnom, držite se svoje profesije i onoga što ona traži.

ZDRAVLJE & SAVJET: Neki će krenu� na dijetu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

Borka Avramova, Bizon, 1960.g. terakota, 24x16x33 cm

HOROSKOP

LJUBAV: Ozbiljnost vaših namjera prema drugoj strani ponekad će je uplaši�. Čini se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe. Ipak, trebat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Budite tolerantni.

KARIJERA: Nećete bi� zadovoljni prihodima jer mislite da možete više. Ograničenja će dolazi� zbog vanjskih okolnos� i nitko zasad ne može ubrza� stvari. Sagledajte realno što se može i povedite se za �m. Kroz ovo sazrijevate.

ZDRAVLJE & SAVJET: Takt i diplomacija vrijedne su osobine. Koris�te ih.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Mnogi će se osjeća� pomalo usamljeno te će ih muči� svakodnevne čežnje. Oni u vezama prolazit će kroz jedno izazovno razdoblje u kojem će treba� dosta trezvenos� da izdrže. To neće traja� još dugo, zato jednostavno prođite kroz to.

KARIJERA: Vjerovat ćete da ste vi zaslužni za poboljšanje poslovnih rezultata. Ipak, to neće bi� sasvim točno. I drugi su uložili jednako truda kao i vi. Stoga im to priznajte. Tako ćete dalje surađiva� i radi� pravednije i mirnije. Onako kako i treba.

ZDRAVLJE & SAVJET: Vodite računa o kriterijima u svemu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Mnogi će se preda� traču i uživa� ogovarajući. Neće im pas� na pamet da su i oni i njihova ljubav možda meta nečijeg tuđeg trača. Zato bi bilo najbolje prvo počis�� u vlas�tom dvorištu, a tek onda analizira� nečiji tuđi odnos. Razmislite.

KARIJERA: Pred vama su dani kad ćete vjerojatno ima� priliku pokaza� koliko ste krea�vni u svojoj profesiji. Bit će to dobrodošao izazov koji ćete objeručke prihva��. Mnogi će tek sada shva�� da imaju još neke talente. Budite svoji.

ZDRAVLJE & SAVJET: Odlično ćete surađiva� s mladima.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Oni koji vole, voljet će punim srcem, a druga strana će im uzvraća� malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Samci će osvaja� brzo i lako. Dani su dobri za ljubav i društveni život.

KARIJERA: Funkcionirat ćete poput sportaša koji svoje treninge odrađuje s lakoćom. Mnogi će na svom poslu brusi� nove vješ�ne i otkriva� detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja. Također ćete dobro surađiva� s drugima.

ZDRAVLJE & SAVJET: Pozabavite se kriterijima ljepote.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

prozračnu skulpturu od žice koja ostavlja dojam crteža u prostoru.

Organsku teksturu drveta posebno je osjećala Ksenija Kantoci, čije skulpture odlikuju jasnoća oblika i snaga proizašla iz jednostavne forme. U drvu oblikovana Sjedeća �igura djeluje smirenije; sirova površina čuva autentičnost materijala i naglašava neposrednost umjetničkog procesa, pridonoseći izražajnosti djela. Istim pristupom oblikovana, ali dinamičnija i izlivena u betonu, je skulptura Kompozicija.

Priska Kulčar jedna je od autorica koja je obilježila kulturni razvoj grada Čakovca. Njezini radovi �ilozofska su, višedimenzionalna djela kroz koja gledatelja upućuje na promišljanje, često upotpunjena simbolima ili slovima. Taj je trenutak prisutan i na njezinom trodimenzionalnom radu Galge, gdje na platnu koje visi stoji natpis Dementia senilis s jedne i Dementia praecox s druge strane. U kombinaciji s nazivom koji priziva motiv

Sanja Sašo, Bik, 2012. g., metal, gips, 37x12x27 cm

kazne, kraja ili javne osude, skulpturu možemo doživjeti kao metaforu za mentalnu smrt ili gubitak identiteta. Vesna Osojnički predstavljena je skulpturom Nagib. Keramika i drvo u napetoj točki izbačene su iz vertikalnog položaja, ali ipak ostaju u ravnoteži. Upravo iz te napetosti između pada i stabilnosti proizlazi snaga skulpture, koja postaje simbol ravnoteže u nesigurnosti. Skulptura Rascjep Danijele Pičuljan spaja kontrastne materijale, šamot i vunenu pređu, naglašavajući tenziju između tvrdog i mekog, racionalnog i emotivnog. Preplitanjem materijala stvara se prostor u kojem je moguća transformacija, a ne samo �izičko razdvajanje. Različiti materijali i pristupi, od keramike i drva do metala i tekstila, pokazuju raznolikost i snagu skulptura ovih autorica, od intimnih formi do monumentalnih, �igurativnih i apstraktnih djela.

Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka i može se razgledati u radno vrijeme muzeja.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Strijelac, Jarac, Lav

LJUBAV: Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja jer vam pozicija planeta u tom smislu donosi manje atrakcija i poneku provokaciju. Zato budite mudri i staloženi koliko god možete. Ako vas partner povrijedi, ne uzimajte to previše k srcu. Proći će. KARIJERA: Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja. Ono što ste pos�gli, tu je, ali sad na dnevni red dolaze neke neispitane ili skrivene stvari. Neki će pokuša� dosegnu� svoje snove na sasvim originalan način.

ZDRAVLJE & SAVJET: Opuštat će vas umjetnički sadržaji.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja bi� uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete, doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za �m da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki bi� u dilemi izaći ili se povući.

KARIJERA: Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete bi� kotač koji je važan u cijeloj igri. Zato ne budite preskromni, nego dopus�te sebi da izrazite i svoje ambicije. Spoznajte svoju poziciju, a još više priliku.

ZDRAVLJE & SAVJET: Širit ćete vedrinu oko sebe.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Izazovna pozicija ljubavnih planeta u odnosu na vaš znak učinit će vam ove dane zahtjevnima za ljubav. Mnogi će prepozna� svoj ideal koji su tražili ili će ga traži� po pravim kriterijima. U svakom slučaju, nećete bi� potpuno zadovoljni.

KARIJERA: Iako će vaši suradnici pokaziva� određenu naklonost prema vama, teško ćete nalazi� zajednički jezik. Problem je u tome što obje strane žele dominira�, a u zajedničkom poslovanju to ne prolazi. Shva�te gdje vam je mjesto i tako se ponašajte. ZDRAVLJE & SAVJET: Bavite se sportom. On vas otvara.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako još tražite srodnu dušu, obra�te pažnju na osobe koje srećete preko posla. Netko vas već određeno vrijeme promatra i pomalo čezne za vama. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane težit će zajedništvu.

KARIJERA: Neki će započe� male kućne radove i uze� nešto slobodnih dana da ih obave. Pokazat će se to kao pun pogodak. Oni koji ostaju na radnom mjestu, morat će obavi� neke zaostatke ili male inventure koje su čekale. Ništa posebno.

ZDRAVLJE & SAVJET: Baterije ćete napuni� hobijem.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

Naše životinje daju nam mir, sreću i energiju za cijeli dan

Ljubav prema životinjama Natalija i Elvir nose još iz djetinjstva, pa su sretni što oboje imaju zajednički cilj - pomoći svakom živom stvorenju i učiniti mu život ljepšim i lakšim. Svoju su ljubav i brižnost prenijeli na sve četiri kćeri i zbog toga su jako ponosni

Piše:

Aleksandra Sklepić

Ljubav prema životinjama u obitelji Bašek iz Nedelišća zadivila nas je već na samom ulazu u njihov predivan, topao dom. Dočekalo nas je dvoje veselih četveronožnih prijatelja - Ara, zlatna retriverka od 9 godina i Casper, maltezer koji ima 3 godine. Osmijeh i radost na licu njihove najmlađe kćeri So�ie, šestgodišnjakinje, odao nam je tajnu sreće ove obitelji - ljubav, bez iznimke - za svako živo biće. Osim So�ie, mama Natalija i tata Elvir imaju još tri kćeri: Lorenu (23) i Alenu (21) koje su trenutno u Irskoj i Elinu koja ima 12 godina i učenica je šestog razreda. Lorena je mehatroničarka, a Alena je veterinarska tehničarka, pa su brojne životinje koje žive pod njihovim krovom, često posljedica njenog spašavanja i suosjećanja.

Mačke caruju, a psi im se prilagođavaju

Osim dva psa, obitelj Bašek ima osam nezamjenjivih i nevjerojatno dragih mačaka: Mimi, Koko, Bleky, Frosty, Gnar, Ginger, Stich i Ana. Neki su od njih dobili imena prema svojoj boji, a neki na temelju osobnosti, jer svaki je od njih - priča za sebe. Neki su društveniji, pa vole igru, posebno s najmlađom So�iom, koja za njih smišlja maštovite igre, a kad joj se više neda, Elina uvijek spasi stvar, pa kao velika sestra preuzima ovaj važan posao. Mace jako vole igru s ganjanjem laserskog svjetla po podu i po zidu; one malo starije pak rado drijemaju, a ima i vanjskih tipova koji su naradije u slobodnoj šetnji.

Posebno je zanimljiv Koko, koji ima oči različitih bojajedno je plavo, a drugo smeđe. Ispričali su nam da su pročitali da su to “mačke magičnih očiju”. U igri, ovim se veselim macama rado pridruže i Ara i Casper koji su vrlo prijateljski i nježni prema njima. Činčila Jumy voli pobjeći iz kaveza

Noću, kad svi zaspu, činčila Jumy koja boravi u svom kavezu - dvorcu, ponekad pobjegne i tada počne noćna zabava.

- Prije nekoliko noći, čula sam galamu po kući, ispričala nam je Natalija, u polusnu sam razabrala da Casper juri po sobi, ali nisam se odmah snašla o čemu se radi. Tek sam nakon nekog vremena

shvatila da je riječ o igri s činičilom - Jumy je pobjegao iz kaveza i odlično su se zabavljali. Casper ga nije ozlijedio, samo su se igrali. Takvi trenutci uvijek me oraspolože i nasmiju, iako su me probudili.

Doznali smo da Jumy često pobjegne jer si zna sam otvoriti vratašca na kavezu. Inače živi vani, ali za vrijeme velike hladnoće, dobije svoj kutak u stanu. Kroz proljeće i ljeto, ima posebnu nastambu na kotačima koju je izradio Elvir, pa ga sele u hlad, ako je sunce prejako.

Za vrijeme svojih avantura po stanu, Jumy ponekad napravi i štetu - voli grickati kabele, a na dan naše posjete, pojeo je snjegovića na napuhavanje - cijelog ga je, kroz mali otvor na kavezu, uvukao k sebi i izgrickao ga. Nitko se nije previše naljutio, jer nemoguće je ljutiti se na tako divnu životinjicu, rekli su nam. Jumy se voli i maziti i sjesti u krilo, a najviše je sretan kad gricka svoj list salate ili grickalice.

Tri papigice nimfe upotpunjuju čarobne životinjske zvukove

Uz dva psa, osam mačaka i činčilu, od kojih se svatko glasa svojim posebnim zvukovima, tu su i tri papige nimfe - Kay, Lily i Ruby. One su posebna bića, rekli su nam, pjevaju, cvrkuću i

pozdravljaju goste na ulazu, a ljepotom svog perja krase dom kao rijetko dragocjen ukras. Ljeti i one žive vani, na katu nastambe u kojoj je Jumy glavni stanar. U susjedstvu, blizu papiga i činčile živi i 11 kokica koje su ljubimci i nesu �ina, domaća jaja. Pokušavamo pomoći svakoj životinji

Ljubav prema životinjama Natalija i Elvir nose još iz djetinjstva, pa su sretni što oboje imaju zajednički cilj - pomoći svakom živom stvorenju i učiniti mu život ljepšim i lakšim. Svoju su ljubav i brižnost prenijeli na sve četiri kćeri i zbog toga su jako ponosni.

- Oduvijek sam spašavala ptice, mačke i pse, rekla nam je Natalija, a jednako su tako postupale i naše kćeri. Uvijek reagiramo jednako ako naiđemo na ozlijeđenu, napuštenu ili bolesnu životinju - pokušamo pomoći, pronaći vlasnika ili na kraju udomimo siroto biće. Uvijek ima mjesta za još jednoga.

Obitelj i susjedi čuvaju životinje za vrijeme godišnjeg odmora Cjelogodišnje obveze, ali i suživot s mnoštvom različitih životinja zahtijevaju i malo odmora, pa kad obitelj nekamo otputuje, tu su uvi-

jek spremni pomagači. Stric i strina hrane kokice, a baka i deda zaduženi su za ostale životinje. Tu je i nećaka Larisa koja pazi Caspera jer njegov brat maltezer živi s njom. Dva brata rado se zajedno igraju, a za svaki rođendan imaju zajedničku proslavu.

- U našoj obitelji, životinje su glavni izvor energije kojom se napunimo za cijeli dan, rekli su nam na kraju našeg druženja. Svatko ima svoj zadatak, a u tom poslu uživamo i uopće nam nije teško. Svojom ljubavlju

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

prema životinjama uspjeli smo utjecati na naše brojne prijatelje i primjerom im pokazali koliko je divno živjeti s životinjama. Mnogi od njih, zbog nas su dali priliku mnogim životinjama, sada svojim najboljim prijateljima i zbog te odluke nikada nisu požalili. Svi ljubimci u ovoj obitelji, baš poput “njihovih” ljudi, savršeno se slažu, jedni drugima daju prostora i svi se međusobno poštuju. Osim kad se ide jesti, na kraju su dodali, onda se zna red ili nastane borba. S ljudima je ipak malo drugačije, rekli su nam kroz smijeh, ali mnogo su toga i oni naučili od životinja - posebno kako biti strpljiv, zahvalan i kako beskrajno voljeti.

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Zima

po kućnom redu

Zima je u naše selo došla nenajavljeno, kao rodbina iz Njemačke: naglo, glasno i s puno očekivanja. Snijeg je pao preko noći, a ujutro je izgledalo kao da je netko preko svijeta prebacio bijeli stolnjak i zaboravio ga skinuti.

Prvi je ustao barba Ivo. Ne zato što je morao, nego zato što se zimi ionako ne spava kako treba. Čim je otvorio vrata, hladnoća mu je ušla u kuću bez kucanja.

– E, ne`š ti meni tako – rekao je i zatvorio vrata, da joj pokaže tko je gazda.

U selu se odmah znalo: ako je snijeg do kolina, ide se van; ako je do pasa, ide se van s pričom; a ako je preko pasa, ide se samo do šporeta. Taj dan je bio treći slučaj. Djeca su bila jedina iskreno sretna. Njima je snijeg značio slobodu, mokre čarape i opravdanje za kašalj sljedećih sedam dana. Pravili su snjegoviće koji su više ličili na rodbinu nego na ljude, s kapama koje su uvijek bile prevelike i nosom koji bi otpao već prije ručka. Odrasli su, kao i uvik, imali pametnije brige.

– Koliko će ovo trajat’? – pitali su jedni druge, kao da snijeg ima radno vrijeme.

– Ma neće dugo – govorili su oni koji su već imali pun drvarnik i kobasicu u dimnjaku.

U kućama se zima mjerila drugačije. Ne po stupnjevima, nego po slojevima. Prvo majica, onda vesta, pa još jedna vesta „za svaki slučaj“. Na kraju se više nije znalo tko je tko, nego samo tko se sporije kreće.

Najtoplije mjesto u kući bio je šporet. Oko njega su se okupljali svi – ljudi, mačke, i sjećanja. Priče su se grijale zajedno s loncem, a vrijeme je išlo sporije, kao da i ono ne voli kliziti po ledu. Kad je zima konačno popustila, selo je odahnulo. Snijeg se topio, a ljudi su se opet sjetili da postoji proljeće. Ali potajno su znali: bez zime bi im falilo nešto. Ne hladnoća, ne snijeg — nego ono zbližavanje koje dolazi samo kad vani zahladi.

Jer zima, kakva god bila, uvijek nas natjera da budemo bliže. Ako ne jedni drugima, onda barem šporetu.

Ankica Anchie Biskupović

EPIGRAM

Sizif

Tko god nema nekoga tko će ga pogurati, taj mora kao Sizif, kroz život gurati!

Danko Ivšinović

AFORIZMI

Izvrsni rezultati nužno zahtijevaju velike ambicije. Želja je mjera dometa.

Nema sramotnijeg prizora od s lakoćom nošenog pravnog ogrtača preko nelegitimne sramote.

Nedostatak pravovremenosti nije samo propuštena prilika – to je paraliza djelovanja.

Ispunjenje želje stiže tek kada je strpljenje prestalo biti čekanje. Prijatelji su oni koji vas podignu i prije nego što svijet primijeti da ste pali.

Zastara je najbrži sudac – uvijek presudi u korist moćnih. Proračun je rupa koja se puni fritulama. Siromaštvo je tema za građane, Thompson za Vladu. Bolnice su pod istragom, pacijenti pod čekanjem. Ki�lica s Nutellom – službeni lijek protiv pothranjenosti. Ivan Grahovec

VIC-PITALICA

Kako se zove kostur koji nosi kožnu jaknu? - Kost i koža.

Zvonimir Končevski

HUMORESKICA

„Pečeno vino“

Pročitah da prošek za kojega se grožđe suši u sušari zovu „pečeno vino“. Eto nakon kuhanog, desertnog, misnog dobili smo i pečeno vino. Još fali prženo vino i imamo čitavu vinsku kuharicu. Kod nas u Dalmaciji pečeno vino postoji samo s veznikom i (janje ili peka) kao dio tradicije: vino i pečeno.

Nađan Dumanić

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Većinom suho i hladno

VREMENSKA SLIKA: Prvih desetak dana siječnja vladala je prava zima uz dosta snijega i minusa, a bilo je čak i ledene kiše. U ovom tjednu došlo je toplije vrijeme, hladnoća je u većem dijelu Hrvatske popustila pa se i snježni pokrivač otopio. No, ovdje na sjeveru zadržavala se granica hladnoće pa se to zatopljenje i nije previše osjetilo. Zasad nije u najavi neki novi ozbiljniji snijeg, ali temperatura će se držati pravih zimskih okvira. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Za petak prognoziramo nastavak uglavnom suhog vremena. Izmjenjivat će se oblaci i kraća sunčana razdoblja, a mjestimice će biti i magle. Zapuhat će lagani sjeveroistočni vjetar. Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati u odnosu na prethodne dane, ostaje hladno.

Ako na Vinka sunce peče, u bačve vino teče

KOZERIJA

Umirovljenici

Zašto se ti umirovljenici vazda žale? Svi oni grickaju kruh i još hrane golubove.

Danko Ivšinović

I subota izgleda većinom suha uz puno oblaka, mjestimice i maglu. Zbog oblačnijeg vremena i sjeveroistočnog vjetra nastavit će se hladno zimsko vrijeme. Noću i ujutro koji stupanj ispod nule, a danju će temperatura prijeći u neki mršavi plus. Vrlo slično vrijeme bise trebalo nastaviti i tijekom nedjelje. Suho i hladno uz mogućnost da proviri i nešto malo sunca. Moguća je i magla pa s obzirom na niske temperature budite oprezni u prometu. Daljnji izgledi za sljedeći tjedan pokazuju na hladno vrijeme i nastavak zimskih temperatura. U prvoj polovici tjedna zasad nisu na vidiku neke konkretne oborine, bit će većinom suho. Temperatura zraka će noću opet biti vrlo niska, osobito u slučaju vedrijih noći i u mjestima koja imaju snijeg na tlu. Ni danju

nećemo ići previše u plus, moguće da čak i cijeli dan u nekim mjestima temperatura ostane ispod nule. Teško je reći hoće li u drugom dijelu tjedna biti nekog novog snijega, ali s obzirom da će biti dovoljno hladno, ako dođe neka vlaga to je sasvim realna mogućnost. Uglavnom, hladno zimsko vrijeme bi se moglo produžiti i do kraja prvog mjeseca.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 15.1.2026.)

• 20/21. 1. 1998. godine u Hrvatskoj polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog snijega, kiša koja se ledi i jakog vjetra

• 23. 1. 1857. godine rođen u Voloskom geo�izičar Andrija Mohorovičić

• 24. 1. 1942. godine u Zagrebu izmjerena temperatura -22.2 Celzijusa • 26. 1. 1723. godine obilan snijeg u Zagrebu nije prestao cijeli tjedan

Dvoglavi zmaj

Sretne čovjek na cesti dvoglavog zmaja i veli: - Bok!

A zmaj veli: - Bok! Bok!

Pješke

Pokaže žena mužu svoje dlanove pa kaže:

- Vidiš dragi, ovo su žuljevi od metle.

- A što da ti kažem draga, drugi put idi pješke.

Tetovaža

Dođe lav u tattoo studio i pita ga tattoo majstor:

- Što ćemo za tebe Lave, a kaže lav:

- Može jednu seljačinu na rame.

Rakija

Požalio mi se susjed:

- Jučer sam kupio bocu rakije jer je na etiketi pisalo "Rok trajnosti neograničen".

- Opet lažna reklama danas više nema ni kapi.

Alkoholizam

Dali vam itko u obitelji pati od alkoholizma?

- Ne doktore, nije, svi uživamo u tome.

SKANDINAVKA

Spomendan otceplenja i pripojenja

Spomendan otceplenja Međimorja od Mađarske i Mađarov i pripojenja matici zemlji Hrvackoj obilježili smo kak i sako leto 9. januara. Od Velike narodne skupštine održane na glavnomo čakoskomo, denes, Fratarskomo trgo minulo je 107 let de se je, posle meše v cirkvi

Svetoga Nikole Biskupa, zišlo prek deset jezer Međimorcov, šteri so aklamacijom donesli odluko da je dosta bilo robovanja Mađarima i Mađarskoj i da je sužanjstvo (čitaj: robovanjo) došel kraj i da se pridružuju tam kam i spadajo, a to je država Hrvacka. Kak i sako leto položili so se venci v Macinco i na čakoskomo grobjo Iveko Novako, vu Vratišinco Vinkijo Žganco, v Priloku Jurju Lajtmano i pre čakoskomo Katoličkomo domu fra Kapistrano Gecijo. Kak i sako leto tak so i ovo leto na sim mestima bili i gardisti Zrinske garde Čakovec. Navečer je v čakoskomo kulturnomo centro bila održana Svetešje akademija i to pred punom velikom dvoranom na štero je došel i Zoki Milanovič precednik Lepe naše. Sako leto se na tak velikim feštama čuje nekaj novoga pak smo tak i ovo leto čuli da je za oslobođenje Međimorja od Mađarov nejglavneši bil Slavko Kvaternik šteri je vodil vojsko narodnoga vječa države SHS, a čuda je doprinesel i Đuro Vilovič, velečasni, pisac, kniževnik i pravaš šteri je zalutal v politiko. Do ovoga leta navek se je pripovedalo da je vojsko narodnoga vječa štera je stirala Mađare prek Mure vodil potpukovnik Dragec Perko, a ve smo zazvedili kak je Slavek Kvaternik poslal Drageca Perkija z vojskom v Međimorje kaj tam napravi reda, natira Mađare i priključi Međimorje matici Htvackoj. Vojska je svoje naprajla, Međimorci so se priključili državi SHS, a Slavek je na se zadje završil v NDH tak da so ga partizani, kak ustašo, streljali 1947. leta. Đuro Vilovič je kak Dalmoš, rođen je v Brelima 1889. leta, študeral teologiju v Zadro, a �ilozo�ijo v Bečo. Kak velečsni došel je za kapelana k nam v Međimorje i to v Dekanovce. Dok je bil prinas v Međimorjo na službi jako je lepo pisal o Međimorjo i bil je jeden od nejbolših i nejčitanijih piscov v ono vreme.

Međimorje i Međimorci

vu Lepoj našoj

Nekaj so mo se katoliki zamerili, makar je nigdar ne rekel kaj, ali je ostavil cirkvo jerbo je jako rad mel žene tak da se je posle i oženil i odišel je med pravaše. Posle je bil i hrvatski nacionalist, komunist, orjunaš pak so ga ustaše pregajale i na se zadje je završil pre Draži Mihajlovičo kak zagriženi četnik i držal mo je štajngo do zadjega dneva. Preveč je letal levo desno i mejal uniforme pak je napravil krivo procjeno i pred kraj rata se je priklonil četnikima, a četniki med partizane. Partizani so mo to ne oprostili i osudili so ga na sedem let rešta, a za kratko vreme kak je došel vum z rešta je odišel k Božeko na (ob)račun.

Dnevi Hrvata v Crnoj Gori

Autor: Damir Novak PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Hrvatski narod v Crnoj Gori obilježava sako leto 13. januara svoj den i to na sječanje da so 809. leta došle iz Carigrada moči svetoga Tripuna, mučenika i sveca Katoličke cirkve, u Kotor tak da je kotorska katedrala posvečena sv. Tripunu. Negda je v Crnoj Gori, a posebno v Boki Kotorskoj bilo jako čuda Hrvatov, očem reči, Herceg Novi, Tivat, Kotor, Perast to so se bili hrvatski gradi vu šterima so živeli Hrvati sa svojom kulturom, povješču i tu je bil središte hrvackoga jezika i sega hrvackoga.

Več peto leto so na Den hrvackoga naroda u Crnoj Gori bili i predstavniki Zrinske garde, kak gardisti tak i vodstvo. Prvi pot dok je Garda bila v Boki unda so v Muzejo v Perasto našli mača šteroga je Petar Zrinski poklonil Bokeljanima 1654. leta jerbo so v Boki pobedili Osmanlije. Zrinska garda je napravila repliko mača Petra Zrinskoga i tua replika se more videti v Muzejo Međimurja. Ovo leto so dečki z Garde zazvedili od kotorskog biškupa mons. Mladena Vukšiča kak je 641. leta papa Ivan IV poslal opata Martina v Dalmacijo kaj provjeri kaj je to za narod, Hrvati, šteri so se z severa spustili na more i od unda Hrvati pripadajo katoličkoj cirkvi. Papa Ivan VIII je 879. leta priznal hrvacko državo i kneza Branimira, a 925. leta je papaprvi pozdravil novookrunjenoga kralja Tomislava. Kuliko vidimo veza Hrvata, pape i Katoličke cirkve postoji od stoletja sedmog da so Hrvati došli vu Dalmacijo, pak je

zato i Vatikan prvi priznal neovisno Lepo našo v decembro 1991. leta. Ruon tak je Zrinska garda zazvedila kak je negda cela Boka Kotorska bila Hrvatska i kak so negda Herceg Novi i Perast bili 100% hrvatski, Tivat skorom 90%, a Kotor nekaj meje od 70%. No, se se je to z vremenom spremenilo jerbo kak je Boka Kotorska odišla za sneho vu Crno Goro tak se je i broj Hrvata na tom hataro hajdik zmenšal. Po zadjemo popiso je v Crnoj Gori bilo cirka 6000 Hrvatov kaj dojde cirka 1% (slovaj: jeden posto). I još nekaj, v Herceg Novom ga ne niti 1% Hrvatov, v Tivto cirka 12%, a v Kotoro skorom 5%. Perast je od navek bil hrvatski grad mornara i mel je prek dve jezere pučanstva, a denes ga ne niti mornara, niti kapetana brodova, a niti pak Hrvata, se skupa malo vejč od 200 duša. Ostal je sam Pomorski muzej i cirkva Sv. Nikole biskupa zaštitnika dece, pomoraca, ribara, bačvara i trgovaca. Garda se štima z Jubilarnom poveljom štero jim je Hrvacko nacionalno vječe Crne Gore i jiv precednik Zvonimir Dekovič darovalo, kak piše, za petogodišnje druženje, a u čast 1100 let hrvatskoga kraljevstva. Najbrž si je Garda to zaslužila ak so jim Hrvati z Boke to dali!

Štrigovčanci so si zaslužili meteo kučico

Pred tjeden dni vjutro smo se si v Međimorjo zmrzli. Hajdi je cajta minulo kak je zadji pot bilo tak zima kak to jutro. Bilo je v minuso kak bi rekli od deset do dvajsti stupnjov. No, nej bole zmržjeno je bilo vu Štrigovi i to minos 21 stupanj Celzijusa. Nejbole zmržjeno v celoj Lepoj našoj. Več dosti dugo pripovedam kak bi Štrigova morala meti svojo meteo kučico kaj bi se saki den merila temperatura i kaj bi si v Lepoj našoj zazvedili kak je zima ili pak kak je vroče vu Štrigovi. Zmislite se, neje bilo tak zdavnja dok je Čakovec mel svojo meteo kučico, ali so jo unda metereologi vgasnoli jerbo je skorom navek bilo se isto vu Varaždino kak prinas v Čakovco. Več sam par pot pripovedal kak bi Štrigova morala meti svojo kučico jerbo je ona na vrho, na početko Međimorja i čuda dale od Varaždina pak bi tak, prek kučice, si ljudi v Lepoj našoj čuli za Štrigovo, mesto štero je poznato po nejbolšemo vino na sveto i da se je vu Štrigovi (čitaj: Stridono) narodil naš sveti Remoš (čitaj: Jeronim).

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Na natjecanju u brzom spajanju usisnog voda u Žiškovcu zatekli smo dugogodišnjeg vatrogasca Josipa Sršu ali ovaj put s pregačom. Bio je zadužen za kuhinju kako bi svi natjecatelji

bili siti. Inače je Josip vrlo aktivan član zajednice. Vatrogasac je već 52 godine, a aktivan je i u KUD-u Žiškovec. Po struci je parketar, ali ga se sada najčešće može vidjeti s kuhačom u ruci. (mg)

KARIKATURA TJEDNA