Issuu

Okovi su zbačeni!?

I SSN 1 3 3 3 -2 7 7 5

GLASILO HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE GODINA XV BR. 152 RUJAN 2016.

Novo na listi lijekova HZZO-a

inzulin glargin 100 jedinica/ml

ABASAGLAR® inzulin glargin tvrtke Eli Lilly ABASAGLAR® je indiciran za liječenje šećerne bolesti u odraslih, adolescenata i djece u dobi od 2 ili više godina1

Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih djelatnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr. ABASAGLAR 100 jedinica/ml otopina za injekciju u napunje noj brizgalici.Jedan ml sadrži 100 jedinica inzulina glargina* (što odgovara 3,64 mg). Jedna brizgalica sadrži 3 ml otopine za injekciju, što odgovara 300 jedinica. * Inzulin glargin proizvodi se tehnologijom rekombinantne DNK na bakteriji Escherichia coli. Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: EU/1/14/944/008 Višestruko pakiranje: 10 (2 pakiranja po 5) brizgalica od 3 ml. Način i mjesto izdavanja lijeka: Lijek se izdaje na recept. Ime i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly Regional Operations GmbH, Kölblgasse 8-10, 1030 Beč, Austrija Terapijske indikacije: Liječenje šećerne bolesti u odraslih, adolescenata i djece u dobi od 2 ili više godina. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi: ABASAGLAR nije inzulin izbora za liječenje dijabetičke ketoacidoze. Umjesto njega se u takvim slučajevima preporučuje intravenska primjena običnog inzulina. U slučaju nedostatne regulacije glukoze ili sklonosti epizodama hiperglikemije ili hipoglikemije, prije razmatranja prilagodbe doze mora se procijeniti pridržava li se bolesnik propisanog režima doziranja i mjesta primjene injekcije, primjenjuje li pravilnu tehniku injiciranja te sve ostale važne čimbenike. Prebacivanje bolesnika na drugu vrstu inzulina ili inzulin drugog proizvođača treba provesti pod strogim liječničkim nadzorom. Promjene u jačini, nazivu inzulina (proizvođač), vrsti (obični, NPH, lente, dugodjelujući itd.), podrijetlu (životinjski, ljudski, analog ljudskog inzulina) i/ ili načinu proizvodnje mogu rezultirati potrebom za promjenom doze. Primjena inzulina može uzrokovati stvaranje protutijela na

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

inzulin. U rijetkim slučajevima prisutnost tih protutijela na inzu- umanjena zbog hipoglikemije ili hiperglikemije ili, primjerice, lin može uvjetovati prilagodbu doze inzulina kako bi se umanjila zbog oštećenja vida. To može predstavljati rizik u situacijama u kojima su takve sposobnosti posebno važne (primjerice, vožnja sklonost hiperglikemiji odnosno hipoglikemiji. Kombinacija lijeka ABASAGLAR s pioglitazonom: Prijavljeni su automobila ili rukovanje strojevima). slučajevi zatajenja srca kod primjene pioglitazona u kombinaciji Nuspojave: Hipoglikemija, koja je općenito najčešća nuspojava s inzulinom, osobito u bolesnika koji su imali rizične čimbenike inzulinske terapije, može nastupiti ako je doza inzulina previza razvoj zatajenja srca. Interakcije s drugim lijekovima ili soka u odnosu na potrebu za inzulinom. drugi oblici interakcija: Brojne tvari utječu na metabolizam Doziranje i način primjene: ABASAGLAR sadrži inzulin glargin, glukoze i mogu zahtijevati prilagodbu doze inzulina glargina. koji je inzulinski analog s produljenim djelovanjem. ABASAGLAR Tvari koje mogu pojačati učinak na snižavanje razine glukoze se primjenjuje jedanput na dan, u bilo koje vrijeme, ali svaki dan u krvi i povećati sklonost hipoglikemiji obuhvaćaju oralne anti- u isto vrijeme. Režim doziranja lijeka ABASAGLAR (dozu i dijabetike, inhibitore angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE), vrijeme primjene) potrebno je prilagoditi pojedinom bolesniku. dizopiramid, fibrate, fluoksetin, inhibitore monoaminooksidaze U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2 ABASAGLAR se može (MAO), pentoksifilin, propoksifen, salicilate, analoge somatosta- primjenjivati i zajedno s oralnim antidijabeticima. Jačina ovotina i sulfonamidske antibiotike. Tvari koje mogu smanjiti učinak ga lijeka izražena je u jedinicama. Ove se jedinice odnose na snižavanje razine glukoze u krvi obuhvaćaju kortikosteroide, isključivo na inzulin glargin te nisu istovjetne internacionalnim danazol, diazoksid, diuretike, glukagon, izoniazid, estrogene i jedinicama (IU) ili jedinicama koje se koriste za izražavanje progestagene, derivate fenotiazina, somatropin, simpatomimetičke jačine drugih inzulinskih analoga. lijekove (npr. epinefrin [adrenalin], salbutamol, terbutalin), hormone Datum revizije Sažetka opisa svojstava lijeka 05/2015. štitnjače, atipične antipsihotike (npr. klozapin i olanzapin) te inhibi- Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su tore proteaze. Beta blokatori, klonidin, soli litija odnosno alkohol istovjetni cjelokupnom odobrenom sažetku svojstava lijeka te mogu pojačati ili oslabiti učinak inzulina na snižavanje razine cjelokupnoj odobrenoj uputi sukladno članku 15. Pravilnika o glukoze u krvi. Pentamidin može uzrokovati hipoglikemiju, nakon načinu oglašavanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima koje ponekad može uslijediti hiperglikemija. Osim toga, pod utjeca- (NN 43/2015). jem simpatolitika, poput beta blokatora, klonidina, gvanetidina i Važno: informacije pripremljene samo za zdravstvene radnike. rezerpina, mogu oslabjeti ili potpuno izostati znakovi adrenergičke Lijek ABASAGLAR izdaje se na recept. Prije propisivanja lijeka proturegulacije. ABASAGLAR molimo pročitajte zadnji odobreni Sažetak opisa Trudnoća i dojenje: Može se razmotriti primjena lijeka ABASAGLAR svojstava lijeka i Uputu o lijeku. Detaljnije informacije o ovom tijekom trudnoće, ako je to potrebno. Dojiljama će možda biti lijeku i zadnji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka možete potrebno prilagoditi dozu inzulina i prehranu. Istraživanja na dobiti u Predstavništvu Eli Lilly (Suisse) S.A., te na web straniživotinjama ne ukazuju na izravne štetne učinke na plodnost. cama Europske agencije za lijekove: http://www.ema.europa. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima: eu i Europske komisije: http://ec.europa.eu/health/documents/ Bolesnikova sposobnost koncentracije i reagiranja može biti community-register/html/alfregister.htm. Reference: 1. Abasaglar Sažetak opisa svojstava lijeka 2. EMA. News and press release archive. June 27, 2014. HRABA00004, 7.3.2016.

Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb 2 Tel: +385 1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870, www.lilly.com.hr

imp r essum

kazalo

LIJEČNIČKE NOVINE Glasilo Hrvatske liječničke komore Adresa uredništva 10000 Zagreb, Ulica Grge Tuškana 37, Hrvatska

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Prof. dr. Željko Poljak Vlaška 12, 10000 Zagreb e-mail: zeljko.poljak@zg.t-com.hr TAJNIK REDAKCIJE Doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med. MEDICAL NEWS FOUNDER AND PUBLISHER The Medical Chamber of Croatia ADDRESS 10000 Zagreb, Tuškanova 37, Croatia Editor-in-chief Professor Željko Poljak, M.D. Published in 20.000 copies LIJEČNIČKA KOMORA NA INTERNETU www.hlk.hr e-mail:hlk@hlk.hr IZDAVAČKI SAVJET Dr. Miran Cvitković Dr. sc. Trpimir Goluža Dr. sc. Miro Hanževački Dr. Eva Jendriš Škrljak Dr. Ivan Lerotić Dr. sc. Krešimir Luetić Prim. dr. Hrvoje Minigo Prim. dr. Mario Malović Dr. sc. Jadranka Pavičić Šarić Dr. sc. Iva Pejnović Franelić Dr. Ivan Raguž Dr. Dragan Soldo Prof. dr. sc. Davor Vagić Prof. dr. sc. Lada Zibar UREDNIČKI ODBOR Tomislav Božek • Stella Fatović Ferenčić • Zdenko Kovač Slavko Lovasić • Adrian Lukenda • Meri Margreitner Ingrid Marton • Tatjana Nemeth Blažić • Davor Plavec Matija Prka • Dražen Pulanić • Livija Puljak Ana Tečić Vuger • Ivica Vučak • Ksenija Vučur UPUTE SURADNICIMA Rukopisi se šalju na adresu: Liječničke novine HLK, 10000 Zagreb, Ulica Grge Tuškana 37, e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku. Članci ne podliježu recenziji i uredništvo se ne mora slagati s mišljenjem autora. Članci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora. Mali oglasnik je za članove Komore besplatan. Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj: 53404-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene u ovom broju Liječničkih novina, cjelokupni odobreni sažetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa sukladni su člancima 16. i 22. Pravilnika o načinu oglašavanja i obavješćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvodima (NN br. 62/05). Liječničke novine su glasilo Hrvatske liječničke komore za staleška i društvena pitanja. Članovi ih dobivaju besplatno. Godišnja pretplata: 400,00 kn. Pojedinačni broj 50,00 kn. Pretplatnička služba HLK-a Tel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465 Dizajn: Restart, Hrvojka i Antonio Dolić, e-mail: hrvojka@restart.hr, tel. 091/3000 482 Tisak: Grafički zavod Hrvatske Naklada: 20.000 primjeraka

UVO D N A RIJEČ Upad parazita u hrvatsko zdravstvo!

6 RAZ G OVO R Prof. dr. Željko Poljak 11 TEM A B ROJA Okovi su zbačeni!? 20

IZ KO M O RE Predizborna obećanja • Otkazan sporazum s UPUZ-om • Zahtjev ministru zdravlja i HZZO-u • Kronologija postupanja sa specijalizantima • Definiranje troškova specijalizacije • Večernji list nas opet „liječi“ • Pregled aktivnosti

IZ H RVATSKO GA Z D RAVSTVA Kazne zbog prekovremenih sati • Oprema stara 44 godine • Godišnje 32 pacijenta po krevetu • Godišnje 600 tumora mozga • 15 godina Cybermeda

N OVO STI SA STRUČ N IH SKUPOVA Stanje hrvatske alergologije i imunologije

4 6 O N KO LO G IJA Dostupnost lijekova u Europi 5 0 N OVO STI IZ M ED IC IN SK E L ITERATURE 56

C O C H RAN E Z AN IM L JIVO STI Acetilna kiselina za venske ulkuse na nozi

L IJEVI I D ESN I KUT Festival demokracije

RIJETK E B O L ESTI Syndroma Prader Willi

PAL IJATIVN A M ED IC IN A Pedijatrijska palijativna medicina u Hrvatskoj

Z AJED N O PRO Z IV RAK A Treća životna dob i rak

AB D O M IN AL N A K IRURG IJA Mini Gastric Bypass

H Z Z O I L IJEČ N IC I Hrvatsko e-zdravstvo primjer Europi

M ETAN EURO LO G IJA SM RTI Patofiziologija procesa smrti

KO M O RIN TEST Z N AN JA Energijski i tvarni metabolizam IX.

H RVATSK I Z A L IJEČ N IK E Tvorba novih riječi

M ALO H UM O RA

8 2 REAG IRAN JA O članarini Komore 84

K RATK A L IJEČ N IČ K A PRIČ A Puta(X)Ana(X)puta

TEH N O LO G IJA U M ED IC IN I Jetrena dijaliza

Z AN IM L JIVE L IČ N O STI Dr. Lujo Naletilić

M ED IC IN A U EKSTREM N IM UVJETIM A Medicina u svemiru

100

KO L EGA H ITN JAK Hlad i Bakica

102

L IJEČ N IC I SPO RTAŠI Prim. Franjo Gardašanić

104

URED N IKOV KUTAK

1 0 6 ESEJ 109

B O L JE H UM O R N EG O TUM O R

110

K AL EN DAR STRUČ N O G USAVRŠAVAN JA

BesplatAN organizirani prijevoz autobusima iz svake županije Za prijave se obratite svome županijskom povjereniku Kontakti županijskih povjerenika: www.hlk.hr > Kontakti Rok prijave: 31.10.2016. 4

uvodna r i j e č

Upad parazita u hrvatsko zdravstvo!

DR. SC. TRPIMIR GOLUŽA P r eds j ednik H r vatske li j e č ni č ke komo r e

Društveni paraziti žive na račun drugih i pri tome se osjećaju jako dobro. Samoživi su, sebični, bezosjećajni. Uvjeravaju i sebe i druge, pa čak i one na čiji račun žive, da su bolji uspješniji, okretniji i mudriji od njih i da je uspostavljeni odnos iskorištavanja zapravo prirodan i pravedan. Ponekad, čisto taktički, i žrtvi daju dio plijena

Paraziti ili nametnici su biljni ili životinjski organizmi koji trajno ili povremeno žive na tijelu ili u tijelu organizma domaćina. Nametnici iscrpljuju domaćina, truju ga, uzrokuju mu štetu i čine ga bolesnim. Ipak, pravodobnim dijagnosticiranjem i provođenjem odgovarajuće terapije većina parazitarnih infekcija uspješno se izliječi, a nametnici se eradiciraju. Doduše, ponekad je potrebna i radikalnija – kirurška terapija odstranjenja začahurena parazita, jer su neki paraziti toliko nametljivi da mogu domaćina vitalno ugroziti. U društvu također postoje paraziti – društveni paraziti. To su ljudi koji žive na račun drugih i pri tome se, kao i svi drugi paraziti, osjećaju sito odnosno jako dobro. Njih ne zanima kako se osjećaju oni od kojih žive, na čijem radu parazitiraju. Nije ih briga koliku im štetu nanose, koliko ih iscrpljuju i koliku im bol uzrokuju. Oni jednostavno ne mare za druge. Samoživi su, sebični, bezosjećajni i sve im to nimalo ne smeta, ne kvari im tek. Naprotiv, oni uvjeravaju i sebe i druge, pa čak i one koje iskorištavaju – na čiji račun žive, da su bolji, uspješniji, okretniji i mudriji od njih i da je odnos iskorištavanja koji su uspostavili zapravo prirodan i pravedan. Ponekad, čisto taktički, i žrtvi daju dio plijena. Daju joj ono što je ionako njezino, na čemu im je žrtva nažalost često zahvalna, jer je toliko iscrpljena i ranjena, da i ne vidi kako sama sebe konzumira i kako sama sebi čini štetu. Društveno parazitiranje zahvatilo je povelik dio hrvatskog društva i nametnulo se kao svojevrsni obrazac poželjnog društvenog ponašanja. Njegovi korijeni sežu u ne tako daleku socijalističku prošlost u kojoj je parazitizam bio ne samo legalan i legitiman nego i do krajnosti institucionaliziran oblik egzistiranja. Mnogi dobro začahureni paraziti iz tih vremena preživjeli su udare demokratizacije i zahtjeve transparentnosti. Što više, tijekom društvene tranzicije nezaustavljivo su metastazirali. Stvorene su čitave strukture nametnika koje su iscrpljivale hrvatsko društvo i razarale državu. Neke su autohtone, a neke su uvezene. I jedne i druge nanosile su nam i nanose strahovitu štetu, jer su dobro raspoređene i povezane. Od dijelova vlasti i državne uprave preko lokalnih struktura do famoznih „nevladinih udruga“ i organizacija. Društveni paraziti skloni su mijenjaju domaćina odnosno žrtve. Čim ocijene da su izvukli svu moguću korist odlaze dalje, prelaze na novi organizam – na novu organizaciju, novu metu. Oni nemaju savjesti, niti empatije, a svjetonazor ili političko stajalište samo su im sredstva, instrumenti kojima se služe u približavanju žrtvi, njezinom anesteziranju, isisavanju svih korisnih sadržaja, a na kraju i njezinu napuštanju. Na žalost ni hrvatsko zdravstvo nije ostalo imuno na parazite. I mi smo zaraženi onima koji nam be-

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

skrupulozno sišu sredstva iz proračuna. Upad parazita u zdravstvo (dalje upuz) može se fenomenološki objasniti, ali se ne može etički prihvatiti. U nekom pogodnom trenutku upali su u sustav, prilagodili mu se i proširili. Predstavili su se dijelom sustava, jako važnim i nezamjenjivim. Oslabljeni zdravstveni sustav nije se uspio na vrijeme obraniti od upuza i zato trpi veliku štetu. Nametnici sišu novac koji je namijenjen isključivo osiguranju preduvjeta za pružanje zdravstvene skrbi i pomoći ugroženim ljudima. Oni taj novac, na društveno neprihvatljiv i bolestan način, uzimaju sebi. Uz to se još prikazuju i zaštitnicima društvenih vrijednosti. Različiti su načini sisanja javnoga odnosno državnoga novca: postupci javne nabave, stvaranje bespotrebnih struktura koje bi trebale posredovati između državnih ustanova i države, investicijsko predimenzioniranje, potpuno nepotrebno investiranje, stvaranje parazitskih organizacija i u njihovoj režiji organiziranje različitih skupih priredbi i događaja čija je jedina svrha isisavanje novca. Ako ste možda upuz poistovjetili ili zamijenili s UPUZ-om (Udrugom poslodavaca u zdravstvu) možda i niste puno pogriješili. Ta Udruga, kao što joj i samo ime kaže, okuplja poslodavce u zdravstvu. Velika većina članica Udruge zdravstvene su ustanove u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave koje se financiraju državnim novcem namijenjenim za zdravlje hrvatskih građana. Taj zdravlju namijenjen državni novac dijelom se preljeva i u blagajnu UPUZ-a. Udruge koja se, iako nema nikakve javne ovlasti, uz pomoć utjecajnih pojedinaca i struktura, nameće kao važan i moćan neformalni društveni faktor. Toliko moćan da si dopušta javno ne priznavati pravilnike Ministarstva zdravlja i poticati državne ustanove da čine isto. Tako država, odnosno državni porezni obveznici, zapravo financiraju i Udrugu koja ne priznaje zakonske propise te iste države koja joj omogućuje postojanje. Logično! Zakoni i pravilnici osmišljeni su i doneseni kao lijek protiv štetočina, parazita i nametnika. Zato se paraziti svim silama i trude da lijek ne dođe do zaraženog organizma jer bi uzrokovao njihov kraj, a organizam bi ozdravio. Ps. Ovoga ljeta bio sam na otoku Visu. Do prije par godina otok je oskudijevao vodom. Usprkos obilnim izvorima pitke vode dolazilo je do nestašice i uvođene su redukcije u opskrbi. Onda je gradska uprava Visa odlučila uvesti reda. Zaustavili su kradljivce vode koji su se priključili na vodovodne cijevi i nemilice trošili vodu zalijevajući maslinike i livade. Uredili su sustav dovodnje i spriječili nepotrebne i skupe gubitke. Sada vode ime u izobilju za sve.

RAZGOVOR

90 GODINA PLODNOG ŽIVOTA I 26 GODINA UREĐIVANJA LIJEČNIČKIH NOVINA

Prof.dr. Željko Poljak: "Uvijek sam pazio da se dizanjem prašine zabavljaju čitatelji a ne samo ja" Razgovarala / DANIELA DUJMOVIĆ OJVAN daniela.dujmovic@hlk.hr

K Jednostavno nisam imao konkurencije jer sam u jednoj osobi bio urednik, lektor, korektor, pisac i korespondent, i nisam tražio honorar

oliko je istinita poznata Lincolnova izreka kako nije važno koliko je godina u našem životu, nego koliko je života u našim godinama, potvrđuje primjer prof. dr. Željka Poljaka, koji unatoč poznim godinama ima više energije nego što su je mnogi imali i u svojoj mladosti! Taj devedesetogodišnjak, koji je više od četvrt stoljeća, glavni urednik Liječničkih novina, i danas radi desetak sati na dan, piše, uređuje, publicira i upravo završava svoju treću autobiografiju, odnosno memoarske zapise "Liječničke zgode i nezgode". Taj specijalist otorinolaringologije, koji je svoj liječnički radni vijek proveo na ORL klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu, bio je strastveni planinar i svjetski putnik "s notesom u ruci". Bavio se arheologijom, fotografijom... Kao najstrašniji događaj u svom životu navodi trenutak kad mu se u tramvaju ustala neka mlada žena i ponudila mu da sjedne. Očito nije bila svjesna kakav se zapravo mladić krije u njemu, jer profesor i danas s neiscrpnom znatiželjom, poput kakvog dječarca, promatra i istražuje svijet oko sebe. Pronicljiva duha, kreativan, svestran, široko obrazovan, velike stvaralačke energije, živuća je enciklopedija znanja i životnog iskustva. Iznimno duhovit, kozer u društvu, sklon polemici, on i kroz pisanu riječ voli izazivati reakcije, i to često vrlo uspješno. Iako se ne zamara pitanjem "kako se ovjekovječiti", to je već učinio samim tim što već 26 godina uspješno uređuje Liječničke novine. Opirao se ovom intervjuu s argumentima kako ne priliči da razgovor bude baš s njim, te da će biti dosadan jer je kroz sve ove godine rekao sve što je mislio. Ipak, uvjereni smo da nam čitatelji neće zamjeriti što smo se na to odlučili povodom njegova devedeseta rođendana. Naime, Liječničke novine su njegovo "čedo", a djeca ponekad znaju biti zahvalna svojim roditeljima...

Jest da volim izazivati, ali uvijek rado objavim i kontru, ma koliko bila oštra, pa ako dotični ima pravo, priznam: „Jedan – nula za njega!

Uređujete Liječničke novine već više od četvrt stoljeća, točnije od 1. siječnja 1990. godine. Na promociji njihova novog sadržajnog i vizualnog koncepta, predsjednik HLK-a dr. sc. Trpimir Goluža nazvao vas je samohranim ocem novina jer su opstale zahvaljujući vašem entuzijazmu i požrtvovnosti. Kako ste se uopće postali glavnim urednikom toga „staleškog glasila“.

Jednostavno nisam imao konkurencije jer sam u jednoj osobi bio urednik, lektor, korektor, pisac i korespondent, i nisam tražio honorar. Kako ste i osobno uspjeli opstati na toj poziciji sve ove godine, tim više što ste bili kritični prema zdravstvenim vlastima i što u svojim polemičkim člancima niste štedjeli gotovo nikoga; otvarali ste raznora-

RAZGOVOR

Prof. Poljak sa svojim "čedom" Liječničkim novinama, koje su opstale sve ove godine zahvaljujući njegovu entuzijazmu i požrtvovnosti zne škakljive teme i pitanja, ironizirali i ono što se nitko ne bi usudio… Jeste li imali problema zbog toga? Kako ne, naravno da je bilo neprilika! Na primjer, jedan je ministar zdravlja tražio moju smjenu, a izdavač je odgovorio: U redu, ako nam nađete zamjenu. Nije je našao. Članak koji se ne mili izdavaču smjestim u „Urednikov kutak“ s primjedbom da za taj čanak nije odgovoran. Jest da volim izazivati, ali uvijek rado objavim i kontru, ma koliko bila oštra, pa ako dotični ima pravo, priznam: „Jedan – nula za njega! Tvrdite kako je bolje izazivati nego dosađivati čitatelju i toga ste se držali u mnogim svojim člancima, objavljenim ne samo u Liječničkim novinama, nego i u drugim listovima i časopisima, u kojima ste tijekom niza godina objavili impresivan broj naslova. Čitajući neke vaše polemike stekla sam dojam da ste počesto izazivali i namjerno provocirali samo kako bi „dizali prašinu“ te da ste se pritom odlično zabavljali. Jesam li u pravu? Jeste, u pravu ste, no uvijek sam pazio na to da se „dizanjem prašine“ u prvom redu više zabavljaju čitatelji nego ja. Pa vi kao novinarka znate da je to tajna uspjeha u publicistici, zar ne? Zbog nekih svojih stavova u javnim polemikama sa svojim neistomišljenicima/ama, kao primjerice onoj s aktivisticama za ženska prava koje niste štedjeli niti u nazivlju („militantne feministkinje“, „razjarene šovinistkinje“, „moj Waterloo u ratu s vješticama“ itd.), zaradili ste i opomenu Etičkog povjerenstva Liječničkog zbora. Danas, s vremenskim odmakom, mislite li da ste u tom slučaju i nekim drugima ipak pretjerali i prešli granicu dobrog ukusa? Iskreno? Mislim da nisam pretjerao, možda malo i jesam, pogotovo nisam trebao za tu temu upotrijebiti Liječničke novine. Ali i danas se sa smiješkom sjećam iskešenih zuba na citat iz Biblije „Žena šutljiva dar gospodnji“.

Kao brucoš zagrebačkog Medicinskog fakulteta 1945. godine.

Taj je biblijski citat kod vas očito pao na plodno tlo. No vi kao intelektualac ne biste smjeli generalizirati i ponavljati neke stare stereotipe glede spolova, bez obzira što samo javno govorite, ono što mnogi (i vaši kolege) potajice misle. Ili? Imate pravo, nije razborito dirati osinje gnijezdo. Koja biste svoja iskustva izdvojili tijekom dugogodišnjeg uređivanja Liječničkih novina? Kako je surađivati s kolegama liječnicima oko tekstova? Jeste li „muku mučili“ s viškom ili manjkom članaka za objavu? Nevjerojatno kako je lako surađivati s intelektualcima! Jedino mi je mučno kad se neki tekst mora odbiti i, priznajem makar nije časno, tu mi je spas urednički odbor: „Ja sam htio ali oni neće“. Kad za neki broj imam premalo članaka rupu začepim nekim svojim tekstom, što nije dobro, jer izgleda kao da privatiziram glasilo. Možda će se tako pomisliti i za ovaj intervju. Zašto ste zapravo toliko na njemu insistirali kad sam ionako u ovih četvrt stoljeća sve već rekao? Osim Liječničkih novina, dugovječni ste urednik i član uredništva časopisa Hrvatski planinar i tehnički urednik i lektor lista Speleolog. Od svih vaših hobija, publicistika vam je očito najmilija. Kada ste se i kako „zarazili“ pisanjem? Dobro se toga sjećam. Godine 1950. objavio sam putopis po Prokletijama, radi kojeg me šef Ušne klinike uzeo na kliniku za asistenta. Ta mu je tema prirasla srcu. Ipak, u početku nije s njim bilo lako, moju je prvu povijest bolesti ljutito poderao. Ali, nije mi bilo teško pisati jer sam završio klasičnu gimnaziju i paralelno s medicinom studirao kroatistiku. Napisali ste i izdali tridesetak knjiga iz područja medicine, kroatistike i geografije, uredili desetak zbornika…. Kažu da ste najbolje planinarske vodiče napisali upravo vi…Slažete li se s tim ocjenama? Da, ali s napomenom da su moji vodiči tada bili i jedini. A lakše sam ih mogao pisati nego drugi jer sam studirao geografiju na PMF-u. >>

LIJEČNIČKE NOVINE 151 07 / 2016

RAZGOVOR

Na jednom od svojih mnogobrojnih putovanja, Death Valey u SAD-u 1980.

Kao stažist izabran za ravnatelja doma zdravlja u Pljevljima, Crna Gora, 1954.

To što ste bili strastveni planinar i osnivač planinarskih društava, pomoglo vam je na neki način i u vašoj liječničkoj karijeri…

še „pridonio razvoju socijalističke misli“. I koga ste izabrali?

Mislim da je bilo obratno! Mnoge planinarske uspjehe, pogotovo organizacijske, imam zahvaliti tome što sam liječnik. U Liječničkom zboru i danas još dobro radi Planinarski klub, u KBC-u Zagreb Planinarsko društvo „Maksimir“ a u Radićevoj ulici „Velebit“. Vašom zaslugom hrvatska je trobojnica (istina, tada nagrđena zvijezdom petokrakom) prvi put zavijorila i na jednom himalajskom vrhu. No, u vrijeme Titove Jugoslavije, posebice u vrijeme Hrvatskog proljeća, to je bila hrabrost. Jeste li imali kakvih poteškoća zbog toga? Bilo je prigovora zašto se baš tada, 1971., „razmahujem hrvatskom zastavom“, a branio sam se rečenicom: „Ono što je za nogometaša gol, to je za ekspediciju zastava na vrhu“. Da sam bio član Partije možda bih i stradao, ali sam bio klasificiran samo kao „pošteni vanpartijac“. Iako niste bili član Partije, nije vam bilo, kako ste mi rekli, loše u bivšem sustavu. Normalno ste napredovali u svom zvanju, putovali svijetom….Čemu ili komu to možete zahvaliti? Ovaj će vas odgovor malo začuditi. Mislim da laku i uspješnu karijeru najviše imam zahvaliti tome što nisam bio ambiciozan. Zbog toga u sredini gdje se napredovalo laktovima nikome nisam bio opasan pa su mi prijateljima postali i oni koji bi mi „prirodno“ trebali biti neprijatelji. Zbog svojih godina i bogatog iskustva vi ste živi spomenik vremena. Kako bi mlađim generacijama čitatelja dočarali svu apsurdnost i tragikomičnost bivšeg komunističkog režima, svakako treba spomenuti da ste kao predsjednik Radničkog savjeta na ORL klinici koja je tada bila smještena na zagrebačkoj Šalati, morali predložiti za orden radnika koji je najvi-

U zabludi su oni koji misle da su dva milijuna ljudi s partijskom iskaznicom u bivšoj Jugovini bili komunisti. Ne, nisu ni znali što je komunizam, ali se s iskaznicom lakše uhljebljavalo. Zato mi nisu zamjerili kad sam kao predsjednik Radničkog savjeta ironično predložio da orden koji ste spomenuli dobije nadstojnica samostana časnih sestara u KBC-u s obrazloženjem da je jedino u samostanu komunizam doslovno proveden u djelo. Iako se liječnici više ne moraju natjecati s „Marxom i Engelsom“ kako bi napredovali u svojoj profesiji, druge brige muče vaš stalež. Kako ocjenjujete današnji položaj liječnika u društvu? Je li on napredovao ili nazadovao od kad imamo svoju državu? Nemojte me nasmijavati! Sjetite se da se liječnicima ni danas ne jamči radni tjedan od 42 sata, da ih iscrpljuju dežurstvima i pripravnošću, da je tzv. glavarina izmišljena samo zato da se ne plati sav izvršeni rad, da je jedinio liječnicima bio zabranjen štrajk, da je Liječničkom sindikatu lukavštinom uskraćeno pravo na kolektivno pregovaranje, da obiteljski liječnici moraju sami naći zamjenu kad su bolesni ili žele na godišnji odmor, da nakon specijalizacije u manjim bolnicama postajete rob. Je li Vam to dosta?

Nevjerojatno kako je lako surađivati s intelektualcima! Jedino mi je mučno kad se neki tekst mora odbiti i, priznajem makar nije časno, tu mi je spas urednički odbor: „Ja sam htio ali oni neće“

RAZGOVOR

U zabludi su oni koji misle da su dva milijuna ljudi s partijskom iskaznicom u bivšoj Jugovini bili komunisti. Ne, nisu ni znali što je komunizam, ali se s iskaznicom lakše uhljebljavalo

U svom jednom članku, objavljenom u tadašnjem dnevnom listu Vjesnik, napisali ste kako ne bi nikome preporučili liječničko zvanje jer se, između ostalog, najteže stječe, a mizerno plaća. Ipak, vi ste tijekom svog života stekli vlasništvo nad devet stanova u zagrebačkoj metropoli i to na atraktivnim lokacijama. Time ste, uz brojne druge, zaslužili i titulu „zagrebačkog kralja nekretnina“. Kako vam je to, molim vas, samo uspjelo? Pazite, među liječnicima ja nisam pravilo nego izuzetak. Pitajte moje kolege kako izlaze na kraj s mirovinom! Dio imetka sam naslijedio, dio sam stekao gotovo asketskim načinom života makar sam imao dobre prihode. Nisam imao obitelj, hranio sam se u menzi, odijevao „planinarski“, nikada nisam imao Mercedes ili BMW, a za godišnji odmor često sam u inozemstvu radio dobro plaćene operacije. Za razliku od većine, ne znam se odmarati bez aktivnosti, a kao potomak bankarske obitelji znao sam kako višak prihoda razborito ulagati. Javno ste priznali kako ste hobije voljeli više od medicine i stoga ste s radošću otišli u mirovinu. No i u medicini ste ostavili traga, i to u hrvatskoj alergologiji. Objavili ste više od 120 stručnih i znanstvenih radova. Na zagrebačkom Medicinskom fakultetu osnovali ste i vodili poslijedplomski studij iz otorinolaringologije i drugi iz alergologije i kliničke imunologije, primarijus ste, doktor znanosti, član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske…. I to kao da ste sve postigli usput, dok ste se strastveno bavili planinarenjem, arheologijom, publicistikom… Nikome se neće svidjeti moj recept kako to postići, a mislim da je vrlo jednostavan. Ni danas, u devedesetoj godini života, rijetko je moj radni dan kraći od desetak sati.

Udruge pacijenata nisu vam po volji. Doživljavate ih kao protivnike liječnicima, iako bi po logici morali biti saveznici u borbi za bolje zdravstvo. I općenito, kod mnogih liječnika može se uočiti određeni elitizam i arogancija u odnosu prema pacijentima. Kao da su pacijenti tu zbog njih, a ne obratno. Griješim li u dojmu? Griješite jer, kao ni ostali, ne pravite razliku između pacijenta i osiguranika. Svoje ću gledište sažeti u ovih nekoliko paušalnih rečenica. Radije liječim tri karcinoma nego jednoga kverulanta koji mi maše pred nosom osiguraničkom karticom. Liječnik i pravi pacijent su partneri, ali liječnik i osiguranik su partneri koliko robijaš i njegov uznik. Liječnik ima samo dužnosti, osiguranik samo prava. Pacijenti su sve češće pravni a tek onda medicinski problem. Nasilja nad liječnicima ima koliko hoćeš, pa i ubojstava, a jeste li čuli za neko nasilje liječnika nad pacijentom? Slažete li se s tvrdnjom da samo liječnik s razvijenom empatijom, može biti dobar liječnik. Možda je i to razlog feminizacije medicine, jer žene su po prirodi više okrenute drugima i spremnije pomoći, za razliku od muškaraca koji su više orijentirani na sebe, karijeru, uspjeh, položaj, moć…. Razumijem vas, ali ja bih kao pacijent radije izabrao kirurga promišljenog i hladnog kao stroj, a ne onoga koji je podložan emocijama, pa bila to i empatija. Empatija uglavnom služi kao marketinški alat nadriliječnicima, a liječničku empatiju obično definiraju ovako: „Imam dobrog doktora, sve mi daje što tražim.“ Ne, on nije dobar jer daje na tuđi a ne na svoj račun. Ovakvo kupovanje simpatije za mene je korupcija. Protivnik ste socijalizacije medicine, odnosno Štamparovog „zdravstva za sve“. Koja je alternativa?

Sa Šerpama pod Machapucharom u Himalaji 1971. Pogrešno, nisam protivnik! „Zdravstvo za sve!“ je predivna vizija, ali zasad utopija. Prvo zato što to netko mora platiti a novac ne pada s neba. Drugo, jer se to sada u nas može ostvariti samo na dva načina: udeseterostručiti broj liječnika ili postojeće liječnike ugnjetavati do krajnjih granica. Što biste Vi od toga izabrali da ste ministar zdravlja? Koja je zdravstvena administracija najviše učinila za liječnički stalež u Hrvatskoj? Možete li izdvojiti nekog ministra? Ministar na latinskom znači sluga i on zapravo ne može gotovo ništa jer mora slušati šefa vlade. On služi uglavnom kao objekt za pljuvanje i zato nikad ne bih bio ministar. Evo vam svjež primjer! Nedavno je jedan ministar uveo uputnicu zvanu „Jedna za sve“ pa su ga optužili da će time financijski upropastiti zdravstvo. Drugi ministar je ukinuo tu uputnicu pa ga optužuju da pacijente tjera u smrt. Dobro, koja je onda Vlada imala najviše sluha za liječničke zahtjeve i probleme? E, nećete me uvući u politiku a, iskreno, i ne znam. Ali se sjećam da je jedan ministar zdravlja jedanput bez odobrenja premijera liječnicima povisio plaće i izgubio ministarsku fotelju. >>

LIJEČNIČKE NOVINE 151 07 / 2016

RAZGOVOR

U anketi HLK-a o liječničkoj percepciji medijskog prikaza liječnika i zdravstva, 81 posto liječnika je odgovorilo kako ih se prikazuje kao sklone korupciji. To je sigurno pretjerano, no da je korupcije bilo i ima u zdravstvu koje je isto odraz društva u kojem živimo, neosporna je činjenica. Što mislite o liječnicima koji primaju mito od bolesnika? Niste definirali što je korupcija, bombonijera ili koverta s tisuću eura. Kad su me jednom studenti pitali primam li mito rekao sam s katedre: „Primam sve što mi se nudi, ali uz jedan uvjet: da mi pacijent ono što je obećao dade tek kad liječenje završi. I zato nikada ne dobijem ništa.“ Zapravo, na mito sam toliko alergičan da ne bih mogao imati niti privatnu praksu jer kako ću čovjeku koji je zbog bolesti nesretan još uzeti i novac?

Laku i uspješnu karijeru najviše imam zahvaliti tome što nisam bio ambiciozan. Zbog toga u sredini gdje se napredovalo laktovima nikome nisam bio opasan pa su mi prijateljima postali i oni koji bi mi „prirodno“ trebali biti neprijatelji

Član ste Hrvatskog društva književnika. Napisali ste zanimljivu knjigu o Ivi Andriću u kojoj ste objavili njegovu, dotad neobjavljenu korespondenciju iz mladih dana s jednim školskim drugom. Otišli ste i korak dalje. Ustvrdili ste da je Andrić bio duhovna preteča atentata na Stjepana Radića…..

moj vodič. Medicinska anegdota! Za jednoga noćnog dežurstva sestra me hitno pozove djetetu koje je prestalo disati. Cijanotično je, puls se više ne pipa, no - možda ipak? Uzmem sestri iz pletiva škare i improviziram urgentnu traheotomiju. Ukratko, nakon pola sata dijete otvori oči i nasmiješi mi se.

Citirat ću vam samo jednu Andrićevu rečenicu a vi razmislite: „Ujedinjenje valja provesti ponovo, ono prvo je, bar za Zagreb, bilo prejevtino, a platićemo ga ili mi ili taj Radić i fukara oko njega kao rulja seoskih pasa oko slepca“. Pet godina poslije proveo je Račić ovu misao u djelo pucajući na Stjepana Radića. Andrić je bio „načelnik političkog odelenja Ministarstva inostranih dela“. I on i atentator služili su kralju Aleksandru, kojemu je atentat poslužio kao dobar povod da proglasi diktaturu.

Trenutno završavate memoarske zapise koje ste nazvali „Liječničke zgode i nezgode“. Hoće li ta knjiga biti „ozbiljnija“ od prethodne autobiografije i je li nužno da budete ozbiljni u opisivanju svojih iskustava i dogodovština?

Do sad ste objavili dvije autobiografije, jednu iz svog života kao planinara, a drugu kao liječnika. Potonja je, kako ste mi otkrili, puna anegdota. Ispričajte nam jednu.

Citirat ću početak njezina uvoda: Ovo nije knjiga mudrosti. Nipošto ne namjeravam čitatelja poučavati a niti sebe hvaliti, što je česta bolest memoarskih tekstova, nego na zabavan način iznijeti događaje u razdoblju od preko 70 godina. Knjizi je misao vodilja: bolje je čitatelja izazivati nego mu biti dosadan, pa će se stoga u njoj naći raznih indiskretnih pikanterija.

Najprije planinarska anegdota. Vodio sam društveni izlet na Lobograd u Ivanščici i nikako da pogodim put. Srećom naiđe neko planinarsko društvo i upitam ih za smjer. Njihov vođa mi odgovori: „Ne znam ali ću pogledati u Poljaka“ i iz naprtnjače izvadi

Kako ste u svim segmentima svog života izvan ustaljenih okvira, tako je to slučaj i s obiteljskim životom. Sa 63 godine prvi put ste postali otac. Ta činjenica sigurno ne može proći bez barem jedne anegdote.

S oftalmologinjom prof. Mery Klinger na Piramidi sunca, Mexico 1976.

Na dočeku Nove godine u Esplanadi 1960.

RAZGOVOR

S majkom Dragicom i ocem Vladimirom 1927. Evo jednog razgovora na dječjem igralištu. „Djede, pripazite na svoje unuke!“ upozori me neka žena. „Ja sam im otac, a djed je mlađi od mene.“ „Ne, to je nije moguće!“ „Moguće je jer je otac moje žene mlađi od mene.“ Naime, u 63. godini nisam više mogao dobiti djecu sa svojim vršnjakinjama. Možda bi nekog drugog u vašim godinama bilo neumjesno pitati koji su mu planovi za budućnost, ali kad je o vama riječ, to je pitanje sasvim legitimno. Uvijek sam planirao samo ono što je ostvarivo i izbjegavao ići glavom kroza zid. Neka me samo sreća posluži da do kraja ostanem pokretan i neovisan o tuđoj brizi. Zapravo, svako jutro kad se probudim s veseljem pomislim: „Pa ja sam još živ!“ Što ćete više? Jeste li zadovoljni ostvarenim u životu? Nisam zadovoljan sa životom jer nije trajna vrijednost, ali to je filozofsko pitanje u kojem se ne snalazim. Budimo realni, ne zamaram se pitanjem kako se ovjekovječiti, ionako će nas svi za nekoliko godina zaboraviti. A ako me i ne zaborave, što od toga imam? Koji je vaš životni kredo? Kad već život nije trajna vrijednost, neka ne bude dosadan, nego ugodan, koristan i

LIJEČNIČKE NOVINE 151 07 / 2016

S kćeri Evom i sinom Antonijem 1990.

zabavan. Upravo tim redoslijedom. Jeste li vjernik? Naravno da Boga ne zamišljam kao starca s bijelom bradom iznad oblaka niti anđele s pernatim krilima, ali „Deset zapovijedi Božjih“ dobar su životni putokaz svim ljudima na svijetu. I zato veoma cijenim i poštujem crkvu. Kakav savjet možete dati liječnicima kada dođe vrijeme za mirovinu. Kako izbjeći umirovljeničku depresiju? Ovisi o osobnom afinitetu, ali nikako se ne prepustiti „čekanju smrti“. Mirovanje ima za posljedicu i fizičku i intelektualnu atrofiju. Najprije sam pokušao baviti se vinogradarstvom, ali mi nije išlo. Spas sam našao u informatičkim strojevima. Oni su na neki način moždana proteza; bez njih danas i nije moguće baviti se publicistikom. Čemu možete zahvaliti svoju dugovječnost obogaćenu umnom i fizičkom vitalnošću? Onome tko nije naslijedio takav genetski programator ne preostaje drugo nego brižljivo čuvati svoje živčevlje, jer jedino za izgubljene živčane stanice nema nadoknade. Dakle, nikada si ne otkidati od sna i kloniti se svakog uzrujavanja. No, bojim se da to vama kao novinarki neće biti lako, zar ne?

Liječnik i pravi pacijent su partneri, ali liječnik i osiguranik su partneri koliko robijaš i njegov uznik. Liječnik ima samo dužnosti, osiguranik samo prava. Pacijenti su sve češće pravni a tek onda medicinski problem

Uvijek sam planirao samo ono što je ostvarivo i izbjegavao ići glavom kroza zid. Neka me samo sreća posluži da do kraja ostanem pokretan i neovisan o tuđoj brizi. Zapravo, svako jutro kad se probudim s veseljem pomislim: „Pa ja sam još živ!“

TEMA B ROJA

I z m j e n e i d o p u n e P r av i l n i k a o s p e c i j a l i s t i č k o m u s av r š ava n j u d o k t o r a m e d i c i n e

Okovi su zbačeni!? Piše: KREŠIMIR VEKIĆ

Tehnički ministar zdravlja dr. Dario Nakić potpisao je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, koji je stupio na snagu 16. srpnja 2016. Njime troškovi specijalizacije više ne obuhvaćaju bruto plaće doktora medicine, nego isključivo troškove vezane uz rad glavnog mentora, mentora i komentora, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje, trošak poslijediplomskog specijalističkog studija, trošak završnog i specijalističkog ispita, trošak knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i trošak dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik primjenjivat će se na buduće ugovore o specijalističkom usavršavanju, ali i na sadašnje specijalizante i mlade specijaliste koji još nisu u potpunosti riješili svoj odnos s ustanovama koje su im omogućile specijalističko usavršavanje. Specijalisti, koji se ne žele vratiti u bolnice koje su ih poslale na specijalizaciju tako neće morati vratiti potpun iznos bruto plaća isplaćenih za obavljeni rad tijekom specijalizacije kao dosad, nego samo troškove specijalizacije koji iznose 50.0000 do 60.000 kuna. Vodstvo Hrvatske liječničke komore (HLK) već godinu dana inicira promjene Pravilnika u duhu odrednica specijalističkog usavršavanja liječnika u Europskoj uniji.

Stav Komore, službeno izražen u Stavu Izvršnog odbora HLK-a o specijalističkom usavršavanju liječnika, jasan je - specijalizanti su tijekom specijalizacije u radnom odnosu te za vrijeme specijalizacije rade za što primaju plaću. Dakle, specijalizacija je specifičan oblik stručnog usavršavanja tijekom kojeg se ne samo pohađaju predavanja i polažu ispiti, već se najveći dio usavršavanja obavlja stručnim radom za koji ustanova fakturira račun HZZO-u te za taj rad dobiva adekvatnu novčanu naknadu. Stoga nije prihvatljivo u troškove specijalizacije uračunavati i bruto plaću specijalizanta jer se time krši osnovna postavka Zakona o radu da svaki rad mora biti plaćen. Čak i Ustav u članku 56. uređuje da svaki zaposlenik ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i svojoj obitelji slobodan i dostojanstven život. Zakon o radu (Narodne novine br. 93/14) u članu 7. stavku 1, uređuje da je "poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je ob12

vezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao."

Ocjena suglasnosti O nepravednosti dosadašnjeg sustava govori i mišljenje Vrhovnog suda od 22. listopada 2013. u kojem je izraženo stajalište da "iznos plaće isplaćene za obavljeni rad ne može ulaziti u trošak specijalizacije". Da ne bi sve ostalo mrtvo slovo na papiru, Komora je Ustavnom sudu 13. siječnja 2015. podnijela Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, smatrajući da su odredbe članka 11. i 12. starog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u nesuglasju s Ustavom Republike Hrvatske, odnosno Zakonom o radu. Postupak je još uvijek u tijeku.

Novo vodstvo Komore iniciralo je i posljednjih godinu dana intenzivno radilo na tome da dođe do promjene Pravilnika kojim se sve do nedavno mlade liječnike držalo u robovlasničkom odnosu

Ministarstvo zdravlja je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju obvezalo zdravstvene ustanove da “preprave” specijalizantske ugovore do 16. kolovoza. S obzirom na prethodna iskustva neprimjenjivanja Pravilnika o specijalizacijama (tzv. "pravilnik ministra Milinovića“ iz 2011. godine), Komora je upozorila ravnatelje ustanova da su dužni pridržavati se izmijenjenog i dopunjenog Pravilnika te ponuditi nove anekse ugovora o specijalizacijama. Pritom je Komora jasno izraziila stav da će svim pravnim sredstvima kojima raspolaže pomoći liječnicima u ostvarenju njihovim Pravilnikom zajamčenih prava. Tako se prekinulo s godinama dugom praksom kojom se mlade liječnike držalo u - robovlasničkom odnosu. A onda je nastala - panika. "Sustav propada", "Bojkotirat ćemo primanje novih specijalizanata", "Školovat ćemo liječnike da bi liječili u Irskoj", samo su neki od naslova koji su osvanuli u medijima, koji su uglavnom citirali dr. Dražena JurkoLIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

vića, predsjednika Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Suvremeno ropstvo Dr. Jurković je upozoravao da su se javile brojne bolnice s upozorenjima da više neće primati nove specijalizante i da zdravstvenom sustavu prijeti propast. Zato je pozvao ministra zdravlja dr. Darija Nakića da žurno povuče "novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine dok se ne nađe najbolje moguće rješenje, uključujući i ono za liječnike, jer će primjena tog Pravilnika imati nesagledive negativne posljedice na zdravstveni sustav." Oglasio se i bivši ministar zdravlja dr. Siniša Varga, po kojem je "vrijeme za potpunu promjenu sustava liječničkih specijalizacija u Hrvatskoj", što je u skladu s nastojanjima Komore, naglasivši da će, u slučaju da Narodna koalicija dođe na vlast, povući izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik.

"Specijalizacije bi se morale raspisivati iz jednog mjesta i tako ih plaćati, a nakon završene edukacije specijalizanti bi se raspoređivali na rad ovisno o uspjehu. Nije dobro da male bolnice plaćaju edukaciju liječnika za velike, što će se s ovim potezom ministra sigurno dogoditi”, kazao je dr. Varga u razgovoru s Mislavom Bagom na Novoj TV 10. kolovoza 2016. godine. No, upravo je bilo situacija u kojima je HZZO isplaćivao troškove specijalizacija ustanovama ako bi iz bilo kojeg razloga specijalizant prekinuo ugovor o radu a opet bi te iste ustanove tužile liječnike da im vrate novac. Time su neke ustanove ostvarile i dobit. Nakon gotovo tri desetljeća uglavnom identičnog modela organiziranja i provođenja specijalizacija, napokon su i oni koji su provodili takav model, shvatili kako je isti "potrošen“. Model koji se temeljio na diskriminirajućem odnosu prema liječnicima, tretirajući ih kao gra>> 13

TEMA B ROJA

da sam u istom predmetu podnio protutužbu zbog lihvarenje", rekao je za Liječnike novine dr. Karša. Iz ovoga je jasno da je sustav dopustio da se liječnike može ucjenjivati cijelim njihovim životom, jer, podsjetimo, ako dr. Karša izgubi slučaj na sudu, morat će raditi 35 godina da bi vratio dug a da pritom ne smije potrošiti niti lipu. Pomoć i potporu tada su mu pružili u HUBOL-u.

đane za koje ne vrijede ista pravila kao za sve druge građane, pokazao je svoju učinkovitost utječući na značajan broj odlazaka mladih liječnika u inozemstvo. Prilikom donošenja Pravilnika provedena je od 16. svibnja do 15. lipnja 2016. javna rasprava sa zainteresiranom javnošću, tijekom koje nije bilo bitnijih primjedbi na sadržaj novog Pravilnika, odnosno na rješenja koja sada neki doživljavaju ozbiljnom prijetnjom za urušavanje zdravstvenog sustava.

Cijeli život radi za odštetu Zanimljivo, današnji zaštitnici društvenih vrijednosti nisu imali nikakvih primjedbi na Pravilnik koji je omogućavao „robovlasničko“ tretiranje mladih liječnika a bio je na snazi gotovo dva desetljeća. Najdrastičnija žrtva takvog pravilnika je dr. Matija Karša, ginekolog, kojeg Dom zdravlja Donji Miholjac tereti za troškove specijalizacije u iznosu od pet milijuna kuna. S tom je ustanovom dr. Karša potpisao ugovor o specijalizaciji, a tuže ga za naknadu štete zbog prekida specijalizacije. Iznos od pet milijuna kuna dobiven je zbrajanjem stavki ugovora u kojemu stoji da u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka deset godina, kolika mu je bila obveza tamo ostati raditi, dr. Karša mora vratiti troškove specijalizacije u trostrukom iznosu. Ali to nije sve, u ugovoru je stajalo da je dužan vratiti - dvostruke mjesečne plaće. Ravnatelj DZ-a Donji Miholjac Nedeljko Kovačić odavno je dao pojašnjenje – morao je zaštititi interese ustanove. Ali, u vrijeme kada je dr. Karši stigao tužbeni zahtjev, bio je na snazi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, koji je potpisao tadašnji ministar dr. Darko Milinović i kojim se tada propisivao trošak specijalizacije po godini usavršavanja u iznosu od 100.000 kuna, što je i bila osnova za izračun iznosa nagodbe. No, u ovom je slučaju troškove specijalizacije Domu zdravlja refundirao HZZO. "Točan iznos koji od mene potražuje DZ Donji Miholjac je 4.874.228,88 kn plus zatezna kamata od 24. veljače 2009. To je iznos mojih bruto plaća kroz narednih 35 godina. Ne znam koliko je to s kamatama. S obzirom na to da je predmet na prvostupanjskom sudu još od 2011. godine, za sada bih samo rekao 14

Dr. Davor Kust predsjednik Povjerenstva HLK-a za mlade liječnike

Komora je kontaktirala liječničke komore 15-ak zemalja EU-a i u ni jedom sustavu specijalizacija nigdje ne postoji ugovorna obveza u obliku u kojem je nametnuta Hrvatskoj

Dr. MaTIJA KARŠA ginekolog koji je Domu zdravlja D. Miholjac "dužan" 5 milijuna kuna

"U više navrata, od 2013. do 2015. godine, tražio sam posredovanje i pomoć ministra i Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi, te HLK-a, ali bez ikakvog odgovora, pa čak ni negativnog. Tek s pojavom HUBOL-a i novog vodstva HLK, nailazim na ljude spremne pomoći u rješavanju ovog apsurdnog slučaja. Do tada je ovaj slučaj bio 'u ladici'. Moram naglasiti i nastojanje nalaženja konstruktivnog rješenja od strane Županije osječko-baranjske kao vlasnika obje zdravstvene ustanove, te ravnatelja našičke bolnice", kaže dr. Karša. On je ostao u Hrvatskoj, spreman izboriti se za pravo na vlastitu egzistenciju.

Izbjeglice i dužnici Nažalost, jedna je liječnica (podaci poznati redakciji) morala je preseliti u Švedsku, jer zbog ugovora nije mogla plaćati troškove pravnog postupka. "Od početka 2013. godine u sudskom sam sporu s bolnicom koja je mene i još četiri liječnice tužila, nakon što smo tijekom 2012., nakon više od četiri godine po odrađenoj specijalizaciji, otišle raditi u Zagreb. Otišle smo u trenutku kada smo za to imale pravni okvir, dakle u vrijeme Pravilnika koji je 2011. donio tadašnji ministar dr. Darko Milinović. Nažalost, ravnateljica bolnice čekala je promjenu vlasti, a mi smo tada, nespremni na tako nemoralne postupke te poštujući upravni postupak, obraćajući se po redu ravnateljici, Upravnom vijeću iza kojeg se skrivala, i ministru Ranku Ostojiću, izgubili vrijeme i nismo na vrijeme tužili. Tako smo u tom trenu izgubili mogućnost sudske zaštite jer su oni promijenili Pravilnik. Ja sam iz bolnice otišla u Zagreb u Nastavni zavod za javno zdravstvo u kojem sam radila do srpnja 2015. godine. Posao mi je bio divan i kreativan, no nažalost, s tom plaćom nisam mogla slijediti sudske troškove, tako da sam bila prisiljena napustiti zemlju. Plaća u Zavodima je manja nego u bolnicama, no

TEMA B ROJA

u toj bolnici, u kojoj nisam mogla, kao niti mnogi drugi kolege iz mase razloga preživjeti, napustila sam je", kaže nam ova liječnica. Druga liječnica, koja je također željela ostati anonimna (podaci poznati redakciji), morala je podići nenamjenski kredit u jednoj poslovnoj banci da bi vratila novac bolnici. "Specijalizaciju u jednoj općoj bolnici na sjeverozapadu Hrvatske dobila sam početkom 2012. Nakon odrađenog probnog roka morala sam potpisati Ugovor o međusobnim pravima i odnosima, u kojem je bilo navedeno da u slučaju prekida specijalizacije moram bolnici vratiti sve troškove vezane uz specijalističko usavršavanje, troškove bruto plaća te zatezne kamate, sve to u roku 30 dana od raskida ugovora. Ukupno sam provela godinu i dva mjeseca u dotičnoj ustanovi i svaki dan putovala na posao iz Zagreba, a odlazak na Kliniku jedva sam dočekala", svjedoči ova liječnica. Ona je bila vrlo zadovoljna mentorima i kvalitetom rada te znanjem koje je stekla. "Nakon otprilike dvije i pol godine mog boravka na Klinici bio je otvoren natječaj za specijalizaciju, na koji sam se odlučila javiti, u prvom redu radi želje za napredovanjem i radom na fakultetu. Dug općoj bolnici iznosio je nešto manje od 420.000 kuna od čega je otprilike 410.000 trošak bruto plaća koje sam zaradila i stekla učenjem i napornim radom, nerijetko i izvan redovnog radnog vremena. Ravnatelj se u svemu tome postavio izrazito nekorektno, zahtijevajući da iznos bolnici bude uplaćen u cijelosti prije no što mi odobri raskid ugovora o radu i ne poštujući rok od 30 dana naveden u ugovoru o međusobnim pravima i obvezama. Znala sam da mi slijedi tužba ako novac ne vratim i nisam htjela živjeti u neizvjesnosti i iščekivanju poziva na sud, za koji nije bilo šanse da odluči u moju korist", kaže ta liječnica. Novac je uspjela skupiti uz pomoć roditelja, vlastite ušteđevine i, jasno, nenamjenskog kredita s visokim kamatama. "U idućih nekoliko godina svoje planove za budućnost moram odgoditi jer uz LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

Neuropsihijatrijska bolnica Popovača -bolnica u kojoj se provodi najveći "teror" nad specijalizantima kredit i bez ikakve ušteđevine ne mogu si priuštiti upis doktorata. Koliko se ponekad loše osjećam nakon cijele te priče ne moram ni spominjati. Kažnjena sam, a nisam iskoristila ovu državu za to da me obrazuje pa da jednog dana odem u inozemstvo. Pozdravljam donošenje novog pravilnika i jedino što žalim je to što nije došao malo ranije jer vjerujem da ima još kolega koji su bili u sličnoj situaciji kao ja. Smatram da plaća nikako ne bi smjela ulaziti u trošak specijalizacije i da je u redu vratiti sve ostale troškove vezane uz specijalističko usavršavanje", dodaje ova liječnica koja ne zna da igdje u uređenom svijetu postoje ovakvi uvjeti za mlade liječnike.

Toga nema nigdje u Europi Upravo zbog ovakvih slučajeva predsjednik povjerenstva za mlade liječnike HLK-a dr. Davor Kust kontaktirao je liječnike komora 15-ak zemalja Europske unije i interesirao se za sustav specijalizacija u njihovim zemljama. "Došli smo do saznanja kako ugovorna obaveza u obliku u kojem je nametnuta u Hrvatskoj nigdje ne postoji. Većina kolega ostala je začuđena našim upitom o eventualnom postojanju takvih ugo-

vora, a neki od njih su rekli da bi nešto takvo kod njih bilo protuzakonito. Od svih država, jedino se u Češkoj pokušalo uvesti takav model, no nakon javne rasprave od toga se ipak odustalo. Logično je zaključiti da se radi o zastarjelom i nepravednom modelu prisilnog zadržavanja liječnika na jednom radnom mjestu, koji je usto i nefunkcionalan (o čemu nam govore podaci o odlasku naših liječnika u inozemstvo). Nije korektno na leđa mladih liječnika prebaciti održavanje funkcioniranja zdravstvenog sustava, već je potrebno ponuditi bolje uvjete rada kako bi ih se potaknulo na ostanak. Iskustva kolega iz Europske unije pokazuju da je to jedini ispravan i djelotvoran način. Nadalje, mladi liječnici su poprilično zabrinuti izjavama u dijelu medija, koji upozoravaju da je pravedno na liječnike primijeniti ugovornu obavezu jer se u njih "ulaže". Daleko najveći dio troškova specijalizacije čine plaće koje liječnik primi za obavljeni rad, a tek u manji dio spada sve ostalo, poput troškova mentora, komentora i ustanove. S obzirom na to da svi zaposleni u Hrvatskoj primaju ili bi barem trebali primati plaću za svoj rad, a nedavna anketa o zadovoljstvu mladih liječnika je pokazala izrazito ne>> 15

TEMA B ROJA

"Činjenica da liječnik radeći godinama bez dana prekida u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu može pravomoćno postati dužan tom istom sustavu milijunski novčani iznos, samo zato što je iz jedne ustanove prešao u drugu, dovoljno govori o potpunoj nakaradnosti pravila koja reguliraju taj segment te apsolutnu nužnost njihovih izmjena", naglašava dopredsjednik HLK-a, dr.sc. Luetić

zadovoljstvo s edukacijom većine mentora / komentora, po navedenom ispada da se u sve zaposlene u Hrvatskoj "ulaže", te ne vidim razloga da liječnici budu diskriminirani u odnosu na sve druge struke", kaže dr. Kust. Prvi dopredsjednik Komore dr. Krešimir Luetić slaže se s kolegom Kustom i cijeli sustav smatra pogrešno koncipiranim. "Činjenica da liječnik radeći godinama bez dana prekida u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu može pravomoćno postati dužan tom istom sustavu milijunski novčani iznos, samo zato što je iz jedne ustanove prešao u drugu, dovoljno govori o potpunoj nakaradnosti pravila koja reguliraju taj segment te apsolutnu nužnost njihovih izmjena. Nijedna profesija u Hrvatskoj, osim liječničke, ne može doći u takvu poziciju. Dok svi govore o potrebi zadržavanja liječnika u našoj državi, ta im ista država svojim propisima omogućava dolazak u poziciju svojevrsnog "dužničkog ropstva“. Ne-

primjereno, neshvatljivo, nepravedno i u konačnici - neodrživo", kategoričan je dr. Luetić.

Promjene su nužne Dokazuje to i podacima. Anketa koju je Komora provela među mladim liječnicima, kao jedan od važnijih razloga koji su mladi kolege istaknuli u motivaciji za odlazak iz RH jesu i ti tzv. „robovlasnički ugovori“. "Dakle, argument da će njihovo ukidanje omogućiti masovniji odlazak liječnika iz zemlje ne stoji. Naprotiv, moramo biti svjesni da je oko 20 posto svih podnositelja zahtjeva za izdavanjem dokumenata potrebnih za odlazak u inozemstvo, upravo mladih, netom diplomiranih liječnika koji još nisu niti kročili u naš zdravstveni sustav. Ovakva regulacija sustava koja nameće liječnicima vrlo nepovoljne ugovore, naprosto ih u startu demotivira za ostanak te ih na neki način "gura" u inozemstvo", kaže dr. Luetić. Kada smo upitali dr. Jurkovića je li po-

šteno, etički i u krajnjem slučaju ljudski da se sav teret svaljuje na leđa liječnika koji ostaju u sustavu javnog zdravstva, dr. Jurković je jasno naglasio: "Ne, mi ne tražimo prebacivanje troškova na mlade kolege, nego kompenzatorni mehanizam koji je trebao biti definiran prije donošenja Pravilnika, kako osigurati kadrove zdravstvenim ustanovama i kako obeštetiti te zdravstvene ustanove". Istovremeno nije znao zašto pojedine ustanove nisu primjenjivale tzv. „Milinovićev pravilnik“. Bilo je, istina, situacija kada bi jedna ustanova drugoj platila trošak za specijalizanta, ali je tako rijetko da je to na razini incidenta. Dr. Siniša Varga, bivši ministar zdravlja, najavljuje promjene, ako Narodna koalicija osvoji vlast, iako nije jasno zašto ih nisu napravili dok je obnašao dužnost ministra zdravlja. "Stav je SDP-a i Narodne koalicije da niti jedna od ovih mjera nije fer, kako za specijalizanta tako niti za ustanovu.

TEMA B ROJA

Kao legalisti smatramo da svatko tko je iskoristio postojeće odredbe pravilnika ima na to pravo. Međutim, u članku 15. Nacrta Zakona o kvaliteti i logistici u zdravstvu predvidjeli smo da Agencija za kvalitetu i logistiku obavlja među ostalim i sljedeće poslove: izrađuje plan specijalističkog usavršavanja, organizira provođenje specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika, izdaje rješenja o odobrenju specijalizacija i užih specijalizacija za doktore medicine, doktore dentalne medicine, magistre farmacije i magistre medicinske biokemije, te utvrđuje prestanak specijalizacije i promjenu glavnog mentora i mentora. Dakle, primarno se štite interesi pacijenata. Sve vezano za specijalizacije bit će centralizirano i specijalizanti neće imati financijsku ugovornu obvezu dok rade u javnom sektoru i prema unaprijed utvrđenim i transparentnim pravilima. Financijska obveza će postojati za odlazak iz javnog u privatni sektor ili u inozemstvo, a do koje visine dogovorit ćemo s Komorama, odnosno udrugama", izjavio je dr. Varga za Liječničke novine. Nije jasno zašto onda kritizira izmijenjeni Pravilnik. No, pojasnio je da ugovorna obveza zdravstvenog radnika prema poslodavcu "postoji od osamdesetih godina prošlog stoljeća, dok je krajem devedesetih tadašnji HDZ-ov ministar uveo obvezu vraćanja višestrukog iznosa od bruto izdatka ustanove ako je radnik po završetku specijalizacije odlučio otići". "Upravni sud, je, međutim, ocijenio da je to previše i odredio da se mora vratiti točan trošak koliko je uložio poslodavac na ime specijalizacije svoga radnika. Logika je bila da je ta mjera potrebna da se spriječi koncentracija radnika u urbanim sredinama i osigura barem na određeno vrijeme da specijalist radi u bolnici u manjoj sredini. Od 2013. je počeo pritisak da se ta ugovorna obveza ukine radi ponuda za rad u inozemstvu. U 2016. je ponovno HDZ-ov ministar promijenio pravilo i odredio retrogradnu primjenu propisa - da se mora refundirati oko 50.000 kn umjesto punog iznosa, što se vjerojatno protivi Ustavu", sumnjičav je dr. Varga. Nije jasno o kojoj odluci Ustavnog suda govori dr. Varga, s obzirom na to da je Komo-

ra 15. siječnja 2016. podnijela Ustavnom sudu Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, smatrajući da su odredbe članka 11. i 12. starog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u nesuglasju s Ustavom Republike Hrvatske, odnosno Zakonom o radu, a koji je tijeku.

Odštete za odlazak iz sustava Tehnički ministar zdravlja dr. Dario Nakić dao je svoje viđenje uređenja sustava za mlade liječnike pa je za Liječničke novine odgovorio dr. Vargi.

Dr. sc. KREŠIMIR LUETIĆ dopredsjednik Komore

Komora je urudžbirala Ministarstvu zdravlja dokument s prijedlogom cjelovite reforme specijalističkog usavršavanja liječnika koju je izradilo Povjerenstvo za medicinsku izobrazbu HLK-a pod vodstvom dr. Ivana Lerotića te prim. Borisa Ujevića

"Prije bilo kakvih komentara trebali bismo se zapitati što smo sami napravili kada smo sami bili u toj poziciji, osobito za status liječnika i njihovih prava. Poglavito kada u zadnje vrijeme od njih slušamo kako su im 'puna usta' liječnika, a istovremeno se na našu inicijativu za sklapanjem strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike 'baca drvlje i kamenje'“, naglasio je dr. Nakić. Na opaske da je sustav ugrožen, tehnički ministar zdravlja kaže da to nije istina. "Kod donošenja navedenog Pravilnika primijetili smo da neke stvari nisu jasno regulirane, poput obveza liječnika prema matičnoj ustanovi u slučaju prekida radnog odnosa ranije nego što je propisano ugovorom o specijalizaciji, kao i eventualna retrogradna primjena pravilnika. Odgovornost i vjerodostojnost je osnova naše zdravstvene politike, te u skladu s tim svakako planiramo vrlo brzo, donijeti i Pravilnik o specijalizaciji liječnika obiteljske medicine, koji će biti usklađen s postojećem Pravilnikom o specijalizacijama, kako bi se riješile trenutne nejasnoće", najavio nam je dr. Nakić, uvjeren u pobjedu HDZ-a na predstojećim parlamentarnim izborima. Dr. Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu je izravan - bolnice u manjim mjestima ostaju bez specijalizanata i liječnika. Na to dr. Nakić odgovara:

Dr. sc. DARIO NAKIĆ tehnički ministar zdravlja

"U navedenim planiranim dopunama ugradit će se iznosi koje će specijalisti u slučaju ranijeg prekida radnog odnosa morati vratiti ustanovama ako odu u privatnu ustanovu ili inozemstvo, odnosno, kod prelazaka u drugu javnu ustanovu, kada će trošak za specijalizanta snositi ustanova u koju prelazi. Svakako će se raditi o primjerenim iznosima, koji će biti određeni kroz >>

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

TEMA B ROJA

vrijednosti proračunskih osnovica, a ne kroz vrijednosti isplaćenih plaća koje su liječnici zaradili. Dakle, neće se raditi ni o kakvim 'lihvarskim' iznosima, već prvenstveno o jednom od načina odvraćanja liječnika za odlazak iz matičnih ustanova. Kad govorimo o ostalim načinima koji su planirani u sklopu mjera za zadržavanje liječnika u Hrvatskoj, govorimo prvenstveno o poboljšanju općih uvjeta rada (objekata i opreme), omogućavanju stručnog napredovanja i usavršavanja u Hrvatskoj i inozemstvu te ostalim poticajnim mjerama kao što su, primjerice, subvencioniranje kamata na stambene kredite i ostale mjere", pojasnio je dr. Nakić.

Prijedlog cjelovite reforme Za dopredsjednika Komore dr. Luetića, Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine predstavlja konkretnu mjeru koju je donijelo Ministarstvo zdravlja, a koja ide u prilog zadržavanja liječnika u Hrvatskoj. "Komora je inače urudžbirala Ministarstvu zdravlja dokument s prijedlogom cjelovite reforme specijalističkog usavršavanja liječnika koju je izradilo Povjerenstvo za medicinsku izobrazbu HLK-a pod vodstvom dr. Ivana Lerotića te prim. Borisa Ujevića. Centralizacija financiranja, dodjeljivanja, provedba i nadzora specijalizacija jedna je od važnijih odredbi u tom prijedlogu. Dakle, bolnice više ne bi imale "specijalizante na trošku", na što se sada bolničke uprave učestalo pozivaju. Nadalje, prema našem prijedlogu, bitno bi se izmijenio način provedbe samog usavršavanja i temeljio 18

bi se na stvarno odrađenim postupcima i zahvatima, što bi se dokumentiralo konkretnim podacima u e-dnevnicima. To bi motiviralo specijalizante da veći dio usavršavanja odrađuju i u manjim bolnicama, gdje bi lakše mogli odraditi potreban broj traženih postupaka. Predložili smo i istovremeni početak specijalističkog usavršavanja te godišnju evaluaciju postignutih znanja i vještina, a sve u svrhu bolje i uravnoteženije izobrazbe naših mladih kolega te boljeg nadzora nad radom mentora koji bi sa svojim specijalizantima bili dvosmjerno ocjenjivani", kaže dr. Luetić. I baš kad su specijalizanti i specijalisti ponadali da je problem riješen, pojavile su se poteškoće u ostvarivanju prava temeljenih izmijenjenim Pravilnikom. Udruga poslodavaca u zdravstvu pozvala je ravnatelje ustanova da ne primjenjuju Pravilnik te da svojevrsnom manipulacijom prebacivanja odgovornosti na upravna vijeća i vlasnike ustanova na čijem su čelu, onemoguće primjenu Pravilnika sve do navodnog donošenja novog Pravilnika. Neki su se župani aktivno uključili u cijelu problematiku i uzeli su si određene ovlasti koje nemaju uporište u zakonu. Samovoljno supočeli tumačiti Pravilnik te su preporučili ustanovama čiji su osnivači da ne primjenjuju odredbe važećeg Pravilnika. To su u pisanom obliku učinili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina (SDP) te Predrag Štromar (HNS), župan Varaždinske županije. Pozivanje na preispitivanje ustavnosti Pravilnika, davanje suglasnosti za izmjenu ugovora od svojih osnivača, proizvoljno tumačenje odredaba Pravilnika,

samostalno tumačenje na koje se specijalizante odnosi Pravilnik, tj. samo na one kojima troškove specijalizacije plaća HZZO...neke su od metoda opstruiranja provedbe Pravilnika.

Ministar pritisnut argumentima Ministar Nakić, pak, smatra da problemi nisu nerješivi. "Kako sam u stalnim kontaktima s ravnateljima zdravstvenih ustanova, pa između ostalog i oko ove problematike, ne očekujem značajnije poteškoće oko provođenja Pravilnika, osobito nakon donošenja navedenog dodatka", rekao je dr. Nakić. Ipak, pritisnut argumentima o nužnosti poštivanja pravnih, zakonskih i podzakonskih akata, Ministarstvo zdravlja uputilo je ravnateljima naputak o nužnosti provedbe Pravilnika koji je na snazi. Upitan za komentar novonastale situacije, predsjednik Komore dr. Trpimir Goluža kratko je izjavio: „Potrudit ćemo se da ono što je dr. Jurkoviću i njegovim suradnicima uspjelo 2011. godine - s tzv. „Milinovićevim pravilnikom o specijalizacijama“ - kad su onemogućili liječnike u ostvarivanju zajamčenih im prava, ovaj puta ne uspije. Hrvatska liječnička komora inzistirat će na primjenjivanju uzusa pravne države, a u prosudbi djelovanja svojih članova primjenjivat će važeći Kodeks medicinske etike i deontologije“. Jesu li okovi s liječnika zbačeni ili su samo popustili te što znači za hrvatski zdravstveni sustav primjena izmijenjenog Pravilnika po kojima u troškove specijalizacije ne ulaze bruto plaće liječnika, pokazat će - vrijeme.

MI BRINEMO ZA VAŠE FINANCIJE! TEMA B ROJA

Povoljno refinancirajte kredite drugih banaka!

Gotovinski kredit bez naknade putem online zahtjeva!

Paket MedEx § podizanje gotovine bez naknade Visa Electron/Maestro karticama tekućeg računa na bankomatima svih banaka u zemlji § dopušteno prekoračenje po tekućem računu u visini do 3 redovna primanja, max. 40.000 kn § MasterCard revolving kreditna kartica s limitom do 5 redovnih primanja, max. 60.000 kn, uz kamatnu stopu na revolving kredit 8,90% § internetsko, mobilno i telefonsko bankarstvo, SMS info § direktno zaduženje i trajni nalog § devizni i žiro-račun bez naknade za vođenje računa § osiguranje od posljedica nesretnog slučaja Stambeni krediti u kunama i eurima s kamatnom stopom već od 3,89% (EKS od 4,46%*) Gotovinski kredit u kunama i eurima s kamatnom stopom već od 5,61% (EKS od 5,93%**) AKCIJA DO 30.9.2016. Za sve dodatne informacije obratite nam se putem info telefona na broj 0800 20 32 04 ili putem e-maila hlk@splitskabanka.hr

*EKS je izračunat za kredit u iznosu 75.000 EUR i rok otplate 30 godina, uz fiksnu kamatnu stopu 3,89% za prvih 5 godina otplate i 4,68% u ostatku otplate i naknadu 160 EUR LIJEČNIČKE 09 10.000 / 2016EUR i rok otplate 84 mjeseca i naknadu 30 EUR 19 ** EKS je izračunatNOVINE za kredit 152 u iznosu

iz KOMORE

Predizborna obećanja hrvatskim liječnicima

Stavovi političkih stranaka o 10 ključnih pitanja hrvatskog zdravstva HLK je postavila 10 pitanja strankama za koje smatramo da imaju najveće izglede da preuzmu odgovornost za vođenje zdravstvenog sustava. U odgovorima su stranke iznijele temeljne odrednice svojih zdravstvenih politika 1.

Planirate li omogućiti sklapanje strukovnoga kolektivnog ugovora za liječnike i kada? Želimo omogućiti njegovo sklapanje, no s obzirom na složenost procesa, ne možemo konkretizirati točno vrijeme, ali će se ugovor sigurno sklopiti tijekom mandata HDZ-a. Da, čim prije.

Da. Podržat će se sklapanje Strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, a vrijeme do kada bi se to postiglo ovisi o dogovoru s ostalim socijalnim partnerima.

Koje ćete konkretne mjere donijeti za zaustavljanje odljeva i za ostanak liječnika u Hrvatskoj? Uključuju li one subvencionirane stambene kredite za liječnike te novčane stimulacije ili eventualno porezne olakšice za liječnike koji rade u manje atraktivnim sredinama? Podupirat ćemo subvencioniranje kamata na stambene kredite liječnika, namjeravamo uvesti i stimulaciju za rad liječnika u manje atraktivnim sredinama. Planiramo liječnicima omogućiti i dodatna usavršavanja u svjetskim klinikama. Inzistirat ćemo na plaćanju vremena provedenog u dežurstvu, na uključivanju prekovremenog rada u mirovinski staž, na izjednačavanju dodatka za posebne uvjete rada specijalizanata i specijalista, potaknuti aktivnosti oko subvencioniranih stambenih kredita za liječnike, te na razgovoru o poreznim olakšicama za one koji rade u manje atraktivnim sredinama. Da. Planira se povećanje broja specijalizacija za liječnike te transparentan proces njihovog odobravanja kreiranjem strategije i sustava planiranja na nacionalnoj razini. Omogućit će se odobravanje posebnih linija kredita za liječnike i zdravstvene djelatnike, kao i stimulativne mjere za rad na otocima te u ruralnim i brdsko-planinskim krajevima. Uspostavit ćemo standard kvalitete bolnica te uvesti međunarodne akreditacije koje će omogućiti hrvatskim bolnicama izlazak na europsko zdravstveno tržište.

Hoćete li se zalagati za izmjene Kaznenog zakona na način da se napad na liječnike i druge zdravstvene djelatnike tretira kao napad na službenu osobu? Da, već smo uputili službeni zahtjev Ministarstvu pravosuđa da se napad na zdravstvene djelatnike tretira kao napad na službene osobe. Da. Već smo u ime MIZ-a a predali zahtjev za izmjenom KZ-a, no Ministarstvo pravosuđa nažalost nije u ovom kratkom razdoblju imalo sluha za to. Da. U 2014. već je poslan prijedlog Ministarstvu pravosuđa za takvim izmjenama Kaznenog zakona. Nastavit ćemo raditi u cilju prihvaćanja tih izmjena.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

iz KOMORE

Namjeravate li mijenjati Pravilnik o dvojnom radu zdravstvenih djelatnika (rad za više poslodavaca)? Ako namjeravate, na koji način? Ne. Smatramo da je Pravilnik omogućio veću mobilnost liječnika, što ide u prilog manjim zdravstvenim institucijama u koje zahvaljujući tome dolaze eksperti iz većih ustanova kako bi educirali njihove liječnike i obavili pojedine zahvate. Ne. Ne planira se mijenjanje sadašnjeg Pravilnika. Dopustit će se rad zdravstvenih djelatnika dodatno kod privatnih poslodavaca, ali uz uspostavu snažnog sustava kontrole u suradnji s HLK-om i HLZ-om. Pratit će se pokazatelji produktivnosti, izvršenja usluga i duljine listi čekanja kod osoba u dvojnom radu. Liječnicima kod kojih se uoči smanjenje izvršenja usluga u javnom sustavu ili neprihvatljivo produljenje listi čekanja ukinut će dozvola za privatan rad.

Kako mislite riješiti pitanje nepravednog financijskog položaja liječnika zaposlenika u domovima zdravlja u odnosu na njihove kolege koncesionare? Predložit ćemo model stimuliranja liječnika zaposlenika u domovima zdravlja kroz posebno plaćanje pojedinih dijagnostičko-terapijskih postupaka poput ultrazvuka, spirometrije, dodatnog rada u hitnoj službi i slično. Omogućiti jednaku naknadu za rad liječnicima obiteljske medicine u DZ-u koju imaju koncesionari. Koncesionare obvezati na sudjelovanje u provedbi dežurstava i pripravnosti. Pravilnikom o nagrađivanju omogućen je dodatan prihod zaposlenicima Domova zdravlja. Cilj je dijelom ispraviti taj nepravedni financijski položaj te poticati uspješnost u radu temeljem urednog izvršavanje obveza i praćenja indikatora kvalitete rada.

Koji je vaš stav o daljnjem raspisivanju natječaja za dodjelu koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti? Smatramo da je aktualni raspon 70-30% primjeren jer bi se u slučaju otvaranja potpunih koncesija otvorila opasnost od urušavanja sustava pružanja zdravstvene zaštite u malim i nerazvijenim područjima. Suglasni smo s nastavkom dodjele koncesija, uz uvjet prethodnog izjednačavanja prava, obveza i naknada u PZZ-u. Želimo osigurati zdravstvenu zaštitu građana u okviru DZ-a, no ne želimo nikakve limite, već ugovorne obveze koncesionara koje će jamčiti sigurnost provedbe zdravstvene zaštite u okviru DZ-a. Smatramo da treba ukinuti navedenu odredbu o limitu. Domovi zdravlja su u ingerenciji jedinica lokalne uprave i samouprave te se oni trebaju organizirati tako da se zajamči jednakomjerno dostupna zdravstvena zaštita svima.

Kako ćete riješiti preveliki dnevni broj pacijenata kod obiteljskih liječnika te njihovo prekomjerno administrativno opterećenje? U proceduru smo već uputili zahtjev za administrativnim rasterećenjem liječnika obiteljske medicine. Osim toga, započeli smo proces sveobuhvatne informatizacije (eKartoni i eRecepti) kako bismo dodatno olakšali komunikaciju između liječnika i pacijenata. Raspored dnevnih aktivnosti pri kojem se pacijent naručuje za pregled koji nije hitan smatramo dobrodošlim. Pri tome napominjemo da svi pacijenti koji su došli na pregled trebaju biti pregledani isti dan, odnosno prema dogovoru sasvojim obiteljskim liječnikom. S novim zapošljavanjima liječnika nestat će taj problem, a administrativno opterećenje moguće je riješiti eliminacijom potrebe za administriranjem izmjenama odredbi i zakonskih, kao i drugih akata. Smanjit će se broj osiguranika u timu PZZ-a, što će omogućiti bolje funkcioniranje ordinacija. Na ovaj način će se omogućiti lakše dostupna i kvalitetnija zdravstvena skrb i liječenje bolesnika na razini primarne zdravstvene zaštite te će se osigurati da dio bolničkih usluga preuzimaju domovi zdravlja. Poticat će se skupna praksa na način da će HZZO skupnim praksama financirati zapošljavanje jednog dodatnog doktora medicine i diju medicinskih sestara.

iz KOMORE

Što namjeravate mijanjati u pogledu pripravničkog staža te specijalističkog usavršavanja doktora medicine? Planiramo uvesti tzv. nultu godinu specijalizacije koja bi na neki način zamijenila pripravnički staž te u isto vrijeme omogućila da liječnici nakon završenog medicinskog fakulteta usvoje i vještine neophodne za kvalitetan samostalan rad. U tih godinu dana liječnik bi imao mogućnost da, osim obveznog dijela programa, provede dva i pol mjeseca na odjelu prema vlastitom izboru. Osnovali smo Povjerenstvo za integraciju pripravništva i specijalističkog usavršavanja, održana je prva sjednica Povjerenstva, kojim predsjedam i koje ima zadaću osmisliti pravni okvir da mladi liječnik koji je dobio licencu za rad sklapa ugovor o radu s Ministarstvom zdravlja, započinje specijalističko usavršavanje temeljnim kliničkim programom u trajanju od nekoliko mjeseci na hitnom bolničkom prijamu, te da potom svlada temeljne vještine rada u obiteljskoj medicini. Tijekom tog razdoblja javit će se i na natječaj za specijalizaciju po izboru koju raspisuje Ministarstvo te započinje s njezinom provedbom. Ne planira se produljenje pripravničkog staža i Narodna koalicija će poštovati odredbe važećeg Pravilnika o specijalističkom usavršavanju. Međutim, u Nacrtu Zakona o kvaliteti i logistici u zdravstvu predvidjeli smo da će sve vezano za specijalizacije biti centralizirano i specijalizant neće imati financijsku ugovornu obvezu dok radi u javnom sektoru i prema transparentnim pravilima. Financijska obveza će postojati za odlazak iz javnog u privatni sektor ili inozemstvo, a do koje visine dogovorit ćemo s Komorama, odnosno udrugama.

Kako planirate osigurati financijsku održivost zdravstvenog sustava? Što namjeravate mijanjati u sustavu osnovnog, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja? Nastavit ćemo s reformama unutar bolničkog zdravstvenog sustava, hitne službe i PZZ-a, s racionalizacijom potrošnje i smanjenjem cijena lijekova. Planiramo i povećati prihode u zdravstvenom turizmu t one od kliničkih ispitivanja. Hrvatski zdravstveni sustav je solidaran i kao takav treba ostati na razini koja se financira iz osnovnog zdravstvenog osiguranja te treba definirati što ulazi u standardnu zdravstvenu uslugu. Za usluge iznad navedenog standarda moglo bi se uvesti dodatno zdravstveno osiguranje. Financijsku održivost sustava moguće je održati samo uz potpuno poštivanje zakonskih obveza državne riznice prema sustavu javnog zdravstva, uz realizaciju reforme bolničkog, kao i sustava PZZ-a, što znači prilagodbu radnih procesa, informatizaciju, dosljednu provedbu propisa o javnoj nabavi, odgovorno poslovanje zdravstvenih ustanova, stabilizaciju tržišta lijekovima i medicinskim materijalom… Ne planiram promjene u sustavu osiguranja dok ne vidim učinkovitost reformskih aktivnosti. Temelj solidarnog financiranja zdravstvenog sustava i dalje će ostati doprinos za zdravstveno osiguranje obvezan za sve zaposlene osobe i poslodavce. Ostavit ćemo isti opseg prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te smanjiti participacije za dio zdravstvenih usluga. Liste čekanja za sve specijalističke preglede, dijagnostiku i bolničko liječenje svest ćemo u prihvatljive granice. Uvest ćemo centralno i koordinirano planiranje potreba u zdravstvu.

10.

Kojih pet strateških projekata smatrate najvažnijim za hrvatsko zdravstvo do 2020. godine? Kojih pet strateških projekata smatrate najvažnijim za hrvatsko zdravstvo do 2020. godine? 1. Reforma bolničkog zdravstvenog sustava s izgradnjom Nacionalne dječje bolnice 2. Reforma hitne medicinske službe 3. Reforma primarne zdravstvene zaštite 4. Provedba Nacionalnog plana za borbu protiv raka 5. Sprječavanje odljeva liječnika i medicinskih sestara. Informatizacija zdravstva, funkcionalna integracija i prenamjena ili izgradnja zdravstvenih ustanova, stabilizacija učinkovitosti sustava primarne zdravstvene zaštite, osuvremenjivanje preventivne medicine i zavoda za javno zdravstvo, modernizacija opreme u svrhu stvaranja centara izvrsnosti. 1. Obnova bolničkih kapaciteta i opremanje ordinacija PZZ-a kao i dnevnih bolnica u općim i županijskim bolnicama sredstvima iz EU fondova. Nabava nove medicinske opreme u svim hrvatskim bolnicama. 2. Očuvanje HZZO-a da građanima osigurava prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti. 3. Veća dostupnost zdravstvene skrbi na otocima te u ruralnim i brdsko-planinskim krajevima. 4. Uspostavljanje standarda kvalitete bolnica i uvođenje međunarodne akreditacije. 5. Provođenje programa koji sadrže javnozdravstvene aktivnosti radi smanjenja obolijevanja od kroničnih bolesti.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

iz KOMORE

Na dopunskoj li lijekova HZZO- sti a

0,005 g + 0,2 g + 0,4 g/100 ml otopina za kožu vlasišta estradiolbenzoat, prednizolon, salicilatna kiselina

Za liječenje androgenetske alopecije Alpicort F • povećava gustoću kose te pridonosi oporavku vlasi • smanjuje razinu 5-dihidrotestosterona • učinkovit je u liječenju seboroičkog dermatitisa vlasišta koji intenzivira opadanje kose – učinkovit je u redukciji simptoma androgenetske alopecije što je potvrdeno u kliničkim ispitivanjima Sastav: 100 ml otopine sadržava 0,005 g estradiolbenzoata, 0,2 g prednizolona i 0,4 g salicilatne kiseline Terapijske indikacije: Alpicort F primjenjuje se u slučajevima blagih upalnih oboljenja vlasišta, kako bi se skratila telogena faza vlasišta i povećala gustoća kose. čnih vlasi. Doziranje način primjene: za vanjsku primjenu na kožu vlasišta. Alpicort F nanosi se jedanput dnevno, po mogućnosti navečer. Čim se simptomi upale povuku, dovoljno ga je primjenjivati 2 – 3 puta tjedno. Liječenje manjeg opsega ne bi smjelo trajati duže od 2 do 3 tjedna zbog toga što lijek sadržava kortikosteroide. Postoji kliničko iskustvo s liječenjem u trajanju do 6 mjeseci. Nisu provedena ispitivanja kojima bi se utvrdilo trajanje djelovanja nakon prestanka primjene lijeka. Kontraindikacije: Alpicort F se ne smije primijeniti: u bolesnika koji su preosjetljivi (alergični) na prednizolon, salicilatnu kiselinu, estradiolbenzoat, propilenglikol ili na neku od pomoćnih tvari u Alpicortu F (vidi točku 6.1); u dojenčadi, djece ili adolescenata u dobi do 18 godina; u slučaju prisutnosti ili sumnje na tumor ovisan o estrogenu; u slučaju da je prisutno nerazjašnjeno genitalno krvarenje; na sluznice, u usta, na ili oko očiju, na genitalna područja ili interno; u slučaju vodenih kozica, lis) i upalnih reakcija na cjepiva; u slučaju gljivičnih infekcija (mikoza) i bakterijskih infekcija kože; u slučaju perioralnog dermatitisa (upalni proces na koži oko usta, s eritemom i stvaranjem papula) i rozacee (crvenilo kože lica, ponekad praćeno upalnim ili purulentnim pustulama); u slučaju akutnog oboljenja vlasišta ili oboljenja na vlasištu koje vlaže. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi: Propilenglikol može prouzročiti iritacije kože. Alpicort F namijenjen je isključivo za vanjsku primjenu na vlasištu, posebice stoga što ovaj lijek sadržava izopropilni alkohol. Budući da otopina sadržava estrogen, potrebno je pridržavati se slijedećih mjera opreza tijekom liječenja koje traje duže od 2 – 3 tjedna kad je prisutna endometrioza ili mastopatija; i u žena koje već uzimaju lijekove koji sadržavaju estrogene, liječenje se smije provoditi samo pod liječničkim nadzorom. Nuspojave: Rijetke nuspojave (>1/10000 do <1/1000): mogu nastupiti alergijske reakcije na koži. Vrlo rijetke nuspojave (<1/10000): Kao i kod svih lijekova koji sadržavaju kortikosteroide mogu nastupiti promjene na koži (štetni učinci na debljinu kože, dilatacija mikrovaskulature kože, nastanak strija, steroidne akne, perioralni dermatitis, pojačana dlakavost). Nadalje, moguća je prolazna iritacija kože (npr. bockanje, crvenilo). Mogući sustavni učinci povezani sa steroidnim hormonima moraju se uzeti u obzir u slučaju dugotrajnije primjene visokih doza ili na velikim površinama kože ili ako se lijek ne primjenjuje u skladu s uputama. Način i mjesto izdavanja: na recept, u ljekarni Nositelj i broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Sudbrackstrasse. 56, 33611 Bielefeld, Njemačka.

GmbH & Co. KG Arzneimittel,

UP/I-530-09/10-01/95 Predstavnik nositelja odobrenja za RH: Remedia d. o. o. Samo za zdravstvene radnike: ovaj promotivni materijal sadržava bitne podatke o lijeku koji su istovjetni cjelokupnom odobrenom sažetku opisa svojstava lijeka sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja o lijekovima i homeopatskim prozvodima (“Narodne novine” br. 43/2015). Za detaljne obavijesti o lijeku, molimo pročitati Sažetak opisa svojstava lijeka. Datum tiskanja teksta: veljača, 2016.

iz KOMORE

Pravilnik o specijalizacijama: tko ga poštuje, a tko uskraćuje Oni uvažavaju liječnike RAVNATELJ

USTANOVA

prof.dr.sc. Ante Ćorušić, dr.med.

KBC Zagreb

doc.dr.sc. Mario Zovak, dr.med.

KBC Sestre milosrdnice Zagreb

prof.dr.sc. Davor Štimac, dr.med.

KBC Rijeka

doc.dr.sc. Željko Zubčić, dr.med.

KBC Osijek

doc.dr.sc. Toni Kolak, dr.med.

KB Dubrava

doc.prim.dr.sc. Mario Starešinić, dr.med.

KB Merkur

Hrvoje Šimić, dr.med.

OB Našice

Sanja Zember, dr.med.

OB Varaždin

Kristina Bitunjac dr.med.

Opća i veteranska bolnica Knin

Krunoslav Šporčić, dr.med., v.d. ravnatelja

Opća županijska bolnica Vinkovci

mr.sc. Vesna Bosanac, dr.med.

Opća županijska bolnica Vukovar

dr.sc. Boro Nogalo, dr.med.

Dječja bolnica Srebrnjak

doc.prim.dr.sc. Igor Filipčić, dr.med.

Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan", Jankomir

prim.dr.sc. Marinko Artuković, dr.med.

Specijalna bolnica za plućne bolesti, Zagreb

Višnja Mihalić Mikuljan, dr.med.

Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa

Zoran Bahtijarević, dr.med., v.d. ravnatelja

Klinika za dječje bolesti Zagreb

prof.dr.sc. Alemka Markotić, dr.med., v.d. ravnatelja

Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"

doc.prim.dr.sc. Krunoslav Capak, dr.med.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Zvonimir Šostar, dr.med.

Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Vladimir Halauk, dr.med.

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije

Aleksandar Stojanović, dr.med.

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

Inoslav Brkić, dr. med.

Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije

Miroslav Horvat, dr.med., v.d. ravnatelja

Županijska bolnica Čakovec

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

iz KOMORE

Oni ne poštuju zakon niti kolege

RAVNATELJ

USTANOVA

Marija Zavalić, dr.med.

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost

Allouch Ali, dr.med., v.d. ravnatelja

OB Bjelovar

Mato Devčić, dr.med., v.d. ravnatelja

OB "Dr. Tomislav Bardek", Koprivnica

doc.dr.sc. Marijo Bekić, dr.med., v.d. ravnatelja

OB Dubrovnik

mr. Sandra Čubelić, dr.med.

OB Gospić

mr.sc. Tomislav Dujmenović, dr.med.

OB "Dr. Ivo Pedišić", Sisak

prim. Ervin Jančić, dr.med.

OB Karlovac

Tihomir Belina, dr.med., v.d. ravnatelja

OB i bolnica branitelja Domovinskog rata Ogulin

doc.dr.sc. Irena Hrstić, dr.med.

OB Pula

Sanja Jakelić, dr.med.

OB Šibensko-kninske županije

Željko Čulina, dr.med.

OB Zadar

prim. Marina Kovač, dr.med.

Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot", Popovača

doc.dr.sc. Vesna Šendula-Jengić, dr.med.

Psihijatrijska bolnica Rab

prim.dr.sc. Vlatka Boričević Maršanić, dr.med.

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež

Davor Gredičak, dr.med.

Specijalna bolnica Stubičke Toplice

prof.dr.sc. Mihajlo Šesto, dr.med.

Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena

prof.dr.sc. Vlado Jukić, dr.med.

Klinika za psihijatriju Vrapče

izv. prof. dr. sc. Adinda Dulčić

Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag

Branko Vrčić, dr.med.

DZ Čakovec

Ante Ivančić dr.med.

Istarski domovi zdravlja

Petar Čagalj, dr.med.

DZ Knin

Marija Krajina, dr.med.

DZ Koprivničko križevačke županije

Nada Dogan, dr.med.

DZ Krapinsko-zagorske županije

Vinko Matić, dr.med.

DZ Ploče

prim. Dragomir Petric, dr.med.

DZ Splitsko Dalmatinske županije

mr.sc. Renata Bek, dr.med.

DZ Zadarske županije

iz KOMORE

Oni ne poštuju zakon niti kolege RAVNATELJ

USTANOVA

doc.dr.sc. Antonija Balenović, dr.med.

DZ Zagreb centar

dr.sc. Miroslav Hanževački, dr.med.

DZ Zagreb zapad

dr.sc. Većeslav Bergman, dr.dent.med.

DZ Zagrebačke županije

prim.dr.sc. Irena Jukić, dr.med.

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Mato Lakić, dr.med.

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županijew

Jelica Magdić, dr.med., v.d. ravnatelja

Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije

prof.dr.sc.Vladimir Mićović,dr.med.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije

Suzi Vatavuk, dr.med.

Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije

Popis ustanova u kojima su ravnatelji manipulirali davanjem ugovora RAVNATELJ

USTANOVA

prof.prim.dr.sc. Mladen Bušić, dr.med.

KB Sveti Duh

prof.prim.dr.sc. Ivo Jurić, dr.med.

KBC Split

doc.prim.dr.sc. Ante Cvitković, dr.med.

Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije

prof.dr.sc. Željko Glavić, dr.med.

Opća županijska bolnica Požega

Ravnatelji koji su ponudili ugovore koji nisu u skladu s Pravilnikom RAVNATELJ

USTANOVA

Prim. Marina Payerl-Pal, dr. med.

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

prim. Josip Samardžić, dr.med.

OB "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

iz KOMORE

Kronologija definiranja troškova specijalističkog usavršavanja Tekst pripremio: dr. sc. Luka Vučemilo, dr. med. U srpnju 2016. stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN 62/2016) kojim je ukinuta odredba koja je uključivala da u trošak specijalizacije ulazi bruto plaća doktora medicine. Cilj je ovoga članka prikazati kako su troškovi specijalizacije uređeni za magistre farmacije, magistre medicinske biokemije i doktore stomatologije, koji se kao zdravstveni radnici također specijalistički usavršavaju kao i doktori medicine, te prikazati kronologiju promjena pravilnika o specijalističkom usavršavanju i kronologiju mijenjanja troškova specijalizacije u ovisnosti o pojedinim resornim ministrima. Od hrvatske neovisnosti do danas doneseno je pet pravilnika kojima se pokušalo zakonski urediti područje specijalističkog usavršavanja doktora medicine. Tih pet pravilnika doživjelo je 15 izmjena, a u kolovozu 2016. godine najavljivana je i 16. izmjena kao “Izmjena Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine”. Bitno je istaknuti da od se 2011. godine specijalističko usavršavanje doktora medicine razdvaja na specijalističko usavršavanje doktora medicine iz obiteljske medicine i specijalističko usavršavanje svih ostali doktora medicine. Nakon zadnjih izmjena Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine dano je “obećanje” da slijede i izmjene Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine. Kronološki navodimo sve prethodne pravilnike kao i trenutno važeće: Pravilnik o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika (NN 33/94, 53/98, 64/98, 97/99, 84/01 i 43/03), Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN 73/08 i 154/08), Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN 111/09), Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN 100/11, 133/11, 54/12, 49/13, 139/14, 116/15, 62/16 i 69/16), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine (NN129/11, 129/12 i 120/13). Promatramo li u važećem Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine kronologiju definiranja troškova specijalističkog usavršavanja možemo primijetiti da su se troškovi mijenjali kako su se pojedini resorni ministri bavili specijalizantima. U kolovozu 2011. donio je tadašnji ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović zadnji cjeloviti Pravilnik o specijalističkom

usavršavanju doktora medicine, pri čemu je navedeno: “Iznos troškova specijalizacije odlukom utvrđuje ministar.” • U studenom 2011. tadašnji ministar Milinović donio je odluku o iznosu troškova specijalizacije (NN 133/2011 Odluka o iznosu troškova specijalizacije) prema kojoj “Trošak specijalizacije po godini specijalističkog usavršavanja utvrđuje se u iznosu od 100.000,00 kn neto.”. • U svibnju 2012. tadašnji ministar prof. dr. Ostojić utvrđuje da: “Troškovi specijalizacije obuhvaćaju bruto plaće doktora medicine, troškove mentorstva, troškove zdravstvene ustanove u kojoj se obavlja specijalističko usavršavanje i druge troškove vezane uz specijalističko usavršavanje. Troškovi zdravstvene ustanove u kojoj se obavlja specijalističko usavršavanje utvrđuju se u visini četverostrukog iznosa proračunske osnovice.” • U srpnju 2016. ministar zdravlja doc. dr. Nakić utvrđuje: “Troškovi specijalizacije obuhvaćaju troškove glavnog mentora, mentora i komentora, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje, trošak poslijediplomskog specijalističkog studija, trošak završnog i specijalističkog ispita, trošak knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i trošak dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje utvrđuje se za cijelo razdoblje trajanja specijalizacije u visini četverostrukog iznosa proračunske osnovice koja je važeća u trenutku obavljanja programa.” Tek 2016. godine, tri godine nakon što je Vrhovni sud izrazio stajalište da "iznos plaće isplaćene za obavljeni rad ne može ulaziti u trošak specijalizacije", uvedene su izmjene kojima je ukinuta odredba da bruto plaća predstavlja trošak specijalizacije. Navedenim izmjenama ispravljena je velika nepravda, jer su samo doktori medicine u svojim ugovorima sa zdravstvenim ustanovama imali odredbu da u slučaju neodrađivanja radne obveza (koja ne smije biti ugovorena u vremenu duljem od trajanja specijalizacije) moraju svojim poslodavcima vratiti svoje bruto plaće. Međutim, nisu sve zdravstvene ustanove ponudile nove ugovore svojim djelatnicima, tako da i dalje u njihovim ugovorima stoji odredba o bruto plaći kao o trošku specijalizacije. Navedenu odredbu u ugovorima nema nitko drugi među zdravstvenim radnicima, kao niti itko u drugim javnim ili državnim službama. Apsurd je toliko veći što u bruto plaću ulaze i regres, jubilarna nagrada, dodatak za posebne

iz KOMORE

uvjete rada (npr. izloženost ionizirajućem zračenju) i drugi dodaci na plaću temeljem kolektivnih ugovora, što poslodavac tretira kao “ulaganje” u specijalizante i kao trošak specijalizacije. Zar se posljedice ionizirajućeg zračenja anuliraju raskidom ugovora između poslodavca i pojedinca pa da se moraju vratiti dodaci na plaću stečeni po ovoj osnovi? Za vrijeme specijalističkog usavršavanja specijalizanti i dežuraju i odrađuju prekovremeni rad, zbog čega imaju veću plaću, ali isto tako u konačnici moraju i više novca vratiti jer su s dežurstvima više i zaradili?! Kad se bruto plaća tretira kao trošak specijalizacije, onda se njezin trošak razlikuje ako specijalizant dežura ili ne dežura. Zaključno, unutar iste specijalizacije svi specijalizanti plaćaju različite iznose troškova specijalizacije za istu razinu edukacije! Zanimljiva je činjenica, a koju mnogi zaboravljaju, da se unutar hrvatskog zdravstvenog sustava specijalistički usavršavaju i drugi zdravstveni radnici: doktori stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije. Pravilnici o specijalističkom usavršavanju ovih struka doneseni su 2007. i 2008. godine i nisu doživjeli niti jednu izmjenu. Pravilnik doktora medicine je samo u zadnjih pet godina imao devet izmjena, dopuna ili usklađivanja s drugim zakonskim aktima. U pravilnicima o specijalističkom usavršavanju doktora stomatologije, magistara farmacije i magistara medicinske biokemije navode se troškovi specijalizacije, ali neodređeno, i to kako slijedi:

Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara farmacije (NN 73/2008); Članak 8. Troškove specijalizacije snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 6. stavka 3. ovoga Pravilnika.

Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/2008); Članak 16. Iznos troškova specijalizacije odlukom utvrđuje ministar.

Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara doktora stomatologije (NN 115/2007); Članak 17. Iznos troškova specijalizacije odlukom utvrđuje ministar.

Iako su i doktori stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije zdravstveni radnici kao i doktori medicine, niti jedan resorni ministar nije odredio točne troškove specijalizacije za ove profesije već samo za doktore medicine. Zbog toga se događalo da su zdravstvene ustanove prema doktorima stomatologije, magistrima farmacije i magistrima medicinske biokemije primjenjivale odredbe pravilnika o specijalističkom usavršavanju koji se odnosi na doktore medicine. Među svim zdravstvenim radnicima koji se specijalistički usavršavaju jedino doktori medicine imaju u pravilniku definiranu radnu obvezu nakon polaganja specijalističkog ispita, jedino doktori medicine imaju odredbu u pravilniku da u slučaju prekida radne obveze moraju vratiti troškove specijalizacije, jedino se doktorima medicine bruto plaće tretiraju pravilnikom kao trošak specijalističkog usavršavanja?!

Doktori medicine

Doktori stomatologije*

Magistri farmacije*

Magistri medicinske biokemije*

Broj trenutnih pravilnika o specijalističkom usavršavanju

Broj izmjena pravilnika

Postojanje troškova specijalizacije

Troškovi specijalizacije definirani su pravilnikom

nepoznato

Okvirni troškovi specijalizacije prema odredbama pravilnika

8/2011. Milinović

500 000,00kn

5/2012. Ostojić

1 000 000,00kn

7/2016. Nakić

50 000,00kn

Pravilnik definira bruto plaću kao trošak specijalizacije

Pravilnik definira radnu obvezu nakon polaganja specijalističkog ispit

Da, u vremenu ne duljem od trajanja specijalizacije

Trajanje radne obveze definirane pravilnikom Pravilnik definira penale u slučaju prekida radne obveze

* Ugovori o međusobnim pravima i obavezama poslodavca i zdravstvenog radnika različito uređuju pojedine stavke

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

iz KOMORE

Najveća organizacija mladih liječnika u Europi (EJD) podržava Komorine zahtjeve za ukidanjem tzv. robovlasničkih ugovora

Vodstvo EJD-a na sastanku u Komori s predsjednikom Povjerenstva za mlade liječnike, dr. Davorom Kustom Najveća organizacija mladih liječnika u Europi, European Junior Doctors (EJD), izrazila je punu podršku Hrvatskoj liječničkoj komori, odnosno Povjerenstvu za mlade liječnike HLK-a u njihovim naporima da osiguraju provođenje i poštivanje izmjena i dopuna Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Na redovnom godišnjem sastanku EJD-a, održanom u subotu 3. rujna u Zagrebu, jedna od tema bila je i nepovoljan status specijalizanata i mladih liječnika u Hrvatskoj. Nastojanje pojedinih udruga, ravnatelja i dužnosnika lokalne samouprave da se u praksi ne primjenjuju odredbe važećeg Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, ocijenjeno je pokušajem pravnog nasilja i kao takvo krajnje neprihvatljivim i protivnim europskim principima društvenog djelovanja. 30

"Vodstvo EJD-a bilo je zaprepašteno postojećim stanjem, koje je u suprotnosti s ključnim principima Europske unije o mobilnosti radne snage i uz to vezanih sloboda. U skladu s time izdan je dokument o neodrživosti trenutnog stanja, kojim je EJD ujedno dao podršku Komorinim nastojanjima kako bi se navedena prava u najkraćem mogućem roku ostvarila", rekao je predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike dr. Davor Kust. U dokumentu koji je donesen na istom sastanku EJD-a stoji kako je EJD svjestan situacije da su u Hrvatskoj specijalizanti i mladi specijalisti vezani za svoje poslodavce vrlo strogim ugovorima koji ih obvezuju da rade u istoj ustanovi cijelo vrijeme specijalizacije kao i nakon nje, i to isti broj godina koliko je trajala specijalizacija." U Hrvatskoj postoje izuzetno visoke,

gotovo drakonske kazne ako dođe do kršenja ugovora prije kraja nametnutog razdoblja rada za jednog poslodavca. Ovo rješenje protivno je principima Europske unije koji se tiču mobilnosti radne snage i uz nju vezanih sloboda. Obaveza da se ostaje u jednoj zemlji, regiji ili gradu u potpunosti je protivna europskoj pravnoj stečevini zato jer se tako onemogućava princip slobodnog tržišta u Europi. Također, snažno se protivimo prijetnjama drakonskim kaznama u ovom kontekstu. Dobra kvaliteta postdiplomskog obrazovanja i kvalitetni radni uvjeti ključni su za zadržavanje liječnika, stoga dajemo punu potporu Komorinim naporima da osigura primjenu ovih principa", stoji u donesenom dokumentu. European Junior Doctors najveća je organizacije mladih liječnika u Europi te broji više od 300.000 članova.

iz KOMORE

Komora otkazala Sporazum o suradnji s UPUZ-om Imajući u vidu djelovanje Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ-a), koje ne samo da ne odražava stavove usuglašene s Hrvatskom liječničkom komorom, odnosno nije u interesu zdravstvenog sustava u cjelini, već nije niti u skladu s važećim propisima te izravno krši zajamčena prava liječnika – Izvršni odbor Komore je zauzeo stav da je daljnje ustrajavanje na Sporazumu o poslovnoj suradnji s UPUZ-om neprimjereno i neodrživo te je 29. kolovoza obavijestio UPUZ o otkazu Sporazuma o poslovnoj suradnji. U razdoblju od stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN 62/16 i 69/16), aktivnosti UPUZ-ovog vodstva pokazale su se dijametralno suprotnima postulatima Sporazuma o suradnji između HLK-a i UPUZ-a. UPUZ je povodom spomenutog Pravilnika izdavao svojim članicama – zdravstvenim ustanovama - preporuke, pravna tumačenja i upozorenja koja nemaju uporište u važećim zakonskim i podzakonskim aktima, a suprotna su Pravilnikom zajamčenim pravima i interesima liječnika – članova Komore. Komora, kao institucija s javnim ovlastima koja u potpunosti poštuje i uvažava pravni poredak Republike Hrvatske, nastavit će s

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

aktivnostima usmjerenima k primjeni važećih propisa te će upotrijebiti sva zakonom dopuštena pravna sredstva iz okvira svojih nadležnosti kako bi zaštitila interese svojih članova – liječnika. Imajući u vidu UPUZ-ovo djelovanje koje ne odražava stavove usuglašene s Komorom, odnosno, interese zdravstvenog sustava u cjelini, a nije niti u skladu s važećim propisima te izravno krši zajamčena prava liječnika – Izvršni odbor Komore je zauzeo stav da je daljnje ustrajavanje na Sporazumu o poslovnoj suradnji neprimjereno i neodrživo te je obavijestio UPUZ o otkazu Sporazuma o poslovnoj suradnji. Smatrajući da je principijelnost, vjerodostojnost i međusobno uvažavanje preduvjet uspješne suradnje, ovaj gubitak ugovornog partnera ne doživljavamo zaprekom već dodatnim izazovom u nastojanju ostvarenja zadaće - unaprjeđenja hrvatskog zdravstvenog sustava, ali i društva u cjelini. Pri tome ćemo ustrajati na principima uvažavanja uzusa pravne države, vladavini zakona i priznavanja ljudskih, građanskih i radnih prava svih građana Republike Hrvatske pa tako i liječnika, stav je Komore.

iz KOMORE

HLK od ministra zdravlja traži žurno usklađivanje prava specijalizanata i specijalista obiteljske medicine Predsjednik Komore dr. sc. Trpimir Goluža je u četvrtak 28. srpnja uputio dopis ministru zdravlja Dariju Nakiću, podsjećajući još jednom da žurno izmijeni Pravilnik o specijalističkom usavršavanju obiteljskih liječnika na način na koji je izmijenjen Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

svojim pravima s ostalim liječnicima na koje se primjenjuje Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Molim Vas za žurno postupanje u okviru Vaših zakonskih nadležnosti", stoji u pismu predsjednika Komore dr. Goluže ministru zdravlja dr. Nakiću.

"Poštovani gospodine ministre, obraćam Vam se nastavno na naš jučerašnji sastanak, podsjećajući Vas na postignuto suglasje oko nužnosti izmjena i dopuna Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine na način da se i u njega, na odgovarajući način, uvrste obveze zdravstvenih ustanova da ponude specijalizantima i specijalistima sklapanje izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama - kako je to učinjeno Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Skrećem pozornost na potrebu da usuglašene izmjene i dopune predmetnog Pravilnika čim prije stupe na snagu, kako bi specijalizanti i specijalisti obiteljske medicine bili ujednačeni u

Nastojanjima novog vodstva Komore je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, koji je stupio na snagu 16. srpnja, bitno povoljniji za liječnike. Njime troškovi specijalizacije više ne obuhvaćaju bruto plaće doktora medicine. Time je značajno smanjen trošak provođenja specijalizacije, koji je liječnik dužan nadoknaditi ako po završetku specijalizacije napusti ustanovu koja ga je poslala na specijalističko usavršavanje. Izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik neće se primjenjivati samo na buduće ugovore o specijalističkom usavršavanju, već se odnosi i na sadašnje specijalizante i mlade specijaliste koji još nisu potpuno riješili svoj odnos s ustanovama koje su im omogućile specijalističko usavršavanje.

iz KOMORE

Komora HZZO-u: Obazrivije kontrolirajte liječnike u PZZ-u Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Trpimir Goluža uputio je 16. kolovoza pismo v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dr. Fedoru Dorčiću zbog intenziviranja kontrola rada ordinacija liječnika opće/obiteljske medicine, a u vezi s propisivanjem lijekova izvan utvrđenih smjernica, odobravanja privremene nesposobnosti za rad za pojedine skupine dijagnoza, primjerenosti šifriranja pojedinih stanja/oboljenja koje se nadovezuju na već ranije učestale kontrole zbog vođenja bolovanja općenito, a posebno osnovom ozljeda na radu te izdavanja putnih naloga. Liječnike bi, u slučaju eventualnih povreda, trebalo najprije opomenuti, a ne odmah ih novčano kažnjavati. Navedene kontrole u pravilu završavaju sankcioniranjem liječnika opomenama zbog uočenih propusta, odnosno izricanjem novčanih kazni (postotnim umanjenjem pripadajućeg novčanog iznosa sredstava). "Ovim putem želimo skrenuti pozornost HZZO-u na potpuno neprimjerene uvjete rada u ordinacijama primarne zdravLIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

stvene zaštite, kako u općoj/obiteljskoj medicini, tako i u pedijatriji i ginekologiji te na znatno radno opterećenje liječnika, koje u pravilu iznosi dvostruko više od standarda u drugim državama Europske unije. Stoga tražimo od HZZO-a da sukladno praksi u drugim europskim državama uvede trodijelni model upozoravanja na povredu ugovornih obveza na taj način da u slučaju prve povrede treba uvijek uslijediti opomena, tek nakon toga nalaganje i omogućavanje edukacije liječniku koji nastavlja kršiti ugovorne obveze i tek naposljetku kao treću metodu, koja se ne može primijeniti ako nisu primijenjene prethodne dvije, financijsku sankciju, odnosno novčanu kaznu", stoji u pismu predsjednika Komore dr. v.d ravnatelja HZZO-a dr. Fedoru Dorčiću. Potpuno smo svjesni činjenice, navodi se u pismu, da je temeljem ponude HZZO-a i bez posebne mogućnosti druge ugovorne strane da utječe na sadržaj ponude i ugovora, sklopljen ugovor o provođenju primarne zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja između HZZO- i svakog pojedinog privatnog

zdravstvenog radnika kojim je navedena problematika obuhvaćena, no smatramo da primjenu navedenih odredbi ugovora u praksi treba dodatno približiti uobičajenom postupanju u drugim europskim državama. "Nadalje, putem zaprimljenih pritužbi naših članova upoznati smo i s neujednačenom praksom područnih ureda HZZO-a vezanom uz tumačenja odredbi pojedinih pravilnika i ugovornih akata HZZO-a koji uređuju provođenje ugovorene zdravstvene zaštite te tražimo da se u tom pogledu omogući izravna komunikacija putem telefona ili elektroničke pošte s odgovornom osobom u HZZO-u koja će biti svakodnevno zadužena za pomoć i posredovanje u rješavanju takvih problema. U želji za poboljšanje međusobne komunikacije, koja će dovesti do većeg zadovoljstva i uspješnosti u radu svih strana uključenih u pružanje zdravstvenih usluga osiguranim osobama, slobodni smo predložiti Vam nastavak komunikacije u ovom pitanju", stoji u pismu predsjednika Komore dr. Goluže HZZO-u. 33

iz KOMORE

Sućut njemačkim i slovenskim kolegama zbog ubojstava liječnika Zbog ubojstva njemačkog liječnika u Berlinu, predsjednik HLK-a, dr.sc.Trpimir Goluža izrazio je u ime hrvatskih liječnika sućut predsjedniku Njemačke liječničke komore, prof.dr. Franku Ulrichu Montgomeryju. "Zgroženi smo užasnim događajem na radnom mjestu našega pokojnog kolege. Izražavam sućut ožalošćenoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima ubijenog liječnika", stoji u izrazu sućuti dr. Goluže njemačkim kolegama. Zbog ubojstva slovenskog liječnika, 21. kolovoza u Izoli, Komora je uputila izraze sućuti i slovenskim kolegama. Naoružani napadač ušao je u nedjelju oko 15 sati u bolnicu u Izoli i ubio policajca, a liječnika i drugog policajca teško ranio. U razmjeni vatre napadač je ubijen. Nažalost, liječnik je preminuo tijekom večeri, a ranjeni policajac prevezen je u bolnicu u Ljubljani gdje je operiran i trenutno je izvan životne opasnosti. "S velikom tugom i nevjericom primili smo vijest o incidentu u Izoli u kojem je liječnik ubijen ispred bolnice", stoji između ostalog u pismu dr. Goluže. Ovakvi nasilni događaji, stoji u pismu, u kojima su životi liječnika ugroženi, sve su češći, nažalost, i u Hrvatskoj. Stoga je Hrvatska liječnička komora na svojim web-stranicama omogućila liječnicima, svojim članovima, da prijave bilo koji oblik nasilja na radnom mjestu, a od hrvatskih vlati zahtijeva da se napadi na liječnike zakonski vode kao napadi na službene osobe te da se kazne za napadače postrože.

MALI OGLASNIK Iznajmljuje se ortopedska ordinacija u Dubrovniku. Opremljena je za manje kirurške zahvate, dobro uhodana i poznata u gradu. Postoji mogućnost kupovine pojedinih ili kompletnih instrumenata i opreme. Info: 091 735 85 22 ili janjicmomcilo@gmail.com

Komora je prijavila prof. dr. sc. Milana Kujundžića Etičkom povjerenstvu

Hrvatska liječnička komora prijavila je zbog izjave, kojom je hrvatske liječnike prikazao kao neodgovorne, lijene neznalice koje ne zaslužuju svoju plaću, kandidata HDZ-a u X. izbornoj jedinici, prof. prim. dr. sc. Milana Kujundžića, Etičkom povjerenstvu Republike Hrvatske i HDZ-u - političkoj stranci čiji je kandidat na predstojećim izborima.

koje etično i profesionalno obavljaju svoj poziv, nesebično se dajući svojim pacijentima unatoč tome što često rade u neodgovarajućim uvjetima, imaju nametnutu protuzakonito visoku radnu satnicu, nisu adekvatno plaćeni i susreću se s brojnim drugim otežavajućim okolnostima svog rada” - ustvrdio je predsjednik Hrvatske liječničke komore, dr. sc. Trpimir Goluža.

Brojni liječnici imaju titule, ali iza njih stoji praznina. Pedeset posto doktora ne zarade svoju plaću, ne znaju raditi, niti hoće raditi. Oni koji hoće, ne mogu zaraditi dovoljno pa idu dalje, kao što idu najbolji košarkaši ili nogometaši", rekao je dr. Kujundžić na jučerašnjoj konferenciji za medije u Splitu na temu zdravstvene politike.

Liječnička komora pozvala je Etičko povjerenstvo Republike Hrvatske da procijeni navedene Kujundžićeve izjave te upozori sve sudionike u predizbornim radnjama da se u svrhu vlastite promidžbe ne koriste ocrnjivanjem i uvredljivim opisima tuđeg rada i zalaganja jer upravo zahvaljujući samoprijegoru i entuzijazmu liječnika koji rade u Republici Hrvatskoj opstaje i čitav bremeniti zdravstveni sustav naše države.

Komora smatra da je prof. Kujundžić ovakvim javnim istupom, u nastojanju pridobivanja podrške biračkog tijela, iznio niz uvredljivih i lažnih navoda o svojim kolegama – liječnicima čime se ogriješio se o Izborni etički kodeks. "Krajnje paušalnom ocjenom i činjenično neutemeljenom izjavom Kujundžić nije samo povrijedio dostojanstvo hrvatskih liječnika i ugled liječničke profesije, već je i bezrazložno narušio povjerenje građana – pacijenata u hrvatske liječnike. Liječnici u Hrvatskoj su stručne i odgovorne osobe

Povjerenstvo je odbilo prijavu uz obrazloženje da nije ovlašteno ocjenjivati ponašanje sudionika izbora koje može ulaziti u nadležnost stegovnih tijela strukovnih udruženja. Predsjednik HLK-a obavijestio je Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Komore o spornoj Kujundžićevoj izjavi te je zatražio očitovanje povjerenstva o utvrđivanju osnova za pokretanje postupka disciplinskog postupka pred Časnim sudom Komore.

MOJ (O)SIGURAN PRINOS 2020

Uz Wiener rast je (o)siguran

Program MOJ (O)SIGURAN PRINOS 2020 je životno osiguranje za slučaj smrti i doživljenja s garancijom isplate kod kojeg ugovaratelj osiguranja preuzima rizik ulaganja. Ugovaratelj snosi rizik neizvjesnosti buduće vrijednosti Unutarnjeg fonda te rizik da izdavatelj obveznice u koju je imovina Unutarnjeg fonda uložena u cijelosti ili djelomično ne ispuni svoje obveze. Nositelj garancije isplate je izdavatelj obveznice u koju je imovina Unutarnjeg fonda uložena tj. Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Po isteku ugovorenog trajanja osiguranja isplaćuje se iznos koji odgovara godišnjem prinosu od 3,0% na uplaćenu premiju u slučaju HRK programa. U slučaju smrti, osiguravatelj isplaćuje veći od iznosa: • Ukupna vrijednost svih kupljenih udjela • Ukupan iznos uplaćene jednokratne premije U slučaju smrti uslijed nezgode, osiguravatelj isplaćuje minimalno 150% uplaćene jednokratne premije. U slučaju smrti uslijed prometne nezgode, osiguravatelj isplaćuje minimalno 250% uplaćene jednokratne premije. PRIMJER - Početak osiguranja 1. rujna 2016.

100.000,00 HRK

110.930,26 HRK

150.000,00 HRK

250.000,00 HRK

JEDNOKRATNA PREMIJA

ISPLATA PO ISTEKU 5. ožujka 2020.

MINIMALNA ISPLATA U SLUČAJU SMRTI USLIJED NEZGODE

MINIMALNA ISPLATA U SLUČAJU SMRTI USLIJED PROMETNE NEZGODE

Kalkulacije i primjeri su informativnog karaktera i time nisu obvezujući za Društvo. Detaljnije informacije vezane uz ove programe dostupne su u „Informacijama ugovaratelju osiguranja o programima MOJ (O)SIGURAN PRINOS 2020“ na internet stranicama Društva www.wiener.hr. KONTAKT INFO TELEFON

01/3718-894 POSEBNA LINIJA ZA VAS KONTAKT MAIL

hlk@wiener.hr www.wiener.hr

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

iz KOMORE

Večernji list nas opet "liječi"!

iz KOMORE

Pregled aktivnosti dužnosnika Komore u srpnju i kolovozu 2016. 4. srpnja

Pokretački sastanak s predstavnicima tvrtke Alfatec Group o izradi Komorskog integriranog informacijskog sustava (KIIS), Zagreb

5. srpnja

Sastanak u Ministarstvu zdravlja vezano uz Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, Zagreb (dr.sc. J. Pavičić Šarić, dr. M. Cvitković)

5. srpnja

Sastanak u Ministarstvu zdravlja vezano uz zahtjeve, radnje i postupanje Ministarstva zdravlja i Hrvatske liječničke komore tijekom istražnih radnji i kaznenih postupaka protiv liječnika, postavljenih od strane zakonodavca, Zagreb (dr. M. Cvitković)

5. – 9. srpnja

Kongres „Zdravstveni sustavi i zdravstvena politika“, Motovun (dr. sc. T. Goluža, dr. sc. K. Luetić, dr. sc. M. Hanževački, dr.sc. I. Pejnović Franelić, doc.dr. D. Štimac)

7. srpnja

Sastanak s predstavnicima Poslovnog dnevnika vezano uz suradnju na organizaciji kongresa o budućnosti zdravstvene industrije, Zagreb (dr. sc. T. Goluža)

7. srpnja

Zajednički sastanak s predstavnicima DORH-a i Ministarstva zdravlja vezano uz zahtjeve, radnje i postupanje Ministarstva zdravlja i Hrvatske liječničke komore tijekom istražnih radnji i kaznenih postupaka protiv liječnika, postavljenih od strane zakonodavca, Zagreb (dr. M. Cvitković)

13. srpnja

Sastanak s predstavnicima Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu vezano uz priznavanje statusa specijalista laboratorijske medicine, Zagreb (dr. M. Cvitković)

13. srpnja

Sastanak s predstavnicima Strukovnog razreda za djelatnost sanitarnog inženjerstva Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Zagreb (dr. sc. K. Luetić, dr. M. Cvitković)

19. srpnja

Sjednica Upravnog vijeća Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, Zagreb (dr. sc. T. Goluža)

19. srpnja

Sastanak s predstavnicima Wiener osiguranja vezano uz institut pravne zaštite liječnika, Zagreb (dr. M. Cvitković)

21. srpnja

Sastanak Radne skupine za odabir konzultanata za projekte privlačenja sredstava iz EU fondova, Zagreb

21. srpnja

Sastanak s predstavnicima Hrvatske ljekarničke komore vezano uz neusklađenosti kod propisivanja te izdavanja lijekova na privatni recept, Zagreb (dr. M. Cvitković)

21. srpnja

Sastanak s predstavnicima Euro Grant konzaltinga vezano uz projekt doma za umirovljene liječnike, Zagreb (dr.sc. T. Goluža, dr.sc. B. Nogalo, dr. E. Jendriš Škrljak, dr. M. Cvitković)

25. srpnja

Sastanak s v.d. zamjenicom ravnatelja HZZO-a dr. V. Laušin vezano uz problematiku djelatnosti medicine rada te prijedloge novih dijagnostičko-terapijskih postupaka, Zagreb (dr. sc. K. Luetić, dr.sc. I. Pejnović Franelić)

27. srpnja

Radni sastanwak s ministrom zdravlja, Zagreb (dr. sc. T. Goluža, dr. sc. K. Luetić, dr. M. Cvitković)

28. srpnja

Sastanak s predstavnicima Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu vezano uz priznavanje statusa specijalista laboratorijske medicine, Zagreb (dr. M. Cvitković)

29. srpnja

Sastanak s predstavnicima Wiener osiguranja vezano uz institut pravne zaštite liječnika, Zagreb (dr. M. Cvitković)

1. kolovoza

Sastanak s predstavnicima Poslovnog dnevnika, Zagreb (dr. sc. T. Goluža, dr. M. Cvitković)

2. kolovoza

26. kolovoza

Sastanak u Ministarstvu zdravlja s predstavnicima liječničkih udruga vezano za Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Zagreb (dr. sc. K. Luetić)

29. kolovoza

Sastanak s liječnicima obiteljske medicine vezano uz pojavu krivotvorenih recepata, Zagreb (dr. M. Cvitković)

29. kolovoza

Sastanak s predstavnicima tvrtke IN2 vezano uz suradnju na organizaciji regionalne poslovno-tehnološke konferencije HospITal Days 2016., Zagreb (dr. sc. T. Goluža, dr. M. Cvitković)

Sastanci tijela Komore u srpnju i kolovozu 2016. 1. srpnja 1. srpnja 4. – 5. srpnja 6. srpnja 13. srpnja 29. kolovoza 30. kolovoza 30. kolovoza

Izvanredni stručni nadzor nad radom liječnice Doma zdravlja Osijek Sjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Rasprave pred Časnim sudom Komore, Split (47 rasprava) Sjednica Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor Sjednica Izvršnog odbora Sastanak Uredničkog odbora Liječničkih novina Sjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Sjednica Povjerenstva za bolničku djelatnost

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

i z H R V A T S K O G z dravstva

Inspekcije zbog prekovremenih; ravnateljima i bolnicama prijete kazne Tehnički ministar zdravlja Dario Nakić dogovorio je s tehničkom ministricom rada Nadom Šikić inspekcijski nadzor u hrvatskim bolnicama. Troškovi za zaposlene u bolnicama u prva tri mjeseca 2016. porasli su oko 80 milijuna kuna. Inspekcija je poslana da provjeri opravdanost prekovremenih sati liječnika i medicinskih sestara. Ravnatelji bolnica kažu da je do porasta troškova došlo jer je na snazi zabrana zapošljavanja novih kadrova, a zbog odlaska u mirovine i iseljavanja, oni imaju sve manje radnika u bolnicama. Netko mora raditi i zbog toga su ravnatelji prisiljeni plaćati prekovremene sate svojim sadašnjim zaposlenicima. Svaka bolnica morat će platiti 100 000 kuna kazne ako inspekcija utvrdi prekršaj zbog isplata prekovremenih, a svaki ravnatelj morat će platiti 10.000 kuna. Kako inspekcije češljaju 40 bolnica, moguće je da se u proračun slije 40 milijuna kuna, jer svaka bolnica ima jako puno prijavljenih i isplaćenih prekovremenih sati. Dario Nakić tvrdi kako inspekcija rada neće otići u svih 40 bolnica, nego samo u one u kojima su nekim liječnicima isplaćene plaće veće od 18.000 kuna. No iz Ministarstva rada rekli su da inspekcije idu u svih 40 bolnica. Ministar Nakić čudi se kako i dalje ima prekovremenih sati nakon što je on ukinuo sve akcije, poput brzog prijema onkoloških pacijenata ili poslijepodnevnog rada u ambulantama (da se smane liste čekanja). Ravnatelji su ministru na zajedničkom sastanku potvrdili da prekovremenih sati ima i da će ih i dalje biti; sav novac liječnicima i osoblju isplaćen je sukladno kolektivnim ugovorima, dakle opravdano. Dodaju kako će nasilno smanjenje prekovremenog rada sigurno imati za posljedicu lošiju zdravstvenu skrb.

Liječnici rade na opremi staroj gotovo pola stoljeća Čime u dijagnostici i terapijskim postupcima raspolažu zdravstvene ustanove pokazala je nedavno dovršena inventura Ministarstva zdravlja koju je proveo zamjenik ministra dr. Ivan Bekavac. Podaci pokazuju da se pluća snimaju rendgenima iz 1972., a polovica CT-a i trećina MR-a zrelo je za - muzej. Prema svjetskim preporukama, samo se CT uređaji do pet godina starosti mogu softverski dograđivati i smatraju se suvremenima. Sve uređaje starije od deset godina trebalo bi zamijeniti. Hrvatske bolnice imaju ukupno 24 MR uređaja, od kojih je 11 u Zagrebu, ali čak ih je pet starije od 10 godina. Jedan je od dvaju splitskih uređaja iz 1999., a samo 6 nije starije od pet godina. Još je gore stanje s CT uređajima. Od njih 47 u 30 bolnica, 26 je navršilo 10 godina. Primjerice, KBC Osijek ima jedan uređaj iz 2003. Splitski je KBC i kad je riječ o ovoj vrsti uređaja “kritična” bolnica jer ima četiri uređaja od kojih je jedan jednoslojni iz 2000., a samo jedan ima manje od 10 godina jer je kupljen 2009. Zadarska bolnica ima muzejski primjerak CT-a iz 1993. Rengenski uređaji iz 1972., proizvedeni u tadašnjoj Elektronskoj industriji Niš,

još se vode kao medicinski uređaji u statističkim podacima hrvatskih bolnica i “nisu u kvaru”. Pokazala je to velika inventura onoga čime u dijagnostici i terapijskim postupcima raspolažu zdravstvene ustanove, a završilo ju je Ministarstvo zdravlja, točnije zamjenik ministra dr. Ivan Bekavac. U digitalnoj eri tako još uvijek postoje rendgenski uređaji stariji od 40 godina pa se pluća snimaju “na slike” a ne u digitalnom formatu. Postoje i inkubatori stariji od 20 godina. Barem polovicu CT-a trebalo bi zamijeniti novima, jer je njihov vijek trajanja maksimalno desetak godina. I trećinu MR-a trebalo bi zamijeniti jer se zbog starosti često kvare. Prije nekoliko mjeseci je Komorino Povjerenstvo za radiologiju zatvaranje Zavoda za radiologiju KBC-a Osijek zbog alarmantnog stanja uređaja. Slično je i u Splitu. Dr. Bekavac najavljuje plan zanavljanja opreme pa bi tako uskoro mogli stići i neki uređaji zahvaljujući financiranju europskih fondova. Među njima su i MR i CT uređaji. Nabavljeni su novi linearni akceleratori i uređaji za brahiterapiju. Sad je pet uređaja od njih 20 starije od 10 godina.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

CRO/INC/0002/16 ; INC-04/03/2016-ADV

Za bolesnike s KOPB-om kojima je potrebna trojna terapija1,2

“Želim šetati sa svojim unucima bez straha da c´u zbog egzacerbacije trebati hitnu lijecˇnicˇku pomoc´” LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

GlaxoSmithKline d.o.o. Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 15, 10020 Zagreb

Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr. Također, nuspojave možete prijaviti i Vašem lokalnom GlaxoSmithKline uredu: GlaxoSmithKline d.o.o., Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 15, 10020 Zagreb; tel. 01/605 1999. NAZIV LIJEKA: Relvar Ellipta 92 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani, Relvar Ellipta 184 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV: Jedna pojedinačna inhalacija daje primijenjenu dozu (doza koja izlazi iz nastavka za usta) od 92 (odnosno 184) mikrograma flutikazonfuroata i 22 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata).To odgovara odmjerenoj dozi od 100 (odnosno 200) mikrograma flutikazonfuroata i 25 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). Pomoćne tvari: Jedna primijenjena doza sadrži približno 25 mg laktoze (u obliku hidrata). Za cjeloviti popis pomoćnih tvari vidjeti dio 6.1. FARMACEUTSKI OBLIK: Prašak inhalata, dozirani. Bijeli prašak u svijetlosivom inhalatoru sa žutim poklopcem nastavka za usta i brojačem doza. KLINIČKI PODACI: Terapijske indikacije: Astma: Relvar Ellipta je indiciran za redovito liječenje astme u odraslih osoba i adolescenata u dobi od 12 i više godina kod kojih je primjerena primjena kombiniranog lijeka (dugodjelujućeg beta2-agonista i inhalacijskog kortikosteroida): u bolesnika u kojih astma nije dovoljno dobro kontrolirana inhalacijskim kortikosteroidima te kratkodjelujućim inhalacijskim beta2-agonistima koji se primjenjuju ‘prema potrebi’. Kronična opstruktivna plućna bolest: Relvar Ellipta je indiciran za simptomatsko liječenje odraslih bolesnika s KOPB-om koji imaju FEV1 < 70% predviđene normalne vrijednosti (nakon primjene bronhodilatatora) i s egzacerbacijama bolesti unatoč redovitom liječenju bronhodilatatorima. DOZIRANJE I NAČIN PRIMJENE: Astma: Odrasli i adolescenti u dobi od 12 i više godina: Jedna inhalacija lijeka Relvar Ellipta od 92/22 (odnosno 184/22) mikrograma jedanput na dan. Bolesnici obično osjete poboljšanje plućne funkcije unutar 15 minuta nakon inhaliranja lijeka Relvar Ellipta. Međutim, bolesniku treba napomenuti da je za održavanje simptoma astme pod kontrolom potrebno redovito uzimati lijek svakoga dana te da s primjenom treba nastaviti čak i ako nema simptoma. Ako se simptomi pojave u razdoblju između primjene dviju doza, treba uzeti kratkodjelujući inhalacijski beta2-agonist za trenutno ublažavanje simptoma. Početnu dozu lijeka Relvar Ellipta od 92/22 mikrograma treba razmotriti za odrasle osobe i adolescente u dobi od 12 i više godina kojima je potrebna mala do srednja doza inhalacijskog kortikosteroida u kombinaciji s dugodjelujućim beta2agonistom. Ako bolesnici nisu dobro kontrolirani lijekom Relvar Ellipta od 92/22 mikrograma, doza se može povećati na 184/22 mikrograma, što može dodatno poboljšati kontrolu astme. Liječnici moraju redovito kontrolirati bolesnike kako bi jačina flutikazonfuroata/ vilanterola koju primaju ostala optimalna i mijenjala se isključivo na savjet liječnika. Dozu treba titrirati na najmanju dozu kojom je moguće održavati učinkovitu kontrolu simptoma. Djeca mlađa od 12 godina: Sigurnost i djelotvornost lijeka Relvar Ellipta u indikaciji astme u djece mlađe od 12 godina još nisu ustanovljene. Nema dostupnih podataka. KOPB: Odrasli u dobi od 18 i više godina: Jedna inhalacija lijeka Relvar Ellipta 92/22 mikrograma jedanput na dan. Relvar Ellipta 184/22 mikrograma nije indiciran za liječenje bolesnika s KOPB-om. Nema dodatnih korisnih učinaka kod primjene doze od 184/22 mikrograma u odnosu na dozu od 92/22 mikrograma, ali postoji mogućnost povećanog rizika od pneumonije i nuspojava povezanih sa sistemskim djelovanjem kortikosteroida (vidjeti dijelove 4.4 i 4.8). Bolesnici obično osjete poboljšanje plućne funkcije unutar 16-17 minuta nakon inhaliranja lijeka Relvar Ellipta. Način primjene: Relvar Ellipta namijenjen je isključivo za inhalaciju. Treba ga uzimati svakoga dana, u isto vrijeme. Konačnu odluku o tome hoće li se lijek uzimati uvečer ili ujutro donosi liječnik. Ako bolesnik zaboravi uzeti dozu, sljedeću dozu treba uzeti u uobičajeno vrijeme sljedećega dana. Ako se inhalator čuva u hladnjaku, treba pričekati najmanje jedan sat prije primjene da se ugrije na sobnu temperaturu. Nakon inhalacije, bolesnici trebaju isprati usta vodom, ali vodu ne smiju progutati. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1. POSEBNA UPOZORENJA I MJERE OPREZA: Flutikazonfuroat/vilanterol se ne smije koristiti za liječenje akutnih simptoma astme niti akutne egzacerbacije KOPB-a, koje je potrebno liječiti kratkodjelujućim bronhodilatatorima. Pojačano korištenje kratkodjelujućih bronhodilatatora za ublažavanje simptoma ukazuje na pogoršanje tj. neadekvatnu kontrolu bolesti te se preporučuje kontrola liječnika. Bolesnici ne smiju prekidati terapiju flutikazonfuroatom/vilanterolom kod astme niti kod KOPB-a bez liječničkog nadzora jer se simptomi nakon prekida liječenja mogu vratiti. (v. poglavlje 4.4). NUSPOJAVE: Vrlo često: glavobolja, nazofaringitis; Često: pneumonija, infekcije gornjih dišnih puteva, bronhitis, gripa, kandidijaza usne šupljine i grla, bol u usnoj šupljini i ždrijelu, sinusitis, faringitis, rinitis, kašalj, disfonija, bol u abdomenu, artralgija, bol u leđima, frakture, pireksija, mišićni spazmi. NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: Glaxo Group Limited 980 Great West Road, Brentford, Middlesex TW8 9GS, Velika Britanija. BROJEVI ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: EU/1/13/886/001, EU/1/13/886/002, EU/1/13/886/003; EU/1/13/886/004, EU/1/13/886/005, EU/1/13/886/006 DATUM PRVOG ODOBRENJA/DATUM OBNOVE ODOBRENJA: 13.11.2013. DATUM REVIZIJE TEKSTA: 01/2016. Zadnje odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka: Sastavni dio ovog promotivnog materijala predstavlja odobreni sažetak opisa svojstava lijeka sukladno Pravilniku o načinu oglašavanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima. Prije propisivanja lijeka molimo pročitajte zadnji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku. Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr. Također, nuspojave možete prijaviti i Vašem lokalnom GlaxoSmithKline uredu: GlaxoSmithKline d.o.o., Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 15, 10020 Zagreb; tel. 01/605 1999.

REFERENCE 1. Sažetak opisa svojstava lijeka Incruse Ellipta, studeni 2015. 2. Sažetak opisa svojstava lijeka Relvar Ellipta, siječanj 2016. 40

GlaxoSmithKline d.o.o. Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 15, 10020 Zagreb

CRO/INC/0002/16 ; INC-04/03/2016-ADV SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

SKRAĆENI SAŽETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA NAZIV LIJEKA: Incruse 55 mikrograma prašak inhalata, dozirani; KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV: Jedna pojedinačna inhalacija osigurava primijenjenu dozu (doza koja izlazi iz nastavka za usta na inhalatoru) od 55 mikrograma umeklidinija (što odgovara količini od 65 mikrograma umeklidinijeva bromida). To odgovara odmjerenoj dozi od 62,5 mikrograma umeklidinija, što odgovara količini od 74,2 mikrograma umeklidinijeva bromida. Pomoćne tvari: Jedna primijenjena doza sadrži približno 12,5 mg laktoze (u obliku hidrata). Za cjeloviti popis pomoćnih tvari vidjeti dio 6.1. FARMACEUTSKI OBLIK: Prašak inhalata, dozirani (prašak inhalata). Bijeli prašak u sivom inhalatoru (Ellipta) sa svijetlozelenim poklopcem nastavka za usta i brojačem doza. KLINIČKI PODACI: Terapijske indikacije: Incruse je indiciran kao bronhodilatator u terapiji održavanja u odraslih bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) s ciljem ublažavanja simptoma. DOZIRANJE I NAČIN PRIMJENE: Odrasli: Preporučena doza je jedna inhalacija umeklidinijeva bromida jedanput na dan. Incruse treba primjenjivati jedanput na dan, svakoga dana u isto vrijeme, kako bi se održao bronhodilatacijski učinak. Maksimalna doza je jedna inhalacija umeklidinijeva bromida jedanput na dan. Incruse se primjenjuje isključivo putem inhalacije. Posebne skupine bolesnika: Stariji bolesnici: Nije potrebno prilagođavati dozu u bolesnika starijih od 65 godina (vidjeti dio 5.2). Oštećenje bubrežne funkcije: Nije potrebno prilagođavati dozu u bolesnika s oštećenjem bubrežne funkcije (vidjeti dio 5.2). Oštećenje jetrene funkcije: Nije potrebno prilagođavati dozu u bolesnika s blagim ili umjerenim oštećenjem jetrene funkcije. Incruse nije ispitivan u bolesnika s teškim oštećenjem jetrene funkcije pa se mora primjenjivati uz oprez (vidjeti dio 5.2). Pedijatrijska populacija: Nema relevantne primjene lijeka Incruse u pedijatrijskoj populaciji (bolesnici mlađi od 18 godina) u indikaciji KOPB a. KONTRAINDIKACIJE: Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1. POSEBNA UPOZORENJA I MJERE OPREZA: Astma: Umeklidinijev bromid se ne smije primjenjivati u bolesnika s astmom jer lijek nije ispitivan u toj populaciji bolesnika. Paradoksalni bronhospazam: Primjena umeklidinijeva bromida može uzrokovati paradoksalni bronhospazam, koji može biti opasan po život. U slučaju paradoksalnog bronhospazma treba odmah prekinuti liječenje te po potrebi uvesti drugu terapiju. Pogoršanje bolesti: Umeklidinijev bromid namijenjen je za terapiju održavanja u bolesnika s KOPB om. Ne smije se koristiti za ublažavanje akutnih simptoma, tj. kao terapija za brzo ublažavanje simptoma (engl. rescue therapy) u liječenju akutnih epizoda bronhospazma. Akutne simptome treba liječiti kratkodjelujućim inhalacijskim bronhodilatatorom. Pojačano korištenje kratkodjelujućih bronhodilatatora za ublažavanje simptoma ukazuje na slabiju kontrolu bolesti. U slučaju pogoršanja KOPB a tijekom liječenja umeklidinijevim bromidom, treba ponovno procijeniti stanje bolesnika i režim liječenja KOPB a. Kardiovaskularni učinci: Nakon primjene antagonista muskarinskih receptora, uključujući umeklidinijev bromid, mogu nastupiti kardiovaskularni učinci poput srčanih aritmija, npr. fibrilacije atrija i tahikardije. Osim toga, bolesnici s klinički značajnom nekontroliranom kardiovaskularnom bolešću nisu bili uključeni u klinička ispitivanja. Stoga umeklidinijev bromid treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s teškim kardiovaskularnim poremećajima, osobito srčanim aritmijama. Antimuskarinsko djelovanje: Zbog antimuskarinskog djelovanja, umeklidinijev bromid treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s retencijom mokraće ili glaukomom uskog kuta. NUSPOJAVE: Često: glavobolja, nazofaringitis, kašalj, sinusitis, infekcija gornjeg dišnog sustava, infekcija mokraćnog sustava, tahikardija. NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: Glaxo Group Limited 980 Great West Road, Brentford, Middlesex TW8 9GS, Velika Britanija. BROJEVI ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: EU/1/14/922/001, EU/1/14/922/002, EU/1/14/922/003; DATUM PRVOG ODOBRENJA/DATUM OBNOVE ODOBRENJA: 28.4.2014. DATUM REVIZIJE TEKSTA: studeni 2015. Zadnje odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka: Sastavni dio ovog promotivnog materijala predstavlja odobreni sažetak opisa svojstava lijeka sukladno Pravilniku o načinu oglašavanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima. Prije propisivanja lijeka molimo pročitajte zadnji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku.

i z H R V A T S K O G z dravstva

Rad bolnica u 2015. godini

U bolničkom krevetu na godinu liječe 32 pacijenta Lani su svi bolnički pacijenti ostvarili 6,4 milijuna dana bolničkog liječenja, što je u prosjeku 8,56 dana po pacijentu. Bolnički kreveti u prosjeku su bili zauzeti 271 dan u godini, čime je iskorištenost postelja bila oko 75 postotna, a u jednome su se krevetu tijekom godine u prosjeku izmijenila 32 pacijenta. Na razini Hrvatske broj je bolničkih postelja na 1000 stanovnika 5,5, odnosno 3,68 po liječniku, a u Zagrebu je 8,25 postelja na 1000 stanovnika (2,84 po liječniku). Na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica liječilo se 2015. godine 748.159 ljudi (u 2014. godini 742.452), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije. Od toga je 676.468 pacijenata liječeno na djelatnostima za liječenje akutnih bolesnika, a 71.691 na djelatnostima za liječenje subakutnih i kroničnih bolesnika, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u novom izvješću čiji su autori dr. med Branimir Tomić i dr. med. Sandra Mihel. Ukupan broj hospitalizacija na 100 stanovnika u 2015. godini iznosi 17,46 (2014. bio je 17,33 na 100 stanovnika), a broj hospitalizacija u bolnicama za liječenje akutnih bolesnika iznosi 15,79 na 100 stanovnika, prenosi Glas Slavonije.

KBC Rijeka: prvi uređaj za komunikaciju pogledom u Hrvatskoj

Lani su svi bolnički pacijenti ostvarili 6,4 milijuna dana bolničkog liječenja, što je u prosjeku 8,56 dana po pacijentu. Sukladno tomu, bolnički kreveti bili su u prosjeku zauzeti 271 dan u godini, čime je iskorištenost postelja bila oko 75 postotna, a u jednome su se krevetu tijekom godine u prosjeku izmijenila 32 pacijenta. "Na razini Hrvatske broj bolničkih postelja na 1000 stanovnika je 5,5, odnosno 3,68 po liječniku, a u Zagrebu je 8,25 postelja na 1000 stanovnika (2,84 po liječniku). U 2015. u Osječko-baranjskoj županiji iz bolnica je ispisan 49.421 pacijent, a svi su ostvarili ukupno 376.744 dana liječenja - 7,62 dana po pacijentu. Godišnja zauzetost postelja u ovoj je Županiji veća od državnoga prosjeka i iznosi 304 dana (83,37 posto); u jednom bolničkom krevetu tijekom godine izmijeni se 40 pacijenata, otprilike koliko i u Zagrebu", ističu autori izvješća. Pri usporedbi sa zemljama članicama Europske unije iz okružja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija na 100 stanovnika i hospitalizacija u bolnicama za liječenje akutnih bolesnika na 100 stanovnika, te malo ispod ukupnog EU prosjeka.

Klinički bolnički centar u Rijeci prva je bolnica u Hrvatskoj koja je nabavila uređaj za komunikaciju pogledom. Tobii “govori” umjesto pacijenata koji to ne mogu i omogućava im komunikaciju s okolinom. Uređaj za komunikaciju pogledom namijenjen je najtežim bolesnicima u jedinicama intenzivne njege, onima koji pate od afazije, multiple skleroze te bolesnicima koji se oporavljaju od moždanog udara i imaju teškoće u komunikaciji s okolinom i bolničkim osobljem, pa uređaj “govori” umjesto njih. Sofisticirani aparat švedske tvrtke Tobii Dynavox, vodeće u svijetu za proizvodnju asistivne tehnologije upravljane pogledom, izgleda poput prenosivog računala. Olakšava i ubrzava liječenje, jer pomaže boljem razumijevanju potreba pacijenata koji zbog teškog zdravstvenog stanja ne mogu govoriti. Tobii stoji 106.260 kuna, a u instalaciju opreme uključeni su Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i tvrtka E-Glas koja djeluje pri sveučilišnom Znanstveno-tehnologijskom parku. Projekt su zajednički ostvarili riječki Medicinski fakultet, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (PGŽ), Tehnički i Fakultet zdravstvenih studija te Dom zdravlja PGŽ-a.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

i z H R V A T S K O G z dravstva

U Hrvatskoj godišnje oko 600 ljudi oboli od tumora mozga Hrvatska udruga za oboljele od tumora mozga (Glia) drugu godinu zaredom organizirala je javno obilježavanje Dana sive vrpce u Hrvatskoj u subotu 18. lipnja u pet gradova: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu i Čakovcu. Svojim dolaskom i simboličnom donacijom za buketić lavande sa sivom vrpcom građani su mogli podržati udrugu u pružanju psihosocijalne pomoći oboljelima i njihovim obiteljima. Ovo obilježavanje ujedno je povod za informiranje javnosti o problemima s kojima se oboljeli od tumora mozga susreću u Hrvatskoj. Iz udruge su istaknuli da su zbog manjeg broja pacijenata u odnosu na druge maligne bolesti zanemareni u hrvatskom zdravstvenom sustavu, prije svega jer u Hrvatskoj ne postoji molekularna dijagnostika za tumore mozga, koja je u svijetu već godinama uobičajena. Stoga se Glia i ovim putem obraća nadležnim institucijama i pojedincima koji mogu pomoći u podizanju standarda liječenja ovih bolesnika u Republici Hrvatskoj. Prema podacima HZJZ-a u Hrvatskoj godišnje oko 600 ljudi oboli od tumora mozga, od čega je oko 420 malignih. U Hrvatskoj postoji sedam neurokirurških centara. Tri su smještena u Zagrebu

Predsjednica udruge Glia, Valerija Korent, bacc. med. techn., i predstavnica Ministarstva zdravlja prof. Marijana Pavlić i liječe više od dvije trećine neuroonkoloških bolesnika. Pet je radioterapijskih centara u kojima su i neuroonkolozi ‒ uglavnom iz područja radioterapijske / kliničke onkologije. Glia je osnovana je u lipnju 2014. sa sjedištem u Zagrebu kao jedina udruga koja okuplja oboljele od tumora mozga u Hrvatskoj. Članova je stotinjak. U

radu udruge ne sudjeluju samo pacijenti, već i članovi njihovih obitelji te medicinski stručnjaci različitih profila. Službena web stranica je www.glia.hr. Glia je članica Hrvatskog saveza za rijetke bolesti te surađuje s Međunarodnim udruženjem za oboljele od tumora mozga (IBTA). Diana Čalopek, tajnistvo@glia.hr

Natječaj AMZH-a za dodjelu znanstvenih nagrada - Nagrada “Ante Šercer“ autoru iz Hrvatske za najbolji znanstveni rad objavljen u 2015. godini - Nagrada “ Borislav Nakić “ autoru iz Hrvatske mlađem od 35 godina za najbolji znanstveni rad objavljen u 2015. godini. Kandidate mogu predlagati kolegiji i Glavni odbor Akademije medicinskih znanosti, znanstveno-nastavna vijeća medicinskih fakulteta te Hrvatski liječnički zbor i njegova strukovna društva. Prijedlozi trebaju sadržavati životopis kandidata, publikaciju

koja se predlaže za nagradu tiskanu u znanstvenim časopisima te detaljno obrazloženje i prijedlog za jednu od navedenih nagrada. Prijedlozi s kompletnom dokumentacijom šalju se u tri primjerka na adresu: Akademija medicinskih znanosti hrvatske, Odbor za nagrade i priznanja, Praška 2/III, 10 000 Zagreb, najkasnije 5. listopada 2016. Obavijesti u Tajništvu AMZH-a, tel. 01/ 4640 586 ili 4828 662, fax 01/ 4828 038; e-mail: amzh@zg.t-com.hr ili office@amzh.hr; www.amzh.hr

i z H R V A T S K O G z dravstva

Ozljeda tetiva jedna od češćih ozljeda šake

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr

Ozljeda tetive jedna je od češćih ozljeda šake i još uvijek sa sobom nosi značajan morbiditet, a ako nije pravilno zbrinuta, i trajan gubitak funkcije. Tek šezdesetih godina prošlog stoljeća primarno zbrinjavanje tetiva počelo se javljati kao opcija nakon ozljeda. Od tada do danas došlo je do značajnog poboljšanja u njihovu zbrinjavanju zbog boljeg razumijevanja načina cijeljenja, poboljšanja tehnike kirurškog zbrinjavanja i protokola rehabilitacije.

Prošlo je petnaest godina otkako se Cybermed.hr pojavio na internetu kao prvi hrvatski zdravstveni portal s ciljem pružanja vjerodostojnih i znanstveno utemeljenih informacija o bolestima, medicinskim postupcima i lijekovima. Od tada se puno toga promijenilo, naime, danas, zahvaljujući internetu, pacijenti imaju mnogo aktivniju ulogu u brizi za svoje zdravlje. Jednako tako, zdravstvenim radnicima internet pruža niz mogućnosti za njihovo stručno usavršavanje. U proteklih petnaest godina na Cybermed.hr-u zaprimljeno više od 216.000 poruka, a trenutno se na njemu

Hrvatsko društvo za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju HLZ-a nastavilo je s organiziranjem simpozija i tečajeva kirurgije šake izvan Zagreba, ovaj put u Slavoniji, a usuradnji s Klinikom za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju MEF-a u Zagrebu, KB-om "Dubrava", Odjelom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Slatina i Virovitičko-podravskom županijom, ovaj put pod gornjim naslovom 11. lipnja, i to u prekrasnom renoviranom prostoru Kurije Janković u Kapela Dvoru kod Virovitice. Organizirali su ga prof. dr. Rado Žic, plastični kirurg, i dr. Ivica Fotez, fizijatar, te uz aktivno sudjelovanje brojnih stručnjaka. Obrađene su teme: anatomija, biomehanika šake i klinički pregled, dijagnostika ozljeda i bolesti tetiva, ozljede fleksornih tetiva, ozljede ekstenzornih tetiva, kasne posljedice ozljeda tetiva i drugi poremećaji funkcije vezani uz tetive, rehabilitacija nakon operativnog liječenja ozljeda fleksornih tetiva šake, rehabilitacija nakon operativnog liječenja ozljeda ekstenzornih tetiva šake, rehabilitacija nakon operativnog liječenja de Quervain tenosinovitisa i rehabilitacija nakon operativnog liječenja čekičastog prsta (Mallet finger). Stručni skup je bodovan sukladno odredbama Pravilniku o trajnoj medicinskoj izobrazbi HLK LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

može naći više od 160.000 poruka, što predstavlja respektabilan registar pitanja i odgovora. Svi savjeti na Cybermed. hr-u su od samog početka rada portala besplatni. Cybermed.hr mjesečno posjeti oko 560.000 jedinstvenih posjetitelja (izvor: Google Analytics). Oko 50 posto ih je iz Hrvatske. Teme koje su kod posjetitelja portala u proteklih 15 godina pobudile najviše interesa su iz ginekologije, pedijatrije, dermatovenerologije i onkologije. Mr. sc. Dean Delić, dr. med.; GSM: + 385 91 3475 281; dean.delic@cybermed.hr

NOVOS T I S A S T RUČNIH SKUP OVA

Urgentna pitanja hrvatske alergologije i imunologije Prof. dr. Asja Stipić Marković, asjastipic90@gmail.com Nekoliko je urgentnih situacija utjecalo da Hrvatsko društva za alergologiju i kliničku imunologiju HLZ-a(HDAKI) organizira simpozij „Međunarodni tjedan alergologije i kliničke imunologije“ sredinom lipnja u Zagrebu. Prvi je i nezaobilazan razlog naglo nastali vakuum u opskrbi alergenima za dijagnostiku i terapiju na hrvatskom tržištu. Problem je dugoročna posljedica ukidanja proizvodnje nacionalnih alergena u Imunološkom zavodu u Zagrebu, čime se Društvo bavilo više godina, ali se u zdravstvenom sustavu nije moglo naći nikakvo rješenje, osim najskupljeg i najsporijeg, a to je interventni uvoz. Bez vlastite proizvodnje alergena postala je hrvatska alergologija žrtvom tržišnog kolebanja i, nakon prekida opskrbe francuskim alergenima 2015. godine, prilagođavalaje terapiju nizozemskim proizvodimaali je u svibnju 2016. ostala i bez toga. Simpozij je okupio alergologe i predstavnike zastupnika raznih proizvođača. Korisno je bilo čuti kako je Slovenija organiziranim sustavom nabave osigurala svojim bolesnicima alergene više različitih proizvođača za kožno testiranje te za sublingvalnu i supkutanu imunoterapiju. Imponira racionalan pristup s uspostavljanjem liste nužnih lijekova, čiju nabavu nadoknađuje slovenska osiguravajuća kuća. U ovom trenutku je Hrvatska, zemlja s 65-godišnjom tradicijom znanstvenog i kliničkog rada više generacija različitih specijalista (internista,pedijatara, dermatologa, rinologa) i vlastitom proizvodnjom alergenskih pripravaka, na zadnjem je mjestu među zemljama EU-a i Balkana po terapijskim mogućnostima za svoju populaciju, u kojoj prevalancijaovih

bolesti suvremene civilizacije raste.Ovakvim potezima državnih institucija prekida se proces transgeneracijskog prijenosa znanja. koje ima svoje utemeljenje i služi kaooslonac za daljnji razvoj. Velika je čast i zadovoljstvo za HDAKI bio poziv za suradnju upućen od netom osnovanog Udruženja imunologa BIH, što je ubrzalo pripreme za simpozij. Hrvatskim kolegama predstavio se ugledni imunolog prof. dr. Jasenko Karamehić te dr. Marina Delić i predsjednica Udruženja dr. Darja Pavlović-Rožić.Bosansko udruženje je izrazilo spremnost da s kolegama, susjedima i prijateljima imunolozima podijeli svoja iskustva i pomogne u okviru svojih mogućnosti. HDAKI ne prestaje s javnozdravstvenim kampanjama radi posvješćenja javnosti. Ove godine na simpoziju je predstavljena kampanja „Alergični na alergije“, u okviru koje je izrađena platforma za identificiranje staništa korova Ambrosiaartemisifolia. Zamišljeno je da se elektronskim putem javljaju lokacije, a iskorjenjivanje korova bi se nagrađivalopoklonom lijekova za lokalnu terapiju gornjih dišnih putova. Prikupljeni podaci bit će doprinos dosadašnjim kartama raširenosti ambrozijekoja nezaustavljivo osvaja sve veće površine. Uzroci te stvarnosti je promjena klime i vegetacije, o čemu su govorili astrofizičari,a stručnjaci iz Nastavnog zavoda „Andrija Štampar“ pokazali su svoje aktivnosti u mjerenju vrste i koncentracije peludnih zrnaca u zraku. U drugom dijelu simpozija govorilo se o transplantacijskoj imunologiji, liječenju TBC-a kod transplantacije jetre, rizicima

migrantskog vala za imunološki sustav, rizicima infekcija kod liječenja inhibitorimaTNFα, autoimunim encefalitisima, poteškoćama dijagnostike non-Hodgkinlimfoma u autoimunim bolestima i psihoneuroimunologiji tumora. Važna je novost za alergologe,predstavljena na simpoziju, ulazak autoinjektora adrenalina na osnovnu listu HZZO-a 23. lipnja. Autoinjektor je predstavljen u radionici i organizirana je edukacija primjene. Adrenalin u obliku štrcaljke za samoprimjenu dat će sigurnost bolesnicima koji boluju od anafilaksije, kao i zdravstvenim profesionalcima. Među prijavljenim posterima Povjerenstvo za dodjelu nagrade (prof.dr. Neda Aberle, prof.dr. LiborijaLugović, prim.dr. Zdenko Tuđman) nagradilo je rad autora iz Dječje klinike u Klaićevoj (Iva Topalušić, Martin Ćuk, Irena IvkovićJureković, Draženka Kranjčec, Marta Navratil) za važnu informaciju do koje su došli u svojoj kliničkoj praksi. Naime, metilprednizolon u tvorničkom obliku „Solu Medrol 40 mg“ sadrži u pomoćnoj tvari tragove proteina mlijeka, što nije navedeno u sažetku opisa svojstava lijeka. Međutim, autori su našli potvrdu u stručnoj literaturi da su imunološkom obradom dokazani proteini mlijeka u laktozi koja je pomoćna tvar. Ovaj prikaz anafilaktičke reakcije na metilprednizolon kod dječaka s alergijom na bjelančevine kravljeg mlijeka važanje za svakodnevnu kliničku praksu u hitnim ambulantama, jedinicama intenzivnog liječenja te alergološkim ambulantama i odjelima.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

O nkolog i ja

Usporedna analiza o dostupnosti onkoloških lijekova u Europi razdoblje od 2009. do 2014. otprije popularno poznat kao Karolinska report

AUTOR: Ivica Belina, prof. edukac. reh., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu

U lipnju ove godine objavljena je publikacija Usporedna analiza dostupnosti onkoloških lijekova za europske zemlje za razdoblje od 2005. do 2014. g. koju je, pod vodstvom prof. dr. sc. Bengt Jonsson izradila skupina stručnjaka sa Švedskog instituta za ekonomiku zdravstva i Karolinska instituta. To je nastavak publikacije koju je 2006. g. objavio Karolinska institut, a koja je za razdoblje od 1995. do 2004. obrađivala temu dostupnosti onkološkog liječenja u Europi. Kako je metodologija ostala ista, spoznaje iz dvaju navedenih istraživanja zajedno omogućuju odgovore na neka od bitnih pitanja koja opterećuju onkološke bolesnike, njihove obitelji, stručnu onkološku zajednicu te društvo u cjelini.

Apscisa: Podaci o zemljama za dva razdoblja: 1995. i 2012. Ordinata: Smrtnost na 100 000 stanovnika

U ovom članku cilj mi je osvrnuti se osobito na položaj Hrvatske u toj publikaciji te kritički propitati činimo li sve kako bismo poboljšali prognozu onkoloških bolesnika.

Porast oboljelih od raka U usporedbi s 1995., 2014. bilježi se porast pojavnosti raka za 30 %. To se dijelom objašnjava povećanjem populacije i porastom udjela osoba starijih od 65 godina u općoj populaciji, te povećanom dugotrajnom izloženošću čimbenicima rizika kao što su pušenje i pretilost. Onkologija će zato na europskoj razini uskoro preuzeti mjesto najvažnijeg javnozdravstvenog problema od kardiovaskularnih bolesti, koje neprekidno bilježe pad DALY (disability adjusted life years – što je mjera ukupnog tereta određenog stanja za društvo izračunana kao broj godina života izgubljenih radi bolesti, invalidnosti ili preranom smrti). No da sva dosadašnja nastojanja u poboljšanju dijagnostike te liječenja i praćenja onkoloških bolesnika nisu bila uzaludna pokazuje činjenica da smrtnost od raka u velikoj većini europskih zemalja opada te da je petogodišnje preživljavanje prema ujedinjenim podatcima svih zemalja i svih vrsta raka prosječno 54 %. Preživljavanje je mjera ovisna o pojavnosti (30 %-tni porast) i smrtnosti koja raste trostruko manjom stopom, što je također pokazatelj uspjeha liječenja. Nažalost, pozitivni trendovi pada smrtnosti u razvijenim europskim zemljama nisu

Sponzorirani članak

O nkolog i ja

već prije nekog vremena težište uspjeha liječenja u onkologiji prebacili na dostupnost liječenja, što napokon na realnim i životnim podacima pokazuje i IHE izvješće. Rano otkrivanje i napredna dijagnostika mogu pridonijeti smanjenju smrtnosti SAMO ako ih prati najbolje liječenje.

Apscisa: BDP u eurima Ordinata: Relativna promjena u smrtnosti na 100 000 stanovnika (sve dobne skupine) realnost u mlađim članicama Europske unije, što ukupno za sve europske zemlje uzrokuje porast stope smrtnosti u odnosu prema prethodnom opisanom razdoblju. Upravo u tom najvažnijem pokazatelju uspješnosti borbe protiv spomenute opake bolesti dolaze do izražaja znatne razlike između zemalja prema stupnju gospodarskog razvoja i prema visini BDP-a. Naravno, najlošije stoje zemlje s najnižom gospodarskom moći te tako Hrvatska i Mađarska imaju najviše vrijednosti stopa smrtnosti, a zemlje u koji-

ma smrtnost najviše raste u odnosu prema prethodnom razdoblju do 2004. g. su Rumunjska, Hrvatska, Litva, Bugarska, Latvija, Poljska i Estonija.

Izdvajanje za onkologiju u Hrvatskoj dvostruko manje od EU-a IHE izvješće o dostupnosti onkološkog liječenja 2016. je važna publikacija koja se razračunava s opasnom mantrom nekih zdravstvenih vlasti da su prevencija i rano otkrivanje ključ uspjeha u onkologiji. Autori Lichteberg i de Groot su

Zato i još više iznenađuju postupci naših trenutačnih zdravstvenih vlasti koje najviše novca ulažu u obnavljanje skupe radiološke aparature, a novac za liječenje znatno smanjuju. Što čeka optimalno dijagnosticiranog pacijenta – nedostupnost optimalne terapije. Tako npr., od prethodnog ministra zdravlja obećanu milijardu kuna za fond posebno skupih lijekova (uglavnom onkološki lijekovi) sadašnja administracija smanjuje na, pretpostavljamo, 700 milijuna (nije transparentno objavljeno iako je prošlo više od pola 2016. g.), dok HZZO od početka godine na listu lijekova nije uvrstio ni jedan inovativni onkološki lijek čija bi primjena prouzročila ikakvo povećanje troškova. Onkološki lijekovi uvode se u liječenje u uznapredovanim ili metastatskim fazama bolesti. Novi lijekovi smanjene toksičnosti i trend njihove oralne primjene te upotreba potporne terapije koja omogućuje bolju kvalitetu života onkološkim pacijentima doveli su do trenda liječenja u dnevnim bolnicama ili kod kuće. Novi lijekovi omogućuju predviđanje odgovora pacijenta na primijenjenu terapiju putem molekularnih markera, analize genskog ili proteinskog širenja tumora, što povećava učinkovitost ciljane, individualizirane terapije. Liječenje onkoloških bolesti napredovalo je od kemoterapije i hormonske terapije do terapija ciljanih na pristup signalnim stanicama. Posljednje postignuće u liječenju raka je poticanje tijela da vlastitim imunosnim sustavom napada tumor. Tu naravno dolazimo i do sljedeće besmislice u posvećenosti liječenju onkoloških bolesnika: iako nam smrtnost ra-

Hrvatska je među zemljama s najnižim izravnim izdvajanjima za onkologiju

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

O nkolog i ja

ste, preživljavanje pada i onkologija postaje glavni javnozdravstveni problem, mi ipak odlučujemo smanjiti troškove za lijekove, a sve to imajući na umu da troškovi za lijekove čine samo 20 % ukupnih izravnih troškova za onkologiju. Ukupno izdvajanje za onkologiju je i dalje dvostruko manje od prosjeka zemalja Europske unije i iznosi 80 eura po stanovniku (od čega samo 16 eura za lijekove). Znatno lošija od nas je samo Rumunjska. Korijen svega je naravno nedostatno izdvajanje za zdravstvo jer smo prema IHE izvješću u 2014. g. izdvajali 7,3 % BDP-a, a prosjek izdvajanja u Europskoj uniji za zdravstvo bio je 10,1 %. Prevedemo li navedene postotke u apsolutne vrijednosti, za zdravstvo smo po stanovniku izdvojili 960 eura, što je tri puta manje od prosjeka Europske unije, u kojem je od Hrvatske lošija samo Rumunjska. Samo za usporedbu, susjedna nam je Slovenija izdvojila 2.051 euro, a Austrija 3.716 eura. Kada bi državni proračun uplatio sva sredstva koja prema zakonu mora uplatiti na račun HZZO-a, sigurni smo da se takve besmislene rasprave o nužnosti smanjivanja, ionako izrazito niskih 16 eura, izdvajanja za onkološke lijekove ne bi vodile. Ne smijemo zaboraviti da je prosjek sve europske zemlje prosječno izdvajaju za lijekove po stanovniku 38 eura, dok je prosjek razvijenijih članica oko 60 eura. Zbog svega navedenog Hrvatska je u nezavidnom položaju kad se mjeri uspjeh liječenja u onkologiji jer smo gotovo u svim tumorskim sijelima prema petogodišnjem preživljavanju pri dnu ljestvice uspjeha liječenja.

Potrebno je hitno poboljšati dostupnost lijekova Razvijene europske zemlje, unatoč većoj dostupnosti onkoloških lijekova, nisu povećale ukupne troškove za onkologiju jer su sredstva pronašle unutar sustava: uštede na zamjeni bolničkih za izvanbol-

Veza između izdvajanja za onkologiju po stanovniku (apscisa) i petogodišnjeg preživljenja (ordinata) ničko liječenje uložile su za povećanje izdvajanja za lijekove. Istodobno, moderne terapije često ni zbog primjene ni zbog rješavanja neželjenih učinaka ne zahtijevaju hospitalizaciju bolesnika, što dodatno omogućuje smanjenje bolničkih troškova. Kod nas, nažalost, radi nerealno niskih cijena usluga u zdravstvenom sustavu takve uštede i preusmjeravanja sredstava nisu moguća. To treba imati na umu kad se nedobronamjerno izvuče pokazatelj da je Hrvatska pri vrhu relativnog izdvajanja za lijekove u izravnim troškovima u onkologiji. To je jednostavno obilježje svih siromašnijih zemalja jer su usluge u njima znatno jeftinije, a cijene lijekova su manje-više usklađene s cijenama lijekova u razvijenijim zemljama. Smatram da su nalazi iz navedene publikacije svojevrstan alarm za hitno poboljšanje dostupnosti onkoloških lijekova hrvatskim bolesnicima obolje-

lim od zloćudnih bolesti. Dodatno treba raditi na ustroju multidisciplinarnih timova i mreže onkoloških ustanova koje bi onda dogovorom odredile i redovito dopunjavale minimalne standarde liječenja onkoloških bolesnika putem kliničkih smjernica. Nadalje, hitno moramo osposobiti kvalitetno praćenje provedbe liječenja putem elektroničke baze kliničkih podataka u onkologiji jer je to standard koji, uz bolje ishode za oboljele, osigurava praćenje kvalitete lijeka i omogućuje bolji položaj HZZO-u u pregovorima s kompanijama proizvođačima lijekova. Sve navedeno mora biti dio sveobuhvatne akcije donošenja Nacionalnog plana za borbu protiv raka, ali ništa od navedenog, a ponajprije dostupnost inovativnih onkoloških lijekova ne smije čekati donošenje tog plana.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE Antikoagulantna terapija bolesnika s hemofilijom i von Willebrandovom bolesti Poruka članka: Napretkom liječenja osoba s nasljednim koagulopatijama postiže se trajanje života poput onog u općoj populaciji, s porastom prevalencije trombotskih bolesti i fibrilacije atrija i s izazovnim odlukama o uvođenju antikoagulantne ili antitrombocitne terapije u toj specifičnoj populaciji bolesnika s prekomjernomu sklonošću krvarenju. Poznato je da su spontana ili traumatska prekomjerna krvarenja najvažnija obilježja nasljednih poremećaja zgrušavanja krvi, poput hemofilije A, hemofilije B i von Willebrandove bolesti (VWB). Međutim, iako su osobe s tim nasljednim koagulopatijama razmjerno zaštićene od trombotskih bolesti, moguć je nastanak i arterijskih i venskih tromboza i u tih bolesnika s izazovnom odlukom o uvođenju antikoagulantne ili antitrombocitne terapije. S obzirom na to da su nasljedne koagulopatije rijetke bolesti, s različitom kliničkom slikom i s različitom razinom deficita faktora zgrušavanja, ne postoje medicinske smjernice temeljene na dokazima koje bi općenito pomagale liječnicima u pristupu osobama s nasljednim koagulopatijama i s istovremeno nastalom trombozom ili postojećim rizikom za nastanak tromboze (poput fibrilacije atrija, FA). Stoga je najnoviji broj najuglednijeg hematološkog časopisa Blood objavio zanimljiv pregledni rad o aterotrombotskoj bolesti, venskim tromboembolijama (VTE) i FA u osoba s nasljednim bolestima zgrušavanja, s raspravom o strategiji antikoagulantne terapije u takvim specifičnim situacijama s kojima se ponekad susrećemo u našoj kliničkoj praksi. Poznato je da je napredak u liječenju hemofiličara doveo do porasta očekivanog trajanja života, koje danas dostiže životni vijek osoba bez hemofilije, što je uzrokovalo i porast prevalencije kardiovaskularne bolesti koja se danas procjenjuje 50

19,5% tijekom života hemofiličara. Procijenjena prevalencija ishemijske bolesti srca je 15% u hemofiličara starijih od 60 godina. Objavljene studije su pokazale da kardiovaskularne bolesti i okluzije arterija nastaju i u osoba s VWB-om, no rjeđe nego u općoj populaciji. Danas se čini da hemofilija nema protektivan učinak na nastanak ateroskleroze, no nekoliko istraživanja je ukazalo da hemofilija može imati protektivan učinak na smrtnost od ishemijske bolesti srca. Važno je istaknuti da osobe s hemofilijom i VWB-om koje obole od ishemijske bolesti srca imaju u pravilu i druge poznate rizične čimbenike za srčanu bolest, poput pušenja, hipertenzije, dijabetesa, pretilosti i hiperlipidemije; stoga je jako važna prevencija nastanka tih bolesti i njihovo liječenje. Osim arterijskih tromboza, osobe s nasljednim koagulopatijama mogu razviti i VTE, od kojih je najčešća tromboza dubokih vena nogu i plućna embolija. Većina VTE-a nastane uz dodatan rizični čimbenik za VTE (primjerice, nakon operacije uz primanje nadoknade faktora zgrušavanja). Izuzetno je rijedak nastanak spontanog VTE-a u hemofiličara koji nisu primali nadoknadu faktora zgrušavanja. Spontani VTE je također izuzetno rijedak u osoba s VWB-om, a ako nastane, u velikoj većini je povezan s primanjem nadoknade VWF/FVIII koncentrata. Poznato je da su visoke vrijednosti FVIII rizičan čimbenik za nastanak VTE-a, gdje je relativan rizik za VTE 4,8 u osoba s FVIII iznad 150 IU/dL za razliku od osoba s FVIII ispod 100 IU/ dL. Hemofiličari imaju dodatno povišen rizik za VTE nakon ortopedskih operacija kuka i koljena zbog hemofilične artropatije, gdje i kirurški zahvat i perioperativna nadoknada faktora zgrušavanja doprinose povećanom riziku za VTE. Stoga, potrebno je pomno nadziranje postoperativne razine FVIII kako bi se izbjegle njegove prolongirane i opasno visoke razine. Presječna studija 14 europskih centara za hemofiliju pokazala je prevalenciju FA u hemofiličara od 0,84%. Kao i u općoj populaciji, prevalencija FA u hemofiličara raste s dobi, s prevalencijom od 3,4% u

osoba starijih od 60 godina u usporedbi s 0,2% u mlađih od 60 godina. Odluka o uvođenju antikoagulantne ili barem antitrombocitne terapije u osoba s hemofilijom i FA je složena, s obzirom na to da ne postoje validirani skorovi za procjenu krvarenja hemofiličara s FA. Stoga su predloženi algoritmi za prevenciju moždanog udara u osoba s hemofilijom i FA koji se temelje na baznim vrijednostima FVIII kako bi se predvidio rizik krvarenja. Općenito, u složenoj odluci o uvođenju antikoagulantne ili antitrombocitne terapije osoba s nasljednim poremećajima krvarenja potrebno je pomno razmotriti sljedeće pokazatelje: 1) dosadašnju sklonost krvarenju pojedinog bolesnika – koliko često i koliko teško krvari, nastaje li krvarenje spontano ili provocirano (traumom), kako je ranije postizao hemostazu uz operacije, kolika je bazična razina (deficit) FVIII/FIX i VWF te ima li inhibitore na faktore zgrušavanja; 2) odabir antikoagulantnog/antitrombocitnog lijeka – preferiraju se lijekovi s kratkim poluživotom i poznatim antidotom u slučaju nastanka krvarenja; 3) ako je potrebna intenzivna antikoagulantna terapija, preporuča se u minimalnom trajanju, uz nadoknadu faktora zgrušavanja, ili niži intenzitet antikoagulantne terapije uz raniju anamnezu značajnog ili učestalog krvarenja. Također se preporuča uzimanje antikoagulantne terapije u najkraćem razumnom razdoblju ako je potrebno istovremeno primanje i nadoknada faktora zgrušavanja kako bi se preveniralo krvarenje. U zaključku, odluka o uvođenju antikoagulantnih i antitrombocitnih lijekova bolesnicima od hemofilije i VWB-a vrlo je složena, potreban je individualizirani pristup s pažljivom procjenom rizika krvarenja i tromboze, uz klinički i laboratorijski nadzor, a nužno je preveniranje i liječenje bolesti i stanja koja pogoduju trombozi (poput adipoziteta, dijabetesa, hipertenzije, hiperlipidemije, pušenja cigareta). (Blood. 2016;128(2):178-184.) Doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med., specijalist internist, uži specijalist hematologije

N O V O S T I I Z M E D I C I N S K E L I T E R AT U R E

Uređuje: doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med.

Influenca B u djece opasnija no influenca A Poruka članka: U djece je češći smrtni ishod od influence B nego od influence A. Kanadski istraživači analizirali su podatke o djeci liječenoj od influence u 12 referentnih centara diljem Kanade tijekom osam nepandemijskih sezona influence, od 2004. do 2013. godine. Spomenuti centri čine mrežu IMPACT (engl. Imunization Monitoring Program ACTive) kojoj je jedan od ciljeva prikupljanje podataka o infektivnim bolestima koje se mogu spriječiti cijepljenjem, a u njima se liječi otprilike polovina sve djece u Kanadi. U navedenom razdoblju ukupno je bilo hospitalizirano 1.510 djece s influencom B i 2.645 s influencom A. Medijan njihove dobi bio je 3,9 godine za influencu B i 2,0 godine za influencu A.

Ukupno gledano, umrlo je 1,1% djece hospitalizirane zbog influence B te 0,4% djece primljene zbog influence A. Omjer vjerojatnosti za smrtni ishod zbog gripe prilagođen dobi i zdravstvenom stanju bio je 2,65 za influencu B naspram influence A, dok je prilagođeni omjer vjerojatnosti za smrt općenito bio 2,95. Autori ovog istraživanja drže da je influenca B možda teža u starije djece zbog toga što se mlađa djeca niti ne susreću s navedenim virusom. Na kraju su zaključili kako djeca u dobi od 10 do 16 godina imaju visok rizik za kompliciranu infekciju influencom B te kako bi trebala biti posebno obuhvaćena programima cijepljenja. (Pediatrics Aug 2016, e20154643; DOI: 10.1542/peds.2015-4643) Dr. sc. Lovro Lamot, dr. med., specijalist pedijatar

Kratkoročni ishodi bolji su nakon laparoskopske resekcije jetre Poruka članka: Laparoskopska resekcija jetre povezana je s manjim brojem komplikacija i kraćom hospitalizacijom, a bez povećanja smrtnosti u usporedbi s otvorenom resekcijom jetre.

U usporedbi s djecom hospitaliziranom zbog influence A, omjer vjerojatnosti (OR, engl. odds ratio) da imaju neko stanje koje predstavlja indikaciju za cijepljenje bio je 1,3 za djecu hospitaliziranu zbog influence B, dok je taj isti omjer da nemaju neku popratnu bolest bio 0,8. Nadalje, djeca s influencom B imala su češće glavobolju, bolove u abdomenu i mijalgije. Među inače zdravom djecom s influencom B, ona u dobi od šest do 23 mjeseci te ona u dobi od 10 i više godine bila su značajno češće liječena u jedinici intenzivnog liječenja. Djeca u dobi od 10 i više godina imala su 3,41 puta veću vjerojatnost da će biti primljena u jedinicu intenzivnog liječenja no djeca u dobi od pet do devet godina te 5,79 puta veću vjerojatnost u usporedbi s djecom mlađom od šest mjeseci. LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

Ovaj rad prikazuje rezultate sistematskog pregleda više od 9.000 laparoskopskih resekcija jetre (LRJ) i 2.900 otvorenih resekcija jetre (ORJ) u svijetu. Unatoč nedostatku randomiziranih studija, trenutni dokazi snažno potvrđuju sigurnost laparoskopske operacije jetre u određenim slučajevima, tvrde Ciria i suradnici (University Hospital Reina Sofia, Cordoba, Španjolska). Osim toga, laparoskopski pristup za neanatomske klinaste resekcije i resekcije lijevoga lateralnog segmenta već se smatra standardnom praksom u nekoliko centara, ali je laparoskopski pristup tehnički zahtjevan postupak i rizičan zbog velikog krvarenja iz jetrenog parenhima ili vaskularnih struktura. Takva se krvarenja laparoskopski najčešče teško kontroliraju. Postoji i zabrinutost za ostvarivanje onko-

loških kirurških principa. Tim iz Japana, Španjolske, Francuske i SAD-a analizirao je svjetsku literaturu i usporedio kratkoročne ishode LRJ-a s ORJ-om. Godišnji broj LRJ slučajeva u porastu je od 2007., s više od 2.000 slučajeva u 2013. godini, s time da je znatno veći udio velikih LRJ-a, navode istraživači. Većina od 9.527 LRJ-a bila je zbog malignosti (65%), a više od trećine (35%) zbog benignih promjena na jetri. Ukupna stopa smrtnosti iznosila je 0,39%, a 15 smrtnih slučajeva pripisuje se krvarenju, curenju žuči s posljedičnom sepsom i zatajenju jetre. U meta-analizi, u kojoj je upareno 2.900 i LRJ-a i ORJ-a, LRJ je imao znatno manji broj ukupnih komplikacija, manjim gubitkom krvi, manjom potrebom za transfuziju koncentrata eritrocita i boravka u bolnici. Posljednjih su godina LRJ trajale kraće nego ORJ. Dio meta-analize ograničene na velike resekcije jetre također pokazuju da LRJ izaziva manje komplikacija i gubitka krvi i da je boravak u bolnici kraći. U odnosu na tumor, resekcijski rubovi LRJ-a i ORJ-a nisu se značajno razlikovali u ukupnoj promatranoj populaciji, a niti u podskupini bolesnika podvrgnutih velikim resekcijama. Kirurgija jetre bila je posljednje polje opće kirurgije kojem se laparoskopski pristupalo, objašnjavaju autori. Iako je vrlo raširena u barijatrijskoj kirurgiji, kirurgiji debelog crijeva, želuca i jednjaka, LRJ je iznimno složen zahvat i hepatobilijarni kirurzi su s pravom bili oprezni s ovim pristupom. Iznenađujuće golem porast LRJ-a posljednjih 5-6 godina. LRJ se može raditi samo u hepatobilijarnim centrima s visokim operativnim volumenom u kojima je otvoreni pristup bio rutinski u posljednjih nekoliko godina, navode autori. Osim toga, resekcije jetre moraju se konzilijarno analizirati i rješavati na multidisciplinarnoj osnovi s onkolozima, radiolozima, hepatolozima i kirurzima koji se bavi isključivo jetrom. Samo centri s visokim volumenom i stručnim timovima za jetrenu patologiju mogu ponuditi najbolju kirurgiju jetre. Za procjenu LRJ-a potreno je još multicentričnih studija i istraživanja. (Ann Surg 2016;263:761-77.) Dr. sc. Goran Augustin, dr. med., specijalist opće i abdominalne kirurgije

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE Paracetamol u trudnoći i poremećaji ponašanja u djece Poruka članka: Djeca izložena paracetamolu in utero mogla bi kasnije u životu češće imati probleme s ponašanjem. Koristeći se podacima iz prospektivnog istraživanja Avon Longitudinal Study of Parents and Children (ALSPAC), britanski istraživači sa Sveučilišta u Bristolu ispitali su vezu između problema s ponašanjem djece u 7. godini života te uzimanja paracetamola za vrijeme i nakon trudnoće. Analizirali su 7796 majki 1991. i 1992. godine, zajedno s njihovom djecom i partnerima. Podaci o korištenju paracetamola prikupljeni su upitnicima koje su majke ispunjavale same u 18. i 32. tjednu trudnoće te ponovno s partnerom kada je njihovo dijete imalo 61 mjesec. Korištenje paracetamola u 18. tjednu trudnoće prijavilo je ukupno 4415 (53%) majki, u 32. tjednu 3381 (42%), dok je 6916 (89%) majki i 3454 (84%) njihovih partnera prijavilo korištenje paracetamola nakon djetetova rođenja. Bihevioralni status djeteta procijenjen je Upitnikom snage i poteškoća (SDQ, engl. Strengths and Difficulties Questionnaire) koji inače služi za otkrivanje poremećaja

ponašanja. Na temelju ukupnog zbroja poteškoća pokazalo se da 5% djece u dobi od 7 godina ima bihevioralne poteškoće. U inicijalnoj se analizi zbrajanjem podskala SDQ upitnika pokazalo da je majčino korištenje paracetamola prijavljeno u 18. tjednu trudnoće bilo povezano s češćim poremećajem ponašanja (relativan rizik RR] 1,20; 95% interval pouzdanosti [CI] 1,06 – 1,37) i simptomima hiperaktivnosti (RR 1,23; 95% CI 1,08 – 1,39), dok je majčino korištenje paracetamola prijavljeno u 32. tjednu trudnoće bilo povezano s većom vjerojatnošću emocionalnih simptoma (RR 1,29; 95% CI 1,09 – 1,53), poremećaja ponašanja (RR 1,42; 95% CI 1,25 – 1,62), simptoma hiperaktivnosti (RR 1,31; 95% CI 1,16 – 1,49) i poteškoća općenito (RR 1,46; 95%CI 1,27 – 1,77). Analiza je ponovljena mnogo puta, uz prilagodbu brojnim mogućim greškama (engl. confounding factors), uključujući majčinu dob pri rođenju djeteta, redni broj poroda, socioekonomski status, pušenje i konzumaciju alkohola za vrijeme trudnoće, indeks tjelesne mase za vrijeme trudnoće, psihijatrijske bolesti majke i moguće razloge za korištenje paracetamola (poput migrene ili infekcije) te genetskih čimbenika rizika za ADHD, no rezultati se nisu mijenjali. U ranijim istraživanjima opažena je veza između upotrebe paracetamola u trudnoći s povećanim rizikom za hiperkinetske poremećaje i poremećaje iz skupine poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD), no zanimljivo je kako je u ovom istraživanju otkrivena veza i s drugim bihevioralnim poremećajima koji se otkrivaju SDQ upitnikom. U ograničenja ovog istraživanja spada činjenica da nisu bile poznate doze i trajanje primjene paracetamola, kao niti indikacije za njegovu upotrebu, premda je analiza podataka prilagođena najčešćim razlozima za uzimanje, uključujući glavobolju, muskuloskeletne simptome i infekcije. Autori istraživanja ističu kako mehanizam kojim paracetamol utječe na pona-

šanje djece nije poznat i pretpostavljaju nekoliko mogućnosti kojima djeluje na fetalni razvoj. Prije svega to je djelovanje na endokrinološki sustav majke, zatim stvaranje toksičnih metabolita u fetusu nakon prelaska paracetamola u placentu te naposljetku poremećen razvoj fetusovog mozga zbog oksidativnog stresa nastalog upotrebom paracetamola. Na kraju su zaključili da su potrebna daljnja istraživanja za rasvjetljavanje mogućih mehanizma u podlozi opažene veze, a do konačnog zaključka važno je u svakom pojedinačnom slučaju pomno procijeniti rizike od paracetamola u trudnoći za dijete te rizike koji ako se vrućica ili bol ne liječi. (JAMA Pediatr. Published online August 15, 2016. doi:10.1001/jamapediatrics.2016.1775.) Dr. sc. Lovro Lamot, dr. med., specijalist pedijatar

Biološke mrežice za rekonstrukciju kila trbušne stjenke skupe su i nepotrebne Poruka članka: Skupe biološke mrežice za rekonstrukciju kila trbušne stjenke umjesto značajno jeftinijih sintetičkih mrežica uzrokuju nepotrebne troškove, a njihova korist nije potkrijepljena dokazima. Dr. Livingston i suradnici (University of Texas Southwestern Medical School, Dallas, Texas, SAD) misle da nisu potvrđene pretpostavke da je korist bioloških mrežica rigorozno testirana. Dr. Livingston, koji je ujedno i zamjenik glavnog urednika časopisa Journal of American Medical Association, i njegovi suradnici pregledali su literaturu o korištenju biološke mreže između 1948. i 2015. Pronašli su samo 20 članaka, uglavnom slučajeve ili serije slučajeva pojedinih institucija, sa samo tri komparativne studije i s to bez randomiziranih kliničkih ispitivanja. Ukupno su sakupili studije s ishodima 1.033 pacijenta, sa značajnim razlikama u trajanju postoperativnog praćenja, vrstama korištenih

N O V O S T I I Z M E D I C I N S K E L I T E R AT U R E

Uređuje: doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med.

mrežica, kriterijima odabira pacijenata i vrstama operativne tehnike. Također su našli značajne razlike u izvještavanju kliničkih ishoda, kao što su stvaranje fistule i infekcije, a stope ponovnog nastanka kile kretao se u rasponu od 0 do 80%. Sve upotrijebljene biološke mrežice odobrio je američki Food and Drug Administration na temelju suštinski jednakih karakteristika nebioloških mrežica koje su u prosjeku bile tri puta jeftinije, objavili su znanstvenici. Autori su poslali upit Delivery Network and Group Purchasing Organization da utvrdi srednju cijenu za mrežice. Cijene za biološke mrežice kretale su se u rasponu od 4,1 do 33.16 $ po cm2, s prosjekom od 19.15 $ po cm2 – i prema tome su 3,5 puta skuplje nego sintetičke mrežice. Tim nije pronašao dovoljno dokaza koji bi opravdali skuplje biološke mrežice. Benjamin K. Poulose (Vanderbilt University Medical Center, Nashville, Tennessee, SAD), koji je suautor popratnog pozvanog komentara, kaže da je glavna poruka dvojaka: 1) kirurzi ne bi trebali žuriti s odlukom nego kritički procijeniti ima li pojedini implantat stvarnu korist za pacijenta ili je li isplativ, i 2) regulatorni proces odobravanja ili proces praćenja uređaja/impantata trebao bi biti bolji. Poulose smatra da bi kirurzi prije svega trebali biti iskreni prema pacijentima o tome što možemo i što ne možemo učiniti za njih. Nažalost, ponekad ograničenja i sadašnji poticaji u raznim sustavima zdravstvene zaštite otežavaju rasprave i odluke. Poulose smatra da bi pacijenti trebali biti 100%-tno uključeni u rasprave i biti obaviješteni koliko god je to moguće. No, živimo u okruženju zdravstvene zaštite gdje podaci nisu uvijek dostupni i često je teško ili nemoguće trenutno i dobiti. Mnogo je načina kako poboljšati sadašnje stanje u pogledu ugradnje implantata u ljude i vidjeti kako oni rade. Medicinski registri prema specijalnostima odgovaraju na postavljena pitanja, ali im je potrebna bolja podrška da bi se osigurala visoka kvaliteta njihovih informacija, navodi Poulose. Ovo je zaista složen problem jer ovisi o mnogim čimbenicima pa je za ispravne odluke potrebno više pouzdanih LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

podataka. Hudson-Penn Endowment Fund na Sveučilištu Texas Southwestern podržao je ovo istraživanje. Autori nisu imali financijskih odnosa, a imala su ih oba komentatora. (JAMA Surg 2016;151:374-81.) Dr. sc. Goran Augustin, dr. med., specijalist opće i abdominalne kirurgije

Dijeta i tjelovježba mogu utjecati na mozak "na molekularnoj razini" tako da smanjuju odlaganje amiloida Poruka članka: Modifikacija rizičnih čimbenika putem Mediteranske dijete i tjelovježbe može smanjiti nastajanje amiloidnih plakova u pacijenata s blagim kognitivnim oštećenjem te tako reducirati rizik od Alzheimerove bolesti. Studija u kojoj su sudjelovala 44 pacijenta s blagim kognitivnim oštećenjem pokazala je da su oni koji su se strogo držali Mediteranske prehrane imali značajno manje amiloidnih plakova i tau-petlji mjerenih PET-om nego oni koji se nisu strogo držali takvog režima prehrane. Također, oni koji su se intenzivnije bavili fizičkom aktivnosti imali su bolje nalaze. Svi su ispitanici primili PET ligand koji se veže za i amiloid i tau te time osigurava njihovo mjerenje: 2-(1-(6-[(2-[F-18]fluoretil)(metil)amino]-2-naftil)etiliden)malononitril (FDDNP). Mjerilo se nakupljanje u frontalnim, parijetalnim, medijalno

i lateralno temporalnim te posteriornim cingulatnim regijama. Proveden je i set neuropsiholoških testova te je utvrđen fizikalni i mentalni status. Od ukupnog broja ispitanika 20 ih imalo blag stupanj kognitivnog oštećenja (65% žena, srednja dob 62 godine), a 24 ustanovljen teži (66.7% žena, srednja dob 63.1 godine). Srednji BMI bio je sličan između skupine s blagim i težim oštećenjem (25.6 i 25.9). Ipak, 54.2% pacijenata s težim oštećenjem imalo je BMI preko 25, za razliku od 36.8% onih s blažim oštećenjem. Za procjenu fizičke aktivnosti kao "niske" ili "visoke" upotrijebljen je International Physical Activity Questionnaire for the Elderly. Ovisno o pridržavanju Mediteranske dijete (MedDiet), bazirano na 5-point Likert skali, ispitanici su podijeljeni u "rijetko" i "često" podgrupe. Stupanj pridržavanja režima prehrane te BMI bili su podjednaki u obje skupine. Skupina s blaim oštećenjema imala je značajno više regionalne parametre FDDNP-PET vezivanja (p=0.02) Bez obzira na kognitivni status, ispitanici koji su se striktnije pridržavali Mediteranske prehrane imali su niže vrijednosti FDDNP-PET vezivanja (p=0.04). Viši stupanj tjelesne aktivnosti pokazao se povezan s nižim vrijednostima vezivanja kod pacijenata s blagim kognitivnim oštećenjem (p=0.004), no ne i kod onih s težim stupnjem.

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE BMI viši od 25 pokazao je viši stupanj vezivanja kod pacijenata s blagm stupnjem oštećenja, dok kod pacijenata s teškim kognitivnim oštećenjem nije pronađena veza između BMI i FDDNP-PET vezivanja. Autori zaključuju da je nađena "umjerena, ali značajna povezanost" između promatranih faktora i razine FDDNP-PET vezivanja. "Ovi rezultati konzistentni su s rezultatima drugih studija koje su pokazale da promjene životnog stila mogu utjecati na Alzheimerovu bolest te da multifaktorske strategije unaprjeđenja zdravlja mogu odgoditi pojavu simptoma. Oko 50% bolesnika od Alzheimerove bolesti povezano je s rizičnim čimbenicima na koje možemo utjecati - njihova redukcija za 10-25% mogla bi smanjiti pojavu 1-3 milijuna slučajeva Alezheimerove bolesti na svjetskoj razini", ističu autori. (Am J Geriat Psychiatry, e-published May 2016, DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j. jagp.2016.05.007) Vedrana Jarnjak, dr. med.

Anemija povećava mortalitet pacijenata u prvih godinu dana nakon CVI-ja Poruka članka: Anemija ne samo da je visoko prevalentna u populaciji pacijenata s CVI-jem, nego i gotovo dvostruko povećava rizik smrtnosti prvih godinu dana nakon inzulta. Analiza podataka iz registra koji obuhvaća preko 8000 bolesnika sa CVI-jem iz Velike Britanije pokazala je da ih je u 25% u trenutku hospitalizacije imalo anemiju te da postoji značajna povezanost anemije s

mortalitetom prve godine nakon ishemijskog ili hemoragijskog inzulta. Dodatna analiza 20 studija, s ukupnom populacijom od gotovo 30 000 pacijenata, pokazala je da je prvih 12 mjeseci od hemoragijskog inzulta smrt 1,5 puta češća kod pacijenata s anemijom i dvostruko veća kod bolesnika nakon ishemijskog CVI-a. Istraživači su najprije analizirali podatke iz britanske baze koja obuhvaća 8013 pacijenata s CVI-jem (52.4% žena, srednja dob 77.8 godina, 86.7% ishemijski CVI) koji su hospitalizirani u od siječnja 2003. do svibnja 2015. U trenutku prijema 26.7% muškaraca i 22.5% žena imalo je anemiju (definiranu koncentracijom hemoglobina ispod 13g/dL za muškarce te 12g/dL za žene). Povezanost anemije i mortaliteta promatrana je 1, 3 i 6 mjeseci te godinu dana nakon CVI-a. Ukupni mortalitet iznosio je 21.3%. Kod anemičnih muškaraca s ishemijskim inzultom stopa mortaliteta u svim vremenskim točkama bila je viša u usporedbi s onima normalnih vrijednosti hemoglobina. Odds ratio (OR) za mortalitet iznosio je 1.8 pri prijemu u bolnicu te se postupno penjao do 2.3 nakon godine dana. U skupini muškaraca s hemoragijskim inzultom i anemijom mortalitet je bio značajno veći nego u skupini onih s normalnih krvnim parametrima nakon godine dana (OR 1.8). Kod žena s ishemijskim CVI-em bio je OR za mortalitet 1.3 nakon mjesec dana i 1.5 nakon godinu dana, a utvrđena je i snažna povezanost anemije i mortaliteta kod žena nakon hemoragijskog moždanog udara s OR-om u rasponu od 1.8 do 2.1. Istraživači su zatim evaluirali 20 relevantnih studija iz baza Embase i MEDLINE provedenih do prosinca 2014. Meta-analizom utvrđen je OR mortaliteta za anemične pacijente prilikom hospitalizacije od 1.97 (95% confidence interval [CI], P<0.00001). Nakon hemoragijskog inzulta OR za mortalitet bio je 1.46 (95% confidence interval [CI], P<0.00001). "Iznenađuje jačina učinka koji anemija, kao čimbenik na koji možemo utjecati, može imati na mortalitet. Ipak, za sada

ne znamo mijenja li korekcija anemije krajnji ishod" izjavio je jedan od autora Phyo K. Myint. (J Am Heart Assoc. 2016;5: e003019.) Vedrana Jarnjak, dr. med.

Postupak s opstetričkim razdorima kod vaginalnog porođaja i njihova prevencija Poruka članka: Preporuke nedavno objavljenog dokumenta/smjernice Američkog udruženja opstetričara i ginekologa o prevenciji, dijagnostici i zbrinjavanju opstetričkih razdora i epiziotomije. Pri vaginalnom porođaju opstetrička trauma može nastati na cerviksu, vagini, vulvi, uključujući labijalnu, periklitoralnu i periuretralnu regiju, te na perineumu. Većina ovih razdora nema štetne funkcionalne ishode. Teški razdori perineuma zahvaćaju analni sfinkterski kompleks i/ ili rektum i, premda su rijetki, češće su povezani s povišenim rizikom za ozljedu zdjeličnog dna, fekalnu i urinarnu inkontinenciju, perinealnu bol i seksualnu disfunkciju, simptomima koji mogu perzistirati dugo godina nakon porođaja. Ovdje donosimo samo preporuke nedavno objavljenog dokumenta/smjernice Američkog udruženja opstetričara i ginekologa o prevenciji, dijagnostici i zbrinjavanju opstetričkih razdora i epiziotomije, a njegov puni tekst čitatelji mogu naći u drugoj referenci na kraju ovog teksta. Sljedeće preporuke temelje se na dobrim i dosljednim znanstvenim dokazima (razina A): • primjena toplih perinealnih obloga tijekom tiskanja smanjuje učestalost razdora međice III. i IV. stupnja • restriktivna epiziotomija preporučuje se umjesto rutinske epiziotomije • za razdor vanjskog analnog sfinktera u punoj debljini prihvatljive su «end to end» i «overlap» tehnike kirurškog zbrinjavanja

N O V O S T I I Z M E D I C I N S K E L I T E R AT U R E

Uređuje: doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med.

• jednokratna doza antibiotika preporučuje se prilikom kirurškog zbrinjavanja opstetričkih ozljeda analnog sfinktera (engl. obstetric anal sphincter injuries, OASIS) Sljedeće preporuke temelje se na ograničenim ili nedosljednim znanstvenim dokazima (razina B): • masaža međice tijekom drugog porođajnog doba može smanjiti stope razdora međice III. i IV. stupnja • ako je potrebna epiziotomija, mediolateralna epiziotomija ima prednost pred medijanom zbog povezanosti medijane s povišenim rizikom za ozljedu analnog sfinkterskog kompleksa; međutim, kod mediolateralne epiziotomije veća je vjerojatnost za perinealnu bol i dispareuniju • standardni kirurški šav ili tkivno ljepilo mogu se upotrijebiti za zbrinjavanje hemostatskog razdora međice I. stupnja ili kože kod razdora međice II. stupnja • kontinuirano šivanje razdora međice II. stupnja preporučuje se umjesto pojedinačnog šivanja Sljedeće preporuke temelje se primarno na suglasnosti i stručnom mišljenju (razina C): • omekšivači stolice i oralni laksativi trebaju se propisati pacijenticama s OASIS-om, a postpartalno treba savjetovati kako izbjeći konstipaciju •p acijentice s OASIS-om u anamnezi potrebno je savjetovati kako je apsolutan rizik od ponovljenog OASIS-a u sljedećem porođaju nizak; međutim, razumno je napraviti carski rez na temelju zahtjeva takve pacijentice nakon savjetovanja o postojećim rizicima • a ko se unutrašnji analni sfinkter može primjereno prikazati, preporučuje se njegovo zbrinjavanje sa sintetskim apsorbirajućim kirurškim nitima: 3-0 polyglactin (Vicryl) ili 3-0 polydioxanone (PDS) (Obstet Gynecol. 2016 Jul;128(1):226-7; Obstet Gynecol. 2016 Jul;128(1):e1-e15) Matija Prka, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

Radovi hrvatskih liječnika objavljeni u inozemnim časopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI U suradnji s časopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u uglednim inozemnim znanstvenim i stručnim medicinskim časopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI. Grizelj R*, Bojanić K, Pritišanac E, Luetić T, Vuković J, Weingarten TN, Schroeder DR, Sprung J. Survival prediction of highrisk outborn neonates with congenital diaphragmatic hernia from capillary blood gases. BMC Pediatr. 2016;29.16:114. *Department of Pediatrics, University of Zagreb, School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia Šimić I*, Potočnjak I, Kraljičković I, Stanić Benić M, Čegec I, Juričić Nahal D, Ganoci L, Božina N. CYP2D6 *6/*6 genotype and drug interactions as cause of haloperidolinduced extrapyramidal symptoms. Pharmacogenomics. 2016; 13:1385-9. *Division of Clinical Pharmacology, Department of Internal Medicine, University Hospital Centre Zagreb, University of Zagreb School of Medicine,Zagreb, Croatia. Orlic L*, Mikolasevic I, Crncevic-Orlic Z, Jakopcic I, Josipovic J, Pavlovic D. Forearm bone mass predicts mortality in chronic hemodialysis patients. J Bone Miner Metab. 2016 Jul 27. [Epub ahead of print]. *Department of Nephrology, Dialysis and Kidney Transplantation, University Hospital Center Rijeka, Rijeka, Croatia. Čulić S*, Markić J, Petrović D, Konjevoda P, Pavelić J. Serum vitamin D levels in children with newly diagnosed and chronic immune thrombocytopenia. Sem Hemato. 2016;53:S67–S69. *Department of Pediatric Hematology, Oncology, Immunology and Medical Genetics, Clinical Hospital Center Split, Medical School, University of Split, Split, Croatia. Bilić E*, V Delimar, L Desnica, D Pulanić, E Bilić, M Baković, LM Curtis, R Serventi Seiwerth, M Mravak Stipetić, R Čeović, T Klepac Pulanić, I Alerić, O Miloš, R Vrhovac, D Nemet, SZ Pavletić. High prevalence of small- and large-fiber neuropathy in a prospective cohort of patients with moderate to severe chronic

GvHD. Bone Marrow Transplant. 2016 Jun 6. doi: 10.1038/bmt.2016.158. [Epub ahead of print] *Department of Neurology, University Hospital Center Zagreb and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia. Sartelli M, Abu-Zidan FM, Catena F, Griffiths EA, Di Saverio S, Coimbra R, Ordoñez CA, Leppaniemi A, Fraga GP, Coccolini F, Agresta F, Abbas A, Abdel Kader S, Agboola J, Amhed A, Ajibade A, Akkucuk S, Alharthi B, Anyfantakis D, Augustin G*, et al. Global validation of the WSES Sepsis Severity Score for patients with complicated intra-abdominal infections: a prospective multicentre study (WISS Study). World J Emerg Surg. 2015;10:61. *Department of Surgery, University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia. Godič-Torkar K, Bedenić B*, Plečko V*. Antimicrobial susceptibility and the in vitro postantibiotic effects of vancomycin and ciprofloxacin against Bacillus cereus isolates. J Chemother 2016; 28;(3):151-8. *Department of Clinical and Molecular Microbiology, University Hospital Center Zagreb and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia. Bedenić B*, Sardelić S, Luxner J, Bošnjak Z, Varda-Brkić D, Lukić-Grlić A, Mareković I, Frančula-Zaninović S, Krilanović M, Šijak D, Grisold A, Zarfel G. Molecular characterization of clas B carbapenemases in advanced stage of dissemination and emergence of class D carbapenemases in Enterobacteriaceae from Croatia. Infect Genetic Evol 2016; 43:74-82. *Department of Clinical and Molecular Microbiology, University Hospital Center Zagreb and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia.

Cochrane zanimljivosti

Acetilsalicilna kiselina za liječenje venskih ulkusa na nogama Prof. dr. sc. Livia Puljak, e-mail: livia@mefst.hr

Sažetak Dosadašnje spoznaje: Venski ulkusi najčešći su tip ulkusa na nozi. Nastaju zbog slabog protoka krvi kroz nožne vene (kronična venska insuficijencija), što dovodi do visokog krvnog tlaka u venama (venska hipertenzija) i uzrokuje različite promjene na koži noge. Nožni venski ulkusi (NVU) završna su faza tih promjena. Mogu se javiti spontano ili nakon manje traume, često su bolni i iz njih curi obilan eksudat. NVU velik su problem zato što su vrlo česti, dugo traju, a također imaju visoku sklonost ponavljanja. Njihova prevalencija procjenjuje se na 1,65 do 1,74% u zapadnom svijetu i češće se javlja u starijih od 65 godina. Za NVU se propisuje kompresijska terapija. Međutim, utvrđeno je da kompresija ima samo umjerene učinke na ozdravljenje, pri čemu oko 50% NVU-a ostaje neizliječeno nakon dvije godine kompresije, vjerojatno zbog produljenog upalnog procesa. Bolje razumijevanje degenerativnih promjena na koži s NVU-om i kronični upalni proces uključen u to, navelo je znanstvenike na testiranje različitih lijekova koji bi mogli poboljšati liječenje. Acetilsalicilna kiselina (ASK) ima neke vrlo poznate osobine kao što su: ublažavanje boli (analgetsko djelovanje), smanjenje upale i vrućice te sprječavanje krvnih stanica od međusobnog nagomilavanja, što sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. Ako se dokaže djelotvornom za NVU, niski bi troškovi značili da je ASK, uz dodatak kompresijske terapije, povoljno preventivno sredstvo. Istraživačko pitanje: U ovom Cochrane sustavnom pregledu literature istraženo je koje su prednosti i mane acetilsalicilne kiseline uzete na usta na ozdravljenje i ponovno javljanje NVU-a. Pregled je objavljen u veljači 2016., a sadrži kliničke pokuse objavljene do 27. svibnja 2015. Ključni rezultati: Pronađena su svega dva 56

randomizirana kontrolirana ispitivanja. Prvo istraživanje je imalo dvije skupine ispitanika, od kojih je jedna primala oralni ASK (300 mg dnevno) i kompresiju, a druga kompresiju i placebo. Drugo istraživanje imalo je također dvije skupine, od kojih je jedna primala oralni ASK (300 mg dnevno) i kompresiju, a druga samo kompresiju. Prva je studija provedena u Velikoj Britaniji i uključila je 20 ispitanika (10 u skupini koja je primala ASK i 10 u kontrolnoj skupini) te je pratila ispitanike tijekom 4 mjeseca. To je ispitivanje pokazalo da se ulcerozno područje smanjilo (do 6,5 cm2 odnosno 39,4%) u skupini koja je uzimala ASK u usporedbi s kontrolnom skupinom gdje nije došlo do smanjenja, a veći je dio ulkusa (38%) u ASK skupini potpuno izliječen u usporedbi s niti jednim izlječenjem u kontrolnoj skupini. Ponovno javljanje NVU-a nije istraživano u toj studiji. Druga je studija provedena u Španjolskoj; uključila je 51 sudionika (23 u ASK skupini i 28 u kontrolnoj) te pratila ispitanike dok nije došlo do izlječenja ulceracija. Studija je pokazala da je prosječno vrijeme do ozdravljenja bilo 12 tjedana u ASK skupini i 22 u kontrolnoj. Nije uočena stvarna razlika između udjela osoba s izliječenim ulkusima (17 (74%) od 23 osobe u ASK skupini i 21 (75%) od 28 osoba u kontrolnoj skupini). Prosječno je vrijeme do ponovnog javljanja bilo duže u ASK skupini (39 dana) u usporedbi s osobama u skupini koja je imala kompresijsku terapiju (16,3 dana). Nuspojave nisu prikazane ni u jednom istraživanju. Zaključak: Te dvije studije smatraju se premalenima i niske kvalitete za donošenje konačnog zaključka o prednostima i nedostatcima oralnog ASK-a za izlječenje i ponavljanje NVU-a. Britanska studija pruža samo ograničene podatke o potencijalnim prednostima dnevne terapije oralnim ASKom uz kompresiju zbog uzorka od samo 20 sudionika i kratkog vremena praćenja. Španjolska studija pruža ograničene podatke

dobivene na 51 sudionika gdje su uspoređeni ASK i kompresija s kontrolnom skupinom. Činjenica da nisu prikazane nikakve informacije o placebu u kontrolnoj skupini znači da procijenjeni učinak nije siguran. Potrebno je provesti nova, visokokvalitetna istraživanja o djelovanju ASK-a na NVU.

Uvod NVU nastaje kao posljedica kronične venske insuficijencije, koja predstavlja funkcionalni poremećaj nožnog venskog sustava. Taj se sastoji od površinskih, dubokih i perforirajućih vena koje spajaju površinske i duboke vene. Oštećenje bilo koje od tih vena uzrokuje poremećaj vraćanja venske krvi, što povećava venski tlak i još se naziva venska hipertenzija. Kronična venska hipertenzija uzrokuje upalni odgovor posredovan leukocitima, što dalje uzrokuje staničnu i tkivnu disfunkciju te, na koncu, varikozne vene i promjene na koži, koje se zovu lipodermatoskleroza, a obilježene su edemima, hiperpigmentacijom, induracijom i ekcemom. Ulceracija je konačan stadij tih promjena. NVU je klinički obilježen erozijom kože, obično na potkoljenici. Ulkusi se mogu razlikovati u veličini i broju. Obično imaju plitku bazu, ravne rubove i okruženi su kožom koja pokazuje znakove kronične venske hipertenzije. U 75% oboljelih javlja se bol, a ponekad ulkusi izazivaju neugodan miris koji može dovesti do socijalne izolacije i depresije. Takvi su ulkusi skloni kronicitetu i ponavljanju; procjena je da se 30% zaraslih ulkusa ponovno javlja u prve godine, a 78% kroz dvije godine. Oko 80% pacijenata koji pate od ulkusa potkoljenice javlja se liječniku zbog venskog ulkusa, a 20% zbog ulkusa koji nastaju zbog arterijske insuficijencije, neuropatije, traume, upalnih ili metaboličkih stanja, maligniteta ili infekcija.

Cochrane zanimljivosti

Dijagnoza se temelji na kliničkoj procjeni i prisutnosti simptoma koji odgovaraju venskoj hipertenziji. U nekolicini slučajeva dijagnozu mogu upotpuniti neinvazivne metode kao što je ultrazvuk. NVU značajan je zdravstveni problem jer se često javlja i povezan je s visokim troškovima skrbi. Većinom pogađaju osobe u dobi između 60 i 80 godina, a žene su pogođene triput češće nego muškarci. Učestalost se povećava sa starenjem populacije. Procjene pojavnosti variraju među različitim zemljama. Primjerice, u Europi, uključujući zemlje kao što su Danska, Češka i Švicarska, stopa učestalosti prikazuje se između 1 i 5,5% u žena te 0,9 do 1,9% u muškaraca. U SAD-u opisana je kao 0,2% u žena i 0,1% u muškaraca, a u Brazilu otprilike 1,5% za otvoren ili zacijeljen NVU. Cijena liječenja NVU-a procjenjuje se na milijardu US$ u SAD-u godišnje, a prosječna cijena liječenja jednog pacijenta tijekom njegova života premašuje 40.000 US$.

Opis intervencije Ciljevi liječenja osoba koje pate od NVU-a uključuju ublažavanje edema, ublažavanje boli i lipodermatoskleroze, cijeljenje ulkusa i prevencija njegovog ponovnog javljanja. Postoje različite vrste liječenja, koje se ponekad kombiniraju. Najčešće se primjenjuje kompresijska terapija koja uključuje korištenje čvrstih elastičnih zavoja ili čarapa čija je svrha poticanje kretanja krvi u venama. I dok kompresijska terapija može pomoći u izlječenju oko 50% NVU-a, također se može koristiti odmaranje s podizanjem pogođene noge, kirurgija vena i oralni lijekovi kao što su pentoksifilin čiji je cilj poboljšati tijek krvi i smanjiti zgrušavanje. Liječenje koje može potisnuti upalu također bi bilo korisno. Oralni ASK lijek je koji se često koristi i može biti koristan, ali do danas nije proveden sveobuhvatan pregled literature o djelovanju ASK-a na NVU.

Kako bi intervencija mogla djelovati Klasični znakovi upale uočeni su u tkivu nakon biopsije i u uzorku plazme eksperimentalnih modela venske bolesti. Kaskada počinje povećanom vaskularnom propusnošću (povećano curenje plazme i stanica kroz stjenke vena), zatim slijedi adhezija leukocita i trombocita za endotel. Tijekom LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

vremena bolest napreduje u vaskularno restrukturiranje pa nastaju venski varikoziteti. Za razliku od akutnog cijeljenja rane, kronični NVU ima produljen upalni stadij s oblikovanjem granulacijskog tkiva (novostvoreno tkivo koje služi popravku oštećenih područja). ASK je Dreser uveo kao lijek 1899. Ima analgetska, protuupalna i antipiretska svojstva. Inhibira agregaciju trombocita i djeluje kao inhibitor ciklooksigenaze, što dovodi do inhibicije biosinteze prostaglandina. Prostaglandini se izlučuju tijekom upalne faze i smatra se da povećavaju vaskularnu propusnost, što uzrokuje venski edem i propusnost kapilara. ASK stimulira biosintezu drugih protuupalnih komponenti inhibiranjem puta ciklooksigenaze. Točan mehanizam na koji bi ASK djelovao na cijeljenje NVU-a nije jasan, iako je predloženo da bi mogao djelovati kroz inhibiciju aktivacije trombocita, smanjenje upale i ublažavanje boli. Međutim, ASK ima i neželjene učinke, najčešće ulkus želuca i druge probavne učinke, kao i hepatotoksičnost, egzacerbaciju astme, kožni osip i renalnu toksičnost.

Zašto je važan ovaj Cochrane sustavni pregled NVU i dalje je složen klinički problem koji zahtijeva intervenciju educiranog, ali skupog multidisciplinarnog tima za liječenje rane. Ti se ulkusi često ponovno javljaju nakon što zacijele. ASK je jeftin i dostupan lijek koji se trenutno koristi u nizu drugih kliničkih situacija. Oralni ASK je potencijalno jedan od djelotvornih preventivnih lijekova za venske ulkuse na nozi. S obzirom na to da se očekuje povećanje broja bolesnika s NVU-om u nadolazećim godinama zbog starenja stanovništva, razvoj novih i sigurnih načina liječenja tog stanja važan je prioritet za zdravstvo.

Ključni rezultati U ovom Cochrane sustavnom pregledu pretražen je niz medicinskih baza podataka kako bi se pronašli klinički pokusi o djelovanju ASK na NVU. Pretraživanjem literature nije nađen niti jedan raniji sustavni pregled na ovu temu i nađena su svega dva klinička pokusa. Jedan od njih objavili su del Rio Sola i suradnici 2012. i uključili samo 51 ispitanika, a drugi Layton i suradnici 1994. sa svega 20 ispitanika. Obje

studije ispitale su istu intervenciju (oralni ASK, 300 mg/dan) i cilj im je bio procijeniti učinak ASK-a na cijeljenje NVU-a. Međutim, te su studije imale drugačije ishode. Laytonova studija ispitala je prosječno smanjenje površine ulkusa u drugom i četvrtom mjesecu, dok je studija del Rio Sole usporedila prosječno vrijeme za potpuno cijeljenje ulkusa. Zaključci obje studije idu u prilog skupini koja je uzimala ASK; Laytonova je pokazala značajno smanjenje površine ulkusa nakon 4 mjeseca terapije, a del Rio Sole značajno skraćenje vremena koje je potrebno za potpuno cijeljenje ulkusa. Međutim, te studije uključile su vrlo malo ispitanika, ukupno 71 u obje studije, i razlike u ishodima onemogućuju zbirnu statističku analizu (meta-analizu) njihovih rezultata. Nadalje, autori Cochrane sustavnog pregleda ocijenili su dokaze niskom kvalitetom zbog moguće pristranosti u izboru ispitanika i nepreciznosti rezultata pa zato ne možemo biti sigurni u procjene učinka.

Zaključak za praksu Postojeći dokazi o djelovanju ASK-a na cijeljenje NVU-a skromni su, imaju rizik od pristranosti i ne opisuju brojne važne neželjene učinke kao što je krvarenje. Stoga bi bilo mudro ograničiti ulogu ASK-a u pacijenta s NVU-om dok ne budu dostupni dokazi o nedvojbenom postojanju korisnog učinka i nepostojanju štetnih učinaka.

Zaključak za buduća istraživanja Iako je uloga upale u razvoju NVU-a uvjerljivo dokazana, ovaj Cochrane sustavni pregled pokazuje da postoji vrlo malo kliničkih pokusa o djelotvornosti i sigurnosti ASK-a za to stanje. Zbog toga ne postoji dovoljno visoko-kvalitetnih dokaza da bi se donijeli konačni zaključci. Potrebna su nova visoko-kvalitetna istraživanja koja će istražiti korisnu ulogu ASK-a kao dodatnog liječenja uz kompresijsku terapiju.

Cochrane sustavni pregled de Oliveira Carvalho PE, Magolbo NG, De Aquino RF, Weller CD. Oral aspirin for treating venous leg ulcers. Cochrane Database Syst Rev 2016;2:CD009432. 57

IZ IJEVI BO RI KUT 20 16 . A L EKSAN D RA KO L ARI Ć

Stručnjakinja za odnose s javnošću i strateško komuniciranje, vlasnica agencije za komunikacijsko savjetovanje Quadrans

olitička ponuda na prijevremenim izborima 2016. godine, kao i vrlo često uostalom, puno više neizvjesnosti i glasačkih dvojbi stavlja pred glasače ljevice i lijevog centra, nego pred glasače desnog centra i desnice. Bivši i sadašnji glasači HDZ-a i oni još desnije od te stranke imaju, ako zanemarimo regionalce HDSSB-a, samo dva odabira. Ili HDZ, revitaliziran pod novim predsjednikom Andrejem Plenkovićem, ili Most, koji se, s vremenom, sve više profilira kao stranka desnog centra (sasvim je očito da stranke ekstremne desnice nemaju nikakvu šansu da uđu u Sabor). S obzirom na snagu HDZ-a i Mosta, svaki od ova dva moguća glasačka odabira nosi glasačima desno od centra vrlo malu razinu neizvjesnosti. Most prelazi prag u svim izbornim jedinicama i glasače ne treba zabrinjavati da će glas poklonjen toj trećoj opciji biti izgubljen. Njegovi glasači ovu stranku vide kao jasan korektiv obiju velikih stranaka, što im je glavni motiv za glasanje. HDZ se pak vrlo brzo oporavio od debakla s Karamarkovim rušenjem vlastitog premijera i Vlade te radikalnim retrogradnim desniča-

Festival de Pred glasačima lijevice su četiri moguća odabira: glasati za povratak na staro i SDP, ostati kod kuće, baciti glas glasajući za neku manju lijevu opciju (npr. „Nema prodaje“) ili riskirati s glasanjem za „Pametno“, koje ima neke teoretske šanse za ulazak u Sabor renjem u svim sferama društva. Novi vođa, izabran na brzaka, bez protukandidata, donio je novi stil, pomak stranke prema centru, nove teme, novu retoriku i nove ljude na listama. Glasači su to odmah honorirali i rejting HDZ-a se već početkom kolovoza oporavio na 26%. Za manje od dva mjeseca, sasvim solidan rezultat. Glasači desnog centra i desnice imaju čvrst motiv da izađu na ove izbore. HDZ je doživio veliku kadrovsku promjenu, tu je novi obećavajući predsjednik stranke bez repova pa članstvo i birači imaju snažnu volju (i, jasno, osobni interes!) za pobjedu i povratak na vlast. Očekivanja su velika, a desnica nikada nije sklona sumnjanju već uobičajeno bespogovorno vjeruje vođi. Desni redovi će se 11. rujna konsolidirati. Što se tiče ljevice i lijevog centra, dileme su puno dublje. Nikakve sumnje u vlastiti izborni odabir nema samo čvrsta jezgra SDPovih glasača, dijelom interesno vezana uz stranku, koja bi za SDP glasala i da im je na listi glavom i bradom Zlatko Hasanbegović. Radi se o identičnoj autoritarnoj strukturi ličnosti takvih glasača, kao i kod HDZ-a, koji bespogovorno slušaju vođu i trenutno vodstvo stranke.

Međutim sve ostale glasače ljevice i lijevog centra izbori dovode u dvojbu. Ovaj razočarani dio glasačkog tijela vidi da ako daju glas Zoranu Milanoviću i Narodnoj koaliciji, mogu očekivati „povratak na staro“ i nastavak iste politike. Politike nesposobnosti i neodgovornosti zbog koje je SDP 2015. i izgubio vlast, politike kojom su upravo ti glasači duboko razočarani. Ovim glasačima je kristalno jasno da povratak Milanovića i njegovih dečka na vlast znači ubijanje svake šanse za bilo kakvu promjenu, kao i nastavak agonije socijaldemokracije. Na prošlim izborima dio njih je, zbog snažnog straha od Karamarkovog desničarskog divljanja, začepio nos i logikom „manje zlo“ zaokružio SDP i „Hrvatska raste“. Danas je situacija sasvim drugačija. Ekstremna desnica poput HSP AS neće niti ući u Sabor, a kamoli sudjelovati u vlasti. Karamarko je potonuo u anonimnost, a strah kao motivacijski faktor okopnio je kao lanjski snijeg dolaskom uljuđenog i desno-centristički usmjerenog Plenkovića na čelo HDZ-a. Od tuda i dilema pred kojom se nalaze razočarani glasači lijevo od centra: treba li i na koji način kazniti SDP za nesposobnost i neodgovornost te za vrijednosnu izgubljenost. Pred njima su četiri moguća odabira: glasati za povratak na staro i SDP, ostati kod kuće, baciti glas glasajući za neku manju lijevu opciju (npr. „Nema prodaje“) ili riskirati s glasanjem za „Pametno“, koje ima neke teoretske šanse za ulazak u Sabor. Stvarnost je upravo obrnuta od propagandne neodržive konstrukcije SDP-a, koji podcjenjuje te glasače tvrdeći da nemaju drugog izbora i da moraju glasati za njih. Straha više nema, duboko razočaranje još uvijek je tu i postoje dosta široka sloboda i mogućnost odabira za koga glasati i kakvu poruku time poslati. Bit će iznimno zanimljivo promatrati koje će rješenje taj dio glasačkog tijela izabrati 11. rujna.

Most je propustio priliku da se nakon pročišćenja dodatno politički definira i ojača novim kadrovima. Dio najmobilnijih prosvjednih glasova koje su dobili lani odlepršat će dalje, tražeći nove iluzije, ali sve u svemu izgleda da će ključevi vlasti opet biti u njihovim rukama. Predviđam prilično tijesan rezultat sraza dvojice glavnih igrača, uz vjerojatniju blagu prednost SDP-ove koalicije pojačane IDS-

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

im je koalicijski partner HSS, kojeg je na svoju stranu privukao Milanović u okviru nove strategije Narodne koalicije. No čini se da novi predsjednik HSS-a Beljak nije shvatio da SDP-u trebaju takvi kavi jesu, za širenje prema centru, već je počeo ljevičariti više od SDP-a, dok se u finišu kampanje vođa lijeve koalicije Milanović, barem retorički, pozicionira znatno desnije od Plenkovića. Osim te nove akvizicije i odbacivanja nepotrebnih Laburista, SDP nudi više-manje sve isto kao i lani. HDZ je povukao dobar potez odlukom da ne sklapa koaliciju na nacionalnoj razini, ali teško da je s Jandrokovićem i sličnima uvjerio birače da se radi o novoj, drugačijoj ekipi. Umjesto tvrđe retorike i mutnih tipova s prošlih, sada nudi meku priču i svilene, europske dečke, no čini se da će dobiti gotovo iste glasove.

Naknadno racionalizirajući, čini mi se da je ključna stvar za donošenje takvog zaključka bilo ponašanje čelnika Mosta. Ako je jedna opcija najveće iznenađenje i najveći dobitnik izbora, pri javljanju iz njenog stožera očekivali bismo pjesmu, veselje, klicanje. Međutim, kad se uključila kamera iz stožera Mosta vidio sam blijeda, preplašena lica koja kao da su govorila: jadni mi, što ćemo sad? Jedna stvar je nadati se dobiti nekoliko saborskih mandata i iz ugodne oporbene pozicije bez puno odgovornosti moralizirati i nastojati pokazati drugačiji, bolji model politike. Sasvim je drugačija situacija kad vam neočekivano ključevi vlasti padnu u ruke, a s njima i golema odgovornost. Mostovci su djelovali kao prilično pošteni i apsolutno nespremni. Stoga su se u sljedećim mjesecima iscrpljujućih pregovora, u kojima su dosta i blefirali, prestrojavali i učili u hodu. Neki suputnici koje su pred izbore na brzinu skupili još su im brže otpali, no na koncu su Mostovci pokazali dosljednost i izazvali nove izbore. I sad idemo ispočetka, ali u ponešto izmijenjenim uvjetima. HDZ se u međuvremenu munjevitom brzinom s Karamarka prešaltao na Plenkovića, što im je dobitak, no otpao

Predviđam prilično tijesan rezultat sraza dvojice glavnih igrača, uz vjerojatniju blagu prednost SDP-ove koalicije pojačane IDS-om. Most će dobiti nešto manje zastupnika nego prošli put, ali (čini se) sasvim dovoljno da odlučuje o tome tko će formirati novu vladu

Na izborima u studenom 2015. SDP je izgubio vlast, a HDZ je nije dobio. Tadašnju izbornu noć proveo sam kao jedan od komentatora u improviziranom studiju HRT-a, smrzavajući se pod nadstrešnicom na Markovom trgu, jer je neki genijalac zaključio kako je jako atraktivno da se u studenom dva voditelja i četvero komentatora javljaju uživo s trga na kojem se, naravno, nedjeljom u ponoć nitko ne kreće i ništa ne događa. Nisam prorok, ali danas s gorkim zadovoljstvom mogu utvrditi da sam vjerojatno prvi u hrvatskom eteru, čim su izašli prvi izborni rezultati iz kojih se vidjelo da su dva velika bloka gotovo izjednačena, a da je Most dobio neslućeno puno, izvalio: „meni ovo miriše na nove izbore“. Ispalo je da sam intuitivno, bez puno razmišljanja i kombiniranja bio u pravu.

KUT

ESNIOR B IZ

emokracije

D r . s c . NINO RAS P U D I Ć

Docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Filozof, književnik, politički analitičar te dugogodišnji kolumnist Večernjeg lista om. Most će dobiti nešto manje zastupnika nego prošli put, ali čini se sasvim dovoljno da odlučuje o tome tko će formirati novu vladu. U niskom startu za trgovinu bit će osam manjinaca i nekoliko „ostalih“ zastupnika Živog zida, HDSSB-a i Bandića. Ako se ovo predviđanje pokaže točnim, ostaje šest mogućnosti. Prva je propast pregovora i novi izbori. Tu je najveći gubitnik Most, jer će im birači teško oprostiti izazivanje dvaju prijevremenih izbora u godinu dana. Druga je velika koalicija, što Most priželjkuje, jer onda de facto ostaje jedina ozbiljna oporba što bi značilo da će se na sljedećim izborima boriti za vlast. Treća je vlast HDZ-a i Mosta uz manjince, četvrta je varijanta SDP-Most-manjinci, a peta i šesta mogućnost su SDP plus svi ostali bez HDZ-a i Mosta, te HDZ sa svim ostalim bez SDP-a i Mosta, što bi značilo krajnje krhke vlade nategnute najgorom političkom trgovinom. Ako rezultati budu u skladu s većinom trenutnih predviđanja, najvjerojatniji rasplet su novi izbori, pa vlada HDZ-Most, zatim velika koalicija, pa SDP-Most, a zadnje dvije opcije sada se čine jednako nemogućim koliko i nepoželjnim.

Jedina fiksna kombinacija inhibitora DPP-4 i pioglitazona.1

NOVO NA OSNOVNOJ LISTI LIJEKOVA HZZO-a!1

Datum pripreme: 29.8.2016. Broj materijala: HR/ALOP/1608/0007

1 ta na bleta dan

Indiciran za bolesnike sa šećernom bolesti tipa 2 koji na terapiji pioglitazonom ne postižu ciljne vrijednosti HbA1c 2 1. Osnovna lista lijekova HZZO u primjeni od 26.7.2016, www.hzzo.hr 2. Sažetak opisa svojstava lijeka Incresync (alogliptin + pioglitazon) EU/1/13/842/019-027.

Takeda Pharmaceuticals Croatia d.o.o.

zadarska 80, zagreb, Hrvatska, tel: 01/3778896, fax: 01/3757688, www.takeda.com 60

Samo za zdravStvene djelatnike. lijek Se izdaje na liječnički recept

Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih djelatnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www. halmed.hr. Skraćeni sažetak opisa svojstava lijeka Incresync 25 mg/30 mg filmom obložene tablete alogliptin, pioglitazon Indikacije: kao druga ili treća linija liječenja odraslih bolesnika u dobi od 18 godina i starijih sa šećernom bolešću tipa 2 kao dodatak dijeti i tjelovježbi za poboljšanje kontrole glikemije u odraslih bolesnika (posebice onih s prekomjernom tjelesnom težinom) u kojih nije postignuta odgovarajuća kontrola samo pioglitazonom, a u kojih metformin nije prikladan zbog kontraindikacija ili nepodnošljivosti, u kombinaciji s metforminom (tj. trojna kombinirana terapija), kao dodatak dijeti i tjelovježbi, za poboljšanje kontrole glikemije u bolesnika (posebice onih s prekomjernom tjelesnom težinom) u kojih nije postignuta odgovarajuća kontrola maksimalnom podnošljivom dozom metformina i pioglitazona. Incresync može zamijeniti zasebne tablete alogliptina i pioglitazona u onih odraslih bolesnika u dobi od 18 godina i starijih sa šećernom bolešću tipa 2 koji se već liječe tom kombinacijom. Bolesnike treba ponovo pregledati 3 do 6 mjeseci nakon početka terapije Incresyncom, kako bi se procijenilo imaju li odgovarajući odgovor na liječenje (tj. sniženje HbA1c). U bolesnika u kojih ne nastupi odgovarajući odgovor, Incresync treba obustaviti. S obzirom na moguće rizike produljene terapije pioglitazonom, liječnici koji propisuju lijek trebaju i dalje rutinski procjenjivati da je korist liječenja Incresyncom održana. Doziranje i način primjene: U odraslih bolesnika (≥ 18 godina starosti) dozu Incresynca treba individualno odrediti na temelju trenutnog režima liječenja svakog bolesnika. Za bolesnike koji ne podnose metformin ili kojima je metformin kontraindiciran, a neodgovarajuće su kontrolirani samim pioglitazonom, preporučena doza Incresynca je jedna tableta od 25 mg/30 mg ili 25 mg/45 mg jedanput na dan, ovisno o dozi pioglitazona koju bolesnik već uzima. Za bolesnike neodgovarajuće kontrolirane dvojnom terapijom pioglitazonom i maksimalnom podnošljivom dozom metformina, dozu metformina treba održati jednakom, a Incresync primijeniti istodobno. Za bolesnike koji se prebacuju sa zasebnih tableta alogliptina i pioglitazona, i alogliptin i pioglitazon trebaju se dozirati prema dnevnoj dozi koju bolesnik već uzima. Nužan je oprez kada se alogliptin primjenjuje u kombinaciji s metforminom i tiazolidindionom jer je primijećen povećani rizik od hipoglikemije s ovom trojnom terapijom.Maksimalna preporučena dnevna doza od 25 mg alogliptina i 45 mg pioglitazona ne smije se prekoračiti. Incresync treba uzeti jedanput na dan s hranom ili bez nje. Tablete treba progutati cijele s vodom. Prilagodba doze: Stariji bolesnici (≥ 65 godina starosti) Nije potrebna prilagodba doze s obzirom na dob. Međutim, u bolesnika uznapredovale dobi doziranje alogliptina treba biti konzervativno zbog moguće smanjene funkcije bubrega u toj populaciji. Oštećenje bubrega Za bolesnike s blagim oštećenjem bubrega nije potrebna prilagodba doze Incresynca. Za bolesnike s umjerenim oštećenjem bubrega potrebno je primijeniti polovicu preporučene doze alogliptina. Incresync se ne preporučuje bolesnicima s teškim oštećenjem bubrega ili završnim stadijem bolesti bubrega koji zahtijevaju dijalizu. Prije početka liječenja i povremeno tijekom liječenja Incresyncom preporučuje se procijeniti funkciju bubrega. Oštećenje jetre Incresync se ne smije primjenjivati u bolesnika s oštećenjem jetre. Pedijatrijska populacija Nema dostupnih podataka. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili bilo koju od pomoćnih tvari ili teška reakcija preosjetljivosti u anamnezi, uključujući anafilaktičku reakciju, anafilaktički šok i angioedem, na bilo koji DPP-4 inhibitor, zatajenje srca ili zatajenje srca u anamnezi (NYHA stadij I do IV, oštećenje jetre, dijabetička ketoacidoza, postojeći ili rak mokraćnog mjehura u anamnezi , neispitana makroskopska hematurija). Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi: Zadržavanje tekućine i zatajenje srca Incresync se ne smije primjenjivati u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1. Incresync nije zamjena za inzulin u bolesnika kojima je on potreban. Pioglitazon može uzrokovati zadržavanje tekućine, koje može pogoršati ili izazvati zatajenje srca. Kod liječenja bolesnika koji imaju barem jedan faktor rizika od razvoja kongestivnog zatajenja srca (npr. prethodni infarkt miokarda ili simptomatska bolest koronarnih arterija ili starija dob), liječnici trebaju započeti terapiju s najnižom dostupnom dozom pioglitazona i postupno je povećavati. Bolesnici trebaju biti pod nadzorom zbog znakova i simptoma zatajenja srca, povećanja tjelesne težine ili pojave edema, osobito oni sa smanjenom srčanom rezervom. Kad se pioglitazon primjenjuje u kombinaciji s inzulinom, bolesnike treba nadzirati zbog znakova i simptoma zatajenja srca, povećanja tjelesne težine i pojave edema. Budući da su i inzulin i pioglitazon povezani sa zadržavanjem tekućine, njihova istodobna primjena može povećati rizik od pojave edema. Stariji bolesnici U svjetlu

rizika povezanih sa životnom dobi (osobito karcinom mokraćnog mjehura, prijelomi i zatajenje srca povezani sa sadržanim pioglitazonom), potrebno je pažljivo razmotriti omjer koristi i rizika prije i tijekom liječenja starijih bolesnika Incresyncom. Karcinom mokraćnog mjehura Prije početka liječenja Incresyncom treba procijeniti faktore rizika za karcinom mokraćnog mjehura (rizici uključuju dob, pušenje u anamnezi, profesionalnu izloženost nekim tvarima ili kemoterapijskim lijekovima, npr. ciklofosfamidu ili prethodnu radioterapiju u području zdjelice). Svaku makroskopsku hematuriju treba ispitati prije početka terapije.Bolesnicima treba savjetovati da odmah potraže liječničku pomoć ako tijekom liječenja razviju makroskopsku hematuriju ili druge simptome, kao što su dizurija ili neodgodiva potreba za mokrenjem. Praćenje funkcije jetre Jetrene enzime treba provjeriti prije početka terapije Incresyncom u svih bolesnika.Nakon početka terapije Incresyncom preporučuje se povremeno pratiti jetrene enzime na temelju kliničke procjene. Ako se tijekom terapije razine ALT-a povise do 3 puta iznad gornje granice normale, razine jetrenih enzima treba čim prije ponovno provjeriti. Ako razine ALT ostanu povišene > 3 puta iznad gornje granice normale, terapiju treba prekinuti. Ako bilo koji bolesnik razvije simptome koji ukazuju na poremećaj funkcije jetre, koji mogu uključivati neobjašnjenu mučninu, povraćanje, bol u abdomenu, umor, anoreksiju i/ili tamnu mokraću, potrebno je provjeriti jetrene enzime. Povećanje tjelesne težine je povezano s dozom moguće usljed nakupljanja masnog tkiva odnosno, u nekim slučajevima, sa zadržavanjem tekućine. U nekim slučajebima povećanje tjelesne težine može biti simptom zatajenja srca, pa se težina mora pomno pratiti. Hematologija Tijekom terapije pioglitazonom došlo je do malog smanjenja srednje vrijednosti hemoglobina i hematokrita sukladno hemodiluciji.Poremećaji oka Treba imati na umu mogućnost makularnog edema ako bolesnici na Incresyncu prijave poremećaje oštrine vida; potrebno je razmotriti upućivanje bolesnika na odgovarajući oftalmološki pregled. Reakcije preosjetljivosti, uključujući i anafilaktičke reakcije, angioedem i eksfolijativna stanja kože uključujući Stevens-Johnsonov sindrom i erythema multiforme opažena su za DPP-4 inhibitore. Akutni pankratitis Primjena DPP-4 inhibitora povezana je s rizikom razvoja akutnog pankreatitisa. Bolesnike treba upozoriti na karakteristični simptom akutnog pankreatitisa: ustrajnu, jaku bol u abdomenu koja se širi prema leđima. Posumnja li se na pankreatitis, liječenje lijekom Incresync treba prekinuti; ako se potvrdi akutni pankreatitis, Incresync se ne smije ponovno primjenjivati. Nužan je oprez u bolesnika s pankreatitisom u anamnezi. Ostalo Neka su epidemiološka ispitivanja ukazala na sličan povećani rizik od prijeloma u muškaraca i u žena. Rizik od prijeloma treba uzeti u obzir kod dugotrajnog liječenja bolesnika lijekom Incresync. Zbog pojačanog djelovanja inzulina, liječenje pioglitazonom u bolesnica sa sindromom policističnih jajnika može rezultirati povratkom ovulacije.Incresync treba primjenjivati s oprezom tijekom istodobne primjene inhibitora ili induktora citokroma P450 2C8. Kontrolu glikemije treba pomno pratiti. Treba razmotriti prilagodbu doze pioglitazona unutar preporučenog doziranja ili promjena u liječenju šećerne bolesti. Tablete Incresync sadrže laktozu i stoga se ne smiju primjenjivati u bolesnika s rijetkim nasljednim poremećajima nepodnošenja galaktoze, nedostatka Lapp laktaze ili malapsorpcijom glukoze i galaktoze. Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija: Specifična ispitivanja interakcija lijeka Incresync nisu provedena. Interakcije alogliptina sa CYP inhibitorima i sa supstratima CYP 450 izoenzima se ne očekuju niti su dokazane. Klinički podaci ne ukazuju na interakcije s inhibitorima ili supstratima p-glikoprotein. Alogliptin nije imao učinak na protrombinsko vrijeme ili INR kada se primjeni istodobno s varfarinom. Rezultati ispitivanja alogliptina s metforminom, pioglitazonom (tiazolidindion), voglibozom (inhibitor alfa-glukozidaze) i gliburidom (sulfonilureja) nisu pokazali klinički značajne farmakokinetičke interakcije. Istodobna primjena pioglitazona s gemfibrozilom (inhibitor citokroma P450 2C8) rezultira 3 puta povećanjem AUC-a pioglitazona. Budući da postoji mogućnost povećanja nuspojava povezanih s dozom, možda bude potrebno sniziti dozu pioglitazona kod istodobne primjene s gemfibrozilom. istodobna primjena pioglitazona s rifampicinom (induktor citokroma P450 2C8) rezultira smanjenjem AUC-a pioglitazona za 54%. Dozu pioglitazona možda će trebati povisiti kad se istodobno primjenjuje s rifampicinom. Nuspojave: Često (≥1/100 do <1/10): Infekcije gornjeg respiratornog trakta, nazofaringitis, sinusitis,hipoestezija, glavobolja, bol u abdomenu, gastroezofagealni refluks, mučnina, dispepsija, pruritus, mialgija, periferni edem, poremećaj vida, prijelom kosti, povećanje težine. Datum revizije upute: 15. siječanj 2015. Broj odobrenja: EU/1/13/842/019-027. Naziv i adresa nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Takeda Pharma A/S, Dybendal Alle 10, 2630 Taastrup, Danska. Za sve informacije o ovom lijeku obratite se lokalnom predstavniku nositelja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet: Takeda Pharmaceuticals Croatia d.o.o., Zadarska 80, Zagreb, tel: 01/377-88-96. Prije propisivanja ovog lijeka pročitajte cijeli Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku, dostupne na www.ema.europa.eu

Takeda Pharmaceuticals Croatia d.o.o.

zadarska 80, zagreb, 01/3778896, fax: 01/3757688, www.takeda.com LIJEČNIČKE NOVINEHrvatska, 152 09 /tel: 2016

RIJETKE B O L ESTI

Sindrom Prader Willi Doc. dr. Gordana. Stipančić, pedijatar endokrinolog i dijabetolog, Klinika za pedijatriju, KBC „Sestre milosrdnice“, Zagreb, gordana.stipancic@zg.t-com.hr

Uvod

Kontakti Hrvatski savez za rijetke bolesti, Ivanićgradska 38 (u Domu zdravlja Zagreb - Istok), 10000 Zagreb. Besplatan broj Linije pomoći za rijetke bolesti: 0800 99 66; Telefon: 01/2441-393; Faks: 01/5534-905; e-mail: rijetke.bolesti@gmail.com; web: www.rijetke-bolesti.hr

U Europi se incidencija bolesti procjenjuje na oko 1:30 000 živorođene djece, a prevalencija u općoj populaciji iznosi oko 1:50 000. Širom svijeta danas je 350 – 400 tisuća oboljelih. Za očekivati je porast incidencije budući da je uniparentalna disomija češća u starijih majki

Prader-Willijev sindrom (PWS, OMIM 176279) prvi su opisali 1956. godine Andrea Prader (1919. – 2001.) i Heinrich Willi (1900. - 1971.) iz Švicarske. To je rijedak i složen genetski poremećaj koji zahvaća više organskih sustava. Klinički je obilježen sniženim tonusom mišića već od novorođenačke dobi, što remeti sisanje pa time i hranjenje i napredovanje. Ubrzo se razvija neumjeren unos hrane koji dovodi do morbidne debljine. Djeca zaostaju u rastu i ostaju niska, izostaje spolni razvoj a prisutno je i zaostajanje u psihomotoričkom razvoju. PWS je posljedica izostanka ekspresije očevog alela u regiji 15q11-q13. Test metilacije DNA utvrdit će prisutnost samo od majke naslijeđene kritične regije, dok će ona očeva nedostajati i na taj način će potvrditi dijagnozu u preko 99% bolesnika. Daljnje testiranje odredit će pripadnost jednoj od genetskih podskupina. U oko 65-75% bolesnika to je delecija očevog kromosoma u regiji 15q11-q13; 20-30% bolesnika imat će uniparentalnu disomiju kromosoma 15 majčinog porijekla a defekt u regiji koja kontrolira proces upisa gena odgovoran je za bolest u oko 1-3% bolesnika. Poremećaj upisa je rijedak, ali ako je uzrokovan mikrodelecijom u centru upisa nasljeđuje se s učestalošću od 50% dok je vjerojatnost ponavljanja drugih oblika PWS-a manja od 1%.

Epidemiološki podaci U Europi se incidencija bolesti procjenjuje na oko 1:30 000 živorođene djece, a prevalencija u općoj populaciji iznosi oko 1:50 000. Širom svijeta danas je 350 – 400 tisuća oboljelih. Za očekivati je porast incidencije budući da je uniparentalna disomija češća u starijih majki. Prema britanskim autorima stopa smrtnosti oboljelih u dobi od 6-56 godina iznosi 3% godišnje, za razliku od 0,14% u općoj populaciji.

Klinička slika i liječenje Osnovna klinička obilježja uključuju snižen tonus mišića koji započinje već intrauterino dovodeći do smanjene pokretljivosti ploda. U novo-

rođenačkoj i dojenačkoj dobi hipotonija remeti hranjenje i napredovanje. Međutim, ubrzo poteškoće hranjenja prestaju a razvija se neumjeren unos hrane koji nekontroliran dovodi do morbidne debljine. Unatoč debljini djeca zaostaju u rastu i ostaju niska, izostaje spolni razvoj, a prisutno je i zaostajanje u psihomotoričkom razvoju. Većina bolesnika s PWS-om mentalno zaostaju s prosječnim kvocijentom inteligencije (IQ) od 61, u rasponu od 40-103. Karakterističnog su dizmorfnog fenotipa, s uskim bitemporalnim promjerom glave, skraćenih očnih rasporaka i tanke gornje usne. Dominiraju male šake i stopala s kratkim palčevima. Svjetlija kosa, oči i koža za razliku od drugih članova obitelji češći su u bolesnika s delecijskim oblikom PWS-a. U djece s PWS-om prelazak iz nenapredovanja u hiperfagiju postupan je i odvija se u nekoliko definiranih faza u kojima povećanje tjelesne težine započinje i prije neumjerenog unosa hrane, obično između 2. i 4. godine. Hiperfagija i daljnji porast težine razvijaju se između 4,5 - 8 godina i nastavljaju u odraslu dob, uzrokujući morbidnu debljinu. U odrasloj dobi, oko 30. godine života, započinje bolja kontrola unosa hrane. Takav slijed događaja prisutan je u sve djece s PWS-om, samo što u nekih razdoblje hiperfagije započinje kasnije. Stoga je nužno od trenutka potvrde dijagnoze PWS-a, a to je danas moguće u ranoj dojenačkoj dobi u okviru obrade hipotonije ili drugih naznaka, ne čekajući razvoj tipične kliničke slike, započeti s ograničenjima u prehrani. Ona se odnose na količinu ali i odabir manje kaloričnih namirnica, dok one visoko kalorične, poput slatkiša, sokova i pekarskih proizvoda, ne smiju niti ući u prehrambene navike oboljele djece. Preporuka je da bjelančevine čine 25%, ugljikohidrati 45% a masnoće 30% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Kontrola prehrane nerijetko zahtijeva i zaključavanje hrane ili drugi oblik fizičke barijere.

RIJETKE B O L ESTI

Poremećaj regulacije apetita u PWS-u uključuje nemogućnost prestanka jedenja, brz ponovan unos hrane nakon prethodnog obroka kao i jedenje neprehrambenih tvari. Oni nisu posljedica pojačanog osjećaja gladi već izostanka osjećaja sitosti zbog hipotalamičkog poremećaja i pojačanog podražaja ventromedijalne prefrontalne kortikalne regije kao odgovor na hranu. što je dokazano studijama funkcionalne magnetne rezonance (fMR). Hipotonijom uzrokovana slaba fizička aktivnost te smanjena količina mišićnog tkiva dovode do smanjene ukupne i bazalne potrošnja energije, što pridonosi porastu težine. Poremećaj u kompoziciji tijela očituje se rano. Već u dojenačkoj dobi, bez obzira na indeks tjelesne mase, djeca s PWS-om osim smanjenje količine mišićnog imaju i povećanu količinu masnog tkiva.

Zaostajanje u rastu Unatoč prekomjernoj težini, koja u zdrave djece tijekom faze rasta uzrokuje visinu iznad genetskog potencijala, djeca s PWS-om zaostaju u rastu i u konačnici su niska. Prosječna završna visina ispod je srednje visine roditelja i u muškaraca ona iznosi 155 cm a u žena 148 cm. Nizak rast, kompozicija tijela s dominacijom masnog tkiva, niska razina inzulinu sličnog faktora rasta (IGF I) i slab odgovor hormona rasta (HR) u farmakološkim testovima provokacije, unatoč debljini jasno upućuju na deficit HR-a. Osim deficita HR-a, niskom rastu pridonosi i izostanak pubertetskog zamaha rasta zbog hipogonadizma. Kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća su randomizirane, kontrolirane studije potvrdile pozitivan učinak terapije rekombinantnim humanim hormonom rasta (rhHR) u osoba s PWS-om. rhHR ubzava rast, povećava mišićnu masu i snagu, smanjuje količinu masnog tkiva, poboljšava fizičku aktivnost i uzrokuje pozitivne promjene u ponašanju te poboljšava respiratornu funkciju. Od 2000. godine u Americi je odobrena primjene rhHR u djece s PWS-om koja su niskog rasta, a u Europi je 2002. godine odobrena primjena neovisno o tjelesnoj visini, sa svrhom poboljšanja kompozicije tijela. Na taj je način terapija rhHR-om postala gotovo pravilo u zbrinjavanju djece s PWS-om u razvijenim zemljama. Preporuka je započeti s primjenom rhHR-a što ranije, u prvim godinama života. U nekim centrima liječenje rhHR-om započinje u ranoj dojenačkoj dobi, između 2. i 4. mjeseca, ali nema usuglašenog stava pedijatrijskih ili endokrinoloških dru-

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

Slika 1 i 2. Izgled dječaka s PWS-om na početku te 2,5 godine nakon uvođenja terapije rhHR-om (slike objavljene uz odobrenje roditelja) štava o tome kada započeti liječenje. Doza rhHR-a istovjetna je dozi u djece s deficitom HR-a. (Slike 1 i 2) U osoba s PWS-om se zbog hipotalamičke disfunkcije razvija i centralna insuficijencija nadbubrežne žlijezde, za sada neutvrđene učestalosti. Prema većini autora, potrebno je obiteljima izdati naputak o primjeni stresne doze hidrokortizona u stanjima akutne bolesti, a ista zaštita potrebna je i tijekom operacijskog liječenja. Centralna hipotireoza zabilježena je u oko 25% djece s PWS-om te je potrebna nadoknada L-tiroksinom. Kako se radi o složenoj bolesti, koja je primarno obilježena nizom smetnji uključujući i poremećaje disanja u spavanju, poremećaje u metabolizmu ugljikohidrata i šećernu bolest tipa 2, skoliozu, centralnu insuficijenciju nadbubrežne žlijezde, hipotireozu, potrebna je prije uvođenja terapije rhHR-om i tijekom njezinog provođenja procjena i kontrola većeg broja parametara kako bi se izbjegle komplikacije. Hipotalamička disfunkcija gotovo redovito uzrokuje i hipogonadizam, zbog čega izostaje pubertetski razvoj ili on nije potpun, uz neplodnost. Jednostrani ili obostrani kriptorhizam prisutan je u 80-

90% dječaka, a kirurško liječenje potrebno je provesti u prvoj ili drugoj godini života. U dogovoru s obitelji potrebno je nadoknadnom terapijom inducirati ili poticati daljnji razvoj puberteta, što osigurava razvoj sekundarnih spolnih oznaka, povećava mišićnu masu i mineralizaciju kosti te poboljšava ukupan osjećaj zdravlja.

Visok prag boli Hipotalamička disfunkcija uzrokuje ne samo deficit hormona hipofize, a time i perifernih žlijezda, već je uzrokom i drugih obilježja sindroma, kao što su nestabilna temperatura, visok prag za bol i nemogućnost povraćanja. Osobine su to koje otežavaju dijagnozu akutnih bolesti. Poseban je oprez potreban kod prejedanja, koje može uzrokovati gušenje ali i dilataciju želuca s nekrozom i perforacijom. Zaključak. Očekivano trajanje života osoba s PWS-om donedavno je bilo značajno skraćeno, s vrlo čestim smrtnim ishodom krajem drugog desetljeća života, prvenstveno zbog komplikacija uzrokovanih debljinom. Znatno ranije otkrivanje bolesti provođenjem genetske analize omogućilo je pravovremene izmjene u načinu prehrane te je, uz terapiju hormonom rasta i drugu potrebnu hormonalnu nadoknadu, većini bolesnika produžilo životni vijek i poboljšalo kvalitetu života. 63

P A L IJATIVNA ME D I C INA

Pedijatrijska palijativna skrb u Hrvatskoj Prim. dr. sc. Diana Butković, dr. med. e-mail diana.butkovic1@gmail.com Zavod za dječju anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Doc.dr.sc. Jasminka Stepan Giljević, prim.dr.med., Zavod za dječju hematologiju i onkologiju Klinika za dječje bolesti Zagreb i Sekcija za pedijatrijsku palijativnu skrb Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ-a

Cilj je pedijatrijske palijativne skrbi (PPS) postizanje najbolje moguće kvalitete života djeteta i njegove obitelji, uključujući sve aspekte – fizičke, psihološke, socijalne, emocionalne i duhovne, kao primjer medicine usmjerene čovjeku - “Patient and family centered medicine”, jer uz bolesno dijete treba obuhvatiti skrb za cijelu obitelj

rema definiciji SZO-a palijativna skrb je aktivna potpuna briga za bolesnike čija bolest više ne reagira na postupak liječenja, usmjerena na održavanje kvalitete bolesnikova života (SZO, 2002.). Cilj je pedijatrijske palijativne skrbi (PPS) postizanje najbolje moguće kvalitete života djeteta i njegove obitelji, uključujući sve aspekte – fizičke, psihološke, socijalne, emocionalne i duhovne, kao primjer medicine usmjerene čovjeku - “Patient and family centered medicine”, jer uz bolesno dijete treba obuhvatiti skrb za cijelu obitelj.

Specifičnost je PPS-a, za razliku od skrbi za odrasle, njen raniji početak, pri postavljanju dijagnoze, kod nekih bolesti već u novorođenačkoj dobi. PPS počinje postavljanjem dijagnoze bolesti koja ograničava ili ugrožava život djeteta. Definicije –„bolest koja ograničava život“ je ona gdje se očekuje prerana smrt (npr. mišićna distrofija), dok „bolest koja ugrožava život“ je ona gdje postoji vjerojatnost ranije smrti, ali i mogućnost preživljenja do odrasle dobi (npr. maligne bolesti).

Broj djece koja umiru je mali prema broju umrlih odraslih, njihove su bolesti rijetke, ograničene na dječju dob, često su nasljedne, a postavljanje dijagnoze zahtijeva opsežnu i skupu obradu. PPS je dugotrajna, traje nekad od rođenja i nepredvidiva - djeca mogu doživjeti nekoliko naizgled terminalnih faza. PPS se provodi paralelno s kurativnom medicinom, od samog postavljanja dijagnoze. Pristup treba biti sveobuhvatan, holistički, i multidisciplinaran, jer osim liječnika i medicinskih sestara uključuje psihologe, socijalne radnike, fizioterapeute, radne i art- terapeute, duhovnike i volontere, koji trebaju biti dodatno educirani za rad s najteže bolesnom djecom i njihovim obiteljima. Principi PPS-a trebaju se provoditi svugdje gdje je to potrebno: u tercijarnim ustanovama, u općim bolnicama, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u domu bolesnog djeteta. Potrebe za PPS-om u Hrvatskoj iznose, prema Zavodu za javno zdravstvo RH i Nacionalnom registru umrlih od malignih bolesti, oko 150 umrle djece na 1,000.000. Incidencija smrti djece do 19 godina u Hrvatskoj je 20 na 100.000,

a tu se ubrajaju i zadesne smrti, prometne nesreće i traume, s najvišom incidencijom u adolescentskoj dobi. U dobi do pet godina češći uzroci smrti su kongenitalne malformacije, neurološka oštećenja i maligne bolesti.

Razvoj pedijatrijske palijativne skrbi u Hrvatskoj Na IV simpoziju „Hospicij i palijativna skrb“ 2001. godine održana je samostalna sjednica “Djeca i smrt”. Iste je godine preveden priručnik SZO-a u izdanju Hrvatskog društva za hospicij/Palijativnu skrb HLZ-a (HDPM) „Olakšavanje boli izazvane rakom i palijativna skrb kod djece“. Prof. Anica Jušić, osnivač hospicijskog pokreta u Hrvatskoj, i HDPM organiziraju 2003. 1. Simpozij o palijativnoj skrbi djece. Sudjelovala su 22 predavača iz Hrvatske, uz strane predavače, a obuhvaćene su mnoge nove i važne teme te vođene opsežne rasprave. Prisustvovalo je 30 pedijatara, 40 liječnika drugih specijalizacija, medicinske sestre i dobrovoljci nezdravstvenih struka, čime je stvorena baza zainteresiranih za razvoj PPS-a. Godina 2005. bila je posvećena Liječenju boli u djece te je održan prvi tečaj u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Od 2006. godine održavaju se u Klinici za dječje bolesti Zagreb redovno jednom godišnje poslijediplomski tečajevi stalnog medicinskog usavršavanja 1. kategorije MEF-a u Zagrebu „Liječenje boli djece/palijativna skrb“ u kojima su, osim liječnika, educirani i mnogi stručnjaci drugih struka te je tako stvorena mreža educiranih stručnjaka za rad u PPS-u. Od 2007. - 2009. godine trajao je TEMPUS projekt Europske Unije PPMP (Pain and palliative medicine project) u Klinici za dječje bolesti Zagreb kao nastavnoj jedinici MEF-a u Zagrebu, u suradnji sa sveučilištem u Firenzi (Italija), sveučilištem u Lyonu (Francuska) i sveučilištem u Beogradu. Strani i domaći predavači predavali su u 6 modula, a slušači su bili 40 liječnika raznih specijalizacija, od kojih je petnaest boravilo na praktičnom dijelu u Italiji i Francuskoj te su dobili EU Certifikat PPMP.

P A L IJATIVNA ME D I C INA

U siječnju 2009. osnovano je odlukom Stručnog vijeća Klinike za dječje bolesti Zagreb Povjerenstvo za PPS. U njegovu su sastavu bili liječnici (anesteziolozi, pedijatri, kirurg) medicinske sestre, psiholog, fizioterapeut i teolog (prema Bijeloj knjizi o standardima i normativima European Association of Palliative Care - EAPC), gdje je potrebno formirati jedan palijativni bolnički tim na 250 kreveta. Prema Bijeloj knjizi EAPC-a razine palijativne skrbi su: 1. Palijativni pristup - integracija palijativnih metoda i postupaka u okruženje koje nije specifično za palijativnu skrb 2. Opća palijativna skrb – liječnici specijalizirani za liječenju bolesnika s letalnim bolestima; palijativna skrb im nije glavni fokus rada, ali vladaju znanjem i vještinama 3. Specijalizirane palijativne skrbi 4. Centri izvrsnosti koji su baze istraživanja, edukacije i donose standarde Osnivanjem tog Povjerenstva Klinika za dječje bolesti Zagreb prešla je od palijativnog pristupa na drugu razinu - razinu opće palijativne skrbi. Godine 2010. osnovana je Sekcija za pedijatrijsku palijativnu skrb HDHP-a te je sastavljen prijedlog strategije razvoja PPS-a u Hrvatskoj prema IMPaCCT standardima razvoja PPS-a u Europi (EAPC task force, 2007. objavljenima u European Journal of Palliative Care 2007;14(3):109-114.) Ovaj dokument daje definiciju PPS-a, preporuke za razvoj i standarde za implementaciju u europskim zemljama. IMPaCCT minimum standarda PPS-a obuhvaća : 1. Poboljšanje kvalitete života djeteta i obitelji 2. Mogućnost suradnje obitelji s pedijatrijskim palijativnim programom, laka dostupnost i kontinuitet 3. Početak palijativne skrbi kod postavljanja dijagnoze 4. Provođenje postupaka palijativne skrbi paralelno s aktivnim liječenjem 5. Mjesto pružanja palijativne skrbi tamo gdje to dijete i obitelj žele – kod kuće, u dnevnoj bolnici, općoj bolnici, hospiciju 6. Mogućnost kruženja između raznih oblika skrbi bez prekida PPS-a

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

7. Zadovoljenje fizičkih, psiholoških, socijalnih, emocionalnih i duhovnih potreba djeteta i obitelji 8. Formiranje minimalnog tima koji obuhvaća liječnika, medicinsku sestru, psihologa, socijalnog radnika, duhovnika 9. Dostupnost stručne PPS-a 24 dnevno, 365 dana godišnje Organizacijski modeli PPS-a prema IMPaCCT-standardima za pedijatrijsku palijativnu skrb u Europi su: 1. PPS kod kuće s mobilnim jedinicama kućnih posjeta Većina bolesne djece želi ostati kod kuće, u poznatom okruženju, okružena obitelji i prijateljima. Kućne posjete trebaju biti organizirane pomoću mobilnih jedinica koje polaze iz primarne zdravstvene zaštite u sastavu liječnik, medicinska sestra, i fizioterapeut s edukacijom iz PPS-a. Potrebna je dobra komunikacija između obiteljskog liječnika, mobilnog tima i bolnice u kojoj se dijete liječilo. 2. Dnevne bolnice Najpovoljniji je oblik PPS-a koji pruža obitelji mogućnost rada i obavljanja drugih djelatnosti dok je bolesno dijete kvalitetno zbrinuto. U dnevnoj bolnici vrši se kontrola simptoma, primarno boli, provodi se titracija analgezije, kontrola prehrane, njega kože i sluznica. Omogućena je fizikalna, radna i terapija umjetnošću (crtanje, modeliranje, glazba). Bolesno dijete se igra i druži s drugom djecom, podržavaju se socijalne aktivnosti, u igri se dijete opušta i zaboravlja svakodnevne brige. Tijekom boravka u dnevnoj bolnici psiholog, socijalni radnik i duhovnik savjetuju dijete i obitelj. Dnevna bolnica mora biti u mjestu djetetova stanovanja, tako da dijete može provesti noć kod kuće. U općim bolnicama će se organizacija dnevne bolnice za PPS vezati uz pedijatrijske odjele. Predviđeni djelatnici u dnevnoj bolnici jesu: liječnik (pedijatar, anesteziolog - algolog), medicinska sestra, fizioterapeut i radni terapeut (art terapeut). Potrebna je suradnja s psihologom i socijalnim radnikom. Može se provoditi edukacija zdravstvenih i nezdravstvenih radnika i volontera.

3. Bolnice U slučaju razvoja simptoma koji postanu preteški i nerješivi kućnim posjetama ili u dnevnoj bolnici, dijete se smješta u općim bolnicama prema mjestu stanovanja ili u tercijarnoj bolnici, u kojima se provodilo prethodno intenzivno liječenje. Iz ovoga proizlazi potreba osiguranja palijativnih kreveta uz pedijatrijske odjele. Daljnjim razvojem i implementacijom programa PPS-a očekuje se smanjenje potrebe za hospitalizacijom u tercijarnim ustanovama. Principi PPS-a moraju biti uključeni u svaku bolnicu - poštivanje privatnosti, liberalizacija posjeta djetetove obitelji i prijatelja, manji broj i manja invazivnost dijagnostičkih i terapijskih zahvata, peroralna terapija, kontrola boli. Palijativni pristup implementira se u bolnice kad je fokus brige kvaliteta života bolesnog djeteta. 4. Hospicij S obzirom na mali broj djece u Hrvatskoj koja trebaju PPS za sada nije potrebna gradnja dječjeg hospicija. U slučaju gradnje centraliziranog dječjeg hospicija dijete je daleko od kuće, omogućava se smještaj roditelja, ali ne cijele obitelji; ostaju problemi odvojenosti. Prednost je centralizacija sredstava, prostora i osoblja te mogućnost edukacije u jednom centru zdravstvenih i nezdravstvenih radnika te volontera.

Budućnost PPS-a u Hrvatskoj 2. Simpozij pedijatrijske palijativne skrbi održat će se 7. listopada u Hrvatskom liječničkom domu u Zagrebu povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi i pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne skrbi i Grada Zagreba – Gradskog ureda za zdravstvo. Organizira se na poticaj prof. Anice Jušić, osnivača hospicijskog pokreta u Hrvatskoj i počasne predsjednice HDPM-a, a organizatori su Hrvatski liječnički zbor, Sekcija za pedijatrijsku palijativnu skrb HDPM-a i Hrvatsko pedijatrijsko društvo. Pozivamo kolege i prijatelje PPS-a na taj Simpozij, koji se održava povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi. Teme su potrebe i modeli organizacije PPS-a, iskustva susjednih zemalja - Italije, Austrije, Mađarske, BiH i Slovenije, liječenje simptoma, duhovnost, etičnost, distanazija, psihološka pomoć, program i ciljevi rada udruga i volontera, uz okrugli stol i donošenje „Zagrebačke deklaracije o PPS-u“.

Zajedno protiv raka

Primijeniti aktivno antineoplastično liječenje ili kvalitetnu suportivnu terapiju?

Treća životna dob i rak Onkološko liječenje starijih bolesnika Uređuje: dr. med. Ana Tečić Vuger, ana.tecic@yahoo.com

Inkorporiranje gerijatrijskih principa u rutinsku onkološku skrb trebalo bi osigurati optimizaciju terapijskog pristupa te svesti na minimum deterioraciju eleme nata funkcionalnog, socijalnog i osobnog ostvarenja, koja je u ovih bolesnika nadasve prisutna

Svjetska populacija stari. Poboljšanje zdravlja produžilo je očekivano trajanje života i povećalo udio starog stanovništva. Prema gerontološkoj podjeli starost se dijeli u tri kategorije: rana starost od 65. do 74. godine života, srednja od 75. do 84. i duboka, od 85 i više godina života. Starenje je osobito zamjetno u zemljama u razvoju. Procjenjuje se da će do 2050. godine većina starog stanovništva živjeti u zemljama u razvoju. Istovremeno sa starenjem stanovništva raste i udio oboljelih od raka. Dvije trećine karcinoma dijagnosticira se u dobi iznad 65 godina. U zemljama u razvoju gotovo polovica oboljelih od raka su bolesnici u dobi od 70 ili više godina. I porast mortaliteta od raka izraženiji je upravo u starijih ljudi, osobito u muškaraca. Najviša je stopa umiranja od raka prisutna u srednjoj starijoj dobi, od 75. do 84. godine. Najčešća sijela raka u starijih muškaraca su rak bronha i pluća, a u žena rak dojke. U dubokoj starosti, od 85 godina naviše, najzastupljeniji je rak kože.

Posebne potrebe starijih bolesnika Stariji bolesnici su izrazito heterogena i vulnerabilna skupina. Imaju brojne komorbiditete koji često uzrokuju funkcionalnu onesposobljenost. To su kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, cerebrovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronična opstruktivna plućna bolest, osteomuskularne bolesti (osteoporoza, artritis), mentalni poremećaji (demencija, depresija), vidni poremećaji i sljepoća. Tijekom starenja važno je razlikovati fiziološke procese starenja od patoloških procesa u gerijatrijskog bolesnika, jer u njih klinička slika može biti atipična, s manje izraženim simptomima i brojnim specifičnostima. U starijoj dobi češće su kognitivne smetnje,

depresija, usamljenost, poteškoće s vidom i sluhom, neadekvatni načini prehrane, vrtoglavica, otežano kretanje, smanjenje tjelesne aktivnosti, dehidracija, inkontinencija itd. Oslabljena je termoregulacija. Smanjene su adaptacijske mogućnosti. Promijenjena je farmakokinetika lijekova i češće su alterirane reakcije i osjetljivost. Slabija je i suradljivost u uzimanju terapije. Nuspojave lijekova mogu biti drugačije. Češća je hospitalizacija zbog polipragmazije. Zbog svega toga stariji bolesnici zahtijevaju sveobuhvatan pristup, koji objedinjuje procjenu njihovih medicinskih, socijalnih, funkcionalnih, kognitivnih, mentalnih i prehrambenih potreba.

Gerijatrijski principi Opisane specifičnosti starijeg bolesnika podjednako su izražene i u onkoloških gerijatrijskih bolesnika. Uzimajući u obzir ranije navedene podatke o porastu incidencije i mortaliteta od raka sa starenjem, jasna je potreba odgovarajuće integracije gerijatrijske onkologije u svakodnevnu onkološku praksu. Inkorporiranje gerijatrijskih principa u rutinsku onkološku skrb trebalo bi osigurati optimizaciju terapijskog pristupa te svesti na minimum deterioraciju elemenata funkcionalnog, socijalnog i osobnog ostvarenja, koja je u ovih bolesnika nadasve prisutna. Istaknuta potreba ogleda se i u slučajevima čestih pogrešaka prilikom dijagnosticiranja i liječenja ovih bolesnika. U starijih bolesnika često se kasno dijagnosticira zloćudna bolest, jer se uočene promjene pripisuju fiziološkom procesu starenja. Cilj je integracije specifičnih gerijatrijskih principa osigurati, na rutinskoj razini, svijest o razlici među bolesnicima koju donosi dob te time onda odgovarajuće i na vrijeme i usmjeriti pristup bolesniku.

Treća životna dob i rak

SIOG Kako bi se osigurala primjerena skrb gerijatrijskom onkološkom bolesniku, sa svrhom poticanja i pomaganja razvoju stručnjaka u gerijatrijskoj onkologiji, 2000. godine osnovano je Međunarodno društvo za gerijatrijsku onkologiju (The International Society of Geriatric Oncology ili Société International d'Oncologie Geriatrique, SIOG). SIOG je neprofitno i multidisciplinarno društvo koje danas broji preko 1100 članova, u preko 75 zemalja širom svijeta. Misija i vizija SIOG-a mogu se sažeti u tri osnovna principa funkcioniranja: edukaciju, kliničku praksu i istraživanja. Edukacija treba osigurati dostupnost znanja, kako bi se zadržali visoki standardi u pružanju skrbi starijim onkološkim bolesnicima, integraciju gerijatrijske onkologije u kurikulum nastave za liječnike, medicinske sestre i njegovatelje, kako bi se osigurala visoka stručna kvalificiranost, istaknule slabe točke u radnom timu gerijatrijske onkologije te podigla svijest o raku u starih ljudi. Klinička praksa ima za cilj integrirati principe gerijatrijske evaluacije u proces donošenja odluke o liječenju starijeg onkološkog bolesnika, izraditi smjernice, poboljšati prevenciju, dijagnostiku, liječenje i praćenje, istaknuti probleme u pristupu skrbi i razvijati interdisciplinarne gerijatrijske onkološke klinike. Istraživanja bi trebala razvijati, testirati i distribuirati nove alate za procjeLIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

nu i probir, osigurati veći broj kliničkih studija koje uključuju starije bolesnike i poboljšati znanstvena postignuća u polju gerijatrijske onkologije. Danas SIOG, između ostalog, osigurava niz smjernica i preporuka kako pristupiti i postupiti u konkretnim i specifičnim dijelovima procesa liječenja gerijatrijskog onkološkog bolesnika.

Dobar gerijatrijski probir Za starije bolesnike ne postoje standardi za primjenu aktivnog onkološkog liječenja. To zahtijeva nove inicijative u dijagnostičkom i terapijskom procesu. U današnjoj onkološkoj praksi sve je jasnije kako je za odluku o liječenju gerijatrijskog onkološkog bolesnika nužan holistički pristup, temeljen na dobrom gerijatrijskom probiru. SIOG je kreirao tzv. Opsežnu gerijatrijsku procjenu (Comprehensive Geriatric Assessment, CGA) starijih bolesnika s rakom, kao temeljni probir kojim će se najbolje procijeniti sveukupno stanje i karakteristike bolesnika i na temelju toga osigurati optimalno liječenje. Vrijednost toga temeljnog probira u praksi je sve vidljivija. S obzirom na to da primjena CGA često nije jednostavna u svih starijih bolesnika, osmišljen je algoritam za rješavanje ovog problema: CGA-u prethodi sažetija procjena vulnerabilnosti, čime se na neki način stratificira rizik u ovih bolesnika. U onih kojima je na temelju te procjene vulnerabilnosti dodijeljen viši rizik, potreban je temeljni probir, CGA. Ovakvim sustavom višestruke kontrole postigli su se optimalni rezultati, s minimalnim propustima u procjeni i liječenju.

Starije ljude liječiti kao i mlade Na temelju strukturiranog pristupa procjeni gerijatrijskog onkološkog bolesnika, kako je opisano u SIOG programu, pokazalo se da je moguće i starim ljudima pružiti aktivno onkološko liječenje čak i onda kada se na prvu, bez primjerenog probira, to čini neopravdanim. Sustav dobrog probira omogućio je da se i u starijih bolesnika primjenjuje aktivno liječenje, gotovo kao i u mladih, s jednakim profilom rizika i omjera koristi i štete od provedenog liječenja, uz zadržanu kvalitetu života.

A B D OMINA L NA KIRUR G IJA

Kirurško liječenje patološke pretilosti

„Mini Gastric Bypassom“ Prof. dr. Miroslav Bekavac-Bešlin, miroslav.bekavac.beslin@kbcsm.hr

Kada se činilo da u barijatrijskoj kirurgiji neće biti konkurentnih metoda koje bi mogle ugroziti primat dosadašnjih, dogodio se Mini Gastric Bypass (MGB) po dr. Robertu Rutledgeu

C D

Mini gastric bypass: A - bataljak želudca, B - isključeni dio želudca, C - 200 cm početne vijuge tankog crijeva, D - put prema debelom crijevu

Suvremena barijatrijska kirurgija, ili kirurgija patološke debljine, posljednjih desetak godina pruža nekoliko dobrih kirurških operacija: želučano premoštenje (LRYGB), Sleeve resekciju želuca (LSG), zaomčavanje želuca podesivom silikonskom vrpcom (GB), biliopankreatičnu diverziju i dr. Nakon višegodišnje dominacije LRYGB-a u svijetu, češće se počeo koristiti LSG), odnosno kirurško „krojenje“ želuca poput uskoga, dugačkoga rukava. Popularnosti LSG-a doprinijela je jednostavnost izvođenja, inicijalno dobri rezultati mršavljenja i metabolička komponenta operacije, s jakim utjecajem na liječenje šećerne bolesti tipa 2. Usporedbom rezultata ovih dviju operacija s pratećim komorbiditetom, prednost je na LRYGB-u, koji dugoročno daje bolji ishod liječenja. GB) je izgubio na popularnosti, kako među pacijentima tako i kod barijatrijskih kirurga, što se najbolje vidi u broju izvođenih zahvata, koji zamjetno opadaju. Ipak je u nekim zemljama GB još uvijek popularno, npr. u Australiji i Izraelu i dalje prednjači po broju izvedenih operacija. Valja objasniti da je riječ o dobro zamišljenoj operaciji koja je reverzibilna (ne mijenja anatomiju) i laka za izvođenje, a pritom kod motiviranih pacijenata naoružanih strpljenjem te spremnima na dugotrajnu borbu s kilogramima, koja nije lagana, ova metoda daje odlične rezultate pri gubitku tjelesne težine. Kada se činilo da u barijatrijskoj kirurgiji neće biti konkurentnih metoda koje bi mogle ugroziti primat dosadašnjih, dogodio se Mini Gastric Bypass (MGB) po dr. Robertu Rutledgeu. Robert Rutledge, barijatrijski kirurg i

“otac“ MGB-a, započeo je kiruršku karijeru kao traumatolog. Velik broj intervencija prilikom traume abdomena, a osobito ozljeda nastalih vatrenim oružjem, približili su ga kirurgiji želuca, ali i nekim kirurškim rješenjima u saniranju ozljeda želuca i crijeva. Njegovi kirurški početci bili su u vrijeme zlatnoga doba kirurgije želuca, s brojnim operacijama zbog komplikacija ulkusne bolesti, najčešće resekcijama po Billrothu i vagotomijama. Presudno za njegov prelazak na barijatrijsku kirurgiju, koja se tada radila isključivo otvorenom tehnikom te s mnoštvom komplikacija i loših ishoda, bio je savjet tadašnjeg šefa da dobro razmisli o barijatrijskoj kirurgiji ako želi dobiti stalan posao. Na svu sreću, Rutledge je kratko razmišljao i odgovorio da mu se barijatrijska kirurgija jako sviđa! Odlazi na tečaj laparoskopske barijatrijske kirurgije u Cleveland Clinic i ubrzo počinje s izvođenjem laparoskopskog želučanog premoštenja (1997. godine).

Prva operacija Slučaj koji se 1997. dogodio u Durhamu, North Carolina, kada je diler droge teško ranjen u trbuh sa šest metaka iz Magnuma 357, naveo je Rutledgea da ozljede želuca, gušterače i višestruke ozljede crijeva nakon resekcija organa rekonstruira na veoma jednostavan način. Po uzoru na Billrotha II resecirao je želudac u visini antruma i privodeći dugačku vijugu tankog crijeva ispred poprečnog debelog crijeva spojio je s uskim dugačkim bataljkom želuca. Drugi dan, tijekom pripreme za programsku operaciju želučanog premoštenja (LRYGB), odlučio je primijeniti istu tehniku za operaciju patološki pretiloga bolesnika te je tako izveo prvu elektivnu operaciju Mini Gastric Bypassa.

A B D OMINA L NA KIRUR G IJA

A onda počinju problemi! Rutledge je prvih 1200 laparoskopskih MGB-a predstavio 2000. godine na godišnjem sastanku Američkog društva metaboličkih i barijatrijskih kirurga (ASMBS). Tijekom izlaganja rezultata liječenja i tehnike izvođenja operacije u dvorani s više od tisuću slušatelja nastao je nemir. Brojni sudionici napustili su svoja mjesta i napravili redove pred mikrofonima u dvorani, glasno komentirajući i negodujući. Burne diskusije dovele su do prekida sjednice jer su predavači nakon Rutledgea odlučili odustati od svojih prezentacija Sažeo bih kritike u nekoliko pojednostavljenih objašnjenja. Prof. Edward Mason, otac moderne barijatrijske kirurgije, izveo je 1967. operaciju Mason's Loop Gastric Bypassa tijekom koje je tanko crijevo spojio s bataljkom želuca u neposrednoj blizini jednjaka, prouzročivši time težak bilijarni refluks, pacijentima nepodnošljiv. Metoda je ubrzo bila odbačena i zamijenjena drugim operacijama. Proksimalna resekcija želuca uglavnom je odbačena, također zbog teškog refluksa žuči i kiseline u jednjak, ali je koncepcija ove operacije bitno različita od MGB-a. Uzaludna su bila Rutledgeova objašnjenja da je MGB operacija u kojoj se tanko

S lijeva na desno: prof. Bekavac-Bešlint, prof. Rutledge i prof. Ilić

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

crijevo spaja na bataljak želuca daleko od jednjaka, preciznije na antrum želuca, kao i kod Billrotha II (najviše izvođene operacije u povijesti želučane kirurgije). Nije pomoglo niti objašnjenje da je usisna moć želučanog bataljka minimalna. Uzak i dugačak bataljak ne pridonosi refluksu tekućeg sadržaja iz tankog crijeva u jednjak, a protok je biliopankreatičkog soka u tankom crijevu dva metra od lig. Treitz zanemariv. Prošlo je više od 20 godina, a sumnje u valjanost metode, pa i napadi na samog autora, ne prestaju.

Pacijenti uspješno mršave Prof. Rutledga sam upoznao 2012. na X. Obesity Surgery Expert Meetingu, Saalfelden, Austrija. Iznio je rezultate s više od 5000 operacija MGB-a. Na istome skupu su pojedine europske zemlje objavile svoja iskustva s MGB-om, a kirurzi iz Indije, Kine i Tajvana prednjačili su u broju izvedenih operacija. Prvi MGB izveli smo iste godine u KBC-u Sestre milosrdnice i od tada je sve više izvodimo, s veoma dobrim rezultatima. Pacijenti uspješno mršave, ne podnose slatko a mogu jesti većinu namirnica, osobito one koje prevladavaju u mediteranskoj dijeti. Obavezni su nadoknada vitamina i minerala te redovite kirurške, endokrinološke i gastroenterološke kon-

trole. U KBC-u Sestre milosrdnice izveli smo 2013. godine i vlastitu modifikaciju MGB-a, dodavši joj parcijalni PSG (MGB+PSG). Modifikaciju indiciramo kod bolesnika s višim vrijednostima BMI-ja(<45). Prilika za ponovan susret s Rutledgeom pružila mi se početkom lipnja 2016. u Novom Sadu. Bio je gost prof. Miroslava Ilića, vrhunskog kirurga, koji radi i vodi kirurgiju u Institutu za plućne bolesti Vojvodine u Srijemskoj Kamenici, a ujedno je i barijatrijski kirurg. Kao gost operater Rutledge je uz asistenciju prof. Ilića izveo dva MGB-a i time inaugurirao tu metodu u ovu cijenjenu ustanovu. Pratili smo tehnički izvanrednoga kirurga, relaksiranog i strpljivog, koji je tijekom operacije ukazivao na važne pojedinosti koje mogu spriječiti neželjene komplikacije. Ujedno je to bila prilika da čujemo velikog kirurga svjetskoga glasa, čovjeka koji plijeni srdačnošću i spremnošću da svoje znanje prenosi drugima, ali i čovjeka koji bez gorčine opisuje sve što je prošao predstavljajući svoju metodu. MGB se danas izvodi u cijelom svijetu, uspinje se na listi barijatrijskih operacija te su procjene da će za 4 do 5 godina prestići Sleeve resekciju i želučano premoštenje.

Naslovnica predavanja u Salzburgu - Dr. Rutledge će iduće godine doći u Hrvatsku. Prihvatio je poziv da u KBC-u Rijeka operira patološki pretile bolesnike MGB-om zajedno s riječkim kirurzima dr. Mendrilom i dr. Durut, koji su uveli barijatrijsku kirurgiju na Kiruršku kliniku u Rijeci.

HZZO i l i j e č n i c i

Hrvatsko eZdravstvo primjer cijeloj Europi Služba za odnose s javnošću HZZO-a

Elektronički zdravstveni zapis za pacijente - eKarton Kada se tek počelo govoriti o elektroničkom receptu (eReceptu), dok su još pacijenti s papirnatim receptima išli od svojeg liječnika do ljekarne, priča o podizanju lijekova bez papira u rukama činila se kao futuristička fantazija. Danas je našim osiguranicima nezamislivo da u rukama nose papirnate recepte, već je sasvim normalno da njihov liječnik prepiše lijek u ordinaciji, a oni ga podignu na drugom kraju grada, ili čak u drugom mjestu ili gradu u Hrvatskoj. Tehnološki napredak ne može se zaustaviti čak i kada postoje početni otpori i nepovjerenje. Dokazuje to i nezaustavljivi proces informatizacije u zdravstvu. U Hrvatskoj je projekt informatizacije zdravstva započeo

prije 15-ak godina suradnjom Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Ericssona Nikole Tesle. Informatizacija zdravstva je živi projekt koji se neprestano razvija i stalno dolaze nove funkcionalnosti. Tako uz postojeći eRecept, te mnoge mogućnosti koje su djelomično uvedene kao što su eUputnica, eNovorođenče, te ePomagala, od rujna ove godine u probni rad uvode se eKarton i eHZZO portal za pacijente, što predstavlja novu fazu nadogradnje sustava eZdravstva.

Podatak iz eKartona može pacijentu spasiti život Središnji elektronički zdravstveni zapis pacijenta, odnosno eKarton, objedinjen je i strukturiran skup osobnih zdravstvenih podataka o pacijentu, prikupljenih i po-

eRecept – uspjeh koji traje

hranjenih u Centralni informacijski zdravstveni sustav – CEZIH. eKarton će u prvoj fazi sadržavati podatke o receptima i lijekovima propisanim osiguraniku, uputnicama, nalazima, dijagnozama, o tome je li osoba alergična, i sl. Pristup eKartonu imat će samo ovlašteni liječnici koji sudjeluju u liječenju i za koje je pacijent dao pristanak. Uz to, eKarton zaštićen je najvišom mjerom sigurnosti, kao što su primjerice zaštićeni bankovni računi. Ovlašteni liječnici pristupat će sustavu podataka kroz pametne identifikacijske kartice. Moguće da kod prijama u bolnicu ili u hitnu službu liječnik nema nikakvih relevantnih informacija o pacijentu, npr. ako je pacijent u nesvijesti ili jednostavno nije u stanju prenijeti tražene podatke. Korištenjem eKartona liječnik će kroz tridesetak sekundi moći sagledati sve relevantne medicinske informacije, poput onih o alergijama, implantatima ili lijekovima koje pacijent trenutno koristi i potom, sukladno tome, usmjeriti svoje aktivnosti te efikasnije pružiti pomoć. Ovo rješenje će smanjiti vrijeme provedeno u čekaonicama, te će suradnju različitih razina zdravstvene zaštite osigurati jedinstveni repozitorij podataka pacijenata s cjelovitim pogledom na njihovo zdravlje. Najveću korist od novog unaprjeđenja u informatizaciji zdravstvenog sustava hrvatski pacijenti dobit će kroz bolju komunikaciju između liječnika kao autoriziranih zdravstvenih djelatnika u sustavu.

Portal za pacijente i mobilni portal za pacijente The Digital Economy & Society Index (DESI) – DESI je kompozitni indeks koji objedinjuje relevantne pokazatelje o digitalnoj izvedbi Europe i prati evoluciju zemalja članica EU u digitalnom konkurentnosti. Izvor: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/desi , rezultati za 2015. g.

Uz eKarton u rujnu s probnim radom kreću i portal za pacijente i mobilni portal za pacijente putem kojih će pacijenti moći ko-

HZZO i l i j e č n i c i

municirati sa svojim liječnicima primarne zdravstveno zaštite. Ovo će rješenje djelomično rasteretiti i liječnike jer će im olakšati upravljanje administrativnim dijelom posla. Portal za pacijente će na jednostavan način obuhvatiti medicinske i administrativne podatke u digitalnom obliku te aktivno uključiti i same pacijente koji će kroz portal, dostupan putem sustava e-Građani, moći vidjeti svoje propisane i izdane lijekove te nalaze i otpusna pisma iz bolnica i ustanova specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite (SKZZ). Premda pristup osobnom zdravstvenom zapisu imaju samo ovlašteni liječnici koji sudjeluju u liječenju pacijenta i za koje je pacijent dao pristanak, građani će putem portala za pacijente moći i samostalno dodatno upravljati pravima pristupa, a k tome će vidjeti i detalje o tome tko je i kada pristupao pojedinim dijelovima njihovog eKartona. Uz portal za pacijente kojem će se pristupati kroz sustav e-Građani, u rujnu će u probnoj fazi za biti dostupan i mobilni portal za pacijente.

Mobilnom portalu pacijenti će moći pristupiti putem web servisa kao i putem mobilne aplikacije na svojem pametnom telefonu što znači da će s bilo kojeg mjesta moći komunicirati sa svojim liječnikom, dogovoriti propisivanje lijekova, ili pregled. Mobilni portal u probnoj fazi bit će dostupan skupini od gotovo milijun i pol građana, primjerice pacijentima Domova zdravlja Zagreb Centar i Zagreb Zapad, te bi im omogućio naručivanje u ordinacije obiteljske medicine, slanje zahtjeva za obnovu kontinuirane terapije, a bit će moguće poslati i zahtjev za neke uobičajene administrativne dokumente, npr. doznake. Po obradi zahtjeva ili nakon dodjele termina pacijent će, opet kroz mobilni portal, automatski primiti odgovarajuću povratnu informaciju.

suvremenijih zaštitnih mjera, uključujući kriptirani promet podataka, primjenu Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava te pametne identifikacijske kartice za ovlaštene zdravstvene djelatnike jamče maksimalnu sigurnost.

Svi podaci dostupni kroz eHZZO portal za pacijente zapravo su objedinjeni i strukturirani osobni zdravstveni podaci o pacijentu, koji su putem različitih aplikacija poput eRecepta ili eUputnice već prikupljeni i pohranjeni u postojeći Centralni informacijski zdravstveni sustav – CEZIH. Niz naj-

Jedinstveni kalendar naručivanja

Pristup mobilnom portalu pacijentima će omogućiti njihov izabrani doktor kod kojeg će potpisati izjavu i po davanju suglasnosti dobiti lozinku za ulaz u mobilni portal. Mobilni portal za pacijente iskorak je na višu razinu komunikacije liječnika i osiguranih osoba jer će komunikacija sada biti brža za pacijente i liječnika, sigurna, a liječnicima će uz to uštedjeti vrijeme jer će zasigurno imati manje telefonskih upita, te će se više moći posvetiti pacijentima.

eUputnicom 2012., potom eNaručivanjem i eListama narudžbi početkom 2013. godine u tehničkom smo smislu povezali primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu. Tako je danas u sustavu naručivanja povezano 100% ordinacija primarne zdravstvene zaštite, 100 % bolničkih zdravstvenih ustanova, te preko 70% ustanova vanbolničke sekundarne zdravstvene zaštite. Jedinstveni kalendar naručivanja omogućit će potpuni nadzor i upravljanje sustavom, listama i kalendarima, povezivanje s CEZIH-om te integraciju prema bolničkim i specijalističkim sustavima što u konačnici čini sustav transparentnim i efikasnijim. Jedinstveni središnji kalendar namijenjen je osiguranicima, liječnicima iz primarne zdravstvene zaštite, bolnicama, SKZZ-u te tijelima koja upravljaju zdravstvenim sustavom. Trenutno se slična rješenja implementiraju i u susjednoj nam zemlji Sloveniji, u Irskoj interno unutar pojedinih ustanova, a u Grčkoj postoji centralno mjesto za naručivanje telefonom u jedan dio bolnica, no nitko u EU trenutno nema nacionalnu pokrivenost ovakvim sustavom. Kroz ovaj se sustav otkrivaju duple narudžbe pa se i na taj način osiguravaju dostupni termini za one kojima je zdravstveni zaštitu potrebnija.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

METANEURO B IO L O G IJA SMRTI

Patofiziologija procesa smrti Prof. dr. Niko Zurak

Metaneurobiologija smrti primjer je translacijske neuroznanosti gdje je holističkim pristupom premošten jaz između bazičnih neuroznanstvenih otkrića i prakse kliničkih neuroznanosti. Radi se o izvornom znanstvenom djelu s izuzetno hrabrim inovativnim pristupom neurobiologiji umiranja. Ekstrapolirajući dokazanu programiranu smrt stanica (stanični suicid) na smrt organizma u cijelosti, autor logično demistificira postojeću paradigmu anoksično ishemijske smrti kao uzrokom iznenadne smrti pri punoj svijesti, premještajući je u bogati prostor s koordinatama informacije i vremena. Genski program smrti organizma prof. Zurak postira u čudesnu jezgru produljene moždine nucleus tractus solitarius (NTS), visceralni mozak i središnju procesnu jedinicu autonomnog živčanog sustava. Prikaz neuroanatomskih i neurofiziologijskih karakteristika ove jezgre enciklopedijske širine (str. 100-103) uvjerljivo argumentira hipotezu da je ta jezgra epicentar aktivnog procesa smrti mehanizmom bioelektrične anihilacije neuronske mreže. Time je plauzibilno postavljen temelj nove, neurocentrične paradigme smrti. Doc. dr. Željka Petelin Gadže, Klinika za neurologiju KBC-a Zagreb

Smrt je aktivan neurološki fiziološki događaj aktivacije genetskog kôda u središnjoj procesnoj jedinici mozga NTS-u, a ne anoksičnom mehanizmu prepušten događaj odumiranja vitalnih organa i sustava

zdravih osoba, spavanje je općenito pozitivan i restorativan dio temeljnog cirkadijanog ritma. U svrsi resetiranja mozga spavanje je u potpunosti pod kontrolom autonomnog živčanog sustava a i samo je vegetativna funkcija. Čini se da spavanje baš i nije tako protektivno kao što se misli. Prema istraživanjima Verriera i Mittlemana 20% infarkta miokarda i 15% iznenadnih smrti nastupaju u razdoblju od pola noći do 6 sati ujutro, što čini 250.000 noćnih infarkta srca i 38.000 iznenadnih smrti godišnje u populaciji SAD-a. Poznata Framinghamska studija je utvrdila da iznenadna kardijalna smrt pokazuje cirkadijani ritam s maksimumom smrti u razdoblju od sedam do devet sati ujutro. S druge strane, opstruktivna sleep apneja koja pogađa 5-10 milijuna Amerikanaca (2-4% populacije) dodatan je riziko faktor u osoba s hipertenzijom, ishemijom i aritmijama. Prema meta analizi Elliotta na 11.816 slučajeva nađen je maksimumom nastupa ishemičkih moždanih udara u ranim jutarnjim sati-

ma. Smolensky i suradnici su analizirali rezultate odvojenih 49 studija s preko 400.000 smrti. Našli su da je za sve smrti (bez obzira na patologiju) maksimum nastupa oko 6 sati izjutra. U sindromu iznenadne smrti noću nalazimo u populacijama azijskog Dalekog istoka i nekim pacifičkim otočnim skupinama također kronobiološku pravilnost prestanka života u noćnim satima. Na Filipinima se ova pojava naziva bangungut, u Japanu pokkuri, u Tajlandu lai-tai a u Laosu non-latia. Žrtve su isključivo mlađi muškarci, s negativnim anamnestičkim podacima o ozbiljnim bolestima i negativnim obdukcijskim nalazom. U kronobiološkoj monografiji Ritmovi života R. Fostera i L. Kreitzmana u apendiksu I prikazana je tablica sa satnicama maksimuma i minimuma u ekspresiji bioritmova u čovjeka. U razdoblju od četiri do šest sati ujutro maksimum je za duboki san, porođaje, smrt nespecificiranog uzroka, te SIDS

METANEURO B IO L O G IJA SMRTI

(sindrom iznenadne dječje smrti), uz minimum razine serotonina i tjelesne temperature. U nekim tekstovima o SIDS-u se autori bave pitanjem zašto djeca umiru u pravilu između četiri i šest sati ujutro. Kronobiolozi imaju jasan odgovor. Ciklus sna i budnosti je temeljni cirkadijani ritam. Ako pretpostavimo da je smrt neminovni jednokratni događaj u ljudskom životu onda je teleološki prikladno da je najpoštedniji način umiranja u dubokom snu. To je u skladu s očekivanjima svih ljudi u svim civilizacijama o blagoj smrti. Kronobiološki gledano i raniji statistički podaci o vremenu smrti su vrlo upečatljivi, ako se uzmu u obzir interferencije s biološkim ritmom budnosti i spavanja suvremenog načina života koji nužno nameće svoje ritmove. Takva interakcija može zamagliti kronobiološku pravilnost umiranja, bilo u zdravoj starosti ili različitim patološkim procesima.

Vremenski mehanizam Djeca žrtve SIDS-a predstavljaju iznimno važnu populaciju za čistu kronobiološku interpretaciju, jer u njihovim bioritmovima ne postoji interferencija s okolišnim bioritmičkim utjecajima, tako da je ciklus sna i budnosti jedini cirkadijani ritam. SIDS nam na taj način dramatski jasno ukazuje na činjenicu da je smrt organizma suvereni i autonomni vremenski mehanizam, koji nužno posjeduje svoj genetski program a i mjesto njegovog odvijanja. Ako je u NTS-u (nucleus tractus solitariusu) locirana genetski programirana tempirana bomba, onda je nužno uzeti u obzir vremensku komponentu i postiranje njene aktivacije u vremenski prostor spavanja. Od svih struktura u moždanom deblu jedino NTS pokazuje strogu viscerotopnu organizaciju. Isto vrijedi i za glavna mjesta NTS projekcija, retikularnu formaciju i parabrahijalni nuklearni kompleks. Smrt je aktivni neurološki fiziološki događaj aktivacije genetskog kôda u središnjoj procesnoj jedinici mozga NTS-u, a ne anoksičnom mehanizmu prepušteni događaj odumiranja vitalnih organa i sustava.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

Vremenska bomba koja će implodirati jest posljednja intravitalna aktivnost koju će pokrenuti informacijska konstelacija aferencija i eferencija moždanog debla s eliminacijom zaštitne barijere i aktivacijom mehanizma smrti u NTS-u. Serotonergijski sustav, locus coeruleus, parabrahijalni kompleks, area postrema, NTS, n. dorsalis n.vagi, n. arcuatus, n. retrotrapezoides su brojna žarišta mikromorfoloških i patofizioloških, te neurotransmitorskih poremećaja u moždanom deblu nađeni na obdukciji žrtava SIDS-a u različitim studijama . Ovim heterogenim nalazima jedino je zajednički nazivnik da se radi o strukturama u moždanom deblu, pretežito u produljenoj moždini. Obdukcijski nalazi iznenadnih smrti ukazuju na česte promjene u području NTS-a. Posebno su važni nalazi manjih nekrotičkih zona u ovom jezgrovnom kompleksu. Naše je mišljenje da kronični, repetitivni stresogeni induktori oštećuju neuronsku i astrocitnu strukturu zaštitne brane NTS-a čija je fiziološka zadaća sprječavanje prerane aktivacije mehanizma smrti koji je zaštićeni genetski kôdni zapis negdje u nutrini ovoga jezgrovnog kompleksa. Posredno, ali i izravno se u nekim citiranim tekstovima nazire misao da svi tipovi smrti konvergiraju k istom zajedničkom nazivniku i istom mehanizmu, bilo da se radi o intrauterinoj smrti, SIDS-u, smrti u epileptičkom napadaju, i u medularnim lezijama. Zbog iznenadnog nastupa iz stanja potpune svijesti i punog zdravlja, mi zastupamo stajalište i da je nasilna smrt (posebno slučajevi egzekucije osuđenika u zemljama gdje se još prakticira smrtna kazna) izazvana aktivacijom 'tempirane bombe' u NTS-u. Brzina nastupa smrti, uz poznatu činjenicu da mozak može funkcionirati nekoliko minuta nakon cesacije srčane akcije i disanja, više nego i jedan drugi način umiranja ukazuje na bioelektričnu katastrofu čitave neuralne mreže a ne na anoksično ishemički mehanizam smrti.

Treba istaknuti da su sve promjene nađene u neuropatološkim studijama SIDS žrtava samo manje ili nešto veće razvojne anomalije struktura moždanog debla, koje same po sebi a i u kombinaciji nisu nespojive sa životom. U prilog našoj teoriji od najveće su važnosti stečene patomorfološke promjene područja NTS-a i teške anomalije područja areje postreme, sve do potpune unilateralne agenezije.

Kliničko iskustvo Jedna od najvažnijih informacija koju nam pruža kliničko iskustvo s iznenadnom smrti dojenčeta je njena jasna kronopatologija u ranim jutarnjim satima (između 4 i 6 sati), a manje smrt u snu, kada se podsjetimo da u toj dobi djeca spavaju oko 15 sati dnevno. Ovo je jedinstvena pojava u općoj patofiziologiji gdje je na taj način posredno oslikana kronobiologija mehanizma smrti u svoj njenoj čistoći. Držimo da je već ova činjenica dovoljna da se ozbiljno razmisli o smrti kao fiziološkom aktivnom genetski reguliranom procesu.

Medicinska naklada, Zagreb, 2016. ISBN: 978953-176-748-4. Tiskano uz financijsku potporu Zaklade HAZU-a

KOMORIN TEST ZNANJA

zagrebački model utvrđivanja etiopatogeneze

Etiopatogeneza poremećaja energijskog i tvarnog metabolizma – IX. dio Prof. dr. Zdenko Kovač

NAPUTAK ZA RJEŠAVANJE Rješavanjem ovog Komorinog testa čitač može steći bodove potrebne za licenciranje. Na zasebnom listu je matrica za pisanje rješenja (na stranici 77). Rješenja će se kvantificirati i ponderirati, a netočna rješenja umanjuju doprinos točnih rješenja. Sveukupno rješenje izražava se kao postotak od maksimalno mogućeg (dakle 100%-nog rješenja). Taj se postotak pretvara u HLK bodove na sljedeći način: 53-62% donosi 7 bodova; 63-72% donosi 8 bodova, 73-82% donosi 9, a sve >83% donosi 10 bodova. Ručno ispisana rješenja na matrici šalju se na HLK, Tuškanova 37, 10000 Zagreb, zemljanom poštom (ne šaljite elektronički), naslovljeno „KOMORIN TEST“. Rješenje ovoga problema treba poslati do 30. studenog 2016. i radi čitljivosti ga potpisati tiskanim slovima ili faksimilom. U sklopu tematike poremećaja energijskoga i tvarnoga metabolizma obrađeni su učinci izvanjskoga zagrijavanja tijela u ispitanika.

Algoritamska razradba problema1. Hemodinamičke i termogenetske prilagodbe na izvanjsko zagrijavanje tijela

Za razradbu problema prostudiraj stranice 279, 435-41, 478–9, 578–9, te 862–5 u S Gamulin, M Marušić, Z Kovač. Patofiziologija. Knjiga prva, 7. izdanje. Medicinska naklada, Zagreb, 2011. godine. (Zadatak je priređen prema podatcima u radu Rowell LB. Human cardiovascular adjustment to excercise and thermal stress. Physiol Rev 1974; 54:75-159.) Povišenjem okolišne temperature iznad 20°C u tijelu se termoregulacija usmjerava na otpuštanje topline iz organizma. Pri izjednačavanju okolišne i tjelesne temperature, ili povećanju okolišne temperature iznad tjelesne (kao pri tropskim vrućinama, pri boravku u sauni, te u radnim uvjetima u topionicama itd.), vrlo su snažni učinci prometa topline na hemodinamičke odnose u organizmu. U svrhu proučavanja prilagodbenih hemodinamičkih promjena u organizmu na zdravim su ispitanicima testirani učinci zagrijavanja tijela. Povišenje okolišne temperature postignuto je posebnim odijelom (»protočni skafander«) kroz koji je kružila voda zagrijana na 40°C. Na slici 1 prikazani su neki izravno mjereni učinci zagrijavanja tijela na krvotok.

VJEŽBA A: Činjenična raščlamba (Jedan je ili više točnih odgovora) 1. Za stanje u ispitanika točne su sljedeće tvrdnje: a) Povišenje tjelesne temperature posljedica je prijenosa topline iz okoliša, te smanjenog otpuštanja endogeno proizvedene topline, unatoč snažnoj termolitičkoj pobudi. b) Unatoč povećanom protoku kroz kožu, što je pokazatelj pobude termolitičkog dijela termoregulacijskoga središta i izravnih lokalnih učinaka zagrijavanja kože, u ispitanika se nije povećalo otpuštanje topline (termodilucija nije učinkovita). c) Smanjenje protoka kroz mišiće u ispitanika posljedica je regulacijskoga obrasca centralizacija krvotoka (koji uključuje i splanhničku hiopoperfuziju) pokrenutog hipovolemijom. d) Srce održava dostatnu arteriovensku razliku tlakova, unatoč ubrzanju krvotoka, povećanjem minutnoga volumena na dvostruku vrijednost (D=6,6 L/min) što je posljedica smanjenja perifernog otpora, povećanja venskog priljeva i tahikardije.

1 Preuzeto i prilagođeno prema izvorniku u knjizi Z Kovač i sur. Patofiziologija – Zadatci za problemske seminare. Knjiga druga. Treće izdanje. Medicinska naklada Zagreb 2011., str. 508-11, uz suglasnost izdavača i autora zadatka.

zagrebački model utvrđivanja etiopatogeneze

KOMORIN TEST ZNANJA

Slika 1. Hemodinamičke prilagodbe u ispitanika zagrijavanih na 40–41 °C izvanjskim dovođenjem topline. Na apscisi nakon kontrolne temperature okoliša (25,6 °C u razdoblju od -30 do 0 minuta) u razdoblju 0–50 minuta primjenjivan je postupak grijanja.

e) Iako termogenetski mehanizam povećava protok kroz kožu istodobno nastaje vazokonstrikcija splanhničkog bazena i bubrega, pobudom vazomotoričkoga središta posljedično smanjenju srednjega arterijskoga tlaka. 2. Prema podatcima u slici 1 točne su sljedeće tvrdnje: a) Zbog povećanja venskoga priljeva povećava se udarni volumen, linearno proporcionalno s vremenom zagrijavanja tijela, unatoč sniženju tlaka u atriju. b) Smanjenje protoka kroz žile skeletnih mišića posljedica je pobude vazomotoričkoga središta sniženjem srednjega arterijskoga tlaka.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

c) Sniženje srednjega arterijskoga tlaka unatoč povećanju udarnoga volumena, porastu frekvencije i povećanju minutnoga volumena posljedica je masivne vazodilatacije u koži i potkožju zbog čega je smanjen periferni otpor i višestruko povećan protok (do dvadeset puta). d) Pri uvjetima zagrijavanja tijela kod ispitanika istodobno se povećava temperatura kože i i središnja tjelesna temperatura kao posljedica održanog protoka krvi i učinkovitosti termodilucije. e) Smanjenje perifernog otpora nastaje unatoč vazokonstrikciji krvožilja skeletnog mišićja, posljedica je relativno većega hemodinamičkog učinka vazodilatacije u koži i potkožju.

3. Funkciju ispitanikova srca u uvjetima toplinskog opterećenja kao u zadatku točno opisuju sljedeće tvrdnje: a) Budući da je podvostručen minutni volumen srca srčani mišić u svakoj minuti troši približno dvostruko više energije u obliku ATP-a, što uzrokuje povećanu potrebu za kisikom i supstratima u srcu. b) Budući da je povećan udarni volumen srca u ispitanika je povećana površina tlačno-volumne krivulje srčanog rada. c) U odnosu na stanje normotermije kod ispitanika faza izometričke kontrakcije srca se skraćuje, otvaranje aortnih zalistaka se događa pri nižim intaventrikularnim tlakovima, zbog sniženja 75

KOMORIN TEST ZNANJA

tlaka u aorti (dijastolička arterijska hipotenzija). d) Primarno povećanje venskoga priljeva u sustavnom krvotoku uzrokuje povećanje priljeva u plućnim venama zbog čega je povećan rad lijeve klijetke iako je snižen srednji arterijski tlak. e) Iako kroz pretklijetke protječe gotovo dvostruka količina krvi u minuti, snizuje se tlak u desnom atriju što pokazuje da je povećana učinkovitost rada miokarda. 4. Pri izjednačavanju temperature okoliša s temperaturom tijela ili porastu iznad temperature tijela susreću se sljedeće promjene u prometu topline tijelu: a) Porast okolišne temperature uzrokuje promjene relativnog udjela otpuštanja topline iz organizma pri čemu se povećava otpuštanje topline znojenjem i neosjetljivom perspiracijom vode (perspiratio insensibilis). b) Zagrijavanjem se ubrzava bazalni metabolizam za oko 13% po 1 °C, kao posljediča termodinamskog fizikalno-kemijskog ubrzanja staničnih reakcija, zbog čega se dodatno stvara toplina u tijelu. c) Otpuštanje topline zračenjem se nastavljae pri izjednačavanju temperatura okoliša i tijela, a pri većim temperaturama okoliša toplina se prenosi na tijelo zračenjem. d) Otpuštanje topline iz tijela konvekcijom i kondukcijom se povećava, budući da je promijenjen vektor gradijenta temperature između tijela i okoliša.

zagrebački model utvrđivanja etiopatogeneze

povećano otpuštanje kisika u tkivu čime djeluje kao snažan kompenzatorni mehanizam. b) Budući da je napetost stijenke lijeve klijetke u izbacivanju povećana, u produljenom bi se izlaganju pokusnim uvjetima (nekoliko dana) u ispitanika razvila ekscentrična hipertrofija miokarda.

13. Hiperkatekolaminemija 14. Povećana potrošnja kisika 15. Smanjenje perifernog otpora 16. Pojačano simpatomimetičko odašiljanje vazomotoričkoga središta 17. Vazokonstrikcija krvožilja i hipoperfuzija skeletne muskulature

d) Povećanje srčanoga minutnog volumena posljedica je volumnog opterećenja koje putem Frank-Starlingova mehanizma povećava kontraktilnost, a tako i učinkovitost rada miokarda.

20. Povećanje tlaka pulsa

e) Zbog povećanja venskog priljeva u srčanoj dijastoli ispitanika nastaje povećano istezanje sarkomera, koje je molekularna osnova Frank-Starlingova mehanizma

24. Pobuda baroreceptora u arterijskom bazenu

VJEŽBA B: Algoritamska razradba patogeneze Sljedeće pojmove složi u uzročno-posljedični slijed: 1. Smanjeno otpuštanje endogeno proizvedene topline iz organizma 2. Prijenos topline iz okoliša na tijelo 3. Temperatura okoliša je veća od tjelesne temperature (pokusni uvjeti u zadatku) 4. Pokretanje stresnog obrasca reagiranja 6. Pobuda termolitičkoga središta

5. Promjene tlakova u hemodinamici u ispitanika izloženih zagrijavanju tijela točno opisuju sljedeće tvrdnje:

8. Povećanje udarnog volumena srca

12. Hiperventilacija

c) Smanjenje dijastoličkoga tlaka posljedica je smanjena perifernog otpora zbog čega u jedinici vremena iz arterijskog u venski bazen protječe povećana količina krvi, što pridonosi ubrzanju krvotoka.

e) Zbog ubrzavanja metaboličkih procesa povećana je endogena proizvodnja topline u organizmu, što osim prijenosa topline iz okoliša, pridonosi hipertermiji tijela.

a) Porast tlaka pulsa, koji je posljedica je smanjenja dijastoličkog i povećanja sistoličkog arterijskog tlaka, uzrokuje

11. Hipertermija

5. Pobuda kataboličke reakcije 7. Smanjenje protoka kroz splanhnički bazen 9. Povećan protok krvi u koži i potkožju (do 24 puta osnovnoga protoka) 10. Smanjenje srednjega arterijskoga tlaka

18. Sniženje dijastoličkoga arterijskoga tlaka 19. Povećanje minutnoga volumena srca 21. Ubrzanje krvotoka 22. Hipokapnija 23. Smanjenje protoka kroz bubrege

25. Tahikardija 26. Izravna vazodilatacija u koži i potkožju lokalnom regulacijom protoka 27. Ubrzanje metabolizma i energijske potrošnje u mirovanju (engl. Resting energy expenditure) 28. Povećana potrošnja energijskih supstrata

VJEŽBA C: Povratna doradba problema (Riješiti na način: točno + točno + povezano = a točno + točno + nepovezano = b točno + netočno = c netočno + točno = d netočno + netočno = e)

1. Može se reći da je u ispitanika pokrenuta posebna redistribucija krvotoka pri čemu je snažnoj vazodilataciji kože i potkožja sa smanjenjem perifernog otpora suprotstavljen centralizacijski simpatomimetički odgovor vazomotoričkoga središta jer

KOMORIN TEST ZNANJA

zagrebački model utvrđivanja etiopatogeneze

pri ekscesivnim pregrijavanjima tijela (>43,7 °C) u organizmu mogu nastati denaturacije makromolekula i taloženja elektrolita te zbog toga disfunkcija organa, što se susreće u sindromima toplinskog udara i dijelom toplinskog iscrpljenja.

Ime i prezime: ___________________________________________________

abcde

Broj licence i faksimil: ___________________________________________

2. Ubrzanje hemodinamike u ispitanika prilagodbeni je odgovor organizma kojim se fiziološki povećava iznošenje topline iz središnjih dijelova tijela u površinske, osobito u kožu udova (termodilucija), a maksimalna učinkovitost pri izjednačavanju tjelesne i okolišne temperature

Matrica za rješavanje - IX. dio. Hemodinamičke i termogenetske prilagodbe na izvanjsko zagrijavanje tijela (Rješenje poslati do 30. studenog 2016.)

VJEŽBA A 1. a b c d e 2. a b c d e 3. a b c d e 4. a b c d e 5. a b c d e

jer središnji su dijelovi tijela u prosjeku za 1–2 °C topliji od površinskih što se može dokazati usporedbom rektalne i kožne temperature tijela. abcde

3. Budući da je tijelo ispitanika u uvjetima okološne temperature koja je veća od tjelesne temperature, u njemu se termoregulacijsko središte prekapča na višu razinu zbog čega neki ispitanici imaju osjećaj zimice jer se zbog smanjenja radijacijskog otpuštanja topline i konverzije otpuštanja u unos topline u tijelo zračenjem mijenja ugođenost termoregulacijskoga središta. abcde

Dopunska pitanja 4. Na osnovi promjena frekvencije i udarnoga volumena u 40-oj minuti pokusa na dragovoljcima, prikazanih na krivuljama u slici 1 dokaži da je porast minutnoga volumena veći od 100% u tom trenutku. 5. Izračunaj kolika se količina topline otpušta iz organizma hlapljenjem dviju litri znoja pri termolitičkoj fazi vrućice.

1. a b c d e 2. a b c d e 3. a b c d e 4. ______________________________________________________________ 5. ______________________________________________________________

✁

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

VJEŽBA C

HRVATSKI ZA L IJEČNIKE

"Dulce cum utili!"

Tvorba novih riječi Tvorba pridjeva na -ičan/-ični i -ički te -alni i -(ij)ski ili -ni Doc. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić

Nastavkom -ičan mogu se tvoriti pridjevi i od imenica stranoga podrijetla koje završavaju drugim nastavcima, pa tako od imenica skleroza i endem pridjevi glase sklerotičan, endemičan. Pridjevi na -alni preuzeti su iz engleskoga jezika, a normativno je pravilo da se, ako se već mora posuđivati, posuđuje samo osnovna riječ, a izvedenice se tvore hrvatskim nastavcima, pa je tako norma tivno bolje tvorena riječ embrijski, a ne embrionalni; multimedijski, a ne multimedijalni

Da bismo mogli imenovati nove pojave i stvari, bilo da su dio posla kojim se bavimo ili slobodnoga vremena, potrebno je oblikovati nove riječi. Nove riječi nastaju posuđivanjem, promjenom oblika, promjenom vrste, proširivanjem značenja i tvorbom. U ovom ćemo broju govoriti o tvorbi pridjeva koji završavaju na -ičan/-ični i -ički te -alni i -(ij)ski ili -ni.

riječi, odnosno sufiksalnom tvorbom. Npr. osnovna riječ, imenica alergija u značenju 'imunološka reakcija preosjetljivosti, obilježena kožnim promjenama, otokom sluznica, bronhospazmom i drugim simptomima, promijenjena reaktivnost; hiperergija, hipersenzitivnost', postaje pridjev, a značenje joj se mijenja dodavanjem nastavka

Još se iz školskih dana sjećamo definicije da su pridjevi riječi kojima se izriču svojstva predmeta i pojava, označenih drugim vrstama riječi, te odnosi među njima. Obično dolaze ispred riječi na koju se odnose, međutim, mogu doći i iza nje. Pridjevi suzuju opseg značenja riječi kojoj se pridijevaju, a najčešće se pridijevaju imenicama. Npr. pojam zdravstvena stanica ima uže značenje od pojma stanica, koja osim zdravstvene stanice obuhvaća i meteorološku, veterinarsku, živu stanicu, pojam dentalna patologija uži je pojam od pojma patologija jer opisuje o kakvoj se patologiji radi i sl.

-ičan, alergičan 'koji ima alergiju, koji ima simptome ili je obolio od alergije'.

Pridjevi uvijek imaju sva tri roda jer se podudaraju s imenicom kojoj se pridijevaju u rodu, broju i padežu (npr. u zahvali hvala lijepa – imenica hvala i pridjev lijepa u istom su rodu – ženskome, zato nije pravilno reći, iako se često u upotrebi čuje i ta sveza, hvala lijepo, jer je tu imenica hvala u ženskom, a pridjev lijepo u srednjem rodu). Tvorba riječi takva je promjena riječi kojom dobivamo novu riječ s novim značenjem, a ne samo novi oblik iste riječi (oblik iste riječi dobivamo na primjer kada sklanjamo koju riječ po padežima). Nove riječi možemo tvoriti tako da osnovnoj riječi dodamo nastavke. Najviše pridjeva upravo nastaje na taj način – dodavanjem nastavka na osnovu

Imenica stranog podrijetla -ičan/-ični i -ički Nastavkom -ičan, čije je značenje 'koji ima, koji nosi' ono što označava imenica, pridjevi se u hrvatskome jeziku uglavnom tvore od imenica stranoga podrijetla koje završavaju na -ija (npr. anemija, pneumonija, alergija, perinatologija, malarija, apatija, simetrija, simpatija…) i -ist (daltonist, egoist, realist…). Tako od imenica anemija, pneumonija, alergija, perinatologija, malarija, apatija, simetrija, simpatija pridjevi pravilno glase anemičan, pneumoničan, alergičan, perinatologičan, malaričan, apatičan, simetričan, simpatičan, od imenica daltonist, egoist, realist pridjevi pravilno glase daltonističan, egoističan i realističan. Nastavkom -ičan mogu se tvoriti pridjevi i od imenica stranoga podrijetla koje završavaju drugim nastavcima, pa tako od imenica skleroza i endem pridjevi glase sklerotičan, endemičan. Po načinu kako određuju imenicu, oblici pridjeva mogu biti neodređenoga i određenoga vida. Nastavkom -ičan tvori se neodređeni oblik pridjeva koji nam govori o promjenjivim osobinama onoga što znače

HRVATSKI ZA L IJEČNIKE

imenice i odgovara na pitanja kakav, kakva, kakvo (npr. sklerotičan govori o tome kakvu osobinu ima onaj koji je opisan ili ono što je opisano tim pridjevom. Nastavkom -ični tvorimo određeni oblik pridjeva koji se upotrebljava za izricanje stalne osobine predmeta, odnosno kad se određuje između više stvari različitih osobina ona o kojoj se govori i odgovara na pitanja koji, koja, koje (npr. malarični komarac određenim pridjevom malarični točno određujemo o kojem je komarcu riječ, izdvajamo ga iz skupine komarac).

nastavkom -ičan, dakle, logorejičan, seborejičan, malaričan, kada se želi iskazati da je netko obolio od navedenih bolesti, odnosno da je nosilac ili prenosilac te bolesti, npr. malaričar kao osoba koja boluje od malarije i malarični komarac, komarac koji prenosi malariju. Nepravilno je logorejički, seborejički, malarički.

-ni. Pridjevi na -alni preuzeti su iz engleskoga jezika, a normativno je pravilo da se, ako se već mora posuđivati, posuđuje samo osnovna riječ, a izvedenice se tvore hrvatskim nastavcima, pa je tako normativno bolje tvorena riječ embrijski, a ne embrionalni; multimedijski, a ne multimedijalni.

Evo još nekoliko primjera pravilno tvorenih pridjeva s nastavkom -ični: endemični, a ne endemički školjkaš, epidemični, a ne epidemički tifus, epidermični, a ne epidermički rastni hormon.

I na kraju ćemo još upozoriti na jednu važna značenjsku razliku između pridjeva kožni, koji znači 'onaj koji pripada koži, koji se tiče kože, koji je namijenjen koži', npr. kožna bolest, kožni odjel i pridjeva kožnat, koji znači 'onaj koji je izrađen od kože', npr. kožnat(i) kaput, kožnate cipele, kožnati remen. Slično slamnat(i) znači koji je izrađen od slame, papirnat(i) znači koji je izrađen od papira itd.

Bitno je zapamtiti da je od navedenih imenica pridjeve pravilno tvoriti nastavkom -ičan/-ični, a ne nastavkom -ički, pa su pridjevi alergički, malarički, apatički, simetrički, simpatički, sklerotički, endemički… nepravilni.

Zaključno, od imenica stranoga podrijetla pridjeve je pravilno tvoriti nastavkom -ičan, a ne nastavkom -ički.

I od naziva bolesti logoreja, seboreja, malarija i sličnih pravilno je pridjeve tvoriti

Normativno se prednost daje pridjevima izvedenima nastavcima -(ij)ski ili

Pridjevi s nastavcima -alni i -(ij)ski ili -ni

Pozivamo vas da nam na adresu elektroničke pošte: hlk@hlk.hr pošaljete pitanja u vezi s hrvatskim jezikom.

Provjerite znanje! 1. U kojem je nizu među pridjevima imenica (zaokružite je)? A priznat, modar, provjeren, nesavjesna, čudno B nepopravljiva, nesigurni, neuhvatljiv, vjeran, utjecajna C djelotvorna, plodonosno, uspješno, plav, modrina D kolebljiva, zaboravljeno, važan, tanki, zanimljiv 2. Ispišite pravilan oblik pridjeva. A Te kožne/kožnate cipele kupio sam u trgovini nedaleko od kuće. ______________________________ B Od kožne/kožnate bolesti uspješno se izliječila prije desetak dana. ___________________________ C U izlogu je najskuplja bila bijela kožna/kožnata torba. _______________________________________ D Sinoćni/sinoćnji izlazak za nas je bio posve novo iskustvo. ___________________________________ 3. Navedite oblike pridjeva u muškom, ženskom i srednjem rodu. A 'onaj koji se odnosi na želudac' ____________________, ____________________, ___________________ B 'onaj koji se odnosi na kost' _____________________, _____________________, ____________________ C 'onaj koji se ne mijenja' ______________________, _______________________, _____________________ D 'onaj koji se odnosi na embrij' _____________________, ____________________, ___________________

Točni odgovori: 1. C modrina; 2. A kožnate, B kožne, C kožnata, D sinoćnji; 3. želučani, želučana, želučano; koštani, koštana, koštano; nepromjenjiv, nepromjenjiva, nepromjenjivo; embrijski, embrijska, embrijsko.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

MA L O HUMORA

(NAJ) ORIGINALNIJI NAČIN KAKO OBZNANITI TRUDNOĆU Sanitarna injženjerka iz mog odjela početkom godine išla je na kirurški zahvat u jednu stomatološku ordinaciju i vidjevši tamo u upitniku o zdravlju pogrešno pitanje o HIV-u, kritizirala je medicinskoj sestri loš obrazac i slikala ga. Zamolila sam je da mi dade sliku obrasca, i poslala ju s prijedlogom za poboljšanje kolegama e-poštom, ne opazivši (svjesno) da su na obrascu bili njezini podaci. Kolege su se složili da pitanja treba izmijeniti, pa sam istu e-poruku poslala i voditeljima službi i ravnatelju, da se to raspravi na u širem krugu stručnjaka. Ubrzo mi inženjerka s početka priče pošalje poruku na mobitel. - Zadavit ću te! Bila sam na sastanku kad je poruka stigla i ništa mi nije bilo jasno. Kad sam se vratila, i usmeno je ponovila: - Zadavila bum te! Ništa mi nije bilo jasno. Rekla je da pogledam e-poštu koju sam poslala. Prepala sam se da sam nešto krivo napisala, i brzo pogledala u poslanim porukama. Sve je bilo u redu. - Pogledaj attach. Pomislih da sam zakvačila krivu sliku, no nije bilo ni to. Uto je došla kolegica iz druge sobe na vrata. - Stvarno znaš napraviti dobar PR, rekla mi je. I nasmijala se. Injženjerka mi je ponovno otvorila sliku i prstom pokazala na pitanje: Za žene. Jeste li trudni? Ako jeste kada očekujete porod? Bilo je zaokruženo Da, i napisan datum u rujnu 2016. Protrnula sam. Nitko od nas nije znao, nikome još nije rekla osim suprugu (jer još nije bila

kod ginekologa na pregledu), čak niti mami.

Nakon desetak minuta stigla joj je na e-poštu čestitka od kolege s kojim sam se prvo posavjetovala. Koliko god bila sretna vijest, bilo mi je neugodno što sam napravila nesmotrenost. Kao harm reduction, brzo sam poslala voditeljima službi i drugim kolegama e-poruku s objašnjenjem propusta i molbom da ako će koristiti sliku obrasca kao materijal u raspravi, sakriju osobne podatke pacijentice. Ubrzo je stigao odgovor od jednog voditelja službe: Već sam proslijedio liječnicima u službi. Inače, uopće nisam prije primijetio tu informaciju. Ne moram dalje opisivati kako se vijest proširila brzinom svjetlosti. Dobro je da je bilo riječ o sretnoj vijesti, i da je s trudnoćom bilo sve u redu (trudnica iz priče uskoro će roditi dječaka, svog drugog sina). Svima je ova situacija na kraju bila simpatična, no ovu grešku iskoristili smo i kao unaprjeđenje kvalitete rada (drugi put paziti što se šalje e-porukom). Netko je rekao da sam trudnoću objavila i ECDC-u (Europskom centru za prevenciju bolesti). Jedan kolega je rekao: - Ovo je najoriginalniji način za prenijeti sretnu vijest. Bolje i to nego da za mjesec dana svi misle kako se zdebelila. Sve je dobro kad se dobro završi, i glavno da se naša trudnica nije naljutila, a jedan od dokaza je i što je dala suglasnost da ovu (ne)zgodu podijelim s čitateljima Liječničkih novina, i kao prilog ovoj priči poslala svoju fotografiju. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., tatjana.nemeth-blazic@hzjz.hr

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

REA G IRANJA

Osvrt na promjenu

HLK članarine Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., tatjana.nemeth-blazic@hzjz.hr

edavno je najavljena promjena koncepta izračuna članarine za HLK, koja će od 1. siječnja 2017. godine biti ujednačena za sve članove i iznosit će mjesečno za liječnike koji rade 125 kn, a 60 kn za umirovljenike. Do sada se izračunavala prema postotku (0,4, odnosno 0,2%) od plaće. Malo sam istraživala kakva je praksa članarina liječničkih komora u drugim europskim zemljama i našla slijedeće informacije: U Njemačkoj je svaki liječnik obavezno član centralnog federalnog udruženja Medical Council (Bundesärztekammer), koje je organizirano i na regionalnoj razini (ima ih 17, Landesärztekammer, Ärztekammern). Članarina ovisi o visini primanja, općenito je to oko 0,5% prihoda, a ovisi i o regionalnoj organizaciji. U Danskoj postoji udruženje koje daje liječnicima licencu za rad i koje je pri resornom ministarstvu (u državnom sektoru). Nema članarine, ne prikupljaju bodove za trajnu edukaciju, licenca je trajna, no može se oduzeti ako je liječnik u kaznenom postupku ili sl. Međutim, cjeloživotno učenje je važno i kontinuirano se obavlja preko obaveznih i neobaveznih tečajeva i raznih edukacija što uglavnom organiziraju uprave/poslodavac (za to postoji portal na internetu, liječnici imaju svoj profil u koji se edukacije automatski upisuju, a postoje kontrolori kvalitete rada koji kontinuirano provjeravaju). U Poljskoj postoji nacionalna liječnička komora (Naczelna Izba Lekarska, National Doctor’s Chamber) u kojoj liječnici automatski postaju članovi, članarina je jednaka za sve i iznosi mjesečno oko 10 EUR. U Norveškoj licencu daje Helsedirektoratet, komora je Den norske legeforening, članstvo nije obavezno, ali se bez njih praktički ništa ne 82

može. Daju podršku liječnicima, i svi plaćaju preko njih osiguranje za svoj rad. Članarina varira, u prosjeku iznosi oko 7600 NOK godišnje (preračunato oko 511 kn mjesečno, ali su i plaće oko 5 puta veće!). U Sloveniji liječnici su učlanjeni u komoru Zdravniška zbornica Slovenije. Članarina se izračunava ovisno o kategoriji i statusu (pripravnik, sekundarac, 3 kategorije specijalizanata, 5 kategorija specijalista, liječnik opće medicine, dentalne medicine), raspon je od 14 do 35 € mjesečno, za umirovljenike koji ne rade 40 € godišnje (plaće su oko 50% veće nego kod nas). Postoje i izuzeća i popusti plaćanja u određenim slučajevima (prvih šest godina specijalističkog staža, djelomična starosna ili invalidska mirovina, roditeljski dopust, duže bolovanje, nezaposleni, financijske teškoće). U Italiji liječnik je obavezno član Federazione Nazionale degli Ordini dei Medici-Chirurghi e degli Odontoiatri (engl. National Federation of Medico-Surgical and Dental Orders), a godišnja članarina je za sve 160 €. U Rumunjskoj je liječnička komora Colegiul Medicilor Din Romania, koja zajedno s Ministarstvom zdravlja izdaje licence za rad, upisnina je 10% minimalne plaće, a redovni doprinos se izdvaja članovima svaki mjesec od plaće. U Estoniji, registraciju i licenciranje liječnika (kao i medicinskih sestara, doktora dentalne medicine i primalja), koja je obavezna, obavlja država, National Health Bord (vladina agencija pod ministarstvom socijalnih poslova). Za registraciju se plaća jednokratna naknada (13 € Estonci, a stranci 195 €). U Mađarskoj je liječnik obavezno član Magyar Orvosi Kamara, koja im ne izdaje licence za rad, jer oni u Mađarskoj mogu raditi kao zdravstveni djelatnici uz odgovarajuću diplomu i obrazovanje. Godišnja članarina

zaposlenog liječnika je 27 800 HUF (oko 90 €), koja je upola manja ako je liječnik u mirovini, na porodiljnom dopustu, ili ne radi u struci. U Češkoj, kao i u Njemačkoj, Poljskoj i Slovačkoj, Česká lékařská komora uz licenciranje pruža članovima i pravnu pomoć/osiguranje kod obavljanja medicinske djelatnosti. Članstvo je obavezno, a ovisi o kategoriji i statusu (ima ih 7) i kreće se od 0 Kč (rodiljni dopust, prve dvije godini nakon diplomiranja) do 10 000 Kč (oko 370 €) za kasni upis. Godišnja članarina za liječnika je 2 140 Kč (oko 79 €), za liječnika na vodećim pozicijama i privatnu praksu 2930 Kč (oko 108 €), za umirovljenike koji ne rade 470 Kč (oko 17 €). U Slovačkoj je članstvo u Slovenská lekárska komora dobrovoljno, ali je registracija obavezna, za koju je naknada 13 € u 2016. godini, isto tolika za obnovu registracije, te 15 € za ažuriranje registra. Godišnja članarina ovisi o kategoriji koja ovisi o dobi i statusu - primjerice za zaposlene liječnike do 30 godina starosti je 30 € (uključuje trošak pravnog osiguranja), za one iznad 30 godina 110 €, za liječnike koji ne rade (umirovljenici, nezaposleni, liječnici koji rade u inozemstvu) 15 € (ne uključuje osiguranja pravne zaštite, no može se doplatiti). U Ujedinjenom Kraljevstvu svi liječnici plaćaju upisninu/ registraciju (nakon privremene licence i unutar dvije godine od diplomiranja je 200 £ ili 237 €, a za ostale 425 £ ili 504 €) u General Medical Council i godišnju naknadu za zadržavanje u evidenciji. Godišnje naknade kreću se od 152 £ (180 €) bez licence do 425 £ (504 €) s licencom, a postoje još i naknade za razne potvrde za specijalizacije i djelatnost opće prakse (kreću se od oko 180 € do 1900 €). Oni koji imaju dohodovni cenzus ispod određenog

REA G IRANJA

praga imaju 50% popusta na neke naknade, a postoji mogućnost povrata poreza za uplaćene naknade, jer je članstvo obavezno i potrebno/korisno za profesionalan rad. U Francuskoj je institucija nadležna za medicinsku praksu L'ordre des médecins i registracija je obavezna za sve liječnike koji obavljaju medicinsku djelatnost, godišnja članarina je 330 € (Francuska je po visini liječničkih plaća pri vrhu u svijetu) za 2016. godinu (iznimka su liječnici koji rade samo kao sanitarna pričuva, koji ne plaćaju članarinu te liječnici u prvoj godini rada - osim ako su započeli u zadnjem tromjesečju, oni koji žele biti registrirani iako ne rade te liječnici za koje registracija nije obavezna - vojni liječnici, liječnici koji obavljaju državne administrativne poslove i ne rade s pacijentima, koji plaćaju polovinu članarine).

Iz gornjih primjera vidi se da su organizacije i modeli izračuna članarina liječničkih komora ili sličnih organizacija u Europi različiti. U članku na temu promjene članarine u 150. broju Liječničkih novina navedeni su primjeri Hrvatske odvjetničke komore, Hrvatske komore arhitekata i Hrvatske komore inženjera građevinarstva, kao komora koje imaju više iznose članarina u usporedbi s novom članarinom HLK-a. U Hrvatskoj ima i primjera komora s nižom članarinom. Kao pojašnjenje promjene članarine predsjednik HLK-a rekao je da se ne radi o povećanju, već o ujednačavanju visine iznosa članarine, no novi iznos članarine će dijelu radno aktivnih liječnika biti povećanje od oko 90 do 200 posto, a dijelu umirovljenika i više. Kao razlog promjene navedena je niska uspješnost naplate članarine i nemogućnost kontrole

korektnosti prikazivanja primanja. Ne vidi se kako bi promjena članarine u jedinstvenu imala utjecaja na uspješnost naplate članarine te kako se ne može utvrditi adekvatna članarina u modelu izračuna prema postotku od plaće i kontrola njene naplate, uz centralni obračun plaća, ostale propise i informatizaciju poslovanja. Možda je rješenje da sve ustanove pri obračunu plaća direktno skidaju za Komoru, pa će se time povećati naplata. Novouvedene pogodnosti pružaju svim članovima iste mogućnosti i prava, no neće svi imati jednake potrebe, slični sustavi uključuju princip solidarnosti i obaveze ovisno o dohotku. Stoga ostaje otvoreno pitanje je li doista bolji model ujednačavanja članarine u odnosu na izračun prema postotku od plaće ili platnim razredima?

OTVORENO PISMO zadarskih liječnika

Etiketira nas se kao neprijatelje društva zbog čega nas se učestalo napada! "Najnoviji fizički napad s teškim posljedicama, na našeg cijenjenog, uglednog i za lokalnu zajednicu izuzetno dragocjenog kolegu Ivicu Glavana, i to na radnom mjestu, za vrijeme predanog rada u dežurstvu, izaziva u nama dodatno ogorčenje i jad što smo, kao nezaštićena i diskriminirana struka u društvu, dovedeni na rubnu poziciju s koje nas u tren, u osobni ponor, ima priliku sunovratiti nečija obijest. I pri tom je najmanje važno ima li čin psihološku ili psihijatrijsku podlogu! Nije dovoljno da zbog neadekvatnih uvjeta rada, preopterećenosti, potplaćenosti, ponižavanja svake vrste od strane društvenih struktura i pojedinaca, uzima maha iseljavanje visokovrijednih medicinskih stručnjaka; nije dosta što je zbog društvene neatraktivnosti izrazito pala zainteresiranost za školovanjem u ovoj struci; nije dovoljno tragično da mnogi liječnici prerano umiru ne dočekavši mirovinu, najviše uslijed preopterećenosti, stresa i velike odgovornosti u svakodnevnom poslu, već trpimo i fizičko i egzistencijalno istrebljivanje iživljavanjem pojedinaca. Izražavamo najoštriji protest što zdravstvena administracija, nadležne hrvatske institucije i svekolika javnost nijemo prati takve do-

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

gađaje! Slažemo se sa stavom Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL-om) kako se radi o kreiranoj hajci na liječnike koja se intenzivirala namjernim neistinama, protuustavnim odredbama i diskriminirajućim obrascima ponašanja zdravstvene administracije koja se, kao opći obrazac ponašanja, prelila u populaciju, u kojoj sve veći broj pojedinaca etiketira liječnika kao neprijatelja društva iz čega i proizlaze učestali napadi na kolege liječnike. Podupiremo zahtjev liječnika kojim su od nadležne zdravstvene administracije i tehničke vlade zatražili hitnu zaštitu liječnika, koji su temelj održivosti javnoga zdravstvenog sustava te proglašenje liječništva strukom od posebnog nacionalnog interesa. Tražimo donošenje uredbe vlade sa zakonskom snagom kojom bi se definirale radne obveze i prava liječnika te priznavanje ostalih posebnosti struke. Također tražimo poštivanje zakonskih normi i pozivamo poslodavce da osiguraju primjerene radne uvjete i adekvatnu zaštitu zaposlenih." Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora - Podružnice Zadar, doc. prim. dr. sc. Petar V. Lozo, v. r., i sve kolegice i kolege, iz Zadra, Splita i Zagreba, sudionici Okruglog stola održanog u Zadru 13. srpnja

KRATKA L IJEČNIČKA P RIČA

PUTA (X) ANA (X) PUTA Dr. Marčelo Štambuk, marcelo.stambuk@gmail.com

imsko subotnje jutro u otočkoj Hitnoj: vani je vedro, na nebu tek dva, tri čupava, bijela oblačka. Zrak je hladan, „grize“, ali vjetra nema. „Vrime od bure, a bez vitra“ rekli bi otočani.

Stojim na parkingu ispred ulaza, nadajući se da će mi hladni zrak potisnuti želju za cigaretom. Prošlo je dva mjeseca i trinaest dana otkako ne pušim. I devet sati.

Od početka smjene i nije bilo nekog ozbiljnijeg posla – samo troje male djece koje su roditelji doveli u Hitnu s onom vječno istom pričom: naša pedijatrica danas ne radi, a maleni (malena) već četvrti dan ima povišenu temperaturu. „Uh, zebu mi stopala!“ pomislih. „Vrijeme je da se vratim u ordinaciju (koja se zapravo zove Soba za reanimaciju).“ I taman kad mi je ruka dotakla kvaku, iza leđa začuh promukli ženski glas. - Hej, hej, radite li vi danas? Iza mene je stajala starica od oko osamdeset godina odjevena poput polarnog istraživača. Ispod kapuljače debele bunde stršio je poveći, rumeni nos koji je natkrivao naborane usne, a između njih bi se povremeno ukazalo blještavo bijelo umjetno zubalo.

- Hm. Ta uniforma … Takvu crvenu „robu“ nose oni radnici … Oni što rano dolaze s velikim kamionima … - Dobro, dobro. A što vama treba? - Ajme, doktore, jutros sam primijetila da više nemam jednog lijeka, a moj doktor (izabrani obiteljski liječnik, op. pisca) danas ne radi. Znam, morala sam jučer otići kod njega po recept, ali, gospodine doktore, stara sam i zaboravna … Povremeno kao da nisam svoja … Jučer sam mislila kako imam još barem pola kutije. A bez tog lijeka ne mogu. Ako ga ne popijem silno se uznemirim. Srce mi lupa kao da će iskočiti. - Kako se zove taj lijek? - Kako se zove? Nekako čudno, teško mi se sjetiti. Ali kutija je malo bijela, pa malo … - Znate li barem prvo slovo imena lijeka? - Hm, mislim da nema prvo slovo. - Kako nema prvo slovo? - Nema. Ma kako se ono zove …? Uh, sjetit ću se, sjetit ću se … Inače, uzimam ga ujutro i navečer, a ponekad i noću, kad se probudim i ne mogu zaspati …

- Radimo, – odgovorih – mi radimo svaki dan.

- Molim vas, uđite. Možda vam u toplom proradi pamćenje.

- Odlično! A ima li tu koji doktor? - Ja sam liječnik.

Ulazimo u ordinaciju. Unutra je toplo, ali starica ne skida kapuljaču, a ruke i dalje drži u džepovima.

- Vi!? Ne izgledate mi kao doktor.

- Da nije, možda, Normabel?

- Zašto?

- Nor … Ne, ne, nije to!

- Lorsilan, Praxiten, Helex? - Nije, nije ništa od toga. Na vrh jezika mi je … Zove se nekako matematički! - Matematički!? - Je … E, sjetila sam se! Zove se PUTA ANA PUTA! - Puta Ana puta!? - Da. Baš tako. - Lijek s takvim imenom ne postoji. - Kako ne postoji, a ja ga uzimam godinama!? - Niste vi to dobro pročitali. - Gospodine doktore, ja jesam stara, ali nisam nepismena. Završila sam osmoljetku s vrlo dobrim! Dajte mi komad papira i olovku! Zarumenila se još više i napokon ruke izvadila iz džepova. Pružih joj notes i kemijsku olovku. Nakon desetak sekundi vrati mi blokić i pisaljku. Na prvom listu je drhtavim rukopisom, velikim tiskanim slovima, pisalo: XANAX. - Xanax! - Je l' sad vidite da sam u pravu! PUTA - ANA - PUTA! To je to! Uzimam ga od devedeset osme. I ne morate se stidjeti: ja znam da ima mnogo lijekova i za očekivati je da zaboravite kojeg. A ni vi niste više u cvijetu mladosti. - Imate li zdravstvenu?

(dutasterid/tamsulozinklorid) kapsule

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

*Nije stvarni prikaz kapsule

(dutasterid/tamsulozinklorid) kapsule

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

TEHNO L O G IJA U ME D I C INI

Zbrinjavanje bolesnika s jetrenim zatajenjem jetrenom dijalizom (mars®) Dr. sc. Ivana Mikolašević, dr. med., specijalist interne medicine, Zavod za gastroenterologiju KBC-a Rijeka ivana.mikolasevic@gmail.com

anas razlikujemo tri oblika zatajenja jetre: akutno zatajenje (eng. acute liver failure; ALF) kroničnu dekompenzaciju terminalne bolesti jetre (eng. end stage liver disease) i acute-on-chronic liver failure (ACLF). Akutno zatajenje jetre karakterizirano je naglom i masivnom nekrozom jetre (gubitkom velikog broja jetrenih stanica; 80-90%) i ono označava gubitak svih funkcija jetre (sinteteske, metaboličke i ekskretorne), a razvija se tijekom kratkom vremenskog razdoblja. ALF dovodi do razvoja ikterusa, koagulopatije i encefalopatije te je često udružen s višeorganskim zatajenjem i smrtnim ishodom. ALF se uvijek pojavljuje bez preegzistentne bolesti jetre. Etiološki čimbenici ALF-a su toksični, virusni, metabolički, vaskularni i maligni. U odraslih su najčešći uzroci lijekovi i virusni hepatitisi. S obzirom na vrijeme pojave encefalopatije, danas razlikujemo hiperakutan ALF koji se razvija tijekom 7 dana (pojava encefalopatije 7 dana od pojave prvih simptoma), akutan koji se razvija za 8-28 dana (pojava encefalopatije 8-28 dana od pojave prvih simptoma) i subakutno zatajenje jetre koje se razvija tijekom 8-12 tjedana (pojava encefalopatije unutar 8-12 tjedana od pojave prvih simptoma). No, bitno je istaknuti da je najvažniji prognostički čimbenik etiologija ALF-a, a ova podjela slabo korelira s prognozom bolesti i hiperakutno zatajenje jetre (najčešće uzrokovano paracetamolom ili ishemijom) može imati bolju prognozu od subakutnog zatajenja jetre. Utvrđivanje etiologije ALF-a važno je ne samo kao prognostički čimbenik, već i zato jer poznavanje etiologije utječe na primjenu specifičnog liječenja. Zavisno o uzroku ALF-a, u oko trećine bolesnika možemo djelovati konzervativnim mjerama liječenja, no u mnogih je bolesnika transplantacija jetre jedina koja omogućuje preživljenje. ACLF je pojam koji označava akutno pogoršanje jetrene funkcije u bolesnika s od ranije poznatom ili nepoznatom kompenziranom cirozom jetre. Posljednjih godina velika se pozornost posvećuje terminu ACLF koji je prepoznat kao zaseban oblik zatajenja jetre udružen s od prije poznatom ili nepoznatom kompenziranom cirozom jetre. Praćen je visokom smrtnošću bez takozvanih liver support system devices i/ili transplantacije jetre. Prema definiciji radne grupe Američkog (eng. American Association for the Study of Liver Disease– AASLD) i Europskog udruženja za bolesti jetre (eng. European Association for the Study of the Liver – EASL), ACLF se označava kao akutno pogoršanje preegzistentne kronične bolesti jetre, najčešće povezane s nekim precipitirajućim faktorom i udružene s visokim tromjesečnim mortalitetom zbog multiorganskog zatajenja. Kronična jetrena

insuficijencija javlja se u kontekstu ciroze jetre različitih uzroka, a najčešće kao posljedica kroničnog etilizma, kronične hepatitis B i C virusne infekcije, autoimunih bolesti jetre i nealkoholnog steatohepatitisa. Tijekom zatajenja jetre (bilo kojeg uzroka) dolazi do nakupljanja brojnih hidrofobnih (hidrofobne žučne kiseline, nekonjugirani bilirubin, prostaciklin itd.) i hidrofilnih (amonijak, laktati, konjugirani bilirubin, aromatske aminokiseline) tvari u organizmu. U liječenju bolesniku s zatajenjem jetre danas koristimo farmakološke i druge konzervativne i suportivne metode, transplantaciju jetre, a kao „most“ do transplantacije ili kao konačna metoda liječenja dostupni su nam takozvani „liver support system devices“ ili aparati za „dijalizu jetre“ (MARS® i Prometheus®“).

Nadomještenje jetrene funkcije U sklopu zbrinjavanja bolesnika s jetrenim zatajenjem tijekom infektivnih bolesti (akutni fulminantni hepatitis, multiorgansko zatajenje tijekom sepse te trovanje gljivama), akutnog zatajenja jetre uzrokovanog lijekovima i hepatotoksinima te akutnog zatajenja jetre u sklopu autoimunih i metaboličkih bolesti jetre, kao i zatajenja jetre u sklopu akutizacije kronične bolesti jetre (eng. acute on chronic liver failure, ACLF) na Klinici za internu medicinu KBC-a Rijeka dostupan je jedan od potpornih jetrenih uređaja koji služi za nadomještanje jetrene funkcije postupkom hemofiltracije. Provodi se tzv. MARS (eng. Molecular Adsorbents Recirculating System) postupkom u trajanju od tri dana (pojedini tretman traje 8 sati). U tom vremenu se bolesnik upućuje na transplantaciju ili se čeka poboljšanje jetrene funkcije. Cilj je stabilizirati pacijenta sa zatajenjem jetre dok se čeka na njezin oporavak ili da donirani organ bude dostupan. Kod nekih bolesnika sa zatajenjem jetre „jetrena dijaliza“ može predstavljati završno liječenje, dok kod drugih služi kao „most“ do transplantacije jetre. Ovaj postupak omogućuje odstranjivanje tvari vezanih na vodu i proteine. Njime se istovremeno provodi „jetrena dijaliza“ i „bubrežna dijaliza“, što je važno za bolesnike s jetrenim zatajenjem, budući da oni često razvijaju i bubrežno oštećenje - hepatorenalni sindrom. Konačno, istovremenom primjenom „jetrene“ i „bubrežne“ dijalize omogućuje se i otklanjanje dijela proupalnih citokina u sklopu sindroma sustavnoga upalnog odgovora kakav viđamo kod ovih bolesnika. Jetrena dijaliza (MARS sustav) je dostupna, osim u KBC-u Rijeka i na Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

MARS sustav. Desno je MARS-Flux filter, u sredini su kolone ugljena (nevezani aktivni ugljen – diaMARS AC 250) i anionskog izmjenjivača – smole (diaMARS IE 250), a lijevo diaFlux filter s niskoprotočnom membranom koji se nalazi na Prismaflex monitoru.

Kao što je već navedeno, inicijalno tijekom zatajenja jetre dolazi do nakupljanja brojnih hidrofobnih tvari (hidrofobne žučne kiseline, nekonjugirani bilirubin, prostaciklin itd.) i hidrofilnih tvari (amonijak, laktati, konjugirani bilirubin, aromatske aminokiseline).

Princip rada MARS sustava Žučne kiseline su dobar primjer hidrofobnih molekula vezanih za albumine, koje se nakupljaju u slučaju zatajenja jetre bilo koje etiologije. U visokim koncentracijama one djeluju citotoksično i nakupljajući se u hepatocitima izazivaju njihovu apoptozu i nekrozu, dok povišene plazmatske koncentracije žučnih kiselina uzrokuju pruritus. Dijalizom je moguće odstraniti tvari koje nisu vezane za proteine (hidrofilne tvari), dok one vezane za proteine (albumine) nije moguće odstraniti postupcima klasične dijalize bilo pomoću intermitentnih ili kontinuiranih metoda. S druge strane, s pomoću metoda „albuminske dijalize“ postiže se balans i hidrofobnih tvari. U MARS sustavu krv se dijalizira preko membrane koja nije propusna za albumine i molekule s molekulskom masom većom od 60 kD, odnosno preko MARS-Flux filtera prenose se tvari topive u vodi i one vezane na proteine. Humani serumski albumini kontinuirano se „čiste“ naknadnim prolaskom kroz kolone ugljena (nevezani aktivni ugljen – diaMARS

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

AC 250) i anionskog izmjenjivača – smole (diaMARS IE 250). DiaMARS AC 250 uklanja male molekule nepolarnih spojeva, a diaMARS IE 250 uklanja molekule iona (bilirubin). Tvari koje su topive u vodi (npr. amonijak, ureja, kreatinin) odstranjuju se prolaskom kroz drugi filter koji sadržava niskoprotočnu membranu (efektivne površine 1,8m2), dodatno se postiže regulaciju tjelesnih tekućina, elektrolita i acidobaznu ravnotežu, a istovremeno se albumini ne gube (slika).

Indikacije za primjenu jetrene dijalize (MARS) Indikacije za primjenu sustava za potporu jetrene funkcije kao što je to MARS uključuju akutno zatajenje jetre, akutno pogoršanje otprije poznate ili nepoznate kompenzirane bolesti jetre, te dekompenziranu cirozu jetre. Ovaj sustav možemo primijeniti kod bolesnika s dekompenziranom cirozom jetre ako se ovo stanje dodatno komplicirana s progresivnom žuticom (bilirubin >250µmol/L koja ne reagira na standardnu terapiju nakon tri dana), jetrenom encefalopatijom stadija 3 (somnolencija do stupora) ili stadija 4 (koma), te bubrežnim zatajenjem (hepato-renalni sindrom). Također, jetrenu dijalizu možemo primijeniti u slučaju kolestatskih bolesti jetre koje su karakterizirane intraktabilnim pruritusom.

ZAKLJUČAK Primjenom trenutno dostupnih liver support system devices učinkovito se uklanjaju tvari vezane za proteine, kao i one topive u vodi. Primjena povoljno djeluje na smanjenje encefalopatije i hiperbilirubinemije te na poboljšanje bubrežne funkcije kod bolesnika s kroničnom dekompenziranom cirozom jetre. Također, smanjuje pruritus kod bolesnika s kolestatskim bolestima jetre. No, s obzirom na nedostatak većih, randomiziranih i kontroliranih istraživanja, za sada možemo reći da nema dovoljno dokaza da povećava „transplant free survival“. U dijela bolesnika s ALFom i ACLF-om može poslužiti kao „most“ do transplantacije. S druge strane, u dijela bolesnika s ACLF-om i ALF-om može poslužiti kao potporna terapija do oporavka vlastite jetre. Svakako, kod bolesnika s ACLF-om i onih s ALF-om, ako se nakon tri tretmana s MARS-om tijekom tri dana ne oporavi jetrena funkcija, svakako treba razmotriti mogućnost transplantacije jetre. Daljnja istraživanja i tehnološki napredak pomoći će nam da razvijemo tehnologiju koja će utjecati i na imunološki sustav bolesnika sa zatajenjem jetre. Danas još jedino transplantacija jetre omogućava izlječenje velikog broja bolesnika s ALF-om, ACLF-om i onih s kroničnom dekompenziranom cirozom jetre.

ZANIM L JIVE L IČNOSTI

Humanitarac i politički sumnjivac u svim državama

Liječnik koji danas ima ulicu u Zagrebu Piše: Ivica Vučak

Najdulja ulica novozagrebačkog naselja Remetinca imenovana je 1996. godine po dr. Luji Naletiliću koji je u njoj, u kući broj 2, živio od 1937. i u njoj imao svoju liječničku ordinaciju.

Djetinjstvo i školovanje Rođen je u Mostaru u obitelji Cvjetka i Jelke Naletilić rođ. Benco, a poslije su živjeli u selu Lise. Teška upala pluća u srednjoškolskim godinama zbog koje mu je u roditeljski dom liječnik morao dolaziti iz tridesetak kilometara udaljenog Mostara možda je bila klica njegove kasnije odluke o izboru profesije. Pripadao je generaciji mladića čije je gimnazijsko školovanje bilo prisilno prekinuto izbijanjem svjetskog rata i unovačenjem u austrougarsku vojsku. U prvom razdoblju bio je na Rabu, a poslije u Mađarskoj.

Dr. LUJO NALETILIĆ (Mostar, 28. 10. 1896. - Zagreb, 2. 5. 1972.)

Teška upala pluća u srednjoškolskim godinama zbog koje mu je u roditeljski dom liječnik morao dolaziti iz tridesetak kilometara udaljenog Mostara, možda je bila klica njegove kasnije odluke o izboru profesije

Sedmi razred gimnazije 1914/1915. završio je u Gospiću. Nakon završenog pripravnoga tečaja za učenike „koji su s uspjehom svršili u školskoj godini 1914/1915. pretposljednji razred, a u školskoj godini 1915/1916. bili u vojničkoj službi“, izašao je 21. lipnja 1916. na ispit zrelosti. Dobio je ocjenu „zreo većinom glasova“ za pohađanje sveučilišnih nauka. Zatim je vraćen u vojsku do 1918. Temeljem odredbe po kojoj se svima vojnim obveznicima maturantima odobrava upis na fakultet zatražio je dopust i na novootvorenome Liječničkom fakultetu u Zagrebu studirao od 4. siječnja 1918. do 13. listopada 1921. Primao je stipendiju Hrvatskog društva „Napredak“ u Sarajevu od prvog do četvrtoga semestra, a u petom je primao stipendiju hercegovačke Zemaljske vlade od 5000 kruna godišnje. Nakon prvog strogog ispita položenoga u

Zagrebu 29. srpnja 1921. nastavio je, od zimskog semestra 1921/1922. do ljetnog semestra 1923. studij medicine u Beču, primajući godinu dana državnu stipendiju. U Beču je položio drugi (13. lipnja 1923.) i treći strogi ispit (31. ožujka 1924.) te promoviran 7. travnja 1924. Od svibnja 1924. stažirao je u Državnoj bolnici u Sarajevu, a 1925. proveo je pet tjedana na vojnoj vježbi u Oficirskoj školi u Sarajevu.

Do pacijenata i na konju U listopadu 1925. imenovan je kotarskim liječnikom u Duvnu. Želja mladog liječnika za radom u zabačenom gradiću na tisću metara nadmorske visine, u jednom od onih mjesta u kojima su činovnici služili uglavnom po kazni, budila je sumnju u Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu na moguću političku misiju. Ujedno je dr. Naletilić bio i kotarski liječnik u Posušju (kotar Ljubuški), kamo je putovao jednom tjedno radi ambulante. Honorarno je, od 29. listopada 1925. do 23. listopada 1928., bio liječnik Okružnog ureda za osiguranje radnika. Na potezu od 90 kilometara, od Mostara do Duvna, nije bilo uopće zdravstvene službe. Bilo je dana koje je čitave provodio pješačeći ili jašući na konju do pacijenata preko snježnih planina i vrleti. U nekim je prigodama morao bježati pred vukovima koji su u čoporima zavijali po šumama. Radeći u teškim okolnostima imao je pred očima djelo „oca Hercegovine“ fra Didaka Buntića koji je hercegovačke seljake opismenjavao i upućivao u naprednije voćarstvo i poljodjelstvo, poticao uzgoj i pravedniji otkup duhana, navodnjavanje poljâ i izgradnju

ZANIM L JIVE L IČNOSTI

putova, a u godinama gladi tijekom Prvoga svjetskog rata osigurao u Slavoniji i Srijemu prihvat i smještaj za oko 17.000 glađu ugrožene hercegovačke djece. Dr. Naletilić je bio u deputaciji Duvnjaka koja se uputila u Beograd tražeći, u prigodi obilježavanja 1000. obljetnice stvaranja hrvatskog kraljevstva, preimenovanje Duvna u Tomislavgrad, što je kralj Aleksandar i odobrio 1925. godine. Državni stručni ispit položio je u Beogradu 1928. godine. Kao član Hrvatske seljačke stranke predvodio je u kolovozu 1928. Duvnjake na pogreb Stjepana Radića u Zagrebu, a po povratku dočekao ga je dekret o otpustu iz državne službe.

Liječnik pred vratima Zagreba Javio se u studenom 1928. na natječaj za liječnika Uzadružene zdravstvene općine Sv. Klara sa sjedištem u Remetincu. Činile su je općina Stupnik (kotar Samobor), općina Odra (kotar Velika Gorica) i općine Sv. Klara, Brezovica i Remetinec (kotar Zagreb). S njim je u novu sredinu doputovala i supruga Slavka Lovrić, rođena 4. kolovoza 1906. u Tuzli, s kojom se vjenčao 5. listopada 1927. u stolnoj crkvi u Sarajevu. Siromašniji seljaci gotovo nisu tražili liječnika, a bogatiji su odlazili renomiranim liječnicima u Zagreb. Prvi pacijenti bili su mu Romi, čije se veliko naselje prostiralo južno od Save. Oni nisu imali novaca za posjet privatnim ordinacijama u Zagrebu, a žandari koji su stražarili na mitnicama nisu im dopuštali ulazak u grad. Postupno su u njegovu ordinaciju dolazili i bolesnici ne samo iz Velike Gorice, Jaske i Samobora nego i iz bivših kotareva Pisarovina, Sv. Ivan Zelina, Dugo Selo, pa i iz Zagorja. Obavljao je male kirurške zahvate, sanirao prijelome kostiju, vadio zube, vodio trudnoće i porode, ponekad morao učiniti i kraniotomiju. Na suzbijanju zoonoza, endemski prisutnih u selima južno od Save, surađivao je dr. Franom Mihaljevićem iz Zarazne bolnice u Zagrebu. Pregledavao je i cijepio školsku djecu, obavljao zdravstveni nadzor škola, trgovina i gostionica. Sudjelovao je u tečajevima, predavanjima i filmskim projekcijama koje su provodili Higijenski zavod i Škola narodnog zdravlja. Organizirao je izgradnju zdenaca drže-

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

Obitelj i prijatelji na promociji kćeri Ognjane na Medicinskom fakultetu 1968. ći da se protiv tifusa i dizenterije uspješnije bori zdravom i čistom vodom za piće nego lijekovima. Pri utemeljenju Sekcije Savske banovine Udruženja općinskih liječnika Jugoslavije 30. siječnja 1932. u Zagrebu izabran je zamjenikom člana odbora. Pristupio je Zboru liječnika 1933. Od 1934. bio je ugovorni liječnik Središnjeg ureda za osiguranje radnika (SUZOR) za područje bivše uzadružene zdravstvene općine Sv. Klara. Nije glasovao na izborima u vrijeme diktature generala Pere Živkovića premda je znao da slijedi kazna – otpuštanje iz službe ili premještaj. Njegov premještaj u Pakračku Poljanu ban je opozvao na zahtjev delegacija pacijenata koja je u Banske dvore donijela listu s više tisuća potpisa žitelja upravnih općina Stupnik, Brezovica, Sveta Klara i Odra. Slično tome je ban Banovine Savske dr. Ivo Perović, primivši predstavku žiteljstva, opozvao je Naletilićev premještaj iz Remetinca u Markuševec. U kući napravljenoj 1937. u Blatu, u kojoj je živio sa suprugom i tri kćeri. imao je i ordinaciju. U njoj je nastavio raditi i po izbijanju rata. Tu je skrivao nekoliko dana 1941. godine istaknutog komunista Ivan Krndelja, rođenoga u Bliznacima pokraj Mostara,

poslije zatvorenog u Kerestincu, kojega su ustaške vlasti strijeljale su 17. srpnja 1941. na Dotrščini u Zagrebu. Neko je vrijeme u Naletilićevoj kući stanovao njemački časnik, zapovjednik jedinice koja je čuvala Savski most. Ponekad su, uz redovite pacijente u čekaonici, sjedili njemački vojnik iz nedaleke mitnice na južnom ulazu u grad i oboljeli partizan koji se zbog liječenja skrivao u svom selu u okolici. Vojnu dužnost u trajanju od četiri tjedna u Glavnoj vojnoj bolnici u Zagrebu dr. Naletilić je 1942. obavljao bez vojničkog čina i u civilnom odijelu. Zbog dezertiranja s 15-dnevne vojne vježbe u Lukavcu u Bosni dospio je 1943. godine pred vojni sud, ali je općom amnestijom pomilovan. Odazvao se velikoj akciji spašavanja partizanske djece iz logora koju je predvodila gđa Diane Obexer Budisavljević, supruga predstojnika Kirurške klinike u Zagrebu prof. Julija Budisavljevića. Iz Dječjeg prihvatilišta u Zavodu za odgoj gluhonijeme djece u Zagrebu primio je 22. listopada 1942. „na odgoj i opskrbu“ u svoju obitelj sedmogodišnjeg dječaka. Dokument o predaji Radovana Žigića iz Nove Krivaje kod Virovitice u skrb dr. Naletiliću potpisao je prof. Kamilo Brösler, nadstojnik Odsjeka brige za obitelji i djecu Odjela družtvovnog osiguranja,

ZANIM L JIVE L IČNOSTI

zaštite i skrbi Ministarstva udružbe NDH. Radovan je u novoj obitelji ostao do svoje 15. godine kada je, nakon svršetka rata, po njega došao stric i odveo ga u njihovo selo. Početkom svibnja 1945., nakon svršetka rata i promjene države, bio je Naletilić uhićen pod optužbom „suradnje s okupatorom“. Rekviriran mu je, i nikad nije vraćen, automobil „Mercedes 170 V“ što ga je, kupljenog pred sam početak rata, čuvao tijekom čitavog rata, konzerviranoga i sakrivenoga u slami. Naletilić je odveden u logor na Kanalu u Zagrebu (dio grada na kojem je sada Autobusni kolodvor), a od većeg stradanja spasio ga je njegov bratić Stanko Naletilić, general JNA. Nastavio je raditi u svojoj ordinaciji, jer nije bio otpušten iz službe, no bez naknade „zbog budgetskih nemogućnosti“. Njegova deportacija iz Remetinca u Hercegovinu 1946. godine spriječena je prikupljanjem više tisuća potpisa. Poslije je Naletilić postao namještenik Gradske poliklinike kotara Zagreb. Radio je i u Domu zdravlja željezničara. Reor-

ganizacijama službe opće medicine u Zagrebu uključen je u Dom zdravlja „Donji grad“ pa Dom zdravlja „Trnje“. Zdravstvena stanica „Remetinec“ formirana je 1955., a iz nje je izrastao Dom zdravlja „Remetinec“. U znak priznanja dugogodišnjem požrtvovnom radu na razvitku i unaprjeđenju zdravstvene zaštite te izobrazbi liječnika opće medicine, predao je dr. Danimir Bartolović, ravnatelj DZ-a „Remetinec“, 26. listopada 1970. umirovljenome Naletiliću Povelju počasnog člana Udruženja liječnika opće medicine Jugoslavije. Zbog srčanih poteškoća Naletilić je zadnjih godina odlazio u Opatiju, a umro je u 76. godini. Poštujući pokojnikovu želju, prijatelji su, umjesto za vijence, dali prilog humanitarnim ustanovama. U ime djelatnika DZ-a „Novi Zagreb“ predložio je 15. ožujka 1993. dr. Krešimir Hunski davanje Naletilićevoga imena ulici u kojoj je niz desetljeća radio, što je 1996. i prihvaćeno, u prigodi stote obljetnice njegova rođenja.

Maturant Naletilić (sjedi) u vojničkoj odori 1916. godine

娀䤀嘀伀吀䨀䔀倀唀吀伀嘀䄀一䨀䔀⸀ 唀娀䤀嘀䄀䨀吀䔀唀嘀伀娀一䨀䤀⸀⸀⸀ 嘀

嘀

䈀䤀䰀伀䜀䐀䨀䔀唀匀嘀䤀䨀䔀吀唀⸀

匀倀䰀䤀吀簀刀䤀䨀䔀䬀䄀簀娀䄀䐀䄀刀簀娀䄀䜀刀䔀䈀簀䐀唀䈀刀伀嘀一䤀䬀簀伀倀䄀吀䤀䨀䄀簀倀唀䰀䄀簀刀伀嘀䤀一䨀

眀眀眀⸀爀攀渀琀愀挀愀爀氀愀猀琀洀椀渀甀琀攀⸀栀爀簀椀渀昀漀䀀爀攀渀琀愀挀愀爀氀愀猀琀洀椀渀甀琀攀⸀栀爀簀 ⬀㌀㠀㔀㈀㄀㐀㐀㐀㈀㈀㈀

www.servier-oncology.com www.servier.hr LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

ONCO CORP AD C1 2016 - 17. Kolovoz 2016.

Medicina

u svemiru Piše: Branimir Krtalić, stud. med.

Moramo li ponovno polagati ili obnavlja ti etičko-moralnoepistemiološku eklek tičku, modificiranu Hipokratovu prisegu poput licence za rad, poštivati saluto genezu zdravoga tijela i uma, poštivati stepenište hijerarhije, ili se prepustiti sti hijskom običajnom pravu na koje se citiramo jer nema drugog zakonskih okvira

Prošlo je tek malo više od pola stoljeća otkako je Yuri Gagarin postao prvi čovjek u svemiru. Danas su radovi na razvoju tehnologije potrebni za ostvarenje svemirskog turizma, kolonizacije Marsa i sličnih ideja, već u punom zamahu. Pokretači i glavni promotori takvih ogromnih pothvata su ekscentrični milijarderi poput Richarda Bransona i Elona Muska. Osim proizvodnje prikladnih letjelica, druge važne prepreke o kojima se u medijima govori su pronalazak planeta s uvjetima pogodnima za život i sama (ne)mogućnost prosječne osobe da si sve to priušti. U svemu tome možda se prerijetko postavlja bitno pitanje – što će dugoročni boravak u uvjetima toliko različitima od Zemlje učiniti ljudskom tijelu i umu? Nekoć egzotična problematika koja prosječnu osobu, pa ni prosječnog liječnika, nije budila noću postaje sve značajnija i za medicinsku struku i za one koji se zamišljaju kako jednog dana poput Gagarina uživaju lebdeći u svemiru i gledaju Zemlju iz potpuno nove perspektive.

Odlazak sa Zemlje Prepreka koje se moraju svladati za uspješan odlazak u svemir ne nedostaje. Prije svega, vlada ili privatne tvrtke trebaju posegnuti duboko u džep. Sudeći po izvještajima NASA-e, prosječna svemirska misija košta oko 1,5 milijardi dolara. Nadalje, samo visokoobrazovani kadrovi se razmatraju za obavljanje kompleksnih poslova na svemirskim letjelicama, pa valja i pribaviti jedan, ako ne i dva doktorata iz područja poput medicine i strojarstva. Osim toga, tu je i „sitni“ problem uspješnog završetka zahtjevnog dvogodišnjeg obučavanja za astronaute. U hipotetskom

trenutku kada su sve te prepreke uspješno svladane, sljedeći je veliki problem u izvedbi svemirskog putovanja ekstremno velike linearne sile koje djeluju zbog ubrzanja pri polijetanju ili zbog usporenja pri slijetanju. Sile ubrzanja mogu biti i do 9 puta veće od Zemljine sile teže i traju po nekoliko minuta, što najviše utječe na najpokretljiviji dio našeg tijela – krv. Pri sili 9 puta većoj nego na Zemlji, tj. sili od 9G, velike bi se količine krvi premjestile u noge pri stojećem ili sjedećem položaju, uzrokujući tako gubitak svijesti kroz nekoliko sekunda. Nakon dužeg trajanja takvog stanja, što je i slučaj s uzletom svemirske letjelice, nastupila bi smrt. Kako su inženjeri doskočili ovom problemu? Tako što se nasloni sjedala mogu prilagoditi kako bi se sila ravnomjerno rasporedila, pri čemu astronauti osjećaju silu od „samo“ 3G, što je ipak podnošljivo za osobu treniranu za ovakve, specifične uvjete. S druge strane, potrebno je usporavati kroz putanju od preko 15 000 kilometara kako bi se izbjegle sile usporavanja zbog kojih bi se velike količine krvi slile u intrakranijske krvne žile. Fiziološki otpor povećanju tlaka u tim žilama pruža cerebrospinalni likvor, ali s porastom negativnih G eventualno bi došlo do rupture intracerebralnih žila i kobnih posljedica.

Bestežinske poteškoće Nasuprot uobičajenom vjerovanju da u svemirskim letjelicama nema sile teže, okolna nebeska tijela i dalje privlače putnike, ali jednako privlače i letjelicu, zbog čega dolazi do tzv. bestežinskog stanja. Ako se radi o kratkom boravku u takvim

ME D I C INA U EKSTREMNIM UVJETIMA

uvjetima, ne postoje veće posljedice po tijelo, mogu se javiti mučnina, premještanje tjelesnih tekućina i smanjenje fizičke kondicije uslijed smanjene fizičke aktivnosti. Mučnina traje samo nekoliko dana, a mogući mehanizam nastanka jest manjak proprioceptivnih signala koji se inače registriraju u centru za ravnotežu zbog sile teže. U bestežinskom stanju nema normalnog hidrostatskog tlaka pa se tjelesne tekućine poput krvi preraspodjeljuju iz nižih dijelova tijela u više. Povećanje intrakranijskog tlaka uslijed preraspodjele tekućine mogući je uzrok i promjenama poput edema papile vidnog živca zbog kojih su opažene smetnje vida tijekom dugotrajnih letova. Najčešće se javlja dalekovidnost. Zanimljivo je da iz nepoznatog razloga smetnje češće nastaju u desnom oku nego u lijevom i da su muškarci češće pogođeni nego žene. Uz povišenje intrakranijskog tlaka navode se kao drugi mogući uzroci smetnjama vida i izloženost povećanoj koncentraciji CO2 te povećan unos soli hranom. Ponukani time istraživači u NASA-i započeli su potragu za neinvazivnim metodama mjerenja intrakranijskog tlaka, od čega korist imaju i „prizemljeni“ bolesnici, npr. oni oboljeli od hidrocefalusa. Neinvazivnim mjerenjem izbjegava se neugodno mjerenje putem intraventrikularnog katetera. Zasad je u kliničkim studijama najveću točnost pokazala tehnologija temeljena

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

Boravak u bestežinskom stanju za sobom nosi brojne posljedice po ljudski organizam: dolazi do premještanja tjelesnih tekućina zbog čega raste intrakranijski tlak, pojave mučnine, smanjenja volumena krvi i mase eritrocita, pada mišićne snage, osteoporoze…

na ultrazvuku, TDTD (Two-Depth Transorbital Doppler). Donekle je slična sfigmomanometru, uobičajenom tlakomjeru. Primjenjujući pritisak na meko tkivo oko očiju istovremeno se Doppler ultrazvukom mjeri protok krvi u intrakranijskom i ekstrakranijskom odsječku a. ophtalmice. Jednak protok u tim odsječcima sugerira kako je tlak kojim djelujemo izvana jednak intrakranijskom tlaku. Zapaženo je kako se s produljenim boravkom u bestežinskom stanju smanjuje volumen krvi i mase eritrocita, pada mišićna snaga i maksimalan srčani rad te nastaje osteoporoza zbog gubitka kalcija, fosfata i koštane mase; sve redom promjene slične onima opaženim kod nepokretnih bolesnika. Po povratku astronauta na Zemlju se najbolje vide posljedice ovoga tzv. dekondicioniranja te su potrebni mjeseci rehabilitacije da se povrati puna radna sposobnost. Gubitak koštane mase predstavlja ozbiljan rizik od fraktura, posebno u slučaju hitnog prizemljenja letjelice. Čak ni intenzivno svakodnevno vježbanje tijekom boravka u be-

stežinskim uvjetima nije potpuno spriječilo navedene promjene, što je navelo znanstvenike na pokušaj razvoja umjetnog gravitacijskog polja unutar letjelice. To bi se postiglo smještanjem astronauta sat vremena dnevno u centrifugu, stroj koji se brzo rotira oko središnje osi pritom proizvodeći silu od 2 do 3 G. Jednostavnija je i jeftinija alternativa koja se trenutno ispituje jednaka liječenju osteoporoze: korištenje malih doza bisfosfonata profilaktički uz pravilnu prehranu i redovito vježbanje, što zasad pokazuje ohrabrujuće rezultate. Ipak, time se ne rješavaju drugi problemi poput smanjenja maksimalnog srčanog rada.

Zrak i zračenje u vakuumu Prikladan sastav zraka unutar letjelice je ključan, osobito na dugotrajnim letovima. Potrebno je postići delikatnu ravnotežu između CO2 i O2 koja neće naštetiti astronautima. U prošlosti se koristila atmosfera od čistog kisika pri tlaku od 260 mmHg, što je uzrokovalo dva velika

problema. Prvi je bio povišenje rizika od požara, a drugi su plućne atelektaze. Naime, u slučaju začepljenja bronha mukoznim čepom brže će doći do resorpcije čistog kisika nego miješanog zraka, pa se danas dodaje i dušik kako bi omjeri plinova u zraku bili sličniji onima na Zemlji. Nositi dovoljno zraka za višemjesečne letove nije praktično pa se nastoji pronaći povoljan način recikliranja zraka u letjelici. Predloženi modeli su elektroliza vode za dobivanje kisika i korištenje algi koje bi stvarale kisik u procesu fotosinteze, ali potpuno zadovoljavajući sustav još nije konstruiran. Na ISS-u (International Space Station) se trenutno koristi model elektrolize vode koji se napaja strujom dobivenom iz solarnih ploča veličine nogometnog terena. Opasnost od zračenja je također velika glavobolja za NASA-u. Izračunano je da bi i najkraći izlet do Marsa rezultirao zračenjem ekvivalentne doze od 0,66 sieverta, a duži boravci bi bili katastrofalni zbog kumulativnog oštećenja i zbog iznimno visokog rizika od karcinogeneze. Za usporedbu, normalna dnevna radijacijska doza na Zemlji iznosi 10 mikrosieverta zahvaljujući Zemljinom magnetskom polju i atmosferi koji propuštaju minimalne doze Sunčevog ionizacijskog zračenja. Trenutno se istražuje novi materijal – hidrogenirani BNNT (boron nitride nanotubes) koji odlično upija zračenje, a dovoljno je lagan i fleksibilan da se od njega može napraviti svemirsko odijelo.

Psiha svemirskih putnika Mnogostruke su implikacije višegodišnjeg interplanetarnog leta. Provoditi 24 sata dnevno s istom skupinom osoba u razmjerno skučenom prostoru može imati razne negativne posljedice. Tijekom 2010. i 2011. godine u Rusiji je izveden eksperiment u kojem je šest dragovoljaca zatvoreno u simulacijsku letjelicu na 17 mjeseci, koliko bi mogao trajati put do Marsa; četvero osoba pokazalo je određene psihičke promjene. Jedna osoba je razvila blagu depresiju, druga je imala smanjenu pozornost zbog kronične neispavanosti, treća je počela učestalo drijemati u vremenu predviđenom za budnost, a četvrta se nekako privikla na 25-satni cirkadijani ritam, zbog čega je svakih 12 dana bila u raskoraku s ostatkom posade, što se tiče budnosti i sna. Unatoč pažljivom probiru, nije moguće isključiti veliku interindividualnu razliku kada je u pitanju podnošenje dugotrajne izolacije. Psihosocijalni

Psihosocijalni stresori u svemiru su brojni: astronauti su pod povećalom javnosti i prati se svaki njihov korak, izolirani su od zbivanja na Zemlji i odvojeni od svoje obitelji

stresori su brojni. Astronauti su pod povećalom javnosti i prati se svaki njihov korak, izolirani su od zbivanja na Zemlji i odvojeni od svoje obitelji. Dovoljno je samo pomisliti kako se osjećao Mike Fincke, donedavni rekorder po duljini trajanja boravka u svemiru, koji je propustio rođenje vlastitog djeteta ili njegov kolega Daniel Tani kad su mu sa Zemlje javili da mu je majka poginula u prometnoj nesreći. Velika je uloga osoblja zaposlenog u kontroli leta koje rješava neizbježne konflikte i smanjuje tenzije među članovima posade. Međutim, vrijeme potrebno da poruka stigne od Zemlje do Marsa iznosi nekoliko minuta, onemogućujući komunikaciju u realnom vremenu. U takvim uvjetima usporene komunikacije sa Zemljom, posada bi bila više-manje prepuštena sebi kad je u pitanju rješenje sukoba. Zanimljiva ideja je stvaranje softvera koji bi uočio suptilne promjene u izrazima lica i sugerirao moguća rješenja za smirivanje situacije. Jedna od poteškoća svemirskog letenja s kojom se mogu poistovjetiti i medicinari je manjak i loša kvaliteta sna, što je također štetno za sveukupno mentalno zdravlje čovjeka. Naime, astronauti tijekom misija spavaju dva sata manje nego na Zemlji, unatoč uzimanju lijekova za spavanje. Uzrok se može pripisati poremećaju cirkadijanog ritma zbog promjenjivih uvjeta osvjetljenja, buci uređaja i ventilatora te zadacima koji često iskrsnu u vremenu predviđenom za spavanje. Nedostatno spavanje zapravo počinje već tijekom posljednjeg treninga tri mjeseca prije polijetanja, što upućuje na neke dodatne mehanizme nesanice. Ipak, nije sve tako crno kad su u pitanju psihološki fenomeni svemirskog leta - pri povratku na Zemlju putnici su iskazivali pojačane osjećaje uspjeha, poštovanja ljudi i prirode te duhovnosti.

ME D I C INA U EKSTREMNIM UVJETIMA

Lijekovi su još jedna problematična kategorija, jer bi dugotrajne misije 'nadživjele' rok njihova trajanja. Kao moguće rješenje nameće se stvaranje lijekova po potrebi iz osnovnih supstanci Liječnici u svemiru Uzimajući u obzir sve navedene komplikacije letenja, ne čudi da se u NASA-i pri odabiru kandidata posebno cijene liječnici s iskustvom u hitnoj medicini. Izazovi liječenja u svemiru veliki su te zahtijevaju iznimne vještine liječnika, kao i naprednu tehnologiju. Posebno su bitni uređaji za minimalno invazivne zahvate jer u bestežinskom stanju rane sporije cijele i teže je kontrolirati krvarenje. Važnu ulogu u zahvatima možda će imati i telemedicina, gdje bi se uz pomoć robota dio liječenja mogao kontrolirati sa Zemlje. Lijekovi su još jedna problematična kategorija, jer bi dugotrajne misije „nadživjele“ rok njihova trajanja. Moguće rješenje je stvaranje lijekova po potrebi iz osnovnih supstanci. O obavljanju liječničke prakse u svemiru najbolje je učiti od onih koji su to već doživjeli, a jedan od njih je Robert Thirsk, kanadski liječnik koji je imao nešto neobičniji životni put od većine svojih kolega. Naime, Thirsk je već dva puta bio na svemirskim misijama, a o posljednjoj ekspediciji iz 2009. godine sažeo je svoja iskustva za McGill Journal of Medicine. Naglasio je u članku da medicina pruža izvrsnu pozadinu za karijeru u astronautici i povukao je brojne paralele između obučavanja za astronauta i studija medicine. Nakon mukotrpne selekcije između više tisuća kandidata, nekoliko sretnika

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

prolazi dvije godine osnovnog treninga gdje stječu velike količine temeljnog, općenitog znanja, slično kao u pretklinici. Slijedi napredni trening u kojem se stječu visokospecijalizirana znanja specifična za struku, poput prelaska na kliničke rotacije. U naprednom treningu najvažnije sredstvo učenja su simulatori koji omogućavaju pripremu astronauta na velik broj situacija koje se mogu dogoditi tijekom misije. Članovi posade su specijalizirani u više područja, pa je Thirsk bio inženjer leta, a bio je zadužen i za medicinsku skrb te robotiku. Kao i u medicini, pogreške tijekom rada mogu skupo koštati pa je potrebna iznimna posvećenost preciznosti i visok stupanj pažnje. Po završetku svake misije posada diskutira o stvarima koje su se mogle bolje izvesti kako bi ubuduće bili spremniji. Thirsk svoju priču završava s napomenom da je od deset kanadskih astronauta čak četvero njih iz liječničke struke. Ovo nevjerojatno iskustvo jednog liječnika možda u bližoj budućnosti neće više biti takav kuriozitet kakav predstavlja danas. Ako će let u svemir postati uobičajena pojava, onda svakako možemo očekivati i veću potrebu za liječnicima koji će se baviti egzotičnim bolestima svemirskih putnika. Jedno je izgledno – ubuduće će sve više studenata medicine razmišljati o nekoj neobičnoj specijalizaciji u klinici koja orbitira oko Zemlje, krstari od jedne planete do druge ili koja se brine o zdravlju stalnih i privremenih stanovnika Marsa.

NASA-in časopis Spinoff Medicina je već profitirala od navedenih svemirskih istraživanja. NASA posljednjih 40 godina izdaje časopis Spinoff u kojem se navode načini na koji se tehnologija razvijena za svemir koristi ovdje na Zemlji. Srčane pumpe koje produljuju život pacijentima na listi za transplanta-

ciju već su u primjeni, a metoda mjerenja glukoze u krvi bez igle, uređaji za ranu detekciju dijabetesa i Alzheimerove bolesti, metoda za dekontaminaciju kirurških implantata te brojne druge inovacije su u procesu razvoja zahvaljujući NASA-inom Human Research programu. Istraživanje načina osiguranja pravilne prehrane astronauta dovelo je do neobične primjene saznanja u proizvodnji dječje hrane obogaćene omega-3 masnim kiselinama, koja je već godinama u širokoj upotrebi. Ako ste nosili aparatić za zube izrađen od prozirne keramike, i to možete zahvaliti NASA-i. Proučavanje najboljeg načina kako sačuvati hranu od kontaminacije tijekom svemirskih misija dovelo je do uvođenja novih standarda kontrole kvalitete u industriji hrane. Još jedno važno otkriće su filteri od nanovlakana koji omogućuju izuzetno učinkovito pročišćavanje vode. Takvi filteri su već u slobodnoj prodaji u ÖKO bocama i omogućuju pristup čistoj vodi onima koji moraju pješačiti satima do najbližeg izvora. Proizvođač navodi da njihova boca s filterima uklanja 99,9% Giardia Lamblia i Cryptosporidia, dvaju čestih kontaminanata vode. Zbog napora uloženih u svemirsku tehnologiju već danas možemo liječiti ljude tu na Zemlji i pokloniti im nadu da i sami dožive neki turistički pohod do obližnjeg planeta. (Pretisak iz „Medicinara“, časopisa studenata medicine MEF-a u Zagrebu, vol. 57, broj 2, ljeto 2016., str. 24-27; UDK61 ISSN 0025-7966)

1. Suedfeld P, Legkaia K, Brcic J. Changes in the hierarchy of value references associated with flying in space. J. Personality 2010; 78(5), 1-25. 2. Thirsk R. Physicians as Astronauts. MJM 2011;13(2):69-75. 3. Hall, JE, Guyton AC. Guyton and Hall Textbook of Medical Physiology. 2015. 565-568. http://science.nasa.gov/science-news/ science-at-nasa/2001/ast04sep_1/ https://spinoff.nasa.gov/Spinoff2008/tech_ benefits.html

i dokazana djelotvornost i srčanožilna sigurnost kod šećerne bolesti tipa 2 1,2,4

EXA STU MINE DIJ A

alogliptin

Cjenovno najpovoljniji DPP-4 inhibitor za Vaše bolesnike3

ATK

naziv lijeka

oblik, pakiranje i jačina lijeka

način uzimanja

cijena lijeka na listi s PDV-om3

od toga doplata za bolesnike3

A10BH04 161

Vipidia 12,5 mg

tbl. film obl. 28 x 12,5 mg

1x dnevno

189,83 HRK

19,44 HRK

A10BH04 162

Vipidia 25 mg

tbl. film obl. 28 x 25 mg

1x dnevno

227,19 HRK

56,79 HRK

fiksna kombinacija

Cjenovno najpovoljnija fiksna kombinacija DPP-4 inhibitora i metformina3

ATK

naziv lijeka

oblik, pakiranje i jačina lijeka

način uzimanja

cijena lijeka na listi s PDV-om3

od toga doplata za bolesnike3

A10BD13 161

Vipdomet

tbl. film obl. 56x (12,5 mg + 850 mg)

2x dnevno

243,59 HRK

50,69 HRK

A10BD13 162

Vipdomet

tbl. film obl. 56x (12,5 mg + 1000 mg)

2x dnevno

245,18 HRK

52,28 HRK

1. SmPC VipidiaEU/1/13/844/001-009 2. SmPC Vipdomet EU/1/13/843/001-012 3. Dopunska lista lijekova, od 26.7. 2016, www.hzzo.hr 4. White WB, et al. Alogliptin after acute coronary syndrome In patients with type 2 diabetes. N Engl J Med 2013;369: 127-1335.

samo Za ZDRaVsTVEnE DjELaTnikE. LijEk sE iZDajE na LijEčnički REcEpT. Datum zadnje izmjene promidžbenog materijala: 29.08.2016.

Takeda Pharmaceuticals Croatia d.o.o.

98 Zadarska 80, Zagreb, Hrvatska, tel: 01/3778896, fax: 01/3757688, www.takeda.com

HR/ALOM/1511/0009a(1)

alogliptin + metformin

▼Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih djelatnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Skraćeni sažetak opisa svojstava lijeka: Vipidia 12,5 mg filmom obložene tablete Vipidia 25 mg filmom obložene tablete alogliptin Indikacije: za odrasle u dobi od 18 i više godina sa šećernom bolešću tipa 2 za poboljšanje kontrole glikemije u kombinaciji s drugim lijekovima za snižavanje glukoze uključujući inzulin, kad oni zajedno s dijetom i tjelovježbom ne osiguravaju odgovarajuću kontrolu glikemije. Doziranje i način primjene: Preporučena doza alogliptina je jedna tableta od 25 mg jedanput na dan kao dodatak terapiji metforminom, tiazolidindionom, sulfonilurejom ili inzulinom, ili kao trojna terapija s metforminom i tiazolidindionom ili inzulinom. Lijek Vipidia treba uzeti jedanput na dan s hranom ili bez nje. Tablete treba progutati cijele s vodom. Prilagodba doze: Stariji bolesnici (≥ 65 godina starosti) Nije potrebna prilagodba doze s obzirom na dob. Međutim, u bolesnika starije dobi doziranje alogliptina treba biti konzervativno zbog moguće smanjene funkcije bubrega u toj populaciji. Oštećenje bubrega U bolesnika s blagim oštećenjem bubrega nije potrebna prilagodba doze alogliptina. U bolesnika s umjerenim oštećenjem bubrega potrebno je primijeniti jednu polovicu preporučene doze alogliptina (12,5 mg jedanput na dan). U bolesnika s teškim oštećenjem bubrega ili završnim stadijem bolesti bubrega koji zahtijevaju dijalizu potrebno je primijeniti jednu četvrtinu preporučene doze alogliptina (6,25 mg jedanput na dan). Oštećenje jetre Nije potrebna prilagodba doze u bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem jetre. Alogliptin nije ispitan u bolesnika s teškim oštećenjem jetre te se u takvih bolesnika njegova primjena ne preporučuje. Pedijatrijska populacija Nema dostupnih podataka. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili bilo koju od pomoćnih tvari ili teška reakcija preosjetljivosti u anamnezi, uključujući anafilaktičku reakciju, anafilaktički šok i angioedem, na bilo koji DPP-4 inhibitor. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi: Vipidia se ne smije primjenjivati u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1 ili za liječenje dijabetičke ketoacidoze. Vipidia nije zamjena za inzulin u bolesnika kojima je on potreban. Zbog povećanog rizika od hipoglikemije u kombinaciji sa sulfonilurejom, inzulinom ili kombiniranom terapijom s tiazolidindionom i metforminom, radi smanjenja rizika od hipoglikemije potrebno je razmotriti nižu dozu tih lijekova kad se primjenjuju u kombinaciji s alogliptinom. Alogliptin nije ispitan u kombinaciji s inhibitorima natrij-glukoza kotransportera 2 (engl. SGLT-2) ili analozima glukagonu sličnog peptida 1 (engl. GLP-1), niti formalno kao trojna terapija s metforminom i sulfonilurejom. S obzirom na potrebu prilagodbe doze u bolesnika s umjerenim ili teškim oštećenjem bubrega, ili završnim stadijem bolesti bubrega koji zahtijeva dijalizu, prije početka i povremeno tijekom liječenja alogliptina potrebna je odgovarajuća procjena funkcije bubrega. Alogliptin nije ispitan u bolesnika s teškim oštećenjem jetre te se stoga u takvih bolesnika njegova primjena ne preporučuje. Iskustvo s primjenom alogliptina u kliničkim ispitivanjima u bolesnika s kongestivnim zatajenjem srca funkcionalnih klasa III i IV prema New York Heart Association (NYHA) klasifikaciji je ograničeno te je u tih bolesnika potreban oprez. Reakcije preosjetljivosti, uključujući i anafilaktičke reakcije, angioedem i eksfolijativna stanja kože uključujući Stevens-Johnsonov sindrom i erythema multiforme opaženi su za DPP-4 inhibitore i spontano su prijavljeni za alogliptin nakon stavljanja lijeka u promet. Primjena DPP-4 inhibitora povezana je s rizikom razvoja akutnog pankreatitisa. Bolesnike treba upozoriti na karakteristični simptom akutnog pankreatitisa: ustrajnu, jaku bol u abdomenu koja se može širiti prema leđima. Ako se sumnja na pankreatitis, liječenje lijekom Vipidia treba prekinuti; ako se potvrdi akutni pankreatitis, Vipidia se ne smije ponovno primjenjivati. Nužan je oprez u bolesnika s pankreatitisom u anamnezi. Nakon stavljanja lijeka u promet prijavljeni su slučajevi disfunkcije jetre uključujući zatajenje jetre. U bolesnika sa simptomima koji ukazuju na oštećenje jetre treba odmah napraviti pretrage jetrene funkcije. Ako se pronađe abnormalnost i ne utvrdi se alternativna etiologija, treba razmotriti prekid liječenja alogliptinom. Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija: Interakcije sa CYP inhibitorima se ne očekuju niti su dokazane. Interakcije sa supstratima CYP 450 izoenzima se ne očekuju niti su dokazane. Klinički podaci ne ukazuju na interakciju s inhibitorima ili supstratima p-glikoproteina. U zdravih ispitanika, alogliptin nije imao učinak na protrombinsko vrijeme ili internacionalni normalizirani omjer (INR) kada se primjenjivao istodobno s varfarinom. Rezultati iz ispitivanja s metforminom, pioglitazonom (tiazolidindion), voglibozom (inhibitor alfa-glukozidaze) i gliburidom (sulfonilureja) nisu pokazali klinički značajne farmakokinetičke interakcije. Nuspojave: Često (≥1/100 do <1/10): Infekcije gornjeg respiratornog trakta, nazofaringitis, glavobolja, bol u abdomenu, gastroezofagealni refluks, pruritus, osip. Nepoznata učestalost (ne može se procijeniti iz dostupnih podataka): preosjetljivost, akutni pankreatitis, disfunkcija jetre uključujući zatajenje jetre, eksfolijativna stanja kože uključujući Sevens Johnsonov sindrom, erythema multiforme, angioedem, urtikarija. Mjere pri čuvanju lijeka: Ovaj lijek ne zahtijeva posebne uvjete čuvanja. Izdavanje lijeka: Lijek se izdaje na recept. Datum revizije upute: 15. siječanj 2015. Broj odobrenja: EU/1/13/844/001-009. Naziv i adresa nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Takeda Pharma A/S, Dybendal Alle 10, 2630 Taastrup, Danska. Za sve informacije o ovom lijeku obratite se lokalnom predstavniku nositelja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet: Takeda Pharmaceuticals Croatia d.o.o., Zadarska 80, Zagreb, tel: 01/377-88-96. Prije propisivanja ovog lijeka pročitajte cijeli Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku, dostupne na: http://www.ema.europa.eu. Nakon dobivanja odobrenja lijeka, važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih djelatnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), Odsjek za farmakovigilanciju, Ksaverska cesta 4, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska, fax: +385 (0)1 4884 110, mrežna stranica www.halmed.hr, elektronska pošta nuspojave@ halmed.hr. ▼Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih djelatnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Skraćeni sažetak opisa svojstava lijeka: Vipdomet 12,5 mg/850 mg filmom obložene tablete Vipdomet 12,5 mg/1000 mg filmom obložene tablete alogliptin, metformin Indikacije: za liječenje odraslih bolesnika u dobi od 18 godina i starijih sa šećernom bolešću tipa 2, kao dodatak dijeti i tjelovježbi, za poboljšanje kontrole glikemije u odraslih bolesnika neodgovarajuće kontroliranih maksimalnom podnošljivom dozom samog metformina, ili u onih koji se već liječe kombinacijom alogliptina i metformina. U kombinaciji s pioglitazonom (tj. trojna kombinirana terapija), kao dodatak dijeti i tjelovježbi, u odraslih bolesnika neodgovarajuće kontroliranih maksimalnom podnošljivom dozom metformina i pioglitazona. U kombinaciji s inzulinom (tj. trojna kombinirana terapija), kao dodatak dijeti i tjelovježbi, za poboljšanje kontrole glikemije u bolesnika u kojih nije postignuta odgovarajuća kontrola inzulinom u stabilnoj dozi i metforminom. Doziranje i način primjene: Doza Vipdometa treba biti pojedinačno određena na temelju već postojećeg liječenja svakog bolesnika. Za bolesnike u kojih adekvatna kontrola nije postignuta maksimalnom podnošljivom dozom samog metforminklorida, preporučena doza je jedna tableta od 12,5 mg/850 mg ili 12,5 mg/1000 mg dvaput na dan, ovisno o dozi metforminklorida koju bolesnik već Takeda Pharmaceuticals Croatia d.o.o.

uzima. Za bolesnike u kojih adekvatna kontrola nije postignuta dvojnom terapijom maksimalnom podnošljivom dozom metformina i pioglitazona, dozu pioglitazona treba održavati, i Vipdomet primijeniti istodobno; alogliptin treba dozirati od 12,5 mg dvaput na dan, a metforminklorid u dozi sličnoj onoj koju bolesnik već uzima (850 mg ili 1000 mg dvaput na dan). Za bolesnike u kojih adekvatna kontrola nije postignuta dvojnom terapijom inzulinom i maksimalnom podnošljivom dozom metformina, doza Vipdometa treba osigurati doziranje alogliptina od 12,5 mg dvaput na dan i doza metformina slična onoj koju bolesnik već uzima. Maksimalna preporučena dnevna doza od 25 mg alogliptina se ne smije prekoračiti. Prilagodba doze: Stariji bolesnici (≥ 65 godina starosti) Nije potrebna prilagodba doze s obzirom na dob. Međutim, u bolesnika uznapredovale dobi doziranje alogliptina treba biti konzervativno zbog moguće smanjene funkcije bubrega u toj populaciji. Oštećenje bubrega Za bolesnike s blagim oštećenjem bubrega nije potrebna prilagodba doze Vipdometa. Zbog sadržanog metformina, Vipdomet se ne smije primjenjivati u bolesnika s umjerenim ili teškim oštećenjem bubrega ili završnim stadijem bolesti bubrega koji zahtijevaju dijalizu. Prije početka liječenja Vipdometom i povremeno tijekom liječenja preporučuje se odgovarajuće procijeniti funkciju bubrega. Oštećenje jetre Vipdomet se ne smije primjenjivati u bolesnika s oštećenjem jetre. Pedijatrijska populacija Nema dostupnih podataka. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili bilo koju od pomoćnih tvari ili teška reakcija preosjetljivosti u anamnezi, uključujući anafilaktičku reakciju, anafilaktički šok i angioedem, na bilo koji DPP-4 inhibitor. Dijabetička ketoacidoza, dijabetička pretkoma. Umjereno i teško oštećenje bubrega i završni stadij bolesti bubrega. Akutna stanja koja mogu oštetiti funkciju bubrega (dehidracija, teška infekcija, šok). Akutna ili kronična bolest koja može uzrokovati hipoksiju tkiva (zatajenje srca ili respiratornog trakta, nedavni infarkt miokarda, šok). Oštećenje jetre. Akutna intoksikacija alkoholom, alkoholizam. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi: Vipdomet se ne smije primjenjivati u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1. Vipdomet nije zamjena za inzulin u bolesnika kojima je on potreban.Laktacidoza je vrlo rijetka, ali ozbiljna metabolička komplikacija koja može nastupiti zbog nakupljanja metformina. Incidencija laktacidoze se može i mora smanjiti procjenom drugih povezanih faktora rizika. Vidjeti cjeloviti Sažetak opisa svojstava lijeka. Alogliptin i metformin se u znatnoj mjeri izlučuju putem bubrega. Rizik od laktacidoze povezane s metforminom raste sa stupnjem oštećenja bubrega, te prije početka liječenja i redovito tijekom liječenja treba odrediti koncentracije kreatinina u serumu. Vipdomet se ne preporučuje za primjenu bolesnicima s umjerenim i teškim oštećenjem bubrega i završnim stadijem bolesti bubrega. Alogliptin nije ispitan u bolesnika s teškim oštećenjem jetre, te se u tih bolesnika njegova primjena ne preporučuje. Iskustvo s primjenom alogliptina u kliničkim ispitivanjima u bolesnika s kongestivnim zatajenjem srca funkcionalnih klasa III i IV prema New York Heart Association (NYHA) klasifikaciji je ograničeno te je u tih bolesnika potreban oprez..Reakcije preosjetljivosti, uključujući i anafilaktičke reakcije, angioedem i eksfolijativna stanja kože uključujući Stevens-Johnsonov sindrom i erythema multiforme opaženi su za DPP-4 inhibitore i spontano su prijavljeni za alogliptin nakon stavljanja lijeka u promet.Kako Vipdomet sadrži metformin, liječenje treba prekinuti barem 48 sati prije elektivnog kirurškog zahvata u općoj, spinalnoj ili epiduralnoj anesteziji. Liječenje se ne smije ponovno započeti najmanje 48 sati nakon zahvata, i to tek nakon što se ponovno procijeni funkcija bubrega i potvrdi da je normalna. Treba razmotriti nižu dozu inzulina kako bi se smanjio rizik od hipoglikemije kad se taj lijek primjenjuje u kombinaciji s Vipdometom. Zbog povećanog rizika od hipoglikemije u kombinaciji s pioglitazonom, treba razmotriti nižu dozu pioglitazona kako bi se smanjio rizik od hipoglikemije kad se taj lijek primjenjuje u kombinaciji s Vipdometom. Vipdomet se ne smije koristiti u kombinaciji sa sulfonilurejom jer sigurnost i djelotvornost te kombinacije nisu u potpunosti ustanovljene. Reakcije preosjetljivosti, uključujući anafilaktičke reakcije, angioedem i eksfolijativna stanja kože uključujući Stevens-Johnsonov sindrom opažena su za DPP-4 inhibitore i spontano su prijavljene za alogliptin nakon stavljanja lijeka u promet. Primjena DPP-4 inhibitora povezana je s rizikom razvoja akutnog pankreatitisa. Bolesnike treba upozoriti na karakteristični simptom akutnog pankreatitisa: ustrajnu, jaku bol u abdomenu koja se širi prema leđima. Posumnja li se na pankreatitis, liječenje lijekom Vipdomet treba prekinuti; ako se potvrdi akutni pankreatitis, Vipdomet se ne smije ponovno primjenjivati. Nužan je oprez u bolesnika s pankratitisom u anamnezi. Nakon stavljanja lijeka u promet primljene su prijave slučajeva disfunkcije jetre uključujući zatajenje jetre. Bolesnike treba pomno pratiti na moguće abnormalnosti jetre. U bolesnika sa simptomima koji ukazuju na oštećenje jetre treba odmah napraviti jetrene funkcijske testove. Ako se pronađe abnormalnost i ne utvrdi se alternativna etiologija, treba razmotriti prekid liječenja alogliptinom. Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija: Interakcije alogliptina sa CYP inhibitorima se ne očekuju niti su dokazane. Interakcije alogliptina sa supstratima CYP 450 izoenzima se ne očekuju niti su dokazane. Klinički podaci ne ukazuju na interakciju s inhibitorima ili supstratima p-glikoproteina. U zdravih ispitanika, alogliptin nije imao učinak na protrombinsko vrijeme ili internacionalni normalizirani omjer (INR) kada se primjenjivao istodobno s varfarinom. Rezultati iz ispitivanja s metforminom, pioglitazonom (tiazolidindion), voglibozom (inhibitor alfa-glukozidaze) i gliburidom (sulfonilureja) nisu pokazali klinički značajne farmakokinetičke interakcije. Kombinacije koje se ne preporučuju Pri akutnoj intoksikaciji alkoholom povećan je rizik od laktacidoze zbog u lijeku sadržanog metformina. Mora se izbjegavati konzumacija alkohola i lijekova koji sadržavaju alkohol. Kationske tvari koje se eliminiraju bubrežnom tubularnom sekrecijom (npr. cimetidin) mogu ući u interakciju s metforminom nadmećući se za zajednički bubrežni tubularni transportni sustav. Stoga se mora pomno pratiti kontrola glikemije, prilagodba doze unutar preporučenog doziranja te razmotriti promjenu liječenja šećerne bolesti kad se istodobno primjenjuju kationski lijekovi koji se eliminiraju bubrežnom tubularnom sekrecijom. Intravaskularna primjena jodnih kontrastnih sredstava može dovesti do zatajenja bubrega i rezultirati nakupljanjem metformina i rizikom od laktacidoze. Stoga se prije ili u vrijeme pretrage treba prekinuti primjena Vipdometa i ponovno nastaviti nakon najmanje 48 sati, i to tek nakon što se ponovno procijeni funkcija bubrega i potvrdi da je normalna. Kombinacije koje zahtijevaju oprez pri primjeni Glukokortikoidi (primijenjeni sistemski ili lokalno), beta-2-agonisti i diuretici imaju intrinzičku hiperglikemijsku aktivnost. Bolesnika treba savjetovati i češće mu pratiti glukozu u krvi, posebno na početku liječenja takvim lijekovima. Ako je potrebno, dozu Vipdometa treba prilagoditi tijekom terapije drugim lijekom i nakon prekida liječenja njime. Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE) mogu sniziti razine glukoze u krvi. Ako je potrebno, dozu Vipdometa treba prilagoditi tijekom terapije drugim lijekom ili nakon prekida liječenja njime. Nuspojave: Vrlo često (≥1/10): Bol u abdomenu, proljev, gubitak apetita, mučnina, povraćanje. Često (≥1/100 do <1/10): Infekcije gornjeg respiratornog trakta, nazofaringitis, glavobolja, metalni okus, gastritis, gastroezofagealni refluks, pruritus, osip. Vrlo rijetko (<1/10 000): Laktacidoza, nedostatak vitamina B12, hepatitis, odstupanje u testovima jetrene funkcije, eritem, urtikarija. Nepoznata učestalost (ne može se procijeniti iz dostupnih podataka): preosjetljivost, akutni pankreatitis, disfunkcija jetre uključujući zatajenje jetre, eksfolijativna stanja kože uključujući Sevens Johnsonov sindrom, Erythema multifome ,angioedem, urtikarija. Mjere pri čuvanju lijeka: Ovaj lijek ne zahtijeva posebne uvjete čuvanja. Izdavanje lijeka: Lijek se izdaje na recept. Datum revizije upute: 15. siječanj 2015. Broj odobrenja: EU/1/13/843/001012. Naziv i adresa nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Takeda Pharma A/S, Dybendal Alle 10, 2630 Taastrup, Danska. Za sve informacije o ovom lijeku obratite se lokalnom predstavniku nositelja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet: Takeda Pharmaceuticals Croatia d.o.o., Zadarska 80, Zagreb, tel: 01/377-88-96. Prije propisivanja ovog lijeka pročitajte cijeli Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku, dostupne na: http://www.ema.europa.eu. Nakon dobivanja odobrenja lijeka, važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih djelatnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), Odsjek za farmakovigilanciju, Ksaverska cesta 4, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska, fax: +385 (0)1 4884 110, mrežna stranica www.halmed.hr, elektronska pošta nuspojave@halmed.hr.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09tel: / 2016 Zadarska 80, Zagreb, Hrvatska, 01/3778896, fax: 01/3757688, www.takeda.com

koLEGA hitnjak Dr. DRAGAN MALOŠEVAC

HITNA m e d i c i n a k r o z h u m o r

Rođen u Zagrebu prije gotovo pola stoljeća. U sretnoj bračnoj kohabitaciji s kolegicom. Ponosan otac tri sina. Purger i lega koji živi na relaciji Zagreb - Osijek. Radi u OHBP-u KBC-a Osijek. Hitnjak u srcu i duši. U slobodno vrijeme, ako nije na putu između Osijeka i Zagreba, piše i trči. Uglavnom za druge.

HLAD

Autor karikature: Igor Berecki, pedijatar, KBC Osijek

Svi se čude mojoj smirenosti kad točno u podne na +37 idem na devetu intervenciju jer se opet negdje u gradu srušio penzić koji na sebi ima zimsko odijelo, košulju dugih rukava, potkošulju, podgaće i vunene dokoljenke! Kako da budem ljut kad se sjetim vlastitog djeda kojeg sam obožavao, a bio je lud ko kupus i tvrdoglav ko mazga. Uredno je sjedio u sobi do podneva, a onda bi krenuo Jurišićevom prema trgu. Imao je sedamdeset i osam godina, ugrađen pejsmejker veličine osrednjeg portabl televizora, dijabetes ovisan o inzulinu, dva preboljela infarkta i jedan u nastajanju! U ponedjeljak bi nas nazvali i rekli da se srušio kod Zagrebačke banke, nekih sto metara od našeg haustora. U srijedu bi uspio doći do pošte što je nekih tristo metara dalje, a u petak bi se opet srušio kod pošte, ali bi uspješno otpuzao do početka trga pa bi ga hitna pokupila negdje na početku Petrinjske. I tako cijelo ljeto! Čak smo razmišljali i da ga zavežemo za radijator ili zaključamo u sobu, ali sumnjam da bi i to pomoglo. 100

I zato, penzići, obožavam vas! I ne, nemojte piti puno tekućine jer se od nje samo još više znojite, toplo se obucite, a terapiju koju inače uzimate obave-

zno preskočite jer ćemo vam je ionako mi dati i to intravenski kad vas pokupimo tamo negdje na ulici oko podneva na +40 u hladu.

Autor karikature: Igor Berecki, pedijatar, KBC Osijek

BAKICA - Ekipa dvadeset, imate intervenciju, drugi stupanj, adresa ta i ta, deveti kat… Stižemo pred ulaz, uzimamo opremu i nailazimo na zaključana ulazna vrata. S lijeve strane veliki portafon. Bzzzzz, bzzzzz! Tišina. Bzzzzz, bzzzzz, bzzzzz! - Haloooo, tko je? - Hitna pomoć! Tišina. Bzzzzz, bzzzz, bzzzz! - Halo, pa tko je to? - Kako tko je? Pa, hitna pomoć! Zvali ste nas. - Jesam, zvala sam vas. Dođite! Tehničar ponovo povlači ulazna vrata. Bezuspješno! Bzzzzz, bzzzzz, bzzzz! Tišina. Tehničar pali prvu cigaretu, ja duboko dišem i pokušavam ostati smiren. Bzzzzz, bzzzzz, bzzzz! - Halo, gdje ste? - Pa, kako to mislite gdje smo!? Stojimo pred zaključanim vratima. Dajte nam, molim vas, otvorite ta (preskačem tako željeni pridjev u zadnji čas) vrata! Ha, jel' može!? - Može! Samo povucite i dođite gore. Tehničar povlači vrata. Zaključano!

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

- Dok, ona nas zafrkava! Sto posto! Bzzzz, bzzzz, bzzzz, bzz, bzz, bzz… - Halo? - Gospođo, već nam peti put vičete halo! Peti put! Ili šesti. A možda i sedmi!? Jel' možete već jednom otvoriti vrata. Hitna pomoć je! Zvali ste nas. - Da, pa zvala sam vas. Gdje ste? - Već smo vam bezbroj puta to rekli. Stojimo pred zaključanim vratima! Zaakljuučaaniim! Tišina! Tehničar sjeda na stepenice i pali drugu cigaretu. - Dok, kažem ti da nas netko zafrkava. Nema smisla! - A da pozvonimo nekom drugom stanaru? Da pozvonimo na sva vražja zvona, da pozvonimo na sve ove male gumbiće koliko god ih ima i da nas netko pusti unutra, ha!? Sad sam već i ja na rubu paljenja prve cigarete nakon deset godina pušačke apstinencije. Vani je +40, majica je mokra od znoja koji se slijeva niz tijelo pa sve do gležnjeva, tehničar pali treću cigaretu, vozač nas zbunjeno gleda, a mi i dalje stojimo pred zaključanim vratima! Dvadeset minuta. Možda i duže. I to na +40 u hladu. Stišćem sva moguća zvona i po nekoliko puta, zvonim i na portafon susjednog haustora, više nisam smiren! Nakon što nam se istovremeno javilo

desetak nadrndanih stanara, nekoliko njih nam se usput sjetilo uže i šire obitelji, pobjednički otvaramo vrata i ulazimo u lift. Deveti kat! Zvrrrrr, zvrrrr! - Halo, jel' to hitna!? - Da, gospođo, hitna je! - Pa, dođite gore, čekam vas! - Gore smo, gospođo! Gore smo, pred vašim vratima! Pred vaaašiiim vraaaatiiimaaa smooo!!! - Pa, povucite vrata i dođite! - Dok, ona misli da smo mi još uvijek dolje. Ili nas fakat samo zafrkava!? Ma, garant nas zafrkava! Tehničar izlazi na balkončić pored lifta i pali četvrtu ili petu cigaretu. Moja tahikardija polako prelazi u tahiaritmiju, osjećam trnce u rukama, više se i ne znojim. Dehidrirao sam, srce i dalje preskače, dišem duboko, ne odustajem! Zvrrrr, zvrrrr, zvrrrr, zvrrrr, zvrrrr… Shrvan od očaja lupam prvo šakom, a zatim i čelom po ulaznim vratima stana! Vrata napokon otvara devedesetineštogodišnja bakica i ljutito nam kaže: - Vidi ti njih! Pa, što niste odmah rekli da ste ispred vrata!? A ja mislila da ste dolje pred ulazom u zgradu… I like this job. I like it!

101

HRVATSKI L IJEČNI C I S P ORTA Š I

Prim. Franjo Gardašanić Vrstan kirurg i rukometaš Eduard Hemar

akon prim. dr. sc. Jerolima Karadže predstavljamo još jednog uspješnog hrvatskog liječnika-kirurga i rukometaša. Riječ je o Franji Gardašaniću rođenom 24. lipnja 1932. u Herceg Novom, danas u Crnoj Gori. Njegov otac Cvjetko bio je rodom iz Herceg Novog a majka Marija, rođ. Rajić, iz okolice Mostara. Daljnje porijeklo očevih predaka je iz okolice Padove u Italiji i originalno se prezime pisalo Gardasani, ali je s vremenom slavizirano u Gardašanić. Otac je bio pomorac i poliglot, a majka je rano ostala bez roditelja te odgojila tri mlađe sestre i tri brata a poslije je bila domaćica. Franjo im je bio jedino dijete u obitelji. Franjo je osnovnu školu pohađao u rodnom gradu, a potom se doselio stričevima u Zagreb i završio V. Gimnaziju. Na Medicinskom fakultetu diplomirao je 1958. Kao gimnazijalac se počeo baviti rukometom, tada vrlo popularnim sportom u Zagrebu. Učlanio se u Rukometni klub Lokomotiva koji je osnovan 1949. Najprije je bio igrač velikog rukometa, a od početka 1950-ih godina paralelno je igrao i dvoranski rukomet, koji danas znamo samo kao rukomet. Bio je navalni igrač u velikom rukometu te desno i lijevo krilo u rukometu. Za Lokomotivu je odigrao 56 utakmica i postigao 190 zgoditaka, ali nije postigao značajnije uspjehe jer se u tom klubu puno više ulagalo u žensku ekipu. Uspon u njegovoj sportskoj karijeri započeo je 1953. kada je postao član RK-a Zagreb, tada jednog od najboljih klubova u državi. U dresu Zagreba, koji je kao trener i igrač predvodio Irislav Dolenec, ostvario je mnogo uspjeha. U velikom rukometu je s klubom osvojio Saveznu ligu Jugoslavije u sezoni 1955./56. i Prvenstvo Hrvatske na turniru 1954. u Zagrebu, a u rukometu je postao prvak Jugoslavije na Saveznom tur-

102

Utakmica je završila neriješenim rezultatom 6:6; to je bio velik uspjeh pošto je Švedska te godine postala svjetski prvak.

Prve službene utakmice

Franjo Gardašanić u akciji na susretu u dvorani Velesajma niru 1957. u Sarajevu te bio treći u premijernoj Saveznoj ligi 1957./58. Bio je član prve trofejne generacije poslijeratnog zagrebačkog rukometa za koju su nastupali mnogi tadašnji istaknuti rukometaši i sportaši: liječnik Mladen Škrgatić, Žarko Jaklinović, Nikola Dasović, Adalbert Derniković, Branko Džodan, Marijan Ferenčić, Zlatko Kocijan, Ivan Špoljarić, Stjepan Tomljanović, Boris Duplančić, Zdravko Berković, Bartol Rodin, Vlado Vuletić i dr. U lipnju 1954. nastupio je u Beogradu na prvoj neslužbenoj utakmici reprezentacije Jugoslavije protiv Švedske u rukometu (do tada je reprezentacija nastupala samo u velikom rukometu).

Potom je 1956. nastupio za reprezentaciju Zagreba na Turniru gradova i općina Hrvatske i sudjelovao u osvajanju prvog mjesta. Vrhunac svoje igračke karijere doživio je na Turniru nacija u veljači 1957. u Zagrebu. Bio je član Bijele reprezentacije Jugoslavije u kojoj su nastupali igrači iz hrvatskih, bosansko-hercegovačkih i slovenskih klubova. Uz njih je na turniru, koji se održavao u dvorani tadašnjeg Velesajma (danas Tehnički muzej) u Savskoj ulici, sudjelovala Plava reprezentacija Jugoslavije (igrači iz srpskih i makedonskih klubova) te Poljska, Mađarska, Austrija i Rumunjska. U prvoj utakmici Bijela reprezentacija je pobijedila Mađarsku sa 17:11. Utakmice s turnira u Zagrebu potom su evidentirane kao prve službene u povijesti jugoslavenskog rukometa. Franjo je tako odigrao prve tri službene utakmice za Jugoslaviju na poziciji lijevog krila i postigao jedan zgoditak. Uz njega su za Bijelu reprezentaciju nastupili

Prim. Gardašanić na radnom mjestu

HRVATSKI L IJEČNI C I S P ORTA Š I

Reprezentacija Zagreba 1956. S lijeva stoje: K. Dogan, S. Tomljanović, Z. Šimenc, D. Živković, I. Špoljarić, B. Džodan i L. Manestar. Čuče: D. Tambić, G. Arneri, F. Gardašanić i L. Gyory ovi rukometaši: Lovro Manestar (Vihor, Zagreb), Ferid Bećirbegović (Mlada Bosna, Sarajevo), Dragan Tambić (Grafičar Zagreb), Krunoslav Dogan (Elektrostroj, Zagreb), Zlatko Šimenc (Vihor, Zagreb), Branko Džodan (Zagreb), Ivan Špoljarić (Zagreb), Srđan Praljak (Mlada Bosna, Sarajevo), Davorin Živković (Trešnjevka, Zagreb) i Stane Papež (Odred, Ljubljana). Savezni trener bio je Irislav Dolenec. Većina igrača bila je iz tada vodećega rukometnog centra u državi Grada Zagreba. Nakon diplomiranja na MEF-u 1958. morao je zbog posla otići iz Zagreba i još je kraće vrijeme igrao za RK Slavijatrans iz Petrinje te potom završio sportsku karijeru. Zaposlio se kao liječnik u peLIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

trinjskom garnizonu JNA, a potom je od 1960. bio liječnik i voditelj Opće prakse Medicinskog centra Petrinja.

Abdominalni kirurg Godine 1968. specijalizirao je opću kirurgiju i nakon toga se zaposlio u Vojnoj bolnici u Zagrebu (danas Opća bolnica). U zvanje primariusa izabran je 1986. Uža mu je specijalizacija bila abdominalna kirurgija. Od 1991. bio je v.d. voditelja Digestivne kirurgije i Oporavilišta hrvatskih branitelja u Vojnoj bolnici. Bio je u liječničkom konziliju koji je liječio prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana. Umirovljen je 1998. Bio je član Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog kirurškog društva.

Prim. Gardašanić bio je od 1958. u braku s Natalijom, rođ. Zagarčanin, koja je rodom iz Tivta a po zvanju farmaceutski tehničar. Preminuo je u 74. godini života u Zagrebu, 23. veljače 2006. Njegov sin dr. Zoran Gardašanić naslijedio ga je u liječničkom zvanju i specijalizirao pedijatriju, a drugi sin, Gordan Gardašanić, po zvanju je diplomirani pravnik. Izv.: Osobna izjava i dokumentacija Natalije Gardašanić iz Zagreba. Lit.: Razvoj rukometa u Hrvatskoj, Zagreb 1986; Tko je tko u hrvatskoj medicini / Who is Who in Croatian Medicine, Zagreb, 1994; I. Golec, Petrinjski biografski leksikon, Petrinja, 1999. 103

URE D NIKOV KUTAK

L J E T N I stupidarij Kako što prije iseliti sve liječnike iz Slavonije Vjerovali ili ne, u Slavoniji, koja u Hrvatskoj najviše trpi od ne stašice liječnika, njezin vodeći list „Glas Slavonije“ upravo mami liječnike da se isele. Toliko želi da odu iz Slavonije da ih upravo obmanjuje o blagodatima koje ih čekaju, na primjer u Norveškoj, i daje im uputu kako iseliti. Tako je u broju od 2. srpnja objavio članak pod velikim naslovom „U Norveškoj nude ginekolozima deset puta veću plaću“ a u tekstu neistinito tvrdi da je „život na sjeveru puno povoljniji u smislu poreza, ali i ostalih davanja i cijena općenito“. Možda je točno da će neki ginekolog dobiti deset puta veću plaću računajući u norveškim krunama, ali je tamo život tako skup da sam putujući Norveškom svaku večer, gdje god sam mogao, nastojao prijeći u Švedsku radi noćenja i kupo-

vine. A što se tiče poreza, Hrvatska je pravi eldorado u usporedbi s Norveškom, pitajte to prvog norveškog turista kojeg sretnete u Hrvatskoj! Ono što je možda najgore, našeg liječnika poslat će u neku selendru na sjeveru, gdje će naš Slavonac ubrzo uvidjeti kako je nasamaren. Tri ljetna mjeseca možda i nisu loša, ali veći dio godine prevladavaju mrak, kiša, magla i hladnoća. Nikuda iz kuće. Svuda naokolo mrke i vlažne stijene. Premda su Norvežani vrlo dragi ljudi, osjećat ćete se kao da ste sibirski prognanik a usto se morate prilagoditi njihovoj kuhinji – jest ćete, na primjer, sirovu ribu, a najobičniji kruh morate tražiti sa svijećom. Norveška? Da, svakako, ali samo kao turist.

Uputnica „jedna za sve“ Da mi netko ponudi fotelju ministra zdravlja, srećom nije, ne bih to prihvatio jer je ministar zapravo objekt za pljuvanje: što god učinio, nije dobro. Jedan je uveo uputnicu „jedna za sve“ pa su ga optužili da izaziva financijski slom, drugi je tu uputnicu ukinuo pa su ga optužili da tako bolesnike tjera u grob. Eto mog iskustva s tom famoznom uputnicom. Otišao sam u bolnicu da vidim koliko je točna stara latinska poslovica Sene ctus ipsa morbus est. Točnije, kako stabilizirati krvni tlak i suzbiti ekstrasi stole. Bio je to čas posla, ali je onda, kao na pokretnoj traci, slijedio niz pre traga na koje nisam ni pomišljao, počevši od raznih UZV-a i gastroskopije pa sve do audiometrije. Kad je došao na red CT, bio sam od svega već toliko umoran da sam jednostavno rekao hvala i otišao kući. A sve to bez ijedne kune. S uputnicom „jedna za sve“. Ma kakva Amerika, ta uboga zemlja ne može si takva što priuštiti ni u snu. Jedan je tamošnji moj znanac s karcinomom svjesno odbio liječenje jer bi zbog toga njegova obitelj ostala bez kuće, automobila, glisera, kuće za od mor i školovanja djece. Naime, tamo liječenje nije besplatno, netko ga mora platiti. Za razliku od Hrvatske, gdje zdravstvenom sustavu valjda novac pada s neba pa ne zna kako ga potrošiti. Stoga predlažem našem HZZO-u neka u toj ubogoj Americi svakako osnuje svoju podružnicu. Amen! Željko Poljak

104

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

105

ESEJ

JESAM LI I JA

MUNAFIK? Doc. dr. Goran Hauser, ghauser@medri.hr

„Munafik ima tri osobine: kada govori laže, kad nešto obeća ne ispuni i kada mu se nešto povjeri, iznevjeri”(Buhari). Prepoznajete li neke osobe u ovom opisu poznatog islamskog mislioca? Siguran sam da malo kolega poznaje ovu riječ, ali sam isto tako siguran da svi otprilike znaju što je licemjer. Što točno znači ta riječ? Riječ licemjer (munafik) dolazi iz grčkog i ima više značenja. Licemjer: „onaj koji se predstavlja kao dobar i ispravan, onaj koji prikriva svoju pravu prirodu hineći osjećaje i stavove koji nisu njegovi; himbenik, hipokrit, podlac“ (http://hjp.znanje.hr). Licemjerje ili hipokrizija je čin kojim se osuđuje ili poziva na osuđivanje drugoga, dok je kritičar i sam kriv za ono za što osuđuje drugoga. Etimološki potječe iz riječi hypokrisis koja znači "gluma". "Hipokrit" u antičkoj Grčkoj bio je termin za glumca, odnosno osobu koja namjerno zavarava druge. Licemjer je osoba koja se pretvara da ima vrline, moralna ili religijska vjerovanja, principe, itd., koje zapravo ne posjeduje, pogotovo osoba čija se djela razlikuju od izrečenih stavova. Ona glumi željene javne stavove, dok su njen privatni život, vjerovanja ili izjave u suprotnosti s onim javnima. Drugim riječima, kažeš jedno, misliš drugo, i to s figom u džepu. To je samo jedna od osobina koje krase, ne samo neke naše političare, koji su postavili standarde u tom području, već i javnost, odnosno obične ljude. Ima li takvih među nama liječnicima? Dva nedavna slučaja su me ponukala na pisanje ovog osvrta. Stanoviti umirovljeni kolega, koji je kao dužnosnik HLK-a „uknjižio“ na ime obavljanja dužnosti tijekom zadnjih desetak godina skoro pola milijuna kuna neto, sada ne želi platiti zaostale članarine. Drugi primjer je kolega iz Šibenika koji se, naravno anonimno, obratio Slobodnoj Dalmaciji žaleći se na obavezu plaćanje članarine. Hrvatska je mala zemlja, pa unatoč anonimnom obraćanju znamo o kome se radi i koliko dobara ima. Valjda se zato i poziva na kolegicu kojoj je teško to platiti s malom mirovinom pa je on velikodušno brani. Znam da vjerojatno niti jedna optužba nije provokativnija od ove – nazvati nekoga licemjerom, munafikom, farizejem, ali ne 106

mogu se oteti potrebi da komentiram takvo, bit ću malo blaži, nekolegijalno ponašanje. Svi se mi moramo zapitati jesmo li spremni odreći se vlastite koristi u ime višeg cilja, u ovom slučaju uvođenja reda u sustav. Novo vodstvo HLK-a naslijedilo je puno problema, od kojih su dva najveća: • Afera „Hipokrat“ • Neplaćene članarine Kolege koje su se našle u pravosudno-farmaceutskom rašomonu zvanom „Farmal“ nisu dobile adekvatnu podršku niti pravu informaciju od vodstva Komore. Bili su, najvećim dijelom, prepušteni samima sebi i lažnim obećanjima pojedinaca koja se nisu ostvarila. Kada je novo vodstvo Komore, po sili zakona i pravilnicima HLK-a, moralo krenuti u raščišćavanje repova, licemjerima nije smetalo da nas za to prozivaju. Pri tome, sami nisu poduzeli ono što su mogli i trebali da tim ljudima na vrijeme pomognu savjetom kako ne bi zaradili pravomoćne sudske presude. Sada, na žalost, trpimo posljedice njihovog nečinjenja. Godinama nitko umirovljenike nije obavještavao i nije im slao uplatnice ili opomene o njihovim obavezama glede podmirenja članarine. Sada, kad se te stvari pokušavaju razriješiti, jedan od glavnih kreatora neučinkovitog načina rada HLK-a traži za sebe oslobađanje od plaćanja članarine! Smatra da nije bio dužan plaćati članarinu unatoč činjenici da je obašao odgovorne dužnosti u HLK-u i nakon umirovljenja! Licemjeri su univerzalna pojava od pamtivijeka, tako da su Biblija i druge religijske knjige prepune opisa dvoličnosti. Ona se univerzalno označava kao jedna od najlošijih ljudskih osobina. Stoga vas molim, ne budimo licemjeri jedni prema drugima, očistimo pred svojim vratima i preuzmimo svoj dio odgovornosti i zasluga! I za kraj, završit ću citatom iz Biblije; licemjeri su ljudi čije ponašanje nije odraz misli srca i za koje Isus Krist kaže da su slijepci. „Jao vama pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Čistite čašu i zdjelu izvana, a iznutra su puni grabeži i pohlepe. Farizeju slijepi! Očisti najprije nutrinu čaše da joj i vanjština bude čista!“ (Mt 23, 25-26).

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE CRO/FFT/0004/16 ; REL-04/03/2016-ADV

Za Vaše bolesnike koji ne žele propuštati važne životne trenutke radi astme2

GlaxoSmithKline d.o.o. Ulica LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 Damira / 2016 Tomljanovića Gavrana 15, 10020 Zagreb

107

GlaxoSmithKline d.o.o. Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 15, 10020 Zagreb 108

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE CRO/FFT/0004/16 ; REL-04/03/2016-ADV

SKRAĆENI SAŽETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA NAZIV LIJEKA: Relvar Ellipta 92 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani, Relvar Ellipta 184 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV: Jedna pojedinačna inhalacija daje primijenjenu dozu (doza koja izlazi iz nastavka za usta) od 92 (odnosno 184) mikrograma flutikazonfuroata i 22 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). To odgovara odmjerenoj dozi od 100 (odnosno 200) mikrograma flutikazonfuroata i 25 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). Pomoćne tvari: Jedna primijenjena doza sadrži približno 25 mg laktoze (u obliku hidrata). Za cjeloviti popis pomoćnih tvari vidjeti dio 6.1. FARMACEUTSKI OBLIK: Prašak inhalata, dozirani. Bijeli prašak u svijetlosivom inhalatoru sa žutim poklopcem nastavka za usta i brojačem doza. KLINIČKI PODACI: Terapijske indikacije: Astma: Relvar Ellipta je indiciran za redovito liječenje astme u odraslih osoba i adolescenata u dobi od 12 i više godina kod kojih je primjerena primjena kombiniranog lijeka (dugodjelujućeg beta2-agonista i inhalacijskog kortikosteroida): u bolesnika u kojih astma nije dovoljno dobro kontrolirana inhalacijskim kortikosteroidima te kratkodjelujućim inhalacijskim beta2-agonistima koji se primjenjuju ‘prema potrebi’. Kronična opstruktivna plućna bolest: Relvar Ellipta je indiciran za simptomatsko liječenje odraslih bolesnika s KOPB-om koji imaju FEV1 < 70% predviđene normalne vrijednosti (nakon primjene bronhodilatatora) i s egzacerbacijama bolesti unatoč redovitom liječenju bronhodilatatorima. DOZIRANJE I NAČIN PRIMJENE: Astma: Odrasli i adolescenti u dobi od 12 i više godina: Jedna inhalacija lijeka Relvar Ellipta od 92/22 (odnosno 184/22) mikrograma jedanput na dan. Bolesnici obično osjete poboljšanje plućne funkcije unutar 15 minuta nakon inhaliranja lijeka Relvar Ellipta. Međutim, bolesniku treba napomenuti da je za održavanje simptoma astme pod kontrolom potrebno redovito uzimati lijek svakoga dana te da s primjenom treba nastaviti čak i ako nema simptoma. Ako se simptomi pojave u razdoblju između primjene dviju doza, treba uzeti kratkodjelujući inhalacijski beta2-agonist za trenutno ublažavanje simptoma. Početnu dozu lijeka Relvar Ellipta od 92/22 mikrograma treba razmotriti za odrasle osobe i adolescente u dobi od 12 i više godina kojima je potrebna mala do srednja doza inhalacijskog kortikosteroida u kombinaciji s dugodjelujućim beta2-agonistom. Ako bolesnici nisu dobro kontrolirani lijekom Relvar Ellipta od 92/22 mikrograma, doza se može povećati na 184/22 mikrograma, što može dodatno poboljšati kontrolu astme. Liječnici moraju redovito kontrolirati bolesnike kako bi jačina flutikazonfuroata/vilanterola koju primaju ostala optimalna i mijenjala se isključivo na savjet liječnika. Dozu treba titrirati na najmanju dozu kojom je moguće održavati učinkovitu kontrolu simptoma. Djeca mlađa od 12 godina: Sigurnost i djelotvornost lijeka Relvar Ellipta u indikaciji astme u djece mlađe od 12 godina još nisu ustanovljene. Nema dostupnih podataka. KOPB: Odrasli u dobi od 18 i više godina: Jedna inhalacija lijeka Relvar Ellipta 92/22 mikrograma jedanput na dan. Relvar Ellipta 184/22 mikrograma nije indiciran za liječenje bolesnika s KOPB-om. Nema dodatnih korisnih učinaka kod primjene doze od 184/22 mikrograma u odnosu na dozu od 92/22 mikrograma, ali postoji mogućnost povećanog rizika od pneumonije i nuspojava povezanih sa sistemskim djelovanjem kortikosteroida (vidjeti dijelove 4.4 i 4.8). Bolesnici obično osjete poboljšanje plućne funkcije unutar 16-17 minuta nakon inhaliranja lijeka Relvar Ellipta. Način primjene: Relvar Ellipta namijenjen je isključivo za inhalaciju. Treba ga uzimati svakoga dana, u isto vrijeme. Konačnu odluku o tome hoće li se lijek uzimati uvečer ili ujutro donosi liječnik. Ako bolesnik zaboravi uzeti dozu, sljedeću dozu treba uzeti u uobičajeno vrijeme sljedećega dana. Ako se inhalator čuva u hladnjaku, treba pričekati najmanje jedan sat prije primjene da se ugrije na sobnu temperaturu. Nakon inhalacije, bolesnici trebaju isprati usta vodom, ali vodu ne smiju progutati. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1. POSEBNA UPOZORENJA I MJERE OPREZA: Flutikazonfuroat/vilanterol se ne smije koristiti za liječenje akutnih simptoma astme niti akutne egzacerbacije KOPB-a, koje je potrebno liječiti kratkodjelujućim bronhodilatatorima. Pojačano korištenje kratkodjelujućih bronhodilatatora za ublažavanje simptoma ukazuje na pogoršanje tj. neadekvatnu kontrolu bolesti te se preporučuje kontrola liječnika. Bolesnici ne smiju prekidati terapiju flutikazonfuroatom/vilanterolom kod astme niti kod KOPB-a bez liječničkog nadzora jer se simptomi nakon prekida liječenja mogu vratiti. (v. poglavlje 4.4). NUSPOJAVE: Vrlo često: glavobolja, nazofaringitis; Često: pneumonija, infekcije gornjih dišnih puteva, bronhitis, gripa, kandidijaza usne šupljine i grla, bol u usnoj šupljini i ždrijelu, sinusitis, faringitis, rinitis, kašalj, disfonija, bol u abdomenu, artralgija, bol u leđima, frakture, pireksija, mišićni spazmi. NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: Glaxo Group Limited 980 Great West Road, Brentford, Middlesex TW8 9GS, Velika Britanija. BROJEVI ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: EU/1/13/886/001, EU/1/13/886/002, EU/1/13/886/003; EU/1/13/886/004, EU/1/13/886/005, EU/1/13/886/006 DATUM PRVOG ODOBRENJA/DATUM OBNOVE ODOBRENJA: 13.11.2013. DATUM REVIZIJE TEKSTA: 01/2016. Zadnje odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka: Sastavni dio ovog promotivnog materijala predstavlja odobreni sažetak opisa svojstava lijeka sukladno Pravilniku o načinu oglašavanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima. Prije propisivanja lijeka molimo pročitajte zadnji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku.

B O L JE HUMOR NE G O TUMOR

Crtice s osječke Dijalize Lada Zibar, ladazibar@gmail.com

Šank

Šaran

Stari primarius G. konstruirao je arterijsko-venske fistule (šantove) za dijalizu. Bio je pred mirovinu, rano se budio, još je dežurao. Operirani bolesnik ležao bi na Dijalizi. Jednog je jutra u zoru, još za mraka, zazvonio telefon na Dijalizi. Javila se spremačica.

Utorak je. "Doktorice, I. nije dobro" - naziva supruga transplantiranog pacijenta.

"Radi li onaj šant?" – pitao je primarius. Ni "dobro jutro", a ni predstavio se nije. A naša će čistačica svojim lalinskim naglaskom: "A šta ja znam?! Mislim da šank radi tek od sedam." - misleći na šank u bolničkom restoranu. "Kako od sedam? Što pričate gluposti? Sada ne radi? Dajte mi doktora, odmah!"

Transplantacija

"Pa što mu je?" "A, ima neku temperaturu!" "Dovedite ga na pregled!" "A kad Vi radite?" "U četvrtak. Ali to nema veze, ako mu nije dobro dovedite ga danas." Eto ih u četvrtak. Siv. Ne izgleda dobro. "Što je bilo?" "Ma kad sam u nedjelju išao na pecanje, kolega upecao ogromnog šarana. Bili mi tako na Dunavu..." "Ali što je Vama, što Vam nije dobro?" prekinem ga. "Dobio temperaturu i nije mi dobro."

"Dobar dan, gospođo K., imamo poziv za Vas za transplantaciju. Jeste li dobro? Niste prehlađeni? Nemate temperaturu, proljev ili tako nešto?" "Dobro sam." "Onda se lijepo spremite pa što prije dođite na Dijalizu! I od sada nemojte više ništa jesti ni piti!"

"Kako mokrite? Boli li Vas što? Kašljete li?" pitam. "Ne, samo mi nije dobro."

"Kako to mislite? Ne mogu sada. A tko će ručak dovršiti?"

se još nešto akutno događa. Donosi sa sobom laboratorijski nalaz visokog CRP-a (preko 200) i odmah ga primam u bolnicu. Odlazim ga vidjeti u sobu i pogledam EKG. A kad ono! "Katedrala!“ Pa tražim srčane enzime i zovem kardiologa. Dolazi prof. S.

Tko to ima tako dobar mlaz Naša sestra K. kao mlada sestrica, početnica, radi noćnu smjenu na Odjelu za dijalizu. U stacionaru, s ležećim pacijentima, uremičarima, koji uglavnom ne mokre. Ili mokre vrlo malo. Noć je, tišina. Samo budna sestrica ne spava. Kad odjednom, začuje se nešto, nekakva voda, nekakav mlaz. Koji potraje, nikako da stane. No, ipak. Sestra, iznenađena, nasmijana, pomalo podvikne, s optimističnim prizvukom odobravanja, čuđenja i divljenja: "Tko to ima tako dobar mlaz?!" Uvaženi primarius S., osnivač i šef osječke urologije i dijalize, imao je odjel pod stalnim nadzorom. Pa mu u dežurstvu ne bi bilo teško ni noću obići i Dijalizu na drugom kraju bolničkog dvorišta. Pa ga pritjeralo. A naša sirota sestrica pod zemlju od stida. LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

Pregledam ga, ne nađem ništa posebno u fizikalnom statusu, čak ni vrućicu. Jedino je opći dojam da

"Što ste vi osjećali?" - pita pacijenta. "Ma u nedjelju ja išao s kolegom pecati. I on upecao velikog šarana." "Pa dobro, i što je bilo s tim šaranom? Jeste ga vi možda nosili?" "A, ne, kolega je." "Dobro, kakve veze onda ima taj šaran? Je li vas gušilo? Boljelo u prsima?" "Je, i u prsima, i tu u ramenu?" "Lijevom?" "I lijevom i desnom. I u trbuhu 109

KA L EN D AR STRUČNO G USAVR Š AVANJA KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

kratice

prijava Kongresa, simpozija i predavanja

AMZH Akademija medicinskih znanosti

Molimo organizatore da stručne skupove prijavljuju putem on-line obrasca za prijavu skupa koji je dostupan na web stranici Hrvatske liječničke komore (www. hlk.hr – rubrika „Prijava stručnog skupa“).

HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HD, genitiv HD-a Hrvatsko društvo HLK, genitiv HLK-a Hrvatska liječnička komora HLZ, gen. HLZ-a Hrvatski liječnički zbor HZIZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo KB Klinička bolnica KBC Klinički bolnički centar MEF, genitiv MEF-a Medicinski fakultet MZ Ministarstvo zdravlja RH OB Opća bolnica PZZ Primarna zdravstvena zaštita SB Specijalna bolnica

RUJAN Medicinska akupunktura Učilište Lovran – Ustanova za obrazovanje odraslih Lovran, 02.09.2016.-12.02.2017. Irena Plantak, tel.: 051/293-851, e-mail:info@wellness.hr 12000,00kn Uloga liječnika obiteljske medicine u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke HZJZ Šibenik, 08.09.2016. Andrea Šupe Parun, mob.: 091/6171-032, e-mail: andrea.supe.parun@hzjz.hr Inpharma Vitamin D 2016 HD za kliničku prehranu HLZ-a Zagreb, 09.09.2016. Darija Vranešić Bender, tel.: 01/2367-730, e-mail: dvranesi@kbc-zagreb.hr 300,00kn Obilježavanje 15. godišnjice prve transplantacije jetre kod djece KBC Zagreb, Klinika za kirurgiju Zagreb, 09.09.2016. Petra Matjašec, tel.: 01/2388-483, e-mail: petra. matjasec@kbc-zagreb.hr

110

Za sva pitanja vezana uz ispunjavanje on-line obrasca i pristup informatičkoj aplikaciji stručnog usavršavanja, možete se obratiti u Komoru, gđi Fulvii Akrap, na broj telefona: 01/4500 843, u uredovno vrijeme od 8,00 – 16,00 sati, ili na e-mail: fulvia. akrap@hlk.hr Za objavu obavijesti o održavanju stručnih skupova u Kalendaru stručnog usavršavanja „Liječničkih novina“,molimo organizatore da nam dostave sljedeće podatke: naziv skupa, naziv organizatora, mjesto, datum održavanja skupa, ime i prezime kontakt osobe, kontakt telefon, fax, e-mail i iznos kotizacije. Navedeni podaci dostavljaju se na e-mail: fulvia.akrap@hlk.hr. Uredništvo ne odgovara za podatke u ovom Kalendaru jer su tiskani onako kako su ih organizatori dostavili. Organizatori stručnih skupova koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, mogu skupove prijaviti i Europskom udruženju liječnika specijalista (UEMS – Union Européenne des Medécins Spécialistes – European Union of Medical Specialists) radi međunarodne kategorizacije i bodovanja (European CME Credits, ECMECs). Uvjeti i način prijave kao i sve druge potrebne informacije o međunarodnoj akreditaciji skupova, dostupni su putem sljedećeg linka: http://www.uems.eu/uems-activities/accreditation/eaccme

Detaljan i dnevno ažuriran raspored stručnih skupova nalazi se na  web stranici www.hlk.hr - „Raspored stručnih skupova“.

Edukativne radionice za liječnike obiteljske medicine Alkaloid Daruvar, 09.-10.09.2016. Lidija Suić, mob.: 099/6157-019, e-mail: lidija.suic@alkaloid.hr Sandoz akademija Sandoz d.o.o. Osijek, 09.-11.09.2016. Kristina Špoljarec Dragaš, mob.: 099/3212-220 Kardiopulmonalna reanimacija KBC Osijek, MEF Sveučilišta u Osijeku Osijek, 10.09.2016. Jelena Galić, tel.: 031/511-503, e-mail: galic.jelena@kbco.hr Specijalisti 1300,00kn, specijalizanti 700,00kn 3rd International Symposium HOT TOPICS in anesthesia and critical care: Disaster medicine / Organ failures / Infection in ICU / Coagulation disorders Kl. za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC Split i HD za intenzivnu medicinu HLZ-a Šibenik, 10.-11.09.2016. Doc.dr.sc. Nenad Karanović, dr.med., tel.: 021/556-176, mob.: 09171556-123, e-mail: nkaranov@yahoo.com Liječnici 1540,00kn, medicinske sestre 1155,00kn; Kotizacija za simpozij Hot topics u anesteziji + 22. simpozij intenzivne medicine 3000,00kn

22. simpozij intenzivne medicine HLZ, HD za intenzivnu medicinu Šibenik, 11.-13.09.2016. Sandra Milanović, mob.: 091/5809-941, e-mail: smilanovic@kbd.hr 2000,00kn specijalisti, 1400,00 specijalizanti Ljetna škola ultrazvuka MEF Sveučilišta u Rijeci Rijeka, 12.-16.09.2016. Petra Volf Živković, mob.: 091/5139-755, e-mail: kabinet.vjestina@gmail.com 1250,00kn UZV-om vođena anestezija HLZ, HD za intenzivnu medicinu Šibenik, 13.09.2016. Sandra Milanović, mob.: 091/5809-941, e-mail: smilanovic@kbd.hr Lijekovi i … ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Zagreb, 14.09.2016. Dr. Marcel Leppée, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013, e-mail: marcel.leppee@stampar.hr 25. znanstveni sastanak - Bolesti dojke HAZU – Razred za medicinske znanosti, Odbor za tumore Zagreb, 15.09.2016. Tihana Pavičić Mlinar, prof., tel.: 01/4895-171, e-mail:tihana@hazu.hr 300,00kn

Organizatori stručnih skupova koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, mogu skupove prijaviti i Europskom udruženju liječnika specijalista (Union Européenne des Medécins Spécialistes – European Union of Medical Specialists) radi međunarodne kategorizacije. Uvjeti i način prijave kao i sve druge potrebne informacije o međunarodnoj akreditaciji skupova, dostupni su putem slijedećeg linka: http://www.uems.eu/uems-activities/accreditation/eaccme

Valvularne bolesti i antikoagulantna terapija Hrvatsko kardiološko društvo, Radna skupina za bolesti srčanih zalistka Zagreb, 15.09.2016. Doc.dr.sc. Jozica Šikić, mob.: 091/3713-023, e-mail: jozicas1@gmail.com 350,00kn Prevencija neplodnosti u dječaka s nespuštenim testisima i varikocelom Hrvatski zavod za telemedicinu Cres, Mali Lošinj, Rab, Metković, Mljet, Lastovo, Supetar, Split, 15.09.2016. Jagoda Madunić, tel.: 01/5496-086, e-mail: jagoda.madunic@ztm.hr 8. hrvatski kongres farmakologije s međ.sud. HD farmakologa, HALMED, MEF Sveučilišta u Splitu Split, 15.-18.09.2016. Prof.dr.sc. Mladen Boban, tel.: 021/557-904; e-mail: mladen.boban@mefst.hr, http://pharma.mef.hr 200,00 – 1600,00kn ovisno o kategoriji (jednodnevna/ puna; studenti/članovi HDF-a/ ostali) 5. Hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji Zagrebački institut za kulturu zdravlja (ZIKS) Osijek, 15.-18.09.2016. Dr. Marijana Braš, mob.: 091/4920-867, e-mail: predstojnik.cmz@kbc-zagreb.hr Liječnici 1600,00kn, specijalizanti i ostali djelatnici u zdravstvu 1000,00kn, jednodnevna kotizacija 770,00kn Klebsiella pneumoniae ESBL – endemija ili epidemija ZJZ županije Istarske Pula, 16.09.2016. Lorena Lazarić Stefanović, tel.: 052/529-000 Kako se suočiti s psihološkim i tjelesnim poteškoćama karcinoma primjenom usmjerene svjesnosti? Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Rijeka, 16.09.2016. Ines Lazarević Rukavina, uni.spec.oec., mob.: 091/3366-750, e-mail: ines.lazarevic@gmail.com KOS 2.3. Salutogeneza – obrt za savjetovanje i druge usluge Našice, 16.-17.09.2016. Dr. Božidar Popović, mob.: 092/1602-920, e-mail: salutogeneza1@gmail.com 550,00kn

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

Potrebe bolesnika i klinički izazovi u liječenju raka prostate – fokus multidisciplinarnog tima Astellas d.o.o. Zagreb, 16.-17.09.2016. Tatjana Supanc Missoni, mob.: 091/1544-914, e-mail: tatjana.supancmissoni@astellas.com I. hrvatski kongres iz forenzične ginekologije i perinatologije s međ.sud. Hrvatsko katoličko sveučilište Topusko, 16.-18.09.2016. Prof.dr. Dubravko Habek, 091/3712-112, e-mail: dhabek@unicath.hr 1000,00kn/700,00kn/500,00kn Integralni pristup u liječenju hipertoničara HD za hipertenziju, Društvo za razvitak nefrologije „Prof. Milovan Radonić“ Vis, 16.-18.09.2016. Dr. Ana Vrdoljak, mob.: 091/3399-669, e-mail: tajnik@hdh.hr Spektar putovanja, Ana Hadjić, tel.: 01/4897-999, e-mail: ana.adjic@spektar-holidays.hr Napredni ITLS tečaj Hrvatska gorska služba spašavanja Fužine, 16.-18.09.2016. Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-031, e-mail: tvpervan@gmail.com 2500,00kn Medical Beauty Croatia kongres Kris Derma d.o.o. Zagreb, 17.09.2016. Sara Kudin, tel.: 01/8893-783, e-mail: sara.kudin@reviderm.hr Do 01.09.2016. - 1500,00kn, od 01.09.2016. 2000,00kn Osjet boje i kontrasta Sekcija za strabizam i dječju oftalmologiju, Hrvatsko oftalmološko i optometrijsko društvo Ogulin, 17.09.2016. Jelena Petrinović-Dorešić, mob.: 091/3712-144, e-mail: jelena.doresic@kbsd.hr Tečaj za osposobljavanje predavača prve pomoći iz nastavnog predmeta „Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći“ Hrvatski Crveni križ Zagreb, 17.-18.09.2016. Ana Mikulčić, tel.: 01/4655-814/128, e-mail: ana.mikulcic@hck.hr 1250,00kn

2016.

Dijagnostika akutnog cerebrovaskularnog inzulta Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split Split, 19.09.2016. Prof.dr.sc. Ante Buča, tel.: 021/556-243 Akutni i kronični bronhitis u djece i terapija antibioticima Udruga Medikus Zagreb, 19.09.2016. Dr. Vesna Vučičević, mob.: 091/5044-766, e-mail: info@medikus.hr Racionalni izbor analogne inzulinske terapije Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH Zagreb, 19.09.2016. Antonia Ruš, tel.: 01/2350-999, e-mail: rus_antonia@lilly.com Ultrazvuk u kliničkoj praksi – ultrasonografijska dijagnostika abdomena MEF Sveučilišta u Splitu, KBC Split Split, 19.09.-19.12.2016. Tea Marasović, mag.soc., tel.: 021/557-929, e-mail: tea.marasovic@mefst.hr 7000,00kn Tuberkuloza nekad i danas Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ Rijeka, 20.09.2016. Dr.sc. Danijela Lakošeljac, dr.med., tel.: 051/358786, mob.: 091/1207-628 e-mail: dorotea.gastovic-bebic@zzjzpgz.hr Pričajmo o shizofreniji – Primjena paliperidon Palmitata: prikaz slučaja Hrvatsko psihijatrijsko društvo On-line, 20.09.2016. Iva Tonković, tel.: 01/6610-762, e-mail: ivatonkovi@ITS.JNJ.com Cybex, Biodex, Isomed 2000. Izokinetika – budućnost rehabilitacije Rehabilitacija Nova Zagreb, 21.09.2016. Miroslav Janković, mob.: 098/1771-051 Standardi kvalitete zdravstvene zaštite Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi Zagreb, 21.09.2016. Prof.dr.sc. Jasna Mesarić, tel.: 01/6407-776, e-mail: jasna.mesaric@aaz.hr

111

KA L EN D AR STRUČNO G USAVR Š AVANJA KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

6. međunarodni stručno-znanstveni skup „Zaštita na radu i zaštita zdravlja“ Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Zadar, 21.-24.09.2016. Jasna Krainz, prof., tel.: 01/5577-496, e-mail: jkrainz@hzzzsr.hr 1000,00kn ZypAdhera – iskustva iz svakodnevne kliničke prakse Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u Republici Hrvatskoj Zadar, 22.09.2016. Mara Čabraja, tel.: 01/2350-999, e-mail: cabraja_mara@lilly.com Minimalno invazivne metode u liječenju degenerativnih bolesti slabinske kralješnice – Postupnik dijagnostike i izbora metode liječenja HD za spinalnu kirurgiju Zagreb, 22.-23.09.2016. Dr. Ivan Koprek, mob.: 091/6059-669, e-mail: koprek.ivan@gmail.com 1000,00/700,00kn Praktične vještine za pisanje stručnih publikacija Paul Hartmann d.o.o. Zagreb, 23.09.2016. Maja Čalić, mob.: 091/4454-427 Učenje i podučavanje u medicini HAZU, AMZH, Dekanska konferencija Medicinskih fakulteta Hrvatske Zagreb, 23.09.2016. Prof.dr. Nada Čikeš, mob.: 091/3581-280, e-mail: ncikes@mef.hr Praktikum iz bihevioralno-kognitivnih terapija 1 Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije Split, 23.09.2016. Branka Bagarić, e-mail: tajnistvo.kbt@gmail.com 4.480,00kn

Tečaj naprednog održavanja života odraslih HLZ, HD za reanimatologiju Zagreb, 23.-25.09.2016. Dr. Tatjana Pandak, mob.: 091/5618-814, e-mail: tpandak@hotmail.com 2500,00kn

V. hrvatski kongres „Dileme u neurologiji“ s međ.sud. HLZ, HD za EEG i kliničku neurofiziologiju Šibenik, 27.09.-02.10.2016. Prof.dr.sc. Zdravka Poljaković, tel.: 01/2388-310, e-mail: predstojnik.nrl@kbc-zagreb.hr 2800,00kn (3500,00 na kongresu)

SEŠMEK – Načela medicinske komunikacije tijekom liječenja osoba s kroničnom venskom bolesti i/ili s benignim anorektalnim promjenama Servier Pharma d.o.o. Osijek, 24.09.2016. Ivana Fabić, tel.: 01/3016-227, e-mail: ivana.fabic@servier.com

Cijepljenje rizičnih grupa bolesnika sa pneumokoknim konjugiranim 13 valentnim cjepivom Pfizer Croatia Zagreb, 28.09.2016. Kristian Ljubič, tel.: 0038640188916, e-mail: krisian.ljubic.pfizer.com

Depresija kao izazov – sistemski pristup Salutogeneza – obrt za savjetovanje i ostale usluge Našice, 24.09.2016. Dr. Božidar Popović, mob.: 092/1602-920 550,00kn Tajne i nedoumice u pedijatriji MEF Sveučilišta u Osijeku Osijek, 24.09.2016. Marija Kraljik, tel.: 031/512-287, e-mail: kraljik.marija@kbo.hr Osteoporoza –koštano metabolička bolest – Suvremeni pristup dijagnostici MEF Sveučilišta u Osijeku Slavonski Brod, 24.09.2016. Doc.dr.sc. Blaženka Miškić, tel.: 035/201-686, e-mail: miskicblazenka@gmail.com Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvuka Klinika za traumatologiju, „Spektar putovanja“ d.o.o. Zagreb, 26.-30.09.2016. Dr. Dina Miklić, dr. Vera Rakić Eršek, mob.: 098/235-713 3500,00kn

Echo workshop Philips d.o.o. Opatija, 23.-24.09.2016. Ivan Pongrac, mob.: 099/2618-707, e-mail: ivan.pongrac@philips.com

Ultrazvuk kukova u otkrivanju RPK – razvojnog poremećaja kuka Kuća zdravlja Zagreb, 26.-30.09.2016. Dr. Gordana Miličić, mob.: 091/4600-108 5000,00kn

9. Hrvatski internistički kongres Hrvatsko internističko društvo HLZ, Dariva tur agencija Opatija, 23.-25.09.2016. Doc.dr.sc. Ivan Gornik, dr.med., tel.: 01/2367-429 1200,00kn; besplatno za specijalizante koji su prvi autori postera

Odnos bolesnik-liječnik u suvremenom društvu Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH) Zagreb, 27.09.2016. www.amzh.hr, e-mail: amzh@zg.t-com.hr, tel.: 01/4828-662

112

Plivina radionica Pliva Hrvatska d.o.o. Zagreb, 29.09.2016. Antonia Vučković, mob.: 099/8155-351, e-mail: antonia.vuckovic@pliva.com Prevencija neplodnosti u dječaka s nespuštenim testisima i varikocelom Hrvatski zavod za telemedicinu Vela Luka, Korčula, Vrlika,Trilj,Knin, Vis, Hvar, 29.09.2016. Jagoda Madunić, tel.: 01/5496-086, e-mail: jagoda.madunic@ztm.hr Hospital days 2016 In2 Zagreb, 29.-30.09.2016. Denis Jašarević, mob.: 099/2940-199, e-mail: denis.jasarevic@in2.hr 1440,00kn + PDV Potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika Zaklada onkologija Brijuni, 29.09.-01.10.2016. Sandra Šutić, mob.: 099/2572-470, e-mail: sandra@zutimacak.hr 1500,00-2700,00kn Lokalni režnjevi u rekonstrukciji defekata kože glave i vrata KB „Dubrava“ Zagreb, 30.09.2016. Marija Juras Maček, tel.: 01/2903-431 400,00kn liječnici, 200,00kn studenti Psihoanaliza u suvremenom društvu HLK Šibenik, 30.09.2016, Dr. Ante Bilić, mob.: 091/5859-372, e-mail: bilant975@yahoo.com

Multidisciplinarni pristup liječenju bolesnika s akutnom ozljedom bubrega HD za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju HLZ-a Zagreb, 30.09.2016. Prim.dr. Nikola Janković, tel.: 01/3712-084, e-mail: tajnik@hdndt.hr Autonomija i osjećaj pripadnosti Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske SPUH Zagreb, 30.09.-01.10.2016. Jelena Vrsaljko, mob.: 091/5200-005 200,00EUR Trening radnika IHMS Zavod za hitnu medicinu OBŽ Osijek, 30.09.-02.10.2016. Silvana Sabo, tel.: 031/531-301, e-mail:silvana.sabo@zzhm-obz.hr

LISTOPAD

Endrokrinološki i nefrološki bolesnik u ordinaciji liječnika obiteljske medicine MEF Sveučilišta Splitu Split, 01.10.2016. Doc.dr.sc. Josipa Radić, dr.med., mob.: 0915027-100, e-mail: josiparadic1973@gmail.com 250,00kn Apiterapija - očuvanje zdravlja pčelinjim proizvodima Hrvatsko apiterapijsko društvo Zagreb, 01.10.2016. Gordana Hegić, mob.: 095/9106-653, e-mail: ghegic@gmail.com Regional Pediatric Masterclass Medis Adria d.o.o. Budimpešta, 01.10.2016. Igor Ralić, tel.: 01/2303-446, e-mail:igor.ralic@medisadria.hr Dijagnostika i liječenje limfoma KroHem i PLIVA Hrvatska d.o.o. On-line tečaj, 01.-02.01.2016. Dr.sc. Ivana Klinar, dr.med., mob.: 098/499-925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međ.sud., CROCAD-16 HLZ, HD za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi Tučepi, 05.-09.10.2016. Studio Hrg d.o.o., tel.: 01/6110-450, 6183-140, e-mail: kongres@studiohrg.hr, ninoslav.mimica@bolnica-vrapce.hr www.alzheimer 2016.com 1600,00kn

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

3. međunarodni kongres hepatobilijarne i pankreatične kirurgije Udruga za promicanje kirurgije jetre, žučnih putova i gušterače – HPB Zadar, 05.-09.10.2016. Dr.sc. Mario Kopljar, mob.: 091/5827-446 2280,00kn/3040,00kn 2. simpozij o pedijatrijskoj palijativnoj skrbi s međ.sud. HD za palijativnu medicinu HLZ, Žuti mačak d.o.o. Zagreb,07.10.2016. Sandra Šutić, mob.: 099/288-581 500,00/150,00kn 4. hrvatski simpozij o dojenju Hrvatska udruga IBCLC savjetnica za dojenje Zagreb, 07.10.2016. Irena Zakarija-Grković, tel.: 021/557-823, mob.: 098/9326-994, e-mail: irena.zakarija-grkovic@mefst.hr 200,00kn; 100,00kn za članice HUSD-a Endokrinologija i dijabetologija u svakodnevnoj praksi KBC Rijeka, Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Crikvenica, 07.-09.10.2016. Doc.dr.sc. Sanja Klobučar Majanović, tel.: 051/658-187, e-mail: sanja.klobucarm@gmail.com A.T.I. d.o.o., Predrag Marinković, mob.:091/4440-040, e-mail: predrag@ati-pul.com 500,00kn Univerzalni pristup palijativnoj skrbi – i tvoja pomoć je potrebna Sekcija za bol Hrvatskog društva palijativne medicine HLZ-a Zagreb, 08.10.2016. Doc.dr.sc. Zoran Lončar, mob.: 098/235-669 500,00kn Uvod u ozonoterapiju te uporaba ozona u regenerativnoj medicini Ravita j.d.o.o. Pula, 08.10.2016. Vanda Janko, mob.: 098/1763-673, e-mail: vanda.janko@yahoo.com 5.hrvatski toksikološki kongres s međ.sud. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Poreč, 09.-12.10.2016. Dubravka Rašić, tel.: 01/4682-641 1200,00/1500,00kn Izazovi na području ovisnosti – Imamo li prave odgovore? Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zdravlja i EURO-TC Trogir, 10.-12.10.2016. Sanja Mikulić, tel.: 01/5557-002, e-mail: sanja.mikulic@mspm.hr

STUDENI

2016. STUDENI

3. kongres HD za tumore glave i vrata smeđ.sud. HD za tumore glave i vrata, Filida – putnička agencija Tuheljske Toplice, 10.-12.11.2016. Ivan Prgomet, tel.: 01/4616-520, e-mail: info@filidatravel.hr 1000,00/500,00kn 3. hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres s međ.sud. HLZ, HD za gerontologiju i gerijatriju, Ref. Centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centar za zdravstvenu gerontologiju NZJZ Grada Zagreba „Dr. Andrija Štampar“, Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Razred za medicinske znanosti HAZU Opatija, 15.-17.11.2016. spomenka.tomek-roksandic@stampar.hr, Studio Hrg d.o.o., tel.: 01/6183-140, e-mail: kongres@studiohrg.hr, www.gerontology2016.com; www.stampar.hr/gerontologija 1800,00kn 2. hrvatski kongres menopauzalne medicine HD za menopauzu Zagreb, 18.-19.11.2016. Contres Projekti d.o.o., Maja Orsag, mob.: 091/3330-734, e-mail: maja@contres.hr 800,00kn Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015 - 2030 - FUTUR Z HEALTHCARE REUNION Udruga poslodavaca u zdravstvu i HD za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku HLZ-a Opatija, 25.-27.11.2016. Conventus Credo d.o.o., tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580, e-mail: anja@conventuscredo.hr Kotizacija za sudionike članove UPUZ-a, KOHOM-a, Udruge koncesionara, liječnike dentalne medicine 1550,00kn, za medicinske sestre 550,00kn do 31.08.2016. i 750,00kn od 31.08.2016.

PROSINAC

11. kongres Hrvatskog društva za transplantacijsku medicinu HD za transplantacijsku medicinu Zagreb, 02.-03.12.2016. Dr.sc. Danko Mikulić, dr.med., tel.: 01/2431-390 e-mail: info@hdtm.hr, www.hdtm.hr Specijalisti 1000,00kn (rana kotizacija do 01.11.2016.) 1500,00kn (kasna), specijalizanti 500,00kn; medicinske sestre i tehničari – članovi HUMS-a – 700,00kn, ostali 800,00kn

113

TRESIBA

jednom dnevno

SADA NO ODOBREEN ATA

DJELOVANJE3,4 DULJE OD 42 SATA

SC I KOD ADOLE BI I DJECE U DO NA3,5 DA OD GODINU

Uspješno sniženje HbA1c1,2 Manji rizik od noćnih hipoglikemija u odnosu na glargin inzulin1,2,*† Fleksibilno vrijeme doziranja u bilo koje doba dana, kada je potrebno3* ...jednom dnevno.

*Odnosi se samo na odraslu populaciju †Odnosi se na glargin inzulin 100 jedinica/ml

Referencije: 1. Rodbard HW, et al. on behalf of the BEGIN Once Long Trial Investigators. Comparison of insulin degludec with insulin glargine in insulin-naive subjects with Type 2 diabetes: a 2-year randomized, treat-to-target trial. DIABETIC Medicine 2013;30(11):1298–304. 2. Bode BW, et al. on behalf of the BEGIN Basal–Bolus Type 1 Trial Investigators. Insulin degludec improves glycaemic control with lower nocturnal hypoglycaemia risk than insulin glargine in basal–bolus treatment with mealtime insulin aspart in Type 1 diabetes (BEGIN Basal–Bolus Type 1): 2-year results of a randomized clinical trial. DIABETIC Medicine 2013;30(11):1293–297. 3. Tresiba® Sažetak opisa svojstava lijeka 4. Jonassen I, et al. Design of the novel protraction mechanism of insulin degludec, an ultra-long-acting basal insulin. Pharmaceutical Research. 2012;29(8):2104-2114. 5. Thalange N, et al. Insulin degludec in combination with bolus insulin aspart is safe and effective in children and adolescents with type 1 diabetes. Pediatric Diabetes 2015. doi: 10.1111/ pedi.12263. FlexTouch®, NovoFine®, NovoTwist® i Tresiba® su zaštićena imena u vlasništvu Novo Nordisk A/S, Danska. Datum pripreme: 9.03.2016. Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr

HQMMA/TB/0415/0126

114

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

U Novo Nordisku mijenjamo dijabetes. U pristupu razvoju lijekova, u predanosti da poslujemo s dobiti i etično te u potrazi za lijekom.

degludek inzulin (tehnologija rDNK) injekcija

Naziv lijeka: Tresiba® 100 jedinica/ml otopina za injekciju u napunjenoj brizgalici. Međunarodni naziv djelatne tvari: degludek inzulin. Odobrene indikacije: Liječenje šećerne bolesti u odraslih, adolescenata i djece u dobi od 1 godine. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi: Doze inzulina u djece potrebno je oprezno uskladiti (osobito u sklopu bazal-bolus inzulinske terapije) s unosom hrane i tjelesnom aktivnošću kako bi se umanjio rizik od hipoglikemije. U bolesnika u kojih je znatno poboljšana regulacija glikemije može doći do promjene uobičajenih upozoravajućih simptoma hipoglikemije te ih o tome treba primjereno savjetovati. U osoba koje dugo boluju od šećerne bolesti uobičajeni upozoravajući simptomi mogu nestati. Infekcije i stanja praćena vrućicom, obično povećavaju bolesnikovu potrebu za inzulinom. Bolesti bubrega, jetre, nadbubrežne žlijezde, hipofize ili štitnjače mogu zahtijevati promjenu doze inzulina. Produljeno djelovanje lijeka Tresiba® može odgoditi oporavak od hipoglikemije. U teškoj hiperglikemiji preporučuje se primjena brzodjelujućeg inzulina. Obično se prvi simptomi hiperglikemije javljaju postupno. U šećernoj bolesti tipa 1 neliječena hiperglikemija u konačnici vodi u dijabetičku ketoacidozu, koja može biti smrtonosna. Zabilježeni su slučajevi zatajivanja srca kod primjene pioglitazona u kombinaciji s inzulinom, osobito u bolesnika koji su imali rizične faktore za razvoj zatajivanja srca. Ovo treba imati na umu ako se razmatra liječenje kombinacijom pioglitazona i lijeka Tresiba®. U slučaju primjene ove kombinacije, u bolesnika treba pratiti znakove i simptome zatajivanja srca, porasta tjelesne težine i edema. Liječenje pioglitazonom treba prekinuti ako dođe do bilo kakvog pogoršanja srčanih simptoma. Bolesnicima se mora objasniti da prije svakog injiciranja uvijek provjere naljepnicu na inzulinu. Bolesnici moraju vizualno provjeriti odabrane jedinice na brojčaniku doze na brizgalici. Stoga je uvjet za samostalno injiciranje da bolesnik može pročitati prikazano na brojčaniku doze na brizgalici. . Primjena inzulina može uzrokovati pojavu inzulinskih protutijela. Prisutnost takvih inzulinskih protutijela može zahtijevati promjenu doze inzulina kako bi se izbjegla sklonost hiperglikemiji ili hipoglikemiji. Nuspojave: Vrlo često: hipoglikemija; često: reakcije na mjestu injiciranja; manje često: lipodistrofija, periferni edem, rijetko: preosjetljivost, urtikarija. Doziranje: Tresiba® je bazalni inzulin za supkutanu primjenu jednom dnevno, u bilo koje doba dana, po mogućnosti u isto vrijeme svakoga dana. Jedna (1) jedinica (U) degludek inzulina odgovara 1 internacionalnoj jedinici (IU) humanog inzulina, 1 jedinici glargin inzulina ili 1 jedinici detemir inzulina. U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2, Tresiba® se može primjenjivati u monoterapiji ili u bilo kojoj kombinaciji s oralnim antidijabeticima, agonistima GLP-1 receptora i s bolus inzulinom. Kod šećerne bolesti tipa 1, Tresiba® se mora kombinirati kratkodjelujućim/ brzodjelujućim inzulinom radi pokrivanja potreba za inzulinom u vrijeme obroka. Tresiba® se treba dozirati sukladno individualnim potrebama bolesnika. Kod primjene lijeka Tresiba® 100 jedinica/ml, može se primijeniti doza od 1-80 jedinica po injekciji, u stupnjevima od 1 jedinice. U slučajevima kada primjena u isto doba dana nije moguća, Tresiba® omogućuje fleksibilnost vremena primjene inzulina. Između dviju injekcija uvijek treba proteći najmanje 8 sati. Bolesnicima koji zaborave jednu dozu, preporučuje se da je primjene čim to primijete te da se nakon toga vrate uobičajenom rasporedu doziranja jednom dnevno. Bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2: Preporučena početna dnevna doza je 10 jedinica uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Bolesnici sa šećernom bolešću tipa 1: Tresiba® se primjenjuje jednom dnevno s inzulinom uz obrok uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Možda će biti potrebno prilagoditi doze i vrijeme primjene brzodjelujućih ili kratkodjelujućih inzulinskih pripravaka ili drugih antidijabetika koji se koriste istovremeno. Za bolesnike sa šećernom bolešću tipa 2 koji se liječe bazalnim inzulinom, kombinacijom bazalnog i bolus inzulina, predmiješanim inzulinom ili inzulinom kojeg bolesnik sam miješa, zamjena bazalnog inzulina lijekom Tresiba® može se obaviti po načelu jedinica za jedinicu, uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Za većinu bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1, zamjena bazalnog inzulina lijekom Tresiba® može se obaviti po načelu jedinica za jedinicu, uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Za bolesnike sa šećernom bolešću tipa 1 koji prelaze s bazalnog inzulina koji se primjenjuje dva puta dnevno ili u onih koji imaju HbA1c < 8,0% u vrijeme prijelaza, dozu lijeka Tresiba® potrebno je utvrditi individualno. Potrebno je razmotriti smanjenje doze uz naknadnu individualnu prilagodbu doze na osnovi glikemijskog odgovora. Kad se Tresiba® dodaje agonistima GLP-1 receptora, preporučena dnevna početna doza je 10 jedinica uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Kad se agonisti GLP1 receptora dodaju lijeku Tresiba®, preporučuje se smanjiti dozu lijeka Tresiba® za 20% kako bi se smanjio rizik od hipoglikemije, uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Tresiba® se može primjenjivati u starijih bolesnika te bolesnika s oštećenjem bubrega i jetre. Treba pojačano pratiti razinu glukoze te individualno prilagoditi dozu inzulina. Tresiba® se može koristiti u adolescenata i djece u dobi od 1 godine. Kad se bazalni inzulin mijenja u lijek Tresiba®, potrebno je razmotriti individualno smanjenje doze bazalnog i bolus inzulina, kako bi se umanjio rizik od hipoglikemije. Način primjene: Tresiba® je namijenjena samo za supkutanu primjenu. Tresiba® se ne smije primjenjivati intravenski, intramuskularno niti u inzulinskim infuzijskim pumpama. Tresiba® se primjenjuje supkutanom injekcijom u bedro, nadlakticu ili trbušnu stijenku. Tresiba® dolazi u obliku napunjene brizgalice (FlexTouch®) namijenjene uporabi s iglama za injekciju NovoFine® ili NovoTwist®. Napunjena brizgalica od 100 jedinica/ml isporučuje 1-80 jedinica u stupnjevima od 1 jedinice. Nositelj odobrenja: Novo Nordisk A/S, Novo Allé, DK-2880 Bagsværd, Danska. Broj odobrenja: EU/1/12/807/004. Način izdavanja: na recept. Datum revizije sažetka: srpanj 2015.

Prije propisivanja lijeka Tresiba® obvezno proučite posljednji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka te posljednju odobrenu Uputu o lijeku.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

HQMMA/TB/0415/0126

U Novo Nordisku mijenjamo dijabetes. U pristupu razvoju lijekova, u predanosti da poslujemo s dobiti i etično te u potrazi za lijekom.

LIJEČNIČKE NOVINE 152 09 / 2016

degludek inzulin (tehnologija rDNK) injekcija 115

Za osobe sa ŠBT1 i ŠBT2*

Inzulin nove generacije za stabilnu budućnost

1– 5

Predvidljiv i stabilan učinak koji traje i dulje od 24 sata5,6

Brzina infuzije glukoze (mg/kg/min)

Stabilan profil djelovanja5

Toujeo® Lantus®

Stabilno5

Dulje od 24 sata 5,25

Ravnomjerno otpuštanje 5

0 0

Vrijeme nakon sc primjene (sati) Prilagođeno prema: Becker RH, et al. Diabetes Care 20155

Novo na Listi lijekova HZZO-a *Toujeo je indiciran za liješenje šećerne bolesti u odraslih. ŠBT1 i ŠBT2: šećerna bolest tip 1 i tip 2

Kontrola HbA1C, koju očekujete4 Niži rizik od hipoglikemija u usporedbi s inzulinom Lantus® u osoba s ŠBT24,6,7 Potvrđena dugoročna kardiovaskularna sigurnost glargina6,8

1. Yki-Jarvinen H, et al. (Poster #946) presented at EASD, Vienna, September 15–19 2014. Available from: http://www.easdvirtualmeeting.org/resources/19180. Date accessed: April 2015. 2. Riddle MC, Diabetes, Obesity and Metabolism 17: 835–842, 2015. 3. Bergenstal R, et al. (Poster #949) presented at EASD, Vienna, September 15–19 2014. Available from: http://www.easdvirtualmeeting. org/resources/18574. Date accessed: April 2015. 4. Yki-Jarvinen H, et al. Diabetes Care 2014;37:3235–3243. 5. Becker RH, et al. Diabetes Care 2015;38(4):637–643. 6. Toujeo® Sažetak opisa svojstava lijeka. Detaljnije informacije o ovom lijeku dostupne su na web stranici Europske agencije za lijekove: http://www.ema.europa.eu. 7. Ritzel R et al. Diabetes, Obesity and Metabolism 17: 859–867, 2015 8. Gerstein HC, et al. New Eng J Med 2012;367:319–328.

POMIČE GRANICE KONTROLE1–5

1. Naziv lijeka: Toujeo 300 jedinica/ml otopina za injekciju u napunjenoj brizgalici. Inzulin glargin. 2.Terapijske indikacije: Liječenje šećerne bolesti u odraslih. 3. Doziranje i način primjene: Toujeo je bazalni inzulin koji se primjenjuje jedanput na dan u bilo koje doba, po mogućnosti svaki dan u isto vrijeme. Režim doziranja (dozu i vrijeme primjene) treba prilagoditi odgovoru pojedinog bolesnika. U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1, Toujeo se mora kombinirati s kratkodjelujućim/ brzodjelujućim inzulinom kako bi se zadovoljila potreba za inzulinom u vrijeme obroka. U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2, Toujeo se može primjenjivati i u kombinaciji s drugim antihiperglikemicima. Bolesnici po potrebi mogu primijeniti Toujeo do 3 sata prije ili nakon uobičajena vremena primjene. U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2 preporučena početna dnevna doza iznosi 0,2 jedinice/kg, a zatim se doza prilagođava pojedinom bolesniku. Inzulin glargin jačine 100 jedinica/ml i Toujeo nisu bioekvivalentni i nisu izravno međusobno zamjenjivi.Prijelaz s inzulina glargina 100 jedinica/ml na Toujeo može se obaviti po načelu jedinica za jedinicu, ali, da bi se postigle ciljne vrijednosti razine glukoze u plazmi, možda će biti potrebna veća doza lijeka Toujeo (približno 10-18%). Pri prijelazu s lijeka Toujeo na inzulin glargin 100 jedinica/ml potrebno je smanjti dozu (približno 20%) da bi se smanjio rizik od hipoglikemije. Kad se prelazi s liječenja inzulinom srednje dugog ili dugog djelovanja na liječenje lijekom Toujeo, možda će biti potrebno promijeniti dozu bazalnog inzulina i prilagoditi istodobno liječenje antihiperglikemicima (dozu i vrijeme primjene dodatnih običnih inzulina ili brzodjelujućih inzulinskih analoga odnosno dozu neinzulinskih antihiperglikemika). Prijelaz s bazalnih inzulina koji se primjenjuju jedanput na dan na liječenje lijekom Toujeo jedanput na dan može se izvršiti u omjeru jedinica jedan naprama jedan, na temelju dotadašnje doze bazalnog inzulina. Pri prijelazu s bazalnih inzulina koji se primjenjuju dvaput na dan na liječenje lijekom Toujeo jedanput na dan, preporučena početna doza lijeka Toujeo je 80% ukupne dnevne doze bazalnog inzulina koji se prestaje primjenjivati. Tijekom prijelaza i u prvim tjednima nakon toga preporučuje se pomno nadzirati metabolizam. U starijih osoba (≥ 65 godina) progresivno pogoršanje bubrežne funkcije može dovesti do postupnog i ravnomjernog smanjenja potrebe za inzulinom, a u bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega i jetre potrebe za inzulinom mogu biti smanjene. Sigurnost i djelotvornost lijeka Toujeo u djece i adolescenata mlađih od 18 godina nisu ustanovljene. Toujeo se primjenjuje supkutano. Toujeo se ne smije primjenjivati intravenski. Toujeo se ne smije primjenjivati u inzulinskim infuzijskim pumpama. Napunjenom brizgalicom Toujeo SoloStar, u jednoj se injekciji može primijeniti doza od 1-80 jedinica, koja se odmjerava u koracima od 1 jedinice. Prozorčić za prikaz doze prikazuje broj jedinica lijeka Toujeo koje će se injicirati. Napunjena brizgalica Toujeo SoloStar oblikovana je posebno za Toujeo i stoga nije potrebno preračunavati dozu. 4. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. 5. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi: Toujeo nije inzulin izbora za liječenje dijabetičke ketoacidoze. U takvim se slučajevima preporučuje intravenska primjena običnog inzulina. U slučaju nedostatne kontrole glukoze ili sklonosti hiperglikemiji odnosno hipoglikemiji, prije razmatranja prilagodbe doze mora se procijeniti pridržava li se bolesnik propisanog režima doziranja i mjesta injiciranja, pravilne tehnike injiciranja te sve ostale važne čimbenike. 6. Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija: Tvari koje mogu pojačati učinak na snižavanje razine glukoze u krvi i povećati sklonost hipoglikemiji obuhvaćaju antihiperglikemike, inhibitore angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE), dizopiramid, fibrate, fluoksetin, inhibitore monoaminooksidaze, pentoksifilin, propoksifen, salicilate i sulfonamidske antibiotike. Za ostale tvari koje mogu smanjiti učinak na snižavanje razine glukoze u krvi ili pojačati ili oslabiti učinak inzulina na snižavanje razine glukoze u krvi vidjeti cjelokupni Sažetak opisa svojstava lijeka. 7. Trudnoća i dojenje: Nema kliničkog iskustva s primjenom lijeka Toujeo u trudnica.Velika količina podataka o trudnicama (više od 1000 iznesenih trudnoća izloženih lijeku koji sadrži inzulin glargin jačine 100 jedinica/ml) ne ukazuje ni na kakve specifične štetne učinke na trudnoću niti na specifične malformacije i fetalnu/neonatalnu toksičnost. Može se razmotriti primjena lijeka Toujeo tijekom trudnoće, ako je to klinički opravdano. Nije poznato izlučuje li se inzulin glargin u majčino mlijeko. Dojiljama će možda biti potrebno prilagoditi dozu inzulina i prehranu. 8. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i rada na strojevima: Bolesnikova sposobnost koncentracije i reakcije može biti umanjena zbog hipoglikemije ili hiperglikemije ili, primjerice, zbog oštećenja vida. To može predstavljati rizik u situacijama u kojima su takve sposobnosti posebno važne. Bolesnicima treba savjetovati da poduzmu mjere opreza kako bi izbjegli hipoglikemiju tijekom vožnje. To je osobito važno u osoba u kojih su upozoravajući simptomi hipoglikemije slabije izraženi ili izostaju te u osoba s čestim epizodama hipoglikemije. Treba razmotriti da li je preporučljivo u takvim okolnostima upravljati vozilom ili rukovati strojevima. 9. Nuspojave: Vrlo često (>1/10) – hipoglikemija. Često ( >1/100,<1/10) – lipohipertrofija; reakcije na mjestu injiciranja (uključuju crvenilo, bol, svrbež, koprivnjaču, oticanje ili upalu). Manje često: (>1/1000,<1/100) – lipoatrofija. Rijetko (>1/10000,<1/1000): alergijske reakcije (Takve reakcije na inzulin (uključujući inzulin glargin) ili na pomoćne tvari mogu, primjerice, biti povezane s generaliziranim kožnim reakcijama, angioedemom, bronhospazmom, hipotenzijom i šokom te mogu ugroziti život); poremećaj vida, retinopatija; edem. Vrlo rijetko( <1/10000) – disgeuzija; mialgija. 10. Predoziranje: Predoziranje inzulinom može uzrokovati tešku, a katkada i dugotrajnu te po život opasnu hipoglikemiju. Blage epizode hipoglikemije obično se mogu liječiti oralnim uzimanjem ugljikohidrata. Teže epizode popraćene komom, konvulzijama ili neurološkim oštećenjima mogu se liječiti intramuskularnom/supkutanom primjenom glukagona ili intravenskom primjenom koncentrirane glukoze. 11. Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Sanofi-Aventis Deutschland GmbH, D 65926 Frankfurt na Majni, Njemačka. 12. Farmakodinamička svojtva: Pripravci za liječenje šećerne bolesti; inzulini i analozi za injiciranje, dugog djelovanja. ATK oznaka: A10A E04.13. Način i mjesto izdavanja: Izdaje se na recept, u ljekarni. 14. Brojevi odobrenja za stavljanje lijeka u promet: EU/1/00/133/033-036 - Detaljnije informacije o ovom lijeku dostupne su na web stranici Europske agencije za lijekove: http://www.ema.europa.eu Ovo je Skraćeni sažetak opisa svojstava lijeka te sukladno Pravilniku o načinu oglašavanja o lijekovima (NN broj 43/15) molimo prije propisivanja lijeka Toujeo pročitajte zadnji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE. Izdaje se na recept. Prije propisivanja molimo pročitajte u cijelosti posljednji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku. 116

Sanofi-aventis Croatia d.o.o. Heinzelova 70/II, Zagreb. Tel: 01/6003400, www.sanofi.com

HR.TJO.15.09.05.