Liljana Dolšak, Tamara Tarnik, Lada Crnobori LILJANA DOLŠAK, TAMARA TARNIK, LADA CRNOBORI Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti, Zagreb tamara.tarnik@vss.hr, liljana.dolsak@vss.hr, lada.crnobori@vss.hr
RAZVOJ I PROMJENE U SUSTAVU OBRAZOVANJA MOŽE LI SVAKI UČENIK USPJETI? Stručni rad / Professional paper Sažetak Mozak je dinamičan organ koji se hrani podražajima i iskustvima iz okoline. Senzorna stimulacija i motorička aktivacija u godinama ranog djetinjstva modeliraju neurone i veze među njima, oblikujući senzorne i motoričke procese koji će ostati relativno stabilni do kraja životne dobi osobe. Kada je kapacitet na senzomotoričkoj razni razvijen, dijete je sposobnije naučiti zbrojiti dva broja, napisati rečenicu ili družiti se s prijateljima. Djeca se razlikuju po svojim mentalnim i fizičkim karakteristikama te potječu iz okoline koja je za razvoj njihova mozga bila različito stimulirajuća. Jednoobrazno obrazovanje bez obzira na spol, mentalne i fizičke karakteristike djece, nedovoljno kvalitetno osmišljene slobodne aktivnosti kako školske tako i izvannastavne, nedostatak stvaranja čvrstog kontakta između učitelja i učenika, propuštanje prilike za dopunskim obrazovanjem te učenje poučavanjem umjesto istraživanjem, ne stvara kompetentne mlade ljude koji znaju primijeniti svoje znanje i vještine u praksi te stvoriti za sebe kvalitetnu, svrhovitu i ispunjavajuću budućnost. U ovom radu dan je prikaz mogućnosti unaprjeđenja sustava obrazovanja u Hrvatskoj primjenom načela Glasserove teorije izbora i kvalitetne škole te osvrt na utjecaj stupnja senzorne integracije djeteta na školski uspjeh. Ključne riječi: senzomotorička stimulacija mozga, obrazovanje, kvalitetna škola, senzorna integracija, kompetencija 1. INDIVIDUALAN PRISTUP UČENIKU TEMELJ JE USPJEŠNOG POUČAVANJA Za zdrav i aktivan mozak neophodna je dobra prehrana, mnogo tjelovježbe, izazovi, nova iskustva i ljubav. Uz odgovarajuću mentalnu tjelesnu i/ili senzoričku stimulaciju, neuroni u mozgu se povezuju, produljuju i granaju. Mozak sa svojom složenom građom i neograničenim potencijalom krajnje je plastičan, neprestano promjenjiv organ kojeg snažno oblikuje naše iskustvo u djetinjstvu i tijekom života. U našoj kulturi još je uvijek duboko ukorjenjeno mišljenje da su tijelo i spoznaja, dvije odvojene cjeline. Mišljenje proizlazi iz općenitog stava društva da je sve što radimo sa svojim tijelom, od tjelesnih funkcija, osjećaja i osjeta koji nas održavaju na životu, manje vrijedno i manje važno. Potvrdu stava nailazimo u primjeru odnosa prema školskom predmetu tjelesna i zdravstvena kultura kojeg, priznalo se to javno ili ne, roditelji, učitelji pa i sami učenici, smatraju manje važnim, a uspjehe koji se postižu u okviru ovog predmeta manje vrijednim. Često se zaboravlja ili ne zna, da se mišljenje i učenje ne događaju samo u glavi. Tijelo igra integralnu ulogu u svim intelektualnim procesima, od najranijih trenutaka u maternici pa sve do starosti. Osjetila u tijelu su ta koja mozak opskrbljuju informacijama o okruženju, iz kojih se oblikuje razumijevanje svijeta i iz kojih se crpi pri stvaranju novih mogućnosti. Naši pokreti su ti koji, 12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 106 -