MARIJA PIŠONIĆ, BOŽICA RUKAVINA, EDITA VOLAR-PANTIĆ Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Zagreb marija.pisonic@mps.hr, rukavina@mps.hr, edita.volar@mps.hr
PRAVNI OKVIR ZA SIGURNOST HRANE Sažetak Zakon o hrani (NN br. 117/03, 128/03, 48/04) te provedbeni propisi koji temeljem njega proizlaze predstavljaju pravni okvir za osiguranje zdravstvene ispravnosti i kakvoće hrane u Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih institucija štiti pravo potrošača na zdravstveno ispravnu i kvalitetnu hranu, koristeći Zakonom postavljen integrirani sustav reguliranja lanca opskrbe hranom uključujući i hranu za životinje kao i sustav provjera i kontrola hrane, usklađen sa EU propisima. Zakon propisuje osnovne principe higijene i zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje, obveze subjekata u poslovanju s hranom, glede uspostave i provođenja sustava samokontrole, opće zahtjeve o kakvoći hrane, ostvarivanje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti te tradicionalnog ugleda hrane, regulira područje nove hrane (uključujući i genetski modificiranu hranu), sustav službene kontrole te osnivanje i ulogu Hrvatske agencije za hranu. Ključne riječi: hrana, sigurnost, kakvoća, Agencija
1. UVOD Zakon o hrani, uključujući sve podzakonske akte koji su doneseni ili će biti doneseni na temelju njega, predstavlja pravni okvir za sigurnost hrane u Republici Hrvatskoj. Glavni cilj ovoga Zakona je zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita interesa potrošača te zaštita globalnog interesa Republike Hrvatske u nastupu na međunarodnom tržištu. Hrvatski potrošač jednako tako kao i bilo koji drugi u svijetu ne želi ni na koji način imati dojam da je prevaren ili da sustavom kontrole hrane nije osigurano njegovo temeljno pravo, a to je da kupujući i konzumirajući hranu nije ugroženo njegovo zdravlje i ekonomski interesi. Stoga je danas u doba globalizacije tržišta, osiguranje kakvoće i zdravstvene ispravnosti hrane postalo od međunarodnog značaja i u nadležnosti je vlada, proizvođača, ali i samih potrošača. Prema ocjeni FAO (Food and Agriculture Organization – Organizacija za poljoprivredu i hranu), WHO (World Health Organization – Svjetska zdravstvena organizacija) i WTO (World Trade Organization – Svjetska trgovinska organizacija), početkom 21. stoljeća pozornost će se usmjeriti preoblikovanju općeg prehrambenog sustava, posebno novim tehnologijama i povećanju trgovine hranom. Te velike promjene omogućit će poboljšanje prehrane i zdravlja, osiguravajući dovoljnu količinu biološki vrijedne hrane. Trgovina kao i nove tehnologije svakako pridonose općem razvitku i dobrobiti, ali znače i nove rizike za sigurnost prehrane. Pogodnosti koje je globalizacija donijela, kako potrošačima tako i industriji, danas su u sjeni nekoliko velikih prehrambenih kriza. Glavne riječi koje se čuju vezano za strategiju EU na tom području više nisu slobodne granice, slobodan izbor, već sigurnost, procjena rizika, oprez. Posljednjih godina istraživanja ukazuju na povećanje broja novih bolesti uzrokovanih hranom, a za očekivati je i daljnja povećanja s obzirom na prisutnost uzročnika koji su do toga doveli. Slučajevi trovanja hranom posljednjih desetljeća su potaknuli niz regulatornih
6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.