Suzana Lovrenčić
SUZANA LOVRENČIĆ KBC Zagreb, Ured za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite KBC-a Zagreb suzana.lovrencic@kbc-zagreb.hr
UPRAVLJANJE RIZICIMA U ZDRAVSTVENOJ SKRBI UPRAVLJANJE NEŽELJENIM DOGAĐAJIMA Stručni rad / Professional paper Sažetak: U današnje vrijeme pred zdravstvene ustanove postavljena su dva naizgled proturječna zahtjeva: poboljšati kvalitetu i smanjiti troškove. Ti zahtjevi postavljeni su s jedne strane od pacijenata i javnosti koji su sve više svjesni kvalitete zdravstvene skrbi i zahtijevaju njeno poboljšanje. S druge strane, zdravstveni autoriteti zahtijevaju dokumentaciju o kvaliteti, njeno poboljšanje i smanjenje troškova. Ovim zahtjevima doprinijelo je sve više dokaza o relativno velikim varijacijama u pružanju zdravstvene skrbi i u ishodima te skrbi. Tako se u pružanju zdravstvene skrbi bilježe najčešće pogreške u postavljanju pogrešne dijagnoze, primjeni lijekova, bolničke infekcije povezane s upalom pluća, infekcijom katetera i kirurškim infekcijama. Obavješćivanje pacijenta o neželjenom događaju je obveza liječnika koji je odgovoran za skrb o pacijentu ili liječnika koji skrbi o pacijentu. Dužnost je liječnika, medicinskih sestara i drugih zdravstvenih radnika prijaviti pogrešku, odnosno neželjeni događaj. Osnovni principi osiguranja kvalitete zdravstvene njege su kontinuirano prijavljivanje neželjenih događaja, analiza uzroka i mjere za poboljšanje. Razvijati radno okruženje u kojem medicinske sestre kao neposredni pružatelji zdravstvene skrbi imaju priliku učiti iz prethodnih loših iskustava i na temelju toga popravljati učinjene pogreške. Ključne riječi: kvaliteta zdravstvene skrbi, smanjenje troškova, prijava neželjenih događaja 1. UVOD Ključni elementi reforme sustava zdravstva i poboljšanja kvalitete zdravstvene skrbi su uvođenje standarda i normi, informatizacija, učinkovita raspodjela resursa, definiranje odgovornosti i uspostava integrirane zdravstvene skrbi. Kvaliteta zdravstvene skrbi može se opisati kao stupanj do kojega pružane zdravstvene usluge u skladu sa današnjim profesionalnim znanjem (definiranim standardima) povećavaju vjerojatnost nastanka željenih rezultata (IOM, 1990.) U Republici Hrvatskoj provedena je kategorizacija bolnica (Pravilnik o uvjetima za razvrstavanje bolničkih zdravstvenih ustanova u kategorije, NN95/2010), a u narednom razdoblju slijedi i njihova akreditacija prema objavljenim standardima kvalitete za akreditaciju bolničkih zdravstvenih ustanova (Pravilnik o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove NN31/2011): 1. Sustav osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite 2. Uprava bolničke zdravstvene zaštite 3. Zaposlenici bolničke zdravstvene zaštite 4. Pregled korištenja zdravstvenih usluga 5. Prava pacijenata 6. Služba za medicinsku dokumentaciju 7. Zdravstvena njega 15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 140 -