Romina Medak ROMINA MEDAK ALSTOM Hrvatska d.o.o., Karlovac romina.medak@power.alstom.com
„NEAR MISS“ IZVJEŠTAVANJE U KVALITETI Stručni rad/Professional paper Sažetak Počeci „near miss“ praćenja i izvještavanja imaju svoje korjene u sustavu upravljanja okolišem i sigurnošću na radu gdje je ideja identificiranja i zaustavljanja potencijalnih neželjenih i štetnih događaja prepoznata kao efikasno sredstvo za širenje svijesti o kulturi razvoja sigurnog mjesta za rad (odnosno rada na siguran način) te za poduzimanje preventivnih radnji za postizanje cilja 0 ozljeda na radu. Ista filozofija primjenjena u sustavu upravljanja kvalitetom širi svijest o tome da se „prvi put napravi pravilno/točno“ i da se „ne stvara, ne prihvaća i ne proslijeđuje greška“ dalje u proces. „Near miss“ u kvaliteti je situacija, događaj ili radnja koja ne uzrokuje grešku, netočno mjerenje, oštećenje imovine ili proizvoda, ali koja je to mogla uzrokovati pod drugim okolnostima. „Near miss“ izvještavanje je razvijeno da se spriječe odstupanja ili neusklađenosti prije nego se dogode – dakle po definiciji je preventivna akcija i služi za identifikaciju potencijalnih izvora neusklađenosti čime se automatski smanjuje broj neusklađenosti koje zahtjevaju korektivne radnje, troškovi loše kvalitete (dorada, popravka, škart) te vrijeme za istraživanje uzroka problema. Ključne riječi: kvaliteta, near miss, izvještavanje, korektivne i preventivne akcije 1. UVOD Svi oni koji su se ikada bavili implementacijom sustava kvalitete baziranom na standardu ISO 9001 i posljedično certifikacijom tog sustava od strane neke od certifikacijskih kuća, znaju jako dobro koliko je teško auditorima prezentirati implementaciju „preventivnih radnji koje će biti poduzete kako bi se eliminirali uzorci POTENCIJALNIH neusklađenosti sa ciljem sprečavanja njihovog pojavljivanja“ (kako je definirano u poglavlju 8.5.3 ISO 9001:2008 standarda). Naime, teoretski se to opiše u priručniku kvalitete i obaveznoj proceduri (zahtjevanoj standardom ISO 90001:2008), ali sama primjena u praksi često ne drži vodu, jer je tijekom audita teško, ako ne i nemoguće, pokazati barem jedan primjer. No budimo realni, standard ISO 9001:2008 zahtjeva dokumentiranu proceduru koja će definirati zahtjeve za određivanje potencijalnih neusklađenosti i njihove uzorke, procjenjivanje potrebe za radnjom koja će spriječiti ponavljanje neusklađenosti, poduzimanje te radnje, bilježenje rezultata i uspješnosti poduzete radnje - dakle nigdje u standardu ne piše da morate auditoru pokazati jednu ili više preventivnih radnji?! U praksi se uglavnom sve svodi na korektivne akcije koje se saltom mortale prebacuju djelimično u preventivne radnje tako da se rješenje za uklanjanje uzroka STVARNE neusklađenosti primjeni na slične proizvode u fazi dizajna ili razrade tehnologije radi sprečavanja pojavljivanja POTENCIJALNIH neusklađenosti (dakle ono što je bio uzrok stvarne neusklađenosti na jednom tipu proizvodu, sad je uzrok potencijalne neusklađenosti na
14. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 5. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU Baška, otok KRK, 15. – 17. svibnja 2014. g.
- 208 -