dr.
Peter Dolinar
SIQ Ljubljana mr.
Igor Vojvodić
SSM Zagreb
ZAŠTITA NA RADU ZAPOSLENIKA ZASLUŽUJE SISTEMATIČNO VOĐENJE Sažetak U radu su predstavljene glavne značajke vođenja zaštite na radu(sigurnost i zaštita zdravlja) temeljene na britanskoj normi BS 8800 kao podsjetnik pri uvođenju integriranih sustava kvalitete i zaštite okoliša u jedan sustav vođenja. Uvod Ozljede i profesionalne bolesti imaju dalekosežne posljedice.Pored osobnih patnji ozlijeđenog i njegovih bližnjih,a poradi samih zdravstvenih posljedica,koje službene statistike uopće ne obrađuju, ozljede i profesionalne bolesti pokazuju neposredne financijske gubitke kako zaposleniku tako i poslodavcu i državi u cijelini. Ispitivanja u Velikoj Britaniji su pokazala da ukupni troškovi poslodavca radi ozljeda i prof. bolesti iznose približno 5-10% bruto dohodka svih britanskih poduzeća.Troškovi radi neosiguranja pri nesrećama na radu su bili između 8 i 36 puta veći od troškova za premije osiguranja. Pri sličnim studijama u Njemačkoj utvrđena je mogućnost spriječavanja nesreća na radu s razmjerno malim preventivnim troškovima.Razmjer navedenih troškova i troškova uslijed izgubljenih radnih dana radi nesreća iznosi približno 1:30. Prateći svjetska kretanja u Hrvatskoj je donesena nova zakonska regulativa na području zaštite na radu usklađena s regulativom Evropske unije (direktiva 89/391/EEC). Tako je 28. lipnja 1996.godine donesen Zakon o zaštiti na radu. Zakon se temelji na osnovnom načelu da je za provedbu zaštite na radu odgovoran poslodavac, neovisno o tome da li sam provodi zaštitu na radu,ima li zaposlene stručnjake za zaštitu na radu ili je za te poslove angažirao ovlaštenu ustanovu ili ovlaštenog eksperta.Pri tome zaposlenik ne snosi nikakve troškove u vezi provedbe zaštite na radu.Poslodavac je dužan ne samo provoditi zaštitu nego i stalno poboljšavati stanje na tom području.Na takav način sustav zaštite na radu na svim razinama od države do poslodavca i zaposlenika organizacijski i provedbeno uređen je po uzoru na takve sustave u razvijenim državama,posebno članicama Evropske unije. Uređivanje i provedba zaštite na radu kod poslodavaca temelji se na procjeni opasnosti i štetnosti na mjestima rada i u radnom okolišu.Ona je podloga za daljnje uređivanje zaštite na radu kod poslodavaca u vezi organizacije obavljanja stručnih poslova zaštite na radu ,izrade pisanih uputa za primjenu pravila zaštite na radu te provedbe obveze osposobljavanja. Obveza je poslodavca da,ovisno o rezultatima procjene opasnosti i štetnosti na mjestima rada i u radnom okolišu,u pisanom obliku uredi organizaciju provedbe zaštite na radu i ona pitanja koja nisu uređena Zakonom o zaštiti na radu,podzakonskim propisima,kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. Organizacija obavljanja stručnih poslova zaštite na radu propisana je tako da omogućava poslo-davcu odabir mogućnosti od toga da stručne poslove zaštite na radu obavlja sam do toga da njihovo obavljanje povjeri službi ili pojedincu u svojem poduzeću ili izvan njega. Zakonom se po uzoru na Smjernice EEZ br. 391/89. propisuju opća načela zaštite na radu kod poslodavca. Težište je na prevenciji ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te obvezi poslodavca da stalno poboljšava način rada i oblike zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika. Prema suvremenim analizama ,mišljenje da su ozljede na radu i profesionalne bolesti posljedica loših radnih uvjeta zamjenjuje se sa tvrdnjom da je njihov uzrok u većini slučajeva uzrokovan nesustavnim vođenjem poslovodstva. Klasičan način uređenja toga područja temelji se na stručnoj službi (služba ZNR) kao nositelju organiziranih aktivnosti kao što su ispitivanja radnog okoliša, pregledi i ispitivanja oruđa za rad, osposobljavanje i provjera znanja te zdravstveni pregledi zaposlenih.