BOŽIDAR CVITKOVIĆ Alstom Hrvatska d.o.o., Karlovac bozidar.cvitkovic@power.alstom.com
KRIZA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U HRVATSKOJ - ZABORAVLJENI MODEL Stručni rad / Professional paper Sažetak Govoreći o kvaliteti, podrazumijevamo poslovnu uspješnost i uopće ne dovodimo u pitanje uspješnost upravljanja firmom, nego se najčešće nastojimo baviti nadogradnjom sustava u smislu kontinuiranih unapređenja. Takav pristup je vjerojatno normalan u razvijenom svijetu, ali je upitan u Hrvatskoj. Korporativno upravljanje u Hrvatskoj je u krizi te je stoga upitna i strategija i razvoj poslovanja i dnevna operativa pa prema tome i kvaliteta. Model korporativnog upravljanja mora biti uspostavljen za zdravim i logičkim osnovama te kao takav predstavljati podlogu za odgovornost poslovodstva i uspostavu sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001 zahtjevi). Model nije novina, on je jednostavno zaboravljeni model. Ključne riječi: poslovna uspješnost, korporativno upravljanje, strategija, razvoj poslovanja, kvaliteta, odgovornost poslovodstva
1. UVOD Pitanje kvalitete je jedno od esencijalnih pitanja poslovanja. Pitanje kvalitete je proizašlo iz poslovanja, stavili su ga na opravdani pijedestal važnosti oni koji su ga praktično prepoznali (prvenstveni i prije od ostalih Japanci uz pomoć Američkih gurua), a po svijetu su ga proširili mnogi. Međutim, širenje po svijetu, pri čemu se prvenstveno misli na razvijeni svijet tržišne ekonomije, odvio se na jedan neuobičajeni način. Naime, pojavio se respektabilan broj onih koji su sa iskrenim oduševljenjem prihvatili nove koncepte, koji su sa iskrenim odušveljenjem počeli širiti novi pogled na kvalitetu, koji su počeli mesijanski prenositi koncepte primjenjene u jednoj firmi i “prodavati” ih drugim firmama. Pojavili su se oni koji su počeli razvijati i publicirati nove koncepte, metode i alate, dajući im egzotična imena, a posljedično, pojavili su se i njihovi “sljedbednici” ili samo “zagovaratelji” tih metoda. Razvio se i jedan zasebni metajezik po kojem se “sljedbenici” međusobno propoznaju, a koji definitivno nije jezik businessa. Bez namjere uvrijediti ikoga, uz još par dodatnih elemenata, može se lagano inducirati zaključak da je početak širenja filozofije kvalitete imao sva bitna obilježja religijskog koncepta. Ljubomoran sam na činjenicu da iznošenjem ovih teza uopće nisam originalan, ali mi je istovremeno drago da se danas na mene, vjerojatno neće obrušiti takove kritike kao što su se obrušile na jednog našeg kolegu prije deset godina. I u međunarodnj korporaciji u kojoj trenutno radim govori se o “quality community”, lansiraju se globlni “projekti” kao npr six-sigma, kaizen itd. Dakle, kada je ovako nešto moguće u “tvrdim” tržišnim ekonomijama, kako je tek u “mladim” tržišnim ekonomijama kao što je i Hrvatska.
10. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI