Strateški plan Knjižnica grada Zagreba 2026. – 2030

STRATEŠKI

PLAN KNJIŽNICA GRADA ZAGREBA 2026. – 2030.

UVOD

Strateški plan Knjižnica grada Zagreba za razdoblje 2026. – 2030. označava početak nove razvojne faze najveće mreže narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Nakon gotovo dva desetljeća sustavne integracije knjižnica u jedinstveni organizacijski i funkcionalni sustav, Knjižnice grada Zagreba ulaze u novo strateško razdoblje u kojem će organizacijska, prostorna i tehnološka transformacija mreže osnažiti njezine kapacitete i ojačati njezinu povezanost, prepoznatljivost i ulogu u razvoju Zagreba te unaprijediti kvalitetu i dostupnost knjižničnih usluga.

Ključnu razvojnu prekretnicu predstavlja otvaranje nove središnje knjižnice u Paromlinu, jedne od najvećih kulturnih investicija u Zagrebu u 21. stoljeću, koja će biti temelj modernizacije i organizacijske, prostorne te programske transformacije mreže Knjižnica grada Zagreba. Otvaranjem nove središnje knjižnice Zagreb dobiva prostor primjeren ulozi metropole koji odgovara potrebama njegovih građana, uz očuvanje vrijednosti razgranate mreže knjižnica dostupne svim korisnicima. Time se dodatno potvrđuje uloga Knjižnica grada Zagreba kao dinamične mreže koja povezuje ljude, ideje i znanje te aktivno pridonosi kulturnom, obrazovnom i društvenom razvoju Zagreba. Istodobno će se postupno uvoditi novi vizualni identitet Knjižnica grada Zagreba, čime će se dodatno učvrstiti prepoznatljivost ustanove te naglasiti njezina otvorenost, dostupnost i uloga suvremenih prostora susreta, učenja, stvaranja i aktivnog sudjelovanja građana.

Polazeći od razumijevanja knjižnica kao ključne javne infrastrukture znanja, kulture i demokratskog sudjelovanja, Strategija usmjerava razvoj mreže kroz četiri međusobno povezana prioritetna područja: razvoj različitih oblika pismenosti, osnaživanje mreže i knjižničnih prostora, jačanje uloge knjižnica u zajednici te tehnološku i održivu transformaciju poslovanja. Time se postavlja okvir za dugoročno odgovoran i održiv razvoj Knjižnica grada Zagreba, utemeljen na suradnji, inovacijama i kontinuiranom praćenju potreba građana, kako bi mreža i dalje ostala pouzdan partner u učenju, informiranju, stvaralaštvu i razvoju zajednice. Strategija predstavlja temelj za ostvarenje vizije mreže knjižnica koja odgovara izazovima budućnosti i aktivno pridonosi kulturnom, obrazovnom i društvenom razvoju Zagreba.

USTROJ I DJELOVANJE

Knjižnice grada Zagreba su najveća kulturna ustanova čiji je osnivač Grad Zagreb. Ustrojene su kao mreža od 42 knjižnice koje svim građanima ravnopravno osiguravaju

slobodan pristup informacijama, knjižničnoj građi i uslugama radi njihova kulturnog, obrazovnog, društvenog i demokratskog razvoja. Korisnicima je omogućeno korištenje usluga cijele mreže jednom članskom iskaznicom.

Mreža je organizirana hijerarhijski, pri čemu Gradska knjižnica i Knjižnica Božidara Adžije obavljaju matične zadaće za stručno poslovanje te, kao i područne knjižnice sa svojim ograncima i Bibliobusna služba, osiguravaju dostupnost knjižničnih usluga na širem području Grada Zagreba. Bibliobusna služba obuhvaća 31 stajalište u naseljima Grada Zagreba bez stacionirane knjižnice, a djeluje i na području Zagrebačke županije, pružajući knjižnične usluge na 15 stajališta. Mreža stajališta redovito se prati i prema potrebama prilagođava u suradnji s Matičnom i razvojnom službom. Knjižnice grada Zagreba pružaju knjižnične usluge i stanovnicima Zaprešića putem svoje ustrojstvene jedinice – Gradske knjižnice Ante Kovačića, u skladu s ugovorom sklopljenim između Knjižnica grada Zagreba i Grada Zaprešića.

U sastavu Knjižnica grada Zagreba djeluju i dvije središnje knjižnice nacionalnih manjina –Središnja knjižnica Albanaca u Republici Hrvatskoj pri Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića te Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj pri Gradskoj knjižnici. Njihovim djelovanjem promiču se kulturna i jezična raznolikost, očuvanje identiteta manjinskih zajednica te međukulturni dijalog. Uz knjižničnu djelatnost, Knjižnice grada Zagreba obavljaju i galerijsku djelatnost u trima registriranim galerijama: Galeriji VN, Galeriji Prozori i Galeriji Oblok.

Knjižnice grada Zagreba obavljaju i zadaću županijske matične knjižnice za narodne i školske knjižnice na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Matičnom djelatnošću pružaju stručnu potporu knjižnicama, prate razvoj knjižnične mreže te pridonose unaprjeđenju kvalitete knjižničnih usluga i primjeni stručnih standarda.

Knjižnice grada Zagreba članica su Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (International Federation of Library Associations and Institutions – IFLA) te Europskog ureda za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge (European Bureau of Library, Information and Documentation Associations – EBLIDA). Stručni djelatnici aktivno sudjeluju u radu IFLA-inih stalnih odbora Sekcije knjižnica velikih gradova (Metropolitan Libraries Section – MLS), Sekcije za narodne knjižnice (Public Libraries Section – PLS), Europskog regionalnog odjela (Europe Regional Division Committee – EU RDC) i Stručnog odjela D (Professional Division D). Također su aktivni članovi Hrvatskoga knjižničarskog društva i Hrvatskoga čitateljskog društva. Pri Knjižnicama grada Zagreba djeluje i Hrvatski centar za dječju knjigu, nacionalna sekcija Međunarodnog vijeća za dječju

knjigu (International Board on Books for Young People – IBBY), koja sustavno promiče hrvatsku dječju knjigu, autore, ilustratore i prevoditelje u Hrvatskoj i inozemstvu.

IZVORI FINANCIRANJA

Najveći dio prihoda Knjižnice grada Zagreba ostvaruju iz proračuna Grada Zagreba, i to za financiranje redovne djelatnosti, programskih aktivnosti, nabavu knjižnične građe te održavanje i opremanje ustanove. Ostale izvore prihoda čine sredstva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zaprešića te prihodi za posebne namjene. Zagrebačka županija sudjeluje financiranjem nabave knjižnične građe za zavičajnu zbirku Zaprešića i sufinanciranjem nabave knjižnične građe, programa i djelatnosti Bibliobusne službe. Djelomično, ali kontinuirano, financiranje osigurava i Ministarstvo kulture i medija sudjelovanjem u troškovima plaća dvaju djelatnika Matične i razvojne službe te voditelja knjižnica nacionalnih manjina. Također sufinancira nabavu knjižnične građe, međunarodnu suradnju i programsku djelatnost. Knjižnice se financiraju i izvan proračunskih sredstava. S ciljem cjeloživotnog učenja djelatnika te njihova daljnjeg usavršavanja u radu, ustanova je zahvaljujući Erasmus akreditaciji osigurala dodatna europska sredstva za financiranje edukacije stručnih djelatnika. Za provedbu programske djelatnosti gotovo je uvijek dio sredstava osiguran sponzorstvima i donacijama.

NORMATIVNI, STRATEŠKI I ANALITIČKI OKVIR

Strateški plan Knjižnica grada Zagreba 2026. – 2030. temelji se na važećim nacionalnim i lokalnim zakonodavnim okvirima, strateškim dokumentima, istraživanjima i analizi razvojnih potreba mreže. Polazište plana jest promišljanje uloge narodnih knjižnica u suvremenom društvu, njihova sposobnost prilagodbe tehnološkim, društvenim i kulturnim promjenama te potreba za daljnjim jačanjem uloge knjižnica kao otvorenih, inkluzivnih i inovativnih prostora zajednice.

Strateški plan izrađen je u skladu sa sljedećim ključnim zakonima i aktima koji uređuju djelovanje javnih knjižnica:

Pravilnik o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj NN (107/2021)

Pravilnik o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe NN (27/2023)

Standard za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj NN (103/2021)

Standard za digitalne knjižnice (NN 103/2021)

Statut Knjižnica grada Zagreba – temeljni dokument koji uređuje unutarnje ustrojstvo

i djelatnost KGZ-a

Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, 98/19) – propisuje djelatnost narodnih knjižnica, obveze osnivača i načela razvoja knjižnične mreže

Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19) – definira ustroj i upravljanje javnim ustanovama

Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (NN 83/22)

Također se oslanja na Kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama kulture Grada

Zagreba te druge podzakonske propise koji određuju standarde, pravila poslovanja, zapošljavanja i profesionalni razvoj zaposlenika.

Na nacionalnoj razini dokument je usklađen sa sljedećim dokumentima:

Akcijski plan razvoja kulture i medija za razdoblje do 2027. godine: Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) – posebno dijelovi koji potiču digitalnu transformaciju i energetsku učinkovitost javnog sektora

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine – posebno prioritet 5.2.2. „Razvoj kulturne infrastrukture i pristupa kulturi“

Program „Rođeni za čitanje“ – nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi

Program razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030. – strateški okvir u kojem je Paromlin prepoznat kao središnji kulturni projekt desetljeća

Program razvoja mreže pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj od 2023. do 2032. Strategija digitalne Hrvatske 2032. – temelj za digitalizaciju poslovanja i usluga.

Razvojni smjerovi plana oblikovani su i prema europskim strateškim dokumentima i standardima i smjernicama međunarodnih organizacija:

IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice (2022.) – naglašava ulogu knjižnica kao prostora jednakosti, inkluzije i demokracije

Europski zeleni plan (European Green Deal) – okvir za implementaciju održivih i energetski učinkovitih praksi

Europska agenda za kulturu (2023.) – potiče kulturnu suradnju i pristup kulturi za sve građane Digitalna Europa (Digital Europe Programme) – potpora digitalnoj transformaciji kulturnih institucija

Strategija Europske komisije za digitalno desetljeće 2030. – definira ciljeve digitalne pismenosti i pristupa tehnologijama

Trendovi koji se prenose zahvaljujući sudjelovanju Knjižnica grada Zagreba u

međunarodnoj suradnji putem IFLA-ine Sekcije velikih gradova i Sekcije za narodne knjižnice te EBLIDA-e i Erasmus+ partnerskih projekata.

Ova umreženost usmjerava knjižnice prema održivosti, digitalnoj transformaciji i većoj dostupnosti kulturnih sadržaja.

Strateški plan proizlazi i iz unutarnjih analitičkih podloga (izvještaja, analiza poslovanja, stanja i trendova):

Izvještaj Knjižnica grada Zagreba (2021. – 2025.) – podaci o broju korisnika, posudbi, programima i infrastrukturi

Evaluacija Strateškog plana KGZ-a 2021. – 2025. – postignuća, izazovi i naučene lekcije

Istraživanje korisničkih potreba i očekivanja (2019.)

Istraživanja o iskustvima i interesima stručnih djelatnika prikupljena u svrhu planiranja transformacije poslovanja

Uvid u dobre prakse europskih knjižnica (npr. Helsinki, Gent, Aarhus, Berlin – kao model za oblikovanje buduće Gradske knjižnice u Paromlinu).

Strateški plan oslanja se i na rezultate istraživanja provedenih među zaposlenicima

Knjižnica grada Zagreba te na analizi korisničkih potreba, utemeljenoj na godišnjim statističkim pokazateljima i povratnim informacijama korisnika prikupljenima na pojedinim lokacijama i putem društvenih mreža.

Plan je izrađen u duhu transparentnosti i otvorenosti, uz promišljanje uloge knjižnica u razvoju kulturnog i društvenog života grada, ali i uvažavajući tradiciju najveće mreže knjižnica u Hrvatskoj.

PROVEDBA STRATEŠKOG PLANA 2021. – 2025.

Analiza ostvarenja Strateškog plana Knjižnica grada Zagreba za razdoblje 2021. – 2025. pokazuje da su ključni strateški smjerovi u velikoj mjeri provedeni, unatoč složenim okolnostima i dugotrajnim strukturnim izazovima.

Tijekom razdoblja obuhvaćenog Strateškim planom Knjižnice grada Zagreba zadržale su visoku razinu dostupnosti knjižničnih usluga, stabilan broj članova i rast posudbe, čime je potvrđena snažna uloga knjižnica u poticanju čitanja, pismenosti i cjeloživotnog učenja. Bilježi se kontinuirani rast ukupne posudbe, kao i broj članova koji je dosegao 20 % stanovništva Grada Zagreba, što je u skladu s pretpandemijskim godinama. Posebno se

ističe kontinuirana uključenost djece i mladih zahvaljujući modelu besplatnog članstva, kao i stabilan interes za fizičke i digitalne oblike knjižničnih usluga.

Digitalna transformacija, prepoznata kao jedan od ključnih strateških ciljeva, u 2024. godini dodatno je osnažena razvojem digitalnih zbirki, mrežnih usluga i međunarodnim aktivnostima u okviru Erasmus akreditacije, koje su doprinijele jačanju kompetencija zaposlenika i primjeni inovativnih rješenja u svakodnevnom radu. Time su knjižnice potvrdile svoju relevantnost u digitalnom okruženju i sposobnost prilagodbe suvremenim potrebama korisnika.

Knjižnice su ujedno nastavile djelovati kao važna središta lokalnih zajednica, potičući kulturnu razmjenu, uključivost i aktivno građansko sudjelovanje, uz snažan identitet mreže i visoku prepoznatljivost među građanima. Istodobno, posljednja izvještajna godina, 2025., jasno ukazuje na dugogodišnja infrastrukturna i financijska ograničenja, osobito ona povezana s prostornim kapacitetima i Bibliobusnom službom koja trenutačno raspolaže samo jednim vozilom, koja nisu rezultat neprovedbe strategije, već objektivnih okolnosti.

Strategija za razdoblje 2026. – 2030. stoga se nadovezuje na ostvarene rezultate, uz jasno usmjerenje prema daljnjem jačanju mreže, održivosti, tehnološkom razvoju i ulozi knjižnica kao ključnih javnih prostora znanja, kulture i uključivosti.

ANALIZA UNUTARNJEG I VANJSKOG OKRUŽENJA

SWOT analiza

SNAGA

 duga tradicija, prepoznatljivost i povjerenje građana

 razvijen knjižnični informacijski sustav i digitalne usluge

 razgranata mreža knjižnica

 raznovrsnost usluga

 stručno, kompetentno i iskusno osoblje

 razvijena interkulturalnost, multikulturalnost i socijalna uključivost

 bogat kulturni i intelektualni kapital

 snažna podrška osnivača

PRILIKE

 otvaranje nove središnje knjižnice u Paromlinu kao katalizatora promjene javne percepcije knjižnica te razvoja kulturnih i društvenih inovacija

 rast broja zaposlenika

 reorganizacija mreže i poslovanja

 alternativni izvori financiranja

o mobilnosti osoblja

 širenje kruga korisnika, osobito zbog povećanog broja mrežnih usluga

 otvorenost za multidisciplinarnu i interdisciplinarnu suradnju te umrežavanje

 smanjenje digitalne isključenosti jačanjem digitalnih usluga

 digitalna transformacija

 razvoj i primjena tehnologija umjetne inteligencije i proširene stvarnosti

 razvoj partnerstava s visokim učilištima te znanstvenim i kulturnim ustanovama

 pozicioniranje na turističkoj karti grada Zagreba

SLABOSTI PRIJETNJE

 nedostatni kadrovski i financijski resursi za provedbu razvojnih ciljeva i transformaciju ustanove povezanu s preseljenjem središnje knjižnice u Paromlin

 zastarjela infrastruktura i neusklađenost sa standardima u veličini i opremljenosti prostora

 nepravovremeno financiranje nabave knjižnične građe

 administrativna opterećenost poslovanja

 nedovoljna prepoznatost knjižničnih usluga među nečlanovima

 neravnomjerna distribucija usluga

 nedovoljna unutarnja kohezija

 zastarjela informatička infrastruktura i ograničena informatička podrška

 promjene razvojnih i proračunskih prioriteta osnivača

 izazovi u osiguravanju kontinuiteta rada zbog povećane odsutnosti zaposlenika (bolovanja)

 izvanredne okolnosti (epidemija, elementarne i prirodne nepogode)

 nepovoljna gospodarska kretanja

 ograničena nakladnička produkcija

 promjene čitateljskih navika

 tehnološki jaz među korisnicima –nejednak pristup digitalnim resursima

 političke i društvene promjene

 sigurnosni i etički izazovi u primjeni umjetne inteligencije i obrade podataka korisnika

 demografske promjene i starenje stanovništva

 smanjenje broja korisnika

POLITIČKO OKRUŽENJE

 usklađenost s nacionalnim strateškim dokumentima

 potpora zapošljavanju u skladu s potrebama ustanove

 dugotrajnost administrativnih i regulatornih postupaka u javnom sektoru koji utječu na organizacijski razvoj i provedbu razvojnih aktivnosti

 zakonodavni okvir u području autorskog i srodnih prava

 financijsko poslovanje u sustavu riznice

 potpora osnivača u reorganizaciji i jačanju upravljačkih kapaciteta ustanove

 kulturna politika ministarstava i lokalne samouprave

SOCIJALNO OKRUŽENJE

 promjene korisničkih potreba i očekivanja

 raznolike potrebe širokog kruga stanovništva s obzirom na matičnu djelatnost ustanove

 sve veća uloga knjižnica u jačanju socijalne povezanosti i mentalnog zdravlja zajednice

 rast očekivanja u pogledu uključivosti i jednakog pristupa javnim uslugama

 migracije i sve veća kulturna raznolikost stanovništva

 rast potrebe za međukulturnim dijalogom i društvenom uključenošću

EKONOMSKO OKRUŽENJE

 ovisnost o javnim izvorima financiranja

 mogućnosti financiranja iz EU fondova i međunarodnih programa (Erasmus+, Kreativna Europa, Obzor Europa)

 potreba za razvojem modela samofinanciranja: najam prostora, sponzorstva, naplata pojedinih edukativnih usluga

 rizik od povećanja troškova investicija i održavanja zbog gospodarske neizvjesnosti i inflacije

TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE

 ubrzan tehnološki razvoj uz ograničene mogućnosti njegova praćenja

 mogućnost veće automatizacije poslova

 kvalitetan knjižnični informacijski sustav ZaKi

 brzi razvoj umjetne inteligencije, automatizacije, robotike i digitalnih knjižničnih usluga

 potreba za ulaganjima u digitalnu infrastrukturu (RFID, chatbotovi, nove aplikacije, e-usluge)

 digitalizacija građe i ulaganje u platforme za dostupnost i pregled sadržaja

 povećan interes građana za održivost, lokalne inicijative i participativne programe

 rast digitalne komunikacije i promjena načina pristupa informacijama

 starenje stanovništva

 rizik od tehnološke zastarjelosti i potreba za stalnim ulaganjem u usavršavanje zaposlenika

Vodeći se vizijom i ambicijom ustanove, Strateški plan oblikovan je kao temeljni dokument koji osigurava jasnu strukturu i lakše praćenje rezultata. Konkretni detalji i pojedinačne aktivnosti razrađeni su u provedbenim dokumentima i akcijskim planovima (poput Operativnog plana te Plana rada i razvitka ustanove za pojedine godine), što omogućuje veću fleksibilnost u radu s obzirom na promjenjivost vanjskih i unutarnjih okolnosti.

STRATEŠKA USMJERENJA

MISIJA

U skladu sa sloganom „Ovo je tvoje mjesto. Ovo je tvoja knjižnica.“, Knjižnice grada Zagreba pridonose kvaliteti života građana osiguravajući jednak pristup znanju, informacijama te kulturnim i znanstvenim sadržajima. Promicanjem čitanja, cjeloživotnog učenja, obrazovanja, kulturnog angažmana i kreativnosti osnažuju pojedince, potiču društvenu povezanost te stvaraju otvoren, poticajan i pristupačan prostor za susrete, dijalog i razmjenu ideja, pridonoseći osobnom i profesionalnom razvoju te razvoju uključive i informirane zajednice.

VIZIJA

Knjižnice grada Zagreba prepoznate su kao vodeća mreža narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj te suvremena središta znanja, kulture i zajednice. Razvijenom mrežom knjižnica, kvalitetnim programima i uslugama u fizičkom i digitalnom okruženju, održivim poslovanjem i kontinuiranim unapređivanjem stručne izvrsnosti postavljaju standarde kvalitete u knjižničnoj djelatnosti te su pouzdan partner građanima u učenju, stvaralaštvu, informiranju i aktivnom sudjelovanju u društvu.

PRIORITETNA RAZVOJNA PODRUČJA I STRATEŠKI CILJEVI

Strategija Knjižnica grada Zagreba 2026. – 2030. temelji se na četirima prioritetnim razvojnim područjima koja predstavljaju ključna usmjerenja nadolazećeg razdoblja. Za svako od tih područja definirani su ciljevi, mjere i aktivnosti koji omogućuju njihovu učinkovitu provedbu.

Prioritetna razvojna područja:

1. Pismenost – osnaženi građani za izazove 21. stoljeća

2. Mreža i prostori – moderna, povezana i prepoznatljiva knjižnična mreža

3. Zajednica i aktivno sudjelovanje – knjižnice kao središta uključenosti i demokracije

4. Tehnologija i održivost – pametna i otporna knjižnica

Uz prioritetna razvojna područja, Strategija se temelji i na godišnjim temama koje odražavaju ključne izazove i prilike suvremenog društva te pozicioniraju knjižnice kao središta društvenog dijaloga, učenja i razmjene znanja. Svaka tema predstavlja programsko usmjerenje i povezuje različite aktivnosti, programe i događanja tijekom pojedine godine:



Migracije (2026.) – tema istražuje ulogu migracija u oblikovanju identiteta zajednica, kulturnoj razmjeni, društvenoj uključenosti i integraciji.

 Imaginarni svjetovi (2027.) – tema istražuje kako književnost, film i druge umjetnosti te digitalni i virtualni prostori, poput videoigara i društvenih mreža, oblikuju percepciju stvarnosti, identitet i suvremene oblike kreativnog izražavanja.

 Život s algoritmima (2028.) – tema istražuje utjecaj umjetne inteligencije, algoritamskih sustava i automatizacije na svakodnevni život, obrazovanje, kulturu, znanost, tržište rada, medije i javne usluge te potiče kritičko razumijevanje njihove primjene i društvenih učinaka.

 Resursi budućnosti (2029.) – tema istražuje inovacije u tehnologiji, medicini i znanosti koje pridonose izgradnji održivih zajednica sposobnih odgovoriti na globalne izazove, od razvoja novih izvora energije i nanotehnologije do očuvanja bioraznolikosti i prirodnih resursa.

 Dobrobit (2030.) – tema istražuje čimbenike koji pridonose dobrobiti pojedinca i zajednice, uključujući mentalno i tjelesno zdravlje, kulturu, održiv način života, međugeneracijsku solidarnost, društvenu uključenost, odgovornu primjenu tehnologije i aktivno građanstvo.

1. PRIORITETNO RAZVOJNO PODRUČJE: PISMENOST – OSNAŽENI GRAĐANI ZA IZAZOVE 21. STOLJEĆA

Cilj: Razvijati klasične i suvremene oblike pismenosti jačanjem čitalačke, informacijske, digitalne, medijske, financijske i drugih vrsta pismenosti te pružanjem znanja, vještina i

alata koji su građanima potrebni za snalaženje i aktivno sudjelovanje u suvremenom društvu.

Knjižnice grada Zagreba kontinuirano su posvećene razvoju i unaprjeđenju sveobuhvatne pismenosti kao temeljne pretpostavke osobnog i profesionalnog razvoja, društvene uključenosti i aktivnog građanskog sudjelovanja. U skladu s UNESCO-ovim razumijevanjem pismenosti, ona u 21. stoljeću nadilazi osnovne vještine čitanja, pisanja i računanja te se shvaća kao kontinuum kompetencija koji obuhvaća sposobnost prepoznavanja, razumijevanja, kritičke interpretacije, stvaranja i komuniciranja značenja u sve složenijem, informacijski preopterećenom i tehnološki posredovanom okruženju. Stoga će se u okviru ovoga područja razvijati različiti oblici pismenosti, uključujući čitalačku, informacijsku, digitalnu, medijsku, kulturnu, zdravstvenu i financijsku pismenost.

Posebna pozornost posvetit će se čitalačkoj pismenosti kao temeljnom preduvjetu razvoja ostalih oblika pismenosti. U uvjetima ubrzane digitalizacije, prevladavanja pasivne konzumacije i fragmentacije sadržaja te sve češće uporabe pojednostavljenih tekstova i kratkih, vizualno orijentiranih formata mijenjaju se čitalačke navike, a slabi sposobnost razumijevanja, analize i samostalnog prosuđivanja. Takve promjene predstavljaju dugoročni izazov za razvoj kritičkog mišljenja i aktivnog građanstva. Razvoj čitalačke pismenosti podupirat će se programima koji promiču aktivno i dubinsko čitanje, razvijaju interpretacijske i analitičke vještine te osnažuju sposobnost razumijevanja i vrednovanja različitih vrsta tekstova u tiskanim i digitalnim medijima. Istodobno će se sustavno unaprjeđivati dostupnost i kvaliteta knjižničnog fonda, s posebnim naglaskom na nabavu aktualnih i raznovrsnih naslova prilagođenih različitim dobnim skupinama, razinama čitateljskih kompetencija i jezičnim potrebama korisnika.

Jedan od ključnih razvojnih izazova knjižnica jest osmišljavanje sadržaja koji će potaknuti aktivno i smisleno sudjelovanje mladih u okruženju obilježenom sveprisutnom tehnologijom i digitalnim medijima. Kao odgovor na te izazove knjižnice će nastojati preoblikovati percepciju mladih o knjižnicama – od prostora koji se ponajprije povezuje sa školskim obvezama prema dinamičnom, relevantnom i poticajnom okruženju prilagođenom interesima i načinima učenja novih generacija. Čitalačka pismenost za mlade dodatno će se razvijati inovativnim i participativnim programima koji povezuju književnost, digitalne alate i suvremene oblike izražavanja. To uključuje korištenje interaktivnih e-knjiga i audiovizualnih sadržaja, razvoj digitalnih aplikacija i igara utemeljenih na književnim djelima te primjenu tehnologija proširene stvarnosti i umjetne inteligencije. Razvijat će se i programi koji povezuju čitanje s glazbom, izvedbenim umjetnostima i kreativnim pisanjem. Na taj način čitanje se ne suprotstavlja digitalnom okruženju, nego se u njemu razvija kao aktivan, kreativan i društveno relevantan proces.

Uz usluge i programe namijenjene djeci i mladima, Knjižnice grada Zagreba nastavit će razvijati sadržaje za odrasle korisnike radi jačanja čitalačkih navika i funkcionalnih kompetencija potrebnih u svakodnevnom životu. Razvijat će se tematski usmjereni čitateljski klubovi koji povezuju čitanje s praktičnim i iskustvenim aktivnostima, kao i usluge i edukacije iz područja traženja posla, financijskog planiranja, snalaženja u digitalnom okruženju te razumijevanja sustava temeljenih na algoritmima i umjetnoj inteligenciji. Time Knjižnice grada Zagreba potvrđuju svoju ulogu središta cjeloživotnog učenja i pouzdanog partnera građanima u razvoju znanja i kompetencija potrebnih za informiran, samostalan, odgovoran i aktivan život u suvremenom društvu.

1. Cilj: Razvijati klasične i suvremene oblike pismenosti

Mjere Aktivnosti

1.1. Poticanje novih modela i programa razvoja pismenosti za sve dobne skupine

1.2. Jačanje suradnje s istaknutim stručnjacima, umjetnicima i javnim osobama

 povećanje broja i raznolikosti programa za razvoj različitih vrsta pismenosti

 nastavak organiziranja aktivnosti koje olakšavaju svakodnevni život i potiču aktivno sudjelovanje građana

 razvoj programa i pristupa prilagođenih potrebama različitih dobnih i korisničkih skupina

 povećanje broja programa za razvoj pismenosti koji uspostavljaju dugoročne i međusektorske suradnje

 osmišljavanje programa za razvoj publike i širenje utjecaja kroz raznovrsne suradnje

 jačanje programa gostovanja, predavanja i razgovora s istaknutim stručnjacima, umjetnicima i javnim osobama

1.3. Osnaživanje stručnih kapaciteta zaposlenika u području svih oblika pismenosti

 kontinuirana edukacija zaposlenika za provođenje programa digitalne, medijske, kulturne i drugih vrsta pismenosti

 razvitak sustava mentorstva i zajedničkog učenja kako bi zaposlenici mogli raditi u timovima, razmjenjivati znanja i iskustva te zajedno rješavati izazove

 poticanje sudjelovanja zaposlenika na stručnim skupovima, konferencijama i drugim oblicima stručnog usavršavanja

2. PRIORITETNO RAZVOJNO PODRUČJE:

MREŽA I PROSTORI – MODERNA, POVEZANA I PREPOZNATLJIVA MREŽA

Cilj: Osnažiti mrežu i proširiti utjecaj Knjižnica grada Zagreba otvaranjem i razvojem središnje knjižnice u Paromlinu, unaprjeđenjem unutarnje organizacije i poslovanja, uspostavom suvremenog modela upravljanja, razvojem logističke infrastrukture, modernizacijom knjižničnih prostora, razvojem knjižničnih usluga i programa, jačanjem javne percepcije knjižnica te unaprjeđenjem međuinstitucionalne suradnje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Otvaranje nove središnje knjižnice u Paromlinu predstavlja najveći razvojni iskorak u povijesti Knjižnica grada Zagreba. S prostornim kapacitetom usporedivim s ukupnom površinom svih postojećih knjižnica u mreži, omogućit će dosad najveću organizacijsku, programsku i tehnološku transformaciju te dugoročno unaprijediti funkcioniranje cijele mreže i ojačati prepoznatljivost Knjižnica grada Zagreba. Oživljavanjem povijesnog prostora Paromlina knjižnica će povezati industrijsku baštinu sa suvremenom kulturom, arhitekturom i dizajnom te postati novo urbano središte susreta, stvaralaštva i javnog života. Njezin će utjecaj nadilaziti samu ustanovu, pridonoseći kulturnoj dinamici grada i afirmaciji Zagreba kao otvorene, progresivne i uključive urbane sredine.

Nova središnja knjižnica unaprijedit će organizaciju poslovanja i pružanja usluga, ojačati programske, stručne i logističke kapacitete te stvoriti preduvjete za učinkovitije funkcioniranje cijele mreže. Njezino otvaranje zahtijevat će i značajno povećanje broja zaposlenika te razvoj novih stručnih kompetencija potrebnih za njezin rad. Novi model poslovanja temeljit će se na ravnoteži između centraliziranih procesa, poput zajedničke nabave te formalne, sadržajne i tehničke obrade knjižnične građe, i decentraliziranog razvoja usluga snažnijom suradnjom među knjižnicama. Takav model omogućit će ravnomjerniju distribuciju knjižnične građe, učinkovitije upravljanje fondovima i ujednačenu kvalitetu knjižničnih usluga, dok će suvremeno opremljena središnja knjižnica, s novim i ojačanim krovnim odjelima i službama, postati logističko, stručno i razvojno središte cijele mreže Knjižnica grada Zagreba.

Usporedno s uspostavom nove središnje knjižnice, Knjižnice grada Zagreba nastavit će sustavno ulagati u postojeće knjižnice, nove usluge te unaprjeđenje prostora i dostupnosti kako bi svaka knjižnica, neovisno o lokaciji, ostala snažno uporište svoje lokalne zajednice. Uređenje ugodnih, funkcionalnih i suvremenih prostora prilagođenih različitim korisničkim skupinama, otvaranje novih ogranaka i stajališta bibliobusa te osnaživanje Bibliobusne službe novim vozilima i zaposlenicima pridonijet će većoj dostupnosti knjižničnih usluga i uravnoteženom razvoju mreže na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Time će se dodatno učvrstiti uloga knjižnica kao lokalnih kulturnih, obrazovnih i društvenih središta.

Važan oslonac daljnjeg unaprjeđenja mreže bit će snažnija suradnja među knjižnicama, osobito u području programskih aktivnosti i unutarnjih protokola. Povećanjem broja i kvalitete zajedničkih programa poticat će se razmjena znanja i resursa, kultura suradnje te zajednička odgovornost za oblikovanje kvalitetnih i održivih sadržaja. Takav pristup pridonijet će većoj profesionalnoj povezanosti i dugoročnoj učinkovitosti sustava.

Knjižnice grada Zagreba dodatno će učvrstiti svoju poziciju razvojem suradnje s knjižnicama i srodnim ustanovama na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Sudjelovanje u europskim mrežama, međunarodnim organizacijama i projektima financiranima iz programa Europske unije, poput programa Erasmus+ i Kreativna Europa, kao i u inicijativama Public Libraries 2030 i NAPLE Sister Libraries Programme, pridonijet će razmjeni znanja, razvoju kompetencija zaposlenika i međunarodnoj vidljivosti mreže.

Za dugoročno uspješno djelovanje Knjižnica grada Zagreba ključno je kontinuirano unaprjeđivati organizacijske i administrativne procese te provoditi kadrovsku politiku usklađenu s potrebama ustanove. Sustavno ulaganje u profesionalni razvoj, interdisciplinarna znanja i cjeloživotno učenje zaposlenika osigurat će visoku razinu stručnosti i kvalitete usluga u uvjetima promjena koje donosi novo strateško razdoblje.

Poseban naglasak stavit će se na povećanje javne vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica. Sustavnom komunikacijom, uvođenjem jedinstvenog vizualnog identiteta i dosljednim predstavljanjem ustanove u fizičkom i digitalnom okruženju Knjižnice grada Zagreba dodatno će učvrstiti svoju poziciju otvorenih, dostupnih i uključivih središta znanja, kulture, učenja i društvenog dijaloga.

2. Cilj: Osnažiti mrežu i proširiti utjecaj Knjižnica grada Zagreba

Mjere Aktivnosti

2.1. Osiguranje uvjeta za rad i uspostava održivog modela poslovanja središnje knjižnice u Paromlinu

2.2. Uravnotežen razvoj i osuvremenjivanje mreže te planiranje otvaranja novih knjižnica

2.3. Osiguravanje usklađenog, ravnomjernog razvoja i prepoznatljivosti mreže

 izrada i provedba plana razvoja i osiguravanja ljudskih resursa, održavanja, programa i održivog poslovanja

 uspostava novih službi i organizacijskih oblika radi unaprjeđenja poslovanja

 planiranje i uspostava modela upravljanja novom knjižnicom

 priprema i provedba preseljenja fondova, opreme i službi u novu knjižnicu

 izrada i primjena operativnih protokola i procedura rada

 provedba promidžbene kampanje u povodu otvorenja nove knjižnice i promicanja uloge narodnih knjižnica

 izrada i provedba plana reorganizacije i širenja mreže

 izrada planova sanacije, modernizacije i proširenja interijera i eksterijera sastavnica mreže radi unaprjeđenja funkcionalnosti i kvalitete knjižničnih prostora u skladu s potrebama različitih korisničkih skupina

 unaprjeđenje pristupačnosti knjižničnih prostora i usluga osobama s invaliditetom te drugim korisnicima kojima su potrebne prilagodbe

 izrada i provedba višegodišnjih planova razvoja knjižničnog fonda, financiranja i programa mreže, uključujući uspostavu modela i kulture suradnje

 izrada i provedba plana unaprjeđenja postojećih te razvoja novih knjižničnih usluga

 razvoj zajedničkih mrežnih programa i aktivnosti radi jačanja suradnje među knjižnicama

 razvoj logističke infrastrukture za učinkovitu koordinaciju i razmjenu resursa unutar mreže

2.4. Jačanje partnerstava i vidljivosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini

2.5. Unaprjeđenje poslovanja i modela upravljanja te razvoj ljudskih potencijala

 izrada novih mrežnih stranica Knjižnica grada Zagreba i Paromlina

 razvoj i primjena zajedničkih standarda kvalitete knjižničnih usluga na razini mreže

 primjena jedinstvenog vizualnog identiteta i standarda predstavljanja mreže Knjižnica grada Zagreba

 izrada i provedba plana razvoja publike radi povećanja broja članova i korisnika programa

 izrada i provedba komunikacijske strategije

Knjižnica grada Zagreba

 razvoj partnerstava s kulturnim, obrazovnim, znanstvenim i drugim relevantnim ustanovama i organizacijama

 povećanje sudjelovanja u međunarodnim projektima financiranima iz programa Europske unije

 aktivnije sudjelovanje u međunarodnim knjižničnim organizacijama i mrežama

 nastavak razvoja i primjena modela centralizirane nabave i obrade knjižnične građe

 nastavak unaprjeđenja unutarnje organizacije i sistematizacije radnih mjesta

 izrada i provedba plana optimizacije i digitalizacije administrativnih procesa

 razvoj sustava upravljanja kvalitetom i praćenja zadovoljstva korisnika

 razvoj upravljačkih kompetencija djelatnika uprave i voditelja knjižnica

 izrada baze kompetencija i interesa zaposlenika

 kontinuirano ulaganje u formalno i neformalno obrazovanje zaposlenika

 jačanje unutarnje komunikacije i razmjene znanja među zaposlenicima

 uvođenje godišnje nagrade za izvrsnost djelatnika i knjižnica

 izrada pravilnika o standardima ponašanja u profesionalnom okruženju

3. PRIORITETNO RAZVOJNO PODRUČJE:

ZAJEDNICA I AKTIVNO SUDJELOVANJE – KNJIŽNICE KAO SREDIŠTA

UKLJUČENOSTI I DEMOKRACIJE

Cilj: Pozicionirati knjižnice kao ključna središta susreta i dijaloga u lokalnoj zajednici osnaživanjem partnerstava, kontinuiranom komunikacijom s građanima, organizacijama i ustanovama te afirmacijom knjižnica kao platformi za društvenu integraciju, uključivost i aktivno građansko sudjelovanje.

Knjižnice grada Zagreba jačat će svoju ulogu središta uključivosti, dijaloga i aktivnog građanskog sudjelovanja razvijajući se kao otvoreni i dostupni javni prostori koji odgovaraju na potrebe raznolikih zajednica. Svojim djelovanjem pridonosit će jačanju društvene kohezije, demokratske kulture te jednakog pristupa znanju i informacijama, u skladu s međunarodnim standardima i preporukama, uključujući IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice (2022.).

Naglasak će biti stavljen na sustavno jačanje suradnje s građanima, organizacijama civilnog društva, kulturnim i obrazovnim ustanovama, znanstvenom zajednicom te drugim relevantnim dionicima. Razvijat će se programi i oblici sudjelovanja koji potiču informiranost, cjeloživotno učenje, društvenu uključenost i aktivno građanstvo, potvrđujući ulogu knjižnica kao pouzdanih i neutralnih mjesta javnog dijaloga.

Posebna pozornost posvetit će se razvoju participativnih modela rada koji omogućuju aktivno uključivanje građana u planiranje i oblikovanje knjižničnih programa, usluga i aktivnosti. Time će se dodatno jačati osjećaj pripadnosti, odgovornosti i zajedničkog stvaranja te učvrstiti položaj knjižnica kao važnih dionika lokalnog razvoja.

Knjižnice će sustavno razvijati inkluzivne programe i usluge namijenjene osobama u riziku od društvene isključenosti i skupinama kojima je potrebna dodatna podrška, s ciljem smanjenja nejednakosti i jačanja socijalne pravednosti. Posebna će se pozornost posvetiti razvoju programa za starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s intelektualnim teškoćama, beskućnike, samohrane roditelje i druge ranjive skupine. Razvijat će se i participativni modeli suradnje, poput suradničkih vijeća, u kojima članovi zajednice i predstavnici lokalnih organizacija sudjeluju u planiranju i oblikovanju knjižničnih programa.

Poticat će se volontiranje te uključivanje ambasadora knjižnica – od istaknutih pojedinaca iz lokalne zajednice do javnih osoba – kako bi se dodatno osnažila povezanost knjižnica sa zajednicom i povećala njihova vidljivost.

Promicanjem interkulturalnog dijaloga, međusobnog razumijevanja i tolerancije knjižnice će djelovati kao prostori susreta različitih kultura, identiteta i iskustava te aktivno pridonositi izgradnji otvorenog, uključivog i otpornog društva. Organizacijom multikulturalnih, interkulturalnih i senzibilizacijskih radionica, jezičnih programa, predstavljanja različitih kultura i drugih aktivnosti koje potiču međukulturnu razmjenu, knjižnice će jačati društvenu integraciju i potvrđivati svoju ulogu mjesta susreta, dijaloga i međusobnog razumijevanja.

3. Cilj: Pozicionirati knjižnice kao ključna središta susreta i dijaloga u lokalnoj zajednici

Mjere Aktivnosti

3.1. Poticanje aktivnosti i usluga koje povećavaju aktivno sudjelovanje zajednice i nove načine korištenja prostora

3.2. Poticanje i razvoj multikulturalnih, interkulturalnih i senzibilizacijskih programa

 uključivanje članova zajednice u oblikovanje i organizaciju knjižničnih programa, usluga i prostora volontiranjem, uspostavom suradničkih vijeća, mreže veleposlanika dobre volje i drugih participativnih modela

 uspostavljanje suradnje s većim brojem kulturnih, obrazovnih i drugih relevantnih aktera iz lokalne zajednice

 nastavak razvoja inkluzivnih programa i usluga za socijalnu uključenost marginaliziranih i ranjivih skupina

 razvoj sadržaja i usluga na jezicima zajednica prisutnih u Gradu Zagrebu

 razvoj programa za poticanje kulture dobrodošlice i međukulturnog dijaloga

 razvoj praktičnih usluga i neformalnih edukacija (radionica, savjetovanja i informiranja) za pripadnike manjinskih zajednica

3.3. Jačanje uloge knjižnica kao prostora dijaloga i građanskog sudjelovanja

 povećanje broja javnih rasprava, tribina i participativnih događanja o temama važnima za lokalnu zajednicu

 razvoj programa koji potiču građansku participaciju i međugeneracijski dijalog

 razvoj partnerstava s organizacijama civilnoga društva radi jačanja društvene kohezije i aktivnog građanstva

4. PRIORITETNO RAZVOJNO PODRUČJE:

TEHNOLOGIJA I ODRŽIVOST – PAMETNA I OTPORNA KNJIŽNICA

Cilj: Unaprijediti tehnološku infrastrukturu i resurse te prilagoditi poslovanje načelima održivog razvoja primjenom naprednih tehnoloških rješenja i inovacija, razvojem digitalnih usluga te promicanjem ekološke, društvene i ekonomske održivosti.

Omeđene i neomeđene publikacije različitih formata temelj su knjižničnog fonda, no njihov suvremeni oblik odavno nadilazi isključivo tiskane publikacije. Razvojem digitalnih tehnologija fondovi se kontinuirano proširuju novim vrstama sadržaja i načinima pristupa, pri čemu se čuva vrijednost tiskane građe, a istodobno otvaraju nove mogućnosti distribucije, korištenja i dugoročne dostupnosti znanja. Knjižničarstvo se stoga razvija kao dio suvremenih informacijskih znanosti, integrirajući nove medije, digitalne tehnologije i njihove primjene u knjižničnom poslovanju.

Digitalna transformacija predstavlja jedan od ključnih razvojnih pokretača knjižnica u 21. stoljeću. Knjižnice grada Zagreba više nisu samo mjesta pohrane knjižnične građe, nego postaju dinamična informacijska i društvena središta koja modernizacijom tehnološke infrastrukture i primjenom naprednih digitalnih rješenja unapređuju dostupnost usluga i kvalitetu korisničkog iskustva. Poseban naglasak stavit će se na primjenu umjetne inteligencije, automatizacije poslovnih i radnih procesa i robotike, uključujući RFID sustave za automatizaciju cirkulacije građe, velike jezične modele i metode strojnog učenja za učinkovitiju obradu, organizaciju i pretraživanje informacija.

Tehnologije poput prepoznavanja govora, automatskog prijevoda i inteligentnih virtualnih asistenata omogućit će razvoj pristupačnijih i inkluzivnijih usluga za osobe koje ne govore hrvatski jezik te korisnike kojima su potrebni prilagođeni načini pristupa informacijama. Istodobno će se razvijati personalizirane preporuke sadržaja, inovativni makerspace i radionički prostori opremljeni 3D pisačima, multimedijskom opremom i drugim suvremenim tehnologijama koje korisnicima omogućuju razvoj digitalnih, tehničkih i kreativnih kompetencija. Primjena tehnologije proširene stvarnosti dodatno će obogatiti knjižnične

programe i omogućiti nove načine doživljaja književnosti, baštine i kulture. Uvođenje novih tehnologija temeljit će se na načelima etičnosti, zaštite privatnosti, transparentnosti i odgovorne primjene umjetne inteligencije, uz zadržavanje ključne uloge knjižničara u pružanju stručne podrške korisnicima.

Tehnološki razvoj neodvojiv je od načela održivosti. Inovacije će se uvoditi ne samo radi modernizacije poslovanja nego i povećanja učinkovitosti, odgovornijeg upravljanja resursima i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Knjižnice će sustavno primjenjivati energetski učinkovita rješenja, obnovljive izvore energije, održive modele upravljanja zgradama te mjere kojima se smanjuju potrošnja energije, emisije stakleničkih plinova i ukupni ekološki otisak poslovanja.

Istodobno će Knjižnice grada Zagreba razvijati programe koji promiču održive stilove života i aktivno uključivanje građana u ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Poticanjem kružnog gospodarstva uslugama poput posudbe predmeta, organizacijom edukacija o klimatskim promjenama, bioraznolikosti i održivoj potrošnji te suradnjom s lokalnom zajednicom knjižnice će potvrditi svoju ulogu odgovornih javnih ustanova koje doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji društva.

4. Cilj: Unaprijediti tehnološku infrastrukturu i resurse te prilagoditi poslovanje načelima održivog razvoja

Mjere Aktivnosti

4.1. Unaprjeđenje digitalne tehnološke infrastrukture

4.2. Ulaganje u postojeće i razvoj novih usluga i programa temeljenih na tehnologijama

 kontinuirano unaprjeđenje i razvoj ZaKi-ja i ostalih informacijskih sustava koji podupiru knjižnično poslovanje

 digitalizacija i automatizacija poslovnih i administrativnih procesa

 unaprjeđenje informacijske i komunikacijske infrastrukture te kibernetičke sigurnosti

 nastavak digitalizacije najvrjednije građe zbirki Knjižnica grada Zagreba

 integracija umjetne inteligencije, automatizacije i robotike u knjižnično poslovanje

 povećanje dostupnosti e-izvora (e-knjige, zvučne e-knjige, mrežne baze podataka, digitalni časopisi i novine)

 omogućavanje besplatnog pristupa digitalnim obrazovnim sadržajima, platformama za dijeljenje

4.3. Poticanje transformacije prostora za održivi razvoj i zaštitu okoliša

4.4. Poticanje održivih programa

4.5. Jačanje financijske održivosti

audio- i videosadržaja te alatima temeljenima na umjetnoj inteligenciji

 razvoj i uvođenje novih mobilnih aplikacija i digitalnih korisničkih usluga

 razvoj i uvođenje novih digitalnih, interaktivnih i imerzivnih knjižničnih usluga primjenom suvremenih tehnologija

 kontinuirana edukacija knjižničara i korisnika za korištenje naprednih tehnologija

 izrada i provedba plana održivog razvoja

knjižnične prostorne infrastrukture te primjena ekološki odgovornih praksi u poslovanju

 primjena fleksibilnih, modularnih i dugotrajnih materijala te prostornih rješenja koja potiču energetsku učinkovitost, prirodno osvjetljenje i kvalitetu boravka u prostoru

 unaprjeđenje sustava za učinkovito korištenje energije, vode i drugih resursa te smanjenje utjecaja na okoliš

 prijava projekata na nacionalne i međunarodne fondove za održivi razvoj i zaštitu okoliša

 izrada programskog okvira za razvoj i provedbu održivih knjižničnih programa u skladu s ciljevima Agende 2030 Ujedinjenih naroda

 izrada i primjena smjernica za provedbu ekološki odgovornih knjižničnih programa i događanja (digitalni materijali, smanjenje otpada, održiva nabava i suradnja s lokalnim dobavljačima)

 razvoj i provedba programa koji promiču održivi razvoj, klimatsku pismenost, kružno gospodarstvo i odgovorno korištenje prirodnih resursa

 poticanje partnerstava s ustanovama, organizacijama i inicijativama koje promiču održivi razvoj i zaštitu okoliša

 izrada i primjena pravilnika o iznajmljivanju prostora

 izrada i primjena pravilnika o donacijama i sponzorstvima

 jačanje kapaciteta za privlačenje dodatnih izvora financiranja razvojem partnerstava, projekata i drugih modela financiranja

IMPRESUM

Autorica i glavna urednica:

dr. sc. Sunčica Ostoić, viša knjižničarka, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba

Radna skupina za izradu Strateškog plana:

dr. sc. Sunčica Ostoić, viša knjižničarka, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba

mr. sc. Ivančica Đukec Kero, knjižničarska savjetnica

Janja Maras, knjižničarska savjetnica

Kristina Krpan, knjižničarska savjetnica

Lektorica:

Sara Džapo, knjižničarka

Nakladnik:

Knjižnice grada Zagreba

Za nakladnika:

dr. sc. Sunčica Ostoić, ravnateljica Zagreb, 2026.