KGZ - Središnji odjel za djecu i mlade Gradske knjižnice
Info utorak, 5. svibnja 2026.
Pozvana izlaganja:
• Dr. Sarah A. Evans (IFLA Children & Young Adults Section)
• Dr. sc. Marijana Hameršak (Institut za etnologiju i folkloristiku)
• Neda Vac Burić, prof. psihologije (DV Budućnost)
Okrugli stol:
• Alica Kolarić (moderatorica)
• Dr. sc. Marijana Hameršak
• Manuel Šumberac
• Natalija Dragoja
• Neda Vac Burić
• Zoran Pongrašić
• Sanela Škevin
From “What you should read” to “What you like to read?”
Dr. Sarah Evans, associate professor
College of Information University of North Texas, U.S.A.
Priče su važne.
SARAHINI STAVOVI
ČITANJU
„Nikad se ne ispričavaj zbog svog ukusa za čitanje“.
„Svaki čitatelj [svoja] knjiga; svaka knjiga svoj čitatelj“.
Knjige mogu biti ogledala, prozori i klizna staklena vrata.
„Dobro“ štivo ovisi o raspoloženju, znanju i kulturnopovijesnom iskustvu. Poštuj čitatelja!
Tekst je tekst je tekst.
OSNOVE SAVJETOVANJA ČITATELJA
POVEZIVANJE
ČITATELJA S KNJIGOM
• spajanje prave knjige s pravim čitateljem u pravo vrijeme
IZRAVNI I NEIZRAVNI
PRISTUP
• korištenje razgovora, prikaza, popisa knjiga i digitalnih alata
RAZVOJ TEMELJNE
MISIJE
• održavanje predanosti smislenoj literaturi uz prilagođavanje tehnologiji
KLJUČNE PROMJENE
• prepoznavanje specifičnih
potreba djece i mladih
PROMJENA FOKUSA -
RAZMIŠLJANJE IZ PERSPEKTIVE ČITATELJA
• „Nikada se ne ispričavajte zbog svog ukusa za čitanje.“
• predložite, ne preporučajte
• svatko čita drugu verziju iste knjige
• zapišite pridjeve o onome što čitate; nacrtajte ono što možete pronaći
• čitajte o knjigama naširoko kako biste mogli široko predlagati
• dajte prioritet dijeljenju
• koristite resurse
• zajednički rad je vaš najvrjedniji resurs
• premostite jaz između fizičkog i virtualnog
VJEŽBAJTE
Deset pravila u 5 riječi:
• Čitajte,
• Razmišljajte,
• Zabilježite,
• Podijelite,
• Ponovite
priča
OPIS KNJIGE KROZ
DOJAM I TEME
lik
okruženje
jezik
"Svaki čitatelj je stručnjak i sudac vlastitih čitateljskih iskustava.”
PROCES SAVJETOVANJA
PITANJA ZA POČETAK
RAZGOVORA
• Tražite li neku posebnu knjigu/film/igru?
• osnažite čitatelje kao stručnjake
• uključite se kroz otvoreni dijalog
• razjasnite i aktivno slušajte
• sažmite, ponovite i provjerite kako biste osigurali razumijevanje
• Pronalazite li ono što tražite?
01
SAVJETI ZA
VOĐENJE RAZGOVORA
02
SAZNAVANJE
OPĆE SLIKE O ČITANJU
• Koje vrste knjiga/filmova volite čitati/gledati?
• Koje elemente obično tražite u dobrom romanu/publicističkoj knjizi za čitanje iz užitka?
• Kako bih dobio/la bolju predodžbu o tome što vam se sviđa, možete li mi reći o knjizi/autoru/filmu koji ste nedavno pogledali i u kojem ste stvarno uživali?
• Što vam se svidjelo u toj knjizi (autor/vrsta knjige/filma)?
• Koji bi bio primjer nečega što vam se ne sviđa i što ne biste željeli?
TRENUTNOG RASPOLOŽENJA
• Za što ste danas raspoloženi?
• Što ste do sada pogledali? [osobi koja je bezuspješno tražila]
• Što vam se nije svidjelo kod ovih stavki koje ste pogledali?
• Kad bismo danas mogli pronaći savršenu knjigu za vas, kakva bi ona bila?
(Kakvo bi iskustvo pružila? Što biste najviše voljeli kod nje? Koje elemente bi uključivala?)
SAVJETI ZA
VOĐENJE RAZGOVORA
RAZUMIJEVANJE FUNKCIJE KNJIGE I KONTEKSTA ČITANJA
• Kakvo iskustvo čitanja tražite?
• Kako ste čuli za ovu knjigu/autora?
• Što želite dobiti od ove knjige?
• S čime vam još mogu pomoći? 03 04
• Možete li mi reći još nešto što će utjecati na vaše iskustvo čitanja?
POVRATNA INFORMACIJA
• Ako smatrate da vam ove knjige nisu po ukusu, javite mi se i možemo vam predložiti nešto drugo.
INDIREKTNE STRATEGIJE
Čitatelji komuniciraju
s oba
prostora knjižnice: fizičkim i virtualnim
DIGITALNA TRANSFORMACIJA Inovativni
Revolucija čitanja
na društvenim mrežama
Interaktivni
digitalni angažman
digitalni alati
ZAKLJUČNE
MISLI
AGENCIJA UMJESTO PROPISA??? - knjižnice prihvaćaju digitalne alate uz očuvanje prostora zajednice - razvoj savjetovanja čitatelja s ciljem adekvatnog odgovora na raznolike i promjenjive potrebe - prelazak s moralnog vodstva na poštivanje dječjih izbora čitanja
Što je (dječja) književnost?
dr. sc. Marijana Hameršak
Institut za etnologiju i folkloristiku
Dječja je književnost „u svojem razvoju tako raznovrsna po obliku i
sadržaju, da je teško naći onu
zajedničku nit, koja je moćna kod literarnog prosudjivanja vrijednosti“ i definiranja.
Magjer, Rudolfo Franjin. 1907. „Pregled savremene hrvatske omladinske književnosti“. Pedagoški letopis (VII), str. 5.
JEDNOSTAVNOST?
DJEČJI LIKOVI?
NAMJENA
01
ZA DJECU
... „dio književnosti koji obuhvaća djela što po tematici
i formi odgovaraju dječjoj dobi (grubo uzevši od 3.
do 14 godine), a koja su ili svjesno namijenjena djeci, ili ih autori nisu namijenili djeci, ali su tijekom vremena, izgubivši mnoge osobine koje su ih vezale za njihovo
doba, postala prikladna za dječju dob, potrebna za
estetski i društveni razvoj djece, te ih gotovo
isključivo ili najviše čitaju djeca“.
Milan Crnković. 1967. Dječja književnost. Zagreb: Školska knjiga
O DJECI
02
Dječja književnost je „umjetnost riječi koja izražava
specifično, dječje viđenje svijeta, njegov doživljaj
dostupan iskustvu i psihologiji djeteta“.
Skok, Joža. 1968. „Milan Crnković: Dječja književnost. Zagreb. 1967“. Umjetnost riječi (XII), br. 3, str. 273-276.
NAMJENA
PODUKA
„Nepobitna je istina da je dobra knjiga jedno od najboljih uzgojnih sredstava, da je put do svačijeg srca. Samo se sobom razumijeva, da će se svaki razumni roditelj i uzgojitelj mašiti tog uzgojnog sredstva, te pružiti mladeži u ruke dobru knjigu.[…]
Ja osuđujem svaki spis za mladež, koji je pisan samo zato, da mladež zabavlja, te joj otimlje vrijeme“ (Širola, 1896: 11).
ESTETSKO ISKUSTVO
• “... sve, što djeci dajemo za čitanje, a osobito poezija, mora biti umjetničko djelo”
• “umjetničkog osjećanja ne može biti govora o lijepoj knjizi namijenjenoj mladeži”
NADZOR, KONTOROLA, CENZURA
SMRT U KULTURI I DJEČJOJ KNJIŽEVNOSTI
SMRT NA GRANICAMA
• prerane i nasilne smrti vezane uz restriktivne kontrole granica
• Ilegalizacija, vizni sustav, žica, strah od progona i protjerivanja prisiljavaju izbjegle na skrivanje
• ti i drugi alati kontrole granica ljude usmjeravaju na krovove vlakova, u podnožja autobusa i kamiona, dubine kontejnera i hladnjača, kraška i minska polja, šume, planine i rijeke, u naoružane krajolike, opasnosti i smrt
TABU: rasizam?
policijska brutalnost?
radionice
ULOGA KNJIŽNICA
susreti
preporuke preporučeni popisi
Teške teme i uloga knjižničara
Neda Vac Burić, prof. psihologije
DV Budućnost
TEŠKE TEME:
TEŠKE SU JER:
• bolest,
• mentalno zdravlje
• gubitak, smrt, tugovanje
• nasilje
• razvod
• posvojenje
• istospolne obitelji
• seksualnost
• siromaštvo
• moralne vrijednosti
• ...
• uključuju neugodne osjećaje koje radije izbjegavamo: strah ljutnja tuga sram beznađe besmisao nepravda
FUNKCIJA OSJEĆAJA
Putokazi naše dobrobiti - omogućavaju brigu za sebe i svoj psihički integritet –
NEOPHODNI SU!!!
Upoznajemo sebe, svoje potrebe, misli i vrijednosti (gradi se samosvijest).
Učimo kako zadovoljavati svoje potrebe (sami i u suživotu s drugima).
Pripremiti djecu za prevladavanje prepreka u njihovom razvoju i razviti ih u zdrave odrasle osobe.
ZAŠTITITI DJECU ZNAČI:
PSIHOLOŠKA OTPORNOST
sposobnost pojedinca da se uspješno prilagodi i kompetentno funkcionira, usprkos iskustvu kroničnog stresa ili neugodnosti ili nakon izloženosti produženoj ili teškoj traumi
TABU DANAS
- zabrana
kršenja društvenih
normi i standarda ponašanja - uključuje –zabranu određenih tema
• važno je govoriti o osjećajima, mislima, željama … moguće i kroz literaturu – uloga knjižnice
• BIBLIOTERAPIJA - odijeljenje knjige/knjiga s namjerom pomaganja čitatelju u nošenju s osobnim problemom
• PRIRODNI POMAGAČI - KNJIŽNIČARI
- biti tu za dijete, slušati dijete, dati djetetu osjećaj da ga vidimo i prihvaćamo
KNJIŽNIČARI - VRATARI ZNANJA
DJEČJA PERSPEKTIVA
Potreba podrške u pojedinim specifičnim situacijama
• uz pomoć priča:
- upoznavanje raznih situacija
- upoznavanje s osjećajima
- normalizacija događaja i osjećaja
- prezentacija različitih rješenja problemskih situacija
- učenje vještina rješavanja problema
• posebna kategorija - terapijske priče
KNJIŽNIČARIVRATARI ZNANJA
• nabava literature
• vidljivost tema
• tematske police
• izlaganje knjiga
• plakati
• predavanja, radionice
• preporuke literature na usmene upite
DILEMA
osobni stavovi i preferencije / profesionalna etika
Važno – sugerirati odraslima da PRVO sami pročitaju
EMOCIONALNO SMIRIVANJE
Razumijem da Vas je kao roditelja ova tema iznenadila.
Vjerujem da želite najbolje za svoje dijete.
Prirodno je da želite svoje dijete zaštiti od ove teme/teških tema….
Vjerujem da s Vama nikada nitko o ovome nije pričao pa Vam se čini da ovo nije za djecu.
Neke teme zaista mogu biti teške i čovjek se pita želi li upoznati svoje dijete s tim.
ISTICANJE PROFESIONALNOSTI
Uloga knjižnice je pružiti literaturu koja obuhvaća razne teme – kako bi svaki korisnik dobio što mu treba u nekoj životnoj situaciji.
Ponekad korisnici traže ove teme, a naša je uloga osigurati literaturu za sve teme.
Knjižnica osigurava izbor po stručnim kriterijima, roditelj dalje dijete usmjerava. Mogu pomoći pronaći naslove koji su više u skladu s Vašim uvjerenjima.
Mnogim roditeljima su slikovnice bile korisne za započinjanje razgovora, ali svaka obitelj odlučuje za sebe.
USMJERAVANJE NA PROTOKOLE
Žao mi je što ste toliko uzrujani, ako smatrate potrebnim, možete napisati prigovor.
Razumijem da ste ljuti, molim Vas da nastavimo razgovor na miran način. Inače ću morati pozvati voditelja za nastavak razgovora.
Molim Vas radi potrebnog mira u knjižnici da razgovor dovršimo s našim voditeljem u drugoj sobi.
OKRUGLI STOL
2. dio stručnog skupa
novi format
optimizacija teme
pažljivo birani
sudionici
rasprava
primjeri iz prakse
poticanje dijaloga
razmjena iskustava
poboljšanje usluge
SUDIONICI
• dr. sc. Alica Kolarić (moderatorica)
• dr. sc. Marijana Hameršak
• Natalija Dragoja, viša knjižničarka
• Manuel Šumberac, ilustrator
• Zoran Pongrašić, književnik
• Neda Vac Burić, psihologinja
• Sanela Škevin, učiteljica
TEME:
• iskustva iz svakodnevnog rada pisati i ilustrirati o tabu temama
• konkurirati društvenim mrežama
• kako se nositi s roditeljima/skrbnicima
• kako “stajati” iza preporuke knjižne građe
• vizualni identitet knjige- pomoć ili prepreka?
• dobne granice - statične ili pomične?
• utjecaj na čitatelja
• bitno je čitati bilo što ili?
hrvatsko izdanje izvornik
utjecaj
urednik za sliku
VAŽNOST ILUSTRACIJE: ilustracija kao medij sugestije tabu teme za ilustratora
Naša je književnost za djecu i mlade užasno prestrašena (cenzura i autocenzura).
