Kulturna i prirodna baština Podsuseda: Iz podsusedskog podzemlja Izložba o termalnim vrelima i špiljama, staništima koja pronalazimo na području Podsuseda
Autorice izložbe: Dorotea Gomaz, mag. varst. nar. (Priroda Grada Zagreba) Lana Jelić, mag. biol. (Priroda Grada Zagreba), i Iva Bunčić, mag. bibl. (KGZ - Knjižnica Podsused) Grafički dizajner: Dejan Dragosavac Ruta Ilustratorica: Klasja Habjan Organizator: KGZ - Knjižnica Podsused Partneri: Priroda Grada Zagreba – Javna ustanova za upravljanje prirodnim vrijednostima Grada Zagreba, Osnovna škola bana Josipa Jelačića, Dramazona Lektura: Iva Bunčić Tisak: Printeraj Zagreb, 2025./2026.
Zaštita prirode u Gradu Zagrebu Zaštita prirode: • Priroda je sveukupna bioraznolikost, krajobrazna raznolikost i georaznolikost • Priroda i dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju posebnu zaštitu • Prema Zakonu o zaštiti prirode, zaštićeni dijelovi prirode su: zaštićena područja, strogo zaštićene vrste te zaštićeni minerali i fosili • Na području Grada Zagreba djeluju dvije javne ustanove: JU Priroda Grada Zagreba i JU Park Prirode Medvednica Zaštićena područja Grada Zagreba: • 18 spomenika parkovne arhitekture – lokalno značenje • 2 značajna krajobraza – lokalno značenje • 1 park prirode (PP Medvednica) – državno značenje • 6 područja ekološke mreže Natura 2000
● Park Maksimir, foto Dorotea Gomaz
● Park Zrinjevac, foto Aleksandar Tomaš
● Rani večernjak, foto Boris Krstinić
Strogo zaštićene vrste: • Više od 200 strogo zaštićenih vrsta u Gradu Zagrebu Speleološki objekti: • Oko 50 speleoloških objekata u Gradu Zagrebu • Veći broj speleoloških objekata nalazi se unutar Parka prirode Medvednica, a mnogi od njih su uništeni (kamenolom, urbanizacija) • Najveći speleološki objekt Grada Zagreba je Veternica u PP Medvednica • Izvan PP Medvednica u Gradu Zagrebu nalazi se jedan speleološki objekt – špilja Žurenščak koja dijeli nesretnu sudbinu urbanizacije i zatrpavanja
● Crvenoglavi djetlić, foto Udruga Biom
● Crvena vjeverica, foto Biljana Janev Hutinec
● Jelenak, foto Lana Jelić
● Hrastova strizibuba, foto Tvrtko Dražina
Podzemna staništa Termalna i subtermalna vrela: • Prirodni izvori tople vode čija je temperatura viša od prosječne godišnje temperature područja u kojem se nalaze • Nastaju zagrijavanjem vode na velikim dubinama, a zatim njezinim izbijanjem iz stijene ili tla na površinu • U umjerenoj klimi temperatura vode iz termalnog vrela iznosi više od 20°C • Termalna su vrela često bogata mineralima, stoga se smatra da imaju ljekovita svojstva • Subtermalna vrela su prirodni izvori tople vode čija je temperatura vode između 13°C i 20°C. Speleološki objekti: • Prirodne podzemne šupljine poput špilja i jama • Staništa stabilnih životnih uvjeta – stalne vrijednosti temperature i količine vlage • Nedostatak Sunčeve svjetlosti i visoka količina vlage
Prilagodbe na život u podzemlju: • Slijepi ili djelomično slijepi organizmi • Gubitak obojenosti tijela • Produljenje dijelova tijela (noge, ticala) • Usporen metabolizam • Prestanak dnevno-noćnog ritma aktivnosti Podjela špiljskih organizama: • „Slučajni“ stanovnici špilja koji nisu prilagođeni podzemnim uvjetima, a ovisni su o vanjskom okolišu zbog hrane • Neki organizmi mogu, ali ne moraju živjeti u podzemnim staništima - prilagođeni su za špiljske uvjete, ali nisu vezani uz njih • Pravi špiljski organizmi potpuno su prilagođeni podzemnom staništu te ne mogu preživjeti izvan njega
Podzemlje Podsuseda
Subtermalna vrela: • Na području Podsuseda, u dolini potoka Dolje, nalaze se subtermalna vrela • Poznata su pod nazivom Sutinska vrela, po čemu su jedna ulica i sportska dvorana u Podsusedu dobile ime Špilja Žurenščak: • Nalazi se na području jugozapadnog dijela Medvednice u okviru naselja Bizek zbog čega je poznata i kao Bizečka špilja • Jedan od najvećih speleoloških objekata na Medvednici s duljinom kanala od 85m • Ulaz u špilju danas je u potpunosti zatrpan otpadom
Toplovodna vodenbabura (Protelsonia hungarica thermalis): • Životinja iz skupine rakova • Endem podnožja zapadnog dijela Medvednice – živi samo ovdje te je ne možemo pronaći nigdje drugdje • Vrsta vezana isključivo uz termalna i subtermalna vrela podzemne vode tog područja • Tijelo bez boje Špiljski kornjaši: • Životinje iz skupine kopnenih kukaca • Špilja Žurenščak tipsko je nalazište za dva kornjaša, odnosno navedeni su kukci prvi put pronađeni upravo na tom mjestu • Opisani kornjaši su: Anophthalmus kaufmanni weingaertneri i Anophthalmus winklerianus • Potpuno su prilagođeni životu u podzemnom staništu Bioraznolikost špilje Žurenščak: • Tijekom 20. stoljeća utvrđena je prisutnost 44 vrste, od čega čak 17 vrsta kornjaša, 6 vrsta šišmiša, 3 vrste algi i drugo • Sve utvrđene vrste bile su kopnene, a većina njih nisu prave špiljske vrste
60-ih godina 20. stoljeća na području Podsuseda postojalo je čak 8 subtermalnih izvora, a 2024. godine na istom su području zabilježena samo 4 kao posljedica urbanizacije i gradnje ceste. Kartu izradila: Lana Jelić; izvor podataka: Hrvatski geološki institut – Zagreb, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Stroj Andrej, Briški Maja. Definiranje hidroloških i hidrogeoloških značajki i stanja površinskih i podzemnih voda Područja ekološke mreže HR2001228 Potok Dolje – stručna studija, 2024.
● Ulaz u špilju, foto Dušan Jelić
● Unutrašnjost špilje, foto Dušan Jelić
● Unutrašnjost špilje, foto Dušan Jelić
● Biospeleološko istraživanje, foto Dušan Jelić
● Vrsta kornjaša opisana u špilji Žurenščak (prema Jalžić i sur., 2010.), izvor: ADIPA – društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, Ozimec Roman, Basara Damir. Stručni elaborat. Procjena stanja i prijedlog elemenata sanacije spilje Žurenščak – radna verzija, 2023.
● Biospeleolog u potrazi za ulazom u špilju Žurenščak, foto Biljana Janev Hutinec
● Babura iz podzemnog staništa, foto Dušan Jelić
● Primjer neobojenog organizma podzemnog staništa, foto Dušan Jelić
Ugroženost i zaštita
Što se dogodilo sa špiljom Žurenščak? • Špiljski kanali danas se pružaju ispod obiteljskih kuća • Sedamdesetih godina 20. stoljeća ulaz špilje zatrpan je otpadnom zemljom tijekom gradnje kuća, nakon čega su prekinuta i istraživanja • Veliki broj i drugih speleoloških objekata zapadne Medvednice također je uništen uslijed djelovanja kamenoloma i urbanizacije područja • 2024. godine JU Priroda Grada Zagreba započela je s uklanjanjem otpada iz špilje, no zbog sigurnosti okolnih kuća radovi su morali biti prekinuti te je uklonjen otpad samo s površinskog dijela ulaza. Ugroženost podzemnih voda: • Onečišćenje podzemnih voda nastaje kada neka štetna tvar uspije ući u njih djelovanjem čovjeka • Najčešće zagađenje uzrokovano je, primjerice, industrijskim otpadnim vodama, prometnicama i odlagalištima otpada • Među glavne razloge ugroženosti podzemnih voda ubrajamo i promjene u staništu iznad samih podzemnih sustava • Prirodni izvori na području Sutinskih vrela danas su velikim dijelom izmijenjeni izgradnjom ceste
Crtež s naslovnice stručnog elaborata: Procjena stanja i prijedlog elemenata sanacije spilje Žurenščak – radna verzija, 2023. Ozimec Roman i Basara Damir.
● Jedan od predmeta pronađenih u špilji Žurenščak, foto Biljana Janev Hutinec
Kako možemo pomoći podzemnom živom svijetu? • Edukacijom stanovništva o ulogama i rasprostranjenosti živih bića iz podzemlja • Podizanjem svijesti o važnosti i prisutnosti podzemnih staništa • Suzbijanjem prijetnji koje ugrožavaju podzemna staništa
● Stanje ulazne vrtače špilje Žurenščak u veljači 2004. (foto: V. Božić), izvor: ADIPA – društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, Ozimec Roman, Basara Damir. Stručni elaborat. Procjena stanja i prijedlog elemenata sanacije spilje Žurenščak – radna verzija, 2023.
„U cipelama“ podzemnih stvorenja Edukativne aktivnosti o životu u podsusedskom podzemlju
Predavanje u Knjižnici Podsused: • Prof. dr. sc. Sanja Gottstein održala je za učenike 6. razreda OŠ bana Josipa Jelačića predavanje o toplovodnoj vodenbaburi • Učenici su se upoznali s uvjetima života u termalnim i subtermalnim vrelima, istraživanjima živog svijeta u navedenim staništima, biologijom toplovodne vodenbabure, ali i s nekim drugim predstavnicima rakova
● Predavanje Sanje Gottstein u Knjižnici Podsused, rujan 2025., foto Dorotea Gomaz
Terenska nastava: • Terenske aktivnosti napravljene su na subtermalnom vrelu u blizini Knjižnice Podsused • Učenici su sudjelovali u mjerenju parametara poput temperature vode i zasićenosti kisikom kako bi se upoznali s uvjetima života u takvom staništu
● Terenska nastava na subtermalnom vrelu, rujan 2025., foto Dorotea Gomaz
● Likovna radionica održana u Knjižnici Podsused, foto: Iva Bunčić
● Modeli špiljskog kornjaša i toplovodne vodenbabure izrađeni na likovnoj radionici u Knjižnici Podsused, foto: Iva Bunčić
● Likovna radionica održana u Knjižnici Podsused, foto: Iva Bunčić
Likovna radionica: • Umjetnica Antonija Cvitković održala je u Knjižnici Podsused likovnu radionicu za učenike 6. i 7. razreda OŠ bana Josipa Jelačića • Učenici su izradili modele toplovodne babure i kornjaša te su na taj način povezali umjetnost i biologiju navedenih organizama iz podzemnog svijeta Podsusedske svečanosti: • Učenici su u sklopu manifestacije Podsusedske svečanosti posjetiteljima pokazali svoje radove te su prikazali sve što su naučili o navedenoj temi Ciljevi edukacije: • Educiranje učenika o važnosti podzemnih staništa • Upoznavanje sa živim bićima podzemnih staništa te njihovom ulogom u ekosustavu • Podizanje svijesti o ugroženosti podzemnih staništa te načinima njihove zaštite
● Predstavljanje izrađenih modela na štandu na Podsusedskih svečanosti, foto: Ana Novina