Izvještaj o radu Knjižnica grada Zagreba za 2025. godinu

IZVJESTAJ O RADU 2025.

Knjižnice grada

Zagreba

ISSN 1848 - 7777 (Tisak)

ISSN 2459 - 8755 (Online)

IZVJEŠTAJ O RADU 2025.

Knjižnice grada Zagreba

GODINE RASTA,

2025. UKRATKO

151.253 2.669.176

POSUDBI GRAĐE

Kao da je svaki stanovnik Zagreba posudio gotovo četiri knjige godišnje.

ČLANA

Dovoljno da napune četiri nogometna stadiona na Maksimiru.

418

KNJIŽNICA KORISTI KNJIŽNIČNI

LOKACIJE

42 +

1

BIBLIOBUS

218 E-ZVUČNIH KNJIGA

3.594 E-KNJIGE

SUSTAV

ZaKi

NABAVLJENIH KNJIGA

117.638 Kad bi se složile jedna na drugu, nastao bi toranj 30 puta viši od zagrebačke katedrale.

Riječ ravnateljice

Iza mene je prva godina na dužnosti ravnateljice Knjižnica grada Zagreba. Iako sam dio ove mreže već dugi niz godina, tek sam u proteklom razdoblju u punoj mjeri upoznala njezinu složenost, raznolikost i snagu, koje počivaju na znanju, predanosti i profesionalnosti djelatnika koji je svakodnevno oblikuju i razvijaju.

U 2025. godini Knjižnice grada Zagreba potvrdile su svoj status snažne kulturne ustanove i najveće knjižnične mreže u Hrvatskoj, s članstvom koje obuhvaća čak petinu stanovnika Grada Zagreba. Godinu su obilježili brojni razvojni iskoraci. Primjerice, uveli smo digitalnu pristupnicu, čime smo unaprijedili korisničko iskustvo i dodatno potvrdili svoju usmjerenost prema održivom poslovanju. Istodobno smo intenzivno radili na pripremama za jedan od najvažnijih trenutaka u razvoju naše ustanove – preseljenje u novu središnju knjižnicu u Paromlinu, najveći projekt u kulturi Grada Zagreba, čija izgradnja iz dana u dan napreduje naočigled javnosti i koja će dugoročno oblikovati kulturni i društveni život grada.

Usto, uvođenjem novoga vizualnog identiteta započeli smo sustavno jačanje prepoznatljivosti Knjižnica grada Zagreba.

U nadolazećem razdoblju nastavit ćemo rad na jačanju povezanosti unutar mreže, dovršetku integracijskih procesa, modernizaciji poslovanja, oblikovanju suvremenoga programskog identiteta te daljnjem pozicioniranju ustanove u lokalnom i međunarodnom okruženju. Posebnu pozornost posvetit ćemo temi migracija, koja će obilježiti 2026. godinu, kako bismo knjižnice i dalje razvijali kao uključiva i relevantna mjesta za sve članove zajednice.

Postignuća ostvarena u 2025. godini rezultat su zajedničkog rada, odgovornosti i angažmana zaposlenika, suradnika i partnera Knjižnica grada Zagreba. Zahvaljujem svima koji su svojim radom, stručnošću i podrškom pridonijeli ostvarivanju naših ciljeva. Osobito je važna kontinuirana podrška našeg osnivača, Grada Zagreba, kao i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zaprešića i Zagrebačke županije. Posebno mjesto pripada našim članovima i korisnicima, koji svojim povjerenjem potvrđuju važnost knjižnica u suvremenom društvu. Vjerujem da ćemo zajedničkim radom nastaviti razvijati Knjižnice grada Zagreba kao mjesta znanja, kulture i dijaloga –mjesta otvorena svima.

Dr. sc. Sunčica Ostoić, viša knjižničarka

GODINE RASTA, POVEZIVANJA I JAČANJA ZAJEDNICE

Iza Knjižnica grada Zagreba uspješno je zaključeno razdoblje strateškog plana 2021. – 2025. Ključni strateški smjerovi u velikoj su mjeri provedeni, unatoč složenim okolnostima i dugotrajnim strukturnim izazovima. Ustanova je zadržala visoku razinu dostupnosti knjižničnih usluga, njihovu raznovrsnost, stabilan broj članova i rast posudbe, kao i ulogu važnog partnera u brojnim programima i projektima. Isto tako, pokrenute su nove usluge, pojačala se nabava knjižnične građe i započele su pripremne radnje za selidbu središnje knjižnice u Paromlin.

U 2025. godini Knjižnice grada Zagreba nastavile su razvijati i osnaživati svoju ulogu otvorenih i dostupnih prostora znanja, kulture i susreta. Zahvaljujući kvalitetnom i aktualnom fondu,

raznovrsnim programskim sadržajima te korisnicima prilagođenom radnom vremenu, potvrdile su status dinamičnih središta i važnih pokretača društvenog života zagrebačkih kvartova. Svojim djelovanjem sustavno su doprinosile kulturnoj razmjeni, uključivosti i aktivnom građanskom sudjelovanju, učvršćujući prepoznatljivost i identitet mreže u lokalnoj zajednici.

Kontinuirana uključenost djece i mladih u život knjižnica uspješno je osigurana modelom besplatnog članstva do 15. godine, ali i zahvaljujući njihovu interesu za fizičke i digitalne oblike knjižničnih usluga, koje se konstantno proširuju te razvijaju i za te dobne skupine.

Bibliobusna služba u proteklom je strateškom razdoblju djelovala s ograničenim kapacitetima, što je bilo jedno od značajnijih operativnih ograničenja u ostvarivanju planiranih aktivnosti i dosega usluga. Unatoč tome, završetkom prijava za nabavu novoga bibliobusnog vozila i bibliokombija stvoreni su preduvjeti za daljnje unaprjeđenje pokretnih knjižničnih usluga. U novo strateško razdoblje ulazi se s optimizmom i jasnom razvojnom perspektivom, usmjerenom na jačanje dostupnosti i kvalitete usluga građanima Zagreba i Zagrebačke županije.

31 16

BIBLIOBUSNO STAJALIŠTE

U GRADU ZAGREBU

BIBLIOBUSNIH STAJALIŠTA

U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

7.727

POSJETITELJA DNEVNO

Kao da se svakog dana ispuni manja koncertna dvorana.

46.459 11 %

BESPLATNO

UPISANE DJECE

Kao da svi stanovnici Varaždina imaju besplatan upis u knjižnicu.

VIŠE PROGRAMA ZA DJECU I MLADE

Knjižničarke na Erasmusu u Sevilli

Nadolazeće strateško razdoblje obilježit će i novi vizualni identitet ustanove. Krajem 2025. godine uspješno je proveden natječaj, čime je započeo proces rebrendiranja Knjižnica grada Zagreba – uoči njihova novog poglavlja u Paromlinu.

Digitalna transformacija, prepoznata kao jedan od ključnih strateških ciljeva, dodatno je osnažena razvojem digitalnih zbirki i online usluga te međunarodnim aktivnostima u okviru Erasmus akreditacije, koje su pridonijele jačanju kompetencija zaposlenika i primjeni inovativnih rješenja u svakodnevnom radu. Time su knjižnice potvrdile svoju relevantnost u digitalnom okruženju i sposobnost prilagodbe suvremenim potrebama korisnika.

Izabrano rješenje za novi vizualni identitet autora Nine Bačun i Svena Sorića

DIGITALNO, ODRŽIVO I DOSTUPNO

Knjižnice grada Zagreba u 2025. nastavile su unaprjeđivati svoje poslovanje, posebice u svjetlu digitalne transformacije i ekološke održivosti. Već sada građani se mogu upisati ili obnoviti članstvo na daljinu, pomoću aplikacije eZaKi, no radi održivijeg i ekološki prihvatljivijeg poslo-vanja, u većini knjižnica mreže uvedene su digitalne pristupnice za upis i obnovu članstva.

Digitalnoj pristupnici može se pristupiti pomoću upisne stanice koja je instalirana na gotovo svim lokacijama mreže. Time je ujedno dovršen proces potpune implementacije Opće uredbe o zaštiti podataka, a članovi sami upravljaju svojim osobnim podacima.

KORIŠTENJEM DIGITALNE PRISTUPNICE U GODINU DANA UŠTEDJELI SMO 50.000

LISTOVA PAPIRA ILI SPASILI SEDAM STABALA.

Digitalne usluge potvrđuju važnost fleksibilnosti pružanja usluga neovisno o radnom vremenu knjižnica. Zabilježeno je više od 27.300 posudbi e-knjiga i elektroničkih zvučnih knjiga. Usluga posudbe e-građe ključna je za suvremene korisnike. Mnogi se od njih odlučuju koristiti knjižničnim uslugama samo na ovaj način. Riječ je o posebnom

“iskustvu čitanja, o čemu svjedoči i prvi čitateljski klub zvučnih knjiga – ABC čitateljski klub – u kojem je njegova voditeljica Anita Tripalo okupila i knjižničarke Knjižnica grada Zagreba. Različiti doživljaji slušanja zvučne knjige pokazuju da je, kao i za učenje čitanja tiskane knjige, važan trening i prilagodba na format.

Knjiga prenosi iskustvo i znanje, a sasvim je svejedno u kojem formatu se nalazi, na glinenoj pločici ili audiozapisu. […] Na nama knjižničarima je da našim korisnicima približimo sve suvremene mogućnosti čitanja.

– Jasmina Kenda, knjižničarka

“[…] ja puno slušam, često imam slušalice dok hodam, pa se uhvatim i da tražim dulji put do kuće samo kako bi mi slušanje dulje trajalo.

– Mila Perasović, knjižničarka

POSUDBI E-KNJIGA I ZVUČNIH KNJIGA

Sve ove usluge imaju čvrsto uporište u knjižničnom sustavu ZaKi, koji je jedan od najstarijih hrvatskih programa za knjižnično poslovanje, pokrenut još 1997. godine u suradnji tvrtke VIVA info i Knjižnica grada Zagreba.

Na početku se njegov razvoj temeljio na umrežavanju i digitalizaciji poslovnih procesa, a danas je sve više usmjeren na razvoj aplikacija. Temelji modula nabave, obrade, posudbe, otpisa i statistike postavljeni su još prije 20 godina, a i danas kad se uvode nove vrste građe, poput e-knjiga i elektroničkih zvučnih knjiga, jednako su funkcionalni u svim poslovnim procesima bibliografske obrade bez obzira na vrstu građe.

Stvorena je interna aplikacija za ubrzavanje procesa revizije knjižničnog fonda ZaKi Klik.

U budućnosti ZaKi će se i dalje prilagođavati i stvarati nova tehnološka rješenja usklađena sa zahtjevima svih korisnika u sustavu ZaKi.

ULAGANJE U LJUDE POKRETAČ PROMJENA

Paromlin raste pred očima svih građana. Knjižnice grada Zagreba aktivno se pripremaju za novu središnju knjižnicu, a u završnoj fazi gradnje impresivno je vidjeti kako jedna vizija postaje stvarnost.

Pripreme za preseljenje središnje, Gradske knjižnice na novu lokaciju ne podrazumijevaju samo pripremu fonda i planiranje novih programskih aktivnosti.

Velik je to izazov i za sve knjižnične djelatnike, koji se nastoje pripremiti i osnažiti edukacijama, odnosno jačanjem generičkih, stručnih, digitalnih i drugih kompetencija. U novoj suvremenoj zgradi

Gradske knjižnice potrebni su djelatnici koji mogu odgovoriti na nove zahtjeve tehnologije, ali i na izazov nove generacije korisnika. U organizaciji Matične i razvojne službe u protekloj je godini provedeno niz edukacija.

SATI STRUČNOG

USAVRŠAVANJA KNJIŽNIČNOG

OSOBLJA OSAM I POL GODINA

NEPREKIDNOG UČENJA

Osim raznovrsnih stručnih tema, edukacije namijenjene knjižničarima obuhvatile su i velik broj radionica i tečajeva organiziranih u svrhu ojačavanja djelatnika u području mentalnog zdravlja, komunikacijskih vještina, vještina upravljanja te vještine javnog nastupa.

Otvoreno o mentalnom zdravlju

Iako većina knjižničara navodi visoku razinu

zadovoljstva svojim poslom i radnim okruženjem, mnogi su istaknuli i nerijetke izazove u međuljudskim odnosima, ponajprije u području komunikacije, međusobnog razumijevanja i emocionalnih kompetencija.

Edukacija usmjerena na promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju sagorijevanja okupila je knjižni-

čare koji u svakodnevnom radu s različitim skupinama korisnika, uz informacijske, administrativne i programske aktivnosti, preuzimaju i brojne dodatne stručne, organizacijske i komunikacijske uloge, često u emocionalno zahtjevnim okolnostima. Tako je otvoren prostor za razgovor o mentalnom zdravlju na radnom mjestu i za prepoznavanje ranih znakova stresa i sagorijevanja te su predstavljeni konkretni alati za nošenje sa zahtjevnim situacijama.

“[…] knjižnice nude mirno okruženje, što je samo po sebi terapeutsko. […] Ovakve edukacije osnažuju knjižničare, ali i knjižnice kao centre podrške mentalnom zdravlju, njima knjižnice jačaju svoju ulogu u zajednici i stvaraju zdravije i sretnije

okruženje za sve – i zaposlenike i korisnike.

– Radmila Stojanović Babić, socijalna pedagoginja i stručnjakinja za mentalno zdravlje, Udruga Susret

Za korisnike su organizirani mjesečni susreti Kluba mentalnog zdravlja, čitateljskog kluba na kojemu se rasprave o knjigama povezuju s temama duševnog zdravlja, čime se potiče razmjena iskustava i destigmatizacija osoba s takvim poteškoćama. Briga o mentalnom zdravlju i zaposlenika i korisnika izravno utječe na atmosferu u knjižnicama i kvalitetu usluga koje knjižnice pružaju, a kontinuirano ulaganje u edukacije i podržavajuću organizacijsku kulturu dodatno gradi otporniju i održivu ustanovu i zajednicu.

“Koristan je bio i susret te druženje s kolegama s kojima nemamo baš priliku komunicirati uživo. Odlično smo se, između ostaloga, i zabavljali! :) – polaznik radionice

“

Jako ugodni predavači i korisna radionica koja mi je dala drugačiju perspektivu gledanja na stvari i situacije i osvijestila nam neke stvari na koje smo zbog današnjeg tempa zaboravili. – polaznik radionice

Komunikacija most umjesto zida

Komunikacija u poslovnom okruženju edukacija je organizirana u nekoliko ciklusa radi unaprjeđenja komunikacijskih vještina djelatnika Knjižnica grada Zagreba i jačanja kvalitete suradnje u radnom okruženju. Knjižničari su edukacijom stekli praktična znanja o asertivnoj i

“profesionalnoj komunikaciji, aktivnom slušanju te konstruktivnom rješavanju neslaganja, s naglaskom na razvoju međusobnog poštovanja i pozitivne radne atmosfere. Radionice su ujedno pridonijele unaprjeđenju komunikacije s korisnicima.

S edukacija nosim brojne impresije: spremnost polaznika na dijeljenje iskustava, otvorenost prema promjenama u načinu komunikacije, a najvažniji uvid bio je da u radnom okruženju često doživljavamo ono što nam sugovornik govori na osobnoj razini.

Taj osjećaj „napadnutosti“ može značajno otežati komunikaciju. Ono što me posebno veseli jest spremnost polaznika na promjenu […].

– predavačica Snježana Kupres, Metanoia

“Naučila sam kako kroz aktivno slušanje i empatiju bolje razumjeti potrebe svojih kolega te kako spojem asertivnosti i blagosti rješavati nesporazume i graditi iskreno zajedništvo.

– polaznica radionice

Retorika među policama

Od zanimljivih edukacija u 2025. ostat će zapamćene one usmjerene na razvoj komunikacijskih i prezentacijskih vještina knjižničara, s posebnim naglaskom na medijskom nastupu, jasnoći i tečnosti govorenja te uvjerljivoj govornoj izvedbi. Kako knjižnice jačaju prisutnost u medijskom prostoru, pokazalo se nužnim raditi na ojačavanju kompetencija ključnih za kvalitetno predstavljanje knjižnice i njezinih programa u javnosti, kao i za uspješnu suradnju s medijima. Knjižničari su s radionica ponijeli novu razinu osviještenosti o vlastitom govoru, konkretne tehnike za strukturiranje

izlaganja, rad na glasu, disanju, gestama i mimici te su prepoznali novi oblik slobode izražavanja. Sve te male, ali važne vježbe i upute, uz iznimno pozitivnu i poticajnu atmosferu, dovele su, prije svega, i do većeg samopouzdanja knjižničara.

Na provedenim radionicama, učenje kroz igru, smijeh i podršku kolega dodatno je osnažilo timski duh te potvrdilo važnost kontinuiranoga ulaganja u razvoj različitih vještina knjižničara. Osim usmjerene edukacije, knjižničari su neumorno radili na cjeloživotnom obrazovanju.

“Jedna od najboljih, najkorisnijih, ali i najzabavnijih edukacija u KGZ-u koje sam prošla! – polaznica radionice

“Genijalna ekipa! Genijalna ekipa različitih interesa i talenata kojima se izvrsno služe u svojem poslu! Na meni je samo bilo da im pružim alate i tehnike pomoću kojih će njihove riječi i djela još jače odjeknuti. […] A da sreća bude još veća, bilo je tu i puno smijeha, zdravog humora, iskrenih emocija i međusobnog podržavanja.

– predavač Davor Stanković, fonetičar, govorni trener, Retor

Više od knjiga: učenje, kreativnost, susret

Tijekom svih tjedana u godini, njih 52, na svim lokacijama unutar mreže Knjižnica grada Zagreba neumorno su se odvijali najraznovrsniji kulturni i edukativni programi za djecu i odrasle. Za radionicu pamćenja i koncentracije tražilo se mjesto više, a

pripremana je za one koji žele zadržati postojeću razinu pamćenja te poboljšati koncentraciju pomoću kvizova, zagonetki, matematičkih problema, anagrama, ponavljanja, sastavljanja priča i vježbi za finu motoriku.

“[...] prava je radost s takvim entuzijazmom planirati i provoditi promotivne aktivnosti i radionice. Radujemo se nastavku naše suradnje!

– suradnica

“Učeći nove stvari i dobivajući nove informacije u našoj knjižnici, bez obzira na dob, rastemo.

– korisnica

“Ova knjižnica je dječje srce kvarta […] Iz generacije u generaciju predškolska i školska djeca odgajaju se u ovoj knjižnici.

– korisnica

“Rad sa starijim osobama za mene je iznimno motivirajući, a posebice me veseli prilika da čujem njihova razmišljanja, životna iskustva i želje.

– Katja Martić, program 65 plus

Igraonica za bebe u Knjižnici Augusta

3.498 PROGRAMA ZA ODRASLE SA 69.450

POSJETITELJA . Više od ukupnog stanovništva Velike Gorice.

U SREDIŠTU ZAJEDNICE

Tijekom 2025. godine Knjižnice grada Zagreba provele su niz programa i projekata kojima su dodatno potvrdile ulogu dinamičnih kulturnih, obrazovnih i društvenih središta zagrebačkih kvartova. U želji da se dodatno u fokus stave knjižničari, manifestacija Mjesec hrvatske knjige 2025. održana je pod sloganom „Odabrali knjižničari“. Često nenametljivi u svom radu, ali

presudni za dostupnost znanja, kulture i informacija, knjižničari su u tih mjesec dana napokon dobili zasluženu pozornost. Posebno velik interes publike izazvao je program Među knjižničarima, zamišljen kao niz kratkih, neposrednih susreta, speed dateova građana s knjižničarima, koji su pokazali da knjižnice nisu samo mjesta knjiga već su i mjesta susreta i dijaloga.

“U trenutku kada u ovoj zemlji umire svjetlo, knjižnice su mjesto na kojima to svjetlo treba zasjati u potpunosti. I stoga, moja poruka knjižničarkama i knjižničarima je zapravo da nose to svjetlo, jer ova zemlja nije zemlja tame, a mjesto gdje ona svijetli, upravo je knjižnica.

– Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja

Središnji takav događaj održan je na Zrinjevcu tijekom subotnje špice, a uz glazbeni nastup KGZ benda, dječje radionice i donaciju knjiga, program na otvorenom prostoru približio je knjižnice široj javnosti. Knjižničarima je čast ukazao i predsjednik Republike Hrvatske

Zoran Milanović kao jedan od gostiju na programu Među policama –storytelling večer. Predsjednik Milanović, Ivica Prtenjača, Boris Jokić i tri knjižničarke tijekom živahne večeri u zagrebačkom baru i galeriji Botaničar podijelili su svoje osobne priče o knjižnicama, knjižničarima, knjigama i iskustvima čitanja.

Predsjednik Zoran Milanović na storytelling večeri foto: Ured predsjednika RH, Dario Andrišek

Književni programi u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, ali i drugim knjižnicama, tijekom godine okupili su brojne domaće i međunarodne autore. Posebnu pozornost privukli su susreti s istaknutim suvremenim piscima iz Europe, održani uživo i videovezom, uključujući programe namijenjene srednjoškolcima. Gostovanja autora iz Norveške, Francuske, Poljske, Finske, Belgije i drugih zemalja obogatila su kulturnu ponudu Zagreba i ojačala međunarodnu dimenziju književnih programa.

Predstavljanje antologije Vesne Krmpotić u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

Tome je pridonijelo i priključivanje

Knjižnica grada Zagreba europskom projektu Read for real i ugošćivanju gruzijske književne zvijezde Beke Adamšvilija. U programu su sudjelovali srednjoškolci, čime je dodatno potaknuta interakcija mladih sa suvremenom europskom književnom scenom.

Beka Adamašvili s učenicima Gimnazije Tituša Brezovačkog

Uspješno povezivanje s drugim kulturnim ustanovama osobito se potvrdilo suradnjom s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu na izradi e-knjige za izložbu U početku bijaše kraljevstvo u Galeriji Klovićevi dvori, u koju su uključene jedinice digitalizirane građe iz Digitalnih zbirki Knjižnica grada Zagreba. Time je dodatno

potvrđena važna uloga knjižnica u očuvanju i suvremenoj interpretaciji kulturne baštine. Tim za digitalizaciju, sve intenzivniju djelatnost knjižnica, kontinuirano priprema najvrjedniju građu za daljnju zaštitu i generacije koje dolaze.

Rudolf Horvat: „Kralj Tomislav i njegovo doba”, 1897. Digitalizirana zagrebačka baština

“AKTIVNOST

NA PORTALU DIGITALNE ZBIRKE KNJIŽNICA GRADA ZAGREBA

Najvrjednija i najugroženija građa

Knjižnica grada Zagreba digitalizacijom postaje zaštićena, a istovremeno dostupna za istraživanje, učenje i užitak. – knjižničarka

125.144 397.441

PREGLEDA

87.054

POSJETITELJA

A da se prate suvremeni trendovi, tehnološki napredak i znatiželja građana, potvrđuju raznoliki

STEM programi. Među njima i onaj posudbe teleskopa, usluge nastale iz suradnje s Astronomskim društvom Beskraj. Pogled u nebo i zvijezde može se iskusiti posudbom teleskopa u Knjižnici Sesvete, gdje postoji čak i lista čekanja, te u Knjižnici Kustošija.

Godinu je obilježio početak uvođenja nove usluge – posudbe sjemenja, osmišljene u sklopu programa Zelena knjižnica za zeleni Zagreb. Knjižnica sjemenja predstavljena je u lipnju 2025. ispred Knjižnice Kustošija.

Građani mogu posuditi sjemenje te ga istovremeno i razmijeniti, čime se potiču održive prakse, očuvanje bioraznolikosti i jačanje kvartovskih veza. Zahvaljujući suradnji s udrugom ZMAG i međunarodnim partnerima, program je do kraja godine proširen i na knjižnice u Jelkovcu i Podsusedu.

Čitateljski klubovi u mreži knjižnica KGZ-a svake godine dodatno učvršćuju svoju poziciju važnog kulturnog i društvenog djelovanja kao platforme za razmjenu ideja i poticanje cjeloživotnog učenja. Programom su obuhvaćeni svi – postoje klubovi za djecu, mlade i odrasle, a prisutan je u gotovo svim knjižnicama mreže. Tome u prilog idu i brojke:

održano je više od 200 susreta uz sudjelovanje nekoliko stotina korisnika, a pročitano je više stotina književnih djela. Programi se sve češće nadopunjuju raspra-vama, interdisciplinarnim pristupima i gostovanjima, čime se dodatno potiče razvoj čitateljskih navika i jačanje lokalnih zajednica.

Programi vezani uz senzibilizaciju

lokalnog stanovništva te integraciju ciljanih skupina: tražitelja međunarodne zaštite, izbjeglica, državljana trećih zemalja, prepoznati su već u sklopu književnoumjetničkog programa Upoznajmo druge i drugačije. Ove teme postaju od strateškog značaja ustanove i u sljedećem razdoblju, tako da će teme migracija i senzibilizacije zajednica i društva u cjelini obilježiti 2026. godinu kao tematsku godinu.

Impresivne brojke bilježi program 65 plus, namijenjen našim starijim sugrađanima. Provodi se u 30 knjižnica u mreži u okviru raznovrsnih kreativnih i edukativnih aktivnosti, među kojima su: Slikosat, Trening uma, Vježbaonica, Sat informacijske pismenosti, Susreti generacija, Knjigom do vrata te brojne likovne izložbe, pri čemu su starije osobe

247 POSJETA KNJIŽNIČARA I 57 KULTURNIH PROGRAMA U DOMOVIMA ZA

OSOBE

Noć knjige u sklopu programa 65 plus

i korisnici i stvaratelji programa. Tijekom 2025. godine program je obuhvatio gotovo 11.000 osoba, 57 kulturnih aktivnosti u domovima za starije osobe te više od 2.000 jedinica građe koje su dostavljene u domove za starije osobe ili osobama koje ne mogu same doći u knjižnicu.

Radionica Trening uma u sklopu programa 65 plus

Koliko se u Knjižnicama grada Zagreba vodi briga o potrebama zajednice, potvrđuje i program Knjižnica širom otvorenih vrata, kojemu je cilj poticanje čitanja, cjeloživotnog učenja i društvene inkluzije

djece s teškoćama u razvoju te mladih i odraslih s invaliditetom, a provodi se već osamnaest godina. Svake godine bilježi se porast aktivnosti i sudionika u programu. U 2025. godini pokrenute su nove aktivnosti vezane za filmsku umjetnost.

Organizirane su četiri inkluzivne projekcije filma uz titlove i snimku prevoditelja hrvatskoga znakovnog jezika, pa su se tako mogli pogledati: „Čovjek koji nije mogao šutjeti“, „Ustav Republike Hrvatske“, „Fiume omorte“ i „Mirotvorac“. Projekcije su ujedno među prvim suradnjama s Novim prostorima kulture, ustanovom koja je važan partner Knjižnica grada Zagreba, posebice u novoj zgradi Paromlina.

Prikazivali su se i animirani filmovi prilagođeni potrebama djece iz Centra za autizam, što je važno za razvijanje komunikacijskih vještina i poticanje emocionalne ekspresije pomoću razgovora o filmu, likovima i temama.

42 % PORAST BROJA SUSRETA

24 % PORAST BROJA SUDIONIKA

u programu Knjižnica širom otvorenih vrata

Najčitateljica Elin Haddad pročitala je 145 knjiga. Kad odraste, voljela bi biti stjuardesa jer voli putovati i učiti strane jezike. Učila je kineski, japanski i arapski, a sada uči latinski, njemački i engleski. Svira violinu u glazbenoj školi i trenira košarku.

Važni su nam i naši najmlađi, koji do 15. godine imaju pravo na besplatan upis u sve knjižnice u Zagrebu, kao i u Zaprešiću, te se svake godine povećava broj upisane djece. Na dječjim odjelima broj aktivnosti porastao je za 11 %, privlačeći sve veći broj mladih korisnika. Svi oni potvrđuju da djeca nisu izgubila interes za čitanje i da su upravo knjižnice njihove oaze mašte i kreativnosti.

Završna svečanost Nacionalnog kviza za poticanje čitanje

Prije 70 godina u čitaonici tadašnje Radničke biblioteke (danas Knjižnica Božidara Adžije) održana je prva tribina Književni petak, s gostovanjem Vladana Desnice. Program je nastao kao skromna inicijativa nekolicine mladih knjižničara koji su sredinom 50-ih godina 20.stoljeća, u vremenu književnih časopisa „Krugovi“ i „Republika“, odlučili pokrenuti nešto novo. Tijekom desetljeća tribina je ugostila gotovo sva istaknuta imena hrvatske književnosti, kao i brojne međunarodne autore, otvarajući prostor dijalogu o književnosti, znanosti, umjetnosti i društvu.

Unatoč promjenama medijskog okruženja, Književni petak kontinuirano potvrđuje svoju relevantnost kao jedno od ključnih mjesta kulturne razmjene i javne rasprave. Njegova dugogodišnja tradicija i značaj dodatno su istaknuti objavom monografije „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine“ autora Pavla Bonče. Tijekom svoje duge povijesti tribina je ugostila mnoge domaće pisce, znanstvenike i umjetnike, kao što su Josip Pupačić, Vesna Parun, Ivan Supek, Gajo Petrović, Igor Mandić, Vlado Gotovac, ali i brojna strana imena: Jiŕija Menzela, Jean-Paula Sartrea, Güntera Grassa, Guya Gavriela Kaya.

“Knjižnica je oduvijek bila susretište, trg, agora – mjesto gdje su se razmjenjivale ideje, nove spoznaje i vještine, prostor u kojemu se odvijala diskusija. Tako je bilo nekad, tako je sada i bit će u budućnosti.

– Ismena Meić, urednica monografije „Književni petak“ i voditeljica Gradske knjižnice

Promocija monografije „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine”

Međunarodnim stručnim skupom Čitati i rasti: poticanje čitanja djece i mladih obilježene su 75. obljetnica Središnjeg odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice, prve dječje knjižnice uređene prema stručnim načelima kakva su se poslije primjenjivala u cijeloj Hrvatskoj, i 30. obljetnica hrvatske sekcije IBBY-ja pri Hrvatskom centru za dječju knjigu, koji svoje djelovanje provodi na području osnaživanja hrvatske dječje knjige, prije svega promocijom hrvatskih autora u zemlji i svijetu te međunarodnom suradnjom.

Knjižnice nacionalnih manjina Albanaca, Rusina i Ukrajinaca kontinuirano nabavljaju

knjižničnu građu, ali i organiziraju brojne programe kako bi i u tom segmentu obogatile ponudu mreže Knjižnica grada Zagreba.

U 2025. godini realizirana je i velika retrospektivna izložba povodom 30. obljetnice Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca.

Međunarodni stručni skup

Čitati i rasti, Gradska knjižnica

Knjižnice grada Zagreba već dugi niz godina organiziraju edukacije za volontere koji čitaju priče hospitaliziranoj djeci u zagrebačkim bolnicama. I u ovoj su godini na taj način dale svoj doprinos zajednici, a istovremeno su promovirale važnost poticanja čitanja od najranije dobi. Volonterima je bio pripremljen i prezentiran izbor kvalitetnih slikovnica i knjiga za djecu i mlade pogodnih upravo za čitanje u bolnicama.

UMJETNOST NADOHVAT RUKE

Zahvaljujući trima galerijama u Knjižnicama grada Zagreba, kontinuirano su se izvodile izložbene aktivnosti, nerijetko uz diskurzivni i radionički program. U sklopu programa održana su i umjetnička vodstva, razgovori s umjetnicima te

radionice za djecu i mlade. Iz rada Galerije Prozori proizišla je i nagrađena umjetnička knjiga Sanje Bistričić Srića koja je uvrštena u zbirku umjetničkih knjiga i dostupna je za posudbu u mreži knjižnica, čime se osigurava trajnost i dostupnost rada.

Program Slikovnica: medij na razmeđu umjetnosti i učenja dodatno je razvio diskurzivni format pomoću razgovora s istaknutim autorima i suradnjom s portalom Moderna vremena, kao i radionicama za djecu. Time je potvrđena specifičnost Galerije Prozori kao prostora sinergije izložbenog i knjižničnog konteksta te otvaranja prema široj i raznolikoj publici.

Galerija Oblok ostvarila je raznolik izložbeni program u sklopu samostalnih i gostujućih projekata domaćih umjetnika.

Galerija VN realizirala je raznovrstan izložbeni i edukativni program koji je obuhvatio samostalne i skupne izložbe suvremene umjetnosti, tematizirajući identitet, društvene odnose, tehnologiju, medije i okoliš, s naglaskom na participativnim formatima poput radionica performansa Ritam X, Stripaonice i programa Interfacing Reality.

Prostor Galerije VN već je prepoznat kao jedinstveni spoj čitaonice i mjesta za izlaganje koji potiče susret svakodnevice i suvremene umjetnosti te je otvoren različitim generacijama korisnika. Izložbama, radionicama i suradničkim projektima afirmira se kao platforma za kritičko promišljanje društvenih, političkih i tehnoloških fenomena, uz aktivno uključivanje lokalne zajednice i mladih autora.

Iznimno kvalitetnom suradnjom

Knjižnica grada Zagreba sa zagrebačkim kazalištima na još su jedan način povezane književnost i scenska umjetnost. Naime, članska iskaznica

Knjižnica grada Zagreba ujedno je i jamstvo popusta u brojnim kazalištima koja su tijekom godine itekako popunjena.

Ova sinergija unutar kulture potiče daljnji razvoj zajedničke publike, a broj suradnji raste iz godine u godinu jer kazališta u knjižnicama i njihovim članovima i djelatnicima vide moćne saveznike.

Prisutnost na digitalnim platformama

Knjižnice grada Zagreba u 2025. godini značajno su ojačale svoju digitalnu prisutnost, modernizirale komunikacijske kanale i dodatno učvrstile svoju ulogu suvremene, otvorene i društveno relevantne kulturne ustanove. Broj pratitelja na Facebooku raste iz godine u godinu te je naspram 2024. godine povećan za 12 %, a broj pratitelja na YouTube kanalu za 14 %. Proširene su aktivnosti na Instagramu, čime je broj pratitelja povećan za čak 76 %. U 2025. godini pokrenut je TikTok kanal, strateški usmjeren na promociju čitanja među mladima i razvoj nove, mlađe publike.

UMREŽENI PREKO GRANICA

Posljednjih godina Knjižnice grada Zagreba ponovno su ojačale i učvrstile svoju međunarodnu poziciju. Na novim izborima za članove sekcija Međunarodne federacije knjižničarskih udruga i institucija (IFLA), predstavnici Knjižnica grada Zagreba ponovno su izabrani u novi mandat Sekcije za narodne knjižnice (PLS) i Sekcije knjižnica velikih gradova (MLS).

Djelatnici Knjižnica grada Zagreba sudjelovali su u radu Konferencije MetLib u Torontu, na kojoj se

raspravljalo o tome kako urbane narodne knjižnice mogu pridonijeti borbi protiv društvene izolacije i usamljenosti.

Pritom se i dalje vodi briga o tome da su Knjižnice grada Zagreba relevantan sugovornik u europskom okruženju u aktivnostima u sklopu EBLIDA-e (Europski ured knjižničarskih, informacijskih i dokumentacijskih udruga.

Tema Konferencije MetLib: Od izoliranosti do društvene povezanosti: knjižnice i kvaliteta života (From Isolation to Social Connection: Libraries and Well-being)

Erasmus akreditacija dodatno je internacionalizirala ustanovu. Čak 16 djelatnika posjetilo je četiri partnerske knjižnice diljem Europe (Aarhus, Graz, Malmö, Berlin), jednu španjolsku ustanovu za obrazovanje odraslih u gradu Alcala de Henarese, te je pohađalo tečajeve u Sevilli i Pragu. Osim toga, Knjižnice grada Zagreba ugostile su više grupa koje su za mobilnost izabrale Zagreb, iz čega je proizišla suradnja između čitateljskih klubova iz Zagreba i grada Dos Hermanasa, koji se održavaju na engleskom jeziku.

“Apsolutno korisno iskustvo u profesionalnom i poslovnom smislu – ovdje mislim na prave konkretne primjene u budućem radu.

– djelatnik o iskustvu mobilnosti

“Boravak u danskoj knjižnici doživjela sam kao vjetar u leđa, zbog stečenih saznanja i u jednakoj mjeri zbog boljeg upoznavanja kolega. Smatram da je mobilnost bila vrlo uspješna te bih takvo iskustvo preporučila svim kolegama.

– djelatnica o iskustvu mobilnosti

Međunarodni projekt Most u čast Ive Andrića

Suradnja je dodatno učvršćena s knjižnicama u Krakovu, ali i Ljubljani, koju je posjetila delegacija Knjižnica grada Zagreba radi upoznavanja s dobrom praksom provedbe centralne nabave i obrade knjižnične građe, što je jedna od ključnih promjena u poslovanju koja će uslijediti nakon preseljenja središnje knjižnice u Paromlin. Knjižnice grada Zagreba ugostile su pak kolege iz Biblioteke grada Beograda, ravnateljicu Jasminu Ninkov i

njezina suradnika Marjana Marinkovića, s kojima je ustanova zajedno sudjelovala u Međunarodnom projektu Most, organiziranom u čast Ive Andrića. Projekt je povezao knjižnice iz Zagreba, Travnika, Beograda i Kopra povodom obilježavanja 50.obljetnice smrti Ive Andrića, jednoga od najznačajnijih književnika s ovih prostora. U sklopu toga delegacija Knjižnica grada Zagreba posjetila je Središnju knjižnicu Srečka Vilharja u Kopru.

U KGZ-ove uspjehe svakako se ubraja izbor projekta SviMi (All of Us) za sudjelovanje u godišnjem programu Europski izazov (The Europe Challenge 2025/2026).

Među 301 prijavom iz 38 europskih zemalja, Knjižnice grada Zagreba istaknule su se aktivnostima posvećenim migrantima koje će se provoditi zajedno s Centrom za mirovne studije. Programom The Europe Challenge KGZ će postati dio snažne mreže knjižnica i lokalnih zajednica koje uče i rastu zajedno.

U 2025. godini Američki prostor Zagreb bio je usmjeren na jačanje STEM vještina i digitalne pismenosti provedbom programa Osnaživanje

kreativnosti: uključivanje STEM programiranja, u sklopu kojega su korištene suvremene edukativne tehnologije i alati. Poseban naglasak stavljen je na rasprave o umjetnoj inteligenciji, digitalnim slobodama i kibernetičkoj sigurnosti. Provedeno je niz predavanja i radionica za srednjoškolce o

mogućnostima obrazovanja u SAD-u, a kontinuirani sastanci čitateljskog kluba na engleskom jeziku pridonijeli su razvoju jezičnih vještina sudionika. Dodatno, provedene su edukacije za knjižničare okorištenju baze eLibraryUSA. Sve aktivnosti pridonijele su promicanju zajedničkih vrijednosti, jačanju znanja mladih te razvoju vještina važnih za djelovanje u suvremenom gospodarskom i tehnološkom okruženju.

U prostoru međunarodnih odlazaka Zračne luke Franjo Tuđman, turiste i Zagrepčane simbolično ispraćaju i Knjižnice grada Zagreba zahvaljujući suradnji s Međunarodnom zračnom lukom. Naime, ondje je smještena zbirka s oko 250 primjeraka pod nazivom ZAG Flybrary, koja se temelji na načelima otvorenog pristupa i dijeljenja, a u pripremi naslova, osim zagrebačkih knjižnica, angažirana je i Gradska knjižnica Velika Gorica.

Radionica s 3D olovkom u Središnjem odjelu medioteke Gradske knjižnice

PREPOZNATI PUTEM NAGRADA

Uspješnu godinu potvrđuje niz nagrada koje su je obilježile i dodatno uljepšale.

Dugogodišnji volonter Knjižnica grada Zagreba Igor Sole dobitnik je Volonterskog Oskara za životno djelo. Igor od 2001. godine volontira u Knjižnici Tina Ujevića. Njegov dugogodišnji angažman potaknuo je i druge knjižnice da otvore vrata inkluzivnim

volonterima. Time knjižnice ostvaruju svoju misiju da budu ugodan, otvoren i pristupačan prostor za sve građane. Volonterski Oskar za životno djelo dodjeljuje se osobama s iznimnim i dugogodišnjim volonterskim angažmanom na području Grada Zagreba za cjeloživotni doprinos razvoju civilnog društva i kvaliteti života.

Priznanje je došlo i za umjetničke aktivnosti koje se provode u sklopu galerijskih djelatnosti

KGZ-a. U sklopu Galerije Prozori multimedijalna umjetnica

Sanja Bistričić Srića izradila je umjetničku knjigu koja je osvojila nagradu Maribor Photobook Award u kategoriji najbolje fotoknjige jugoistočne Europe. Nagrađena knjiga If This Is True, What Else Must Be? umjetnička je knjiga koja spaja fotografiju, tekst i crtež, istražujući pitanja značenja i percepcije.

u Knjižnici Tina Ujevića

Djelatnici KGZ-a istaknuli su se i posterskim izlaganjima: prvo mjesto za „Pogled u noć“ autora Luke Blažekovića, Ivane Jirsak i Tamare Kolić osvojeno je na 6. Zelenom festivalu u Karlovcu te prvo mjesto za poster „Pseudonimi i autentičnost: kritičko razmišljanje katalogizatora u digitalnom dobu“ autorica Maje Popović, Nikoline Pucar i Željke Turk Joksimović osvojeno je na 28.seminaru Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, održanome u Osijeku.

Na završnoj svečanosti

Svjetskoga knjižničarskog i informacijskog kongresa (IFLA WLIC) održanog 2025. u Astani (Kazahstan), Sekciji za pravične i pristupačne knjižnične usluge (EALS), kojom je posljednje

četiri godine predsjedala

kolegica Maela Rakočević

Uvodić, dodijeljena je značajna profesionalna nagrada IFLA

Dynamic Unit and Impact Award for Overall Achievement.

OBLJETNICE

Knjižnica A. Cesarca, Šubićeva – 15 godina

Knjižnična stanica Mala Mlaka – 30 godina

Knjižnica A. Cesarca, Ravnice – 35 godina

Knjižnica Špansko – jug – 35 godina

Knjižnica Knežija – 40 godina

Knjižnica M2 – 45 godina

Knjižnica Voltino – 45 godina

Knjižnica Dubrava – 75 godina

Knjižnica Vrapče – 80 godina

30.obljetnica Hrvatske sekcije IBBY-ja pri Hrvatskom centru za dječju knjigu

70.obljetnica Informativnog utorka

75.obljetnica Središnjeg odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice

Na rezultate iz 2025. godine, ali i brojne druge pokazatelje, uz jasno usmjerenje prema daljnjem jačanju mreže, održivosti, tehnološkom razvoju i ulozi knjižnica kao ključnih javnih prostora znanja, kulture i zajedništva, nadovezuje se nova Strategija za razdoblje 2026. – 2030.

NAJČITANIJI NASLOVI U KNJIŽNICAMA

GRADA ZAGREBA U 2025. GODINI

HRVATSKA KNJIŽEVNOST

1. Sigurna kuća / Marina Vujčić

2. Usta puna mora / Jurica Pavičić

3. Nada / Ante Tomić

4. Slučaj vlastite pogibelji / Kristian Novak

5. Listanje kupusa / Igor Beleš

6. Sanjao sam snijeg / Ivana Šojat

7. U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća: (iz arhive ili dok je život bio cvijeće) / Gabrijela Rukelj Kraškovič

8. Ciganin, ali najljepši / Kristian Novak

9. Fikcija / Ivana Bodrožić

10. Kafić Dan / Dorta Jagić

STRANA KNJIŽEVNOST

1. Oni koje nitko ne posjećuje / Valerie Perrin

2. Svježa voda za cvijeće / Valérie Perrin

3. I nebom teku rijeke / Elif Shafak

4. Tajna svih tajni / Dan Brown

5. Kućna pomoćnica / Freida McFadden

6. Sestre Blue / Coco Mellors

7. Troje / Valérie Perrin

8. Orkanski visovi / Emily Brontë

9. Dečko / Freida McFadden

10. Ubojiti um / Angela Marsons

PUBLICISTIKA

1. Budi financijski fit / Toni Milun, Sandra Ferenčak, Toni Vitali

2. Teorija pusti ih / Mel Robbins

3. Kad tijelo kaže ne: cijena skrivenog stresa / Gabor Mate

4. Anksiozna generacija / Jonathan Haidt

5. Čovjekovo traganje za smislom / Viktor E. Frankl

6. Atomske navike / James Clear

7. Sonny Boy: autobiografija / Al Pacino

8. Hodanje: poglavlja iz kulturne povijesti / Dubravka Zima

9. Osam dana u svibnju: uspon i pad NDH i rađanje nove Jugoslavije / Boris Rašeta i Goran Gavranović

10. Kako doista funkcionira svijet / Vaclav Smil

POPIS KNJIŽNICA

GRADSKA KNJIŽNICA, Starčevićev trg 6, 01 4694 300

KNJIŽNICA BOŽIDARA ADŽIJE, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, 01 4655 025

KNJIŽNICA TINA UJEVIĆA, Ul. grada Vukovara 14, 01 3095 220

KNJIŽNICA KNEŽIJA, Albaharijeva ul. 7, 01 3837 246

KNJIŽNICA LJUBLJANICA, Ljubljanica 24, 01 3640 987

KNJIŽNICA PREČKO, Ul. Josipa Slavenskoga 12A, 01 3882 853

KNJIŽNICA STAGLIŠĆE, Ul. Augusta Prosenika 7, 01 3633 538

KNJIŽNICA VOLTINO, Ul. Dragutina Golika 36, 01 3665 668

KNJIŽNICA DUBRAVA, Av. Dubrava, 51A, 01 2851 788

KNJIŽNICA MEDVEŠČAK, Trg žrtava fašizma 7, 01 4611 481

KNJIŽNICA M2, Medveščak 71, 01 4666 863

KNJIŽNICA NOVI ZAGREB, Ul. Božidara Magovca 15, 01 6604 088

KNJIŽNICA DUGAVE, Ul. sv. Mateja 7, 01 6623 202

KNJIŽNIČNA STANICA MALA MLAKA, Malomlačka ul. 91, 01 6261 929

KNJIŽNICA SAVSKI GAJ, Nehruov trg 46, 01 6520 439

KNJIŽNICA SLOBOŠTINA, Ul. Karela Zahradnika 8, 01 6640 044

KNJIŽNICA VJEKOSLAVA MAJERA, Meštrovićev trg 1G, 01 6676 893

KNJIŽNICA AUGUSTA CESARCA, Ul. Pavla Šubića 40/2, 01 2313 066

KNJIŽNICA AUGUSTA CESARCA, RAVNICE, Radauševa 7, 01 2318 729

KNJIŽNICA SESVETE, Trg Dragutina Domjanića 6, 01 2002 064

KNJIŽNICA DUBEC, Ul. Rudolfa Ivankovića 34, 01 2922 208

KNJIŽNICA JELKOVEC, Ul. Vladimira Stahuljaka 3, 01 6443 510

KNJIŽNICA SELČINA, Selčinska ul. 8, 01 2000 153

KNJIŽNICA S. S. KRANJČEVIĆA, Zapoljska ul. 1, 01 2318 596

KNJIŽNICA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ, Ul. Joze Laurenčića 8, 01 6144 533

GRADSKA KNJIŽNICA ANTE KOVAČIĆA, Trg žrtava fašizma 6, Zaprešić, 01 3310 290

BIBLIOBUSNA SLUŽBA, Ul. Dragutina Golika 36, 01 3665 075

KNJIŽNICA MARIJE JURIĆ ZAGORKE, Krvavi most 2, 01 4813 993

KNJIŽNICA MARINA DRŽIĆA, Ul. grada Vukovara 222, 01 6151 697

DJEČJA KNJIŽNICA MARINA DRŽIĆA, Av. Marina Držića 10, 01 6158 273

KNJIŽNICA IVANA GORANA KOVAČIĆA, Ul. grada Vukovara 35, 01 6171 730

KNJIŽNICA SAVICA, Ul. Ljerke Šram 4, 01 6115 927

KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA, Preradovićeva ul. 5, 01 4810 704

KNJIŽNICA VLADIMIRA NAZORA, Vodovodna ul. 13, 01 3703 414

ČITAONICA I GALERIJA VN, Ilica 163A, 01 3770 896

KNJIŽNICA GAJNICE, Meksička ulica 6, 01 3454 031

KNJIŽNICA KAJFEŠOV BRIJEG, Ul. grada Gualda Tadina 4, 01 3704 185

KNJIŽNICA KUSTOŠIJA, Ilica 312A, 01 3750 173

KNJIŽNICA PODSUSED, Podsusedski trg 3, 01 3490 442

KNJIŽNICA ŠPANSKO – JUG, Ul. Slavka Batušića 4, 01 3897 993

KNJIŽNICA ŠPANSKO – SJEVER, Trg Ivana Kukuljevića 9, 01 3898 001

KNJIŽNICA VRAPČE, Ul Majke Terezije 2, 01 3456 576

KNJIŽNIČNA STANICA GORNJE VRAPČE, Trg Stjepana Severa 1, 01 3487 060

Popis programa sufinanciranih sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zagrebačke županije

9.planinarski tjedan u Zaprešiću – Zagrebačka županija

55.poetski susret djece Zaprešića – Zagrebačka županija

65 plus – Gradski ured za kulturu i civilno društvo

Biblioteka Prozori: knjige pitanja – istraživački projekt – artistbook Sanje Bistričić Sriće – Gradski ured za kulturu

i civilno društvo, Ministarstvo kulture i medija

Čitatelj traži autora – Ministarstvo kulture i medija

Čitateljski klubovi u mreži KGZ-a – Gradski ured za kulturu i civilno društvo

Digitalizirana zagrebačka baština – Gradski ured za kulturu i civilno društvo, Ministarstvo kulture i medija

Galerija Oblok – Gradski ured za kulturu i civilno društvo

Galerija Prozori – Gradski ured za kulturu i civilno društvo, Ministarstvo kulture i medija

Galerija VN – Gradski ured za kulturu i civilno društvo, Ministarstvo kulture i medija

Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku – Ministarstvo kulture i medija

Interfacing reality / Sučeljavanje stvarnosti – Gradski ured za kulturu i civilno društvo, Ministarstvo kulture i medija

Knjižnica širom otvorenih vrata – Gradski ured za kulturu i civilno društvo

Mjesec hrvatske knjige 2025. – Ministarstvo kulture i medija

Pitajte knjižničare – online referentne usluge – Ministarstvo kulture i medija

Priprema, pozor... knjižnica! – Ministarstvo kulture i medija

Pudercuker – Ministarstvo kulture i medija

Ritam X – Gradski ured za kulturu i civilno društvo, Ministarstvo kulture i medija

Slikovnica: mediji na razmeđu umjetnosti i učenja – o ilustraciji u višeglasju – Gradski ured za kulturu i civilno društvo, Ministarstvo kulture i medija

Popis programa sufinanciranih sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zagrebačke županije

Stručni skup u povodu 30 godina hrvatske sekcije IBBY-ja i 75 godina Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice –Ministarstvo kulture i medija

Upoznajmo druge i drugačije – Gradski ured za kulturu i civilno društvo

Zaprešićka kratka priča – Zagrebačka županija

Zelena knjižnica za zeleni Zagreb – Gradski ured za kulturu i civilno društvo, Ministarstvo kulture i medija

Izvještaj je sastavljen u Matičnoj i razvojnoj službi KGZ-a na osnovi godišnjih izvještaja što su ih pripremili:

Ivan Babić, voditelj mreže Knjižnice Sesvete

Marija Bartolić, koordinatorica projekta Digitalizirana zagrebačka baština

Višnja Cej, savjetnica ravnateljice za područne knjižnice

Svjetlana Ciglar, voditeljica mreže Knjižnice Vladimira Nazora

Aleksandra Cvitković, voditeljica mreže Knjižnice Augusta Cesarca

Nika Čabrić, voditeljica Bibliobusne službe

Božica Dragaš, voditeljica mreže Knjižnice Marina Držića

mr. sc. Ivančica Đukec Kero, voditeljica Matične i razvojne službe

Rajka Gjurković Govorčin, redaktorica mrežnog kataloga

Lucija Hodžajev, voditeljica mreže Knjižnice Tina Ujevića

Ivan Jelić, voditelj knjižnice Božidara Adžije

Dorotea Kerni, voditeljica Središnje knjižnice Albanaca

Jasmina Kenda, koordinatorica Središnjeg odjela nabave

mr. sc. Iva Klak Mršić, koordinatorica Affiliate American Corner Zagreb

dr. sc. Jasna Kovačević, voditeljica Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića

Luka Kvesić, voditelj mreže Knjižnice Medveščak

Iva Lorković, voditeljica mreže Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića

Janja Maras, Erasmus+ ambasadorica

Ismena Meić, voditeljica Gradske knjižnice

dr. sc. Sunčica Ostoić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba

Maja Pranić, voditeljica Knjižnice Marije Jurić Zagorke

Đurđica Pugelnik, voditeljica Knjižnice Dubrava

Tihana Rašeta, voditeljica mreže Knjižnice Novi Zagreb

Berislav Stipetić, voditelj Tehničke i informatičke službe

Vanja Štalec Obradović, glavna urednica društvenih mreža KGZ-a

Katarina Todorcev Hlača, voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske

Tatjana Vrdoljak, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića, Zaprešić