Broj 60 | Veljača 2017.
U fokusu Sigurnost hrane Analize kategorija • Gotova jela • Sredstva za pranje posuđa Intervju Srećko Nakić Atlantic Grupa
VODEĆI BRENDOVI 2016.
Broj 60 | Veljača 2017.
Impressum DIREKTOR: Maroje Sabljić GLAVNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Kristina Vorberger, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Sven Jarebica, Nielsen Erlanda Ivić-Mandić, Focus Marko Havaši, Focus Franciska Perković, AGB Nielsen Mirna Horvat, Valicon Kristijan Gregorić, Valicon Irena Čorko, Ipsos Nataša Cikač, Cronata Vinka Suhin, Nielsen Dijana Knežević, Nielsen Karla Kovač, Ipsos Mladen Kožić, GfK Melita Manojlović, Karizma Sanja Plješa, Samar Marina Tonžetić, Deloitte Toby Pickard, IGD GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić FOTOGRAFIJE: In house, Bigstockphoto PRODAJA I MARKETING: Mario Miletić, Krešimir Vuletić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: GZH d.o.o. Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju. NAKLADA: 8.000 primjeraka
Uvodnik
PUNA ŠAKA ZBIVANJA
P
rvo izdanje magazina u 2017. godini je pred vama te smo se kao i uvijek potrudili popuniti stranice s najkvalitetnijim dostupnim sadržajem. Godina je krenula vrlo zanimljivo u našoj industriji. Najavljeno preuzimanje Bille od strane Spara odobreno je od strane Agencije za tržišno natjecanje, Müller je preuzeo Kozmo drogerije od Konzuma i time bacio rukavicu izazova lideru drogerijskog tržišta dm-u, Orbico nastavio širenje preuzimanjem Everet Internationala, a BAT Adria preuzeo sarajevski FDS. Industrija kojoj je u krvotoku ekonomija volumena neupitno ide prema većoj koncentraciji i to su potpuno prirodni procesi. Sada već tradicionalno, u veljači ekskluzivno objavljujemo i VALICON TOP 25 ljestvicu vodećih regionalnih brendova u 2016. godini pa možete pogledati koje su se promjene dogodile među najpopularnijim potrošačkim brendovima u pet zemalja naše regije. Jednako tako, donosimo i osvrt na svjetsku maloprodajnu scenu kroz analizu konzultantsko revizorske kuće Deloitte “Globalna snaga maloprodaje” koja predstavlja 250 globalno vodećih maloprodajnih sustava među kojima se nalazi i naš Agrokor. Obratili smo pozornost i na mlade potrošače
kroz članak kolega iz Ipsosa “Kids’ lifestyle monitoring”, analizirali smo dvije nove kategorije - Gotova jela i Sredstva za pranje posuđa, a možete pročitati i reportažu s konferencije o sigurnosti u trgovini, doznati nešto više o bezglutenskim proizvodima te vidjeti neke aktualne informacije iz područja sigurnosti hrane.
“Ovo je i prigoda da najavim drugo izdanje nagrade ‘Zlatna košarica’ koja će se 1. lipnja ove godine održati u zagrebačkom hotelu The Westin” Pored svih ovih zbivanja, ovo je i prigoda da najavim drugo izdanje nagrade “Zlatna košarica” koja će se 1. lipnja ove godine održati u zagrebačkom hotelu The Westin. O svim detaljima bit ćete uskoro detaljno obaviješteni te se nadam velikom broju prijava za ove prestižne nagrade koje će se kao i lani dodjeljivati u šest kategorija. Kandidata koji su u prošloj godini učinili bitan korak naprijed u svom poslovanju ima napretek pa je red da se tim uspješnim primjerima oda zasluženo priznanje.
Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr
ISSN 1847-9987 Godina 7 / Broj 60 Besplatni primjerak
Goran Pavlović
Glavni urednik
goran@jatrgovac.hr
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
7
SADRŽAJ
Vijesti
Veljača 2017. 8 VIJESTI
50 LOGISTIKA - VIJESTI
AZTN odobrio koncentraciju Spara i Bille
Kuehne + Nagel novi logističar Metroa
16 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
52 SREDSTVA ZA PRANJE POSUĐA
Billa i Unicef pomažu djeci
Ručni minus, strojni plus
18 PROMOCIJE Pedeset godina Podravke na ruskom tržištu
20 MEDIJSKI BAROMETAR Manji broj objava na početku godine
22 SIGURNOST HRANE Lanac u kojem svaka karika mora biti jaka
64 UNAPRJEĐENJE PRODAJE Osviještena vrijednost
66 IT ODJEL - VIJESTI Suradnja Metroa i poslovnih anđela
NOVA PONUDA ZA BADEL 1862 VRIJEDNA 50 MILIJUNA EURA
S
lovački St. Nicolaus je u konzorciju s Dalmacijavinom i tvrtkom Oštrc predao novu, revidiranu obvezujuću ponudu za Badel 1862 u vrijednosti 50 milijuna eura, uz dodatno poboljšane uvjete otkupa tražbina. Ta je ponuda predana Badelu 1862, njegovim vjerovnicima i dioničarima putem Financijske agencije (Fina). Iz St. Nicolausa ističu kako je konzorcij investitora iskazao spremnost i na dodatna ulaganja u Badel 1862 u odnosu na prethodnu ponudu, odnosno konkretno na ulaganje od 50 milijuna eura. Konzorcij predvođen St. Nicolausom obvezao se, u slučaju prihvata ponude, uložiti 28,7 milijuna eura
koji će se vjerovnicima predstečajne nagodbe Badela 1862 isplatiti u gotovini, odmah po okončanju postupka predstečajne nagodbe, 12 milijuna eura za ulaganje u proizvodnju i proizvodne procese te 9,3 milijuna eura kroz osiguranje sredstava za ispunjenje obveza Badela 1862 nastalih nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
68 SIGSHOP 2017. Napredujemo polako ali sigurno
26 GOTOVA JELA Smrznuta jela u debelom plusu
POTROŠNJA U PROSINCU PORASLA 5,8 POSTO Promet u trgovini na malo u prosincu prošle godine realno je porastao za 5,8 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći skok od 2007. godine. U prosincu je promet u trgovini na malo rastao 28. mjesec zaredom na godišnjoj razini, odnosno neprekinuto od kolovoza 2014. godine. Na mjesečnoj razini, potrošnja je u Hrvatskoj, mjerena prometom od trgovine na malo, nominalno porasla za 2,2 posto, a realno za 1,7 posto. U čitavoj 2016. u odnosu na 2015. promet od trgovine na malo, kalendarski prilagođen, bilježi rast od 4 posto.
72 IZ REGIJE BAT preuzima Tvornicu duhana Sarajevo
73 IZ SVIJETA Tesco kupio Booker za 4,4 milijarde eura
74 GLOBALNA SNAGA MALOPRODAJE Agrokor konsolidirao svoju poziciju na svjetskoj listi
76 ŠTO ZNAMO O... 32 VODEĆI BRENDOVI 2016.
Bezglutenskim proizvodima
P
Bitke koje moramo dobiti
40 INTERVJU: SREĆKO NAKIĆ Atlantic Grupa
46 DJECA – KUPOVNE NAVIKE Mali veliki potrošači
48 STRATEGIJA POSLOVANJA Važno je podići kompetencije u nabavi
8
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
PODRAVKA OTVORILA TVORNICU U TANZANIJI
82 JA TRGOVAC Grga Čvarak
84 NOVO NA POLICI 86 IZLOG
odravka je sredinom veljače otvorila tvornicu u Tanzaniji, svoju prvu tvornicu na velikom tržištu Afrike, sukladno strategiji internacionalizacije poslovanja. Tvornicu Vegeta Podravka Ltd Tanzania u Bagamoyu, dijelu Tanzanije koji je u posebnom fokusu Vlade Tanzanije za investicije i razvoj industrije, svečano su otvorili ministar industrije, trgovine i investicija Tanzanije Charles Mwijage, kao osobni izaslanik
Premijera Kassim M. Majaliwa, te članica Uprave Podravke Olivija Jakupec, uz prisustvo brojnih uzvanika. Investicija u novu tvornicu Podravke u Bagamoyu ukupne površine 17.000 m2, vrijedna je 4 milijuna eura, a tvornica je izgrađena i opremljena u roku od godine i pol dana. U tvornici će raditi 20 zaposlenika, a njenim otvaranjem posredno je stvoreno još 200 radnih mjesta.
Konsolidacija tržišta
AZTN ODOBRIO KONCENTRACIJU SPARA I BILLE A
gencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je kako je odobrila koncentraciju tvrtki Spar AG iz Austrije te Billa, Billa nekretnine i Minaco iz Zagreba. Provedbom te koncentracije Spar AG će putem Spara Hrvatska preuzeti cjelokupno poslovanje Bille, Billa nekretnina i Minaca, što podrazumijeva sva maloprodajna mjesta Bille te upravljanje poslovnim aktivnostima Billa nekretnina i Minaca. Iz AZTN-a navode kako će ta koncentracija imati učinka na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu trgovine na malo mješo-
ISPOD
10%
tržišni udio SPARA nakon provedene AKVIZICIJE
vitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, na kojem će, prema podacima iz istraživanja o stanju na tržištu maloprodaje AZTN-a iz 2015. te podataka dostavljenih prijavom koncentracije, njihov zajednički tržišni udio nakon provedbe koncentracije biti ispod 10 posto. Nešto značajnije udjele Spar će imati u Gradu Zagrebu, od 20 do 30 posto te u Osječko-baranjskoj i Karlovačkoj županiji, od 10 do 20 posto. Spar će nakon stjecanja prodajnih mjesta Bille svoju maloprodajnu djelatnost
proširiti na Bjelovarsko-bilogorsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Istarsku županiju, dok na području Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske i Ličko-senjske
nom prosinca prošle godine. Tim preuzimanjem Spar će u Hrvatskoj poslovati na više od 100 prodajnih mjesta i s trgovinama će preuzeti i svih 1.900 djelatnika Bille, najavljeno je. Spar je Billine trgovine preuzeo od
Ovim preuzimanjem Spar će u Hrvatskoj poslovati na više od 100 prodajnih mjesta
županije ova koncentracija neće imati nikakvog učinka. O akviziciji 62 Billine trgovine u Hrvatskoj, zajedno s logističkim centrom u Svetoj Heleni, austrijski je Spar objavio sredi-
REWE Internationala, koji je, pak, najavio kako će se u budućnosti koncentrirati na daljnji razvoj BIPA-e, koja u Hrvatskoj trenutno ima oko 90 poslovnica s otprilike 500 djelatnika.
SUPERNOVA PREUZELA ČETIRI TRGOVAČKA CENTRA
A
ustrijska Grupa Supernova preuzela je četiri hrvatska trgovačka centra – zagrebački Garden Mall, retail parkove u Koprivnici i Sisku te retail park u Požegi, koji je još u projektnoj fazi. Objekti su kupljeni u postupku javnog nadmetanja za navedeni kreditni portfelj društva Heta Asset Resolution, povezanog s Hypo bankom, u kojem je Supernova dala najbolju ponudu. Grupa je istovremeno postigla dogovor s korisnicima kredita vezanih uz navedene projekte te je početkom ove godine osigurala preuzimanje spomenuta četiri objekta u svoj portfelj. Ovim preuzimanjem je Supernova grupa, u čijem su vlasništvu i postojeći objekti u Zagrebu-Buzin, Zadru, Šibeniku, Karlovcu, Sisku, Varaždinu i Slavonskom Brodu, postala vodeća tvrtka u Hrvatskoj po broju trgovačkih centara u vlasništvu. Veljača 2017. | jatrgovac.hr
9
Vijesti HRVATSKI PROIZVOĐAČI NA EKO-SAJMU BIOFACH
Karijere
N FANIKA MIHALJEVIĆ ODLAZI U MOLSON COORS EUROPE Nakon devet godina obnašanja dužnosti menadžerice za istraživanja, inovacije i medije u Zagrebačkoj pivovari, Fanika Mihaljević iz hrvatskog tima imenovana je direktoricom istraživanja i segmentacije Molson Coorsa Europe, s ciljem osiguravanja daljnjeg rasta tvrtke kroz zadovoljstvo potrošača i kupaca. Fanika je magistra psihologije koja u svojoj karijeri ima 19 godina iskustva u istraživanju tržišta i medija te devet godina iskustva u upravljanju inovacijama i medijskim strategijama.
a 28. Međunarodnom sajmu ekoloških proizvoda Biofach 2017. u njemačkom gradu Nürnbergu više od 2.500 proizvođača predstavilo je svoje proizvode. Riječ je o jednom od najvećih i najznačajnijih sajmova takve vrste u svijetu, a prema procjeni organizatora očekuje se više od 48.000 posjetitelja. Devetu godinu zaredom, ovoj najznačajnijoj eko-manifestaciji, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, pridružilo se i deset hrvatskih eko-proizvođača koji svoje proizvode predstavljaju na zahtjevnom svjetskom tržištu eko hrane, čija se vrijednost godišnjeg prometa procjenjuje na 55 milijardi eura. To su tvrtke: Annapurna, Art of Raw, Bobica, Ecogos, Exploria, Hermes International, Jan Spider, Luxor, Vegetariana i Viridis Farm.
Internet trgovina
EKUPI KREĆE S PLASMANOM DOMAĆE HRANE ajveća domaća internetska trgovina Nklasterom eKupi potpisala je ugovor s GoGreen koji okuplja više od 700 hrvatskih
KREŠIMIR LOKAS NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE ZVIJEZDE Od 1. veljače 2017. godine Krešimir Lokas novi je predsjednik Uprave tvrtke Zvijezda d.d. Dosadašnji predsjednik Uprave Zvijezde, Goran Kramarić, preuzet će nove odgovornosti u sklopu Agrokor koncerna na poziciji Izvršnog direktora za izvoz zaduženog za izvozne aktivnosti svih kompanija u sustavu Agrokora. Krešimir Lokas zaposlen je u Zvijezdi od 2010. godine na poslovima kontrolinga. Godine 2015. postaje rukovoditeljem službe kontrolinga te je u sklopu ove pozicije bio zadužen za analizu poslovanja, izradu izvještaja i kontroling modela za Upravu.
10
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Mreža uključenih OPG-a će se, najavljuju, postupno povećavati. “Ono što im eKupi pruža je široka baza kupaca, marketing, osiguranje svih logističkih aktivnosti i naravno sigurnost plaćanja”, kažu u eKupi te dodaju kako će se hrana nabavljati iz cijele Hrvatske, a isto tako će biti organizirana i dostava. “Želja nam je
da se mala obiteljska gospodarstva bave svojim core businessom, da se fokusiraju na svoje poslovne ciljeve, da ne moraju razmišljati o marketiranju svojih proizvoda, da se ne moraju brinuti o plasmanu, dostavi. S druge strane želja nam je da tržište prepozna te proizvode kao domaće, proizvedene u Hrvatskoj, te da ono što dođe na stolove naših kupaca bude zdravstveno ispravno, provjereno i svježe. To će kupnjom na eKupi market placeu sigurno i dobiti”, priopćeno je iz eKupi.
KUTJEVO POKREĆE MESNU INDUSTRIJU Nekada poznati i cijenjeni suhomesnati proizvodi i mesne delicije iz Mesne industrije Papuk Požega, koja djeluje u sklopu Kutjeva d.d., ponovno se vraćaju na tržište. Nakon što je prije nekoliko godina zaustavljena, nedavno je ponovno pokrenuta obnova proizvodnje. Pogon je obnovljen i dobivene su sve dozvole i certifikati za proizvodnju. Predsjednik Uprave Kutjeva d.d. Mladen Pavić kazao je kako naglasak nije na količini nego prvenstveno na kvaliteti domaćeg proizvoda po starim recepturama. Prvo je pokrenuta proizvodnja polutrajnog programa, a ubrzo će krenuti i krenuti proizvodnja trajnog programa, prvenstveno kulena i kulenove seke.
55
MILIJARDI EURA vrijednost godišnjeg prometa svjetskog tržišta EKO-HRANE
PRIJEDLOG ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENE TRGOVAČKE PRAKSE USKORO U PROCEDURI
M
inistar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavljuje da bi prijedlog zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom trebao biti poslan Vladi u prvom tromjesečju. Kako je istaknuo za Hinu, on bi uravnoteženim odnosom i fer raspodjelom dohotka od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, trebao povećati udio dohotka koji će ostvariti hrvatski proizvođači hrane. Cilj i svrha donošenja tog zakona, istaknuo je Tolušić, jest osiguranje, uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom, a očekivana posljedica uređenih odnosa jest, kako tvrdi, znatno povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačkog sektora u cjelini. Zakonom će se utvrditi nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, čijim se nametanjem iskorištava znatna tržišna snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu prema njihovim dobavljačima.
POBOLJŠANJE RASPOLOŽENJA POTROŠAČA
P
osljednji podaci HNB-a koji pokazuju rezultate anketnog istraživanja o percepciji potrošača, u prosincu prošle godine zabilježili su poboljšanje na mjesečnoj i godišnjoj razini kod sva tri kompozitna pokazatelja pouzdanja potrošača. Tako je kompozitni indeks očekivanja potrošača (IOP) u prosincu iznosio negativnih 2,8 indeksnih bodova te je u odnosu na prosinac 2015. godine porastao za 1,1 indeksnih bodova. U istom promatranom mjesecu, indeks pouzdanja potrošača (IPP) također je zabilježio poboljšanje na mjesečnoj razini (od 1,4 bb) dosegnuvši razinu od -15,3. U odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 4,0 indeksna boda. Naposljetku, kompozitni indeks raspoloženja potrošača (IRP) u prosincu prošle godine je porastao do -19,9 zabilježivši mjesečni i godišnji rast od 4,7 odnosno 5,6 indeksnih bodova.
U 2016. IZVOZ PORASTAO TREĆU GODINU ZAREDOM
H
rvatski robni izvoz porastao je u 2016. za 5,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je treća godina zaredom kako raste, ali sporije nego u prethodnim godinama, dok je uvoz lani ojačao za 4,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Službena statistika pokazuje da je Hrvatska od siječnja do kraja prosinca prošle godine na inozemna tržišta izvezla robe u vrijednosti od 92,2 milijarde kuna, što je 5,1 posto
više u odnosu na 2015. godinu. Istodobno je vrijednost robnog uvoza premašila 147,2 milijarde kuna i u odnosu na 2015. porasla je 4,6 posto. Prvi podaci DZS-a pokazuju da je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2016. iznosio 55,01 milijardu kuna, što je 3,8 posto više nego u 2015. godini. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62,6 posto, što je rast u odnosu na 2015. kada je bila 62,4 posto.
SLAVONCI U ŠOPINGU U BIH LANI OSTAVILI VIŠE OD 100 MILIJUNA KUNA
K
ada su u pitanju jeftiniji proizvodi kupci ne poznaju granice pa pogranične gradove u Bosni i Hercegovini svakodnevno opsjedaju građani susjednih zemalja. Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, građevinskog materijala, namještaja i bijele tehnike pa do odjeće, obuće, opreme za bebe te igračaka. Jedan od osnovnih razloga odlaska u prekogranični šoping jest povrat poreza na dodanu vrijednost, koji se obračunava prema jedinstvenoj stopi od 17 posto, za koliko stanovnici susjednih država u BiH kupuju jeftiniju robu. Prema dostavljenim pojedinačnim podacima, na graničnim prijelazima u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji lani je podneseno čak 101.429 zahtjeva za povrat PDV-a, u prosjeku čak 277 zahtjeva dnevno i to na robu kupljenu u vrijednosti od 27,4 milijuna KM ili oko 106 milijuna kuna. Veljača 2017. | jatrgovac.hr
11
Vijesti SNAŽAN RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ
I
ndustrijska proizvodnja u eurozoni je u prosincu prošle godine smanjena za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u Europskoj uniji za 1,0 posto, dok je Hrvatska predvodila rastom. Pad u prosincu uslijedio je nakon što je u studenom industrijska proizvodnja u 19-članoj eurozoni porasla na mjesečnoj razini za 1,5, a u Europskoj uniji za 1,6 posto. Najveći mjesečni pad proizvod-
PAD POTROŠAČKIH CIJENA 1,1 POSTO U 2016.
nje u prosincu je zabilježen u Irskoj, za 11,7 posto, a najveći mjesečni rast ostvarila je Hrvatska, za 3,9 posto. Na godišnjoj je razini, pak, industrijska proizvodnja u prosincu na području eurozone porasla za 2, a u EU za 2,9 posto. Najviši rast proizvodnje u prosincu na godišnjoj razini također je ostvarila Hrvatska, skokom za 14,9 posto. Slijedi Latvija s 11,5 posto, te Danska s 11,1 posto. MÜLLER PREUZEO KOZMO DROGERIJE Između tvrtke Müller trgovina Zagreb d.o.o. i Konzum d.d. potpisan je Ugovor kojim će Müller preuzeti trgovačko poslovanje drogerijskom robom koje je Konzum obavljao u specijaliziranim prodavaonicama pod brendom KOZMO, objavili su iz Konzuma. Kako se navodi, navedena suradnja omogućit će Mülleru daljnje jačanje svoje prisutnosti i pozicije na hrvatskom tržištu, dok će Konzumu osigurati daljnji fokus na svoje osnovno poslovanje.
Nova akvizicija
ORBICO PREUZEO EVERET INTERNATIONAL
D
ržavni zavod za statistiku objavio je podatke o indeksu potrošačkih cijena za prosinac zaokruživši statistiku za cijelu 2016. godinu. Po prvi put nakon 20 mjeseci cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena zabilježile su na godišnjoj razini rast. U skladu s očekivanjima godišnji rast iznosio je 0,2 posto, što je najveća godišnja stopa inflacije od studenog 2014. S izuzetkom prosinca, 2016. godina bila je obilježena deflacijskim kretanjima (padom cijena). Stoga ne iznenađuje da je i treću godinu zaredom indeks potrošačkih cijena, na razini cijele godine, zabilježio pad u vrijednosti od 1,1 posto.
+14,9% GODIŠNJI RAST industrijske proizvodnje u PROSINCU 2016. u Hrvatskoj
12
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
N
ajveći europski distributer Orbico, koji posluje u 19 zemalja, preuzeo je slovensku tvrtku Everet International, odnosno Everet grupu. Riječ je o drugom po veličini distributeru kozmetike u ovoj regiji. Tvrtka Everet International ima sjedište u Sloveniji i ostvaruje godišnji prihod veći od 33 milijuna eura. Everet Grupa distribuira oko 130 robnih marki i posluje na 12 tržišta. Ima tvrtke u
državama nastalim raspadom nekada zajedničke države te u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Moldaviji i Albaniji. Distribuira visokoselektivne kozmetičke i parfemske brendove iz grupacije L’Oréal Produits de Luxe te neke od najpoznatijih svjetskih brendova kao što su Calvin Klein, Cerruti, Azzara, Chloe, La Prairie, Sensai, Joop, Cartier, Collistar, Davidoff, Bvlgari i dr.
PROMET TRGOVINA U ARENA CENTRU POVEĆAN ZA 10 POSTO
Z
agrebački trgovački centar Arena Centar za sobom ima uspješnu poslovnu godinu s obzirom na to da je promet trgovina lani povećan za 10 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je potrošnja posjetitelja istodobno povećana za 7 posto. Centar je u 2016. godini zabilježio više od devet milijuna posjetitelja, a kada je riječ o najmu prostora iz Arena centra navode kako je popunjenost prostora na razini od 95 posto. Svakako, osobito važan događaj u prošloj godini je i promjena vlasnika jer je za 237,5 milijuna eura Arena centar kupila New Europe Property Investment plc (NEPI), vodeća grupacija za investicije i razvoj nekretnina u srednjoj i istočnoj Europi.
HRVATSKIM TVRTKAMA VRAĆENE RUSKE IZVOZNE DOZVOLE
OTVOREN STEČAJ NAD MESNICAMA FIOLIĆ
T
rgovački sud u Zagrebu donio je rješenje kojim se otvara stečajni postupak nad Mesnicama Fiolić, tvrtkom bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika Stjepana Fiolića, a za 26. travnja zakazao je ročište na kojem će ispitati tražbine vjerovnika te tvrtke s više od 47 milijuna kuna utvrđenog duga. U sudskom rješenju pozivaju se i vjerovnici da u roku od 60 dana prijave svoje tražbine stečajnoj upraviteljici Davorki Huljev. Određen je i upis zabilježbi nad nekretninama Mesnica Fiolić u zemljišnim knjigama, među kojima su i zgrade i zemljišta u središtu Zagreba, ali i tvorničke hale, proizvodni pogoni i pomoćnih objekti u Hrvatskoj Dubici i Strošincima.
S
ve hrvatske prehrambene tvrtke koje imaju izvozne dozvole za tržište Ruske Federacije ponovno su vraćene u ruski registar imatelja izvoznih dozvola, izvijestilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP). “Nakon što je Federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije 8. veljače 2017. godine izvijestila o sustavu sigurnosnih mjera za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i slijedom toga isključila neke europske i hrvatske tvrtke iz registra, 15. veljače 2017. godine sve hrvatske tvrtke koje imaju dozvolu za izvoz mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, ribe i ribljih prerađevina te peradi i proizvoda u peradarskoj industriji vraćene su u ruski registar”, izvijestilo je MVP. Tvrtke koje su isključene iz registra od 2. veljače ove godine bile su PIK Vrbovec i Vindija. Tvrtke koje su sada u registru su PIK Vrbovec, Belje, Koka, Perutnina Ptuj Pipo, Vindija, Ostrea, Sardina i Cromaris.
Vijesti NOVA PRAVILA ZA KUPOVINU PUTEM INTERNETA
SPAR NAJAVLJUJE INTENZIVNIJU SURADNJU S MLINAROM
E
P
redstavnici Spara Hrvatska posjetili su proizvodne pogone Mlinara pri čemu se razgovaralo o intenziviranju suradnje dviju tvrtki. Predsjednik uprave Spara Hrvatska Helmut Fenzl izjavio je kako je impresioniran tehnologijom proizvodnje u Mlinaru i visokim standardima za sigurnost hrane. “Mogućnosti intenziviranja suradnje između Spara i Mlinara su respektabilne”, kazao je. Iz Mlinara su poručili da zadnjih nekoliko godina ulažu kontinuirane napore u razvoj izvoznih plasmana i franšizno poslovanje. Obje tvrtke žele da se nakon intenziviranja suradnje na domaćem tržištu, ona proširi na Austriju i ostatak regije.
NAJBOLJI UROD ŠEĆERNE REPE U ZADNJIH 26 GODINA
H
rvatska poljoprivreda ostvarila je u 2016. godini rekordne rezultate u proizvodnji pojedinih ratarskih kultura, što treba prije svega zahvaliti dobroj vegetacijskoj godini i povoljnim vremenskim uvjetima. Tako su najbolji rezultati ostvareni u proizvodnji šećerne repe. Urod šećerne repe bio je najbolji u zadnjih 26 godina. Prošle smo jeseni na ukupno 15.000 hek-
POLJOPRIVREDNICIMA OSIGURANO VIŠE OD 150 MILIJUNA KUNA
tara imali proizvodnju od 1,16 milijuna tona slatkog korijena, a u odnosu na prethodnu 2015. prinos je po hektaru bio veći za čak 54 posto. U 2015. prosječno je po hektaru dobiveno 54,5 tona, a prošle jeseni čak 76,9 tona, odnosno za 22 tone više po hektaru. To je ujedno najveći urod po hektaru šećerne repe od 1990. godine, potvrdili su u industriji šećera Hrvatske.
KERUM OPET U PREDSTEČAJNU NAGODBU
V
isoki trgovački sud (VTS) uvažio je žalbu Keruma d.o.o., temeljne tvrtke poduzetnika i bivšeg splitskog gradonačelnika Željka Keruma, na odluku prvostupanjskog suda kojom je bilo odbijeno sklapanje predstečajne nagodbe te tvrtke s više od 800 milijuna duga pa će se o tome odlučivati u ponovljenom postupku. “U ponovnom postupku
M
inistarstvo poljoprivrede objavilo je da je raspisan novi natječaj za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava, za što im je na raspolaganju više od 150 milijuna kuna. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za podmjeru 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”. “Ova mjera omogućava malim poljoprivrednicima unaprjeđenje gospodarstva, tako da se kasnije mogu kandidirati i za druge mjere iz Programa ruralnog razvoja. Očekujem puno prijava na ovaj natječaj jer smo pojednostavnili proceduru i rasteretili poljoprivrednike nepotrebne administracije”, izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
14
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
uropski parlament uskoro bi trebao potvrditi nekoliko Uredbi kojima će se građanima jamčiti veća sigurnost online kupnje, a dostava paketa trebala bi biti jeftinija. Novim Uredbama o online kupnji Europska unija povećat će se transparentnost i sigurnost u online kupovini, što bi trebalo dovesti i do smanjenja cijene dostave paketa. “Očekuje se snižavanje cijena, s obzirom da će konkurencija na razini Europe biti veća. I sigurno je da će rasti i kvaliteta tih usluga”, ističe Marijan Bolarić iz HAKOM-a. Ukida se i nešto što se zove geoblokiranje. Trgovac će vam biti dužan prodati proizvod u kojoj god da zemlji živite.
prvostupanjski sud će otkloniti nepravilnosti i nezakonitosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem i ponovno utvrditi jesu li ispunjene sve pretpostavke Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za sklapanje predstečajne nagodbe i može li odobriti te nagodbe u onom sadržaju kakav predlaže dužnik”, navodi se u sudskom rješenju.
Društveno odgovorno poslovanje LIDL HRVATSKA NASTAVLJA S EDUKACIJOM ZAPOSLENIKA
T
rgovački lanac Lidl Hrvatska, u suradnji s Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, nastavlja jedinstvenu inicijativu “Pravilnim kretanjem do zdravlja!”, kojom svoje zaposlenike želi upoznati s pravilnim izvođenjem kretnji na radnom mjestu, ali i u svakodnevnom životu. Projekt je osmišljen u tri dijela: prvi dio odrađen je sa zaposlenicima u skladištima,
COCA-COLA POTIČE GRAĐANE NA ZDRAV ŽIVOT
drugi se upravo odvija sa zaposlenicima u trgovinama, a treći je predviđen za zaposlene u uredima logističkih centara i upravne zgrade. Lidlov projekt ima dva cilja. Prvi cilj je jasno prikazati osnovne razlike između ispravnog i pogrešnog načina držanja tijela te kretanja i rada prilikom obavljanja svakodnevnih profesionalnih obaveza u trgovinama Lidla.
Certifikat Poslodavac Partner
C
oca-Cola u Hrvatskoj nastavlja s projektom uređenja vježbališta na otvorenome, tzv. aktivnih zona, te će ove godine urediti njih još deset diljem Hrvatske. O gradovima u kojima će se urediti nove aktivne zone ponovno odlučuju sami građani glasovanjem za aktivnu zonu u svojemu gradu. Kao i prošle godine ovim se projektom podržava razvoj slabije razvijenih područja kako bi se i u njima podigla kvaliteta života. Svaka aktivna zona bit će opremljena s ukupno šest sprava za vježbanje različite namjene kojima se ciljano mogu jačati mišići cijeloga tijela, a uza svaku spravu će biti istaknuto i pravilno izvođenje vježbi.
PODRAVKA, LIDL I KAUFLAND DOBITNICI PRIZNANJA
P
odravka je potvrdila predanost izvrsnosti u upravljanju ljudskim potencijalima te je po treći puta nagrađena Certifikatom Poslodavac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. U 2016. godini postigla je visokih 91 posto ukupnih bodova, a najbolji rezultat ostvarila je u području regrutiranja i selekcije zahvaljujući besprijekorno postavljenom procesu selekcije koji uključuje i sustav zapošljavanja pripravnika, “SHAPE your future
BILLA I UNICEF POMAŽU DJECI
U
nicef i trgovački lanac Billa udružili su snage na programu “Potpomognuta komunikacija za djecu s teškoćama” kako bi djeci s teškoćama u razvoju omogućili da lakše komuniciraju, uče i razvijaju svoje potencijale. U sklopu suradnje, od svakog prodanog albuma “Čarobne avanture”, Billa i njeni kupci donirali su dvije kune za provođenje projekta, čime je prikupljeno 37.400 kuna. Zatim je Billa dodatno donirala 62.600 kuna kako bi ukupna vrijednost donacije iznosila 100 tisuća kuna. Donirana sredstva usmjerit će Unicef u edukaciju brojnih stručnjaka i roditelja o korištenju tableta s posebnim aplikacijama i računalnim programima kako bi djeci s teškoćama u razvoju omogućili da lakše komuniciraju, uče i razvijaju svoje potencijale.
16
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
with a heart”. Tvrtka koja je šestu godinu zaredom nagrađena Certifikatom za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima je Lidl Hrvatska te je unatoč značajnom postroženju standarda ostvarila visokih 94 posto ukupnih bodova. Tvrtki Kaufland Hrvatska k.d. po prvi puta je uručeno ovo vrijedno priznanje, čime se pridružila tvrtkama koje iz godine u godinu dokazuju da ulažu u procese upravljanja ljudskim resursima i da su lideri u tom području.
FINALE AKCIJE “DONESITE I VI OSMIJEH U BOLNICE” Akcija “Donesite i vi osmijeh u bolnice”, koja ima za cilj podršku udruzi Crveni nosovi, uspješno je završena nakon gotovo dva mjeseca, a klaunovidoktori započinju s redovitim posjetama bolnicama u Slavoniji. Točnije, nastavljaju redovite posjete Osijeku i započinju posjet Vinkovcima i Vukovaru. Ovom je prilikom u osječkoj bolnici udruzi Crveni nosovi uručena donacija tvrtki Henkel i Konzum u iznosu od 84.000 kuna. Zahvaljujući ovoj akciji, u kojoj su sudjelovali svi građani kupnjom Persil, Silan i Somat proizvoda u Konzum prodavaonicama, klaunovidoktori će u bolnice u ova tri slavonska grada redovito donositi smijeh i utjehu.
Studenac uveo TOMRA TriSort sustav za prihvat ambalaže
T
,,,rgovački lanac Studenac u svojoj je poslovnici Gradac od uvođenja obveze preuzimanja ambalaže za sve prodavatelje čiji je ukupni prodajni prostor veći od 200 m2 pa sve do dolaska RVM sustava ambalažu zaprimao ručnim putem. Jedan od većih izazova ogledao se u tome što se uvijek trebalo pričekati djelatno osoblje kako bi se pristupilo preuzimanju. Djelatnik je morao ručno zaprimiti svaku bocu, provjeriti je li u sustavu povratne naknade, odvojiti po materijalu, prebrojati i na kraju ispisati listić za zaprimljenu ambalažu. Nabavkom TOMRA RVM aparata u poslovnici Gradac dogodile su se velike promjene u svakodnevnom poslovanju. Korištenje TOMRA TriSort sustava omogućilo
tomra.com Više informacija o TOMRA proizvodima možete naći na našoj stranici www.tomra.com
je ispunjavanje zakonske regulative propisane pravilnikom o ambalaži, kao što je obveza prikupljanja ambalaže tijekom cijelog radnog vremena trgovine, bez da se pritom opterećuju zaposlenici. Prikupljena plastična i aluminijska ambalaža putem TOMRA TriSort RVM sustava prolazi kroz drobilice te se preša i kao takva zauzima i do tri puta manje prostora potrebnog za skladištenje prikupljene ambalaže. Uz to, za ambalažu prikupljenu putem RVM-a dobije se veća manipulativna naknada, dok je za ručno preuzetu ambalažu naknada manja. TOMRA RVM je samostojeći i može se smjestiti bilo gdje u poslovnici ili prema potrebi izmjestiti u drugu poslovnicu.
TOMRA Systems d.o.o. Horvatova 82, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 6461 500 info.hr@tomra.com www.tomra.hr
Implementacija RVM-a štedi prostor, vrijeme i novac U Studencu ističu kako je najvažnije da su kupci zadovoljni jer im je stroj uvijek na usluzi, uvijek je spreman te da nema čekanja djelatnika. Kupci više ne gomilaju ambalažu kući pa planski dolaze u poslovnicu da se riješe ambalaže i obave kupnju. Dolaze više puta te se rješavaju ambalaže na dnevnoj bazi. Implementacija RVM sustava donijela je i druge dodatne vrijednosti. Tako ambalaža prikupljena RVM drobilicama ne podliježe kontrolnom brojanju u centru pa sada u ovoj poslovnici Studenca imaju jasnu situaciju sa zaprimljenom i predanom ambalažom te uredno isplaćenom povratnom naknadom. Ujedno, izvještaji koje dobivaju iz TOMRA TriSort RVM aparata omogućavaju im pregled cjelokupne zaprimljene ambalaže po bar-kodu, nazivu, vrsti, zapremini materijala ili pića. Osim toga, korištenjem takvih izvještaja ovaj trgovac dobiva uvid u svu zaprimljenu ambalažu pa se točno zna koliko se od prodanog pića vratilo u trgovinu u obliku ambalaže, što omogućava uvid u navike kupca te promjene trendova u kupovini i potrošnji pića.
Promocije PEDESET GODINA PODRAVKE NA RUSKOM TRŽIŠTU
P
rije 50 godina ili točnije 1967. godine, Podravka je s Vegetom i Podravka pilećom juhom ušla na veliko rusko tržište. Ovim su se proizvodima uskoro pridružile i ostale juhe u vrećici, juhe u kocki, dječja hrana, ajvar, proizvodi na bazi rajčice, smrznuto povrće, paštete itd. Danas su Podravkini proizvodi dostupni širom Ruske federacije, od Kalinjingrada do Dalekog istoka. Regija Rusija, ZND i Baltik u devet mjeseci 2016. godine ostvarili su najveći rast unutar Grupe Podravka. Ukupna prodaja Podravke na ruskom tržištu u ovom periodu iznosi 23,5 milijuna eura, što je rast 55,2 posto u odnosu na godinu ranije. Podravka je tijekom 2016. godine prodala više od 30 milijuna komada svojih proizvoda na tržištu Rusije.
Prva generacija drogerista
CITY CENTERU ONE NAGRADA ZA KVALITETU
T
STVARANJE NOVOG ZANIMANJA UZ PODRŠKU DM-A
S
večanim uručenjem “Uvjerenja o osposobljavanju” završeno je školovanje prve generacije drogerista u Hrvatskoj. Pedeset nezaposlenih osoba, od kojih osam osoba s invaliditetom, uspješno su završili program “Osnaživanje kompetencija za zapošljavanje u drogerijama” koji je inicirala Ustanova za obrazovanje odraslih – Callidus u partnerstvu s dm-om i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ). Polaznici su se upoznali s
detaljima i specifičnostima asortimana drogerija, osnovnim poslovnim procesima te temeljima marketinga i poslovne komunikacije. Praktični dio nastave odvijao se u prodavaonicama dm-a uz mentorsku podršku 16 djelatnika te su polaznici iz prve ruke upoznali svakodnevna zaduženja zaposlenika u drogeriji. Ovaj projekt prvi je takve vrste u Hrvatskoj, a sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 95 posto.
CROMARISOVE RIBE ODLAZE U NEW YORK
P
lakat pod nazivom Cromarisova “dobro odgojena riba” iz najčišćih dijelova Jadranskog mora, svojom kreativnošću oduševio je vlasnike novog njujorškog muzeja “Poster House” koji je plakat s hrvatskim oradama i brancinima odlučio uvrstiti u trajnu muzejsku zbirku. Naime, nakon što su u najnovijem broju jednog od najistaknutijih svjetskih magazina za kreativnost u tržišnim komunikacijama “Lürzer’s Archive” objavljeni oglasi najveće hrvatske tvrtke za uzgoj morske ribe Cromaris pod nazivom “Dobro odgojena riba/Well raised fish”, stigao je poziv iz njujorškog “Poster Housea” koji taj inovativni oglas u obliku plakata želi uvrstiti u stalni postav globalnih kreativnih dostignuća, koji će biti dostupan svjetskoj publici do kraja godine.
18
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
emeljem istraživanja QUDAL (QUality meDAL) koje je u siječnju ove godine na 1.200 ispitanika provela međunarodna organizacija Icertias, hrvatski su potrošači za najkvalitetniji shopping centar odabrali City Center one. City Center one je najkvalitetniji domaći shopping centar općenito, ali i najkvalitetniji u svim ispitnim kategorijama. Tako City Center one ima najkvalitetniju ponudu Odjeće, Obuće, Modnih dodataka i nakita, Artikala za bebe i djecu, Artikala vezanih uz telekomunikacije, elektroniku, kućanske uređaje i aparate te najkvalitetniju Gastronomsku i Zabavnu ponudu.
BELJE I AGROLAGUNA NA SAJMU GRÜNE WOCHE Belje i Agrolaguna po prvi puta su sudjelovali na Međunarodnom zelenom tjednu (Grüne Woche) koji je održan u Berlinu. Ovaj jedinstveni svjetski sajam hrane, poljoprivrede i hortikulture stavlja naglasak na autentične lokalne i tradicionalne proizvode s područja cijele Europe i ruralni razvoj. Svake godine sajam posjeti više od 400.000 ljudi. Belje se na sajmu predstavilo s Baranjskim kulenom i Vinima Belje, a Agrolaguna sa sirevima Špin i maslinovim uljima Ol Istria.
PODRAVKA PREDSTAVILA VLASTITU ZAMJENU ZA SOL
En Primeur 2017.
P
odravka je predstavila vlastitu inovaciju, Supisol – zamjenu za sol s 35 posto manje natrija u odnosu na običnu kuhinjsku sol. Inovaciju za globalnu utakmicu Podravke u protekle četiri godine razvijao je tvrtkin odjel Istraživanje i razvoj u suradnji s vanjskim partnerom, kako bi omogućili potrošačima da maksimalno uživaju u okusu proizvoda i jela s manje soli, već od ove godine. Supisol se može koristiti kao sol u proizvodnji juha, gotovih jela, mesnih proizvoda, umaka, dresinga (preljeva), kondimenata, dodataka jelima, začinima, ali i kao samostalni sastojak - sol za zasoljavanje (dosoljavanje) jela, prema osobnim sklonostima. Njegovom upotrebom, na deklaraciji proizvoda je moguće dodatno istaknuti navod 25%-40% manje natrija/soli, u odnosu na konvencionalne proizvode (proizvedene s običnom soli) i u ovisnosti o ostalim sastojcima u proizvodu.
PREMIJERNO PREDSTAVLJENA MLADA VINA 58 HRVATSKIH VINARA
N
a šestomu premijernom kušanju mladih vina graševine, pošipa i drugih sorti berbe 2016., pod nazivom En Primeur 2017., u organizaciji Udruženja vinarstva HGK i triju regionalnih udruga – Graševine Croatice, Vina Dalmacije te Bregovite Hrvatske, u zagrebačkom se hotelu Westin predstavilo čak 58 hrvatskih vinara. “Učinit ćemo sve da izvoz hrvatskih vina bude veći. Godine pred nama moraju biti bolje, i kada je riječ o kvaliteti, ali i kada govorimo o promociji ili prodaji naših vina”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te je za-
hvalio svim vinarima koji sudjeluju s Ministarstvom poljoprivrede u pripremi novog Zakona o vinu, ali i svih propisa u vezi s tržištem vina. Kušanje je bilo organizirano za profesionalce – ugostitelje, sommeliere, vlasnike vinoteka i za javnost. En Primeur je vrlo cijenjen i specifičan način kušanja vina. Riječ je o francuskom trendu čija je tradicija duga i koji je izvrsna prilika da se profesionalci, ugostitelji, trgovci i ljubitelji upoznaju s mladim vinima. U Hrvatskoj je ova tradicija manje poznata, ali popularnost i posjećenost iz godine u godinu rastu.
DM ŠIRI SURADNJU S HRVATSKIM OPG-OVIMA
P
PROMO
roizvodi OPG-a Prpić od siječnja 2017. godine dostupni su u 113 prodavaonica dm-a. Prilikom uzgoja graha plavca i graha trešnjevca koji se mogu kupiti u dm-u, OPG Prpić koristi isključivo sredstva koja su na popisu Ministarstva poljoprivrede dozvoljenih u ekološkoj poljoprivredi, a najviše se temelje na algama, mrvljenom kamenju te mineralima.
Danas se na policama dm-a nalaze proizvodi 75 hrvatskih proizvođača, a OPG Prpić treći je OPG s kojim je dm ostvario suradnju u proteklih godinu dana. Voditeljica OPG-a, mlada Diana Prpić (26), s majkom Snježanom, ocem Vladom i bakom Marom obrađuje 14 hektara zemljišta u Brežanima, selu pokraj Karlovca.
INDOMIE: SVJETSKI KRALJ “NOODLESA”
Indofood je najveći svjetski proizvođač “noodlesa” koji svoje proizvode uspješno distribuira po svim kontinentima. Ono što je 1982. počelo kao malen, obiteljski vođen biznis, do danas je postao jedan od najuspješnijih poslovnih pothvata u povijesti Indonezije i ujedno jedan od najprepoznatljivijih indonezijskih brendova. Indomie je dostupan u Hrvatskoj u svakom bolje opskrbljenom dućanu. Indofoodova marka obuhvaća nekoliko proizvoda raznih okusa: Indomie noodles juhe u vrećicama – piletina, piletina special, govedina, povrće, zatim Indomie noodles juhe u čašama – piletina i povrće te Mi goreng noodlese (špagete) sa soja umakom, a od sada se na policama dućana može pronaći i najnoviji okus mediteransko povrće.
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
19
Medijski barometar trgovačkih lanaca
MANJI BROJ OBJAVA NA POČETKU GODINE Siječanj 2017. godine obilježile su teme vezane za poslovanje, poslovne rezultate, planove. U poretku vodećih nije bilo znatnih promjena, ali je zabilježen znatno manji broj objava nego zadnjih nekoliko mjeseci
A
sivanje ugovora prema kojem će Müller preuzeti trgovačko naliza mediposlovanje drogerijskom robom jskog publiciteta koje je Konzum obavljao u trgovačkih lanspecijaliziranim trgovinama pod aca u Hrvatskoj brendom Kozmo. Konzum će donosi rezulse fokusirati na svoju osnovnu tate o kojim djelatnost, a iz Uprave su poručili se trgovačkim da će i u 2017. godini, koja je i golancima u siječnju najviše pisalo, dina obilježavanja 60. rođendana te u kojim kontekstima. Praćen Konzuma, raditi na ukupnom je publicitet 11 trgovačkih lanaca unaprjeđenju svog poslovanja. u tiskanim medijima te na inTrgovački lanac Lidl pak nastavlja ternetskim portalima. Analizom s inicijativom, koju je započeo su obuhvaćene samo kvalitetne u 2014. godini, ‘’Pravilnim (sadržajne) objave, to jest one u kretanjem do zdravlja!’’, kojom kojima su trgovački lanci glavni svoje zaposlenike želi upoznati s samostalni ili glavni nesamostalni pravilnim izvođenjem kretnji na subjekti/teme u objavi. radnom mjestu, kao i u svakodnevnom životu, s ciljem prevenciKONZUM I DALJE NA VRHU je bolova u leđima. Iz Spara su Konzum je i 2017. godinu izvijestili, a mediji prenosili, započeo čelnom pozicijom. kako je vrijednost hrvatSlijede Lidl i Spar. Ukupno skih proizvoda koje je je zabilježeno 430 objava prošle godine trgovački BROJ OBJAVA koje se odnose na temalanac Spar Hrvatska u siječnju koje tiku vezanu za trgovačke plasirao u inozemstvo lance, što je manje nego premašila 60 milijuna se odnose na što smo navikli zadnja tri eura te je to u odnosu TRGOVAČKE mjeseca 2016. godine. No u na izvoz u 2015. godini LANCE usporedbi sa siječnjem 2016. porast od sedam posto. godine, zabilježeno je ipak više TEMATSKI O POSLU objava. Poslovanje je najzastuTematski su se objave o trgovačkim pljenija tema za sva tri vodeća lancima najviše odnosile na trgovačka lanca, kod Konzuma poslovanje. Udio objava iznosi udio tematike iznosi 49% u uku45% od ukupnog broja zabilježenih pnom broju objava zabilježenih objava. Slijedi tematika vezana za za ovaj trgovački lanac, kod Lidla promidžbu i sponzorstva s udjelom 56%, a Spara 51%. Udio ostalih od 24%. U siječnju se vezano za tema također je istog poretka trgovačke lance više objavljivao pa tako slijede objave vezane za na portalima: 51% u odnosu na asortimane i cijene proizvoda s tiskovine s udjelom od 49%. Razudjelom od 18% kod Konzuma, lika je u samo osam objava. Mediji 21% kod Lidla te 26% kod Spara. koji su pojedinačno o trgovačkim O Konzumu se početkom mjeseca lancima najviše objavljivali su 24 objavljivalo vezano za potpi-
430
20
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje 45% Promidžba i sponzorstva 24% Asortiman, cijene 20% Usluge i odnos prema kupcima 4% Ostalo 7%
Trgovački lanci - broj objava siječanj 2017. Konzum 199 Lidl 105 Spar 90 Tommy 77 Kaufland 60 Plodine 46 Billa 37 Mercator 31 KTC 11 NTL 7 Diona 2
sata, www.slobodnadalmacija. hr i www.dalmatinskiportal.hr. Na portalima se više objavljivalo vezano za poslovanje i poslovne rezultate trgovačkih lanaca, o uslugama i odnosu prema kupcima te o promidžbi i sponzorstvima. O ostalim se temama pak više objavljivalo u tiskovinama. Najveća razlika unutar tematike zabilježena je za asortiman i cijene proizvoda (79,1% objava u tiskovinama), dok se o promidžbenim aktivnostima i sponzorstvima gotovo jednako objavljivalo, s malom prednošću portala (50,5%). Ines Kovačić ines.kovacic@pressclip.hr
Press Clipping
Voditelji nabave Event manageri Konzultanti Product manageri Gospodarske komore Proizvođači Voditelji razvoja Trgovci Direktori prodaje IT manageri
Komercijalisti PR agencije Članovi uprave Media planeri Trade marketing manageriAsistenti marketinga Voditelji programa Savjetnici Area manageri Poslovođe Account manageri Voditelji kategorije Kreativni direktori Direktori marketinga
Distributeri
Regionalni voditelji Direktori financija Izvršni direktori Voditelji ključnih kupaca Vlasnici trgovina Rukovoditelji izvoza Promotori BTL agencije Trgovačke udruge
Svi čitaju izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje www.jatrgovac.hr
Marketinške agencije
Direktori nabave
Analitičari Voditelji odnosa s kupcima
Project manageri
Članovi nadzornog odbora
Brand manageri Country manageri Istraživačke agencije
Voditelji logistike
HR manageri
Voditelji merchandisinga
Uvoznici
PR manageri
Potrošači
Sigurnost hrane – Aktualno
LANAC U KOJEM SVAKA KARIKA MORA BITI JAKA Odgovornost za sigurnost hrane mora biti proširena i podijeljena među više subjekata koji sudjeluju u lancu opskrbe hranom, pri čemu je svaki subjekt odgovoran za svoj dio lanca, kako bi se u konačnici dobio siguran proizvod za krajnjega potrošača
U
prvom ovogodišnjem broju odlučili smo obratiti pažnju na najvažniju, a trenutno iz ne baš najsretnijih razloga u medijima i općoj javnosti vrlo aktualnu tematiku o sigurnosti hrane u želji da ukažemo na napore koje nadležne institucije, industrija i trgovina ulažu kako bi osigurali da građani tj. potrošači konzumiraju sigurne i zdravstveno ispravne proizvode. Unatoč recentnim događajima sa salmonelom kontaminiranim mesom i jajima, što je snažno utjecalo na povjerenje potrošača u te kategorije, važno je sagledati cjelinu zbivanja i ne donositi ishitrene zaključke. Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, Vytenis Andriukatis, prilikom nedavnog dijaloga s ministrom poljoprivrede, Tomislavom Tolušićem, izjavio je kako Europska unija ima najviše standarde sigurnosti hrane u svijetu te kao takva predstavlja mjerilo kojem teže sve ostale zemlje.
22
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
S druge strane, ministar ToluGlobalizacijom, posebice stvašić nije uvjeren da se kontrola ranjem jedinstvenog tržišta te s hrane u svim zemljama EU radi ciljem postizanja konkurentnosti, dovoljno kvalitetno te smatra bilo je potrebno osigurati način kako bi trebalo biti omogućeno koji bi riješio problem različite nahrvatskoj veterinarskoj inspekciji cionalne legislative koje se odnose da obavlja nadzor i kontrolu na hranu. U tom kontekstu sigurnosti hrane i u tvornidošlo se do zaključka da se cama u drugim zemljama ujednačenost sigurnosti članicama koje plasiraju hrane može osiguravodeći proizvode na hrvatsko ti samo ako se ona STANDARDI tržište. “Provedene akcije postigne u svakoj fazi sigurnosti hrane u njezine proizvodnje, su pokazale da je propuPREHRAMBENOJ prerade i distribucije. sta u sustavu bilo. Ono što mi je drago, a to je reNaime, kažu u HAH-u, INDUSTRIJI zultat onih prošlih kontrola, odgovornost za sigurnost da su trgovci i proizvođači hrane mora biti proširena, podigli razinu samokontrole”, podijeljena među više subjekata naglasio je Tolušić. koji sudjeluju u ovom lancu, pri čemu je svaki odgovoran za svoj ODGOVORNOST U SVAKOJ FAZI dio lanca, kako bi se u konačnici Iz Hrvatske agencije za hranu dobio siguran proizvod. (HAH), na pitanje kako je instituNastavno na to, Zakonom o hrani cionalno organiziran sustav koji preuzete su odrednice Direkjamči sigurnost hrane u maloprotive EK 178/2002 koja definira daji, ističu kako je do 2007. godine preventivni pristup u području nadzor nad sustavom sigurnosti sigurnosti hrane, a koji se temehrane u Hrvatskoj bio isključivo lji na samokontroli subjekata u na finalnom proizvodu, a odgoposlovanju s hranom, odnosno na vornost za neispravne proizvode procjeni rizika te jamči sigurnost na državi tj. na inspekcijama, koje hrane “od polja do stola”. Naciosu pratile procese proizvodnje i nalnim Zakonom definirana je vršile nadzor gotovog proizvoda. i podjela nadležnosti po pitanju
IFS i BRC
sigurnosti hrane koja uključuje Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva kada govorimo o donošenju propisa iz područja sigurnosti hrane te inspekcijskog nadzora. Međutim, važno je naglasiti kako je upravo ovim Zakonom, a potom i svim ostalim propisima koji iz njega proizlaze ili ostalim zakonima koji se na taj akt “naslanjaju”, obveza subjekata u poslovanju s hranom stavljati na tržište hranu koja je sigurna za potrošača, upravo primjenjujući alate samokontrole te preventivne radnje sukladno vlastitim HACCP planovima. Upitani postoje li načini da se postojeći sustav unaprijedi kako bi proizvodi bili sigurniji, iz HAH-a odgovaraju: “Uvijek postoje načini za unaprjeđenje. Međutim, prije toga je važno osigurati primjenu postojećih propisa i mjera od strane svih u lancu hrane, koji jamče njezinu sigurnost odnosno sigurnost građana.” Kada je riječ o kontroli kvalitete, tretman domaćih i uvoznih proizvoda mora biti jednak i to je danas jedno od težišta rada Ministarstva poljoprivrede koje se intenzivno bavi tim važnim
pitanjem, navode iz HAH-a. Sama kvaliteta prehrambenih proizvoda zakonski je regulirana za određene grupe proizvoda na razini EU. Sukladno nedavno provedenom istraživanju Hrvatske agencije za hranu, više od 80 posto ispitanika na području Hrvatske ističe kako kvaliteta prehrambenih proizvoda u velikoj mjeri utječe ili utječe na njihov izbor hrane i pića. “Stoga se zaključno može reći da, uz sigurnost hrane, koja je i mora biti imperativ, u sinergiji s Ministarstvom poljoprivrede i ostalim nadležnim institucijama, sustavno radimo i na tome da u konačnici građanima osiguramo sve kategorije proizvoda primjerene kvalitete kako ona ne bi bila samo dodana vrijednost i ekonomska kategorija, nego uistinu prava vrijednost koju građani očekuju i zaslužuju”, poručuju iz Hrvatske agencije za hranu.
SIGURNA PROIZVODNJA U Podravki smatraju kako je institucionalni sustav sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj dobro organiziran, no i oni su mišljenja da uvijek postoji prostor za poboljšavanje sustava. U
Ujednačenost sigurnosti hrane može se osigurati samo ako se ona postigne u svakoj fazi njezine proizvodnje, prerade i distribucije Kada je riječ o kontroli kvalitete, tretman domaćih i uvoznih proizvoda mora biti jednak
tom smislu navode kako je jedan od načina da se to postigne certifikacija kompanije prema barem jednom od vodećih standarda sigurnosti hrane u prehrambenoj industriji kao što je IFS (International Featured Standard - IFS Food) i BRC (Global Standard for Food Safety - British Retail Consortium). Implementirani i certificirani standardi kompaniji omogućavaju brojne prednosti kao što su potvrda učinkovitosti uspostavljenog sustava sigurnosti hrane uz kontinuirano poboljšavanje sustava. “Podravka posluje prema načelima najzahtjevnijih standarda u prehrambenoj industriji, što je potvrđeno i brojnim certifikatima izdanim od strane ovlaštenih institucija. Sigurnost hrane u Podravki spada u poslovni bonton kompanije”, navode iz koprivničkog proizvođača. Pritom dodaju da proces kontrole kvalitete započinje kontrolom sirovina koje prolaze provjeru ulazne dokumentacije, nadzor nadležnih inspekcijskih tijela te analitičku provjeru u laboratorijima kontrole kvalitete, Podravkinim i vanjskim akreditiranim laboratorijima, ističu iz Podravke te dodaju kako se verifikacija svih proizvodnih faza nastavlja kontrolom poluproizvoda i gotovih proizvoda prije izlaska na tržište. “PIK Vrbovec je najveća mesna industrija u jugoistočnoj Europi, a proizvodnja hrane vrlo je zahtjevan i složen proces zbog čega su brojne, kontinuirane kontrole proizvoda i higijene tehnoloških procesa neophodne, a što PIK Vrbovec provodi i osigurava u vlastitom mikrobiološkom i kemijskom laboratoriju, kao i u drugim hrvatskim i europskim laboratorijima”, ističe Vlasta Garašanin, direktorica Službe za upravljanje kvalitetom i okolišem u PIK-u. Ona dodaje kako činjenica da u PIK godišnje dolazi 450.000 svinja i 45.000 junadi te da je godišnja proizvodnja veća od 100.000 tona rezultira potrebom za provođenjem velikog broja analiza u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti te stanVeljača 2017. | jatrgovac.hr
23
Sigurnost hrane – Aktualno dardne kvalitete propisane hrvatskim propisima, kao i propisima zemalja u koje kompanija izvozi. U laboratoriju se mikrobiološki analizira meso od linije klanja do gotovih proizvoda te svi sastojci koji su sastavni dio proizvoda ili dolaze u izravan doticaj s proizvodom, što uključuje higijenu prostora, opreme, strojeva, alata, pribora, higijenu radnika, radne odjeće, obuće i ruku, zraka i vode. U vlastitom laboratoriju PIK Vrbovec provede oko 70.000 mikrobioloških analiza za što koristi moderne, sofisticirane laboratorijske uređaje i materijale. U cilju osiguranja visoke kvalitete proizvoda provodi se i oko 10.000 kemijskih analiza prije, tijekom i nakon procesa proizvodnje. Kao najvažnije izdvajaju analize nutritivnih vrijednosti i parametre zdravstvene ispravnosti proizvoda. Pored navedenog broja analiza u vlastitim laboratorijima, PIK vrbovec analizira i oko 20.000 uzoraka u ostalim hrvatskim i europskim laboratorijima. Osiguranje zdravstvene ispravnosti i kvalitete proizvoda, od prijema sirovina, preko laboratorijskih analiza i kontrole gotovih proizvoda osiguravaju zaposlenici PIK-a, doktori medicinske veterine, diplomirani inženjeri prehrambene i kemijske tehnologije, kao i 20 ovlaštenih veterinara, veterinarskih inspektora kontrolnog tijela. “PIK Vrbovec kontinuirano ulaže i u izgradnju vlastitog lanca sljedivosti od polja do stola i time pridonosi informiranju potrošača o prehrambenim proizvodima koje kupuju i konzumiraju. Na poziv Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), PIK se već 2011. godine dobrovoljno odlučio za korištenje znaka ‘Meso hrvatskih farmi’ za svinjetinu, a godinu dana kasnije i za junetinu. Kao prvi korisnici znaka ‘Meso hrvatskih farmi’ s najvećim količinama prodanog svježeg pakiranog mesa, PIK Vrbovec potiče domaću stočarsku proizvodnju, a naš primjer slijede i druge industrije u Hrvatskoj”, zaključuje Garašanin. 24
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
SUSTAV MOŽE BITI BOLJI Upitali smo i trgovce za mišljenje o ovoj temi pa su nam iz Spara Hrvatska odgovorili da sustav u Hrvatskoj nije loše postavljen te da se temelji na zakonskim normama i smjernicama, ali je pitanje provodi li se dobro u praksi. “Trgovci kupuju gotov proizvod i takvog prodaju, dok proizvođač ima kontrolu tijekom cijelog tehnološkog procesa, od sirovina do gotovog proizvoda. Inspekcije bi se trebale više koncentrirati na kontrolu samih proizvođača te na neki način monitoring vršiti prema određenim parametrima jer su oni ti koji se prvenstveno moraju držati normi i zakona pri proizvodnji hrane”, smatraju u Sparu te dodaju kako su prije ulaska u EU kontrole proizvoda na granici bile češće pa je zdravstveno neispravna roba bila vraćana ili uništavana, dok je sada sve u rukama proizvođača, odnosno trgovaca. Međutim, dodaju iz ovog lanca, trgovci ne mogu raditi tolike kontrole hrane prije nego stave hranu na policu i pritom moraju vjerovati da je proces proizvodnje prošao sve faze kontrole koje predviđa Zakon. “Kako bi se izbjegli neki veliki skandali ili rizik za zdravlje kupaca, kontrolu ne treba raditi kod trgovca, već kod proizvođača”, poručuju iz Spara. Kao najveći problem sustava vide nedovoljnu educiranost onih koji provode kontrolu. Smatraju da bi se edukacijom dobilo više informacija pa bi i institucionalni sustav same kontrole bolje funkcionirao. “Također, nužno je da se naše institucije povežu s EU institucijama kako bi na vrijeme dobili informacije o problematičnim proizvođačima. Takve informacije nužno je putem elektronskih medija objavljivati na svojim stranicama u realnom vremenu kako bi trgovci i kupci imali informacije koji proizvođači nisu pouzdani. Isto tako, bilo bi puno lakše i sigurnije poslovati da nadležnosti nisu podijeljene (Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva), te je nužno da tumačenje regulative za istu stvar bude jednako, što sada nije slučaj,
Sustav se temelji na samokontroli subjekata u poslovanju s hranom pri čemu se jamči sigurnost hrane “od polja do stola” Podjela nadležnosti po pitanju sigurnosti hrane uključuje Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva
pa se time znatno otežava rad onima koji stvari moraju implementirati u praksi”, komentiraju iz Spara. Po njihovom mišljenju, trenutno ne postoji razlika u tretmanu domaćih i uvoznih proizvoda kada je riječ o kontroli kvalitete. Drže da bi težište trebalo biti na kontroli uvoznih artikala jer su u EU kontrole kvalitete “labavije”. O tome koliko se u njihovoj kompaniji poklanja pažnje ovom segmentu kažu: “Spar Hrvatska svojim potrošačima jamči zdravstveno ispravne proizvode, pri čemu uz sigurnost hrane veliku pažnju posvećujemo i kvaliteti proizvoda temeljenih na zakonskoj regulativi, ali i uspostavljenim Spar standardima. Unutar sustava samokontrole definirani su mehanizmi temeljeni na HACCP sustavu a u skladu sa zakonskim okvirima. Za sve procese pri radu su izrađeni protokoli, opisi procesa i proizvoda, procijenjena je analiza opasnosti i definirani mehanizmi kontrola i korektivnih akcija. Prema predviđenoj dinamici i procjeni opasnosti kontroliraju se proizvodi privatne marke, vlastite proizvodnje, ali i proizvodi dobavljača. Obavljaju se različite analize ispravnosti proizvoda, kontrole kvalitete u vanjskim akreditiranim laboratoriji-
ma. Uz navedeno, svakodnevnom ulaznom kontrolom kontrolira se kvaliteta proizvoda i svježina te su pod nadzor stavljene različite kontrole tijekom procesa (kontrola skladištenja i manipuliranja hrane), dobre higijenske prakse (kontrola osobne higijene, higijene prostora i opreme, analiza mikrobiološke čistoće objekata) i dobre proizvođačke prakse.”
OPSEŽNA KONTROLA U Lidlu Hrvatska kažu da je sigurnost hrane jedan od temeljnih i primarnih ciljeva u njihovom poslovanju. Posebno ističu da osiguranje kvalitete hrane započinje već s izborom dobavljača. Lidl provodi stroge i redovite kontrole svih svojih proizvoda u svojim trgovinama diljem Europe, a koje su propisane internim smjernicama kompanije. Analize rade u suradnji s najuglednijim svjetskim laboratorijima i institutima, a njihovi dobavljači posjeduju relevantne certifikate za proizvodnju tj. moraju biti certificirani prema standardima IFS, BRC ili FSSC22000, što je uvjet za početak suradnje s Lidlom. “Radi se o sustavu kontrole kvalitete i sigurnosti namirnica koje provodimo za cijeli asortiman, ne samo prilikom inicijalnog ulistavanja proizvoda u asortiman, nego
kontinuirano - dokle god je neki proizvod u prodaji. Lidl baš sve proizvode koji ugovara lokalno u Hrvatskoj šalje na analizu (svježe meso, suhomesnati proizvodi, mlijeko, proizvodi od mlijeka, konzervirani proizvodi), a učestalost analize na godišnjoj bazi ovisi o procjeni rizika za svaki proizvod. Sve analize se vrše u akreditiranim laboratorijima po normi HRN ISO 17025 isključivo akreditiranim metodama, a ako se neka analiza ne može obaviti u Hrvatskoj, koriste se inozemni laboratoriji”, pojašnjavaju iz Lidla dodajući kako svi proizvodi, prije uvrštavanja u ponudu, moraju biti analizirani od strane dobavljača te analiza mora biti dostavljena Lidlu prije početka prodaje. Svi dobavljači su obavezni četiri puta godišnje analizirati sve proizvode koje rade za Lidl (također u akreditiranim laboratorijima) i nalaze dostavljati Lidlu. Prije isporuke proizvoda, Lidl vrši audit proizvodnog pogona proizvođača prema vlastitoj check listi. Ako su audit i prva analiza zadovoljili, tek onda proizvod može završiti na polici. “Lidl nastavlja s auditom proizvodnih pogona dobavljača u određenim vremenskim razmacima koji ovise o procjeni rizika proizvoda koji taj proizvodni pogon za nas proizvodi. Također, Lidlove trgovine i skladišta nalaze se pod nadzorom državnih tijela (sanitarne i veterinarske inspekcije), a neovisno o državnim tijelima sprovodimo i otprilike 2.000 analiza godišnje u sklopu vlastite samokontrole”, ističu iz Lidla Hrvatska. Treći trgovac kojem smo poslali upit je Konzum u kojem također kažu da u svom poslovanju veliki značaj pridaju kvaliteti i sigurnosti hrane. “Tijekom procesa distribucije imamo jasno postavljene procedure i visoke standarde za sve kategorije naših dobavljača, bilo da su oni domaći ili strani. Također, posebnu pažnju usmjeravamo prema proizvodima vlastite trgovačke marke koje prolaze brojne testove kvalitete kako bi našim potrošačima ponudili najkvalitetnije proizvode po najboljim cijenama”, naglašavaju iz Konzu-
ma. Kontrola kvalitete Konzumove trgovačke marke počinje već kod ocjenjivanja proizvođača te kontrole njihovih procesa proizvodnje koji moraju ispunjavati posebne standarde. Od svih proizvođača prehrambenih proizvoda prvenstveno se zahtjeva dobra higijenska i dobra proizvođačka praksa temeljena na načelima HACCP sustava. Uz to, Konzum posjeduje certifikat ISO 22000:2005, kojim se potvrđuje i osigurava visoka razina sigurnosti hrane, ISO 14001:2004 certifikat o upravljanju okolišem (jedini u djelatnosti maloprodaje u Hrvatskoj), te OHSAS 18001:2007 certifikat o sigurnosti i zaštiti zdravlja. Dodatna razina kontrole provodi se u Konzumovom organoleptičkom laboratoriju koji je otvoren prije šest godina. U suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom razvijene su metode za ocjenu proizvoda te se kontinuirano odvijaju ciklusi edukacija vlastitih djelatnika za organoleptičku kontrolu. U laboratoriju se također testiraju proizvodi u razvoju kako bi se odabrao najbolji uzorak koji će kasnije postati novi proizvod u ponudi Konzumove trgovačke marke. “Sigurnost i kvaliteta proizvoda oduvijek nam je na prvom mjestu tako da unutar kompanije o ovom resoru vodi brigu Služba kvalitete s multidisciplinarnim timom stručnjaka kao što su prehrambeni tehnolozi, doktori veterinarske medicine, biotehnolozi, agronomi, biolozi i specijalisti za upravljanje hranom. Njihova uloga u procesu nije samo udovoljavanje zakonskim odredbama, već i edukacija djelatnika u maloprodajnim i logističko distribucijskim objektima, organizacija procesa verifikacije sustava sigurnosti hrane, kontrola robe na skladištima te osiguranje kvalitete proizvoda trgovačke marke. Važnost ovakvog organizacijskog modela i kompetencija stručnog tima ogleda se u svakodnevnoj podršci svim poslovnim procesima u našoj kompaniji”, poručuju iz Konzuma. Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr Veljača 2017. | jatrgovac.hr
25
Gotova jela
SMRZNUTA JELA U DEBELOM PLUSU
Kategorija smrznutih jela u zadnjih je 12 mjeseci (prosinac 2015. – studeni 2016.) ostvarila visok rast, kako u vrijednosti, tako još i više u prodajnom volumenu. Ukupna financijska realizacija u iznosu od 24,7 milijuna kuna bila je za 19,6% veća u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, dok je količinska prodaja istodobno skočila za impozantnih 30,3% te je dosegnula 631 tisuću i 700 kilograma
U
(npr. Findus Pizza Bulle). Ovdje nisu uključene ohlađene okviru (spremne za serviranje) pizze, analize ohlađene i smrznute pizze prodajnih spremne za pečenje kao ni sva pokazatelja ostala gotova jela i salate. trenutno su Smrznuti ručak spreman za dostupni kuhanje - Ovo su gotova smrsamo podaci znuta jela koja je potrebno za kategoriju smrznutih jela kuhati (nakon odmrzavanja u koju spadaju: ili smrznuta) prije konzumaSmrznuta pizza - Sve vrste cije i prodaju se po težini (nije gotovih smrznutih pizza fiksna težina). Neki od proikoje se mogu konzumirati zvoda su Musaka, Cannelloni odmah nakon zagrijai dr. Ovdje nisu uključena vanja. Misli se na smrznuta gotova jela pizze kojima s fiksnom težisu dodani nom, ohlađena svi sastojci gotova jela za količinski udio (povrće, kuhanje, jela koji drže špek, šunspremna za ka, gljive) serviranje, TRGOVAČKE ili pizze u konzervi MARKE koje su po i smrznuta, u kategoriji "receptu" smrznute (kao što su njoke, gotove smrznutih Margarita, juhe za kuhanje jela Mediteran itd.). (smrznute i ohlaObično su pakirane đene), riba spremna u kutije ili PVC vrećice. za kuhanje (smrznuta i ohlaUključene su sve vrste đena) i smrznuta pizza. različitih veličina pizza kao Slana lisnata tijesta/pite s i francuski kruh pizza tj. punjenjem - Ovo su pretšnite francuskog bageta s hodno spakirani smrznuti nadjevom od pizze. Proiproizvodi na bazi ukusnog zvodi koji su pizza pecivo / tijesta. Mogu se jesti kao meBulle također spadaju ovdje đuobrok ili kao dio glavnog
23,9%
26
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90
0,6 1 6,2 Male trgovine mješovitom robom
80 70
(0 - 40 m²)
41,2
Srednje trgovine mješovitom robom
60
(41 - 100 m²)
Velike trgovine mješovitom robom
50 40 30
(101 - 300 m²)
Supermarketi
51
(301 - 2500 m²)
20
Hipermarketi (2501 m² +)
10 %
prosinac 2015. - studeni 2016.
Izvor: Nielsen
SMRZNUTA JELA
prosinac ‘15. studeni ‘16.
% promjena u odnosu na godinu prije
Količinska prodaja (kg)
631.700
+30,3%
Vrijednosna prodaja (HRK)
24.683.200
+19,6%
jela. Postoje kao obiteljsko pakiranje (family), kao individualni proizvod ili malo pakiranje. Nekoliko primjera takvih proizvoda su pite sa sirom, špinatom, rolice punjene umakom, quiche lorraine itd. Nisu uključene sve slatke krafne/pite koje su bazirane kao međuobrok, ohlađene i trajne krafne/pite
Podjela prema vrsti proizvoda (količinska prodaja) prosinac 2015. - studeni 2016. Pizze 57,2% Brza jela 26,1% Pite 15,3% Bageti 1,4%
ANALIZA KATEGORIJE
na bazi punjenja, svi ostali hrskavi međuobroci na bazi punjenja kao što su čips, lješnjaci, keksi s punjenjem, krušne rolice, pite, kroasani i svi tipovi kruha.
LIDERI I PRODAJA Vodeći proizvođači u kategoriji smrznutih jela su: Dr. Oetker (Guseppe, Ristorante), Freiberger Lebensmittel (Alberto), Klas Sarajevo (Klas), Ledo (Ledo), Mlinar (Mlinar), Pekarnica Latica (Latica), Pan-Pek Croatia (Pan-Pek) i trgovačke robne marke koje same nose 23,9%
količinskog udjela. Proizvođači su navedeni abecednim redom, a od robnih marki one poznatije. Prodaja ne uključuje veleprodaju, institucionalnu prodaju, specijalizirane prodavaonice, Cash&Carry, diskontne trgovine (Lidl) niti ugostiteljske objekte. U tako definiranom maloprodajnom kanalu kategorija smrznutih jela u zadnjih je 12 mjeseci (prosinac 2015. – studeni 2016.) ostvarila visok rast, kako u vrijednosti, tako još i više u prodajnom volumenu. Ukupna financijska realizacija u
iznosu od 24,7 milijuna kuna bila je za 19,6% veća u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, dok je količinska prodaja istodobno skočila za impozantnih 30,3% te je dosegnula 631 tisuću i 700 kilograma. S obzirom na prirodu kategorije, odnosno da je uglavnom dostupna u velikim formatima prodavaonica, ne iznenađuje podatak da se kroz hipermarkete realizira više od polovice (51%) količinske prodaje, a kroz supermarkete tek nešto manjih 41,2%. Ostatak prodaje plasira se kroz kanal velikih trgovina
mješovitom robom (6,2%), zatim srednjih trgovina mješovitom robom (1%) te malih trgovina mješovitom robom (0,6%). Podjela prema vrsti proizvoda otkriva da je najpopularnije smrznuto jelo pizza koja drži 57,2% količinske prodaje, a zatim slijede brza jela s 26,1% i pite s 15,3%, dok bageti zauzimaju sitnih 1,4% količinskog udjela. Sven Jarebica sven.jarebica@nielsen.com Junior Client Executive
Nielsen Veljača 2017. | jatrgovac.hr
27
Gotova jela - Leaflet report a konzervirane gljive su ostale na svojih 1%, dok sva ostala konzervirana hrana ima ukupno 8% udjela u kvantiteti oglašavanja. U uvjerljivom vodstvu kada promatramo proizvođače nalazi se Podravka koja je ojačala za 3% te je prošlu godinu zaključila s 35% udjela u broju promocija, a vrijedan udio od 16% ima i drugoplasirani Bolton uz minimalan pad (-1%). Slijede Sardina koja je ostala na svojih 4% udjela, dok su Mardešić i Trenton ostvarili identičan trend: pad s 5% na 3%. Ostali proizvođači su istovremeno povećali svoju prisutnost s 37% na 39%. U pregledu oglašavanja po mjesecima ne uviđamo nikakve osobite znakove sezonalnosti, a najviše oglašavanja bilježimo u ožujku (11%), te lipnju i prosincu (po 10%), dok je najmanje aktivnosti u listopadu (6%). Kod poretka trgovaca na vrhu su se dosta jasno izdvojili Kaufland s 14% i Spar s 13% udjela - prvi uz od 3%, a drugi uz rast Proizvodi iz kategorije konzervirane i smrznute hrane ravnomjerno se pad od 1% na međugodišnjoj oglašavaju u ovom kanalu tijekom cijele godine, bez izražene sezorazini. Slijede s 9% Metro nalnosti, a najaktivniji trgovci u njihovoj promociji su Kaufland i Spar (-1%) i Billa (+1%), dok su Plodine ostale na svojih 8%, a Tommy na 7% udjela u broju promocija. Potom dolazi KTC koji je rastao s 5% na 6% i Konzum koji je pao okviru anana 53% u 2016. godini. stavljaju proizvode na tržište s 5% na 4%, a listu zakljulize kretanja Druga jaka kategorija promatramo kao proizvočujemo s trgovcima u kategoriji je konzervirano đače), koji su predstavili 150 koji su ostvarili "Gotova jela" povrće koje je marki. S obzirom na to da u 2% udjela: pogledajistodobno Focusu ne pratimo zasebno Velpro je mo koji su povećalo kategoriju gotovih jela, u ovoj pritom broj oglašavanih smanjio osnovni posvoj udio smo analizi izdvojili rezulmarki kazatelji komunikacije preds 28% na tate oglašavanja cjelokupnih udio za stavnika ove kategorije putem 31%, dok kategorija smrznute hrane i KONZERVIRANE 1%, a kataloga i letaka trgovaca. su ostale konzervirane hrane. Studenac i SMRZNUTE Analiza se odnosi na broj kategoje ostao hrane u zadnje na istome. RIBA I POVRĆE promocija u 2016. u odnosu rije znatKonzervirana riba čini više na 2015. godinu (MAT razno manje Ostali trgovdvije godine doblje). Ukupno je u ove dvije od polovice oglašavanja u zastupljene: ci su povećali okviru kategorije konzervigodine u katalozima i letcima konzervirane masvoj udio s 22% rane hrane, premda je svoj trgovačkih lanaca nastupilo sline imaju 6% udjela u 2015. na 24% u udio smanjila s 57% u 2015. (-1% u odnosu na 2015.), 90 proizvođača (trgovce koji 2016. godini.
RAVNOMJERNA PRISUTNOST TIJEKOM CIJELE GODINE
U 28
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
150
zini godine, a trećeplasirani je ZMH Horvat sa stabilnih 5%. Podravka je zadržala 4% udjela, a listu zaključuju tri proizvođača s 2% udjela u broju promocija: Unilever (-1%), Stanić (0%) i Bonduelle (+1%), dok su svi
LEDO PA SVI OSTALI U smrznutom segmentu sasvim očekivano bilježimo dominaciju Leda koji je svoj udio povećao s 57% na 61%. Prva među ostalima je Vindija s udjelom od 10% i minimalnim padom na ra-
Udjeli vodećih brendova u broju promocija kategorija konzervirane hrane 2016. 2015. 40% 30%
37% 39%
32% 35% 17% 16%
20% 10%
4% 4%
5% 3%
5% 3%
Sardina
Mardešić
Trenton
0% Podravka
Bolton
Ostali
ostali proizvođači izgubili 3% udjela te na kraju 2016. imaju ukupno 14% udjela u kvantiteti oglašavanja kategorije. Ni ovdje ne primjećujemo neku osobitu sezonalnost u prodaji jer nijedan mjesec ne odskače u značajnijoj mjeri; pritom se najviše oglašavalo u lipnju (12%), a najmanje u siječnju (6%). Prvo mjesto u poretku trgovaca s 14% dijele Kaufland, koji je ostao na istom, i Metro, koji je porastao za 1% na međugodišnjoj razini. Spar
Udjeli vodećih proizvođača u broju promocija kategorija smrznute hrane 60%
2016.
2015.
70% 57%
61%
50% 40% 30% 20%
11% 10%
10%
17% 14% 5% 5%
4% 4%
3% 2%
2% 2%
1% 2%
ZMH Horvat
Podravka
Unilever
Stanić
Bonduelle
0% Ledo
Vindija
Ostali
je istodobno pao s 14% na 13% zadržavši priključak s vodećima, dok je malo osjetniji zaostatak kod Plodina i Bille koji su ostvarili 8% udjela pri čemu su Plodine pale za 1%, a Billa zadržala isti udio. Konzum je na šestom mjestu s 5% (-2%), dok je Lidl ostao na svojih 4%, koliko ima i KTC uz minimalno pozitivni trend. Tommy i NTL su na začelju s 2%, prvi s minimalnim padom, a drugi je zadržao istu vrijednost. Ostali trgovci su ostali na jednakih 24% udjela u broju promocija kategorije smrznute hrane u 2016. godini. Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com
Focus
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
29
Gotova jela – TV oglašavanje
BEZ AKTIVNOSTI U ZADNJIH GODINU DANA Predstavnici kategorije u zadnjih godinu dana nisu oglašavali na televiziji pa se za uvid u oglasna kretanja moramo referirati na raniji godišnji period (studeni 2014. – listopad 2015.)
naliza oglašavanja kategorije "Gotova jela" provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom pe- GRP-u koji bi se ostvario oplemetera provela tvrtka kada bi duljina spota bila AGB Nielsen istraživanje 30 sekundi. Bruto investimedija d.o.o. na uzorcija je izračunata na ku od 2.500 potemelju službenih jedinaca u 810 cjenika televikućanstava. zijskih kuća Varijable u te ne mora analizi su označavati MILIJUNA KUNA stvarnu Eq. GRP na ciljnoj (neto) bruto ulaganje grupi investicioglašivača Total 4+. ju, dok su u ovoj GRP je u izračun pritom zbroj uključene kategoriji rejtinga svasve vrste oglakog individualšavanja izuzev nog spota, dok je Eq. telemarketinga – TV GRP ili 30 sek GRP jednak prodaje, te samooglašavanja
5
televizija. Podaci o oglašavanju odnose se na period studeni 2014. - listopad 2015., dok u zadnjih godinu dana nije bilo oglašavanja predstavnika ove kategorije.
DVA OGLAŠIVAČA U spomenutom godišnjem periodu na televiziji su oglašavala dva oglašivača Indofood (Indomie) i Ledo. Oni su zajednički ostvarili ukupnu bruto investiciju nešto veću od 5 milijuna kuna pri čemu je Ledo uložio značajno većih 3,9 milijuna kuna, dok je Indofood realizirao bruto investiciju
od 1,2 milijuna kuna. Slični su međusobni omjeri i kada je riječ o ostala dva parametra. Tako se od ukupno 405 emitiranih spotova na Ledo odnosi 305, a na Indofood njih 100, dok je kod Eq. GRP parametra razlika i nešto veća jer je od ukupnih 767,27% više od četiri petine ili 626,01% pripalo Ledu, a preostalih 141,27% se odnosi na Indofood. Franciska Perković franciska.perkovic@nielsen.com Junior Client Executive
AGB Nielsen
PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (STUDENI 2014. - LISTOPAD 2015.) Oglašivač
Brend
Proizvod
Eq. GRP
Indofood
Indomie
Indomie instant noodles
141,27%
18,41%
100
1.155.690 kn
Ledo
Ledo
Ledo gotova jela
626,01%
81,59%
305
3.885.886 kn
767,27%
100,00%
405
5.041.576 kn
Ukupno: 30
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
% Eq. GRP
Broj spotova
Bruto investicija
Bella Italia na tvom tanjuru
2390 kn
120 g (19,92 kn / 100 g)
SVAKO TIJESTO VOLI dmBio Pesto! Otkrijte što dmBio čini posebnim. � www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr � www.activebeauty.hr � dm aplikacija
marka
Vodeći brendovi 2016.
BITKE KOJE MORAMO DOBITI
Ove godine i dalje je fokus stavljen na promjene u trgovini, što će naročito biti zanimljivo najjačim regionalnim brendovima - pažljivo promatranje ulaska Lidla u Srbiju te promjene u BiH. Krajnje je vrijeme da se i oni najveći suoče sa svojim portfeljima i detektiraju što se sve, možda, od “nepoželjnog” tamo nalazi, kako pročistiti širinu svoje ponude te kako nakon tog procesa ispasti još bolji. Svakako, postoje velike prilike i u izgradnji organizacije ne bi li se još više i do kraja približili potrošaču. To je puno nabrojanih projekata, još k tome velikih, i prvo je pitanje koje su one bitke koje moramo dobiti?
32
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
eć nekoliko godina progovaramo o trendovima, snažno ubrzanim zbog krize koja jenjava, a zbog kojih kompanije koje djeluju u okviru kategorije robe široke potrošnje još od 2009. godine doživljavaju velike promjene i primorane su suočavati se s nekim novim realnostima. S jedne strane dolazi do promjena na samom tržištu, dok s druge strane promjene uočavamo i na strani potrošača. Spomenute se promjene na ključnim tržištima regije pojavljuju različitom brzinom, no konvergiraju u sličnom smjeru. Svakako, krizni potrošač je tu da ostane, što je bila i glavna poruka prošle godine. Ove godine naš je fokus više na tome kako rasti i kako iskoristiti trendove koje smo primijetili u posljednjih nekoliko godina. Naravno, sve to u kontekstu razvoja trgovine koji je trenutno najrelevantniji trend.
TRGOVCI SA SJEVERA Slovenija, kao najotvorenije tržište, najduže prisutno u EU s jako razvijenim trgovačkim markama i tri “diskontna” igrača sigurno predstavlja smjer razvoja tržišta. U Sloveniji su se kategorije već “očistile” - mnogih nekada poznatih brendova, cjenovno pozicioniranih niže od tržišnih lidera, kojih danas više nema, a dugoročno će ostati samo oni brendovi kompanija s jakim cjelokupnim portfeljima, koje mogu dugoročno ulagati u tržište, s jakom distribucijom i jasnom strategijom. Trendove u velikoj mjeri diktiraju trgovci. Diskontni trgovci, provjereno, mijenjaju potrošača i uzimaju svoj dio kolača. Od 2014. godine pratimo agresivna ulaganja Lidla, kako u komunikaciju, tako i u svoju DeLuxe liniju - oboje su vrlo neočekivane aktivnosti za “diskontnog” trgovca. Konsolidirani trgovac Agrokor dolazi sa sjevera, sa “zapadnim” koncep-
tom. Radi se o spajanju nekoliko naš “diskontni” format mogao bi koncepata trgovina i nekoliko imati izvozni potencijal za neke različitih trgovačkih brendood manje razvijenih dijelova va. Iako se spajanje dogodilo u većih država regije. Trendovi, 2014., pravi učinci na tržište će dakle, ne dolaze samo sa zapada, se uistinu osjetiti u 2017. godini. već i s jugoistoka. U BiH je konsolidacija Agrokora LIDL ULAZI U SRBIJU lani imala velike učinke: KonsoSrbija je najveće tržište u regiji, a lidacijom su spojeni Konzum, Lidl je svakako “game-changer” Mercator i DP, dok je na drugoj - kada se dogodi takva kombistrani Bingo integrirao Interex i nacija, ona sigurno zaslužuje Tuš. To su brze promjene za svoje “poglavlje”. Već tri same kompanije, a pomigodine govori se o Srbiji i slite kako tek za potroizvjesnom ulasku Lidla šača u npr. Sarajevu. BROJ na to tržište - hoće li U njegovoj cjenovnoj POTROŠAČA konačno ući, gdje će mu segmentaciji s najmakoje stvara svaka biti lokacije, koliko više nje sedam brendova, ili manje ushićeno će jasno pozicioniranih DISKONTNA reagirati potrošač i slična po cijeni i doživljaju, TRGOVINA pitanja. Ako se prisjetiostala su samo tri u Hrvatskoj mo, u Sloveniji i Hrvatskoj Konzum, Bingo i neki diskonti su “sporo” rasli, dok treći manji trgovac. I to bi isti rast u Srbiji, zbog medijski gotovo preko noći! Potrošaču stvorenih visokih očekivanja, već tu sigurno nešto nedostaje, a kad postojećem iskustvom s Lidlom potrošaču nešto nedostaje, to iz drugih zemalja i naklonosti pravi poduzetnici primjećuju potrošača, mogao biti puno brži. tako u BiH bilježimo rast toliko Valiconove analize penetracije novih trgovačkih objekata da ih diskontnih trgovina u Europi, se već teško može pratiti. Sloveniji i Hrvatskoj pokazuju TRGOVCI S JUGA da svaki otvoreni dućan stvara u Možda malo manje zamijećen prosjeku oko 10.000 potrošača; trend dolazi iz BiH, Makedonije taj je broj nešto veći u Sloveniji, i Kosova - na tim tržištima jačaju a u Hrvatskoj drastično veći drugačiji formati trgovine - ve13.000! Zbog svih parametara liki formati, puno “diskontniji” Srbija bi mogla nadmašiti hrvatizgledom, s većom zastupljenoske brojke. Postavlja šću B-programa te najvjerojatnise pitanje s kojom će je drugačijeg poslovnog modela generacijom - to su na primjer Bingo i ETC. svojih Ovaj je format najbliži objeonom razumijevanju kata “diskonta” kakvog obično taj ima potrošač. Ove “disdiskontni kontne” trgovine zaslužuju trgovac ući veliku pažnju, a iz iskustva u Srbiju - hoće s Lidlom i Hoferom znamo li to biti Lidlov da su najopasniji oni izgled poput onog iz koji imaju u saVukovarske u Zamoj osnovi grebu ili neki drugi? drugačije Možda neki novi, poslovne izgledom specijalno modele. Valja prilagođen Srbiji, koja će mu primijetiti biti cjenovna politika i naravno, da se Lidl i koliko će biti otvoren za brendoHofer natječu ve, kao i koliko će brendovi biti sa supermarket formatom, dok otvoreni prema njemu. Ono što se inovacije s naših prostora ne smijemo zaboraviti - ulazak natječu s većim formatima. Taj diskonta na tržište i njegova
13.000
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
33
Vodeći brendovi 2016.
uspješnost svakako dovode do velikih promjena. Srbija je tu specifična - trgovačke marke do 2016. nisu uspjele zaživjeti, a pri tome su pomogli i proizvođači praktički svaka FMCG kategorija ima barem jedan jaki “B-brend”(npr. C kafa, Bonito, Chips way čips i dr.). S druge strane, očigledno je da postojeći trgovci spremaju Lidlu “welcome party”, u svim zemljama je bilo tako. To se vidi po promjenama u uređenosti trgovina, novim planogramima, velikim pozitivnim pomacima koji su napravljeni kod trgovačkih marki i drugim potezima. Što moramo znati i što će sigurno utjecati na pozicije na VALICON TOP 25 - srpski brendovi će se na neki način ujednačiti s brendovima na sjeveru jer su do sada, na neki način, bili na “dopingu”.
DOMAĆE I DALJE U TRENDU Od 2013. godine trgovci su se diljem regije međusobno natjecali koji među njima će se prema potrošačima pokazati čim više “domaćim”, a takvog se očitovanja nisu libili ni oni najmanje “hrvatskima”, srpskima” ili “slovenskima” – svi su si uzeli za pravo tvrditi koliko su “domaći”. Međutim, nisu samo trgovci oni koji su pokušali tu taktiku, premda su baš oni najviše razvili taj trend kod krajnjeg potrošača. U početku je taj trend možda bio najprisutniji u Srbiji - najprije 34
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
Domaćinski čips i dosta brzo brend iz čipsu bliske kategorije piva - Zaječarsko. Brend se “naslonio” na prave vrijednosti i autentičnost te u kategoriji koja je bila godinama jako stabilna napravio revoluciju i u kratkom periodu postigao nevjerojatan tržišni udio koji drži i dalje. No, danas ovaj trend nalazimo diljem regije i pogledamo li samo Hrvatsku naći ćemo identične primjere poput Čipi Čips CROmpira ili Karlovačko Radlera Limuni s otoka Visa.
HIPSTERSKO A DRUGAČIJE Čips - pivo - burger. Tako je to nekako išlo. Ali vratimo se malo Zaječarskom. Pravi uspjeh tog brenda jest postati cool na cool mjestima. A na cool mjestima se jede i burgere. Uzgred budi rečeno, u Valiconu smo poznati gurmani, neki čak skoro pa licencirani; baš danas, dok završavamo ovaj tekst, objavljeni su rezultati najboljih restorana u Ljubljani koje smo morali fizički procjenjivati - težak je život istraživača! Naposljetku, nakon sistematičnog promatranja hamburgera, još uvijek je Oxtail burger u Bistrou 75 u blizini Valiconova ureda u Zagrebu na vrhu te liste. A na svim (cool) burger mjestima pije se “kraft” pivo. Ono što je zanimljivo kod kraft pivovara jest lansiranje novih varijacija praktički na tjednoj bazi, uz dizajne koji do sada još nisu bili viđeni kod domaćih
Lidl i Hofer natječu se supermarket formatom, dok se inovacije s naših prostora natječu s većim formatima Snažni brendovi se prilično dobro drže, jaki korporativni brendovi dobivaju na snazi, dok oni “manji” evidentno gube
proizvođača. Još nešto je kod njih zanimljivo – “kraft” pivovare su izrazito lokalne prirode, ali uz sve veću nacionalnu prisutnost, a kao primjer možemo navesti istarski San Servolo. Što je još interesantnije – ova kraft piva već su prešla nacionalne granice jer je San Servolo, primjerice, već jako prisutan u slovenskoj Istri. Pivo će nam, osim hladnog, donijeti i veliko vizualno osvježenje na police. Hipsterske brendove najvjerojatnije nećemo naći na VALICON TOP 25, no svakako oni kreiraju novi trend koji mogu koristiti veliki brendovi na svojim ekstenzijama. Taj drugačiji trend u tragovima se već primjećuje kod čajeva i kave, konkretno kroz male specijalizirane pržionice i brendove kave u Beogradu i Zagrebu.
DA OBNOVIMO “ZNANJE” Ljestvica VALICON TOP 25 je dokaz da se može. Coca-Cola je opet, uza sve napade, osvojila prvo mjesto! Kako smo spomenuli na početku, redovito ponavljanje nekih “istinskih znanja” može biti majka mudrosti i u konačnici dovesti do uspjeha i vašeg brenda. Generalna slika VALICON TOP 25 ljestvice ista je kao i prethodne dvije godine - snažni brendovi, pohvalno, još se uvijek prilično dobro drže, jaki korporativni brendovi također dobivaju na snazi, dok oni “manji” evidentno gube. Ipak, i ovo generalno opažanje treba uzeti s rezervom i sagledati ga po zemljama. Možda se pitate zašto Vaš brend nije na VALICON TOP 25 regionalnoj listi? Da podsjetimo, iz liste se može prepoznati određeno “pravilo” po kojem neki brend može naći svoje mjesto na VALICON TOP 25 regionalnoj listi brendova. Radi se o brendovima prisutnima na pet najvećih tržišta regije. Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na ljestvici najsnažnijih u onim kategorijama za koje je značajno da njima dominiraju upravo nacionalni brendovi, poput kategorija piva, kave, mineralne vode, mliječnih proizvo-
IMAMO
VITAMINE ZA SVAKU
PRILIKU. BAŠ SVAKU. Veljača 2017. | jatrgovac.hr
35
Vodeći brendovi 2016. da, sladoleda i drugih. Nadalje, teško ćemo naći i brendove koji se nalaze u kategorijama koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, strogo ženskih i muških proizvoda ili brendova iz premium segmenta. Razloge za “pomicanje” po listi možemo također tražiti u rastu ili padu kategorije. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Najteži zadatak imaju uvijek brendovi u oligopolnim kategorijama, primjerice u pivima. Aktivno prisustvo na najvećem, srpskom tržištu, preduvjet je za ulazak na VALICON TOP 25 regionalnu listu. Zbog veličine nacionalnog tržišta srpski brendovi imaju nešto prednosti pred ostalima. Prednost je čak dvojaka – s jedne strane utjecaj veličine tržišta, s druge strane još uvijek neprisutnost diskontnih trgovaca i loš razvoj privatnih trgovačkih marki u usporedbi s tržištima Hrvatske i Slovenije. Šest je glavnih faktora koji utječu na kreiranje pozicija pojedinih brendova: 1. Jedno je tržište koje promatramo s aspekta razvoja trgovine, privatnih trgovačkih marki, razvoja same kategorije. Na snagu najviše utječu promjene na domicilnom tržištu i u Srbiji kao najvećem tržištu. 2. Drugo su vlastite aktivnosti proizvođača, odnosno brenda u najširem značenju riječi. 3. Treba imati na umu i aktivnosti konkurencije. 4. Uza sve to, važno je pratiti i trendove koji utječu na penetraciju i frekvenciju konzumacije kategorije i potkategorija. Na primjer, trend zdravlja, trend izbjegavanja slatkog i slanog, trend štednje, trend (ne) izlaska vani itd. 5. U procesu konsolidacije kategorija proizvođači raspolažu mnogim brendovima različito jakima po zemljama. Strateška odluka za razvoj jednog snažnog regionalnog brenda uvjet je za pojavljivanje na VALICON TOP 25 ljestvici. 6. U posljednje vrijeme jako je važan odnos prema takozvanim 36
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
Coca-Cola već posljednjih nekoliko godina radi uspješno i dosljedno, ali ipak, uvijek iznova joj uspije i iznenaditi O poziciji brendova od 3. do 9. mjesta odlučuju nijanse pa već iduće godine situacija može biti znatno drugačija
B-brendovima. Riječ je o manje strateškim brendovima koje su, zbog niže kupovne moći, njihovi vlasnici cjenovno pozicionirali niže, ali i dalje uz ulaganja u njihov marketing i prodaju. Takvih primjera ima sve više: prvi su bili pivari - Löwenbräu i Holsten u regiji, C kafa i Bonito u Srbiji kod kategorije kave, Rex u deterdžentima. Fokusirati se na jedan jaki brend ili odlučiti se za “lakši” put, uvijek je iskušenje. Pogledamo li sve faktore, ulazak pojedinačnog brenda na VALICON TOP 25 ljestvicu veliko je priznanje za hrabru odluku stavljanja fokusa na pojedinačni brend, tim više u ovo vrijeme kada su svi ti brendovi, na neki način, glavni izvor rasta svih ostalih igrača u kategorijama. Snaga brendova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i korištenja istih. Brend je definiran kao potrošački zajedno s ekstenzijama koje se koriste za proizvod unutar pojedinačne kategorije. Nadalje, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, na primjer Milka u kategoriji čokolada i Milka u kategoriji keksa, snagu brenda Milka ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju. Istraživanje je bilo provedeno
u rujnu i listopadu 2016. godine na veličini uzorka od 1.000 do 1.500 ispitanika po zemlji. Rezultati su predstavljeni na način koji garantira reprezentativnost za područje cijele bivše Jugoslavije bez Crne Gore i Kosova. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća. Metodološki pristup je “mix-mode”, računalom potpomognuto anketiranje koje uključuje reprezentativno web i dopunsko terensko anketiranje populacije bez interneta.
PROMJENE U VODEĆOJ TROJKI Vodećih pet igrača na vrhu liste i dalje su isti, samo su u 2016. drugačije raspoređeni. Coca-Cola već posljednjih nekoliko godina radi uspješno i dosljedno, ali ipak, uvijek iznova joj uspije i iznenaditi, naročito svojim oglašavanjem za sve ciljne skupine. Tijekom blagdanskog i prazničnog ozračja već tradicionalno očekujemo priču brenda obavijenog obiteljskim vrednotama, dok izvan tog dijela godine, isti brend vješto i uspješno koketira sexy pristupom, približava se mlađim generacijama koristeći njihov jezik (personalizacija
TOP 25 regionalnih brendova 2016. 1.
bezalkoholna pića
6.
slane grickalice
COCA-COLA SMOKI
11.
zubne paste
16.
keksi
21.
keksi
COLGATE
7.
čokolade
MILKA žvakaće gume
ORBIT
12.
bezalkoholna pića
17.
omekšivači
bezalkoholna pića
8.
bezalkoholna pića
22.
čokoladice
COCKTA
13.
čips
18.
bezalkoholna pića
23.
britvice
CHIPSY
LENOR
4. 9.
VEGETA kreme
NIVEA
14.
maramice
19.
bomboni
GILLETTE
5.
paštete
ARGETA
10.
vode
JANA
15.
bezalkoholna pića
20.
instant kave
25.
jogurti
SPRITE
KIKI
24.
provedenom na pet najvećih regionalnih tržišta - Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Slovenija. Istraživačka metodologija: prikupljanje podataka u rujnu i listopadu 2016.; n=1.000 do 1.500 po zemlji; uzorak reprezentativan po spolu, dobi, obrazovanju i regiji za
boce, emoticons) i na taj način jedan sveprisutan, “stari” brend uspješno održava itekako živim i u trendu. Nakon dugogodišnje uspješne druge pozicije, u 2016. izborila se i za prvu poziciju na regionalnoj ljestvici. Premda je Coca-Cola prva na VALICON TOP 25, ni u jednoj zemlji ne zauzima prvu poziciju. Za Milka čokoladu već par godina je prepoznata inovativnost u kombiniranju klasičnog marketinga, samog proizvoda te cjenovnog pozicioniranja, uz širenje u sve za Milku legitimne kategorije proizvoda. Konzistentnim usmjerenjem u svoju priču nježnosti, a uz agresivno oglašavanje proizvoda te rad na mjestu prodaje, taj se brend uspješno drži vodećih pozicija na ljestvici, no u 2016. se ipak pomaknuo na drugu poziciju. O poziciji brenda na ljestvici od 3. do 9. mjesta uistinu odlučuju nijanse, što svakako valja imati na umu kada govorimo o “padu” ili “rastu” pojedinog brenda. Već iduće godine situacija između dva brenda može biti drugačija. Ove godine na treće se mjesto
začini
PALOMA
PEPSI
SNICKERS
Snaga brenda kriterij je za rangiranje. Snaga brenda izračunata je na temelju prepoznavanja, iskustva i korištenja brenda unutar konkretne kategorije. Rezultati su ponderirani veličinom populacije određene zemlje. Rangiranje se temelji na reprezentativnom istraživanju
3.
CEDEVITA
FANTA
PLAZMA JAFFA
2.
NESCAFÉ
žvakaće gume
AIRWAVES
DUKAT
populaciju 15 do 65 godina starosti; “mix-mode” računalom potpomognuto anketiranje koje uključuje reprezentativno web i dopunsko terensko anketiranje populacije interneta.
probila Cedevita, a Vegeta se spustila jednu stepenicu ispod. Oba su brenda bila jako aktivna - Cedevita s redizajnom u 2015., ekstenzijama, aktivacijom u svim kanalima, dok na drugoj strani Vegeta s novom komunikacijskom platformom i aktivnostima koje se tržišno još ne osjete kao kod Cedevite. Kategorija pašteta i dalje je jedna od najaktivnijih u regiji, s vrlo aktivnim radom na postojećim portfeljima mnogih igrača. Brend Argeta s redizajnom, ekstenzijama i novom komunikacijom čuva svoju poziciju unutar TOP 5, unatoč pritiscima sa svih strana.
NEKOLIKO ZANIMLJIVIH DETALJA ➢ Chipsy, originalno srpski brend, s pojačanim je prisustvom u Sloveniji i Hrvatskoj uspio napraviti najveći skok u 2016. godini. ➢ Jana je prvi brend voda koji je prije dvije godine ušao u TOP 25, a ove godine je na 10. mjestu po snazi. Hrvatska je jedina zemlja koja se može pohvaliti brendom prirodne izvorske, ali i brendom gazirane mineralne vode u TOP 5. ➢ Lokalne mineralne vode su
Za više informacija: www.valicon.net/top25
jake na lokalnim ljestvicama, ali najzanimljiviji je Donat Mg. Ako bi ga promatrali proizvodno to je mineralna voda, ali najskuplja mineralna voda. Donat Mg u Sloveniji je prvi primjer da je u nekoj zemlji premium brend ušao u TOP 10. ➢ Vodama slična kategorija su kave. Od svih brendova kava Barcaffe i dalje dokazuje da je napravio najviše na pojedinom tržištu, pozicionirajući se na prvom mjestu TOP 5 ljestvice u Sloveniji. Snažni brendovi, koje praktički iz godine u godinu nalazimo na ovim našim ljestvicama, brendovi su koji “rade na sebi”, koji rade na tržištu i shodno tome – snaga, čiji je odraz visina indeksa, im se povećava ili konzistentno drži na vodećim pozicijama. Koji su to smjerovi koje su neki od uspješnih brendova s VALICON TOP 25 ljestvice mogli slijediti ne bi li se održali i dodatno ojačali, sve do danas: - Prije svega, važno se zapitati ima li naš brend neki jedinstven slavni proizvod? Ako ga nema, krajnji je trenutak da bude oblikovan. Ako nema slavni proizvod, neće biti Veljača 2017. | jatrgovac.hr
37
Vodeći brendovi 2016. TOP 10 brendova po zemljama regije
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Slovenija Barcaffè Coca-Cola Cedevita Fructal Argeta Radenska Alpsko mleko Cockta Milka Donat Mg
Hrvatska Jana Coca-Cola Cedevita Vegeta Jamnica Milka Gavrilović Domaćica Franck coffee Nivea
ni čvrstog temelja za izgradnju dobrog brenda i teže će biti održati se na policama. - Jasan identitet brenda. Znamo li u nekoliko riječi opisati bit našeg brenda, ono što želimo biti, naš ideal? Često susrećemo brend identitete koji su komplicirani, čak šizofreni. Ako vi sami ne znate identitet svojeg brenda, bit će ga još teže komunicirati, a najteže potrošačima razumjeti. Suvremeno okruženje traži jasne priče. - Vizualna prepoznatljivost na policama. Je li naš brend brzo prepoznatljiv na polici? Imaju li naši proizvodi zajednički vizualni kod? Djeluju li kao “blok”? Pričaju li ekstenzije istu priču? Tu govorimo o vizualnom identitetu brenda, gdje je vizualna prepoznatljivost brenda temelj za njegovo širenje u druge kategorije. - Ponuda zanimljiva i drugim tržištima regije. Je li naša ponuda atraktivna i drugim tržištima? To ne mora biti već spomenuti slavni proizvod. Koncept mora biti integriran i savršen da bi prošao i na drugim tržištima. - 24/7 procesi. Globalizacija ubrzava sve. Što je danas inovacija na Tajlandu, sutra je kod nas, i obratno. Svi odjeli u organizaciji moraju biti pozicionirani bliže tržištu. S tržišta dolaze ideje i inovacije. Živite svoje brendove 24 h jer ste na tržištu najviše u svoje slobodno vrijeme. - Izvan uobičajenih okvira. Kako napraviti nešto novo, ako se krećemo i razmišljamo na isti način svaki dan? Izaći izvan okvira znači 38
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
BiH Argeta Coca-Cola Milka Cedevita Chipsy Vegeta Violeta Pardon Orbit Smoki
Srbija Plazma Coca-Cola Smoki Moja kravica jogurt Milka Knjaz Miloš Dijamant Moja kravica mleko Najlepše želje Jaffa
promijeniti način razmišljanja, ali i vidjeti koji obrasci vrijede na domaćem tržištu. Tražite alternativne kanale, strateška partnerstva, prilike za “co-branding”. Danas je puno više kompanija spremnih za sudjelovanje nego prije pet godina. Sada je ponovno pravi trenutak za “networking” vašeg brenda.
TRAŽI SE POBJEDNIČKI DUH Godina 2017. većim će dijelom biti obilježena pronalaženjem pravog načina da kompanijama i njihovim najvećim vrijednostima brendovima pomognemo na putu od rasta do pobjede. Nije više dovoljno samo rasti, nego se traži onaj pobjednički, poduzetnički duh. Svakako, promjene bilo koje vrste neće biti jednostavne i zahtijevat će puno napora i ulaganja, kako od samog vrha kompanije, od strane menadžmenta, tako i od samih zaposlenika, odnosno svih razina kompanije. Tako, ako je riječ o npr. trgovcu, onda govorimo i o doslovno jednoj od zadnjih karika u lancu, teti na blagajni ili osobi na delikatesi, koja je na kraju krajeva možda i najsnažnija karika u kreiranju onog svakodnevnog, opipljivog doticaja s potrošačem. Više no ikada u fokusu svake kompanije treba biti potrošač. Istinsko poznavanje našeg potrošača kroz dinamičnu segmentaciju i relevantne uvide, koji daju onaj A-HA, daje nam čvrste temelje za kreiranje točno po mjeri i potrebama potrošača. Kada smo apsolvirali potrošača, jednako detaljno i sistematično
Makedonija Argeta Bitolski jogurt Coca-Cola Colgate Stobi flips Nescaffé Milka Vegeta Orbit Paloma
Chipsy, originalno srpski brend, je s pojačanim prisustvom u Sloveniji i Hrvatskoj uspio napraviti najveći skok u 2016. Donat Mg u Sloveniji je prvi primjer da je u nekoj zemlji premium brend ušao u TOP 10
valja se uhvatiti i kategorije - upoznati je do srži, prepoznati pravu sadašnju i buduću konkurenciju, unutar i van kategorije, jer ne razmišljamo preusko, a ideja je kreirati brend koji će danas-sutra biti proširiv i u druge kategorije i na druga tržišta. To znači da već u startu moramo razmišljati i o imenu koje će nositi i koje ga ne smije ograničavati, i o pričama koje će morati kredibilno ispričati. Pričama brendova u ovoj regiji najčešće fali dosljednost, a priču najjasnije i najdosljednije možemo ispričati arhetipskim pozicioniranjem našeg brenda jer arhetipovi su ti koji imaju snagu udahnuti brendu dušu i u njegovu bit unijeti priču koja se na jednak način priča od davnina. Vrhunski se brendovi od prosječnih razlikuju upravo u tome - u arhetipskoj priči s kojom se potrošači mogu lakše identificirati, a kada to učine, požele postati i dio nje. Paralelno s postavljanjem arhetipske pozicije brenda je također i trenutak da interno donesemo odluku, prioritiziramo točke iskustva s brendom i glavne izazove definiramo u obliku bitaka koje moramo dobiti. “Bitke” se često vežu na razvoj i inovacije, ali ne same za sebe, nego vođene strategijom kategorija, a fokusirane na brendove, pažljiv odabir kanala i partnera te borbu na mjestu prodaje, onaj trenutak istine, onih 15 sekundi kada potrošač bira. Upravljanje promjenama, fokusiranje i vođenje “bitaka” padaju ako organizacija nije spremna za ove nužne korake. To što je na papiru potrebno je prebaciti u praksu - implementirati. Pri tome je ključno da svatko u organizaciji želi, zna i može te da na kraju postoji i osoba koja ima mandat da te promjene stvarno implementira. Have success, but bring brands and people along with you! Mirna Horvat, Direktor istraživanja mirna.horvat@valicon.net Kristijan Gregorić, Partner kristijan.gregoric@valicon.net
Valicon
VeljaÄ?a 2017. | jatrgovac.hr
39
Intervju
Želimo snažno iskoračiti iz regije Atlantic Grupa danas u regiji ostvaruje najveći dio prihoda od prodaje, oko 80 posto, a naša je ambicija da značajno unaprijedimo rast internacionalnih tržišta, misleći primarno na zapad i sjever Europe te zemlje ZND-a. Želimo proširiti paletu tržišta iz jednostavnog razloga upravljanja rizicima i otvaranja prostora za rast većim stopama, ističe Srećko Nakić, potpredsjednik Atlantic Grupe zadužen za distribucijsku Zonu istok
P
roteklu godinu obilježilo je osnivanje vlastitih distribucijskih kompanija u Njemačkoj i Austriji, širenje distribucijskog portfelja na širem regionalnom tržištu te je uspješno provedeno restrukturiranje područja Sportske i aktivne prehrane, navodi Nakić. U Atlantic Grupi radite već dva desetljeća. Možete li usporediti kompaniju iz tog vremena, sredine devedesetih, kada ste u nju došli, i današnju Atlantic Grupu? U nešto više od 25 godina povećali smo broj zaposlenih, broj brendova i prihode za više od 100 puta, što je u tako kratkom vremenskom periodu rijedak slučaj. Osim veličinom, kompanija je danas na gotovo svakoj ravni neusporediva s onim što je bilo u počecima jer su nam tada horizont bili jedna država i nekoliko brendova, dok danas čitav svijet promatramo kao svoje potencijalno tržište i u tom je smislu internacionalizacija jedan od primarnih fokusa današnje i buduće organizacije. Kombinacijom iskusnih kadrova s naših početaka te stalnim uspješnim integriranjem novih zaposlenika, koji su nam donijeli i donose nova i drugačija iskustva i znanja, stvaramo organizaciju koja je sposobna odgovoriti na dinamično kretanje očekivanja tržišta i potrošača. Ono što se pak nije promijenilo je ista ona “glad” za uspjesima i
40
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr
izvrsnim rezultatima i odlična atmosfera koju i dalje održavamo. Koje ste sve funkcije dosad obnašali u kompaniji? Na neki način se može staviti znak jednakosti između razvoja kompanije i mog osobnog poslovnog puta. Praktično sam sudjelovao u svim fazama razvoja Atlantic Grupe s distribucijskim počecima u Dalmaciji, preko odgovornosti za ukupno hrvatsko tržište, a nakon toga i nadležnosti za tržišta regije u Atlanticovom sustavu distribucije. Danas je ta uloga još naglašenija jer podrazumijeva širu regiju koja, osim zemalja bivše Jugoslavije, uključuje i Bugarsku, Rumunjsku i Albaniju. Sve to zajedno sa zemljama ZND-a čini u našoj organizaciji Zonu istok za koju sam odgovoran sa svojim timom. U
čavosti spram te akvizicije u slovenskoj javnosti. Kao prvi čovjek tranzicije Droge Kolinske u sustav Atlantic Grupe, možete li pojasniti kako je tekao taj proces? Kod nas interno nije bilo sumnjičavosti, osobito kad smo upoznali menadžment koji je upravljao sjajnim brendovima tadašnje Droge Kolinske. Rezerve određenog dijela slovenske javnosti za nas su predstavljale samo poziv na još veću odgovornost. Mi smo tada već bili kompanija iskusna u preuzimanjima i uspješnim postakvizicijskim procesima, a imali smo ranija iskustva sa skepsom i u Hrvatskoj – i kod akvizicije Cedevite bilo je puno takvih koji nisu vidjeli veliku perspektivu ni u brendu ni u preuzimanju, a danas je prema najnovijem istraživanju agencije Valicon Cedevita treći brend po jakosti u cijeloj regiji. Sam proces pregovora i tran-
“Praktično sam sudjelovao u svim fazama razvoja Atlantic Grupe od sredine devedesetih do danas” međuvremenu sam imao i jedan poseban period koji je u mojoj karijeri donijela i značila integracija Droge Kolinske u sustav Atlantic Grupe. Upravo preuzimanje Droge Kolinske koje je provedeno 2010. godine predstavlja jedan od najvažnijih momenata u razvoju Atlantic Grupe. Mnogo je bilo sumnji-
sakcija preuzimanja Droge Kolinske bili su iznimno profesionalni i transparentni i pripadaju među najefikasnije pothvate u kojima sam sudjelovao, iako je to bilo vrijeme možda i najzategnutijih odnosa između Slovenije i Hrvatske. Sve se, ipak, odvijalo izvan sfere politike i sasvim fokusirano na posao. Proces integracije, medijski manje atraktivan, suštinski je i
važniji u životu projekta, većina akvizicija padne upravo na ovoj stepenici pa sam posebno ponosan na period u kojemu smo uspjeli od dvije kompanije raznih geografija, lokalnih i korporativnih kultura, učiniti jedinstven sustav u kojemu se međusobno uvažavamo i u kojemu sve naše različitosti daju dodanu vrijednost. Dovoljno će vam reći činjenica da je Atlantic, prema opsežnoj anketi koja se radi među zaposlenicima kompanija u Sloveniji, već nekoliko godina dobio nagrade i posebna priznanja za izgradnju korporativne kulture ili kao poslodavac godine. Na to smo jako ponosni.
Srećko Nakić Atlantic Grupa
Kakva je današnja pozicija Droge Kolinske i njenih brendova na slovenskom, regionalnom i međunarodnom tržištu? Atlantic Grupa u svojem portfelju ima niz brendova koji su ne samo tržišni lideri, nego su, poput Cedevite ili Smokija, sinonim za cijelu kategoriju, generici. Ova dva brenda, također, uz Argetu i Cocktu, čine četiri od top 10 brendova u regiji po Valiconovom mjerenju, što vam govori dovoljno o snazi našeg asortimana i emotivnoj vezi koju naši
brendovi imaju s potrošačima. Atlantic Grupa je, s Barcaffeom i Grand kafom vodeći proizvođač kave u regiji s jakim tržišnim pozicijama u svim zemljama u okruženju, pri čemu je Barcaffe uvjerljivo najjači FMCG brend u Sloveniji, dok Argeta osim regije stabilno osvaja tržište Austrije, gdje je s više od 30 posto tržišta vodeća pašteta u Austriji, a sve je jača u Njemačkoj, u skladu s našom strategijom internacionalizacije. Kombinacija distribucijskih znanja i kapaciteta te jakih brendova, koju smo dobili u amalgamu nastalim pripajanjem Droge Kolinske Atlantic Grupi, pokazuje se dobitnom kombinacijom svake godine kad uspoređujemo sve parametre – od prodajnih rezultata, razvoja brendova do korporativne kulture. Od 2015. godine distribucija u Atlantic Grupi organizirana je kroz dvije distribucijske zone - Istok i Zapad. Zašto je napravljena ovakva reorganizacija te koja područja obuhvaćaju navedene zone? Kako bi organizacija poslovanja što adekvatnije odgovarala ciljevima postavljenim u strategiji internacionalizacije (primarno na tržišta zapadne, sjeverne Europe te područje ZND-a), proveli smo stratešku reorganizaciju ukupnog distribucijskog poslovanja, koje je važna poluga rasta i razvoja kako u regiji, tako i na vanjskim tržištima. Stoga su poslovi distribucije na razini Grupe organizirani kroz dvije glavne zone: Zonu istok, koju čine jugoistočna Europa, Baltik i ZND regija, i Zonu zapad, koja obuhvaća središnju i jugozapadnu Europu, nordijske zemlje te sva tržišta u prekomorskim zemljama. Kako ste na čelu distribucijske Zone istok, možete li navesti kako ste zadovoljni dosad postignutim rezultatima u regijama koje obuhvaća?
Došao sam na poznat teritorij među visoko motivirane kolege koji su odreda iznimni poznavatelji tržišta za koja odgovaraju. Zadatak koji smo postavili pred sebe smo ispunili, i to bez obzira na izrazitu krizu na području ZND-a obilježenu slabljenjem rublje i padom kupovne moći. Ostala tržišta su ostvarila rast i svi naši partneri poput Ferrera, Johnson&Johnsona, Unilevera, Raucha, HiPP-a ili Wrigleya su ili na zacrtanim ciljevima ili preko toga, s pogledom na 2017. kao godinu još boljih rezultata. Posebno smo ponosni na poslovanje u HoReCa segmentu, gdje smo ostvarili dvoznamenkasti rast s posebno dobrim rezultatima na Barcaffe espressu i Cedeviti, koja je danas neizostavan dio asortimana svakog ugostiteljskog objekta u regiji. Devetomjesečni rezultati Atlantic Grupe u 2016. godini pokazali su blagi pad prihoda i dobiti. S kojim ste se glavnim izazovima suočavali prošle godine te kako je to utjecalo na cjelogodišnje poslovanje? Blagi pad prihoda od prodaje uvjetovan je u najvećoj mjeri prekidom suradnje s najvećim kupcem privatne robne marke u segmentu Sportske i aktivne prehrane te deprecijacijom ruske rublje i srpskog dinara. Izuzmu li se ovi efekti, prihodi od prodaje u odnosu na isti period lani rasli su oko 5 posto. Dobit iz poslovanja smanjena je u najvećoj mjeri ranije najavljenim značajnim ulaganjima u razvoj distribucije vlastitih brendova u Njemačkoj i Austriji, dok istovremeno gotovo svi poslovni segmenti bilježe značajan rast profitabilnosti. Riječ je, dakle, o koliziji nekoliko faktora, koje smo ukalkulirali u planove i s kojima kao rizicima upravljamo. Onoliko, naravno, koliko je moguće – a kad je riječ o vanjskim okolnostima ili političkim čimbenicima to je uvijek volatilno. Što je obilježilo vaše poslovanje u prošloj godini na domaćem, hrvatskom tržištu? Kako ste zadovoljni ostvarenim rezultatima te koji udio ima Hrvatska u ukupnim prihodima Grupe? Jako smo zadovoljni ukupnim rezultatom poslovanja u vrlo izazovnim uvjetima. Hrvatsko tržište u Atlantic Grupi čini četvrtinu ukupnog prihoda i ostvaruje rast, zahvaljujući povećanju prihoda od prodaje postojećih principala, novim distribucijskim partnerstvima te svakako Veljača 2017. | jatrgovac.hr
41
Intervju rastu prodaje vlastitog asortimana u više kategorija. Najveći rast ostvaruje najmlađi član našeg portfelja - Bakina tajna i jako nas veseli da je hrvatski potrošač tako brzo prepoznao autentičnost i izvrsnost domaćeg ajvara, džema i prirodnih sokova u portfelju ove robne marke. Uz Bakinu tajnu, dvoznamenkastim rastom ističu se i Rauch, Argeta, SAB Miller, Štark, Melem, Philips itd. Kako je na te rezultate utjecalo ulistanje brendova Barcaffe i Argeta na police Konzuma? Koji brendovi iz vašeg portfelja ostvaruju najbolje prodajne rezultate na hrvatskom tržištu? Iznimno smo zadovoljni prodajnim rezultatima koje na policama Konzuma ostvaruju Barcaffe i Argeta, što je potvrda pozicije koju ovi brendovi imaju u košaricama i kućanstvima hrvatskih potrošača, a onda i pozicije koju zaslužuju u trgovinama. Među postojećim principalima rastom se u asortimanu ističu Unilever, Ferrero i Rauch, značajno je rastao prihod od prodaje ljekarničkog lanca Farmacia te prihod od prodaje vlastitih brendova, prvenstveno Argete, Barcaffea, Cedevite i Smokija. Ne treba nikako zanemariti doprinos novih principala, Philipsa i SABMilera. Tvornica Multipower u Novoj Gradišci predstavlja jedno od najvećih greenfield ulaganja u Hrvatsku u proteklim godinama. Kako ste zadovoljni s rezultatima poslovanja ove tvornice? Tom je investicijom zaključen proces objedinjavanja proizvodnje našeg asortimana u vlastitim kapacitetima, a ujedno je tvornica sa svojim stručnim timom realizirana kao jedan od centara ekspertize u segmentu istraživanja i razvoja u području sport-
pomjeranjem gospodarskih trendova. Svjedočimo, primjerice, rastu BDP-a u Hrvatskoj te rekordno niskoj nezaposlenosti i pozitivnim demografskim promjenama u Sloveniji. Nadamo se sličnome i na istoku regije u skorije vrijeme. Naravno da vrlo važna gospodarska grana kao što je turizam u Hrvatskoj može i treba biti još snažniji pokretač pratećih gospodarskih aktivnosti, i ne samo u uslužnoj djelatnosti.
“Najvažniji trend koji se prepoznaje u dobrom dijelu regije je izlazak iz potrošačke depresije” Uz četiri brenda iz proizvodnog portfelja Atlantic Grupe te Orbit kao brend iz portfelja našeg principala imamo ukupno pet među top 10 najjačih regionalnih brendova, što je jedinstvena dobavljačka pozicija koja nam omogućuje kvalitetniji dogovor s našim partnerima kupcima, a njima jednostavniji nastup ka potrošačima kao zajedničkom cilju. Raduje nas da potrošač prepoznaje kvalitetu brendova iz našeg portfelja i spreman je izdvojiti više za proizvode koji nude više, poput Cedevite, Donata, Ferrera, Raucha ili Unilevera jer mu garantiraju vrijednost za investiran novac. Kategorija pašteta zahvaljujući Argeti doživljava potpunu renesansu jer potrošač prepoznaje posebnu recepturu i sadržaj baziran na pravom mesu i prirodnim začinima, što Argetu izdvaja od ostalih pašteta i za posljedicu ima izrazit rast. Imamo li u vidu da je strateška orijentacija Atlantic Grupe okrenuta prema internacionalizaciji poslovanja, možete li obrazložiti koji brendovi imaju najviše potencijala na međunarodnim tržištima?
“Argeta osim regije stabilno osvaja tržište Austrije, gdje je s više od 30 posto tržišta vodeća pašteta” ske prehrane i potreba suvremene prehrane uopće. Jako smo zadovoljni lokacijom, timom i rezultatima koje ostvaruje. Kakvi su aktualni poslovni trendovi u zemljama regije te koji su brendovi regionalno najpotentniji? Najvažniji trend koji se prepoznaje u dobrom dijelu regije je izlazak iz potrošačke depresije uvjetovane pozitivnim 42
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
upravljanja rizicima i otvaranja prostora za rast većim stopama, što je prostor koji je uz zasićenost tržišta i visoke tržišne udjele koje imamo u regiji u našim kategorijama ovdje vrlo ograničen. U tom smislu definirali smo brendove koji imaju najviše internacionalnog potencijala – Argeta, koja se već dokazala u Austriji i Njemačkoj, Donat Mg, kojeg prepoznaju potrošači na istoku i zapadu Europe jednako, Multipower,
Mi danas u regiji ostvarujemo najveći dio prihoda od prodaje, oko 80 posto, a naša je ambicija da značajno unaprijedimo rast internacionalnih tržišta, misleći primarno na zapad i sjever Europe te zemlje ZND-a. Ne zato što podcjenjujemo regiju, naši su brendovi ovdje ono što industrija zove “love marks”, brendovi uz koje potrošače vežu kvaliteta i emocije. Ali želimo proširiti paletu tržišta iz jednostavnog razloga
koji je originalno zapadnoeuropski proizvod, Bakina tajna, kao dragulj asortimana s ajvarom kao temeljnim proizvodom za koji vjerujemo da ima globalni potencijal, i Cedevita spremna za pripremu u bočici, kao napitak sa zaista svježim vitaminima. I na kraju, možemo li istaknuti što predstavlja osnovni fokus poslovanja Atlantic Grupe u 2017. godini kako u Hrvatskoj, tako i na ostalim tržištima? Da zaokružim, proteklu godinu obilježilo je osnivanje vlastitih distribucijskih kompanija u Njemačkoj i Austriji, širenje distribucijskog portfelja na širem regionalnom tržištu te je uspješno provedeno restrukturiranje područja Sportske i aktivne prehrane. Također, imali smo uspješno refinanciranje kojim je Atlantic s EBRD-om i četiri partnerske banke (Erste, Raiffeisen, Sberbank i Unicredit) te Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC) dogovorio povoljnije financijske uvjete kreditnog paketa u vrijednosti od 191,5 milijuna eura uz produljenu ročnost. Imali smo i uspješno izdanje korporativnih obveznica u iznosu od 200 milijuna kuna s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 3,125 posto, a Atlantic Grupa je osvojila i priznanje za najbolje korporativno upravljanje u Hrvatskoj te za transparentnost u odnosima s investitorima. U 2017. godini, na temelju dobro obavljenih priprema, nastavljamo strategiju internacionalizacije, unapređenja proizvodnog asortimana i razvoja distribucijskog poslovanja. Puno prilika za rast ovisi o uvjetima u okruženju koji nisu u sferi našeg utjecaja, ali onoliko koliko jest pokazali smo već 25 godina uzastopce da uvijek isporučimo ono što obećamo.
VeljaÄ?a 2017. | jatrgovac.hr
43
ZLATNA 1.6.2017. Kristalna dvorana hotela The Westin Zagreb Zlatna košarica prestižna je nagrada koju drugu godinu zaredom u šest različitih kategorija dodjeljuje specijalizirani magazin za maloprodaju i FMCG industriju Ja TRGOVAC. Ovo priznanje slavi osobita ostvarenja tvrtki u 2016. godini te ukazuje na najbolje primjere poslovanja i tržišnog uspjeha predstavnika industrije. Svečana dodjela nagrada bit će održana 1. lipnja 2017. u Kristalnoj dvorani hotela The Westin Zagreb.
PRIJAVA
Prijave za izbor šalju se u pisanoj formi na e-mail: prijava@zlatnakosarica.com.hr ili na adresu Ja TRGOVAC, Ilica 1A, 10000 Zagreb. Obrazloženje za osvajanje nagrade trebalo bi sadržavati do 2000 riječi te primjere i dokaze o uspjehu strategija i poslovnih politika. Sve nagrade odnose se na postignuća u 2016. godini te uključuju sve tvrtke sektora maloprodaje, proizvodnje i distribucije robe široke potrošnje. Prijave za izbor potrebno je poslati najkasnije do 30.4.2017.
2017
KOSARICA
KATEGORIJE NAGRADA TRGOVAC GODINE
Ova je nagrada namijenjena maloprodajnim tvrtkama na tržištu robom široke potrošnje u Republici Hrvatskoj. Prijavljeni trgovci trebaju prikazati napredak koji su ostvarili u prethodnoj godini i to u pogledu širenja i unapređenja poslovanja, otvorenja novih radnih mjesta u sklopu novih prodajnih objekata ili novih prodajnih kanala kao i provedenih akvizicija te druge pokazatelje o uspjehu strategija i poslovnih politika koje su donijele rast.
PROIZVOĐAČ GODINE
Nagrada je namijenjena proizvodnoj tvrtki iz FMCG sektora koja je u protekloj godini pokazala najviše u pogledu unaprjeđenja postojećeg poslovanja, odgovaranja na zahtjeve i potražnju tržišta, otvaranja novih poslovnih prilika kroz organski rast i akvizicije, zapošljavanju novih radnika i drugih relevantnih pokazatelja uspješnosti.
PROIZVOD GODINE
Bilo da je riječ o sasvim novom proizvodu, ponovnom lansiranju, novoj formulaciji, ekstenziji brenda/trgovačke marke ili jednostavno o unaprijeđenom pristupu na tržištu, ova nagrada prepoznaje istaknuta ostvarenja FMCG proizvoda u njihovom odgovoru na promjene u maloprodaji i potrebama potrošača.
MALI TRGOVAC GODINE
Otvoreno za segment malih obiteljskih trgovina pri čemu najmanje 50% vlasništva mora biti u rukama obitelji ili menadžmenta trgovine. U prijavi se treba fokusirati na uspjehe ostvarene u 2016. godini, pokazatelje ukupne prodaje i ostvarene neto dobiti, eventualnih planova za otvaranje novih poslovnica te inicijativa koje su usmjerene na unaprjeđenje poslovanja, odnosa s kupcima te vlastitim zaposlenicima.
TEHNOLOŠKI DOBAVLJAČ GODINE
Može biti riječ o mobilnoj aplikaciji ili tradicionalnom softverskom ili hardverskom rješenju. Rješenja mogu biti namijenjena krajnjim potrošačima ili b2b segmentu. Cilj je nagraditi tehnološkog dobavljača (ili razvojni tim u sklopu tvrtke) čije su inovacije u 2016. godini u najvećoj mjeri unaprijedile prodaju, profitabilnost, efikasnost i reputaciju maloprodavača, distributera ili proizvođača u FMCG sektoru.
DRUŠTVENO ODGOVORNA KOMPANIJA GODINE ŽIRI
Odluku o uvrštenju i nagrađivanju za sve kategorije donosi posebno okupljeni panel stručnjaka na temelju dostupnih pokazatelja.
Žiri će tražiti trgovca, distributera ili proizvođača koji se u protekloj godini osobito istaknuo brigom za zajednicu u kojoj posluje. Promatraju se pozitivni aspekti odnosa prema djelatnicima, odgovornosti prema potrošačima i građanima, društveno odgovorne akcije, donacije i drugi oblici humanitarnih aktivnosti, zatim ekološki odgovorni projekti odnosno sve akcije koje imaju za cilj boljitak života društvene zajednice.
www.zlatnakosarica.com.hr
Djeca – Kupovne navike Što si kupuju kad su sami u trgovini Čokolada 19% Slatkiši 18% Slane grickalice 17% Hrana (kolači, sendviči, peciva...) 10% Sokovi 8% Žvakaće gume 7% Sladoled 5% Bomboni 5% Sličice 3% Lizalica 3% Nikada si sam/a ne kupujem 13% Kids' lifestyle monitoring 2015. Izvor: Ipsos
MALI VELIKI POTROŠAČI Djeca najviše konzumiraju kategorije čokolade, ostalih raznih slatkiša te grickalica. Svaki dan ili gotovo svaki dan ove kategorije konzumira 70% djece u dobi od 7 do 14 godina, a na tjednoj bazi postotak malih potrošača ovih kategorija raste do velikih 94%
D
anas svi već jako dobro znamo da su djeca itekako zanimljiva industriji oglašavanja i da su postala vrlo važna ciljna skupina. To se najbolje može potkrijepiti zaključcima do kojih je došao Martin Lindstrom, autor knjige Brand
46
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
Child, koji predviđa da će se potrošnja potaknuta odlukama djece udvostručiti svakih deset godina. Cijeli medijski svijet okrenut djeci (filmovi, crtići i sl.) u uskoj je vezi s proizvodnjom niza proizvoda za djecu - figure likova iz crtića, sličice koje
Učestalost konzumacije slatkiša i grickalica Svaki dan 29% Skoro svaki dan 41% 1 ili 2 puta u tjednu 24% Nekoliko puta mjesečno 5% Ne mogu procijeniti 1% Kids' lifestyle monitoring 2015. Izvor: Ipsos
treba skupljati, ali i torbe, pernice, majice, tenisice itd. Danas postoje primjeri da televizijske kuće kupuju crtiće ovisno o tome koje igračke s likovima iz crtića postoje u dućanu. Navodno je i George Lucas jednom prilikom izjavio da on nije redatelj, nego proizvođač igračaka. Djeca su nam važna kao potrošači: udio DJECE - Imaju sve više novca; u dobi do 14 - Utječu na obiteljsku GODINA potrošnju; Važan im je imidž u ukupnoj proizvoda i brendovi; POPULACIJI - Postavljaju trendove Hrvatske koje slijede vršnjaci, a i odrasli;
15%
- Intenzivno konzumiraju pojedine medijske sadržaje; - Stavovi formirani u ovoj dobi utječu na njihove stavove i potrošačke navike u odrasloj dobi; - Oni čine oko 15% ukupne populacije: u Hrvatskoj ima oko 650.000 djece u dobi do 14 godina.
NAJTRAŽENIJI PROIZVODI Prema podacima Ipsosovog Kids' lifestyle Monitoring istraživanja iz studenog 2015., većina djece u dobi od 7 do 14 godina barem ponekad ide s roditeljima ili drugim odraslim osobama u trgovinu. Tek njih 2% navodi da nikad ne kupuje u društvu odraslih. Tijekom kupovine s odraslima Što traže kad su s roditeljima u trgovini Ukupno
7-10 godina
11-14 godina
18% 17% 14% 7% 7% 6%
18% 16% 12% 6% 12% 5%
18% 18% 16% 7% 2% 6%
Hrana (kolači, sendviči, peciva...)
5%
5%
5%
Bomboni
4%
5%
2%
Čokolada Slatkiši Slane grickalice Sokovi Igračke Žvakaće gume
Nikada ne tražim roditelje da mi nešto kupe Ne idem s odraslima u trgovinu
10% 2%
Kids' lifestyle monitoring 2015.
7% 1%
13% 2%
Statistički značajna razlika Izvor: Ipsos
djeca često traže da im se nešto kupi. Najtraženiji su slatkiši općenito, ali posebno čokolada, koju podjednako traže i mlađa i starija djeca – njih 18%. Uz navedene slatkiše, djeca također rado traže i razne slane grickalice, ali i sokove. Među pet najtraženijih proizvoda nalaze se i igračke koje prvenstveno traže djeca od 7 do 10 godina. Djeca se slično ponašaju kada su sama u
Etika u istraživanjima s djecom
I
ipsos Hrvatska od 2006. godine jednom godišnje provodi sindicirano istraživanje Kids' lifestyle monitoring na populaciji djece u dobi od 7 do 14 godina. Anketiranje se provodi metodom osobnog intervjua u kućanstvu. Uzorak je nacionalno reprezentativan prema spolu, dobi, veličini naselja i regiji te broji ukupno 500 djece po valu. Zadnji val ovog istraživanja proveden je u prosincu 2016. godine. Istraživanja koja se provode na uzorku djece i mladih moraju strogo slijediti propisana etička načela. Agencija Ipsos u ovom istraživanju strogo slijedi pravila koja propisuje ESOMAR (Europsko udruženje za marketinška istraživanja) te Etički kodeks istraživanja s djecom koje je 2003. izradilo Vijeće za djecu (savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske).
Opći uvjeti koje treba zadovoljiti u istraživanjima s djecom: - U istraživanju mora biti zaštićena dobrobit djeteta. Istraživanja koja se provode na uzorku djece ne smiju ni na koji način štetno utjecati na dijete. - Prilikom provođenja istraživanja konstantno treba imati na umu zrelost djeteta i mogućnost za sudjelovanje u istraživanju, odnosno biti svjestan ograničenja istraživanja koja postoje zbog djetetove dobi. - U slučaju djece stare 7 do 14 godina potrebno je tražiti pristanak roditelja (zakonskog skrbnika) za sudjelovanje djeteta u istraživanju. - Dijete mora i samo pristati na sudjelovanje u istraživanju. - U istraživanju moraju sudjelovati posebno educirani anketari.
trgovini. Tako se na vrhu liste proizvoda koje si djeca kupuju kada su sami u trgovini nalazi čokolada, ostali razni slatkiši te slane grickalice. Time smo potvrdili kako su slatkiši i grickalice djeci najpoželjnija kategorija robe široke potrošnje. Osim što najradije svoj novac troše na tu kategoriju, rado ju i konzumiraju. Prema podacima iz 2015., ukupno 29% djece u dobi od 7 do 14 godina konzumira slatkiše i/ili grickalice svaki dan, a dodatnih 41% gotovo svaki dan, što ukupno čini veliku brojku gotovo svakodnevnih konzumenata slatkiša i grickalica. Promatramo li tjednu konzumaciju, gotovo sva djeca (94%) konzumiraju slatkiše i/ ili grickalice na tjednoj bazi. Unutar ove kategorije nema nikakvih razlika u konzumaciji s obzirom na spol i dob djeteta. Irena Čorko irena.corko@ipsos.com Senior Research Executive
Ipsos Veljača 2017. | jatrgovac.hr
47
Strategija poslovanja
VAŽNO JE PODIĆI KOMPETENCIJE U NABAVI
Iako oko polovice poduzeća potiče opću edukaciju svojih djelatnika u nabavi, njih svega 3,6% se odlučuje na business coaching, odnosno individualni rad s vanjskim konzultantom
današnjem poslovnom okruženju promišljanje poduzeća. Više nije dovoljno samo promjene se događaju izuzetno prikupiti tri ponude i izabrati najpovoljniju. Sve brzo. Mijenja se tržište, mijenjaju je više prepoznata važnost nabave kao strateške se navike i potrebe kupaca, funkcije i to ne samo kod velikih poduzeća, odnosno klijenata, tehnologiveć i kod malih i srednje velikih. To znači ja je sve zastupljenija u svausklađivanje strategije nabave sa stratePODUZEĆA kodnevnom radu, a mijenja gijom poduzeća i strategijama ostalih je popunilo se i naša konkurencija. Samim time proposlovnih funkcija. Potrebno je pozimjene su nužne u svakom poduzeću. Kako anketni upitnik o cioniranje nabave na istu razinu kao i bi poduzeće moglo adekvatno odgovoriti kompetencijama prodaje i proizvodnje, bez obzira na to na sve izazove koji se javljaju u svakodnevima li poduzeće dva ili deset djelatnika djelatnika u nom radu, izuzetno su važne kompetencije u nabavi, te je pritom nužno korištenje NABAVI djelatnika, odnosno onih koji promjene trebaju modernih alata u operativnom radu, definisprovesti i u njih vjerovati. ranje KPI-eva, prepoznavanje rizika u nabavi Nabava kao jedna od ključnih djelatnosti u i upravljanje njima kao i međusobno kvalitetno poduzeću sve više postaje involvirana u strateško komuniciranje. Kompetencije djelatnika u nabavi
56
48
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
igraju izuzetno važnu ulogu u tom procesu. No koliko stvarno radimo na poboljšanju kompetencija naših nabavnih djelatnika?
ISTRAŽIVANJE O FUNKCIJI NABAVE U periodu od 6. do 23. prosinca 2016. tvrtka Cronata d.o.o. provela je istraživanje o kompetencijama djelatnika u nabavi sa svrhom unaprjeđenja nabavne djelatnosti i djelatnika u nabavi. Cilj istraživanja je bio prikupljanje podataka o kompetencijama djelatnika u odjelima nabave u poduzećima na području Republike Hrvatske. Ukupno 56 poduzeća je ispravno popunilo anketni upitnik te su njihovi odgovori obrađeni i detaljno analizirani. Od toga su većinom poduzeća u privatnom vlasništvu (85,7%), a tek manji broj ispitanika dolazi iz javnih poduzeća. Gotovo podjednako su zastupljena velika poduzeća s više od 250 zaposlenih (28,6%) i poduzeća u kojima je između 151 i 250 zaposlenih (32,1%), nešto manje je poduzeća koja zapošljavaju između 51 i 150 zaposlenih (23,2%), dok je najmanje bilo poduzeća koja imaju između šest i 50 zaposlenih (16,1%). U pravilu se promatrana poduzeća bave proizvodnom djelatnošću (66,1%), uslužnom (21,4%), dok su poduzeća koja se bave trgovinom zastupljena u najmanjem omjeru (12,5%). Možemo zaključiti da su upitnik popunjavala podjednako i velika, srednja i mala poduzeća pretežito u privatnom vlasništvu koja se uglavnom bave proizvodnjom. To ne čudi budući da je nabava u takvim poduzećima prepoznata kao funkcija, odnosno djelatnost koja je važna za uspješnost samog poduzeća. Upitnik su u pravilu popunjavali voditelji odnosno direktori nabave (48,2%), a u nešto manjem dijelu ostali djelatnici u nabavi (23,2%), te djelatnici ostalih odjela (19,6%). Njihovo iskustvo rada u nabavi je do pet godina kod 42,9% ispitanika, dok 32,1% ispitanika u tom segmentu radi do 15 godina. Prosječni odjel nabave ima između dva i pet zaposlenika (66,1% ispitanika) s pretežito ekonomskom naobrazbom (62,5% ispitanika). Gledano po školskoj spremi, uglavnom se radi o VŠS i VSS (čak 71,4%). STAVOVI O EDUKACIJI U drugom dijelu upitnika pokušali smo dobiti informaciju koja se odnosi na stav prema edukacijama djelatnika u nabavi. Naime, važno je istaknuti da 50% ispitanika potiče edukaciju svojih djelatnika u nabavi. Primarno se to odnosi na edukacije iz područja javne nabave, na tečajeve stranih jezika, informatičku pismenost te osnovne komunikacijske i prezentacijske vještine. Što se tiče specijalističkih znanja, ispitanici su izrazili potrebu za jačanjem vještina iz područja operativne nabave, upravljanja dobavljačima, strateške nabave, izvještavanja i praćenja učinkovitosti nabave, prepoznavanja i kontrole rizika u nabavi i sl. Najčešće se takva vrsta znanja u poduzećima koja su ispunjavala upitnik prenose sa starijih
Nabava kao jedna od ključnih djelatnosti u poduzeću sve više postaje involvirana u strateško promišljanje poslovanja Čak 23,2% ispitanih poduzeća smatra da nabava nema vremena za edukaciju, a 16,1% da ne postoji inicijativa od strane nabave za edukacijom
kolega na mlađe (35,7%), dok manji dio odlazi na vanjske edukacije ili organizira edukacije unutar svog poduzeća. Tek se 3,6% poduzeća odlučuje na business coaching, odnosno individualni rad s vanjskim konzultantom. Zašto je tomu tako poduzeća kao razlog navode neadekvatnu ponudu edukacija za nabavu i to upravo specijalističkih znanja (33,9%), dok 26,8% poduzeća smatra da je razlog nedostatak financijskih sredstava. Čak 23,2% ispitanika smatra da nabava nema vremena za edukaciju, a 16,1% da ne postoji inicijativa od strane nabave za edukacijom.
NABAVNA AKADEMIJA Moram priznati da me odgovori i nisu previše iznenadili. Budući da se više od 20 godina bavim nabavom, stav oko potrebe za edukacijom i načinom prenošenja znanja i dalje je isti. Naime, iako je mentorstvo od strane starijih kolega dobro i korisno, ipak je potrebno pratiti i suvremene trendove. U vrijeme interneta, informacije su vrlo dostupne. Postoje specijalizirani portali, udruženja, instituti koji se bave nabavom, novitetima, metodama, tehnikama i alatima koji se razvijaju u cilju unaprjeđenja nabave i zadovoljavanja potreba krajnjih korisnika i kupaca. No rijetki su oni koji uz svoj svakodnevni posao u nabavi, imaju volje, želje i elana za istraživanjem noviteta te njihovu implementaciju u poduzeće u kojem rade. Zbog svih gore navedenih razloga odlučila sam se pokrenuti Nabavnu akademiju koja je kreirana upravo prema zahtjevima i potrebama tržišta. I kroz svoj konzultantski posao dobila sam podršku od strane svojih klijenata za ovakvim oblikom edukacije. Program Nabavne akademije obuhvaća tri modula: operativnu i stratešku nabavu te kontinuirana poboljšanja u nabavi. Kroz te module polaznici će naučiti kako planirati nabavu i troškove, kako izgleda proces naručivanja, praćenja te planiranja zaliha i potreba, koji su ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) te koji su izvještaji i praćenja važna za učinkovitost nabave. U sklopu poduke o strateškoj nabavi govorit će se, među ostalim, o nabavnim kategorijama, odnosima s dobavljačima te upravljanju rizicima. Kontinuirana poboljšavanja u nabavi dat će nam smjernice kako procese stalno nadograđivati i poboljšavati, a sve u cilju povećanja profita, ostvarenja ušteda i najvažnije zadovoljavanja potreba krajnjih kupaca odnosno korisnika.
Nataša Cikač
Cronata
natasa@cronata.hr
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
49
Logistika - Vijesti SYSTEM ALLIANCE EUROPE BILJEŽI RAST U 2016.
E
uropska kooperacija za prijevoz zbirnog tereta System Alliance Europe prošle je godine transportirala ukupno 4,04 milijuna pošiljki, što je 3,37 posto više nego u 2015. godini. Tonaža je prošle godine iznosila 1.602 milijuna tona. “I dalje se može primijetiti trend manje kilaže po pošiljci. Naš cilj od 4,1 milijun pošiljki nismo uspjeli potpuno ispuniti, ali je to ipak bila uspješna godina za kooperaciju”, navodi Uwe Meyer, direktor agencije System Alliance Europe. “Za ovu godinu zbog otkazivanja Rabena u Njemačkoj i Poljskoj računamo s nešto više od 4 milijuna pošiljki”, nastavlja Meyer. Trenutačno kooperacija obuhvaća 61 partnera koji su zastupljeni u 32 europske zemlje sa 195 poslovnih jedinica, a jedan od članova je i Gebrüder Weiss koji aktivno doprinosi rastu broja pošiljaka kroz vlastitu i partnersku distribucijsku mrežu diljem Europe.
VIŠE OD TISUĆU NOVIH KAMIONA
Ugovorna logistika
U
2016. godini u Hrvatskoj je registrirano 1.234 novih kamiona, što je prvi put nakon 2008. da je prodano više od tisuću vozila. U odnosu na 2015. godinu kada je prodano 900 kamiona (najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona) to je rast od 37%. U isto vrijeme je rastao i uvoz rabljenih kamiona kojih je u 2016. godini registrirano 2.261 odnosno gotovo dvostruko više nego novih. Unatoč znatno većem broju rabljenih vozila, odnos novih i rabljenih je ipak povoljniji nego prijašnjih godina. Također, u 2016. godini je registrirano i 126 novih autobusa te 8.407 lakih gospodarskih vozila.
KUEHNE + NAGEL NOVI LOGISTIČAR METROA
K
PROMO
uehne + Nagel, jedan od vodećih logističara u svijetu, i Metro Cash & Carry, vodeća međunarodna veleprodajna tvrtka, sklopili su petogodišnji ugovor o suradnji za ugovornu logistiku s početkom u siječnju 2017. godine. Asortiman i sve specifičnosti vezane uz tokove proizvoda Metroa prema profesionalnim kupcima, Kuehne + Nagel će objediniti pod jednim krovom. Sveobuhvatni paket usluga uključuje skladištenje robe u više temperaturno kontroliranih zona, kontrolu kvalitete, preuzimanje
50
robe od dobavljača, pretovar robe na platformi Kuehne + Nagela te pripremu i konsolidaciju robe za veleprodajne centre Metroa te kupce unutar HoReCa kanala. “Drago nam je zbog ulaska u dugoročno partnerstvo s Metro Cash & Carryjem u Hrvatskoj, čime potvrđujemo stručnost u pružanju dediciranih logističkih rješenja. Našim inovativnim uslugama za skladištenje i distribuciju možemo dati svoj doprinos unaprjeđenju lanca opskrbe Metroa”, napominje Renata Čirjak, direktorica Kuehne + Nagel Hrvatske.
Paketi iz Pošte u Poštu Od studenog 2016. Hrvatska pošta nudi svojim korisnicima novu opciju pri slanju paketa. Pošiljatelji paketa sada mogu odabrati opciju slanja paketa iz poštanskog ureda u poštanski ured po odabiru. Uštede za pošiljatelje paketa su značajne, a primatelji će obavijest o prispijeću paketa dobivati putem SMS-a. Novost za sve pošiljatelje paketa je da od sada mogu pakete poslati u poštanski ured koji odaberu iz ponuđene mreže od gotovo 870 ureda. Opcija slanja paketa
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
iz poštanskog ureda u poštanski ured donosi značajne uštede za sve pošiljatelje. Pošiljatelj će tako za pakete mase do 2 kg izdvojiti 18 kuna pri slanju u odabrani poštanski ured, za pakete mase do 5 kg cijena je 20 kuna, paketi do 10 kg šalju se po cijeni od 23 kune, paketi mase do 15 kg po cijeni od 30 kuna te paketi mase do 20 kg za 33 kune. Pošiljke poslane ovom opcijom korisnici će moći pratiti putem track&trace sustava Hrvatske pošte dostupnog na www.posta.hr.
Sredstva za pranje posuđa
0
va analiza obuhvaća kategorije sredstava za ručno pranje posuđa i sredstava za strojno pranje posuđa te se odnosi na razdoblje studeni 2015. – listopad 2016. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Kategorija sredstava za ručno pranje posuđa uključuje proizvode koji se koriste isključivo za ručno pranje posuđa koji su najčešće u tekućem stanju. Kategorija sredstava za strojno pranje posuđa uključuje praškaste i tekuće deterdžente, tablete, ali i dodatke strojnom pranju, poput soli, sredstva za sjaj, sredstva za čišćenje perilice te osvježivače za perilice. Sredstva za čišćenje te ostale vrste deterdženata nisu uključeni u ove kategorije. Vodeći proizvođači (s glavnim pripadajućim robnim markama) prema vrijednosnom udjelu u kategoriji deterdženata za ručno pranje posuđa u zadnjih godinu dana su (abecednim redom): Henkel (Pur), Labud (Čarli), Procter & Gamble (Jar), Saponia (Likvi) te Violeta (Teta Violeta). Trgovačke robne marke čine 7% vrijednosnog udjela u kategoriji. Vodeći proizvođači u kategoriji sredstava za strojno pranje posuđa (s glavnim pripadajućim robnim markama) prema vrijednosnom udjelu u zadnjih godinu dana su (abecednim redom): Henkel (Somat), Procter & Gamble (Jar), Reckitt Benckiser (Fini-
52
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
RUČNI MINUS, STROJNI PLUS Pogledamo li rezultate prodaje, vidimo da su trendovi za dvije promatrane kategorije ponešto različiti pa tako sredstva za ručno pranje posuđa u razdoblju studeni 2015. – listopad 2016. obitavaju u negativnom području, dok su sredstva za automatsko pranje posuđa ipak u blagoj pozitivi
197,9
sh) te Saponia rezultate pro(Likvi). daje, koji ne Trgovačmilijuna kuna uključuju ke robne veleprovrijednosna marke dajne prodaja sredstava trgovine, ostvaruju 20% instituza RUČNO i vrijedcionalnu STROJNO nosnog prodaju, pranje udjela u specikategoriji. jalizirane posuđa Pogledamo li prodavaonice,
Cash&Carry i diskontne trgovine (Lidl), vidimo da su trendovi za dvije promatrane kategorije ponešto različiti pa tako sredstva za ručno pranje posuđa u razdoblju studeni 2015. – listopad 2016. obitavaju u negativnom području, dok su sredstva za automatsko pranje posuđa ipak u pozitivi.
ANALIZA KATEGORIJE Podjela prema mirisu (količinska prodaja) studeni 2015. - listopad 2016. Limun 40% Jabuka 19% Kamilica 6% Aloe vera 6% Jabuka i limun 4% Naranča 3% Čajevac i metvica 3% Bez mirisa 2% Zelena jabuka 2% Nar 2% Ostali 12% Izvor: Nielsen
PRODAJNI POKAZATELJI Sredstva za ručno pranje posuđa u spomenutom su godišnjem periodu ostvarila količinsku prodaju od gotovo 8,5 milijuna litara, što SREDSTVA ZA RUČNO PRANJE POSUĐA
je 4,1% manje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Vrijednosna prodaja istodobno je pala za 3,2%, na ukupno nešto više od 109 milijuna kuna. Kroz supermarkete se realizira trećina količinske prodaje (33%), a slijede ih hipermarketi s 22%, velike trgovine mješovitom robom sa 17% i srednje trgovine mješovitom robom s 14% udjela. Na začelju su drogerije s 8% te male trgovine mješovitom robom sa 6% volumena prodaje. Podjela prema mirisu pokazuje da je limun najpopularniji s ukupno 40% količinske prodaje, a na drugom je mjestu jabuka s upola manjim udjelom (19%). Svi ostali mirisi zauzimaju znatno manje udjele pa ćemo ih samo redom navesti: kamilica (6%), aloe vera (6%), jabuka i limun (4%), naranča (3%), čajevac i metvica (3%), bez mirisa (2%), zelena jabuka (2%), nar (2%), a na sve ostale studeni ‘15. listopad ‘16.
% promjena u odnosu na godinu prije
Količinska prodaja (L)
8.477.500
-4,1
Vrijednosna prodaja (HRK)
109.044.600
-3,2 Izvor: Nielsen
Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 8 6 14
Drogerije Male trgovine mješovitom robom
17
Srednje trgovine mješovitom robom
(0 - 40 m²)
(41 - 100 m²)
33
Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m²)
Supermarketi (301 - 2500 m²)
Hipermarketi
22
studeni 2015. - listopad 2016.
(2501 m² +)
Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) Drogerije Male trgovine mješovitom robom
35
(0 - 40 m²)
Srednje trgovine mješovitom robom
1 4 7
(41 - 100 m²)
Velike trgovine mješovitom robom
26
(101 - 300 m²)
Supermarketi (301 - 2500 m²)
Hipermarketi (2501 m² +)
26
studeni 2015. - listopad 2016.
Izvor: Nielsen
SREDSTVA ZA STROJNO PRANJE POSUĐA
studeni ‘15. listopad ‘16.
% promjena u odnosu na godinu prije
Količinska prodaja (kg)
2.784.700
+1,2
Vrijednosna prodaja (HRK)
88.845.500
+1,0
mirise odlazi 12% prodanih količina. Sredstva za strojno pranje posuđa bilježe blagi rast i vrijednosno i količinski. U promatranom periodu količinska je prodaja porasla za 1,2%, na ukupno 2,8 milijuna kilograma, dok je vrijednosna prodaja u isto vrijeme rasla tek nešto manjih 1% do ostvarenog iznosa od 88,9 milijuna kuna. Prodaja po maloprodajnim kanalima dosta je drugačije strukturirana negoli je to slučaj kod sredstava za ručno pranje posuđa. Naime, ovdje su vodeći format drogerije s 35% količinskog udjela, a po 26% imaju supermarketi i hipermarketi. Ostatak udjela raspoređen je između velikih (7%), srednjih (4%) i malih trgovina mješovitom robom (1%). Sol za smanjivanje tvrdoće vode s 44% udjela u količinskoj prodaji vodeći je proizvod kada ova sredstva dijelimo prema funkciji, a
Podjela prema funkciji (količinska prodaja) studeni 2015. - listopad 2016. Sol za smanjivanje tvrdoće vode 44% Deterdženti u tabletama 39% Tekućina za ispiranje 8% Deterdženti u gelu 4% Ostali deterdženti (prašci, kapsule) 3% Ostali dodaci za strojno pranje 2% Izvor: Nielsen
odmah iza njih dolaze deterdženti u tabletama s 39% udjela. Daleko iza nalaze se tekućina za ispiranje (8%), deterdženti u gelu (4%), ostali deterdženti (prašci, kapsule) koji imaju 3% te ostali dodaci za strojno pranje s 2% udjela. Vinka Suhin vinka.suhin@nielsen.com Junior Client Executive
Nielsen Veljača 2017. | jatrgovac.hr
53
Sredstva za ručno pranje posuđa – Promometar
RAST PROMOTIVNE I PAD UKUPNE PRODAJE Porast promotivnog pritiska nije imao pozitivan utjecaj na kategoriju koja je u padu 3 pp vrijednosno te 5 pp količinski u odnosu na 2015. godinu. Od top 5 proizvođača samo jedan ne bilježi ovakav trend (rast promotivne prodaje i pad ukupne prodaje)
U
okviru droproizvođača samo jedan ne nosu na 2015. godinu, snižavagerijskih bilježi ovakav trend (rast nje redovne cijene na pojedinim kategorija, promotivne prodaje i brendovima dovelo je i do niže sredstva pad ukupne prodaje). akcijske cijene. Ovakve aktivza ručno U ovom slučaju, ponosti dovele su do atraktivnije udio vrijednosne zitivan utjecaj na rast cijene brendiranih proizvoda pranje posuđa ukupne prodaje imalo nauštrb privatnih trgovačkih prodaje koja spadaju u kategorije koje je smanjivanje kratmarki te pada ukupne prodaje se odvija kroz ćemo nešto rjeđe naći na kotrajnih promotivnih kategorije. Osim cjenovnih akPROMOCIJE promotivnoj akciji. Dok je aktivnosti te spuštanje cija, u manjem su obujmu priprosjek vrijednosne prodaje redovne cijene na odabrasutne promocije kroz specijalna koja se odvija kroz promocije nim proizvodima. pakiranja, a najčešće su duo-paza drogerijske kategorije 50%, Najučestaliji oblik promotivkiranja uz komunikaciju "super kod sredstava za ručno pranje ne aktivnosti su jednostavne ponuda" ili "super cijena". posuđa taj udio iznosi 38%. cjenovne akcije pri kojima će Dijana Knežević Osim toga, porast promotivkupac vodeće brendove unutar dijana.knezevic@nielsen.com nog pritiska ove kategorije u kategorije pronaći na prosječSales Effectiveness Senior Consultant 2016. godini u odnosu na nom popustu od 25%. Iako prethodnu iznosi svega većina brendova nije mijenjala 2 postotna poena postotnu dubinu popusta u od(pp). Za usporedbu, promotivni pritisak Kompozicija količinske prodaje prema veličini pakiranja, 2016. kategorija za osobnu Prodaja kroz specijalna pakiranja Prodaja uz cjenovne akcije Redovna prodaja njegu i higijenu u pora1% 2% 4% stu je za 5-11 pp. Porast 26% promotivnog pritiska 39% 39% 37% nije imao pozitivan 51% utjecaj na kategoriju koja je, u promatranom kanalu, u padu 3 pp vrijednosno 74% te 5 pp količinski u 60% 60% 59% 49% odnosu na 2015. godinu. Od top 5
38%
Nielsen
ukupno sredstva za ručno pranje posuđa
do 501 ml
501 - 1.000 ml
1.001 - 2.000 ml
više od 2.000 ml
*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te specijalna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom itd. Izvor: Nielsen Promo Pressure
54
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
VeljaÄ?a 2017. | jatrgovac.hr
55
Sredstva za ručno pranje posuđa – Trendovi i brendovi
NEKA JE KVALITETNO I POUZDANO
zatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u 2016. godini.
POGLED IZNUTRA U populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine ukupno 72% ispitanika bar ponekad koristi kategoriju sredstava za ručno pranje posuđa. Za oko 43% korisnika kategorije jako je važan brend prilikom odabira iz čega se može zaključiti da relativno lako prelaze s jednog na drugi Velikih korisnika Veliki korisnici kategorije sredstava za ručno pranje posuđa prilikom brend. kategorije koji ju koriste kupovine vode se prvenstveno osobinama proizvoda koje odabiru jednom ili više puta dnevno prvenstveno na temelju njihove kvalitete ili pouzdanosti u populaciji Hrvatske je 51%. Umjerenih korisnika (koriste kategoriju 4-6 puta tjedno) je 8%, a malih korisnika (koriste kategoriju 2-3 puta tjedno i rjeđe) ima 13%. Veliki korisnici ove kategorije češće od prosjeka populacije su žene koje žive u kućanstvima s primanjima do 3.000 kn. Veliki korisnici kategorije sredstava za ručno pranje posuđa prilikom kupovine vode se prvenstveno osobinama proizvoda. Proizvode se odabire prvenstveno na temelju kvalitete ili pouzdanosti. U središtu životnih ciljeva im je obiteljska harmonija. Vole kuhati i pripremati obroke te isprobavati nove prehrambene proizvode na tržištu. Za oko 3/4 velikih korisnika bitan je ugodan ovaj posao olakšati i ukloniti rija kombinirajući miris sredstva za mrlje i masnoće uz što manje pritom tržišne pranje posuđa, akon ukufizičkog napora. U okviru indikatore s a ništa manje sno skuhaBRANDpuls istraživanja različitim nije važan ni nog obroka kontinuirano se prate marke- tipovima utjecaj koji udio korisnika i uživanja u tinški pokazatelji uspjeha za podataka sredstvo kategorije kojima ima na hrani uvijek kategoriju sredstava za ručno kao što su nam ostaje pranje posuđa i brendove demokožu ruku je JAKO VAŽAN prljavo pounutar nje. BRANDpuls je grafija, prilikom BREND suđe. Ovaj dio nikome nije alat za brend i marketing ma- psihograpranja. Čak prilikom drag pa se proizvođači srednagement koji nudi detaljnu fija, kupov85% velikih odabira stava za pranje posuđa uveanalizu tržišta i dubinsku ne navike i korisnika tvrdi like trude kako bi proizveli analizu potrošača na velikom korištenje medija. da im je najvažšto efikasnije sredstvo koje će broju proizvodnih kategoMarketinški pokanije da je sredstvo za
N 56
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
43%
pranje posuđa učinkovito protiv masnoće, dok ih oko 50% preferira veća pakiranja.
BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja ("usage"), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnici brenda su isti konzumirali u posljednjih šest mjeseci. Među velikim korisnicima sredstava za ručno pranje posuđa najviše je korisnika Jara. Na drugom mjestu se
BRENDOVI U KATEGORIJI Osim općenitog praćenja kategorije sredstava za ručno pranje posuđa unutar BRANDscore - TOP 3 brenda u kategoriji "Sredstva za ručno pranje posuđa", 2016. (veliki korisnici) BREND
BRANDscore
Jar
78
Čarli
68
Likvi
57
BRANDpiramide - TOP 3 brenda u kategoriji "Sredstva za ručno pranje posuđa", 2016. (veliki korisnici) Izvor: Ipsos 19%
Lojalnost
18%
54,7% 34%
54,7%
Primarno korištenje
33%
Razmatranje
53%
62%
Korištenje
92%
73,9% 44%
62% 89%
90,8% Prepoznavanje
33%
55%
88%
45,9%
82,5%
69,5% Iskustvo
15%
46%
61%
40,3%
59,6%
85,7%
69,5%
97%
27%
52%
85,7%
6% 39,5%
64%
64%
89%
11%
54,3% 82%
92%
85,5%
97%
97%
96%
Jar
Čarli
Likvi
Korisnici kategorije "Sredstva za ručno pranje posuđa", 2016. VELIKI 51%
KORISNICI KATEGORIJE 72% UMJERENI 8%
MALI 13% Izvor: Ipsos
nalazi Čarli, a na trećem Likvi. U okviru BRANDpulsa također uspoređujemo brendove na tržištu prema njihovoj snazi. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.) dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa
potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. Na prvom mjestu BRANDscore ljestvice među velikim potrošačima kategorije također se nalazi Jar. Svoju poziciju može zahvaliti visokim vrijednostima koje je postigao na svim brend indikatorima. I ovdje je na drugom mjestu Čarli, a slijedi ga Likvi. Karla Kovač karla.kovac@ipsos.com Research Executive
Ipsos
Anketa
Svakodnevno, strojno i vjerno Tri pokazatelja osobito upadaju u oko. Prvo je podatak da više od 70% građana pere posuđe svaki dan, drugo da je strojno pranje premašilo ručno prema broju korisnika, a treće je visok stupanj vjernosti jer gotovo polovica korisnika uvijek kupuje isti brend deterdženta za pranje posuđa. Velika većina građana posuđe pere svakodnevno. Naime, čak 71,2% ispitanih navodi kako je ova aktivnost na dnevnome redu u njihovom kućanstvu baš svaki dan. Da posuđe peru samo po potrebi kaže 13,9% anketiranih građana, a po 7,4% udjela imaju dva preostala odgovora: posuđe perem nekoliko puta tjedno i osobno ne perem posuđe. Strojno pranje posuđa bilježi natpolovično korištenje pri čemu 5,2% ispitanih ističe da za pranje posuđa koriste samo perilicu posuđa, a dodatnih 51,1% kombinira strojno i ručno pranje. Isključivo ručno pranje posuđa, pak, prisutno je kod 43,8% ispitanih građana. Limun je daleko najpopularnija mirisna aroma deterdženata za ručno pranje posuđa koju preferira gotovo polovica korisnika (48%), a potom dolazi miris jabuke s 28,9% udjela. Ostale mirisne arome značajno su manje popularne - aloe vera ima 10,9%, lavanda 4,3%, kamilica 3,3%, a ostale arome 4,7% udjela. Kada je riječ o vrsti deterdženta koja se koristi pri strojnom pranju posuđa, sasvim očekivano najprisutnije su tablete koje koristi 84,1% ispitanika. Tekući deterdžent (gel) je izbor za 10,1% sudionika ankete, a prašak za njih 5,9%. I na kraju, vjernost brendu. Upitali smo građane jesu li vjerni određenom brendu ili kupuju deterdžent koji je u tom trenutku na akciji. Rezultati su pokazali da se natpolovična većina kupaca (53,8%) pri nabavci ovih proizvoda ravna njihovom cijenom kupujući one deterdžente koji su u tom trenutku dostupni po sniženoj cijeni, dok preostalih 46,2% lojalnih kupaca uvijek kupuje isti brend. Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom studenog 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
57
Sredstva za pranje posuđa – Kupovne navike
JEDNO PITANJE A BROJNE MOGUĆNOSTI Čak 87% kupaca sredstava za perilicu posuđa kupuje i sredstva za ručno pranje posuđa, što ide u prilog hipotezi prema kojoj korisnici perilice posuđa često posežu za ručnim pranjem posuđa kao dodatnim pranjem koje prethodi strojnom pranju, čime se otvaraju brojna pitanja za proizvođače sredstava za perilicu posuđa, ali i kreiraju mogućnosti onome koji ponudi proizvod koji neće zahtijevati ručno pretpranje
P
rema podacima GfK Panela kućanstava 95% kućanstava u Hrvatskoj kupuje sredstva za pranje posuđa. Iako je penetracija sredstava za ručno pranje triput veća u odnosu na sredstva za perilicu posuđa, vrijednosno su se ova dva segmenta gotovo izjednačila. Svako četvrto kućanstvo kupuje i sredstva za perilicu i sredstva za ručno pranje po-
suđa, a upravo su oni veliki potrošači jer generiraju čak 54% vrijednosti ukupne kategorije sredstava za pranje posuđa. Međutim, najvažniji uvid u kupovno ponašanje krije se iza činjenice da čak 87% kupaca sredstava za perilicu posuđa kupuje i sredstva za ručno pranje posuđa, što ide u prilog hipotezi prema kojoj korisnici perilice posuđa često posežu za ručnim pranjem posuđa kao dodatnim pranjem koje prethodi strojnom pranju.
INDEKS PROMJENE PENETRACIJE KOD SREDSTAVA ZA PERILICU POSUĐA (LISTOPAD 2015. – RUJAN 2016. VS. LISTOPAD 2014. – RUJAN 2015.)
95%
INDEKS PROMJENE PENETRACIJE KOD SREDSTAVA ZA RUČNO PRANJE POSUĐA (LISTOPAD 2015. – RUJAN 2016. VS. LISTOPAD 2014. – RUJAN 2015.) RUČNO PRANJE
Indeks promjene penetracije
SREDSTVA ZA PERILICU
Indeks promjene penetracije
Pur
95
Somat
115
Čarli
106
Jar
180
Jar
99
Finish
108
Likvi
89
Likvi
99
Teta Violeta
604
Denk Mit
91
Denk Mit
81
W5
87
Konzum TM
72
Blink
100 Izvor: GfK
58
PRIVUĆI I ZADRŽATI Kako su se pozicionirali vodeći igrači na tržištu? U fokus smo stavili brendove čija je penetracija veća od 5% te smo analizirali Ovaj uvid otvara njihov uspjeh u brojna pitanja za privlačenju proizvođače novih i zadrsredstava udio žavanju za perilicu postojećih posuđa, KUĆANSTAVA kupaca. U ali i kreira u Hrvatskoj segmentu mogućnokoja kupuju strojnog sti onopranja Some koji SREDSTVA mat i Finish ponudi ZA PRANJE vodeći su proizvod koji POSUDA i vode mrneće zahtijevati tvu trku u broju ručno pretpranje.
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
Lidl TM
90
NTL TM
112
Presjek udjela kupaca sredstava za perilicu i sredstava za ručno pranje posuđa Čak 87% kupaca sredstava za perilicu posuđa kupuje i sredstva za ručno pranje posuđa
Ukupna penetracija: 94,5% Udjeli kupaca
Sredstva za perilicu 4,1%
Preklapanje kupaca 27,2%
Ručno pranje 68,8%
Udjeli vrijednosti 4,4% 53,6% 42,0%
1. 10. 2015. - 30. 9. 2016. Izvor: GfK
kupaca, a u stopu ih slijedi Denk Mit. Oba vodeća igrača ostvarila su rast broja kupaca, ali najveći rast broja
kupaca ostvario je Jar. Likvi i Blink stagniraju u broju kupaca, dok su W5 i Denk Mit izgubili dio kupaca.
U segmentu ručnog pranja Čarli i Likvi vodeći su i izjednačeni u broju kupaca, a treće mjesto dijele Jar i Pur. Teta Violeta pokazuje se kao ozbiljan igrač koji je privukao više od 200 tisuća novih kupaca. Čarli i NTLova privatna marka također
povećavaju penetraciju, Jar zadržava isti broj, dok ostali vodeći gube kupce. Mladen Kožić mladen.kozic@gfk.com Client Relationship Manager
GfK
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
59
Sredstva za ručno pranje posuđa - Leaflet report
BESPOŠTEDNA BORBA Konkurentska borba u ovoj kategoriji je bespoštedna, što se vidi po tome da vodeća četiri brenda dijeli samo nekoliko postotaka. Čarli, Likvi, Pur i Jar istodobno su svojom aktivnošću utjecali na pad privatnih marki trgovaca koje su s 11% udjela u broju promocija u 2015. kliznule na svega 6% u zadnjih 12 mjeseci
U
okviru analize kretanja u kategoriji sredstava za ručno pranje posuđa pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Analiza se odnosi na broj promocija u 2016. u odnosu na 2015. godinu (MAT razdoblje). Ukupno je u ove dvije godine u katalozima i letcima trgovačkih lanaca nastupilo 25 proizvođača (trgovce koji stavljaju proizvode na tržište promatramo kao proizvođače), koji su predstavili 35 marki sredstava za ručno pranje posuđa.
GUST POREDAK Konkurentska borba u ovoj kategoriji je bespoštedna, što se vidi po tome da vodeća četiri brenda dijeli samo nekoliko postotaka. Čarli (Labud) je vodeći brend u kategoriji sredstava za ručno pranje posuđa s 24% udjela u broju promocija te se, uz rast od 3% na međugodišnjoj razini, odvojio od brenda Likvi (Saponia) koji je ostao 60
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
na lanjskih 21% udjela. brendovi jednako tako Odmah iza dolazi Pur bilježe znakovit pomak sa (Henkel) s minimalnim 7% u 2015. na 14% udjela rastom udjela na 20%, dok u 2016. godini. Proizvođači je Jar (Procter & Gamble) su u kategoriji sredstava za kliznuo s podjele prvog ručno pranje posuđa mjesta koje je prisutni s jednim s 21% držao jakim brenu 2015. na dom pa je aktualnu i njihov marki sredstava poredak četvrtu za ručno poziciju s zapravo 18% udjepreslika pranje posuđa la. Daleko poretka predstavljeno je brendoiza ali s u KATALOZIMA va: Labud dobrim trendom naima 24%, i LETCIMA lazimo Violetu Saponia 21%, koja na međugoHenkel 20%, a dišnjoj razini bilježi P&G 18%. Jedino je rast s 4% na 9%, dok ostali kod ostalih brendova rast
35
iznosio 6% (sa 7% na 13%). U odnosu robnih i trgovačkih marki primjećuje se snažan pad privatnih marki trgovaca koje su s 11% udjela u broju promocija u 2015. kliznule na 6% u zadnjih 12 mjeseci. Time su robne marke učvrstile svoju dominaciju povećavši udio u kvantiteti oglašavanja s 89% na 94%. Kod podjele prema tipu promocije stanje je vrlo stabilno te su kod sve tri varijante zabilježene minimalne oscilacije. Tako je komunikacija jeftinije cijene na međugodišnjoj smanjena s 51% na 50%, a komunikacija redovne
Udjeli robnih i trgovačkih marki u broju promocija Robna marka 94%
100%
Trgovačka marka 89%
80% 60% 40% 20%
11%
6%
0% 2016.
2015.
cijene s 42% na 41%. Ostali tipovi promocije istodobno su zabilježili rast s 8% na 9%. Premda nitko od trgovaca ne odskače značajno od konkurencije, zanimljivo je da prvo mjesto u 2016. godini s 9% udjela u broju
Udjeli vodećih brendova u broju promocija 25%
24%
20%
2016. 21%
21%
21%
20%
19%
18%
2015.
21% 14%
15% 9%
10% 0%
7%
4%
5%
Čarli
Likvi
Pur
Jar
Violeta
Ostali
Udjeli vodećih proizvođača u broju promocija 25% 20%
24%
2016. 21%
21%
21%
20%
19%
18%
2015.
21% 13%
15% 9%
10%
4%
5% 0%
Labud
Saponia
Henkel
promocija dijele Tommy (-1% u odnosu na 2015.) i KTC (+2%). Odmah iza s 8% slijedi Spar koji je na međugodišnjoj razini izgubio 1% udjela, a potom po 5% imaju Metro (-2%) i Kaufland (-1%). Po 4% imaju Konzum, koji je izgubio 2% udjela, i Plodine, koje su ostvarile za 1% slabiji rezultat, dok su Billa i Metss imali po 3% uz različit trend - Billa je izgubila 1%, a Metss napredovao za 2%. Koliko je ovo atraktivna kategorija govori i udio ostalih trgovačkih lanaca koji je s 46% u 2015. porastao na 49% udjela u 2016. godini.
Procter & Gamble
Violeta
7%
Ostali
Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com
Focus
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
61
Sredstva za pranje posuđa – TV oglašavanje
TRI MINUSA NE DAJU PLUS Oglašavanje je u zadnjih 12 mjeseci zabilježilo negativan trend u odnosu na prethodni godišnji period. Naime, broj spotova je u minusu za 9,6%, dok su znatno veći i gotovo identičan pad ostvarili bruto investicija (-31,7%) i Eq. GRP pokazatelj (-31,9%)
naliza oglašavanja kategorije "Sredstva za pranje posuđa" provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera provela tvrtka AGB Nielsen
istraživanje medija d.o.o. na na temelju službenih cjenika uzorku od 2.500 pojedinaca u televizijskih kuća te ne mora 810 kućanstava. Varijable u označavati stvarnu (neto) analizi su Eq. GRP investiciju, dok su u na ciljnoj grupi izračun ukljuTotal 4+. GRP čene sve vrste je pritom oglašavanja zbroj udio HENKELA izuzev rejtinga telemarkei P&G-a u svakog intinga – TV bruto investiciji dividualprodaje, nog spota, te samokategorije u dok je Eq. oglašavanja zadnjih GRP ili 30 televizija. 12 mjeseci sek GRP jedIstraživanje nak GRP-u koji se odnosi na bi se ostvario kada bi period studeni 2015. duljina spota bila 30 sekundi. - listopad 2016. u usporedbi s Bruto investicija je izračunata prethodnih 12 mjeseci (MAT
80,5%
razdoblje). Analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26. veljače 2016. godine.
ZNAČAJNO SMANJENJE Oglašavanje je u zadnjih 12 mjeseci zabilježilo negativan trend u odnosu na prethodni godišnji period. Naime, bruto investicija je smanjena s lanjskih 109,9 milijuna kuna na aktualnih 75,1 milijun kuna, što je pad od nemalih 31,7%. Gotovo identičan pad (-31,9%) pokazao je i Eq. GRP parametar koji je na međugodišnjoj razini smanjen sa 16.957,42% na 11.556,01%, dok je broj spotova istodobno
PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (STUDENI 2015. - LISTOPAD 2016.) Oglašivač
Reckitt Benckiser
Procter & Gamble
Brend
Finish
Jar
Pur Henkel Somat Labud
Čarli
Proizvod
Eq. GRP
% Eq. GRP
Broj spotova
Bruto investicija
Finish Dishwasher Cleaner
1.800,79%
15,58%
1.903
8.936.568 kn
Finish Power Ball Quantum Max Shine & Protect
733,77%
6,35%
761
4.235.004 kn
Finish Power Ball Quantum Max Super Charged
320,73%
2,78%
320
1.211.468 kn
Jar
1.566,51%
13,56%
714
8.492.348 kn
Jar Apple
1.194,84%
10,34%
518
7.221.185 kn
Jar Platinum
2.418,37%
20,93%
987
13.008.903 kn
Pur Power Grease+Crusts
522,82%
4,52%
285
4.952.557 kn
Pur Power Double Decruster
604,00%
5,23%
338
5.686.717 kn
Somat Gold
1.991,03%
17,23%
1.339
18.270.781 kn
Somat Machine Cleaner
364,49%
3,15%
297
2.847.428 kn
Čarli
38,67%
0,33%
28
241.349 kn
11.556,01%
100,00%
7.490
75.104.309 kn
Ukupno: 62
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
zabilježio značajno blaži pad od 9,6%, s lanjskih 8.285 na ovogodišnjih 7.490. Vodeći televizijski oglašivač u ovoj kategoriji proizvoda je Henkel (Pur, Somat) premda se njegova prednost ispred konkurencije u promatranom razdoblju gotovo istopila. To se prvenstveno odnosi na
bruto investiciju koju je ovaj njemački proizvođač smanjio za gotovo trećinu (-32,7%), s 47,2 milijuna kuna prošle godine na 31,8 milijuna kuna ove godine. Eq. GRP je istodobno smanjen s 4.312,64% na 3.482,34%, što je pad od 19,3%, dok je broj spotova pritom ostao vrlo stabilan jer
je zabilježen minimalni pad od 1,5%, s 2.294 lani na 2.259 u zadnjih 12 mjeseci. Henkela u stopu slijedi Procter & Gamble (Jar) koji je u zadnjih 12 mjeseci ostvario 28,7 milijuna kuna bruto ulaganja, što je blagi pad (-5,7%) u odnosu na raniji godišnji period kada je uloženo 30,5 milijuna kuna. Broj spotova je jednako tako u malom padu, s lanjskih 2.288 na sadašnjih 2.219 (-3%), kao i Eq. GRP pokazatelj po kojemu je P&G ispred Henkela s ostvarenom vrijednošću od 5.179,71%, premda je to znatno manje (-18,9%) od prošlogodišnjih 6.390,03%. Značajnu TV prisutnost ostvario je još Reckitt Benckiser (Finish) koji je realizirao bruto investiciju od 14,4 milijuna kuna, što je za 4,2% manje od lanjskih 15 milijuna kuna. Izraženiji trend pada bilježi Eq. GRP pokazatelj i to za 18,4%, s 3.497,71% na 2.855,29%, dok je unatoč tome broj spotova na me-
đugodišnjoj razini porastao (+16,3%), s 2.565 na 2.984. Zadnji oglašivač koji je u zadnjih 12 mjeseci bio prisutan na malim ekranima je zagrebački Labud (Čarli), ali je svoju aktivnost sveo na uistinu minimalnu mjeru. Tako je bruto investicija s lanjskih 10,7 milijuna kuna smanjena na svega 241 tisuću kuna, broj spotova sa 687 na 28, a Eq. GRP s 1.598,10% na 38,67%. U godini prije (studeni 2014. - listopad 2015.) uz ova četiri oglašivača još su bili prisutni i Violeta koja je uložila značajnih 6,1 milijun kuna u emitiranje 309 spotova i pritom ostvarila 867,58% Eq. GRP-a, dok je osječka Saponia (Likvi) realizirala višestruko manju bruto investiciju od 441 tisuću kuna, uz 142 TV spota i Eq. GRP vrijednost od 291,36%. Franciska Perković franciska.perkovic@nielsen.com Junior Client Executive
AGB Nielsen
PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (STUDENI 2014. - LISTOPAD 2015.) Oglašivač
Reckitt Benckiser
Procter & Gamble
Brend
Finish
Jar Pur
Henkel Somat
Saponia
Labud
Violeta
Likvi
Čarli
Violeta
Proizvod
Eq. GRP
% Eq. GRP
Broj spotova
Bruto investicija
Finish Dishwasher Cleaner
1.970,56%
11,62%
1.466
8.742.063 kn
Finish Power Ball Quantum Power Gel
691,69%
4,08%
463
2.373.506 kn
Finish Power Ball Quantum Max Shine & Protect
835,45%
4,93%
636
3.904.208 kn
Jar
2.115,23%
12,47%
847
9.985.634 kn
Jar Platinum
4.274,81%
25,21%
1.441
20.470.255 kn
Pur Duo Power
355,89%
2,10%
187
4.532.095 kn
Pur Power Grease+Crusts
1.284,95%
7,58%
651
14.318.191 kn
Somat Perfect Gel
1,19%
0,01%
10
10.890 kn
Somat Gold
1.784,73%
10,52%
923
18.895.024 kn
Somat Gold Gel
529,14%
3,12%
381
5.282.970 kn
Somat Gold - special offer
356,73%
2,10%
142
4.142.981 kn
Likvi
291,36%
1,72%
142
441.059 kn
Čarli
1.418,53%
8,37%
607
9.397.524 kn
Čarli Original - special offer
0,70%
0,00%
1
2.957 kn
Čarli Original in KTC - special offer
90,13%
0,53%
39
725.001 kn
Čarli in Konzum - special offer
88,74%
0,52%
40
614.414 kn
Violeta Premium
867,58%
5,12%
309
6.051.367 kn
16.957,42%
100,00%
8.285
109.890.138 kn
Ukupno:
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
63
Unaprjeđenje prodaje
OSVIJEŠTENA VRIJEDNOST Djelatniku u prodaji treba dati osjećaj vrijednosti i osvijestiti njegovu važnost u procesu prodaje kako bi i sam osvijestio svoju vrijednost. Na taj način svijest o vlastitoj vrijednosti može koristiti za kreaciju dobrog odnosa i kvalitetne komunikacije s kupcima
Z
a dobru pripremu prodavača i uspjeh u prodajnom procesu potrebno je raditi na unutarnjem sustavu prodavača. Taj proces rada uključuje kvalitetnu komunikaciju između poslodavca i prodavača kao djelatnika, mentalnu pripremu prodavača, ali i stalnu edukaciju. Razvoj unutarnjeg sustava prodavača obuhvaća i rad na jasnoj, definiranoj komunikaciji usmjerenoj prema ciljevima, integraciju svih prodavačevih resursa, otklanjanje eventualnih blokada prikrivenih u unutarnjem svijetu prodavača te razvoj deficitarnih resursa prodavača. Djelatniku u prodaji treba dati osjećaj vrijednosti i osvijestiti njegovu važnost u procesu prodaje kako bi i sam osvijestio svoju vrijednost. Na taj način svijest o vlastitoj vrijednosti može koristiti za kreaciju dobrog odnosa i kvalitetne komunikacije s kupcima. Voditelj u pripremi ljudskih resursa treba biti sposoban prepoznati postojeće resurse prodavača, ali i razviti one druge koji nisu u pogonu.
zbog nastupa nadređenih koji djelatniku dokazuje da na hijerarhijskoj razini nisu zadovoljene djelatnikove ljudske potrebe. Čovjek nije stroj i RAZVOJ DEFICITARNIH SUSTAVA PRODAVAČA da bi zadovoljio ciljeve i akciju koju treba napRazvoj deficitarnih resursa kod prodavača odvija raviti, on mora zadovoljiti svoje ljudske potrebe se tako da se djelatnik osposobljava za otklanza pripadnosti i poštovanjem. Svaki mudar janje mentalnih smetnji koje se pojavljuju u lider vrlo jednostavno može zadovoljiti ove procesu rada. Smetnje mogu biti osobne potrebe kod djelatnika uz korištenje tzv. prirode, uvjetovane mišljenjem o sebi ili ambrela tehnike. povezane s interpretacijom prodavačeve U razgovoru s djelatnicima savjetujem uloge i identiteta u koji se stavlja te vam da koristite riječi i koncept koji najveća radnim uvjetima. Problemi niskog omogućava integraciju zajedničkog resursnog stanja djelatnika proizilaze iz djelovanja, doprinosa i pogotovo dobroPOGREŠKA koju više segmenata. Prvi i ključni segment biti koja se ostvaruje učinkom i doprilider može je nedovoljna ili nejasna komunikacija nosom cijeloga tima. Stavljajte u koncept napraviti ispunjena negativnim emocijama koja se rečenice i pojmove koji naglašavaju nešto pojavljuje kod djelatnika u trenutku kada vanzajedničko dvjema različitostima, a pogotovo jski utjecaj potakne unutarnji, negativan proces ako su one na različitim hijerarhijskim razinama. kod prodavača. Takvi procesi podižu se najčešće Važno je djelatnicima točno naglasiti što dvije
IZDAVANJE NAREDBI
64
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
različite hijerarhijske razine omogućavaju za ostvarenje konačnoga cilja i zajedničke pobjede. Na taj ćete način djelatniku obznaniti njegovu važnost, ali i odgovornost koju nosi, umjesto isključive naredbe za obavljanje svog posla. Najveća pogreška koju lider može napraviti jest izdavanje naredbi. Rijetko koja naredba integrira poštovanje, znanje i vrijednost djelatnika i njegove uloge. Naredba stvara unutarnje otpore kod većine ljudi, a naređivanjem lider putem svog djelatnika otpor prenosi na kupce. Naredba izražava stav o nevažnosti djelatnikova doprinosa, njegove osobnosti, sposobnosti i u konačnici važnosti. Ukoliko djelatniku budete u stanju prenijeti ovu važnost i ukoliko se djelatnik bude mogao identificirati s tvrtkom, brendom i proizvodom, utoliko će tu istu važnost prenijeti i na kupca u direktnom iskustvu. Djelatnik koji je i sam zadovoljan ciljevima, kada vidi važnost svog doprinosa i svoju značajnu svrhu unutar tog sustava, shvatit će cilj poslodavca kao svoj osobni cilj, a samim time i kvalitetno raditi na ostvarenju poslovnih ciljeva prenoseći svoje zadovoljstvo i motiviranost na kupce s kojima je u interakciji. Stoga, radite na integraciji ljudske vrijednosti u svojoj komunikaciji s djelatnicima, uz istovremeni rad na ciljevima koji su svima zadani.
JASNA KOMUNIKACIJA LIDERA S DJELATNIKOM Ako lider u komunikaciji s djelatnikom koristi previše kratkih rečenica, komunicira površno ili pretjerano stručno ili na način koji je samo njemu razumljiv, ne vodeći računa može li djelatnik emocionalno apsorbirati riječi i jasno razumjeti komunikaciju, djelatnik će u toj komunikaciji u svom unutarnjem sustavu stvarati same blokade koje će imati primarnu važnost za njega. Djelatnik će možda i primiti informacije na razini samih riječi i potvrđivati da mu je sve jasno, no to neće biti slučaj u unutarnjem sustavu djelatnika koji je ključan za prenošenje znanja i vještina dalje prema kupcu. Jako je važno da lider bude fleksibilan u komunikaciji i da govori u čulnom kanalu djelatnika te osigura razumijevanje i emocionalnu apsorpciju informacija kod djelatnika. Svi navedeni čimbenici stabilizacije djelatnika u unutarnjem sustavu, koji uključuju i nadopunjuju jedan drugoga, zapravo direktno utječu na stvaranje djelatnikove predodžbe o sebi na razini identiteta. Ako djelatnik u iskustvu dobije osjećaj da je važan i da je njegov rad koristan, on će automatski na razini identiteta misliti o sebi upravo tako - da je koristan, vrijedan, potreban i važan. U suprotnom slučaju o sebi će misliti loše, da je nepotreban, ne vrijedi i nije važan, a to će bezuvjetno kroz ponašanje prenositi dalje do vaših kupaca. Na lideru je odluka koji će put izabrati do uspjeha. Hoće li svog djelatnika gledati kao cvijet koji treba zalijevati, odnosno hoće li svom kupcu putem djelatnika prenijeti poruku vrijednosti i važnosti ili ne?
Čovjek nije stroj i da bi zadovoljio ciljeve i akciju koju treba napraviti, on mora zadovoljiti svoje ljudske potrebe za pripadnosti i poštovanjem Naredba stvara unutarnje otpore kod većine ljudi, a naređivanjem lider preko svog djelatnika otpor prenosi na kupce
POTREBA ZA SAMOAKTUALIZACIJOM Pod pojmom samoaktualizacije podrazumijeva se da djelatnik radi točno onaj posao koji mu je određen i ugovorom potpisan te ima potrebu samoaktualizirati svoje djelovanje u skladu s titulom. Kada je djelatnikova želja za samoaktualizacijom usklađena s poslom koji radi, tada će on biti motiviran za napredak, čak i samomotiviran. Postoje i ljudi koji su na neko radno mjesto došli iz drugih pobuda, recimo da bi zadovoljili egzistencijalne minimume, dok su njihove težnje za samoaktualizacijom iznimno jake, ali u drugim, obično višim hijerarhijskim razinama, mogu biti u iznimno velikim otporima prema svemu što za njih ne omogućava dovoljnu važnost po kojoj bi primijetili da su samoaktualizirani. U tom slučaju djelatnik će pokazivati nezadovoljstvo u radu, nevoljko obavljati svoje zadatke, a o njegovoj komunikaciji s kupcima, treba li se uopće išta reći? Odaberete li djelatnike koji imaju želju samoaktualizirati se i to u segmentu u kojem nisu specijalizirani i nemaju stručne kompetencije koje omogućavaju njihovo napredovanje po hijerarhiji, sigurno ćete naići na probleme s takvim djelatnikom. Pravilan odabir djelatnika prvi je i najvažniji korak za ispravne i jasne postavke koje će vašim kupcima omogućiti da se dobro osjećaju s vašim brendom i da filtriraju vaše proizvode na način na koji želite. U svakom slučaju, vaši predstavnici moraju biti osnaženi u svom unutarnjem sustavu da bi mogli osviješteno i na dobar način prihvatiti svaku ljudsku reakciju, stvoriti kod svakog kupca osjećaj pripadnosti i jednostavno osvojiti kupca svojom osobnošću i na taj način stvoriti dobar filter i kvalitetan most koji će premostiti zadovoljstvo kupca do odluke o kupnji. Sva opterećenja koja su prisutna kod djelatnika očituju se direktno na rezultate u prodaji i potrebno ih je neutralizirati. Jasna je potreba i svrha trajne edukacije djelatnika, a kod prodavača osobito edukacije u području razvoja komunikacije i unaprjeđenja resursnih stanja djelatnika. Upravo u lančanoj reakciji prodavač-kupac leži ključ uspjeha i most kojim će kupac stvoriti dobar osjećaj prema proizvodu koji se prezentira. Edukacija iz NLP-a (neurolingvističko programiranje) omogućava djelatnicima da podignu svoja resursna stanja, razviju komunikaciju i time se približe ciljevima i samoaktualizaciji u poslovnom procesu.
Melita Manojlović Karizma
melita@melitamcoaching.com
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
65
IT odjel - Vijesti IGOR GRŽALJA NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE ASSECA SEE HRVATSKA
O
d 1. veljače 2017. novi predsjednik Uprave Asseca SEE Hrvatska je Igor Gržalja, menadžer s 15-godišnjim iskustvom stečenim na različitim pozicijama u IT industriji, uključujući dizajn i razvoj softvera, upravljanje projektima, gradnju timova i organizacijske strukture, razvoj poslovanja i prodaju. Gržalja će na mjestu predsjednika Uprave Asseca SEE Hrvatska naslijediti Dražena Pehara. Iz Uprave su otišli i Emir Memić i Ivica Petrović, a uz Igora u Upravi
PREDSTAVLJEN HUAWEI MATE 9
Digitalizacija poslovanja
H
uawei je predstavnicima hrvatskih medija u Zagrebu predstavio svoj pametni telefon Mate 9. Tom prigodom predstavljen je i novi ambasador ovog prestižnog uređaja za Hrvatsku, proslavljeni hrvatski nogometaš i uspješni poduzetnik Dario Šimić. Huawei Mate 9 predstavlja najnapredniji Huaweijev pametni telefon i namijenjen je najzahtjevnijim korisnicima, a snažne performanse i napredne značajke korisnicima omogućuju uistinu revolucionarno iskustvo pametnog telefona. Huawei Mate 9 u Hrvatskoj je dostupan u ponudi Tele 2 po preporučenoj cijeni od 5.200 HRK.
NOKIA KUPUJE COMPTEL ZA 347 MILIJUNA EURA Poslovanje Nokije trenutačno se odnosi gotovo isključivo samo na opremu za telekomunikacijske operatere. Kako bi osnažila svoju poziciju na tome tržištu, gdje joj konkurenciju čine kineska tvrtka Huawei i švedski Ericsson, finska tvrtka namjerava pokrenuti zasebno poslovanje sa softverom za upravljanje telekomunikacijskom opremom. To će postići skorom kupnjom domaće (finske) tvrtke Comptel za što će se izdvojiti 347 milijuna eura. Tvrtka Comptel lani je zaradila 100 milijuna eura na softveru koji telekom operaterima pomaže u upravljanju njihovom opremom i mrežom.
66
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
ostaju Ljiljana Ivanek i Ivan Bušić. Igor Gržalja je rodom iz Labina. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Karijeru je započeo u Logosu, jednoj od tvrtki koju je u Hrvatskoj kupila Asseco South Eastern Europe grupa. Kraće vrijeme radio je u Hewlett-Packardu, nakon čega se vratio u Asseco gdje je posljednjih pet godina bio na regionalnoj poziciji direktora prodaje i razvoja poslovanja za središnju i jugoistočnu Europu.
SURADNJA METROA I POSLOVNIH ANĐELA
M
etro Cash & Carry i Hrvatska mreža poslovnih anđela - CRANE, potpisali su koncem siječnja Sporazum o suradnji s ciljem osnaživanja digitalnih kapaciteta malih i srednjih poduzetnika, povezivanja hrvatskih startupova s potencijalnim partnerima u poslovnom sektoru te razvoja domaćih startupova. Sektori kojima će Metro i CRANE posvetiti posebnu pažnju pri poticanju digitalizacije poslovanja malih i srednjih poduzetnika su
ugostiteljski sektor i neovisni trgovci, odnosno grupe profesionalnih kupaca kojima Metro pruža kontinuiranu podršku u poslovanju. Metro i CRANE omogućit će povezivanje hrvatskih startupova i vlasnika restorana, hotela i drugih ugostiteljskih obrta te neovisnih trgovaca kako bi se stvorile prilike za digitalizaciju i modernizaciju sektora malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj i potaknuo daljnji razvoj inovativnih rješenja za unapređenje njihova poslovanja.
LEJLA ZUKIĆ-KRIVDIĆ NOVA DIREKTORICA MICROSOFT HRVATSKA I BIH
L
ejla Zukić-Krivdić od 15. veljače 2017. je nova direktorica tvrtke Microsoft Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Na toj poziciji naslijedit će Ivana Vidakovića koji karijeru nastavlja u Microsoftu na poziciji direktora Sektora za digitalnu transformaciju u klasteru Multicountry koji obuhvaća 15 zemalja u središnjoj i istočnoj Europi. Lejla Zukić-Krivdić na čelnu poziciju dolazi s mjesta direktora prodaje Microsofta Hrvatska i Bosna i Hercegovina, gdje je u posljednje tri godine ostvarila kontinuirani rast poslovanja, razvijajući kapacitete Microsoft partnera s ciljem omogućavanja digitalne transformacije kod korisnika te povećanja poslovne konkurentnosti ne samo na hrvatskom tržištu, već i šire.
072 303 304
Pošaljite paket od jednog do drugog poštanskog ureda
novo
• Rok isporuke: 48 sati • 869 poštanskih ureda u cijeloj Republici Hrvatskoj • SMS obavijest o prispijeću pošiljke • 2 kg = 18 kn, 5 kg = 20 kn, 20 kg = 33 kn
već od
18 kn
u roku od 48 sati
SMS
Popis poštanskih ureda u Republici Hrvatskoj u kojima je dostupna usluga zatražite u vašem poštanskom uredu ili pogledajte na www.posta.hr.
U poštanskim uredima dostupne su različite veličine kutija za pakete po povoljnim cijenama!
www.posta.hr
Sigurnost u trgovini – SIGSHOP 2017.
NAPREDUJEMO POLAKO
mnoga zanimljiva predavanja i panel diskusije pokušavali pronaći odgovor kako se obraniti od lakih i teških krađa u maloprodaji. Konferenciju je organizirao Hrvatski forum za urbanu sigurnost i časopis Zaštita, dok je magazin Ja TRGOVAC bio jedan od medijskih pokrovitelja. Na konferenciji je, među ostalim, rečeno kako gubici od krađa u hrvatskim trgovinama iznose milijardu kuna godišnje, a krade se sve – od sira do tehničkih aparata. Kradu svi, bez obzira na materijalne uvjete u kojima žive. U Europi 78 posto trgovina koristi sustave zaštite artikala, dok ih 72 Prema javno dostupnim izvoposto ima implementirano sustave videonadzora. U Hrvatskoj je to na rima, godišnji globalni gubici manjoj razini, ali vidljiva je povećana potražnja za oba sustava zaštite zbog krađa u maloprodaji iznose više od 128 milijardi američkih dolara, što je 1,24 posto od ukupnog prometa u maloprodaji. No, postoje još neki oblici krađa pa tako na interne krađe posljednje doba, mogućnosti obraniti se od zaposlenika neke trgovine ili na što posebice krađa bilo kakve vrste, bilo prodajnog centra otpada utječe gospoje riječi na 2. međuna39 posto, na eksterne ili darska kriza, sve rodnoj konferenciji krađe 38 posto, MILIJARDI USD vanjske su češće krađe u Sigurnost u trgovizatim na administrativglobalni gubici trgovinama koje, ni – SIGSHOP 2017., ne greške 16 posto, dok na neki način, održanoj u zagrebačsu dobavljači odgovorni zbog KRADA u spadaju u sastavni dio trgokom hotelu The Westin. za sedam posto gubitaka. MALOPRODAJI Sve to upućuje na provačkog poslovanja. Istodobno, Ta je konferencija okupila gubici od krađa postaju sastavmnoge stručnjake iz trgoblem s kojima se suočava ni dijelovi troškova trgovaca. vačke, sudske, zaštitarske te sve više trgovina i trgovačkih Kako tome doskočiti i kakve su policijske branše, koji su kroz lanaca u Hrvatskoj.
ALI SIGURNO
U 68
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
128
SUSTAV TEHNIČKE ZAŠTITE Kako bi se trgovci zaštitili od “neželjenih posjetitelja” pobrinula se tvrtka Alarm Automatika, čiji stručnjaci proizvode razne sustave tehničke zaštite trgovina. Objašnjavajući te sustave, Jošua Lerga, prodajni inženjer za trgovinski sektor u toj tvrtki, rekao je kako primjena sustava tehničke zaštite za maloprodajna mjesta izravno utječe na smanjivanje broja krađa kupaca, zaposlenika i dobavljača te samim time dolazi, s jedne strane do smanjivanja gubitaka u poslovanju, a s druge strane do povećanja profitabilnosti tvrtke. Pritom je naveo kako je vrlo važan videonadzor jer se njegovom primjenom štite ulaz i izlaz u objekte, službene prostorije, skladište i blagajne, gdje se odmah mogu otkriti problematične transakcije. “Video-analitikom gleda se protok kupaca, ali i vozila, zatim prisustvo osoba u trgovini izvan radnog vremena kao i nedozvoljeno parkiranje, što može biti sumnjivo”, istaknuo je Lerga. Dodao je kako Alarm Automatika proizvodi nekoliko tipova kamera, primjerice CC kamere koje imaju nadzor između polica od 180 stupnjeva, Dome kamere koje nadziru blagajne, Štapne kamere te kamere za široke prostore. Uz to, moguća je integracija POS uređaja s video nadzorom kako bi se analizirala i otkrila greška blagajnika i pronašla sporna transakcija. Lerga je rekao kako postoje zakonske norme o tome što treba koristiti u zaštiti od krađe jer se njenim sprječavanjem automatski povećava dobit nekog trgovačkog društva ili trgovine.
I statistički sve više krađa Prema policijskim statističkim podacima, u 2016. godini u hrvatskim je trgovinama bilo evidentirano 1.439 krađa, što je 11,8 posto više nego u 2015. godini. Ujedno je prošle godine razriješeno 948 takvih krađa, što je 35 posto više nego u godini ranije, a istodobno je došlo do porasta naknadno utvrđenih krađa za čak 30 posto u odnosu na 2015., odnosno otkriveno ih je 810. Promatrajući provalne krađe lani ih je bilo 1.157 ili 14 posto manje nego 2015., a naknadno otkrivenih
U 2016. godini u hrvatskim je trgovinama bilo evidentirano 1.439 krađa, što je 11,8 posto više nego u 2015. godini Mobilne tehnologije omogućavaju provjeru identiteta i originalnosti proizvoda u realnom vremenu
provalnih krađa 370, što je za dvije krađe manje nego preklani kada ih je bilo registrirano 372. Ipak, statistika bilježi i jedan značajan pad, a to je manje provalnih krađa u kioske. Naime, prošle godine ih je bilo 364, što je čak 46,8 posto manje nego 2015. S druge pak strane, prošle godine je razriješeno znatno manje takvih krađa – 122, dok ih je u 2015. bilo razriješeno 227. Naknadno otkrivenih provalnih krađa u kioske prošle godine bilo je 114, a pretprošle 215.
CDS-a, tim se sustavom značajno povećava razina sigurnosti. Prema njegovim riječima, to je ustvari upravljačko-nadzorni centar koji prima i obrađuje signale sustava sigurnosti, upravlja njima, zatim upravlja pomoćnom rasvjetom i neprekidno provjerava ispravnost sustava sigurnosti tj. funkcioniraju li svi sustavi sigurnosti. Preduvjeti rada CDS-a su: provjera i zamjena instalacija, ispravnost i nadogradnja zatečenih sustava sigurnosti, plansko postavljanje sustava video-nadzora te izrada izvedenog stanja svih sustava sigurnosti. Da bi sve funkcioniralo
kako treba, neke su sustave morali nadograditi, a neke izraditi, no sada je sve unificirano. “Dvije do tri godine je trajao proces uvođenja CDS-a jer se svaki element morao skicirati, a zatim prenijeti u digitalni oblik. CDS je startao 1. studenoga 2015. i na to smo jako ponosni”, naglasio je Majstorović. Dodao je kako od ukupnog broja Pevecovih prodajnih centara, 65 posto njih koristi CDS zaštitu noću, 25 posto koristi taj sustav i noćnog zaštitara, dok je samo 10 posto centara bez CDS-a te ima samo noćnog zaštitara. Za ovu godinu je plan da svi Pevecovi centri
VELIKE INVESTICIJE PEVECA Da video nadzor kao i ostali sigurnosni uređaji umanjuju mogućnosti od krađe, dokaz je trgovački lanac Pevec u kojem je već uveden centralni dojavni sustav (CDS). Kako je rekao Albin Majstorović, koordinator Unutarnje čuvarske službe i Veljača 2017. | jatrgovac.hr
69
Sigurnost u trgovini – SIGSHOP 2017. ProTrade za sigurnost u trgovini U sklopu međunarodne konferencije Sigurnost u trgovini – SIGSHOP 2017. posebno se predstavila tvrtka ProTrade Croatia iz Grupe Tenzor. Ta tvrtka od 2002. godine uvodi i održava tehnička rješenja u hotelske, bazenske, wellness i ostale objekte, a od 2009. godine uvodi i održava sigurnosna i tehnička rješenja i u ostale segmente poput trgovine i javnog sektora. Grupa Tenzor je dosad razvila nekoliko brendova u video nadzornim sustavima i video detekcijama. Vlastite robne marke su kreirali povezivanjem pojedinih sustava u cjelovita rješenja za povećanje sigurnosti, upravljanje rizicima, optimizaciju poslovanja te povećanje profitabilnosti poslovanja tvrtke naručitelja. Strategija Grupe Tenzor na području trgovine je smanjenje gubitka i poboljšanje razine profita trgovca. Kako bi pomogli tvrtkama u zaštiti u trgovini, Grupa Tenzor i ProTrade Croatia provode natječaj pod nazivom “Analiza stanja tehničke zaštite u trgovini i prijedlozi za poboljšanja”. U suradnji s odabranim sudionicima natječaja izradit će optimalno rješenje po mjeri korisnika kako bi se smanjio inventurni manjak i povećao profit tvrtke.
budu uključeni u taj sustav. Inače, ciljevi CDS-a su podizanje stupnja razine sigurnosti u prodajnim centrima, racionalizacija troškova sigurnosti, upravljanje sustavima sigurnosti, neprekidna kontrola sustava sigurnosti te smanjenje utjecaja ljudskog faktora na lokalnoj razini. No, kako sve zapravo funkcionira? Kada se oglasi alarm što znači da postoji mogućnost ulaska nepoznate osobe u prodajni centar, zaštitar zove odgovornu osobu tj. policiju. On to sve vidi na upravljačko nadzornom centru koji je izravno spojen na protuprovalni video nadzor, ponoćnu rasvjetu i sve ostale sustave. Taj sustav prima informacije i obrađuje ih, a osoba koja tamo radi (zaštitar) odlučuje što će dalje učiniti. Preko tog sustava zaštitar ima mogućnost virtualne šetnje po cijelom centru. U slučaju kada dobije određeni signal, operater potvrđuje i provjerava o čemu je riječ. Ako postoji sumnja da se nešto događa, tada on aktivira interventnu ekipu zaštitarske službe. Preko video nadzora ih navodi po prostorijama. Majstorović je rekao kako operater CDS-a mora biti najbitnija karika u radu zaštitarskog sustava jer on mora biti stručno osposobljen i informatički pismen. 70
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
ULOGA POLICIJE I SUDA No, unatoč svim sustavima sigurnosti može doći do krađe, a kako otkriti počinitelja govorio je Josip Pavliček, profesor na Visokoj policijskoj školi, koji je naznačio načine istražnog intervjuiranja kao alata za otkrivanje i razjašnjavanje internih krađa tj. krađa u trgovačkim objektima. Kako je naglasio, riječ je o metodama koje su primarno razvijene za potrebe policije i sigurnosnih službi, no sve se više koriste za potrebe privatne sigurnosti diljem svijeta. Objašnjavajući detalje istražnog intervjua, Pavliček je istaknuo nekoliko faza na koji se mora pripremiti svaka osoba koja provodi taj intervju. Ključni elementi intervjua su: planiranje i priprema, taktika ispitivanja i postavljanja pravih pitanja u pravom trenutku, sposobnost razlikovanja istinitih od lažnih odgovora te ispravna interpretacija odgovora. Što učiniti kada se krađa ipak dogodi, pokušala je savjetovati trgovce sutkinja Rahela Valentić koja se usmjerila na najčešća imovinska kaznena djela u trgovinama i njihove načine počinjenja kroz izlaganje primjera iz prakse. Tako je naznačila kako postoje četiri vrste krađe, a to su krađa, teška krađa, razbojništvo
Gubici od krađa u hrvatskim trgovinama iznose milijardu kuna godišnje, a krade se sve – od sira do tehničkih aparata
i razbojnička krađa. Krađa se najčešće događa u trgovinama, a u maloprodaji gotovo svakodnevno i to su uglavnom sitne krađe suhomesnatih proizvoda ili sireva do 1.000 kn koje ne idu na sud, nego to trgovci moraju sami riješiti. Naime, privatnom tužbom trgovci moraju sami goniti počinitelja, ali uglavnom je to slijepa ulica jer su počinitelji osobe bez prihoda i imovine pa se trgovci u pravilu ne mogu namiriti. No, prateći kroz dva, tri dana kada se ta svota popne iznad 1.001 kn, tada to trgovci moraju prijaviti i onda počinitelje goni sud po službenoj dužnosti. “U posljednje vrijeme takve krađe postaju organizirani kriminal jer siromašni ljudi kradu za tzv. gazde i u pravnom smislu se tu ne može mnogo učiniti”, rekla je sutkinja Valentić. Dodala je kako se teška krađa događa provaljivanjem u skladište, najčešće u dogovoru s nekim od zaposlenika trgovine. Razbojništvo je teži oblik kaznenog djela jer počinitelj koristi silu ili prijetnju. Najčešće se to događa u bankama, poštama ili mjenjačnicama, a prijeti se pištoljem. U razbojničkoj krađi najčešće stradavaju zaštitari jer počinitelj upotrebljava silu, prijetnju ili oružje.
PROBLEM KRIVOTVORENJA Na negodovanje trgovaca kako video nadzor nije dokaz na sudu, Rahela Valentić je odgovorila kako to nije točno, nego da je upravo video nadzor dokaz u sudskom postupku protiv kradljivca. Naglasila je kako bi mnogo pomogle i video kamere postavljene između polica u trgovinama. Sudionici konferencije o sigurnosti u trgovini su se složili kako bi za sigurnost trebala biti kombinacija fizičke i tehničke zaštite. No, na osnovu sigurnosne procjene odlučuje se koji će se oblik
zaštite primijeniti u određenom objektu. Na konferenciji SIGSHOP 2017. Tihomir Žegrec iz Carinske uprave prezentirao je nazočnima sve što se radi na zaštiti prava intelektualnog vlasništva vezanog uz robu koja pristiže na carinsko područje Europske unije, pa time i Hrvatske, iz trećih zemalja. Osim toga, govorio je i o postupku uvoznog carinjenja pa tako i robe koja se nalazi na domaćem tržištu te se prodaje. Josip Turkalj iz tvrtke Badel 1862 u svom se predavanju usmjerio na postupke i
Sve je važniji videonadzor u sigurnosti trgovine U Europi 78 posto trgovina koristi sustave zaštite artikala, dok 72 posto koristi sustave videonadzora. U Hrvatskoj je to manje, ali vidljiva je povećana potražnja za oba sustava zaštite. U maloprodaji, videonadzor je obično glavni stup koncepta sigurnosti. Upravo kamere nove generacije pružaju odlične slike visoke rezolucije čak i pod teškim uvjetima osvjetljenja. Tako se takve kamere postavljaju u prostore trgovine, skladišta, deponije i na parkirališta. Snimljeni materijal omogućava rekonstrukciju događaja, a samim time i adekvatan pravni proces. Prema studiji o organiziranom kriminalitetu u
maloprodaji koju je provela Američka nacionalna federacija trgovaca u maloprodaji, vidljivo je kako su svakog dana kriminalci sve kreativniji u načinima krađa u maloprodajnim lancima. Dok organizirani maloprodajni kriminalitet utječe na trgovce, istodobno rastu i krađe prilikom transporta robe pa je tako prošle godine primijećeno 44 posto više takvih krađa nego u 2015. Pritom najčešće roba nestaje na putu iz tvornice prema skladištu maloprodaje ili pak od skladišta do trgovine. Organizirane krađe komercijalnih vozila i njihovog tereta na europskoj razini poslovni sektor stoji 8,2 milijarde eura godišnje.
metode zaštite od krivotvorenja. Prije dvije godine oduzete su velike količine krivotvorenih pića pod brendom Badel. Turkalj je rekao kako je Badel drugi trošarinski obveznik u Hrvatskoj i njegovi su brendovi vrlo zanimljivi krivotvoriteljima. “Oni vizualno mogu napraviti gotovo identičan proizvod originalu, no organoleptička svojstva su ipak drugačija. Jedno od rješenja zaštite od krivotvorenja je digitalni način obilježavanja proizvoda, a mobilne tehnologije omogućavaju provjeru identiteta proizvoda u realnom vremenu”, istaknuo je Turkalj. S njim se složio i Krešimir Đuračić iz tvrtke IN2 Trace koji je govorio o serijalizaciji proizvoda – tehnologiji prevencije krivotvorenja. On je rekao kako se na tržištu zemalja EU-a godišnje potroši oko 10 milijardi pakiranja receptnih lijekova. Kako bi se spriječilo krivotvorenje potrebno je provesti serijalizaciju odnosno proces davanja identiteta svakom pojedinom pakiranju proizvoda. To mogu biti barkodovi ili datakodovi, a sve s ciljem kako bi se omogućila automatska “komunikacija” s proizvodom. O sigurnosnim izazovima u logistici govorio je Darko Dundović iz tvrtke BAT Adria koji se usmjerio na nekoliko osnovnih sigurnosnih aprocedura koje se mogu koristiti u logističkom poslovanju, prije svega u domaćem i međunarodnom transportu različitih roba. Kristian Družeta iz tvrtke Abacus u svom je izlaganju govorio o fazama transporta i uključivanja zaštite kao ključnog faktora u svim tim fazama. Krađe sirovina i gotovog proizvoda kod proizvođača, razbojništvo u transportu do veletrgovaca te razne prijevare u gospodarskom poslovanju, bile su tema predavanja Rafaela Krešića iz Odvjetničkog ureda Rafael Krešić. Sanja Plješa redakcija@jatrgovac.hr Veljača 2017. | jatrgovac.hr
71
Iz regije KIT GO PREUZEO TUŠEVE TRGOVINE U MAKEDONIJI
M
aloprodajni trgovac Kit Go, čija mreža u istočnoj Makedoniji broji oko 20 prodajnih objekata, preuzeo je Tuševe markete u toj zemlji. Tri marketa, u Velesu, Štipu i u Kumanovu, radit će još nekoliko mjeseci pod brendom Tuš, a zatim će biti rebrandirani u Super Kit Go. Vlasnik Kit Goa Kire Gogov rekao je da će Tuš, koji je zalihe
BIH POVEĆALA IZVOZ I UVOZ MLIJEKA BiH je prošle godine izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 70,2 milijuna KM, što je za 14,71 posto više nego 2015. godine, dok je uvoz iznosio 128,4 milijuna KM i veći je za sedam posto nego u prethodnoj godini. Ovom povećanju doprinio je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje članice EU, točnije Hrvatsku, kojeg nije bilo u 2015. godini.
prodao Kit Gou, u cijelosti isplatiti sve dobavljače. Iz Tuša su komentirali da je prodaja marketa uslijedila sukladno njihovoj odluci o dezinvestiranju. Tuš je u Makedoniju ušao 2009., a povlačenje s makedonskog tržišta dolazi nakon povlačenja iz Srbije i BiH, čime taj lanac ostaje prisutan samo u svojoj matičnoj zemlji, Sloveniji.
Duhanska industrija
STRATEŠKO PARTNERSTVO CARNEXA I CRETA FARMS
BAT PREUZIMA TVORNICU DUHANA SARAJEVO B
ritish American Tobacco (BAT) preuzet će vlasništvo nad Tvornicom duhana Sarajevo (FDS) i nastaviti proizvodnju lokalnih i regionalnih brendova cigareta, najavili su predstavnici BAT-a i austrijskog investicijskog fonda Adriatic Investments (CID) koji je ranije od vlade Federacije BiH kupio većinski paket dionica FDS-a. Predsjednik uprave BAT-a Adria Ram Addanki izrazio je zadovoljstvo širenjem poslovanja na BiH te je naglasio kako lokalni brendovi poput “Drine”
ostaju temelj proizvodnje u Sarajevu. Direktor FDS-a Edin Mulahasanović kazao je kako je preuzimanje dobra vijest za tvornicu jer će ojačati njezinu tržišnu poziciju. Austrijski CID vlasnik je 78 posto dionica FDS-a, a u prosincu prošle godine na javnom je natječaju od entitetske vlade kupio 38 posto dionica plativši ga nešto više od 20 milijuna eura. Koliko će točno BAT platiti CID-u za stjecanje vlasništva nad sarajevskom tvornicom nije objavljeno.
HOŠE KOMERC: PRIHODI NA RAZINI 2015.
S K
ompanija Carnex, koja posluje u sastavu MK grupe, ušla je u strateško partnerstvo s grčkom kompanijom Creta Farms, što podrazumijeva zajednički plasman inovativnog proteinskog snacka na tržište Srbije. Pileći i svinjski snackovi, jedini te vrste u svijetu, u Srbiji će se prodavati pod imenom “Oliving O’Roll”. Creta Farms lider je na tržištu mesnih prerađevina i proizvodnje svinjskog mesa u Grčkoj. Kompanija se u posljednjih nekoliko mjeseci brzo širi na Balkanu, a strateško partnerstvo s kompanijom Carnex predstavlja ulazak i na srpsko tržište.
72
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
arajevski trgovački lanac Hoše komerc u prošloj je godini ostvario ukupne prihode u visini 64 milijuna KM, čime su oni ostali na razini rekordne 2015. godine. Riječ je o jednom od najstarijih trgovaca u BiH, koji je prvu trgovinu u sklopu obiteljskog biznisa otvorio davne 1979. godine, a deset godina kasnije osnovana je tvrtka Hoše komerc. Osim maloprodaje, tvrtka se bavi veleprodajom i proizvodnjom. MARIBOR POSTAJE CENTAR LIDLOVE NABAVE Lidl u Mariboru otvara međunarodni servisni centar koji će nuditi administrativnu potporu svim odjelima nabave unutar međunarodne Lidlove grupacije. Zbog širenja aktivnosti Lidl Slovenija će u iduće dvije godine zaposliti dodatnih stotinu radnika. Radi se o skupnom servisnom centru, prvom te vrste unutar Lidlove grupacije, koji će koristiti djelatnici Lidla iz 25 država.
Iz svijeta BUFFETT PRODAO DIONICE WALMARTA Legendarni američki investitor Warren Buffett prodao je gotovo sve dionice koje posjeduje u trgovačkom lancu Walmart. Buffett koji je poznat kao promotor dugoročnog ulaganja, na ovaj potez odlučio se jer Walmart sve više gubi korak s online trgovinama poput Amazona. Tržišna vrijednost Amazona iznosi oko 356 milijardi dolara, dok je vrijednost Walmarta 298 milijardi.
ALDI ULAZI NA KINESKO TRŽIŠTE
A
ldi je najavio planove za ulazak na kinesko tržište u online ponudi, a trgovine bi u toj zemlji mogao otvoriti do kraja 2017. godine. Ovaj njemački trgovac najavljuje da će u drugom tromjesečju pokrenuti online trgovinu koja će ponuditi pomno odabrani asortiman svakodnevnih namirnica. Nadaju se da će fizičke trgovine otvoriti nešto kasnije. Bit će to prvi put da je Aldi ušao na neko tržište online trgovinom, a da prethodno nije uspostavio mrežu fizičkih trgovina u nekoj državi. Njemački će se maloprodajni trgovac za opskrbu poslužiti svojom australskom podružnicom zbog prednosti koje mu pruža postojeća distribucijska mreža.
BAT KUPUJE REYNOLDS
B
ritish American Tobacco (BAT) objavio je da je pristao na uvjete za kupnju američkog konkurenta Reynolds Americana, povisivši svoju ponudu na 49,4 milijarde dolara za stjecanje 57,8 posto udjela u toj kompaniji. BAT je ranije za udjel u Reynoldsu koji još nije u njegovu vlasništvu ponudio 47 milijardi dolara, no ta je ponuda u studenome bila odbijena uz ocjenu da je preniska. Realizacijom te akvizicije nastat će najveća duhanska kompanija u svijetu s izlistanim dionicama na burzama.
Iznenađujući potez
TESCO KUPIO BOOKER ZA 4,4 MILIJARDE EURA SMANJENA DOBIT COCA-COLE Dobit Coca-Cole pala je 55 posto u posljednjem tromjesečju, a pali su i prihodi te prodaja najvećeg svjetskog proizvođača bezalkoholnih pića dok nastavlja restrukturirati svoje poslovanje. Prema poslovnom izvješću, Coca-Cola je zaradila 550 milijuna dolara u posljednjem lanjskom tromjesečju. Godinu dana ranije ostvarila je pak dobit od 1,24 milijarde dolara.
V
odeći britanski lanac supermarketa Tesco kupuje za oko 3,7 milijardi funti (4,4 milijardi eura) kompaniju Booker, veletrgovca hranom koji opskrbljuje restorane, pivnice i prodavaonice mješovite robe. To je najveća akvizicija koju je do sada sklopio glavni izvršni direktor Tesca Dave Lewis. Ovom će transakcijom nastati najveći britanski prodavatelj prehrambenih proizvoda. Iz Tesca i Bookera su izjavili kako će se ovom akvizicijom ostvariti sinergija od najmanje 235 milijuna eura u
iduće tri godine i to prvenstveno kroz nabavu, distribuciju i objedinjene funkcije. Troškovi implementacije predviđaju se na razini od 170 milijuna eura, a Lewis je ustvrdio kako neće biti smanjenja broja zaposlenih. Tesco će ovim potezom dobiti veći dio 100 milijardi eura vrijednog britanskog tržišta potrošnje izvan kuće (out of home), uključujući kafiće, restorane i brzu prehranu, koje raste znatno brže od tržišta kućne potrošnje (eat at home) koje vrijedi 129 milijardi eura.
MID EUROPA PARTNERS INVESTIRA U RUMUNJSKOJ
R
umunjski tržišni regulatori dali su “zeleno svjetlo” sporazumu prema kojem će investicijski fond Mid Europa Partners otkupiti 100-postotni vlasnički udjel od poljske kompanije Enterprise Investors u rumunjskom lancu supermarketa Profi Rom Food. To je najveća transakcija koju je u po-
vijesti jedan private equity fond realizirao u Rumunjskoj. Za 100 posto udjela u Profi Rom Foodu Mid Europa Partners platio je 533 milijuna eura. Profi Room Food ima 511 trgovina u Rumunjskoj, a lani je ostvario promet od 3,5 milijarde leija (774 milijuna eura). Veljača 2017. | jatrgovac.hr
73
Globalna snaga maloprodaje
AGROKOR KONSOLIDIRAO SVOJU POZICIJU NA SVJETSKOJ LISTI
Napredak Agrokorove maloprodaje na ovoj listi sa skokom od 33 mjesta rezultat je integracije trgovačkih mreža Konzuma i Mercatora u maloprodajni lanac s 2.000 trgovina, čime je Agrokor konsolidirao svoju poziciju nakon skokovitog rasta u zadnje dvije godine (u 2014. rast od 30 mjesta)
D
trgovina, čime smo postali liderom na regionalnom tržištu kao i na cjelokupnom maloprodajnom tržištu jugoistočne Europe.”
vadeseto godišnje izdanje Deloitteove publikacije “Globalna snaga maloGLAVNI TRENDOVI U SVJETSKOJ MALOPRODAJI prodaje 2017” donosi pregled 250 Maloprodajni trendovi za 2017. usmjereni su na najvećih maloprodajnih lanaca umjetnost i znanost poznavanja kupca. Danas u svijetu za 2015. godinu. su vidljive promjene preferencija kupaca kroz Ukupno je tih 250 najvetrendove “manje je više” te stvaranja “ekoćih ostvarilo 4,31 bilijuna BILIJUNA nomije praćenja” kroz društvene mreže. dolara prihoda te je zabilježilo rast u odnosu Također, vidljive su i promjene formata na prethodnu godinu od 5,2 posto pritom DOLARA maloprodaje i to putem “maloprodajizacije” ostvarujući prosječnu neto maržu od 3 ukupni PRIHOD poslovanja te sve većeg utjecaja prodaje “na posto. Titulu najvećeg i dalje suvereno drži 250 VODEĆIH zahtjev”. Također, sve je veći utjecaj “ekspoWalmart koji je od drugog na ljestvici, Costco nencijalnog življenja”, gdje nove tehnologije sve Wholesale Corporation, po ostvarenom prihotrgovaca više utječu na ponašanje današnjeg potrošača. Iako du veći čak četiri puta. Zanimljiva je i činjenica da ti trendovi nisu novi, ono što je zanimljivo za 2017. je po prvi put u 10 najvećih dospio i Amazon.com, što samo potvrđuje sve veći utjecaj novih tehnologija u svakodnevici DESET NAJVEĆIH MALOPRODAJNIH LANACA U SVIJETU potrošača. Agrokor već drugu Mjesto prema Prihodi od trgovine godinu zaredom napreduje za ostvarenim prihodima Naziv poduzeća Zemlja na malo tridesetak mjesta te je ove godine s (poslovna godina 2015.) (u milijardama USD) ukupnim prihodom od 6,025 milijardi dolara zauzeo 159. poziciju 1. Wal-Mart Stores, Inc. SAD 482,130 među najvećim maloprodajnim 2. Costco Wholesale Corporation SAD 116,199 lancima u svijetu. Komentar Ivice 3. The Kroger Co. SAD 109,830 Todorića, predsjednika Agrokor 4. Schwarz Unternehmenstreuhand KG Njemačka 94,448 koncerna, potvrđuje akviziciju 5. Walgreens Boots Alliance, Inc. SAD 89,631 Mercatora kao jedan od pokretača 6. The Home Depot, Inc. SAD 88,519 napretka na ljestvici 250 najvećih: “Napredak Agrokorove malopro7 Carrefour S.A. Francuska 84,856 daje na ovoj listi sa skokom od 33 8. Aldi Einkauf GmbH & Co. oHG Njemačka 82,164 mjesta rezultat je integracije trgo9. Tesco PLC UK 81,019 vačkih mreža Konzuma i Merca10 Amazon.com, Inc SAD 79,268 tora u maloprodajni lanac s 2.000
74
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
4,31
je da ono što je nekad smatrano futurizmom sada predstavlja svakodnevicu. Maloprodajni lanci danas znaju da je korištenje novih tehnologija postalo jedan od glavnih pokretača prodaje. Međutim, tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Kupci danas traže nove, individualizirane proizvode i iskustva s kojima se mogu poistovjetiti. Tko otkrije kako zadovoljiti takvog kupca pobijedit će na tržištu. “Manje, a bolje stvari” je pristup koji odražava promjene u preferencijama potrošača od neobuzdane, impulsne potrošnje prema umjerenijoj i promišljenijoj potrošnji potrošača. Porast potražnje potrošača za novim iskustvima je nekoliko puta nadmašio porast za tradicionalnom potrošnjom robe u posljednje dvije godine. Današnji će potrošač prije kupiti jedan skuplji proizvod nego dva manje kvalitete i niže cijene. Današnji potrošač traži iskustva i proizvode koji će odraziti njihov osobni brend koji promiču na društvenim mrežama. Trendovi prema personalizaciji iskustva potrošača nisu novi. Ono što je novo je razina na koju smo, zbog utjecaja društvenih mreža, spremni poistovjetiti prema proizvodima koje kupujemo i iskustvima koje imamo. Kupci žele autentična iskustva i proizvode koje će onda putem društvenih mreža moći iskoristiti kako bi izgradili svoj osobni brend. Posljednjih je godina bilo lakše odrediti što je maloprodaja: oni kupuju i prodaju robu, bilo u trgovini ili online. Fragmentacija tržišta je sve veća te sve više proizvođača direktno nudi svoje proizvode krajnjem potrošaču. Netradicionalni trgovci razvijaju nove modele maloprodaje kako bi zadovoljili potrebe sve zahtjevnijih potrošača. Ovaj se trend uglavnom odvija na tržištima u razvoju poput Kine, dok na zapadnim tržištima nije tako izražen. Današnji kupac je nestrpljiv i želi mogućnost kupovine u svakom trenutku. Maloprodaja potrošačke elektronike, odjeće i knjiga već je napravilo pomak prema on-demand prodaji u obliku online prodaje. Današnji trend je da se on-demand prodaja seli na ostale oblike poput maloprodaje kućanskih potrepština i prehrambenih proizvoda. Amazon.com i ostale on-demand opcije isporuke zauvijek su promijenile očekivanja korisnika za ispunjenje njihovih potreba. Tehnologije mijenjaju način na koji živimo i kako ćemo kupovati. Tehnologije poput umjetne inteligencije, robotike, 3D printera, digitalno proširene i virtualne stvarnosti nekad su bile dio znanstvene fantastike a danas ih najinovativniji trgovci već koriste kako bi se poboljšala interakcija s kupcima i promijenio tradicionalni način poslovanja.
GLOBALNI EKONOMSKI TRENDOVI U vodećim svjetskim zemljama postoji sve veća odbojnost prema slobodnoj trgovini i slobodnom kretanju radne snage. Za trgovinu na malo ovo je zabrinjavajuće. Slobodna trgovina smanjuje cijene i potiče osobnu potrošnju. Ograničenja slobodne trgovine usporava gospodarski rast pa se to usporavanje prelijeva i na maloprodaju. Ograničenje kretanja radne snage i imigracije imat će nepovoljan utjecaj
Porast potražnje potrošača za novim iskustvima nekoliko je puta nadmašio porast za tradicionalnom potrošnjom robe Današnji će potrošač prije kupiti jedan skuplji proizvod nego dva manje kvalitete i niže cijene
na dotok radne snage koja potiče poduzetništvo te smanjuje prosječnu starost stanovništva ublažavajući demografske neravnoteže pa takva ograničenja negativno utječu i na potrošnju. Unatoč neobično agresivnoj monetarnoj politici u vodećim razvijenim zemljama, inflacija uglavnom ostaje nepromijenjena. Globalni višak proizvodnih kapaciteta, pad cijena roba i slaba potražnja čimbenici su koji utječu na nisku inflaciju. Na globalnoj razini jedino u SAD-u se očekuje povećanje inflacije uslijed visoke zaposlenosti. U ostalim razvijenim gospodarstvima očekuje se nastavak trenda niske inflacije. Za maloprodaju to znači intenzivnu konkurentnost cijena i potrebu za jasnim razlikovanjem od konkurencije kako bi stekli nove potrošače. Tijekom proteklog desetljeća gospodarski rast u razvijenim zemljama je jako mali u usporedbi sa stopama rasta iz prošlosti. Negativna demografska kretanja stanovništva te smanjenje produktivnosti značajno su utjecali na takav trend. Što može potaknuti rast predmet je mnogih rasprava. Bilo kako bilo, promjena neće biti nagla.
KRETANJA U EUROPI I HRVATSKOJ Gospodarstvo eurozone raste umjerenim tempom. Unatoč agresivnoj monetarnoj politici Europske središnje banke, investicije su i dalje slabe, a nezaposlenost visoka. Opasnost je u tome što visoka nezaposlenost u Europi može potkopati političku potporu europskih institucija, čime se po nekim scenarijima ostvaruju uvjeti za eventualni raspad eurozone, što bi pak moglo uzrokovati duboku recesiju i volatilnosti financijskog tržišta u Europi. Agrokor je i dalje neosporni lider na hrvatskom tržištu maloprodaje te se akvizicijom Mercatora istaknuo kao glavni igrač u maloprodaji u regiji. Konzum, kao glavni maloprodajni brend Agrokora u Hrvatskoj, prati glavne svjetske trendove u maloprodaji te unaprjeđuje iskustva potrošača. Rezultat toga je i otvorenje “flagship” trgovine Super Konzum Radnička koja je proglašena jednom od 15 najboljih trgovina svijeta po preporuci IGD-a. Također, Agrokor s uslugom Konzum klik i Abrakadabra prati svjetske trendove u navikama potrošača te na taj način zadovoljava potrebu modernog potrošača za on-demand prodajom. Iako je usluga online naručivanja robe široke potrošnje te njene dostave na kućnu adresu već nekoliko godina dio Konzumove ponude, u zadnje vrijeme ona postaje sve bitniji dio strategije razvoja ovog najvećeg maloprodajnog brenda u Hrvatskoj.
Marina Tonžetić
Partner
mtonzetic@deloittece.com
Deloitte Veljača 2017. | jatrgovac.hr
75
Što znamo o...
BEZ GLUTENA, MOLIM Poplava bezglutenskih proizvoda na tržištu prisutna je već neko vrijeme zbog porasta broja ljudi intolerantnih na gluten u blažem ili ozbiljnijem obliku, ali i zbog trenutno prisutnog trenda bezglutenske prehrane kao sinonima za zdravu prehranu i kvalitetan način života koji, govore stručnjaci, pomalo stagnira
P
rije desetak godina gotovo da nismo ni znali ni čuli za gluten, a danas se sve više govori o njegovoj navodnoj štetnosti te je već neko vrijeme globalni trend postala upravo prehrana bez glutena. Oko toga koliko je on zaista štetan stručnjaci se ni danas ne mogu složiti, a istraživanja se i dalje provode kako bi dobili više informacija o ovom proteinu i njegovom utjecaju na ljudski organizam. Ono što je nepobitna činjenica jest da postoje ljudi koji su u najtežem obliku intolerantni na gluten, a tu bolest nazivamo celijakija ili glutenska enteropatija i ona nije rijetka, a neliječena može dovesti do brojnih i ozbiljnih komplikacija.
76
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
instant napitaka, a nalazimo ga i u kozmetičkim proizvodima. Gluten je vrlo jeftin i lako dostupan, a industrijskim namirnicama daje formu, volumen i kompaktnost tako da ga proizvođači hrane obilato i ŠTO JE ZAPRAVO GLUTEN? rado koriste na nesreću mnoRiječ gluten dolazi od latinske gih celijakičara. Prehrana s riječi za ljepilo, a više je poznat visokim udjelom nefermentirapod nazivom pšenični gluten. nih žitarica, pogotovo pšenice, Ta bjelančevinasta, elastičopterećuje cijeli probavni na tvar nalazi se u pšenisustav. Modifikacija sjeci, brašnu, raži, ječmu, mena, zaštitna kemijska piru te zobi. Gluten sredstva, proces indučini tijesto ljepljivim strijske proizvodnje udio SVJETSKE i daje mu elastičnost hrane i drugi čimbenici populacije koja te snagu dizanja jer promijenili su kvalitetu boluje od “hvata” ugljični dioksid i sastav namirnica koje CELIJAKIJE pa se tijesto s brašnom sadrže gluten, a samim koje sadrži gluten lijetim i njihov utjecaj na po diže, a ono bez glutena čovjekov organizam. ostaje tvrdo i teško. Stoga je KAMELEONSKA BOLEST jasno zašto je pšenica najvažniNajteži oblik intolerancije na ja žitarica u pekarsko-slastičargluten jest celijakija, odnosno skoj industriji. Osim u spomekronična bolest koja se naziva nutim žitaricama, gluten sadrži i kameleonskom zato što se većina proizvoda koje prosječni njeni simptomi teško razlikuju čovjek konzumira poput pizze, od drugih bolesti i ne upućuju tjestenine, industrijske hrane, nužno na povezanost s probavinstant juhe, suhomesnatih nim sustavom. Prema podaproizvoda, slatkiša i bombona,
1%-2%
cima svjetskih istraživanja od celijakije boluje od 1 do 2 posto stanovništva. Na svakih 100 osoba u Europi prosječno jedna boluje od te neizlječive bolesti, a oko 80 posto dijagnosticiranih su djeca. Brojke u Hrvatskoj pak pokazuju da na oko 85 osoba jedna boluje od celijakije. Najviše oboljelih je u Skandinaviji, dok ih u Aziji i SAD-u gotovo i nema. Znanje o celijakiji i održavanju zdravlja kod te bolesti je ipak na izrazito niskoj razini, iako se o njoj danas sve češće progovara. Prepoznavanje celijakije, tj. razina kliničke sumnje posebno je izražen problem u Hrvatskoj. Bolest zahvaća sve dobne skupine, oba spola, a može se javiti već u dojenčadi ili pak u odraslih, a simptomi te bolesti su razni i dugo mogu biti prikriveni. Problem je što se na otprilike 500 osoba u Hrvatskoj dijagnosticira samo jedna oboljela osoba. Bolje poznava-
PROMO
PRETTI BEZGLUTENSKA PALETA PROIZVODA Pretti nudi paletu najkvalitetnijih bioloških i konvencionalnih proizvoda renomiranih svjetskih proizvođača: Bauckhof, Giuliani i Schnitzer
D
anas sve više osoba pokazuje intoleranciju ili alergiju na gluten koji se nalazi u žitaricama koje u našem podneblju najčešće konzumiramo. Priprema bezglutenske prehrane nije teško ostvariva, ali zahtijeva promjene dosadašnjih prehrambenih navika. Mnoga jela mogu se bez poteškoća pretvoriti u bezglutenska ako se upotrebljavaju namirnice koje prirodno ne sadrže gluten. Žitarice koje prirodno ne sadrže gluten su: riža, kukuruz, proso, amaranth, heljda, kvinoja, sirak, tef i zob. Prilagodbom recepata svi se obroci mogu pripremiti tako da budu bezglutenski, a da pri tome ne gube na okusu. Kako bi vam olakšali priprema-
nje bezglutenskih obroka tvrtka Pretti nudi paletu najkvalitetnijih bioloških i konvencionalnih proizvoda renomiranih svjetskih proizvođača: Bauckhof, Giuliani i Schnitzer. Fokus tvrtke Bauckhof posljednjih je godina na proizvodnji žitarica i mješavina za pripremu kruha i kolača bez glutena biološke i Demeter kvalitete. U ponudi imamo: brašna i mješavine brašna, mješavine za kruh, zgušnjivače i mrvice, mješavine za kolače, burgere, pizzu, pudinge, bezglutenske pahuljice (od zobi, prosa, s dodatkom voća ili čokolade) i muesli (od riže, kukuruza, čokoladne). Schnitzer je njemački proizvođač bioloških bezglutenskih proizvoda s tradicijom od gotovo 50 godina, što njihovu proizvodnju i mlinove svrstava u sam vrh. Schnitzer nudi razne vrste kruha (ciabatta,
baguette, sa sjemenkama, s maslinama i dr.), muffine, kekse, grickalice, krekere, tjestenine, slatkiše i još mnogo toga. Giuliani proizvodi konvencionalne bezglutenske proizvode pod brendom Giusto. Uz to što su bez glutena, Giusto u ponudi ima proizvode bez laktoze, palmina ulja i šećera. Trenutno
se u našoj ponudi nalaze keksi, grickalice, mješavine za pečenje i kuhanje, tjestenina, dodaci za kuhanje i široka ponuda kruha. Distributer: Pretti d.o.o., Rupa 42, 51214 Šapjane, tel.: 051-732-120, fax: 051-732-102, prodaja@pretti.hr, www.pretti.hr.
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
77
Što znamo o... Poznati u borbi s glutenom Hollywoodska glumica Gwyneth Paltrow jedna je od glasnijih pobornika bezglutenske ishrane, a izdala je i knjigu recepata za obroke bez glutena, ali i bez šećera. Donedavno prvi tenisač svijeta Novak Đoković također je poznati promotor bezglutenske ishrane, a svoje iskustvo opisao je u knjizi “Serviraj za pobjedu”. Ostale poznate osobe koje se bore s celijakijom
nje bolesti i točniji postupci za njezino dijagnosticiranje pridonose njezinu češćem otkrivanju. Kako razlikovanje simptoma celijakije od mogućih pridruženih bolesti može biti vrlo teško, ponekad se nažalost događa da bolesnici godinama obilaze liječnike različitih struka u potrazi za uzrokom svojih tegoba. Bolest može biti i potpuno bez ikakvih simptoma te je tada nazivamo tihom ili prikrivenom. Simptomi u odrasloj dobi su tegobe često vezane uz različite druge organske sustave i mogu biti vrlo tihi tako da ih se niti ne može uopće povezati s probavnim sustavom. Sumnju na celijakiju u 80 posto točnosti otklonit će nam krvni test antitijela na gluten, kao i tkivna transglutaminaza ili utvrđivanje genetske predispozicije, a za točnu dijagnozu nužna je biopsija sluznice tankog crijeva. 78
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
ili intolerancijom na gluten su kćer bivšeg američkog predsjednika Chelsea Clinton, glumica Zooey Deschanel, modna ikona Victoria Beckham, glumac Ryan Phillipe i mnogi drugi. Njihovim primjerima povode se mase ljudi koji vjeruju da je to zaista način da se postigne u prvom redu savršen fizički izgled, a zatim i bolje zdravstveno stanje.
BEZGLUTENSKA PREHRANA Za održanje zdravlja i zdravstveno boljeg života osoba s celijakijom ili glutenskom enteropatijom, neophodno je upražnjavati pravilnu bezglutensku dijetu. Veoma je važno znati sve o prehrani oboljelog jer i najmanja količina glutena oboljelom narušava zdravlje. Također je bitno biti pravodobno i pravilno informiran, imati podatke o tome sadrži li neki prehrambeni proizvod gluten te brižno pratiti smjernice stručnjaka o prehrani. Jedina terapija bolesti jest striktna bezglutenska dijeta koja se primjenjuje za cijeli život, a osoba koja prakticira takvu dijetu može biti zdrava i isto tako se osjećati. Bezglutenska zdravstvena dijeta isključuje iz prehrane proizvode koji sadrže i najmanje količine (>0,002 ppm) glutena. Poteškoća u izboru namirnica stvara se zato što se
Rastuća potražnja za proizvodima bez glutena stvara jednu novu veliku industriju te je proizvođača bezglutenskih proizvoda na tržištu sve više
gluten najčešće skriva u aditivima, konzervansima i različitim stabilizatorima hrane. Može se nalaziti u procesiranoj hrani, lijekovima i nekim sredstvima za održavanje higijene usta. Priprema bezglutenske prehrane nije teško ostvariva, ali zahtijeva promjene ustaljenih prehrambenih navika i nije nimalo štetna za organizam. Gluten kao protein nije esencijalan i aminokiseline koje ga čine zamjenjive su brojnim drugim prehrambenim izvorima. Uz striktnu bezglutensku dijetu stanje organizma potpuno se normalizira i za ovu dijetu vrijede osnovna pravila pravilne prehrane koja vrijede i za zdrave osobe. Dakle, na raspolaganju su sve vrste voća i povrća, meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, dakako ako nemaju dodatak glutena. Od žitarica dozvoljeni su kukuruz, soja, riža, proso, heljda i krumpir. Uz tradicionalne cjelovite žitarice, nutricionisti sve češće preporučuju korištenje pseudožitarica poput heljde, amaranta i kvinoje jer sadrže kvalitetne aminokiseline te su bogate mikronutrijentima. Međutim, zdravstvene teškoće nisu jedini razlog zbog kojeg ljudi konzumiraju ove proizvode. Naime, kako je više nego uvriježeno mišljenje da provođenje bezglutenske prehrane može utjecati na smanjenje tjelesne mase te na zdravlje općenito, nije rijetkost da se sasvim zdrave osobe priklanjaju prehrambenim obrascima koji se preporučuju u liječenju određenih bolesti, iako ih sami nemaju potrebe provoditi. Takav je slučaj i kod bezglutenske prehrane jer se mnogi ljudi povode životnim stilom poznatih osoba i postaju sljedbenicima ovakvog načina ishrane, a u zadnjih desetak godina njihov je broj u stalnom porastu.
A ZNANOST KAŽE... Američka studija iz 2016. godine ukazala je na činjenicu da je broj ljudi koji boluju od celijakije stalan od 2009. godine. Znanstve-
VeljaÄ?a 2017. | jatrgovac.hr
79
Što znamo o... nici sumnjaju da se mnogi ljudi osjećaju bolje kada izbace gluten iz prehrane jer ako nisu dovoljno informirani i pažljivi mogu riskirati nedostatak glavnih hranjivih tvari koje se nalaze u žitaricama poput željeza, vlakana i vitamina B2. Ne postoji dokaz koji bi sugerirao da bi bezglutenska dijeta mogla pomoći u gubitku kilograma, dok su neki ljudi na toj dijeti čak i dobili kilograme. Poznata nutricionistica i vlasnica Healthy Meal Standarda u Hrvatskoj, Diana Gluhak, dala nam je svoje stručno mišljenje o bezglutenskoj prehrani i postojećem trendu: “Iz razloga što sve više ljudi ne želi jesti gluten, čemu marketing dosta pogoduje, na tržištu se javlja poplava tzv. bezglutenskih proizvoda, ali i bezglutenskih obroka u javnim objektima koji tako žele privući dodatne kupce.” Diana upozorava i na dva velika postojeća problema na tržištu: “Prvi je nepravilno deklariranje proizvoda, odnosno, proizvodi koji nisu bezglutenski tako se označavaju zbog povećane potražnje za takvim proizvodima. Stoga je uvijek potrebno pravilno ih deklarirati. Proizvodi za oboljele od celijakije prepoznatljivi su po ambalaži na kojoj se nalazi simbol prekriženog klasa, znak koji jamči da je gluten u toj namirnici unutar dopuštenih udjela prema Codexu Alimentariusu. Drugi problem su restorani, hoteli i druge ustanove koje nude hranu i gdje se označavaju kao da su bezglutenski, a zapravo u 99 posto slučajeva to nisu”, objašnjava Diana. Upravo zbog tih problema ova nutricionistica je pokrenula program Healty Meal Standarda u javnim objektima, a cilj je prilagoditi obroke osobama koje imaju celijakiju prema energijskim i nutritivnim globalnim standardima.
PROIZVOĐAČI U PORASTU Na proizvode bez glutena u 2016. godini samo je u SAD-u potrošeno 15 milijardi dolara. Rastuća potražnja za proizvodima bez glutena stvara jednu novu veliku industriju koja 80
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
Gluten je bjelančevinasta tvar koja čini tijesto ljepljivim i daje mu elastičnost te snagu dizanja jer “hvata” ugljični dioksid Znanje o celijakiji i održavanju zdravlja kod te bolesti još uvijek je na izrazito niskoj razini
se širi brže nego što se širila ona vegetarijanska. Proizvođača bezglutenskih proizvoda na tržištu je mnogo, a jedan od glavnih predstavnika je Schär koji je svoj asortiman proizvoda podijelio na kategoriju kruha, biskvita i slatkog, tjestenine, brašna, zamjena za kruh te smrznutih proizvoda. Kako bi korisnicima olakšali život s celijakijom kreirali su aplikaciju Schär Club koja korisnicima služi kao platforma za razmjenu informacija, iskustva i savjeta. Jedan od vodećih distributera zdrave hrane u Hrvatskoj i regiji koji je izgradio zavidan portfelj renomiranih svjetskih proizvođača prirodnih i ekoloških proizvoda je tvrtka Pretti Good Food. Njihov bezglutenski asortiman sastoji se od bioloških/demeter proizvoda tvrtki Bauckhof, Schnitzer, Lima i Alinor te konvencionalnih proizvoda tvrtke Giuliani. U ponudi imaju: biološka i demeter bezglutenska brašna i mješavine brašna, biološke bezglutenske mješavine za kruh, biološki bezglutenske zgušnjivače i mrvice, biološke bezglutenske mješavine za kolače, burgere, pizzu, pudinge, biološke i demeter bezgluten-
ske pahuljice (od zobi, prosa, s dodatkom voća ili čokolade) i muesli (od riže, kukuruza, čokoladne). U asortimanu imaju i proizvode koji su namijenjeni osobama koje uz intoleranciju/ alergiju na gluten imaju i druge prehrambene poteškoće pa tako imaju širok izbor proizvoda koji ne sadrže laktozu, jaja, kvasac, mlijeko, šećer, soju, palmino ulje i orašaste plodove. Poznati proizvođači koji do sada u svom opusu nisu imali inačicu svojih proizvoda u bezglutenskoj varijanti brzo su ih uveli prilagodivši se zahtjevima tržišta pa je tako i poznati brend Dr. Oetker trenutno na tržištu prisutan s tri proizvoda koja nose oznaku i certifikat Gluten Free. To su Dr. Oetker Original Gustin, Original pudding vanilija i Original pudding čokolada te su se u tim kategorijama pozicionirali kao jedan od lidera na tržištu. Nastavno na trendove, koji sve češće komuniciraju zdravstvene benefite, PIK Vrbovec je kao jedan od osviještenih proizvođača osigurao potrošačima kvalitetne proizvode bez nepoželjnih sastojaka kao što je gluten. Projektom “Manje je više” PIK je tržištu ponudio cjelokupan
Hrana koju treba izbjegavati u bezglutenskoj dijeti • kruh, pšenični škrob • krušne mrvice • žitarice, zobene pahuljice, brašno • kus kus • krekeri • rezanci
• pereci • neki rižini kolači (provjeriti deklaraciju) • tortilje od pšeničnog brašna • mliječni proizvodi: čokoladni napici, kakao i čokoladno obrađeni sirevi (provjeriti deklaraciju) • neki pudinzi, sladoledi i smrznuti jogurti
asortiman mesnih prerađevina koji ne sadrže pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten niti soju te za to dobio i Business Award nagradu. S rastom ponude proizvođača u području bezglutenskih proizvoda istovremeno se povećava i ponuda unutar trgovačkih lanaca i drogerija. Tijekom proteklih pet godina drogerijski lanac dm bilježi kontinuirani rast proizvoda bez sintetičkih sastojaka, “free from” proizvoda, a posebno
proizvoda bez glutena. U 2016. godini zabilježili su dvoznamenkast rast prodaje bezglutenskih proizvoda u odnosu na godinu prije. Najtraženiji i najprodavaniji proizvodi bez glutena su kruh, tjestenine i slatki program te različite vrste brašna i drugih proizvoda za daljnju pripremu jela. Od trgovačkih lanaca Konzum je u svoj asortiman uvrstio više od 70 proizvoda bez glutena, a razvio je i svoju trgovačku robnu mar-
ku pod imenom “Bio zone”. U posljednje vrijeme bilježe rast ovih tipova proizvoda, a najpopularniji su upravo bezglutenski kruh i žitarice, te proizvodi koji su zamjena za “klasične” proizvode poput mlijeka. Koliko je ovaj tip proizvoda tražen svjedoči trgovački lanac SPAR koji jedini u Hrvatskoj ima svoju robnu marku SPAR free from u kojoj se nalazi 50-ak proizvoda. Proizvedeni su u skladu s internacionalnim smjernicama za bezglutenske proizvode, a SPAR je prvo europsko poduzeće koje koristiti internacionalnu oznaku “bez glutena” (prekrižena pšenica) na svojim proizvodima. Također, svi SPAR “free from” proizvodi označeni su matičnim brojem međunarodne udruge za celijakiju. Kristina Vorberger kristina@jatrgovac.hr
Best in Gluten Free alitetni Visokokv ojci sast
Novo Schär – B r bezgluten oj 1 u Europi u skoj preh rani
Bezglutenski noviteti Osvježite asortiman novim proizvodima vodećeg bezglutenskog stručnjaka
rtiman Široki aso
NR. 1 IN GLUTEN-FREE
A BRAND OF
Veljača 2017. | jatrgovac.hr
81
Ja TRGOVAC
SVJEŽINA TRŽNICE U KVARTOVSKOJ TRGOVINI Specijalizirana trgovina Grga Čvarak nudi zdravu i domaću hranu iz svih dijelova Hrvatske koja se ne može naći u klasičnim trgovima, a posebno se njeguje topao i blizak odnos s kupcima
za neobičnog i simpatičnog imena Grga Čvarak ponosno stoje vlasnici, također supružnici, Silvija Puljić i Mario Ježek. S iskustvom u prodaji, interesantnom idejom i neizmjernim entuzijazmom te ljubavi prema trgovini, došli su do idealnog recepta za uspjeh pa će ove godine u travnju proslaviti pune četiri godine poslovanja. Pod motom “fino, zdravo i domaće” kreirali su svojevrstan trend koje su potom slijedile druge manje trgovine, a sve zbog rastuće osviještenosti potrošača o zdravoj i domaćoj prehrani.
TRŽNICA U MALOM “Kao mlada djevojka radila sam u jednoj trgovini nalik našoj koja je njegovala osobni pristup i tada sam si obećala da ću ‘kad narastem’ otvoriti jednu takvu trgovinu”, prisjeća se Silvija te nastavlja: “Ono što sam cijelo vrijeme zaista htjela jest prodavati robu provjerene kvalitete, koju ‘poznajem’ i za koju mogu osobno jamčiti da je vrhunska. Danas ljudi poprilično sumnjičavo doživljavaju trgovce, gledaju na njih s nepovjerenjem, a mi to zaista nismo i trudimo se poslovati transparentno i iskreno. Smatram da sam uspjela izgraditi mjesto gdje ljudi dolaze sa zadovoljstvom i povjerenjem u nas kao trgovce i to je uz neku materijalnu dobit suprugu i meni bilo najvažnije.” Grga Čvarak je po svemu posebna trgovina, gdje zaposlenici provode 90 posto svog vremena u razgovoru 82
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
s kupcima i u potpunosti mu uvjetuje država. Smisao svega se posvećuju, nastojeći izgraim je okupiti male uzgajivače diti osoban i topao odnos koji i proizvođače hrane, OPG-ove naginje prijateljstvu. Početna s područja cijele Hrvatske na filozofija koju i danas slijede kojima se uzgaja zdravo povrće i bila je steći odanost kupaca uz voće koje ne raste potpomognubogatu ponudu vrhunskih proito kojekakvim neprirodnim zvoda te se ispostavilo da su sredstvima jer smatraju da pronašli idealnu formulu se zaista imaju čime poza uspješno poslovanje. hvaliti u svakom kutku Zahvaljujući takvoj posvoje domovine. “Na PROIZVODA od slovnoj strategiji trgopočetku smo obilazili 200 DOBAVLJAČA sajmove kojih je prije vina, koja ima koncept tržnice u malom, danas bilo zaista mnogo i nalazi se u nudi proizvode isključikušali proizvode, zatim ASORTIMANU vo hrvatskih proizvođača smo obišli sve OPG-ove trgovine uz naglasak na zdravom i po cijeloj Hrvatskoj kako svježem, a kupaca ne nebismo provjerili njihove dostaje. Uvjete koje proizvod proizvode i proizvodnju. Odramora zadovoljiti da se nađe na sli smo na selu i imamo iskustva njihovim policama jest da je u poljoprivredi, znamo kako se ekološki certificiran ili u prijeradi i kako bi sve trebalo izglelaznom razdoblju te da ispunjadati da bude domaće i kvalitetva sve trgovačke zakone koje no”, ponosno ističe Silvija.
4.000
FINO, ZDRAVO, DOMAĆE Što se tiče samog asortimana obuhvaćaju sve prehrambene proizvode koji se mogu pronaći u klasičnoj maloprodajnoj trgovini, a jedna manja polica rezervirana je za kozmetičke proizvode također ekološkog predznaka. Trenutno u asortimanu nude povrće, voće, žitarice, razne vrste kruha, svježi sir i mlijeko, sve vrste tjestenine koja se radi s integralnim brašnom te meso na kojem je veliki naglasak. U ponudi se nalazi isključivo svježe ekološko meso: piletina, puretina, patke, guske, janjetina, odojak i teletina, ali i delikatesni suhomesnati proizvodi. Kolače i torte mogu kupiti dijabetičari i ljudi koji pate od celijakije. A oni koji sami žele mijesiti svoj kruh, kod Grge Čvarka mogu naći i razne vrste ekološkog brašna mljevenog na kamenom mlinu. “Surađujemo s više od 200 dobavljača, a imamo više od 4.000 proizvoda. Samo u kategoriji pekarskih proizvoda poslu-
Info Naziv trgovine: Grga Čvarak Naziv tvrtke: Grga Čvarak d.o.o. Adresa trgovine: Kutnjački put 9, Zagreb Vlasnici: Mario Ježek i Silvija Puljić Godina osnivanja: 2013. Kvadratura: 90 m² jemo sa sedam dobavljača pa je ponuda bogata i raznovrsna. Svi kruhovi su ručno rađeni, u ponudi imamo kruh bez pšenice, bezglutenski bez kvasca, kruh ispod peke te ostale vrste koje ne možete pronaći u klasičnoj svakidašnjoj ponudi”, pohvalila se Silvija. Proizvodi njihovih dobavljača nemaju aditiva i konzervansa te su sinonim za pravi, tradicionalni, autohtoni proizvod. Primjerice kulen koji je u ponudi sastoji se od 90 posto mesa i samo 10 posto masnoće bez ikakvih dodataka, a špek je iz produljenog tova i prodaje se
Trgovina ima koncept tržnice u malom te uz naglasak na zdravom i svježem nudi proizvode isključivo hrvatskih OPG-ova Početna filozofija koju i danas slijede bila je steći odanost kupaca uz bogatu ponudu vrhunskih proizvoda
odlično. Vrlo popularan i kvalitetan proizvod su domaće granole (muesli) robne marke “Granolica”. Rađene su ručno, a obrađuju se termički uz dodatak meda, orašastih plodova, sušenog ili dehidriranog voća i začina. Od neprehrambenih proizvoda izdvojen je mali dio za ekološke proizvođače kozmetike, a od inozemnih proizvoda u ponudi imaju samo dodatke prehrani ili danas jako zdrave i popularne proizvode poput ekološkog kokosovog ulja, kurkume i sl., a njih su uključili u asortiman isključivo na zahtjev kupaca.
EDUKACIJA JAMČI KVALITETU “OPG-ova ima jako puno, ali to ne znači da radimo sa svima. Prvenstveno zahtijevamo prvoklasne proizvode. Problem je u količini robe koje nikad nemamo dovoljno za cijelu sezonu jer se većina proizvođača odlučuje proizvoditi jednu kulturu koja je te godine popularna, recimo aroniju ili češnjak. Pomognemo si na način da unaprijed dogovorimo
količine za iduću sezonu, ali i u tom slučaju opet se dogodi da sve rasprodamo. Oko 50 posto robe prodamo unaprijed, isključivo po narudžbi kupaca. Također, tu su i nove trgovine koje se otvaraju zbog sve aktualnijeg trenda zdrave prehrane pa preuzmu dio robe koja nam je potrebna. Međutim, što se nas tiče, mi smo ovdje već četiri godine i ne slijedimo trendove već stvaramo svoju politiku poslovanja koju naši kupci s povjerenjem prate”, naglašava vlasnica. Osim u količini robe, određene probleme imaju i s dobavljačima odnosno zakonskim regulativama koje oni ne mogu redovito pratiti uz posao koji obavljaju. “Nekad su bile aktivne zadruge koje su obučavale ljude o potrebnoj administraciji i zakonima koji su neophodni u cijelom procesu proizvodnje, ali danas one ne postoje te se proizvođači sami moraju educirati i informirati što nije uvijek lako. Proizvođači su ranije na neki način bili prevareni, radili su s trgovcima koji ih možda nisu uredno plaćali te su oni danas puno oprezniji i nepovjerljiviji. Na početku poslovanja bilo je teško steći njihovo povjerenje u nas budući da smo bili novi na tržištu. Nastojim sama pratiti i proučiti zakone te svoje dobavljače sama educiram i to mi nije teško, ali smatram da je to posao države te da bi se trebala bolje organizirati u tom pogledu”, pomalo ogorčeno će Silvija. Usprkos malim poteškoćama planovi za budućnost su itekako prisutni. “Namjeravamo razviti dostavu te osnovati ekološku mesnicu. Danas postoji velik problem s mesom te se ideja ekološke mesnice čini vrlo uzbudljivom. Međutim, nikad nam nije bio plan da se širimo. Ovo je obiteljski posao, nismo nikad razmišljali o čistom profitu jer da jesmo, odavno bi odustali. Radimo ovo sa srcem, kupci nam se stalno vraćaju i vjeruju nam. Mi smo vam prava kumica s placa”, zaključuje uz osmijeh Silvija. Kristina Vorberger kristina@jatrgovac.hr Veljača 2017. | jatrgovac.hr
83
Novo na polici Preporuka
Izvorno češko pivo za domaće potrošače
P
ivovara Heineken Hrvatska proširila je svoj portfelj predstavivši novo pivo na hrvatskom tržištu. Krušovice, izvorno češko pivo, ugodne gorčine i iznimne pitkosti, češki je lager idealan za svaku prigodu. Bogatu i prepoznatljivu aromu ovo izvorno češko pivo duguje visoko kvalitetnoj sorti hmelja iz češke regije Žatec. U toj regiji pivovara Krušovice djeluje već više od 400 godina. Žatecký hmelj tipičan je aromatični češki hmelj koji ima blago začinjeni okus i suptilnu aromu te daje poseban okus ovom češkom lageru. Krušovice je na tržištu dostupno u klasičnoj povratnoj boci od 0,5 L.
Revolucionarni LELO HEX kondom
D
ugi sedmogodišnji razvojni period rezultirao je redizajniranim LELO HEX kondom s do sada najkvalitetnijom i najnaprednijom izradom u svijetu. Zahvaljujući svojoj heksagonalnoj strukturi, HEX je izdržljiv i tanak kondom koji ne umanjuje osjetljivost već pojačava doživljaj i osjećaj seksualne bliskosti, istovremeno sprečavajući slučajno skliznuće kondoma. Kondom ima glatku vanjsku stijenku s heksagonalnom mrežnom teksturom s unutrašnje strane koja mu omogućava rastezanje i bolje pristajanje. Laganog je mirisa, prirodne boje i lubriciran je bez spermicida. Preporučena maloprodajna cijena pakiranja od 3 komada iznosi 49,90 kuna, a za pakiranje od 12 komada iznosi 149,90 kuna. Dostupni su u odabranim Müller poslovnicama.
Ledo Lollipop – sladoled i lizalica Sweet Relax
S
ladoled Lollipop, okusa žvakaće gume, u središtu ima lizalicu koja dodatno upotpunjuje okus omiljenog slatkiša. Dvostruka poslastica na štapiću tako će razveseliti djecu finim okusom, a s veselim bojama probuditi sva njihova osjetila. Koliko je Lollipop poseban prepoznala je i struka pa mu je Među-
Ljepša koža uz Janu kolagen beauty
J
ana kolagen beauty u obliku prirodnog kolagena otopljenog u vodi s vitaminom C uspješno odgađa znakove starenja na koži. Iako potraga za proizvodima koji brišu bore ima dugu povijest, posljednjih godina eliksir mladosti dobio je novo ime – kolagen. Najbolji rezultati, pokazala su istraživanja, postižu se kada je kolagen prethodno otopljen u tekućini, što dokazuje posljednji proizvod iz obitelji Jana voda – Jana kolagen beauty. Ovaj inovativan proizvod na hrvatskom tržištu proizveden je na bazi prirodne mineralne vode Jana uz dodatak nježne arome ruže te voćnog udjela bez konzervansa i umjetnih boja. Jana kolagen beauty sadrži prirodni kolagen Verisol i vitamin C, koji u kombinaciji pomažu u odgađanju znakova starenja i poboljšavaju elastičnost i čvrstoću kože. 84
jatrgovac.hr | Veljača 2017.
narodno udruženje proizvođača sladoleda (IICC - International Ice Cream Consortium) na svojoj godišnjoj konferenciji u Barceloni dodijelilo srebrnu medalju u kategoriji najinovativnijih sladoleda u 2016. godini. Lollipop se tako već sada nametnuo kao poseban desert koji će bez sumnje oduševiti već pri prvom kušanju.
Pretti: Novosti u bezglutenskom asortimanu
P
retti je u svoju bogatu ponudu bezglutenskih proizvoda uvrstio i proizvode tvrtke Giuliani. Giusto proizvodi svojom kvalitetom i iznimnim okusom u stopu prate “stare” brendove u portfelju ove distributerske tvrtke. Tvrtka Giuliani na talijanskom je tržištu prisutna od 1889. godine. Liniju bez glutena proizvode od 2005. godine. Giusto proizvodi zasnovani su na kontinuiranim istraživanjima i inovacijama te prehrambenu industriju spajaju sa znanstvenim spoznajama. U ponudi imaju 90 prehrambenih artikala bez glutena. Trenutno se u ponudi tvrtke Pretti nalaze keksi, grickalice, mješavine za pečenje i kuhanje, tjestenina, dodaci za kuhanje i široka ponuda kruha izvrsnog okusa. U Giusto ponudi za sebe će nešto pronaći i osobe osjetljive na laktozu te dijabetičari. Distributer: Pretti d.o.o., Rupa 42, 51214 Šapjane, tel.: 051-732-120, fax: 051-732-102, prodaja@pretti.hr, www.pretti.hr.
Nove Ledo okruglice s vanilijom i šumskim voćem
Proteinske zobene kaše iz Enciana
O
N
ove Encian Proteinske zobene kaše sadrže visok udio bjelančevina (26-27%) i ispunjavaju 35% dnevnih potreba organizma za bjelančevinama. S visokim postotkom kvalitetnih zobenih pahuljica odličan su izvor vlakana. Bez dodanog šećera i brze pripreme u samo tri minute odličan su izvor energije za poletan početak dana. Jednostavnost primjene čini ih idealnim obrokom na poslu ili u školi. Dostupna u tri varijacije sastojaka Proteinska zobena kaša oduševit će vas okusom i pripremiti za najteže izazove! Na potpuno zdrav način! Izaberite svoj okus: vaniliju, čokoladu ili borovnicu.
Nova generacija bezglutenskog kruha iz Schära
M
astro Panettiere je najnovija generacija Schär kruhova koji su rezultat dugoročnih istraživanja stručnjaka s područja bezglutenske prehrane. Pažljivom selekcijom sirovina napravljen je kruh visoke pekarske kvalitete i meke strukture. Prilikom proizvodnje ne koriste se konzervansi ili umjetni aditivi kako bi kruh zadržao svoj izvorni okus. Koriste se kvalitetne sirovine poput sirake, tradicionalne afričke žitarice ili quinoe koju su koristili drevni Maye. Mastro Panettiere linija kruhova sastoji se od tri proizvoda: Classico del Mastro Panettiere (bijeli kruh bez glutena), Cereale del Mastro Panettiere (kruh sa sjemenkama) te Vital del Mastro Panettiere (tamni kruh sa sjemenkama). Donose osvježenje u prehrani za osobe koje su intolerantne na gluten ili su na bezglutenskoj prehrani.
miljeni klasici iz asortimana Dr. Oetkera dobili su svoje novo bezglutensko izdanje.Nova linija proizvedena je u posebnim i kontroliranim uvjetima te dolazi u atraktivnom zelenom pakiranju. Bezglutenski Dr. Oetker puding s okusom čokolade i vanilije, kao i bezglutenski sastojak za slastice Dr. Oetker Gustin, razveselit će potrošače koji do sada nisu mogli konzumirati njihove proizvode. Preporučena neobvezujuća maloprodajna cijena za Dr. Oetker Original Gluten Free Puding s okusom vanilije i čokolade je 4,99 kn, a za Dr. Oetker Original Gluten Free Gustina iznosi 4,49 kn.
Novi Franckov čaj
U
asortimanu Franck čajeva od nedavno se može pronaći čaj od kamilice s đumbirom i okusom meda. Novu kombinaciju izabrali su potrošači putem web stranice između tri ponuđena okusa, a odabrani ljubitelji čaja sudjelovali su i u degustacijama tijekom razvoja ovoga novog okusa. Kamilici je dodan egzotičan i pikantan đumbir, trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana poznata po svome korijenu, a aroma meda ovu već posebnu kombinaciju dodatno obogaćuje
profinjenim mirisom i okusom. Preporučena maloprodajna cijena pakiranja s 20 filtar vrećica iznosi 13,99 kuna.
Vesela Dukat trajna mlijeka dostupna u trgovinama
P
osebno izdanje Dukat trajnog mlijeka koje krase dječji crteži mliječnih brkova izabranih u sklopu 5. likovnog natječaja Dukata “VOLIM MLIJEKO!” stiglo je u trgovine diljem zemlje. Natječaj je Dukat pokrenuo 2012. godine s ciljem skretanja pažnje roditelja, učitelja i djece na važnost pravilne prehrane i stjecanja zdravih prehrambenih
navika. U velikoj konkurenciji od gotovo 3.000 učeničkih radova pobjedu su odnijeli Lucija Vignjević iz Lovrana, Mia Mikulić iz Zagreba, Luka Fledrović iz Matulja te Ema Grobenski iz Jagnjedovca kod Koprivnice. Ograničeno izdanje Dukat trajnog mlijeka čija su pakiranja dizajnirala djeca dostupno je u trgovinama do isteka zaliha. Veljača 2017. | jatrgovac.hr
85
Izlog
Želite primati Ja TRGOVAC magazin? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:
Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, Fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr
Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.