Ja TRGOVAC magazin - Listopad 2019. by Ja TRGOVAC

Broj 87 | Listopad 2019.

Jeste li znali

da se ‘z bregov trajno mlijeko puni u tetra pak ambalažu još od 1977. godine! Analize kategorija

• Juhe • Bomboni i žvakaće gume Intervju Omogućuje Michal Wojciech Senczuk lakše rukovanje Studenac i čuva okoliš!

Novo pakiranje

Snimi čep!

Lako se otvara u samo jednom koraku!

U fokusu

TRŽIŠTE PLATNOG PROMETA

Mlijeko broj 1 u Hrvatskoj GfK Panel kućanstava, siječanj – kolovoz 2019.

Broj 87 | Listopad 2019.

Jeste li znali da se ‘z bregov trajno mlijeko puni u tetra pak ambalažu još od 1977. godine!

Omogućuje lakše rukovanje i čuva okoliš!

Novo pakiranje

Snimi čep!

Lako se otvara u samo jednom koraku!

Mlijeko broj 1 u Hrvatskoj GfK Panel kućanstava, siječanj – kolovoz 2019.

Impressum DIREKTOR: Maroje Sabljić GLAVNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Marija Brkanić Kulenović, Ja TRGOVAC Božica Habajec Ivičić, Nielsen Tatjana Kovačević, Nielsen Nevena Đokić, Nielsen Erlanda Ivić-Mandić, Focus Vlatka Stiplošek Lapenda, GfK Violeta Perčić, Ipsos Martina Soršak Susović, Hendal Maja Juričan, Mediana Maja Bajza Ljubičić, Corvus Pay Nataša Cikač, Cronata Iva Babić, Petrić & Kajić odvjetničko društvo Zagorska šopingholičarka GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić GRAFIČKI DIZAJN: Nulti broj j.d.o.o. FOTOGRAFIJE: In house, Pixabay, Pexels PRODAJA I MARKETING: Zoran Cvijić, Marko Stanić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: GZH d.o.o. Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC stručni je magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom se distribucijom besplatno dostavlja trgovcima, proizvođačima i distributerima robe široke potrošnje te pratećoj industriji. NAKLADA: 6.000 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

ISSN 1847-9987 Godina 10 / Broj 87 Besplatni primjerak

Uvodnik

OD SAJMA DO VINA

nuga je i ove godine opravdala očekivanja te je, kako to i priliči, proslavila stogodišnjicu održavanja rušenjem svih rekorda postavljenih u ranijim izdanjima. Još uvijek sam pod dojmom grandioznosti industrije hrane i pića koja se u tih pet dana prezentirala u Kölnu i predstavljalo mi je pravo zadovoljstvo obići naše izlagače te porazgovarati s njima, čuti njihove dojmove i buduće planove. Konkurencija nikada nije bila žešća, izbor nikada veći, a sve to ide na ruku potrošačima koji su u središtu svega. Da ti isti naši potrošači sve više brinu o cijeni pokazalo je pak istraživanje agencije Nielsen predstavljeno na velikoj ShopperTrends konferenciji u Zagrebu. Puno se tu zanimljivih zaključaka moglo čuti i s drugih tržišta naše Adriatic regije, o diskonterima u Sloveniji, ali i najavi jedne velike akvizicije na hrvatskom maloprodajnom tržištu. O neumitnoj konsolidaciji maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj govorio nam je u velikom intervjuu i prvi čovjek Studenca, Michal Wojciech Senczuk, koji će ove godine u rebranding svoje maloprodajne mreže nakon preuzimanja Istarskih supermarketa ukupno uložiti čak 300

milijuna kuna. Svoje maloprodajne mreže šire i ostali trgovački lanci: Plodine su otvorile novu prodavaonicu u Rijeci, Tommy u Starigradu-Paklenici, Lidl se otvorenjem novog prodajnog objekta u zagrebačkim Gajnicama polako ali sigurno bliži brojki od 100 prodavaonica u Hrvatskoj... Nema govora, dinamike ne manjka.

“Izvjesno je kako će hrvatska maloprodaja proći kroz novi val koncentracije i konsolidacije” U ovom smo broju analizirali kategoriju juha te bombona/žvakaćih guma koje smo spojili u jednu analizu. Ima tu puno podataka za sve one koji pobliže prate ove kategorije. Ja sam juhu izuzetno blisko pratio u tjednu nakon povratka s Anuge jer je za virozu izuzetno blagotvorno detaljno analizirati proizvode iz ove kategorije. I zbilja pomaže. A sada nakon opravka dobro bi mi došla čaša vina o kojem možete doznati sve što ste htjeli upravo u ovom broju jer smo napisali sve što znamo o tom popularnom i drevnom piću.

Goran Pavlović

Glavni urednik

goran@jatrgovac.hr

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

SADRŽAJ

Vijesti

Listopad 2019. 8 VIJESTI

Američke carine pogađaju i hrvatsku poljoprivredu

14 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE Fortenova grupa vodeći donator hrane u Hrvatskoj

46 STRATEGIJA POSLOVANJA Trendovi u nabavi za 2020. godinu

50 TRŽIŠTE PLATNOG PROMETA Instant plaćanja mijenjaju pravila igre

16 PROMOCIJE Nastavljen rast izvoza hrvatskih proizvoda preko SPAR-a

18 ANUGA 2019. Sto godina stručnosti Anuga srušila sve rekorde

56 ONLINE PLAĆANJE TRENDOVI Plaćanja za novo doba

FORTENOVA KRENULA U PROCES DEZINVESTIRANJA

ortenova grupa izvijestila je da je distribucijom materijala namijenjenih potencijalnim investitorima započela najavljeni proces dezinvestiranja društava iz nematičnog poslovanja, a na prodaju su ponuđene tvrtke Atlas, Kompas, Projektgradnja i Sojara. Kako se navodi u priopćenju, na prodaju su ponuđeni pružatelji usluga putovanja Atlas i Kompas s povezanim kompanijama, građevinska kompanija Projektgradnja iz Slavonskog Broda te Sojara, lučki terminal za utovar, istovar i skladištenje žitarica u Zadru. Iz Fortenove ističu kako su u skladu sa strategijom

60 ICT & FINTECH VIJESTI

POTROŠNJA U KOLOVOZU PORASLA ZA 1,2 POSTO Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u kolovozu porasla 1,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je u odnosu na srpanj realno pala za 0,9 posto. Kolovoški realni međugodišnji rast maloprodaje treći je uzastopni rast, nakon svibnja u kojemu je zabilježen pad potrošnje u maloprodaji na godišnjoj razini za 1,9 posto po prvi put nakon 56 mjeseci rasta, da bi u lipnju potrošnja skočila za 5,9, a u srpnju za 3,7 posto. Prema podacima DZS-a, u kolovozu je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 3,5 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 1,1 posto.

U Hrvatskoj se uspostavlja Europsko partnerstvo za blockchain

62 JUHE 24 INTERVJU: MICHAL WOJCIECH SENCZUK

Prodaja u uzlaznom trendu

Studenac

28 BOMBONI I ŽVAKAĆE GUME Manje i više koncentrirana kategorija

74 IZ REGIJE Mercator povećao prihode i dobit

76 IZ SVIJETA Aldi se širi u Italiji i Švicarskoj

78 ŠTO ZNAMO O... 38 SHOPPERTRENDS 2019. Cijena se vratila na velika vrata

42 PRAVNI SAVJETI Opcijske dionice

44 LOGISTIKA - VIJESTI Novi sortirni centar HP-a vrijedan 350 milijuna kuna

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Vino

86 KRATKA PRIČA IZ TRGOVINE Mali štacun – tim bilding

88 JA TRGOVAC Domaća butiga

92 NOVO NA POLICI 93 IZLOG

fokusiranja na razvoj poslovanja u svojim matičnim djelatnostima – maloprodaji i veleprodaji, prehrani i poljoprivredi te planiranim izlaskom iz djelatnosti koje ne predstavljaju njezino strateško usmjerenje, poduzeli opsežne pripreme za prodaju navedenih kompanija.

VELIKI POTENCIJALI ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE

onzultantska tvrtka Smarter, specijalizirana za poljoprivredno-prehrambeni sektor, predstavila je dokument "Prikaz stanja u poljoprivredi RH" u kojemu se ocjenjuje da hrvatska poljoprivreda ne iskorištava sve resurse koje ima. Prema viziji stručnjaka tvrtke Smarter, hrvatska poljoprivreda će se do 2030. udvostručiti odnosno rast će za 14 milijardi kuna te će ukupna vrijednost proizvodnje dosegnuti 30 milijardi kuna. To je, kako je istaknuto, moguće ostvariti uz konsenzus ključnih dionika, regionalizaciju, integratore proizvodnje, vertikalnu i horizontalnu integraciju, intenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju te istraživanjem i razvojem. "Podizanjem stupnja samodostatnosti, hrvatska poljoprivreda će do 2025. rasti za 8 milijardi kuna, a predviđamo podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za globalno tržište, čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih 6 milijardi kuna", istaknuo je direktor Smartera Denis Matijević.

Trgovinski rat

AMERIČKE CARINE POGAĐAJU I HRVATSKU POLJOPRIVREDU N

ove američke uvozne carine teško će pogoditi prehrambenu industriju u Europskoj uniji, upozorili su vodeći proizvođači, tražeći odgodu američkih mjera koje će obuhvatiti i uvoz sireva, svinjetine i sokova iz Hrvatske. Nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) odobrila američke kaznene carine na uvoz iz SAD-a u vrijednosti 7,5 milijardi dolara zbog nepropisnih europskih subvencija Airbusu, Washington je najavio carine od 25 posto na uvoz prehrambenih proizvoda iz Europske unije. Carine će obuhvatiti široku lepezu prehrambenih proizvoda, uključujući mlijeko i mliječne proizvode, meso, voće, sokove,

milijardi kuna PROCJENA VRIJEDNOSTI hrvatske poljoprivrede u 2030.

vino i viski. SAD planira cariniti po stopi od 25 posto i uvoz određenih prehrambenih proizvoda iz Hrvatske, uključujući mlijeko i mliječne proizvode, svinjetinu i prerađevine od svinjskog mesa, školjke, mandarine, šljive, trešnje, breskve, kruške, te voćne i povrtne sokove, uz izuzetak soka od rajčica. Europski proizvođači hrane upozoravaju da će im carine prouzročiti veliku štetu. U udruženju talijanskih poljoprivrednika Coldiretti procjenjuju da će carine obuhvatiti talijanski izvoz hrane u vrijednosti oko pola milijarde eura godišnje. SAD namjerava cariniti po stopi od 25 posto uvoz talijanskih sireva, mesnih prerađevina i alkoholnih

pića. Vino i maslinovo ulje nisu uvršteni na popis proizvoda koji će podlijegati carinama. Iz škotske udruge proizvođača viskija upozoravaju da američke carine dovode u pitanje radna mjesta i ulaganja.

vinari tvrde da će njihovo vino postati previše skupo u američkim trgovinama ako SAD zaista uvede carine. SAD namjerava cariniti i uvoz sira iz gotovo svih članica Europske unije. "Mliječni proizvodi

Washington je najavio carine od 25 posto na uvoz prehrambenih proizvoda iz Europske unije

Prošle je godine u SAD, najveće pojedinačno tržište, izvezen viski u vrijednosti milijardu funti (1,23 milijarde dolara). "Iako su stvarni predmet spora subvencije za zrakoplove, naš je sektor teško pogođen", kazala je u priopćenju čelnica udruge Karen Betts, pozivajući vlasti u Washingtonu i Bruxellesu na suzdržanost. Španjolski

bit će na izravnom udaru... borit ćemo se za odgodu tih mjera", kazao je glasnogovornik francuske grupe Lactalis, najvećeg proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda u svijetu. Vino iz Francuske i Italije, masline iz Španjolske, maslinovo ulje iz Italije i čokolada europskih proizvođača nisu na američkom popisu, primjećuje Reuters.

NERETVANSKA MANDARINA MORA DOBITI OZNAKU IZVORNOSTI

inistrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je u Opuzenu nakon sastanka s predstavnicima otkupljivača mandarina kako ovogodišnji urod neretvanske mandarine potvrđuje njezinu posebnost te kako tu vrijednost treba na odgovarajući način predstaviti na domaćem i inozemnom tržištu, ponajprije kroz oznaku izvornosti. Ministrica Vučković napomenula je kako se Hrvatska ne može s drugima mjeriti po količini niti određivati svjetske tijekove, ali može držati do neretvanske mandarine i provesti oznaku izvornosti. "Ne smijemo je prodavati u bescjenje, već se proizvođači, otkupljivači i trgovci moraju složiti, a država će raditi na prepoznatljivosti, prezentaciji i korištenju EU fondova. Moramo se udružiti i u dolini Neretve stvoriti petu proizvodnu organizaciju voća u Hrvatskoj", rekla je Vučković. Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Vijesti NOVE PLODINE U RIJECI

Karijere

T IRENA WEBER OPOZVANA S MJESTA IZVRŠNE DIREKTORICE U FORTENOVA GRUPI Upravni odbor Fortenova grupe opozvao je Irenu Weber s mjesta izvršne direktorice u toj grupi te Weber prestaje obnašati dužnosti u Fortenova grupi, izvijestili su iz Fortenove u objavi o promjeni u izvršnoj upravi. "Na sjednici Upravnog odbora Fortenova grupe održanoj danas (14. listopada, op. ur.) donesena je odluka o opozivu Irene Weber s mjesta izvršne direktorice u Fortenova grupi te Weber prestaje obnašati dužnosti u Fortenova grupi", navodi se u priopćenju, u kojem se ne iznose razlozi opoziva Irene Weber. Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško u priopćenju je zahvalio Weber na iznimnom doprinosu koji je dala postizanju nagodbe vjerovnika Agrokora i formiranju Fortenova grupe, kao zamjenica izvanrednog povjerenika i kao izvršna direktorica u novoj kompaniji. "Irena Weber je podnijela velik dio tereta izuzetno teškog procesa zaključenja postupka izvanredne uprave u Agrokoru te je znatno doprinijela njegovom uspjehu. Također, odigrala je važnu ulogu u ustroju i organizaciji Fortenova grupe. Na tome joj u svoje osobno ime, kao i u ime svih ključnih dionika iskreno zahvaljujem, a u ime Upravnog odbora želim joj puno uspjeha u daljnjem radu", izjavio je Peruško. Inače, Irena Weber je od početka travnja bila izvršna direktorica u Fortenova grupi. Ona i nadalje ostaje zamjenica izvanrednog povjerenika Agrokora, poziciji na koju ju je imenovao Trgovački sud na prijedlog Vlade.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

rgovački lanac Plodine otvorio je u Rijeci na Sušaku svoj 89. prodajni centar u kojem je zaposleno 60 djelatnika. Otvorenjem nove prodavaonice nastavljeno je širenje prodajne mreže ovog trgovca, a građani istočnog dijela Rijeke dobili su moderan supermarket u kojem će svakodnevno moći obavljati kupovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Prehrambeni proizvodi zastupljeni su kroz asortiman poznatih domaćih i stranih marki, hrvatskih proizvoda i proizvoda robne marke Plodine. Posebna pažnja usmjerena je prema takozvanim svježim odjelima: odjelu zelene tržnice koja će svakodnevno nuditi veliki izbor različitog sezonskog voća i povrća, te odjela mesnice i pekare. Ostatak asortimana čine proizvodi neprehrane, a zastupljeno je sve što treba jednom kućanstvu: od sitnih kućanskih potrepština, preko kvalitetnog tekstila do električnih uređaja i alata, te bogatog izbora igračaka i opreme za bebe. Radno vrijeme Plodina na Sušaku je svaki dan od 07:00 - 22:00 sata.

Konferencija o trgovini

RADNA SNAGA I DIGITALIZACIJA KLJUČNE TEME SEKTORA

a konferenciji "Trgovina budućnosti – Digitalno doba trgovine" koja je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održana u Vodicama analiziralo se stanje i trendovi ukupnog FMCG sektora u Europi i Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na nove trendove digitalnog marketinga i društvenih mreža. Razgovaralo se i o omnichannel strategijama budućnosti, prodajnim mjestima i njihovom utjecaju na doživljaj kupnje. Na panel raspravi o aktualnim temama u trgovini predstavnici gospodarstva i institucija diskutirali su o najvećim izazovima za hrvatske trgovce poput

nedostatka radne snage, rada nedjeljom, Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, inspekcijskim nadzorima i e-računima. Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher naglasio je da je trgovina vrlo važna djelatnost za naše gospodarstvo, što pokazuju i brojke. "Svaki peti poduzetnik u Hrvatskoj je trgovac, 15,4 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj radi u trgovini, a cijeli sektor generira oko 10 posto našeg BDP-a", kazao je Zaher i dodao da je zbog nedostatka radne snage trgovina ove godine po prvi puta dio kvotnog sustava uvoza radnika.

AGROLAGUNA I MASLINARI ISTRE POTPISALI UGOVOR O SURADNJI

grolaguna i Poljoprivredna zadruga "Maslinari Istre“ potpisale su ugovor o poslovnoj suradnji koji maslinarima osigurava kapacitete i visoku razinu kvalitete i zdravstvene ispravnosti prerađenog ulja, a Agrolaguni širenje mreže kooperanata i ulaganje u razvoj maslinarstva, objavili su iz Fortenova grupe. Ugovor, potpisan u Poreču, osigurava maslinarima u zadruzi kapacitete za preradu te visoku razinu kvalitete i zdravstvene ispravnosti prerađenog ulja, kao temeljne pretpostavke brendiranja ulja s etiketom zaštićene oznake izvornosti koje na razini EU ima ekstra djevičansko maslinovo ulje iz Istre. Procjenjuje se da će se preraditi oko 60.000 kilograma ploda masline što bi iznosilo oko 7.000 litara ulja, ovisno o radmanu, ističe se u priopćenju. Istodobno, Agrolaguna kroz tu suradnju povećava proizvodne količine, proširuje kooperantsku mrežu maslinara te posredno ulaže u daljnji razvoj maslinarstva u Istri.

Vijesti "BABY BEEF" SMATRA LOŠOM PRIPREMU POLJOPRIVREDNE STRATEGIJE

HRVATSKI PODUZETNICI PRILIČNO OPTIMISTIČNI

z Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef poručili su da su zadovoljni jer se konačno priprema Poljoprivredna strategija, no razočarani su, kako navode, "nizom pogrešaka koje već u ovoj ranoj fazi izrade vode u krivi smjer". Tvrde da stručnjaci Svjetske banke koji pripremaju Strategiju kopiraju Zajedničku poljoprivredu politiku EU-a, a to ne može biti temelj strategije. U drugim članicama EU-a poljoprivredna proizvodnja drugačije je organizirana i konkurentnija od domaće, navode iz Baby Beefa napominjući kako se Hrvatska zadnja priključila EU-u, dok su druge zemlje kroz desetljeća imale niz razvojnih faza i crpile milijarde eura za jačanje proizvodnje.

vaki četvrti hrvatski poduzetnik koji je sudjelovao u anketi revizorsko-konzultantske tvrtke Ernst&Young "Poduzetnički barometar" u iduće tri godine očekuje rast prihoda veći od 25 posto, a svaki peti očekuje i takvo povećanje broja zaposlenih. Istraživanje provedeno među kandidatima programa "EY Poduzetnik godine", pokazuje da poduzetnici planiraju investirati primarno u proizvodne kapacitete te prodaju i marketing. Kada govore o planiranju budućeg rasta i razvoja svojih tvrtki, rezultati istraživanja pokazuju da gotovo svi poduzetnici očekuju rast prihoda i broja zaposlenika u iduće tri godine. Tako 25 posto ispitanika očekuje rast prihoda veći od 25 posto, dok isti rast u broju zaposlenih očekuje 19 posto ispitanika. Istraživanje je pokazalo i da se 67 posto poduzetnika financira iz vlastitih sredstava, dok četvrtina njih koristi bankovne kredite. S druge strane, svega četiri posto ispitanika koristi EU-ove fondove kao primarni izvor financiranja. Najvećim izazovom anketirani su označili pronalaženje i zadržavanje kvalitetnih radnika (85 posto anketiranih), dok su na drugom mjestu visoki porezi i česte izmjene poreznih propisa (51 posto).

Proizvodnja tjestenine

OTVORENA TVORNICA TJESTENINE NAŠE KLASJE

ova tvornica tvrtke Naše klasje, hrvatskog proizvođača svježe tjestenine, u koju je uloženo više od 38 milijuna kuna, otvorena je u Kupljenovu pokraj Zaprešića. Tvornica, u kojoj će se objediniti ukupna proizvodnja iz dosadašnja dva pogona, prostire se na tri tisuće četvornih metara, a projekt je s oko 15 milijuna kuna sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je otvorio tvornicu, rekao je da ta investicija predstavlja primjer dobre sinergije poduzetnika te lokalne i regionalne vlasti, a na tragu je politike Vlade koja podrazumijeva partnerstvo između državne i lokalne razine. "Bitno je stvoriti uvjete da tvrtke poput Našeg klasja mogu napredovati i širiti svoju proi-

OTVOREN TOMMY HIPERMARKET U STARIGRADU PAKLENICI

nastavku širenja svoje maloprodajne mreže trgovački lanac Tommy otvorio je novo prodajno mjesto u Starigradu-Paklenici. Hipermarket Tommy u kojem radi 30 djelatnika opremljen je funkcionalno i u skladu s modernim tehnološkim rješenjima kako bi kupcima osigurali poseban i inovativan doživljaj kupovine te povoljne cijene. Površina korisnog prostora premašuje 1.500 metara četvornih s velikim brojem parkirnih mjesta za kupce. Ponudu hipermarketa karakterizira širina asortimana prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, a posebno se ističe ponuda na

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

zvodnju. To je jedini put kako možemo ići naprijed te stvoriti nove vrijednosti i povezati inovativnost, znanje i tradiciju", zaključio je Božinović. Vlasnik i direktor Našeg klasja Zoran Šimunić poručio je da je cilj tvrtke jačanje izvoza. Naime, proteklih sedam godina udio izvoza konstantno iznosi više od 35 posto, a cilj je da u budućnosti premašuje 50 posto. Tvrtka izvozi u deset zemalja, od Grčke do Njemačke, a sklopljen je i ugovor za izlazak na tržište Švedske. Šimunić je rekao novinarima da se u Hrvatskoj još ne proizvodi dovoljno tjestenine pa je uvoz značajan. No da je uvoz ipak smanjen pokazuje podatak po kojem se primjerice 2000. uvozilo 94 posto tjestenine a od 2009. godine 50 posto i to unatoč stalnom rastu potrošnje tjestenine. odjelima mesnice, gastronomije, voća i povrća, delikatese i pekarstva. U hipermarketu je moderniziran i ubrzan proces prihvata ambalaže jer je instaliran sustav za prihvat najnovije generacije, čime Tommy pokazuje stratešku orijentiranost ka održivom razvoju i očuvanju okoliša. Tommy je tržišni lider u maloprodaji u nekoliko hrvatskih županija, a s novim hipermarketom u Starigrad-Paklenici otvorio je 43. prodajno mjesto u Zadarskoj županiji.

HRVATSKA NAPREDOVALA NA LJESTVICI KONKURENTNOSTI

H ZBOG KRIJUMČARENJA DUHANA HRVATSKA GUBI 120 MLN EURA

bog krijumčarenja duhana u regiji godišnje se izgubi više od 306,7 milijuna eura poreznih prihoda, a samo u Hrvatskoj godišnje izgubljeni porezni prihodi dosežu 120 milijuna eura, pokazali su rezultati projekta "Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti – BalkanSmugg”. Projekt je proveo Ekonomski institut Zagreb (EIZ), a financirala ga je fondacija PMI IMPACT. U sklopu projekta u 2018. je provedena i anketa o stavovima i navikama pušača kod kupnje cigareta na sivom tržištu i mišljenju građana o ilegalnoj trgovini cigaretama i drugim duhanskim proizvodima u zemljama balkanske krijumčarske rute: Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. U svakoj zemlji anketirano je 3.000 odraslih građana, što čini ukupno 21.000 ispitanika u regiji. Predstavljajući rezultate voditeljica projekta Jelena Budak je navela kako se u Hrvatskoj 7,6 posto pušača snabdijeva na sivom tržištu, što je ispod regionalnog prosjeka od 11 posto pušača koji duhanske proizvode kupuju na sivom tržištu.

rvatska je u "Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2019.", koje je objavio Svjetski gospodarski forum, zauzela 63. mjesto među 141 gospodarstvom svijeta te je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK). Poboljšanje pozicije Hrvatske za pet mjesta najveći je pomak u regiji koji je neka zemlja napravila, ističu iz NVK. "Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanja Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU-a rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske", izjavio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić. Hrvatska je najveći pomak ostvarila u području makroekonomske stabilnosti, gdje je na 43. mjestu, što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na prošlu godinu bolje je rangirana i u području infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.). S druge strane, u odnosu na prošlu godinu Hrvatska slabije stoji u području institucija, (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustava (63.), poslovne dinamike (101.) te kapaciteta za inovacije (73.). Najkonkurentnija zemlja svijeta ove je godine Singapur, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska.

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Društveno odgovorno poslovanje DM I DJECA BRINU O PSIMA

a Svjetski dan zaštite životinja, 4. listopada, započela je edukacija osnovnoškolaca u Zagrebu o odgovornoj brizi za životinje uz pomoć nove edukativne slikovnice “Dijete i pas”čiju je izradu financijski podržao dm. Kako bi dao potporu kampanji za udomljavanje pasa, dm je u suradnji sa stručnjacima iz Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u

PODRAVKA OKUPILA SVOJE UMIROVLJENIKE I “JUBILARCE”

Dumovcu i udruge Prijatelji životinja, izradio 15.000 slikovnica koje će udruge diljem Hrvatske koristiti za edukaciju mališana. Dm je cijeli listopad posvetio osvještavanju o brizi o životinjama u sklopu kampanje “Kad se naše šape slože”, a podržat će i nabavu hrane za čakovečko sklonište kojemu je svaki mjesec potrebno oko pet tona hrane.

Svjetski dan hrane

astavljajući vrijednu tradiciju dugu više od 40 godina, Podravka je i ove godine organizirala godišnji susret svojih umirovljenika i zaposlenika s jubilarnim radnim stažem. Na tradicionalno druženje ispred Tvornice juha i Vegete pozvano je 3.013 umirovljenika, bivših zaposlenika Podravke i Belupa te 290 zaposlenika s 30, 35 i 40 godina radnog staža u Grupi. Okupljene je pozdravio Marin Pucar, predsjednik Uprave tvrtke, te im zahvalio na doprinosu Podravkinim uspjesima i rezultatima. “Hvala vam što ste nam pokazali da Podravka nije samo radno mjesto već zajedništvo u kojem ste proveli svoje najljepše dane. Hvala vam što ste Podravku učinili velikom, moćnom i respektabilnom, a na nama je da nastavimo u istom smjeru”, istaknuo je tom prigodom Pucar.

KAUFLANDOV ZELENI TJEDAN Više od 150 zaposlenika Kauflanda tijekom tjedan dana volontiralo je i očistilo 11 lokacija u nacionalnim parkovima i parkovima prirode po cijeloj Hrvatskoj biranima prema lokacijama poslovnica. Svi zaposlenici Kauflanda koji su se prijavili i pokazali da im je stalo do rada za dobrobit zajednice, dobili su plaćeni radni dan i zahvalnicu za svoj posebni angažman.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

FORTENOVA GRUPA VODEĆI DONATOR HRANE U HRVATSKOJ

ortenova grupa je tijekom 2019. godine, zaključno sa Svjetskim danom hrane koji se slavi 16. listopada, donirala hrane u ukupnoj vrijednosti od 3,3 milijuna kuna, što je čini vodećim donatorom hrane u Hrvatskoj, priopćeno je iz kompanije. U priopćenju se ističe kako je u sustavu Fortenova grupe najveći donator Konzum koji je donirao hrane u vrijednosti od 2,8 milijuna kuna, dok su ostatak iznosa donirale kompanije iz poslovnih segmenata Prehrane i Poljoprivrede: Zvijezda, Jamnica, Ledo, PIK Vrbovec, Belje, PIK Vinkovci, VUPIK i Agrolaguna. Dodaje se kako je Fortenova grupa i najveći strateški partner raznim neprofitnim organizacijama u doniranju hrane u Hrvatskoj te pritom posebno ističu suradnju s Mrežom hrane, Crvenim križem i njegovim socijalnim

ZAPOSLENICI U FOKUSU PHILIP MORRISA

hilip Morris Zagreb i ove je godine prošao kroz iscrpnu analizu svojih procesa upravljanja zaposlenicima u sklopu projekta Certifikat Poslodavac Partner te još jednom demonstrirao stratešku orijentiranost svog HR-a te predanost usavršavanju zaposlenika i brizi za njihovu dobrobit i zadovoljstvo. “Iznimno smo ponosni što smo petu godinu zaredom dobitnici certifikata Poslodavac Partner. Kompanija smo koja se u potpunosti transformira kako bismo ostvarili smjelu viziju stvaranja svijeta bez dima u čemu naši zaposlenici igraju

samoposlugama, SOS Dječjim selom i pučkim kuhinjama. “Unutar Fortenova grupe, čije se ukupno poslovanje veže uz hranu, intenzivno radimo na izazovima vezanim uz bacanje hrane i odabir zdravog načina prehrane. Istodobno kroz Konzumov projekt nagrađivanja vjernosti naših kupaca, poput Zdravoljubaca, pokušavamo na zabavan način od najranijeg uzrasta mališanima i njihovim obiteljima osvijestiti važnost svakodnevne konzumacije voća i povrća te uravnotežene i zdrave prehrane. Ujedno veliki fokus stavljamo i na važnost poticanja domaće proizvodnje te konzumacije domaćih, lokalnih i sezonskih proizvoda”, naglasila je Dubravka Jusić, izvršna direktorica marketinga Fortenova grupe, najavivši kako će s ovakvim pristupom nastaviti i u budućnosti. ključnu ulogu”, istaknula je Anita Letica, predsjednica Uprave, prilikom primanja Certifikata Poslodavac Partner.

Promocije LIDL PROMOVIRA TRADICIONALNA DOMAĆA JELA

rgovački lanac Lidl Hrvatska i poznati kuhar David Skoko predstavili su svoju suradnju i zajedničku kampanju Tradicionalna domaća jela. U želji da doprinesu održanju domaćeg gastro-identiteta i raznovrsnosti naših lokalnih kuhinja, Lidl Hrvatska i David Skoko radit će na očuvanju tradicionalnih recepata i domaćih jela, onakvih kakve su pripremale naše majke i bake. Uz Davida Skoku, protagonisti ove zabavne i duhovite kampanje su Lidlova zaštitna lica Mario Petreković i Bojan Navojec, a sve u režiji poznatog hrvatskog redatelja Vinka

NESTLÉ PREDSTAVIO POSLOVANJE U HRVATSKOJ

Brešana. “Hrana je važan dio svake kulture i isprepletena je s običajima svakog naroda. Potaknuti željom da od zaborava sačuvamo tradicionalne recepte i domaća jela, pokrenuli smo kampanju Tradicionalna domaća jela. Ne čudi da smo u ovaj projekt odlučili uključiti i izvrsnog kuhara Davida Skoku, stručnjaka za tradicionalna domaća jela. Nadamo se da ćemo i vas motivirati da napokon zapišete bakine recepte!”, rekla je ovom prilikom Marina Dijaković, voditeljica Sektora korporativnih komunikacija Lidla Hrvatska.

Dobri trendovi

red okupljenim predstavnicima medija, Nestlé članovi upravljačkog tima po prvi su puta u Hrvatskoj govorili o planovima i ciljevima kompanije. Na području Hrvatske od 2003. godine Nestlé djeluje kao kompanija Nestlé Adriatic i zapošljava 120 ljudi (uz Hrvatsku, Adriatic regiju još čine Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Sjeverna Makedonija). Krajem 2017. godine Nestlé Adriatic regija postala je dio većeg tržišta Nestlé Jugoistočne Europe koje, s Rumunjskom i Bugarskom, obuhvaća čak 50 milijuna potrošača. “Kompanija Nestlé Adriatic u Hrvatskoj je u 2018. godini zabilježila organski rast od 3,3% te prodaju od 34,6 milijuna švicarskih franaka. Prva polovica 2019. godine bilježi ubrzani rast”, istaknuo je Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.

NASTAVLJEN RAST IZVOZA HRVATSKIH PROIZVODA PREKO SPAR-A

eliki, srednji i mali hrvatski proizvođači u prvih su šest mjeseci ove godine putem trgovačkog lanca SPAR izvezli proizvode u vrijednosti od 260 milijuna kuna i to u Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Italiju, objavili su iz tog trgovačkog lanca. Najveći porast izvoza, kako navode, bio je u Austriju te u Italiju, a u potonjoj je izvoz porastao za 165 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U priopćenju se navodi da je dvostruki rast izvoza na slovenskom tržištu ostvarila tvrtka Cromaris, dok je Pisinium povećao izvoz za 74 posto na istom tržištu. Dobrim rezultatima može se pohvaliti i Vindija koja je

HRVATSKI PODUZETNICI OBILJEŽILI ČETVRTI “DAN MOJEG POSLOVANJA”

ETRO Cash & Carry i poduzetnici iz cijele Hrvatske obilježili su 8. listopada četvrti Međunarodni dan neovisnih poduzetnika koji METRO organizira s ciljem promicanja i poticanja neovisnog poduzetništva, a tom su prigodnom za korisnike svojih proizvoda i usluga pripremili više od 9.500 različitih posebnih ponuda.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

izvoz u Sloveniju povećala za 19 posto. SPAR Hrvatska očekuje daljnji rast izvoza jer zahvaljujući prodajnoj mreži SPAR-a hrvatski se proizvodi kontinuirano plasiraju na police trgovina u zemljama u kojima SPAR posluje, ističu iz tog trgovačkog lanca. “SPAR Hrvatska nastavlja pružati potporu hrvatskim dobavljačima i otvara im vrata za izvoz u sve zemlje gdje naša grupacija posluje. Posebno nas raduje što broj i količine hrvatskih proizvoda koji se izvoze u SPAR prodajnu mrežu rastu kontinuirano”, istaknuo je predsjednik Uprave SPAR Hrvatska Helmut Fenzl.

HRVATSKA ZEMLJA KAVOPIJA Hrvatska je zemlja kavopija: gotovo 85 posto građana pije kavu barem jednom dnevno, a više od 60 posto i više puta dnevno. “Idemo na kavu” i dalje je daleko najčešći (87,5%) poziv na druženje, a za polovicu građana razgovor nije potpun bez kave, pokazalo je najnovije istraživanje agencije Hendal i Francka provedeno tijekom rujna ove godine a predstavljeno povodom Međunarodnog dana kave 1. listopada.

Promo

Vindija predstavlja novo pakiranje omiljenog mlijeka 'z bregov s jedinstvenim čepom koji se otvara u samo jednom koraku! Prema istraživanju GfK Centra za istraživanje tržišta Vindija ima mlijeko broj 1 u Hrvatskoj

Grupa Vindija, u godini u kojoj slavi veliki jubilej – 60 godina inovacija, suvremenih tehnologija u poslovanju i postavljanja novih standarda na tržištu – nastavlja vrijedan investicijski ciklus koji joj je donio titulu prve hrvatske kompanije koja je na tržište plasirala ekološki prihvatljiviju Tetra Brik® Aseptic Edge ambalažu. Ovo inovativno pakiranje izrađeno je od 71 posto obnovljivog materijala, čime je smanjena emisija ugljičnog dioksida, kao i utjecaj plastike na okoliš, što je u skladu s dugoročnom društveno-odgovornom i ekološkom politikom Grupe Vindija. Cjelokupni asortiman 'z bregov trajnog mlijeka, mlijeka s dodacima i funkcionalnih mlijeka te vrhnja za kuhanje i šlaga, s prepoznatljivim potpisom Kvaliteta Vindija, na policama će postupno dolaziti u novom, suvremenom pakiranju od 1 litre i od 0,5 litre. Novo Tetra Brik® Aseptic Edge pakiranje dolazi s čepom WingCap™ 30 koji je jedinstven na tržištu cijele regije jer potrošačima omogućuje otvaranje u samo jednom koraku, preciznije točenje i konzumaciju u pokretu.

Proizvodnja mlijeka započela je u Vindiji još davne 1959. godine u maloj varaždinskoj mljekari koja je kroz više od pola stoljeća stasala u jednu od vodećih prehrambenih tvrtki u Hrvatskoj i regiji. Uvijek posvećena beskompromisnoj izvrsnosti proizvoda, Grupa Vindija od samih je početaka bila predvodnik u inovacijama i visokoj kvaliteti proizvodnje, počevši od prvog Tetra Pak pakiranja na domaćem tržištu davne 1977. godine pa sve do funkcionalnih mliječnih proizvoda. Zahvaljujući inovativnim tehnološkim rješenjima i kontinuiranim ulaganjima u proizvodnju, Vindija danas ima i najveći udio mlijeka po EU standardima na domaćem tržištu. Dugogodišnja ulaganja u proizvodni proces rezultirala su time da prvi mliječni brend u Hrvatskoj, mlijeko 'z bregov, i službeno nosi titulu mlijeko broj jedan na domaćem tržištu! Istraživanje GfK panela kućanstava koje je provedeno u prvih osam mjeseci ove godine, potvrdilo je da je cjelokupni Vindijin asortiman mlijeka 'z bregov (i svježeg i trajnog) omiljeni odabir hrvatskih potrošača.

Anuga 2019.

STO GODINA STRUČNOSTI ANUGA SRUŠILA SVE REKORDE Najveći svjetski sajam hrane i pića uvijek daje odlučujuće impulse za buduća kretanja u ovim sektorima. Ni u svom jubilarnom izdanju kada slavi stotu obljetnicu nije iznevjerio očekivanja; dapače, srušeni su svi rekordi kada je riječ o broju izlagača i posjetitelja, a čak deset sajamskih izložbi pod jednim krovom uz brojna kongresna zbivanja osigurali su vrhunsku platformu za susrete ljudi iz branše te dali uvid u kojem se smjeru kreće globalna industrija hrane i pića

ktualni trendovi, posljednje inovacije i vizionarski koncepti za hranu budućnosti bili su više nego ikada prije u fokusu Anuge koja je ove godine održana od 5. do 9. listopada. Najveći svjetski sajam hrane i pića

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

90 posto, a udio stranih posjetipokazao je još jednom da telja 75 posto. Izlagači iz cijelog je br. 1 globalni događaj svijeta pod jednim su krovom ove industrije. S više od predstavili cjelokupan spek170.000 profesionalnih tar globalnih proizvoda na posjetitelja (plus 3 broj HRVATSKIH deset sajmova. "Kontinuiraposto u odnosu na ni rast broja profesionalnih 2017.) iz 201 zemlje IZLAGAČA posjetitelja i izlagača potvri oko 7.500 izlagača na sajmu đuje odličan međunarodni (7.405 u 2017.) iz 106 ANUGA 2019. položaj Anuge kao najvažnije zemalja, sajam je postaposlovne platforme u industriji. vio nove rekorde. Udio Ovaj rekordan rezultat znači da stranih izlagača bio je gotovo

nastavljamo pisati priču o uspjehu Anuge u njenoj stotoj obljetnici. Niti jedan drugi događaj ne okuplja ponudu i potražnju tako učinkovito i na tako visokoj razini kakvoće kao u Kölnu. No, Anuga 2019. svoju je funkciju prozora u budućnost ispunila potpunije nego ikad. Ovdje su diskutirane i donošene strateške odluke za cijelu prehrambenu industriju te su predstavljena nova rješenja i koncepti za velike izazove globalne prehrambene industrije", izjavio je Gerald Böse, predsjednik i izvršni direktor Koelnmesse GmbH.

HRVATSKA NA SVJETSKOJ SCENI Dijelom ove velike manifestacije bilo je i 18 hrvatskih izlagača. Hrvatska gospodarska komora (HGK) po sedmi je puta organizirala nastup na Anugi, a ove je godine uz njenu potporu nastupilo 12 izlagača: Kraš, Maraska, Pekar, Čakovečki mlinovi, Hermes International, Mygros, Varžak Med, Frozen Food International, Agro-Ore, Apimel, Prodan Tartufi i Uje. U vlastitoj su se pak organizaciji svjetskom tržištu predstavili Podravka, Obala grupa, Zigante Tartufi, Dupin, New Bakery i Svesa food-beverages. Sajam Anuga uvijek je odlična prilika za promociju izvoza, a koliko je njemačko tržište važno za hrvatsku proizvodnju naglasio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević riječima: "U Njemačku smo prošle godine izvezli poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 157 milijuna eura, a uvezli smo 457 milijuna eura. Takvi proizvodi čine tek 8 posto naše ukupne robne razmjene s Njemačkom pa je potencijal za rast velik. Zato HGK kontinuirano pomaže promociju hrvatskih tvrtki iz poljoprivredno-prehrambene branše na sajmovima poput ovoga." Na zajedničkom hrvatskom štandu u paviljonu 11.1 razgovarali smo s našim izlagačima o tome kako su zadovoljni svojim nastupom na sajmu te smo željeli čuti njihove dojmove o ovogodišnjoj manifestaciji. U našoj najvećoj konditorskoj kompaniji, Krašu, rekli su nam kako oni često nastupaju na Anugi i da sajmove smatraju vrlo važnim oblikom promocije svojih proi-

Izlagači iz cijelog svijeta predstavili su cjelokupan spektar globalnih proizvoda na deset sajmova Hrvatska gospodarska komora po sedmi je puta organizirala nastup hrvatskih izlagača na Anugi

zvoda u inozemstvu. "Nastupi na sajmovima se odrađuju ili kroz samostalno izlaganje ili putem zajedničkoga nastupa s ostalim hrvatskim poduzećima u organizaciji HGK i ostalih državnih institucija. Ovogodišnji nastup u organizaciji HGK ocjenjujemo vrlo dobrim, a kontakti ostvareni na sajmu daju nam dodatan impuls u nastavku proizvodnje kvalitetnih proizvoda koje možemo izvoziti po cijelome svijetu", istaknuo je Krunoslav Pašiček, voditelj odjela izvoza u Krašu. Ova kompanija izvozi oko 50 posto svoje proizvodnje na 43 svjetska tržišta, a pored zemalja naše regije, najvažniji za izvoz Kraša su tržišta EU-a, SAD-a, Kanade, Australije i Bliskog istoka. "Fokus izlaganja na sajmu Anuga bio je na našim najprodavanijim izvoznim brendovima - Dorina, Bajadera, Griotte, Fontana, Životinjsko carstvo, Napolitanke, Tortica, KiKi i Bananko. Prema našem mišljenju, ovakve su sajamske manifestacije vrlo važne za bolju afirmaciju ne samo hrvatske prehrambene industrije, već i hrvatskoga gospodarstva, ali i države u cjelini. Kvalitetu

definitivno imamo, a i količine ne predstavljaju problem", kazao je Pašiček. Jedan od izlagača je i Varžak Med koji je na sajmu predstavio novu liniju hrvatskog premium meda pod nazivom Mediterra Hr. Direktorica Renata Varžak ga opisuje kao sinergiju prirode, čovjeka i njihovog 25-godišnjeg iskustva u proizvodnji mednih delicija. "Smatramo da upravo kvalitetan premium proizvod kao što je Mediterra može biti iskorak prema novim tržištima jer nosi poruku hrvatske kvalitete", naglasila je Varžak, uz napomenu da je ulazak Hrvatske u EU donio puno dobrog pčelarima budući da su njihovi proizvodi životinjskog porijekla prije prolazili dosta zahtjevne birokratske procedure. "Sada imamo otvoreno cijelo EU tržište, a to je potencijal koji moramo iskoristiti. Mi kao tvrtka duži niz godina izvozimo svoje proizvode diljem Unije, ali i u BiH i Švicarsku. Anuga je sajam koji pruža odličnu priliku da potencijalnim poslovnim partnerima predstavimo svoje kapitalizirano iskustvo u pčelarskoj branši", Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Anuga 2019. zaključila je Varžak. Jedan od veterana kada je riječ o izlaganju na Anugi svakako je i Marijan Huzjak koji je na Anugu kao posjetitelj dolazio i tijekom 1990-ih, a sa svojom tvrtkom Mygros na ovome sajmu kontinuirano kao izlagač nastupa od 2007. godine. Temeljem takvoga iskustva upravo je on najpozvaniji dati ocjenu i ovogodišnje izložbe. "Ostvarenim kontaktima i ove smo godine jako zadovoljni. Sve što smo planirali uoči sajma ovdje smo i ostvarili. Na svakom dosadašnjem nastupu na Anugi dobili smo po jednog ili dva nova kupca, a to smo ove godine i premašili", odgovorio je Huzjak na naše uvodno pitanje. Činjenica da već toliko dugo nastupaju na Anugi jasno govori koliko je izvoz važan za ukupni plasman tvrtke. Huzjak ističe kako Mygros danas vjerojatno ne bi niti postojao da nije izvoza jer je hrvatsko tržište previše malo za asortiman koji nude. A nude bogat program premium proizvoda, konzerviranih šampinjona, maslina i povrća u staklenkama te cijelog voća u sirupu kao preljeva za kolače i druge slastice. Ukupno 86 posto proizvodnje u staklenkama plasiraju na strana tržišta, a kada se pogledaju ukupni prihodi od prodaje onda na izvoznu realizaciju otpada oko polovice ostvarenih prihoda. "U ovom trenutku imamo 11 premium proizvoda ulistanih kod našeg distributera u Francuskoj koji u svom portfelju nudi tristotinjak premium proizvoda te koje potom distribuira prema elitnim gourmet dućanima u svojoj partnerskoj mreži. Temeljem te suradnje proizvodi Mygrosa stigli su ne samo u Francusku, nego i do prekooceanskih tržišta Japana i Kolumbije", kazao nam je Huzjak dodajući kako su ove godine uveli i novu liniju veganskih proizvoda koji su jako traženi na tržištu. Prema njegovim riječima, Anuga je kao sajamska priredba tijekom zadnjih 20-ak godina prošla različite faze pa je tako u jednom periodu najveći naglasak bio stavljen na cijenu, što je pogodovalo jeftinijim proizvodima, no u zadnjih 20

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Njemačku lani je iznosio 157 milijuna eura, a uvoz 457 milijuna eura Hrvatski izlagači sajmove smatraju vrlo važnim oblikom promocije svojih proizvoda u inozemstvu

nekoliko izdanja primjetan je iskorak prema kvaliteti i premium proizvodima, što je osobito očito na ovogodišnjoj Anugi. Kao i na prošloj Anugi prije dvije godine, i ovoga smo puta uzeli kratku izjavu od Marka Štefulja, rukovoditelja prodaje Čakovečkih mlinova. "Bilo je puno zanimljivih i kvalitetnih upita. Iako ih je po broju bilo nešto manje nego prethodnih godina, vjerujemo da ćemo temeljem ostvarenih kontakata realizirati buduću suradnju s nekim od klijenata", kazao je Štefulj. Čakovečki mlinovi oko 7 posto svojih godišnjih prihoda ostvaruju u izvozu i nastupom na ovakvim globalnim sajmovima žele taj udio povećati. Ovom su prilikom predstavili svoje glavne izvozne proizvode - brašno koje je namijenjeno prvenstveno za konditorsku industriju i krupicu koja se koristi za daljnju obradu, a dosta izvoze i nusproizvode meljave pšenice ili kukuruza kao stočnu hranu. Uz zemlje bivše Jugoslavije glavna su im izvozna tržišta Italija, Mađarska, Austrija i Njemačka. I u Maraski su zadovoljni nastupom, kažu nam voditelj izvoza Ivan Gulan i voditeljica zapadnih tržišta Marina Vidaković. Zadarski proizvođač alkoholnih i bezalko-

holnih pića ove je godine po prvi puta nastupio na Anugi te je predstavio asortiman svojih brendova za koje Marina Vidaković ističe kako su brojnim potrošačima u Njemačkoj i drugim najvećim emitivnim turističkim tržištima izuzetno poznati, ali da se preko Anuge žele približiti profesionalnim kupcima u sektorima maloprodaje i ugostiteljstva. Trenutačno oko 30 posto prihoda ova hrvatska tvrtka bogate tradicije ostvaruje u izvozu. "Možemo mi i bolje. Zato smo tu", poručio je Ivan Gulan kao zaključak njihove kratke izjave.

DOBRO JE, MOŽE I BOLJE Već iz ovih nekoliko komentara uzetih na zajedničkom hrvatskom štandu možete iščitati osnovni sentiment koji je vladao među našim izlagačima. Dakako, nema tu mjesta euforiji, ali optimizam se mogao osjetiti u svakom razgovoru. Osobnog sam pak uvjerenja kako bi se u sufinanciranje nastupa naših tvrtki na sajmovima u inozemstvu trebala izdvajati znatno veća sredstva. Bi li se to osiguravalo preko Hrvatske gospodarske komore ili neke druge institucije nije toliko važno, ali sigurno je da bi benefiti od dobre prezentacije europskom i svjetskom tržištu

višekratno vratili uloženo. Izložbeni prostor mogao bi se napraviti i kreativnije, a kada znamo da su naši nogometaši lani napravili veliku promociju Hrvatske na globalnoj razini kao viceprvaci svijeta, onda se takav marketinški dragulj mogao i iskoristiti u nekoj formi. Zasigurno bi privukao i više posjetitelja, a posljedično i donio neki novi ugovor za hrvatske proizvođače. U današnje vrijeme koje je blago rečeno fantastično kompetitivno u sektoru hrane i pića, svaki marketinški argument treba se iskoristiti, svaka prilika za, uvjetno rečeno, ubaciti loptu u šesnaesterac pa se možda u gužvi nešto dobroga i izrodi. To je samo moja osobna opservacija. Sigurno je da prostora za unaprjeđenje ima i da hrvatski proizvodi s uske lokalne ceste mogu izaći na neki brži magistralni put prema svjetskim odredištima. U istom paviljonu 11.1 na zasebnom je štandu nastupio i vinkovački Pekar, tvrtka koja je od svoje snažne regionalne baze u Slavoniji polako krenula u osvajanje međunarodnog tržišta. Njen direktor prodaje Domagoj Radić ističe da već godinama rade na kvaliteti proizvoda i budno prate zahtjeve tržišta. "Godišnje isporučimo robu za oko 250 kupaca, od najmanjih do najvećih. Kako smo ostvarili suradnju i s inozemstvom, naročito s Njemačkom i Austrijom, ne čudi činjenica da smo aktivni na mnogim sajmovima diljem Europe. Puno ulažemo u marketing i promidžbu, tako da su sajmovi logičan slijed naših aktivnosti. Želimo da nas kupci i potencijalni partneri upoznaju, a i mi želimo upoznati druge tvrtke i proširiti vidike. Sajmovi su odlična prilika za to i mi se rado odazivamo", izjavio je Radić dodajući kako su i do sada imali uspješne suradnje sklopljene baš na sajmovima. On je rekao kako su zadovoljni i pozicijom štanda koji je svojim atraktivnim dizajnom uistinu pravi mamac za posjetitelje, no da su ipak glavni argument za privlačenje pažnje njihovi ukusni pekarski proizvodi. To mogu potvrditi iz prve ruke jer kako dolazim iz Bosne

koja, najblaže rečeno, ima bogatu gastronomsku tradiciju zasnovanu upravo na bureku i lepinjama, tako sam uistinu uživao kušajući ove Pekarove delicije te neobavezno ćaskajući s Matejom Radićem koji s bratom Domagojem nastavlja obiteljsku tradiciju. Glavni izvozni proizvod Pekara je lepinja somun koju izvoze i na njemačko tržište i to u, kako kažu, respektabilnim količinama. "Mi nismo tvrtka koja želi proizvoditi sve, nego se pokušavamo specijalizirani na nekoliko segmenata. Trenutno su to mekana tijesta, konkretno lepinje, zatim nekoliko vrsta bureka, krušne mrvice i to je gotovo sve. Ovdje na sajmu predstavljamo svoje proizvode, ali još i više pratimo trendove i pokušavamo predvidjeti u kojem će se smjeru kretati potražnja kako bismo mogli to anticipirati i pravovremeno reagirati. Proizvodi u pravilu imaju kratku trajnost na tržištu i moramo biti budni u svakom trenutku", naglasio je Domagoj dodajući kako je njihova lepinja upravo odgovor na aktualne trendove brzog života koji generiraju potražnju kupaca u tzv. to-go segmentu.

PODRAVKA U CENTRU ZBIVANJA Alen Ipša, generalni menadžer u Podravki International Deutschland, rekao nam je kako su svojim nastupom na sajmu u potpunosti zadovoljni. On je ocijenio kako je cijeli sajam iznimno dobro posjećen, a štand Podravke je velikom broju posjetitelja bio nezaobilazno mjesto u sklopu izložbe Anuga Fine Food u paviljonu 10.2. "Prvi dan je bio relativno miran, no idući su dani apsolutno ispunili očekivanja. Ostvarili smo jako puno kontakata s potencijalnim partnerima iz same Njemačke, ali i s udaljenih prekooceanskih tržišta s kojima se nemamo priliku baš često vidjeti pa je Anuga i u tom pogledu vrijedna platforma za unaprjeđenje suradnje. Zbog svega toga smatram kako nastup na ovogodišnjem sajmu predstavlja potpuni uspjeh za Podravku", kazao nam je Ipša u razgovoru dok su gastro-promotori Podravke imali pune ruke posla u predstavljanju

proizvoda i jela koja su pripremili za posjetitelje. Podravka je kompanija koja tek trećinu svoje prodaje ostvaruje u matičnoj Hrvatskoj, negdje oko trećine realizira se na ostalim tržištima Adria regije, a zadnja trećina dolazi s ostalih internacionalnih tržišta, među kojima je najvažnije ono njemačko. Već ovakva struktura prihoda govori o tome koliko je strategija poslovanja kompanije okrenuta prema izvozu i da se budući uspjeh može i treba graditi kroz još jači iskorak prema velikim europskim i svjetskim tržištima. Dva glavna proizvoda koje je Podravka predstavila na Anugi bili su Vegeta Natur i Ajvar kao proizvodi koji su na njemačkom tržištu već čvrsto etablirani. Uz to, predstavljeni su i proizvodi sestrinskih tvrtki - Lagris i Žito. Lagris je predstavljen sa svojim asortimanom žitarica i grahorica, a Žito je prikazalo raznolik program koji uključuje kruh, bombone, čokolade i dr. "Kao što možete vidjeti, na našemu je štandu atmosfera uistinu uzavrela, kuha se cijelo vrijeme, ljudi stalno dolaze, pitaju, kušaju jela koja s Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Anuga 2019.

našim proizvodima pripremaju gastro-promotori Podravke. To je izuzetno važno da se posjetitelja privuče svim osjetilima, a ne samo vizualno. I još k tome, ovdje će svačije nepce biti itekako zadovoljeno jer su jela uistinu vrhunska", kazao nam je direktor Podravke za Njemačku dok smo pokušavali razgovijetno razgovarati za stolom u samom kutu štanda kao svojevrsnom separeu, no i dalje smo se na momente teško razumjeli jer su se na izložbenom štandu stalno izmjenjivali posjetitelji i razgovori su bili na vrhuncu. Sam štand Podravke radila je jedna hrvatska agencija, a njegova površina od 55 četvornih metara bila je iskorištena do svakog detalja. Inače, Podravka je na Anugi svoj premijerni nastup imala još krajem 1980-ih godina da bi nakon osamostaljenja u nekoliko navrata nastupala u sklopu zajedničkog štanda Hrvatske gospodarske komore, a potom sa samostalnim štandom. "Njemačka je za Podravku izuzetno bitna kako sa stanovišta volumena, tako i sa stanovišta snage brenda i povjerenja potrošača. Malo je poznato u Hrvatskoj da je Podravka dominantan igrač u pojedinim grupama proizvoda u regiji koja obuhvaća Njemačku, Austriju i Švicarsku, gdje smo tržišni lider u dodacima jelima s Vegeta brendom u sve tri spomenute zemlje, imamo izuzetno čvrstu poziciju s Podravka ajvarom, a u Švicarskoj smo lideri i u kategoriji juha", istaknuo je Ipša. Podravka je na sajmu Anuga pokazala svoje perjanice 22

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

u najboljem svjetlu, a o svojem pogledu na važnost sajmova kao komunikacijske platforme ističu kako glavna funkcija nastupa nije ona komercijalna, nego je čak važnije biti dio svjetskih trendova u proizvodnji i distribuciji prehrambenih proizvoda, biti subjekt i kreator tih trendova te graditi imidž brenda na ovakvoj najvećoj svjetskoj pozornici.

IDEMO NA SOK Nije nimalo slučajno što sam za kraj svog obilaska ostavio Obala grupu koja je jedini naš proizvođač i distributer pića koji je nastupio u sklopu izložbe Anuga Drinks u paviljonu 8. Nije slučajno zato što moja malenkost, kao vjerujem i velika većina posjetitelja na sajam stižemo njemačkom željeznicom (koja je priča za sebe jer sam na odlasku sa sajma doživio kašnjenje ICE vlaka od čak 90 minuta!), te ulazimo na ulaz Jug koji je ujedno i glavni ulaz na sajamski prostor. Paviljon 11.1 gdje je većina naših izlagača je prvi s desne strane, a paviljon 10.2 u kojem je Podravka malo je naprijed također s desne strane, to nije bio problem, no nakon što nešto lijepo pojedeš kod Pekara i Podravke nije baš najlakši zadatak stići do paviljona 8 koji je na sasvim drugom kraju cijelog kompleksa. Kada sam stigao do prekrasno uređenog štanda Obala grupe s malim dostavnim vozilom i pravim mediteranskim ugođajem rekao sam svojem sugovorniku, njihovom direktoru prodaje za regiju Adriatic Jasminu Jurkovcu,

U Njemačkoj se svake godine u sektoru hrane lansira više od 40.000 novih proizvoda Kvaliteta proizvoda bila je u fokusu ovogodišnje Anuge na svim sajamskim izložbama

kako uopće nije slučajno da su pića u ovom paviljonu jer čovjek dok dođe do njih uistinu ožedni. No, nakon Limone od bazge sve je bilo lakše. "Odlično je. Mišljenja sam kako je sajam Anuga napravio kvalitativni iskorak i kada je riječ o izlagačima, ali i o posjetiteljima koji ih obilaze. Ostvarili smo veliki broj kontakata s partnerima iz cijeloga svijeta, od Europe, Bliskog i Dalekog istoka te SAD-a", kazao je Jasmin. On je dodao kako je Obala grupa na stranim tržištima prisutna preko brenda Orangina koji distribuiraju već 25 godina, trenutačno na nekih dvadesetak tržišta, a upravo su dobili distribucijska prava i za SAD, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedsku. Prošle godine potpisali su ugovor o suradnji i s brendom Spezi koji sada distribuiraju u sve države izuzev Austrije i Njemačke. "Naš brend Limona na tržištu je prisutan već nekoliko godina i s dosadašnjim smo rezultatima izuzetno zadovoljni. Imamo širok portfelj pa tako Skandinavci više vole blago gaziranu varijantu, dok potrošači na Bliskom istoku preferiraju okus Mente. Različita tržišta imaju i različite preferencije", konstatirao je Jasmin te je dodao kako je na sajmovima važno imati konstantu u nastupima. "Mi smo ove godine imali veliki broj ugovorenih poslova s partnerima iz Malezije, Koreje, Iraka i drugih zemalja koji su nam rekli da su nas primijetili i u prethodne dvije godine (Anuga 2017. i SIAL 2018., op. ur.), ali da su se na drugi korak koji uključuje i moguću realizaciju suradnje odlučili sada vidjevši našu konzistenciju u prezentaciji i nastupu na ovom izložbenom segmentu koji je izuzetno kompetitivan", dodao je, a meni je pogled otišao samo nekoliko metara dalje gdje se ustoličio veliki štand Pfannera s bezbroj poznatih okusa sokova. Industrija pića je izuzetno konkurentna, jako je teško u takvom okruženju uspjeti pa tim više treba cijeniti inicijative koje hrabro lansiraju nove brendove sokova na domaćem, a kamoli na svjetskom tržištu. Nije nimalo lako ostvariti takav pothvat, no u Obala

grupi su, sve to pokazuje, na pravome putu da etabliraju Limonu kao ozbiljnog izazivača internacionalnim brendovima. Svaka čast potrošačima iz Skandinavije i s Bliskog istoka, no moj je osobni favorit definitivno Limona Bazga, koja me spasila nakon dugog pješačenja.

STANIMO I UDAHNIMO Da je svjetska industrija hrane i pića izuzetno kompetitivna to sada već znaju i ptice na grani. Ipak, treba to ponavljati jer samo tako možemo u pravoj mjeri cijeniti odvažne proizvođače koji bez krzmanja idu u svijet predstavljajući svoje proizvode. Upravo sam gledao jednu kratku reportažu koja je govorila o razlozima zašto je Švicarska uspješna – zemlja od malo stanovnika, bez izlaza na more, a o terenu da ne pričamo – a kao ključni razlog njihovog uspjeha navodi se to što Švicarci posjeduju najvišu razinu samouvjerenosti na svijetu, vjeruju u sebe i svoje sposobnosti i ne libe se to u formi svojih proizvoda i usluga predstaviti svijetu. Hrvatska je jednako tako mala zemlja i sigurno ima puno toga za pokazati svijetu. Samo treba imati vjere u sebe. Eto, kad smo kod malih zemalja, da spomenem kako je zemlja partner ovogodišnje Anuge bio Paragvaj. Zemlja od sedam milijuna stanovnika. Paragvajska ministrica trgovine i industrije Liz Cramer održala je uvodni govor za zemlju partnera Anuge 2019. Posebno je bila oduševljena prijateljskim prijamom na sajmu i velikim zanimanjem profesionalnih posjetitelja u svojoj zemlji: "U Paragvaju smo uvjereni da je slobodna i poštena svjetska trgovina izvor daljnjeg razvoja i da može dovesti do učinkovitijeg korištenja globalno dostupnih resursa. Naši izlagači iz prehrambene industrije koji su sudjelovali na Anugi izvještavaju o velikom broju sastanaka s potencijalnim partnerima i na taj način očekuju porast potražnje za hranom iz Paragvaja. Nadalje, na sajmu smo mnogo naučili o očekivanjima današnjih potrošača. Uvjerena sam da će, uslijed

izvrsnog ishoda našeg sudjelovanja u ovoj godini, Anuga i dalje biti najvažniji događaj za razvoj paragvajske prehrambene industrije u narednim godinama", kazala je paragvajska ministrica.

SVI NAJBOLJI SU TU Izlagači su bili posebno impresionirani kvalitetom posjetitelja. Na sajam u Kölnu stiglo je bezbroj kupaca (trgovci, distributeri i ostali kupci na veliko) koji posjeduju vrhunsku kompetenciju kada je riječ o odlučivanju u sektorima trgovine mješovitom robom i posluživanju hrane. Zastupljeni su bili svi važni igrači s popisa TOP 10 trgovaca hranom na svijetu i TOP 12 iz Njemačke. Tu su između ostalih Walmart, Costco Wholesale, Kroger, Metro AG, Walgreens Boots Alliance, Edeka, Rewe Group, Penny, Lidl i Kaufland (Schwarz Grupa). Prisutni su bili i važni online ponuđači kao što su Amazon, LSG Grupa, E.Leclerc, Mercadona, Migros i SPC Grupa. U pogledu broja profesionalnih posjetitelja, porast za Europu posebno je zabilježen iz Velike Britanije, Nizozemske, Poljske i Ukrajine. Značajna povećanja iz neeuropskih zemalja najvećim dijelom zabilježena su iz Brazila, Japana, SAD-a i Rusije. Anuga nije samo ulaz u svjetski svijet hrane i pića. Uz raznovrstan izložbeni i kongresni program i posebne događaje kao što je Anuga Horizon 2050, ove je godine sajam nanovo postavio nove impulse za sutrašnjicu prehrambene industrije u većoj mjeri nego ikada prije. Kongresni trio NEWTRITION

X, E-Grocery Congress @Anuga i Innovation Food Conference (iFood) s vrhunskim međunarodnim govornicima ponudili su opsežnu bazu novih informacija o trendovima, tržišnim mogućnostima, novim tehnologijama i digitalizaciji industrije. Nadalje, kao pružatelj znanja i stručnosti, Anuga je predstavila nove i trendove koji su u tijeku. Oni uključuju, na primjer, proizvode koji su napravljeni na biljnoj bazi i služe kao zamjena za meso, alternativne proteinske proizvode na bazi graška, fava graha ili insekata i različite inačice proizvoda od konoplje. Pored toga, teme kao što su free-from, ugoda kupnje i praktičnost, vegan, bio, halal i košer također su igrale važnu ulogu. Za kraj, citirat ću Christopha Minhoffa, izvršnog direktora Njemačke federacije industrije hrane i pića (BVE): "Kao najveći i najvažniji sajam hrane i pića na svijetu, Anuga nije samo platforma za jačanje izvoza njemačke prehrambene industrije, već je i vodeći svjetski sajam inovacija i trendova na tržištu hrane. Mi smo inovativniji od bilo koje druge grane industrije: svake se godine više od 40.000 novih proizvoda predstavi tržištu samo u Njemačkoj. Proizvođači su i ove godine uspjeli impresivno pokazati kako već danas mogu dati odgovore o tome kakvoga će okusa biti budućnost." A budućnost je za dvije godine. Sljedeća Anuga održat će se od 9. do 13. listopada 2021. godine. Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Michal Wojciech Senczuk Studenac

HRVATSKA SLIJEDI KONSOLIDACIJSKU MATRICU EUROPE Za ovako rascjepkano tržište maloprodaje kakvo je hrvatsko zasigurno nema prostora. Konsolidacija je potrebna i sigurno će se dogoditi vrlo brzo. Vjerujem kako će samo igrači s dugoročnom vizijom, usredotočeni na potrebe kupca, moći nastaviti razvijati svoje poslovanje. Očekivanja kupaca se razvijaju i oni odabiru samo one brendove koji ih ispunjavaju.To je proces koji se već dogodio (ili još uvijek traje) na ostalim europskim tržištima i ne vidim razloga da se to ne dogodi i u Hrvatskoj, naglašava Michal Wojciech Senczuk, predsjednik uprave trgovačkog lanca Studenac

ichal Wojciech Senczuk diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Poznanu na smjeru transporta i logistike 2003. godine, a godinu potom upisao je Executive MBA studij pri Harvard Business School koji je završio 2005. godine. Svoje je poslovno iskustvo stjecao na maloprodajnom tržištu rodne Poljske, a najdulji staž od gotovo punih 17 godina odradio je u maloprodajnom sustavu

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Jerónimo Martins obnašajući tijekom tog perioda čak deset različitih funkcija u lancu Biedronka. Godine 2013. prelazi u trgovački lanac Żabka Polska, gdje u nešto više od godine dana radi prvo kao regionalni direktor a potom kao direktor prodaje. Od siječnja 2015. godine prelazi u trgovački lanac POLOmarket u kojem do travnja 2018. godine radi kao direktor operacija kada biva unaprijeđen na mjesto predsjednika uprave tog lanca.

S te pozicije u kolovozu prošle godine dolazi na mjesto predsjednika uprave omiškog Studenca. Osvrćući se na svoje više nego bogato dosadašnje iskustvo rada u maloprodaji rekao nam je: “Jako sam dobro upoznat s funkcioniranjem različitih formata trgovina, kako s najsitnijim detaljima karakterističnim za mini markete, tako i s velikim supermarketima, što mi uvelike pomaže da u svom poslu budem uvijek korak ispred.”

Početkom ove godine Studenac je preuzeo Istarske supermarkete iz Poreča. Kako ste se odlučili na ovu akviziciju? Tržište Istre za nas je uvijek bilo vrlo zanimljivo, stoga su nam IS bili izvrsna prilika za ubrzanje procesa

Nedavno ste otvorili 400. prodavaonicu Studenca. Koliko prodajnih objekata trenutno čini vašu maloprodajnu mrežu? Na grupnom nivou koji uključuje dućane Studenca i dućane IS-a trenutno imamo 507 prodavaonica, a do kraja godine u

“Na grupnom nivou koji uključuje dućane Studenca i dućane IS-a trenutno imamo 507 prodavaonica” rasta tržišnog udjela u toj regiji. Osobito uzimajući u obzir to da je za organsko širenje potrebno vrijeme i olakotnu okolnost da su IS već imali sjajnu poziciju u Istri, kao i znanje o lokalnim kupcima. Također, znali smo da međusobno dijeljenje znanja i iskustva može biti samo korisno za obje strane. Brend “Istarski supermarketi” planirate zadržati ili se ide na unifikaciju pod jedinstvenim brendom “Studenac”? Rast poslovanja takvom brzinom zahtijeva disciplinu i kvalitetnu internu organizaciju koja se može postići samo uz maksimalnu razinu jednostavnosti. To ne bi bilo održivo sa zadržavanjem nekoliko brendova, a na kraju moramo biti dosljedni svojoj komunikaciji i dizajnu. Iz tog smo razloga odlučili krenuti s rebrandingom. Prve trgovine su već preuređene i rezultati i dojmovi kupaca su vrlo obećavajući. Planiramo dalje razvijati brend Studenac, a vjerujemo da će kupci naše vrijednosti prihvatiti na svim lokacijama.

planu je gotovo 530 prodavaonica, što dodatno ojačava naš položaj i približava nas tome da budemo na prvom mjestu u Hrvatskoj po broju prodavaonica. O kojim je sve formatima riječ te u kojim sve dijelovima Hrvatske poslujete? Većina naših trgovina je manjeg formata, a u fokusu nam je usavršavanje formata u kojima trenutno poslujemo. Završetkom procesa preuzimanja Istarskih supermarketa postali smo najveći maloprodajni lanac na Jadranskoj obali, a naši formati na lokacijama u neposrednoj blizini naših kupaca i dalje ostaju primjereni njihovim potrebama. Upravo ste u jeku preuređenja svojih prodavaonica. Koliko ste ih dosad uredili prema novom konceptu te koliko je vrijedna investicija u razvoj kompletne mreže prodavaonica? Do sada smo preuredili 70 prodavaonica, a do kraja godine u planu je preurediti njih ukupno sto. Studenac je u ovoj godini u razvoj kompletne mreže uložio 240 milijuna kuna, a do kraja godine planirano je 300 milijuna kuna.

Kao što smo već spomenuli, u sklopu tog procesa provodi se i rebranding. Možete li reći nešto više o novom vizualnom identitetu Studenca? Pri preuređenju prodajnih mjesta pratimo najnovije svjetske trendove, a cilj nam je kreirati prodajna mjesta koja će biti prepoznatljiva. Unutar kompanije radili smo na kreiranju novog vizualnog identiteta s novim logom u prepoznatljivoj dominantno narančastoj boji. Pomno smo promišljali o svakom detalju uređenja prodavaonica, a sve ideje finalizirali smo uz pomoć vanjskih konzultanata. U tom ste procesu osvježili i asortimansku ponudu, uveli novi To Go koncept kao odgovor na užurbani način života kupaca. Što nudite svojim kupcima u sklopu novog koncepta ponude? Tako je, osim novih standarda i novog asortimana, Studenac je uveo i novi To Go koncept koji prati nove tržišne trendove i nove zahtjeve kupaca. Danas se kupci zbog ubrzanijeg načina života sve više odmiču od tradicionalnog načina prehrane, a žele dobiti kvalitetniji obrok za pristupačnu cijenu. Kako bi odgovorili na te potrebe i udovoljili kupcima uveli smo i nove proizvode poput svježih sokova, kave, vruće čokolade i čajeva, sendviča i raznih vrsta salata. Nakon akvizicije Istarskih supermarketa, koliko djelatnika ukupno radi u poslovnom sustavu Studenca? Studenac grupa trenutno zapošljava 3.351 djelatnika. Jedan od gorućih problema hrvatske maloprodaje ogleda se u tome kako pronaći i zadržati radnike. Kako vi s ovim problemom izlazite na kraj? Ne smatramo to “problemom” već izazovom. To nije samo “problem” hrvatskog tržišta već i većine država u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Potrebe ljudi stalno su se mijenjale, nove generacije donose različite perspektive i svaka organizacija to mora razumjeti i slijediti. Prosječna primanja zaposlenika Studenca u 2019. godini bilježe značajan rast, ali svjesni smo da to nije dovoljno. Upravo zato ulažemo u poboljšane radne uvjete, mogućnost profesionalnog razvoja, kvalitetniju radnu atmosferu i ugodno okruženje. Ljudi zahtijevaju više i mi se trudimo Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Intervju

da im upravo to i pružimo. Dio naše kadrovske strategije je već implementiran, a u planu su daljnja unaprjeđenja.

mišljenju - sljedećih 10 godina donijet će velike promjene u maloprodajnoj industriji.

Preuzimanjem Istarskih supermarketa napredovali ste i u poretku trgovačkih lanaca. Kako ste sada pozicionirani na toj ljestvici? Trenutno se prema brojnosti prodavaonica nalazimo na drugom mjestu.

Domaći proizvođači često izražavaju bojazan da prelazak maloprodajne infrastrukture u ruke stranih vlasnika ugrožava njihovu mogućnost plasmana lokalnih proizvoda. Što biste vi slijedom toga poručili hrvatskim proizvođačima? Uvijek tvrdim da svaki trgovac i proizvođač mora konstantno odgovarati na potrebe kupaca. Svaki maloprodajni igrač na tržištu razmišlja racionalno - želi prodati ono što kupci žele kupiti, bez obzira na podrijetlo. Osobno, po mom mišljenju, hrvatski proizvodi imaju ono “nešto” što ih izdvaja u odnosu na strane proizvode, tako da sve dok će kvaliteta biti na zadovoljavajućem nivou, nema razloga za brigu. S druge strane, ne bih podupirao zabrinutost uzimajući primjere drugih tržišta. Na primjer, zemlja iz koje dolazim - Poljska, ima jedno od

Kako gledate na maloprodajno tržište u Hrvatskoj? Najavljuje se i skorašnji ulazak diskontnog lanca Eurospin u Hrvatsku. Smatrate li da ima prostora za sve na ovom tržištu i očekujete li daljnje procese saturacije i konsolidacije? Ne, definitivno, nema prostora za tako rascjepkano tržište. Konsolidacija je potrebna i sigurno će se dogoditi vrlo brzo. Vjerujem kako će samo igrači s dugoročnom vizijom, usredotočeni na potrebe kupca, moći nastaviti razvijati svoje poslovanje. Očekivanja

“Studenac će u ovoj godini u razvoj maloprodajne mreže uložiti ukupno 300 milijuna kuna” kupaca se razvijaju i oni odabiru samo one brendove koji ih ispunjavaju.To je proces koji se već dogodio (ili još uvijek traje) na ostalim europskim tržištima i ne vidim razloga da se to ne dogodi i u Hrvatskoj. Po mom 26

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

najkonkurentnijih tržišta u Europi većina multinacionalnih igrača se tamo nalazi. Ta je situacija najviše išla na ruku poljskim proizvođačima - njima ona najviše doprinosi i ne očekujem drugačiji scenarij za Hrvatsku.

S obzirom na to da se praktički cijela vaša maloprodajna mreža nalazi u obalnom pojasu turizam ima veliki utjecaj na prodajna kretanja. Turistička sezona je na izmaku pa bi mogli podvući crtu na rezultate prodaje. Koliko je iznosila vaša prodaja u prvih devet mjeseci te možete li dati projekciju za cijelu 2019. godinu? Jeste li zadovoljni ostvarenim? Da, zadovoljni smo dosadašnjim postignućima u prodaji. Ljetno razdoblje donijelo je pozitivne rezultate i za turističko i maloprodajno poslovanje. Međutim, iz naše perspektive, nije samo prodaja bitna. Paralelno vodimo nekoliko važnih projekata za poslovanje: promjene u organizaciji, rebranding mreže, redizajn komercijalne strategije, brzo širenje, ulazak u novu regiju (Istru), integracija s ISom i drugo. Svi navedeni procesi teku željenom brzinom i imaju očekivane rezultate. Možete li najaviti 2020. godinu? Što dobavljači i krajnji kupci mogu očekivati od Studenca u nadolazećim godinama? Planiramo nastaviti s rastom na tržištu kako bismo se približili našim kupcima te istaknuli svoju prisutnost u obalnom dijelu zemlje. Želimo zadržati fokus na razvoju komercijalne ponude za kupce, a rebranding je također sastavni dio aktivnosti kojim ćemo poboljšati korisničko iskustvo.

Bomboni i žvakaće gume

MANJE I VIŠE KONCENTRIRANA KATEGORIJA Kategorija žvakaćih guma izuzetno je koncentrirana jer tri glavna proizvođača na tržištu drže gotovo 96% vrijednosnog udjela, dok je u kategoriji bombona koncentracija znatno manje izražena s obzirom na to da vodeća tri proizvođača zastupaju samo 42% vrijednosne prodaje

posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2018. godine, kategorije bombona i žvakaćih guma bilježe pad i vrijednosne i količinske prodaje.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Struktura prodaje žvakaćih guma Žvakaće gume bez šećera Žvakaće gume sa šećerom 100

6% 22%

80 60 40

94% 78%

20 % Komadni udio (%)

Struktura prodaje bombona Tvrdi bomboni Karamele Bomboni za grlo

Bomboni i žvakaće gume moderni (38%) i tradiciosu tzv. impulsne nalni formati (37%) kategorije te je podjednako važna prisutvažni, dok i nost na veliconvenience kom broju kanal ne udio žvakaćih prodajnih zaostaje mjesta. Za s dosta guma žvakaće su visokih BEZ ŠEĆERA gume po 25% udjela u vrijednosnoj vrijednou vrijednoprodaji snoj prodaji snoj prodaji.

94%

Vrijednosni udio (%)

100 80 60

Gumeni i žele bomboni Bomboni za osvježenje daha 4%

26%

22%

30%

28%

41%

45%

Količinski udio (%)

Vrijednosni udio (%)

40 20 %

ANALIZA KATEGORIJE Žvakaće gume - Vrijednosni udio kanala prodaje

Bomboni - Vrijednosni udio kanala prodaje

100

90 80

Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj 2018. – prosinac 2018.

49 Moderni formati: hipermarketi, supermarketi (> 301 m2)

30 20 10

Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj 2018. – prosinac 2018.

50 40

80 70

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi (> 301 m2)

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom + drogerije (< 300 m2)

Convenience kanal: benzinske postaje i kiosci

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom + drogerije (< 300 m2)

Convenience kanal: benzinske postaje i kiosci

% Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Kod bombona je slična situacija, ali je kanal benzinskih postaja i kioska (9%) nešto manje važan negoli kod kategorije žvakaćih guma. Moderni formati (hipermarketi, supermarketi) pritom imaju 49% vrijednosnog udjela, dok je tradicionalnim formatima (trgovine mješovitom robom plus drogerije) pripalo 42% udjela. Žvakaće gume bez šećera dominiraju u vrijednosnoj prodaji s ukupno 94% udjela, dok u komadnoj

Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Vrijednosni udio vodeća tri proizvođača žvakaćih guma

Vrijednosni udio vodeća tri proizvođača bombona

Top tri proizvođača

Top tri proizvođača 96%

Ostali 4%

prodaji imaju nešto manjih 78%. Kategorija žvakaćih guma izuzetno je koncentrirana jer tri glavna proizvođača na tržištu drže gotovo 96% vrijednosnog udjela.

42% Ostali 58%

Najveći segment u vrijednosnoj prodaji bombona su tvrdi bomboni (45%), slijede gumeni i žele bomboni (28%) te karamele (22%). Bomboni za osvježavanje grla i daha

imaju nešto niže udjele. U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2018. godine, u kategoriji bombona vodeća tri proizvođača zastupala su samo 42% vrijednosne prodaje. Abecednim redoslijedom oni su: Haribo, Kraš i Wrigley. Tatjana Kovačević tatjana.kovacevic@nielsen.com Senior Account Executive

Nielsen

Opća kretanja u kategoriji žvakaćih guma U okviru sažetka analize kategorije "Žvakaće gume", koje je na svojim internetskim stranicama agencija Euromonitor International objavila u srpnju 2018. godine detektiraju se osnovna kretanja u ovoj kategoriji na hrvatskom tržištu. U toj agenciji ističu kako je navedena kategorija zabilježila još jednu relativno dosadnu godinu u kojoj se nije puno toga događalo. Konkurentska scena u žvakaćim gumama jako je konsolidirana i konkurenti su uglavnom zadovoljni sa svojim pozicijama. Tijekom 2018. godine, kažu u Euromonitoru, niti jedan igrač nije aktivno pokušavao uzeti dio tržišnog kolača od ostalih predstavnika. Slijedom toga, u agenciji naglašavaju kako se cijela kategorija suočava s negativnim prognozama za buduće razdoblje. I dok je raspoloživi dohodak kućanstava počeo sve više jačati, potrošači nisu odviše entuzijastični spram žvakaćih guma kao ukupne kategorije. S nevelikim CAGR rastom volumena koji se očekuje u narednih pet godina (2018. - 2023.), žvakaće gume će biti daleko od svog vrhunca dosegnutog u 2008. godini kada je ostvarena prodaja od 1.300 tona. "Bubble gum" je znatno manji format od "chewing gum", što jasno govori

kako je najvažnija karakteristika žvakaćih guma njihovo povoljno djelovanje na zdravlje zubi. Unatoč tome, "bubble gum" ima malu ali vrlo otpornu ciljanu publiku koju mahom čini mlađa populacija i djeca. Euromonitor u osvrtu na konkurentsko okruženje konstatira kako je vodeći igrač Wrigley i dalje neprikosnoven na vrhu. Unatoč malom gubitku vrijednosnog udjela u periodu 2013. - 2018., William Wrigley Jr Co i dalje vodi glavnu riječ u kategoriji. Držeći blizu tri četvrtine udjela u vrijednosnoj prodaji ova američka multinacionalna kompanija i dalje ima osjetnu prednost u usporedbi sa svojim konkurentima. Glavni razlog zbog kojeg pozicija vodećeg igrača postepeno slabi isti je onaj razlog koji je korišten od strane lidera u nastojanju da ostvari dominaciju u kategoriji. Naime, dobra pozicija na policama trgovina omogućila je Wrigleyu uspon na vrh zahvaljujući vještoj taktici pregovaranja svog lokalnog distributera. Uz to, ovu kategoriju karakterizira visoka razina lojalnosti prema brendovima jer potrošači ne vjeruju različitim "economy" markama i to vrijedi kako za marke diskontera, tako i za ostale maloprodajne formate.

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Bomboni i žvakaće gume - Promometar

RAST DOMINACIJE CJENOVNIH AKCIJA Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, cjenovne akcije čine 90% ukupne promotivne prodaje, dok posebna promotivna pakiranja čine preostalih 10%. U odnosu na isti period prošle godine, prodaja na cjenovnim akcijama ostvarila je rast od 10%, dok je prodaja promotivnih pakiranja zabilježila pad od 15,5%

omboni i žvakaće gume obuhvaćaju proizvode koji se često konzumiraju, a novi oblici i okusi nastaju gotovo svakodnevno. Podaci koje možemo vidjeti u nastavku dat će nam detaljniji pregled na to koliko je ova kategorija proizvoda podložna prodaji kroz promocije. Bomboni i žvakaće gume obuhvaćaju žvakaće gume koje zauzimaju najveći dio ove kategorije, te tvrde bombone, gumene bombone kao i bombone za osvježava-

nje daha. Prema podacima ukupnoj vrijednosnoj prodaji koji se odnose na period od pokazuju da je u prvih šest siječnja 2019. do lipnja 2019. mjeseci 2019. godine najveći prodaja ove kategorije udio (16,4%) prisutan bilježi vrijednosni kod gumenih i količinski bombona, što je rast od 3,6% za 1% manje i 5,3% u u odnosu na odnosu na isti period PROSJEČNA isti period prošle goprethodne dine. NajDUBINA godine. manji udio POPUSTA U okviru promotivna razini promatrane ne prokategorije kategorije, daje (8,9%) 13% vrijednalazimo pak nosne prodaje kod bombona za dolazilo je od proizvoosvježavanje daha i to da na cjenovnim akcijama ili zahvaljujući smanjenju propromotivnih pakiranja. motivnog segmenta prodaje Udjeli promotivne prodaje u za čak 5,5% u usporedbi s

21%

Kompozicija vrijednosne prodaje ukupne kategorije Promotivna prodaja Redovna prodaja 100

12,3

12,7

87,7

87,3

siječanj 2018. lipanj 2018.

siječanj 2019. lipanj 2019.

80 60 40 20 %

lanjskim polugodištem. Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, cjenovne akcije čine 90% ukupne promotivne prodaje, dok posebna promotivna pakiranja čine preostalih 10%. U odnosu na isti period prošle godine, prodaja na cjenovnim akcijama ostvarila je rast od 10%, dok je prodaja promotivnih pakiranja zabilježila pad od 15,5%. Prosječna dubina popusta na razini kategorije iznosi 21%. Nevena Đokić nevena.djokic@nielsen.com Junior Sales effectiveness consultant

Nielsen

Kompozicija vrijednosne prodaje po segmentima Redovna prodaja

Promotivna prodaja

10,2%

14,1%

14,4%

17,4%

16,4%

14,4%

8,9%

91%

89,8%

85,9%

85,6%

82,6%

83,6%

85,7%

91,1%

siječanj 2018. lipanj 2018.

siječanj 2019. lipanj 2019.

siječanj 2018. lipanj 2018.

siječanj 2019. lipanj 2019.

siječanj 2018. lipanj 2018.

siječanj 2019. lipanj 2019.

siječanj 2018. lipanj 2018.

siječanj 2019. lipanj 2019.

ŽVAKAĆE GUME

TVRDI BOMBONI

GUMENI BOMBONI

BOMBONI ZA OSVJEŽAVANJE DAHA

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Bomboni i žvakaće gume – Profil potrošača

SLATKI DAH U CIJELOJ REGIJI Za podizanje razine šećera i svježiji dah proizvodi iz ove dvije kategorije jako su popularni u svim zemljama Adria regije. Ipak, kada govorimo o bombonima prednjači Slovenija u kojoj tri od četiri stanovnika konzumira ovu kategoriju, dok su kod žvakaćih guma približno izjednačeni, s udjelom koji premašuje 70%, stanovnici Sjeverne Makedonije i BiH

ovom smo se broju posvetili konzumaciji bombona i žvakaćih guma na tržištima zapadnog Balkana. Grafički smo pritom prikazali podatke za pet država koji ukazuju na sličnosti i razlike među korisnicima bombona i žvakaćih guma. Podaci iz TGI istraživanja, koje za zapadni Balkan provodi Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana, pokazuju da je

Opća kretanja u kategoriji bombona Agencija Euromonitor International objavila je na svojim internetskim stranicama analizu kategorije "Bomboni" u srpnju 2018. godine. U sažetku se navode osnovni trendovi koji karakteriziraju kretanja u ovoj kategoriji na hrvatskom tržištu. Ističući kako hrvatski potrošači imaju tradicionalne navike, u agenciji navode kako postoji nekoliko tradicionalnih navika hrvatskih potrošača koje su vezane za kategoriju bombona, no glavna od njih je činjenica da su potrošači izuzetno lojalni brendovima i nisu odviše voljni isprobavati inovacije. Prodaju kategorije bombona određuju i različite bojazni roditelja i potrošača kada je riječ o ovim proizvodima baziranih na šećeru koji je i glavna prijetnja cijeloj kategoriji bombona. Njegovi negativni efekti na zdravlje i povećana mogućnost razvoja dijabetesa brinu roditelje koji žele zaštititi svoju djecu od štetnog utjecaja prevelike konzumacije šećera.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Kao i u brojnim drugim snack kategorijama, domaća kompanija Kraš lider je i kategorije bombona u 2018. godini. Oslanjajući se na tradicionalne brendove kao što su Bronhi i Kiki, koji su najpopularniji brendovi kategorije bombona već nekoliko generacija, kompanija je izgradila snažnu poziciju u Hrvatskoj. Međunarodne kompanije općenito nisu niti pokušavale izazvati Kraševu dominaciju u kategoriji bombona fokusirajući se na pojedine nišne kategorije kako bi ojačale svoju prisutnost. Proizvođači "economy" brendova imaju razloga za zadovoljstvo, navode u Euromonitoru te pojašnjavaju: "Iako se čini kako su hrvatski potrošači iznimno lojalni svojim omiljenim brendovima, lojalnost prema brendovima zapravo nije tako visoka. Prema izvorima iz industrije, brend je nevažan, jer manje od jedne trećine potrošača navode kako im je ime brenda od važnosti prigodom kupnje ovih proizvoda."

najveći udio konzumenata bombona u Sloveniji gdje je 73,8% stanovnika konzumiralo ove proizvode u posljednjih godinu dana. Slijede stanovnici BiH s 58% udjela, zatim stanovnici Srbije s 55,3% te stanovnici Makedonije s tek nešto manjih 54,8%, dok stanovnici Hrvatske malo zaostaju s 47,8% konzumenata kategorije. Kada pak govorimo o žvakaćim gumama, najveći korisnici su stanovnici Makedonije sa 71,8%, a zatim stanovnici BiH sa 70,8% udjela. U Adria regiji žvakaće gume najmanje konzumiraju stanovnici Slovenije (58,2%). Najviše tzv. velikih konzumenata bombona, odnosno onih koji konzumiraju bombone jednom ili više puta dnevno nalazimo u Makedoniji – skoro trećina ih svakodnevno konzumira bombone. Malih konzumenata, odnosno onih koji bombone konzumiraju

– konzumenti su ravnomjermanje od jednom tjedno no podijeljeni po spolu. najviše ima u Sloveniji, Nadalje, kada se zatim u Srbiji. radi o medijPogledamo li skim stavoviučestalost ma konkorištenja zumenata žvakaćih stanovnika bombona guma u – konzuAdria Slovenije menti iz regiji, konzumira BiH vole vidimo da KATEGORIJU isprobavati je velikih proizvode/ korisnika BOMBONA usluge koje (onih koji žvapreporučuju kaće gume koriste influenceri na društvejednom dnevno ili više) nim mrežama. Konzumenti najviše u Makedoniji, a zabombona iz Hrvatske ovisnici tim u BiH. Malih korisnika su o televiziji, dok konzumennajviše je pak u Sloveniji. tima iz Makedonije oglašavaKONZUMENTI I MARKE nje koje uoče na ulici mijenja Analiziramo li osnovno demišljenje o robnoj marki. Slomografsko obilježje konzuvenski konzumenti osjećaju menata bombona po državase bombardirani reklamama, ma, može se uvidjeti kako u dok srpski konzumenti ne svim zemljama Adria regije mogu odoljeti kupovini svog bombone nešto više konzuomiljenog časopisa. miraju žene. Kada je u pitanju Konzumenti žvakaćih guma konzumacija žvakaćih guma, u BiH vole pratiti influencere nema nekih značajnih razlika na društvenim mrežama.

73,8%

Konzumenti žvakaćih guma u Hrvatskoj spremni su plaćati pristup web stranicama/dnevnom tisku. Srpski konzumenti pak uživaju u čitanju dnevnih novina, a Makedonski su konzumenti ovisnici o televiziji. Kada govorimo o robnim markama bombona koji se najviše koriste na ovih pet tržišta može se primijetiti da je na tržištima BiH i Slovenije marka s najvećim brojem korisnika Haribo. U Srbiji i Makedoniji to je Pionir, dok su u Hrvatskoj na prvom mjestu Kraš bomboni. Kod robnih marki žvakaćih guma na prvom mjestu u BiH je Mentos, u Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji na čelu je Airwaves, dok je u Srbiji na prvom mjestu Orbit. Maja Juričan maja@mediana.hr Istraživačica

Mediana

BOMBONI

% korisnika bombona Stavovi o medijima korisnika bombona

BiH

Hrvatska

Slovenija

Srbija

Sjeverna Makedonija

58,0

47,8

73,8

55,3

54,8

Volim isprobavati proizvode/usluge koje preporučuju influenceri na društvenim mrežama.

Ovisnik sam o televiziji.

Osjećam se bombardirano reklamama.

Ne mogu odoljeti kupovini svog omiljenog časopisa.

Reklame koje vidim na ulici mijenjaju moje mišljenje o robnoj marki.

Najkorištenija marka bombona

ŽVAKAĆE GUME % korisnika žvakaćih guma Stavovi o medijima korisnika žvakaćih guma

BiH

Hrvatska

Slovenija

Srbija

Sjeverna Makedonija

70,8

63,5

58,2

62,2

71,8

Volim pratiti influencere na društvenim mrežama.

Bio/la bih spreman/a plaćati pristup web stranicama novina/ dnevnom tisku.

Očekujem da reklame budu zabavne.

Uživam u čitanju dnevnih novina.

Ovisnik sam o televiziji.

Najkorištenija marka žvakaćih guma *Target Group Index (TGI) multifunkcionalno je oruđe namijenjeno osnovnim potrebama tržišta prema istraživanju potrošača, tržišta i konkurencije pri čemu naručitelj ima mogućnost analiziranja postojećih i potencijalnih potrošača, upoznavanja konkurencije te definiranja marketinške i oglašivačke strategije Izvor: Mediana TGI, 2018.

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Osvježite se Mentos žvakaćim gumama i prepustite se dugotrajnoj svježini! Uz Mentos bombone, sada su tu i Mentos Pure Fresh žvakaće gume koje nude širok izbor okusa među kojima će svatko pronaći nešto za sebe. Zahvaljujući okruglom obliku stvaraju osjećaj ugode na jeziku i u ustima tako da samo trebate zagristi njihovo sočno tekuće punjenje - i preplavit će vas osvježavajući val užitka! Sve su žvakaće gume bez šećera s ekstraktom zelenog čaja. Praktično pakiranje od 30 g u bočici idealnog oblika, svojom veličinom uklapa se u svačiji džep ili torbu. Možete izabrati između četiri okusa: Spearmint, Bubble Fresh, Lemon, Strawberry. Ako želite produžiti ljetnu sreću i nakon svojih praznika, kada se temperature počinju spuštati i kada se vaš raspored prepuni obavezama, probajte žvake Mentos Pure Fresh Lemon i Strawberry. S novim žvakama od jagode i limuna koje ne sadrže šećer i s tekućim punjenjem osjetit ćete osjećaj ljeta posvuda - na poslu, u školi i tijekom jesenskih kiša.

Bomboni i žvakaće gume - Leaflet report

BOMBONI

DOMINIRAJU Prisutnost bombona u katalozima i letcima trgovaca drastično je veća od prisutnosti žvakaćih guma. Bomboni su, naime, u zadnjih 12 mjeseci imali 94,3% udjela u broju promocija prepustivši žvakama svega 5,7%, dok je u vrijednosnom pogledu njihov udio bio tek nešto manjih 90,8% pa su žvakaće gume došle do 9,2% udjela

okviru analize kretanja u kategorijama "Bomboni i žvakaće gume" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija,

kao pokazatelj kvantitri: pozicija u letku, tete oglašavanja, i veličina objave u bruto oglasna cm2, format i bruto domet vrijednost letka. (GAV Analiza se Gross Advertising udio KAUFLANDA odnosi na broj proValue). u GAV-u mocija u Bruto kategorije u razdoblju oglasna ZADNJIH 12 rujan 2018. vrijednost kolovoz prikazuje MJESECI 2019. u odnokvalitetu oglasu na prethodnih šavanja, a čine 12 mjeseci. ju osnovni parame-

58,1%

DVA DVOZNAMENKASTA Kada gledamo presjek oglašavanja ove dvije kategorije, kombinirani podaci pokazuju kako je prisutnost bombona u katalozima i letcima trgovaca drastično veća od prisutnosti žvakaćih guma. Bomboni su, naime, u zadnjih 12 mjeseci imali 94,3% udjela u broju promocija, što je za tek 0,1% manje u usporedbi s ranijim godišnjim razdobljem, dok je u vrijednosnom pogledu njihov udio bio tek nešto manjih 90,8%, odnosno 0,5% manje u odnosu na prethodno razdoblje. Poredak vodećih proizvođača u kategoriji bombona prema broju promocija pokazuje dosta jasnu izdvojenost na vrhu dva proizvođača. Kraš je uz neznatni pad od 0,1% zadržao svoju čvrstu poziciju i sada ima ukupno 26% udjela u kvantiteti oglašavanja, dok je drugoplasirani Kandit uz minus od 0,4% jednako tako čvrsto zadržao svoju poziciju sa 17,8% udjela. Ostali proizvođači su s jednoznamenkastim udjelima, a prvi među njima je Haribo s 9% (+2,9%). Slijede Žito sa 6,1% (-0,6%), Pionir s 3,8% (-1,2%), Evropa s 3,4% (+0,8%) i Storck s 2,9% (+0,4%). Svi ostali proizvođači kumulativno su zauzeli 31% udjela u broju promocija, što je za 1,9% manje u usporedbi s ranijih 12 mjeseci. Kod žvakaćih guma poredak vodećih proizvođača je podosta drugačiji jer je Wrigley apsolutni vladar kategorije sa 63,3% udjela u broju promocije. Ipak, njegova dominacija u zadnjih je godinu dana malo narušena jer je izgubio 7,8% udjela, što su iskoristili Mak-

Poredak vodećih brendova u kategoriji bombona (broj promocija) rujan 2017. – kolovoz 2018. 50%

rujan 2018. – kolovoz 2019. 41% 41%

40% 30% 20%

17% 17%

10%

6% 9%

8% 7%

6% 5%

5% 5%

4% 4%

5% 4%

3% 2%

Haribo

Kandit mentol

Kandit

Bonko

Bronhi

Šumi

Pionir

0% Kiki

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

6% 5% Ostali brendovi

Privatne robne marke

S rastom od 3,3% do drugoga se mjesta probio Haribo koji sada ima 9% udjela, dok je uz mali pad od 0,2% trećeplasirani Kandit Mentol sa 7,3% udjela. Slijedi brend Kandit (uključuje ostale brendove osim Mentola i Bonka) s 5,2% udjela i s blagim minusom od 0,6% na međugodišnjoj razini, dok je spomenuti Bonko rastao za 0,3% i sada također drži 5,2% udjela. Bronhi je šestoplasirani uz minus od 0,1% i 4,1% udjela, a slijede Šumi s 4% (-0,7%) i Pionir s 2,3% (-0,6%). Privatne robne marke u kategoriji bombona smanjile su svoj kumulativni udio sa 6,3% na 5,1%, dok su

promet (rast s 3% na 7,9%), Ferrero (rast s 0% na 4,3%), dok je Saadet Gida osjetno pao smanjivši svojih 6,1% udjela iz prethodnog godišnjeg razdoblja na svega 0,7% u aktualnih 12 mjeseci. Ostali su proizvođači kumulativno zabilježili 4% rasta te su došli do ukupno 23,7% udjela u broju promocija.

POREDAK BRENDOVA Brend Kiki je po kriteriju broja promocija dosta uvjerljivo na čelu poretka brendova sa 17,1% udjela, što je gotovo jednaki udio koji je zauzimao u ranijem godišnjem razdoblju (17,2%).

Presjek oglašavanja kategorija bombona i žvakaćih guma

Broj promocija

100%

94%

GAV

94% 91%

91%

80% 60% 40% 20%

6% 9%

rujan 2017. kolovoz 2018.

rujan 2018. kolovoz 2019.

0% rujan 2017. kolovoz 2018.

rujan 2018. kolovoz 2019.

BOMBONI

ŽVAKAĆE GUME

Poredak vodećih proizvođača u kategoriji žvakaćih guma (broj promocija) rujan 2017. – kolovoz 2018. 80%

71%

60%

rujan 2018. – kolovoz 2019.

63%

40% 20% 0% Wrigley

20% 24%

3% 8%

0% 4%

Makpromet Group

Ferrero

Saadet Gida

Ostali

svi ostali brendovi ostali na praktički istom udjelu te sada drže 40,6% (-0,2%). Kada je riječ o brendovima žvakaćih guma, Airwaves je uvjerljivo prvi s 20% udjela i 4% rasta u usporedbi s ranijih 12 mjeseci. Wrigley je zauzeo svega 2,3% (-1,9%), Shock drži 0,8% (-3,4%), dok je O'Fresh praktički izgubio svojih 2,5% udjela iz ranijeg godišnjeg razdoblja. Za razliku od privatnih robnih marki koje su na gubitku od 3,3% te sada imaju 6,5% udjela u broju promocija, svi ostali brendovi kumulativno su rasli za 7,1% na ukupno 70,4% udjela.

KAUFLAND UVJERLJIV Prema broju promocija u kategorijama bombona i žvakaćih guma na čelu poretka trgovaca nalazi se Tommy koji je u oba godišnja perioda ostvario udio od 14,6%. Za razliku od toga, Metro je ostvario sasvim solidan rast od 3,4% i stigao je nadomak Tommyju s 14,1% udjela, dok čvrsto treće mjesto prema ovom parametru drži KTC s 9,5%, unatoč padu od 1,7% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Četvrti je Boso koji je ostvario udio od 6,2% (-1,2%), a slijede Studenac s 5,1% (+1,9%), Kaufland s 3,4% (-0,1%),

Poredak vodećih brendova u kategoriji žvakaćih guma (broj promocija) rujan 2017. – kolovoz 2018.

rujan 2018. – kolovoz 2019. 73% 77%

80% 60% 40% 20%

16% 20%

0% Airwaves

10% 7%

4% 2%

4% 1%

3% 0%

Wrigley

Shock

O'Fresh

Ostali brendovi

Privatne robne marke

Poredak vodećih proizvođača u kategoriji bombona (broj promocija) rujan 2017. – kolovoz 2018.

rujan 2018. – kolovoz 2019.

40% 30%

33% 31%

26% 26% 18% 18%

20%

10%

7% 6%

5% 4%

3% 3%

Žito

Pionir

Evropa

Storck

0% Kraš

Kandit

Haribo

Ostali

NTL s 3,3% (+0,3%), Lidl s 3% (-1,3%), i Plodine s 2,3% (-0,5%). Ostali su trgovci zauzeli 38,5% udjela, što je 0,8% manje nego u prethodnoj godini. Prema kvaliteti oglašavanja, koju iskazujemo kroz GAV parametar, apsolutnu dominaciju ostvario je Kaufland koji je kategorijama bombona i žvakaćih guma u svojim katalozima poklanjao najkvalitetnije pozicije te je ostvario udio od čak 58,1% udjela, što je rast od 4% u usporedbi s ranijim godišnjim razdobljem. Nitko od ostalih trgovaca nije ostvario više od 6% udjela pa ćemo ih samo redom pobrojati: Tommy ima 5,5%, Metro 4,4%, KTC 3,6%, NTL i Boso po 3,3%, Müller 1,4%, Plodine 1,3% i Lidl 1,1% udjela. Svi ostali trgovci zauzeli su 18% udjela, što je praktički isto kao i lani (-0,2%). U poretku prema tipu promocije kategorija bombona i žvakaćih guma, gledano prema kriteriju broja promocija, Snižena cijena (X%cheaper) ostvarila je značajan rast od 10,7% zauzevši time natpolovičan udio od 54% u zadnjih 12 mjeseci. Redovna cijena (Basic promotion, slika + cijena) također je zabilježila rast udjela od 3,2% te sada ima ukupno 28%, dok je za razliku od toga tip promocije Bez cijene (No Pricing) izgubio više od 20% udjela kliznuvši s 30,1% u prethodnom godišnjem razdoblju na svega 10% koliko ima sada. Novi proizvod (New item) zabilježio je lijepi rast s 0,2% na 6,1%, dok su ostale vrste promocija blago rasle s 1,7% na 1,9%. Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Country Manager

Focus Listopad 2019. | jatrgovac.hr

ShopperTrends 2019.

CIJENA SE VRATILA NA VELIKA VRATA Prethodnih godina istraživanja agencije Nielsen pokazivala su kako je kupcima od svih značajki trgovina najvažnije da u njima jednostavno i brzo mogu pronaći sve što im treba. Ove godine, naprotiv, na prvom mjestu ističu niske cijene

gencija za istraživanje tržišta Nielsen Adriatic organizirala je 5. ShopperTrends konferenciju na kojoj su predstavljeni najnoviji trendovi u maloprodaji na tržištima Hrvatske i Adriatic regije u

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

monetarni faktor te kako njih čak cjelini. Pozdravljajući brojne 42 posto voli isprobavati nove okupljene predstavnike proizvode i otvoreniji su premaloprodaje i industriKUNA ma novim brendovima nego je robe široke potrošprije pet godina. "Brojne nje, Nielsenov direkhrvatski kupac mogućnosti izbora stavljene tor regije Adriatic mjesečno troši na pred potrošače otežavaju Miroslav Tasić kazao HRANU i posao jednako trgovcima je kako su najnovija kao i proizvođačima, a na ispitivanja pokazala da KUĆANSKE nama je da trendove i lojaltrećinu potrošača širom POTREPŠTINE nost izmjerimo i utvrdimo kako svijeta pri donošenju sektor inovirati i pronaći pravu odluke o kupovini motivira

2.186

ravnotežu te kako vratiti lojalnost potrošača", naglasio je Tasić. O razumijevanju potrošača i prilagođavanju njihovim potrebama govorila je Jelena Doko Cetina, Nielsenova Komercijalna voditeljica za Hrvatsku i BiH, uvodno istaknuvši kako njihov Indeks povjerenja potrošača iz tromjesečja u tromjesečje bilježi rast. "S rastom BDP-a i unutar njega osobne potrošnje raslo je i povjerenje potrošača. Usporedo s time bilježi se i rast prosječne neto plaće na 6.460 kuna čime se smanjuje briga potrošača za sigurnost radnog mjesta", navela je Doko Cetina pojasnivši kako su sve ove komponente dovele do promjene redoslijeda prioriteta pa sada ispitanici najvažnijom smatraju brigu za zdravlje. U istom istraživanju prije pet godina na prvom je mjestu bila briga za sigurnost radnog mjesta koja je sada pala na peto mjesto upravo zahvaljujući kombinaciji rasta BDP-a, povjerenja potrošača i prosječne neto plaće, objasnila je Doko Cetina. Govoreći o stanju domaćeg FMCG sektora naglasila je kako je on u košarici kategorija koje Nielsen prati, a koja obuhvaća prehranu i drogerije, u razdoblju od srpnja 2018. do lipnja ove godine zabilježio rast od 4,1 posto zahvaljujući ponajprije rastu trgovačkih robnih marki od 5,3 posto. Drogerijski segment koji u ukupnom zbroju čini 14 posto rastao je u promatranom razdoblju 5,7 posto, dok je većinski segment prehrane povećan za 3,8 posto, pokazuje Nielsenov Panel maloprodaje. U strukturi maloprodaje najbitniji kanal po vrijednosnom udjelu i dalje čine supermarketi koji nose 33 posto ukupne maloprodaje te su s diskonterima najzaslužniji za ukupni rast. Supermarketi su ujedno i kanal u kojem kupci troše najviše novca – u ovom ih je ispitivanju 59 posto reklo da najčešće kupuje u tom kanalu pri čemu postoje znatne regionalne razlike budući da kupci u Zagrebu više u odnosu na prosjek kupuju u najzastupljenijem kanalu. U regiji koja se u Nielsenovoj klasifikaciji naziva Centralnom, a obuhvaća središnju Hrvatsku izuzev Zagreba, kupci više naginju diskonterima, dok je Slavonija naklonjenija tradicionalnoj trgovini.

CJENOVNA OSJETLJIVOST Hrvatski kupac u prosjeku mjesečno na hranu i kućanske potrepštine troši 2.186 kuna, što je otprilike 2 posto više nego godinu ranije pri čemu 59 posto iznosa odlazi na svježu hranu odnosno svježe meso, ribu, voće i povrće. U nabavke većeg broja proizvoda odlazi najčešće jednom mjesečno ili svaka dva tjedna. U mjesec dana obiđe u prosjeku 2,9 različitih trgovaca pri čemu 50 posto ispitanih obiđe samo jednog ili dva trgovca. "Kupci u Slavoniji obilaze veći broj trgovačkih lanaca u odnosu na kupce u ostalim regijama, dok su u Istri i Primorju te Dalmaciji više orijentirani prema samo jednom trgovcu", istaknula je Doko Cetina dodavši kako je istraživanje pokazalo da 56 posto kupaca u mjesec dana posjeti Konzum, njih 48 posto ide u Lidl, a slijede ih Kaufland, dm i Plodine. Po regijama u Dalmaciji prednjači Tommy, u Istri i Primorju Plodine, a u Slavoniji Lidl. Ispitanici u Istri i Primorju (60%) te Slavoniji (59%) spremni su izdvojiti više novca za proizvod za koji smatraju da je kvalitetan. Dodatno, kupci na istoku ulažu veliki napor da pronađu proizvode s najnižom cijenom. U Zagrebu je pak za gotovo polovinu ispitanika bitno sve što im može uštedjeti vrijeme. Za razliku od prethodnih godina kada su kupci naglašavali kako trgovina mora biti mjesto gdje brzo i jednostavno pronađu sve što im treba, u 2019. su se na prvo mjesto po važnosti probile niske cijene. Kupci nakon njih vole široki izbor proizvoda, pune police, dobre promocije te na petom mjestu sigurnost da će jednostavno pronaći sve što im treba. Po snazi brenda odnosno emotivnoj vezi koju trgovci ostvaruju s kupcima na prvom mjestu je i dalje Konzum, a slijedi Lidl. Rast lojalnosti zabilježili su Plodine i Interspar, a na povezanosti s kupcima na gubitku je Kaufland. Kao trgovinu koja nudi najniže cijene za hranu i proizvode za kućanstvo 23 posto ispitanih ističe Konzum, a slijede Lidl i Kaufland. Najdulji put su

Hrvatski FMCG sektor u razdoblju srpanj 2018. lipanj 2019. zabilježio je rast od 4,1 posto Na potrošačke navike u Hrvatskoj snažno i gotovo presudno utječu regionalne specifičnosti

spremni prevaliti da bi došli do Lidla. U Nielsenovom ispitivanju kupci su također visoku povezanost iskazali s drogerijskim lancima. "Hrvatsku posebnom čine njene regije i regionalne specifičnosti. U Zagrebu vrijeme je novac pa kupcima možete biti od pomoći da što brže obave kupovinu. Stanovnici regije Central uvijek planiraju što će kupiti, aktivno traže promocije, kupuju samo nužno i uglavnom ne troše na luksuz. U Slavoniji kupci ne žale potrošiti vrijeme i novac da nađu najjeftinije, redovno idu u Konzum, Lidl, Kaufland i Plodine, a od izuzetne im je važnosti usluga. U Dalmaciji kupci najveći naglasak stavljaju na svježe proizvode, lojalni su Tommyju i draži su im brendovi od trgovačkih robnih marki. Istra i Primorje El Dorado su za brendove budući da su tamošnji kupci spremni platiti više za visoku kvalitetu, vole svakodnevno odlaziti u kupovinu, a na odabir trgovine utječe im ponuda svježe ribe i morskih plodova", zaključila je Doko Cetina. Listopad 2019. | jatrgovac.hr

ShopperTrends 2019. SLOVENSKI DISKONTERI O jakoj vezi između kupaca i diskontera na slovenskom tržištu govorila je Katja Bizjak, Nielsenova Komercijalna voditeljica za tu zemlju. "Kad je 2005. godine na naše tržište stigao Hofer gotovo smo s podsmjehom govorili kako tamo nitko neće kupovati jer svi koji nešto vrijede idu u klasične lance", prisjetila se. Međutim, podaci pokazuju kako su slovenski kupci 2005. prosječno u diskonte odlazili 4 do 5 puta mjesečno, a ove godine 7 do 8 puta. Prije 14 godina ih se 4 posto izjasnilo da je većinu novca potrošilo u diskontima, a danas se taj broj popeo na 47 posto dok se istovremeno smanjuje broj kupaca koji većinu novca potroše u supermarketima i hipermarketima. "Iako ova brojka ne pokazuje rast tržišnog udjela ona s njime jako dobro korelira", napomenula je Bizjak.Smatra kako je tajna diskontnih lanaca u tome što se vode poslovnom filozofijom koja tvrdi kako imaju vremena. "Diskonteri točno znaju kada i kako doći na neko tržište, ne zamaraju se time da im lokalni proizvođači na početku rade probleme pa im primjerice ne žele dostavljati robu. Strpljivi su, ne reagiraju na turbulentne situacije jer znaju da to nisu trendovi", istaknula je te pojasnila kako se, kada bi sada svi mainstream trgovci u Sloveniji snizili cijene za pet posto, diskonteri oko toga ne bi previše uzrujavali jer znaju da takva situacija nije održiva. Umjesto toga, slijedili bi svoju filozofiju kojoj su jako dosljedni. Aldi odnosno Hofer inzistira na politici svakodnevno niskih cijena, Lidl se malo više okreće segmentu supermarketa, dok Eurospin ostaje lojalan filozofiji bez brendova. Ovakav dobar i uhodani poslovni model omogućuje im uspješno manevriranje u svakom trenutku njihovog poslovnog razvoja. Još je jedna tajna velika usmjerenost na niske troškove te, bez obzira na moderne tehnologije, i dalje funkcioniraju sličnije skladištu, a proizvode na policama i u hladnjacima izlažu u originalnim kutijama. Diskonteri također predano rade na asortimanu šireći ga s privatnih marki 40

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Kupci u Sloveniji danas gotovo više niti ne rade razliku između klasičnih trgovaca i diskontera

na A brendove budući da se žele nametnuti kao one stop destinacija u kojoj kupac može nabaviti baš sve što mu treba. "Kupci u Sloveniji danas gotovo ne rade razliku između klasičnih trgovaca i diskontera", istaknula je Bizjak zaključivši kako smatra da na našem tržištu prostora za diskonte ima, ali kako se vjerojatno neće ponoviti slovenski slučaj budući da su hrvatski potrošači lojalniji od slovenskih. U nastavku je konferencije Yannis Bistis, Sales Effectiveness Leader iz Nielsena Eastern Europe, pokazao kako rasti kroz asortiman. Naglasio je kako kupci danas traže jednostavno i praktično iskustvo kupovine koje podrazumijeva optimizaciju ponude. Posebno važnim smatra poznavanje kupaca i njegovanje dobre suradnje s dobavljačima. Mathias Bernhardt, direktor Nielsen Sports & Entertainmenta, naglasio je kako proizvođači danas svojim proizvodima

zadovoljavaju osnovne potrebe kupaca pa stoga, da bi se razlikovali, moraju dodatno poraditi na emotivnim vezama s njima. Miranda Mladin, izvršna direktorica Centralnog marketinga i inovacija Atlantic Grupe, pojasnila je put ove kompanije u Shopper Marketing, dok je Tisja Pišljar Antičevič, Sales Effectiveness Leader Nielsen Adriatica, objasnila kako upravljati promocijama. I ovogodišnja, peta po redu Nielsenova ShopperTrends konferencija, zasigurno je raznolikošću tema i predavača koji su dali uvid u najvažnije trendove opravdala očekivanja sudionika. U agenciji su spremni za sljedeću konferenciju koju su već najavili i u središtu koje će također, kao i do sada, biti kupac. To je kotačić oko kojega se vrti svijet maloprodaje i industrije robe široke potrošnje. Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Munjiza: Lonia priprema veliku akviziciju u 2020. "Trgovački lanac Lonia u ovoj godini očekuje rast prihoda od 6 posto, na 660 milijuna kuna, i do kraja godine ne planira otvarati nove trgovine", istaknuo je Drago Munjiza, glavni izvršni direktor tvrtke, dodavši kako u sljedećoj godini, zahvaljujući planiranoj akviziciji za koju su pregovori pri kraju očekuju rast od 20 posto u odnosu na 2019. Iako nije iznio podatak o kojem se lancu radi, napomenuo je kako će nakon pripajanja broj prodajnih mjesta Lonije porasti sa sadašnjih 250 na 330, a broj zaposlenih s 1.100 na 1.400. Najavio je također kako su s platformom za brzu

dostavu Glovo sklopili sporazum za sljedeću godinu. Kroz probno će razdoblje dostavljači Glova kupovine za sve narudžbe koje dobiju preko aplikacije obavljati u Loniji. "Lonia se formatom trgovina prilagodila manjim mjestima u domicilnim županijama", napomenuo je Munjiza dodavši kako asortiman pojedinog dućana uvelike ovisi o lokaciji. Lonia naime ima dućane u središtu Zagreba, ali i u ruralnim područjima u kojima su svojevrsna konkurencija poljoprivrednim apotekama, ali ujedno mora zadovoljiti i potražnju vikend gostiju koji u ta mjesta dolaze na kratki odmor.

PRACTICAL CATEGORY MANAGEMENT RADIONICA KORISTEĆI NAJBOLJE TEHNIKE I ALATE: Naučite razvijati uspješne strategije Osigurajte rast kategorije Unaprijedite suradnju s partnerima Maksimizirajte povrat investicije

Više od 300 FMCG tvrtki i 5000 profesionalaca diljem Europe sudjelovalo je na ovoj radionici

DATUM: 26. - 27. studeni 2019. MJESTO ODRŽAVANJA: ZAGREB Hilton Garden Inn, Radnička cesta 21 VRIJEME: 9.00h – 17.00h

KOME JE RADIONICA NAMIJENJENA? Profesionalcima iz maloprodaje, trgovcima, proizvođačima, dobavljačima i distributerima, koji su uključeni u upravljanje kategorijama, prostorom i asortimanom (Category Managers, Buyers, Merchandising, Space and Assortment planners, Trade Marketing, KAM´s, Brand Managers)

PREDAVAČI

Ivan Krušković SEFF Analytics Leader for NSO and ASO U Adriatic regiji Ivan je svoje iskustvo na području unaprjeđenja egzekucije Category Management i Sales planova stjecao punih sedam godina. U isto vrijeme, kontinuirano je stjecao znanja na području upravljanja prostorom i asortimanom za različite kategorije. Trenutno s klijentima surađuje na unaprjeđenju category planova i implementiranju novih alata u Category Management proces.

Yiannis Bistis SEFF Retailer Engagement & Category Management Leader East Europe Yiannis ima više od 20 godina iskustva u konzaltingu i istraživanju FMCG tržišta diljem Europe. Kroz suradnju s velikim FMCG maloprodajnim lancima i proizvođačima, specijalizirao se za pregovore, asortiman i upravljanje prostorom. Kroz svoje treninge, on pruža integriranu perspektivu koja kombinira kupca, maloprodaju i analitiku. Yiannis je održao niz radionica za upravljanje kategorijama i trenutno vodi Category Management inicijative za istočnu Europu.

PREDNOSTI SUDJELOVANJA NA RADIONICI Bolje razumijevanje osnovnih principa i prednosti upravljanja kategorijama Istražite sve preduvjete uspješnog Category Management projekta Upoznajte se sa svim koracima Category Management procesa Usvojite specifične alate i tehnike koji Vam mogu pomoći pri donošenju odluka Registracija: Maksimalno 30 mjesta po principu „first come first serve”. Popusti za rane i grupne prijave. Listopad 2019. Uključuje: Studije slučaja tijekom radionice i printane materijale s radionice. Ručak i pauze za kavu tijekom oba| jatrgovac.hr dana.

Pravni savjeti

OPCIJSKE DIONICE Za pretpostaviti je da će već u ovoj i idućoj godini sve više društava svoje zaposlenike i članove uprave motivirati ovakvim sustavom nagrađivanja kroz opcijske dionice sklapanjem opcijskih ugovora s obzirom na to da je s poreznog aspekta došlo do značajnog poboljšanja i pojednostavljenja počevši s 1. siječnjem 2019. godine

kupnja, s obzirom na to da zaposlenicima te dionpcije dionica za zaposlenike i za članove ice nisu direktno dodijeljene već ih zaposlenik tek uprave (eng. stock options) vrsta su treba kupiti po određenoj cijeni. Dakle, kad cijena kompenzacije koja se daje zaposlenicima dionica poraste iznad cijene po kojoj zaposlenik i/ili članovima uprave u obliku mogućnosti može kupiti dionicu na temelju opcijskog ugovora, stjecanja dijela vlasništva u dioničkom društvu. zaposlenik može iskoristiti opcije i s popustom Međutim, umjesto izravne dodjele dionica dobiti dionice društva odnosno postati sudionik zaposlenicima, dodjeljuje im se opcija da pod u vlasničkoj strukturi društva. Nakon toga, određenim uvjetima steknu dionice društva. naravno, zaposlenik može odlučiti odmah Opcija stjecanja dionice društva znači prodati dionice na otvorenom tržištu uvedeno da zaposlenik ima pravo kupiti diradi dobiti ili zadržati dionicu tijekom onice društva po određenoj cijeni u vremena, pod uvjetom da nije u tome povoljnije ograničenom razdoblju. O pravu zaposograničen opcijskim ugovorom. oporezivanje lenika na kupnju dionica društva pod Opcijski ugovori su često povezani i smanjen određenim uvjetima i u određenom razdos novim poduzetnicima, odnosno sa blju potrebno je zaključiti opcijski ugovor startup društvima kod kojih društvo POREZNI ili ugovor o opcijskim dionicama, kojim će možda nema mogućnosti na početku na TERET biti detaljno definirani uvjeti pod kojima se zaodgovarajući način kompenzirati zaposleniposleniku dodjeljuje opcija kupnje dionica i uvjeti ke, međutim očekuje rast vrijednosti te na taj pod kojima ih zaposlenik može steći. način želi nagraditi prve zaposlenike – one koji Naravno, zaposlenici će na taj način moći steći su bili dio društva od samog osnivanja. Društva određenu vrijednost i kompenzaciju tek ako se mogu poslužiti opcijskim dionicama i kako vrijednost dionica društva poraste iznad cijene bi potaknula zaposlenike da ostanu u društvu dionica po kojoj je zaposlenicima omogućena te da motivirano rade na razvoju društva i time

1. 1. 2019.

jatrgovac.hr | Svibanj Listopad2018. 2019.

povećanju vrijednosti dionica. Naime, uobičajeno je ugovoriti da se opcije dionica ukidaju ako zaposlenik napusti društvo prije nego realizira svoje pravo na temelju opcijskog ugovora, odnosno prije nego kupi dionice. Bitno je napomenuti kako je prije realizacije opcije, odnosno prije same kupnje dionice od strane zaposlenika riječ samo o opciji dionice, dakle o dionici koja je još uvijek vlasništvo društva, a ne zaposlenika. Iz tog razloga, naravno, zaposlenik u fazi dodijeljenih opcijskih dionica nema pravo na dividendu niti ima pravo glasa. Takva prava moći će steći tek nakon što kupi dionice pod povoljnijim uvjetima sukladno ugovoru kojim je regulirano stjecanje opcijskih dionica. Kod opcijskih dionica važno je razlučiti da postoje dvije faze dodjele takvih dionica i da je potrebno definirati trenutak u kojem dolazi do oporezivanja. Prva je faza kada se zaposleniku na temelju opcijskog ugovora dodijele opcijske dionice te se ugovorom definira pod kojim uvjetima zaposlenik može steći predmetne dionice, odnosno po kojoj cijeni i u kojem roku te postoje li i drugi uvjeti koji se moraju ispuniti prije stjecanja predmetnih dionica. Druga faza predstavlja trenutak kada zaposlenik stvarno i stekne predmetne dionice odnosno kada ih kupi po ugovorenoj cijeni i iste budu upisane na njegovo ime. Jasno je da se u prvoj fazi radi tek o pravu zaposlenika na eventualnu kupnju dionica te da je u tom periodu imatelj dionica i dalje društvo, slijedom čega u toj fazi nema oporezivanja. Do oporezivanja dolazi tek u drugoj fazi, kada zaposlenik realizira svoja prava iz opcijskog ugovora, s obzirom na to da tek od tada zaposlenik ima pravo raspolagati dionicama i odlučiti hoće li ih odmah prodati ili ih zadržati. Ranije uređenje poreznog tretmana bilo je podosta komplicirano i nepovoljno za stjecatelje opcijskih dionica. Naime, zahtijevalo je razlikovanje ovisno o tome je li riječ o tuzemnom ili inozemnom društvu, slijedom čega je bilo potrebno u svakom pojedinom slučaju kupnje opcijskih dionica utvrditi o kojoj se situaciji radi i u kojem iznosu će porez biti razrezan. Također, bilo je potrebno uzeti u obzir i radi li se o dionicama društva koje kotiraju na burzi.

PROMJENA U OPOREZIVANJU Od 1. siječnja 2019. godine uveden je povoljniji način oporezivanja kod opcijskih ugovora te je smanjen porezni teret na dodjelu opcijskih dionica zaposlenicima i članovima uprave. Naravno, neće sve dionice podlijegati povoljnijem poreznom tretmanu, već je Zakonom o porezu na dohodak predviđeno koje su to kategorije dionica koje se povoljnije oporezuju. To će biti dionice koje stječu članovi uprave i zaposlenici putem opcijske kupnje vlastitih dionica, odnosno dionica koje je steklo samo društvo.

Društva se mogu poslužiti opcijskim dionicama i kako bi potaknula zaposlenike da ostanu u društvu te da motivirano rade na razvoju društva Iznos poreza na dohodak od kapitala koji predstavlja razliku tržišne vrijednosti dionica i cijene utvrđene opcijskim ugovorom bit će izračunat po odbitku, po stopi od 24%

U treću skupinu ulaze zaposlenici i članovi uprave tuzemnog društva koji nisu u radnom odnosu s povezanim društvom u tuzemstvu ili inozemstvu od kojeg će dobiti dionice. Dakle, to bi bili zaposlenici ili članovi uprave tuzemnog društva koji dobivaju opcijske dionice krajnjeg vlasnika čiji nisu zaposlenici. Iako je takav model bio često zastupljen kod IT društava koja su u krajnjem vlasništvu inozemnog društva pa su zaposlenici hrvatskog društva stjecali opcijske dionice inozemnog društva koje je krajnji vlasnik, do sada je s poreznog aspekta bila riječ o najnepovoljnijoj opciji. Uz opcijske dionice vezan je porez na dohodak od kapitala koji se izračunava kao razlika između tržišne vrijednosti dionica i cijene dionica po kojoj zaposlenik na temelju opcijskog ugovora može kupiti dionice. Kako je to i prethodno spomenuto, važno je definirati u kojem trenutku nastaje porezna obveza. Trenutak u kojem je potrebno platiti porez nastupa tek kada se realizira pravo iz ugovora kojim se uređuje kupnja opcijskih dionica, odnosno kad dionice budu kupljene od strane vlasnika opcije. Iznos poreza na dohodak od kapitala koji predstavlja razliku tržišne vrijednosti dionica i cijene utvrđene opcijskim ugovorom bit će izračunat po odbitku, po stopi od 24%. Dakle, riječ je o značajnom poreznom rasterećenju u odnosu na raniju regulativu. Za pretpostaviti je da će već u ovoj i idućoj godini sve više društava svoje zaposlenike i članove uprave motivirati ovakvim sustavom nagrađivanja kroz opcijske dionice sklapanjem opcijskih ugovora s obzirom na to da je s poreznog aspekta došlo do značajnog poboljšanja i pojednostavljenja počevši s 1. siječnjem 2019. godine. Osim poreznog rasterećenja, sigurno je da opcijske dionice svakako predstavljaju jedan od planova kompenzacije u obliku vlasničkog udjela koji zaposlenicima i članovima uprave daje udio u rastu i uspjehu društva. Iz perspektive zaposlenika i članova uprave, opcijske će dionice očekivano djelovati motivirajuće da budu produktivniji s obzirom na to da će posjedovati dio društva te će im u neposrednom interesu biti rast vrijednosti dionica društva. Sve navedeno odnosi se samo na dionice, dakle na dionička društva, te se ne može primijeniti na poslovne udjele u društvima s ograničenom odgovornosti, barem zasad, iako bi intencija svakako trebala biti da se i u d.o.o.-u omoguće opcijski ugovori uz porezno rasterećenje i pojednostavljenje.

Iva Babić

Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o. info@petric-kajic.hr

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Logistika - Vijesti DO 2030. ULAGANJA U ŽELJEZNICU 3,5 MILIJARDE €

inistar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je povodom 150. obljetnice početka izgradnje željezničke pruge Zagreb - Rijeka da će u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture u Hrvatskoj do 2030. godine biti uloženo oko 3,5 milijarde eura. Istaknuo je kako pruga Zagreb - Rijeka i danas ima veliki potencijal te ponovio kako je razvoj željezničke infrastrukture jedan od glavnih preduvjeta za dosezanje punog potencijala

NOVI DIREKTOR LANCA OPSKRBE U HEINEKENU

riječke luke. Prema ministrovim riječima, u strategiji prometnog razvoja prepoznat je potencijal teretnog prijevoza na pruzi od Zagreba do Rijeke, a prepoznala ga je i Europska komisija kroz financiranje brojnih pruga u Hrvatskoj. Butković je također podsjetio kako se u željezničkom sektoru provodi niz projekata: raspisani su natječaji za dio pruge od Zagreba prema Mađarskoj, a do kraja godine bit će “potpisana”i dionica Hrvatski Leskovac - Karlovac.

Kapitalna investicija

lberto Terzi imenovan je direktorom Sektora lanca opskrbe Heinekena Hrvatska. Na ovoj će poziciji zamijeniti Valentinu Belavić koja je u kompaniji promaknuta u globalnu menadžericu za proizvodnju piva i cidera. Terzi će nastaviti graditi Sektor lanca opskrbe uz poseban naglasak na sigurnost, kvalitetu i optimizaciju E2E (end to end) procesa te unaprjeđenje razine usluge kupcima, a odgovarat će Odinu Goedhartu, predsjedniku Uprave Heinekena Hrvatska. Terzi se Heinekenu pridružio 2008. godine kao stručnjak za logistiku u korporativnom uredu distribucije i logistike u Zoetewoudeu. Od 2010. do 2012. bio je menadžer logistike i nabave u pivovarama Sona Grupe u Nigeriji te kompaniji Bralima u DR Kongu. Nakon toga 2016. godine postaje direktor Sektora lanca opskrbe u kompaniji Commonwealth Breweries unutar Heinekena Bahami.

RAST PRODAJE VOZILA U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodano 51.337 novih putničkih vozila, što je 2,5% više nego u istom razdoblju prošle godine. Samo u rujnu put do kupca pronašla su 3.552 nova vozila, uz rast od 22,2% u odnosu na lani, podaci su Promocije plus. Najveći udjel imao je Volkswagen sa 6.722 prodanih novih vozila i udjelom od 13,09% , a drugi je Renault s prodajom od 4.972 vozila i udjelom od 9,69%. Treći je Opel s 4.800 vozila i udjelom od 9,35% .

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

NOVI SORTIRNI CENTAR HP-A VRIJEDAN 350 MILIJUNA KUNA

ovi sortirni centar Hrvatske pošte u Velikoj Gorici, u koji je uloženo 350 milijuna kuna, svečano je otvorio premijer Andrej Plenković, koji je tom prilikom istaknuo da je Pošta time uhvatila korak s četvrtom industrijskom revolucijom. Riječ je o najvećoj kapitalnoj investiciji HP-a koja bi trebala poboljšati kvalitetu i brzinu poštanskih usluga. U NSC-u smještenom na ulazu u Veliku Goricu, blizu Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman, autoceste i brze gradske prometnice čija je gradnja počela u svibnju 2017., centralizirat će se brojni poslovi poput razrade pošiljaka, prijevoza i međunarodnih poslova. U kompleksu radi više od 1.500 radnika i to u sortirnici, poštanskoj logistici, paketskoj logistici, prijevozu i voznom parku, IT i

GRADNJA AUTO-CESTE BEOGRAD-SARAJEVO

olaganjem kamena temeljca u Sremskoj Rači označen je početak izgradnje dionice autoceste Beograd-Sarajevo vrijedne 250 milijuna eura koja će se financirati iz kredita turske Eksim banke i proračuna Srbije. Temeljac su postavili predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Turske Recep Tayyip Erdogan te članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović. Prvi dio autoceste koja će se graditi kao prsten u dva smjera kreće od Kuzmina odnosno Sremske Rače prema granici s BiH u duljini od oko 18 km i u konačnici će

podatkovnom centru te podršci poslovanju. Visoko regalno skladište ima kapacitet od 8.000 paletnih mjesta, ukupne nosivosti 6.400 tona. Kapacitet stroja za automatsku razradu paketa je 15.000 komada po satu, težina paketa od 100 grama do 30 kilograma. U HP-u kažu da je riječ o najvećem ulogu u budućnost tvrtke i imperativu za razvoj temeljnog poslovanja. Ističu i da je NSC važan i za razvoj e-trgovine u Hrvatskoj te jedini pravi odgovor na stalno rastuće tržište paketa. “Ova investicija i ovaj prostor su platforma i odskočna daska da sutra postanemo još kvalitetniji, još bolji i još više na usluzi građanima i gospodarstvu Hrvatske”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo. se nastaviti do Bijeljine. Drugi dio kreće od Požege prema Kotromanu i granici s BiH, a dugačak je oko 60 km i u konačnici će nastaviti do Višegrada.

Strategija poslovanja

TRENDOVI U NABAVI ZA 2020. GODINU Nabava je ključna sastavnica ostvarivanja ušteda u poslovanju pa samim time i profitabilnosti poduzeća. Međutim, kako evoluira tržište i razvija tehnologija koja određuje trendove, tako je i uloga nabave dodatno proširena

natrag nekoliko godina nabava se sve više mijenja i prilagođava potrebama tržišta, odnosno sve je više okrenuta stvaranju dodatne vrijednosti kroz strateško poimanje njezine uloge u razvoju strategije poduzeća, intenzivnijoj suradnji s internim korisnicima i dobavljačima te digitalizaciji i primjeni novih tehnologija. U tom smjeru nabava svakako treba ići i dalje kako bi njezina uloga i realizacija zadanih ciljeva bila što efikasnija, a poslovanje profitabilnije. No, je li to dovoljno? Na temelju dosadašnjih spoznaja te globalnih smjernica u razvoju nabave, možemo reći da se nabava u 2020. treba koncentrirati na sljedeće elemente: 1. Digitalna transformacija, 2. Ljudski resursi, 3. Dobavljač = partner, 4. Nabava kao dio lanca opskrbe, 5. Risk management, 6. Kontinuirana poboljšanja.

Ljudski resursi Cilj digitalizacije između ostalog je automatizacija jednostavnih aktivnosti i zadataka kako bi se djelatnici u nabavi više fokusirali na stvaranje vrijednosti kroz proces nabave. Samim time dolazi i do promjene u pogledu potrebnih kompetencija i vještina. Tradicionalno poimanje nabave podrazumijevalo je ostvarivanje ušteda kroz pritisak na dobavljače te ispunjavanje zahtjeva internih korisnika u smislu dobave traženih količina proizvoda/ usluga u zadanim rokovima. Naravno to više nije dovoljno. Apsolutno je jasno da imperativ nabave jeste i dalje ostvarivanje ušteda no način ostvarivanja ušteda se mijenja. Konzultantska kuća Deloitte provela je istraživanje koje je pokazalo da se od nabavljača očekuju sljedeće kompetencije i vještine: izvrsne komunikacijske i pregovaračke vještine, razumijevanje koncepta nabavnih kategorija, analitičke vještine, “čitanje” financijskih pokazatelja, poznavanje i rad s novim tehnologijama. Razvoj vlastitih kadrova, sustav internog školovanja i mentorstva stoga moraju postati dio strategije poslovanja poduzeća kako bi adekvatno pripremali zaposlenike za sve zahtjevnije poslove nabave. 46

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Digitalna transformacija Ovo je tema koja se sve intenzivnije spominje u poslovanju poduzeća i definitivno je prioritet i u razvoju nabave. No, što u stvari digitalna transformacija znači? Prije svega to je proces uvođenja digitalnih tehnologija u sve segmente poslovanja, mijenjajući postojeće poslovne procese i načine rada. Ako poduzeća žele postati ili ostati konkurentna na tržištu, moraju se mijenjati u skladu s trendovima. A trend je taj da sve oko nas postaje digitalno. Međutim, što sve točno podrazumijeva pojam digitalna transformacija? Hrvatska tvrtka Apsolon provela je istraživanje na uzorku od 300 uspješnih hrvatskih poduzeća upravo na temu digitalne transformacije, te su njihovi stručnjaci osmislili Hrvatski digitalni indeks koji analizira spremnost hrvatskoga gospodarstva na izazove koje donosi rast i razvoj novih digitalnih tehnologija. Rezultati istraživanja pokazuju da većina menadžera smatra da svoju organizaciju transformira digitalizacijom analognih procesa. Isto tako većina pod pojmom “digitalna transformacija” podrazumijevaju kupnju novog softvera ili nekog drugog IKT rješenja. Međutim, promjena tehnologije i softverskih rješenja podrazumijeva tek 40% digitalne transformacije, dok se 60% odnosi na razvoj inovativnog poslovnog modela, lansiranje novih proizvoda i usluga te izgradnju održivog poslovnog sustava. Ono što definitivno može biti dodatni poticaj su benefiti ostvareni u poduzećima koja su provela digitalnu transformaciju: • 35% veći prihodi, • Vrijeme donošenja odluka smanjeno je za 30%, • Motivacija zaposlenika povećana je za 30-40%, • Produktivnost zaposlenika veća je za 40%. Istraživanja provedena 2017. pokazala su rast svjetskog tržišta softvera za nabavu u odnosu na godinu ranije i to za 9,9%. To s jedne strane znači prepoznavanje potreba za transformacijom nabave, ali s druge strane taj proces mora biti sveobuhvatan i nužno mora obuhvatiti sve segmente poslovanja u koje nabava zadire. Možemo zaključiti da je digitalna transformacija nabave jedan od prioriteta poduzeća u 2020. i premda je i dalje imperativ nabave ostvariti uštede, ipak će naglasak u budućnosti biti na povećanju zadovoljstva kupaca kroz stratešku suradnju s dobavljačima, a sve to u skladu sa strategijom razvoja poduzeća te njegovog pozicioniranja na tržištu.

Dobavljač = partner Razvoj vlastitih kadrova, sustav internog školovanja i mentorstva moraju postati dio strategije poslovanja poduzeća Digitalna transformacija nabave usmjerena na povećanje zadovoljstva kupaca jedan je od prioriteta poduzeća u 2020.

Već smo nekoliko puta naglasili da nabava ima svoj osnovni cilj, a to je ostvarivanje ušteda. Međutim, postizanje ušteda više se ne zasniva na klasičnom principu snižavanja cijena dobavljačima. Naglasak se sve više stavlja na suradnju i partnerski odnos s dobavljačem, razumijevanje potreba naših potrošača i kupaca te pronalaženje odgovarajućih rješenja. Što to znači? Prije svega nužno je klasificirati sve one dobavljače koji spadaju u kategoriju ključnih i strateških i to su dobavljači na koje se treba koncentrirati. To ne znači da ostali, tzv. transakcijski i povremeni dobavljači nisu važni. Strategija suradnje primarno s ključnim dobavljačima bazira se na pronalaženju novih prostora za uštede, odnosno stvaranju dodatne vrijednosti za krajnje kupce – kroz razmjenu znanja i tehnologije, sudjelovanje u razvoju proizvoda, implementaciju novih ideja i poslovnih rješenja. Zato je izgradnja učinkovitog sustava upravljanja odnosima s dobavljačima (Supplier Relationship management – SRM) bitan parametar učinkovite nabave.

Nabava kao dio lanca opskrbe Trend koji svakako ne treba zanemariti je kreiranje lanca opskrbe kao bitnog segmenta u organizaciji poduzeća. Što je u stvari lanac opskrbe? Lanac opskrbe (Supply Chain – SC) predstavlja organizacijsku i informacijsku integraciju poslovnih funkcija u cilju optimizacije protoka robe. To je u stvari poveznica od dobavljača, nabave, skladišta i logistike, proizvodnje, prodaje pa do krajnjega kupca. Upravo je i zadovoljavanje potreba kupca uz minimalne troškove u fokusu lanca opskrbe. Integracijom nabave u lanac opskrbe, nabava prestaje biti orijentirana samo na svoje interne korisnike, već je aktivno uključena u proces stvaranja dodatne vrijednosti za kupce kroz partnerske odnose s dobavljačima.

Rizici Jedan od parametra na koji treba sve više obratiti pažnju su rizici. Rizik je sastavni dio poslovanja, a kada govorimo o rizicima u nabavi, tada oni mogu imati ozbiljne posljedice na kontinuitet poslovanja. Stoga je nužno sve više pokloniti pažnju prepoznavanju rizika u nabavi kako bismo poduzeli određene aktivnosti. Svako poduzeće je različito i specifično i nije podložno istim rizicima u poslovanju, no kada govorimo o rizicima u nabavi na temelju iskustvenih spoznaja, rizike u nabavi možemo grupirati u nekoliko područja. • Neadekvatno prepoznavanje potreba i nedostatak planiranja – nužno je znati što trebamo, kad i u kojoj količini te koji dobavljač i po kojoj cijeni će nam isporučiti; u suprotnom efikasnost nabave, uštede i nesigurnost dobave mogu ugroziti kontinuitet poslovanja. • Nedovoljna kontrola procesa nabave – svaki korak u procesu nabave trebati biti pod kontrolom kako bi se izbjegli dodatni troškovi zbog nepravovremenih isporuka, krivih količina ili neodgovarajuće kvalitete. • Nejasni izvori dobave – dobavljači predstavljaju bitnu kariku nabave pa je stoga nužno prepoznati i definirati strateške dobavljače s jasnim ugovornim parametrima, utvrditi alternativna rješenja i uspostaviti sustav zamjene u slučaju nastanka rizika. Uslijed brzih promjena i dinamičnih kretanja na tržištu, upravljanje rizicima (Risk management) postaje sastavni dio poslovanja poduzeća, a s posebnim naglaskom na rizike u nabavi koji direktno utječu na stvaranje dodatne vrijednosti odnosno postizanje ušteda.

Nataša Cikač

Cronata

natasa@cronata.hr

Kontinuirana poboljšanja Unaprjeđenje poslovnih i proizvodnih procesa bazira se na uvođenju alata i metoda kontinuiranog poboljšanja (Continuous Improvement – CI). Metodologija kontinuiranog poboljšanja temelji se na identificiranju prilika za unaprjeđenje i uklanjanje smetnji u procesima. Cilj primjene kontinuiranog poboljšanja je prepoznati one dijelove procesa u kojima se pojavljuju gubici i koji su neefikasni tako da ih se ukloni te se potom konfiguriraju izvrsni procesi i način poslovanja tvrtke gdje se resursi troše na optimalan način, a konačni cilj je osiguranje visokog stupnja zadovoljstva krajnjih kupaca/klijenata. Tvrtke koje se odluče na implementaciju sustava kontinuiranog poboljšanja postižu sljedeće:

• eliminiraju se sve vrste gubitaka, • smanjuju se troškovi i rizici, • povećava se produktivnost zaposlenika i brzina procesa, • osigurava se transparentnost u poslovanju, • povećava se motivacija zaposlenika te zadovoljstvo krajnjih kupaca odnosno klijenata. Ali mi smo specifični…..

I to je točno. Svaka organizacija, svaka djelatnost je drugačija i ima svojih specifičnosti, no vjerujem da je svima zajedničko – zadovoljiti potrebe svojih kupaca i ostvariti profitabilno poslovanje. Uvođenje koncepta kontinuiranih poboljšanja i alata koji nam u tome pomažu (5S, lean, six sigma...), nije jednostavno. Za to je potrebna dobra i kvalitetna priprema, ali i svijest što taj koncept podrazumijeva. To zapravo znači da naša organizacijska kultura mora biti takva da prihvaća sve principe koje kontinuirana poboljšanja primjenjuju. Jednom kada se tvrtka odluči za implementaciju kontinuiranih poboljšanja, ona postanu dio svakodnevnog rada, stil života i vrlo brzo počinje ostvarivati očekivane rezultate.

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Tržište platnog prometa - Aktualno

INSTANT PLAĆANJA MIJENJAJU PRAVILA IGRE U Hrvatskoj se priprema uvođenje instant plaćanja koja će se izvršavati putem novog platnog sustava, za koji se očekuje da bi trebao početi s radom u prvom tromjesečju 2020. godine. Ova platno prometna infrastruktura omogućit će brza plaćanja u kunama između klijenata na području Hrvatske, bez obzira na to imaju li račune u istoj banci ili u različitim bankama, s vremenom izvršenja plaćanja od samo nekoliko sekundi, i to 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, 365 dana godišnje

emu o platnim transakcijama u trgovini obrađujemo jednom godišnje, a ove nam se godine nije bilo teško odlučiti za termin kada ćemo prostor pokloniti ovom poslovnom segmentu koji predstavlja svojevrsni krvotok maloprodaje. Naime, sredinom je rujna u punu

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

primjenu ušla glasovita PSD2 direktiva. Direktiva o platnim uslugama (PSD2) jest regulativa Europske unije koja je stupila na snagu početkom 2018. godine i prenesena je u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o platnom prometu. Zakon je stupio

150

na snagu u srpnju 2018. godine, s time da je nekoliko odredbi PSD2 direktive i pripadajuća MLRD KN delegirana Uredba Komisije vrijednost (EU) 2018/389 stupilo na nacionalnih snagu 14. rujna ove godine. Njima su povećani zahtjevi KARTIČNIH sigurnosti prema bankama i PLATNIH drugim pružateljima platnih TRANSAKCIJA u usluga (institucije za platni promet, institucije za elektroRH u 2018. nički novac i dr.), a odnose se na

Sve naše banke na vrijeme su uskladile svoje sustave sa zahtjevima vezanim uz sigurnu komunikaciju između pružatelja platnih usluga

iniciranje i obradu elektroničkih plaćanja (tzv. pouzdana autentifikacija klijenta) te zahtjeve za sigurnu komunikaciju između pružatelja platnih usluga. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) naglasili su kako je delegirana Uredba sadržajem svojih odredaba usmjerena prema smanjenju prijevarnih radnji, odnosno prema povećanju razine sigurnosti plaćanja koje obavljaju korisnici. Pružatelji platnih usluga morat će primjenjivati još pouzdaniji postupak autentifikacije klijenta koji inicira elektroničku platnu transakciju s udaljenosti (primjerice plaćanja internetom ili mobilnim bankarstvom, kartična plaćanja u internetskoj trgovini), ili koji plaća na prodajnim mjestima (EFTPOS i slično). "Vezano uz plaćanja karticama na prodajnim mjestima (trgovine i dr.), namjera je europske regulative pripremiti tržište za prelazak s fizičkog/osobnog potpisa slipa na sofisticiranije i sigurnije metode autorizacije kartičnih plaćanja kao što su PINovi, biometrija i slično. To u većini slučajeva zahtijeva i fizičku zamjenu kartica svim klijentima, ali i potrebnu prilagodbu u cijelom lancu sudionika u procesu kartičnog plaćanja od izdavatelja kartica, prihvatitelja kartica do trgovaca. Taj proces, koji će se odvijati u svim državama članicama, zahtijevat će dodatno vrijeme, ali će biti pod monitoringom europskih nadležnih tijela, pa i HNB-a", istaknuli su iz naše centralne banke.

U HNB-u nam također kažu kako su za veliki broj odredaba PSD2 banke bile spremne od srpnja 2018. godine, kada je stupio na snagu Zakon o platnom prometu. "Zakon daje i mogućnost ulaska na tržište novih pružatelja platnih usluga te pružanje novih platnih usluga - usluge iniciranja plaćanja i usluge informiranja o računu. Upravo zbog pojave novih pružatelja platnih usluga i novih platnih usluga te stupanja na snagu pojedinih odredbi Zakona i delegirane Uredbe i naše su banke morale zadovoljiti postrožene regulatorne zahtjeve. Možemo reći da su sve naše banke na vrijeme uskladile svoje sustave sa zahtjevima vezanim uz sigurnu komunikaciju između pružatelja platnih usluga. Velika većina učinila je to razvijajući posebno sučelje (engl. API - Application programming interface) za komunikaciju s pružateljima novih usluga. To sučelje po svojoj dostupnosti i učinkovitosti mora biti jednako sučeljima koja koriste klijenti kada samostalno pristupaju online uslugama banke", pojasnili su iz HNB-a.

TRGOVCI I POTROŠAČI Primjena delegirane Uredbe Komisije uvjetuje prilagodbu svih dionika u implementaciji sigurnosnih standarda prilikom izvršenja platnih transakci-

ja karticama (prihvatitelja/ izdavatelja platnih kartica, trgovaca, pružatelja informatičkih usluga i dr.). Pritom su izdavatelji platnih kartica dužni obavijestiti svoje korisnike (potrošače i pravne osobe), o svim karakteristikama i funkcionalnostima platnih kartica uključujući funkcionalnosti i uvjete korištenja beskontaktne tehnologije. Osim toga, prihvatitelji platnih kartica dužni su o svim relevantnim informacijama obavijestiti svoje ugovorne partnere trgovce. U HNB-u napominju kako je primjena ove delegirane Uredbe na razini EU prepoznata kao izuzetno zahtjevna i za očekivati je da će potpuna migracija i prilagodba potrajati još neko vrijeme. "Budući da su se u Hrvatskoj i prije primjenjivali visoki standardi sigurnosti u internetskim plaćanjima, potrošači ne bi trebali primijetiti i biti opterećeni velikim promjenama. Ponekad će morati pri zadavanju plaćanja preko interneta obaviti određene dodatne radnje vezane uz autorizaciju, pogotovo u inozemnim internetskim trgovinama koje su do sada primjenjivale različite prakse. Sve su procedure usmjerene na smanjenje prijevarnih radnji, odnosno na povećanje razine sigurnosti plaćanja koja obavljaju građani", naveli su u svome odgovoru iz HNB-a. Kada je riječ o transakcijama

Statistički pokazatelji Na dan 31. prosinca 2018. u Republici Hrvatskoj je ukupno evidentirano 8,56 milijuna platnih kartica građana (potrošača) i poslovnih subjekata (nepotrošača), a od toga su 6,7 milijuna debitne kartice (78%) i 1,85 milijuna kreditne kartice (22%). U 2018. godini ukupno je izvršeno 438,34 milijuna nacionalnih kartičnih platnih transakcija u ukupnoj vrijednosti od 150,49 milijardi kuna. Od ukupnog broja izvršenih nacionalnih kartičnih plat-

nih transakcija debitnim karticama izvršeno je 326,71 milijun transakcija (74,53%) u ukupnoj vrijednosti od 123,31 milijardi kuna (81,94%). Prema statističkim podacima 84,5% broja fiskaliziranih računa u RH odnosi se na plaćanje gotovinom, dok se na plaćanja karticama odnosi 14,41% svih plaćanja. Ako se promatra vrijednost fiskaliziranih računa, 54,32% vrijednosti odnosi se na plaćanje gotovim novcem, a 41,68% na plaćanja karticama.

Ukupno je na dan 31. prosinca 2018. evidentirano 114.360 EFTPOS uređaja. Od toga broja imamo 68.284 beskontaktno-kontaktnih EFTPOS uređaja ili 60% svih EFTPOS uređaja u RH. U 2017. godini prvi puta se na hrvatsko tržište uvode beskontaktno-kontaktni bankomati te ih je na dan 31. prosinca 2017. ukupno evidentirano 288, dok ih je godinu dana kasnije bilo 476.

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Tržište platnog prometa - Aktualno koje su se u praksi pokazale kao niskorizične, banke će moći primjenjivati jednostavnije oblike autentifikacije korisnika, primjerice kod zadavanja beskontaktnih plaćanja, plaćanja malih iznosa, cestarina na samoposlužnom uređaju i slično. Kod beskontaktnih transakcija, banke su sukladno delegiranoj Uredbi obvezne povremeno izvršiti pouzdanu provjeru i identifikaciju korisnika, i to za svaku šestu platnu transakciju (ako su sve prethodne zadane beskontaktnim načinom plaćanja) ili nakon određenog akumuliranog iznosa beskontaktnih malih plaćanja (propis je na nivou EU odredio akumulirani iznos od 150 eura, u RH protuvrijednost u kunama). Iz HNB-a napominju i da delegirana Uredba dozvoljava beskontaktna plaćanja u pojedinačnom iznosu do 50 eura, dok je većina banaka na hrvatskom tržištu odredila maksimalni iznos od 100 kuna.

NOVI PRUŽATELJI NA VIDIKU Već neko vrijeme su na europskom tržištu prisutne nove platne usluge i to usluga iniciranja plaćanja i usluga informiranja o računu. Ove usluge većinom pružaju novi pružatelji platnih usluga na tržištu poput fintech kompanija. Tako primjerice pružatelj usluge iniciranja plaćanja omogućuje klijentu neke banke, a svojem korisniku na temelju dane suglasnosti, da izvrši plaćanje u web trgovini bez korištenja svoje platne kartice, već transferom na teret svog računa u banci preko tog pružatelja kao "treće strane", koristeći se autorizacijskim podacima koje je klijentu izdala banka. Za razliku od njih, pružatelj platne usluge informiranja o računu omogućuje korisnicima usluge dobivanje agregiranih informacija o stanju i promjenama na njegovim računima u više banaka, može mu pružiti analizu izvršenih plaćanja, predlagati ekonomičniju po52

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

PSD2 direktiva omogućava dvije nove usluge krajnjim kupcima/ potrošačima – usluge pregleda računa i usluge plaćanja Ukupno 54% vrijednosti fiskaliziranih računa u 2018. godini odnosi se na plaćanje gotovim novcem, a 42% na plaćanja karticama

trošnju, sugerirati neke povoljnije ponude i slično. Ujedno, ta usluga može podrazumijevati davanje jednokratnih izvješća o računu korisnika za potrebe ocjene kreditne sposobnosti pri zahtjevu za odobrenje kredita. "U svrhu početka pružanja novih platnih usluga na tržištu RH, Hrvatska narodna banka je do sada zaprimila dva službena zahtjeva, s time da je jednom podnositelju zahtjeva izdana licenca za pružanje platne usluge iniciranja plaćanja, a drugi zahtjev je u procesu obrade. Osim navedenoga, u ovom trenutku imamo nekoliko zainteresiranih tvrtki koje prikupljaju dokumentaciju u svrhu službenog podnošenja zahtjeva HNB-u. Svaki podnositelj zahtjeva, u svrhu dobivanja odobrenja za pružanje platne usluge, mora osigurati pouzdano i stabilno upravljanje tvrtkom, mora prikazati održiv poslovni plan, dokazati svoju financijsku snagu, sposobnost upravljanja rizicima, tehnološku pripremljenost i dr., a sve s ciljem zaštite korisnika. Iako zahtjevan, proces izdavanja odobrenja usklađen je u svim državama članicama EU. Također, posebno napominjemo da i licencirani pružatelji navedenih platnih usluga iz drugih članica Europske unije mogu te usluge pružati i hrvatskim korisnicima uz vrlo jednostavnu proceduru notifikacije. Isto tako i pružatelji navedenih platnih usluga, koji su licencirani od strane HNB-a, mogu svoje usluge pružati u svim drugim državama članicama uz prethodnu notifikaciju nadležnog tijela", pojasnili su nam iz HNB-a te dodali kako vjeruju da će se tržište nastaviti dinamično razvijati i da će povećana konkurentnost pružatelja usluga donijeti dodatne koristi korisnicima platnih usluga.

SETTLE I M2PAY Ove je godine na hrvatsko tržište snažno ušla tvrtka Auka sa svojom aplikacijom Settle. Međutim, taj je dolazak bio pomno pripremljen i pretho-

dilo mu je veliko istraživanje provedeno na više od 28.000 tvrtki u Europi. "U Hrvatskoj smo primijetili vrlo pozitivan odnos i stav prema mobilnim plaćanjima. Primijetili smo da i građani i trgovci imaju niz problema do kojih dolazi zbog rukovanja gotovinom, a koje bi mobilno plaćanje riješilo. Primjerice, naše istraživanje pokazalo je da bi hrvatskim građanima dobro došlo rješenje koje će im omogućiti dijeljenje troškova, dok je trgovcima problem rukovanje gotovinom te pronalaženje i povezivanje s novim kupcima", odgovorili su nam iz Auke. Istaknuli su pritom kako za plaćanje uz pomoć njihove aplikacije postoje brojne prednosti i za korisnike i za trgovce. "Korisnici kroz Settle mogu platiti s bilo koje od podržanih kreditnih i debitnih kartica, dok trgovci koji dosad zbog raznih razloga nisu željeli primati bezgotovinske načine plaćanja sad imaju jednostavniji i troškovno povoljniji način da prihvate najsuvremeniji način plaćanja - mobilnim telefonom - bez ulaganja u često neisplative POS uređaje koje prate složeni ugovorni odnosi s bankama. Settle je pritom, zahvaljujući integraciji koju osigurava tvrtka Neoinfo, posve usklađen sa svim pravilima fiskalizacije pa trgovci koji ga koriste ne moraju niti o tome voditi brigu", pojasnili su iz ove fintech tvrtke. Oni pritom dodaju kako je osobito važno da Settle mobilno plaćanje ne zahtijeva od trgovca da posjeduje EFTPOS uređaj, što je čest problem trgovcima jer ili ne zadovoljavaju uvjete banaka ili su im ti uvjeti troškovno nepovoljni. "Povrh svega, gledano iz perspektive trgovaca, Settle nije samo rješenje za prihvat mobilnog plaćanja već i način na koji mogu raditi na izgradnji povjerenja kupaca te se dodatno povezati s njima. Mali trgovci često nemaju vremena i resursa koje bi uložili u izgradnju i razvoj vlastitog loyalty

programa, dok su povezivanje i komunikacija s kupcima, kao i posebne ponude koje mogu realizirati kroz sustav, neke od prednosti Settlea", naglašavaju u svom odgovoru. U Auki su svjesni kako se teško može očekivati veliki napredak bez izgradnje povjerenja i jakog brenda pa tako od početka kolovoza imaju aktivne kampanje s lokalnim partnerima, Sberbankom i 24sata. Gastronomadi su također jedan od njihovih partnera, dok Neoinfo i Perpetuum rade na rješenjima za trgovce koja se povezuju sa Settleovim API-jem. "Ne možemo dovoljno naglasiti važnost naših partnera za razvoj tržišta. Plaćanja u trgovinama dat će priliku Settleu da se više poveže sa svakodnevnim životom korisnika. Tek smo počeli s izgradnjom mreže trgovaca. To je nešto što se neće dogoditi preko noći, ali upravo u ovo ulažemo mnogo napora te

trgovcima pristupamo, između ostaloga, i kroz postojeće veze koje imamo s našim distribucijskim partnerima jer njih već poznaju. Želimo izgraditi učinkovito i jednostavno iskustvo za mobilno plaćanje u trgovinama i za korisnike i za trgovce tako da ne moraju razmišljati o cijenama i naknadama, jednostavnosti korištenja ili pouzdanosti usluge", naglasili su iz Auke. Hrvoje Martinko, direktor tvrtke M2pay solutions, na naš upit odgovara kako PSD2 direktiva omogućava dvije nove usluge krajnjim kupcima/ potrošačima – usluge pregleda računa i usluge plaćanja. "Umjesto dosadašnje prakse korištenja zasebnih aplikacija od strane svake banke, PSD2 direktivom omogućit će se vanjskim davateljima usluga da kroz otvoreno sučelje banaka putem jedne aplikacije ponude pristup i plaćanje svih otvorenih računa korisnika. Otvara-

njem sučelja banaka vanjskim davateljima usluga dodatno će se liberalizirati tržište plaćanja za fintech tvrtke, koje će biti u mogućnosti ponuditi konkurentne i sveobuhvatnije usluge u usporedbi s dosadašnjim platnim sustavima i uslugama", naglasio je Martinko. Prema njegovom mišljenju, ove promjene trgovcima kao krajnjim korisnicima usluga donose veći izbor mogućnosti plaćanja od strane kupaca, što bi trebalo dovesti do rasta potrošnje kupaca, kao i manje provizije radi povećanja konkurentnosti i efikasnosti tržišta. "Fintech tvrtke se pozicioniraju kao vanjski davatelji usluga, koji kroz otvorena sučelja banaka po prvi puta na transparentan način mogu pristupiti podacima računa korisnika i izvršiti platne naloge bez obzira na banku ili više banaka u kojima krajnji korisnik ima otvorene račune. Kombinirajući navedeListopad 2019. | jatrgovac.hr

Tržište platnog prometa - Aktualno

Super bonus Talijanima koji prijeđu na kartično plaćanje Talijanski premijer Giuseppe Conte obećao je "super bonus" svima koji prijeđu s gotovinskog na kartično plaćanje, što je dio nastojanja njegove vlade da smanji poreznu evaziju. Conte je rekao da će planom "Bezgotovinska Italija" poticati uporabu elektroničkog načina plaćanja i na taj način smanjiti sivu ekonomiju. U priopćenju, talijanska vlada je objavila da će "super bonus" biti distribuiran početkom 2021. godine ljudima koji su koristili elektroničko plaćanje u sektorima gospodarstva u kojima se gotovina obično ne koristi. Uz to, postojat će i lutrija i specijalne nagrade povezane s elektroničkim plaćanjem, ali i kazne za trgovce i poduzeća koja odbiju uzeti kreditne kartice, stoji u priopćenju. U Italiji, mala poduzeća poput mehaničarskih ili vodoinstalaterskih često nude popuste klijentima koji plaćaju gotovinom a zauzvrat ne izdaju račune. Vlada je također objavila da će se prag iznad kojeg su zabranjene gotovinske trgovinske transakcije spustiti s 3.000 eura na 2.000 eura u 2021. godini te na 1.000 eura u 2022. godini.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

ne usluge s uslugama digitalnih walleta fintech tvrtke će omogućiti instantne isplate trgovcima koji su korisnici digitalnih aplikacija i walleta", istaknuo je Martinko. U tvrtki M2Pay ovo je vrlo dinamično vrijeme te u ovom trenutku vode razgovore s nekoliko vanjskih davatelja usluga i pružatelja digitalnih walleta. Cilj im je, kako kaže Martinko, definirati usluge koje bi omogućile nove oblike plaćanja na prodajnim mjestima trgovaca, uvodeći sve navedene benefite, od brzine pristupa i mogućnosti odabira, brzine isplate i smanjenja naknada za trgovce.

NOVOSTI ZA GRAĐANE Nevezano na odredbe PSD2, u Hrvatskoj se priprema uvođenje instant plaćanja koja će se izvršavati putem novog platnog sustava, za koji se očekuje da bi trebao početi s radom u prvom tromjesečju 2020. godine. Ova platno prometna infrastruktura omogućit će brza plaćanja u kunama između klijenata na

području Hrvatske, bez obzira na to imaju li račune u istoj banci ili u različitim bankama, s vremenom izvršenja plaćanja od samo nekoliko sekundi, i to 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, 365 dana godišnje. "Smatramo da će instant plaćanja u kunama u RH pridonijeti daljnjem razvoju platnih usluga, a zasigurno će unaprijediti brzinu izvršenja plaćanja, uključivo da će se platne transakcije moći izvršavati u okviru istog dana (u nekoliko sekundi) neovisno radi li se o plaćanju koje se provodi subotom ili nedjeljom. Instant plaćanja donose brojne koristi za platitelje i primatelje plaćanja. Za platitelje će značiti ispunjenje obveza odmah, s bilo kojeg mjesta i u bilo kojem trenutku te su jednostavna za korištenje. Primatelji plaćanja mogu očekivati raspoloživost sredstava na računu odmah, u maksimalnom vremenskom roku od 10 sekundi, isporuku robe i usluga odmah, bolje upravljanje likvidnošću, privlačenje novih platitelja, razvoj novih proizvoda i usluga itd.", najavljuju iz Hrvatske narodne banke. Podsjećaju da instant plaćanja svoju primjenu nalaze kod plaćanja između dva potrošača (P2P peer-to-peer ili person-to-person plaćanja), potrošača prema poslovnom subjektu (P2B peer-to-business plaćanja) kao i plaćanja između poslovnih subjekata (B2B business-to-business plaćanja). Neki od primjera instant plaćanja su npr.: P2P plaćanja – hitna plaćanja prijateljima ili članovima obitelji, podjela računa u restoranu ili za rođendanske poklone, P2B plaćanja – online kupovina, plaćanje taksija, plaćanje komunalnih usluga, plaćanje parkiranja, nadoplata pretplatničkog računa itd. te B2B plaćanja – plaćanje računa, plaćanje hitnog osiguranja, plaćanje carine i sl. Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

Online plaćanje - Trendovi

PLAĆANJA ZA

NOVO DOBA

Web trgovci postaju svjesni činjenice da osnovne funkcionalnosti vezane za kartičnu naplatu više nisu dovoljne pa se, u borbi za tržište i kupce, u domeni plaćanja okreću ka novim rješenjima koja mogu povećati prodaju, a koja uključuju pohranu kartičnih podataka

NOVA RJEŠENJA ZA RAST PRODAJE U plaćanjima kod kupovine na internetu dominira tatistike kažu da u Hrvatskoj 1,8 plaćanje prilikom pouzeća, u većini slučajeva gotovimilijuna ljudi kupuje na internetu nom, rjeđe karticama putem POS terminala. Slijede (izvor: Statista.com). Domaćih kartična plaćanja na internetu kroz Internet Payment web trgovina ima oko 5.000 (izvor: Gateway-e (IPG), a dio kupaca i dalje plaća virmanExpandeco.com), s tim da između ski, dakle ukucavanjem podataka s ponude, koju mu 2.000 i 2.500 njih nudi mogućnost je izdao web trgovac, kroz mobilno ili internetsko kartičnog plaćanja. U ukupnoj bankarstvo. prodaji na online prodaju otpada oko 3 posto Kod web trgovaca koji nude mogućnost plaćanja (izvor: ecommercenews.eu), a eCommerce karticama putem IPG partnera, kartice kupaca tržište je u 2018. u odnosu na 2017. godmogu biti terećene odmah kroz autorizaciju inu raslo za 43 posto (izvor: HNB). ili sredstva na njima mogu biti prvo rezerviU usporedbi s razvijenim tržištima, na rana odnosno predautorizirana, a tek nakon MILIJUNA kojima je udio eCommerce prodaje u provjere vezane za stanje robe ili usluga na HRVATA ukupnoj prodaji između 20 i 30 posto, zalihi i potvrđena odnosno kompletirana. a broj web trgovina po glavi stanovnika Uz autorizaciju i predautorizaciju, kroz IPG kupuje na znatno veći (za primjer izdvajam Češku web trgovci mogu raditi i povrate odnosno INTERNETU gdje na 8,5 milijuna stanovnika ima djelomične povrate i storna. Možemo reći da su oko 45.000 web trgovina) situacija se čini ovo osnovne funkcionalnosti vezane za kartičnu prilično loša. S druge strane, prostora za rast naplatu u web trgovini. ima puno, a i brojke koje govore da u posljednjih Tržište odnosno kupci, bazirano na novim tehnologinekoliko godina iz godine u godinu u eComjama i stilu života, mijenjaju očekivanja vezana za merce-u rastemo za oko 40% pokazuju da se kupovinu na internetu, posebno u segmentu plaćanja. tržište ipak razvija. Zaštita i sigurnost i dalje ostaju na prvom mjestu,

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

1,8

ali veliku ulogu igra korisničko iskustvo u okviru kojeg se očekuje da plaćanje bude brzo i jednostavno, uz što manje unosa podataka. Web trgovci postaju svjesni činjenice da osnovne funkcionalnosti vezane za kartičnu naplatu više nisu dovoljne pa se, u borbi za tržište i kupce, u domeni plaćanja okreću ka novim rješenjima koja mogu povećati prodaju, a koja uključuju pohranu kartičnih podataka. Kartične podatke ne mogu spremati svi, već samo tvrtke koje posjeduju PCIDSS Level 1 certifikat koji dokazuje usklađenost sa standardima vezanima za sigurnost podataka koje su postavile u svijetu vodeće kartične organizacije. Zahtjevi standarda vrlo su strogi i uključuju tehničke, ljudske i financijske resurse, a osim procesa inicijalne certifikacije, tvrtke koje posjeduju certifikat svake godine prolaze i prilično složene procese recertifikacije. Zato web trgovci za omogućavanje kartične naplate i pohrane podataka ulaze u suradnju s PCIDSS certificiranim IPG-ovima koji su jedini koji smiju upravljati kartičnim podacima, prenositi ih i pohranjivati, te u skladu s tim nuditi funkcionalnosti bazirane na pohrani kartičnih podataka kao što su tokenizacija ili walleti. Tokenizacija uključuje pohranu osobnih i kartičnih podataka na PCIDSS certificiranom sustavu (obično IPG-u) i njihovu kasniju upotrebu za automatsko iniciranje transakcija od strane trgovca. Podaci se pohranjuju uz privolu kupca prilikom registracije za uslugu ili kod prve naplate. Nakon pohrane podataka, certificirani IPG osjetljive podatke pretvara u token, odnosno skup podataka koji nemaju poveznicu s kartičnim podacima, i šalje ga trgovcu. Kada trgovac kasnije inicira transakciju iz svog sustava, IPG-u šalje token na osnovu kojeg IPG zna koju karticu mora teretiti. Tokenizaciju obično koriste web trgovci koji mjesečno ili u drugim periodima naplaćuju pretplate ili korištenje usluga, a iznosi koji se naplaćuju mogu biti isti ili različiti. Primjeri trgovaca koji koriste tokenizaciju su taxi usluge, tvrtke koje nude tv sadržaje, trgovci koji prodaju pretplate vezane za sportske aktivnosti i slično.

PUT PREMA INSTANT PLAĆANJIMA Walleti odnosno novčanici u koje kupci pohranjuju svoje kartice za kasnija brža i sigurnija plaćanja inicirana od samih kupaca dolaze u dva oblika: kao walleti kod kojih se pohranjene kartice mogu koristiti u samo jednoj web trgovini ili walleti kod kojih se pohranjene kartice mogu koristiti u više web trgovina. U oba se slučaja podaci opet pohranjuju na PCIDSS certificiranom sustavu (obično IPG-u). Popularniji su walleti koji se mogu koristiti u više trgovina. U praksi, primjer za takav wallet je CorvusWallet u koji kupci jednom spreme karticu i onda iz njega plaćaju na svim internetskim prodajnim mjestima koja CorvusWallet prihvaćaju kao metodu plaćanja. Kartice u wallete više pohranjuju kupci koji učestalo kupuju na internetu, a takvi su potencijalni klijenti za svakog web trgovca. Što više kupaca

Tržišni trendovi odnosno očekivanja kupaca diktiraju razvoj platnih usluga u eCommerce-u Prema podacima HNB-a, eCommerce tržište je u 2018. u odnosu na 2017. godinu raslo za 43 posto

pohranjuje kartice u neki wallet, to će više trgovaca imati interes ponuditi taj wallet kao metodu plaćanja u svojoj web trgovini. Vrijedi i obrnuto; što više trgovaca nudi neki wallet kao metodu plaćanja, to će više kupaca imati interes pohraniti svoju karticu ili kartice u taj wallet. U EU je prije nekoliko godina donesena regulativa Payment Service Directive 2 (PSD2), koja je u Republici Hrvatskoj stupila na snagu u srpnju 2018. godine usvajanjem novog Zakona o platnom prometu. U Zakon su, na osnovi spomenute regulative koja ih omogućuje, uvrštene nove platne usluge iniciranje plaćanja (Payment Initiation Service – PIS) i informacije o računima (Account Information Service – AIS) koje, osim banaka, mogu nuditi i ostali licencirani pružatelji usluga (Third Party Provider-i ili TPP-ovi) kojima banke moraju omogućiti pristup na račune svojih klijenata koji u bankama imaju ugovorenu uslugu Internet bankarstva. Jedini hrvatski TPP koji je od HNB-a dobio licencu za PIS uslugu je tvrtka Corvus Pay. Na osnovu licence Corvus Pay će do kraja godine web trgovcima omogućiti da im njihovi kupci na internetskim prodajnim mjestima robu i/ili usluge plaćaju s IBAN-a na IBAN odnosno direktno s računa na račun. Tako kupcima na internetu postaje dostupna još jedna nova metoda plaćanja za koju više nisu potrebne kartice. Plaćanje će se svesti na izbor banke i unos IBAN-a i to direktno u checkout procesu na platnoj formi, čime se zapravo automatizira virmansko plaćanje. Ako kupac i trgovac imaju račun u istoj banci, kod ovog načina plaćanja novci će unutar nekoliko sekundi biti na računu trgovca, što kod kartica nije slučaj jer su rokovi isplata duži. Za dodatno unaprjeđenje korisničkog iskustva IBAN će se moći pohraniti u CorvusWallet pa će se plaćanje svesti doslovno na klikanje. Možemo zaključiti da tržišni trendovi odnosno očekivanja kupaca diktiraju razvoj platnih usluga u eCommerce-u, gdje je glavni fokus na sigurnosti i korisničkom iskustvu. Kod kartičnih plaćanja razvoj ide u smjeru funkcionalnosti koje su bazirane za pohrani kartičnih podataka gdje danas postoje različite mogućnosti za različite poslovne potrebe. PSD2 regulativa omogućila je uvođenje novih načina plaćanja na internetu za koje nisu potrebne kartice, već plaćanja idu direktno s računa na račune, a sljedeći korak u plaćanjima u eCommerce-u bit će instant plaćanja.

Maja Bajza Ljubičić Corvus Pay

maja.bajza@corvuspay.com

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

KOJE SU KORISTI UVOĐENJA KARTIČNOG PLAĆANJA ZA TRGOVCE? Gotovo 70% domaćih malih i srednjih poduzetnika potvrdilo: prihvat kartica pojednostavljuje poslovanje

KARTICE SU OMILJENO SREDSTVO PLAĆANJA U HRVATSKOJ Hrvati preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu – 94% ih plaća karticama više puta mjesečno. Prije pet godina beskontaktno je plaćalo tek 10% korisnika kartica – danas je taj broj osam puta veći (81%), pokazalo je istraživanje MasterIndex kompanije Mastercard iz svibnja 2019. Dakle, kartice učestalo koristi većina kupaca, a tu činjenicu već koristi velik dio vaše konkurencije. Uz to, Hrvatska bilježi natprosječan broj POS uređaja u odnosu na europski prosjek te ostatak srednje i istočne Europe. Dok se u potonjem području može pronaći 17.909 POS uređaja na milijun stanovnika, europski prosjek je 22.948, a hrvatski 28.748 na milijun stanovnika – pokazuju podaci Europske središnje banke. POPUSTI I UŠTEDA VREMENA POTIČU ONLINE KUPNJU Tako čak 86% korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online, dok 8% njih online kupuje svaki tjedan.

Proizvodi i usluge koji se tako najviše kupuju su odjeća i obuća (61%), potrošačka elektronika (47%) i pokućstvo (39%). Ono što najviše potiče online kupnju su povoljne cijene, promotivne akcije i popusti, ušteda vremena, veća ponuda roba i usluga, mogućnost kupovine u bilo koje doba dana, nedostupnost nekih proizvoda u klasičnim trgovinama, dostava do kućnog praga te lakša usporedba cijena. Fizičke trgovine potrošačima jednostavno ne mogu ponuditi sve to. TRGOVCI PREPOZNAJU POTREBE POTROŠAČA Glavni razlog zbog kojeg su mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj prihvatila kartično plaćanje su zahtjevi potrošača (43%). "Dodatan razlog uvođenja prihvata su prednosti kao što su jednostavnije svakodnevno poslovanje (55%), širenje poslovanja (44%), povećanje sigurnosti (18%) te ušteda (6%). Zanimljivo je kako prednosti u još većoj mjeri prepoznaju oni koji su ga već uveli. Potvrdili su da im kartično plaćanje uvelike

Promo pojednostavljuje poslovanje (69%), povećava sigurnost (50%) te donosi uštede (15%)", istaknuo je Damir Hozdić, voditelj razvoja kartičnog prihvata u Mastercardu, komentirajući rezultate istraživanja Mastercard CEE SME Monitor provedenog 2018. među malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj. PLAĆANJE U DANAŠNJEM POVEZANOM SVIJETU Iz svega je ovoga jasno da je neminovno da tehnologija mijenja način na koji kupujemo te da se ekosustav plaćanja mijenja iz gotovinskog preko plastičnog u digitalni pa je širenje prihvata elektronskih plaćanja i uvođenje mogućnosti poput beskontaktnog ili mobilnog plaćanja nužno kako trgovci ne bi propustili priliku za rast prodaje i profitabilnosti. BROJNE SU PREDNOSTI PRIHVATA PLATNIH KARTICA Prihvat kartica čini tvrtku pouzdanom. Korisnici vjeruju brendu kartice dovoljno da ih nose u svojim novčanicima, a onda će vjerovati i trgovcima koji prihvaćaju njihove kartice. Prihvat platnih kartica povećava prodaju – kada proširite svoje poslovanje i na one korisnike koji žele plaćati debitnim ili kreditnim karticama, vaša se potencijalna baza klijenata širi te je vjerojatnije da ćete ostvariti i dodatnu prodaju. Ako vaši konkurenti već prihvaćaju kartice, i vi morate ponuditi istu uslugu kako biste ostali profitabilni i konkurentni. Inovacije poput beskontaktnog plaćanja ubrzavaju naplatu, što može omogućiti konkurentsku prednost u nekim segmentima maloprodaje poput restorana brze hrane. Mnoge kartice podrazumijevaju programe vjernosti i mogućnost osvajanja nagrada koji zapravo potiču korisnike da plaćaju njima. Prihvat kartica je ključan ako poslujete online – većina transakcija na internetu podrazumijeva kartično plaćanje. Platne kartice potiču impulzivnu kupnju – kupci žele brzo i jednostavno završiti transakciju bez odlaska na bankomat. Plaćanje karticama korisnicima pruža mogućnost da steknu trenutnu kupovnu moć te su istraživanja pokazala kako korisnici obično troše više kad plaćaju njima.

Poboljšano praćenje tijeka novca – kartice su pogodne i za kupce i trgovce. Tvrtke tako mogu pratiti svoje prihode elektroničkim putem, a korisnici imaju na raspolaganju dodatne opcije plaćanja. Poboljšanje učinkovitosti: prihvatom kartica zaposlenici na blagajnama manje gube vrijeme na vraćanje ostatka novca ili na razvrstavanje računa i kovanica. Tu je i bolja evidencija transakcija, a istovremeno se smanjuju troškovi upravljanja gotovinom. KAKO UVESTI PLAĆANJE KARTICAMA Na fizičkim prodajnim mjestima koriste se POS uređaji koji se najčešće unajmljuju, a nekoliko je modela najma: Plaćanje mjesečne naknade kao postotak obujma mjesečnih plaćanja – ovo je najčešći model, koji koristi 46% malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. Plaćanje mjesečne naknade na osnovi ukupne vrijednosti transakcija (24% poduzetnika). Plaćanje najma POS terminala jedinstvenom mjesečnom naknadom (6% poduzetnika). POS uređaj može se i kupiti, no tu opciju koristi tek 4% poduzetnika. Kada je riječ o online plaćanjima, trebate u svoju web trgovinu implementirati payment gateway – sustav koji posreduje između trgovca i banke te omogućava sigurnu naplatu. Trgovac sam određuje uvjete, a plaća se korištenje sustava naplate. Developeri koji razvijaju internetsku trgovinu će znati predložiti i integrirati takav sustav u webshop. Također, možete koristiti gotova rješenja za web trgovine kao što je Shopify – usluge koje već imaju riješen prihvat kartica.

ICT & FinTech - Vijesti GOOGLE ULAŽE MILIJARDE U PODATKOVNE CENTRE

oogle će u sljedeće dvije godine uložiti tri milijarde eura u proširenje podatkovnih centara u Europi, izjavio je u Finskoj izvršni direktor američke kompanije Sundar Pichai. Investicijski plan uključuje dodatnih 600 milijuna eura ulaganja u proširenje podatkovnog centra u finskoj Hamini čime će

DIGITALNA EKONOMIJA IMA OGROMAN POTENCIJAL RASTA

ukupna vrijednost ulaganja u taj centar dosegnuti 2 milijarde eura, najavio je finski premijer Antti Rinne. Google je u podatkovni centar u Hamini uložio 800 milijuna eura izgradivši ga u preuređenoj nekadašnjoj tvornici papira koju su kupili 2009. od proizvođača papira Stora Enso.

Izjava o suradnji

igitalna je ekonomija u 2016. u Hrvatskoj vrijedila oko 18 milijardi kuna te je imala udio u BDP-u od 5 posto. Prema studiji konzultantske kuće McKinsey&Co. potencijal rasta do 2025. iznosi do 80 milijardi kuna, odnosno do 16 posto udjela u BDP-u, čulo se na konferenciji “Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku” u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Tom je prigodom HUPova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) predstavila radni dokument “Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku”, u kojem iznosi i svoje preporuke i smjernice vezano uz očekivanja, stvaranje i uporabu rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Cilj je, kako je rečeno, pokrenuti aktivnosti za uvođenje umjetne inteligencije u raznim područjima osobnog i poslovnog života u Hrvatskoj, a jasniji obrisi predstavljene verzije mogu se očekivati do kraja godine. “Studije pokazuju kako će s naprednim digitalnim tehnologijama biti moguće automatizirati do 52 posto svih radnih sati u Hrvatskoj”, naglasila je Amera Zulić Vrabec, članica Izvršnog odbora HUP ICT-a.

E-RAČUN DONOSI UŠTEDE Od 1. srpnja ove godine od kada je počela primjena elektroničkog računa u javnoj nabavi ukupno je razmijenjen 1,1 milijun e-računa, registrirano je više od 5.300 javnih naručitelja, a dobavljača, odnosno gospodarstvenika koji šalju e-račune više je od 21.000. “Uvođenjem e-računa moglo bi se uštedjeti od 6 do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave”, rekla je pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Ivana Sojić.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

U HRVATSKOJ SE USPOSTAVLJA PARTNERSTVO ZA BLOCKCHAIN

inistar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, u nazočnosti voditelja Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Ogniana Zlateva, potpisao je Izjavu o suradnji kojom se uspostavlja Europsko partnerstvo za tehnologiju lanca blokova, tzv. blockchain, izvijestilo je Ministarstvo gospodarstva. “Gledano iz perspektive gospodarstva, blockchain nam nudi velike mogućnosti, budući da smo relativno mala ekonomija s velikim brojem kvalitetnog i konkurentnog ICT kadra. Radi se o tehnologiji koja svaki uneseni podatak pretvara u dragocjeni resurs koji je iskoristiv u mnogobrojne svrhe, a njena je najveća vrijednost

OECD O OPOREZIVANJU DIGITALNOG POSLOVANJA

rganizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je nove prijedloge o oporezivanju multinacionalnih kompanija, uključujući i one u segmentu digitalne ekonomije, nastojeći ograničiti njihov manevarski prostor za smanjivanje poreznih obveza. Zadaću je OECD-u povjerila skupina G20, potaknuta sve izraženijim nezadovoljstvom na globalnoj razini zbog nastojanja multinacionalnih kompanija, posebno digitalnih, da koriste sve moguće zakonske pogodnosti kako bi što više smanjile porezne obveze. OECD je predložio da kompanije ubuduće plaćaju porez u svim zemljama u kojima posluju čak i ako nisu u njima fizički prisutne.

u tome što je potpuno transparentna, a time imuna na moguće manipulacije i malverzacije”, rekao je prilikom potpisivanja izjave ministar Horvat. Nada se da će blockchain tehnologija ubrzo zaživjeti i kao pouzdana komunikacijska platforma između industrije i regulatora. “Na taj način danas možemo transformirati brojne sektore u Republici Hrvatskoj, a otvara se prostor i za puno veću učinkovitost javne i državne uprave”, istaknuo je Horvat u priopćenju. Novi voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj Zlataev pozdravio je odluku Hrvatske da se pridruži ovoj inicijativi te pohvalio sve pozitivne gospodarske trendove koji se događaju i koji su sve vidljiviji.

Juhe

PRODAJA U UZLAZNOM TRENDU

U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2018. godine, kategorija juha zabilježila je rast ukupne vrijednosne prodaje pri čemu rast bilježe oba segmenta – juhe i kocke za juhu

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

ANALIZA KATEGORIJE Struktura prodaje skupine kategorija

kategoriju Juhe juha ubraKocke za juhe jamo juhe te kocke za 100 21% juhu. 22% 80 Juhe obuhvaća60 ju sve juhe u prahu koje se pripremaju u kombinaciji s 40 vodom i zahtijevaju kuhanje, 79% 78% te instant juhe u prahu za čiju 20 je pripremu potrebna vruća / % vrela voda i mogu se odmah Količinski udio Vrijednosni konzumirati. Također, u (%) udio (%) kategoriju juha uključene su gotove juhe koje je dovoljno godine, kategorija juha zapodgrijati prije konzumibilježila je rast ukuranja. pne vrijednosne Kocke za juhu prodaje. Rast obuhvaćaju vrijednosne sve proizvoprodaje de (temeljbilježe oba ce za jelo) vrijednosni udio segmenta. u obliku Promatrakocke, VODEĆA TRI jući aspekt praška PROIZVODAČA mjesta ili tekućijuha prodaje, čak na koji se 67% ukupne koriste kod vrijednosne propripremanja daje kategorije juha jela, bilo da jelu daju ostvaruje se kroz moderne određeni okus ili boju. formate (supermarketi, hiU posljednjih godinu dana, permarketi), dok se kroz trazaključno s prosincem 2018.

94%

Vrijednosni udio kanala prodaje 100 90

Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj 2018. – prosinac 2018.

70 60

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom (< 300 m2)

50 40

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi (> 301 m2)

30 20 10 %

Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Vrijednosni udio vodeća tri proizvođača Top tri proizvođača 94% Ostali 6%

dicionalne formate (trgovine mješovitom robom) prodaje preostalih 33%. Gledamo li strukturu prodaje ove skupine kategorija, sasvim očekivano juhama pripada znatno veći udio (79% količinski i 78% vrijednosno), dok je kocka-

ma za juhu pripala preostala petina udjela (21% količinski i 22% vrijednosno). U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2018. godine, vodeća tri proizvođača zastupala su 94% vrijednosne prodaje juha. Abecednim redoslijedom oni su Nestle, Podravka te Unilever. Božica Habajec Ivičić bozica.habajec@nielsen.com Client Executive

Nielsen

Opća kretanja u kategoriji U okviru sažetka analize kategorije "Juhe", koje je na svojim internetskim stranicama agencija Euromonitor International objavila u studenom 2018. godine detektiraju se osnovna kretanja u ovoj kategoriji na hrvatskom tržištu. U toj agenciji ističu kako se u ovoj kategoriji proizvoda odvija velika borba između tradicije i brzine pripreme ovog predjela. Naime, ustaljeni je dio tradicije hrvatskih kućanstava da se priprema domaća juha po staroj narodnoj izreci: "Juha je pola ručka", koja se doduše sve rjeđe čuje u današnje vrijeme. Veliki prostor na policama hrvatskih trgovina zauzima kategorija juha uz veliki izbor različitih vrsta i okusa. Potrošači se uistinu ne mogu žaliti na manjak izbora jer imaju priliku birati iz bogatih i gotovo identičnih portfelja koji nude tri

vodeća brenda: Podravka, Maggi i Knorr. Pomalo nostalgični za starim tradicijama pripreme juhe kod kuće, Hrvati često prigovaraju kako je dehidrirana varijanta juhe "odviše umjetna" za njihov ukus. Iako priznaju prednosti brzine i praktičnosti pripreme juha iz vrećice, oni i dalje preferiraju "prirodnu" varijantu ako je moguće.

Na tržištu bitku vode tri glavna igrača a dominantan predstavnik je domaća Podravka koja je jedna od prvih kompanija (ako ne i prva), koje su predstavile dehidriranu juhu. Dva renomirana globalna predstavnika, koji bi vrlo rado preuzeli Podravku, u ovom se trenutku moraju zadovoljiti malim preostalim udjelima u prodaji ove kategorije. Nestle Adriatic s brendom Maggi i Unilever Croatia s brendom Knorr imaju slične udjele te se uglavnom natječu međusobno. Podravka, Nestle i Unilever zauzimaju veliku većinu vrijednosne prodaje te je ostalim predstavnicima prepušten vrlo mali prostor za nastup u ovoj kategoriji, zaključuju u Euromonitor Internationalu.

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Juhe - Promometar

JUHE NA CJENOVNIM AKCIJAMA Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, promotivna pakiranja proizvoda ove kategorije prosječno su iznosila tek 2% ukupne promotivne prodaje naspram cjenovnih akcija koje su činile preostalih 98%

ategorija juha obuhvaća bujone i juhe iz vrećice kao dva segmenta. U nastavku se nalaze podaci koji će nam dati detaljniji pregled koliko je ova kategorija podložna prodaji kroz promocije. Prodaja kategorije juha u razdoblju od siječnja 2019. do lipnja 2019. u odnosu na isti period prošle godine količinski je pala 1,6%, dok je vrijednosno rasla 2%. Nave-

deni pad količinske prodaje dolazio je prvenstveno od redovne prodaje, dok je promotivna prodaja i količinski i vrijednosno zabilježila rast. U okviru promatrane kategorije, 23%

vrijednosne prodaje dolazilo je od proizvoda na cjenovnim akcijama ili promotivnih DUBINA pakiranja. POPUSTA Na prina razini loženim grafičkim kategorije prikazima mogu se vidjeti udjeli promotivne

23%

Kompozicija vrijednosne prodaje ukupne kategorije Redovna prodaja

21,6

22,9

78,4

77,1

siječanj 2018. - lipanj 2018.

siječanj 2019. - lipanj 2019.

Nevena Đokić nevena.djokic@nielsen.com Junior Sales effectiveness consultant

Nielsen

Kompozicija vrijednosne prodaje po segmentima Redovna prodaja

Promotivna prodaja

100

prodaje u ukupnoj vrijednosnoj prodaji tijekom dva promatrana polugodišta. Udjeli promotivne prodaje u ukupnoj vrijednosnoj prodaji pokazuju da je u prvih šest mjeseci 2019. godine došlo do blagog rasta jer je promotivna prodaja ostvarila 22,9% udjela u ukupnoj prodaji, što je rast od 1,3% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je promotivna prodaja ponešto izraženija u kategoriji juha iz vrećica s udjelom od 28,3%, što je za 0,6% više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, dok je istodobno kod bujona promotivna prodaja ostvarila udio od 18,2% u ukupnoj prodaji, što je 1,4% više. Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, promotivna pakiranja prosječno su iznosila tek 2% ukupne promotivne prodaje naspram cjenovnih akcija koje su činile preostalih 98%. Prosječna dubina popusta na razini kategorije bila je 23%, što predstavlja rast od 3 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

16,8%

18,2%

83,2%

81,8%

siječanj 2018. lipanj 2018.

siječanj 2019. lipanj 2019.

Promotivna prodaja

27,7

28,3%

72,3%

71,7%

siječanj 2018. lipanj 2018.

siječanj 2019. lipanj 2019.

80 60 40 20 %

BUJONI

JUHE IZ VREĆICE

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hipermarketi, supermarketi, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja i ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Juhe – Trendovi i brendovi

GRADITELJI KARIJERE Veliki korisnici kategorije juha u vrećici pripadaju segmentu graditelja karijere, odnosno u životu su usmjereni izgradnji vlastite životne karijere, kako poslovne, tako i osobne. Teže obrazovati se, stvoriti karijeru i obitelj, steći osobni ugled i uza sve to dobro se zabaviti i ugodno provesti

okviru BRANDpuls istraživanja prate se marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju juha i brendove unutar nje. Ovi su nam marketinški pokazatelji važni za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Podaci korišteni u analizi konzumira juhe u vrećici, koja slijedi prikupljeni dok s druge strane njih su u prvoj polovici 44% nisu kon2019. godine zumenti ovih na području proizvoda. Hrvatske. Daljnjom U hrsegmenHRVATSKE vatskoj tacijom POPULACIJE populaciji korisnika od 16 do u dobi juha u od 16 do vrećici 64 godine 64 godine imamo konzumira ukupno 56% 16% velikih JUHE potrošača korisnika barem ponekad (heavy users)

56%

koji koriste juhe u vrećici barem jednom tjedno, zatim 24% umjerenih korisnika (medium users) koji koriste

Korisnici kategorije "Juhe u vrećici" (siječanj – lipanj 2019.) Korisnici 56% Nekorisnici 44% Izvor: Ipsos

BRANDpiramide – TOP 3 brenda juha u vrećici među velikim korisnicima kategorije (siječanj-lipanj 2019.) 18%

Lojalnost

18%

38% Primarno korištenje

38%

Razmatranje

Korištenje

92%

optimal

73,2% 27%

58,6% 83%

95,8%

Prepoznavanje

20%

49%

92%

95,8%

23,3%

80,6%

75,3% Iskustvo

4,6%

39%

69%

75,3%

41,1%

33,5%

89%

69%

96%

13%

61%

89%

1,9% 33,3%

61,8%

61,8% 62%

4,3% 46,6%

46,6%

36,9% 74%

88,5%

88,2%

96%

94%

83%

Podravka

Maggi

Knorr Izvor: Ipsos

BRANDlojalnost – TOP 3 brenda juha u vrećici među velikim korisnicima (siječanj-lipanj 2019.) Stav

Podravka

Maggi

Loyal

17,72

4,37

Knorr 1,90

Non loyal

51,35

44,35

25,22

Available

16,14

23,20

31,59

Non available

14,79

28,08

41,29

*BRANDpuls je Ipsos alat za brand i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija; BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija

kategoriju barem jednom mjesečno te 16% malih korisnika (light users) koji koriste juhe u vrećici rjeđe od jednom mjesečno. Nešto više od trećine (36%) korisnika kategorije smatra jako bitnim koji brend juha u vrećici kupuje.

Segmentacija korisnika kategorije "Juhe u vrećici" (siječanj-lipanj 2019.)

VELIKI KORISNICI Među velikim korisnicima juha u vrećici imamo nešto više muškaraca nego žena. Veliki su korisnici najčešće osobe u dobi od 30 do 49 godina, sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, te zaposleni. Češće iznad

prosjeka populacije nalazimo ih na području Zagreba i okolice, te Like i Banovine. Veliki korisnici kategorije juha u vrećici pripadaju segmentu graditelja karijere, odnosno u životu su usmjereni izgradnji vlastite životne karijere, kako poslovne, tako i osobne. Teže obrazovati se, stvoriti karijeru i obitelj, steći osobni ugled i uza sve to dobro se zabaviti i ugodno provesti. Ipak, hedonističke i materijalističke težnje niže su im na ljestvici prioriteta.

STAVOVI I BRENDOVI Dvije trećine velikih korisnika promatrane kategorije prilikom jedne kupovine kupuje više komada juha u vrećici. Nešto malo više od polovice velikih korisnika kuha juhe iz vrećice samo kada ne stiže pripremiti domaću juhu. Osim općenitog praćenja kategorije juha u vrećici, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu. Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja ("usage"), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnici brenda konzumirali su ga u posljednjih mjesec dana. Među velikim korisnicima

16% Umjereni korisnici 24% Mali korisnici 16% Nekorisnici 44%

Violeta Perčić violeta.percic@ipsos.com Project Assistant

Ipsos

Stavovi velikih korisnika kategorije "Juhe u vrećici" (siječanj-lipanj 2019.) Slaže se %

Prilikom jedne kupovine, kupujem više komada juha u vrećici Juhe iz vrećice bi trebale biti u pakiranjima za različit broj osoba kako bi i manje i više brojna kućanstva mogla koristiti jednu vrećicu za obrok Koju vrstu juhe u vrećici ću kupiti odlučujem u trgovini, ovisno o različitim pogodnostima, akcijama ili gratis pakiranjima Juhu iz vrećice kuham isključivo kada ne stignem pripremiti domaću juhu

Veliki korisnici

kategorije juha u vrećici u dobi od 16 do 64 godine u Hrvatskoj vodeći je brend Podravka koji je u zadnjih mjesec dana konzumiralo 69% potrošača. Na drugom se mjestu nalazi Maggi koji broji 49%, a na trećem, s 27% potrošača u posljednjih mjesec dana, su Knorr juhe u vrećici. Pored korištenja svakog brenda pratimo i lojalnost brendovima. Model dijeli tržište brenda na četiri segmenta. Mjeri lojalnost našeg i dostupnost konkurentskog potrošača. Koncipira se na korištenosti brenda, važnosti brenda pri kupovini, ocjeni imidža i odnosu prema konkurentskim brendovima. Vodeći brend po lojalnosti je Podravka sa 17,7% lojalnih potrošača unutar velikih korisnika kategorije. Lojalni su potrošači najveća vrijednost brenda. Spremni su platiti veću cijenu, otporniji su na marketinške aktivnosti konkurencije i lakše ih je poticati na ponovnu kupnju. Lojalnost je osim tržišnog ponašanja i rezultat emotivnog odnosa s brendom pa je za jačanje tog indikatora potreban rad na imidžu i konzistentno uvjeravanje potrošača u vrijednosti brenda kroz duži period.

63% 58% 57% 54%

Izvor: Ipsos

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Juhe - Kupovne navike

za izračun je ukupan broj kućanstava koja su kupila jednu od četiri analizirane marke. Ukupno 20% tih kućanstava kupilo je i isključivo Podravku i Maggi, dok je 0,4% njih kupilo sve četiri analizirane marke. Relativna penetracija trgovačkog lanca pokazuje udio kupaca pojedinog trgovačkog lanca za analiziranu kategoriju u odnosu na ukupan broj kupaca kategorije. Analiza nam pokazuje da je Konzum najuspješniji po broju kupaca u kategoriji, a podjednako je uspješan u privlačenju kupaca za oba analizirana segmenta. Lidl ima izrazito nisku relativnu penetraciju unutar instant juha, te solidnu relativnu penetraciju u juhama za kuhanje. Kaufland je nešto uspješniji u privlačenju kupaca za segment juhe za kuhanje, jednako kao i Inter-

rema podacima GfK panela kućanstava 64% hrvatskih kućanstava kupovalo je juhe u periodu svibanj 2018. – travanj 2019. (kategorija uključuje juhe koje je potrebno kuhati te one koje je dovoljno preliti vrućom vodom). Od ukupnog novca potrošenog na kategoriju velika većina od čak 86% odlazi na juhe koje je potrebno kuhati. Zanimljivo je da u cijeloj kategoriji privatne robne marke drže samo 8% vrijednosne prodaje, dok su količinski zaslužne za 15% prodaje. Tri vodeća brenda u kategoriji su (abecednim redom): Knorr, Maggi i Podravka, dok je među trgovačkim robnim markama na vodećoj poziciji Lidlov Mikado.

INSTANT JE DOBAR, ALI BOLJE JE KUHANO Od ukupnog novca potrošenog na kategoriju velika većina od čak 86% odlazi na juhe koje je potrebno kuhati, dok se preostalih 14% troši na juhe koje je dovoljno preliti vrućom vodom

Omjer brendova i privatne robne marke u vrijednosnoj prodaji (svibanj 2018. – travanj 2019.)

PODRAVKA PREDVODI Analiza preklapanja kućanstava u kategoriji juha pokazala je da Podravka ima najviše ekskluzivnih kupaca – 39,5% kućanstava kupilo je isključivo Podravku, a baza

Brendovi 92% privatne robne marke 8%

Analiza preklapanja kućanstava u kategoriji juha (svibanj 2018. – travanj 2019.) Maggi

Knorr

12,0

2,0 0,6

20,0 7,9

39,5

0,2

1,8

0,4 5,8

2,7 1,2

Podravka

4,5 1,4

Mikado

Izvor: GfK Panel kućanstava

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Relativna penetracija trgovačkog lanca (svibanj 2018. – travanj 2019.) Segment

Konzum

Lidl

Kaufland

Plodine

Interspar

Juhe TOTAL

51%

23%

27%

22%

Juhe za kuhanje

50%

24%

27%

26%

21%

Instant juhe

51%

23%

15%

20%

*Relativna penetracija=kategorijska penetracija trgovca vs. penetracija kategorije na total tržištu

Share of Wallet indeksi (svibanj 2018. – travanj 2019.) Segment

Konzum

Lidl

Kaufland

Plodine

Interspar

Juhe TOTAL

156

149

144

141

Juhe za kuhanje

147

138

145

141

Instant juhe

207

231

136

142

*SOW indeks = kategorijski SOW trgovca vs. SOW trgovca na FMCG tržištu

spar. Plodine bilježe značajnije veću relativnu penetraciju u juhama za kuhanje nego u instant juhama.

TRGOVCI I JUHE No, kako pojedini trgovac općenito upravlja juhama? Odgovor nudi Share of Wallet analiza kroz koju identificira-

mo koliko uspješno trgovac upravlja analiziranom kategorijom u odnosu na druge kategorije u svom asortimanu. Pritom u ovoj analizi ne uspoređujemo trgovce na način da možemo tvrditi kako je jedan uspješniji od drugoga, a usporedbu radimo na SOW ukupnog FMCG tržišta.

Izvor: GfK Panel kućanstava

Svi analizirani trgovački lanci, osim Lidla, dobro upravljaju kategorijom (SOW kategorije značajno veći od SOW-a FMCG košarice). Konzum i Kaufland uspješniji su u segmentu instant juha, dok su Plodine nešto uspješnije u upravljanju juhama za kuhanje. Interspar podjednako

dobro upravlja i juhama za kuhanje i instant juhama. Lidlov potencijal nije iskorišten, osobito u instant juhama. Vlatka Stiplošek Lapenda vlatka.stiploseklapenda@gfk.com Senior Research Consultant

GfK PROMO

JUHA KAO GLAVNO JELO!

Mirisi kojima juha ispuni kuhinju, uvijek potaknu osjećaj ugode. Ukusnoj juhi baš se uvijek veselimo, neovisno o prilici ili danu u tjednu. Juha nadahnjuje lijepe, strastvene i tople životne trenutke, a njen okus veže se uz emocije koje dugo ostaju u sjećanju. Nove Podravka Bogate juhe idu ukorak s današnjim željama potrošača – one donose prirodnost, ali i modernost. Ove su juhe bogate žitaricama i povrćem te pružaju vrlo ukusan i zasitan obrok istovremeno njegujući tradicionalne navike u prehrani te vraćajući popularnost nutritivno vrijednim žitaricama: heljdi, piru, zobi…. LINIJU BOGATIH JUHA ČINE: Bogata juha s 5 žitarica - ječam, pir, zob, heljda i kvinoja ovu juhu čine bogatu nutrijentima, a pomno birani začini i povrće daju joj vrhunski okus. Bogata juha s vrganjima i heljdom - juha koja će zasititi i najgladnije, a vrganji, heljda i birano povrće zadovoljit će i najveće gurmane među potrošačima. Bogata juha s ječmom i povrćem - bogatstvo ove juhe nalazi se u ječmu, odličnom izvoru minerala, a pomno birano povrće poput poriluka, krumpira, luka i rajčice čine ju odličnim izvorom nutrijenata. Kuhanje ovih juha je prije svega jednostavno, a traje od 15 do 20 minuta, ovisno o vrsti juhe. Ove juhe mogu biti predjelo u bogatoj jesensko-zimskoj trpezi, ali svojom gustom i sadržajnom konzistencijom mogu biti i glavno jelo!

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Juhe – Anketa Tradicija se održava Juha je utkana u hrvatsku tradiciju te se kao predjelo priprema od davnina. Stoga ne treba čuditi da čak 83,2% građana ističe kako češće kuhaju domaću juhu, negoli kupljenu juhu iz vrećice Juha je tradicionalno vrlo popularno jelo u našim krajevima, a tome u prilog govore i rezultati našeg istraživanja koje je pokazalo kako juhe, manje ili više učestalo, konzumira čak 98,7% hrvatskih građana. Najveći broj građana pritom konzumira juhe nekoliko puta tjedno (41,6%). Jedna trećina ovo toplo predjelo konzumira barem jednom tjedno (33,4%), dok podjednak broj građana navodi da konzumira juhe svakodnevno (11,4%) ili rijetko (12,4%). Vrlo mali broj građana tvrdi kako juhe nikada ne konzumira (1,3%). Kada je riječ o vrsti juha, na vrhu se izdvajaju dvije juhe i to goveđa koju preferira 28,9% građana te kokošja juha koja je prvi izbor za 26,1% njih. Slijede ih juha od gljiva ili šampinjona (13%), povrtna (11,9%) te juha od rajčice (8,4%). U manjoj se mjeri konzumiraju i riblja juha (3,6%) te juha od bundeve (3,2%), dok je juha od graška iznimno rijetko na stolu hrvatskih potrošača. Da preferira neku drugu vrstu juhe ističe 1,7% građana, a da nemaju preferencija kada je riječ o vrsti juhe stav je 3% sudionika ovog anketnog istraživanja. Juha je kao što smo već spomenuli utkana u hrvatsku tradiciju te se kao predjelo priprema od davnina. Stoga ne treba čuditi da čak 83,2% građana ističe kako češće kuhaju domaću juhu, negoli kupljenu juhu iz vrećice. Nadalje, ukupno 61,5% građana preferira bistre juhe, dok su krem juhe draže za 38,5% ispitanika. Juha se uobičajeno jede za ručak i to kao svoj odgovor navodi čak 96,6% građana, dok ovo predjelo za večeru konzumira razmjerno mali udio u uzorku ispitanih (3,4%). Istraživanje su tijekom rujna 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Koliko često jedete juhu?

N=400; nacionalno reprezentativni uzorak

Hendal

41,6%

Barem jednom tjedno

33,4%

Rijetko Ne jedem juhu

Martina Soršak Susović martina@hendal.hr Business Development Manager

11,4%

Svakodnevno Nekoliko puta tjedno

12,4% 1,3%

Kuhate li češće domaću ili kupovnu juhu iz vrećice? N=395; konzumenti juhe

83,2%

Domaću Kupovnu

Koja vam je najdraža vrsta juhe?

16,8%

N=395; konzumenti juhe

28,9%

Goveđa Kokošja

26,1%

Od gljiva, šampinjona

13,0%

Povrtna

11,9%

Od rajčice

Od graška Neka druga Niti jedna posebno

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

N=395; konzumenti juhe

61,5%

Bistre Krem

38,5%

8,4%

Riblja Od buče, bundeve

Volite li više bistre ili krem juhe?

3,6% 3,2% 0,3% 1,7% 3,0%

U koje doba dana najčešće konzumirate juhu? N=395; konzumenti juhe

96,6%

Popodne - za ručak Navečer - za večeru

3,4%

Juhe - Leaflet report

VREĆICE PA KOCKE

U oglašavanju kategorije juha u katalozima i letcima sasvim očekivano dominiraju juhe u vrećici koje su u zadnjih 12 mjeseci ostvarile 80,7% udjela i u broju promocija i u bruto oglasnoj vrijednosti, dok su kocke za juhu istodobno ostvarile 18,1% udjela u broju promocija te 18% u GAV-u

okviru analize kretanja u kategoriji "Juhe" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na broj promocija u razdoblju rujan 2018. - kolovoz 2019. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. U oglašavanju kategorije juha u katalozima i letcima sasvim očekivano dominiraju juhe u vrećici koje su u zadnjih 12 mjeseci ostvarile 80,7% udjela i u broju promocija i u bruto oglasnoj vrijednosti, blago pritom smanjivši svoje udjele i to za 1,5% količinski te 1% vrijednosno. Kocke za

juhu istodobno su ostvarile 18,1% udjela u broju promocija, što je rast za 2,2%, dok su u GAV-u zauzele tek za nijansu manjih 18% uz rast od 2,3% na međugodišnjoj razini. Treća, najmanja

kategorija su konzervirane juhe koje su u zadnjih 12 mjeseci izgubile 0,6% udjela u broju promocija te su pale na sadašnjih 1,2%, dok su u GAV-u svoj udio prepolovile na 1,3%.

Poredak vodećih brendova u kategoriji juha (GAV) rujan 2017. - kolovoz 2018. 70% 60%

57%

rujan 2018. - kolovoz 2019.

63%

50% 40% 30%

21%

20%

28% 12%

10%

0% Podravka

Maggi

Knorr

Indomie

0% 0% Aleva

1% 2%

3% 5%

Privatne Ostali brendovi robne marke

PROIZVOĐAČI I BRENDOVI proizvođači kumulativno Podravka vodi glavnu riječ u zabilježili 0,7% bolji rezultat poretku vodećih proizvođača te su došli do 17,1% udjela. s 59,4% udjela u broju Poredak vodećih brendopromocija, što je va prema paraipak za 4,6% metru broja manje od promocija udjela koji zbog velije držala u ke je konprethodcentracije udio brenda nih 12 kategorije PODRAVKA u mjeseci. Lite činjeGAV-u tijekom jepih 4,8% nice da ZADNJIH 12 rasta ostvario vodeći igrači je Nestle te je imaju po jedan MJESECI došao na 19,2% krovni brend udjela i tako još više u kategoriji gotovo učvrstio svoju drugu poziciju, preslika poretka proizvođadok je Unilever izgubio 0,9% ča. Podravkino vodstvo je i sada zauzima 4,3% udjela malo smanjeno, na ukupno u broju promocija. Ostali su 57,7% udjela u broju pro-

63%

Poredak vodećih brendova u kategoriji juha (broj promocija) rujan 2017. - kolovoz 2018. 70% 60%

64%

rujan 2018. - kolovoz 2019.

58%

50% 40% 30% 20%

14%

19%

10%

13% 13% 5% 4%

0% Podravka

Maggi

Knorr

1% 1%

Indomie

Aleva

2% 4% Ostali Privatne brendovi robne marke

mocija (-5,8% u odnosu na ranije godišnje razdoblje), dok su Maggi (rast s 14,4% na 19,2%) i Knorr (pad s 5,2% na 4,3%) zrcalili udjele svojih proizvođača. Vidljivu nazočnost ostvarili su još i Indomie s 1% i Aleva s 0,8% udjela u broju promocija. Ostali brendovi kumulativno su rasli za 2% te su na kraju ovogodišnjeg kolovoza držali 3,8% udjela. Privatne robne marke u ovoj kategoriji drže solidnih 13,2% udjela, što je praktički identično (-0,1%) udjelu koje su imale i u prethodnih 12 mjeseci. Prema parametru bruto oglasne vrijednosti vodeći brendovi ipak prikazuju ponešto drugačiju sliku. Podravka je u kvaliteti oglašavanja

Presjek oglašavanja kategorije juha po vrstama Broj promocija 90%

82% 82%

GAV %

81% 81%

80% 70% 60% 50% 40% 30% 20%

18% 18%

16% 16%

10%

2% 3%

0% rujan 2017. kolovoz 2018.

rujan 2018. kolovoz 2019.

rujan 2017. kolovoz 2018.

JUHE IZ VREĆICE

rujan 2018. kolovoz 2019.

rujan 2017. - kolovoz 2018.

50%

52%

rujan 2017. kolovoz 2018.

KOCKE ZA JUHU

64% 60%

Focus

59%

rujan 2017. - kolovoz 2018.

rujan 2018. - kolovoz 2019.

50%

43%

40%

30%

20%

10%

rujan 2018. kolovoz 2019.

Poredak vodećih proizvođača u kategoriji juha (broj promocija)

rujan 2018. - kolovoz 2019.

56% 46%

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Country Manager

KONZERVIRANE JUHE

Poredak prema tipu promocije kategorije juha (broj promocija) 60%

napravila korak naprijed u zadnjih 12 mjeseci unaprijedivši poziciju svog brenda za 5,6%, na ukupno 63% udjela. Maggi je također napredovao i to za 7,3% te je u zadnjoj godini zauzeo 28,3% udjela u GAV-u, dok se Knorr praktički survao s 12,4% koliko je imao u prethodnih 12 mjeseci na minornih 1,6% udjela u zadnjih godinu dana. Indomie je također drastično pao s lanjskih 4,7% na aktualnih 0,6%, dok je Aleva za nijansu porasla i sada drži i dalje sitnih 0,4% udjela. Ostali brendovi su kumulativno rasli za 1% i sada imaju 1,7% udjela, dok su privatne robne marke porasle za 1,1% i sada drže 4,5% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti kategorije. Promotivni je pritisak u juhama veoma izražen pa je tako, gledano prema kriteriju broja promocija, Snižena cijena (X%cheaper) dodatno učvrstila svoje vodeće mjesto s rastom od 3,5% i ukupno 55,8% udjela, dok je Redovna cijena (Basic promotion, slika + cijena) istodobno izgubila 3% i sada drži 42,8% udjela u broju promocija. Ostale vrste promocija pokupile su "mrvice" s 1,4% udjela, što je 0,6% manje nego u prethodnih 12 mjeseci.

14%

19%

16% 17%

0% Snižena cijena

Redovna cijena

1% Ostali

10%

5% 4%

0% Podravka

Nestle

Unilever

Ostali proizvođači

Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Iz regije Prvo polugodište

NELT ŠIRI SVOJU MREŽU Nova skladišna hala kompanije Nelt, koja se bavi skladištenjem i distribucijom robe širokog asortimana, otvorena je u Istočnom Sarajevu. Riječ je o investiciji od četiri milijuna eura, koliko je uloženo u ovu skladišnu halu. Nelt grupa danas zapošljava 4.000 ljudi u 14 kompanija na 11 tržišta u jugoistočnoj Europi. U BiH Nelt svoje distributivne centre ima u Banjaluci, Bijeljini, Bihaću, Mostaru i sada u Istočnom Sarajevu. Zapošljava 375 ljudi i već 13 godina djeluje na tržištu BiH.

MERCATOR POVEĆAO PRIHODE I DOBIT

ercator grupa povećala je u prvom polugodištu ove godine prihode i dobit u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je slovenski trgovački lanac. Prihodi od prodaje cijele grupacije Mercatora u prvih šest mjeseci iznosili su 1,06 milijarde eura, što je rast od 0,6 posto prema lanjskom rezultatu, dok je čista dobit iznosila 2,36 milijuna eura ili 58,4 posto više nego lani. U zadnje dvije godine uspjeli smo povećati bruto dobit iz poslovanja za 72 posto te bitno smanjiti razinu zaduženosti, kazao je direktor Mercatora Tomislav Čizmić, dodavši da se radi o poslovnom i financijskom preokretu za koji su zaslužni nova strategija kompanije i svi zaposleni.

SLOVENCI NA HRANU TROŠE 1.400 EURA

EBRD KREDITIRA VOLI

rosječni je Slovenac prošle godine pojeo 152 kilograma voća, 126 kilograma žitarica, 117 kilograma povrća, 93 kilograma mesa, 67 kilograma krumpira, 34 kilograma bijelog šećera, 11 kilograma jaja i kilogram meda. Potrošači u prosjeku potroše oko 1.400 eura godišnje na hranu, od čega oko 350 eura u ugostiteljskim objektima. Prošle godine u proizvodnji hrane u Sloveniji sudjelovalo je ukupno 2.360 tvrtki, ostvarivši 2,1 milijardu eura prihoda i 499 milijuna eura dodane vrijednosti. U Sloveniju je lani uvezeno hrane u vrijednosti 1,7 milijardi eura, a izvezeno milijardu eura. Najviše hrane uvezeno je iz Njemačke (15,8%), Italije (14,4%), Hrvatske (14,4%), Austrije (12,6%) i Brazila (8,4%), a najviše izvezeno u Hrvatsku (20,9%), Italiju (17,5%), Austriju (7,9%), Mađarsku (5,3%) i Njemačku (4,9%).

ahvaljujući kreditu od 10 milijuna eura koji EBRD osigurava, potrošači i poljoprivredni proizvođači u Crnoj Gori imat će koristi od daljnjeg širenja Volija, vodećeg lanca supermarketa u zemlji i jednog od najvećih kupaca lokalnih proizvoda, priopćeno je iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), inače suvlasnika u crnogorskog kompaniji. Ova će se sredstva koristiti za otvaranje četiri nove Voli prodavaonice, uključujući jedan supermarket i jednu manju

Mercator grupa ima u Sloveniji 9.500 zaposlenih, dok ih je u svim zemljama u kojima su prisutni ukupno 20.200. U Sloveniji je Mercator u prvih šest mjeseci ostvario 57,1 posto od ukupnih prihoda od prodaje, a u Srbiji 31,8 posto. U BiH je taj udio 5,2 posto, u Crnoj Gori 4,9 posto i u Hrvatskoj 1 posto, navodi se u polugodišnjem izvješću. Mercator i ove godine nastavlja s donesenom strategijom restrukturiranja i smanjivanja financijskih obveza, u okviru koje je među ostalim austrijskoj grupi Supernova prodao 10 trgovačkih centara u okviru monetizacije te 116,6 milijuna prihoda s tog naslova upotrijebio za smanjenje duga. prodavaonicu, kao i za renoviranje i proširenje pet postojećih prodajnih objekata. Voli drži oko 30 posto udjela na tržištu Crne Gore te ima 66 maloprodajnih objekata širom zemlje.

HERCEGOVAČKA RAJČICA ZA PODRAVKU Tisuću tona industrijske rajčice iz Hercegovine bit će otpremljeno ove godine kao dio lani pokrenutog plana poljoprivredne proizvodnje za prehrambenu kompaniju Podravka. Prošlogodišnji rezultati pokazali su kako je Hercegovina idealno podneblje za sadnju rajčice za preradu, a u ovoj godini proizvodnja je ugovorena s tvrtkom Marinada iz Mostara i njenim kooperantima. Podravka je 2018. krenula s pokusnim poljima rajčice na četiri lokacije u BiH, a testna proizvodnja ove godine dala je puno više nego što se moglo pretpostaviti, izvanrednu kvalitetu i odličan prinos.

VITINKA I SLUŽBENO PREUZELA VITAMINKU

odor Panić, vlasnik kompanije Vitinka iz Kozluka u Bosni i Hercegovini, kupio je na Banjalučkoj burzi većinski paket dionica Vitaminke iz Banja Luke za 5,5 milijuna konvertibilnih maraka od tvrtke Kreis-Industriehandel AG, odnosno od Ilije Sirovine. Lokalni mediji su još proljetos objavili da Vitinka kupuje Vitaminku, nakon što je postignut dogovor predstavnika te dvije

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

kompanije. Panić je sada i službeno preuzeo udio od 76,6 posto u Vitaminci. Vitinka planira podmiriti obveze Vitaminke te proširiti proizvodnju u djelatnosti bezalkoholnih pića, odnosno proizvodnje sokova. Podsjetimo, Vitaminka se bavi preradom voća i povrća, ima kiseli i slatki program, kao i voćne sokove i sirupe. Izvozi na tržište Europske unije i Amerike.

Vaš posljednji izbor u borbi protiv prljavog posuđa Somat Gold gel, naš najbolji gel s najsnažnijom formulom za uklanjanje tvrdokornih ostataka i za još veći sjaj posuđa. Zahvaljujući jedinstvenoj boci s dva odjeljka samo Somat Gold Gel omogućuje kombiniranje dvije različite djelotvorne tekuće formule. Kada se obje tekućine spoje, njihova puna snaga odmašćivanja je aktivirana i donosi izvanredne rezultate čišćenja.

Ne trebate se mučiti nego dajte šansu Somat Gold gelu koji će osigurati besprijekornu čistoću Vašeg suđa i uštedjeti Vaše dragocjeno vrijeme. Inovacije su svakodnevica kod nas i zato Vam osiguravamo najbolje rezultate uz kratke cikluse pranja i brzo otapanje proizvoda. Možete biti sigurni da će Vaše posuđe, kako sada, tako i u budućnosti, uvijek biti besprijekorno čisto i sjajno.

Iz svijeta DAVE LEWIS NAPUŠTA TESCO

esco, najveći britanski maloprodajni lanac, izvijestio je početkom listopada kako njegov glavni izvršni direktor Dave Lewis napušta kormilo kompanije sljedećega ljeta i da će na njegovo mjesto doći Ken Murphy, sadašnji direktor u tvrtki Walgreens Boots Alliance. Maloprodajni lanac koji ove godine slavi 100 godina poslovanja i trenutno drži 27,4% udjela na britanskom FMCG tržištu,

METRO DEZINVESTIRA U KINI Metro je objavio kako je dogovorio prodaju većinskog udjela svog poslovanja u Kini lokalnom trgovcu Wumartu. “Ovo partnerstvo uključuje prodaju cjelokupnog Metroovog neizravnog udjela u Metro Kina podružnici kompanije Wumei za vrijednost od 1,9 milijardi eura”, naveo je Metro u priopćenju. Metro će zadržati 20 posto udjela u joint venture kompaniji Metro Wumart China.

POLJSKA ŽABKA USKORO SA 6.000 TRGOVINA

nalazi se u završnoj fazi oporavka koji je pokrenuo Lewis nakon knjigovodstvenog skandala koji je pogodio kompaniju 2014. godine. Iz Tesca napominju kako je odlazak Davea Lewisa bio planiran nakon šest godina na čelu kompanije i da dolazi u trenutku kada je ostvaren izvrstan polugodišnji rezultat s rastom operativne dobiti od 25,4%, na ukupno 1,4 milijarde funti.

Velika ekspanzija

ALDI SE ŠIRI U ITALIJI I ŠVICARSKOJ

jemački diskonter Aldi Süd planira otvoriti 80 novih trgovina u Italiji te novi distributivni centar u gradiću Landriano u blizini Milana kako bi osigurao bolju opskrbu u sjeverozapadnom dijelu te zemlje, prenosi dnevnik Il Sole 24 Ore. Diskonter će najviše ciljati na šira gradska središta počevši upravo s Milanom. Nove će trgovine biti otvorene tijekom 2020. godine, a njihova će površina biti od 600 - 800 četvornih metara s posebnim segmentima za voće i povrće, vino, hranu i pekarnicu. Navodi se kako će Aldi nabavljati više od 75 posto asortimana od talijanskih

dobavljača te će osigurati više prostora za lokalne proizvode. Ipak, fokus će i dalje biti na proizvodima privatne marke koji čine više od 85 posto asortimana. Od svog dolaska na tržište Italije prošle godine, Aldi je otvorio 66 trgovina u regijama Lombardija, Pijemont, Emilia Romagna, Friuli Venezia Giulia, Veneto i Trentino Alto Adige. Uz to, na tržištu Švicarske ovaj trgovac planira otvoriti 300 novih trgovina u sljedećem desetljeću. Od pokretanja poslovanja u Švicarskoj 2015. godine Aldi je investirao oko 1,5 milijardi švicarskih franaka u širenje prodajne mreže.

KAUFLAND U MOLDAVIJI

oljski maloprodajni lanac Žabka objavio je kako očekuje da će do kraja 2019. godine dosegnuti brojku od 6.000 prodajnih objekata te dovršiti renoviranje svih trgovina do druge polovine 2020. godine. Prije tri godine ovaj je trgovac pokrenuo veliki program renovacije koji je imao za cilj preobrazbu njegovih prodavaonica u novi format koji bolje odgovara na potrebe modernih potrošača. Uvođenjem novog formata ovaj je poljski trgovac promijenio svoj vizualni identitet, opremu prodavaonica, asortiman i izlaganje proizvoda, uveo nove usluge, pokrenuo franšiznu suradnju te predstavio nove oblike komunikacije u samim prodavaonicama. Dosad je rebranding obuhvatio 4.494 prodavaonice.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

jemački maloprodajni lanac Kaufland objavio je kako je otvorio svoje prve dvije trgovine u Republici Moldaviji. Prva trgovina prostire se na površini od 3.000 četvornih metara, dok drugi prodajni objekt ima površinu od 4.500 četvornih metara. Oba objekta locirana su u glavnom gradu Kišinjevu te zajedno zapošljavaju 750 radnika. NJEMAČKA U KAVI ISPRED ITALIJE Njemačka je prošle godine bila daleko najveći proizvođač i uvoznik kave u Europskoj uniji, ostavljajući daleko iza sebe Italiju, kolijevku espressa. Njemačka je uvezla 1,1 milijun tona kave, odnosno trećinu ukupnog europskog uvoza. Italija je na drugom mjestu s uvezenih 587 tisuća tona, a treća Belgija s 277 tisuća tona. Hrvatska je prošle godine uvezla oko 7 tisuća tona kave. U EU je prošle godine proizvedeno nešto više 1,8 milijuna tona pržene kave, a Njemačka je i tu vodeća s proizvodnjom od 551 tisuća tona.

Što znamo o... Vino

ZA UŽITAK I DOBRO ZDRAVLJE Tragovi prve proizvodnje vina mogu se pratiti unatrag 6000 godina. Drevni su narodi alkoholni napitak od grožđa od davnina smatrali darom bogova i bio im je vjerni pratitelj u vjerskim obredima, ali konzumirali su ga i poradi čistog užitka. Danas pouzdano znamo kako, među ostalim, sadrži antioksidanse važne u borbi protiv slobodnih radikala pa je svakodnevna umjerena konzumacija više nego dobrodošla

ino je svakako jedan od najstarijih povijesnih subjekata. O njemu se govori još od doba faraona, a pije ga se i slavi sve do današnjih dana. Konzumacija vina nekada se, kao uostalom i danas, vezivala uz vjerske obrede, ali najčešće ga se pije iz čiste

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Sam uzgoj grožđa za proizvodnju vina, pokazuju sada dostupna istraživanja, započeo je oko 4000. godine prije nove ere u područjima oko Kaspijskog jezera i u Mezopotamiji, a o vinu svjedoče i egipatski zapisi koji datiraju oko 2500. godine prije nove ere te brojne biblijske reference koje govore o značenju konzumacije vina na Bliskom istoku. Širenje grčke civilizacije potaknulo je aktivnu trgovinu vinom i kultivaciju grožđa u područjima koje omeđuju Crno more i Španjolska, dok su Rimljani odnijeli grožđe sve do dolina Rajne i Mosele (koje su postale čuvene vinske regije Njemačke i Francuske). Zahvaljujući Rimljanima, tumači enciklopedija Britannica, vino je stiglo i do dolina Dunava tvoreći tako danas poznate vinske regije Rumunjske, Srbije, Hrvatske, Mađarske i Austrije. Išli su i dalje do rijeke Rone, Saône, Garonne… pa sada možemo uživati u vinima iz Burgundije ljubavi i užitka. Za razliku od ili Bordeauxa. većine namirnica i pića koji Od otprilike 1000. godine se brzo kvare ili koja mogu prije nove ere Rimljaprenijeti bolest, vino, ako ni počinju pomnije se pravilno čuva, nije proučavati sorte i boje sklono kvarenju te je kroz povijest često bilo količina vina koja se grožđa, karakteristike zrenja, bolesti i prilasigurnije od vode ili popije GODIŠNJE godbu prema tipu tla. mlijeka. Drevnim se civiU HRVATSKOJ Sve su vještiji i u obrezilizacijama stoga činilo kao vanju grožđa i povećanju pravi dar bogova budući da prinosa tehnikama navodih je ponekad moglo zaštititi njavanja i gnojidbe. Razvili su i od bolesti.

1 MILIJUN HEKTOLITARA

Vina se po boji dijele na bijela, ružičasta i crvena odnosno crna, a prema sadržaju alkohola na srednje jaka, prilično jaka, jaka i vrlo jaka Središnja godišnja temperatura koja pogoduje uzgoju kvalitetne vinove loze trebala bi se kretati u rasponu od 9 do 21°C

tehniku skladištenja u drvenim koraljima umjesto u dotadašnjim kožama ili staklenkama. Uloga vina u kršćanskim misama pomogla je očuvanju industrije nakon sloma Rimskog carstva, a dodatni zamah proizvodnji vina dali su razni svećenički redovi koji su očuvali i razvili mnoge vrijedne europske vinske regije. Prateći Kolumbova otkrića, kultura uzgoja grožđa i pravljenja vina preselila se i u Novi Svijet i to ne samo na istok Sjeverne Amerike već i na zapad kontinenta kao i u Južnu Ameriku, na područja Čilea i Argentine. Nizozemci iz doline Rajne grožđe su oko 1654. odnijeli sve do Južne Afrike, a britanski su doseljenici zasadili vinovu lozu u Australiji i na Novom Zelandu tijekom ranog 19. stoljeća.

ZNANOST O VINU Prije 19. stoljeća malo se znalo o procesu fermentacije ili uzrocima kvarenja. Grci su svoja vina pohranjivali u zemljanim amforama, a Rimljani su mu život donekle produljili čuvanjem u drvenim bačvama, ali obje su civilizacije vjerojatno sve proizvedene količine bile prisiljene popiti unutar jedne godine, dok su kvarenje prikrivali dodavanjem meda, biljaka, sira i slane vode. Drvene bačve ostale su standard sve do 17. stoljeća kada su masovna proizvodnja staklenih boca i izum plutenog čepa omogućili da vino godinama dozrijeva upravo u bocama. Sredinom 19. stoljeća francuski kemičar Louis Pasteur zajedno s kolegama objasnio je prirodu fermentacije i identificirao za nju odgovorne kvasce. Pasteur je također izolirao bakteriju koja uzrokuje kvarenje vina i osmislio metodu zagrijavanja (kasnije nazvanu pasterizacija) koja ju uništava. Slijedilo je osmišljavanje metoda uzgoja specifičnih vrsta kvasca. Napredak u području fiziologije i patologije biljaka rezultirali su otpornijim vrstama grožđa i manjim štetama od gljivičnih oboljenja. Inovacije u 20. stoljeću znatno su

pridonijele kvaliteti kontrole. Tu se prije svega misli na tankove za fermentaciju i pohranu od nehrđajućeg čelika koje je lako čistiti i u kojima je lako održavati željenu temperaturu. Dodatno, automatizirani, zatvoreni regali i filtracijski sustavi smanjuju kontakt s bakterijama u zraku. Sredinom stoljeća, upotreba mehaničkih berača grožđa i drobilica još je više ubrzala berbu i direktan prijenos u fermentacijske spremnike. Za detalje o podjeli vina odlučili smo upitati stručnjake koji su u svakodnevnom kontaktu s ovim drevnim alkoholnim pićem. "Po boji, vina se dijele na bijela, ružičasta i crvena odnosno crna. Prema sadržaju alkohola dijelimo ih na srednje jaka, prilično jaka, jaka i vrlo jaka. U vinu također možemo osjetiti arome. Primarne potječu iz grožđa, sekundarne se dobivaju alkoholnom fermentacijom, a tercijarne iz spojeva koji se stvaraju i nastaju tijekom procesa dozrijevanja. Prema intenzitetu mirisa dijelimo ih na aromatična i nearomatična, a po ostatku neprovrela šećera na suha, polusuha, poluslatka i slatka. Po starosti ih dijelimo na mlada, stara te arhivska", tumači Antonija Čeme, glavna enologica slavonskih Feravina, tvrtke koja se nalazi među pet najvećih domaćih proizvođača vina. Ona dodaje kako se u posebnim vinogradarskim godinama dobivaju i predikatna vina koja nastaju preradom grožđa nakon uobičajene tehnološke zrelosti, odnosno u fazi prezrelosti te se dijele na kasnu berbu, izbornu berbu, izbornu berbu bobica, izbornu berbu prosušenih bobica i ledeno vino.

PROIZVODNJA VINA Najvažniji, središnji biokemijski proces u proizvodnji vina je alkoholno vrenje i o njegovu tijeku i ishodu najviše ovisi kakve će kvalitete biti proizvedeno vino. Alkoholno vrenje mošta može se provesti spontano, kvascima koji prirodnim putem dospijevaju u mošt ili primjenom selekci-

oniranih kvasaca čiste kulture. Kad započne vrenje potrebno je stvoriti uvjete nedostatka zraka, a najpovoljnija temperatura za kvasce spontanog vrenja je od 22 do 28°C. Da bi se proces vrenja mogao pravilno odvijati, početna temperatura mošta treba biti od 18 do 20°C. Uobičajeni postupak proizvodnje bijelih vina podrazumijeva brzu preradu odnosno brzo odjeljivanje soka od čvrstih dijelova zgnječenog grožđa uz što kraći kontakt sa zrakom kako bi se osiguralo što kvalitetnije vino svijetlo zelenkasto-žute do svjetlije žute boje, pitkog i skladnog okusa. Nakon alkoholne fermentacije slijedi dozrijevanje i stabilizacija te punjenje vina u boce. Kod proizvodnje bijelih vina važno je da grožđe do primarne proizvodnje ostane cijelo, neoštećeno u berbi ili pri transportu čime se sprječava infekcija mliječnim i/ ili octenim bakterijama te pojava nepoželjne mliječne odnosno octene kiseline. Osnovni korak u proizvodnji crnih vina je maceracija tijekom koje dolazi do izdvajanja boje, aromatskih tvari, dušičnih spojeva, polisaharida i minerala. Maceracija crnih vina najčešće protječe paralelno s alkoholnom fermentacijom. U maceraciju, poznato je, ide izmuljano i izrunjeno grožđe kojemu se uklanja peteljkovina kako ne bi utjecala na sastav mošta zbog visokog udjela kalija i taninskih spojeva i zato što daje zeleni karakter vinu. Slijede otakanje djelomice prevrelog vina s komine, prešanje komine, doviranje (odležavanje) samotočne frakcije i mošta dobivenog mehaničkim tiještenjem, malolaktična fermentacija, dozrijevanje vina, stabilizacija odnosno filtriranje te naposljetku punjenje. Rose vina obično su voćna, laganije strukture i često proizvod lošije godine za crna vina zbog nedovoljne dozrelosti grožđa ili lošijeg zdravstvenog stanja. Mogu nastati i kao proizvod izdvajanja određene količine tijekom proizvodnje crnog vina. Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Što znamo o... Vino Rose vina su najčešće suha, ali ima ih i s ostatkom šećera od 10-20 g/L, a mogu nastati i miješanjem crnog i bijelog grožđa. Direktnim prešanjem grožđa dobiva se lagano obojeni mošt koji se odmah prebacuje u tank na fermentaciju, a jedan dio se može ostaviti na maceraciji od dva do 20 sati na temperaturi od 10-15°C. Alkoholna fermentacija kod ovih vina provodi se na niskoj temperaturi kako bi se sačuvale arome.

RIJEČ STRUČNJAKA Za kvalitetno vino, naglašava enologica Antonija Čeme, važni su svi koraci u njegovom nastanku. "Od trenutka berbe grožđa, preko runjenja i muljanja, prešanja pa do vremena početka, tijeka i završetka fermentacije. Postupak kontrolirane fermentacije podrazumijeva nadzor temperature u svim njenim fazama, bolje očuvanje aromatskih karakteristika vina, dobivanje svježih vina s više otopljenog CO2 i izražene voćne arome. Nakon kontrolirane proizvodnje započinje njega vina kao još jedan ključni proces u njegovom oblikovanju, a sastoji se od pretakanja, nadolijevanja i stabilizacije. Ne manje važno je i odležavanje u bocama", podsjeća enologica. Upitali smo je zato koja je u svemu uloga enologa te kako on može utjecati na vino ako je grožđe kojim slučajem slabije kvalitete. "Enolog prati i kontrolira sve faze u proizvodnji vina - od primarne do finalizacije proizvoda. Njegova stručnost, konstantno praćenje kvalitete te uvažavanje raznolikosti i identiteta sorti nužne su osobine podruma za postizanje vrhunskih rezultata i kvaliteta. Iako proizvodnja vina započinje u samom vinogradu, suradnja agronoma i vinara u proizvodnji i stilskom oblikovanju vina pokazala se nužnom za postizanje vrhunskih rezultata. Svaka ampelografska radnja koja se odradi u vinogradu s ciljem dobivanja bolje kvalitete vina brižno se prati i kontrolira u podrumu. Proizvodnja vina je 80

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Najveći svjetski proizvođači vina u 2018. #

Zemlja

mil. hektolitara

Italija

Francuska

Španjolska

SAD

Argentina

Čile

Australija

Njemačka

Južnoafrička Republika

10.

Kina

(Izvor: Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo - OIV, srpanj 2019.)

O tijeku i ishodu alkoholnog vrenja najviše ovisi kakve će kvalitete biti proizvedeno vino

usavršeni proces i podrazumijeva suradnju agronoma u vinogradu i vinara u podrumu", naglašava enologica Antonija podsjećajući kako bogatstvo svakog vina predstavlja odraz vinogradarske i vinarske godine, a svježina i čistoća tehnologije rezultat su pravih odluka u pravo vrijeme. Koliko je znanost o vinu složena može se djelomično dočarati podatkom da je, prema najnovijim istraživanjima, broj poznatih anorganskih i organskih spojeva u vinu veći od 600. Neki stručnjaci tvrde kako vino čini više od 3.000 sastavnica. Koje je zakonitosti stoga nužno slijediti upitali smo Luciju Kužir, tehnologicu Feravina. "Od klimatskih čimbenika za uzgoj vinove loze najvažniji su temperatura, vlaga i svjetlost. Središnja godišnja temperatura osnovni je pokazatelj i trebala bi se kretati u rasponu od 9 do 21°C", navodi Lucija te pojašnjava kako je iskustvo pokazalo da godišnja količina od 600 do 800 mm padalina, uz povoljan raspored tijekom vegetacijskog razdoblja, u potpunosti zadovoljava potrebe vinove loze. Sunčeva svjetlost nužno je potrebna za sintezu organske tvari, diferencijaciju zimskih pupova i u razdoblju dozrijevanja za brže nakupljanje šećera i obojenost bobice. Uz navedene klimatske čimbenike na količinu šećera i kiseline utječu još i nadmorska visina, reljef, tlo i blizina velikih vodenih površina. Ove su godine u Feričancima,

navodi Lucija, unatoč zahtjevnoj vinogradarskoj godini, uz nešto manje prinose dobili grožđe iznimne kvalitete. Stoga koristimo priliku kako bismo ju upitali i po čemu se razlikuju vina nastala u kontinentalnoj odnosno primorskoj Hrvatskoj. "Razlike u vinima između kontinentalne i primorske Hrvatske primijete se u organoleptičkim svojstvima, ali i u samim kemijskim analizama. Za razliku u mirisu, okusu, alkoholu, ukupnim kiselinama i sličnome zaslužni su različit sortiment i utjecaj brojnih uvjeta. Za usporedbu naša Frankovka, koja upravo u Feričancima daje najbolje rezultate i na koju smo posebno ponosni, uspijeva u feričanskom vinogorju na 220 metara nadmorske visine, na pseudoglejnom tlu, uz sumu efektivnih temperatura od 1500°C, dok plavac na Dingaču uspijeva u vinogradima na 550 metara nadmorske visine, na krškom reljefu, uz sumu efektivnih temperatura od 2300°C, na iznimno strmim terenima prema moru. Svi ovi čimbenici znatno utječu na sastav grožđa, a u konačnici i vina", naglašava ova tehnologica.

DOMAĆA VINSKA SCENA Kako bi što učinkovitije brendirali domaća vina koja su se itekako etablirala na globalnim vinskim kartama i za koja naši vinari osvajaju odličja na prestižnim svjetskim natjecanjima i događanjima te ojačali i dodatno razvili domaću proizvodnju, vinogradari i vinari uz pomoć Hrvatske gospodarske komore okupili su se u četiri regionalne vinogradarske organizacije pod krovnom strategijom "Vina Croatia vina mosaica". Želja je preokrenuti sadašnji trend koji pokazuje kako je domaća proizvodnja od ulaska u EU pala, uvoz je narastao, a smanjuju nam se i površine pod vinogradima. "Godišnje se u Hrvatskoj popije oko milijun hektolitara vina, od toga između 750 i 800 tisuća hektolitara dolazi iz domaćih vinarija, dok ostatak uvozimo (od 250 do 300 tisuća hektolitara). U izvoz ide

put do vrhunskog užitka

Malvazija Istarska Festigia

Castello Festigia

Merlot Festigia

Mekoća, podatna struktura Kristalno čista, zelenkasto-žuta i toplina Merlota, svježina, boja, karakteristične cvjetno-voćne posebna aromatika i elegancija arome, na citruse, tropsko voće, koštićavo voće, u ustima uglađeno i Syraha, čvrsta struktura Cabernet svježe, izrazito slano i mineralno, Sauvignona, savršeno su objedinjeni u ovoj kupaži. U ustima je Castello trajnijeg voćnog okusa. izrazito elegantno, mekano i podatno vino, slatke, srednje jake strukture, slojevitog i trajnog voćnog okusa.

Cabernet Sauvignon Festigia

Duboka tamna rubinsko-crvena Tamna rubinsko-crvena boja, boja. Kompleksne voćne arome voćne arome na bobičasto voće, na crni ribiz, šljivu, začinske suhe šljive, upotpunjene aromama dozrijevanja u barrique bačvicama, note papra i vanilije. U ustima je jasno zrelo, sa čvrstom i srednje na vaniliju, kavu, začinske note. Fine, svilenkaste i mekane jakom strukturom, zrelim slatkim taninima, po ispijanju u ustima strukture, zrelih tanina i nježnih ostaje dugotrajan okus. kiselina. Puno i kompleksno vino, u ustima ostavlja trajan mekani i voćni okus.

nagrada

Les Citadelles du Vin, 2016. zlato

Concours mondial de Bruxelles, 2019. zlato Emozioni dal Mondo, 2018. zlato

Concours mondial de Bruxelles, 2019. zlato Emozioni dal Mondo, 2015. zlato

Concours mondial de Bruxelles, 2019. zlato Emozioni dal Mondo, 2017. zlato

10-12°C 18-20°C

18-20°C

Lakoća postojanja u Istri www.vinalaguna.hr

18-20°C

Što znamo o... Vino

Prema najnovijim istraživanjima, vino ima više od 600 poznatih anorganskih i organskih spojeva

između 50 i 55 tisuća hektolitara, u pravilu skupljih vina. Do ne tako davne 2004. godine bilježili smo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni vina, a prošle smo godine ostvarili deficit od 14,3 milijuna eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od samo 53 posto", upozoravaju iz HGK. Od Dunava na istoku do Daruvara na zapadu proizvođači su tako okupljeni u organizaciju Graševina Croatica, a upravo ta sorta zauzima 63 posto ukupnih površina vinograda ove regije. Predsjednik Udruge, Josip Pavić, kaže kako su zastupljene još i sorte traminac, zeleni silvanac, sauvignon bijeli, frankovka, pinot sivi, rajnski rizling, pinot crni, merlot, chardonnay te cabernet sauvignon. On smatra kako je ključni zadatak enologa postići harmoniju svih

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

sastojaka vina (alkohola, ekstrakta, tanina, ukupnih kiselina), odnosno laički rečeno, dobiti ravnotežu kiselosti i slatkoće što garantira uspjeh svakog vrhunskog vina. Na području Bregovite Hrvatske, koja obuhvaća regiju zapadne kontinentalne Hrvatske s ukupno pet vinogradarskih podregija, najzastupljenije su sorte škrlet, bijeli pinot, moslavac, frankovka, chardonnay i sauvignon. "Ipak bih škrlet i pušipel istaknuo kao gospodarski i marketinški naše najvažnije sorte od kojih godinama dobivamo visoko kvalitetna vina, a potvrda za to su medalje s mnogih međunarodnih natjecanja kao što su IWC i Decanter", naglašava Mirko Miklaužić, predsjednik Udruge Bregovita Hrvatska, dodajući kako oni kao organizacija nastoje promovirati vina u suradnji s medijima te izlaganjem na vinskim sajmovima. Proizvođači u priobalnom pojasu od Zadra do Konavala te na otocima i u zaleđu okupljeni su u udrugu Vina Dalmacija. Ovdje se tradicionalno više proizvode crna vina, pogotovo u priobalju i na južnim stranama otoka, gdje je plavac mali vodeća sorta. Od autohtonih nalazimo još i tribidrag (ili crljenak kaštelanski, u svijetu poznatiji kao zinfandel), babić i plavinu, te brojne rijetke, lokalno važne sorte. Bijele sorte više se uzgajaju u unutrašnjosti, gdje je veći utjecaj hladnije kontinentalne klime te u poljima priobalja i otoka. Pošip se posljednjih godina nametnuo kao vodeća sorta, zbog brojnih povoljnih karakteristika, zatim maraština, malvazija dubrovačka, vugava, debit i još mnoge, rijetke i ograničeno raširene sorte. Udruga vinara i vinogradara Istre pak okuplja proizvođače u organizaciji Vinistra. Na njenom području glavne su sorte malvazija i teran, ali uspijevaju i merlot, cabernet sauvignon, chardonnay, muškat i dr. Predsjednik Vinistre, Nikola Benvenuti, otkiva nam tajnu uspjeha vina kod konzumenata: "Boja, miris i okus, trajnost i na kraju doživljaj, odnosno dojam koje vino ostavlja na potrošača, sigurno su najvažniji elementi kod

opisa vina. Kada nam neko vino 'paše' velika je vjerojatnost da su svi ti elementi lijepo usklađeni, što i jest odlika vrhunskih vina", poručuje Benvenuti. Uz nekolicinu iznimno stručnih sugovornika koji su nam prenijeli svoje bogato znanje i ukazali na trendove na tržištu, odgovore smo dobili i iz vinarije Kutjevo koja se među domaćim proizvođačima ističe kao najveći izvoznik plasirajući svoja vina u 27 zemalja svijeta. U njenim podrumima godišnje se proizvede pet milijuna litara vina što je svrstava među najveće domaće proizvođače, a kao neprikosnovenu kraljicu među sortama u svom portfelju ističu graševinu. Stručnjaci Kutjeva smatraju kako "veliko grožđe stvara veliko vino" te kako je pri izradi vrhunskih vina ponajprije važno prepoznati mikro-lokaciju odnosno vinogradarski položaj. Premium linije podrazumijevaju ručnu berbu grožđa, dok se za kvalitetna vina berba obavlja modernim strojevima. "Za potpuni doživljaj važna je i pažljiva kontrola kvalitete vinograda i samog grožđa u različitim stadijima dozrijevanja te selekcija po optimalnoj zrelosti ili odnosu kiseline i sladora koja je prepuštena enologu", zaključuju u Kutjevu. Kao što smo vidjeli, prilično složena znanost prati nastanak svake dragocjene kapljice vina. Nije stoga ni čudno da osim što donosi neosporni užitak, vino ima i mnoge zdravstvene dobrobiti. Zna se kako sadrži antioksidanse važne u borbi protiv slobodnih radikala koji uzrokuju brojne zdravstvene probleme, jača imunološki sustav, povećava gustoću kostiju, smanjuje rizik dobivanja srčanog udara i drugih srčanih oboljenja, može sniziti kolesterol, umanjiti rizik obolijevanja od dijabetesa TIP 2, a poboljšava i kognitivne funkcije. Prema tome, čaša vina blagotvorno djeluje jednako na duh kao i na tijelo pa što drugo učiniti za kraj nego se kucnuti čašama i nazdraviti! Živjeli! Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Promo

Tri dame Feravina

Mlade nade Feravina – glavna enologinja Antonija Čeme i tehnologinja Lucija Kužir, obožavaju posao kojim se bave, rade ga s entuzijazmom i strašću, a samo tako mogu nastati vrhunska vina. Među njima je i nagrađivana Frankovka koja se danas pije i u dalekom Meksiku, ali i na Karibima

božavaju gadgete, život organiziraju putem aplikacija, online komunikacija im je sastavni dio života, prate modu, vole izlaske i partijanja, urbanu glazbu…, no za razliku od većine milenijalaca upućene su u tajnu proizvodnje vina. I to ne bilo kakvih, nego onih najboljih koje spajaju vinoljupce svih generacija. Kažu, učile su od najboljih - i to je najveći blagoslov koji možete dobiti nakon završenog Agronomskog fakulteta.Poznati brend, sjajan tim, pozitivna atmosfera, mogućnost napredovanja, posao u struci, razlozi su zbog kojih poput svojih vršnjaka ne razmišljaju o preseljenju u Irsku, Njemačku ili Skandinaviju. Kada se prije nekoliko godina pridružila timu Feravina, Antonija Čeme nije ni slutila da će njezina karijera napredovati strelovitom brzinom. Danas je glavna enologinja u vinariji i vodi računa o više od 800 tisuća litara vina, koliko se godišnje proizvede u podrumu u Feričancima. FRANKOVKA – PRVA DAMA PODRUMA "Zbog idealne mikroklime u Feričanačkom vinogorju frankovka daje najbolje rezultate, a u našem podrumu vina vrhunske kvalitete. Iznimno je promjenjiva, traži kreativnost i posvećenost, pa je baš zbog toga za nas enologe vrlo izazovna i zanimljiva. Vrhunskim Frankovkama - iz linije Miraz, kao i onima iz linije Dika te prvom Frankovkom ledene berbe u Hrvatskoj, ali i najnovijim adutom naše vinarije, pjenušcem Francesca – Feravino želi pokazati sve mogućnosti sorte koju naši susjedi iznimno cijene, dok je kod nas, nažalost, nepravedno zapostavljena", ističe Antonija. A da s ovom sortom u Feravinu itekako znaju, osim brojnih nagrada potvrđuje i titula "Kuća Frankovke" koju ova vinarija s ponosom nosi.

FRANCESCA I GRASECCO 100 POSTO HRVATSKI PROIZVOD Lucija Kužir u Feravino je došla prošle godine i to iz Zagreba, no preseljenje u Slavoniju nije joj teško palo. Vrlo brzo se snašla u vinogradima na padinama Krndije u bajkovitom okruženju šuma. Iznimno je zadovoljna ovogodišnjom berbom, koja joj je kao tehnologinji i prva službena. "Unatoč zahtjevnoj vegetacijskog godini – s mnogo oborina i ekstremno visokim temperaturama te čestim izmjenama vrlo toplog, vlažnog i hladnog vremena – grožđe je u odličnom stanju pa se očekuju sjajna vina. Prinosi su standardne kvalitete, nešto manji u odnosu na prošlu godinu koja je bila iznimno rodna. Na crnim sortama grozdovi su rastresitiji zbog čega očekujemo bolja, ekstraktnija, aromatičnija i voćnija vina", zaključuje Lucija. Kaže kako se u berbu ove godine krenulo tjedan dana kasnije s dvije tipične feričanske sorte - frankovkom i graševinom i to za moderne i urbane pjenušce Francescu i Grasecco, koji su od vinograda do boce 100 posto hrvatski proizvod. Antonija Čeme

Lucija Kužir

ŠIRENJE PONUDE I KAPACITETA

U tvrtki KG Zelina u Svetom Ivanu Zelini u tijeku je veliki investicijski ciklus. Nakon kupnje lokalne vinarije od Badela 1862 upravo se priprema nadogradnja postojećeg podruma kako bi se povećali kapaciteti i omogućilo širenje ponude vinskih sorti te u konačnici stekli preduvjeti za snažan iskorak na tržišta Europske unije KG Zelina d.o.o. osnovana je 1998. godine i od tada vrlo uspješno posluje na hrvatskom tržištu. Danas u tvrtki radi 35 djelatnika u stalnom radnom odnosu, a preko sezone zapošljavamo i studente. Djelatnosti koje obavljamo su: Proizvodnja i punjenje vina, Proizvodnja PET ambalaže, Proizvodnja demineralizirane vode, Proizvodnja tekućine za pranje vjetrobranskog stakla, Proizvodnja razblažene octene kiseline, Proizvodnja i punjenje jakih alkoholnih pića. Poslovne operacije obavljaju se trenutno na tri lokacije koje su u vlasništvu KG Zeline i sve se nalaze u Svetom Ivanu Zelini na adresama: Milutina Barača 4a, Toplička 9 i Zagrebačka ulica 89. Kapaciteti punjenja za vino dosežu oko 40.000 litara za 8 h, a tekućine za stakla i demineralizirane vode oko 25.000 litara za 8 h. PET ambalažu proizvodimo u volumenima od 0,5 L, 1 L, 2 L, 3 L i 5 L. Radimo za vlastite potrebe, ali u zadnje vrijeme sve više proizvodimo i za druge kupce. To su većinom domaći manji vinari, proizvođači bučinog ulja i octa, a nedavno je krenuo i izvoz 5 L kanistara za Sloveniju.

Promo SURADNJA S TRGOVCIMA Krajem prošle godine realizirali smo kupnju vinarije od Badela 1862 u Svetom Ivanu Zelini. Tom smo investicijom dobili prostor za proizvodnju vina kapaciteta oko 2 milijuna litara. Pogon posjeduje svu opremu za preradu grožđa i proizvodnju vina. Ove smo godine krenuli u proizvodnju vina od sorte graševine iz područja Iloka. U Svetom Ivanu Zelini izvršili smo preradu oko 500.000 litara graševine, dok s poslovnim partnerima iz Iloka imamo još oko 450.000 litara ugovorene graševine sa ZOI za naše potrebe. Prema tome, za sezonu 2019./2020. osigurali smo oko 950.000 litara hrvatske graševine. Naša godišnja prodaja je oko 4,5 milijuna litara. Osim nabave iz Hrvatske, kupujemo vino u rinfuzi iz EU-a, prvenstveno iz Italije odakle dolazi bijelo i crno (stolno) vino, a Vranac uvozimo iz Sjeverne Makedonije i Kosova. Riječ je isključivo o rinfuznim vinima čime osiguravamo da se sva naša vina pune u Svetom Ivanu Zelini. Radimo veliki broj privatnih robnih marki za trgovačke lance pri čemu je u tom segmentu najzastupljenija PET boca od 2 L i od 5 L. Punjenje se obavlja na tri proizvodne linije koje mogu raditi istovremeno: jedna linija puni 0,75 L, 1 L i 2 L (može puniti kombinirano i staklo i PET ambalažu), druga linija puni 3 L i 5 L, a treća bag in box pakiranja. Mogućnost istovremenog rada na sve tri proizvodne linije naša je velika prednost jer možemo brzo reagirati po narudžbama i isporučiti robu kupcima. U nastupu na tržištu imamo i našu robnu marku KG VINA, ali više od 75 posto prodaje čine privatne robne marke. NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS Na lokaciji u Zagrebačkoj ulici 89 krećemo u izgradnju novog objekta koji će naše skladišne kapacitete povećati za 1 milijun litara. U ovom trenutku čekamo građevinsku dozvolu, a nadogradnja postojećeg podruma kreće na proljeće čim to vremenski uvjeti dopuste. Inox cisterne već su kupljene vlastitim sredstvima i samo čekaju postavljanje. Osim što će se naš skladišni kapacitet povećati na 3 milijuna litara, ova će investicija omogućiti i proširenje naše ponude za još nekoliko sorti: cabernet, merlot, pinot, chardonnay i dr., dok će godišnji plan prodajnog volumena porasti na 6-7 milijuna litara. Rast kapaciteta planiramo pratiti i širenjem na tržište EU-a. Uz navedeni rast skladišnog kapaciteta, vrijedi podsjetiti kako u našoj punionici na lokaciji u Baračevoj ulici imamo još 450.000 litara kapaciteta za rinfuzna vina.

Planiramo dostići barem 40 posto udjela u punjenju vina iz Hrvatske, ali to nije lako ostvariti jer je u nas grožđe preskupo, čak i do 65 posto skuplje nego ono koje dolazi iz EU-a ili iz trećih zemalja. Važno je naglasiti kako od ulaska Hrvatske u Uniju vino s područja EU-a dolazi bez ograničenja pa tako i velike vinarije iz Italije mogu slobodno prodavati svoje vino u Hrvatskoj. Naša je pak prednost što kupcima možemo brže isporučiti vino pod njihovom etiketom i u manjim količinama. Trenutno radimo s trećinom kapaciteta pa slobodnog prostora za širenje i za nove kupce ima dovoljno. Naši partneri u Hrvatskoj najbolja su preporuka za kvalitetu i povjerenje koje je KG Zelina izgradila tijekom više od dva desetljeća poslovanja. Pritom tijekom cijelog našeg poslovanja poštujemo sve propise i zakonsku regulativu, porezi i trošarine plaćaju se u rokovima, plaćanje radnika i dobavljača uvijek je na vrijeme, a svi naši poslovni procesi certificirani su i po standardima ISO 9001:2015, FSSC 22000 i HACCP.

Kratka priča iz trgovine

MALI ŠTACUN – TIM BILDING

Mali štacun obiteljski je dućan koji je odavno prerastao okvire kvartovske trgovine i postao svojevrsno kultno mjesto druženja. U nastavku donosimo priču o još jednom zanimljivom danu u životu trgovaca… Napisala: Zagorska šopingholičarka

- Molim sve djelatnike Štacuna da se hitno nacrtaju u moj ofis – zaječi glas šefa Malog štacuna u vrijeme smjene djelatnika putem razglasa zatekavši nespremne svoje djelatnike. Blagajnice Mirica i Božica su se žurile napola odjevene napola obučene svaka svojim obavezama među partvišima i kantama. Ne znajući pravo bi li se vratile u kutu ili odjenule za odlazak, ipak obje brzinski navuku svoje napola poderane kute i odjure raskuštrane na “brifing” strahujući od onog što slijedi. - Kaj sad opet hoće? Opet prekovremeni? - još si nisam ni kavicu popila a on već..., zabrunda Božica. - Tko će ga znati. Što bih tek ja rekla, bus će mi zbrisati, banka zatvoriti, doma me čeka breg veša i iscrpljeni muž - tužile se jedna drugoj. - Kaj je opet, postrojavanje pred istovar smrznute novozelandske junetine iz ‘905e? - došepesa Goran također navlačeći svoju radnu odjeću krivo kopčajući gumbe na kuti. - Možda nam uruči otkaze – prestrašeno će Mirica. - Nek’ se samo usudi – naroguši se Božica – moj muž je lovac i ima napetu 86

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

pušku. Mogu samo dodati da je izvrstan u gađanju, osobito nepomičnih meta. - Ja se, nažalost, ne mogu pohvaliti lovačkim sposobnostima, ali imam nekoliko gorostasa u ekipi koji mu mogu lako “objasniti” kako se postupa s vrijednim djelatnicima Štacuna. - No, no, gdje ste? Koliko je minuta potrebno od blagajne do ureda? - presretne ih šef sa štopericom. – ‘ajde, ‘ajde, žurim na sastanak sa Stipom Tramincem a vi k’o na natjecanju u sporohodu. Nije ni čudo što vas mušterije ne mogu dočekati da se prebacite s jednog pulta za drugi pa odlaze praznih košara. Djelatnici Malog štacuna strpljivo odslušaju porciju svakidašnjih prigovora ne bi li ubrzali stvar. - Dakle, slušaj ‘vamo – ovaj vikend organiziram tim bilding za sve Štacunove djelatnike... -... ideššš – zašušti iznenađeno Goc, a blagajnice veselo cupnu gurkajući jedna drugu laktovima. - Mir, mir, žuri mi se, obavijestio sam već naše dečke u dubrovačkom Malom štacunu i oni su oduševljeni k’o i vi. Nestrpljivi su i jedva čekaju. - A kam se to ide, šefe, da se naručim

frizerki, moram i nokte srediti – započne uzbuđeno Božica. - Samo polako, sve u svoje vrijeme. A što Vam ovako fali, za tim bilding se ne treba posebno dotjerivati. To su obično sportske aktivnosti gdje se ne traže nalakirani nokti i frčke na glavi. - Ja biram duhovne vježbe, ako može, meni je sporta dovoljno na poslu, prosim lepo – predloži Goc koji je odmah nanjušio zamku u šefovoj ponudi. - A znate možda termin – nesigurno će Mirica – vidite ja Vam ne mogu biti cijeli dan na raspolaganju, imamo jesenske radove na selu. - Ništa vi ne brinite. Važno je sudjelovati! Sutra ćemo u ovo vrijeme napraviti jednu malu vježbicu kako bismo se pripremili za to spektakularno druženje s drugim ekipama. Nacrtajte mi se svi pod punom ratnom spremom: borosane, tenisice, široka odjeća ... a dalje ću vam sve objasniti. Ekipa Štacuna uvene naslućujući tešku podvalu umjesto veselog druženja na nekom mondenom seoskom domaćinstvu uz domaću hranu i kapljicu. Nekako bi radije da ih taj bilding zaobiđe, ali zapovijed je zapovijed. Sutradan ih šef okupi u isto vrijeme u skladištu. - Eto, dragi moji djelatnici, kako vi ne biste došli nepripremljeni na poslovno druženje, evo vama jedan jednostavan zadatak. Gledaj ‘vamo – pokaže im velike kante s dugačkim naramenicama. - Pa, to su brente, u Zagorju ih zovu pute – stručno će Božica – služe za nošenje ubranog grožđa do preše u kleti. - Bravo, Božice! - razveseli se šef. - Drago mi je da ste upoznati s tim pa je najbolje da prijeđemo s riječi na djela. - Molim, ja se u to ne razumijem, pa bih volio da mi pokažete – dometne vragoletni Goc. - Ne brinite, brzo ćete Vi pohvatati konce, dragi moj Goc. Za to su Vam uglavnom potrebna leđa a ne poduka. Dakle, budući

da mi nemamo grožđa, vi ćete napuniti brente tjesteninom što se rasula iz kamiona po skladištu i brzinski slagati po policama, a ja ću vam štopati minutažu. Ne želite valjda zaostajati za drugim ekipama na terenu. - Ma kakvi, nikako – posprdno će Goc. - Kakva sramota i poniženje – rasrdi se uzaludno Božica. Mirica samo bespomoćno teško uzdahne uzimajući zraka za trku. - Pazi! Idemo: tri, dva, jedan... sad! vikne šef i krene štopati. Božica i Mirica pograbe svoje brente i gunđajući požure prema cilju dok se Goc prekrije brentom preko glave i s nogu na nogu krene za njima. - Hajde Goc, Goc, Goc – navija glasno šef – ne želite valjda da Vas kolegice pobijede. - Želim da me diskvalificirate – gunđajući će Goc poput Garfielda ometenog u dnevnom drijemežu. Nekoliko rundi tjestenine na leđima bilo je dovoljno da se naš mali tim umori do nesvjestice. - Vode, vode – zavapi Goc, a za njim dotetura i ženski dio ekipe. - Bravo, to se traži, zadovoljan sam rezultatima. Čini se da ću dobiti okladu sa Stipom da je moja ekipa ipak bolja od njegove. - Ne želim biti ničiji trkaći konj za klađenje a još manje dio Vaše ekipe za trku s brentama na leđima – naljuti se Goc, te doda – slobodno me ispričajte s tog Vašeg bildanja, ja svoje mjesto prepuštam kome god hoćete. - Nemojte tako Goc – o tome ovisi Vaš posao u Štacunu – meni ne trebaju mislioci i filozofi. To znam i sam. - Znači, idemo na Mediteranske igre? – znatiželjno će Božica. - Naravno, dobro ste to opisali. Dakle, sutra u 0.00 h krećemo na jug... i da ste mi svi na broju pred Štacunom! - Idemo na more?! - ushićeno će Božica. - Paa ne baš na more, ne bih to baš tako nazvao – oprezno će šef. - Idemo malo više lijevo, rekao bih malo prema unutrašnjosti, ali naravno, bit će tu i mora! – U 8.00 h iščekuju nas u OPG-u Stankamen gornji. Oni su vam najpoznatiji po plavcu i janjetini, a o njihovom nadaleko poznatom ovčjem siru odjekuje čak u Italiji. Malo ćemo prošetati tim lijepim krajolikom, malo prizalogajit’, pa slijedi cjelodnevno druženje s ostalim ekipama – nadahnuto će šef očigledno

prešućujući najbitnije stavke programa timskog druženja. - A ja ne mogu, nemam kupaći i izlazi mi alergija na sunce – Mirica će. - Ništa ne brinite, Mirice, sve će se to riješiti na terenu. Napisat ću Vam ispričnicu, ako zatreba – šaljivo će šef ne dopuštajući nikakve isprike. Iduće jutro. - Šefe, kol’ko još, puca mi kičma na L4 od tog truckanja – požali se Goc – mogli ste nam reć’ da idemo u Međugorje da ponesem krunicu i ostale rekvizite. - Dosta Vam je Vaš glas - veselo će šef zapjevajte, molite, veselite se! Zamislite vikend izvan Štacuna. Pa tko si to može priuštiti! - A zamislite život bez Štacuna – ojađeno će Goc potiho. - Šefe, stanite, stanite! – uspaniči se Božica. - Što je sad opet? - Moram na WC, puknut će mi mjehur, nismo stali otkada smo krenuli. Ne mogu više! - Božice, ne bih Vam to savjetovao. Izdržite još malo. Cijelo područje je “minirato” od strane hodočasnika a iskreno sve je puno poskoka. - Onda ništa, vozi Miško! - prosikće Božica stišćući zube i mjehur. - I da me nitko nije nasmijavao jer će mi pobjeći... Točno u 8.23 h u podnožju klisure Stankamen gornji. - Evo nas, stigli smo! - razdragano će šef. Obavite što trebate, upoznajte se s domaćinima i ostalim natjecateljima pa krećemo u akciju, ovaj druženje! – ispravi se brzo. - Ja tu ne vidim nikakav OPG – razočarano će Božica. - Ni ja – potvrdi Mirica. - Ja tu vidim puno magaraca koji su došli u berbu plavca, a kad pokupe grožđe bleje k’o poludjele ovce od gladi i umora – ogorčeno će Goc nadaleko poznat po izbjegavanju fizičkih poslova. - Sve mi se čini da smo nasamareni – razočarano će Božica. Stane kratko pozdravljanje stare ekipe iz dubrovačkog Štacuna, upoznavanje domaćih pa marenda koja se sastojala od donacije iz Štacunove trgovine: posebna, sir bez rupica i ostala prepoznatljiva roba s gableca. - A di je tu domaća hrana, ovčji sir, pršut – zabrunda Mirica pa izvadi svoj jučerašnji sendvič s domaćim pohancem dok se nije usmrdio. - A sad, ekipo, ugodna šetnja ovim

prekrasnim vinogradom, predlažem da žene ponesu kante i škare, a muški dio ekipe nabaci brente pa lijepo uzbrdo. I tako dok šećete redovima ovih prekrasnih trsova, skupljajte plodove teškog minulog rada – zaguguće šef iz hlada. Gazda Stipe i ja vas očekujemo dolje na ručku. - Valjda ne opet parizer i užegnuli špek – prokomentira Mirica. - Pobjedniku ćemo uručiti butelju ovog finog vina božanske arome i voćnih nota. - Bože neka me mimoiđe ova čaša ako može – zavapi Goc pa se s brentom pokuša zavaliti u hlad ali bi brzo razotkriven i usmjeren prema cilju. - Mog’o nam je odmah reć’ da će ovo biti bildanje a ne tim bilding. - Je, a kako bi inače došao do jeftinog “rajskog vina zlatne arome” i visokog postotka zarade? Ne treba ni spominjati ostatak timskog usavršavanja Štacunove ekipe “pod ručnom” niz padine iskonskog kamenjara u skladu sa stoljetnom tradicijom ručnog branja. Također, ne čude ni izguljena koljena, oguljeni laktovi, slomljeni nokti i raščupana frizura blagajnice Božice. Ne treba previdjeti ni Miričinu alergiju i crvene plikove na njenom suncem opečenom licu i rukama. I svakako treba posebno pohvaliti Goca koji se žrtvovao za svoj tim pa je čak nekoliko puta “uspješno doskočio” s brentom punom grožđa na stražnjicu no to mu nije pomoglo u poštedi od timskog druženja. Ni u svom najmračnijem scenariju nije mogao zamisliti da će na štacunovim “Mediteranskim igrama” sudjelovati u kategoriji nošenja kolegica piša-lonca nakon što se mrtve umorne stropoštaju s brda na kraju dana. Dalmatinski štacunčani su pak prošli mnogo bolje od svojih kontinentalnih kolega. Oni su, naime, poučeni dugogodišnjim iskustvom, došli spremni za izazove divlje prirode oboružani domaćim crnjakom iz vlastita uzgoja podivljale arome s visokim udjelom alkohola i nerazgovijetnih nota. Otuda sva potrebna izdržljivost i volja za bildanje uz pjesmu i šalu gor-dol niz padine rodnog plavca. Tu su se iskazali kao vrsni poznavatelji domaćeg kulturnog stvaralaštva i tradicijskog napjeva koji se ne mogu riječima opisati. Nadaleko im slava! - Svi za jednoga, jedan za sve! - uzvikivao je pak nacvrcani šef Malog štacuna iz hlada nazdravljajući još jednoj uspješnoj akciji i dobroj zaradi nesvjestan muka po berbi u koje je uvalio svoj mali tim. Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Promo

SPAR daje priliku lokalnim vinarima da se predstave kupcima diljem Hrvatske

oznato je kako se hrvatska vinska scena posljednjih godina sve više

Svjetskim vinskim nagradama, mnoštvo srebrnih i brončanih

razvija, a posebice veseli što su se domaća vina sve više afirmirala

Decanterovih medalja, zatim zlatnih medalja na londonskom

kroz autohtone sorte. Većinu ponude INTERSPAR vinoteka čine upravo

natjecanju International Wine Challenge, a postižu i izvrsne ocjene na

najkvalitetnija domaća vina iz Istre i Primorja, kontinentalne Hrvatske

specijaliziranim vinskim natjecanjima. Ova vrijedna priznanja uvela su

te Dalmacije, čime SPAR Hrvatska potiče lokalnu proizvodnju. Istra

naše autohtone sorte u elitno društvo svjetski poznatih vina.

tako briljira s malvazijom i teranom, Slavonija i Podunavlje graševinom i frankovkom, a Dalmacija se ponosi svojim plavcem i pošipom.

SPAR adekvatno prezentira nagrade hrvatskih vinara te su one posebno označene u vinskim katalozima. Trenutno je u INTERSPAR vinotekama

"SPAR Hrvatska direktno surađuje s malim lokalnim

u tijeku posebna akcijska ponuda vina koja traje do polovice listopada

proizvođačima kojima na taj način daje priliku da se

ili do isteka zaliha. Kupci po akcijskim cijenama mogu pronaći više od

predstave svojim kupcima diljem Hrvatske.

150 vinskih etiketa od kojih je više od 60 nagrađivanih, a na pojedinim

U našem asortimanu tako se nalaze vina koja se u ponudi trgovačkih lanaca mogu pronaći samo na

popusti idu čak do 43 posto. Tu je i popust od dodatnih 10 posto za kupnju šest butelja vina po izboru koji vrijedi i na akcijske cijene vina.

policama INTERSPAR-a poput Terra Madre Plavac Premium Eko, Cebalo Grk, Saints Hills Plavac, Antunović Graševina i

U posebnoj ponudi dalmatinskih vina kupci će tako, među ostalim, pronaći vlasnika

Graševina Premium, Degrassi Refošk“, izjavio je

srebrne Decanterove medalje - Terra

Helmut Fenzl, predsjednik Uprave SPAR Hrvatska.

Madre Plavac Premium Eko, nositelja brončane Decanterove medalje -

Čak 35 hrvatskih vina iz ekološke proizvodnje, kao što su Enjingi, Kalazić, Bolfan, Masvin te Zlatan otok, potvrđuju da je ponuda vina u INTERSPAR hipermarketima zaista raznovrsna. U

Skaramuča Dingač Barrique te vlasnika zlatne medalje s ovogodišnjeg ocjenjivanja International Wine Challenge - Cebalov Grk.

INTERSPAR vinoteci svaki vinoljubac zasigurno će pronaći nešto za sebe i tako obogatiti svoju kućnu vinoteku. Kupci tako u ponudi mogu

Za ljubitelje istarskih vina u ponudi se nalaze nositelj zlatne medalje s

kupiti izvrsna vina koja koštaju do 40 kuna, dok u rasponu od 70 do

Decanter World Wine Awardsa - Rossi Malvazija Istarska, nagrađivana

100 kuna mogu birati između niza vrhunskih domaćih vina.

vina Laguna Castello Festigia, Merlot Festigia i Terra Rosa te vina vinarije Tomaz među kojima se nalazi i nagrađivani Teran Barbarossa. Iz

Hrvatska vina već se godinama vraćaju kući okićena medaljama sa

ponude vina kontinentalne Hrvatske ističu se višestruko nagrađivana

svjetskih natjecanja, potvrđujući da im je mjesto među najboljima.

vina Krauthaker i Antunović, Kutjevo Graševina, Belje Graševina

Domaći vinari dobitnici su desetak zlatnih medalja na Decanterovim

Goldberg, Miraz Cuvée i Frankovka te Traminac Iločkih Podruma.

Zavirite u INTERSPAR vinoteku i otkrijte fantastičnu ponudu domaćih vina!

Ja TRGOVAC

ZA RIJEČANE I NJIHOVE GOSTE SAMO NAJBOLJE U malo više od šest mjeseci riječka trgovina Domaća butiga postala je toliko popularna da je njen vlasnik, Ivan Dolušić, prvotnu adresu i manji dućan bio prisiljen zamijeniti većim kako bi na police mogao smjestiti sve tražene i provjerene proizvode malih dobavljača. Veseli ga to jer je upravo s misijom očuvanja obiteljskih proizvođača cijeli pothvat i pokrenuo

ošten odnos prema dobavljačima te provjerena kvaliteta i pristupačne cijene za kupce, glavna je misao koja mladog trgovca Ivana Dolušića vodi kroz njegov ne tako dugi poduzetnički staž. A da se takav pristup itekako isplati najbolje se vidi u činjenici da je početnih nešto više od 10 kvadrata prodajnog prostora nakon samo pola godine bio prisiljen zamijeniti za više. “Ideja za moju Domaću butigu rodila se otprilike godinu dana prije samoga otvaranja”, prisjeća

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

se Ivan te napominje kako ga je struke, Ivan je najprije morao na pokretanje trgovine potaknuproučiti sva pravila i zakone koji la bojazan da bi rastuća masovna vrijede za ovu dinamičnu djelatproizvodnja mogla negativno nost. Tada su mu se nametnula utjecati na male proizvođače i pitanja kako krenuti te kako pa je odlučio izravno spojiti osigurati nužno potreban njih i kupce. U Domanovac. Da bi se potpućoj butigi i u njenom no posvetio realizaciji webshopu Riječani projekta Domaće butige BROJ tako od sredine travnja hrabro je odlučio dati DOBAVLJAČA s mogu pronaći prirodne otkaz na dotadašnjem domaće proizvode uz poslu. Uslijedilo je kojima surađuje povoljne cijene koje su, istraživanje i prikupljanje DOMAĆA kako s ponosom ističe dokumentacije pa je naBUTIGA njen vlasnik, uglavnom iste posljetku, nakon dobivanja kao i kod njegovih dobavljapoticaja za samozapošljavanje, ča – obiteljskih poljoprivrednih Domaća butiga opremljena i gospodarstava. otvorena za kupce koji u njoj Budući da se nije oduvijek bavio mogu na jednom mjestu naći potrgovinom te da nije trgovačke najbolje od domaće proizvodnje.

Od kozmetike u asortimanu su razni proizvodi brendova Mala od lavande, Marikke kozmetika, Najfiniji sapuni itd. i S & C kozmetika. Čajeve nabavlja u Dalmaciji i Međimurju, a rakiju, vino te maslinova ulja iz nedaleke Istre, a nađe se i proizvoda iz Slavonije ili Zagorja. Među ostalim zanimljivim proizvodima Ivan posebno ističe sredstva za čišćenje doma Pero, pa Batelu, među ljubiteljima zdrave i ukusne hrane čuveni namaz od batata te razne domaće sirupe ovjenčane međunarodnim nagradama. U pola godine Ivan je okupio više od 30 dobavljača koji su njegove police prepunili proizvodima pa je, kao što smo spomenuli, morao brzo pronaći veći poslovni prostor. “Sada smo u staroj jezgri Trsata, popularnog riječkog turističkog odredišta pa ćemo i našim gostima više biti pri ruci”, uvjeren je Ivan naglašavajući kako je uz pomoć prijatelja i odličnih majstora s radovima na uređenju nove Domaće butige bio gotov u rekordnom roku. “Kada smo sredinom rujna ušli u novi prostor bio je u prilično lošem stanju. Ipak, u samo tjedan dana pretvorili smo ga u ugodno mjesto u kojem prevladavaju zeleno-smeđe nijanse. Ugradili smo klimu i novu rasvjetu, uredili pomoćne prostorije i pročelje, a cijeli je ugođaj sada u stilu prave starinske butige”, s ponosnom ističe Ivan zahvaljujući svima uključenima u ovaj ekspresni make-over. Butiga, naglašava njen vlasnik, nudi za svakoga ponešto, a politiku vrhunske kvalitete kojom se vodi u radu prepoznali su jednako dobavljači, koji mu se svakodnevno javljaju nudeći suradnju, kao i kupci koji mu se iznova vraćaju po proizvode iz provjerenih izvora. “Uz brojne postojeće dobavljače mjesta za nove uvijek ima. Međutim, oni moraju biti svjesni da se provjerena kvaliteta i proizvod iza kojeg u potpunosti stoje nužno podrazumijevaju i da tu nema kompromisa. Mi zauzvrat njihove proizvode stavljamo na police i na webshop te smo aktivni u promociji”, pojašnjava Ivan svoj poslovni koncept.

Info U najskorije vrijeme asortiman dućana proširit će se i bogatom ponudom voća, povrća te mliječnih proizvoda Ohrabreni dobrom prodajom u planu je otvaranje još jednog poslovnog prostora bliže centru Rijeke

Naziv dućana: Domaća butiga Adresa dućana: Slavka Krautzeka 1, Trsat (Rijeka) Vlasnik: Ivan Dolušić Godina osnivanja: 2019. Kvadratura: 25 m2 U Domaćoj je butigi trenutačno jedan stalno zaposleni djelatnik kojemu je na pomoć nekoliko suradnika za prodaju i marketing. “Budući da smo relativno mladi projekt želja nam je, barem u početku, troškove što više držati pod kontrolom. Do kraja ove godine ipak ćemo vjerojatno zaposliti dvoje ili troje djelatnika kako bismo dodatno unaprijedili poslovanje i kvalitetnije odgovorili na izazove tržišta”, najavljuje Ivan dodajući kako je i njemu samom veliki užitak svakodnevno raditi i biti u kontaktu s kupcima. I u budućnosti se nada što više biti u direktnoj prodaji, koliko god mu to obveze budu dopuštale: “Kupci jako cijene i dobro reagiraju na neposredan kontakt, a meni je svakako želja da od nas odu u potpunosti zadovoljni.” Naravno, nije ni Ivanov put samo med i mlijeko. Mladi vlasnik priznaje kako je dio do početka poslovanja, u vrijeme dobivanja poticaja i otvaranja, protekao relativno glatko. Situacija se ponešto zakomplicirala nakon početka poslovanja zbog nekih nelogičnih zakonskih rješenja i nerazumijevanja kod nadležnih administra-

tivnih službi. Uvjeren je kako bi državna birokracija trebala malim poduzetnicima više biti od pomoći pri razvoju, a manje provoditi represivnu politiku jer od toga ni jedna ni druga strana ne mogu imati koristi. Unatoč povremenim problemima, dosadašnjim rezultatima i fizičke i web trgovine izuzetno je zadovoljan te se nada kako će se istim tempom poslovanje nastaviti i u budućnosti. “Ponosan sam što sam pronašao dobavljače koji svojim primjerom, radom i uspjesima pokazuju lijepe priče iz Hrvatske. Riječ je uglavnom o mladim ljudima s kojima je veliko zadovoljstvo surađivati. Veseli me i svaki kupac koji zadovoljan ode iz trgovine, svaka pohvala i prijedlog, ali i kritika”, ponosno ističe Ivan naglašavajući kako su ga nemalo iznenadile i reakcije medija koji su sa zanimanjem popratili njegov pothvat. Domaća je butiga po novome smještena na Trsatu za kupce otvorena od 10 do 19 sati, a njen vlasnik, iako tek nedavno dovršio adaptaciju, i dalje ne miruje. U najskorije vrijeme asortiman će obogatiti svježim voćem i povrćem te mliječnim proizvodima uz neprestano širenje mreže dobavljača. Na red će, siguran je naš sugovornik, doći i otvaranje još jedne poslovnice, negdje bliže centru Rijeke, čim mu se na vidiku pojavi odgovarajući prostor. Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr Listopad 2019. | jatrgovac.hr

Novo na polici Terra Madre Plavac Premium Eko

nterspar vinoteke u svoj asortiman uvrstile su vrhunsko suho vino Plavac Mali Premium Eko iz berbe 2016. Riječ je o vrhunskom vinu tamno crvene do rubin boje s 14% alkohola mlade vinarije Terra Madre iz vinogorja Komarna u blizini Malostonskog kanala. Ovo najmlađe vinogorje u Hrvatskoj pruža idealne uvjete za ekološki uzgoj budući da se njegovi brežuljkasti vinogradi nalaze u blizini mora i okrenuti su prema jugu pa obiluje velikim brojem sunčanih dana. Vrhunski Plavac Mali iz Komarne ima karakterističnu trpkost i blagu kiselost s posebnom aromom voća i začina. Servira se na temperaturi od 16 do 18°C, a idealno se slaže s dalmatinskom pašticadom, zrelim mesom s roštilja, ali i drugim dalmatinskim specijalitetima. Plavac Mali Premium Eko iz berbe 2016. osvojio je prestižnu medalju Silver Decanter 2019., a u ponudi je vinoteka Interspar trgovina po cijeni od 119,99 kuna.

Nove Kandit “No sugar added” čokolade

Ruby – četvrta generacija čokolade

ajsnažniji svjetski trend 2019. godine ponukao je i Kandit da razvije potpuno nove okuse čokolade te da širem krugu potrošača omogući uživanje u ružičastoj rapsodiji okusa. Kandit Ruby Think Pink najnovija je generacija čokolade, a liniju čini šest različitih okusa ruby čokolada i dražeja. Ova ružičasta čokoladna čarolija skrivala se u posebnoj vrsti kakaovca, a karakterizira je novi doživljaj okusa i boje. Ne samo da izgleda drugačije od svih ostalih čokolada, nego je i njezin okus nešto potpuno

novo. Kandit Ruby Think Pink osvaja svojom jedinstvenom bojom i blagom voćnom aromom kakaovca, ali donosi inovacije i u svijetu dizajna budući da njena ekstravagantna ambalaža zaokružuje cijeli doživljaj uživanja u čokoladi.

Preporuka

‘z bregov trajno mlijeko u pakiranju nove generacije

indijino ‘z bregov trajno mlijeko od sada dolazi u novom ekološki prihvatljivijem Tetra Brick Aseptic Edge pakiranju od 1 L i od 0,5 L, koje osim prednosti za okoliš, sadrži čep koji je jedinstven na tržištu cijele regije te potrošačima omogućuje otvaranje u samo jednom koraku, preciznije točenje i konzumaciju u pokretu. Ova vrijedna investicija Vindije u novi oblik pakiranja s najnovijom generacijom čepova podiže brend ‘z bregov na novu razinu kvalitete i funkcionalnosti pakiranja za sve vjerne potrošače.

inija zdravih čokolada Kandit No guilt proširena je novim proizvodima. Za sve koji vode računa kakvu čokoladu jedu i u kojoj količini, razvijena je Pure Dark “No Sugar Added” tamna čokolada s 84% kakaa, zaslađena stevijom i obogaćena dijetalnim vlaknima. Bez dodatnih pojačivača okusa i aroma ova je čokolada idealna za sve koji prate posebne načine prehrane (keto, vegetarijansku ili vegansku), a odobrio ju je Hrvatski savez dijabetičkih udruga. Bitnu preporuku dobile su i nove “Dark” dražeje te mala čokolada. Liniju čini Dark Almonds i Hazelnuts “No sugar added” čokolada koja sadrži jezgre badema i lješnjaka umotane u Kandit Dark No Sugar Added čokoladu s 84% kakaa uz prirodnu aromu vanilije i dodatak stevije. To ju čini savršenim spojem za sve koji vole kombinaciju orašastih plodova i čokolade. Za ljubitelje mliječne varijante Kandit je na tržište plasirao i dvije vrste Milk no Sugar Added dražeja - Milk Almonds i Hazelnuts “No sugar added”. U Kanditu su osmislili i dark “No sugar added” bar - tamni čokoladni prutić bogat vlaknima s 84% kakao dijelova bez dodanog šećera i smanjene energetske vrijednosti.

jatrgovac.hr | Listopad 2019.

Rođendanska pakiranja Vegete u trgovinama

ovodom 60 godina Vegete Podravka je lansirala aplikaciju kojom su njihovi korisnici imali priliku kreirati vlastiti dizajn Vegeta etiketa. “Na naše veliko zadovoljstvo, korisnici su pokazali iznimnu kreativnost i zaprimili smo desetke tisuća maštovitih kreacija. Ovom prilikom želimo zahvaliti svima koju su sudjelovali u stvaranju novih pakiranja i time značajno uljepšali Vegetin 60. rođendan!”, poručuju iz

Podravke te dodaju kako se slavlje nastavlja jer rođendanska pakiranja Vegete jedinstvenog dizajna stižu i na police trgovina. Korisnici sada imaju priliku kupiti Vegetu čiju su etiketu sami kreirali u dozama od 400 g i vrećicama od 200 g. Uz to, iz Podravke su odlučili počastiti ljubitelje Vegete i dodatnom super ponudom jer se rođendanske vrećice od 200 g mogu nabaviti po super promotivnoj cijeni!

Izlog ISKUSNA PEDIJATRICA ZA MALA DJEČJA SRCA U POLIKLINICI MEDIKOL U ČAKOVCU Odnedavno je u Poliklinici Medikol u Čakovcu započela s radom dr. Petra Detoni, specijalista pedijatrije i pedijatrijskije kardiologije u dječjoj kardiološkoj ordinaciji. Tijekom svog radnog iskustva u pedijatrijskoj kardiološkoj ambulanti obavila je više od 12.000 kardioloških pregleda djece, od kojih gotovo svaki uključuje i ultrazvuk srca. Povodom otvorenja ove nove djelatnosti u Poliklinici Medikol Podružnici Čakovec u studenom možete iskoristiti 20% popusta na sve pedijatrijsko kardiološke usluge.

PEDIJATRIJSKO KARDIOLOŠKA ORDINACIJA U pedijatrijsko kardiološkoj ordinaciji obavlja se dijagnostika i liječenje bolesti srca i krvnih žila djece od rođenja do 18. godine života. Po dolasku u dječju kardiološku ordinaciju Poliklinike Medikol u Čakovcu provodi se razgovor s roditeljima i djetetom, uzima povijest bolesti (anamneze) te obavlja klinički pregled djeteta.

Važno je istaknuti da kardiološki pregled djeteta uz klinički pregled uključuje: EKG Ultrazvuk srca Doppler UZV srca prema potrebi 24-satno snimanje EKG-a (holter EKG) i test opterećenja srca, tj. ergometriju. Osim uobičajenih razloga za kardiološki pregled radit će se i kardiološka obrada u sklopu preventivnih pregleda za sport. Danas sve više djece aktivno trenira neki od sportova te su treninzi sve naporniji. Stoga, sve češće i liječnici i roditelji traže preventivne preglede sportaša koji uključuju UZV srca, EKG i test opterećenja.

Iskoristite 20% popusta na sve usluge pedijatrijske kardiologije. Akcija traje do 30. studenog 2019. godine.

Franca Prešerna 13, 40000 Čakovec e-mail: medikolinfo.ck@medikol.hr Telefon: 040 638 500

Želite primati Ja TRGOVAC magazin? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom ili na mail:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

FRANCESCA & GRASECCO Pjenušava elegancija s potpisom Feravina Ručno brano, 100% graševina, 100% frankovka, 100% hrvatsko, od vinograda do boce