Ja TRGOVAC magazin - Srpanj - Kolovoz 2026

Aktualno

Lideri sektora

Analize kategorija

• Vino

• Ulje

U fokusu

Namazi

Intervju Ivan Slavica Studenac

DIREKTOR I

GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić

IZVRŠNA UREDNICA:

Marija Brkanić Kulenović

AUTORI I SURADNICI:

Goran Pavlović, SCM Hrvatska

Anja Pavlović, FINA

Ana Šlat, Press clipping

Ana Budimir, Vanjski suradnik

Ana-Marija Kajić, Petrić & Kajić

Branko Kranjčević, Senior brand strategist

Ajla Smajić, NIQ

Irena Lučić, diWine Project Višnja Štimac, Hendal

Erlanda Ivić-Mandić, Focus

Natalija Crnički, Salonize j.d.o.o. Darko Pavić, Fiscal Solutions

Ana-Marija Benić, YouGov

Euromonitor International Maja Makarun Ložnjak, Ipsos

Alison Angus, Euromonitor International

GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić

GRAFIČKI DIZAJN: Nulti broj d.o.o.

FOTOGRAFIJE: Magnific

PRODAJA I MARKETING: Zoran Cvijić, Ivana Živčić telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

TISAK: RADIN PRINT d.o.o. Gospodarska 9, 10 431 Sv. Nedelja

Ja TRGOVAC stručni je magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom se distribucijom besplatno dostavlja trgovcima, proizvođačima i distributerima robe široke potrošnje te pratećoj industriji.

ISSN 1847-9987

Godina 17 / Broj 154

Besplatan primjerak

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

IZDAVAČ: B2B GLOBAL d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

LJETO IZMEĐU PREDAHA

I NOVIH IZAZOVA

Završetkom Svjetskog prvenstva u nogometu završilo je i razdoblje koje je tijekom proteklih tjedana obilježilo svakodnevicu milijuna navijača diljem svijeta. Kao i uvijek, najveća nogometna smotra ostavila je trag i na potrošačkim navikama, posebno u kategorijama piva, grickalica i drugih proizvoda koji tradicionalno prate navijačka okupljanja. Istodobno, njezin završetak označio je i početak glavnog dijela turističke sezone te razdoblja godišnjih odmora, kada se poslovni ritam nakratko usporava, a mnogi pronalaze vrijeme za predah i punjenje baterija. No, iza ljetnog ozračja kriju se i brojni izazovi koji će obilježiti nastavak godine. Gospodarska kretanja posljednjih mjeseci ne ulijevaju previše optimizma. Potrošnja u maloprodaji ostvarila je najnižu stopu rasta u posljednjih 38 mjeseci, procjene rasta hrvatskog gospodarstva za drugo tromjesečje revidirane su naniže, na skromnih 1,6 posto, dok prvi pokazatelji upućuju na to da turistička potrošnja zasad ne doseže prošlogodišnje razine. Sve to sugerira kako bi jesen pred nama mogla biti zahtjevnija nego što smo očekivali. Ipak, poslovanje nikada nije ovisilo samo o okolnostima. Ono što je u našim rukama jest sposobnost prilagodbe, inoviranja i odgovornog upravljanja. Upravo zato vjerujemo kako svatko od nas, u svom dijelu lanca vrijednosti, može dati

doprinos da ukupni tržišni trendovi budu barem za nijansu bolji nego što ih trenutačne prognoze najavljuju. U tom duhu i ovaj broj donosi niz sadržaja koji pomažu boljem razumijevanju tržišta. Tradicionalnu veliku analizu hrvatske maloprodaje ponovno su pripremili analitičari Financijske agencije, donoseći detaljan pregled poslovanja sektora tijekom prošle godine.

“Nakon sportskog ljeta i turističke sezone, pred maloprodajom i FMCG sektorom novi su poslovni izazovi”

Naše partnerske agencije za istraživanje tržišta ovoga su puta detaljno analizirale dvije važne kategorije, vino i ulje, dok smo u rubrici “U fokusu” obradili tržište namaza, proizvoda koji tijekom ljetnih mjeseci postaju nezaobilazan dio brzih obroka, izleta i opuštenih druženja. Uz vrijedne kolumne naših stalnih autora i brojne druge aktualne teme, vjerujemo kako će vam i ovaj dvobroj pružiti korisne informacije, nove ideje i kvalitetno ljetno štivo.

Želim vam ugodan odmor, puno lijepih trenutaka tijekom ljeta i inspirativno čitanje. Ponovno se družimo u rujnu, u našem 155. broju.

maroje@jatrgovac.hr

SADRŽAJ

SRPANJ - KOLOVOZ 2026.

6 VIJESTI

Potrošnja u svibnju usporila rast na 0,5 posto

14 DRUŠTVENO

ODGOVORNO

POSLOVANJE

Fortenova prevenirala nastanak

41 tisuće tona otpada

16 PROMOCIJE

Decanterove medalje za varaždinske vinare

20 LIDERI SEKTORA

Rast prihoda, stabilna dobit i još veća koncentracija tržišta

34 IZ REGULATIVE

Sedam ključnih zakonskih promjena za trgovinu

36 INTERVJU: IVAN SLAVICA

Studenac

40 RETAIL STRATEGY

Tržišni lideri ne padaju zbog manjka lojalnosti

42 VINO

Vino zadržava vrijednost

60 INTERVJU: SLAVEN ĐURĐEVIĆ SATO

64 BACK TO SCHOOL

Kupnja za školu sve promišljenija

72 ICT & FINTECH –VIJESTI

Hrvatski Infobip preuzeo američki

SocketLabs

74 MODNI TRENDOVI –ANALIZA

Second-hand postaje novi stup modne maloprodaje

76 ULJE

Suncokret i maslina nose kategoriju

86 LANAC OPSKRBE –VIJESTI

Penny realizirao najveći logistički projekt u Mađarskoj

88 INTERVJU: IVAN POŽGAJ

Element Logic

90 GLOBALNA KRETANJA

AI kao operativni sustav inovacija nove generacije

92 IZ REGIJE I SVIJETA Francuska snažno pogođena sušom

94 U FOKUSU... Namazi

100 JA TRGOVAC Voćarna Maraška

102 NOVO NA POLICI

Vijesti

HNB PROCJENJUJE RAST BDP-A

NA 1,6 POSTO

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB). Kako se navodi u HNB-ovom Biltenu, visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ponajprije obujam industrijske proizvodnje i promet u trgovini na malo, u drugom su tromjesečju ove godine još relativno nepovoljni te upućuju na prigušen porast gospodarske aktivnosti nakon stagnacije u prvom tromjesečju. Iz središnje banke ističu da je procjena, u odnosu na prethodnu, revidirana naniže, s 0,7 posto na tromjesečnoj i 2,4 posto na godišnjoj razini, uglavnom zbog nepovoljnih pokazatelja za svibanj.

PLAĆA

ZA SVIBANJ

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj ove godine iznosila je 1.552 eura, što je nominalno više za sedam posto u odnosu na godinu ranije, a realno, odnosno kad se uzme u obzir inflacija, za 1,7 posto. Medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 1.324 eura.

INFLACIJA U LIPNJU 4,5 POSTO

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu na isti lanjski mjesec bile u prosjeku više za 4,5 posto, dok su u odnosu na svibanj u prosjeku bile niže za 0,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Međugodišnja inflacija u lipnju bila je manja nego u svibnju kada je iznosila 5,2 posto, a pala je i u odnosu na travanjskih 5,8 posto. Na godišnjoj razini, najviše su u lipnju porasle cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 12 posto. Prijevoz je poskupio za 8,6 posto, alkoholna pića i duhan za 7,1 posro, a restoranske i usluge smještaja za 5,8 posto.

Usporen rast

POTROŠNJA U SVIBNJU USPORILA RAST NA 0,5 POSTO

Potrošnja u domaćoj maloprodaji u svibnju je na godišnjoj razini uvećana za 0,5 posto, čime je porasla 38. mjesec zaredom, no taj rast je znatno slabiji nego u travnju, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). DZS je objavio izvješće o prometu u trgovini na malo, koje pokazuje da je u svibnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja realno pala dva posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine porasla za 0,5 posto. Tako je potrošnja u maloprodaji porasla već 38. mjesec zaredom na godišnjoj razini, iako

+2,3%

rast potrošnje u prvih 5

MJESECI 2026.

je tempo rasta znatno usporio, nakon u ožujku zabilježenog rasta prometa od 3,3 posto i u travnju od dva posto. Stopa rasta prometa u maloprodaji na godišnjoj razini u ovogodišnjem svibnju je najniža u proteklih 38 mjeseci.

Pritom je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 1,9 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) ostao na istoj razini kao i lani. Promet na malo motornim gorivima i mazivima pao je za 11,8 posto.

Na mjesečnoj razini, pak, promet na malo motornim gorivima i mazivima porastao je za 0,4 posto, dok je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao za 3,7 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 3,0 posto. U prvih pet mjeseci 2026. kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

RAST ROBNE RAZMJENE

U kupan izvoz Republike Hrvatske u prvih pet mjeseci ove godine, prema prvim podacima koje je objavio DZS iznosio je 11,4 milijarde eura što je 11,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz je istovremeno povećan za 5,4 posto, na 19,9 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit u prvih pet mjeseci iznosio je 8,5 milijardi eura, a pokrivenost uvoza prema prvim rezultatima bila je 57,5 posto. Izvoz u države članice Europske unije (EU) u prvih pet mjeseci iznosio je 7,9 milijardi eura ili 14,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Izvoz u zemlje nečlanice od 3,5 milijardi eura povećan je na godišnjoj razini za 4,1 posto.

Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), usporavanje rasta prometa u trgovini na malo u travnju moglo bi ukazivati na daljnje usporavanje rasta domaćeg gospodarstva i u drugom tromjesečju ove godine. U prvom tromjesečju ove godine bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 21. kvartal zaredom, za 2,2 posto, što je znatno sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,6 posto na godišnjoj razini.

Stopa rasta prometa u maloprodaji na godišnjoj razini u ovogodišnjem svibnju je najniža u proteklih 38 mjeseci

Karijere

NOVI DIREKTOR

PRODAJE COCA-COLE

S prvim danom srpnja, Hrvoje Stakor preuzeo je poziciju direktora Odjela prodaje Coca-Cole HBC Adria. Na ovu poziciju dolazi nakon mandata direktora Odjela za prodaju u Rumunjskoj, čime se nakon više godina međunarodne karijere vraća u Hrvatsku. Hrvoje Stakor svoju je karijeru u Coca-Coli HBC započeo prije 23 godine kao prodajni predstavnik u Hrvatskoj. Zahvaljujući kontinuiranom profesionalnom razvoju i bogatom iskustvu, tijekom godina obnašao je niz vodećih dužnosti u regiji Adria, Češkoj i Slovačkoj te Rumunjskoj.

PROMJENE U HEINEKENU HRVATSKA

Heineken Hrvatska imenovao je Alexandrea Ledeboera na poziciju direktora prodaje. U svojoj novoj ulozi Ledeboer je postao član menadžment tima te izravno odgovara predsjednici Uprave, Maud Meijboom-van Wel. Na čelu prodajnog sektora, Ledeboer je odgovoran za daljnji razvoj i provedbu integrirane komercijalne strategije kompanije u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Heineken grupi pridružio se 2015. godine. Karijeru je započeo u Nizozemskoj, a potom je radio u Meksiku, Ujedinjenom Kraljevstvu i Ruandi.

MLINAR S RASTOM DOBITI I PRIHODA

Prilagođena EBITDA Mlinar grupe u 2025. godini iznosila je 38,4 milijuna eura, što je 27 posto više nego 2024., rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Mlinar grupe Mladen Veber. On je istaknuo i rast prihoda od prodaje u istom razdoblju za 12 posto, na 197,2 milijuna eura, dok je broj kupaca 2025. u odnosu na 2024. godinu porastao za četiri posto, na 36,9 milijuna. Broj zaposlenih povećan je za devet posto i sada ih 2.600. Prema njegovim riječima, Mlinar grupa je dominantni pekarski i maloprodajni subjekt u Hrvatskoj, s najvećom maloprodajnom mrežom u regiji i s proizvodnim pogonima u Zagrebu, Poreču, Šibeniku i Osijeku te u Beogradu i Smederevu u Srbiji.

Trgovački centri

AVENUE MALL IMA NOVOG VLASNIKA

I nterCapital Real Estate Fund Alfa je izvijestio o stjecanju stopostotnog vlasništva nad zagrebačkim Avenue Mallom, uz pripadajući poslovni kompleks Avenue Centar, pri čemu vrijednost transakcije koja se odnosi na stjecanje nekretnine doseže približno 100 milijuna eura. “Kupoprodajnim ugovorom koji je potpisan s dosadašnjim vlasnicima od kojih je većinski GTC (Globe Trade Centre), jedan od vodećih paneuropskih investitora i upravitelja komercijalnim nekretninama, Fond stječe stopostotno vlasništvo nad

STOP SHOP U SINJU

STOP SHOP otvorio je u Sinju svoju 21. lokaciju u Hrvatskoj i drugu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, čime je dodatno proširio svoju mrežu retail parkova na domaćem tržištu. Novi objekt, smješten na adresi Put Piketa 8, obuhvaća više od 7.400 četvornih metara prodajnog prostora, 237 parkirnih mjesta te okuplja 12 zakupaca među kojima su Plodine, dm, C&A, TEDi, Sinsay, KiK i drugi. Svečanom otvorenju prisustvovali su gradonačelnik Sinja Miro Bulj, predstavnici STOP SHOP-a, zakupaca te brojni građani. Iz STOP SHOP-a

Avenue Mallom, a uz njega preuzima i pripadajući poslovni kompleks Avenue Centar. Vrijednost transakcije, koja se odnosi na stjecanje nekretnine, je približno 100 milijuna eura, a njeno se zaključenje očekuje do 31. srpnja”, navodi se u priopćenju. Tako, nakon što je sredinom prošle godine kupio vlasnički udio u trgovačkom centru City Center One u Splitu, InterCapital Real Estate Fund Alfa svoj portfelj osnažuje još jednim poznatim trgovačkim centrom, pri čemu mu je kupnja Avenue Malla najveća dosadašnja akvizicija.

ističu kako je riječ o nastavku intenzivnog širenja mreže u Hrvatskoj, nakon nedavnog otvorenja u Kninu, uz planirane nove projekte u Samoboru, Bjelovaru i Kutini.

Vijesti

Planer

17.-21. 10. 2026. SIAL PARIS

Globalni lider među sajmovima prehrambene industrije koji u Pariz dovodi tisuće izlagača i stručnjaka iz cijelog svijeta, predstavljajući najnovije inovacije i trendove u sektoru hrane i pića. Događaj služi kao ključna platforma za međunarodno umrežavanje, razvoj poslovnih prilika i uvid u buduće smjerove globalnog tržišta prehrane. Pariz, Francuska.

PEVEX OTVORIO PRODAJNI

CENTAR U DUGOPOLJU

Trgovački lanac Pevex otvorio je u Dugopolju novi prodajni centar sa skladišnim prostorom, a investicija i oprema novog objekata vrijedna je oko 15 milijuna eura, izvijestili su iz Pevexa. Prodajni centar sa skladišnim prostorom ukupne je veličine 10.200 četvornih metara, a u centru je zaposleno 45 osoba. Iz Pevexa navode kako je investicija dio strateškog plana kojim kompanija s jedne strane jača logističke operacije za područje Dalmacije, dok s druge strane, postaje pristupačnija kupcima Dugopolja i okolice. “Otvaranjem prodajnog centra i skladišta u Dugopolju povećavamo dostupnost naših proizvoda, skraćujemo rokove isporuke za Dalmaciju, ujedno smanjujemo logističke troškove te nam je

Tržište kapitala

BOSQAR INVEST ALOCIRAO ULAGATELJIMA

omogućena bolja pokrivenost tržišta i iskorištavanje značajnog turističkog i gospodarskog potencijala ovoga kraja”, kazao je predsjednik Uprave Pevexa Krešimir Bubalo. Pevex danas ima 34 prodajna centra u 30 hrvatskih gradova i općina.

BEVIALE

10.-12. 11. 2026. BRAU

BrauBeviale je vodeći europski sajam za industriju pića koji okuplja proizvođače, dobavljače i stručnjake iz cijelog lanca proizvodnje. Namijenjen je profesionalcima iz pivarske i šire beverage industrije (pivo, voda, sokovi, vina, bezalkoholna pića) koji traže tehnološke inovacije, poslovne kontakte i uvid u trendove i rješenja za proizvodnju i distribuciju pića. Nuernberg, Njemačka.

17.-19. 11. 2026. FI EUROPE 2026

Vodeći europski sajam prehrambenih sastojaka i inovacija u prehrambenoj industriji koji okuplja proizvođače, dobavljače i stručnjake iz sektora hrane i pića iz cijelog svijeta. Fokus događaja je na novim sastojcima, funkcionalnoj hrani, održivosti i tehnološkim inovacijama u prehrambenoj industriji kroz izložbeni i konferencijski program. Frankfurt, Njemačka.

B5,88 MILIJUNA DIONICA

osqar Invest izvijestio je da je alocirao ulagateljima 5,88 milijuna novih dionica, za koje su uplatili 150 milijuna eura, ocijenivši i da je riječ o dosad najvećoj sekundarnoj ponudi dionica na hrvatskom tržištu kapitala. Tijekom razdoblja ponude, od 1. do 15. lipnja, ulagatelji su upisali ukupno 6.979.765 novih dionica, u iznosu od 177,99 milijuna eura. Budući da je odlukom o povećanju temeljnog kapitala određeno izdavanje do najviše 5,89 milijuna novih

dionica, ciljani iznos izdanja je 150 milijuna eura a konačna cijena 25,50 eura po novoj dionici, Bosqar je ulagateljima koji su upisali nove dionice alocirao 5,88 milijuna novih dionica, za koje je pravodobno uplaćeno ukupno 149.999.976 eura. “Jako smo zadovoljni ishodom SPO-a. Ovom ponudom dionica ispisali smo povijest hrvatskog tržišta kapitala realizacijom najveće dokapitalizacije u Republici Hrvatskoj do sada”, istaknuo je predsjednik Uprave Bosqara Darko Horvat.

DVA KLJUČNA PROBLEMA HRVATSKE POLJOPRIVREDE

Dva ključna problema hrvatske poljoprivrede su niska samodostatnost i produktivnost, istaknuto je na izbornoj sjednici Udruženja poljoprivrede HGK, na kojoj je za predsjednika Udruženja izabran Miroslav Božić iz Hrvatske industrije šećera. “Ključnim problemom držim nisku produktivnost bilo da je mjerena dodanom vrijednošću na ukupno korištenu radnu snagu, bilo da je u nazivniku raspoloživo i korišteno poljoprivredno zemljište. Stabilan, predvidiv i transparentan sustav raspolaganja državnim zemljištem, uz mogućnost dugoročnog korištenja, jedan je od preduvjeta kako bi poljoprivredni proizvođači, mogli planirati višegodišnja ulaganja i tako stvarati veću vrijednost po jedinici korištene površine”, kazao je Božić.

FINANCIJSKA IMOVINA

HRVATSKIH KUĆANSTAVA

Ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava na kraju prvog tromjesečja 2026. iznosila je 120 milijardi eura, što je 9,6 milijardi eura ili 8,8 posto više u godinu dana, a 0,8 posto više no na kraju prethodnog tromjesečja, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB). S druge strane, financijske obveze kućanstava povećale su se na 32 milijarde eura, što je 2,6 posto više u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja i 3,5 milijardi eura ili 12,2 posto više u razdoblju od godine dana. Iz HNB-a su izvijestili i da je na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila 517 milijardi eura, što je povećanje od 5,5 milijardi u tom tromjesečju i za 34,5 milijardi u razdoblju od godine dana.

NACIONALNA KOŠARICA

480 EURA

Temeljna prehrambenohigijenska košarica za četveročlanu obitelj u lipnju je na nacionalnoj razini stajala prosječnih 480,11 eura te je bila za 1,21 euro skuplja u odnosu na svibanj, pri čemu po skupoći prednjači

Primorsko-goranska županija s prosjekom od 499,53 eura, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena koliko.hr.

POTPORE ZA OČUVANJE PROIZVODNJE MLIJEKA

M inistarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predstavilo je program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka na području zone ograničenja zbog izbijanja kuge malih preživača te prijedloge četiri pravilnika iz svoje nadležnosti uoči upućivanja u postupak javnog savjetovanja. Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka na području zone ograničenja prvi je takav koji izravno nadoknađuje štetu proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka, a koja je nastala zbog svih ograničenja radi sprječavanja širenja bolesti. Putem njega osigurano je 500 tisuća eura, a očekuje se da će potporom biti obuhvaćeno oko 100-tinjak ovčara i kozara.

Investicijski projekt

ŽITOPROIZVOD ZAVRŠIO

INVESTICIJU

VRIJEDNU

VIŠE OD

MILIJUN EURA

Karlovački Žitoproizvod završio je investicijski projekt vrijedan više od milijun eura, čime je u pogon puštena nova linija za proizvodnju svježe nepunjene tjestenine, a u rad je stavljena i fotonaponska elektrana snage 160 kW, izvijestili su iz te tvrtke. Projekt je, kako su naveli, realiziran u sklopu programa “Tranzicija poduzeća Žitoproizvod d.d. na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo“, sufinanciranog sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Nova proizvodna linija omogućila je povećanje proizvodnog kapaciteta svježe nepunjene tjestenine četiri puta u odnosu na

OBNOVLJEN KTC SUPERMARKET U KRIŽEVCIMA

KTC je ponovno otvorio preuređeni supermarket u središtu Križevaca, na adresi Trg Svetog Florijana 1. Kupce dočekuje potpuno obnovljen i moderno uređen prodajni prostor s proširenom ponudom svježih namirnica i proizvoda za svakodnevnu kupnju. Nova trgovina dio je šireg poslovnog kompleksa u kojem će uskoro biti otvoreni i KTC Gradska kavana, restoran Tanier te teretana. Otvorenjem obnovljenog supermarketa KTC nastavlja ulagati u modernizaciju svoje maloprodajne mreže te je najavio i ponovno otvaranje potpuno preuređenog supermarketa u Virovitici.

dosadašnje mogućnosti, čime su stvoreni preduvjeti za širenje proizvodnje, razvoj izvoza i prihvaćanje novih poslovnih ugovora na domaćem i inozemnim tržištima. Predsjednik Uprave Žitoproizvoda Vanja Hanić kazao je da ta investicija predstavlja važan razvojni iskorak za kompaniju. “Nova linija omogućuje nam znatno veći proizvodni kapacitet i veću fleksibilnost, što je posebno važno jer smo zbog ograničenih kapaciteta ranije morali odbijati dio poslovnih prilika, osobito na izvoznim tržištima. Sada stvaramo uvjete za daljnji rast proizvodnje i jačanje naše konkurentnosti“, rekao je.

Društveno odgovorno poslovanje

HENKEL MARIBOR UGOSTIO INŽENJERKE

Povodom Međunarodnog dana žena u inženjerstvu Henkel Maribor bio je domaćin međunarodnog susreta kandidatkinja za titulu Inženjerke godine iz Hrvatske i Slovenije. Gotovo 30 inženjerki, predstavnici industrije te članovi inicijative “Inženirke in inženirji bomo!” su kroz stručni program, panel raspravu, obilazak tvornice i aktivnosti umrežavanja razgovarali o ulozi žena u inženjerstvu i budućnosti tehničkih zanimanja. Događaj je podržala generalna direktorica tvrtke Henkel Maribor, Amal Benfarhone, koja je s timom sudionicama otvorila vrata jednog od najvažnijih proizvodnih centara tvrtke Henkel u regiji. Sudionice su upoznale lokaciju koja posluje kao Europski centar izvrsnosti za boje za kosu te iz prve ruke stekle uvid u ulogu inženjerstva u razvoju proizvoda, procesa i održivih rješenja.

PET-FRIENDLY URED

Pet-friendly politike mogu biti snažan alat za jačanje dobrobiti zaposlenika, organizacijske kulture i zadržavanje talenata, pokazalo je istraživanje PetFriendly Advantage 2026 Workplace (PFA). Naime, više od polovice zaposlenika (55%) razmotrilo bi promjenu posla kada bi im novi poslodavac omogućio dovođenje ljubimaca na radno mjesto.

BAKINA KUHARICA ZA MANJE OTPADA OD HRANE

Povodom Europskog dana međugeneracijske solidarnosti inicijativa Biraj zeleno tvrtke Nestlé podsjetila je na neprocjenjivu vrijednost znanja starijih generacija, posebice kada je riječ o kuhanju. Naime, tradicionalna hrvatska kuhinja koristila je potencijal sezonalno dostupnih namirnica, ostavljajući iza sebe vrlo malo otpada. Naše bake i djedovi znali su kako

iskoristiti svaki dio sastojaka, a ta je mudrost danas, u doba kada se sve više govori o bacanju hrane, važnija no ikada prije. Inspirirana suradnjom i razmjenom znanja između starijih i mladih generacija, inicijativa Biraj zeleno najavljuje novi val besplatnih kulinarskih radionica za zainteresirane građane koje će voditi poznati chef Mario Mandarić, ambasador inicijative. Radionice će se održati tijekom jeseni i poticat će suradnju i razmjenu znanja između različitih generacija.

Višekratna ambalaža

FORTENOVA PREVENIRALA NASTANAK 41 TISUĆE TONA

Korištenjem višekratne ambalaže u Fortenova grupi je u pet godina preveniran nastanak više od 41 tisuće tona otpada. “Točno 3.581 automobil manje na cestama u godini dana, ušteda vode za više od 11 milijuna petominutnih tuširanja ili energije za rad 32 tisuće žarulja, što je ekvivalent ukupnih ušteda maloprodajnih kompanija Fortenova grupe korištenjem eLog RPC višekratne plastične ambalaže u poslovanju u 2025.”, naveli su iz kompanije. Riječ je o sklopivoj ambalaži za transport voća i povrća, mesa i jaja, čijim korištenjem Konzum HR, Konzum BiH, Mercator, Idea Marketi, PIK Vrbovec i Arivera fruit aktivno sudjeluju u kružnom gospodarstvu

DOBAR ZNAK DALEKO

SE ČUJE

Toco, brend bezalkoholnih pića iz portfelja Jamnice, pokrenuo je kampanju “Dobar znak daleko se čuje” usmjerenu na mlade. U središtu kampanje je prepoznatljiva maskota Tukan koji poziva mlade da već ovog ljeta nauče osnove hrvatskog znakovnog jezika. Kampanja polazi od jednostavne, ali važne poruke: komunikacija ne mora uvijek biti glasna da bi se daleko čula. “Ne tvrdimo da nekoliko naučenih znakova može riješiti sve komunikacijske prepreke s kojima se susreću

i pridonose održivosti lanca opskrbe svježom hranom. Korištenjem ove ambalaže postiže se veća iskoristivost transportnih jedinica, što pridonosi smanjenju ukupnih emisija stakleničkih plinova. Fortenova grupa je samo u ovom segmentu poslovanja tijekom jedne godine smanjila emisije CO₂ za gotovo pet tisuća tona, a tijekom razdoblja od pet godina za ukupno gotovo 18,5 tisuća tona. “Ovi impresivni rezultati ne predstavljaju samo dodanu vrijednost našem poslovanju, već su i jasan dokaz kako strateško partnerstvo može ostvariti ciljeve od velike važnosti za širu društvenu zajednicu”, rekao je glavni izvršni direktor Fortenova grupe, Fabris Peruško.

gluhe i nagluhe osobe, ali vjerujemo da može biti početak većeg razumijevanja, pažnje i uključivanja”, izjavila je Martina Hajtud, rukovoditeljica robnih marki Jamnice plus.

OD IZVORA DO MORA

Nakon provedenih akcija prikupljanja ambalažnog otpada, poznati su gradovi pobjednici ovogodišnjeg izdanja ekološkog projekta Od izvora do mora. Grad Senj osvojio je prvo mjesto u kategoriji malih gradova, s manje od 10.000 stanovnika, Vinkovci su prikupili najviše bodova među srednjim gradovima, dok je Osijeku pripala pobjeda u kategoriji velikih gradova, s više od 35.000 stanovnika. U natjecanju za izgradnju javne slavine, odnosno zdenca s pitkom vodom, pobijedile su Vodice kojima pripada nagrada od 10.000 eura. “Ovogodišnji rezultati pokazuju koliko se može postići kada se lokalne zajednice, građani i partneri okupe oko zajedničkog cilja. Gotovo 1800 volontera prikupilo je više od 215 tona ambalažnog otpada, a pobjednički gradovi sada će svoj angažman pretočiti u nove zelene površine i javnu slavinu s pitkom vodom”, naglasio je Igor Zgrabljić, direktor Odjela za korporativne poslove i održivost tvrtke Coca-Cola HBC Adria.

Inovativni projekti

Podravka je kroz natječaj “Snaga inovacije” Zaklade Zlata Bartl dodijelila gotovo 55 tisuća eura potpore domaćim poduzetnicama za razvoj inovativnih projekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Potpore su dodijeljene projektima tvrtki Alti Agro d.o.o. i Fema d.o.o. te OPG-a Ivana Košćak, s ciljem razvoja digitalnih rješenja za preciznu poljoprivredu, inovativnih prehrambenih proizvoda i održivih rješenja za poljoprivrednu proizvodnju. “Ovim natječajem želimo potaknuti razvoj i primjenu inovativnih rješenja u poljoprivredno-prehrambenom sektoru koji imaju za cilj rješavanje ključnih izazova industrije, ali i unapređenje procesa kroz

PLASTIC-FREE SRPANJ

Povodom mjeseca posvećenog smanjenju uporabe plastike, SPAR Slovenija dodatno promovira održive navike kupnje kroz inicijativu “Kar kroži, nas povezuje” (Ono što kruži nas povezuje). Trgovački lanac ovime kupce potiče da pri koriste vlastite vrećice i posude te tako smanje uporabu jednokratne ambalaže.

NARANČASTA RIBICA

Usklopu društveno odgovorne platforme “Narančasta ribica”

Studenac je treću godinu zaredom organizirao nezaboravno ljetovanje za djecu iz jednoroditeljskih obitelji. Gotovo stotinu djece u dobi od 7 do 14 godina ljetovalo je u dva termina u Aminess Maravea Camping Resortu u istarskom Novigradu. Ljetovanje su financirali Studenac, pokretač Narančaste ribice, i Udruga LET, partner platforme podrške. Dio troškova pokriven je donacijom od 34 tisuće eura koju je Udruga primila nakon prošlogodišnjeg humanitarnog izdanja HRT-ova kviza Potjera, dok je ostatak financiran sredstvima prikupljenima u suradnji s kupcima Studenca.

digitalnu transformaciju. Ujedno želimo osnažiti položaj žena u gospodarstvu i poljoprivredi, a ovi projekti pokazali su izniman potencijal, inovativnost i spremnost da odgovore na stvarne potrebe tržišta. Upravo kroz ovakve inicijative nastavljamo promicati vrijednosti koje je svojim radom utjelovila Zlata Bartl - znanje, istraživanje i hrabrost u stvaranju novih rješenja”, istaknula je Martina Dalić, predsjednica Upravnog odbora Zaklade Zlata Bartl i predsjednica Uprave Podravke. Podravkina Zaklada nosi ime Zlate Bartl, znanstvenice i voditeljice Podravkinog istraživačkog tima koji je 1958. godine razvio kultni proizvod Vegetu.

FORTENOVA GRUPI EMPLOYER

PARTNER CERTIFIKAT

F ortenova grupa i njenih šest kompanija obnovile su, a Konzum d.o.o. Sarajevo prvi put dobio Employer Partner certifikat za 2026. godinu. Certifikat je temeljen na međunarodnim standardima te omogućuje usporedbu domaće i globalne prakse i praćenje napretka u razvoju struke. “Kada ovako veliki broj kompanija kontinuirano obnavlja certifikat, a svake godine im se pridruži i još neka od naših kompanija, onda je to potvrda da smo na razini Grupe usvojili visoke standarde čijem ispunjavanju teže sve članice. Godinama razvijamo brojne vrijedne inicijative usmjerene na rast zaposlenika i organizacija, pa ovu godišnju recertifikaciju doživljavamo i kao priznanje za uspješan nastavak te dobre prakse. Hvala svim našim timovima koji predano rade u njezinu održavanju”, naglasila je Vlasta Babić Kolar, direktorica Ljudskih potencijala Grupe.

Promocije

LINO LADA NA TIMES SQUAREU

Ujeku Svjetskog nogometnog prvenstva Podravkina Lino Lada našla se među vodećim svjetskim brendovima na jednom od najpoznatijih oglašivačkih prostora na svijetu, na legendarnom Times Squareu u New Yorku. Na velikom digitalnom ekranu emitirane su razigrane animacije u kojoj teglice Lino Lade različitih okusa “igraju nogomet”. “Kampanjom smo željeli dodatno osnažiti međunarodnu prepoznatljivost brenda te istaknuti vrijednosti koje dijele i sport i Lino Lada, a to su optimizam, zajedništvo i uživanje u malim trenucima koji okupljaju ljude. Pojavljivanje Lino Lade na Times Squareu za nas predstavlja još jednu potvrdu snage i prepoznatljivosti brenda koji generacijama zauzima posebno mjesto među potrošačima”, istaknuo je Kristijan Božić, direktor Poslovnog programa Žitarice, slatko i snack.

Veliko priznanje

NAGRAĐENA

Međunarodni žiri svjetske nagrade za odnose s javnošću, IPRA - Golden World Awards for Excellence, po sedmi je put nagradio hrvatsku agenciju CTA komunikacije. Ovoga puta, pobjedu u kategoriji Integracija tradicionalnih i novih medija osvojila je kampanja “Najljepša priča iz prirode”, osmišljena i provedena za prirodnu mineralnu vodu Cetinu. Nagrada je priznanje uspješnog povezivanja tradicionalnih medija, digitalnih kanala, iskustvenih aktivacija i inovativnih auditivnih sadržaja u jedinstvenu komunikacijsku platformu koja je publiku potaknula da zastane, posluša prirodu i doživi njezinu ljepotu na potpuno nov način. Umjesto klasične naracije, u kampanji je

WOMEN IN COFFEE

Zagrebačka slastičarnica Amélie postala je prvi hrvatski partner inicijative Women in Coffee kojom Caffè Vergnano podupire žene u industriji kave. Partnerstvo je predstavljeno na 16. rođendanu slastičarnice na kojem su gosti imali priliku kušati posebnu mješavinu kave Women in Coffee, serviranu u prepoznatljivu ružičastu šalicu. “Naš je cilj nastaviti razvijati ovakva partnerstva s ugostiteljima diljem Hrvatske kako bismo osigurali dodatna sredstva za projekte koje promiču kulturu i obrazovanje dostupno svima”, izjavila je Ivana Škara, rukovoditeljica razvoja kategorije kave u Coca-Coli HBC Adria.

glavna riječ predana Parku prirode Dinara, otkud prirodna mineralna voda Cetina dolazi. Tako je stvoreno jedinstveno vizualno-auditivno iskustvo s relaksirajućim ASMR (Autonomous Sensory Meridian Response) zvukovima koji, umjesto proizvoda, u prvi plan stavljaju autentičnost prirode iz koje on dolazi. “Ova nagrada veliko je priznanje cijelom timu koji je pokazao da najbolje komunikacijske kampanje nastaju kada se kreativna ideja dosljedno provede kroz svaki kanal komunikacije. Kod ‘Najljepše priče iz prirode’ nismo željeli samo ispričati priču o vodi, nego ljudima omogućiti da je dožive svim osjetilima”, izjavio je Gordan Turković, izvršni direktor CTA komunikacija.

SVJETSKI DAN SLADOLEDA

Svake treće nedjelje u srpnju ljubitelji ledene slastice obilježavaju Svjetski dan sladoleda, dan posvećen desertu koji već stoljećima osvaja nepca, povezuje generacije i donosi trenutke zadovoljstva. Hrvatska se ubraja među zemlje u kojima se sladoled posebno voli. Prema podacima publikacije GlobalData za 2025. godinu, godišnje se u Hrvatskoj proda oko 6,9 litara sladoleda po stanovniku, pri čemu na potrošnju značajno utječe i snažna turistička sezona. Tim povodom u Ledu ističu da je upravo povezanost s potrošačima jedan od razloga zbog kojih ova kategorija proizvoda već desetljećima bilježi veliku popularnost. “Sladoled je jedan od rijetkih proizvoda koji uspješno povezuje generacije. Bez obzira na dob, omiljene okuse često povezujemo s najljepšim uspomenama, od bezbrižnih ljetnih praznika do zajedničkih trenutaka s obitelji i prijateljima. Upravo zato kontinuirano pratimo navike i želje potrošača, nastojeći im ponuditi proizvode koji odgovaraju različitim ukusima i prilikama konzumacije”, izjavila je Andrea Klišanić, voditeljica marketinga za impulsni sladoled u Adriatic klasteru.

Započele su prijave za besplatni obrazovni program Raise the Bar AkademijeBar Expert, namijenjen konobarima, barmenima i baristima. Prijave traju od 20. srpnja do 27. kolovoza, a ove se jeseni otvaraju za dvije nove generacije polaznika. Svi zainteresirani s najmanje godinu dana iskustva u ugostiteljstvu mogu odabrati jedan od dva ciklusa.

Promocije

Radni sastanak

MINISTAR ŠUŠNJAR OBIŠAO POGONE HEINEKENA HRVATSKA

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar obišao je proizvodni pogon tvrtke Heineken Hrvatska u Karlovcu, gdje su mu predstavljena ulaganja kojima je posljednjih godina modernizirana proizvodnja, a potom je održao radni sastanak s predstavnicima kompanije. U sklopu posjeta ministru je predstavljena i nova linija za punjenje limenki i sustav kartonskog pakiranja, čime su povećani proizvodni kapaciteti i dodatno unaprijeđena učinkovitost proizvodnih procesa. S predstavnicima Heinekena razgovarao je o daljnjim ulaganjima u proizvodnju, razvojnim planovima kompanije te poručio kako Vlada i Ministarstvo kroz Nacionalni plan za razvoj

industrije i Zakon o poticanju ulaganja potiču razvoj proizvodnje, nova ulaganja i jačanje konkurentnosti. “Hrvatsko tržište piva vrlo je dinamično, a potrebe potrošača nastavljaju se mijenjati. Potrošači sve više traže praktičnost i održivija ambalažna rješenja, a naša linija za punjenje limenki i stroj za kartonsko pakiranje upravo odgovaraju tim potrebama. Te investicije donose veću lokalnu proizvodnju i otvorile su nova radna mjesta u lokalnoj zajednici, istovremeno nam omogućujući veću fleksibilnost i brži odgovor na potrebe tržišta”, izjavio je Krunoslav Kolar, direktor Sektora lanca opskrbe Heinekena Hrvatska.

DECANTEROVE MEDALJE ZA VARAŽDINSKE VINARE

Vina Vlahović s osvojenih visokih 95 bodova za Graševinu 2025. dobitnik je jedine zlatne medalje za Varaždinsku županiju na ovogodišnjem 23. Decanter World Wine Awardsu, dok je ukupno 19 varaždinskih vinara osvojilo 43 medalje - jednu zlatnu, 16 srebrnih i 26 brončanih. “Ovo priznanje nije samo uspjeh jednog vina, nego potvrda dugogodišnjeg rada, predanosti i vjere da se i u našem kraju mogu stvarati vina svjetske kvalitete”, rekao je dobitnik Josip Vlahović, čija se obitelj bavi vinima i vinogradarstvom već dva desetljeća. Predsjednik Ocjenjivačke komisije Decantera za Hrvatsku, Siniša Lasan, ocijenio je kako ovogodišnji rezultati potvrđuju kontinuitet uspjeha varaždinskih vinara, dok je župan Anđelko Stričak istaknuo kako rezultati potvrđuju kontinuirani razvoj vinske scene Varaždinske županije.

NOVI VIZUALNI

IDENTITET ALESTA

Lidlov brend orašastih plodova i sušenog voća Alesto transformira se iz klasičnog brenda proizvoda u moderan brend usmjeren na uživanje. S jasnijim profilom brenda i novim dizajnom ambalaže, novi koncept stavlja naglasak na kvalitetu, dobrobit i svjesno uživanje te ga pozicionira u središte osviještene prehrane. Bilo da je riječ o međuobroku za snagu prije treninga ili prirodnom izboru za grickanje tijekom radnog dana, Alesto se pozicionira kao lifestyle brend za svaku priliku, s pažljivo odabranim asortimanom prirodnih i oplemenjenih orašastih plodova, kreativnih mješavina orašastih plodova i premium sušenog voća, poručili su iz Lidla.

MAJSTORSKE DIPLOME

Više od 5.700 položenih majstorskih ispita, 184 nova majstora i majstorice te tri desetljeća izvrsnosti u obrazovanju hrvatskih obrtnika obilježeni su na svečanoj dodjeli majstorskih diploma u organizaciji Obrtničke komore Zagreb. Majstorska diploma predstavlja vrhunac stručnosti u obrtništvu, ali i potvrdu predanosti vlastitom zanimanju.

BRONCA ZA IMAGO OGILVY U CANNESU

Nafestivalu kreativnosti Cannes Lions 2026 agencija Imago Ogilvy osvojila je brončanu nagradu za kampanju “A Cry for Hydration”, realiziranu za brend Studena. Inspiraciju za kampanju pronašli su u dobro poznatoj frazi “Umirem od žeđi”. Kako bi tu svakodnevnu izjavu pretvorili u doslovnu i upečatljivu priču, posegnuli su za motivom tradicionalnih narikača koje oplakuju posljednje trenutke prije osvježavajućeg gutljaja vode. Kombinacijom lokalnog kulturnog nasljeđa, humora i jasne poruke o hidrataciji nastala je kampanja koja je privukla pažnju međunarodnog žirija i publike. Za Imago Ogilvy ovo je drugi Cannes Lion, osvojen točno deset godina nakon prvoga kada je Imago kampanjom “Wing of Love” za Janu osvojio prvi Cannes Lion za Hrvatsku, inspiriran pričom o rodama Malenoj i Klepetanu. S ovom je kampanjom Imago ove godine osvojio i regionalno i domaće tržište na Danima komunikacija u Rovinju osvojivši zlato i srebro na BalCannesu, tri zlata na IdejiX te zlato na MIXX-u.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih

proizvoda i jakih alkoholnih pića

Lideri

RAST PRIHODA, STABILNA DOBIT I JOŠ VEĆA KONCENTRACIJA TRŽIŠTA

Sektor je u 2025. povećao prihode i zaposlenost, dok financijski pokazatelji potvrđuju da tržište ostaje izrazito koncentrirano u rukama najvećih trgovačkih lanaca

rema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, u djelatnosti trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima (NKD 47.11), u 2025. godini poslovalo je 900

10,3

milijarde eura ukupni PRIHODI PODUZETNIKA iz djelatnosti 47.11 u 2025.

poduzetnika s 48.885 zaposlenih, što je 2,4% više u odnosu na 2024. godinu. Navedena skupina poduzetnika u promatranom je razdoblju ostvarila ukupne prihode u iznosu od 10,3 milijarde eura, što je 6,0% više u odnosu na prethodnu godinu, te ukupne rashode od 10,0 milijardi eura, što je više za 6,2%.

Poduzetnici spomenute djelatnosti, njih 625, u 2025. ostvarili su dobit razdoblja u

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti G47.11 - Trgovina na malo u nespecijaliziranim

OPIS

G47.11 - Trgovina na malo u nespec. prodavaonicama

iznosu od 288,9 milijuna eura, što je povećanje od 14,4% u odnosu na 2024. godinu. Gubitak razdoblja iskazalo je 275 poduzetnika, i to u iznosu od 48,5 milijuna eura, što je čak četiri puta više u odnosu na prethodnu godinu. Na razini svih poduzetnika ove djelatnosti iskazana je neto dobit od 240,4 milijuna eura, što je 0,4% manje u odnosu na 2024. godinu.

KLJUČNI POKAZATELJI

Poduzetnici razreda 47.11 zauzimali su značajno mjesto u odjeljku djelatnosti 47 – Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, sudjelujući s 10,3% u ukupnom broju poduzetnika, 44,9% u broju zaposlenih, 46,2% u ukupnim prihodima, 47,0% u ukupnim rashodima, 31,8% u dobiti razdoblja, 42,1% u gubitku razdoblja te 30,3% u neto dobiti 2025. godine.

Lideri sektora – Tržište maloprodaje

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika čija je pretežita djelatnost trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, u 2025. godini iznosila je 1.238 eura, što je 10,8% više u odnosu na 2024. godinu. U odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod poduzetnika na razini odjeljka djelatnosti NKD 47 (1.233 eura) u 2025. godini, to je 0,4% veća plaća, a 5,3% manja od prosječne plaće zaposlenih na razini svih poduzetnika RH (1.307 eura). Izvoz poduzetnika u razredu djelatnosti 47.11 u 2025. godini iznosio je 14,1 milijuna eura, što je 14,1% manje u odnosu na 2024. godinu. Uvoz je u 2025. godini iznosio 1,4 milijarde eura i bio veći za 99,2 milijuna eura (7,7%) u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultiralo povećanjem negativnog trgovačkog salda za 101,5 milijuna eura (8,0%). Najveći izvoz u 2025. godini ostvario je KONZUM PLUS d.o.o., u iznosu od 2,7 milijuna eura, dok je najveći uvoznik LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. s 544,4 milijuna eura uvoza. Promatramo li poslovanje poduzetnika razreda 47.11 prema veličinama u 2025. godini, veliki poduzetnici su bili najuspješniji i ostvarili neto dobit u iznosu od 210,4 milijuna eura. Najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću, u 2025. godini, obračunali su veliki poduzetnici i ona je iznosila 1.268 eura, što je 2,4% više od prosječne mjesečne neto plaće obračunate zaposlenima u razredu djelatnosti 47.11 (1.238 eura) i 3,0% manja od prosječne plaće RH (1.307 eura).

VODEĆI TRGOVCI

U promatranoj djelatnosti, najveće ukupne prihode u 2025. godini ostvario je veliki poduzetnik KONZUM PLUS d.o.o. u iznosu od 1,9 milijarde eura, što je udio od 18,8% u ukupnim prihodima djelatnosti NKD 47.11. KONZUM PLUS d.o.o. iskazao je najveću operativnu dobit u iznosu od 129,4 milijuna eura. Društvo je zapošljavalo i najviše radnika, njih 9.231, što je udio od 18,9% u broju zaposlenih u djelatnosti NKD 47.11. Njihova prosječna mjesečna neto obračunata plaća iznosila je 1.364 eura, što je 10,2% više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini djelatnosti 47.11 te 4,4% više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini poduzetnika RH.

Najveću dobit ostvario je KONZUM PLUS d.o.o. koja je iznosila 85,4 milijuna eura, što je udio od 35,5% u neto dobiti razreda djelatnosti 47.11.

LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. po ostvarenim ukupnim prihodima na drugom je mjestu (1,4 milijarde eura). Zaposlenima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 1.921 eura, što je 55,2% više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini djelatnosti 47.11, ali i 47,0% više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih

10 poduzetnika u djelatnosti G47.11, rangirani prema neto dobiti u 2025. godini (iznosi u tisućama eura)

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za statističke i druge potrebe

na razini poduzetnika RH. LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. bio je drugi s 92,2 milijuna eura operativne dobiti.

VISOKA KONCENTRACIJA

Deset poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima s najvećim prihodima u 2025. godini zapošljavali su 80,1% radnika promatrane djelatnosti, ostvarili 85,3% ukupnih prihoda i 82,2% neto dobiti. Kod top 5 poduzetnika s najvećim ostvarenim

Lideri sektora – Tržište maloprodaje

Neto dobit/gubitak poduzetnika u djelatnosti G47.11, u razdoblju od 2015. - 2025.* (iznosi u tisućama eura)

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima u 2025. godini iznosila je 1.238

eura

Najveće ukupne prihode ostvarili su poduzetnici u županiji

Grad

Zagreb u iznosu od 4,5 milijarde eura

prihodima u 2025. godini u promatranom razredu djelatnosti, najuspješniji poslovni rezultat mjeren koeficijentom ubrzane likvidnosti, zaduženosti i vlastitog financiranja iskazao je KAUFLAND HRVATSKA k.d. Uspješnost poslovanja mjerenu koeficijentom obrtaja ukupne imovine iskazao je KONZUM PLUS d.o.o., dok je uspješnost poslovanja mjerenu koeficijentom obrtaja kratkotrajne imovine iskazao

LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., a danima plaćanja dobavljačima SPAR HRVATSKA d.o.o.

U razdoblju od 2015. do 2025. godine, poduzetnici u razredu djelatnosti NKD 47.11 iskazali su pozitivan financijski rezultat. Najveća neto dobit iskazana je u 2024. godini (244,8 milijuna eura), dok je najmanja iskazana u 2020. godini (64,5 milijuna eura).

Najviše poduzetnika, čija je pretežita djelatnost trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, u 2025. godini imalo je sjedište u županiji Grad Zagreb (180), a po njihovoj brojnosti slijedi Splitsko-dalmatinska (143), Primorsko-goranska (90) i Istarska županija (90), dok je najmanje poduzetnika u promatranoj djelatnosti bilo u Virovitičko-podravskoj županiji (7). Najveće ukupne prihode ostvarili su poduzetnici u županiji Grad Zagreb u iznosu od 4,5 milijarde eura. Prema kriteriju ostvarene neto dobiti na prvom su mjestu poduzetnici sa sjedištem u županiji Grad Zagreb (123,4 milijuna eura), a slijede ih poduzetnici Zagrebačke (64,6 milijuna eura) i Primorskogoranske županije (14,8 milijuna eura).

Anja Pavlović

Viši specijalist za razvoj proizvoda anja.pavlovic@fina.hr

Fina Info.BIZ servis pruža uvid u informacije o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju svih poslovnih subjekata te o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju. Najveća je i najažurnija baza poslovnih informacija za više od 830.000 poslovnih subjekata iz više od 30 izvora. Omogućuje brže, jednostavnije i sigurnije donošenje poslovnih odluka, sustavno praćenje klijenata, olakšava izradu poslovnih analiza te praćenje trendova i prepoznavanje potencijala na tržištu. Ako ste zainteresirani i želite ugovoriti uslugu ili kupiti veći broj paketa: prodaja@fina.hr Ako trebate korisničku podršku: 0800 0080, info@fina.hr

Lideri sektora – Medijska prisutnost

U FOKUSU REZULTATI, INVESTICIJE I ISKUSTVO KUPACA

Vodeći trgovački lanci u protekla su dva mjeseca medijsku pozornost privlačili poslovnim rezultatima, novim investicijama, tehnološkim inovacijama i društveno odgovornim projektima

Hrvatska maloprodajna scena u svibnju i lipnju bila je vrlo aktivna. Fina je objavila financijske rezultate poslovanja hrvatskih poduzetnika za 2025. godinu pa su slijedom toga u fokusu medijskih objava bili poslovni rezultati vodećih trgovaca. Uz poslovne rezultate, teme su bile i širenje mreže prodajnih objekata, kadrovske promjene, logističke investicije, održivost, loyalty programi, promocije i društveno odgovorni projekti. Najvažnije aktivnosti donosimo u nastavku.

KONZUM

• na čelo marketinga imenovana je Mija Kroflin, dotadašnja voditeljica brend marketinga.

• otvorena je deveta poslovnica Konzuma u Zenici, u sklopu Nova shopping centra pa su tako sada na tržištu BiH, zajedno s Mercator prodajnim mjestima, prisutni na 15 lokacija.

• nastavljen je ekološki angažman kroz projekt "Od izvora do mora", koji u suradnji provode Coca-Cola, Konzum, Jutarnji list i Udruga gradova RH.

• u centru Zagreba otvorena je prva trgovina u novom Minute formatu koji zadržava AI tehnologiju kupnje bez skeniranja i bez zaustavljanja na blagajni, ali uvodi i samonaplatne blagajne te prošireni "to go" asortiman za brzu konzumaciju.

• pisalo se i o novoj EU uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) koja donosi stroža pravila o reciklabilnosti i smanjenju otpada, a u sklopu teme iz Konzuma su rekli kako su na dijelu proizvoda već implementirane promjene u skladu s direktivom te su naglasili kako ovu uredbu vide i kao priliku za razvoj reuse i refill modela.

LIDL

• u svibnju je Lidl istaknut kao lanac s najvišim prosječnim plaćama među vodećim trgovcima, a i istraživanja zadovoljstva kupaca izdvojila su ga kao jedan od najposjećenijih i najviše preporučivanih trgovačkih lanaca.

• - istraživanje hrvatskih znanstvenika "The everyday cost of paradise: Seasonal grocery inflation as a tourism led externality", koje je objavio ugledni časopis Annals of Tourism Research, pokazalo je da je Lidl (uz Kaufland) trgovački lanac kod kojeg tijekom turističke sezone gotovo uopće nema povećanja cijena.

• aktivirana je Lidl Grill & Chill kampanja usmjerena na ljetnu sezonu koja Lidl komunicira kao destinaciju za sve što je potrebno za neformalna ljetna okupljanja; "Behind the scene" moment s nogometašem Martinom Baturinom kampanji je osigurao i dodatnu vidljivost na društvenim mrežama.

SPAR

• Spar je obilježio prvi rođendan SPAR APP-a, a proslava je trajala od sredine svibnja pa sve do kraja lipnja; u tom periodu svim korisnicima Spar APP aplikacije bili su dostupni rođendanski kuponi, Jokeri i popust koji su nudili dodatne mogućnosti uštede.

• u suradnji sa chefom Stjepanom Vukadinom Spar je razvio liniju SPAR PREMIUM burgera – Iberico, Black Angus i burger od junetine – spajajući praktičnost gotovog proizvoda s gastronomskim standardima visoke kuhinje; ovim projektom Spar odgovara na očekivanja sve zahtjevnijih potrošača koji traže kvalitetne sastojke, priču, podrijetlo i autentičnost proizvoda.

• promovirana je SPAR Vital PURE linija dodataka prehrani bez umjetnih aroma,

nepotrebnih konzervansa i sredstava protiv zgrudavanja; ova linija proizvoda sadrži više od 30 dodataka i naglašava prirodnost, praktičnost i funkcionalnost, osobito kroz BIO Matcha Sticks kao rješenje za potrošače u pokretu.

PLODINE

• Plodine su nastavile širiti maloprodajnu mrežu otvorenjem novog supermarketa u Drnišu, svog 151. prodajnog objekta u Hrvatskoj, koji je donio 32 nova radna mjesta; novi objekt površine 2000 četvornih metara izgrađen je prema nZEB standardima energetske učinkovitosti te uključuje moderna tehnološka rješenja, a otvorenje je popraćeno donacijom od 2600 eura NK DOSK-u.

• u suradnji s tvrtkom TOMRA, Plodine su dodatno unaprijedile sustav povrata ambalaže implementacijom 50 EasyPac automatiziranih sustava; rješenja su postavljena u prodajnim mjestima i posebno prilagođenim modularnim objektima, s ciljem da povrat ambalaže za kupce bude što brži, jednostavniji i ugodniji.

• član Uprave Luka Ćurković dao je intervju poslovnom tjedniku, u kojem je istaknuo kako Plodine imaju dugoročni cilj pozicionirati se na vrhu hrvatske maloprodaje te navodi kako se nakon razdoblja intenzivnih ulaganja u mrežu, logističko-distributivni centar na Kukuljanovu i infrastrukturu, fokus tvrtke prebacuje na kvalitetu poslovanja, digitalizaciju, optimizaciju procesa, razvoj zaposlenika i bolje korisničko iskustvo.

KAUFLAND

• u Zagrebu je Kaufland održao novi ciklus radionica za mlade iz Zajednica mladih

Konkurentska prednost danas

se gradi jednako kroz logistiku, digitalizaciju i održivost kao i kroz cijene

Potrošači od trgovaca očekuju puno više od povoljne kupnje i traže kvalitetu, transparentnost i bolje iskustvo

SOS Dječjeg sela i Centra za djecu Zagreb; kroz šest radionica, koje su održane na Veleučilištu Aspira, 13 sudionika uz poznata imena domaće gastro scene usvajalo je osnovne kulinarske vještine, razvijalo samostalnost i stjecalo praktična znanja korisna u svakodnevnom životu.

• otvorena je prva poslovnica Kauflanda na otoku, u gradu Krku; nova trgovina površine veće od 2100 četvornih metara donijela je 32 nova radna mjesta, a otvorenje je popraćeno donacijama lokalnoj zajednici u ukupnom iznosu od 10.000 eura te uključivanjem škole "Fran Krsto Frankopan" u projekt "Kaufland škola voća i povrća".

• obilježeno je 25 godina poslovanja u Hrvatskoj, tijekom kojih je Kaufland od prve trgovine u Karlovcu 2001. godine izrastao u lanac s 52 poslovnice i više od 3700 zaposlenika; u tih 25 godina istaknuli su se društveno odgovornim projektima, kao što su "Kaufland škola voća i povrća", kroz koju je u 10 godina donirano više od 1200 tona voća i povrća osnovnim školama, te kampanja "Bez oklijevanja", kojom je podržano više od 100 dobrovoljnih vatrogasnih društava.

STUDENAC

• u sklopu projekta "Podzemne vode, čuvari života" Studenac je nagradio učenike trećih razreda OŠ Ivana Filipovića iz Osijeka izletom u slatkovodni akvarij Aquatika u Karlovcu; za 65 učenika osiguran je prijevoz, ručak i cjelodnevni edukativni program, s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja voda i prirodnih ekosustava.

• četvrtu godinu zaredom provode natječaj Kodira ONA, namijenjen studen-

ticama s osnovnim znanjem prediktivne analitike i programiranja, a s ciljem poticanja sudjelovanja mladih žena u digitalnim tehnologijama.

• s ciljem učinkovitije distribucije, optimizacije troškova i konkurentnijih cijena, u Dugopolju je otvoren novi logističko-distributivni centar čime je reorganizirana opskrba za oko 700 trgovina u Dalmaciji; investicija u centar površine 23.000 četvornih metara iznosi 4,5 milijuna eura, a centar koristi napredne WMS i TMS sustave za automatizaciju narudžbi, praćenje robe i optimizaciju ruta.

TOMMY

• Tommy je ponovno otvorio preuređenu prodavaonicu u Dubrovniku te novu u Kostreni; otvorenjem marketa u Kostreni nastavljena je integracija bivših prodavaonica Brodokomerc nova u prodajni sustav čime je dodatno ojačao prisutnost na riječkom području.

• nastavljena je višegodišnja tradicija sudjelovanja u projektu "Plazma sportske igre mladih", koji je svoju 30. jubilarnu sezonu održao u Osijeku, pa se tako tijekom turnira i ove godine održao Tommy malonogometni turnir.

• Pregledom aktivnosti trgovačkih lanaca unazad dva mjeseca, možemo zaključiti da oni i dalje nastoje diferencirati svoju ponudu kroz kvalitetu, održivost, lokalnu prisutnost i društveno odgovorne projekte, dok potrošači od njih očekuju ne samo povoljne cijene, nego i bolje iskustvo kupnje, transparentnost i dodatnu vrijednost.

Lideri sektora – Perspektiva

BROJKE OTKRIVAJU REZULTATE ALI NE I TRŽIŠNOG LIDERA

Prihodi, EBITDA, EBIT i bilančni pokazatelji pružaju vrijedan uvid u poslovanje trgovaca, ali tek njihovo promatranje u širem poslovnom kontekstu pokazuje kako se dugoročno gradi tržišno liderstvo

Maloprodaja je oduvijek bila jedan od najdinamičnijih gospodarskih sektora. Gotovo da ne postoji osoba koja svakodnevno nije u ulozi kupca, zbog čega su trgovci, njihove strategije i ostvareni rezultati oduvijek predmet interesa stručne, ali i šire javnosti. Financijski pokazatelji pritom predstavljaju polazište brojnih analiza jer pružaju objektivan i mjerljiv uvid u uspješnost poduzeća. Međutim, promatraju li se izdvojeno, vrlo lako mogu dovesti do pojednostavljenih ili čak pogrešnih zaključaka.

Iza financijskih izvještaja krije se znatno složeniji sustav nego što to brojke na prvi pogled pokazuju. Svaka odluka, od upravljanja nabavom i zalihama, preko logistike i razvoja prodajne mreže, do ulaganja u zaposlenike, digitalna rješenja i korisničko iskustvo, ostavlja trag u financijskim rezultatima. Brojke prikazuju posljedice donesenih odluka, ali rijetko mogu objasniti cijeli kontekst u kojem su one nastale. Financijski izvještaji predstavljaju mnogo više od zakonske obveze. Oni su jedan od najvažnijih izvora informacija za vlasnike, investitore, vjerovnike i menadžment, ali i za sve koji žele objektivno razumjeti poslovanje poduzeća. No mogu li sami objasniti što nekoga čini tržišnim liderom ili je odgovor složeniji nego što se na prvi pogled čini?

PRIHODI NE OTKRIVAJU SVE

Kada se objave godišnji financijski izvještaji, najveću pozornost gotovo uvijek privuku prihodi. Njihov rast često se doživljava kao potvrda uspješnosti, dok se pad nerijetko promatra kao prvi znak mogućih problema. Međutim, u maloprodaji stvari rijetko kada budu tako jednostavne.

Prihod pokazuje opseg prodaje, ali ne govori koliko je pritom vrijednosti stvoreno. Dva trgovca mogu ostvariti gotovo jednak rast prihoda, a istodobno ostvariti potpuno različite poslovne rezultate. Upravo zato prvi odgovori najčešće dolaze tek analizom operativnih pokazatelja kao što su EBITDA, EBITDA marža i EBIT. Njihovim zajedničkim promatranjem moguće je steći prvi dojam o tome što se tijekom godine doista događalo. Je li rast prihoda bio praćen i rastom operativne dobiti? Je li poduzeće uspjelo zadržati profitabilnost unatoč rastu troškova poslovanja? Ili dio ostvarenih rezultata proizlazi iz ulaganja i razvojnih aktivnosti koje će svoju punu vrijednost pokazati tek u razdobljima koja slijede?

Primjerice, poduzeće može ostvarivati vrlo dobru EBITDA-u i EBITDA maržu, a istodobno imati znatno niži EBIT zbog visokih troškova amortizacije. Takva situacija može upućivati na prethodna ulaganja u dugotrajnu imovinu i razvoj poslovanja, čiji se financijski učinci odražavaju kroz amortizaciju. Upravo zato razliku između EBITDA-e i EBIT-a uvijek treba promatrati u kontekstu poslovanja, a ne kao samostalan pokazatelj uspješnosti.

BILANCA OTKRIVA TEMELJE POSLOVANJA

Račun dobiti i gubitka pokazuje kakvi su rezultati ostvareni tijekom poslovne godine, dok bilanca pruža uvid u financijsku poziciju poduzeća. Iz tog razloga ozbiljna analiza ne završava prihodima i dobiti, već nastoji razumjeti na kakvim su temeljima ti rezultati ostvareni.

Vrijednost imovine, kapitala ili obveza sama po sebi ne govori je li poduzeće uspješnije ili manje uspješno. Ti pokazatelji dobivaju pravo značenje tek kada ih promatramo u kontekstu poslovnog modela, strategije razvoja i načina financiranja. Primjerice, povećanje aktive može biti posljedica ulaganja u razvoj ili širenje kapaciteta, dok viša razina obveza ne mora nužno upućivati na veći financijski rizik, već može biti dio planskog financiranja budućeg rasta. Bilanca ne prikazuje samo strukturu imovine i izvora financiranja, već pomaže razumjeti financijsku stabilnost poduzeća, njegovu otpornost i potencijal za daljnji razvoj. Zbog toga predstavlja nezaobilazan dio svake ozbiljne financijske analize.

DUBLJE PROMATRANJE POKAZATELJA

U poslovnom svijetu često postoji potreba da se uspješnost poduzeća objasni jednom brojkom ili jednim financijskim pokazateljem. Takav pristup pojednostavljuje usporedbu, ali se u toj jednostavnosti krije najveća opasnost. Maloprodaja je složen

Tržišno liderstvo ne može se svesti samo na jedan financijski pokazatelj niti na godišnje izvješće

Financijska analiza više nalikuje slaganju slagalice nego traženju jednog "pravog" pokazatelja

sustav u kojem jedan pokazatelj rijetko može dati cjelovit odgovor.

Financijska analiza više nalikuje slaganju slagalice nego traženju jednog "pravog" pokazatelja. Prihodi, profitabilnost, produktivnost i bilančni pokazatelji daju različite informacije, a tek njihovim međusobnim povezivanjem moguće je razumjeti što se tijekom godine događalo.

Trgovci posluju u različitim formatima, imaju različite strategije razvoja i različite prioritete. Netko konkurentsku prednost gradi kroz operativnu učinkovitost, netko kroz ulaganja i razvoj poslovanja, a netko kroz kvalitetu usluga i korisničkog iskustva. Iz tog razloga isti financijski rezultat može biti posljedica potpuno različitih poslovnih odluka.

Dok operativni timovi svakodnevno stvaraju poslovne rezultate, financije, računovodstvo i kontroling tim rezultatima daju financijsku dimenziju. Poslovne događaje pretvaraju u brojke, brojke u informacije, a informacije u kvalitetnu podlogu za donošenje odluka.

BROJKE SU TEK POČETAK PRIČE

Financijski izvještaji predstavljaju kvalitetnu i objektivnu osnovu za razumijevanje poslovanja.

Oni pokazuju rezultate, otkrivaju trendove i pomažu usporediti poduzeća, ali sami po sebi ne mogu objasniti cijelu priču.

Iza svakog financijskog pokazatelja kriju se poslovne odluke, strategija, ljudi i tržišne okolnosti koje nije moguće u potpunosti prikazati u tablicama i izvještajima. Iz tog razloga vrijednost financijske analize nije u pronalasku jednog "pravog" pokazatelja, već u sposobnosti da se brojke stave u odgovarajući poslovni kontekst.

Tržišno liderstvo ne može se svesti samo na jedan financijski pokazatelj niti na godišnje izvješće. Ono nije rezultat jedne uspješne godine, već sposobnosti trgovca da se dugoročno prilagođava promjenama na tržištu i odgovara na potrebe kupaca iz godine u godinu.

U konačnici, upravo kupci određuju tko je zapravo tržišni lider. Svojim izborom, povjerenjem, lojalnošću i svakom novom kupnjom svakodnevno potvrđuju kojem će trgovcu dati prednost. Financijski rezultati zato nisu cilj sami po sebi, već posljedica sposobnosti trgovca da dugoročno stvara vrijednost za svoje kupce.

Jer, u konačnici, maloprodaja postoji zbog kupaca, a ne obrnuto.

SEDAM KLJUČNIH ZAKONSKIH PROMJENA ZA TRGOVINU

Izmjene Zakona o trgovini, zaštiti potrošača, fiskalizaciji i obrtu donose strože zahtjeve za poslovanje, veću zaštitu potrošača te nastavak digitalizacije i administrativnog rasterećenja trgovaca

Zakonske izmjene donesene tijekom 2026. godine značajno utječu na poslovanje trgovaca. Donosimo pregled najvažnijih novosti koje obuhvaćaju prodaju alkohola, zaštitu potrošača, fiskalizaciju, radno vrijeme, poslovanje obrtnika i ekološke obveze.

1. Izmjene Zakona o trgovini (NN 59/26) — Detalji kontrole prodaje

Izmjene Zakona o trgovini službeno su stupile na snagu 16. lipnja 2026. godine. One donose korjenite promjene u kontroli prodaje alkoholnih i energetskih pića, s naglaskom na digitalizaciju i zaštitu maloljetnika. Integracija s e-Građani: Svi online trgovci alkoholom dužni su ugraditi tehničko rješenje za vjerodostojnu provjeru punoljetnosti kupca putem informacijskog sustava e-Građani, u skladu s propisima kojima se uređuje državna informacijska infrastruktura. Podaci dobiveni provjerom smiju se koristiti isključivo za trenutačnu verifikaciju i obrađivati sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka. Obvezna evidencija: Prije same integracije sustava, web-trgovci se moraju upisati u posebnu evidenciju pri Ministarstvu gospodarstva. Ministarstvo u roku od pet radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva dostavlja podatke potrebne za uspostavu tehničkog rješenja. Samoposlužne blagajne i fizički nadzor: Prodavač mora uskratiti prodaju alkohola i energetskih pića kupcu ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne dokaže svoju dob davanjem na uvid osobne isprave. Ova obveza izrijekom se odnosi i na prodaju putem automatiziranih blagajni. Lokalne mjere ograničenja prodaje: Gradovi i općine dobili su ovlast da odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ograniče prodaju alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol u prodajnim objektima na cijelom svom području unutar određenog vremena.

2. Izmjene Zakona o zaštiti potrošača (NN 59/26) — Suzbijanje nepoštenih praksi

Nove izmjene iz lipnja 2026. implementiraju direktive Europske unije te donose stroži nadzor nad online trgovinama i oglašavanjem.

Zabrana manipulativnih obrazaca sučelja ("Dark patterns"): Online trgovine ne smiju dizajnirati, organizirati i upravljati internetskim sučeljem na način koji zavarava potrošača ili narušava njegovu sposobnost donošenja slobodnih odluka (npr. neželjene pretplate, skriveni troškovi, komplicirani koraci pri otkazu).

Stroža pravila za ekološki marketing ("Greenwashing"): Zavaravajućom poslovnom praksom smatra se:

• isticanje oznake održivosti koja nije utemeljena na programu certificiranja ili nije utvrđena od javnopravnog tijela;

• opća tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš kada trgovac ne može dokazati priznatu izvrsnu okolišnu učinkovitost;

• tvrdnja temeljena na kompenzaciji stakleničkih plinova da proizvod ima neutralan, smanjen ili pozitivan utjecaj na okoliš.

• zabranjeno je i iznošenje tvrdnji o budućoj okolišnoj učinkovitosti bez jasnog, objektivnog i provjerljivog plana provedbe koji redovito provjerava stručna treća strana.

Transparentnost recenzija: Navođenje da su recenzije dali stvarni potrošači bez poduzimanja razumnih i proporcionalnih koraka provjere, kao i podnošenje lažnih recenzija, smatra se zavaravajućom poslovnom praksom.

Transparentnost cijena i popusta: Obvezno je isticanje najniže cijene koju je trgovac primjenjivao za isti proizvod u razdoblju od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje (popusta).

Pravo na popravak ("Right to Repair"): Zavaravajućom poslovnom praksom smatraju se:

• predstavljanje robe s tvrdnjom da se može popraviti kada to nije slučaj;

• navođenje potrošača na prijevremenu zamjenu potrošnog materijala;

• uskraćivanje informacija o narušavanju funkcionalnosti pri korištenju rezervnih dijelova trećih proizvođača.

Informacije o aspektima kružnosti — trajnosti, mogućnosti popravka ili recikliranja — smatraju se bitnim obavijestima koje se moraju pružiti potrošaču.

3. Izmjene Zakona o obrtu — Olakšice za male trgovce i obrtnike Pomaganje članova obiteljskog kućanstva u obrtu: Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive i privređuju. Ako je riječ o vezanom obrtu, član kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti.

Institut privremenog poslovođe: U slučaju smrti obrtnika, bračni drug, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt kao privremeni poslovođa — do prijenosa obrta. Nasljednici su dužni odluku o nastavku prijaviti nadležnom upravnom tijelu u roku od 60 dana od dana smrti obrtnika. Privremeni poslovođa upisuje se u Obrtni registar i odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu postupanjem protivno odredbama zakona.

Komorski doprinos prema HOK-u: Skupština Hrvatske obrtničke komore donosi odluku o jedinstvenoj osnovici i iznosu komorskog doprinosa. Zakon o obrtu propisuje isključivo gornju granicu: doprinos u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka. Konkretna visina stope utvrđuje se odlukom Skupštine HOK-a, a ne zakonom.

4. Fiskalizacija 2.0 i PDV izmjene — Digitalizacija B2B trgovine

Obvezni eRačuni — ukidanje potrebe za suglasnosti: Ukinuta je potreba za izričitim pristankom kupca za primitak elektroničkog računa u B2B sektoru (poslovanje između poreznih obveznika). eRačun postaje zadani standard za tuzemne transakcije. Obvezu izdavanja eRačuna imaju PDV obveznici, obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit.

Što je eRačun: eRačun je račun koji je izdan, poslan i

Digitalizacija poslovanja više nije pitanje konkurentnosti, nego zakonska obveza koja obuhvaća provjeru punoljetnosti pri online prodaji, eRačune i fiskalizaciju

Novi propisi istodobno donose stroža pravila za trgovce i veću zaštitu potrošača, od transparentnijih popusta i recenzija do suzbijanja manipulativnih digitalnih praksi

zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu prema EU normi.

Administrativno rasterećenje putem FiskAplikacije: Porezna uprava putem aplikacije FiskAplikacija omogućuje obveznicima uvid u informativno ispunjenu PDV prijavu za određeno razdoblje, pregled fiskaliziranih podataka i uvid u statuse računa, čime se smanjuje ručni računovodstveni rad. Zakon o fiskalizaciji ne ukida formalne računovodstvene knjige, nego ih zamjenjuje automatiziranim evidencijama unutar sustava.

5. Radno vrijeme u trgovini —

Model 16 radnih nedjelja

Prodajni objekti načelno su zatvoreni nedjeljom i blagdanima. Od ponedjeljka do subote radno vrijeme iznosi do 90 sati tjedno po slobodnom rasporedu. Iznimno, trgovac može odabrati do 16 radnih nedjelja godišnje, uz dodatnih 15 sati tjedno koje slobodno raspoređuje. Svaku radnu nedjelju dužan je evidentirati. Ograničenja ne vrijede za benzinske postaje, bolnice, kolodvore, luke, hotele i zaštićena prirodna područja, ni za online prodaju i prodaju putem automata. Kiosci s tiskom mogu raditi nedjeljom od 7:00 do 13:00.

6. Zabrana nepoštenih praksi u lancu opskrbe hranom Zakon zabranjuje iskorištavanje značajne pregovaračke snage prema dobavljačima hrane. Svaki ugovor mora biti sklopljen pisanim putem prije isporuke. Rokovi plaćanja: 30 dana za pokvarljive i 60 dana za ostale prehrambene proizvode.

Zabranjeno je prodavati prehrambeni proizvod ispod nabavne cijene, osim za proizvode pred istekom roka ili pri zatvaranju objekta. Za vlastitu marku kupca zabrana se proteže i na prodaju ispod cijene proizvodnje. Nadzor provodi AZTN, s visokim kaznama.

7. Ekološke obveze — Plastika za jednokratnu uporabu Zabranjeno je stavljanje na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda (jednokratno posuđe, slamke, štapići za uši), oksorazgradive plastike i laganih plastičnih vrećica. Plastični čepovi moraju ostati pričvršćeni za spremnik tijekom uporabe. Cilj je do 2029. odvojeno sakupiti 90% plastičnih boca. PET boce moraju od 2030. godine sadržavati najmanje 30% reciklirane plastike. Proizvođači su obvezni na ambalaži istaknuti vidljivu oznaku o pravilnom odlaganju otpada.

Ana-Marija Kajić

Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o. info@petric-kajic.hr

Intervju

Ivan Slavica

Studenac

PRAKTIČNA TRGOVINA IMA SVIJETLU BUDUĆNOST

Nakon razdoblja snažnog rasta i akvizicija Studenac ulazi u novu razvojnu fazu usmjerenu na operativnu izvrsnost, optimizaciju poslovanja i još bolje korisničko iskustvo. O novim prioritetima kompanije razgovarali smo s Ivanom Slavicom, članom Uprave za komercijalne poslove (CCO)

Nakon intenzivnog širenja prodajne mreže Studenac je fokus usmjerio na daljnje unaprjeđenje poslovanja, razvoj asortimana i jačanje logističkih kapaciteta. S Ivanom Slavicom razgovarali smo o upravljanju najvećom nacionalnom mrežom praktičnih trgovina, ulozi podataka i tehnologije u donošenju poslovnih odluka te budućnosti maloprodaje u Hrvatskoj.

Veći dio karijere proveli ste na odgovornim upravljačkim pozicijama u velikim korporativnim sustavima. Koja su iskustva i lekcije najviše oblikovali vaš način vođenja poslovanja?

Karijeru sam gradio u različitim kompanijama i na različitim tržištima, ali jedno se uvijek potvrđivalo: uspješni rezultati proizlaze iz dobre strategije i ljudi koji tu strategiju svakodnevno provode. Zato vjerujem da je najvažniji zadatak svakog lidera stvoriti okruženje

u kojem zaposlenici mogu donositi kvalitetne odluke, preuzimati odgovornost i kontinuirano se razvijati.

Druga važna lekcija odnosi se na kupca. U maloprodaji vrlo brzo doznate jeste li donijeli ispravnu odluku jer kupci svakodnevno glasaju svojim izborom. Zato vjerujem u donošenje odluka utemeljenih na podacima, ali jednako tako i u redovit boravak na terenu. Nijedan izvještaj ne može zamijeniti razgovor s voditeljem trgovine, zaposlenicima ili kupcima.

Upravo se na prodajnom mjestu često dobivaju najvrjednije informacije. Maloprodaja je jedna od najdinamičnijih industrija i ono što je bilo uspješno prije dvije ili tri godine danas više ne mora biti dovoljno dobro. Zato vjerujem da će dugoročno biti najuspješnije one kompanije koje najbrže uče, prilagođavaju se promjenama i pritom zadržavaju jasan fokus na kupcu.

Početkom ove godine pridružili ste se Studencu kao član Uprave za komercijalne poslove. Što vas je privuklo ovoj promjeni i zašto ste upravo sada odlučili napraviti taj profesionalni iskorak? Nakon 15 godina rada u maloprodaji osjetio sam da je došlo vrijeme za novi profesionalni izazov. Imao sam priliku voditi velike komercijalne sustave, razvijati odnose s dobavljačima, upravljati kategorijama i donositi strateške poslovne odluke. Smatrao sam da je pravi trenutak preuzeti odgovornost člana Uprave i aktivno sudjelovati u oblikovanju dugoročnog razvoja kompanije. Studenac mi je bio posebno zanimljiv jer je nakon razdoblja snažnog rasta i akvizicija ušao u fazu u kojoj je naglasak na daljnjem unaprjeđenju poslovanja i stvaranju još veće vrijednosti za kupce. Privukao me i sam koncept praktične trgovine, koji je znatno složeniji nego što se možda čini na prvi pogled. Kada raspolažete ograničenim prodajnim prostorom, svaki proizvod mora opravdati svoje mjesto na polici. Upravljanje asortimanom, kategorijama i odnosima s dobavljačima tada postaje još važnije nego u velikim prodajnim formatima. Takvi su izazovi upravo ono što me motivira. Već danas vidimo prve rezultate promjena koje provodimo, premda smo tek na početku tog procesa. U maloprodaji je velika prednost to što rezultate ne čekate godinama, nego vrlo brzo vidite jesu li kupci prepoznali promjene koje uvodite i jesu li poslovne odluke bile ispravne.

Kako danas izgleda vaš djelokrug odgovornosti? Koja su područja poslovanja pod vašim vodstvom i koji su vam prioriteti u prvoj godini mandata?

Komercijalni dio poslovanja u maloprodaji u velikoj mjeri određuje ukupno iskustvo kupnje. Moj djelokrug obuhvaća nabavu, upravljanje kategorijama, razvoj asortimana, privatnu robnu marku, promocije i odnose s dobavljačima. Od prvog dana prioritet nam je bio

jasan te se ogledao u tome da nakon razdoblja intenzivnog širenja dodatno usmjerimo organizaciju prema potrebama kupaca. Pokrenuli smo optimizaciju asortimana kako bismo ponudu učinili jednostavnijom, relevantnijom i bolje prilagođenom različitim tipovima trgovina. Istodobno razvijamo analitički pristup upravljanju kategorijama kako bi svaka odluka bila utemeljena na

Danas poslujete u Hrvatskoj i Sloveniji s više od 1.300 prodavaonica. Koliko je izazovno upravljati tako razgranatom mrežom i koje su najveće operativne kompleksnosti takvog sustava?

Upravljanje mrežom takve veličine donosi sasvim drukčiju razinu složenosti od poslovanja velikih prodajnih formata koji imaju manji broj trgovina koncentriranih u većim gradovima. Kod nas gotovo

“U današnjem vremenu kupci više ne očekuju najveći mogući izbor, nego najbolji izbor”

podacima, a ne na pretpostavkama. Naš je cilj da kupci u kvartovskoj trgovini brzo i jednostavno pronađu sve što im je potrebno za svakodnevnu kupnju.

Studenac je posljednjih godina prošao kroz iznimno intenzivnu fazu rasta i akvizicija. Kako biste danas opisali njegovu tržišnu poziciju i po čemu se najviše razlikuje od ostalih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj?

Studenac danas zauzima jedinstvenu poziciju na hrvatskom tržištu jer smo jedini nacionalni lanac kvartovskih trgovina. S jedne strane imamo snagu velike kompanije, a s druge moramo razmišljati lokalno jer svaka trgovina posluje u specifičnoj zajednici, sa svojim kupcima i njihovim navikama.

Nakon godina intenzivnih akvizicija ušli smo u novu razvojnu fazu u kojoj nam je važnije kako rastemo nego koliko brzo rastemo. Fokus je na tome da maksimalno iskoristimo potencijal postojeće mreže, dodatno unaprijedimo korisničko iskustvo i povećamo operativnu učinkovitost.

Istodobno nastavljamo organski rast. Nove trgovine otvaramo promišljenije nego ikad, isključivo na lokacijama na kojima možemo dugoročno stvoriti vrijednost za kupce i lokalnu zajednicu. Ne otvaramo prodavaonice radi brojki, nego zato što vjerujemo da možemo unaprijediti svakodnevicu ljudi koji ondje žive. Dobar primjer su Neviđane na otoku Pašmanu, gdje smo nakon gotovo šest mjeseci ponovno otvorili jedinu cjelogodišnju trgovinu. Stanovnicima je time ponovno omogućena dostupnost osnovnih namirnica i usluge koja je važan dio njihove svakodnevice. Upravo takvi primjeri najbolje pokazuju što za nas znači biti kvartovska trgovina.

nijedna trgovina nije ista. Razlikuju se po veličini, lokaciji, navikama kupaca i ulozi koju imaju u lokalnoj zajednici. Asortiman koji odlično funkcionira u središtu Zagreba ne mora nužno biti optimalan na otoku ili u manjem slavonskom mjestu. Zato razvijamo različite modele trgovina prilagođene potrebama pojedinih lokacija i razdobljima godine. Takav pristup zahtijeva znatno preciznije planiranje asortimana, promocija i opskrbe nego što je to slučaj kod standardiziranih velikih formata.

Jedan od najvećih izazova pritom je logistika. Naša mreža obuhvaća trgovine na otocima, u planinskim područjima i manjim sredinama, gdje je organizacija dostave često znatno zahtjevnija nego u urbanim sredinama. Upravo zato logistika predstavlja jedan od ključnih stupova našeg poslovnog modela. Volim obilaziti trgovine jer svaka od njih ispriča neku novu priču. Tada najbolje vidite da je maloprodaja prije svega posao koji se odvija među ljudima, a ne u Excel tablicama.

Kada spominjete logistiku, nedavno ste otvorili dva moderna logističko-distributivna centra. Koliko oni mijenjaju način opskrbe trgovina i koje konkretne koristi donose?

Otvaranje logističko-distributivnih centara u Velikoj Gorici i Dugopolju jedna je od najvažnijih investicija u dosadašnjem razvoju Studenca. U manje od šest mjeseci otvorili smo gotovo 60 tisuća četvornih metara novih logističkih kapaciteta. Za kupce to znači bolju dostupnost proizvoda, svježiju robu i pouzdaniju opskrbu trgovina. Za kompaniju to donosi višu razinu centralizacije, kvalitetnije planiranje i učinkovitije upravljanje cijelim opskrbnim lancem. Takve investicije možda nisu najvidljivije

Intervju

krajnjim kupcima, ali upravo one omogućuju da se proizvod koji kupac očekuje u pravom trenutku nađe na polici. U segmentu praktične trgovine dostupnost proizvoda jedan je od ključnih razloga zbog kojih nam se kupci vraćaju.

U kojoj su mjeri digitalizacija, automatizacija i analitika podataka danas važni u upravljanju opskrbnim lancem Studenca? Bez kvalitetnih podataka nije moguće učinkovito upravljati sustavom naše veličine. Oni nam omogućuju preciznije planiranje potražnje, bolje upravljanje zalihama i kvalitetnije donošenje poslovnih odluka. Tehnologiju pritom ne promatramo samo kao alat, nego kao način unapređenja poslovnih procesa. Automatizacija treba pojednostaviti svakodnevni rad i zaposlenicima omogućiti da se više posvete poslovima koji stvaraju dodatnu vrijednost. Kupac pritom ne vidi tehnologiju. Vidi urednu trgovinu, dostupne proizvode i jednostavno iskustvo kupnje. Ako tehnologija pridonosi tome, onda je ispunila svoju svrhu.

Turistička sezona za trgovce predstavlja jedno od najintenzivnijih razdoblja godine. Koliko ona sudjeluje u ukupnim rezultatima Studenca i kako se pripremate za vrhunac ljetne potražnje?

Turistička sezona za Studenac ima iznimno velik značaj jer se velik dio naše prodajne mreže nalazi u turističkim destinacijama. Pripreme počinju odmah nakon završetka prethodne sezone. Analiziramo rezultate, prilagođavamo asortiman, planiramo dodatne zaposlenike i jačamo logističke kapacitete. To podrazumijeva češće dostave, prilagođen asortiman i dovoljan broj zaposlenika u trgovinama. Sezona je svake godine svojevrstan strestest cijelog sustava. Ako u tom razdoblju uspijete održati visoku razinu usluge, dostupnost proizvoda i zadovoljstvo kupaca unatoč znatno većem opterećenju, znate da ste izgradili kvalitetan i otporan poslovni model.

Kao što ste rekli, velik broj vaših trgovina nalazi se u turističkim područjima. Kako prilagođavate asortiman, logistiku i organizaciju rada specifičnim potrebama domaćih kupaca i stranih turista?

Prilagodljivost je jedna od najvećih prednosti našeg poslovnog modela. Turistička sezona za nas ne znači samo veći broj kupaca, nego i drukčije potrošačke navike. Lokalno stanovništvo očeku-

je kontinuitet i dostupnost proizvoda koje kupuje tijekom cijele godine, dok turisti traže praktičnost, brzinu i ponudu prilagođenu načinu na koji provode odmor. Zato svaku lokaciju promatramo zasebno. Nije isto poslujete li u središtu Splita, u manjem primorskom mjestu ili na otoku. Asortiman prilagođavamo lokalnim potrebama, povećavamo učestalost dostava, jačamo timove i planiramo zalihe u skladu sa specifičnostima svake destinacije. U tome nam pomaže činje-

Studenac je među prvima predstavio popup trgovine kao inovativan odgovor na sezonske potrebe tržišta. Pokazuje li se taj koncept uspješnim i razmišljate li o razvoju novih maloprodajnih formata?

Naš poslovni model od samog je početka izgrađen na fleksibilnosti pa je prirodno da stalno razmišljamo o novim formatima trgovina. Kupci se mijenjaju, mijenjaju se njihove navike, a naš je zadatak pratiti te promjene i prilagođavati im se. Pop-up trgovine pokazale su se vrlo

“Vjerujemo da naš najveći potencijal leži u tome da svaku trgovinu učinimo još relevantnijom za kupce”

nica da smo tijekom godina izgradili snažnu lokalnu prisutnost. Većina naših trgovina na obali nije sezonskog karaktera, nego posluje tijekom cijele godine i važan je dio svakodnevice lokalnih zajednica. Zato nam je jednako važno odgovoriti na potrebe turista tijekom ljeta kao i osigurati da naši stalni kupci tijekom cijele godine imaju trgovinu na koju se mogu osloniti.

uspješnim konceptom jer odgovaraju na specifične potrebe turističkih destinacija. Omogućuju nam da budemo prisutni ondje gdje nas kupci trebaju u određenom dijelu godine, uz asortiman prilagođen njihovim očekivanjima.

To je dobar primjer kako praktična trgovina može evoluirati, a da pritom ne izgubi svoju osnovnu svrhu. I ubuduće ćemo promišljati nove formate jer vjerujem da

maloprodaja mora imati dovoljno hrabrosti preispitivati vlastite modele poslovanja. Najveća je pogreška pretpostaviti da će ono što je funkcioniralo jučer jednako dobro funkcionirati i sutra.

U posljednje vrijeme sve se više govori o segmentaciji trgovina, optimizaciji asortimana i pojednostavljenju ponude. Kako pronaći ravnotežu između širine izbora i operativne učinkovitosti te što kupci pritom najviše očekuju?

Kupci više ne očekuju najveći mogući izbor, nego najbolji izbor. U kvartovskoj trgovini prostor je ograničen i zato svaki proizvod mora opravdati svoje mjesto na polici. Naš je cilj kupcima ponuditi proizvode koje najčešće traže, uz kvalitetne alternative koje odgovaraju različitim potrebama. Zbog toga pojednostavljujemo ponudu i povećavamo njezinu relevantnost kako bi kupci što brže pronašli ono što traže.

Jednako je važna i segmentacija trgovina. Ne vjerujemo u univerzalna rješenja jer trgovina u središtu velikoga grada ima drukčiju ulogu od trgovine u ruralnoj sredini ili turističkoj destinaciji. Zato

razvijamo različite modele trgovina prilagođene navikama i potrebama kupaca u pojedinim sredinama.

Inflacija i dalje snažno utječe na potrošnju u Hrvatskoj. Kako se promijenilo ponašanje potrošača i koje trendove najviše primjećujete u hrvatskoj maloprodaji?

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da hrvatska maloprodaja raste već gotovo 40 mjeseci zaredom. Istodobno, tempo tog rasta postupno se usporava, što upućuje na to da tržište ulazi u novu razvojnu fazu. Kupci kupuju racionalnije nego prije. Više planiraju kupnju, uspoređuju cijene i pažljivije procjenjuju vrijednost koju dobivaju za svoj novac. Istodobno, nisu spremni odreći se kvalitete, praktičnosti i ugodnog iskustva kupnje. Vjerujem da će u idućim godinama ključnu konkurentsku prednost imati operativna učinkovitost. Više neće biti dovoljno samo otvarati nove trgovine ili povećavati prihode. Najuspješnije će biti kompanije koje najbolje razumiju potrebe kupaca, učinkovito upravljaju logistikom, donose odluke na temelju podataka i pritom imaju kvalitetne ljude koji sve to provode u praksi.

Prilikom otvorenja logističko-distributivnog centra u Velikoj Gorici najavljeno je kako će Studenac premašiti 3.000 prodavaonica do 2028. godine. Gdje vidite najviše prostora za tako brzi rast?

Strategiju rasta uvijek promatramo dugoročno i jednako nam je važno kako rastemo kao i koliko rastemo. Svaku novu lokaciju pažljivo procjenjujemo prema tome može li dugoročno odgovoriti potrebama lokalne zajednice. Model praktične trgovine pritom ima velik razvojni potencijal jer se mijenjaju životne navike i očekivanja kupaca. Ljudi sve više cijene blizinu, brzinu i jednostavnost kupnje, a to su trendovi koji dugoročno idu u prilog našem poslovnom modelu koji se temelji na fleksibilnosti.

Kada pogledate nekoliko godina unaprijed, kako želite da izgleda Studenac? Što biste voljeli da tržište, partneri i kupci izdvoje kao njegove najveće prednosti?

Volio bih da Studenac bude prvi izbor kupaca ne samo zato što im je trgovina najbliža, nego zato što znaju da će kod nas uvijek pronaći ono što im treba: brzo, jednostavno i uz kvalitetnu uslugu. Praktičnost nije samo pitanje lokacije. Ona podrazumijeva pažljivo odabran asortiman,

dostupnost proizvoda, kvalitetnu uslugu i trgovinu koja razumije potrebe svoje zajednice. Volio bih da kupci prepoznaju kako ih slušamo i da se njihove povratne informacije odražavaju u našoj ponudi, promocijama i svakodnevnom poslovanju. Jednako tako, želim da nas partneri doživljavaju kao kompaniju koja jasno zna što želi, odluke donosi na temelju podataka i gradi dugoročne odnose. A zaposlenici kao mjesto na kojem mogu učiti, razvijati se i biti ponosni na ono što rade. U konačnici, uspjeh u maloprodaji mjeri se time koliko ste važni ljudima u njihovoj svakodnevici. Ako uspijemo izgraditi povjerenje zbog kojeg nam se kupci vraćaju iz dana u dan, smatrat ću da smo ostvarili svoj cilj.

Nakon nekoliko mjeseci u Studencu, što vas je najviše iznenadilo u poslovanju kompanije i gdje vidite najveći neiskorišteni potencijal za daljnji razvoj?

Najviše me iznenadio razvojni potencijal koji ovaj poslovni model i dalje ima. Kvartovska trgovina često se doživljava kao tradicionalan format, no promjene u ponašanju kupaca pokazuju da upravo takav koncept ima vrlo perspektivnu budućnost. Ljudi sve više cijene praktičnost. Žele trgovinu koja im je usput, u kojoj brzo mogu pronaći ono što im treba i koja razumije njihove svakodnevne navike. Vjerujem da će upravo zato važnost praktičnih trgovina nastaviti rasti. Studenac je pritom u jedinstvenoj poziciji jer smo jedini nacionalni lanac kvartovskih trgovina. Na prvi pogled to može zvučati kao paradoks jer kvartovska trgovina mora biti dio lokalne zajednice, dok nacionalna mreža podrazumijeva snagu velike organizacije. No upravo u toj kombinaciji vidim našu najveću prednost. Nacionalna prisutnost daje nam znanje, iskustvo, logističku infrastrukturu i tehnološku podršku, dok nam lokalna prisutnost omogućuje da ostanemo blizu kupcima i njihovim svakodnevnim potrebama. Malo je kompanija koje mogu uspješno spojiti te dvije dimenzije. Vjerujem da naš najveći potencijal leži u tome da svaku postojeću trgovinu učinimo još relevantnijom za ljude koji je svakodnevno koriste. Kada spojite operativnu izvrsnost, kvalitetan asortiman, snažnu logistiku i iskren odnos prema lokalnoj zajednici, praktična trgovina postaje mnogo više od mjesta kupnje jer postaje dio svakodnevice. To je vizija kojoj težimo i zbog koje vjerujem da su najbolje godine Studenca tek pred nama.

Retail Strategy – Tržišni lideri

TRŽIŠNI LIDERI NE PADAJU ZBOG

MANJKA LOJALNOSTI

Brendovi gube poziciju kada izgube doseg, distribuciju i mentalnu dostupnost, a ne zato što su kupci preko noći prestali biti lojalni

S

vaki pad tržišnog udjela počinje istim scenarijem. Prodaja lagano klizi tri, četiri kvartala zaredom. Saziva se hitni sastanak. Slijedi analiza i gotovo uvijek isti zaključak: "Gubimo lojalne kupce."

I onda slijede rješenja za taj zaključak: loyalty program, retencijska kampanja, dublje angažiranje s core kupcima. Dijagnoza je konzistentna. I gotovo uvijek pogrešna. Ehrenberg-Bass Institut za marketinšku znanost dokumentira više od pet desetljeća longitudinalnih istraživanja kupovnog ponašanja potrošača u svim kategorijama na globalnoj razini. Njihova poruka je konzistentna kroz sve kategorije, tržišta i kulture: tržišni lideri ne rastu zahvaljujući lojalnosti kupaca niti padaju zahvaljujući njezinoj eroziji. Rastu i padaju zahvaljujući distribuciji i mentalnoj dostupnosti.

ZAKON KOJI SE PONAVLJA

U gotovo svakoj kategoriji postoji stabilan obrazac koji se reproducira neovisno o tržištu, kanalu ili kulturnom kontekstu: brendovi s većim tržišnim udjelom imaju više kupaca, a tek neznatno veću lojalnost od onih manjih. Fenomen je poznat kao zakon dvostruke diskvalifikacije, ili Double Jeopardy, i vrijedi podjednako za ulja, namaze, pivo i mliječne proizvode. Ako lider kategorije ima 40 posto tržišnog udjela, a drugi brend ima 20 posto, ta razlika gotovo u cijelosti dolazi iz penetracije, dakle iz toga koliko različitih kupaca svaki brend dostiže, a ne iz toga koliko često ili koliko vjerno ti kupci kupuju. Penetracija objašnjava 80 do 85 posto razlike u tržišnom udjelu između brendova u stabilnim kategorijama. To, naravno, ne znači da je preostalih 15 do 20 posto razlike nevažno. Za tržišnog lidera u zreloj kategoriji, tih petnaestak posto udjela često predstavlja granicu između profitabilnosti i gubitka, zbog čega lojalnost treba promatrati kao neizostavnu obrambenu higijenu, dok je penetracija motor koji pokreće stvarni rast. Kad brand manager prati pad tržišnog udjela i zaključuje da gubi vjerne kupce, najčešće čita pravi simptom, ali pogrešno tumači uzrok. Ono što nestaje ranije su povremeni i rijetki kupci, oni koji kategoriji pristupaju samo u određenim okidačima, i koji zapravo čine eko-

nomski srž pozicije lidera. Ipak, pad frekvencije kupnje među teškim kupcima, primjerice, kada zbog inflatornih pritisaka smanje kupnju s 24 na 18 puta godišnje može poslužiti kao tihi, rani alarm na koji sustav mora reagirati prije nego što ti isti kupci potpuno ispadnu iz baze penetracije.

TKO KUPUJE VODEĆI BREND

Postoji duboko ukorijenjena pogreška u tome kako brand manageri čitaju podatke o kupovnom ponašanju. Loyalty kartica i CRM sustavi daju savršen uvid u ponašanje učestalih kupaca. Ti kupci su lako vidljivi u podacima: kupuju brend osam, 10, 12 puta godišnje, reagiraju na komunikaciju, vraćaju se nakon promocije. Logično je zaključiti da su upravo oni nositelji tr-

žišnog udjela. Ali više od polovice prodaje prosječnog FMCG brenda generiraju kupci koji taj brend kupuju jednom ili dva puta godišnje. To su takozvani laki kupci (light buyeri). Nisu emocionalno vezani za brend, ne prate ga na društvenim mrežama, ne preporučuju ga aktivno. Kupuju ga jer je bio mentalno i fizički dostupan u trenutku kada su bili u kategoriji. Upravo ta skupina je ono što razlikuje lidera od drugoplasiranog brenda. Ne veća emocionalna privrženost. Ne viši NPS. Ne bolja retencija baznih kupaca. Šira distribucija i viša mentalna dostupnost u trenutku kategorijskog okidača. Lojalnost kao metrika pati od sistemske pristranosti: uvijek izgleda bolje nego što jest, jer mjerite ponašanje kupaca koji su već u sustavu. Penetracija, dakle udio kućanstava ili pojedinaca koji su barem jednom kupili brend u određenom periodu, primarni je indikator dugoročnog tržišnog zdravlja. Ako penetracija pada, brend je u opasnosti čak i ako lojalnost izgleda stabilno.

KAKO LIDERI GUBE POZICIJU

Postoji prepoznatljiv obrazac pada tržišnog lidera u FMCG kontekstu. Nije dramatičan i ne odvija se preko noći već kroz niz naizgled racionalnih kratkoročnih odluka.

Smanjenje medijskog budžeta u korist trade aktivnosti i kratkoročnih promocija: Kratkoročno prodaja ostaje stabilna ili čak lagano raste, jer maloprodajni lanci guraju kategoriju kroz akcije. Dugoročno, brend postaje manje prisutan u umu potrošača izvan police. Mentalna dostupnost erodira tiho, bez alarma u kvartalu u kojemu se to događa.

Gubitak distribucijskog pokrića: Na tržištu gdje pet do šest maloprodajnih lanaca kontrolira 70 do 80 posto prometa modernog kanala, djelomičan gubitak prisutnosti u jednom lancu može odmah presjeći doseg za desetke tisuća kupaca koji nikad neće potražiti isti SKU u drugom kanalu. Svaki kupac koji stoji ispred police i ne vidi vaš brend nije kupac koji odlazi konkurenciji iz lojalnosti. To je kupac koji odlazi jer vas nema.

Ulazak i ekspanzija private labela: Private label brendovi ne pobjeđuju zahvaljujući superiornijem brendiranju ili dubljim emocionalnim vezama s potrošačima. Pobjeđuju zato što preuzimaju fizički prostor koji su zauzimali brendovi i zato što retailer ima strukturalni interes guranja vlastitih marki. Bez fizičke dostupnosti, mentalna dostupnost nema se gdje manifestirati.

U svakom od tih scenarija zajednički nazivnik nije erozija lojalnosti. Problem je da brend postaje manje vidljiv i manje dostupan u trenutku u kojemu potrošač donosi odluku.

ČETIRI STRATEŠKA ZAKLJUČKA

Iz navedenog slijede konkretne implikacije za upravljanje tržišnom pozicijom lidera, bilo za upravljanje vlastitim brendom, bilo za analizu konkurentske dinamike u kategoriji.

Lojalnost je važna obrambena higijena, ali penetracija je motor tržišnog rasta

Najveća pogreška u upravljanju brendom jest mjeriti ono što je lako vidjeti, umjesto onoga što pokreće rast

1. Penetracija je primarni zdravstveni indikator: Ako penetracija kvartalno pada, brend je u dugoročnoj opasnosti bez obzira na to što lojalnost izgleda stabilno. Lojalnost tipično pada s kašnjenjem, kao odgođen simptom pada koji je u segmentu povremenih kupaca već uzeo maha tjedne ili mjesece ranije.

2. Fizička dostupnost nije isključivo komercijalni zadatak koji se delegira prodajnom timu i ne prati dalje: To je marketinška varijabla prvog reda koja direktno određuje koliko potrošača ima realnu mogućnost da kupi brend u trenutku kupovnog okidača. Brand management koji distribuciju tretira kao operativnu pozadinu gubi uvid u temeljni resurs vlastitog tržišnog udjela.

3. Konzistentna medijska aktivnost nije trošak čiji se ROI optimizira na tjednoj razini: Ona je infrastruktura mentalne dostupnosti. Potrošač koji nije vidio brend šest do 12 mjeseci više nije aktivni potrošač koji ga spontano razmatra u kategorijskom triggeru. Reinvestiranje u mentalnu dostupnost uvijek troši više od njezina održavanja.

4. Loyalty programi u FMCG kontekstu rijetko generiraju strukturalni rast za tržišnog lidera: Istraživanja konzistentno pokazuju da dominantno nagrađuju kupce koji bi ionako kupili, redistribuiraju trošak prema već lojalnoj bazi, i statistički rijetko privlače novu penetraciju. Kao taktički instrument zadržavanja vrijednih kupaca imaju opravdanje. Međutim, u modernom poslovanju, podaci iz loyalty programa velikih maloprodajnih lanaca imaju i snažnu B2B vrijednost: oni su ključna valuta u pregovorima s Category Managerima trgovaca kako bi se osigurale bolje pozicije na polici i obranila fizička dostupnost.

FENOMEN DISTRIBUCIJE I DOSEGA

Brendovi koji su dominirali FMCG kategorijama kroz desetljeća nisu to učinili izgradnjom dubljih emocionalnih veza s potrošačima od konkurencije, već zato što su bili prisutni na više mjesta, u više kanala, za više različitih kupaca, konzistentno i godinama.

Tržišno liderstvo nije psihološki fenomen. To je fenomen distribucije i dosega, poduprt vidljivošću koja osigurava da u trenutku kupnje potrošač ne mora ni razmišljati. Kad taj doseg počne erodirati, brand management koji gleda krive metrike propušta problem sve dok nije prekasno za jeftino rješenje.

Najskuplja greška u upravljanju tržišnom pozicijom lidera nije propuštena loyalty kampanja. To je 15 kvartala praćenja krivih indikatora zdravlja brenda.

ANALIZA KATEGORIJE

VINO ZADRŽAVA VRIJEDNOST

Unatoč manjoj prodaji u količinskom pogledu, tržište vina ostvarilo je rast vrijednosne prodaje, pri čemu stolna vina i dalje uvjerljivo dominiraju kategorijom

Kategorija vina obuhvaća stolna, desertna, voćna, pjenušava i ojačana vina te je ukupna kategorija zabilježila značajne promjene na tržištu u 2025. godini. Ukupna vrijednosna prodaja porasla je za 6,6% u odnosu na prethodnu godinu, dok je količinska prodaja pala za 4,4%, što upućuje na daljnji rast prosječnih cijena i promjene u

potrošačkim preferencijama. Navedena vina mogu se pronaći u pakiranjima različitih volumena (do 1 L, od 1 L i iznad 1 L, uključujući butelje i "Bag in Box" formate).

Najveći udio unutar kategorije vina u ukupnoj vrijednosnoj prodaji drži segment stolnih vina s čak 89,1%, dok pjenušava vina sudjeluju s 8,1%, desertna s 2,5%, voćna vina s 0,2% a ojačana vina sa svega 0,1% vrijednosne prodaje. Analizirajući distribucijske kanale, moderni formati maloprodaje - hipermarketi (prodajna površina iznad 2.500 m²), supermarketi (od 301 do 2.500 m²) i diskonteri - ostvaruju najveći udio u vrijednosnoj prodaji kategorije, s ukupno 71,2%. Trgovine mješovitom robom (manje od 300 m²) i drogerije zajedno ostvaruju 27,2%, dok preostali udio od 1,6% pripada tzv. "convenience" kanalu, koji uključuje kioske i prodajne objekte na benzinskim postajama. Na razini proizvođača, u promatranoj 2025. godini, vodeća tri proizvođača (abecednim redom)Agrolaguna, Belje i Kutjevo - zajedno su ostvarila 15,9% ukupne vrijednosne prodaje unutar kategorije vina.

udio

PROMOCIJE DAJU ZAMAH KATEGORIJI

Gotovo četvrtina vrijednosne prodaje vina ostvaruje se na promocijama, pri čemu najveći rast bilježi segment pjenušavih vina

ategorija vina obuhvaća stolna, desertna, voćna, pjenušava i ojačana vina koja se mogu pronaći u pakiranjima različitih volumena (do 1 L, od 1 L i iznad 1 L – uključujući butelje i "Bag in Box" formate). Kategorija vina bilježi blagi rast prodaje na promocijama u odnosu na godinu ranije. Vrijednosni udio prodaje na promocijama ove kategorije u 2025. godini iznosi 23,2%. Unutar kategorije, segmenti pjenušavih, voćnih i

rast promocija PJENUŠAVIH VINA +4%

stolnih vina bilježe rast prodaje na promocijama, pri čemu se ističe rast vrijednosne prodaje pjenušavih vina na promociji od čak 4% u odnosu na godinu ranije. Uz to, segmenti desertnih i ojačanih vina bilježe iste postotke vrijednosne prodaje u odnosu na 2024. godinu. S obzirom na vrstu promocije, cjenovne su akcije u 2025. godini činile ukupnu vrijednosnu promotivnu prodaju kategorije vina. Druge dvije vrste promocija - promotivna pakiranja i kombinirane promocije koje

uključuju oboje cjenovne akcije i promotivna pakiranja - nisu zastupljene u ovoj kategoriji tokom 2025. godine.

Vino – Perspektiva razvoja

MANJE KOLIČINE

VEĆE AMBICIJE

Hrvatsko vinarstvo ulazi u novo razvojno razdoblje u kojem će budućnost određivati kvaliteta, autohtone sorte, tehnologija, vinski turizam i snažniji brendovi, a ne količina proizvedenog vina

Hrvatsko vino do 2040. proizvodit će se u manjim količinama, bit će skuplje i tehnološki naprednije, a njegov će se razvoj snažnije oslanjati na autohtone sorte, turizam i stvaranje vrijednosti nego na količinu. Hrvatsko vinarstvo ulazi u razdoblje velikih promjena. Klimatski ekstremi, sve skuplja proizvodnja i kroničan nedostatak radne snage već mijenjaju vinograde, dok tehnologija, novi kapital i rast vinskog turizma stvaraju poslovne

modele kakvi su donedavno bili nezamislivi. Do 2040. godine Hrvatska će vjerojatno imati manje vinograda i proizvoditi manje vina, ali bi svaka butelja mogla vrijediti više. Ključ neće biti u količini, nego u kvaliteti, autentičnosti, autohtonim sortama i sposobnosti da se vino pretvori u cjelovit doživljaj destinacije.

PRILIKA MALOG TRŽIŠTA

Italija godišnje proizvede gotovo 50 milijuna hektolitara vina, Francuska oko 36, a Španjolska oko 30 milijuna. Hrvatska proizvodnja manja je od pola milijuna hektolitara i čini tek djelić ukupne proizvodnje Europske unije. U količinskoj utakmi-

ci, dakle, nemamo nikakvu šansu. Paradoksalno, upravo zato hrvatska vinska scena danas možda ima veću priliku nego ikada prije.

Dok se veliki europski proizvođači bore s padom potrošnje, prevelikim zalihama i sve težim plasmanom, Hrvatska se suočava s problemom da domaćeg vina nema dovoljno. Turizam je stvorio tržište koje domaća proizvodnja ne može u potpunosti zadovoljiti pa uvoz raste iz godine u godinu. Samo tijekom 2025. uvezeno je oko 368.000 hektolitara, 8,6 posto više nego godinu prije.

Domaće vino, drugim riječima, uglavnom imamo kome prodati. No to još nije razlog za slavlje. Istra je postala sinonim za malvaziju, Plešivica za pjenušce, Međimurje sustavno gradi priču oko pušipela, Kvarner sve snažnije povezuje žlahtinu s lokalnom gastronomijom, Slavonija je graševinu pretvorila u nacionalni brend, a Zagorje se transformira kroz pjenušce i revitalizaciju autohtonih sorti. Sve su to uspješne regionalne priče. Hrvatska ih, međutim, još nije objedinila u strateški oblikovan proizvod koji bi se na međunarodnom tržištu jasno prepoznavao kao hrvatski vinski turizam. Istodobno se mijenja i struktura sortimenta. Prije petnaestak godina gotovo svaki peti trs u Hrvatskoj bio je graševina; danas je to približno svaki treći. Graševina više nije samo najzastupljenija sorta, nego kralježnica domaćeg vinarstva. Vrlo je izgledno da će tu gospodarsku ulogu zadržati i u sljedećem desetljeću, dok će ostale regije svoj identitet sve snažnije graditi na autohtonim sortama.

MANJE VINA, VEĆA VRIJEDNOST

Kako će hrvatsko tržište vina izgledati 2040. godine? Hoće li vino biti skuplje? Gotovo sigurno. Hoće li ga biti manje? Vrlo vjerojatno. Hoćemo li piti drukčija vina nego danas? Djelomično. Pred nama je možda najdinamičnije razdoblje u modernoj povijesti hrvatskog vinarstva. Hrvatska desetljećima gubi površine pod vinovom lozom. Vinogradi nestaju brže nego što nastaju novi, a obnova postojećih nasada sve je skuplja. Prema službenim podacima, pod vinovom lozom je oko 16.400 hektara, uz nastavak dugoročnog pada. Posljedice su jednostavne: manje vinograda znači manje grožđa, manje grožđa znači manje vina, a manja ponuda gotovo uvijek znači više cijene. Poskupljuje gotovo svaki element proizvodnje. Radna snaga nikada nije bila skuplja, berba je u velikom dijelu Hrvatske još ručna, a sezonskih radnika kronično nedostaje. Skuplji su staklo, pluto, kartonska ambalaža i transport. Klimatske promjene smanjuju prinose, povećavaju rizike i zahtijevaju veća ulaganja u zaštitu nasada. Dio rasta cijena zato je potpuno opravdan.

Dio, međutim, nije. Turizam je stvorio tržište spremno platiti gotovo svaku cijenu za butelju domaćeg vina, pa su pojedini proizvođači cijene podizali brže nego što je rasla stvarna vrijednost proizvoda. Posebno se to vidi kod svježih jednogodišnjih vina,

kod kojih razlike u kvaliteti često ne prate razlike u cijeni. Takvo stanje ne može trajati beskonačno. Kako potrošači budu postajali informiraniji, a konkurencija snažnija, tržište će se sve jasnije dijeliti na dva segmenta. U prvom će biti korektna, svježa vina svakodnevne potrošnje, čije će se cijene morati stabilizirati jer će kupci odbiti plaćati premium iznose za proizvode koji nisu premium. U drugom će biti vina koja će nastaviti poskupljivati: pošip, grk, debit, maraština, babić, teran, pušipel, malvazije s vrhunskih položaja i male autohtone sorte proizvedene u ograničenim količinama. Njihova će vrijednost rasti upravo zato što su rijetka i teško zamjenjiva.

VINO KAO RAZLOG DOLASKA

Promjena cijena mijenja i poslovni model hrvatskih vinara. Prije dvadesetak godina cilj je bio ući u što više restorana i trgovina. Danas je cilj gosta dovesti u vlastitu vinariju. Prodaja na kućnom pragu donosi višestruko veću maržu od prodaje kroz distribucijski lanac, ali i mogućnost da se uz butelju prodaju kušanje, gastronomija, smještaj, događaj i doživljaj destinacije. Zato se gotovo svaka ozbiljnija investicija u hrvatskom vinarstvu posljednjih godina odnosi na kušaonice, restorane, smještajne kapacitete, wellness, kongresne sadržaje ili posebne turističke programe. Vino više nije samo proizvod. Ono postaje razlog dolaska. Pobjednici sljedećih petnaest godina neće nužno biti oni koji proizvedu najviše, nego oni koji stvore iskustvo zbog kojega će se gosti vraćati.

VINOGRAD BUDUĆNOSTI

Kada bi vinar iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća danas ušao u prosječan moderan podrum, teško bi ga prepoznao. Znanje i tehnologija već su dvadesetak godina konstanta u proizvodnji hrvatskih vina. U sljedećih 15 promjena će još snažnije zahvatiti vinograde, a precizno upravljanje nasadima postat će jednako važno kao i tehnologija podruma. Dronovi bi u pojedinim poslovima mogli postati važniji od traktora. Pomoću multispektralnih kamera već danas otkrivaju stres biljke prije nego što ga vinogradar može vidjeti golim okom. Uočavaju manjak vode, pojavu bolesti, oštećenja od tuče i razlike u bujnosti pojedinih dijelova nasada. Umjesto tretiranja cijele površine, zaštitna sredstva mogu se primijeniti samo na kritične zone. Rezultat su manji troškovi, manje pesticida i zdraviji vinograd. Za desetak godina bit će sasvim uobičajeno da vinogradar prije jutarnje kave na aplikaciji provjeri stanje svakog reda loze. Važnu ulogu mogli bi imati i agrosolari. Za razliku od klasičnih solarnih elektrana koje zauzimaju poljoprivredno zemljište, agrosolari omogućuju istodobnu proizvodnju električne energije i poljoprivrednu proizvodnju. U vinogradima paneli mogu ublažiti toplinski stres, zaštititi grožđe od ekstremnog sunčevog zračenja te djelomično smanjiti posljedice tuče i visokih temperatura. Takva bi rješenja u sljedećih 15 godina mogla postati uobičajena u najtoplijim hrvatskim vinogorjima, osobito u Dalmaciji.

Najvažnija investicija u vinarstvu ne događa se u podrumu, nego u rasadniku

Marketing više nije dodatak proizvodnji vina, nego je postao dio samog vinskog iskustva

Vino – Perspektiva razvoja

PIWI ULAZI NA TRŽIŠTE

Malo koja kratica posljednjih godina izaziva toliko rasprava među vinarima kao PIWI, naziv za sorte povećane otpornosti na gljivične bolesti. Dio vinara i dalje ih doživljava kao kompromis između kvalitete i otpornosti, dok ih drugi smatraju jedinim održivim smjerom europskog vinogradarstva. Istina je vjerojatno između tih krajnosti. Najveća prednost PIWI sorti nije veći prinos ni nužno bolja kvaliteta vina, nego znatno manja potreba za zaštitnim tretiranjima. Teško je očekivati da će zamijeniti graševinu, malvaziju ili plavac mali, ali će gotovo sigurno zauzeti dio novih nasada, osobito ondje gdje klimatske promjene uzgoj tradicionalnih sorti čine preskupim i neizvjesnim.

Poseban prostor za razvoj mogli bi imati rubni vinogradarski krajevi poput Like i Gorskog kotara. Kombinacija svježije klime, novih tehnologija i otpornijih sorti otvara mogućnosti koje prije 20 godina gotovo nitko nije smatrao ozbiljnima. Lika možda neće postati nova Istra, ali može postati ono što je englesko pjenušavo vino danas: neočekivana priča koju nitko nije ozbiljno shvaćao sve dok nije postala uspješna.

PRVO TRS, ONDA PODRUM

Kada se govori o ulaganjima u vinarstvo, javnost najčešće vidi novu zgradu podruma, atraktivnu kušaonicu ili arhitektonski spektakularnu vinariju. No najvažnija investicija događa se u rasadniku. Hrvatske znanstvene institucije posljednjih godina ulažu ozbiljan trud u klonsku selekciju autohtonih sorti: pronalaze najbolje trsove, oslobađaju ih virusa i od njih proizvode certificirani sadni materijal. Od 2003. do danas Agronomski fakultet u Zagrebu proveo je klonsku selekciju na 11 autohtonih sorti i dobio 36 bezvirusnih klonova. Vinograd posađen takvim materijalom daje ujednačeniji urod, dulje traje i proizvodi kvalitetnije grožđe. Upravo bi klonska selekcija mogla biti jedan od ključnih razloga za rast kvalitete hrvatskih vina do 2040. godine. Ekološka proizvodnja također će rasti, ali oznaka EKO na domaćem tržištu još nije dovoljna da opravda višu cijenu. Prosječan kupac i dalje se više oslanja na preporuku, medalju, poznato ime ili privlačnu etiketu. S biodinamikom je situacija još složenija jer je dio potrošača ne razumije, a dio proizvođača reputaciju prirodnih vina narušio je stavljajući na tržište vina puna mana. Ekologija će postati stvarna tržišna prednost tek kada kupci nauče razlikovati prirodno vino od loše napravljenog vina.

USPON SREDNJIH VINARIJA

Hrvatska vinska scena nakon devedesetih dugo je imala jednostavnu strukturu. Na jednoj strani bile su velike kompanije s velikim površinama, ozbiljnim proizvodnim kapacitetima i snažnom distribucijom. Na drugoj mali obiteljski vinari s nekoliko hektara, vlastitim podrumom i obitelji koja

radi gotovo sve, od rezidbe do prodaje. Između njih dugo gotovo da nije bilo nikoga.

Više od 130 autohtonih sorti najveća su tržišna prednost koju će hrvatsko vinarstvo ikada imati

Tržište može oprostiti lošu berbu, ali teško oprašta gubitak povjerenja

Danas upravo srednje velike vinarije postaju najzanimljiviji dio tržišta, a novi ulagači dolaze iz IT-a, građevine, energetike, drvne i metaloprerađivačke industrije. Njima vino često nije osnovni posao, ali jest dugoročna investicija i način stvaranja vrijedne destinacije.

Tradicionalni vinar ponajprije razmišlja kako proizvesti bolje vino. Investitor razmišlja kako stvoriti iskustvo koje će ljudi željeti kupiti. Primjeri novih projekata pokazuju da spoj kapitala, ekonomskih znanja, dizajna, gastronomije i vina potrošaču može dati jasnu vrijednost za novac. U sljedećem desetljeću upravo će takvi projekti dodatno profesionalizirati tržište, ali samo pod uvjetom da financijska snaga ne potisne autentičnost.

BREND POSTAJE PRESUDAN

Prije 20 godina bilo je dovoljno proizvesti dobro vino. Danas se svaki od približno 1.500 domaćih vinara na polici susreće s tisućama etiketa, restorani nude vinske karte od nekoliko stranica, a turisti prije posjeta vinariji konzultiraju recenzije, Instagram i TikTok.

U takvom okruženju pobjeđuju oni koji znaju ispričati priču, a ne nužno oni koji imaju objektivno najbolje vino. Prosječan potrošač teško će razlikovati vino koje je osvojilo 94 boda od onoga s 89, ali će zapamtiti etiketu, večeru među trsovima, pogled iz kušaonice i obiteljsku priču. Marketing više nije dodatak proizvodnji vina; postao je dio samog proi-

Vino – Perspektiva razvoja

zvoda koji nazivamo vinskim iskustvom. Hrvatski vinski marketing danas je znatno ozbiljniji nego početkom stoljeća, kada je sektor često počivao na rečenici: "Ne treba meni marketing, ja sve prodam." Mlađe generacije proizvođača obrazovanije su i otvorenije, ali tržište na kojem potražnja nadmašuje ponudu ne potiče ulaganja u brend. Budućnost zato ne traži samo bolju promociju pojedinih vinarija, nego i zajedničko pozicioniranje Hrvatske kao relevantne vinske zemlje jugoistočne Europe.

NOVA VINSKA KARTA

Nekada je svaki ozbiljan vinogradar tražio južne položaje. Sjeverne ekspozicije smatrale su se pogreškom, a sjeverozapadne i sjeveroistočne davale su vina najniže kategorije. Danas se upravo ondje sade neki od najzanimljivijih novih vinograda, dok su berbe u kolovozu postale novo normalno. Dalmacija bi mogla postati proizvodno još zahtjevnija i skuplja. To ne znači da će prestati davati velika vina, nego da će ih proizvoditi uz veći rizik i po višoj cijeni. Kontinentalna Hrvatska, s druge strane, dobiva novu priliku. Regije koje su se nekada smatrale prehladnima postaju sve zanimljivije, a položaji koji su nekoć bili marginalni dobivaju novu vrijednost.

Posebno je pitanje budućnost predikatnih vina. Zime s dugotrajnim temperaturama duboko ispod ništice sve su rjeđe, pa je i ledena berba postala iznimka. U posljednjih deset godina imali smo tek dvije, 2018. i 2025. Budućnost hrvatskog vina zato neće odrediti sama klima, nego sposobnost vinara da joj se prilagode: izborom položaja, sorti, podloga, sustava uzgoja, navodnjavanja i tehnologije.

PREDNOST AUTOHTONIH SORTI

Dok velike vinske zemlje ulažu milijune eura u promociju, Hrvatska u svojim vinogradima već ima nešto što se novcem ne može kupiti: više od 130 autohtonih sorti. To je najveća tržišna prednost koju ćemo ikada imati.

Zašto bi gost iz New Yorka ili Tokija došao u Hrvatsku piti vino koje može pronaći u Francuskoj, Kaliforniji ili Čileu? Neće. Doći će zbog pošipa, grka, pušipela, malvazije, plavca malog, babića, debita, maraštine ili starohrvatske beline.

Regije koje su uspjele povezati vinarstvo i turizam već grade destinaciju na autohtonim sortama. Istra je od malvazije stvorila međunarodno prepoznatljiv brend. Međimurje gradi priču o pušipelu kroz zajedničku butelju i prepoznatljivu čašu. Pošip je prerastao granice Korčule, debit se vraća u šibensko zaleđe, maraština na vinske karte, a grk unatoč malim površinama ostaje jedno od najintrigantnijih hrvatskih vina. Zagorje je revitaliziralo starohrvatsku belinu, sortu koja je jedan od roditelja chardonnaya.

Prosječnog gosta možda neće zanimati koliko je vino provelo na finom talogu, ali zapamtit će da

Hrvatska nikada neće konkurirati

količinom proizvedenog vina, ali može konkurirati vrijednošću

Vino više nije samo proizvod, nego postaje razlog dolaska turista u našu zemlju

pije sortu staru stoljećima, spašenu sa samo nekoliko trsova. Zapamtit će da grk treba oprašivača ili da je plavac mali potomak crljenka kaštelanskog, odnosno zinfandela. U svijetu u kojem se proizvodi sve lakše kopiraju, podrijetlo i autentičnost postaju najjača zaštita od konkurencije.

KAKO OSVOJITI GENERACIJU Z

Iako se čini da je najveći izazov svjetskog vinarstva klima, možda je to ipak generacija Z. Mladi piju manje alkohola od generacija prije njih. Razlozi su kombinacija zdravijih životnih navika, promijenjenog načina druženja, popularnosti funkcionalnih pića i bezalkoholnih alternativa te, naposljetku, manjeg raspoloživog dohotka.

Za Hrvatsku će posljedice biti sporije nego za Francusku, Italiju ili Španjolsku jer domaćeg vina ionako nema dovoljno, a velik dio potrošnje generira turizam. Ipak, promjena nas neće zaobići. Pjenušci će nastaviti osvajati tržište jer su vizualno privlačni, slavljenički, lakši za razumijevanje i često nižeg alkohola. Plešivica je već izgradila snažan identitet, a pjenušava scena razvija se na Kvarneru, u Istri, Međimurju, Zagorju, pa i u Dalmaciji. Veliki prostor ima i rosé, kategorija u kojoj Hrvatska još zaostaje za svjetskim trendovima. Roséi su se dugo proizvodili usputno, bez jasnog identiteta i ozbiljne promocije. To se mijenja, a posebno zanimljiv mogao bi biti povratak opola - modernog stila koji zapravo proizlazi iz stare dalmatinske tradicije.

Bezalkoholno vino više nije rubna pojava. Pojavom prvih domaćih etiketa s 0,0 posto alkohola otvorena je kategorija koja će privući vozače, sportaše, trudnice i sve brojnije potrošače koji žele ritual vina bez alkohola. Neće zamijeniti klasično vino, ali će postati njegov legitiman susjed na polici i vinskoj karti.

Vinski kokteli također nisu neprijatelji vinske kulture. Aperol Spritz učinio je za popularizaciju pjenušaca više od brojnih klasičnih kampanja. Mladi ne žele uvijek analizirati mineralnost i tercijarne arome; žele ukusno, osvježavajuće i vizualno privlačno piće.

Hrvatski pjenušci, muškatna vina, roséi, domaći likeri i lokalni destilati pružaju odličnu osnovu za razvoj autentične koktelske ponude. Za proizvođača, ugostitelja i gosta to može biti trostruka dobit.

POVJERENJE PRIJE SVEGA

Hrvatsko vino posljednjih je dvadesetak godina napravilo golem kvalitativni iskorak. Vinari ulažu više znanja i novca nego ikada, domaće etikete osvajaju međunarodna priznanja, a gotovo svaka regija pronašla je vlastiti smjer razvoja. No rast cijena i vrijednosti povećava i rizik od krivotvorenja i patvorenja.

Patvorina nije vino: riječ je o proizvodu koji nije nastao fermentacijom grožđa, nego miješanjem vode, šećera, alkohola, kiselina i drugih tvari. Krivotvorina je stvarno vino koje se lažno predstavlja, primjerice kao hrvatsko vino sa zaštićenom ozna-

kom izvornosti iako grožđe ili mošt dolaze iz druge države ili vinogradarske zone.

Što je vino skuplje, prijevara je isplativija pa su posebno ugrožene najvažnije sorte i najprepoznatljivije oznake. To nije pitanje zaštite pojedinog proizvođača, nego vjerodostojnosti cijelog sektora. Tržište može oprostiti lošu berbu, ali teško oprašta gubitak povjerenja.

Najbolja obrana je educiran potrošač. U Hrvatskoj se znanje o vinu vidljivo širi kroz festivale, radionice, kušanja i specijalizirane medije. Kupci postavljaju konkretnija pitanja, žele razumjeti razliku između položaja, sorti i stilova, a vino postupno prestaje biti rezervirano samo za posebne prigode. Taj je trend možda važniji od svih ostalih: potrošač koji razumije vrijednost vina teže postaje žrtva lažnih oznaka, praznog marketinga ili neopravdane cijene.

NACIONALNA VINSKA PRIČA

Globalna istraživanja pokazuju da vinski turizam može činiti približno četvrtinu ukupnih prihoda vinarija, a Europa ostvaruje više od polovice svjetskih prihoda u toj kategoriji. Hrvatska, smještena u srcu Mediterana i s iznimno snažnim turističkim prometom, ima gotovo idealne preduvjete, ali još nema dovoljno jasnu zajedničku strategiju.

Potrebno je stalno koordinacijsko tijelo koje bi povezalo vinski sektor, turizam, poljoprivredu, ugostiteljstvo, trgovinu i promociju zemlje. Može se zvati Nacionalni odbor za vinski marketing ili drukčije, ali mora imati jasan mandat, stabilno financiranje i mjerljive ciljeve. Slični modeli u Austriji i Mađarskoj pokazuju koliko sustavna promocija može učiniti za izvoz, reputaciju i dolazak gostiju.

Vino odavno nije samo poljoprivredni proizvod. Ono je gastronomija, turizam, dizajn, kultura, pejzaž, priča o podrijetlu i doživljaj destinacije.

Hrvatska količinom nikada neće biti vinska velesila, ali može biti mala, autentična i iznimno poželjna vinska zemlja visoke vrijednosti.

Do 2040. vjerojatno ćemo imati manje vinograda i manje vina. Butelje će biti skuplje, proizvodnja tehnološki naprednija, a tržište zahtjevnije. Upravo zato svaki hektar, svaka autohtona sorta i svaki gost dobivat će veću vrijednost. Budućnost neće pripasti onima koji proizvedu najviše, nego onima koji najbolje povežu vinograd, podrum, brend, gastronomiju i destinaciju. Hrvatska tu utakmicu može dobiti, pod uvjetom da napokon počne igrati kao momčad.

Vino – Anketa

Domaće etikete uvjerljivo su prvi izbor

Hrvatski potrošači najčešće biraju bijela vina, snažno preferiraju domaće proizvođače te najveće povjerenje daju vinima iz Dalmacije

Vino je duboko ukorijenjeno u hrvatskoj gastronomskoj i enološkoj tradiciji te zauzima važno mjesto u svakodnevnim i svečanim prigodama. Posebno tijekom ljetnih mjeseci, kada su druženja na otvorenom, godišnji odmori i opuštene večeri dio svakodnevice, vino postaje neizostavan pratitelj uživanja. Stoga smo u ovom istraživanju željeli doznati koliko često hrvatski građani piju vino, koje vrste najviše preferiraju te kakav je njihov odnos prema domaćim i uvoznim vinima.

Rezultati pokazuju kako vino pije čak 81% hrvatskih građana. Svakodnevno ga konzumira 6% ispitanika, dok njih 18% vino pije barem jednom tjedno. Gotovo jednak udio građana, njih 19%, navodi da vino konzumira barem jednom mjesečno. Nešto više, 21%, vino pije isključivo u posebnim prilikama, dok ga 17% građana konzumira rijetko. S druge strane, 19% ispitanika ističe kako uopće ne pije vino, što znači da četiri od pet hrvatskih građana ipak posežu za ovim pićem.

Kada je riječ o vrsti vina, hrvatski potrošači najviše preferiraju bijelo vino, koje je prvi izbor za polovicu ispitanika (50%). Crno vino najčešće bira 42% potrošača, dok je roze vino omiljeno kod 8% hrvatskih konzumenata. Istraživanje je također pokazalo izrazitu sklonost domaćim vinima. Čak 90% hrvatskih potrošača izjavljuje kako radije bira vina domaćih proizvođača, dok svega 10% prednost daje uvoznim vinima. Ovakav rezultat potvrđuje snažno povjerenje potrošača u kvalitetu hrvatskih vinskih etiketa, ali i važnost domaće proizvodnje na tržištu vina.

Na kraju istraživanja analizirali smo i popularnost pojedinih hrvatskih vinskih regija. Najveći broj potrošača prednost daje vinima iz Dalmacije, koju bira 39% ispitanika. Slijede vina iz Slavonije s udjelom od 26% te Istre, koju

Koliko često pijete vino?

nacionalno reprezentativan uzorak

preferira 22% potrošača. Vina iz Hrvatskog zagorja najčešći su izbor za 10% ispitanika, dok Moslavinu bira 2% hrvatskih konzumenata.

Istraživanje su proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Višnja Štimac vstimac@hendal.hr

Project manager

Iz koje hrvatske regije najviše volite piti vino?

Koliko ste spremni platiti za bocu vina za osobnu potrošnju?

Vino – Leaflet report

FRAGMENTIRANO TRŽIŠTE S JAKOM PROMOTIVNOM AKTIVNOŠĆU

Nijedan proizvođač vina ne prelazi 4% udjela prema broju promocija, a trgovci se natječu kroz snažnu cjenovnu komunikaciju

U

okviru analize kretanja u kategoriji "Vino" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Parametri analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost

(GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje vrijednost i intenzitet oglašavanja, a čine je osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na MAT razdoblje lipanj 2025.svibanj 2026. vs. lipanj 2024. - svibanj 2025.

VODEĆI PROIZVOĐAČI

Kategoriju vina obilježava izrazita fragmentiranost, što potvrđuje i činjenica da

nijedan proizvođač prema broju promocija nije ostvario više od 4% udjela. Velik broj prisutnih brendova rezultira vrlo ravnomjernom raspodjelom promotivnih aktivnosti, bez izraženog pojedinačnog lidera.

GAV udio TOP 5 proizvođača VINA 19%

Na vrhu poretka nalaze se Iločki podrumi, Erdutski vinogradi i Badel 1862, koji su ostvarili po 4% udjela, uz minimalne razlike u decimalnim vrijednostima. Slijede Belje plus, Kutjevo, Agrolaguna i

Vino - Leaflet report

Poredak proizvođača vina prema broju promocija

lipanj 2024. - svibanj 2025. lipanj 2025. - svibanj 2026.

Poredak

2024. - svibanj 2025. lipanj 2025. - svibanj 2026.

Poredak trgovaca u promociji vina prema GAV-u

Poredak vrsta promocije prema broju promocija

lipanj 2024. - svibanj 2025. lipanj 2025. - svibanj 2026.

Istravino s po 3% udjela, dok su Tikveš, Pelješac vino i Epsko vino zauzeli po 2%. Svi ostali proizvođači zajedno ostvarili su 67% udjela prema broju promocija, što predstavlja rast od tri postotna boda u odnosu na prethodno jednogodišnje razdoblje. Privatne robne marke pritom imaju vrlo ograničenu ulogu te su i u ovom i u prethodnom razdoblju ostvarile svega 3% udjela prema broju promocija.

Slična struktura vidljiva je i prema bruto oglasnoj vrijednosti. Vodeću poziciju

zauzimaju Iločki podrumi sa 7% udjela, dok su na drugom mjestu Erdutski vinogradi s 4%. Slijede Belje plus, Tikveš i Agrolaguna, svaki s po 3% udjela. Među proizvođačima koji su ostvarili po 2% udjela nalaze se Puklavec Family Wines, Pelješac vino, JP Chenet, Kutjevo, Blato 1902, Touch vino i Badel 1862. Ostali proizvođači zajedno čine 62% bruto oglasne vrijednosti, uz rast od dva postotna boda na godišnjoj razini, dok je privatna robna marka zadržala 5% udjela.

PROMOCIJE I TRGOVCI

Analiza vrsta promocija pokazuje da u kategoriji vina i dalje prevladavaju jednostavni promotivni formati. Najzastupljenija je Basic Promotion, koja uključuje prikaz proizvoda i cijene, s 52% udjela prema broju promocija. Iako je riječ o dominantnom formatu, njegov je udjel smanjen za šest postotnih bodova u odnosu na prethodno razdoblje. Drugo mjesto zauzima promocija X%cheaper, odnosno komunikacija proizvoda kroz isticanje postotnog sniženja cijene, koja je povećala svoj udjel za četiri postotna boda te sada čini 44% svih promocija. Promocije putem aplikacija trgovaca (App) ostvarile su 4% udjela, dok su ostali promotivni formati zastupljeni s tek 1%. Kada se promatra bruto oglasna vrijednost, koju pojedini trgovci zauzimaju u promo-

ciji kategorije vina, vodeću poziciju zauzimaju Plodine, koje su povećale svoj udjel za tri postotna boda i dosegnule 18%. Odmah iza njih nalazi se Konzum sa 17%, pri čemu je njegov udjel ostao nepromijenjen u odnosu na prethodno razdoblje. Treće mjesto zauzima Kaufland sa 16% udjela, uz rast od jednog postotnog boda, dok je Interspar zabilježio najveću promjenu među vodećim trgovcima: pad od četiri postotna boda, čime je svoj udjel smanjio na 13%. Slijede Spar s 9%, Tommy sa 6%, dok KTC i Lidl drže po 4% udjela. Po 2% bruto oglasne vrijednosti ostvarili su Feniks Diskont, Eurospin i NTL, a po 1% Ribola, Vrutak, Boso i Studenac.

Intervju

PPWR NIJE REGULATORNI TROŠAK NEGO DUGOROČNA INVESTICIJA

Europska Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), čija puna primjena započinje 12. kolovoza i čime ujedno započinje i razdoblje intenzivnih prilagodbi za kompanije diljem EU-a, postavlja nove standarde za cijelu industriju, a proizvođače stavlja pred brojne izazove

Razgovarala: Marija Brkanić Kulenović

Kako će se promjene koje donosi nova europska Uredba odraziti na poslovanje i razvoj ambalažnih rješenja razgovarali smo sa Slavenom Đurđevićem, Business Development Managerom u tvrtkama SATO i Kiro Dandaro, koji već više od 15 godina djeluje u industriji ambalaže.

Kakvom ocjenjujete spremnost domaće FMCG industrije za primjenu PPWR-a? Što očekujete da će se dogoditi 12. kolovoza?

Rekao bih da je prehrambena industrija i sektor robe široke potrošnje svjestan promjena koje donosi PPWR, ali razina pripremljenosti još uvijek nije

balaže, učinkovitije korištenje resursa i smanjenje utjecaja na okoliš postali su zajednički cilj industrije. Puno više rasprava vodi se oko toga kako te

“Dio troška prilagodbe novoj regulativi će preuzeti proizvođači, dio trgovci, a dio i logistički sektor”

jednaka kod svih kompanija. Danas više gotovo nitko ne dovodi u pitanje ciljeve uredbe. Veća reciklabilnost am-

ciljeve ostvariti u praksi i koliko brzo ih je moguće provesti bez ugrožavanja proizvodnje i konkurentnosti.

Iz razgovora s kupcima vidljivo je da većina kompanija zna što PPWR donosi na regulatornoj razini, ali puno manje njih može procijeniti što će to konkretno značiti za njihove proizvode, proizvodne procese, investicije i ukupne troškove poslovanja.

Ne očekujem da će se 12. kolovoza dogoditi dramatične promjene preko noći. Taj će datum prije označiti trenutak u kojem održiva ambalaža prestaje biti razvojna tema pojedinih kompanija i postaje dijelom poslovnog planiranja cijele industrije. Najdalje su otišle kompanije koje su s pripremama krenule prije nekoliko godina, ponajprije zbog zahtjeva međunarodnih kupaca, izvoznih tržišta i vlastitih ciljeva održivosti. S druge strane, dio tržišta još uvijek čeka dodatna pojašnjenja i provedbene akte.

Tko će dugoročno snositi najveći trošak prilagodbe. Jesu li to proizvođači, retail, logistika ili potrošači?

U početnoj fazi najveći će teret prilagodbe snositi proizvođači hrane i proizvođači ambalaže jer upravo oni prvi ulažu u razvoj novih rješenja, laboratorijska i industrijska testiranja, prilagodbu proizvodnih procesa te izradu potrebne dokumentacije. Međutim, dugoročno će se taj trošak raspodijeliti kroz cijeli lanac vrijednosti. Dio će preuzeti proizvođači, dio trgovci i logistički sektor, a dio će se, sasvim očekivano, odraziti i na krajnju cijenu proizvoda. Pritom je važno naglasiti da najveći trošak često nije sama ambalaža. Mnogo veće ulaganje predstavljaju razvoj, testiranja, validacija novih rješenja, prilagodba proizvodnih linija, certifikacija i, u pojedinim slučajevima, investicije u novu opremu. Drugim riječima, ne govorimo samo o cijeni novog materijala, nego o ukupnom trošku tranzicije. Kada razvoj jednog rješenja traje mjesecima i uključuje više krugova testiranja prije nego što uđe u redovnu proizvodnju, jasno je da najveća investicija nije sama folija, nego vrijeme, znanje i resursi potrebni da se promjena provede bez ugrožavanja kvalitete proizvoda i stabilnosti procesa. Takve tranzicije u početku gotovo uvijek povećavaju troškove, ali dugoročno potiču razvoj novih tehnologija, učinkovitijih procesa i veću konkurentnost industrije. Upravo zato na ovu promjenu treba gledati kao na dugoročnu investiciju, a ne isključivo kao na novi regulatorni trošak.

Dio industrije upozorava da održiva ambalaža i dalje značajno povećava troškove proizvodnje. Može li regulatorni tempo biti prebrz za tržište poput hrvatskog? Mislim da najveći izazov nije sam regulatorni tempo, nego različita spremnost kompanija da ga prate. Veliki proizvođači u pravilu raspolažu vlastitim razvojnim timovima, većim budžetima za istraživanje i testiranja te

nevnoj proizvodnji. Laboratorijska ispitivanja mogu potvrditi da je rješenje tehnički ispravno, ali tek proizvodnja pokazuje koliko je ono otporno na stvarne uvjete rada. Dovoljna je promjena temperature, brzine pakiranja ili konstrukcije vara da se pojave problemi koji tijekom laboratorijskih ispitivanja nisu bili vidljivi. Zato često kažem: "Najveći izazov nije razviti reciklabil-

“U sljedeće dvije godine najveći izazov neće biti razvoj novih materijala, nego njihova uspješna implementacija”

lakše planiraju višegodišnje investicije. Manjim kompanijama svaka promjena predstavlja znatno veći poslovni rizik. Za njih prilagodba ne znači samo odabir novog materijala, nego često i dodatna testiranja, prilagodbu proizvodnih procesa, novu dokumentaciju, a ponekad i ulaganja u opremu. Zbog toga mislim da najveći izazov neće biti sama regulativa, nego vrijeme potrebno da se kvalitetna rješenja razviju i uvedu u proizvodnju. Novi materijali, laboratorijska ispitivanja, industrijske validacije i prilagodba proizvodnih linija ne mogu se završiti preko noći. Upravo zato smatram da će planiranje biti jedan od ključnih čimbenika uspjeha. Kompanije koje već danas analiziraju svoj portfelj proizvoda, određuju prioritete i započinju s testiranjima imat će znatno više prostora za kvalitetne odluke od onih koje budu čekale posljednji trenutak. Važno je naglasiti još jednu stvar. Prilagodba PPWR-u nije projekt odjela nabave, razvoja ili kvalitete. Ona zahtijeva uključivanje cijele kompanije – od uprave i financija do proizvodnje, razvoja i prodaje. Tek kada svi ti dijelovi rade zajedno moguće je donijeti odluke koje su istovremeno tehnički izvedive i poslovno održive.

Gdje vidite najveći jaz između regulative i stvarne proizvodnje odnosno situacije "na terenu"?

Najveći jaz nastaje onog trenutka kada teorija dođe na proizvodnu liniju. Posljednjih godina industrija je napravila velik iskorak u razvoju reciklabilnijih materijala i novih ambalažnih rješenja. Danas najveći izazov više nije razviti održiviju ambalažu, nego osigurati da ona pouzdano funkcionira u svakod-

nu ambalažu. Najveći izazov je razviti reciklabilnu ambalažu koja će pouzdano raditi u stvarnoj proizvodnji."

Na kraju će najveću konkurentsku prednost imati kompanije koje uspiju povezati razvoj ambalaže, proizvodne procese i regulatorne zahtjeve u jedno funkcionalno i tržišno održivo rješenje.

Koliko PPWR mijenja način na koji brendovi danas razmišljaju o dizajnu ambalaže? Primjećujete li veći interes klijenata za monomaterijalna i reciklabilna rješenja?

PPWR značajno mijenja način na koji kompanije promatraju ambalažu. Donedavno se dizajn prvenstveno promatrao kroz zaštitu proizvoda, izgled, cijenu i učinkovitost proizvodnog procesa. Danas tim kriterijima pridružujemo reciklabilnost, udio recikliranog sadržaja gdje je to primjenjivo, mogućnost ponovne uporabe te usklađenost s regulatornim zahtjevima. Drugim riječima, ambalaža više nije samo sredstvo za pakiranje proizvoda. Ona postaje dio poslovne strategije. U svakodnevnom radu primjećujemo sve veći interes za monomaterijalna i reciklabilna rješenja, posebno za mono PE i mono PP strukture. Međutim, važno je naglasiti da monomaterijal nije univerzalno rješenje za svaki proizvod. Ambalaža i dalje mora ispuniti svoju osnovnu funkciju. Mora zaštititi proizvod, očuvati njegov rok trajanja, omogućiti stabilan proizvodni proces i zadovoljiti sigurnosne zahtjeve za materijale koji dolaze u kontakt s hranom. Tek kada su svi ti uvjeti ispunjeni možemo govoriti o uspješnom rješenju. Zato danas više ne tražimo kompromis između održivosti i funkcionalnosti, nego ravnotežu između regulatornih zahtjeva, tehničkih mogućnosti i potreba

Intervju

tržišta. Po mom mišljenju, upravo je to najveća promjena koju donosi PPWR. Ambalaža više nije samo vizualni identitet proizvoda ili stavka u troškovniku. Sve više postaje čimbenik koji utječe na razvoj proizvoda, investicijske odluke i dugoročnu konkurentnost kompanije.

Koliko će nova regulativa povećati troškove proizvođačima hrane i retailu?

Ne postoji jedinstven odgovor zato što će utjecaj uvelike ovisiti o vrsti proizvoda, postojećoj ambalaži, proizvodnoj opremi i zahtjevima kupaca. Kod jednostavnijih proizvoda prijelaz

rade na razvoju reciklabilnijih ambalažnih rješenja. Kod njih su brojni projekti već prošli fazu laboratorijskih ispitivanja, a dio je uspješno implementiran u proizvodnju. S druge strane, velik dio tržišta još uvijek je u fazi analiziranja. Svijest o promjenama danas je znatno veća nego prije nekoliko godina, ali konkretni projekti često započinju tek kada zahtjev dođe od kupca ili kada se regulatorni rok dovoljno približi. Takav pristup je razumljiv, ali nosi određeni rizik. Razvoj nove ambalaže rijetko je brz proces. Kod zahtjevnijih proizvoda potrebno je proći više krugova labo-

“Razvoj nove ambalaže uključuje laboratorijska i industrijska testiranja, kao i potvrdu funkcionalnosti”

na nova rješenja bit će relativno brz i financijski prihvatljiv. Međutim, kod proizvoda koji zahtijevaju visoku barijeru na kisik ili vodenu paru, dulji rok trajanja ili složenije procese pakiranja, prilagodba će biti znatno zahtjevnija.

Važno je pritom ne promatrati samo cijenu novog ambalažnog materijala. Stvarni trošak tranzicije čine razvoj novih rješenja, laboratorijska i industrijska testiranja, validacija na proizvodnim linijama, mogući pad produktivnosti tijekom prijelaznog razdoblja, dodatna dokumentacija, certifikacija te kod nekih i ulaganja u novu opremu. U praksi se često dogodi da novo rješenje uspješno prođe laboratorijska ispitivanja, ali tijekom industrijske proizvodnje zahtijeva dodatne prilagodbe ili usporava proces pakiranja. Upravo zato najveći trošak vrlo često nije sama ambalaža, nego vrijeme potrebno da se novo rješenje sigurno i stabilno uvede u proizvodnju. Zbog toga će za neke kompanije PPWR značiti nešto višu cijenu ambalaže, dok će za druge predstavljati višegodišnji razvojni i investicijski projekt. Na kraju, cilj nije samo zadovoljiti regulatorne zahtjeve. Cilj je pronaći rješenje koje će istovremeno biti održivo, funkcionalno i dugoročno konkurentno.

Jesu li kompanije već krenule s konkretnim prilagodbama ili još prevladava faza analiziranja?

Na tržištu danas vidimo obje situacije. Kompanije koje izvoze ili surađuju s velikim međunarodnim trgovačkim lancima već nekoliko godina aktivno

ratorijskih i industrijskih testiranja, potvrditi funkcionalnost ambalaže, očuvati kvalitetu i rok trajanja proizvoda te osigurati da novo rješenje pouzdano funkcionira u proizvodnji. To se ne može napraviti u nekoliko tjedana. Najveću prednost imat će kompanije koje tranziciju ne promatraju kao odgovor na regulatorni rok, nego kao dugoročan razvojni projekt. One koje već danas mapiraju svoju ambalažu, određuju prioritete i postupno provode testiranja imat će znatno više prostora za kvalitetne odluke od onih koje će reagirati tek kada rokovi postanu kritični.

Može li tržište osigurati dovoljno kvalitetnih recikliranih materijala za potrebe industrije?

To će biti jedno od ključnih pitanja u godinama koje dolaze. Kako bude rasla potražnja za recikliranim materijalima, tako će rasti i pritisak na njihovu dostupnost, kvalitetu i cijenu. Međutim, izazov nije samo u količini. Posebno kada govorimo o ambalaži za prehrambene proizvode, nije dovoljno da reciklirani materijal postoji. On mora zadovoljiti stroge zahtjeve sigurnosti za kontakt s hranom, imati odgovarajuću kvalitetu, sljedivost i osigurati kontinuitet isporuke. Bez toga proizvođači teško mogu planirati dugoročne projekte i ulaganja. Zato pravo pitanje nije hoće li biti dovoljno recikliranog materijala, nego hoće li tržište moći osigurati dovoljno kvalitetnog i pouzdanog materijala za različite vrste proizvoda i različite industrije. Uspjeh tranzicije neće ovisiti

samo o proizvođačima ambalaže ili prehrambenoj industriji. Jednako važnu ulogu imat će sustavi prikupljanja i recikliranja otpada, proizvođači sirovina, razvoj novih tehnologija recikliranja i sposobnost cijelog lanca vrijednosti da osigura stabilnu opskrbu kvalitetnim materijalima. Ako jedan dio tog lanca zakaže, bit će vrlo teško ostvariti regulatorne ciljeve u predviđenim rokovima.

Što će biti najveći izazov za proizvođače ambalaže u sljedeće dvije godine? Najveći izazov neće biti razvoj novih materijala, nego njihova uspješna implementacija. Kupci će očekivati brze odgovore, ali razvoj ambalaže rijetko je brz proces, osobito kada govorimo o prehrambenim proizvodima koji imaju visoke zahtjeve u pogledu sigurnosti, zaštite proizvoda i roka trajanja. Nije dovoljno razviti novu ambalažnu strukturu. Potrebno je potvrditi da štiti proizvod, stabilno radi na proizvodnoj liniji i da se može proizvoditi u kontinuitetu. Istodobno će proizvođači ambalaže morati pratiti regulatorne zahtjeve, razvijati nova rješenja, pripremati tehničku dokumentaciju, provoditi laboratorijska i industrijska testiranja te kupcima pružati stručnu podršku tijekom cijelog procesa implementacije. Zbog toga se mijenja i uloga proizvođača ambalaže. Više neće biti dovoljno isporučiti kvalitetan proizvod. Kupci će tražiti partnera koji razumije njihove proizvode, proizvodne procese i poslovne izazove te može sudjelovati u razvoju rješenja od prve ideje do stabilne serijske proizvodnje. U godinama koje dolaze razlika između dobavljača i partnera neće biti u tome tko prodaje bolju ambalažu, nego tko kupcu pomaže donijeti bolju poslovnu odluku.

Tko je, prema vašem mišljenju, ključan za uspješnu provedbu PPWR-a?

Na ovo pitanje postoje dva odgovora. Jedan daje regulativa, a drugi praksa. Regulativa jasno definira pravne odgovornosti pojedinih sudionika u lancu vrijednosti. Međutim, stvarna provedba puno je složenija. Nijedan proizvođač hrane neće sam razviti novo ambalažno rješenje. Jednako tako, proizvođač ambalaže ne može sam potvrditi da će ono zadovoljiti zahtjeve konkretnog proizvoda niti laboratorij može jamčiti da će nova ambalaža bez poteškoća funkcionirati na svakoj proizvodnoj

liniji. Upravo zato važno je razlikovati pravnu odgovornost od stvarne odgovornosti za uspješnu provedbu projekta. Uspješna tranzicija zahtijevat će znatno intenzivniju suradnju svih sudionika: proizvođača sirovina, proizvođača ambalaže, prehrambene industrije, dobavljača opreme, laboratorija, certifikacijskih kuća, trgovaca i sustava gospodarenja otpadom.

Koji savjet biste danas dali FMCG kompanijama koje još nisu ozbiljno krenule u prilagodbu?

Kad bih danas morao dati samo jedan savjet FMCG kompanijama, rekao bih im da ne krenu od pitanja: "Koji novi materijal trebamo odabrati?" Puno je važnije prvo odgovoriti na pitanje: "Što naša ambalaža mora osigurati?" Svaki proizvod ima svoje zahtjeve. Ambalaža mora zaštititi proizvod, očuvati njegovu kvalitetu i rok trajanja,

omogućiti stabilan proizvodni proces te zadovoljiti sigurnosne i regulatorne zahtjeve. Tek kada su ti kriteriji jasno definirani, moguće je donijeti kvalitetnu odluku o izboru materijala i konstrukciji ambalaže.

proces koji uključuje razvoj, laboratorijska i industrijska testiranja, potvrdu funkcionalnosti, prilagodbu proizvodnih procesa i vrlo blisku suradnju svih sudionika u lancu vrijednosti. Takvi projekti zahtijevaju vrijeme, planiranje i

“Ambalaža sve više utječe na razvoj proizvoda, investicijske odluke i dugoročnu konkurentnost kompanije”

Sljedeći korak trebao bi biti detaljna analiza vlastitog portfelja proizvoda. Nisu svi proizvodi jednako zahtjevni niti nose isti poslovni rizik. Upravo zato važno je odrediti prioritete i krenuti od onih projekata koji će zahtijevati najviše vremena za razvoj, testiranja i validaciju. Najveća pogreška bila bi čekati posljednji trenutak.

Razvoj nove ambalaže nije samo zamjena jednog materijala drugim. To je

kvalitetnu koordinaciju.

PPWR zato ne bih promatrao isključivo kao regulatornu obvezu, nego kao priliku da kompanije unaprijede svoje proizvode, procese i način suradnje s partnerima.

Na kraju, vjerujem da uspjeh neće ovisiti o tome tko će prvi pronaći novo rješenje, nego o tome tko će ga prvi uspjeti pretvoriti u stabilan, održiv i tržišno konkurentan proizvod.

Back to school – Aktualno

KUPNJA ZA ŠKOLU SVE PROMIŠLJENIJA

Roditelji će prije ove školske godine tražiti vrijednost, a trgovci odgovaraju širim izborom i povoljnijim ponudama

Ljeto se taman zahuktalo, vrućina ne popušta, plaže su prepune, a škole, školarci, učitelji i profesori na zasluženom su odmoru. Iako je vrijeme povratka u školske klupe tradicionalno jedno od najvažnijih prodajnih razdoblja

u maloprodaji, čini se da se ovogodišnja Back to School sezona odvija u znaku racionalnije kupnje. Roditelji sve pažljivije planiraju izdvajanja za školsku opremu, uspoređuju cijene, koriste akcijske ponude i traže najbolji omjer cijene i kvalitete. Istodobno, trgovci i proizvođači nastoje odgovoriti širim asortimanom, atraktivnim promocijama i dodatnim pogodnostima

kako bi privukli kupce. Trend se posebno ističe u najnovijem Deloitteovom istraživanju o kupnji za novu školsku godinu koje je ove godine ova savjetnička kuća provela po 19. put. Prema rezultatima ankete provedene među više od 1.200 američkih roditelja, potrošnja će ove godine ostati uglavnom na prošlogodišnjoj razini, ali će kupci imati znatno oprezniji

pristup kupnji. Prosječna potrošnja iznosit će 557 američkih dolara po djetetu, što je nešto manje nego prošle godine, a kada se uračuna inflacija riječ je o realnom padu od šest posto. Ukupno gledajući, vrijednost potrošnje u predškolskoj sezoni doseći će impresivnih 30,4 milijarde dolara.

Glavni razlog ipak opreznijem ponašanju prilikom kupnje je gospodarska neizvjesnost. Čak 57 posto ispitanih roditelja očekuje pogoršanje gospodarske situacije u nadolazećim mjesecima, što je najveći udio još od 2020. godine. Financijska neizvjesnost potiče roditelje na pažljivije planiranje budžeta, a kupnja se sve češće odgađa do samog početka školske godine kako bi se iskoristile posljednje akcije i promotivne ponude. Deloitte procjenjuje da će najveća potrošnja biti ostvarena krajem srpnja i početkom kolovoza, čime se tržište vraća obrascima kupnje kakvi su bili prije pandemije. Da troškovi početka školske godine predstavljaju ozbiljan financijski izazov potvrđuje i istraživanje koje je u Irskoj provela Irish League of Credit Unions. Gotovo šest od deset roditelja (59 posto) smatra da su izdaci za novu školsku godinu značajan financijski teret, dok se više od četvrtine (27 posto) zbog tih troškova mora zadužiti. Iako je broj roditelja koji posežu za nekim oblikom kreditiranja nešto manji nego lani, prosječan iznos zaduženja porastao je na 430 eura. Gotovo četvrtina roditelja priznaje da svojoj djeci ne može priuštiti sve što im je potrebno za školu, a najčešće odustaju od izvannastavnih aktivnosti, nove sportske opreme, školskih izleta ili nove obuće. Istraživanje pokazuje i da roditelji osnovnoškolaca tijekom jedne školske godine očekuju ukupne troškove od oko 1.600 eura, dok će roditelji srednjoškolaca izdvojiti više od 2.100 eura. Gotovo polovica ispitanika smatra da

su troškovi ove godine viši nego lani, ponajprije zbog skupljih školskih uniformi, odjeće i školskih izleta.

PLANIRANA POTROŠNJA

S druge strane, iako američki roditelji nastoje ograničiti troškove, spremni su izdvojiti više novca kada procijene da proizvod donosi stvarnu vrijednost. Upravo je vrijednost za novac, a ne najniža cijena, postala najvažniji kriterij pri odabiru mjesta kupnje. Najveći dio planirane potrošnje ostvarit će se u velikim trgovačkim lancima i hipermarketima, koji će privući oko 80 posto ukupne potrošnje, a slijede ostali kanali, među prvima internetske trgovine. Zanimljivo je da roditelji ove godine planiraju povećati izdvajanja za odjeću i modne dodatke, dok će istodobno smanjiti ulaganja u tehnologiju. Deloitte procjenjuje kako će mnoge obitelji odgoditi kupnju novih računala ili tableta te nastaviti koristiti postojeće uređaje. Istodobno, čak polovica roditelja planira smanjiti neku drugu vrstu kućne potrošnje, primjerice izlaske ili zabavu, kako bi lakše financirali početak školske godine.

Sve važniju ulogu imaju i digitalni alati. Više od 70 posto roditelja spremno je promijeniti brend ako pronađe povoljniju alternativu, 60 posto planira kupovati u cjenovno pristupačnijim trgovinama, dok više od polovice očekuje da će češće birati proizvode trgovačkih robnih marki. Roditelji koji tijekom kupnje koriste različite digitalne alate, od usporedbe cijena do generativne umjetne inteligencije, u prosjeku troše više od ostalih kupaca jer više vremena posvećuju istraživanju proizvoda i planiranju kupnje.

KUPNJA

PRIBORA

Slični trendovi vidljivi su i na hrvatskom tržištu. Trgovci ističu kako kupci i ove godine kupnji školskog pribora pristupaju planski, vode računa o

Ovogodišnja Back to School sezona odvija se u znaku sve racionalnije kupnje

Trgovci očekuju da će interes za školskim programom ostati na razini prethodnih godina

kućnom budžetu te sve pažljivije uspoređuju cijene i kvalitetu proizvoda. Ipak, unatoč racionalnijoj potrošnji, očekuje se da će interes za školskim programom ostati na razini prethodnih godina. U Konzumu naglašavaju kako novu školsku sezonu dočekuju s jednom od najširih Back to School ponuda na tržištu. Kampanja počinje 27. srpnja u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno 17. kolovoza na Jadranu, a traje do 23. rujna. Kupcima će biti dostupno više od 800 artikala: od pisanki, bilježnica, pernica i školskih torbi do mapa, kutija za likovni i ostalog školskog pribora, uz dodatnu ponudu dječjeg tekstila, dječjeg posuđa s atraktivnim motivima i Lego igračaka, a u asortimanu su zastupljeni popularni i provjereni brendovi kao što su Milan, Staedtler, Faber-Castell, TOZ, Pelikan, UHU, Hama, Street i Top Model. "Posljednjih godina primjećujemo da kupci kupnju za novu školsku godinu planiraju sve pažljivije, vodeći računa o omjeru cijene i kvalitete, pri čemu i dalje biraju provjerene brendove. Kako bismo roditeljima olakšali pripremu njihovih školaraca, pripremili smo tematski katalog s cjelokupnom ponudom i posebnim akcijama, dok će školski asortiman uoči početka nastave biti istaknut i u redovnom tjednom katalogu. Kampanja uključuje i komunikaciju putem digitalnih kanala te televizijsko oglašavanje kako bi kupci pravovremeno dobili sve informacije o ponudi i pogodnostima", poručuju iz ovog trgovačkog lanca napominjući kako uz širok izbor proizvoda u različitim cjenovnim kategorijama, atraktivne ponude i dostupnost proizvoda u svim njihovim prodavaonicama, očekuju vrlo dobar interes kupaca na razini prošlogodišnje sezone.

Osim u prodajnom dijelu, nastavljaju i društveno odgovorne aktivnosti kroz projekt Mali

Back to school – Aktualno

veliki talenti kojim su školama dosad osigurali više od 38 tisuća komada opreme vrijedne više od 2,3 milijuna eura. Jednaku pažnju posvećuju i svojim zaposlenicima, a roditeljima prvašića već godinama omogućuju slobodan dan za prvi dan škole kako bi taj važan trenutak mogli provesti sa svojom djecom, dok njihove mališane daruje u poklon-paketima.

SVE NA JEDNOM MJESTU

I u Lidlu Hrvatska potvrđuju da je Back to School razdoblje jedno od tradicionalno najvažnijih sezonskih razdoblja. Kupci će tijekom kolovoza ponovno moći pronaći kompletan školski program, od torbi, pernica i bilježnica do tekstila i školskog pribora. "Back to School sezona tradicionalno je jedno od razdoblja povećane potražnje, stoga se i ove godine očekuje interes kupaca kao u inače u tom periodu. Kupci se u tom razdoblju pripremaju za početak nove školske godine, pri čemu nastoje na jednom mjestu pronaći kvalitetne proizvode po povoljnim cijenama, zbog čega se očekuje uobičajena dinamika potražnje karakteristična za ovaj dio godine", podsjećaju iz Lidla primjećujući kako kupci i dalje kupnji pristupaju promišljeno te posebnu pažnju posvećuju omjeru cijene i kvalitete. Kao i prethodnih godina, akcijske ponude i mogućnost povoljne kupnje ostaju među važnijim čimbenicima pri odabiru proizvoda, a primjećuje se i da mnogi kupnju planiraju unaprijed kako bi na vrijeme osigurali sve potrebno za početak školske godine. "Racionalna kupnja i dalje je jedno od ključnih obilježja potrošačkog ponašanja, ne samo tijekom Back to School sezone, već i tijekom cijele godine", zaključuju u Lidlu.

ATRAKTIVNA PONUDA

Müller također očekuje najveću potražnju za priborom za pisanje, bilježnicama, školskim

torbama i pernicama, dok među najpopularnijim motivima ove godine izdvajaju Hello Kitty, Stitch i K-pop. "Asortiman je već dostupan u Müller poslovnicama (ovisno o njenoj veličini), a brojni proizvodi nude se po atraktivnim akcijskim cijenama te se promoviraju putem naših letaka, što kupcima omogućuje da školsku kupnju obave na vrijeme i iskoriste atraktivne ponude", navode iz ovog trgovca te primjećuju da kupci sve češće školsku kupnju raspoređuju tijekom duljeg razdoblja kako bi lakše upravljali kućnim budžetom i iskoristili različite akcijske ponude. Važnu ulogu pritom imaju loyalty programi, proizvodi privatnih robnih marki te digitalni kanali i društvene mreže na kojima roditelji sve češće traže informacije i inspiraciju prije same kupnje. "Interakcije s korisnicima na našim digitalnim kanalima pokazuju da društvene

mreže i digitalni sadržaji imaju važnu, a često i ključnu ulogu u donošenju odluka o kupnji roditelja i školaraca", poručuju također uz napomenu kako mnogi kupci prije dolaska u Müller poslovnice inspiraciju traže upravo na digitalnim kanalima i društvenim mrežama.

DEMOGRAFSKI IZAZOVI

Prije dolaska u poslovnice kupci inspiraciju traže na digitalnim kanalima i društvenim mrežama

Više od 70 posto roditelja spremno je promijeniti brend ako pronađe povoljniju alternativu

Slična iskustva imaju i proizvođači školskog programa. U Eurocomu, tvrtki kojoj je Back to School sezona jedno od važnijih prodajnih razdoblja, ističu kako se tržište školskog pribora suočava s demografskim izazovima i sve izraženijom konkurencijom, zbog čega uspjeh sve više ovisi o sposobnosti da se ponudi pravi spoj kvalitete, funkcionalnosti, dizajna i konkurentne cijene. Za školsku godinu 2026/27. pripremili su asortiman koji kombinira prepoznatljive licencirane brendove, atraktivan dizajn i funkcionalne proizvode prilagođene različitim potrebama učenika. I ove godine očekuju najveći interes za školske torbe, pernice, pribor za pisanje i bilježnice, a posebno ističu uspjeh vlastitog brenda Karbon te činjenicu da dio školskog programa i dalje proizvode u Hrvatskoj. "Svake godine Back to School sezonu podržimo promotivnim aktivnostima zajedno s našim trgovačkim partnerima, uz poseban fokus na isticanje noviteta u ponudi. Iako je riječ o vrlo konkurentnoj kategoriji, cilj nam je zadržati i dodatno ojačati tržišnu poziciju zahvaljujući pažljivo planiranom asortimanu, pouzdanoj distribuciji i dugogodišnjem iskustvu te nastaviti biti pouzdan partner kupcima i poslovnim suradnicima", zaključuju u Eurocomu.

UDOBNOST I PRAKTIČNOST

Školska sezona važan je dio poslovanja i Narodnih novina te se za nju uvijek detaljno pripremaju, a iz kompanije poručuju kako vjeruju da će i

Back to school – Aktualno

Školski kalendar s praznicima za 2026. i 2027. godinu

Nastavna godina počinje 7. rujna 2026. godine, a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja 2027. godine za maturante. Kao i do sada, nastava je podijeljena na dva polugodišta. Prvo polugodište će početi 7. rujna i završava 23. prosinca 2026. godine. Drugo polugodište počinje 7. siječnja i završava 15. lipnja 2027. godine, a za maturante 21. svibnja.

Praznici:

• prvi dio zimskih praznika počinje 24. prosinca 2026. godine i traje do 5. siječnja 2027. godine, s tim da nastava počinje 7. siječnja 2027. godine

• drugi dio zimskih praznika počinje 22. veljače 2027. godine i završava 26. veljače 2027. godine, s tim da nastava počinje 1. ožujka 2027. godine

• proljetni praznici počinju 25. ožujka 2027. godine i završavaju 2. travnja 2027. godine, s tim da nastava počinje 5. travnja 2027. godine.

Kupci danas

školsku kupnju raspoređuju tijekom duljeg razdoblja kako bi lakše upravljali kućnim budžetom

Ljetni praznici krenuli 16. lipnja Zadnji dan nastave je utorak 15. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 16. lipnja 2027. godine. Iznimka su učenici koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i strukovnjaci koji su na praksi.

Nastava se, kao i do sada, organizira i izvodi najmanje u 175 nastavnih dana, a za maturante najmanje u 160 nastavnih dana. U slučaju da škola ne ostvari propisani nastavni

ove godine zadovoljiti potrebe kupaca te ostvariti uspješne poslovne rezultate. Ističu kako kupcima nude jedan od najširih asortimana školskog pribora na domaćem tržištu. Uz tradicionalne proizvode, ove sezone posebno izdvajaju Mapedov set za poboljšanje koncentracije razvijen u suradnji s dječjim psiholozima, kao i nove proizvode s motivima kapibare, Barbie i Supermana te ruksake poznatih sportskih brendova. Od noviteta izdvajaju i kemijsku olovku piši-briši za djecu koja tek počinju pisati. Olovka Kidy learn kombinira ergonomsku potporu, udobnost i praktičnost pri čemu je gumirani anatomski prstohvat za ispravno držanje olovke pogodan za ljevake i dešnjake. Na olovci je gumica s kojom se može brisati, a dolaze i s različitim motivima životinja, što je

plan i program, nastavna godina može se produljiti odlukom upravnog tijela županije nadležnog za poslove obrazovanja, uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Iznimno, u posebnim okolnostima koje nije bilo moguće planirati godišnjim planom i programom rada škole, škola može odstupiti od rokova utvrđenih ovom Odlukom, o čemu odlučuje ministar nadležan za obrazovanje na zahtjev škole i nadležnoga upravnog tijela.

zanimljivo malim školarcima. Kao i svake godine, njemački brend školskih torbi Herlitz pripremio je nove atraktivne motive školskih torbi za dječake i djevojčice, a ove godine su u ponudu uveli i ruksake renomiranih brendova Adidas, Nike, Puma i Under Armour. Uoči nove školske godine u njihovim su prodavaonicama najtraženije bilježnice i pisanke, školske torbe i ruksaci te pernice. Veliki je interes i za omotima, a osim klasičnih omota za knjige i bilježnice, u odabranim prodavaonicama nude i strojno omatanje po mjeri.

Primijetili su da kupci danas pažljivo prate akcijske ponude, programe vjernosti i proizvode robnih marki, dok digitalni kanali i društvene mreže imaju sve veći utjecaj na odluke o kupnji. Stoga će i ove godine

Back to School sezonu pratiti velika nagradna igra kao i akcijska ponuda s više od 300 artikala školskog pribora uz popuste do 30 posto. Sve to potvrđuje da se kupovne navike postupno mijenjaju. Roditelji i dalje žele svojoj djeci osigurati kvalitetnu opremu za novu školsku godinu, ali pritom sve pažljivije planiraju troškove, uspoređuju ponude i traže proizvode koji nude najbolju vrijednost za uloženi novac. Za trgovce to znači da će i ove godine uspjeh u velikoj mjeri ovisiti o širini asortimana, konkurentnim cijenama, kvalitetnim privatnim robnim markama te učinkovitoj komunikaciji putem digitalnih kanala, koji postaju nezaobilazan dio procesa kupnje.

Back to School – Iz prakse

DUALNO OBRAZOVANJE KAO ODGOVOR NA NAJVEĆI

IZAZOV TRGOVINE

Maloprodaja je postala najveći poslodavac u Hrvatskoj, ali sve teže pronalazi mlade zaposlenike. Dualno obrazovanje pokazalo se u brojnim europskim zemljama kao učinkovit model povezivanja škola i trgovaca te jedno od najperspektivnijih rješenja za dugoročni razvoj kadrova

Pišem ovaj članak u posljednjem tjednu nastavne godine. Namjerno kažem nastavne jer školska godina službeno završava tek 31. kolovoza. I dok se jedni preznojavaju hvatajući posljednji zalet ne bi li dobili "zlatnog labuda", drugi imaju sasvim drugačije brige. Tisuće učenika osmih razreda diljem Hrvatske, zajedno sa svojim roditeljima, upravo donose jednu od najvažnijih odluka u životu – odabir srednje škole. Hoće li upisati gimnaziju, ekonomsku školu, strukovni program za prodavača ili neko drugo zanimanje? Odgovor na to pitanje uvelike će odrediti kako će izgledati tržište rada u hrvatskoj maloprodaji u godinama koje dolaze. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prosinac 2025., u djelatnosti trgovine na veliko i malo zaposleno je 227.034 osoba. Time je trgovina prvi put u posljednjih 25 godina pretekla prerađivačku industriju (224.121 zaposleni) i postala najveći poslodavac u Hrvatskoj. No, unatoč impresivnim brojkama, svakodnevica trgovaca otkriva sasvim drukčiju sliku. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) na popisu deficitarnih zanimanja za 2026. godinu jasno pokazuje paradoks. Dok su u pojedinim kontinentalnim županijama, poput Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske, prodavači i dalje među najtraženijim zanimanjima, u drugim dijelovima Hrvatske potražnja stagnira ili pada. Posebno je izazovna situacija u turističkim županijama, gdje tijekom ljetne sezone potrebe za radnom snagom mogu porasti i do 50 posto. Mnogi trgovci upozoravaju da bi, bez sustavnih promjena, nedostatak zaposlenika uskoro mogao postati trajan problem.

ZAŠTO MLADI ZAOBILAZE TRGOVINU

Istraživanja HZZ-a, ankete među maturantima i iskustva poslodavaca ukazuju na nekoliko razloga zbog kojih se sve manje mladih odlučuje za posao u trgovini. Među njima se ističu neredovito radno vrijeme, rad vikendom i blagdanima, fizička za -

htjevnost posla te percepcija da trgovina ne nudi dovoljno mogućnosti za razvoj karijere. Dodatni je izazov konkurencija drugih sektora, poput turizma, dostave i IT industrije, koji mladima često djeluju privlačnije. Takvu percepciju dodatno učvršćuju roditelji i nastavnici koji učenike češće usmjeravaju prema gimnazijama ili ekonomskim školama. Zbog toga strukovni programi za prodavače i komercijaliste ostaju u drugom planu. Primjerice, dualni program za zanimanje prodavača u Trgovačkoj školi Zagreb tijekom školske godine 2024./2025. pohađala su samo 72 učenika.

KAKO SE MIJENJA ULOGA PRODAVAČA

Problem nije samo u uvjetima rada. Posljednjih godina značajno se promijenila i sama uloga prodavača. Kupci se danas prije dolaska u trgovinu sve češće informiraju

putem interneta, uspoređuju cijene i čitaju recenzije, a mnogi kupnju obavljaju online. Zbog toga se tradicionalna uloga prodavača kao savjetnika i izvora informacija postupno mijenja. Istodobno, digitalizacija mijenja svakodnevne zadatke zaposlenika. Samonaplatne blagajne, automatizacija i umjetna inteligencija preuzimaju dio rutinskih poslova poput inventure, praćenja zaliha ili personalizacije ponude. Od zaposlenika se zato sve više očekuju digitalne kompetencije, komunikacijske vještine i sposobnost pružanja kvalitetnog korisničkog iskustva.

ŠTO MOŽEMO NAUČITI OD EUROPE?

Upravo zato sve više zemalja ulaže u dualno obrazovanje kao model u kojem učenici teorijska znanja stječu u školi, a praktične vještine razvijaju kod poslodavca. Njemačka ima jedan od najrazvijenijih sustava dualnog obrazovanja u svijetu. Program za zanimanje prodavača u maloprodaji traje tri godine, tijekom kojih učenici dva do tri dana tjedno rade u trgovačkim tvrtkama kao što se Rewe, Edeka, Lidl ili Aldi, dok ostatak vremena provode u strukovnoj školi. Od početka primaju naknadu, imaju mentora, a velik broj njih nakon završetka ostaje raditi kod istog poslodavca. Sličan model uspješno funkcionira i u Austriji, gdje trgovački lanci kroz vlastite akademije surađuju sa školama i razvijaju buduće zaposlenike prema potrebama poslovanja. Nizozemska, Poljska i Švicarska također razvijaju modele koji povezuju obrazovanje, digitalne kompetencije i potrebe suvremene maloprodaje. Izvan Europe razvoj maloprodaje dodatno ubrzavaju nove tehnologije. Američki Walmart i Amazon Go intenzivno primjenjuju umjetnu inteligenciju i automatizaciju, japanski trgovački lanci razvijaju robotska rješenja zbog nedostatka radne snage, dok su Singapur i Južna Koreja među predvodnicima visokotehnološke maloprodaje u kojoj zaposlenici sve više preuzimaju uloge povezane s upravljanjem tehnologijom i pružanjem personalizirane usluge.

KAKO TO PRIMIJENITI U HRVATSKOJ?

Nedostatak radne snage trgovcima ne donosi samo operativne izazove, nego i značajne financijske troškove. Visoka fluktuacija zaposlenika, koja prema procjenama u maloprodaji doseže 30 do 40 posto godišnje, a tijekom turističke sezone i više, podrazumijeva stalna ulaganja u zapošljavanje, uvođenje novih zaposlenika u posao i ponovno osposobljavanje radne snage. Posebno su pritom pogođeni manji trgovci koji teže mogu nadoknaditi gubitak zaposlenika. U Hrvatskoj zakonski okvir za dualno obrazovanje postoji od školske godine 2018./2019., no njegova je primjena u maloprodaji još uvijek ograničena. Pojedini veliki trgovački sustavi, poput Konzuma, Lidla i Tommyja, već surađuju sa strukovnim školama, ali broj učenika uključenih u takve programe još uvijek nije dovoljan da bi značajnije utjecao na potrebe tržišta rada. Za veći iskorak potrebna je snažnija povezanost obrazovnog sustava i gospodarstva, od boljeg informiranja učenika i roditelja o mogućnostima karijere u trgovini, preko

Mladi danas ne traže samo posao, nego priliku za razvoj, mentorstvo i jasnu perspektivu karijere

Kupci se mijenjaju, tehnologija napreduje, a zajedno s njima mora se mijenjati i uloga prodavača

kvalitetnije praktične nastave, do razvoja stipendijskih programa i obrazovanja koje mlade priprema za nove uloge u maloprodaji, uključujući korištenje digitalnih alata i umjetne inteligencije.

Pet koraka za pokretanje dualnog programa u trgovini:

1. Povežite se sa strukovnom školom: Trgovci mogu kontaktirati najbliže škole koje obrazuju buduće prodavače i komercijaliste te zajednički definirati model suradnje.

2. Osigurajte kvalitetnu praksu i mentora: Učenicima treba omogućiti stvarno radno iskustvo uz podršku iskusnih zaposlenika koji će ih voditi kroz proces učenja.

3. Uključite se u sustav dualnog obrazovanja: Kroz ugovor o dualnom obrazovanju poslodavci mogu formalizirati suradnju sa školama i dugoročno razvijati vlastiti kadar.

4. Omogućite učenicima upoznavanje suvremene trgovine: Praksa ne bi trebala biti ograničena samo na blagajnu i slaganje polica, nego uključivati i upoznavanje s digitalnim alatima, upravljanjem zalihama, korisničkim iskustvom i drugim procesima.

5. Mjerite rezultate i kontinuirano unapređujte program: Praćenje zadovoljstva učenika, mentora i poslodavaca omogućuje da se program prilagođava stvarnim potrebama poslovanja.

ULAGANJE U BUDUĆNOST

Prednost dualnog modela nije samo u tome što omogućuje lakše pronalaženje zaposlenika. Mladi koji od početka upoznaju poslovanje tvrtke, njezine vrijednosti i način rada lakše se uklapaju u organizaciju, dulje ostaju kod poslodavca i razvijaju osjećaj pripadnosti. Za trgovce dualno obrazovanje predstavlja priliku da prijeđu iz reaktivnog modela stalnog traženja zaposlenika u proaktivni model razvoja vlastitih kadrova. Dualno obrazovanje nije prolazni trend, nego provjeren model koji desetljećima uspješno funkcionira u mnogim europskim zemljama. Hrvatska maloprodaja nalazi se pred izazovom kako privući novu generaciju zaposlenika i istodobno promijeniti percepciju trgovine kao zanimanja bez jasne karijerne perspektive. Povezivanjem škola i gospodarstva, kvalitetnijom praktičnom nastavom i većim ulaganjem u razvoj mladih kadrova moguće je stvoriti novu generaciju zaposlenika koja će odgovoriti na potrebe suvremene maloprodaje kao sektora koji je već danas jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarstva.

ICT & FinTech - Vijesti

DELOITTE PREDSTAVIO

LISTU NAJBRŽE RASTUĆIH TEHNOLOŠKIH KOMPANIJA

D eloitte je objavio rezultate EMEA Technology Fast 500 za 2025. godinu vezane uz 500 najbrže rastućih tehnoloških kompanija u Europi, na Bliskom istoku i u Africi, a na toj se listi našlo i 13 tehnoloških kompanija iz Hrvatske. Natječaj je, navodi se u priopćenju Deloittea, proveden unutar 24 zemlje EMEA regije. Glavni partner Deloittea za poreze u CE South regiji Natko Sertić istaknuo je da ga, nakon uspjeha hrvatskih kompanija na Deloitteovu natječaju 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe, posebno veseli što je taj uspjeh potvrđen i na široj Deloitte EMEA Technology Fast 500 ljestvici. Uz već poznate hrvatske pobjednike prethodno održanog natječaja 50 najbrže rastućih kompanija Srednje Europe, najbolje je plasirana kompanija Margins, koja je na 82. mjestu. Slijede Cactus Code (84), Orqa (134), Spectral Core (157), Farseer (175), B.I.D. Grupa (190) i Utiliter (241). Plasman na toj proširenoj listi ostvarili su i Udonis (330), Monri Payments (410), Aircash (473), BARREK (484), Dice Digital Innovation Centre d.o.o (488) i Amplibit (490).

HPB PREUZELA CROATIA BANKU

Hrvatska poštanska banka (HPB) izvijestila je da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila njezino stjecanje svih dionica Croatia banke za 15 milijuna eura. Stjecanjem Croatia banke, HPB će se približiti tržišnom udjelu od 10 posto u imovini kreditnih institucija u RH.

HRVATSKI INFOBIP PREUZEO AMERIČKI SOCKETLABS

Domaća informatička tvrtka Infobip objavila je preuzimanje američke tvrtke SocketLabs, specijalizirane za razvoj infrastrukture za slanje velikih količina elektroničke pošte putem više pružatelja usluga. Prema riječima suosnivača i glavnog izvršnog direktora Infobipa Silvija Kutića, SocketLabs

omogućuje tvrtkama bolji pregled nad elektroničkom poštom koja im pristiže od različitih e-mail pružatelja, ali li i sigurnu migraciju tih podataka. “U kombinaciji s našim postojećim mogućnostima, to nas čini jedinim pružateljem koji može obuhvatiti cjelokupno e-mail poslovanje korisnika, a ne biti samo jedan njegov dio. Baza korisnika SocketLabsa snažno je prisutna u Sjevernoj Americi, uz rastuću prisutnost u Latinskoj Americi, što nam osigurava snažniju poziciju na tržištima na kojima već radimo na širenju našeg poslovanja”, istaknuo je Kutić.

NUŽNO UBRZATI DIGITALNU TRANSFORMACIJU

Hrvatski ICT sektor snažno raste te je lani dosegnuo gotovo osam milijardi eura prihoda, no za povećanje konkurentnosti nužna su daljnja rasterećenja te snažnija javna ulaganja, s ciljem ubrzanja digitalne transformacije gospodarstva, ističu iz HUP-ICT Udruge. Usprkos turbulentnim geopolitičkim događanjima i strateškim izazovima s kojima se susreće EU, hrvatski ICT sektor lani je ostvario porast prihoda na gotovo osam milijardi eura, rast broja zaposlenih na oko 56 tisuća te porast izvoza. Iako je napredak vidljiv, za ispunjenje ciljeva udjela ICT sektora i udjela ICT profesionalaca u gospodarstvu neophodno je ubrzati procese transformacije, poručili su iz Udruge. Glavni

WORLDLINE U PILOTPROJEKTU DIGITALNOG EURA

Europska središnja banka (ECB) odabrala je Worldline, pružatelja platnih usluga, za sudjelovanje u pilot-projektu digitalnog eura koji provodi Eurosustav. Worldline će u projektu sudjelovati kao pružatelj usluga prihvata plaćanja (Acquiring Payment Service Provider) i tehnički pružatelj usluga (Technical Service Provider), a pružat će bankama i financijskim institucijama podršku kroz cijeli lanac vrijednosti digitalnog eura, od povezivanja s infrastrukturom i obrade transakcija do integracije u bankarske sustave i prihvata plaćanja kod trgovaca. “Naša najveća prednost je mogućnost povezivanja

ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić je upozorio da je od 2019. udio troška rada u ukupnim prihodima porastao s 20 na 26,5 posto. Sektor time postaje globalno nekonkurentan, istaknuo je Stojić, pa stoga iz HUP-a predlažu porezno rasterećenje plaća na razinu “TOP 5” najkonkurentnijih zemalja EU-a. Sugeriraju i “rezanje” parafiskalnih nameta za 20 posto, a s druge strane udvostručenje subvencija za istraživanje i razvoj, kako bi se dosegao prosjek zemalja OECD-a. “Mnoge zemlje tu snažno interveniraju, pa one koje će ulagati više u konačnici će imati veće šanse za rast produktivnosti i veća ulaganja u umjetnu inteligenciju”, zaključio je Stojić.

digitalnog eura s postojećim načinima plaćanja koji se već svakodnevno koriste diljem Europe. Kombinacijom povezivosti, obrade, prihvata i orkestracije plaćanja omogućujemo našim klijentima bržu pripremu, manju operativnu složenost te sigurno, intuitivno i pouzdano iskustvo plaćanja“, istaknuo je Pierre-Antoine Vacheron, glavni izvršni direktor Worldline Grupe.

Modni trendovi – Analiza

SECOND-HAND POSTAJE NOVI STUP MODNE MALOPRODAJE

Promjene potrošačkih navika, digitalne platforme i europska regulativa ubrzano pretvaraju second-hand i recommerce iz nišnog segmenta u važan kanal rasta za modne brendove i trgovce

D

ugo je polovna roba bila tretirana kao alternativni, gotovo underground kanal prodaje. Kada bi se govorilo o second-handu, najčešće se mislilo na staru, nošenu odjeću koja je više govorila o ograničenoj kupovnoj moći nego o stilu. Taj se imidž zadržao dugo, sve dok mlađe generacije nisu u second-handu prepoznale nešto sasvim drugo: mogućnost da pronađu komade koji se ne mogu kupiti u svakom modnom lancu.

Danas second-hand više nije samo pitanje niže cijene.

Za generaciju Z i nadolazeću generaciju Alfa on je postao način izražavanja osobnosti, kombiniranja stilova, izgradnje autentičnog izgleda i pokazivanja ekološke svijesti. Majicu iz poznatog lanca može kupiti svatko, ali odjevni predmet iz nekog ranijeg desetljeća, s neobičnim krojem, bojom ili pričom, stvara osjećaj posebnosti. Upravo se tu susreću moda, tehnologija, financijski pritisak i održivost. Rezultat je novi-stari prodajni kanal koji raste brže od tradicionalne trgovine odjećom. Globalno tržište second-hand mode, prema procjenama koje se često navode u industriji, raste znatno brže od klasične trgovine odjećom. To pokazuje da više ne govorimo o niši, nego o ozbiljnom tržišnom segmentu.

ZAŠTO BAŠ SADA?

Rast second-hand tržišta ima nekoliko jasnih pokretača. Prvi je kupovna moć. Kako troškovi života rastu, kupci postaju osjetljiviji na cijene. Second-hand kupcima nudi pristup brendovima, kvalitetnijim materijalima ili zanimljivijim komadima po cijeni koja je često znatno niža od nove robe. Drugi pokretač je dostupnost. Ono što je nekada bilo prepreka, a to je pronalazak odgovarajuće polovne odjeće, danas više nije problem. Mobilne aplikacije i digitalne platforme omogućile su brz izbor, jednostavno plaćanje, pregledne fotografije, preporuke i komunikaciju između kupaca i prodavatelja. Platforme poput Vinteda, Depopa i Poshmarka pretvorile su second-hand u digitalno i društveno iskustvo kupnje. Treći faktor je kultura. Mlađi kupci ne žele samo kupovati jeftinije; oni žele kupovati drukčije. Second-hand im omogućuje individualnost, odmak od uniformirane brze mode

i osjećaj da kupnjom ne sudjeluju u istom intenzitetu u stvaranju tekstilnog otpada. Zato second-hand za njih nije kompromis, nego često svjestan izbor.

EU REGULATIVA MIJENJA PRAVILA IGRE

Na europskom tržištu važnu ulogu imaju i nova regulatorna pravila. Europska unija tekstilnu industriju postupno pomiče iz linearnog modela “proizvedi-prodaji-baci” prema cirkularnom modelu u kojem se odjeća mora dulje koristiti, popravljati, ponovno prodavati, reciklirati i bolje pratiti. Najvažniji okvir je EU Strategy for Sustainable and Circular Textiles, koja predviđa trajnije proizvode, lakšu popravku i reciklažu, digitalnu putovnicu proizvoda te harmonizirana pravila proširene odgovornosti proizvođača za tekstil. Time second-hand, popravak, otkup i preprodaja dobivaju znatno veći regulatorni i poslovni značaj. Važna je i Waste Framework Directive, osobito njezina revizija usmjerena na tekstilni otpad. Odvojeno prikupljanje, sortiranje i obrada tekstila stvaraju više robe za formalne kanale ponovne uporabe i second-hand prodaje. Proširena odgovornost proizvođača mijenja ekonomsku logiku brendova: ako moraju sudjelovati u troškovima upravljanja tekstilom nakon uporabe, postaje im važnije da proizvodi dulje traju, da se mogu popraviti, vratiti, ponovno prodati ili reciklirati. Dodatni korak je zabrana uništavanja neprodane odjeće i obuće za velike kompanije u okviru ESPR-a, odnosno Uredbe o ekodizajnu za održive proizvode. Umjesto uništavanja robe, kompanije se sve više usmjeravaju prema boljem upravljanju zalihama, donacijama, preprodaji i ponovnoj uporabi.

NOVA POSLOVNA LOGIKA

Generacija Z i generacija Alfa sve češće doživljavaju resale kao pravilo, a ne kao iznimku. Za njih je second-hand moda društveno prihvatljiva, lako djeljiva na društvenim mrežama, pogodna za kombiniranje različitih stilova i usklađena s ekološkim vrijednostima. No rast nije ograničen samo na mlade. Sve više zrelijih potrošača prodaje i kupuje u second-hand ekonomiji. U luksuznom segmentu, primjerice, potrošači iz generacije X prodaju modne ikone iz 1990-ih, dok ih kupuju mlađi potrošači iz generacije Z. Ovdje se ne radi samo o rastu broja korisnika, nego i o stvarnim poslovnim rezultatima. Vinted je tijekom 2025. ostvario snažan rast i prešao granicu od milijardu eura godišnjeg prihoda. Platforma je osnovana u Litvi i postala je jedan od najvidljivijih primjera nove poslovne logike u ovom segmentu, ponajprije zahvaljujući jednostavnom korisničkom iskustvu.

KAKO REAGIRA MALOPRODAJA?

Maloprodaja sve više integrira recommerce, odnosno organizirano ponovno stavljanje korištenih proizvoda u prodaju. Carrefour je, primjerice, pokrenuo Carrefour Occasion u suradnji s Cash Convertersom, kombinirajući online otkup, preprodaju u trgovinama i partnerske kioske. Time veliki retaileri pokazuju da cirkularna trgovina može postati alat za promet,

Globalno tržište second-hand mode raste znatno brže od klasične trgovine odjećom

Secondhand i recommerce više nisu trend na margini modne industrije, nego strukturno rastući kanal

lojalnost i učestalost posjeta trgovinama. Platforme se istodobno profesionaliziraju. Uvode se provjera autentičnosti, standardizirane razine kvalitete i logističke mreže koje povećavaju povjerenje i olakšavaju transakcije. Luksuzni sektor također testira službene resale modele kako bi zaštitio vrijednost brenda i kontrolirao kvalitetu. Primjeri su sve brojniji. IKEA kroz Buy Back & Resell otkupljuje korišteni namještaj, izdaje vaučere i ponovno prodaje očuvane proizvode. Patagonia kroz Worn Wear naglašava popravke i službenu preprodaju korištene opreme. Zara razvija Pre-Owned platformu koja kombinira popravke, preprodaju i donacije odjeće. H&M kroz Pre-Loved i partnerske modele omogućuje prodaju ili recikliranje stare garderobe, a Zalando je razvio digitalni model u kojem kupac može prodati odjeću izravno platformi i dobiti kredit za novu kupnju. Decathlon kroz Second Life otkupljuje i servisira sportsku opremu te je ponovno prodaje uz garanciju. Svi ti modeli razlikuju se u izvedbi, ali cilj je isti: produljiti životni vijek proizvoda, smanjiti otpad, povećati lojalnost kupaca i otvoriti novi prodajni kanal. U Adria regiji taj se razvoj odvija različitim brzinama. Hrvatska je, kao članica EU-a, najviše integrirana u europske regulatorne i korporativne programe, dok u Srbiji, Bosni i Hercegovini i dijelu regije i dalje snažnu ulogu imaju lokalni oglasnici i tradicionalni second-hand koncepti.

ŠTO

SLIJEDI?

Second-hand i recommerce više nisu trend na margini modne industrije, nego strukturno rastući kanal. Njegov daljnji razvoj ovisit će o tri elementa: povjerenju, logistici i podacima. Kupci moraju znati da je proizvod autentičan, ispravno ocijenjen i jasno opisan. Retaileri zato moraju ulagati u provjeru kvalitete, transparentne standarde i jasne garancije. Istodobno, povratna logistika, sortiranje, obrada i ponovno stavljanje proizvoda u prodaju moraju postati profesionalizirani proces, a ne dodatna aktivnost na marginama poslovanja. Kvalitetni podaci, standardizirani atributi i AI-potpomognuto katalogiziranje postat će osnova za učinkovito pretraživanje, preporuke i procjenu vrijednosti artikala. Za retailere je najvažnije da second-hand ne tretiraju kao kratkoročnu kampanju, nego kao novi kanal prodaje i lojalnosti. To mogu graditi sami, kroz trade-in i resale modele, ili u partnerstvu sa specijaliziranim platformama. Regulativa, promjene potrošačkih navika i ekonomski pritisci zajedno guraju tržište prema cirkularnijem modelu. Koristi od toga mogu imati potrošači, trgovci i okoliš, ali samo ako se second-hand shvati kao ozbiljan dio buduće retail strategije.

SUNCOKRET I MASLINA NOSE KATEGORIJU

Dvije najveće potkategorije zajedno ostvaruju više od 92 posto vrijednosne prodaje, dok ukupno tržište bilježi stabilan rast

Kategorija jestivih ulja obuhvaća ulja namijenjena kuhanju i začinjavanju hrane, uključujući ulja od suncokreta, maslina, kukuruza, soje, palme, kokosa, sezama te ostala biljna ulja. Proizvodi su najčešće pakirani u plastične ili staklene boce, uključujući i ulja u spreju, dok su iz kategorije isključeni proizvodi na bazi masti za kuhanje te gotovi umaci i dresinzi. U 2025. godini kategorija jestivih ulja zabilježila je stabilnu vrijednosnu prodaju u odnosu na prethodnu godinu

s povećanjem od 2,3%. Najveći udio u vrijednosnoj prodaji ostvarila su suncokretova ulja s 56,5%, dok su maslinova ulja sudjelovala s 35,9%. Preostala biljna ulja zajedno su činila 7,6% ukupne vrijednosne prodaje kategorije. Prema mjestu prodaje, 79% ukupne vrijednosne prodaje kategorije jestivih ulja ostvareno je kroz moderne formate, koji uključuju hipermarkete, supermarkete i diskontere. Preostalih 21% prodaje ostvareno je kroz tradicionalne formate, odnosno trgovine mješovitom robom do 300 m² prodajne površine i drogerije. U 2025. godini, promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača zajedno su ostvarila 22,8% ukupne prodaje kategorije jestivih ulja. Abecednim redoslijedom to su: IPK Tvornica ulja Čepin, Orgula grupa i Zvijezda.

Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj - prosinac 2025.

Tradicionalni

Ulje – Kupovne navike

MASLINOVO ULJE SVE JE BLIŽE SVAKODNEVNOJ KUPNJI

Pad cijena povećao je penetraciju maslinova ulja i smanjio razliku u odnosu na suncokretovo, dok ukupna kategorija bilježi pad vrijednosti i količinske prodaje

Kategorija jestivih ulja u Hrvatskoj i dalje se ubraja među najšire zastupljene FMCG kategorije u kućanstvima, no ispod te naizgled stabilne slike sve su vidljivije promjene u ponašanju potrošača. U MAT razdoblju, zaključno s travnjem 2026., gotovo

94% kućanstava kupilo je barem jednu vrstu ulja, što je tek neznatno manje nego godinu ranije, no istodobno ukupna kategorija bilježi pad količinske i vrijednosne prodaje.

POTROŠAČKE NAVIKE

Najvažniji pomak događa se u odnosu između suncokretova i maslinova

ulja. Suncokretovo ulje i dalje ostaje najzastupljeniji segment, no njegova penetracija pada s 91% na 89%, dok penetracija maslinova ulja raste s 35% na 37%. To upućuje na to da suncokretovo ulje i dalje nosi kategoriju prema dosegu, ali i da sve više kućanstava uključuje maslinovo ulje u redovitu kupnju.

Promatraju li se ostale vrste ulja, vidljivo je da je uglavnom riječ o nišnim segmentima. Primjerice, penetracija kokosova ulja raste za tri postotna boda, a bučina ulja za dva postotna boda, što pokazuje da i specijalizirana ulja dobivaju na važnosti u određenim kupovnim prilikama. Ipak, njihovi volumeni i baze ku -

paca i dalje su znatno manji nego kod suncokretova i maslinova ulja, pa ostaju dopunski, a ne temeljni segmenti kategorije. Drugim riječima, ukupna kategorija ne pokazuje znakove slabljenja, ali se njezin sastav mijenja. Potrošači se postupno udaljavaju od isključivo funkcionalne kupnje i prelaze na raznovrsniji obrazac potrošnje, u kojem premium i specijalizirani segmenti imaju veću važnost nego prije.

CJENOVNA DINAMIKA

Najveća promjena u ovoj kategoriji ne odnosi se na samu penetraciju, nego ponajprije na cjenovnu dinamiku. Prosječna cijena maslinova ulja pala je za 18%, što predstavlja vrlo snažnu korekciju i ujedno

je glavni razlog znatnog pada vrijednosti tržišta. Drugim riječima, unatoč tomu što maslinovo ulje kupuje više kućanstava, a volumen bilježi blag rast, niža prosječna cijena snažno pritišće ukupnu tržišnu vrijednost. To pokazuje da je maslinovo ulje postalo dostupnije širem krugu potrošača. Više kućanstava ulazi u kategoriju, ali se kupnja ostvaruje po nižim cijenama, uz manju potrošnju po kupcu nego prije. Stoga pad vrijednosti tržišta maslinova ulja nije

primarno posljedica slabije potražnje, nego prije svega rezultat izražene cjenovne korekcije. Potrošači, dakle, nisu napustili segment; naprotiv, broj kupaca raste, ali oni kupuju po znatno nižim cijenama nego prethodne godine. Suprotno tomu, suncokretovo ulje bilježi rast prosječno plaćene cijene u kućanstvima u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iako je riječ o kategoriji u kojoj je litra suncokretova ulja obuhvaćena Vladinom listom proizvoda s ograničenom cijenom. To

pokazuje da regulirana cijena vrijedi za dio ponude i za točno određeni artikl, odnosno artikle, dok stvarna prosječna plaćena cijena na razini kućanstava ostaje viša, vjerojatno zbog strukture kupnje, izbora brendova i pakiranja te kupnje izvan asortimana artikala s ograničenom cijenom.

Takav razvoj dodatno je smanjio cjenovni jaz između maslinova i suncokretova ulja. U prethodnom razdoblju maslinovo ulje bilo je 7,3 puta skuplje od suncokretova, a u posljednjem se razdoblju taj omjer smanjio na 5,3. Maslinovo ulje i dalje je znatno skuplji, premium segment, ali je njegova relativna cjenovna udaljenost od suncokretova

Ulje – Kupovne navike

ulja danas osjetno manja nego prije godinu dana. To je vjerojatno i jedan od razloga rasta penetracije maslinova ulja. Maslinovo ulje i dalje ostaje premium segment, ali više nije jednako udaljeno od mainstreama kao godinu ranije. Istodobno, suncokretovo ulje ostaje temelj

kategorije prema dosegu i volumenu, ali uz izraženiju cjenovnu osjetljivost i sve vidljiviji utjecaj maloprodajnoga okruženja na stvarno plaćenu cijenu.

RETAIL SLIKA

Kada se tržišna kretanja promatraju kroz prizmu prodajnih kanala i trgo -

u kategoriji - Ulje

vaca, postaje jasno da se promjene ne događaju jednako u svim dijelovima tržišta. Veći formati, osobito hipermarketi, i dalje vrlo uspješno monetiziraju kategoriju ulja, dok su supermarketi i diskonteri također izrazito konkurentni, osobito u segmentima suncokretova i maslinova ulja. Ulja i dalje ostaju prvenstveno kategorija planirane, velike kupnje, no diskontni kanal postaje sve važniji, osobito kada je cijena glavni motiv kupnje. Posebno je zanimljivo to što je promjena položaja maslinova ulja jasno vidljiva i na razini trgovaca.

Potencijal trgovaca - Suncokretovo ulje (Konverzija Shoppera i Iskorištenost potencijala, MAT Travanj 2026.)

Kako mu cijena pada, taj se segment više ne zadržava samo u premium ili specijaliziranom okruženju, nego se sve lakše razvija i u formatima koji se tradicionalno percipiraju kao cjenovno orijentirani. To upućuje na to da se maslinovo ulje postupno širi iz užega premium prostora u širu kategorijsku potrošnju.

LIDL PREUZIMA VODSTVO Promatra li se konverzija kupaca, odnosno udio onih koji tijekom posjeta trgovini doista kupuju kategoriju jestivih ulja, vidljivo je da je konkurencija u toj kategoriji vrlo izražena. U promatranom razdoblju (MAT travanj 2026.) Lidl ostvaruje najvišu konverziju u kategoriji jestivih ulja, ispred Konzuma i Kauflanda. Isti poredak vrijedi i za suncokretovo ulje. Kod maslinova ulja Lidl također predvodi, s konverzijom od 37%, a iza njega slijede Konzum, Eurospin i Kaufland. Zanimljivo je da se ovdje jasno vidi razlika između konverzije i monetizacije. Iako Lidl trenutačno najuspješnije pretvara posjete u kupnju ulja, Konzum i dalje ostvaruje višu razinu VPE-a (iskorištenost vrijednosnog potencijala kategorije), osobito kod maslinova ulja. To znači da Lidl uspješnije potiče kupce na samu kupnju kategorije, dok Konzum iz svoje baze kupaca ulja uspješnije ostvaruje veću vrijednost po kupcu. Drugim riječima, Lidl trenutačno prednjači u zaključenju kupnje, a Konzum u ostvarivanju vrijednosti po kupcu.

PROMOCIJE BEZ PROMJENE MODELA

Unatoč blagom padu promotivne prodaje, kategorija jestivih ulja i dalje se isključivo oslanja na cjenovne akcije kao glavni promotivni mehanizam

Kategorija jestivih ulja obuhvaća ulja namijenjena kuhanju i začinjavanju hrane, uključujući ulja od suncokreta, maslina, kukuruza, soje, palme, kokosa, sezama te ostala biljna ulja. Proizvodi su najčešće pakirani u plastične ili staklene boce, uključujući i ulja u spreju, dok su iz kategorije isključeni proizvodi na bazi masti za kuhanje te gotovi umaci i dresinzi. Kategorija ulja bilježi blagi vrijednosni pad prodaje na promocijama u odnosu na godinu ranije. Vrijednosni udio prodaje na promocijama ove kategorije u 2025. godini iznosi 32%.

Pritom je vidljiv pad udjela promotivne prodaje kod se-

gmenta suncokretovog ulja, dok kod maslinovog ulja dolazi do značajnog povećanja promotivne prodaje. Ostali segmenti bilježe blagi porast promotivnih aktivnosti, ali redovna prodaja i dalje dominira.

S obzirom na vrstu promocije, cjenovne su akcije u 2025. godini činile ukupnu vrijednosnu promotivnu prodaju kategorije jestivih ulja. Druge dvije vrste promocija - promotivna pakiranja i kombinirane promocije koje uključuju oboje cjenovne akcije i promotivna pakiranja - nisu zastupljene u ovoj kategoriji tijekom 2025. godine.

ULJE OSTAJE NEZAOBILAZNA

NAMIRNICA HRVATSKIH KUĆANSTAVA

Gotovo svi građani Hrvatske koriste ulje u svakodnevnoj prehrani, a među velikim korisnicima vodeću ulogu imaju zdravlje, domaće podrijetlo i provjereni brendovi

Usklopu BRANDpuls istraživanja za Hrvatsku prate se marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju "Ulje", kao i za brendove unutar te kategorije. Navedeni marketinški pokazatelji su bitni kako bi vođenje brenda bilo uspješno te kako bi rano uočili moguće prilike ili probleme. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovici 2026. godine na području Hrvatske.

KORISNICI I SEGMENTACIJA

Ulje je jedna od osnovnih namirnica u svakodnevnoj prehrani te nezaobilazan sastojak u pripremi brojnih jela, od kuhanja i pečenja do pripreme salata. Promatrajući kategoriju ulja u Hrvatskoj među populacijom u dobi od 16 do 64 godine, vidljivo je da ovu namirnicu koristi gotovo cjelokupna populacija (96%), dok je udio nekorisnika svega 4%. Daljnjom segmentacijom korisnika prema učestalosti korištenja vidljivo je da najveći udio čine mali korisnici (43%), koji ulje koriste od dva do tri puta tjedno pa do jednom mjesečno. Slijede veliki korisnici (28%), koji ulje koriste vrlo često, odnosno jednom ili više puta dnevno, što potvrđuje njegovu važnu ulogu u svakodnevnoj pripremi hrane. Srednji korisnici čine 25% populacije te ulje koriste četiri do šest puta tjedno.

VELIKI KORISNICI

Među velikim korisnicima kategorije ulja veći je udio žena (60%) nego muškaraca (40%). Ovu skupinu u najvećoj mjeri čine pripadnici generacija Millennials i Gen X. Također, 62% njih su roditelji, a 69% je zaposleno. Velike korisnike

ulja karakteriziraju izražene gastronomske sklonosti. Uglavnom pripremaju tradicionalna jela karakteristična za svoj kraj, ali pritom rado isprobavaju i nove recepte. Ističu da istinski uživaju u kuhanju te da priprema hrane zauzima važno mjesto u njihovoj svakodnevici.

STAVOVI I BRENDOVI

Promatrajući stavove velikih korisnika o kategoriji ulja, vidljivo je da velika većina pri odabiru proizvoda vodi računa o zdravlju. Čak 85% njih smatra da je maslinovo ulje zdravije od običnog ulja. Njih 58% navodi da ulje najčešće kupuju na akciji. Istodobno, 56% korisnika ističe kako prednost daje kupnji domaćeg, odnosno hrvatskog ulja, pri čemu im cijena nije presudan čimbenik.

Kroz BRANDpuls istraživanje prati se i način na koji potrošači doživljavaju te koriste pojedine brendove unutar promatrane kategorije. Taj se odnos prikazuje kroz

BRANDpiramide, pri čemu svaka razina predstavlja određeni stupanj odnosa između

Korištenje kategorije "Ulje" (siječanj - srpanj 2026.)

potrošača i brenda. Jedan od najvažnijih pokazatelja jest razina korištenja (Usage), koja pokazuje na koliki broj potrošača brend može računati te upućuje na njegovu tržišnu vitalnost. U kategoriji ulja korisnicima brenda smatraju se potrošači koji su taj brend koristili tijekom posljednjih mjesec dana. Među velikim korisnicima kategorije ulja u Hrvatskoj vodeći je brend Zvijezda, koji koristi 79% korisnika.

Na drugom mjestu nalazi se Tena (Čepin) s 34% korisnika, dok je treći Omegol s udjelom od 22%.

hrvatskih građana

Brend Zvijezda prednjači na svim razinama BRANDpiramide, od prepoznatljivosti (Recognition) do lojalnih korisnika (Loyal users) među velikim korisnicima kategorije ulja.

Segmentacija korisnika kategorije "Ulje" (siječanj -

BRANDpiramide - TOP 3 brenda, veliki korisnici kategorije "Ulje" (siječanj

2026.)

Ulje – Leaflet report

U PROMOCIJE POTVRĐUJU SNAGU MASLINOVOG ULJA

Maslinovo ulje drži više od polovice promotivnog prostora u ovom kanalu, dok se u ostalim segmentima nastavlja jačanje privatnih robnih marki i konsolidacija vodećih brendova

okviru analize kretanja u kategoriji "Ulje" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Parametri analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje vrijednost i intenzitet oglašavanja, a čine je osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na MAT razdoblje lipanj 2025. - svibanj 2026. vs. lipanj 2024. - svibanj 2025.

POREDAK SEGMENATA

Prema broju promocija ostvarenih u posljednjih 12 mjeseci, kategoriju i dalje predvodi maslinovo ulje s 53% ukupnog udjela, što predstavlja rast od jedan postotni bod u odnosu na prethodno jednogodišnje razdoblje. Na drugom mjestu nalazi se suncokretovo ulje s 35% udjela, također uz povećanje od jedan postotni bod. Kategorija ostalih ulja zabilježila je pad od dva postotna boda te sada čini 11% svih promocija.

Gotovo identičan odnos snaga vidljiv je i prema bruto oglasnoj vrijednosti. Maslinovo

ulje zadržalo je vodeću poziciju s 52% udjela, uz rast od jedan postotni bod na godišnjoj razini. Suncokretovo ulje povećalo je svoj udjel na 39%, također za jedan postotni bod, dok su ostala ulja pala na 9%, odnosno dva postotna boda manje nego godinu ranije.

MASLINOVO ULJE

U segmentu maslinovog ulja, promatrano prema broju promocija, vodeću poziciju zadržao je Orgula s 15% udjela, nepromijenjenim u odnosu na prethodno razdoblje. Na drugom mjestu nalazi se Farchioni

s 13% udjela, što je jedan postotni bod manje nego godinu prije. Slijede Monini s 9%, Zvijezda s 8%, Trenton s 3%, dok Ol Istria i Levante drže po 2% udjela. Skupina ostalih brendova zajedno čini 25% promocija, što predstavlja pad od pet postotnih bodova u odnosu na prethodno razdoblje. Istodobno, privatne robne marke nastavile su jačati svoju prisutnost. Njihov udjel u broju promocija povećan je za pet postotnih bodova te sada iznosi 23%, što upućuje na sve značajniju ulogu trgovačkih marki u promocijama ove kategorije.

Prema bruto oglasnoj vrijednosti, vodeću poziciju preuzeo je Monini, koji je povećao svoj udjel za četiri postotna boda i dosegnuo 14%. Orgula je, s druge strane, zabilježila pad od tri postotna boda te se s 13% udjela nalazi na drugom mjestu. Slijede Farchioni s 9% i Zvijezda s 8%, dok po 3% udjela imaju Oliveto, Brachia i Clemente. Brend Bodul zaključio je razdoblje s 2% udjela, a svi ostali brendovi zajedno ostvarili su 46% bruto oglasne vrijednosti, što je dva postotna boda manje nego u prethodnom jednogodišnjem razdoblju.

SUNCOKRETOVO ULJE

U segmentu suncokretovog ulja, promatrano prema broju promocija, uvjerljivi lider ostaje Zvijezda, koja je dodatno učvrstila svoju poziciju. Nakon rasta od četiri postotna boda, njezin udjel dosegnuo je 61%, čime je zadržala značajnu prednost ispred konkurencije. Na drugom mjestu nalazi se Tena Čepin s 13% udjela, uz pad od dva postotna boda u odnosu na prethodno jednogodišnje razdoblje. Slijedi Sunce Vinkovaca sa 7%, dok su svi ostali brendovi zajedno ostvarili 3% udjela prema broju promocija. Privatne robne marke pritom su dodatno ojačale svoju prisutnost te su, uz rast od jednog postotnog boda, dosegnule 15% udjela. Sličan raspored vidljiv je i prema bruto oglasnoj vri-

jednosti. Zvijezda predvodi kategoriju s 58% udjela, što je povećanje od dva postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Tena Čepin zadržala je drugo mjesto s 15% udjela, uz blagi pad od jednog

postotnog boda. Najizraženiju promjenu bilježi Sunce Vinkovaca, čiji je udjel prema bruto oglasnoj vrijednosti pao s 15% na 8% tijekom posljednjih 12 mjeseci. Među ostalim brendovima izdvajaju se još

lipanj 2024. - svibanj 2025. lipanj 2025. - svibanj 2026.

Klas s 2% i Oho s 1% udjela, dok su svi ostali brendovi zajedno povećali svoj udjel na 17%, što predstavlja rast od četiri postotna boda u odnosu na prethodno razdoblje.

OSTALA JESTIVA ULJA

Segment ostalih jestivih ulja obilježava znatno veća fragmentiranost tržišta, uz velik broj zastupljenih brendova. Prema broju promocija, vodeću poziciju dijele Poljoposavec i Hladnic, svaki sa 7% udjela. Slijedi Bister s 5%, dok po 4% ostvaruju Senna, Encian i Ekozona. Ostali

brendovi zajedno čine 26% svih promocija, što je sedam postotnih bodova manje nego godinu ranije. Istodobno, privatne robne marke i dalje imaju izrazito snažnu prisutnost u ovom segmentu s 43% udjela, unatoč padu od tri postotna boda u odnosu na prethodno jednogodišnje razdoblje. Prema bruto oglasnoj vrijednosti, vodeći je Bister s 13% udjela, uz rast od dva postotna boda. Na drugom mjestu nalazi se Encian sa 7%, slijede Hladnic sa 6%, Poljoposavec s 5% te Basso s 4% udjela. Skupina ostalih brendova zajedno ostvarila je 18% bruto oglasne vrijednosti, što predstavlja pad od deset postotnih bodova u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. S druge strane, privatne robne marke dodatno su ojačale svoju vodeću poziciju te povećale udjel s 45% na 47%, potvrđujući svoju dominantnu ulogu u promocijama ovog segmenta.

Lanac opskrbe - Vijesti

UBER PONUDIO GOTOVO

15 MILIJARDI DOLARA ZA

DELIVERY HERO

Američki Uber ponudio je gotovo 15 milijardi dolara za kupnju njemačke kompanije za dostavu hrane Delivery Hero, u čijem je vlasništvu i Glovo, signalizirajući širenje poslovanja u uvjetima sve žešće konkurencije u matičnom SAD-u i u Europi. Uber je tako ponudio 41,50 eura (47,60 dolara) po dionici Delivery Heroa, što znači da je vrijednost berlinske kompanije procijenjena na oko 14,8 milijardi dolara. Ponuda je otprilike 34 posto viša od tromjesečne prosječne cijene dionice Delivery Heroa, ponderirane prema prometu, objavile su kompanije. Trenutačno je u Uberovom vlasništvu nešto manje od 25 posto dionica Delivery Heroa, uz još 12 posto u financijskim instrumentima. Američka kompanija uvjetuje akviziciju minimalnim pragom prihvaćanja ponude od 50 posto plus jedna dionica. Prodaju su odobrili upravni i nadzorni odbor Delivery Heroa i očekuje se da će biti dovršena u drugoj polovini iduće godine.

GLOVO LANSIRA REVOLUT PAY

Glovo lansira Revolut Pay u Hrvatskoj, Španjolskoj, Portugalu, Poljskoj, Rumunjskoj, Italiji i Bugarskoj. Ovo uvođenje označava najnovije širenje usluge Revolut Pay u svakodnevnu trgovinu, omogućujući milijunima Glovo kupaca da dovrše kupnju s jednim klikom putem aplikacije Revolut.

PENNY REALIZIRAO NAJVEĆI LOGISTIČKI PROJEKT

U MAĐARSKOJ

Povodom 30 godina poslovanja u Mađarskoj, Penny je najavio proširenje svog logističkog centra u Alsónémediju, vrijedno 13,5 milijardi forinti (37,9 milijuna eura). Riječ je o najvećoj logističkoj investiciji kompanije u toj zemlji. Projekt, koji će trajati gotovo dvije godine, povećat će površinu centra za 14.500 četvornih metara, na ukupno 52.500 četvornih metara, čime će postati najveće Pennyjevo logističko središte u Mađarskoj. Proširenje će omogućiti opskrbu postojećih 247 trgovina, ali i buduće širenje mreže za dodatnih 58 prodavaonica. Investicija uključuje i udvostručenje rashladnih skladišnih kapaciteta te ugradnju energetski učinkovitih rashladnih sustava, sunčane elektrane i punionica za električna vozila. "Zahvaljujući ovom razvoju moći ćemo još fleksibilnije odgovarati na potrebe kupaca i dugoročno osigurati pouzdanu opskrbu naših trgovina", izjavio je Viktor Reis, direktor logistike tvrtke Penny Hungary.

Velika investicija

JAMNICA PLUS ULAŽE U LOGISTIKU I AMBALAŽU

J amnica plus tijekom 2026. godine realizirala je investicije ukupne vrijednosti tri milijuna eura usmjerene na jačanje logističkih kapaciteta i razvoj održive ambalaže. Od ukupnog iznosa, 1,4 milijuna eura uloženo je u modernizaciju distribucijske i skladišne logistike, dok je dodatnih 1,6 milijuna eura namijenjeno proširenju fonda povratne ambalaže nabavom novih staklenih boca i gajbi za višekratnu uporabu. Riječ je o nastavku višegodišnjeg investicijskog ciklusa kojim kompanija unapređuje logističku infrastrukturu i održivost poslovanja. Nakon što je prošle godine fokus bio na jačanju distribucijskih kapaciteta kroz nabavu 23 nova vozila za vlastiti logistički sustav, ovogodišnja ulaganja dodatno su

BIEDRONKA JAČA

LOGISTIKU

Poljski trgovački lanac Biedronka otvorio je svoj 18. distribucijski centar u Sokołówu Małopolskom, nedaleko od Rzeszówa. Novi logistički centar opsluživat će do 200 trgovina u jugoistočnoj Poljskoj te otvoriti gotovo 500 novih radnih mjesta. Centar je izgrađen prema novim standardima kompanije, a uključuje niz održivih rješenja poput sunčane elektrane, LED rasvjete i rashladnog sustava na CO₂. Zahvaljujući novoj lokaciji, ukupne

usmjerena na razvoj kružnog modela korištenja ambalaže. "Kontinuirano ulažemo u područja koja su ključna za dugoročnu konkurentnost kompanije, što obuhvaća logističku učinkovitost, pouzdanost opskrbe te održivost poslovanja. Ovogodišnje investicije istodobno jačaju naše operativne kapacitete i dodatno podupiru kružni model korištenja ambalaže, koji je već desetljećima sastavni dio poslovanja Jamnice", izjavio je Ivan Kozina, direktor upravljanja lancem opskrbe Jamnice plus i Fortenova grupe pića. Nova oprema trebala bi omogućiti učinkovitije upravljanje robnim tokovima, povećati produktivnost skladišnih operacija i unaprijediti kvalitetu usluge prema kupcima, uz bolje radne uvjete za zaposlenike.

rute dostave bit će skraćene za više od šest posto, čime će se godišnje uštedjeti gotovo milijun kilometara vožnje.

Intervju

AUTOMATIZACIJA SKLADIŠTA POSTAJE KLJUČ KONKURENTNOSTI

Automatizacija skladišta više nije konkurentska prednost samo najvećih sustava, već sve više postaje ključ učinkovitosti, otpornosti i dugoročnog rasta svih logističkih i trgovačkih kompanija

Skladište danas više nije tek mjesto za pohranu robe, već jedan od ključnih čimbenika učinkovitosti i konkurentnosti cijelog lanca opskrbe. Zahvaljujući razvoju robotskih sustava i digitalnih tehnologija, automatizacija postaje dostupna sve većem broju tvrtki, neovisno o njihovoj veličini. O trendovima koji oblikuju intralogistiku, razvoju tržišta u Hrvatskoj i regiji te iskustvima iz brojnih međunarodnih projekata razgovarali smo s Ivanom Požgajem, Business Development Managerom tvrtke Element Logic. Po struci inženjer, Požgaj je profesionalnu karijeru započeo u analizi podataka i projektiranju rješenja za automatizaciju skladišta, gdje je radio na dimenzioniranju sustava prilagođenih konkretnim potrebama korisnika. Takvo tehničko iskustvo danas mu omogućuje da poslovnim izazovima pristupa iz perspektive stvarnih operativnih potreba. Element Logicu pridružio se prije godinu dana, najprije u području sales engineeringa, a danas kao Business Development Manager razvija poslovanje kompanije na tržištima jugoistočne Europe.

Možete li ukratko predstaviti Element Logic i njegov dosadašnji razvoj? Element Logic osnovan je 1985. godine u Norveškoj kao tvrtka specijalizirana za automatizaciju skladišta i logističkih procesa. Danas smo jedan od vodećih svjetskih sistem integratora u području intralogistike te najveći AutoStore partner na svijetu. Ključna prekretnica dogodila se 2003. godine kada je započela suradnja

s AutoStoreom. Nakon uspjeha na nordijskim tržištima kompanija se postupno širila diljem Europe, a potom i na druga svjetska tržišta. Posebno važan korak bilo je preuzimanje američke tvrtke SDI 2022. godine, čime je Element Logic dodatno ojačao svoju globalnu prisutnost. Danas poslujemo u Europi, Sjevernoj Americi i Azijsko-pacifičkoj regiji, dok je za tržišta

jugoistočne Europe od 2025. godine organizirana zasebna regionalna cjelina koja obuhvaća Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku i Tursku.

Kada govorite o AutoStore rješenju, možete li pojasniti što ovu tehnologiju čini posebnom?

Ivan Požgaj

Element Logic

AutoStore je robotski sustav za skladištenje i komisioniranje robe koji omogućuje iznimno učinkovito iskorištavanje skladišnog prostora. Roba se pohranjuje u spremnike unutar kompaktne mrežaste strukture, dok roboti preuzimaju i dostavljaju spremnike operaterima na radnim stanicama. Najveća prednost ovakvog koncepta je iznimno velika gustoća skladištenja. U odnosu na klasične regalne sustave moguće je povećati iskorištenost prostora i do četiri puta, bez potrebe za proširenjem objekta. Jednako je važna i modularnost sustava. Kupci mogu postupno dodavati robote, spremnike ili radne stanice kako se povećavaju njihove potrebe, zbog čega je riječ o dugoročno sigurnoj investiciji koja raste zajedno s poslovanjem.

Koja ostala rješenja i usluge nudite te koje su vrste tvrtki vaši primarni kupci? Iako je AutoStore naš najprepoznatljiviji proizvod, danas nudimo puno širi spektar rješenja. Naš posao započinje analizom postojećih procesa i savjetovanjem, nastavlja se projektiranjem i implementacijom sustava, a završava kontinuiranom optimizacijom rada skladišta. Kupcima

komisioniranju. Istodobno omogućuje stabilnije planiranje kapaciteta i veću otpornost poslovanja na promjene na tržištu rada. Posebno je važno što današnja rješenja više nisu rezervirana samo za najveće logističke centre. Zahvaljujući modularnosti sustava i srednje velike tvrtke mogu automatizaciju uvoditi postupno, u skladu s vlastitim investicijskim mogućnostima, a kasnije sustav proširivati kako poslovanje raste.

Možete li izdvojiti nekoliko značajnijih projekata u regiji?

Brojni projekti koje smo realizirali pokazuju vrlo konkretne koristi automatizacije. Mađarski distributer alata Fétis implementirao je AutoStore sustav s 13.500 spremnika, deset robota i tri radne stanice. Zahvaljujući tome uspio je gotovo četiri puta povećati skladišni kapacitet uz zadržavanje iste površine skladišta, značajno ubrzati obradu narudžbi i gotovo eliminirati pogreške u komisioniranju. Jedan od najvećih projekata u regiji realiziran je za logističku kompaniju Milšped u Srbiji. Sustav s 50.000 spremnika, 44 robota i sedam radnih

“Jedan od najvećih projekata u regiji realizirali smo za logističku kompaniju Milšped u Srbiji”

nudimo transportne sustave, autonomne mobilne robote (AMR), automatizirane transportne ćelije, robotska rješenja za komisioniranje te vlastite softverske platforme koje upravljaju skladišnim procesima i povezuju različite tehnologije u jedinstvenu cjelinu. Upravo zato danas se pozicioniramo kao partner koji može ponuditi cjelovito intralogističko rješenje, od početne analize do dugoročne podrške nakon implementacije.

Logističke tvrtke suočavaju se danas s brojnim izazovima. Kako automatizirana rješenja za skladištenje i komisioniranje pomažu tvrtkama?

Tvrtke diljem Europe suočavaju se s vrlo sličnim izazovima. Nedostatak radne snage postaje kroničan problem, operativni troškovi kontinuirano rastu, a kupci očekuju sve brže i pouzdanije isporuke. Automatizacija omogućuje povećanje produktivnosti uz manji broj ponavljajućih ručnih operacija te značajno smanjuje mogućnost pogrešaka u

stanica omogućuje obradu narudžbi tijekom cijelog dana te predstavlja temelj daljnje robotizacije njihovih logističkih procesa. Vrijedan primjer dolazi i iz Bugarske, gdje je logistički operater Transpress implementirao AutoStore sustav na svega 600 četvornih metara skladišne površine. Vrijeme obrade pošiljaka smanjeno je za više od 50 posto, dok je razina točnosti dodatno povećana.

Na temelju tih iskustava, kako ocjenjujete trenutačnu razinu automatizacije u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi?

Posljednjih nekoliko godina vidljiv je značajan pomak. Iako globalna gospodarska i politička neizvjesnost donekle usporava investicijske odluke, interes za automatizaciju kontinuirano raste. Tvrtke iz regije sve su snažnije uključene u međunarodne lance opskrbe i sve više posluju prema standardima globalnih kompanija. Upravo zato raste svijest da su digitalizacija i automatizacija važni

preduvjeti dugoročne konkurentnosti, a ne samo način smanjenja troškova. Osim bogatog međunarodnog iskustva, Element Logic na regionalnom tržištu može ponuditi vrlo dobro poznavanje lokalnih specifičnosti. Do danas smo implementirali više od 30 AutoStore sustava u različitim industrijama jugoistočne Europe, što nam omogućuje da kupcima prenesemo provjerena iskustva iz sličnih projekata. Veliku važnost pridajemo partnerskom odnosu s korisnicima. Automatizacija nije jednokratna investicija, nego dugoročan proces tijekom kojeg su jednako važni kvalitetno planiranje, implementacija i pouzdana podrška nakon puštanja sustava u rad.

Hrvatska posljednjih godina intenzivno ulaže u logističku infrastrukturu. Kako će to utjecati na potražnju za tehnologijama automatizacije skladišta u nadolazećim godinama?

Vjerujem da će dodatno potaknuti ulaganja u intralogistička rješenja. Danas svjedočimo svojevrsnoj promjeni paradigme u upravljanju lancima opskrbe. Skladište ponovno postaje strateška točka poslovanja jer tvrtke trebaju veće sigurnosne zalihe, veću fleksibilnost i brže ispunjavanje narudžbi. Istodobno raste potreba za digitalizacijom i transparentnošću procesa. Automatizirani sustavi ne omogućuju samo veću produktivnost nego stvaraju i kvalitetne podatke koji služe za analizu poslovanja, optimizaciju procesa i donošenje kvalitetnijih odluka. Upravo zbog toga očekujem nastavak snažnog rasta potražnje za inteligentnim rješenjima u godinama koje dolaze.

Gdje u konačnici vidite najveće mogućnosti rasta za Element Logic u jugoistočnoj Europi i koji su vaši prioriteti za daljnji razvoj tržišta u regiji?

Naš je cilj dodatno približiti prednosti automatizacije tvrtkama u jugoistočnoj Europi i pokazati da postoje različiti modeli ulaska u ovakve projekte, prilagođeni veličini, potrebama i razvojnim planovima svakog korisnika. Vjerujemo da će upravo kombinacija međunarodnog iskustva, lokalne prisutnosti i širokog portfelja rješenja omogućiti nastavak snažnog rasta. Želimo biti partner koji kupcima pomaže od prve analize do dugoročnog razvoja njihovih logističkih sustava. Uvjeren sam da ćemo zahvaljujući takvom pristupu u narednim godinama značajno povećati broj implementiranih sustava u regiji.

AI KAO OPERATIVNI SUSTAV INOVACIJA NOVE GENERACIJE

Umjetna inteligencija više nije samo alat za ubrzavanje razvoja proizvoda, već postaje temeljni operativni sustav koji FMCG kompanijama omogućuje preciznije inovacije, bolje razumijevanje potražnje i snažniju konkurentsku prednost

0d alata koji pruža podršku pojedinim poslovnim procesima umjetna inteligencija postaje sustav koji pokreće inovacije u FMCG industriji. Dok se kompanije odmiču od strategije velikog broja novih proizvoda prema preciznije usmjerenim inovacijama, AI omogućuje brže prepoznavanje promjena u potražnji, otporniji razvoj proizvoda te nove načine ostvarivanja vidljivosti na sve važnijoj "algoritamskoj polici". Umjetna inteligencija danas mijenja temelje inovacijskih strategija, a vodeće kompanije sve je češće ugrađuju u samo središte svojih inovacijskih sustava. Već danas polovica FMCG kompanija osjeća utjecaj umjetne inteligencije na inovacijske procese, dok gotovo 60 posto očekuje da će upravo AI u sljedećih pet godina biti glavni pokretač značajnih promjena. To nije samo tehnološka transformacija. Umjetna inteligencija postaje katalizator nove generacije inovacijskih strategija, mijenjajući način na koji tvrtke prepoznaju tržišne prilike, razvijaju proizvode i stvaraju temelje za budući rast.

Istodobno se događa i šira promjena u pristupu inovacijama u FMCG sektoru. Nestabilni troškovi, poremećaji u opskrbnim lancima i sve stroži kriteriji trgovaca usmjeravaju kompanije prema odustajanju od modela koji se temeljio na velikom broju proizvoda s ograničenim tržišnim učinkom. Paralelno s time, ubrzani razvoj digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije mijenja način na koji se oblikuje potražnja i otkrivaju novi proizvodi. Rezultat je znatno precizniji pristup inovacijama. Kompanije lansiraju manje novih proizvo-

da, ali svaki od njih razvijaju s većim naglaskom na mogućnost skaliranja, otpornost i stvaranje dodane vrijednosti. Umjetna inteligencija pritom pomaže smanjiti neizvjesnost, poboljšati razumijevanje tržišne potražnje te potvrditi koji proizvodi imaju najveći potencijal za uspjeh.

OD ALATA DO SUSTAVA

Mijenja se i način na koji organizacije primjenjuju umjetnu inteligenciju. Dosad se AI u FMCG industriji uglavnom koristio kao skup zasebnih rješenja koja su podržavala pojedine faze inova-

cijskog procesa. Vodeće kompanije danas odlaze korak dalje. Umjetnu inteligenciju ugrađuju kao trajno aktivan inovacijski sustav koji omogućuje rano prepoznavanje novih signala potražnje, procjenu izvedivosti proizvoda u uvjetima promjenjivih troškova i dostupnosti sirovina te kontinuiranu validaciju inovacijskih koncepata umjesto tradicionalnog linearnog pristupa. Takav razvoj označava odmak od klasičnih "stage-gate" modela razvoja proizvoda prema znatno bržim ciklusima temeljenima na stalnim povratnim informacijama. Sve je izraženija razlika između organizacija koje razvijaju inovacijske sustave izvorno prilagođene umjetnoj inteligenciji i onih koje AI i dalje promatraju tek kao dodatni alat.

KONKURENTSKE PREDNOSTI

Tri područja posebno se izdvajaju. Prvo, razvoj formulacija postaje brži i otporniji. Umjetna inteligencija omogućuje timovima da znatno ranije simuliraju, testiraju i optimiziraju različite koncepte proizvoda, čime istodobno smanjuju rizik i ubrzavaju razvoj. U uvjetima klimatskih promjena i sve češćih poremećaja u opskrbi sirovinama, mogućnost procjene izvedivosti proizvoda već u ranim fazama razvoja postaje važna konkurentska prednost. Tvrtka Cargill, primjerice, razvija AI alate za formulaciju i odabir sastojaka kako bi svojim FMCG partnerima omogućila bržu reformulaciju proizvoda i lakšu prilagodbu promjenama cijena, dostupnosti sirovina te rastućim zahtjevima za "clean label" proizvodima. Drugo, prepoznavanje potražnje sve se više usmjerava s proizvoda na stvarne namjere potrošača. Generativna umjetna inteligencija mijenja način pretraživanja jer korisnici sve češće postavljaju upite polazeći od problema koji žele riješiti, a ne od kategorije proizvoda. To kompanijama omogućuje ranije prepoznavanje nezadovoljenih potreba te preciznije usklađivanje inovacijskih projekata s novim tržišnim trendovima. Primjerice,

Friends and family recommendations

Brand/company website

My social media network

Product label and packaging

Brand/company advertisement

GenAI platforms

Brand/company social media

Blogger/social media influencer Independent

U 2026. godini ukupno 22 posto potrošača koristilo je generativnu umjetnu inteligenciju pri donošenju odluka o kupnji

U budućnosti proizvodi neće morati uvjeriti samo potrošače nego i algoritme koji odlučuju o prodaji

AI model Beauty Tech kompanije

L'Oréal pomogao je prepoznati pomak interesa potrošača s proizvoda protiv starenja prema konceptu dugovječnosti (longevity), što je usmjerilo daljnji razvoj inovacija. Treće, umjetna inteligencija mijenja način na koji potrošači pronalaze proizvode. Sve više odluka o kupnji donosi se uz pomoć AI alata i digitalnih platformi na kojima algoritmi određuju koje će robne marke biti vidljive korisnicima. Tijekom 2026. godine 22 posto potrošača koristilo je generativnu umjetnu inteligenciju pri donošenju odluka o kupnji, što predstavlja rast od osam postotnih bodova u odnosu na 2025. godinu. To znači da uspjeh proizvoda sve manje ovisi isključivo o ambalaži, a sve više o tome koliko jasno proizvod objašnjava svoju svrhu i koristi. Robne marke koje umjetna inteligencija može lako razumjeti bit će istodobno lakše pronaći i samim potrošačima.

RAZVOJ ZA DVIJE PUBLIKE

Ove promjene stvaraju potpuno novi izazov u razvoju proizvoda. Inovacije više ne moraju zadovoljiti samo krajnje potrošače nego i sustave umjetne inteligencije koji sve češće posreduju pri donošenju odluka o kupnji. Ljudi odluke donose pod utjecajem emocija, iskustva i snage brenda. AI sustavi, s druge strane, prednost daju strukturiranim informacijama, provjerljivim činjenicama i jasno definiranim koristima proizvoda. Zbog toga proizvodi moraju biti razvijeni tako da budu jednako uvjerljivi i ljudima i algoritmima. Vodeće kompanije već u početnim

fazama razvoja ugrađuju elemente prilagođene umjetnoj inteligenciji, vodeći računa o tvrdnjama na proizvodu, tekstovima, opisima i metapodacima kako bi povećale privlačnost za potrošače, ali i olakšale razumijevanje AI sustavima. Tvrtke koje takve prilagodbe pokušavaju napraviti tek prilikom lansiranja proizvoda već zaostaju za konkurencijom.

AI KAO POKRETAČ INOVACIJA

Inovacije prilagođene umjetnoj inteligenciji ubrzano postaju novi tržišni standard. Međutim, vodeće kompanije odlaze i korak dalje te AI pozicioniraju kao glavni pokretač cjelokupnog inovacijskog sustava. To podrazumijeva primjenu umjetne inteligencije u svim fazama procesa, od određivanja područja u koja vrijedi ulagati, preko razvoja proizvoda i procjene njihovog tržišnog potencijala, pa sve do utjecaja na to koji će proizvodi biti vidljivi potrošačima i koje će oni na kraju odabrati. Zaključak je jasan. Konkurentska prednost u FMCG inovacijama sve se manje temelji na pojedinačnim sposobnostima, a sve više na integriranim sustavima pokretanima umjetnom inteligencijom. Kompanije koje na vrijeme prihvate ovu promjenu neće samo ubrzati vlastite inovacijske procese, nego će oblikovati strukturu i tempo sljedećeg razdoblja inovacija u industriji.

Iz regije i svijeta

LAVAZZA ZA NIŽE CIJENE, ALI…

Pržionice kave ne mogu sniziti maloprodajne cijene zbog oscilacija na tržištu sirove kave, rekao je čelnik talijanske Lavazze Giuseppe Lavazza, istaknuvši da su za stabilizaciju tržišta potrebne najmanje dvije godine dobrog uroda u vodećim zemljama proizvođačima. Cijene kave oštro su porasle 2024., a u 2025. dosegnule su najviše razine.

BAT GASI 5.500 RADNIH MJESTA

British American Tobacco (BAT) najavio je da će ukinuti 5.500 radnih mjesta diljem svijeta, u sklopu programa koji bi trebao smanjiti troškove, poboljšati učinkovitost i ubrzati primjenu umjetne inteligencije u poslovanju. Dodatnih 3.500 poslova bit će prebačeno partnerima, uključujući irsku tvrtku specijaliziranu za IT usluge Accenture, čime će restrukturiranje ukupno obuhvatiti oko 9.000 zaposlenika. Sjedinjene Američke Države, najveće BAT-ovo tržište, bit će izuzete iz programa smanjivanja troškova koji bi do 2028. godine trebao BAT-u uštedjeti dodatnih 600 milijuna funti godišnje. Uprava je već usvojila plan koji predviđa 500 milijuna funti ušteda već do početka 2027. godine. “Gradimo agilniju organizaciju, spremnu za budućnost, s pojačanom troškovnom disciplinom i upotrebom tehnologije”, poručio je izvršni direktor BAT-a Tadeu Marroco.

FRANCUSKA SNAŽNO POGOĐENA SUŠOM

Ovogodišnji urod kukuruza u Francuskoj mogao bi biti najmanji u posljednjih 50 godina zbog dugotrajnih toplinskih valova i suše, a to bi dodatno smanjilo europsku proizvodnju te žitarice, upozoravaju poljoprivrednici i analitičari. Udruga trgovaca žitaricama Coceral snizila je procjenu proizvodnje kukuruza u Europskoj uniji za gotovo osam posto, na 52,7 milijuna tona, što bi bio najniži urod od 2007. godine. Smanjenje prognoze uslijedilo je nakon što je i analitička tvrtka Expana svoju procjenu snizila za sedam posto, navodeći kao razlog štete od vremenskih neprilika u Francuskoj i Mađarskoj. Revidirane procjene govore da će francuski urod iznositi 8,9 milijuna tona, a moguć je i pad proizvodnje ispod osam milijuna tona, što bi bio najlošiji rezultat od 1976., godine obilježene ekstremnim ljetnim vremenskim uvjetima.

Prodan Dijamant

MK GROUP NOVI VLASNIK PROIZVOĐAČA ULJA

Formalno je zaključen proces kojim kompanija Dijamant prelazi iz Fortenova grupe u vlasništvo MK Groupa, izvijestila je Fortenova. “Nakon dobivanja svih potrebnih odobrenja nadležnih regulatornih tijela, formalno je zaključen proces kojim kompanija Dijamant prelazi iz vlasništva Fortenova grupe u vlasništvo MK Group”, kaže se u priopćenju Fortenove. Time je, kako se navodi, realizirana velika akvizicija u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru čiji je daljnji razvoj i jačanje u zajedničkom interesu cijele regije. “Zahvaljujući velikim investicijama Fortenova grupe posljednjih nekoliko godina, Dijamant je danas visoko konkurentna kompanija

TROPIC OTVORIO

NOVI MARKET

Trgovački lanac Tropic otvorio je novi market Tropic Čajavec u Banjoj Luci, uređen prema suvremenim standardima s naglaskom na svježi asortiman i unaprijeđenu ponudu gotovih jela. Novi objekt zapošljava gotovo 100 djelatnika, a kupcima po prvi put donosi i ponudu svježe pripremljenih obroka prilagođenih različitim potrebama tijekom dana. Iz Tropica ističu kako

i jedna od tehnološki najmodernijih u industriji, s udvostručenim kapacitetima i izvrsnim brendovima. Uz velik inovativni i kadrovski potencijal kompanija ima sjajnu podlogu za razvojne aktivnosti koje planira novi vlasnik”, kaže se u priopćenju. Ugovor o kupoprodaji Dijamanta potpisan je u siječnju. Tom transakcijom Fortenova završava izlazak iz poljoprivredne industrije i industrije jestivih ulja i prerađevina. To je, kako je tada rečeno, dio procesa optimizacije portfelja i izlaska iz djelatnosti koje više nisu naš strateški smjer, a fokus Fortenova grupe usmjeren je na trgovinu, logistiku i komercijalne nekretnine te pića.

nova organizacija rada omogućuje nastavak primjene standarda od dva slobodna dana tjedno za zaposlenike u maloprodaji.

PROSJEČNA PLAĆA U SRBIJI 1.032 EURA

Prosječna neto plaća u Srbiji u travnju je iznosila 1.032 eura, a prosječno isplaćena bruto plaća bila je 1.423,7 eura. Medijalna neto plaća u travnju ove godine iznosila je 801,6 eura, što znači da je 50 posto zaposlenika ostvarilo plaću iznad, a 50 posto ispod tog iznosa.

KATEGORIJA RASTE KROZ INOVACIJE, PREMIUMIZACIJU I PRAKTIČNOST

Potrošači žele znati što kupuju, odakle dolaze sirovine, kakav je sastav proizvoda te koliko on odgovara njihovim svakodnevnim potrebama, ali istodobno očekuju praktičnost i raznolikost okusa

Kategorija namaza posljednjih godina prolazi kroz intenzivnu transformaciju. Tradicionalni segmenti poput pašteta i krem sireva i dalje čvrsto drže vodeće pozicije, no istodobno tržište postaje sve fragmentiranije. Premium proizvodi, plant-based alternative, funkcionalni namazi, "clean label" recepture i praktična

pakiranja više nisu niša nego važni pokretači rasta kategorije.

Proizvođači pritom ističu da se ne mijenja samo ponuda, nego i način na koji potrošači donose odluke. Cijena je i dalje važna, ali sve češće nije presudna. Potrošači žele znati što kupuju, odakle dolaze sirovine, kakav je sastav proizvoda te koliko proizvod odgovara njihovim svakodnevnim potrebama. Istodobno očekuju praktičnost, raznolikost okusa i proizvode koji se mogu konzumirati tijekom cijelog

dana, a ne samo za doručak. Prema podacima koje iznosi Fortune Business Insights, globalno tržište namaza nastavlja stabilan rast, potaknut promjenama prehrambenih navika, sve većom potražnjom za praktičnim proizvodima i rastućim interesom za premium te funkcionalne proizvode. Najnovije procjene govore da je vrijednost svjetskog tržišta namaza u prošloj godini dosegnula 75,8 milijardi američkih dolara, a do 2034. godine trebala bi narasti na 114,2 milijarde

dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 4,66 posto. Rast kategorije prvenstveno proizlazi iz promjena u navikama potrošača koji sve češće biraju proizvode spremne za konzumaciju i praktična rješenja za doručak, međuobroke i brze obroke. Namazi se pritom sve više pozicioniraju kao svestrani proizvodi koji nalaze primjenu ne samo na kruhu i pecivima, već i u pripremi obroka, pekarstvu i snack segmentu. Dodatni zamah tržištu daju urbanizacija, širenje moderne maloprodaje i online trgovine te razvoj inovativnih pakiranja koja produljuju svježinu proizvoda i olakšavaju njihovu svakodnevnu upotrebu. Prema strukturi tržišta, a iz podataka Fortune Business Insightsa, proizlazi da u svijetu najveći segment čine mliječni namazi, odnosno maslac i sirni namazi, koji drže oko 36 posto ukupnog tržišta. Njihova popularnost temelji se na širokoj primjeni u doručku, pekarskim proizvodima i pripremi brzih obroka. Posebno raste interes za aromatiziranim maslacima, proizvodima s dodatkom začinskog bilja, sirevima sa smanjenim udjelom masti te premium mliječnim namazima proizvedenima od organskih sastojaka. Voćni namazi čine približno 29 posto globalnog tržišta. Potrošači sve više preferiraju džemove, marmelade i voćne namaze proizvedene od pravog voća, sa smanjenim udjelom šećera i bez umjetnih konzervansa. Posebnu popularnost bilježe egzotične voćne kombinacije, proizvodi s dodatkom chia sjemenki i prirodnih zaslađivača te organski voćni namazi koji odgovaraju trendovima zdravije prehrane.

PRIRODNI SASTOJCI

Preostalih gotovo 35 posto tržišta otpada na čokoladne i orašaste namaze koji nastavljaju bilježiti snažan rast zahvaljujući potražnji za proizvodima koji spajaju užitak i funkcionalnost. Regionalno gledano, Sjeverna Amerika ostaje najveće svjetsko tržište s udjelom od oko 35 posto. Europa drži približno 29 posto svjetskog tržišta namaza, a potrošnju prije svega potiču snažna kultura doručka, visoka

konzumacija pekarskih proizvoda te tradicionalno velika potražnja za mliječnim, voćnim i čokoladnim namazima. Europski potrošači pritom sve više traže proizvode prirodnog sastava, sa smanjenim udjelom šećera i održivim podrijetlom sirovina, zbog čega proizvođači šire premium asortimane i ulažu u ekološki prihvatljivija pakiranja. Unutar Europe najveće pojedinačno tržište predstavlja Njemačka, koja zauzima gotovo 30 posto europskog tržišta namaza, dok Ujedinjeno Kraljevstvo sudjeluje s približno 22 posto. Globalno gledano, tržište namaza ulazi u novu razvojnu fazu u kojoj će konkurentnost proizvođača sve više ovisiti o sposobnosti da istodobno odgovore na zahtjeve za kvalitetom, praktičnošću, zdravijim sastavom i inovacijama. Premiumizacija, funkcionalni proizvodi, plant-based segment te održivost pritom će ostati među ključnim pokretačima daljnjeg rasta kategorije. U ovoj kategoriji, uz rastuće troškove života, tržište se razvija u dva paralelna smjera. S jedne strane kupci pažljivije planiraju potrošnju, dok su s druge strane spremni platiti više za proizvod u koji imaju povjerenje i koji nudi dodatnu vrijednost. Upravo zato proizvođači sve više ulažu u razvoj novih receptura, premium linija, funkcionalnih proizvoda i inovativnih pakiranja.

Iz kompanija Belje, Podravka, Argeta i awt, kao predstavnika domaćeg tržišta, poručuju kako kategorija ima značajan prostor za daljnji razvoj, ali naglašavaju da će budući rast ovisiti prvenstveno o sposobnosti proizvođača da spoje inovacije, kvalitetu i povjerenje potrošača.

ŠIRENJE

PONUDE

U Belju ističu kako kategorija krem sireva i mliječnih namaza posljednjih godina ostvaruje stabilan rast te ostaje jedna od najvažnijih kategorija mliječnih proizvoda. Iskustvo im pokazuje da potrošači sve češće traže proizvode koji istodobno nude praktičnost, kvalitetu i svestranost u svakodnevnoj prehrani zbog čega krem sirevi nalaze

Vrijednost svjetskog tržišta namaza u prošloj je godini dosegnula 75,8 milijardi američkih dolara

Proizvođači sve više ulažu u razvoj novih receptura, premium linija, funkcionalnih proizvoda i inovativnih pakiranja

primjenu u različitim prigodama, od doručka i međuobroka do pripreme obroka. Primjećuju kako se kategorija razvija kroz širenje ponude, nove formate pakiranja i okuse koji odgovaraju različitim životnim stilovima. "ABC sir već 46 godina gradi svoju prepoznatljivu kvalitetu i povjerenje potrošača, a upravo dosljednost recepture, koja sadrži samo mlijeko, vrhnje i malo soli, te kontinuirano ulaganje u razvoj, predstavljaju jedan od ključnih razloga njegove snažne tržišne pozicije", naglašavaju u Belju. Trend "clean label" proizvoda smatraju jednim od najvažnijih u prehrambenoj industriji jer potrošači sve pažljivije proučavaju deklaracije i sve više cijene proizvode čiji je sastav poznat i lako razumljiv. Dodatna konkurentska prednost Belja jest potpuna kontrola proizvodnog lanca. "Mlijeko za proizvodnju ABC sira dolazi s vlastitih farmi i farmi kooperanata, a Tvornica mliječnih proizvoda Belje jedina je velika mljekara u Hrvatskoj koja uz prerađivačke kapacitete ima i vlastitu primarnu proizvodnju mlijeka na farmama. Autentičnost, jednostavna receptura i visoka kvaliteta ABC sira predstavljaju trajne vrijednosti koje brojne generacije potrošača prepoznaju i cijene", poručuju iz kompanije. Istodobno primjećuju da su kupci danas osjetljiviji na cijene nego prije nekoliko godina, ali smatraju da kod etabliranih proizvoda presudnu ulogu i dalje imaju kvaliteta i povjerenje u brend. Razvoj novih proizvoda vide kao prirodan nastavak dugogodišnje tradicije, a diverzifikacijom ponude nastoje odgovoriti različitim potrebama potrošača kroz nove okuse, praktičnija pakiranja i različite prilike konzumacije. Posebno je zanimljiv podatak da više od polovice ukupne proizvodnje ABC sira završava u izvozu. "Na svim tržištima primjenjujemo jednake standarde kvalitete, a posebna se pozornost pridaje logistici i distribuciji na drugim kontinentima kako bi svi kupci uživali u kvaliteti i autentičnim okusima sireva iz ABC asortimana. Svako tržište ima svoje specifičnosti i potrošačke navike, zbog čega je važno razumjeti lo-

U fokusu... Namazi

kalne potrebe i prilagoditi komunikaciju, uz zadržavanje temeljnih vrijednosti brenda", navode iz Belja najavljujući kako visoka kvaliteta, prepoznatljiv identitet brenda i promišljene inovacije ostaju temelj njihovog daljnjeg rasta na međunarodnim tržištima.

DUGOGODIŠNJE ISKUSTVO

Da inovacije imaju važnu ulogu u razvoju kategorije s obzirom na to da potrošači danas traže raznolikost, kvalitetu, nove okuse i proizvode koji se jednostavno uklapaju u njihov životni stil prepoznali su i u kompaniji awt čiji je brend Naturel prisutan na domaćem tržištu više od 20 godina. "U kategoriju povrtnih namaza ušli smo među prvima na tržištu, prepoznajući njezin potencijal i rastući interes potrošača za praktičnim, ukusnim i kvalitetnim alternativama u svakodnevnoj prehrani. Danas Naturel asortiman povrtnih namaza predstavlja spoj dugogodišnjeg iskustva, inovacija i razumijevanja suvremenih prehrambenih navika. Ponuda obuhvaća klasične okuse poput tradicionalnog povrtnog namaza i namaza s paprikom, kao i varijante s maslinama i šampinjonima, čime

odgovaramo različitim ukusima i prilikama konzumacije", navode iz tvrtke dodajući kako je posebnost Naturel namaza veganska baza na osnovi krumpirovog škroba i sojinih bjelančevina, koja osigurava kremastu teksturu, ugodan okus i biljni izvor proteina. Za takvu recepturu kažu da odgovara suvremenim prehrambenim navikama potrošača koji sve više traže praktične proizvode na biljnoj osnovi. Razvoj novih proizvoda temelje na praćenju tržišnih trendova, razumijevanju prehrambenih navika i pažljivo odabranim sastojcima, a najveći potencijal za rast vide upravo u kombinaciji zdravijih proizvoda, praktičnosti i kontinuiranih inovacija jer potrošači sve više traže proizvode koji im olakšavaju svakodnevicu, ali pritom očekuju kvalitetne sastojke, dobar okus i povjerenje u brend.

DEFINIRANE LINIJE

I u Argeti su primijetili da potrošači danas puno pažljivije biraju što kupuju. "I dalje im je važna praktičnost, jer pašteta ostaje proizvod koji se brzo priprema i lako uklapa u doručak, užinu, obiteljski obrok, školsku torbu ili putovanje. Među-

Diverzifikacija ponude izuzetno je važna jer potrošači imaju različite potrebe, navike i motive kupnje

Premium proizvodi, plant-based alternative i funkcionalni namazi više nisu niša nego jedan od glavnih pokretača razvoja kategorije

tim, uz praktičnost sve više dolaze pitanja kvalitete, sastava, porijekla sastojaka i povjerenja u proizvođača. Potrošači sve češće čitaju deklaracije i traže proizvode koji su jednostavni, razumljivi i bez nepotrebnih dodataka. Primjećujemo i veću otvorenost prema novim okusima, ribljim varijantama, laganijim namazima te alternativama poput veggie proizvoda. Istodobno, klasični okusi i dalje imaju vrlo snažnu ulogu jer potrošači u ovoj kategoriji cijene poznat, provjeren i pouzdan okus", navode iz ove kompanije. U njihovoj je strategiji diverzifikacija ponude danas izuzetno važna jer potrošači imaju različite potrebe, navike i motive kupnje. Argeta zato razvija jasno definirane linije koje se obraćaju različitim ciljnim skupinama i prigodama konzumacije. "Core linija, koja uključuje mesne i riblje paštete, ostaje baza brenda i temelj svakodnevne konzumacije. Junior linija namijenjena je djeci i obiteljima te pomaže graditi navike i povezanost s brendom od najranije dobi. Uz to, Argeta razvija i plant-based ponudu kroz Veggie i Meatless linije, namijenjene potrošačima koji traže biljne proizvode, veću raznolikost ili alternativu mesnim paštetama, a premium proizvodi dodatno šire ponudu i odgovaraju na potrebe potrošača koji traže posebne okuse i dodatnu vrijednost. "Podaci agencije Nielsen pokazuju da su mesne paštete i dalje najznačajniji segment kategorije, što potvrđuje snagu tradicije i navike u konzumaciji. Istodobno, najbrži rast bilježi segment ribljih pašteta, u kojem vidimo značajan prostor za daljnji razvoj kroz povećanje penetracije i frekvencije konzumacije", ističu također u Argeti navodeći i podatke iz analize iste kuće koji pokazuju da su slani namazi u ovoj godini do kraja svibnja vrijednosno rasli 10 posto, a istodobno volumen prodaje porastao je 7,8 posto, što potvrđuje da paštete i dalje imaju snažnu ulogu u svakodnevnoj prehrani jer nude kombinaciju praktičnosti, okusa i dostupnosti. Brend Argeta veliku važnost pridaje komunikaciji recepture.

"Kod Argete je upravo 'formula

U fokusu... Namazi

BEZ' jedan od ključnih elemenata pozicioniranja: proizvodi su komunicirani kao proizvodi bez konzervansa, bez umjetnih bojila i bez umjetnih pojačivača arome To je važno jer potrošačima daje sigurnost i olakšava izbor. U kategoriji pašteta, u kojoj su povjerenje i navika posebno važni, transparentna komunikacija o sastavu postaje jedan od najvažnijih čimbenika diferencijacije", poručuju iz Argete uz zaključak kako komunikacija više ne smije biti samo marketinška tvrdnja već mora biti jasna, konkretna i dokaziva.

Razvoj novih proizvoda temelje na stalnim istraživanjima tržišta, degustacijama i izravnoj komunikaciji s potrošačima, dok se dugoročna strategija kompanije temelji na tri stupa: povećanju učestalosti konzumacije Argete, daljnjoj internacionalizaciji, posebno na tržištima zapadne Europe, te širenju u nove kategorije namaza.

RAZLIČITE PRILIKE

Bogati portfelj u svim kategorijama namaza karakterizira asortiman koprivničke Podravke, što joj omogućuje da odgovori na različite potrebe i navike potrošača, bilo da traže tradicionalne okuse, inovativne proizvode ili praktična rješenja za svakodnevnu konzumaciju. "U segmentu slanih namaza, Podravka nudi jedan od najširih portfelja pašteta na tržištu koji obuhvaća mesne, riblje, dječje i premium proizvode. Među najpoznatijima su Podravka pileće paštete u okusima Classic, Pikant, Jetrena i Ajvar, premium Gold linija, Eva tuna paštete te Lino Njupalice paštete namijenjene najmlađim potrošačima", podsjećaju iz kompanije dodajući također kako su akvizicijom Belja pod svoje okrilje stavili i ABC krem sireve koji, osim klasičnog sirnog namaza, nude zanimljive okuse kao što su tartufi, kulen ili vlasac. Voćni namazi također imaju važno mjesto u Podravkinu portfelju. Uz tradicionalne proizvode, poput poznatog pekmeza od šljiva i bogatog izbora džemova, razvijaju i suvremene voćne namaze koji odgovaraju promjenjivim navikama potrošača. Njihove su ključne odlike visok

Budući rast kategorije ovisit će o sposobnosti proizvođača da spoje inovacije, kvalitetu, transparentnost i povjerenje potrošača

udio voća, prepoznatljiv domaći okus i kvaliteta koja je prisutna već generacijama. Istodobno, kroz novo i praktično pakiranje u squeeze boci odgovaraju na životni stil koji traži jednostavniju i bržu upotrebu. "U segmentu slatkih kremnih namaza Lino Lada nudi iznimno širok izbor okusa i pakiranja. Uz dobro poznate okuse, tijekom 2025. godine lansirali smo Lino Ladu Milk Mania, kao i premium novitete Lino Lade s bijelom i tamnom čokoladom. Potrošačima su proizvodi dostupni u različitim veličinama pakiranja, od najmanjih porcija do velikih obiteljskih i ugostiteljskih pakiranja, čime odgovaramo različitim prilikama konzumacije i potrebama kućanstava", navode iz kompanije. U Podravki primjećuju kako potrošači danas očekuju više od samog proizvoda, traže kvalitetne sastojke, nove okuse, praktičnost i proizvode koji se uklapaju u njihov životni stil. Istovremeno, i oni primjećuju sve izraženiji trend premiumizacije, odnosno potražnju za proizvodima koji nude dodatnu vrijednost. Nedavno su u segmentu slatkih kremnih namaza lansirali dva nova premium okusa Lino Lade: Dark i White Chocolate, kojima dodatno šire ponudu i odgovaraju

na rastuću potražnju za sofisticiranijim okusima. Kod slanih namaza ističu kako njihove pileće paštete već godinama drže vodeću poziciju na hrvatskom tržištu zahvaljujući recepturi bez palminog ulja, konzervansa i pojačivača okusa.

VIŠE SMJEROVA

Podravka snažno prati i razvoj plant-based tržišta kroz brend O'Plant. Ipak, naglašavaju kako većina potrošača u segmentu slanih namaza i dalje prvenstveno bira mesne i riblje proizvode, pri čemu su kvaliteta sastojaka, praktičnost i povjerenje u brend ključni čimbenici koji odlučuju o odabiru. Procjenjuju da se kategorija namaza posljednjih godina razvija u više smjerova istovremeno. Iako paštete i dalje ostaju jedan od najvažnijih i najstabilnijih segmenata, primjetan je rast interesa za proizvode koji odgovaraju specifičnim potrebama potrošača, bilo da je riječ o proteinskim, funkcionalnim ili drugim specijaliziranim namazima. "Potrošači danas očekuju više izbora nego ikad prije te proizvode koji uspješno spajaju kvalitetu, izvrstan okus, praktičnost i nutritivnu vrijednost. Upravo zato vjerujemo da će razvoj kategorije biti obilježen daljnjom segmentacijom, inovacijama i premiumizacijom ponude, uz istodobno jačanje proizvoda koji uživaju dugogodišnje povjerenje potrošača", zaključuju u koprivničkoj kompaniji. Domaći ponuđači slažu se kako je potrošačima danas nužno ponuditi više od samog proizvoda. Tržište svakako očekuje kvalitetan sastav, transparentne deklaracije, inovativne okuse, praktična pakiranja i brendove kojima se može vjerovati. Istodobno se nastavlja premiumizacija tržišta, raste interes za plant-based i funkcionalnim proizvodima, dok convenience ostaje jedan od najbrže rastućih segmenata. Na tržištu koje postaje sve konkurentnije upravo će sposobnost proizvođača da kombiniraju inovacije, kvalitetu, autentičnost i razumijevanje potreba potrošača biti ključna za daljnji rast kategorije namaza.

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Ja TRGOVAC

KVALITETA JE

NAJBOLJA PREPORUKA

Voćarna Maraška u zagrebačkom Središću pokazuje da se vjernost kupaca gradi svakodnevnim radom, pažljivim odabirom voća i povrća te odnosom zbog kojeg se kupci uvijek vraćaju

Povjerenje kupaca je sveti gral trgovine, cilj kojemu teže svi globalni, ali jednako tako i lokalni brendovi, kao i veći i manji trgovci.

Ono se definitivno ne gradi preko noći i prilično je teško naslijediti ga ili prenijeti na nekog drugog. Ali,

srećom, postoje iznimke koje mogu biti primjer i pravilo za sve druge koji ih požele slijediti. Red je stoga zabilježiti primjer Voćarne Maraška, u zagrebačkom naselju Središće, koja se u istom prostoru nalazi već više od 15 godina, a čija je bivša vlasnica Meri Škara prije sada već dvije godine procijenila da je ostvarila svoj

22 kg

TEŽINA LUBENICE koju su nedavno prodali

san i naum u trgovini te da posao treba prepustiti drugima. Srećom, nekoliko godina ranije u svojoj je trgovini zaposlila Leu, djelatnicu koja je s vremenom i odnosom prema kupcima, jednako kao i prema dućanu, dokazala i pokazala da može biti njena dostojna zamjena. Danas je stoga Maraška nakon primopredaje promijenila samo ime vlasnice, a sve ostalo, zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti, pažljivo odabranim proizvodima i bliskom odnosu s ljudima koji svakodnevno ulaze kroz vrata, je i dalje isto. "Moja bivša šefica i bivša vlasnica trgovine zaista me naučila svemu što znam, a godinu prije nego mi je prepustila trgovinu zajedno smo obilazile dobavljače i poljoprivrednike čije proizvode imamo u trgovini kako bih doznala sve o njihovom voću i povrću, ali i svim povezanim procesima", prisjeća se Lea dodajući kako je i u svojoj daljnjoj rutini ostala vjerna svemu naučenom jer je riječ o provjerenom sustavu na koji su kupci navikli. Maraška je danas u sigurnim Leinim rukama, ali ona ipak ne bi mogla bez pomoći supruga Ivana i majke Radenke koji su danas, nakon godinu dana prakse, također postali stručnjaci. U početku nije sve bilo baš tako jednostavno jer suprug tada, prema vlastitom priznanju, nije znao razliku između tikvice i krastavca. Jutarnje slaganje dućana zato je znalo potrajati do 10 sati, a danas, kada su svi uigrani, sve je ponekad gotovo već u osam. "Mi svako jutro s polica maknemo svaki lošiji komad voća i povrća, svaku kašetu prije izlaganja pregledamo i prekontroliramo, idemo red po red i plod po plod. Moja je ideja i želja da svaka žena može poslati svoje dijete i manje iskusnog muža u kupnju, a da oni pri tome donesu jednako kvalitetne proizvode kakve bi odabrala i sama domaćica", naglašava Lea pojašnjavajući kako joj je misao vodilja da kod njih nitko ne kupi loš proizvod. Zahvaljujući tom principu poslovanja kupci nisu ponajprije usmjereni samo na cijenu jer su sigurni da dobivaju vrhunski proizvod.

UHODANI TANDEM

Danas su suprug i majka uhodani tandem, on je naučio sve tajne povrća, a majka je savladala blagajnu. "Suprug je imao problema i sa slaganjem kompleta grincajga koji je jedan od posebnosti našeg dućana. Danas je u tome majstor jer je predano proučavao pakete koje sam složila i nastojao ih što vjernije kopirati", prepričava Lea s neskrivenim smiješkom.

Osim gotovih paketa povrća za juhu, kupci u Maraški mogu nabaviti već ribani kupus za salatu, miks povrća za wok, očišćenu tikvu i mahune, rezance od tikvica, očišćeni svježi grašak. "Naše mušterije izuzetno cijene ponudu i što dosta toga mogu kupiti već gotovo. Posebno su sretne majke male djece koje nam otkrivaju kako ih često spašava naše narezano povrće koje samo ubace u lonac i, umjesto da sjeckaju, one to vrijeme radije provedu s djecom u parku", navodi Lea napominjući kako je u zimskim mjesecima njihova dodatna posebnost pakirani očišćeni šipak koji djeca rado nose u školu za užinu.

Od sličnih dućana, Voćarna Maraška izdvaja se i ponudom svježe cijeđenih sokova za koje je u novijoj raspodjeli posla u jutarnjoj smjeni zadužena Leina majka. Sokovi su im postali jedan od zaštitnih znakova, a u ponudi su standardne kombinacije, ali izrađuju ih i prema željama kupaca. Uz njih pripremaju i voćne salate te chia pudinge sa svježim voćem.

Po bogatstvu ponude nije teško zaključiti da u ovom dućanu u Novom Zagrebu prodavaču nikada nije dosadno i da nema puno praznog hoda jer uvijek treba nešto narezati, zamotati, ocijediti, počistiti. Lea je svjesna kako je u njihovoj bližoj okolici nekoliko dućana, ali ne smatra ih konkurencijom jer, iako se u trgovačkim lancima mogu pronaći slični proizvodi po nižim cijenama, u Marašku kupci prije svega dolaze zbog besprijekorne kvalitete. "Robu svakodnevno biramo i dovozimo svježu, a ako u neku kvalitetu nismo 100 posto sigurni, taj dan radije artikl nemamo u ponudi", objašnjava Lea svoje poslovne navike.

Info

Kupci u Maraški mogu nabaviti već ribani kupus za salatu, miks povrća za wok, očišćenu tikvu i mahune

Avionski ananas ili mango, iako skuplji, jako su popularni među kupcima novozagrebačkog dućana

Naziv dućana: Voćarna Maraška

Adresa: Ulica Vojina Bakića 4, 10 000 Zagreb

Vlasnica: Lea Brajković Godina osnivanja: 2011.

Da kupci zaista ne gledaju samo cijenu svjedoči i primjer avionskog ananasa ili manga, tropskog voća čiji se okus u ovom obliku koji putuje već sazrio avionom ne može uspoređivati s onim koji do nas dođe brodom. Njihova je cijena višestruko viša od klasičnog voća, ali svejedno je jako popularno među kupcima. Ni Lein suprug, iako u početku itekako skeptičan oko skuplje varijante, sada više ne može zamisliti da jede ijedan drugi ananas ili mango.

OKUS DJETINJSTVA

Lijep je i životan primjer činjenice da kupci prepoznaju kvalitetu koju dobivaju u Maraški je i priča koju je s Leom podijelila dugogodišnja mušterija koja kod njih svake godine kupuje marelice za pekmez. Iako joj prijateljice često govore da ih drugdje može pronaći povoljnije, odgovara im kako je upravo okus ovih marelica vraća u djetinjstvo i podsjeća na voće kakvo se nekad jelo.

Kvadratura: 40 m2 Voljeli bismo čuti i Vašu poduzetničku priču. Javite nam se na e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Obitelj Brajković u kvartu, ali i šire, ljeti je poznata i po lubenicama. "Kod nabave uvijek biramo jako velike plodove jer sam naučila da je lubenica tim bolja što je teža. Kod nas u dućanu sve imaju po najmanje 10 ili 12 kilograma, a baš neki dan smo prodali jednu od 22 kilograma", prepričava Lea dodajući uz smijeh kako je bila tolika da je nisu mogli izvagati na standardnoj vagi nego su morali ići po rezervnu.

Takve i slične svakodnevne situacije i priče vlasnike Voćarne Maraška izuzetno vesele i tjeraju da iz dana u dan budu bolji i uslužniji prema svojim kupcima. Prema Leinim riječima, njima je prihvatiti ovaj posao došlo prirodno jer se prije toga na poslu uvijek osjećala kao doma te nikad odlazak na posao nije doživljavala stresnim.

Za sada, dok su im djeca još mala, ne razmišljaju da bi poslovanje širili. A onda jednog dana, tko zna.

Za sada uživaju što kupci kod njih ulaze i izlaze s osmijehom i znaju da se uvijek osjećaju dobrodošlo.

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Novo na polici

dmBio namazi za više okusa i manje vremena

u kuhinji

Tijekom toplih ljetnih dana više volimo uživati na suncu nego provoditi vrijeme uz štednjak. Upravo su zato namazi nezaobilazan dio ljetne prehrane. Osim što predstavljaju praktično rješenje, uz dmBio namazi postaju i dio osviještene prehrane jer visoki standardi kvalitete prate svaki proizvod, od uzgoja i proizvodnje do ambalaže. dmBio namaz od patlidžana izvrsno se slaže s kruhom, krekerima, a dobar je dodatak povrću s roštilja. Jednako svestran je i dmBio namaz od paprike i čilija, čiji blago pikantan okus obogaćuje sendviče, umake i druga slana jela. dmBio voćni namazi, poput onih od marelice, šumskog voća i jagode, pravi su izbor za doručak jer se slažu s kruhom, palačinkama, zobenom kašom i jogurtom. A za one koji se više vole zasladiti čokoladom, dmBio nudi nekoliko odličnih kombinacija: lješnjak i čokoladu, tamnu čokoladu ili lješnjak nugat. Još praktičnih i ukusnih rješenja za bezbrižno uživanje u ljetu možete pronaći u dm trgovinama i u dm online shopu.

AGROLAGUNA

PREDSTAVILA RIVIERA BEZALKOHOLNA VINA

Agrolaguna je predstavila prvo hrvatsko bezalkoholno vino, dostupno u tri varijante: Riviera Blanc, Riviera Rosé i Riviera Noir. Vina se proizvode od grožđa iz vlastitih vinograda te vina proizvedenog i odležanog u podrumima Agrolagune, nakon čega se primjenom tehnologije dealkoholizacije uklanja alkohol uz očuvanje sortnih i stilskih obilježja. Riviera Blanc proizvodi se od 75% istarske malvazije i 25% sauvignona bijelog, dok su Rosé i Noir razvijeni kao bezalkoholne inačice u skladu s karakteristikama svojih stilova. Nova linija namijenjena je potrošačima koji žele uživati u okusu vina bez alkohola, a bit će dostupna u odabranim ugostiteljskim objektima, vinotekama i specijaliziranim prodavaonicama. Preporučena maloprodajna cijena iznosi 14,99 eura po boci.

DOBRO predstavio novo reseal pakiranje

Brend DOBRO proširio je ponudu pršut narezaka uvođenjem novog reseal pakiranja koje omogućuje jednostavno ponovno zatvaranje nakon otvaranja. Nova funkcionalna ambalaža dostupna je za velika pakiranja od 400 i 500 grama te pridonosi duljem očuvanju svježine, okusa i kvalitete proizvoda. Novo pakiranje prilagođeno je svakodnevnim potrebama potrošača jer omogućuje uzimanje željene količine proizvoda i jednostavno ponovno zatvaranje bez potrebe za dodatnim spremnicima. Takvo rješenje posebno je praktično za kućanstva koja veća pakiranja koriste tijekom više obroka. Osim veće praktičnosti, reseal ambalaža doprinosi i

odgovornijem odnosu prema hrani jer pomaže produljiti svježinu proizvoda nakon otvaranja te smanjuje mogućnost nepotrebnog bacanja hrane. S novim pakiranjem DOBRO Pršut naresci nude praktičnije korištenje uz zadržavanje kvalitete tijekom duljeg razdoblja.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane

oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića

DESTILERIJA I VINARIJA KATSAROS

S tradicijom duljom od 165 godina, destilerija i vinarija Katsaros jedna je od najstarijih obiteljskih destilerija u Grčkoj. Smještena u Tyrnavosu, gradu koji se smatra kolijevkom ouza, kroz četiri generacije njeguje vrhunsku kvalitetu i autentičnost, zbog čega nosi status najstarije destilerije ouza na svijetu. Obitelj Katsaros je 2017. godine proširila svoju priču ulaskom u svijet vinarstva, predstavljajući premium liniju vina “4 Generations”, koja spaja bogatu tradiciju s modernim pristupom proizvodnji. Bijelo suho vino “4 Generations”, sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla ZOI Tesalija, nastaje od jednakih udjela sorata muškat i asyrtiko, uzgojenih u vinogradima Tesalije. Crno suho vino iz iste linije proizvodi se od sorte xinomavro, također iz vinograda Tesalije, te donosi karakterističan izraz ove cijenjene grčke sorte. Vina “4 Generations” dostupna su na policama trgovina Vrutak.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih

proizvoda i jakih alkoholnih pića