Aktualno
Uskrsna košarica
Analize kategorija
• Proljetno čišćenje
• Oralna njega
Tema broja
IT u maloprodaji

![]()
Aktualno
Uskrsna košarica
Analize kategorija
• Proljetno čišćenje
• Oralna njega
Tema broja
IT u maloprodaji





DIREKTOR I
GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić
IZVRŠNA UREDNICA: Marija Brkanić Kulenović
AUTORI I SURADNICI: Goran Pavlović, SCM Hrvatska
Mladen Kožić, YouGov Lucija Bundalo, NIQ
Erlanda Ivić-Mandić, Focus Ana Šlat, Press clipping Višnja Štimac, Hendal Darko Pavić, Fiscal Solutions
Euromonitor International Dušan Beočanin, KEARNEY
Filip Jakob Pogačnik, KEARNEY
Valentina Žitković, VALICON
mr.sc. Josip Tvrtković, VALICON Ana Budimir, vanjski suradnik
Goran Bosankić, Field39 Branko Kranjčević, senior brand strategists
GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić
GRAFIČKI DIZAJN: Nulti broj d.o.o.
FOTOGRAFIJE:
Pixabay, Pexels, Freepik
PRODAJA I MARKETING:
Zoran Cvijić, Ivana Živčić telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr
TISAK:
RADIN PRINT d.o.o. Gospodarska 9, 10 431 Sv. Nedelja
Ja TRGOVAC stručni je magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom se distribucijom besplatno dostavlja trgovcima, proizvođačima i distributerima robe široke potrošnje te pratećoj industriji.
ISSN 1847-9987
Godina 16 / Broj 150
Besplatan primjerak
Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr
IZDAVAČ: B2B GLOBAL d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr
Objava jubilarnog, 150. broja magazina Ja TRGOVAC prilika je da dodatno naglasimo našu temeljnu misiju koja se ogleda u pružanju relevantnog, analitičnog i tržišno usmjerenog sadržaja svima koji aktivno oblikuju maloprodajni i FMCG sektor. U vremenu kontinuiranih promjena, ubrzane digitalizacije i sve zahtjevnijih potrošača, potreba za kvalitetnim informacijama i konkretnim uvidima nikada nije bila veća. U ovom broju poseban naglasak stavljamo na nadolazeći Uskrs, jedan od najvažnijih potrošačkih trenutaka u godini. Kroz veliki tematski prilog donosimo pregled uskrsne potrošnje i navika hrvatskih potrošača, analizirajući kako se mijenjaju obrasci kupnje te detektiramo očekivanja i prioritete uoči blagdana koji tradicionalno ima snažan utjecaj na maloprodajne rezultate.
Središnja tema broja je IT u maloprodaji, kao područje koje danas predstavlja jedan od ključnih temelja konkurentnosti. Kroz niz stručnih tekstova i uvida vrhunskih autora analiziramo u kojoj je mjeri tehnologija postala neizostavan dio svakodnevnog poslovanja, od upravljanja lancem opskrbe i analitike podataka do unapređenja korisničkog iskustva i optimizacije operativnih procesa.
Nastavljamo i s analizom potencijala suradnje s najvažnijim gospodarskim partnerima Hrvatske, a ovoga puta fokus stavljamo na Francusku. Riječ je o tržištu i partneru koji ima sve značajniju ulogu, kako u širem gospodarskom kontekstu, tako i unutar same malopro-
daje, kroz prisutnost snažnih i prepoznatljivih brendova. U analitičkom dijelu broja obrađujemo aktualne kategorije vezane uz proljetno razdoblje. Donosimo detaljan pregled tržišta sredstava za čišćenje kućanstva, u kontekstu sezonskog “proljetnog čišćenja”, kao i analizu kategorije oralne njege, koja kontinuirano bilježi razvoj kroz inovacije i promjene u potrošačkim navikama.
Pridružite nam se 12. svibnja na FMR konferenciji koja će okupiti ključne dionike maloprodaje i FMCG sektora
Uz uređivački sadržaj, intenzivno radimo i na projektima koji dodatno povezuju i jačaju industriju. Ovim putem pozivamo trgovce, proizvođače i nuditelje usluga da se prijave za novo izdanje nagrade Zlatna košarica, kako bismo zajedno istaknuli najbolje predstavnike sektora i rješenja koja im osiguravaju konkurentsku prednost.
Dodjela nagrada održat će se u sklopu konferencije Fast Moving Retail, koja će 12. svibnja na Zagrebačkom velesajmu okupiti ključne dionike tržišta, od maloprodaje i proizvodnje robe široke potrošnje do agencija za istraživanje tržišta, konzultantskih kuća i pružatelja tehnoloških rješenja. Vjerujemo da će i ovaj događaj potvrditi važnost suradnje, razmjene znanja i kontinuiranog razvoja sektora.

OŽUJAK 2026.
6 VIJESTI
Promjena vlasništva Fortenove grupe provedena zakonito
16 DRUŠTVENO
ODGOVORNO
POSLOVANJE
dm obilježava 30 godina poslovanja u Hrvatskoj
18 PROMOCIJE
Tommy i Bobis dobitnici vrijednog priznanja

24 U FOKUSU...
Uskrsna košarica
36 INTERVJU: MLADEN KRAMAR
Savez udruga malih trgovaca (SUMT)

40 PROLJETNO ČIŠĆENJE
Rast kategorije uz dominaciju univerzalnih sredstava
48 LANAC OPSKRBE –VIJESTI
Na poštanskom tržištu rekordan broj paketa
50 INTERVJU: ANTONIO JURIŠAN
Wolt Market
52 RETAIL STRATEGY
Kirurgija ili amputacija? Dva pristupa inflaciji koji dijele FMCG industriju
54 IT U MALOPRODAJI
Tehnologija kao pokretač učinkovitosti u maloprodaji

78 ORALNA NJEGA
Kategorija modernih formata

82 EUROSHOP 2026
Festival maloprodaje proslavio je 60. rođendan
86 IZ REGIJE
Bingo preuzima Aria Mall u Sarajevu
88 IZ SVIJETA
Rast globalnog FMCG tržišta

90 MADE IN FRANCE
Okusi i industrija Francuske na hrvatskom tržištu
100 JA TRGOVAC
Voćarna Kajzerica
102 NOVO NA POLICI
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, koje pokazuje da je u siječnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja realno pala za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle
godine porasla za 3,0 posto. Tako je potrošnja u maloprodaji porasla već 34. mjesec zaredom na godišnjoj razini, ali sporije nego mjesec dana prije, kada je rast iznosio 4,8 posto. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 6,1 posto, a promet neprehrambenim proizvodima za 5,4 posto. Promet motornim gorivima i mazivima pao je, pak, za 5,7 posto.

BDP UBRZAO NA 3,6 POSTO
Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu. U cijeloj prošloj godini gospodarstvo je poraslo za 3,2 posto.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u veljači su u odnosu na veljaču 2025. godine bile u prosjeku veće za 3,8 posto, a u odnosu na siječanj veće su za 0,3 posto. Inflacija je ubrzala u odnosu na siječanj za kada je iznosila 3,4 posto i u odnosu na prosinac s 3,3 posto te se vratila na razinu iz studenoga kada je, kao i u veljači, iznosila 3,8 posto. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, usluge su na godišnjoj razini u veljači
poskupjele za 7,7 posto, energiju 4,3 posto te hrana, piće i duhan 3,6 posto. Istovremeno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za 0,1 posto.


Fortenova grupa je izvijestila kako je sud Europske unije (EU) donio presudu da je promjena vlasništva Fortenova grupe provedena zakonito, čime su pobijene, kako su naveli, lažne teze SBK Arta da je uprava Fortenova grupe arbitrarno i zlonamjerno ignorirala i zaobišla SBK Art i njihovo osporavanje promjene vlasništva. Iz Fortenova grupe u priopćenju navode kako je sud Europske unije (ECJ), najviše pravosudno tijelo Europske unije, na zahtjev Vrhovnog suda Kraljevine Nizozemske, donio presudu kojom je zaključio da zamrzavanje sredstava sankcioniranih subjekata u EU, apsolutno
i bezuvjetno sprječava sankcioniranog nositelja depozitarnih potvrda u sudjelovanju i glasanju na skupštinama dioničara. Vrhovni sud Kraljevine Nizozemske, kako se navodi, od ECJ-a je zatražio tumačenje postoji li bilo koja situacija u kojoj sankcionirane osobe smiju koristiti svoja dioničarska i slična prava. Pitanje je bilo postavljeno u kontekstu višekratnih pokušaja SBK Arta da spriječi održavanje skupština dioničara Fortenova grupe u razdoblju 2022.-2024. Naime, kao dio sankcija nametnutih Rusiji zbog njezine agresije na Ukrajinu, EU je 2022. usvojila i mjere ograničavanja protiv ruske banke Sberbank
te, izrijekom, i protiv SBK Arta te su njihova sredstva zamrznuta. “Ograničavajuće mjere u odnosu na Rusiju: zamrzavanje sredstava apsolutno i bezuvjetno sprječava
dioničara bila onemogućena u normalnom funkcioniranju”. “Od danas je svima jasno da je proces vlasničke transformacije proveden radi zaštite kompanije, njezina upravljanja,
Sud je potvrdio da je proces vlasničke transformacije proveden radi zaštite kompanije i zakonitosti poslovanja
imatelja depozitarne potvrde da prisustvuje glavnoj skupštini dioničara i da glasa na toj skupštini“, stav je ECJ, kaže se u priopćenju. Glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe Fabris Peruško kazao je da “presuda nedvojbeno potvrđuje da je Fortenova grupa zbog sankcioniranih
financijske stabilnosti i zakonitosti poslovanja te da je bio utemeljen na pravu i načelima odgovornog korporativnog upravljanja. Ovo je i dokaz da za višegodišnje obijesno parničenje nije postojalo pravno uporište te vjerujemo da se takvi postupci ovom odlukom konačno privode kraju”, istaknuo je Peruško.
BDP-a u 2025. +3,2%
rast hrvatskog
Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Zakona o trgovini, koje je Ministarstvo gospodarstva uputilo u javno savjetovanje, predviđa se da jedinice lokalne samouprave (JLS) mogu trgovinama propisati ograničenje prodaje alkoholnih i drugih pića koja sadrže alkohol unutar određenog vremena, ako je to u interesu zaštite javnog zdravlja, zaštite javnog reda i mira, zaštite kulturne baštine ili zaštite okoliša. Ograničenje njihove prodaje može se provesti u vremenu od 21,00 sati do 6,00 sati sljedećeg dana, vidljivo je iz nacrta prijedloga.


MALOPRODAJU I LOGISTIKU
I menovanjem dvojice iskusnih lidera na ključne pozicije u području maloprodaje i logistike, Konzum je dodatno osnažio svoj menadžment. Funkciju direktora Poslovnog područja maloprodaje preuzeo je Stipan Škoro. Karijeru je započeo u Konzumu BiH, gdje je napredovao do pozicije direktora maloprodaje, vodeći kompleksnu mrežu prodavaonica i provodeći organizacijske i operativne iskorake usmjerene na veću učinkovitost. U nastavku karijere obnašao je vodeće funkcije u maloprodaji u Hrvatskoj, s fokusom na operativnu izvrsnost, standardizaciju procesa, rast produktivnosti te modernizaciju prodajnih formata i iskustva kupnje.

F unkciju direktora Poslovnog područja logistike i lanca opskrbe preuzeo je Igor Džajić, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u upravljanju regionalnim sustavima lanca opskrbe. Unutar Fortenova grupe vodio je upravljanje lancem opskrbe te radio na stabilizaciji i unaprjeđenju poslovanja u kompaniji Idea d.o.o., dok je prethodno u BAT-u tijekom 18 godina obnašao niz rukovodećih funkcija, uključujući i poziciju CEO-a distribucijske kompanije.
Cromaris je u 2025. ostvario dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iz redovnog poslovanja u iznosu od 11,3 milijuna eura, što je rast od 64 posto. Lani je ostvareno 327 tisuća eura primitaka od EU fondova i subvencija, što je znatno manje u usporedbi s istim razdoblje prethodne godine kada je zabilježeno 2,2 milijuna eura. To je imalo negativan utjecaj na neto dobit, koja je u 2025. iznosila 2,1 milijun eura. Cromaris je u 2025. ostvario prihod od prodaje roba i usluga u iznosu od 117 milijuna eura, što je za devet posto više nego u godini prije.


Grupa Podravka u 2025. ostvarila poslovne prihode od 1,04 milijarde eura, uz normaliziranu EBITDA-u od 167,7 milijuna eura i normaliziranu neto dobit od 74,6 milijuna eura, čime je zabilježena rekordna profitabilnost Grupe. Poslovni prihodi niži su 0,2 posto nego godinu ranije, dok je normalizirana EBITDA za 3,5 posto veća, a normalizirana neto dobit za 0,5 posto veća. Grupa Podravka je u 2025. proširila svoje poslovanje u potpuno novu industriju, poljoprivredu te započela poslovati kroz tri ključna stupa - Prehranu (Podravka), Farmaceutiku (Belupo) i Poljoprivredu (Podravka Agri).
Gledajući rezultate po segmentima, prihodi od prodaje u Prehrani porasli su za 7,6 milijuna eura u odnosu na 2024. godinu. Farmaceutika je ostvarila rast prodaje od 5,8 milijuna eura, dok je novostečeni segment Poljoprivrede zabilježio pad prihoda od prodaje od 11 milijuna eura. Predsjednica Uprave Martina Dalić naglasila je kako je u 2025. Grupa Podravka ostvarila povijesni financijski rezultat. Posebno je, kako je rekla, zadovoljna napretkom integracijskih procesa u segmentu Poljoprivrede, unapređenjem njegove organizacije i modernizacijom poslovnih modela koji se tamo primjenjuju.
Atlantic Grupa je u 2025. godini ostvarila 32 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 20,9 posto u odnosu na 2024. godinu prije. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) veća je za 9,3 posto i iznosi 106 milijuna eura. Atlantic Grupa je u 2025. godini ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 1,19 milijardi eura, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 10,2 posto. Zahvaljujući izvrsnim prodajnim rezultatima kompanija je, kako se navodi, uspjela ostvariti višu profitabilnost unatoč i dalje rekordno visokim cijenama sirove kave i kakaa te kontinuiranim ulaganjima u zaposlenike i ključne projekte. Iz Atlantica u priopćenju navode kako je najznačajniji rast prihoda od prodaje
od 27,1 posto lani ostvaren u strateškom poslovnom području kave, a slijede delikatesni namazi s rastom od 10,2 posto i Donat s rastom od 9,9 posto.



OJAČATI POLOŽAJ POTROŠAČA
Vlada je u sabor uputila izmjene Zakona o zaštiti potrošača kojima se između ostalog uvodi funkcija za jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu, tzv. gumba za jednostrani raskid, a omogućuje se i progresivno sniženje cijene tijekom rasprodaje i popravak robe nakon isteka jamstva. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija izvijestio je da se vladinim prijedlogom u hrvatsko zakonodavstvo prenose tri važne direktive EU-a te se istodobno moderniziraju pojedine nacionalne odredbe kako bi se osigurala veća pravna sigurnost, transparentnost te jasnoća prava i obveza trgovaca i potrošača. Premijer Andrej Plenković rekao je da su izmjene važne kako bi se prijenosom europskih propisa dodatno ojačao položaj hrvatskih potrošača te ojačala transparentnost, jasnije obveze za trgovce, detaljnije predugovorno informiranje, mogućnost jednostavnog raskida ugovora na daljinu i jasnije isticanje cijena.
ROBNA RAZMJENA
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u siječnju ove godine iznosila je 1,8 milijardi eura, što je za 10,6 posto manje nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 16,9 posto, na 2,9 milijardi eura. Pritom je vanjskotrgovinski deficit iznosio 1,1 milijardu eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 61,5 posto.
POVRŠINE ZA
PROIZVODNJU
KRUMPIRA
Podravka Agri ove godine povećava površine zasijane krumpirom budući da se potpisivanjem ugovora o suradnji s tvrtkom Kanaan iz Donjeg Miholjca njezine površine za proizvodnju krumpira za preradu odnosno
proizvodnju čipsa povećavaju na 77 hektara, dok se proizvodnja konzumnog krumpira širi na 52 hektara. “Ove godine ćemo više nego dvostruko povećati površine na kojima proizvodimo konzumni krumpir, a posebno krumpir za preradu, jer smo potpisali ugovor s tvrtkom Kanaan, jednim od najznačajnijih proizvođača čipsa u regiji. Naša dosadašnja suradnja bila je vrlo uspješna i otvorila nam je put za daljnje širenje proizvodnje te uspješan plasman domaćeg krumpira koji uzgajamo na

našim oranicama”, rekao je Erceg. Posebnom prednošću te suradnje ističe blizinu uzgojnog područja i tvornice za preradu krumpira.

Buzet je dobio prvi veći šoping centar, Hey Park, smješten u poslovnoj zoni Baraka, uz glavnu gradsku prometnicu, a svečano su ga otvorili Vedran Abramović, direktor Hey Parkova, te buzetski gradonačelnik Damir Kajin. Trgovački centar prostire se na oko 5.500 četvornih metara prodajnog prostora, a posjetiteljima je na raspolaganju oko 200 parkirnih mjesta. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 15 milijuna eura koja, kako je istaknuto, podrazumijeva i otvaranje stotinjak radnih mjesta. U Hey Park stigli
su brojni poznati maloprodajni lanci. Među njima je i Lidl, koji dosad nije imao trgovinu u Buzetu, zatim dm, Sinsay i TEDi. Uz poznate brendove, u centru se predstavlja i novo ime na tržištu – “napravi sam” trgovina Majstorija, specijalizirana za opremanje i održavanje doma i vrta, s ponudom alata, zaštitne opreme, elektronike i bijele tehnike. Inicijativa je proizašla iz vizije Miodraga Borojevića, predsjednika uprave BMP Asseta, kompanije u čijem sklopu posluju Hey Park i Majstorija.
Žito grupa je izvijestila da je potpisan kupoprodajni ugovor između tvrtki Novi Agrar, članice Žito grupe, i Anabbela iz Duboševice, čime ta baranjska tvrtka prelazi u stopostotno vlasništvo Žito grupe. Žito grupa, kako se navodi, širi vlastitu ratarsku proizvodnju i na područje Baranje. “Ovom akvizicijom, zajedno s prošlogodišnjim preuzimanjem Agro-Tovarnika, Žito grupa je od inicijalne javne ponude povećala ukupne poljoprivredne površine koje obrađuje za 4.500 hektara, što je porast od 25 posto”, istaknuli su iz Žito grupe. Tvrtka Anabbela obrađuje više od 1.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Baranji, gdje Žito grupa dosad nije imala vlastitu ratarsku proizvodnju. Osim toga, tvrtka ima razvijenu kooperaciju s lokalnim poljoprivrednicima.


23. 4. 2026.
SCM FORUM 2026
Konferencija koja povezuje je vodeća regionalna konferencija o upravljanju lancem opskrbe koja okuplja stručnjake, lidere i praktičare kako bi razmijenili najnovije uvide, trendove i najbolju praksu u logistici i supply chain managementu. Westin, Zagreb.

7.-10. 5. 2026. DANI KOMUNIKACIJA
U tri dana druženja 12. izdanje festivala komunikacijske industrije donosi predavanja globalnih lidera, razgovore s domaćim i regionalnim stručnjacima, dodjele strukovnih nagrada, ali i neizostavne večernje zabave. Rovinj.

11.-14. 5. 2026. TUTTOFOOD
Jedan od najvažnijih europskih događaja posvećenih prehrambenoj industriji, koji okuplja proizvođače, distributere, trgovce i HoReCa profesionalce iz cijelog svijeta, pružajući platformu za predstavljanje najnovijih trendova, inovacija i proizvoda u sektoru hrane i pića. Milano, Italija.
CIJENE KAKAOVCA UTJECALE NA POSLOVANJE KRAŠA
K
raš grupa je 2025. godinu završila s neto dobiti od 6,5 milijuna eura, što je za 1,7 milijuna eura niže od one ostvarene prethodne godine, izvijestili su iz te tvrtke, istaknuvši da su na rezultat imale utjecaj visoke cijene kakaovca kao i da su u 2026. ušli s opreznim optimizmom. Nerevidirani financijski rezultati pokazuju kako je Kraš grupa u 2025. ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 202,4 milijuna eura, što je za 5,8 posto više nego u istom razdoblju godinu prije. Ukupni konsolidirani rashodi ostvareni su u iznosu od 194,6 milijuna eura i veći su za 7,3 posto. “Prošla je godina za konditorsku indu -
12. 5. 2025. FAST MOVING RETAIL
Ključni događaj za sve koji oblikuju budućnost retaila i FMCG-a u Hrvatskoj. Mjesto razmjene znanja, uvida u najnovije trendove i povezivanja vodećih stručnjaka iz industrije. Zagrebački velesajam, Zagreb.

Međunarodni maloprodajni lanac neprehrambenih proizvoda Action otvorio je svoju prvu trgovinu u Hrvatskoj, u Sesvetama u trgovačkom centru Park&Shop. Asortiman Actiona obuhvaća oko 6.000 proizvoda raspoređenih u 14 kategorija, od kućanskih potrepština, dekoracija, hrane s dugim rokom trajanja, deterdženata, do opreme za kućne ljubimce. Ponuda se dinamično mijenja sa 150 novih proizvoda svaki tjedan. Temelj poslovne filozofije Actiona su niske
striju bila dinamična i obilježena visokim cijenama kakaovca, što se tijekom većeg dijela godine odrazilo i na poslovne rezultate”, kazao je predsjednik Uprave Kraša Tomislav Bagić. ŽITO GRUPA
43 POSTO VEĆU NETO
Ž ito Grupa je u 2025. ostvarila neto dobit iz neprekinutog poslovanja od 35,7 milijuna eura, što je rast od 43 posto u odnosu na 2024. Grupa je u 2025. godini ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 315,5 milijuna eura, što u odnosu na isto razdoblje

cijene jer dvije trećine proizvoda košta manje od dva eura, a 1.500 artikala manje od jednog eura. Trgovine Actiona su površine od 800 do 1.200 četvornih metara. Direktorica Actionovog poslovanja u Hrvatskoj i Sloveniji Neda Vuk Salaba, najavila je i otvaranje trgovine u Ivancu. Action je počeo kako mala prodavaonica u nizozemskom Enkhuizenu 1993.., a izrastao je u respektabilnog diskontera s više od 3.000 prodavaonica u Europi. Hrvatska je 15. zemlja u kojoj Action posluje.
prethodne godine predstavlja povećanje od devet posto. Rast prihoda, kako se navodi, prvenstveno je ostvaren u segmentima industrije i stočarstva, koji su dali najveći doprinos ukupnom povećanju poslovnih aktivnosti. Najveći udio u redovnim prihodima od prodaje ima segment industrije, koji je s ostvarenih 122 milijuna eura prihoda dosegnuo udjel od 39 posto u redovnim prihodima. U odnosu na 2024. prihodi od prodaje u segmentu industrije porasli su za 11 posto. Izvještajna EBITDA u 2025. godini porasla
je za dva posto te iznosi 70,2 milijuna eura, dok normalizirana EBITDA iznosi 63,3 milijuna eura, što je četiri posto manje nego u 2024. godini.






bjavom natječaja otvorenog za sve hrvatske gradove započelo je novo izdanje ekološkog projekta Od izvora do mora, koji zajednički provode Coca-Cola, Konzum, Jutarnji list i Udruga gradova. Projekt je usmjeren na poticanje urbanog pošumljavanja, odnosno sadnju stabala u gradskim sredinama s ciljem smanjenja emisija ugljikova dioksida (CO₂) i ublažavanja porasta temperature zraka. Istodobno, promiče odgovorno odlaganje otpada te podizanje svijesti o važnosti zaštite i očuvanja hrvatskih vodnih resursa. “Izuzetno smo ponosni što su u prošlogodišnjem izdanju sudjelovala 32 grada i više od 2200 volontera, što jasno potvrđuje relevantnost i društvenu vrijednost projekta. Pozivamo sve hrvatske gradove da se uključe i u ovogodišnje izdanje projekta Od izvora do mora te da zajednički doprinesemo stvaranju čišćeg, zelenijeg i održivijeg okruženja za sadašnje i buduće generacije”, istaknuo je Igor Zgrabljić, direktor Odjela za korporativne poslove i održivost tvrtke Coca-Cola HBC Adria.


Lidl Hrvatska i ove godine zaposlenicima u svim trgovinama i skladištima povećava plaće za 8,5 posto u prosjeku i isplaćuje 13. plaću te time unapređuje paket pogodnosti za svoje zaposlenike. Kao dodatnu zahvalu svim svojim zaposlenicima, Lidl je krajem veljače isplatio i naknadu od 500 eura bruto. Razvoj zaposlenika na svim razinama dio je poslovne strategije Lidla kojom gradi dugoročni kontingent zaposlenika. “Ove godine obilježavamo 20 godina uspješnog poslovanja, a zaposlenici su ključni čimbenik našeg uspjeha. Lidl Hrvatska se ponosi time što nudi dugoročne karijerne mogućnosti i što uz redovito povećanje plaća za zaposlenike sustavno dodjeljuje novčane nagrade te posebne dodatke i poticaje. Iznimno nam je bitno zadržati naš kvalitetan kadar”, poručio je Boris Lozić, predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija.
Žene u Hrvatskoj u 2026. u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca, pokazala je analiza portala MojPosao objavljena uoči Međunarodnog dana žena. Prosječna neto plaća muškaraca iznosi 1.717 eura, a žena 1.500 eura, što potvrđuje da je rodni jaz u primanjima i dalje prisutan na domaćem tržištu rada.
Krajem veljače dm je svečanošću obilježio 30 godina poslovanja u Hrvatskoj, čime je započelo veliko slavlje, koje će se nastaviti tijekom cijele godine nizom aktivnosti i iznenađenja, usmjerenih na zajednicu i kupce. Od 9. svibnja 1996., kada je u zagrebačkoj Dubravi otvorio prvu trgovinu, dm postavlja trendove na hrvatskom maloprodajnom tržištu, od uvođenja plaćanja kreditnim karticama u devedesetima do bezreceptnih medicinskih proizvoda 2008. godine i razvoja vlastite mreže paketomata u 2026. godini. Iza tih postignuća stoji
Trgovački lanac Tommy u suradnji s Atlantic Grupom uspješno je proveo humanitarnu kampanju “Doniraj kupnjom” kojom je za Klinički bolnički centar Split prikupljeno ukupno 52.000 eura. “Kada smo započeli ovu akciju, postavili smo si jasan cilj, a to je prikupiti što veći iznos za KBC Split. Danas možemo reći da smo taj cilj ostvarili. Ovo nije bila ni prva ni posljednja humanitarna inicijativa, jer smatramo da je zdravstveni sustav iznimno važan segment društva kojem želimo kontinuirano pružati podršku”, izjavio je Dario Mamić, direktor korporativnih komunikacija Tommyja.
više od 2.200 djelatnica i djelatnika, koji rade u 180 trgovina diljem Hrvatske i u dm dialogicumu u Zagrebu. “Prošlo je gotovo 30 godina otkako smo Roberta Kukovičić, Dijana Petanjek, Sanja Kresaj, Sasha Kumić, Davor Željko i ja na tržnici u Dubravi punili police i dovozili opremu za trgovinu na viličaru. Danas nas je 2.294 i naši su proizvodi dostupni svim stanovnicima Hrvatske. Imamo online shop, aplikaciju za pametne telefone koju koristi više od 400.000 ljudi, dm paketomate i dm eko punionice”, istaknuo je Mirko Mrakužić, direktor dm-a.

Studenac u sklopu svoje društveno odgovorne platforme “Narančasta ribica” treću godinu u nizu poziva samohrane roditelje da prijave svoju djecu na besplatno ljetovanje. Riječ je o prvoj ovogodišnjoj aktivnosti ove platforme čiji je cilj osigurati cjelogodišnju podršku jednoroditeljskim obiteljima. Nakon što je Studenac u 2024. i 2025. godini omogućio besplatno ljetovanje za ukupno 130 djece, samo ove će se godine na bezbrižni odmor uputiti njih čak stotinu. Nakon ljetovanja djeca nastavljaju biti dijelom cjelogodišnjeg programa u kojemu su im, među ostalim, osigurane besplatne instrukcije te sav potreban pribor i oprema prije nove školske godine.


BAT-ova tvornica u Kanfanaru postala je jedina proizvodna lokacija u Hrvatskoj koja je postigla AWS Gold certifikat prema međunarodnom standardu Saveza za upravljanje vodama (Alliance for Water Stewardship – AWS). Tu razinu certifikacije trenutačno posjeduje samo 35 kompanija u svijetu, što dodatno potvrđuje izvrsnost BAT-a u održivom upravljanju vodnim resursima. U BAT-u je održivost jedna od temeljnih vrijednosti cijelog poslovanja te su na razini grupe postavljeni ambiciozni ciljevi da se čak 30 posto ukupno korištene vode reciklira. AWS Gold certifikat dokazuje da tvornica u Kanfanaru ne samo da zadovoljava najviše međunarodne standarde u pogledu bilance vode, kvalitete vode,
Drogerijski lanac dm pokrenuo je inicijativu “Žar za budućnost” s ciljem okupljanja pojedinaca i organizacija koji svojim djelovanjem grade povezaniju i održiviju zajednicu. Građani se u inicijativu mogu uključiti dijeljenjem osobnog doprinosa o tome kako potiču solidarnost, brinu o okolišu ili osnažuju druge.
UKauflandu će od ožujka primanja zaposlenika ponovno rasti i to u prosjeku 8 posto u odnosu na 2025. godinu. Time kompanija nastavlja kontinuitet rasta primanja s obzirom na to da su u protekle tri godine plaće na nerukovodećim pozicijama porasle u prosjeku gotovo 60 posto. Riječ je o sustavnom povećanju koje obuhvaća sve ključne dijelove poslovanja: plaće zaposlenika u poslovnicama u tome su razdoblju porasle za ukupno 59 posto, plaće zaposlenika u Logističkodistributivnom centru u Jastrebarskom za 64 posto, a zaposlenika u Centrali za
44 posto. “Naši zaposlenici su ključ našeg uspjeha i konstantno doprinose kvaliteti naše usluge i pozitivnim rezultatima. Drago mi je što im možemo pružiti natprosječna primanja i dugoročnu perspektivu razvoja”, poručio je Patrick Rudat, predsjednik Uprave.

zaštite vodenih ekosustava i odgovornog korištenja vode, nego i da aktivno uključuje svoje dobavljače u održive prakse te ostvaruje pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu. “Tvornica u Kanfanaru postavila je novi standard održivog poslovanja u Hrvatskoj. U posljednje tri godine BAT je pokrenuo investicijski ciklus vrijedan 80 milijuna eura, kojim je tvornica u Kanfanaru opremljena novim proizvodnim linijama za bezdimne proizvode, a uz to smo investirali 19 milijuna eura u inicijative koje jačaju održivo poslovanje. Ovaj certifikat pokazuje nam da smo na pravom putu prema našoj viziji stvaranja Boljeg sutra (A Better Tomorrow™) za sve dionike”, naglasio je Pavel Vereshak, direktor operacija BAT Adria.

Atlantic Grupa je i ove godine potvrdila status predvodnika u promicanju rodne ravnopravnosti na radnom mjestu ponovnim stjecanjem prestižnog certifikata Equal Pay Champion koji dodjeljuje SELECTIO Grupa. Prema najnovijem izvještaju o certifikaciji, Atlantic Grupa je ostvarila najvišu razinu jednakosti po pitanju plaća, pri čemu jaz iznosi svega 0,67 posto. Ovaj uspjeh još više dobiva na važnosti kada podatak stavimo u širi kontekst. Naime, na razini Europske unije prosječna neprilagođena rodna razlika u plaćama iznosi 11,1 posto, a u Hrvatskoj 6,6 posto, dok je Atlantic Grupa uspjela ostvariti potpunu rodnu ravnopravnost. “Ponosni smo što kontinuirano potvrđujemo da rodna ravnopravnost u Atlantic Grupi nije deklarativna vrijednost, već duboko ugrađen princip našeg poslovanja i organizacijske kulture. Naš cilj nije samo održati ovakve rezultate, već i dalje unapređivati procese razvoja, napredovanja i nagrađivanja”, istaknula je Mojca Domiter, potpredsjednica Atlantic Grupe za ljudske potencijale i kulturu.

Jubilarni 30. međunarodni sajam GAST održan je krajem veljače u Areni Zagreb okupivši više od tisuću izlagača, suizlagača te brendova iz Hrvatske i inozemstva kao i profesionalaca iz sektora ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma. Kao jedno od najvažnijih HoReCa događanja u ovom dijelu Europe, GAST je ponovno potvrdio svoju ulogu ključne poslovne platforme na kojoj se uoči turističke sezone predstavljaju novi proizvodi, ugovaraju poslovi i oblikuju trendovi koji će obilježiti nadolazeće mjesece. Pod sloganom “Brojimo prijatelje, ne godine”, uz izložbeni dio, GAST je i ove godine ponudio bogat program stručnih rasprava, prezentacija i kulinarskih događanja. Posebnu pozornost izazvao je
okrugli stol o identitetu hrvatske gastronomije koji je otvorio raspravu o autentičnosti domaće kulinarske scene i njezinoj poziciji na međunarodnom tržištu. Veliku pažnju posjetitelja privukli su brojni premium noviteti u segmentu pića i gastronomije. Među njima se istaknuo nagrađivani liker TREN, koji je na prestižnom londonskom natjecanju IWSC osvojio srebrnu medalju, a na sajmu je izazvao interes ugostitelja koji traže nova rješenja za koktel ponudu. U kuhinjskom segmentu naglasak je bio na inovativnoj profesionalnoj opremi i rješenjima za projektiranje modernih kuhinja, a istodobno velik interes izazvala su i rješenja za opremanje hotela, apartmana i restorana.

Sportska odjeća često i nakon pranja zadržava neugodne mirise jer se oni zadržavaju duboko u vlaknima tkanine. Osječka Saponia je stoga razvila Faks Sport Gel s inovativnom enzimskom tehnologijom koja dubinski uklanja tvrdokorne mrlje i neutralizira neugodne mirise sa svih tkanina čak i pri pranju na nižim temperaturama. Osim za sportsku opremu, proizvod je prikladan i za svakodnevnu odjeću, pa jednako učinkovito održava svježinu majica, trenirki i ostale odjeće koja se koristi tijekom aktivnog dana. Novi pristup brizi o odjeći predstavljen je članovima zagrebačke teretane koje su u svlačionicama dočekali posebno brendirani ormarići u kojima su mogli pronaći Faks Sport Gel. Vježbači su tako kroz dodatne zabavne izazove u teretani mogli osvojiti pakete proizvoda.
Lidl je službeni globalni partner UEFA-inih ženskih i muških nacionalnih natjecanja, a sada postaje UEFA-in Take Care Nutrition i lokalni partner stvarajući društvenu vrijednost povezivanjem sporta i osviještene prehrane. Središnja komponenta partnerstva je predanost lokalnim nogometnim zajednicama. Nadograđujući svoju prisutnost na velikim turnirima, Lidl unosi svoju stručnost u zdravoj i osviještenoj prehrani u UEFA-ine obrazovne i programe za mlade te kao partner UEFA-inog programa Nogomet u školama pomaže integrirati osviještenu prehranu, sport i tjelesnu aktivnost u svakodnevni život djece diljem Europe.

Plava prepoznatljiva limena kutijica NIVEA kreme ove godine obilježava 100 godina postojanja. Dizajn inspiriran jasnoćom, pouzdanošću i bezvremenskom elegancijom zamijenio je dotadašnju žutu Art Nouveau ambalažu i ubrzo postao jedan od najprepoznatljivijih simbola njege, kvalitete i povjerenja na svijetu.
Veliki prošlogodišnji uspjeh Vina Belje na međunarodnom ocjenjivanju Mundus Vini - Spring Tasting ove godine je nadmašen osvajanjem osam zlatnih medalja i dvije titule: za najboljeg proizvođača iz Hrvatske i najbolje bijelo vino iz Hrvatske. Titulu najboljeg bijelog vina osvojila je beljska vrhunska graševina berbe 2024. “Gotovo sve što smo poslali na ocjenjivanje osvojilo je zlatnu medalju čime smo pokazali predanost kvaliteti u svakoj boci i svakom cjenovnom razredu. Za mene je posebno važna zlatna medalja takozvane
‘kvalitetne’ butelje graševine koja je široko dostupna na tržištu i niz godina za ljubitelje graševine predstavlja najbolju vrijednost za novac. Mislim da je zlato za vino, kojeg godišnje proizvedemo 400.000 butelja, najbolja potvrda kvalitete i posvećenosti graševini kao iznimnoj vinskoj sorti”, komentirala je osvojene nagrade Suzana Zovko, direktorica Vina Belje.

U svakodnevici u kojoj se dani često odvijaju postaje puno brže nego što bismo željeli, postoje stvari na koje jednostavno želimo i moramo moći računati. Jedna od njih je čisto rublje. Kada je riječ o pranju rublja, većina potrošača ne želi eksperimentirati, a kompromisi nisu opcija. Potrošači sve više traže proizvode koji svaki put donose pouzdan rezultat i na koje se mogu osloniti bez razmišljanja. Očekuje se besprijekorna čistoća, dugotrajna svježina i pouzdani rezultati pri svakom pranju.
Upravo iz te potrebe za pouzdanošću nastaje nova generacija Persila. S potpuno obnovljenim portfeljem proizvoda, unaprijeđenom formulom i modernim dizajnom Persil ulazi u novu eru njege rublja, zadržavajući pritom ono po čemu je desetljećima prepoznatljiv: dubinska čistoća na koju se može računati.
Novi Persil nastavlja tradiciju prepoznatog i uspješnog brenda koji već desetljećima postavlja standarde u kategoriji deterdženata, ali sada donosi još napredniju formulu i snažnije performanse. U središtu ove inovacije nalazi se unaprijeđena Deep Clean tehnologija koja prodire duboko u vlakna tkanine i učinkovito uklanja čak i najtvrdokornije mrlje, od vina i ulja do svakodnevne prljavštine. Rezultat je rublje koje izgleda besprijekorno čisto već nakon prvog ciklusa pranja: bijelo rublje blista intenzivnije, boje zadržavaju svoju živost, a tkanine izgledaju svježe i njegovano.
ČISTOĆA KOJU MOŽETE VIDJETI, OSJETITI
I POMIRISATI
Način na koji danas doživljavamo čistoću znatno se promijenio. Ona više nije samo pitanje izgleda, ona je postala multisenzorno iskustvo. Moderni potrošači sve više povezuju osjećaj čistoće s onim što mogu vidjeti, osjetiti i pomirisati. Upravo zato novi Persil spaja snažnu učinkovitost pranja s novim, unaprijeđenim mirisnim iskustvom. Zahvaljujući naprednoj tehnologiji mirisa, svježina se oslobađa postupno i zadržava na odjeći dugo nakon pranja. Od trenutka kada rublje izađe iz perilice pa sve do trenutka kada ga ponovno odjenemo, osjećaj svježine ostaje prisutan, suptilan, ali dugotrajan.
Takva svježina ne donosi samo osjećaj čistoće, nego i dodatnu dozu ugode u svakodnevici. Istraživanja pokazuju da se značajan broj potrošača osjeća samopouzdanije kada njihova odjeća miriše svježe, što dodatno potvrđuje koliko je miris postao važan dio ukupnog doživljaja čistoće. Persil upravo na toj ideji gradi novo iskustvo pranja – iskustvo koje spaja učinkovitost i emociju.
KADA ČISTOĆA PRATI RITAM ŽIVOTA
Između poslovnih obaveza, obitelji i slobodnog vremena, ostaje vrlo malo prostora za dodatne brige. Upravo zato današnji potrošači sve više cijene proizvode koji im pojednostavljuju dio svakodnevne rutine. Persil se prirodno uklapa u takav ritam svakodnevice
Njegova Deep Clean tehnologija pruža beskompromisnu učinkovitost čak i kada koristimo kraće programe pranja, što ga čini praktičnim saveznikom modernog načina života. Mrlje, sivilo i neugodni mirisi više nisu razlog za brigu, a rezultat je rublje koje izgleda i osjeća se svježe, blistavo i ugodno na dodir.
Manje vremena potrošenog na brigu o rublju znači više vremena za stvari koje su zaista važne: obitelj, hobije i trenutke odmora.
NOVI DIZAJN KOJI ODRAŽAVA SNAGU BRENDA
Uz unaprijeđenu formulu, Persil donosi i potpuno osvježen vizualni identitet. Novi dizajn ambalaže je moderan, odvažan i prepoznatljiv, naglašavajući vodeću poziciju brenda u kategoriji deterdženata.
Čist i jasan izgled ambalaže dodatno naglašava ideju dubinske čistoće te osigurava snažnu vidljivost na policama trgovina. Potrošačka testiranja na ključnim tržištima pokazala su kako novi dizajn ostavlja snažan dojam, a većina ispitanika preferirala je upravo novi izgled u odnosu na prethodni.
KORAK NAPRIJED I ZA OKOLIŠ
Persilova inovacija ne odnosi se samo na učinkovitost proizvoda, već i na odgovorniji pristup okolišu. Nova ambalaža sada sadrži čak 80% reciklirane plastike, čime brend dodatno doprinosi smanjenju utjecaja na okoliš i razvoju održivijih rješenja u kategoriji njege rublja. Time Persil ostaje vjeran svojoj dugoj tradiciji inovacija, unapređujući proizvode, ali istovremeno razmišljajući i o budućnosti.
ZLATNI STANDARD U NJEZI RUBLJA
S unaprijeđenom Deep Clean tehnologijom, novim mirisnim

Uprvom krugu natjecanja METRO Junior Top Chef stručni žiri odabrao je 12 mladih kuhara koji će nastaviti svoj put u natjecanju čiji je cilj osnažiti kuharsku profesiju u hrvatskoj te mladim talentima pružiti priliku za razvoj karijere i profesionalno usavršavanje. Natjecatelji su učenici Regionalnih centara za kompetentnost u ugostiteljstvu i turizmu: Srednje škole Zabok, Turističko-ugostiteljske škole Split, Ugostiteljsko-turističke škole Osijek i Ugostiteljske škole Opatija. “METRO Hrvatska tijekom svoje dugogodišnje suradnje s restoranima i hotelima iz prve ruke vidi koliko je važno kontinuirano ulagati u razvoj novih generacija kuhara. Ovo natjecanje mladim talentima daje priliku da testiraju svoje vještine u profesionalnom okruženju, steknu nova znanja i povežu se s vrhunskim stručnjacima iz industrije. Vjerujemo da upravo ovakve platforme pomažu mladim kuharima da izgrade samopouzdanje, razviju svoj kulinarski identitet i naprave prve ozbiljne korake u karijeri”, naglasio je Igor Kotaran, direktor marketinga i strategije razvoja kupaca METRO Hrvatska.

Tvrtkama Tommy i Bobis dodijeljeno je priznanje Superbrands Croatia 2025, čime je potvrđena njihova dugogodišnja reputacija, povjerenje potrošača i snažna prisutnost u svakodnevnom životu građana. Status Superbrand dodjeljuje se brendovima koji kroz vrijeme potvrđuju dosljednost, kvalitetu i snažnu povezanost s potrošačima, a izbor se temelji na ocjenama stručnog vijeća i percepciji potrošača. “Iznimna mi je čast što danas mogu primiti priznanje Superbrands Croatia u ime Tommyja. Ovu titulu ne smatramo samo nagradom, nego potvrdom da naš svakodnevni rad, posvećenost kvaliteti, povjerenju i bliskosti s našim zajednicama,
pronalazi odjek kod potrošača i struke. Tommy je izgrađen na vrijednostima koje nas vode još od naših početaka: dosljednost u pristupu, prilagodljivost promjenama tržišta te razumijevanje potreba naših kupaca. Superbrands priznanje dodatna je potvrda da upravo te vrijednosti čine osnovu brenda kojem potrošači vjeruju i kojem se vraćaju”, istaknuo je Dario Mamić, direktor korporativnih komunikacija Tommyja. Dobivena priznanja dodatno potvrđuju snagu domaćih brendova koji kroz kvalitetu, tradiciju i povjerenje potrošača ostaju važan dio hrvatskog gospodarstva i svakodnevice potrošača, poručili su iz kompanija.
H rvatski proizvođači vina u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavili su se na međunarodnom sajmu vina i žestokih pića “ProWein 2026.”, održanom u Düsseldorfu. Među otprilike 5.000 izlagača sudjelovali su i Badel 1862, Kutjevo, Vina Belje, PP Orahovica, Regionalna organizacija vinara Vinistra, Dvorska vina Šoškić, Dingač Skaramuča, Osilovac, Sato, Lagradi, Royal Hill i Fructus obrt. “Oko dvije trećine vina proizvedenih u Hrvatskoj su vrhunska i kvalitetna vina, što potvrđuje visoku razinu domaće vinske proizvodnje”, naglasila je tom prigodom Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju.


Velik uspjeh ostvarili su Beatrix i Rudolf Nemetschke koji vode maslinik u Svetom Lovreču u Istri na natjecanju NYIOOC World Olive Oil Competition održanom u New Yorku, gdje je svih njihovih šest prijavljenih ulja osvojilo zlato. Beatrix i Rudolf Nemetschke, podrijetlom iz regije Salzkammergut u Austriji i njihov brend Avistria svake godine od 2018. osvajali su nagrade na tom natjecanju, a u 2026. godini prvi su put prijavili šest maslinovih ulja koji su osvojili zlatne medalje i nagrade međunarodnog stručnog žirija. Rezultati natjecanja objavljuju se u Službenom vodiču za najbolja svjetska maslinova ulja “Official Guide to the World’s Best Olive Oils” i smatraju se najvažnijim vodičem za potrošače, uvoznike, trgovce i vrhunske kuhare koji traže isto takva maslinova ulja.

Ovogodišnji Zadar Wine Festival okupio je više tisuća posjetitelja te više od 100 izlagača, uključujući i vinarije članice Graševine Croatice, regionalne organizacije vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja. Posjetiteljima festivala ponuđen je presjek vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja, s posebnim naglaskom na graševinu.


Uskrs ostaje blagdan obitelji i tradicije, ali sve izraženija potrošačka dimenzija oblikuje ponudu, cijene i navike kupaca u tjednima uoči blagdana
Usuvremenom
društvu Uskrs, kao temeljni kršćanski blagdan, dobio je i dodatno značenje koje nadilazi njegovu primarnu religijsku dimenziju. Osim što prije svega kršćanskim vjernicima simbolizira obnovu života i nade, ovaj blagdan povezan je i s brojnim društvenim, kulturnim i obitelj-
skim običajima koji se prenose generacijama. Dolaskom proljeća, kada se priroda budi nakon zime, Uskrs često označava i svojevrsni novi početak te vrijeme okupljanja obitelji i prijatelja. Upravo u tom razdoblju, uz poštivanje tradicije kao i vjerskih običaja, nezanemariva je i potrošačka dimenzija ovog blagdana. Nakon četrdesetodnevnog razdoblja korizme, tijekom kojeg je običaj da se vjernici tradicio-
nalno odriču pojedinih navika i namirnica, uskrsni blagdan, neovisno o religijskim običajima, obilježava se bogatim obiteljskim stolom. U mnogim, prvenstveno zapadnjačkim kulturama, upravo hrana ima središnje mjesto u proslavi, a spravljanje tradicionalnih jela i slastica postaje važan dio blagdanskih priprema. Na uskrsnom stolu tako se često nalaze namirnice poput jaja, šunke, različitih
vrsta mesa ili ribe, mladog luka, rotkvica te brojnih slatkih i slanih peciva. Posebno mjesto zauzimaju i pisanice, obojena jaja koja su jedan od najprepoznatljivijih simbola Uskrsa, dok su čokoladna jaja i zečevi postali nezaobilazan dio modernih blagdanskih običaja, osobito među djecom. Osim gastronomske tradicije, uskrsni običaji razlikuju se ovisno o kulturnom naslijeđu i geografskom području. U različitim dijelovima Hrvatske pripremaju se tradicionalna jela i slastice koje odražavaju lokalne običaje i specifičnosti pojedinih regija. Tako se u sjevernim krajevima često pripremaju različite vrste kolača od dizanog tijesta, dok su na obali i otocima karakteristične slastice poput pince ili sirnice. Ovi običaji ne predstavljaju samo kulinarsku tradiciju, nego i važan dio kulturnog identiteta koji se njeguje u obiteljima i lokalnim zajednicama.
Uz očuvanje tradicije i običaja, Uskrs je također postao i važan potrošački događaj. U tjednima koji prethode blagdanu povećava se potražnja za brojnim prehrambenim proizvodima, ali i za poklonima, slatkišima, dekoracijama te drugim proizvodima povezanima s uskrsnim običajima. Potrošači često izdvajaju značajna sredstva za pripremu blagdanskog stola, a visina potrošnje može znatno varirati ovisno o mogućnostima kućanstva i odabiru proizvoda, što potvrđujemo našom tradicionalnom anketom koju provodimo u suradnji s Hendalom, a objavljujemo nakon ovoga članka u okviru tematske cjeline.
Kako naše uskrsno izdanje ove godine izlazi neznatno ranije, nismo od mjerodavnih uspjeli doznati detaljnije prognoze o potencijalnoj potrošnji građana povodom Uskrsa. Na temelju prošlogodišnje procjene Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji su izračunali da je bogatija košarica 2025. godine koštala 435,12 eura, srednja 256,47 eura, a skromna 122,76 eura, za pretpostaviti je da će ove godine iznosi biti i nešto veći s obzirom
U uskrsnom razdoblju ključnu ulogu
često ne igra cijena, već percepcija kvalitete i povjerenje u brend
Uskrs sve više postaje i snažan potrošački događaj, uz zadržavanje svoje tradicionalne i obiteljske dimenzije
na daljnja kretanja inflacije te prometa u trgovini. Uzme li se u obzir aktualna stopa inflacije od oko 3,6 do 3,8 posto, vrijednost bogatije košarice mogla bi se kretati oko 450 eura, srednje oko 265 eura, dok bi skromna košarica mogla doseći približno 127 eura. Iako se radi o umjerenijem rastu nego prethodnih godina, troškovi blagdanskog stola i dalje ostaju značajan financijski teret za velik dio kućanstava, osobito onih s nižim prihodima. Shodno tome okvirno bi ukupna potrošnja, a s obzirom na prošlogodišnje procjene, u četiri tjedna pred Uskrs ove godine trebala premašiti dvije milijarde eura. Može se to zaključiti na temelju prošlogodišnjih najava Hrvatske gospodarske komore koja se kretala oko 1,95 milijardi eura te uzimajući u obzir aktualnu inflaciju od 3,8 posto i kontinuirani rast maloprodaje. Rast potrošnje tijekom uskrsnog razdoblja vidljiv je i na globalnoj razini. U mnogim zemljama, osobito u zapadnom svijetu, Uskrs predstavlja razdoblje intenzivne kupnje, pri čemu se značajna sredstva troše na hranu, poklone, odjeću i dekoracije za dom. Iako se ne ubraja među najveće potrošačke blagdane poput Božića, uskrsna potrošnja i dalje doseže vrlo visoke iznose, što pokazuje koliki značaj ovaj blagdan ima u suvremenom potrošačkom društvu.
MODERNE NAVIKE
Zbog toga se proizvođači hrane, ali i trgovci, svake godine posebno pripremaju za ovo razdoblje. Povećava se ponuda tradicionalnih proizvoda, organiziraju se blagdanske akcije i promocije, a na tržište se plasiraju i novi proizvodi prilagođeni modernim navikama potrošača. Time se nastoji olakšati priprema blagdana modernim, užurbanim obiteljima koje često imaju sve manje vremena za dugotrajnu pripremu hrane kod kuće. Kakva je ove godine situacija provjerili smo kod nekolicine predstavnika upravo tih industrija. Za Cromaris, primjerice, Uskrs i razdoblje korizme predstavljaju jedno od ključnih razdoblja u
godini s obzirom na to da tradicionalna konzumacija ribe uoči i tijekom blagdana rezultira značajno pojačanom potražnjom, osobito u danima Velikog tjedna, kada riba postaje nezaobilazan dio obiteljskog stola. "U tom razdoblju najtraženiji su brancin i orada, kao i premium vrste poput zubatca, ribe koju s razlogom nazivaju 'carem među ribama'. Sve veću popularnost bilježe i autohtone vrste kao što je hama, dok su svježi fileti i odresci posebno traženi zbog jednostavne i brze pripreme", poručuju iz Cromarisa dodajući kako su ove godine dodatno stavili naglasak na bio asortiman te Grand Selectionpremium asortiman većih pecatura brancina, hame i zubatca, dojmljive veličine, čvrstog mesa i bogatog okusa. Navode kako ovi vrhunski primjerci, uzgojeni u našem Jadranskom moru, osvajaju najzahtjevnije kulinarske znalce i sve su češći izbor vrhunskih domaćih i međunarodnih chefova te idealni za pripremu u fine dining restoranima i premium gastronomiji. Organska proizvodnja u Cromarisu potvrda je dugoročne strategije usmjerene na očuvanje morskih resursa i proizvodnju nutritivno vrijedne hrane, a kvaliteta je dodatno potvrđena međunarodnim certifikatima kao što su IFS, GGAP, ASC te EU organic. "Cromaris redovito osvaja nagrade za kvalitetu, uključujući Superior Taste Award, a ove je godine priznanje osvojio za sve prijavljene proizvode. Brancin je osmi put nagrađen s tri zlatne zvjezdice za vrhunsku kvalitetu, bogat okus i izvrsnu teksturu, dok je hama nagradu osvojila peti put zaredom. Orada je također nagrađena, čime je još jednom potvrđena njezina izvrsnost i prepoznatljiv okus", podsjećaju iz ove tvrtke. Kada je riječ o potrošačkim navikama, primjećuju rast interesa za proizvode domaćeg i kontroliranog podrijetla, održivost te premium segment. Smatraju također kako su kupci istodobno osjetljiviji na cijene nego ranije, no i dalje ne žele kompromitirati kvalitetu pa se posebno cijene praktični, već oči-

šćeni proizvodi koji štede vrijeme u pripremi blagdanskog obroka.
Sasvim je sigurno da upravo u kombinaciji tradicije i modernih
navika leži posebnost uskrsnog razdoblja
U uskrsnom razdoblju za ovu tvrtku važnu ulogu imaju i promotivni mehanizmi kao što su akcijske cijene, no u premium kategoriji ribe presudnu ulogu i dalje imaju svježina, okus i povjerenje u brend. Navode kako je proizvodnja bijele mediteranske ribe kompleksan i dinamičan proces, a planiranje zaliha u uskrsnom razdoblju posebno zahtjevno. Stoga Cromaris ribu izlovljava gotovo svakodnevno čime se i u najintenzivnijem dijelu sezone osigurava vrhunska svježina, a najveći dio plasmana ostvaruje se u velikim trgovačkim lancima koji osiguravaju široku dostupnost proizvoda.
Razdoblje oko blagdana Uskrsa jedno je od važnijih sezona i za Podravku zbog njegove snažne povezanosti s tradicijom pripreme blagdanskih jela i slastica. Pripreme za ovo razdoblje kod njih započinju nekoliko mjeseci ranije te uključuju planiranje proizvodnje, osiguravanje sirovina i ambalaže kao i usklađivanje isporuka prema potrebama tržišta. Iako je riječ o razdoblju
pojačane potražnje, uz kvalitetno planiranje i koordinaciju uspijevaju osigurati stabilnu dostupnost proizvoda. U tom je kontekstu u posebnom fokusu Dolcela asortiman koprivničke tvrtke koji je već godinama nezaobilazan u pripremi domaćih kolača. "U tjednima prije blagdana bilježimo pojačanu potražnju za proizvodima za pripremu kolača, pri čemu se posebno ističu klasici poput praška za pecivo, vanilin šećera, kvasca i pudinga. Uz Dolcelu, u uskrsnom razdoblju značajnu potražnju bilježe i drugi proizvodi tradicionalno prisutni na blagdanskom stolu, kao što su Podravka džemovi te uvijek popularni Podravka hren kao nezaobilazan dodatak uskrsnoj šunki i jajima", napominju u ovoj prehrambenoj kompaniji. Podsjećaju kako je blagdanski stol nezamisliv bez domaćih kolača, a Dolcela se pritom potvrđuje kao pouzdan saveznik u pripremi provjerenih recepata. Uz osnovne sastojke, potrošači sve češće biraju i praktična rješenja, pa su tražene i mješavine za brzu pripremu deserata kao što su muffini, kremasti kolači i torte. U Podravki su fokus stavili na kombinaciju tradicije i praktičnosti, a sve kako bi potrošači dobili provjeren rezultat uz manje vremena provedenog u kuhinji. Kada je riječ o potrošačkim navikama, u ovoj kompaniji su primijetili kako je fokus na cijenu i dalje je vrlo izražen, a potrošači sve češće biraju i veća pakiranja koja donose bolju vrijednost za novac. Istodobno se u uskrsnom razdoblju i dalje najviše oslanjaju na provjerene proizvode i brendove kojima vjeruju jer ne žele neizvjesnost u pripremi blagdanskih specijaliteta.
"Promotivni mehanizmi imaju važnu ulogu u izboru proizvoda na polici, osobito u kategorijama u kojima potrošači uspoređuju više opcija. Akcijske cijene i dodatna pakiranja često su snažan poticaj kupnji, iako u uskrsnom razdoblju potrošači često biraju i brendove kojima su vjerni zbog
njihove pouzdanosti i kvalitete", ističu u Podravki navodeći kakao je u uskrsnom razdoblju posebno važna fizička dostupnost proizvoda na policama, ali i na dodatnim prodajnim pozicijama, osobito u hipermarketima i supermarketima. Potrošači tada češće kupuju u većim prodajnim formatima zbog šireg izbora i povoljnijih cijena, dok kvartovske trgovine ostaju važne za dostupnost osnovnog asortimana. Primjećuju također kako online prodaja u ovoj kategoriji i dalje ima relativno ograničen udio u odnosu na klasične prodajne kanale.
PEKARSKI PROIZVODI
Uskrs je razdoblje u kojem kupci tradicionalno posežu za određenim pekarskim i slastičarskim proizvodima, a u Pan-peku je tada posebno izražena potražnja za pincama te drugim proizvodima koji su dio blagdanskog stola. "Pince proizvodimo u Zagrebu, u vlastitom pogonu, u nekoliko formata. U našim maloprodajnim poslovnicama nudimo male pince od 100 g koje se dovršavaju pečenjem na prodajnom mjestu, kao i pakiranu pincu od 270 g s duljim rokom trajanja. Za veleprodajne partnere proizvodimo i pakiranu pincu od 100 g s rokom trajanja od 30 dana. Uz pincu, u blagdanskom razdoblju kupci rado biraju i vanilin kiflice te vjenčiće iz naše proizvodnje", ističu iz Pan-peka.
U pogonima u Đakovu nastaju pak listovi za pite i savijače pod brendovima Tena i Pan-pek, ali i za robne marke brojnih trgovačkih lanaca. Za njima potražnja posebno raste u razdoblju velikih blagdana kao što su Uskrs i Božić. Godišnje ova tvrtka proizvede oko tri milijuna pojedinačnih pakiranja listova za pite i savijače, od čega značajan dio odlazi i na izvoz. U asortimanu su i Tena oblatne koje su također tradicionalno tražene u blagdanskom razdoblju, a mogu se pronaći u svim većim trgovačkim lancima. U ponudi ove tvrtke, osim pinci, su i orahnjače, makovnjače, vanilin kiflice i vjenčići, te oda-

brani kolači kao što su čupavci i mađarice. U Pan-peku primjećuju da kupci sve više traže ravnotežu između kvalitete i cijene, pri čemu kod odabira važnu ulogu ima domaće podrijetlo i svježina proizvoda.
MEĐUNARODNA PERSPEKTIVA
Uz domaće proizvođače, uskrsnu ponudu na tržištu sve više obogaćuju i međunarodni specijaliteti. Tim smo povodom kontaktirali Balconi S.p.a., tvrtku koja je sve snažnije prisutna na hrvatskom tržištu sa svojom paletom tradicionalnih proizvoda, koji pronalaze mjesto i na domaćim uskrsnim stolovima.
Uoči uskrsne sezone, koja predstavlja jedan od najvažnijih prodajnih vrhunaca za ovu talijansku kompaniju, Colomba ostaje ključni proizvod u fokusu. Kako ističe Massimo Nichele, marketing i komunikacijski menadžer za kategoriju dizanih proizvoda, riječ je o razdoblju snažnog rasta potražnje, pri čemu klasična Colomba i dalje dominira, dok sve veću popularnost bilježe i varijante s punjenjima poput čokolade, pistacije ili tiramisùa.
Prema njegovim riječima, potrošači danas sve više pažnje posvećuju kvaliteti proizvoda, podrijetlu sirovina i transparentnosti proizvodnje, što ide u prilog proizvođačima s dugom tradicijom i ekspertizom. Kompanija na to odgovara fokusom na pažljivo odabrane sastojke, kontrolirane procese proizvodnje te održivost, uključujući ambalažu temeljenu na papiru koja zamjenjuje plastiku.
Nichele naglašava kako, unatoč važnosti promotivnih aktivnosti u povećanju vidljivosti, kod sezonskih proizvoda poput Colombe ključnu ulogu ne igra cijena, već percepcija kvalitete i povjerenje u brend. "Potrošači žele biti sigurni da na blagdanski stol donose proizvod visoke kvalitete, koji nosi tradiciju i dodatnu emocionalnu vrijednost", ističe.
Dostupnost proizvoda kroz različite prodajne kanale, od velikih trgovačkih lanaca do

Primjetno je da su praktični proizvodi koji štede vrijeme sve traženiji u pripremi blagdanskih obroka
manjih trgovina i online prodaje, također je presudna, jer potrošači očekuju jednostavnu kupnju u sklopu svakodnevne nabave. Istodobno, on naglašava kako uspješna realizacija uskrsne sezone zahtijeva precizno planiranje proizvodnje, logistike i zaliha te kontinuiranu i transparentnu suradnju s partnerima, kako bi se osigurala pravovremena isporuka i stabilna opskrba u razdoblju vršne potražnje.
Slastica, ali i brojnih drugih pekarskih proizvoda nema bez jednog od osnovnih sastojaka – jaja. Za njima je potražnja u Žito grupi, najvećem domaćem proizvođaču u vrijeme Uskrsa, ali i turističke sezone te uoči Božića, znatno pojačana. U kompaniji su primijetili da su se potrošačke navike posljednjih godina dosta promijenile. "Razvijenija je svijest o jajima kao zdravoj i svestranoj namirnici, a potrošačima su sve važniji kvaliteta i domaće porijeklo proizvoda", navode iz osječke prehrambene kompanije koja svježa jaja iz asortimana plasira uglavnom u velikim trgovačkim
lancima. Pri tome ističu da su logističke pripreme i planiranje zaliha u proizvodnji svježih jaja dosta izazovni s obzirom na to da ona uvijek na police moraju stići u svega nekoliko dana od nesenja. Kupci su prepoznali i njihov brend trajnih mesnih proizvoda DOBRO pa je u razdoblju pred Uskrs primjetan rast potražnje, između ostaloga, i za proizvode cjenovno bliže premium segmentu. Posebno se ističe rast potražnje za pršutom, bilo u obliku nareska ili u formatu namijenjenom delikatesnim odjelima u trgovinama.
Od noviteta, ove su godine predstavili pršut u novom pakiranju od 100 grama. "Riječ je o proizvodu koji je narezan 15 posto tanje od našeg standardnog pršuta što mu daje potpuno novu dimenziju pri konzumaciji, a od početka ožujka dostupan je u gotovo svim maloprodajnim centrima", naglašavaju u Žito grupi.
Potvrđuju također kako u uskrsnoj sezoni, kao i u ostatku godine, promotivne aktivnosti značajno potiču potražnju za proizvodima, a dodatni mehanizmi poput posebnih pakiranja ili kampanja taj učinak još pojačavaju. Tvrtka najveći dio prodaje ostvaruje kroz retail kanal, no svi ostali prodajni kanali također su im važni te kontinuirano ulažu u njihov razvoj.
Kako je Žito grupa odnedavno suvlasnik i Mesne industrije Ravlić, iz njihovog portfelja izdvajaju i šunke koje su uvijek tražene u ovom predblagdanskom razdoblju. U ponudi je pet vrsta šunki - Slavonska šunka, Delikates rolana, Zlatna šunka, originalna Srce slavonsko i Classic šunka - koje zadovoljavaju različite ukuse, a može ih se nabaviti i mesnicama Ravlić ili pak u trgovačkim lancima.
Ususret Uskrsu priprema nije izostala ni u trgovačkim lancima pa je Lidl tako pripremio bogatu i raznovrsnu ponudu kako bi kupcima omogućio da sve za uskrsni stol pronađu na jednom mjestu. "Riječ je o jednom od značajnijih sezon -

skih razdoblja u godini kada se bilježi povećana potražnja za proizvodima karakterističnima za tradicionalni uskrsni ručak kao što su šunka, svježe meso, jaja, hren, mladi luk i rotkvice, ali i sirevi, suhomesnati proizvodi te sastojci za pripremu kolača", navode iz Lidla. U njihovim trgovinama blagdanska ponuda obuhvaća širok raspon proizvoda prilagođenih različitim prigodama i navikama potrošača, od pažljivo odabranih gurmanskih delicija u sklopu robne marke Deluxe, među kojima će se naći i proizvodi iz domaćeg Deluxe asortimana, do uskrsnih slastica i dekoracija pod markom Favorina. Važno mjesto u uskrsnoj ponudi imaju i proizvodi brenda Okusi zavičaja, prepoznatljive Lidlove robne marke koja okuplja brojne domaće proizvode i okuse karakteristične za hrvatsku gastronomiju, a koji su za mnoge kupce neizostavan dio tradicionalnog uskrsnog stola. Asortiman uključuje i raznovrstan izbor proizvoda za post, među kojima su riblji specijaliteti te proizvodi robne marke Vemondo, Lidlove linije veganskih proizvoda.
OBITELJSKA OKUPLJANJA
Blagdan Uskrsa i cijeli Veliki tjedan značajni su i za poslovanje Studenac Marketa. U tom razdoblju ovaj trgovački lanac bilježe rast potrošnje jer se kućanstva intenzivnije opskrbljuju namirnicama za pripremu blagdanskog stola i obiteljskih okupljanja. "Posebno je izražena potražnja za svježim proizvodima koji su tradicionalni dio uskrsnog doručka i blagdanskog stola. To su prije svega jaja, šunke, mladi luk ili rotkvice. Uz to, raste i potražnja za sastojcima za pripremu kolača i slastica, a veća je i prodaja proizvoda za pripremu francuske salate kao i različitih pića, osobito vina i mineralne vode", naglašavaju u Studencu.
Ističu i kako u blagdanskom razdoblju, kada je potrošnja povećana, kupci pridaju veću važnost povoljnijim cijenama

Troškovi uskrsnog stola i dalje ostaju značajan financijski teret za velik dio kućanstava, osobito onih s nižim prihodima
ove kategorije proizvoda, zbog čega promotivne aktivnosti značajno utječu na njihove odluke o kupnji. Istovremeno, dio kupaca spreman je izdvojiti nešto više za proizvode kojima žele dodatno uljepšati uskrsni stol ili razveseliti članove obitelji. To je posebno vidljivo u kategoriji sezonskih slatkiša i poklon pakiranja, gdje se često biraju proizvodi poput čokoladnih jaja, zečeva i prigodnih pakiranja za djecu i najmilije. "Ponuda Studenac Marketa u uskrsnom razdoblju nadopunjuje redovni asortiman prigodnim proizvodima, uključujući širok izbor uskrsnih čokolada, sezonskih slastica i poklon pakiranja, ali i proizvode ključne za pripremu tradicionalnih blagdanskih jela, s posebnim naglaskom na svježe namirnice koje su nezaobilazne na uskrsnom stolu. Cilj nam je kupcima ponuditi relevantan i raznolik izbor proizvoda koji odgovara različitim potrebama, od svakodnevne kupnje do prigodnih poklona", poručuju iz Studenca objašnjavajući kako ve-
liku ulogu u tom razdoblju imaju i promotivne aktivnosti, kroz koje kupcima nastoje osigurati konkurentne cijene proizvoda koji su neizostavan dio blagdanskog stola, ali i dodatno istaknuti sezonski asortiman. Nesumnjivo je iz odgovora naših proizvođača, ali i trgovaca, kako će potrošačima i ovoga Uskrsa na raspolaganju biti sve što im srce želi. Ali i unatoč toj značajnoj potrošačkoj komponenti koju i ovaj blagdan nosi, on i dalje ostaje sinonim njegovanja vrijednosti zajedništva, obitelji i tradicije. Bilo da je riječ o jednostavnijem ili raskošnijem blagdanskom stolu, ono što većini potrošača budi emocije jest prilika za okupljanje i stvaranje zajedničkih trenutaka. Upravo u toj kombinaciji tradicionalnih običaja, suvremenih potrošačkih navika i želje za kvalitetnim provođenjem vremena s najbližima leži posebnost uskrsnog razdoblja.

ORION dodatno jača poziciju dobavljača sezonskog asortimana

Martina Varga Repić category manager
ORION d.o.o.
S više od tri desetljeća iskustva u razvoju i distribuciji sezonskih proizvoda, tvrtka Orion d.o.o. nastavlja širiti svoj portfelj i jačati prisutnost u maloprodajnom sektoru. Najnoviji korak u tom smjeru je lansiranje vlastitog brenda Orion Easter, čiji je fokus na modernom asortimanu boja za jaja prilagođenom novim potrošačkim navikama.
Orion već više od 30 godina razvija i distribuira sezonske programe za maloprodajne lance, pri čemu trenutačno pokriva tri velike sezonske kategorije: božićni asortiman, pirotehniku kategorije F1, party program te uskrsni program. Kontinuirano ulaganje u razvoj proizvoda i razumijevanje potrošačkih navika omogućilo je tvrtki stabilnu poziciju pouzdanog dobavljača za trgovačke lance diljem Hrvatske i regije.
Upravo je uskrsni segment jedan od onih u kojima se posljednjih godina jasno vide promjene u potrošačkim navikama. Potrošači sve češće biraju tekuće boje za jaja umjesto tradicionalnih praškastih varijanti. Razlog tome je prvenstveno jednostavnost upotrebe: bojenje jaja
je brže, proces je čišći i praktičniji, a priprema je znatno jednostavnija jer nije potrebno dodatno kuhanje jaja u otopinama boje.
Osim praktičnosti, tekuće boje omogućuju i veću kreativnost u ukrašavanju pisanica. Uz osnovne nijanse moguće je postići različite dekorativne efekte poput mramornog izgleda, sedefnog sjaja, zlatnih i srebrnih efekata, ali i kombinirati tehnike poput folija ili dekorativnih kristala. Takav pristup posebno je atraktivan obiteljima s djecom, jer bojanje jaja postaje kreativna i zabavna aktivnost. Boje su pritom jestive i sigurne za upotrebu, što dodatno doprinosi njihovoj popularnosti među potrošačima. Upravo zato je unutar novog brenda Orion Easter poseban naglasak stavljen na razvoj modernog asortimana tekućih boja za jaja. U ponudi se nalaze različite varijante, od klasičnih tekućih boja za hladnu vodu, preko pastelnih, bisernih i mramornih efekata, pa sve do dekorativnih rješenja poput zlatnog i srebrnog efekta ili kreativnih setova za dodatno ukrašavanje pisanica.

Orion svojim partnerima nudi više od samog proizvoda. Kroz vlastiti razvoj brenda i pažljivo osmišljene sezonske kolekcije, tvrtka osigurava rješenja koja prate suvremene potrošačke trendove. Razumijevanje želja kupaca, kombinirano s kreativnim pristupom u dizajnu proizvoda, omogućuje nam da kontinuirano uvodimo inovacije koje olakšavaju prodaju i povećavaju atraktivnost sezonskih kategorija u trgovinama. Razvoj vlastitog brenda dio je šire strategije usmjerene na jačanje pozicije specijaliziranog dobavljača sezonskih kategorija u maloprodaji. Dugogodišnje iskustvo u radu s trgovačkim lancima, vlastita logistika i distribucija te duboko razumijevanje potrošačkog ponašanja ključne su prednosti koje Orion donosi svojim partnerima. Posebnu vrijednost u razumijevanju tržišta daje činjenica da tvrtka, uz veleprodajni segment, razvija i vlastita maloprodajna mjesta te ima bogato iskustvo u razvoju brendova i proizvoda. Upravo ta kombinacija tržišnog uvida, razvoja proizvoda i logističke pouzdanosti omogućuje nam da sezonske kategorije razvijamo strateški i dugoročno.

Gotovo četiri petine građana planira tradicionalni uskrsni doručak ili ručak, većina namirnice kupuje u velikim trgovačkim lancima, a najčešći budžet za blagdansku košaricu kreće se između 70 i 100 eura Uskrs je jedan od rijetkih blagdana u Hrvatskoj koji i dalje snažno okuplja obitelj oko tradicionalnog stola. Unatoč inflacijskim pritiscima i promjenama u potrošačkim navikama, većina građana i ove godine planira pripremiti klasični uskrsni doručak ili ručak, pri čemu se istodobno mogu uočiti određeni pomaci u kanalima kupnje i planiranim iznosima potrošnje. Uoči ovogodišnjeg Uskrsa proveli smo novo istraživanje u kojem smo željeli utvrditi kakvi su stavovi i navike hrvatskih građana kada je riječ o potrošnji za ovaj najveći kršćanski blagdan. Kada govorimo o tome planiraju li hrvatski građani napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak ove godine, možemo zaključiti kako nekih osobitih promjena u odnosu na protekle godine zapravo nema. Naime, u istraživanju je ukupno 79% građana izjavilo da planira napraviti uskrsni doručak ili ručak, što je na razini proteklih godina.
Planirate li napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak ove godine?
N=500; nacionalno reprezentativan uzorak
2025. 2026.
Gdje namjeravate kupiti namirnice (jelo i piće) za uskrsne blagdane?
Oni koji planiraju napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak 2025.=398; 2026.=394
Pritom građani ističu da će u najvećoj mjeri namirnice za uskrsne blagdane kupovati u hipermarketima i velikim trgovačkim lancima. To ističe njih 62%, što je 5% manje u odnosu na isto istraživanje provedeno uoči prošlogodišnjeg Uskrsa. Potom dolazi 17% onih koji će namirnice pribaviti iz domaće, vlastite proizvodnje, što je slično kao i prošle godine, dok će u malim prodavaonicama i kvartovskim supermarketima nabavku obaviti 11% građana ili 3% više nego prošle godine. I na kraju, na tržnici ili placu nabavku će obaviti njih 10%, što je za 4% više nego prošle godine te povratak blizu rezultata iz 2023. godine, kada je takvih bilo 12%.
Kuhana jaja su, sasvim očekivano, neizostavna na uskrsnim stolovima, te će se naći na uskrsnim stolovima ukupno 95% građana koji će pripremati tradicionalni ručak ili doručak. Potom slijede kuhana šunka s 84%, mladi luk s 81%, hren s 59%, rotkvica s 46%, pinca ili sirnica s 37%, pečena svinjetina s 29%, koliko ima i orehnjača, pečena janjetina s 25%, purica s mlincima s 21%, šunka u kruhu s 19%, pogača sa 17% te sarma s 11%.
Pitali smo građane i planiraju li štedjeti pri kupnji namirnica za ovogodišnji Uskrs. Da planiraju štedjeti, istaknulo je njih 59%, koliko je bilo i prošle godine, dok je 41% njih navelo da će trošiti bez razmišljanja.
Zanimalo nas je i koliko novaca planiraju potrošiti za kupnju namirnica za Uskrs. Najveći broj njih, 28%, planira potrošiti od 70 do 100 eura. Potom dolaze oni koji će potrošiti od 50 do 70 eura, njih ima 20%, a slično tome, točnije 19%, ima i onih koji će potrošiti nešto veće iznose od 100 do 150 eura. Više od 150 eura potrošit će 11% građana, a male iznose od 30 do 50 eura izdvojit će 12% građana.
Istraživanje su proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom veljače 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
Domaća, vlastita proizvodnja U malim prodavaonicama i supermarketima Na tržnici, placu
1% 1% 2025. 2026.
Ostalo U hipermarketima i velikim trgovačkim formatima
Koji proizvodi (jelo i piće) su obvezni na vašem uskrsnom stolu?
Oni koji planiraju napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak 2025.=398; 2026.=394
Kuhana jaja
Kuhana šunka
Planirate li štedjeti pri kupnji namirnica za ovogodišnji Uskrs?
Oni koji planiraju napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak 2025.=398; 2026.=394
2025. 2026.
Koliko novaca planirate potrošiti na kupnju namirnica za Uskrs?
Oni koji planiraju napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak 2026., N=394
2025. 2026.
Hren
Rotkvica
Pinca, sirnica
Pečena svinjetina Mladi luk
Orehnjača
Pečena janjetina
Purica s mlincima
Šunka u kruhu
Pogača
Sarma
10%
Višnja Štimac vstimac@hendal.hr Project manager



Savez udruga malih trgovaca (SUMT)
Savez udruga malih trgovaca Hrvatske kroz zajedničku nabavu, logistiku i udruživanje gradi model koji malim trgovinama omogućuje konkurentnost na izrazito koncentriranom tržištu, ističe Mladen Kramar , predsjednik Saveza udruga malih trgovaca (SUMT)
Uuvjetima snažne tržišne koncentracije i dominacije velikih trgovačkih lanaca, mali trgovci u Hrvatskoj već desetljećima traže način kako očuvati konkurentnost i stabilnost poslovanja. Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske (SUMT) jedan je od ključnih aktera
koji nastoji povezati neovisne trgovce, ojačati njihovu pregovaračku poziciju te razvijati zajedničke projekte u nabavi i logistici. O razvoju Saveza, izazovima maloprodajnog tržišta, projektima veleprodajnih platformi te budućnosti malih trgovina razgovarali smo s predsjednikom SUMT-a Mladenom Kramarom.
Vratimo se na početku malo u povijest. Kada je osnovan SUMT te koliko Udruga danas okupljate?
Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske (SUMT) osnovan je u veljači 2009. godine s jasnim ciljem povezivanja malih trgovaca i njihovih regionalnih udruga te osiguravanja snažnijeg i koordiniranijeg nastupa na nacionalnoj
razini. U okolnostima sve izraženijih tržišnih pritisaka i jačanja velikih trgovačkih sustava, osnivanje Saveza bilo je logičan korak prema zajedničkom zastupanju interesa malih, obiteljskih i kvartovskih trgovina.
Danas Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske okuplja pet regionalnih udruga: Udrugu malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije, Udrugu malih trgovaca Zagreb, Udrugu malih trgovaca Slavonije i Baranje, Udrugu trgovaca "051" Rijeka te Udrugu trgovaca
Već 25 godina je prošlo od kada su počeli dolaziti prvi veliki trgovački lanci na naše tržište koje je danas izrazito koncentrirano te je pozicija malih trgovaca od tog vremena bila izrazito neizvjesna. Koji su po vama glavni razlozi zašto se mala trgovina u tim teškim uvjetima uspjela održati i razvijati svoje poslovanje?
Kada su prije otprilike 25 godina na hrvatsko tržište počeli snažnije ulaziti veliki međunarodni trgovački lanci, bilo je jasno da će doći do duboke transformacije maloprodaje. Tržište je
“SUMT okuplja 309 malih i srednjih trgovaca koji posluju na ukupno 512 prodajnih mjesta diljem Hrvatske”
Međimurja. Tijekom 16 godina djelovanja SUMT je izrastao u relevantnog sugovornika institucijama i partnerima u sektoru trgovine, kontinuirano zagovarajući regulatorne i tržišne uvjete koji omogućuju održivost i razvoj malih trgovaca u svim dijelovima Hrvatske.
Da steknemo okvir o vašem tržišnom dosegu, možete li reći koliko je trgovaca ukupno okupljeno u SUMT-u te koliko prodajnih objekata i zaposlenih imaju vaši članovi? SUMT danas okuplja 309 članica, odnosno malih i srednjih trgovaca koji posluju na ukupno 512 prodajnih mjesta diljem Hrvatske, od velikih gradova do manjih sredina i ruralnih područja. Takav teritorijalni obuhvat daje nam stvarni nacionalni doseg, ali i jasnu sliku o izazovima s kojima se mali trgovci susreću u različitim dijelovima zemlje.
Iza tih brojki stoji gotovo dvije tisuće zaposlenika, odnosno isto toliko obitelji čija egzistencija izravno ovisi o stabilnosti i uspješnosti naših članova. Mali trgovci nisu samo poduzetnici, nego su i važan dio društvene infrastrukture lokalne zajednice, osobito u manjim sredinama gdje je kvartovska trgovina mjesto svakodnevne opskrbe, ali i susreta. Naša strategija "Zajedno do pobjede" nije samo slogan, već operativni model djelovanja. Ona podrazumijeva zajednički nastup prema dobavljačima, razmjenu znanja i iskustava, koordinirano zagovaranje prema institucijama te međusobnu solidarnost u izazovnim vremenima. Upravo u tome vidimo našu najveću snagu, u povezivanju neovisnih trgovaca koji zajedno mogu ostvariti učinke kakve pojedinačno ne bi mogli.
danas izrazito koncentrirano, konkurencija je snažna, a uvjeti poslovanja kompleksni. U takvom okruženju opstanak malih trgovaca nije bio nimalo jednostavan.
Smatram da postoje tri ključna razloga zbog kojih se mala trgovina uspjela održati i razvijati.
Prvo, blizina kupcu i osobni odnos. Kao što sam već spomenuo, mali trgovci neodvojivi su dio lokalne zajednice. Poznaju svoje kupce, njihove navike i potrebe te im mogu ponuditi fleksibilnost i pristupačnost koju veliki sustavi teško mogu pružiti.
Drugo, poduzetnička upornost i racionalno upravljanje. Mali trgovci nemaju resurse velikih lanaca za snažnu digitalnu transformaciju ili velike investicijske cikluse, ali su pokazali iznimnu sposobnost prilagodbe kroz pažljivo upravljanje troškovima, prilagodbu asortimana lokalnoj potražnji i postupna ulaganja u unapređenje poslovanja u skladu s vlastitim mogućnostima. Treće, udruživanje i zajednički nastup. Kroz povezivanje u okviru SUMT-a mali trgovci ojačali su svoju pregovaračku poziciju, razmjenjivali iskustva i zajednički artikulirali stavove prema institucijama.
Dodao bih i jednu širu dimenziju. Mala trgovina opstala je i zato što ima važnu društvenu funkciju. U mnogim manjim sredinama upravo je lokalna trgovina temelj opskrbe stanovništva. Ta uloga dala je dodatnu težinu našim argumentima u javnom prostoru i u dijalogu s donositeljima odluka. Drugim riječima, mala trgovina nije se održala slučajno, već zahvaljujući
kombinaciji prilagodljivosti, zajedništva i jasne svijesti svih članica o svojoj ulozi u gospodarstvu i društvu. Upravo na tim temeljima planiramo graditi i budući razvoj.
U tom smislu projekt Kupovina d.o.o. Veleprodaja Split predstavlja rijedak i uspješan primjer udruženog nastupa malih trgovaca u Hrvatskoj. Kako je došlo do osnivanja ove veleprodajne tvrtke, kako se razvijala te s koliko dobavljača danas surađujete?
Projekt Kupovina d.o.o. doista je jedan od rijetkih primjera u Hrvatskoj u kojem su mali trgovci prepoznali da bez vlastite logističko-nabavne platforme dugoročno teško mogu ostati konkurentni. Ideja je sazrijevala unutar Udruge malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije, a konkretizirana je u listopadu 2015. godine osnivanjem veleprodajne tvrtke u vlasništvu samih trgovaca. Temeljna logika bila je objediniti nabavu kako bismo kroz veće količine i zajednički nastup prema dobavljačima osigurali povoljnije ulazne cijene, stabilniju isporuku robe i bolje komercijalne uvjete. Drugim riječima, cilj nije bio konkurirati velikim sustavima njihovim modelom, već malim trgovcima osigurati alat koji će im omogućiti opstanak na tržištu.
Projekt je započeo skromno, s oko 200 četvornih metara skladišnog prostora i dva zaposlena. Kako je raslo povjerenje članova i obujam poslovanja, rasli su i kapaciteti. Danas se veleprodajni prostor prostire na približno 1.900 četvornih metara, zapošljava 13 djelatnika, a tvrtka kontinuirano ulaže u organizacijske i logističke kapacitete kako bi osigurala profesionalnu i pouzdanu uslugu svojim članovima.
Kupovina danas surađuje sa 150 dobavljača te predstavlja operativni dokaz da udruživanje malih poduzetnika može rezultirati održivim i konkurentnim poslovnim modelom.
Osim trgovaca, opskrbljujete li i druge partnere u HoReCa sektoru? Kako je organizirana logistika, odnosno dostavljate li sami ili koristite usluge logističkih partnera?
Projekt Kupovina d.o.o. od samog početka nije bio namijenjen isključivo malim trgovcima, već se postupno razvijao i u smjeru pružanja podrške širem poslovnom sektoru, uključujući HoReCa partnere: hotele, restorane, ka-
fiće i druge ugostiteljske objekte. Na taj način mali trgovci okupljeni u udruzi dobivaju dodatnu vrijednost, jer se kroz veleprodajnu infrastrukturu ostvaruje veći promet i bolje iskorištenje kapaciteta, dok HoReCa partneri dobivaju pouzdanog dobavljača s konkurentnim cijenama i širokim asortimanom robe.
To je bio jasan signal da se na veleprodajni segment poslovanja treba staviti veći naglasak i u ostalim dijelovima
Hrvatske pa je Udruga malih trgovaca Zagreb osnovala vlastitu veleprodajnu tvrtku. Kada je to realizirano te gdje se nalaze skladišni prostori?
Na temelju iskustava kolega iz Splita, Udruga malih trgovaca Zagreb 2021. godine prepoznala je potrebu za sličnim poslovnim iskorakom te je osnovala vlastitu veleprodajnu tvrtku, Kupovina Zagreb d.o.o. Skladišni prostori veleprodaje smješteni su na zagrebačkom Žitnjaku, u Ulici Koledovčina 3, i prostiru se na površini od 1.000 četvornih metara. Osim članova Udruge malih trgovaca Zagreb, skladište je dostupno i drugim tvrtkama i obrtima zainteresiranima za suradnju, ne samo s područja Zagreba i Zagrebačke županije, već i iz drugih dijelova Hrvatske.
Kako se to odrazilo na poslovanje trgovaca u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji?
Osnivanje Kupovine Zagreb d.o.o. imalo je konkretan i mjerljiv utjecaj na poslovanje malih trgovaca u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, ali i šire. Tvrtka osigurava dio opskrbe i za male trgovce u Međimurskoj županiji.
U osjetljivim tržišnim uvjetima članovima Udruge osigurana je stabilna i povoljna nabava robe širokog asortimana, kao i veća transparentnost veleprodajnih cijena koje su ranije dominirale kod konkurencije, a koja se predstavljala kao naš strateški partner. Jedan od značajnih iskoraka bio je i samostalni uvoz proizvoda različitih renomiranih brendova iz Europske unije.
Zahvaljujući unutarnjoj organizaciji Kupovine Zagreb, pod vodstvom Siniše Dobraša, značajno su povećane operativne mogućnosti, što je rezultiralo i rastom ukupnog prometa. Kupovinu Zagreb prepoznali su i svi važniji dobavljači i distributeri u Republici Hrvatskoj. Posebno ističemo da je u suradnju s Kupovinom uključen niz manjih i srednjih veleprodaja robe široke potrošnje
iz cijele zemlje, kao što su Trgovina Šibenik, Madis, Trgo-prijevoz Kovačić i Tehno-Ron. Uz podršku proizvođača i distributera, Kupovina Zagreb stavlja snažan naglasak na kategoriju alkoholnih i bezalkoholnih pića, u kojoj se pokazala iznimno konkurentnom.
U ključnim trenucima, sukladno potrebama poslovanja, Kupovina raspolaže i kapacitetima za angažman vanjskih suradnika za paletnu dostavu robe. U kratkoročnom poslovnom razdoblju razmatra se i proširenje skladišnih kapaciteta, uključujući izgradnju skladišnih komora.
Najavili ste da će sličan projekt biti realiziran i u Slavoniji. Kada bi tamošnji trgovci mogli očekivati početak rada Kupovine Slavonija?
Na inicijativu SUMT-a i člana Uprave iz Slavonije i Baranje, Zlatka Kosa, u planu je što skorije osnivanje i pokretanje tvrtke Kupovina Slavonija d.o.o. SUMT će u tom procesu pružiti punu operativnu i organizacijsku podršku, oslanjajući se na iskustva i dobre prakse iz prethodno realiziranih projekata. Projekt će uključivati aktivnu pomoć u definiranju pravnog i poslovnog modela, kao i u uspostavi ugovornih odnosa s proizvo-
gućio svakom članu da kroz suradnju s dobavljačima ostvari dodatne komercijalne pogodnosti, poput marketinških naknada, akcijskih cijena, promotivnih materijala i povoljnijih rabata. Poslovnim partnerima koji surađuju s nama omogućujemo brzu i učinkovitu komunikaciju s našim članovima te pozicioniranje novih proizvoda u njihovim trgovinama. Savez pritom kontinuirano radi na edukaciji članica i promicanju domaćih brendova. Kroz svoje djelovanje SUMT angažira i niz drugih djelatnosti i kooperanata, od održavanja rashladne tehnike do IT podrške i drugih usluga, čime dodatno doprinosi ukupnom domaćem gospodarskom razvoju. Istodobno radimo na otvaranju novih komunikacijskih kanala te smo kvalitetnijom organizacijom ureda dodatno povećali učinkovitost suradnje s članicama i poslovnim partnerima.
Kada se podvuče crta, koja je vrijednost svih ovih investicija koje su u proteklih 10 godina realizirale članice SUMT-a? Vrijednost investicija koje su članice SUMT-a realizirale u posljednjih 10 godina ne može se promatrati isključivo kroz financijske iznose u eurima. Njihov stvarni značaj najbolje se vidi
“Blizina kupcu i osobni odnos pokazali su se kao najveća konkurentska prednost male trgovine”
đačima i dobavljačima, kako bi veleprodajni sustav od samog početka funkcionirao učinkovito i pouzdano. Početak rada Kupovine Slavonija očekujemo nakon završetka pripremnih aktivnosti i uspostave svih ključnih operativnih elemenata, a plan je da se to realizira u što skorijoj budućnosti.
Kakvu ulogu u ovim značajnim razvojnim iskoracima ima Savez udruga malih trgovaca te na koji način pružate podršku svojim članovima?
SUMT je sto posto domaći proizvod, od kapitala do radne snage, te kao takav aktivno sudjeluje u radu Udruženja trgovaca Zagreb, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Kroz taj sinergijski pristup nastojimo sudjelovati u oblikovanju zakonskih i regulatornih okvira koji će biti u interesu malih trgovaca. Svojom pregovaračkom pozicijom Savez je omo-
kroz konkretne učinke, očuvanje radnih mjesta, stabilnost poslovanja i jačanje konkurentnosti malih trgovaca diljem Hrvatske. Osim što su izravno ojačale poslovanje svojih članova, te su investicije imale i širi učinak na lokalne zajednice jer su osigurale dostupnost osnovnih proizvoda i kvalitetnu uslugu kupcima. Svaka realizirana investicija, bilo da je riječ o proširenju skladišnih kapaciteta, uvođenju novih asortimana ili jačanju logističke infrastrukture kroz projekte poput Kupovine, predstavlja konkretan doprinos održivosti i dugoročnom razvoju maloprodajnog sektora u Hrvatskoj. Stoga ulaganja članica SUMT-a imaju ne samo financijski, nego i društveni i strateški značaj jer stvaraju temelje za trajni rast i konkurentnost malih trgovaca. Istodobno postoje i dugoročni planovi razvoja projekata Kupovina koji će dodatno ojačati maloprodajni kanal SUMT-a.
Uz jačanje veleprodajnog segmenta, na što se sve planirate usredotočiti u nadolazećim godinama?
U nadolazećim godinama planira se pojačati logistički kapacitet Kupovina kao i povećati skladišne kapacitete u cilju buduće centralne isporuke. To znači kontinuirano ulaganje u organizacijske i operativne kapacitete, širenje veleprodajnog segmenta, optimizaciju nabave, ali i prilagodbu djelovanja promjenama na tržištu rada. Članice Saveza uspješno su prošle kroz fiskalizaciju 2.0 koja im je donijela dodatne troškove. Istovremeno, SUMT će nastaviti pružati svojim članovima podršku kroz razmjenu iskustava, stručno savjetovanje i koordinaciju zajedničkih projekata, što omogućuje malim trgovcima da ostanu konkurentni i stabilni unatoč izazovima tržišne koncentracije.
Nedavno je ponovno aktualizirana rasprava oko rada nedjeljom s prijedlogom da bi mali trgovci bili izuzeti od sadašnje stroge odredbe Zakona. Kako gledate na taj segment i bi li ovakva pozitivna zakonska diskriminacija odgovarala malim obiteljskim trgovinama? Pitanje rada nedjeljom za male trgovce iznimno je osjetljivo jer izravno utječe na svakodnevno poslovanje i egzistenciju obiteljskih trgovina. Smatramo da bi određena razina fleksibilnosti u ovom segmentu bila dobrodošla. U suradnji s Udruženjem trgovaca Zagreba i Hrvatskom obrtničkom komorom, SUMT aktivno zagovara izmjene ili barem dopune zakonskih rješenja koja reguliraju rad nedjeljom, praznicima i blagdanima. Osim pitanja radnog vremena, trgovci se suočavaju i s dodatnim izazovima, poput mjere ograničavanja cijena pojedinih proizvoda. Također, značajan izazov u budućnosti mogao bi predstavljati i reguliranje prodaje alkoholnih pića, sukladno izmjenama Zakona o trgovini i Zakona o obrtu, odnosno odluka o zabrani prodaje alkohola u razdoblju od 20 sati navečer do šest sati ujutro.
Osim svoje lokacije i dobrog poznavanja svojih kupaca, gdje još leže komparativne prednosti malih trgovaca?
Provodite li neke marketinške kampanje koje grade zajedničku prepoznatljivost te koristite li digitalne kanale za komunikaciju s kupcima poput društvenih mreža, loyalty programa i slično?

Komparativne prednosti malih trgovaca leže prije svega u bliskom i osobnom odnosu s kupcima, dobrom poznavanju lokalnog tržišta i sposobnosti brzog prilagođavanja potrebama zajednice u kojoj posluju. Mali trgovci mogu ponuditi individualiziran pristup, fleksibilnost u asortimanu i usluzi, kao i savjete i preporuke koje veći trgovački lanci teško mogu pružiti. Upravo takva neposredna povezanost s kupcima često rezultira većim povjerenjem i dugoročnom lojalnošću, što je u konačnici jedna od najsnažnijih konkurentskih prednosti.
Istodobno potičemo snažniji marketinš-
ki iskorak svake pojedine članice, kao i regionalnih udruga. Posebno bih istaknuo marketinšku suradnju s tvrtkama Ledo, Dukat, Atlantic, Vindija i drugim partnerima. Savez također nastoji razvijati poslovnu suradnju s dodatnim distributerima i proizvođačima u Republici Hrvatskoj, koje i ovim putem pozivamo na suradnju. Trenutačno vodimo razgovore s tvrtkama Anamarija i VM2. Iako SUMT u ovom trenutku možda ne nudi aplikacije ili bodovne programe vjernosti, naši trgovci svakodnevno žive sa svojim kupcima u lokalnim sredinama. Upravo zato često naglašavamo da smo "Prvi do vaših vrata".
Univerzalna sredstva drže 62,4% vrijednosnog udjela, dok se gotovo pet šestina prodaje realizira kroz hipermarkete, supermarkete, diskontere i drogerije
Proljetno čišćenje obuhvaća abrazivna sredstva, sredstva za otklanjanje kamenca, univerzalna sredstva za čišćenje, sredstva za čišćenje podova, sredstva za čišćenje kuhinje te ostala razna sredstva za čišćenje (uključuje proizvode za čišćenje plastičnih površina, proizvode za čišćenje odvoda, proizvode za održavanje namještaja, proizvode za čišćenje plijesni, proizvode za poliranje/čišćenje metalnih predmeta u kućanstvu). U 2025. godini grupa proizvoda za čišćenje zabilježila je rast vrijednosne prodaje od 5%. Segmenti koji najviše doprinose vrijednosnom rastu prodaje kategorije su sredstva za otklanjanje ka-

menca, univerzalna sredstva za čišćenje te ostala sredstva za čišćenje.
Uz to, univerzalna sredstva čine najveći segment unutar kategorije sa 62,4% udjela u
Sredstva za podove
Abrazivna sredstva
Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj - prosinac 2025.
Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom (< 300 m2)
Moderni formati: hipermarketi, supermarketi, diskonteri, drogerije (>301 m2)
Sredstva za kamenac
Univerzalna sredstva
vrijednosnoj prodaji. Slijede ga ostala sredstva za čišćenje s 11,7% udjela te sredstva za otklanjanje kamenca s 10,2% udjela. Također, jednoznamenkastim udjelima u vrijednosnoj prodaji kategorije pridonose i abrazivna sredstva, sredstva za čišćenje podova te sredstva za čišćenje kuhinje. Promatrajući aspekt mjesta prodaje, čak 84,2% proizvoda za čišćenje pronašlo je svoje kupce u modernim kanalima trgovine (hipermarketima, supermarketima, diskonterima i drogerijama), dok se kroz trgovine mješovitom robom ostvarilo preostalih 15,8% vrijednosne prodaje grupe proizvoda za čišćenje. U 2025. godini, promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača zastupala su 35,6% prodaje proizvoda za čišćenje. Abecednim redoslijedom to su: Meteor GrupaLabud, Saponia i Unilever.
Lucija Bundalo
lucija.bundalo@nielseniq.com Customer Support Executive


U 2025. godini 31,2% vrijednosne prodaje kategorije ostvareno je putem cjenovnih akcija i promotivnih pakiranja, uz blagi pad promotivne aktivnosti
Skupina kategorija koju podrazumijevamo pod terminom proljetno čišćenje obuhvaća abrazivna sredstva, sredstva za uklanjanje kamenca, univerzalna sredstva za čišćenje, sredstva za čišćenje podova, sredstva za čišćenje kuhinje te ostala sredstva za čišćenje. U potonju skupinu ubrajaju se proizvodi za čišćenje plastičnih površina, odvoda, održavanje namještaja, uklanjanje plijesni te proizvodi za poliranje i čišćenje metalnih predmeta u kućanstvu. U 2025. godini 31,2% ukupne
udio CJENOVNIH AKCIJA u promocijama
vrijednosne prodaje kategorije ostvareno je putem cjenovnih akcija i promotivnih pakiranja. U usporedbi s prethodnom godinom, promotivna prodaja kategorije sredstava za čišćenje bilježi blagi pad od 1,3%. Najizraženiji pad promotivne aktivnosti zabilježen je u segmentu univerzalnih sredstava za čišćenje, gdje je udio vrijednosne prodaje na promocijama smanjen za 2,2%. Pad udjela promotivne prodaje prisutan je i u segmentima sredstava za uklanjanje kamenca te sredstava za čišćenje kuhinje. S druge strane, sredstva za čišćenje podova, abrazivna sredstva i ostala
sredstva za čišćenje bilježe rast vrijednosne prodaje na promocijama. Promatrano prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, cjenovne akcije u 2025. godini činile su 94,9% ukupne promotivne prodaje kategorije. Posebna promotivna pakiranja sudjelovala su s 4,1%, dok je preostalih 1,0%
vrijednosne prodaje ostvareno kombinacijom sniženja cijena i promotivnih pakiranja.
Lucija Bundalo lucija.bundalo@nielseniq.com Customer Support Executive

Izvor: NielsenIQ ScanTrack podaci temelje se na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz NielsenIQ panela maloprodaje (hiper/supermarketi, trgovine mješovitom robom, drogerije, kiosci i benzinske postaje; bez diskontera). Pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do pet tjedana (Temporary Price Reduction) te promotivna pakiranja kao što su gratis volumen pakiranja (Bonus Pack) i pakiranja s tvornički sniženom cijenom (Price Reduction). Gratis volumen pakiranja i pakiranja sa sniženom cijenom moraju imati zasebne EAN kodove.

Kategorija sredstava za čišćenje bilježi količinski i vrijednosni rast, uz snažnu konkurenciju vodećih marki i razlike u iskorištenosti potencijala među trgovcima

Uz stabilnu penetraciju te blagi rast frekvencije kupnje i volume-
na po kupnji, kategorija sredstava za čišćenje u razdoblju MAT studeni 2025. bilježi i količinski i vrijednosni rast. Domestos je vrijednosno vodeća marka među brendovima, dok je W5 vodeća među trgovačkim markama.
Među pet vodećih marki prema broju shoppera (W5, Domestos, Arf, Sanitar i Denkmit), W5 se ističe 43-postotnom konverzijom kategorijskih shoppera. Istodobno, W5 dijeli negativan penetracijski trend s Arfom i Sanitarom. Domestos zadržava stabilnu penetraciju, dok je Denkmit jedini među vodećima koji povećava broj shoppera
Analiza preklapanja shoppera Arfa i Ajaxa pokazuje da brendovi dijele svakog četvrtog shoppera. Svaki četvrti shopper kategorije kupuje Ajax, dok Arf ekskluzivno zadržava svakog drugog shoppera. Arf doseže penetraciju od 29%, što je značajno više od Ajaxovih 20%. Uz to, Arf je uspješniji u poticanju frekvencije kupnje svojih shoppera te je prisutan u dvostruko većem broju FMCG košarica u odnosu na Ajax. Statička analiza pokazatelja ide u prilog Arfu, no dinamička analiza trendova favorizira Ajax, koji povećava broj shoppera, dok Arf bilježi negativan penetracijski trend.
Među 13 analiziranih trgovaca – Bipa, dm, Müller, KTC i Plodine – bilježe veću iskorištenost potencijala kategorije sredstava za čišćenje u odnosu na iskorištenost potencijala koju ostvaruju na razini ukupnog FMCG-a. Bipa
na drugom i trećem mjestu. KTC prednjači po lojalnosti konvertiranih shoppera, a slijede Bipa i dm.

prednjači prema VPE-u (iskorištenosti vrijednosnog potencijala kategorije): njezin kategorijski VPE relativno je peterostruko viši u odnosu na vrijednosnu eksploataciju potencijala ukupnog FMCG-a. Lidl ima najveću konverziju kategorijskih shoppera (56%), dok su dm i Konzum Mladen Kožić mladen.kozic@yougov.com Business Development Manager for Croatia and Serbia

Analiza kataloške komunikacije u kategoriji sredstava za čišćenje kućanstva pokazuje koliko su brendovi bili prisutni u promotivnim letcima trgovaca tijekom 2025. godine, mjereno brojem promocija i bruto oglasnom vrijednošću
Uokviru analize kretanja u skupini kategorija "Proljetno čišćenje" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika kategorija sredstava za čišćenje kućanstva putem kataloga i letaka trgovaca. Parametri analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na MAT period kalendarske 2025. u odnosu na kalendarsku 2024. godinu.
U okviru promatrane kategorije imamo cijeli niz sredstava za čišćenje kućanstva, a prema broju ostvarenih promocija u prošloj godini najviše su bili zastupljeni osvježivači za WC školjku s 24% udjela, što je za 1% više u usporedbi s godinom prije. Slijede sredstva za čišćenje kupaonice s 10% udjela u obje promatrane godine, a nakon toga dolaze sredstva za čišćenje stakla/prozora s 8%. Sredstva za njegu i
čišćenje podova imaju 7%, koliko imaju i snažna univerzalna sredstva za čišćenje te sredstva za čišćenje WC-a. Zatim dolaze višenamjenske vlažne maramice za čišćenje sa 6%, a jednako toliko imaju i sredstva za čišćenje kuhinje. Po 4% ostvarila su sredstva za odčepljivanje WC odvoda, univerzalna sredstva za čišćenje te sredstva za uklanjanje kamenca. I na kraju, po 3% udjela prema broju promocija ostvarila su
tekuća abrazivna sredstva te ostala sredstva za čišćenje. Prema bruto oglasnoj vrijednosti, na vrhu poretka nalaze se osvježivači za WC školjku s 21% udjela, što je 2% manje u odnosu na 2024. godinu. S dosta manjim udjelima slijede sredstva za čišćenje WC-a s 9%, sredstva za čišćenje kupaonice s 8%, dok su po 7% ostvarile višenamjenske vlažne maramice za čišćenje, sredstva za čišćenje stakla/prozora te univerzalna sredstva za čišćenje. Nadalje, po 6% zauzela su snažna univerzalna sredstva za čišćenje, sredstva za čišćenje kuhinje te sredstva za čišćenje podova. Ukupno 5% pripalo je sredstvima za odčepljivanje WC odvoda, 4% zauzela su sredstva za
uklanjanje kamenica, a po 3% pripalo je ostalim sredstvima za čišćenje i tekućim abrazivnim sredstvima.
ODRŽAVANJE WC ŠKOLJKE U okviru sredstava za čišćenje, osvježavanje i odčepljivanje WC školjke, vodeći proizvođač, i to uvjerljivo, je Henkel s ukupno 50% udjela prema GAV-u, što je 5% više u odnosu na 2024. godinu. S razmjerno manjim udjelima slijede Labud koji ima 9%, Saponia s 8%, Unilever i SC Johnson sa 7%, Bolton s 4% te Hal s 1%. Ostali proizvođači u 2025. godini ostvarili su 4%, dok je privatna robna marka zauzela 11%, odnosno 2% više u usporedbi s godinom ranije. Ako gledamo poredak brendova u ovoj kategoriji, vidimo da je vodeći brend Bref s ukupno 48% udjela, što je 4% više u odnosu na 2024. godinu. Potom slijedi Sanitar koji ima 9%, Arf s 8% te Domestos i Duck koji drže po 7% udjela u GAV-u. Vrijedne udjele ostvarili su još i brendovi WC
Net s 4% i WC frisch s 2%. Ostali brendovi kumulativno su ostvarili 5% udjela u prošloj godini, dok je privatna robna marka rasla za 2% te je završila 2025. godinu s ukupno 11% udjela u GAV-u.
ČIŠĆENJE KUPAONICE
Kada je riječ o sredstvima za čišćenje kupaonice, gledano prema parametru bruto oglasne vrijednosti, vodeći proizvođač je Labud, koji je u 2025. godini ostvario 56% udjela. To je značajno manje u odnosu na prethodnu godinu kada je imao 72% udjela u GAV-u. Potom dolazi Saponia s 8%, Kh Lloreda sa 7%, Colgate-Palmolive s 4%, Procter & Gamble također s 4% te Bolton s 3%. Ostali proizvođači ostvarili su 8% udjela prema GAV-u u 2025. godini, dok je privatna robna marka ostvarila 10% udjela ili 2% manje u odnosu na 2024. godinu. Takav poredak proizvođača zrcali i poredak brendova pa je tako Sanitar vodeći s 56% udjela, što je 16% manje nego
što je imao u 2024. godini. Arf je ostvario 8%, a brend KH 7 je na 7% udjela. Ajax i Mr. Proper zauzeli su po 4%, a Smac 3% udjela prema GAV-u. Ostali brendovi ostvarili su 8%, a privatna robna marka 10% udjela, što je 2% manje nego u 2024.
ČIŠĆENJE
U kategoriji sredstava za čišćenje stakla, prema GAV-u je vodeći proizvođač Colgate Palmolive, koji je u 2025. godini ostvario 23% udjela, što je 6% više u odnosu na prethodnu godinu. Labud je drugi s 20% ostvarivši pritom rast od ukupno 9%, dok je na trećem mjestu Violeta, također s 20% udjela, ali za nijansu manje od Labuda, koja je u protekloj godini zabilježila pad od čak 18%. Jako blizu je i Saponia, koja je ostvarila 19% udjela uz 4% rasta. Vrijedi spomenuti još udio proizvođača Reviso od 6%, dok su ostali proizvođači zauzeli svega 2% udjela. Privatna robna marka zauzela
je 10%, što je 1% manje u odnosu na prethodnu godinu. Poredak proizvođača nalazi svoj odraz u poretku brendova pa je tako Ajax rastao u prošloj godini sa 17% na 23%, Super Jon je porastao s 11% na 20%, dok je Teta Violeta pala s 38% na 20% udjela u 2025. godini. Arf je u isto vrijeme porastao s 15% na 19%, dok je brand Blista porastao s 4% na 6%. Ostali brendovi smanjili su svoj udio prema GAV-u s 4% na 2%, dok je privatna robna marka ostvarila također blago smanjenje s 11% na 10% udjela.
Kada je riječ o poretku vodećih proizvođača snažnih univerzalnih sredstava za čišćenje kućanstva prema GAV-u, vodeći je proizvođač Unilever, koji je u obje promatrane godine ostvario 55 posto udjela. Drugi je Reckitt Benckiser, koji je u 2025. ostvario 20 posto udjela, odnosno 3 posto manje nego u 2024. godini. Na trećem mjestu je Meteor s 13 posto udjela uz 5 posto rasta. Ostali proizvođači ostvarili su svega 1 posto udjela. Privatna robna marka u 2025. ostvarila je 11 posto, a jednako toliko imala je i u godini prije. Takav poredak proizvođača nalazi također svoj odraz i u poretku brendova. Tako je brend Domestos vodeći s 55% udjela u obje promatrane godine. Cillit Bang je u 2025. imao 20% udjela, što je 3% manje nego u godini prije. Cekina je ostvarila 9% udjela uz 5% rasta, dok je brend Meteor u obje godine imao 4% udjela. Ostali brendovi imali su svega 1% u 2025. godini, dok je privatna robna marka u obje promatrane godine zauzela 11% udjela prema GAV-u.

Tvrtka Fortidia, globalna multi-brand platforma za trgovinu i logističke usluge, preuzela je tvrtku MBE Adriatic d.o.o., nositelja master franšize brenda Mail Boxes Etc. za sedam tržišta jugoistočne Europe. Riječ je o strateškom potezu kojim Fortidia dodatno jača svoje izravno prisustvo u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori. Giuseppe Filosa, regionalni potpredsjednik Fortidije, rekao je kako se kompanija raduje još čvršćoj suradnji i daljnjem razvoju visokovrijednih rješenja za klijente na novim tržištima, dok je direktor MBE Adriatica Josip Martić istaknuo da je ulazak u Fortidijinu skupinu izravno upravljanih zemalja važna prekretnica za tvrtku.


U sklopu reorganizacije poslovanja, Tisak plus od 1. travnja gasi uslugu Tisak paket, putem koje su građani na prodajnim mjestima Tiska mogli slati i preuzimati pakete na području cijele Hrvatske. Usluga Tisak paket korisnicima je omogućavala predaju i preuzimanje pošiljaka na preko 570 prodajnih mjesta Tiska.
Međunarodna logistička kompanija Gebrüder Weiss zaključila je 2025. godinu s neto prihodima od 2,73 milijarde eura, što je blagi rast u odnosu na 2,71 milijardu eura godinu ranije. Tvrtka je pritom zadržala snažnu financijsku poziciju, uz omjer vlasničkog kapitala veći od 60 posto i oko 8.600 zaposlenika. Prihodi u segmentu kopnenog prijevoza u Europi porasli su na 1,55 milijardi eura (2024.: 1,52 milijarde), dok su prihodi od zračnog i pomorskog prijevoza, zbog nižih cijena transporta, smanjeni na 913 milijuna eura (2024.: 929 milijuna). Segment ugovorne logistike i upravljanja lancem opskrbe zabilježio je rast od sedam posto, na 147 milijuna eura, dok je broj dostava na kućnu adresu porastao na 1,36 milijuna pošiljaka. "Gospodarska klima bila je izazovna u 2025., posebno na našim ključnim tržištima u srednjoj Europi. Činjenica da smo unatoč tome ostvarili rast i nastavili ulagati pokazuje snagu naše organizacije. Europa ostaje temelj našeg poslovanja, ali istodobno razvijamo mrežu i na globalnim tržištima u rastu", izjavio je Wolfram Senger-Weiss, predsjednik Uprave tvrtke.

Na hrvatskom poštanskom tržištu u 2025. ukupni prihodi su u odnosu na 2024. porasli 10,7 posto, na 403 milijuna eura, čemu je znatno pridonio zadnji kvartal te ukupno povećanje broja usluga, posebice paketskih, te manjim dijelom i korekcija cijena određenih usluga, iznose iz regulatorne agencije HAKOM. Za ukupne prihode na poštanskom tržištu kažu da su rekordni, kao i prihodi u četvrtom tromjesečju 2025., koji su, po njihovim podacima, iznosili gotovo 110 milijuna eura. To je porast od 16 posto u odnosu na isto vrijeme 2024., te ujedno najveći prihod od obavljanja poštanskih usluga u jednom tromjesečju, ističu iz HAKOM-a. U cijeloj 2025. poštanskih usluga
realizirano je 262,7 milijuna usluga ili 3,3 posto više nego u 2024., pri čemu iz HAKOM-a napominju da je povećanje broja tiskanica i paketa "uspješno kompenziralo pad u pismovnom segmentu". Iz HAKOM-a navode da je krajem 2025. u Hrvatskoj poštanske usluge pružalo 24 davatelja, od kojih Hrvatska pošta i dalje ima vodeću ulogu na tržištu s udjelom od 81 posto prema broju usluga i od 56,3 posto prema ostvarenom prihodu. Svi oni nastavljaju ulagati u infrastrukturu i širenje mreže paketomata, čiji je broj u Hrvatskoj samo od rujna do prosinca 2025. porastao s 2.650 na 2.892 ili za oko devet posto samo u tom tromjesečju.
Njemački željeznički prijevoznik DB Cargo planira ugasiti 6.200 radnih mjesta u sklopu sveobuhvatnog restrukturiranja poslovanja i izlaska iz "minusa", rekao je izvršni direktor Bernhard Osburg. DB Cargo će po Osburgu ugasiti 6.200 od oko 14 tisuća radnih mjesta s punim radnim vremenom u Njemačkoj, u gotovo svim odjelima, uključujući prijevoz, planiranje, administraciju, prodaju i IT. Smanjenje broja radnih mjesta dio je šireg plana restrukturiranja podružnice njemačke državne željezničke grupe Deutsche Bahn. Europska komisija odobrila je pomoć njemačke države DB Cargu pod uvjetom da do kraja 2026. godine postavi temelje za samostalno održivo poslovanje na dulji rok.


Promjena vizualnog identiteta označava širu transformaciju Wolt Marketa – širenje asortimana svježih i lokalnih proizvoda, snažniju suradnju s domaćim proizvođačima te razvoj tehnologije koja online kupnju želi učiniti jednako pouzdanom kao i onu u fizičkoj trgovini, ističe Antonio Jurišan iz Wolt Marketa
Wolt Market prolazi kroz najznačajniju transformaciju od dolaska na hrvatsko tržište. Prepoznatljiva plava boja, koja je godinama bila sinonim za Wolt, sada ustupa mjesto zelenoj, no promjena je daleko dublja od samog vizualnog identiteta. Ova transformacija označava ključnu prekretnicu u razvoju usluge prema potpuno integriranom, modernom online supermarketu koji spaja globalnu tehnologiju s autentičnom snagom lokalne proizvodnje. Zelena boja je pritom naš jasan signal: svježina, provjerena kvaliteta i snažnija uloga lokalnih OPG-ova i domaćih proizvođača. O tome što rebranding donosi partnerima, dobavljačima i kupcima, razgovarali smo s Antonijem Jurišanom, Senior Category Managerom u Wolt Marketu Hrvatska.
Wolt Market je zasjao u novom, zelenom ruhu. Što ova promjena znači za vaše strateško pozicioniranje na zasićenom FMCG tržištu i zašto baš sada? U početku Wolt Marketa, fokus je bio na brzini i bazičnim potrepštinama. Danas, naš asortiman reflektira potrebe modernog kućanstva koje ne želi raditi kompromise između kvalitete i vremena. Vidimo tri jasna pomaka u navikama kupnje: ljudi žele brže napuniti košaricu bez suvišnih koraka, sve im je važnije podrijetlo i kvaliteta proizvoda, i očekuju da aplikaciji mogu vjerovati jednako kao svojoj omiljenoj lokalnoj trgovini.
Stoga ova promjena vizualnog identiteta za nas nije samo estetska, već jasna poruka o evoluciji Wolt Marketa. Zelena boja simbolizira svježinu, kvalitetu i održivost, što su stupovi naše nove strategije. Iz perspektive upravljanja kategorijama, to je potvrda našeg prijelaza
iz "servisa za brzu kupnju" u moderni online supermarket – raznolik, pregledan i pouzdan.
Rebranding prati i značajno širenje asortimana u segmentu svježe i organske hrane. Više ne tražimo samo proizvode koji se "brzo okreću", već

gradimo portfelj koji može parirati najboljim specijaliziranim trgovinama. Naš cilj je postati najpouzdanija destinacija za sve potrebe kupaca, od velike tjedne kupnje do svakodnevnih potreba, od namirnica do kozmetike i potrepština za kućne ljubimce. Želimo da Wolt Market ne bude povremeni izbor, već svakodnevna navika koja kupcima štedi dragocjeno vrijeme.
Osim estetskih promjena, rebranding donosi i druge novosti u aplikaciji. Što one konkretno znače za korisnike? Korisničko sučelje doživjelo je značajne promjene kako bi kupnja bila intuitivnija i inspirativnija. Uvodimo topliju tipografiju i čistije izglede koji podsjećaju na estetiku modernih tržnica. Osim vizualnog dijela, ključna su tehnološka unapređenja funkcionalnosti. Poboljšali smo sustav zamjenskih artikala: ako nekog specifičnog lokalnog proizvoda trenutno nema, naš napredni algoritam, temeljen na povijesti kupnje i sličnosti artikala, predlaže najkvalitetniju alternativu. Time gradimo pouzdanost jer kupac zna da će njegova narudžba biti potpuna čak i ako neki artikl trenutno nije na stanju. Uz to, lokalni i domaći proizvodi su istaknutiji, a korisnici lakše pronalaze informacije koje grade povjerenje, poput podrijetla ili ključnih oznaka proizvoda, kada
strane imate tradiciju i autentičan proizvod, a s druge naše napredne tehnologije i logistiku. Kupac sada može naručiti svježi sir, domaći kruh ili ekološki uzgojeno povrće koje će u
Svaki kvart u kojem poslujemo ima svoje specifičnosti i mi te specifičnosti poštujemo. Kroz analitiku vidimo razlike u preferencijama između kupaca u centru grada i onih u stambenim
"Lokalni proizvođači kroz Wolt Market dobivaju digitalnu policu u središtu velikih gradova"
rekordnom vremenu biti na njegovim vratima. To je prava snaga ovog rebrandinga – spajanje globalne ekspertize s autentičnošću lokalne proizvodnje. Kada kupac vidi zeleni Wolt Market logo, želimo da osjeti sigurnost da podržava hrvatskog proizvođača uz maksimalnu udobnost kupnje.
Operativna transparentnost je ključna za povjerenje u online retailu. Kako vaši procesi u "dark storeovima" osiguravaju besprijekornu svježinu?
Rebranding nam je poslužio kao povod da dodatno podignemo ljestvicu operativnih standarda. Naši "pickeri" prolaze kroz posebnu obuku pod nazivom "Freshness First". Pravilo je jednostavno: ako picker ne bi taj proizvod kupio za sebe ili svoju obitelj, on ne ide u vrećicu kupca. To se posebno odnosi na osjetljive kategorije poput voća, povrća i mesa.
"Želimo da Wolt Market postane svakodnevna navika kupaca, a ne samo rješenje za tjednu nadopunu"
su dostupne. Sve zajedno čini kupnju bržom i jednostavnijom, ali i dovoljno "velikom" i pouzdanom da kroz aplikaciju možete odraditi kompletnu kupnju za kućanstvo.
U fokusu novog identiteta je "ponuda lokalnog i domaćeg". Kako u praksi izgleda suradnja s malim proizvođačima?
U sklopu rebrandinga, dodatno smo ojačali suradnju s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG), lokalnim craft pekarama i mesnicama. Za malog proizvođača, ulazak na Wolt Market znači pristup vrhunskoj logistici i širokoj bazi urbanih kupaca koju sami često ne bi mogli dosegnuti. Mi postajemo njihov digitalni izlog, njihova polica u centru Zagreba, Splita ili Rijeke. Sama suradnja je odlična. S jedne
Zahvaljujući tehnologiji, cijeli put proizvoda je pod strogim nadzorom. Koristimo napredne sustave za praćenje hladnog lanca – od ulaza robe u naše hlađene komore do transporta u izoliranim torbama. Optimizacija ruta osigurava da hlađeni ili smrznuti proizvodi provedu minimalno vrijeme u tranzitu. Kupac putem aplikacije u stvarnom vremenu vidi put svoje narudžbe, što cijeli proces čini potpuno transparentnim. Za korisnika to znači jednostavno: svježina i pouzdanost nisu "dodatna vrijednost", nego standard, pogotovo ako želimo biti primarni online supermarket.
Kako podaci i analitika pomažu da Wolt Market postane pravi "susjed" i svakodnevni saveznik kupaca?
naseljima na periferiji. To nam omogućuje da asortiman prilagodimo tako da Wolt Market doista postane "kvartovska trgovina" u digitalnom obliku. Primjerice, ako podaci pokažu povećanu potražnju za specifičnim organskim proizvodima ili određenim tipom artizanskog kruha u nekom dijelu grada, reagiramo odmah i širimo tu kategoriju. Osim toga, pametno upravljanje zalihama putem podataka omogućuje nam da izbjegnemo suvišne viškove, čime direktno smanjujemo otpad od hrane. To je u potpunom skladu s našim novim zelenim identitetom i težnjom prema održivosti. Naša tehnologija ne služi samo za brzinu; ona služi tome da osigura da na digitalnoj polici uvijek bude ono što kupcu u tom trenutku uistinu treba, uz minimalan ekološki otisak.
Za kraj, koja je dugoročna vizija Wolt Marketa nakon što se ovaj novi identitet potpuno udomaći?
Naša vizija je da Wolt Market postane sinonim za kvalitetnu tjednu kupnju, a ne samo "gašenje požara". Želimo redefinirati standarde online kupnje u Hrvatskoj tako da postane potpuno prirodno naručiti premium meso ili svježu ribu putem aplikacije, uz istu razinu povjerenja kao da ste ih sami birali na tržnici. Rebranding je pritom samo početak šire priče. Nastavit ćemo širiti mrežu lokalnih partnera i uvoditi nove kategorije koje će pratiti ritam suvremenog života. Želimo biti ključni partner modernih kućanstava, onaj koji im oslobađa vrijeme za bitne stvari, dok mi brinemo o kvaliteti njihovih namirnica sedam dana u tjednu. To je najveći pečat odobrenja za moj rad i rad cijelog tima –znati da smo nekome "spasili večeru" ili olakšali organizaciju užurbane svakodnevice. Ako bih ovu viziju sažeo u jednu rečenicu: želimo biti najpouzdaniji online supermarket za svakodnevne potrebe kućanstva, s besprijekornom svježinom i snažnom lokalnom ponudom.

PepsiCo igra na sigurno, dok Mondelez igra na pametno. U Adria regiji, gdje su trgovačke marke agresivnije nego ikad, "pametno" je često jedini put prema dugoročnom opstanku
Svijet robe široke potrošnje (FMCG) trenutačno se nalazi u stanju koje u marketingu često nazivamo "savršenom olujom". Iako taj termin zvuči dramatično, za većinu voditelja brendova on označava svakodnevnu borbu za opstanak na polici. S jedne strane, troškovi sirovina i logistike ostali su zacementirani na visokim razinama, dok s druge strane kupovna moć prosječnog potrošača puca pod pritiskom kumulativne inflacije koja se nakupljala godinama. Ovo više nije teorijska rasprava o cjenovnoj elastičnosti iz udžbenika; ovo je realna borba za svako mjesto u košarici. Kada globalni divovi kao što su Mondelez (Oreo, Milka) i PepsiCo (Lay’s, Doritos) povlače radikalno različite poteze na svojim ključnim tržištima, oni zapravo testiraju dvije suprotstavljene hipoteze o ljudskom ponašanju i operativnoj učinkovitosti. Pred nama su dvije škole mišljenja: jedna koja se kladi na maržu i preciznu "kirurgiju" portfelja, te druga koja, pod pritiskom investitora, odabire zaštitu volumena prodaje po svaku cijenu.
ARITMETIKA POVLAČENJA I PRITISAK KAPITALA
PepsiCo je u 2026. godinu ušao s impresivnih 94 milijarde dolara prihoda i portfeljem od preko 30 brendova koji pojedinačno premašuju vrijednost od milijardu dolara. Međutim, brojke ukazuju na određenu razinu interne nervoze. Ulazak investicijskog fonda Elliott Investment Management s udjelom od četiri milijarde dolara značajno je ubrzao promjenu smjera kompanije.
Rezultat ovog pritiska je operacija optimizacije koja uključuje 7.000 otkaza, zatvaranje određenih proizvodnih pogona i radikalno smanjenje broja jedinica na polici (SKU) za čak 20%. Za marketinšku struku najzanimljiviji je strateški uzmak u domeni cijena:
• Strategija "Ista veličina, nova niska cijena": PepsiCo je odlučio prioritet dati zaštiti tržišnog udjela kroz izravno smanjenje cijena na ključnim brendovima kao što su Lay's i Doritos. Ovo je klasična oklada na volumen prodaje, financirana internim uštedama i optimizacijom lanca opskrbe.
• Rizik od komodifikacije: Svaki strateg koji se vodi principima dokaznog marketinga Byrona Sharpa u ovome vidi opasan presedan. Ako premium brend drastično snizi cijenu (targetirani rezovi iznose do 15%), on zapravo signalizira kupcima kako je jedina vrijednost brenda - cijena. Time brend riskira da postane obična roba (commodity). A to znači bitku s privatnim markama trgovačkih lanaca u kojoj brendovi rijetko dugoročno pobjeđuju.
• Funkcionalna diverzifikacija: Dok režu cijene u osnovnom segmentu, ulažu u funkcionalne kategorije (hidratacija, proteini, vlakna) kroz akvizicije poput Siete Foodsa. Cilj je operativnom učinkovitošću financirati niže cijene kako bi se zaustavio pad volumena koji je u 2025. godini iznosio -2%.
S druge strane nalazimo Mondelez, koji se suočava s izazovima inflacije kakaa. Njihovi rezultati za 2025. godinu pokazuju rast organskih prihoda od 4,3%, no to je gotovo u potpunosti generirano povećanjem cijena, dok je volumen prodaje pao za 3,7 postotnih poena. Za razliku od PepsiCoa, Mondelez ne spušta cijene. Oni koriste metodu poznatu kao "Arhitektura pakiranja i cijena (PPA)". To nije puko mijenjanje cijena, već potpuni reinženjering portfelja s ciljem zadržavanja marže uz pružanje privida priuštivosti.
• Psihologija uokvirivanja (Framing): Kompanija prepoznaje da potrošači imaju čvrstu "referentnu cijenu". Umjesto snižavanja te cijene, uvode nove formate, od malih "ulaznih" pakiranja do velikih obiteljskih pakiranja. Time štite percipiranu vrijednost brenda i izbjegavaju devaluaciju vrijednosti koju trenutačno riskira PepsiCo.
• Operativni izazovi: Ovo je ujedno i najveća slabost ovakvog pristupa. Uvođenje brojnih različitih gramatura znači da proizvodne linije više ne mogu raditi u dugim ciklusima. Česta zaustavljanja radi promjene ambalaže (changeover) značajno povećavaju troškove proizvodnje. Mondelez smatra da je taj trošak ipak manji od dugoročne štete koju bi donijelo linearno rezanje cijena.
• Fizička dostupnost: PPA je alat za širenje fizičke dostupnosti. Pokrivanjem različitih cjenovnih razina, brend pokriva veću količinu kupaca kategorije, više točaka ulaska u kategoriju (Category Entry Points) i različite proračune kućanstava.
ADRIA REGIJA: REALNOST REGIONALNOG
Kada ove globalne strategije preslikamo na Adria regiju, slika postaje još kompleksnija. Regionalno tržište je iznimno brutalno, a ovdje "Arhitektura pakiranja i cijena" nije samo strateški izbor, već preduvjet opstanka. Naši trgovački lanci posjeduju neke od najjačih privatnih marki u Europi, koje više ne predstavljaju samo jeftiniju alternativu, već ozbiljne konkurente s vrhunskom pozicijom na polici. U takvom okruženju, PepsiCov potez smanjenja cijena bio bi vjerojatno dočekan s oduševljenjem kod trgovaca, ali bi trajno srušio pozicioniranje određenih brendova. Potrošač u Hrvatskoj ili regiji vrlo brzo "nauči" novu nižu cijenu i svako buduće vraćanje na staro percipira kao neopravdano poskupljenje. S druge strane, Mondelezov pristup ekstremne kompleksnosti jedinica na polici (SKU) u malim sustavima poput naših može potpuno paralizirati logistiku. Naši distributivni kanali nemaju ekonomiju volumena velikih tržišta te svako dodatno pakiranje stvara eksponencijalno veći trošak skladištenja i manipulacije.
STRATEGIJA PROTIV TAKTIKE
Razlika između ova dva pristupa je razlika između dugoročne strategije i kratkoročne taktičke reakcije pod pritiskom dioničara. Povijest nas uči da je cijenu lako spustiti, ali ju je gotovo nemoguće vratiti na prethodnu razinu bez gubitka baze kupaca.
Cijenu je lako spustiti, ali ju je gotovo nemoguće vratiti bez gubitka baze kupaca
Svako novo pakiranje u malim sustavima eksponencijalno povećava logistički trošak
PepsiCo pokušava silom zaustaviti pad udjela, ali uz rizik gubitka "duše" brenda. Lay’s koji je stalno na akciji prestaje biti lider kategorije i postaje "onaj žuti čips koji je danas jeftiniji".
Mondelez, unatoč krhkoj profitabilnosti zbog operativne kompleksnosti, čuva ono najvrjednije: mentalnu dostupnost i vrijednost u glavi potrošača. Oni ne dopuštaju da im proizvod postane neprimjetna "tapeta" na polici koja se natječe isključivo cijenom.
SMJERNICE
Ako vodite brend u uvjetima visoke inflacije, važno je prepoznati realnost koju strateški konzultanti često prešućuju:
1. Ne branite volumen isključivo cijenom. Rezanje cijena je najjednostavniji, ali i najopasniji oblik marketinga. Ako morate reagirati, koristite pametnu arhitekturu pakiranja. Bolje je ponuditi nova pakiranja uz jasno komuniciranu novu upotrebnu vrijednost, nego devalvirati brend stalnim popustima.
2. Fokusirajte se na mentalnu i fizičku dostupnost. PepsiCov pokušaj repozicioniranja ikona (npr. funkcionalni napitci) ispravan je smjer. Ako se ne možete natjecati cijenom, morate biti relevantni u novim trenucima konzumacije (Category Entry Points).
3. Optimizirajte portfelj (SKU) razborito. Pravi brend menadžment nije samo lansiranje novih proizvoda već i "ubijanje" onih koji ne doprinose rastu. PepsiCo je smanjio portfelj za 20% kako bi oslobodio resurse za brendove koji donose profit. Većina SKU-ova u regionalnim portfeljima često samo stvara šum na polici i opterećuje logistiku.
4. Prihvatite operativnu kompleksnost kao nužnost. Arhitektura pakiranja stvara pritisak na proizvodnju. Ako marketing ne može financijski opravdati tu kompleksnost kroz očuvanje marže, strategija neće biti održiva. Na duge staze, pobjednik neće biti onaj tko je najjeftiniji. Fokus na cijenu donosi vam rat u kojem još nitko nije pobijedio. Pobjednik na duge staze će biti brend koji je ostao najlakši za kupnju (fizička dostupnost) i najlakši za sjetiti se (mentalna dostupnost), a da pritom nije žrtvovao svoje dostojanstvo radi kvartalnog izvještaja dioničarima.
PepsiCo igra na sigurno, dok Mondelez igra na pametno. U Adria regiji, gdje su trgovačke marke agresivnije nego ikad, "pametno" je često jedini put prema dugoročnom opstanku.

Od upravljanja gotovinom i digitalnih cijena do analitike podataka i automatizacije logistike, suvremena IT rješenja sve snažnije utječu na produktivnost i učinkovitost maloprodajnih sustava

Digitalna transformacija maloprodaje posljednjih godina sve se snažnije oslanja na tehnološka
rješenja koja omogućuju veću operativnu učinkovitost, bolju kontrolu troškova i brže donošenje
poslovnih odluka. Automatizacija procesa, upravljanje podacima u stvarnom vremenu, samoposlužne tehnologije i integracija naprednih softverskih platformi postupno mijenjaju način funkcioniranja trgovina, pri čemu IT sustavi sve više postaju ključni alat za podizanje produktivnosti.
Promjene pritom ne zahvaćaju samo prodajni prostor i iskustvo kupaca, nego i niz operativnih
procesa u pozadini poslovanja, od logistike i upravljanja zalihama do administracije i financijskih tokova. Upravo digitalizacija takvih tzv. back-office procesa često donosi najveće pomake u učinkovitosti poslovanja.
Kako bi dobili širu sliku o aktualnim tehnološkim trendovima i njihovom utjecaju na maloprodajni sektor, za ovu smo priliku razgovarali s predstavnicima
dviju IT tvrtki koje razvijaju rješenja za retail – b.t.c. i PIS –te s predstavnicima jednog od najvećih domaćih trgovačkih lanaca, Studenca. Njihova iskustva pokazuju na koji način tehnologija danas podupire svakodnevne operacije trgovine, od upravljanja gotovinom i digitalnih cijena do analitike podataka, logistike i automatizacije opskrbnog lanca.
OD HARDVERA DO SOFTVERA
Jedno od područja u kojem tehnologija donosi značajne pomake jest upravljanje gotovinom u trgovinama. Kako ističe Nikola Pečet, CIO tvrtke b.t.c., upravo integracija naprednih hardverskih i softverskih rješenja omogućuje trgovcima znatno bolju kontrolu novčanih tokova, veću sigurnost i osjetno smanjenje operativnih troškova. Tvrtka b.t.c. pritom je fokusirana na razvoj pametnih sefova i pratećih softverskih platformi namijenjenih upravljanju gotovinom u maloprodaji i bankarskom sektoru. Među ključnim rješenjima nalaze se pametni sefovi iz serija BTC D 8000 i D Multi, kao i softverska rješenja SoftCash Monitor i CashMatch za upravljanje gotovinom u trgovinama i bankama. Posebnost ovih rješenja, objašnjava Pečet, leži u dubokoj integraciji softverskih funkcionalnosti unutar samih uređaja, čime se postiže visoka razina prilagodljivosti i šira primjena u odnosu na standardna tržišna rješenja. Time se, zapravo, povezuje maloprodajni i bankarski sektor, stvarajući integrirani sustav upravljanja gotovinom. Takav pristup donosi i vrlo konkretne operativne koristi. Prema njegovim riječima, primjenom ovih tehnologija vrijeme obrade gotovine u trgovinama može se smanjiti i do 70 posto, dok se ljudske pogreške u manipulaciji novcem gotovo u potpunosti eliminiraju. Uz to, značajno se smanjuju troškovi prijevoza gotovine jer sustav omogućuje preciznije planiranje i optimizaciju preuzimanja novca. Pečet navodi primjer regionalnog trgovačkog lanca koji je zahvaljujući funkcionalnostima softvera CashMatch uspio smanjiti
Automatizacija i podaci sve snažnije oblikuju način na koji funkcionira moderna trgovina
Tehnologija postaje ključni
alat za veću učinkovitost i bolju kontrolu poslovanja u maloprodaji
broj prijevoza gotovine za 30 posto. "Softver pritom ne služi samo za praćenje stanja novca, već i za analizu rada sustava, od predviđanja popunjenosti sefova do detekcije mogućih kvarova ili neuobičajenog korištenja uređaja. Na taj način trgovci dobivaju cjelovito rješenje za upravljanje gotovinom, a ne samo pojedinačni uređaj", pojasnio je.
Govoreći o razini digitalne transformacije u Hrvatskoj, Pečet smatra da domaće tržište u pojedinim segmentima pokazuje visoku razinu tehnološke zrelosti. Posebno se to odnosi na bankarski sektor, koji je u nekim aspektima čak napredniji od prosjeka Europske unije. Međutim, u samoj maloprodaji proces automatizacije i digitalizacije odvija se sporijim tempom nego što bi mogao. Upravo zato tvrtke poput b.t.c.-a nastoje kroz međunarodne sajmove i prezentacije tehnoloških rješenja pokazati kako napredna rješenja mogu unaprijediti svakodnevne operativne procese u trgovinama. Ovaj stručnjak smatra kako uslijed inflatornih pritisaka, rasta operativnih troškova i sve izraženijeg nedostatka radne snage, ulaganja u IT tehnologije sve više dobivaju stratešku dimenziju. "Automatizacija administrativnih i logističkih procesa omogućuje trgovcima racionalnije korištenje resursa te smanjenje troškova u back-office operacijama. Iako se konkretni rezultati često ne vide odmah, kontinuirana prisutnost na specijaliziranim sajmovima kao što je EuroCIS pokazuje da interes trgovaca za takva rješenja postupno raste te da sve više kompanija razmatra implementaciju naprednih tehnologija upravljanja gotovinom", naglasio je. Kada je riječ o budućim tehnološkim trendovima u maloprodaji, Pečet ne očekuje nagle i revolucionarne promjene, već postupnu implementaciju rješenja koja već postoje, ali se još uvijek ne koriste u punom potencijalu. Pritom smatra da bi upravo takav evolucijski razvoj, kroz širenje provjerenih tehnologija i njihovu sve dublju
integraciju u svakodnevne operativne procese, mogao u narednim godinama dodatno povećati učinkovitost i konkurentnost maloprodajnog sektora.
Sličan naglasak na integraciji sustava i operativnoj učinkovitosti ističe i Tomislav Peras, direktor Odjela prodaje i marketinga u tvrtki PIS, koja razvija i implementira IT rješenja za maloprodaju s fokusom na stabilan i integriran sustav koji podržava svakodnevni rad trgovine. U središtu ponude nalazi se ERP platforma IPIS+, koja objedinjuje funkcije nabave, skladišnog poslovanja, veleprodaje, maloprodaje, financija i poslovne analitike. Posebna se važnost pritom pridaje povezivanju poslovnog sustava s operacijama na prodajnom mjestu. POS blagajne, self-checkout rješenja, mobilni terminali i digitalne cijene dio su jedinstvene platforme kojom se upravlja centralno, uz sinkronizaciju podataka u stvarnom vremenu. Time trgovci dobivaju cjelovit pregled poslovanja i osiguravaju potpunu usklađenost informacija između različitih prodajnih kanala. Uz razvoj softverskih rješenja, značajan dio poslovanja PIS-a odnosi se i na održavanje IT infrastrukture na prodajnim lokacijama. Kroz mrežu servisnih centara tvrtka danas osigurava tehničku podršku i održavanje sustava na više od 2500 lokacija, a njihova rješenja koriste i veliki trgovački sustavi poput Konzuma i Studenca. Na hardverskoj razini surađuju s partnerima kao što su Diebold Nixdorf i Partron ESL, čime osiguravaju da softver i oprema funkcioniraju kao integrirana cjelina.
HIBRIDNE BLAGAJNE
U svakodnevnom retail okruženju vrijednost IT sustava, kako ističe Peras, ponajviše se očituje u brzini reakcije i smanjenju operativnih pogrešaka. Jedan od primjera takve primjene je pilot-projekt digitalnih cijena u trgovini Shoetique u zagrebačkom Arena Centru.
"Najveća prednost ovog rješenja je centralizirano upravljanje cijenama i akcijama iz ERP sustava, pri čemu se svaka promjena istodobno provodi i u sustavu i na polici. Time se izbjegava potreba za ručnom izmjenom etiketa u trgovini te se eliminira rizik od razlika između cijene na polici i na blagajni", istaknuo je. Digitalne etikete dodatno su povezane sa sustavom upravljanja zalihama pa kupci na polici mogu vidjeti dostupnost pojedinih veličina ili modela proizvoda, dok trgovina u svakom trenutku ima točan uvid u stanje zaliha i usklađenost podataka između webshopa i fizičke poslovnice. Takva integracija informacija smanjuje administrativne procese i povećava pouzdanost podataka na temelju kojih se donose poslovne odluke. Značajan potencijal za optimizaciju poslovanja Peras vidi i u konceptu hibridnih blagajni. Riječ je o rješenju u kojem ista blagajna može funkcionirati kao standardni POS ili kao self-checkout, ovisno o prometu kupaca i organizaciji rada u trgovini. Takav model omogućuje trgovcima veću fleksibilnost u upravljanju prodajnim mjestom jer se način naplate može prilagođavati trenutačnim potrebama bez dodatne opreme ili promjene rasporeda u trgovini. Poseban interes za ovakve sustave pokazuje se u kontekstu optimizacije rada u večernjim satima i organizacije druge smjene, kada je često izazovno osigurati dovoljan broj zaposlenika.
GLOBALNI POMAK
Kada je riječ o digitalnoj transformaciji maloprodaje u Hrvatskoj, Peras ocjenjuje da se ona razvija postupno, ali stabilno. Veliki trgovački lanci već su godinama usmjereni na centralizaciju podataka i automatizaciju procesa jer je bez takvih sustava teško učinkovito upravljati širokom mrežom prodajnih lokacija. Srednji i manji trgovci pritom ulažu selektivnije, s naglaskom na rješenja koja donose izravne operativne koristi. Ipak, vidljiv je jasan pomak prema integriranim poslovnim sustavima i sve većem

oslanjanju na podatke u svakodnevnom upravljanju poslovanjem. Aktualni ekonomski i operativni izazovi dodatno ubrzavaju takve procese. Rast troškova poslovanja i kronični nedostatak radne snage potaknuli su trgovce na ozbiljnije promišljanje operativne učinkovitosti. U tom kontekstu ulaganja u IT sve se više usmjeravaju prema rješenjima koja smanjuju ručne procese, optimiziraju rad zaposlenika i omogućuju bolju kontrolu nad podacima. Pritom sustavi koji pružaju točne informacije u stvarnom vremenu postaju ključni alat za stabilno upravljanje poslovanjem i brže donošenje odluka. U narednom razdoblju u PIS-u planiraju daljnji razvoj nekoliko tehnoloških područja koja bi mogla imati značajan utjecaj na razvoj maloprodaje. Među njima
je daljnje unaprjeđenje hibridnog POS/SCO koncepta, koji trgovcima omogućuje prilagodbu načina naplate stvarnim potrebama poslovnice, ali i otvara prostor za razvoj hibridnih trgovina u kojima je moguće djelomično ili potpuno automatizirati pojedine smjene. Uz to, planira se daljnje širenje ESL cijena i centraliziranog upravljanja cijenama, gdje su informacije o cijenama, akcijama i zalihama objedinjene u jedinstvenoj platformi. Treći važan smjer razvoja odnosi se na operativnu analitiku u stvarnom vremenu, koja trgovcima omogućuje brže i preciznije upravljanje poslovanjem na razini pojedine poslovnice, ali i cijele prodajne mreže.
Prema Perasovim riječima, trendovi predstavljeni na ovogodišnjem EuroShopu jasno potvrđuju snažan
globalni pomak prema integraciji sustava i automatizaciji procesa u maloprodaji. "Hrvatsko i regionalno tržište pritom slijede isti smjer, iako s naglaskom na stabilna rješenja i investicije koje donose mjerljive poslovne rezultate. U tom kontekstu tehnologija se sve više promatra kao alat koji trgovcima omogućuje bolju kontrolu nad poslovanjem i veću sigurnost u svakodnevnom operativnom radu", naglasio je.
VELIKI KORAK U DIGITALIZACIJI
Na važnost sustavne digitalizacije logistike, operacija i upravljanja podacima upozoravaju i Marko Kralj, direktor IT-a, te Vid Žanić, direktor upravljanja matičnim podacima i automatizacijom u trgovačkom lancu Studenac. Prema njihovim riječima, tehnološke investicije Studenca u posljednje su vrijeme ponajprije bile usmjerene na jačanje logističke infrastrukture i digitalizaciju procesa koji podupiru opskrbu sve šire mreže prodavaonica.
Paralelno s tim, značajan napredak ostvaren je i u uvođenju mobilnih tehnologija u prodavaonicama, koje zaposlenicima omogućuju brže i jednostavnije obavljanje svakodnevnih operacija, posebice u segmentima zaprimanja robe i kontrole asortimana.
Studenac je istodobno unaprijedio i razmjenu podataka s dobavljačima kroz razvoj specijaliziranih digitalnih alata koji osiguravaju veću točnost informacija i bolju kvalitetu podataka. Time se pojednostavljuju i ubrzavaju brojni interni procesi, osobito u segmentima komercijale i upravljanja lancem opskrbe. Dodatni korak u digitalizaciji predstavlja i uvođenje AI asistenta za zaposlenike, koji omogućuje brži pristup informacijama i rasterećuje operativne timove koji pružaju internu podršku.
PODACI KAO TEMELJ ŠIRENJA
U takvom sustavu sve veću ulogu ima i napredna analitika podataka. Kako ističu Kralj i Žanić, u Studencu nastoje poslovne odluke temeljiti na objektivnim činjenicama i dostupnim podacima, a upravo
analitički alati imaju ključnu ulogu u planiranju širenja maloprodajne mreže. Posebno su važni pri odabiru novih lokacija za trgovine, gdje napredni analitički modeli omogućuju detaljniju procjenu tržišnog potencijala pojedinog područja. Takav pristup smatraju jednom od važnih konkurentskih prednosti kompanije te snažnim pokretačem daljnjeg rasta.
Tehnologija pritom ima značajnu ulogu i u povećanju operativne učinkovitosti cijelog sustava, od logistike do prodavaonica. Kao jedan od primjera naši sugovornici iz Studenca ističu sustav za automatsko naručivanje robe koji se temelji na stvarnim podacima o prodaji i zalihama. "Takav model omogućuje preciznije planiranje narudžbi te smanjuje rizik od nestašica ili viškova zaliha. U logističkom segmentu važnu ulogu ima i napredni WMS sustav za upravljanje skladišnim operacijama, koji osigurava bolju kontrolu robnih tokova unutar skladišta, ali i prema prodavaonicama", naglasili su. Dodatna razina učinkovitosti postiže se kroz veću centralizaciju naručivanja i distribucije robe iz logističko-distributivnih centara prema trgovinama. Takav model omogućuje veću fleksibilnost i učinkovitije upravljanje troškovima, što je osobito važno za poslovni model manjih kvartovskih trgovina kakav razvija Studenac.
TRGOVINE BEZ OSOBLJA
Govoreći o razini digitalne transformacije maloprodaje u Hrvatskoj, Kralj i Žanić smatraju da domaći trgovački lanci dobro prate globalne trendove i svjesni su smjera u kojem se sektor razvija. Međutim, sama implementacija novih tehnologija često je sporija nego na većim europskim ili globalnim tržištima. Razlog tomu dijelom leži i u specifičnostima lokalnog tržišta i potrošačkih navika, koje ponekad sporije prihvaćaju nove koncepte i tehnološke inovacije. Zbog toga dio trgovaca pažljivo procjenjuje optimalan trenutak za veće investicije u napredna rješenja. U idućem razdoblju, smatraju sugovornici iz Studenca, tehno-
Digitalizacija operacija danas je jedan od glavnih pokretača produktivnosti u retailu
IT rješenja sve snažnije povezuju procese u trgovini, od logistike do blagajne
loške inovacije u maloprodaji sve će se snažnije razvijati u smjeru poboljšanja korisničkog iskustva u trgovini. Očekuje se daljnji razvoj naprednih POS sustava i automatiziranih checkout procesa, uz korištenje IoT senzora, digitalnih kamera i intuitivnih softverskih sučelja koja omogućuju brži protok kupaca kroz trgovinu. Paralelno s tim, širu primjenu mogli bi dobiti i digitalni cjenici te sustavi za elektroničko upravljanje cijenama.
Dugoročno gledano, očekuju da će sve veću važnost imati i koncept automatiziranih trgovina bez prodajnog osoblja navodeći kako se takvi modeli poslovanja već razvijaju na globalnoj razini te će njihov daljnji razvoj u velikoj mjeri biti potaknut izazovima s kojima se suočava cijeli maloprodajni sektor, ponajprije kroničnim nedostatkom radne snage.
Iskustva sugovornika iz IT sektora i maloprodaje jasno pokazuju kako tehnologija danas ima sve važniju ulogu u svakodnevnom funkcioniranju trgovine. Digitalna rješenja više nisu ograničena samo na prodajno mjesto i interakciju s kupcima, nego sve snažnije zahvaćaju operativne procese u pozadini poslovanja, od upravljanja gotovinom, cijenama i zalihama do logistike, analitike podataka i planiranja širenja prodajne mreže. Upravo kroz automatizaciju i integraciju tih procesa trgovci postižu veću učinkovitost, bolju kontrolu troškova i pouzdanije donošenje poslovnih odluka.
Iako se digitalna transformacija maloprodaje u Hrvatskoj razvija postupno, trendovi su jasni: sve veća integracija poslovnih sustava, snažnije oslanjanje na podatke te postupno uvođenje automatiziranih i samoposlužnih tehnologija. U uvjetima rasta operativnih troškova i kroničnog nedostatka radne snage, takva rješenja sve se više potvrđuju kao važan alat za očuvanje konkurentnosti i održiv razvoj maloprodajnog sektora.

Projekt je obuhvatio cjelovito ERP rješenje, maloprodaju i BPM sustav, s fokusom na standardizaciju procesa, integraciju podataka i operativnu učinkovitost.
Kompanija IN2 dovršila je implementaciju cjelovitog ERP rješenja u FIS-u, a projekt je obuhvatio i maloprodaju te BPM sustav. Po opsegu, broju uključenih funkcija i organizacijskoj složenosti riječ je o jednoj od zahtjevnijih implementacija te vrste u regionalnom trgovačkom sektoru. Važnost projekta najbolje se razumije kroz profil same kompanije. FIS, sa sjedištem u Vitezu, ubraja se među vodeće maloprodajne sustave u Bosni i Hercegovini. Zapošljava više od 2.000 ljudi, upravlja s 18 prodajnih centara, razvija online prodaju i raspolaže asortimanom većim od 250.000 artikala. No FIS nije samo klasičan maloprodajni lanac. Uz trgovinu razvija i vlastite proizvodne i robne marke, među kojima su Ambyenta, Anbinni i GS, pa njegovo poslovanje obuhvaća i proizvodnju, logistiku, distribuciju te upravljanje širokim portfeljem proizvoda i procesa.
U takvom sustavu ERP više nije samo informatičko rješenje ni tehnička nadogradnja postojećeg softvera. Riječ je o platformi koja povezuje financije, nabavu, skladišno poslovanje, maloprodajne operacije i izvještavanje u jedinstven operativni okvir. U trgovini, gdje brzina i točnost podataka izravno utječu na svakodnevno poslovanje, takva integracija ima vrlo konkretan učinak na učinkovitost, kontrolu troškova i donošenje odluka.
„Najveći izazov kod ovakvih implementacija nije samo u tehnologiji, nego u usklađivanju poslovne logike, ljudi i procesa. Sustav mora biti alat koji korisnicima pojednostavljuje rad, a menadžmentu daje kvalitetniju osnovu za odlučivanje“, kaže Ivan Orlović, direktor Sektora gospodarstva u IN2.
Pritom se navodi kako je cilj bio objediniti funkcije koje su se u velikim sustavima često razvijale odvojeno, kroz različite organizacijske cjeline i faze rasta kompanije. Vrijednost takvih projekata nastaje tek kada su ključni procesi povezani, podaci usklađeni, a uprava u svakom trenutku ima pouzdanu i cjelovitu sliku poslovanja. Posebno je to važno u maloprodaji, gdje i manja odstupanja u protoku informacija između nabave, skladišta i prodaje mogu brzo postati operativni problem.
Sličan naglasak dolazi i iz FIS-a, gdje projekt vide kao korak prema većoj standardizaciji, preglednosti i upravljivosti poslovanja. U kompaniji takvog opsega standardizacija procesa nije samo pitanje interne organizacije, nego i važan preduvjet za daljnji rast i stabilnije upravljanje.
„Cilj nije bio samo uvesti novi sustav, nego povezati procese koji su se razvijali kroz različite poslovne cjeline i pretvoriti
ih u jedinstven, mjerljiv i pregledan okvir za upravljanje“, kaže Snježana Gudelj , predsjednica grupacije FIS.
Dodaje kako je za kompaniju takvog opsega ključno da informacije budu pouzdane, dostupne i upotrebljive u realnom vremenu jer to izravno utječe na koordinaciju među odjelima, operativnu učinkovitost i kvalitetu odluka. Time se smanjuje prostor za paralelne evidencije, ručne korake i nepovezane izvore podataka.
U projekt je integriran i BPM sustav, čime je dodatno ojačana kontrola nad specifičnim poslovnim procesima i razmjenom podataka unutar šire organizacijske strukture.
Upravo uključivanje takvih specijaliziranih rješenja u jedinstvenu arhitekturu razlikuje parcijalnu digitalizaciju od ozbiljnije poslovne transformacije.
Za IN2 projekt predstavlja važnu referencu u segmentu složenih ERP i maloprodajnih sustava, a za FIS konsolidaciju ključnih procesa u jedinstvenom sustavu. Istodobno potvrđuje i širi trend u regionalnoj trgovini: digitalna transformacija sve se manje svodi na uvođenje pojedinačnih aplikacija, a sve više na povezivanje cijelog poslovnog modela radi veće kontrole, preglednosti i spremnosti za rast.

Od senzora na ulazu i digitalnih ekrana do POS sustava i IoT infrastrukture, suvremena trgovina funkcionira kao složen tehnološki ekosustav koji upravlja kretanjem kupaca, robom, podacima i plaćanjima u stvarnom vremenu
Kad uđete u supermarket, vidite police, ljude i robu. Ono što ne vidite je sloj tehnologije koji prati, mjeri, usmjerava i naplaćuje, od prvog koraka na ulazu do zadnje transakcije u backofficeu. Današnja trgovina nije samo prodajni prostor; ona je tehnološko (IoT) okruženje, mini podatkovni centar i operativni sustav u realnom vremenu.

BROJANJE LJUDI I
PAMETNA SIGURNOST
Sve počinje na vratima. Tu su senzori za brojanje posjetitelja (people counting), često kombinirani s kamerama i analitikom koja razlikuje smjer kretanja, vrijeme zadržavanja, gužve i "top zone" u trgovini. Uz to idu EAS sustavi protiv krađe (antene na ulazu, kamere, senzori i slični sistemi nadzora) te sve češće computervision rješenja koja prepoznaju sumnjive obrasce ponašanja. Inovacija zadnjih godina je "edge AI": dio obrade uz pomoć umjetne inteligencije radi se lokalno u trgovini pa sustav može reagirati odmah, bez slanja svake slike u cloud. Na ulazu se sve češće pojavljuju i "personal shopping assistants": ručni skeneri ili pametni uređaji koje kupac uzme i koristi za skeniranje produkata koje želi kupiti (Scan&Go) i bržu naplatu. U pozadini je integracija s lojalnošću i cjenikom, a sve mora biti jednostavno i pouzdano. U nekim formatima ti uređaji služe i zaposlenicima za "queue busting" –naplatu u prolazu kad nastanu gužve.
U mnogim zemljama povrat ambalaže je standard. Uređaj za povrat ambalaže (reverse vending machine) je kombinacija skenera, senzora, vaganja i softvera koji prepoznaje ambalažu, provjerava je li prihvatljiva i izdaje bon ili digitalnu potvrdu. Moderni uređaji povezuju se s centralnim sustavom, prate popunjenost, šalju alarme i optimiziraju logistiku odvoza. U ovom dijelu trgovine najčešće se nalaze i bankomati, pa kupac – ako želi platiti gotovinom – ovdje može podići željeni iznos. U kontekstu modernog upravljanja gotovinom (cash management) sve se češće i ovi bankomati integriraju u cjelokupan tok gotovine u trgovini. Primjerice, gotovina iz blagajne može, pod određenim uvjetima, poslužiti za punjenje bankomata.
3 ) DIGITAL SIGNAGE, KIOSCI I "SELF-SERVICE"
Digitalni ekrani više nisu samo reklama. Oni se sve češće spajaju s cjenovnim sustavom i zalihama pa sadržaj postaje dinamičan: promocije se mijenjaju ovisno o vremenu i zalihama. Kiosci pomažu kupcu da pronađe proizvod, provjeri alergene, usporedi cijene ili naruči nešto što nije na polici (endless aisle). U modernoj praksi, kiosk je produžetak e-commercea u fizičkoj trgovini – "jedan katalog, više kanala". Sve to zajedno postaje i dio poslovnog koncepta pod nazivom Retail Media, u okviru kojeg se ovi digitalni prostori koriste za iznajmljivanje i prikaz marketinških poruka brendova, distributera i drugih poslovnih partnera. Retail Media postaje sve zanimljiviji i značajniji izvor prihoda za trgovce.
VAGE: MALI UREĐAJI S VELIKOM ULOGOM
Price checker izgleda jednostavno, ali je važan dio "istine o cijeni". Kupac skenira barkod i dobije cijenu koja mora biti usklađena s centralnim cjenikom. Vage (posebno u voću i povrću, delikatesi i mesnici) često imaju vlastiti softver, PLU baze i povezivanje s etiketama. Inovacije uključuju vage s kamerom i prepoznavanjem proizvoda, što smanjuje pogreške i ubrzava proces.

Backdoor procesi su kritični jer tu počinje točnost zalihe. RFID može da se koristi za brže zaprimanje, inventure i praćenje artikala (posebno u modi, ali sve više i u elektronici). U praksi, mobilni terminali i skeneri se najčešće koriste za skeniranje dostavnica, provjera količina, lokacija, "putaway" i "picking" za online narudžbe itd. Sve više se koristi i "task management" aplikacija: zaposlenik dobiva zadatke na uređaj, a sustav mjeri izvršenje i optimizira rad. Uz to dolazi i "store fulfillment". Trgovina postaje mali logistički centar za Click&Collect i kućnu dostavu. To znači dodatne alate za picking rute, zamjene artikala, kontrolu kvalitete i predaju kupcu ili dostavljaču.
6 ) PAMETNI HLADNJACI I NADZOR TEMPERATURE
U hladnom lancu tehnologija je postala obavezna. Pametni hladnjaci i senzori prate temperaturu, vlažnost, otvaranje vrata i potrošnju energije. Ako temperatura ode izvan granica, alarm ide odmah. Napredniji sustavi koriste prediktivnu analitiku: prepoznaju kvar prije nego što se dogodi. Sve češće se prati i potrošnja energije po uređaju, pa se može optimizirati rad, smanjiti trošak i ispuniti ESG ciljeve.
7 ) ESL – ELEKTRONIČKE ETIKETE CIJENA: BRZINA, TOČNOST I USKLAĐENOST
ESL (electronic shelf labels) mijenja pravila igre. Cijene se ažuriraju centralno, u minutama, bez ručnog mijenjanja papira. To smanjuje greške i omogućava "happy hour" popuste, markdown i bolje usklađenje online/offline cijena. Trend su ESL-ovi s QR kodovima, pa etiketa postaje kanal za dodatne informacije, kupon, poveznicu na recept ili čak pristup društvenim mrežama trgovca.
Na izlazu se susreću svi tokovi. Tradicionalni POS sustavi nisu samo "kasa": oni su čvorište za cijene, promocije, lojalnost, e-račune, povrate i izvještavanje. SCO (selfcheckout) dodaje novi sloj – dizajn zaslona, kontrolu dobi, detekciju pogrešnog skeniranja i jaču sigurnost. Inovacije idu prema "frictionless" modelima, više automatike te manje zastoja. Uz POS dolaze i platni terminali (kartice, mobilni walleti, QR plaćanja), printeri, fiskalni moduli i upravljanje računima. U mnogim europskim zemljama baš kao i u Hrvatskoj POS mora zadovoljiti i fiskalne zahtjeve (format računa, potpisivanje, arhiva, izvještavanje), pa je usklađenost dio svakodnevne operacije, a ne "projekt jednom godišnje".
9 ) GOTOVINA: CASH MANAGEMENT, BROJAČI I AUTOMATIZACIJA
Iako bezgotovinsko plaćanje raste, gotovina je i dalje realnost. Cash management sustavi uključuju sefove, reciklere novčanica, automatizirano prebrojavanje i integraciju s POS-om. Cilj je smanjiti ručni rad i rizik, te ubrzati "zatvaranje dana". U praksi to znači manje pogrešaka i manje vremena koje ljudi troše na administraciju.
10 ) MREŽA I BACKOFFICE: WI-FI 6, SEGMENTACIJA I "MINI DATA CENTAR"
Sve ovo mora biti povezano. Trgovina ima mrežnu opremu (switch, router, firewall) i Wi-Fi 6/6E za stabilnost. Ključna inovacija je segmentacija. POS, kamere, IoT senzori i Wi-Fi za kupce ne smiju biti u istoj mreži. U backofficeu su poslužitelji i drugi uređaji za lokalne servise i nadzor. Sve češće se koristi i SD-WAN te 4G/5G backup veza, kako bi trgovina nastavila raditi i kad primarna linija padne.

Najveći izazov nije kupiti uređaj, nego povezati ga u cjelinu: POS ↔ ERP ↔ WMS ↔ pricing ↔ loyalty ↔ e-commerce ↔ IoT.
To se radi preko API-ja i standarda, uz nadzor (observability) koji otkriva gdje se proces "lomi". AI se sve više koristi za optimizaciju zaliha, planiranje rada i smanjenje gubitaka, ali samo ako su podaci točni i sustavi dobro integrirani.
Zato vidimo i rast rješenja za "stanje police". Kamere ili senzori prepoznaju prazna mjesta, pogrešan planogram ili krivo izložene cijene. U većim trgovinama pojavljuju se i roboti za inventuru koji skeniraju prolaze i automatski šalju zadatke zaposlenicima. S više uređaja raste i rizik. Zato sve češće vidimo centralno upravljanje uređajima i mnoge sigurnosne mjere za zaštitu od cyber kriminala.
TRGOVINA KAO "ŠVICARSKI SAT"
Tipičan supermarket je jedno od tehnološki najbogatijih okruženja u svakodnevnom životu. U njemu rade deseci sustava: senzori, digital signage, kiosci, price checkeri, vage, skeneri, hladnjaci, ESLovi, POS i SCO, cash management, mreža, backoffice i mnogi drugi. Kad su pravilno povezani, rezultat je operacija koja izgleda jednostavno, ali iza kulisa radi kao švicarski sat.
Zato trgovine uvode centralni nadzor, automatizirane alarme i daljinsko održavanje, kako bi svaka lokacija imala isti standard kvalitete – i kako bi integracija pretvorila tehnologiju u stvarnu konkurentsku prednost. Za kupce je trgovina mjesto koje na vrlo jednostavan način omogućuje izbor i kupnju proizvoda; za trgovca je to kompleksno industrijsko okruženje. Upravo u toj primjeni napredne tehnologije krije se ljepota trgovačke industrije.


Teme 2D kôda GS1 Croatia već je dotakla u člancima prijašnjih izdanja te su dostupne na on-line stranicama Ja TRGOVAC.
GS1 Croatia
Zašto se sada ponovno javljamo?
Sada smo u 2026. i želimo približiti na koji način 2D kôd kroz digitalizaciju poslovanja proizvođača i trgovaca te ostalih dionika na tržištu može doprinijeti unaprjeđenju poslovne učinkovitosti, poboljšanju iskustva i zaštite kupca, a u konačnici povećanju konkurentnosti.
Kakva je situacija danas?
Danas na ambalaži mnogih proizvoda možete pronaći i više barkodovacrtične koji služe za identifikaciju proizvoda te više QR kodova čijim očitanjem ćete doći do različitih sadržaja. Ovakva "šuma" barkodova svakako vodi izazovima za sve aktere u proizvodnji, distributivnom lancu, maloprodaji, ali i zbunjenosti kupaca. Upravo zato je cilj GS1 organizacije koristiti "jedan (barkod) za sve".

Kako to postići?
Međunarodna GS1 organizacija je publicirala standard GS1 Digital Link , koji daje strukturu informacije koja se zapisuje u dvodimenzionalni kôd.
Ukratko, GS1 Digital Link je standard koji kombinira dvije tehnologije (GS1 identifikacijske standarde i web tehnologije) tako da svaki identificirani pojam, bilo da je riječ o proizvodu, pošiljci ili bilo kakvoj drugoj trgovačkoj jedinici, može biti povezan s gotovo neograničenim brojem izvora informacija, ovisno o potrebama i kontekstu.
Koristeći prilagodljivi "usmjerivač" (engl. resolver ) očitavanjem istog barkoda, ovisno o kontekstu i dioniku koji ga očitava, vodi na različite web odrednice (URL), a time i na različite sadržaje. Štoviše, omogućena je i dinamička prilagodba za različite situacije.
Što to konkretno znači?
Nekoliko primjera iz "stvarnog života" će dočarati o čemu se konkretno radi.
Ako se u 2D kôd unese informacija o roku trajanja proizvoda, broju šarže proizvodnje / LOT broj, može se postići da aplikativni sustav na blagajnama ne "dozvoli" prodaju proizvoda s isteklim rokom trajanja. Također se vrlo lako može otkriti koje je proizvode potrebno što prije prodati (po povoljnijoj cijeni) kako bi se izbjegli nepotrebni otpisi, a time i troškovi.
Danas svjedočimo velikom broju opozvanih ili povučenih proizvoda na tržištu, zbog vrlo ozbiljnih razloga - opasnost konzumacije za zdravlje. Zakonska je obaveza odmah ukloniti takav proizvod s polica i onemogućiti prodaju. To je vrlo učinkovito moguće postići primjenom 2D kôda.
Proizvođači se vrlo često susreću s izazovom tiskanja ambalaže za više tržišta, na više jezika pri čemu je fizička etiketa ili deklaracija vrlo ograničene površine. Primjenom 2D kôda ovakvi izazovi bi se vrlo lako premostili. Dionik koji ima najveći benefit od mogućnosti 2D kôda su kupci. Skeniranjem 2D kôda mogu doći do različitih informacija - nutritivnih vrijednosti, recepata, različitih savjeta, npr. koje vino kombinirati uz koje jelo. Mogućnosti su gotovo neograničene!

2D kôd je već danas u učestaloj primjeni Farmaceutska industrija receptnih lijekova, koju je na to potaknula EU regulativa (još 2019.), vrlo uspješno koristi 2D kôd. U 2D kôdu na receptnim lijekovima obavezno je zapisati GTIN lijeka, LOT broj, datum isteka roka trajanja, te serijski broj lijeka, što su sve podaci koji osiguravaju maksimalnu sigurnost konzumenta lijeka.
EU regulativa je omogućila korištenje 2D kodova i digitalnih etiketa na vinima i aromatiziranim vinima. Proizvođači mogu tiskati QR kôd koji vodi na digitalnu deklaraciju umjesto tiskanja deklaracije na ambalaži ili etiketi. Tako je omogućen znatno "elegantniji" dizajn etiketa što doprinosi atraktivnosti proizvoda i svakako boljoj percepciji kupaca.
Upravo ovaj primjer pokazuje kako poticaj regulative i dobra volja proizvođača može dati dobre rezultate.
Platformu GS1InfoScan , koja vinarima omogućuje izradu QR koda i digitalni prikaz nutritivnih vrijednosti, razvila je GS1 Croatia prije više od dvije godine i od tada je broj korisnika u stalnom porastu.
Ovo sve je tek mali korak prema cilju kojeg želimo, a to je da se isti barkod koristi i za očitavanje na blagajni, odnosno da se ostvari ideja "jedan (barkod) za sve".


Na kraju, pitanje za milijun eura: kada će dvodimenzionalni kôd i koncept "jedan (barkod) za sve" stvarno zaživjeti? Hoće li ta budućnost već jednom doći?
Sigurno je i nesporno da će 2D kôd doći! A pitanje kada, ovisi o više čimbenika. Tehnologija je spremna i može podržati implementaciju 2D kôda, GS1 standard postoji i pilot projekti su pokazali da funkcionira. Sada je red na proizvođačima i trgovcima da to primijene u svojim proizvodnim i poslovnim procesima. Nije to jednostavan korak, jer traži nadogradnju aplikativnih rješenja i prilagodbu procesa i proizvodnih linija, ali nije ni raketna tehnika – farmaceutska industrija je pokazala da se to može.

Pomoć u uvođenju GS1 Digital Link standarda pruža GS1 Croatia , stoga nam se obratite s punim povjerenjem. Više o GS1 Croatia na: www.gs1hr.org

Od pregovora s dobavljačima i digitalizacije prodavaonica do generativne umjetne inteligencije u korisničkoj podršci, nove tehnologije sve snažnije oblikuju način na koji trgovci povećavaju učinkovitost, unapređuju iskustvo kupaca i stvaraju dodatnu vrijednost

Kroz cijeli lanac vrijednosti maloprodaje, tehnologija i umjetna inteligencija povećavaju produktivnost, istodobno odgovarajući na sve veću potražnju za digitalnim funkcionalnostima. Trgovci nastoje ostati konkurentni, ali i unaprijediti profitabilnost kroz optimizaciju operativnih procesa. Ovaj članak usredotočuje se na tri primjera duž lanca vrijednosti: od lanca opskrbe i uvida u primjenu umjetne inteligencije u pregovaračkim procesima, preko digitalnih trendova u prodavaonicama, do revolucije generativne umjetne inteligencije (GenAI) koja mijenja korisničku podršku.
KAKO AI MIJENJA PREGOVORE
Pregovaranje je oduvijek predstavljalo kombinaciju podataka, intuicije i uvjeravanja. No u današnjim složenim lancima opskrbe čak se i najiskusniji pregovarači suočavaju s istim izazovom: previše informacija raspoređenih kroz previše sustava. Umjetna inteligencija mijenja tu jednadžbu, ne zamjenjujući pregovarača, nego ga opremajući alatima, bržom analizom i dubljim uvidima. Nabavni timovi znatan dio vremena troše na pripremu pregovora. Kupci mogu potrošiti i do 20 posto svog vremena na objedinjavanje tržišnih informacija, a pritom i dalje riskiraju da propuste i do 10 posto mogućih ušteda jer nemaju jasnu, na činjenicama utemeljenu sliku svoje pregovaračke pozicije. Platforme za pregovaranje koje pokreće umjetna inteligencija objedinjuju podatke iz javnih natječaja, evidencije dobavljača i tržišnih baza podataka u jedinstven pregled. One ističu anomalije, uspoređuju cijene s referentnim vrijednostima i identificiraju ključne pregovaračke poluge, poput raspodjele volumena ili uvjeta plaćanja. Ono što je nekad zahtijevalo tjedne rada sada se može obaviti u nekoliko minuta. Platforme poput Kearneyjeva rješenja ProcurementIQ objedinjuju podatke iz više izvora, analiziraju ponude dobavljača u odnosu na referentne vrijednosti i izrađuju takozvane "pakete činjenica" koji sažimaju moguće scenarije. U stvarnom vremenu modeliraju učinak promjena u cijeni, volumenu ili trajanju ugovora, omogućujući timovima da u pregovore uđu dobro pripremljeni. Tijekom pripreme platforme mogu simulirati različite pregovaračke scenarije i kvantificirati kompromise. Ako dobavljač ponudi popust u zamjenu za dulje rokove isporuke, sustav trenutačno ponovno izračunava ukupni trošak i uspoređuje ga s drugim opcijama. Također može dinamički prilagoditi najbolju alternativu pregovaračkom sporazumu, podupirući donošenje odluka temeljenih na dokazima.
Tijekom samih pregovora umjetna inteligencija djeluje kao analitičar "na poziv". Kupci mogu postaviti pitanje poput: "Što ako 10 posto volumena preusmjerimo drugom dobavljaču?" i odmah
dobiti odgovor. Rezultat nije automatizacija pregovora, nego brže donošenje uvida. Umjetna inteligencija ne uklanja potrebu za ljudima, nego mijenja njihovu ulogu. Pregovarači se pomiču s prikupljanja informacija na njihovo tumačenje i testiranje scenarija. Manje vremena troše na obradu podataka, a više na izgradnju strategije, oblikovanje argumentacije i jačanje odnosa.
DIGITALNI JAZ U PRODAVAONICAMA
Retail IT ulazi u novi ciklus razvoja u kojem se očekuje da će e-trgovina u Europskoj uniji dosegnuti 19 posto ukupne maloprodaje (Eurostat), uz rast od 10 postotnih bodova u odnosu na prethodno razdoblje i jasnu priliku za stvaranje dodatne vrijednosti. Unatoč tim trendovima, fizička prodavaonica i dalje ostaje glavno bojno polje. Naše istraživanje pokazuje da se 80 posto kupnje i dalje odvija u trgovinama, zbog čega se tema "digitalnog jaza" sve češće nalazi na dnevnom redu izvršnih direktora. Vodeći trgovci povećavaju ulaganja kako bi prodavaonice pretvorili u središta interakcije s potrošačima i logističke čvorove koji omogućuju pravi omnichannel model. Ulaganja su usmjerena na rješenja poput elektroničkih cjenika na policama, računalnog vida, RFID-a i IoT tehnologija te umjetne inteligencije, s ciljem poboljšanja operativne izvedbe. Vrijednost tih ulaganja proizlazi iz smanjenja ljudskih pogrešaka uz pomoć elektroničkih cjenika te korištenja računalnog vida za gotovo trenutačno otkrivanje nedostataka proizvoda na policama. Digitalizirane prodavaonice mogu poboljšati dostupnost proizvoda, smanjujući prosječnu razinu nedostupnosti (out-of-stocks) za oko tri postotna boda te osiguravajući dva do tri postotna boda veću dostupnost proizvoda, uz uštede u radu zaposlenika. Primjerice, automatizirano otkrivanje praznina na policama može zaposlenicima uštedjeti oko 1,5 sati rada dnevno. Osim operativnih poboljšanja, kvalitetno upravljanje podacima unapređuje proces određivanja cijena i omogućuje preciznije planiranje promocija i prognoziranje. Također povećava učinak omnichannel strategije proširenjem online asortimana proizvoda, što može povećati prosječnu vrijednost košarice i do 4,5 eura. Za mnoge formate trgovina robe široke potrošnje procjenjuje se da kombinirani učinak digitalnih rješenja u prodavaonicama može povećati operativnu maržu i do 2,5 postotna boda, što je iznimno značajno u industriji s niskim maržama. Izazov se, međutim, nalazi u provedbi. Vrijednost ne dolazi iz izoliranih pilot-projekata, nego iz povezivanja različitih rješenja na zajedničkoj tehnološkoj platformi, rušenja organizacijskih silosa i redizajna procesa. Kada se učinkovito implementiraju, ova rješenja poboljšavaju operativnu izvedbu trgovina i omnichannel iskustvo kupaca, omogućuju brži povrat ulaganja i stvaraju temelje za napredna AI rješenja.
Umjetna inteligencija ne zamjenjuje pregovarače, nego im omogućuje bržu analizu, bolje uvide i snažniju pregovaračku strategiju
Trgovci budućnosti neće se razlikovati po upravljanju tablicama, nego po tome koliko učinkovito koriste tehnologiju za stvaranje vrijednosti
Kako generativna umjetna inteligencija mijenja maloprodajni krajolik, organizacije se suočavaju s izborom: hoće li korisničku podršku i dalje promatrati kao troškovni centar ili je pretvoriti u generator vrijednosti. Desetljećima je korisnička podrška bila vođena ljudima, dok su tehnologije poput interaktivnih glasovnih sustava i chatbotova služile kao pomoćni alati. Iako su takva rješenja smanjila opterećenje servisnih centara, ona nisu mogla replicirati empatičnu ljudsku komunikaciju.
Uvođenjem generativne umjetne inteligencije tehnologija je prvi put sposobna za komunikaciju putem teksta i glasa na razini sličnoj ljudskoj, i to u velikom opsegu, što omogućuje personalizirano korisničko iskustvo. Takve mogućnosti mogle bi značajno promijeniti globalno tržište korisničke podrške, u kojem bi ljudske agente u određenoj mjeri mogli zamijeniti AI agenti. Naše istraživanje pokazuje da tvrtke koje uvode korisničku podršku temeljenu na umjetnoj inteligenciji bilježe poboljšanja i u operativnim pokazateljima i u zadovoljstvu korisnika. U jednoj studiji slučaja telekomunikacijskog operatora glasovni asistenti temeljeni na umjetnoj inteligenciji povećali su Net Promoter Score za 39 bodova, uz istodobno smanjenje operativnih troškova za 10 posto. Umjetna inteligencija također transformira pozadinske operacije kontakt centara, povećavajući produktivnost kroz različite radne procese. AI sustavi za usmjeravanje korisnika, platforme za pomoć agentima i analitika poziva u stvarnom vremenu skratili su vrijeme obrade poziva i unaprijedili učinkovitost internih operacija. Međutim, umjetna inteligencija nije samo alat. Ona mijenja način na koji organizacije razmišljaju o odnosima s kupcima, pomičući fokus s reaktivnog na prediktivni pristup. Kako menadžment sve više prihvaća umjetnu inteligenciju, morat će odlučiti između pristupa "razviti ili kupiti". AI tržište brzo se širi: veliki dobavljači ugrađuju generativnu umjetnu inteligenciju u svoja rješenja, specijalizirani GenAI igrači integriraju se u šire ekosustave, a sustav-integratori pomažu u razvoju prilagođenih rješenja. U svijetu u kojem korisnička podrška prolazi kroz najveću transformaciju u posljednjih nekoliko desetljeća, vrijeme je za dugoročno promišljanje i uključivanje stručnjaka koji mogu definirati provedivu strategiju. Upravo to može biti razlika između ulaganja u umjetnu inteligenciju koja samo povećavaju troškove i onih koja stvaraju stvarnu vrijednost.
Dušan Beočanin, Manager Filip Jakob Pogačnik, Associate


PREDSTAVIO DISH PAY NOW
I nfobip, IT i telekomunikacijska tvrtka koja pruža usluge mobilnih komunikacija u oblaku za poslovne korisnike i posluje diljem svijeta, otvorila je u Osijeku novi ured, obilježivši time ujedno i 20 godina svog poslovanja. Suosnivač i tehnički direktor Infobipa Izabel Jelenić kazao je tom prigodom da tvrtka danas broji 3.500 ljudi u 78 ureda diljem svijeta, od čega je preko polovine u Hrvatskoj. "Prepoznali smo još prije par godina Osijek kao doista dobar centar s puno kvalitetnih inženjera i tu ćemo dalje graditi praktički srce naše AI platforme, koju gradimo za budućnost", najavio je Jelenić, podsjetivši da se otvaranje novog ureda u Osijeku poklopilo s proslavom 20 godina od osnutka. Na upit nedostaje li im radne snage Jelenić je rekao da to kod njih trenutno nije slučaj. "Više nismo u fazi eksponencijalnog rasta, sada je to profitabilni rast", istaknuo je, dodavši da Infobip u Hrvatskoj ima najveći broj inženjera.


Tvrtka METRO Hrvatska predstavila je digitalni alat DISH Pay Now, namijenjen ugostiteljima i malim poduzetnicima koji žele jednostavno rješenje za kartično i beskontaktno plaćanje. Riječ je o uređaju koji omogućuje brzu naplatu, izdavanje digitalnih računa putem QR koda ili e-maila te pregled transakcija u stvarnom vremenu. Sustav podržava i unos napojnica te povrat sredstava, a namijenjen je restoranima, kafićima i kantinama, ali i drugim manjim poslovnim subjektima poput frizerskih salona ili cvjećarni. DISH Pay Now dio je globalne inicijative DISH by METRO, pokrenute 2015. godine s ciljem razvoja digitalnih rješenja za ugostiteljstvo. "DISH Pay Now razvijen je s ciljem da pojednostavi procese naplate, smanji administrativno opterećenje i omogući ugostiteljima da se više posvete onome što je u središtu njihova poslovanja – kvaliteti usluge i iskustvu gosta", istaknuo je Igor Kotaran, direktor marketinga i razvoja strategije kupaca tvrtke METRO Hrvatska.
Microsoft je objavio izvješće Cyber Pulse u kojem se navodi da 29 posto zaposlenika poseže za neodobrenim AI agentima u obavljanju radnih zadataka. I dok AI agenti postaju digitalne kolege u svakodnevnim poslovnim operacijama, izvješće upozorava da bez jasnih pravila, vidljivosti i odgovornosti oni mogu postati ozbiljan sigurnosni rizik.
Na Zagrebačkom Velesajmu održana je dvodnevna konferencija Money Motion 2026, najveća FinTech okupljanje u regiji. Više od 2500 posjetitelja registriralo se prvog dana konferencije koju je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Naglasio je kako se radi o kompleksnoj temi, koja je mnogim građanima još uvijek nepoznanica, no koju je važno približiti ljudima radi njihove financijske pismenosti, poduzetničkog duha, ali i temeljnih ljudskih prava. Budućnost bankarskog i monetarnog sustava u Europi, te njezina gospodarska neovisnost bila je jedna od ključnih tema konferencije. Posebno se isticala tema digitalnog eura koju je na početku dana otvorio Boris Vujčić, guverner
Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj Javed Patel posjetio je zagrebački ured tvrtke Datatonic Croatia (nekadašnji Syntio), povodom pokretanja Datatonic ML akceleratora, prvog specijaliziranog centra za edukaciju stručnjaka u području strojnog učenja u Hrvatskoj. Program traje tri mjeseca i namijenjen je iskusnim softverskim inženjerima koji će po završetku steći titulu ML inženjera, a edukaciju će voditi mentori iz Zagreba i Ujedinjenog Kraljevstva. "Na domaćem tržištu
Hrvatske narodne banke. “Digitalizacija eura trenutno je vruća tema u Europskom parlamentu. Nadamo se da će legislativa biti prihvaćena ovog ljeta, što bi nam omogućilo da ubrzo nakon toga pokrenemo pilot-projekt digitalnog eura. To nije samo tehnološko pitanje, to je osiguranje neovisnog monetarnog platnog sustava za Europu i veliki poticaj za digitalnu transformaciju cijelog kontinenta, kako politički, tako i funkcionalno", rekao je Vujčić. Pritom je pojasnio da digitalni euro neće biti obvezan za građane, ali će biti obvezan za trgovce koji već prihvaćaju bilo koji oblik digitalnog plaćanja. Za građane će korištenje, dodao je, biti potpuno besplatno.
kronično nedostaje kadrova s praktičnim iskustvom u AI i ML tehnologijama. Zato naš ML akcelerator nije samo odgovor na taj izazov, već dugoročna investicija u članove naših timova koji sada dobivaju priliku za vrhunski upskilling", izjavio je Davorin Cetto, Managing Director Europe and Global Delivery Center u Datatonicu.



Debitne kartice koristi čak 95% građana, dok kreditne koristi njih 59%. Istraživanje
Valicona All Finance pokazuje stabilne navike korisnika, ali i snažnu promjenu tržišnih udjela kartičnih brendova tijekom 2025. godine
Plaćanje nikada nije bilo jednostavnije. Jedan dodir kartice ili telefona na POS uređaju ili klik u aplikaciji na pametnom telefonu dovoljan je za kupnju jutarnje kave, online narudžbu ili rezervaciju putovanja. Bankovne kartice postale su neizostavan dio svakodnevice, diskretne, praktične i uvijek pri ruci.
Osim brzine i jednostavnosti, korisnicima donose dodatne pogodnosti poput programa vjernosti, obročnog plaćanja i povećane sigurnosti prilikom online kupnje. U svijetu koji se ubrzano digitalizira, kartice ostaju pouzdan partner u upravljanju osobnim financijama.
S obzirom na važnost bankarskih proizvoda u svakodnevnom životu građana, agencija Valicon svake godine provodi sveobuhvatno istraživanje, All Finance, s ciljem praćenja trendova u korištenju financijskih usluga i proizvoda. U travnju
Transfer korisnika iz pojedinih banaka s VISA na Mastercard debitne kartice snažno je utjecao na preraspodjelu tržišnih udjela
2025. proveden je novi val istraživanja na općoj populaciji korisnika interneta u dobi od 16 do 75 godina, na reprezentativnom uzorku od više od 5.000 građana RH.
Rezultati potvrđuju dominaciju debitnih kartica, koje čak 95% korisnika koristi za raspolaganje sredstvima na svom računu. Istodobno, visoka je i penetracija kreditnih kartica (59%), čija pogodnost odgode plaćanja omogućuje lakše planiranje budžeta i financiranje većih izdataka. Zanimljivo je da bankovne kartice, bilo debitne ili kreditne, češće koriste osobe starije od 45 godina. Istodobno, korisnici s višim mjesečnim primanjima (iznad 2.000 eura) u većoj su mjeri skloni korištenju kreditnih kartica. U usporedbi s 2024. godinom, korištenje debitnih i kreditnih kartica nije se značajno promijenilo. Iako ukupno gledajući većih promjena nije bilo, one su na razini brendova bila vrlo velike. VISA i dalje prednjači među debitnim karticama s udjelom od 56%, no zabilježila je značajan pad broja korisnika od 16% u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od toga, Mastercard debitne kartice ostvarile su rast od 24%. Do ove inverzije došlo je ponajprije zbog Zagrebačke banke, koja je kao članica Unicredit Grupe napravila transfer svih svojih korisnika s VISA debitne na Mastercard debitne kartice. Slično je napravila i RBA koja je s tim procesom krenula krajem 2024. i do sredine 2025. svojim novim korisnicima izdavala
je samo Mastercard debitnu, a isto se dogodilo i onima kojima je istekla VISA debitna kartica. Treći razlog je taj što se u procesu gašenja brenda Maestro, ove debitne kartice također mijenjaju u debitne Mastercard kartice.
Kod kreditnih kartica, VISA (24%) i Mastercard (27%) bilježe usporedive tržišne udjele, s tim da su ovdje trendovi nešto drugačiji jer VISA bilježi rast udjela od 2%, dok Mastercard ostvaruje pad od 3%. Udjeli korisnika VISA Premium i Diners kartica ostali su stabilni u odnosu na 2024. godinu, što potvrđuje kontinuiranu važnost pogodnosti i dodatnih benefita koje ove kartice nude. One najčešće funkcioniraju kao recharge kartice i često su izbor klijenata kojima primarna banka nisu PBZ i Erste, koje su njihovi izdavatelji. Tako su oko 40% korisnika VISA Premium kartice klijenti kojima PBZ nije njihova glavna banka, a među korisnicima Dinersa taj postotak je još i veći te premašuje 50%.
Ukupno korištenje bankovnih kartica
Izvor: Valicon, All Finance, 2025., klijenti banaka i korisnici debitnih/kreditnih/pre-paid kartica, korisnici interneta, 16-75, n=4.893
ŠTO
Sve navedene promjene odrazile su se i na tržište u cjelini. Naime, premda VISA i dalje drži vodeću poziciju s udjelom od 51%, u odnosu na 2024. godinu bilježi značajan pad u tržišnom udjelu svih kartica na tržištu od 8,4%. Mastercard se snažno pozicionirao u RH tijekom 2025. godine i dosegnuo 38% tržišnog udjela svih kartica koje se koriste, što predstavlja rast od rast od 10,4%. Diners je blago rastao tako da njegov udio ostaje na oko 7%, dok Maestro postupno odlazi iz uporabe i ima ga još samo 1% korisnika. Do promjene na tržištu došlo je i kada je riječ o funkcionalnostima bankovnih kartica koje se koriste. Tako je 80% korisnika VISA debitnih kartica ovu karticu koristilo za beskontaktno plaćanje, što predstavlja porast od 6% u odnosu na 2024. Korištenje ovih kartica za online kupnju je nešto opreznije nego prethodne godine, iako još uvijek gotovo dvije trećine njih ove kartice povremeno koriste u tu svrhu. Uz to, korisnici VISA debitnih kartica u 2025. su se rjeđe odlučivali na obročno plaćanje odmah pri kupnji (pad od 5%), ali je s druge strane porasla praksa naknadne podjele troška na rate i to za čak 11%. Očigledno se ova funkcija, koju su uvele pojedine banke u RH, pokazala jako dobrim potezom.
Povećanje tržišnog udjela Mastercard debitnih kartica pratio je i porast njihove upotrebe za beskontaktna plaćanja od 12%, a u sličnoj mjeri povećan je i udio onih koji plaćanju mobitelom ili pametnim satom, dok se udio onih koji ovu karticu koriste pri online kupnji povećao za 5%. Novi korisnici koje je pridobio Mastercard pridonijeli su i povećanju broja onih koji su na prodajnom
mjestu odlučili platiti ovom karticom na rate (porast od 17%), ali i onih koji su tu odluku napravili naknadno (porast od 15%).
PRE-PAID KARTICE I RAZVOJ FINTECHA
Prepaid kartice, bilo da je riječ o VISA i Mastercard, se i dalje najčešće koriste kod plaćanja za online kupnju. Međutim njihovo korištenje je u odnosu na 2024. godinu u određenom padu; moguće jer se uvođenjem dvofaktorske autentifikacija (2FA) korisnicima pružila potrebna sigurnost prilikom online plaćanja standardnim kreditnim i recharge bankovnim karticama, pa je možda zbog toga došlo do određenog pada u korištenju pre-paid bankovnih kartica izdanih od strane banaka u Hrvatskoj. Drugi razlog bi svakako mogao biti taj što se sve više građana odlučuje za korištenje fintech platformi kao što su Revolut, KeksPay ili AirCash koji dodatno pojednostavljuju ovu uslugu pa se ona zapravo dijelom "preselila" kod njih. Ipak, sve više banaka u RH uvodi u svoju ponudu tzv. virtualne bankovne prepaid kartice što će sigurno pojačati konkurenciju u ovome dijelu poslovanja i čini tržište pre-paid kartičnih proizvoda jednim od najdinamičnijih u financijskom sektoru uopće.
Model neposrednog popusta u trgovini pokazuje se privlačnijim korisnicima od tradicionalnih programa skupljanja bodova
Tržište pre-paid kartica postaje jedno od najdinamičnijih područja financijskog sektora
BOLJE POPUST NEGO BODOVI
Kada je riječ o funkcionalnostima koje korisnici pojedinih kartica odabiru, kupnju na rate najčešće odabiru korisnici Diners (82%) i VISA Premium (76%) bankovnih kartica. Također, korisnici ovih kartica češće koriste upravo ove kartice zbog posebnih pogodnosti pri kupnji koje one nude; na primjeru VISA Premium takvih je 29%, a kod Dinersa njih čak 46%. Radi se o dva kartična proizvoda koja redovito imaju posebne ponude preko partnerskih trgovina, što očigledno njihovi korisnici žele i intenzivno koriste. Izgleda da model neposredno ostvarenog dobitka kroz popust u određenoj trgovini bolje funkcionira od modela koji se baziraju na skupljanju bodova unutar programa vjernosti jer smo u tom dijelu u 2025. zabilježili određeni pad interesa među korisnicima kartičnih proizvoda.
Promjene u navikama korisnika i preraspodjela tržišnih udjela upućuju na dinamično i konkurentno kartično tržište. Kako digitalizacija financijskih usluga napreduje, očekuje se daljnji razvoj inovativnih modela plaćanja, personaliziranih pogodnosti i sigurnosnih rješenja. Valiconovo sveobuhvatno istraživanje All Finance i u narednim će godinama nastaviti pratiti ove trendove, pružajući relevantne uvide u razvoj financijskog ponašanja građana.


Nevidljivi prodavač ne zamjenjuje ljudski faktor, nego redefinira njegovu ulogu. U suvremenoj maloprodaji upravo ta tiha učinkovitost digitalnih rješenja postaje jedan od ključnih čimbenika konkurentnosti
suvremenoj maloprodaji prodajno mjesto odavno više nije vezano samo uz fizički prostor. Ono se ne otvara ujutro niti zatvara navečer. Preselilo se u digitalno okruženje u kojem kupca ne dočekuje osoba, nego sustav - tih, nenametljiv i stalno prisutan.
Taj "nevidljivi prodavač" ne postavlja pitanja naglas, ali ih postavlja kroz dizajn iskustva. Prepoznaje navike, pamti interese i filtrira izbor prije nego što potencijalni kupac uopće postane svjestan koliko je opcija imao. Njegova uloga nije da uvjeri, nego da olakša odluku. I upravo zato djeluje tako učinkovito. IT rješenja danas više nisu samo tehnička infrastruktura maloprodaje. Ona su postala prostor u kojem se kupovno iskustvo oblikuje u stvarnom vremenu. Personalizacija, inteligentni sustavi preporuka, napredna pretraga i pojednostavljeni digitalni procesi kupnje zajedno stvaraju okruženje koje smanjuje napor odlučivanja. (Potencijalni) kupac ne prolazi kroz ponudu, nego se ponuda prilagođava njemu.
Zbog toga digitalno okruženje više ne možemo promatrati samo kao kanal prodaje. Ono postaje aktivni sudionik kupovnog procesa koji je diskretan ali utjecajan. Tehnologija ne preuzima odluku, ali strukturira način na koji se do nje dolazi. U suvremenoj maloprodaji upravo je to razlika između ponude koja se pregledava i ponude koja se bira.
PONUDA KOJA PRATI KUPCA
Nekada je prodajna komunikacija bila oblikovana za široku publiku, s porukama koje su morale biti dovoljno općenite da se u njima prepozna što veći broj ljudi. Digitalno okruženje tu logiku postupno mijenja. Danas se ponuda sve češće prilagođava konkretnom kupcu, a ne obrnuto. Personalizacija zato funkcionira kao nenametljivi prodajni razgovor koji se odvija bez izravnog kontakta. Sustav ne postavlja pitanja, ali ih "zaključuje" iz ponašanja: što se pregledava, na čemu se zadržava, čemu se vraća. Na temelju toga ističe proizvode

koji su vjerojatno relevantni i uklanja dio izbora koji bi kupcu samo stvarao šum. U praksi se to vidi vrlo jednostavno: sadržaj koji se prikazuje nije isti za svakoga, redoslijed proizvoda se mijenja, a prijedlozi koji se pojavljuju tijekom pregledavanja često djeluju kao logičan nastavak onoga što kupac već traži. Iskustvo kupnje postaje smislenije, ali bez osjećaja da je izbor ograničen. Za kupce to prije svega znači jasnije i preglednije iskustvo. Manje lutanja, manje vraćanja korak unatrag i više osjećaja da se brzo dolazi do onoga što ima smisla. Za trgovce to ne znači samo veću prodajnu učinkovitost, nego i stabilnije odnose, jer relevantnost ponude izravno utječe na zadovoljstvo iskustvom.
Važno je naglasiti da personalizacija ne utječe samo na izbor proizvoda. Teorija i poslovna praksa dokazuju da relevantno strukturirana ponuda jača percepciju smislenosti izbora, smanjuje nesigurnost i povećava povjerenje u odluku. Drugim riječima, kupci ne reagiraju samo na ono što vide, nego i na način na koji im je izbor predstavljen.
KADA PRETRAGA POSTANE VODIČ
U digitalnoj maloprodaji pretraga je često prvi stvarni susret (potencijalnog) kupca s ponudom. Taj trenutak je osjetljiv jer ako je iskustvo nejasno ili zahtjevno, interes brzo slabi. Ako je iskustvo intuitivno, istraživanje ponude prirodno se produbljuje. Suvremeni sustavi pretrage zato više ne reagiraju samo na unesene riječi. Oni pokušavaju razumjeti namjeru koja stoji iza upita. Prepoznaju kontekst, povezuju slične pojmove i nude rezultate koji odgovaraju logici pretraživanja, čak i kada korisnik ne formulira zahtjev precizno.
Takav pristup posebno dolazi do izražaja u kategorijama s velikim brojem varijacija proizvoda, gdje obilje izbora lako prelazi u osjećaj preopterećenosti. Kada sustav uspije strukturirati ponudu na razumljiv način, kupci i potencijalni kupci zadržavaju kontrolu nad procesom istraživanja, umjesto da od njega odustanu.
Kvalitetna pretraga pritom ne služi samo pronalaženju proizvoda. Ona oblikuje ritam kretanja kroz ponudu i stvara dojam smislenog izbora. Upravo ta percepcija jasnoće često je presudna za nastavak kupovnog procesa.
LOGIKA PONUDE
Umjetna inteligencija nadovezuje se na logiku strukturiranja izbora. Ona djeluje u pozadini digitalnog iskustva, ali njezin učinak postaje vidljiv kroz način na koji je ponuda organizirana i predstavljena. Algoritmi određuju redoslijed prikaza proizvoda, prilagođavaju preporuke i prepoznaju obrasce ponašanja koji upućuju na interes potencijalnog kupca. Ono što se pojavljuje na početku liste često se doživljava kao relevantnije, dostupnije ili jednostavno "logičnije", čak i kada korisnik nema jasno definiranu preferenciju. Tehnologija pritom ne odlučuje umjesto kupca. Ona oblikuje okvir unutar kojeg se odluka donosi. Upravo ta sposobnost strukturiranja izbora, bez nametanja zaključka, čini digitalno iskustvo istodobno vođenim i autonomnim. U praksi se pokazuje da kupci ne reagiraju samo na sadržaj ponude, nego i na način njezine organizacije. Kada je izbor pregledan i smisleno poredan, odluka postaje lakša i sigurnija.
Jedan od najsnažnijih učinaka IT rješenja vidljiv je u pojednostavljivanju samog procesa kupnje. Digitalno iskustvo sve se više vrednuje kroz jasnoću koraka i osjećaj kontrole nad postupkom. Svaki dodatni korak koji zahtijeva razmišljanje, ponovni unos poda-
Kupci ne reagiraju samo na ono što vide, nego i na način na koji im je izbor predstavljen
Digitalna rješenja postaju instrument razumijevanja ponašanja kupaca, ali i alat za oblikovanje konkurentske prednosti
taka ili dodatno pojašnjenje predstavlja potencijalni trenutak odustajanja. Nasuprot tome, proces koji teče logično i predvidljivo potiče nastavak kupnje. U digitalnoj praksi to se očituje kroz pregledne informacije o dostupnosti, jasne uvjete isporuke, intuitivan i siguran postupak plaćanja te kontinuitet iskustva između faza istraživanja i odluke. Kupci ne percipiraju takvo iskustvo kao tehnološki sofisticirano, nego kao jednostavno i pouzdano. Zanimljivo je da upravo u tim trenucima tehnologija postaje najmanje vidljiva. Kada proces funkcionira bez zastoja, digitalna infrastruktura nestaje iz fokusa korisnika. Ostaje samo osjećaj da je kupnja bila logična i laka.
GDJE SE ZAPRAVO DONOSI ODLUKA
Kupnja u digitalnom okruženju rijetko je linearna. Potencijalni kupci istražuju, uspoređuju, prekidaju proces i vraćaju mu se kasnije. Odluka se ne donosi u jednom trenutku, nego se postupno oblikuje kroz niz dodira s ponudom.
IT sustavi prate tu dinamiku i prilagođavaju joj se. Informacije o proizvodima, vizualni prikazi, dostupnost zaliha i signali povjerenja zajedno stvaraju okvir unutar kojeg se formira stav prema kupnji. Drugim riječima, odluka se ne temelji samo na proizvodu, nego i na kvaliteti informacija koje ga okružuju.
Digitalni kanal stoga nije samo prodajni prostor. On postaje okruženje u kojem se gradi percepcija vrijednosti i smislenosti izbora.
U takvom kontekstu uloga IT-a u maloprodaji više se ne može svesti na operativnu funkciju. Digitalna rješenja postaju instrument razumijevanja ponašanja kupaca, ali i alat za oblikovanje konkurentske prednosti.
Trgovci koji uspijevaju integrirati tehnologiju u logiku kupovnog iskustva ne upravljaju samo prodajnim procesom, već oblikuju način na koji se odluke donose.
Nevidljivi prodavač pritom ne zamjenjuje ljudski faktor, nego redefinira njegovu ulogu. On ne komunicira izravno, ali usmjerava pažnju. Ne savjetuje naglas, ali organizira izbor. Ne nameće odluku, ali stvara uvjete u kojima odluka postaje jednostavnija. U suvremenoj maloprodaji upravo ta tiha učinkovitost digitalnih rješenja postaje jedan od ključnih čimbenika konkurentnosti.



Unificirani platni sustav ne samo da eliminira operativne neučinkovitosti, nego stvara uvjete u kojima trgovac po prvi put ima potpunu, konzistentnu i kontroliranu sliku vlastitih transakcija
Nekada je kod nas kupce dočekivao uobičajeni prizor kod trgovca: red terminala poredanih jedan do drugog i svaki sa svojom logikom rada. Jedan terminal je za Visa i Mastercard transakcije preko jednog acquirera, drugi za American Express, treći možda za obročno plaćanje. U boljem slučaju bilo ih je dva ili tri, a u lošijem i šest ili sedam. Blagajnik koji svaki dan sjeda na tu poziciju morao je učiti napamet koja kartica ide na koji terminal, potrošač čeka dok se ne pronađe "pravi" uređaj, a IT odjel vodi evidenciju o ugovorima, certifikatima i SLA uvjetima za svakog od tih acquirera zasebno. Bila je to svakodnevna stvarnost velikog broja hrvatskih, ali i europskih trgovaca. No problem ovakvog setupa nije samo estetski ili logistički. Problem je sustavne prirode i ima izravne financijske posljedice.
FRAGMENTACIJA KAO SKRIVENI TROŠAK
Kada trgovac ima više POS terminala od različitih acquirera, svaki od tih odnosa nosi vlastitu cijenu. Postoje naknade za najam terminala, troškovi održavanja, certifikacijski postupci za svaku novu kartičnu shemu ili funkcionalnost, i možda najskuplje od svega, potpuna ovisnost o pružatelju usluge. Taj fenomen, poznat kao vendor lock-in, u kartičnom svijetu ima posebno izražene karakteristike jer promjena acquirera ne znači samo potpisivanje novog ugovora. Znači zamjenu fizičke infrastrukture, ponovno obučavanje osoblja, prekid u prihvatu kartica za vrijeme migracije i potencijalni gubitak transakcijskih podataka koji su do tada bili "zarobljeni" kod starog partnera. Uz to, fragmentirana infrastruktura generira fragmentirane podatke. Svaki acquirer isporučuje vlastiti format izvještaja, vlastiti portal za praćenje transakcija. Financijski odjel koji pokušava dobiti konsolidiranu sliku prihoda mora ručno spajati podatke iz više izvora, a svaka pogreška u tom procesu direktno utječe na točnost financijskog izvješćivanja. Za manje trgovce ovo je gnjavaža, ali za lanac s desetinama ili stotinama prodajnih mjesta, to postaje ozbiljan operativni rizik.
Nedostatak podataka nije samo računovodstveni problem. Transakcijski podaci su, u pravom smislu, strateška imovina. Iz njih se može čitati ponašanje kupaca, prosječna vrijednost košarice, sezonski obrasci, uspješnost promotivnih kampanja. Kada su ti podaci razbacani među različitim acquirerima koji ih niti dijele međusobno niti ih isporučuju u standardiziranom obliku, trgovac operira u polumraku. Donosi odluke na temelju nepotpune slike, a konkurent koji ima bolji uvid u vlastite podatke ima strukturnu prednost.
JEDAN TERMINAL, JEDNA LOGIKA
Ideja unificirane platne infrastrukture nije nova, ali tek u posljednjih nekoliko godina postala je tehnički zrela i ekonomski opravdana za širi krug trgovaca. U svojoj osnovi, radi se o postavljanju jednog POS terminala te jednog softverskog sloja, gatewaya, koji je u stanju komunicirati s više acquirera istovremeno, a da blagajnik i kupac to ni ne primijete. Kartica se provlači jednom, sustav sam određuje optimalni put transakcije, a rezultat je jedan potvrdan zvuk i jedan ispisani račun. Za malog i srednjeg trgovca, benefit je odmah vidljiv: manji fizički otisak na pultu, manje kabela, manje papira, manje kvarova i manje situacija u kojima jedna banka ili acquirer "ne radi" pa cijeli red čeka. Ali pravi potencijal ove arhitekture dolazi do izražaja kod velikih igrača –lanaca s razgranatom maloprodajnom mrežom, operatera na benzinskim stanicama, hotelskih grupacija i telekomunikacijskih tvrtki s fizičkim prodajnim mjestima.

SLOBODA KAO KONKURENTSKA PREDNOST
Za velikog trgovca, unificirana platna infrastruktura znači nešto specifičnije i dalekosežnije od uštede na terminalima: znači mogućnost da sam preuzme kontrolu nad platnim procesom. Umjesto da bude ovisan o tome što mu acquirer nudi, može birati acquirera kao što bira bilo kojeg drugog dobavljača – na temelju cijene, pokrivenosti, brzine i kvalitete podrške.
Acquirer koji je postavio infrastrukturu ima snažan pregovarački položaj upravo zato što je promjena skuplja od ostanka. Unificirana vlastita infrastruktura taj odnos snaga mijenja fundamentalno. Ista sloboda primjenjuje se i na uvođenje novih platnih metoda. Tržište se ubrzano transformira: buy-now-pay-later rješenja, plaćanje putem mobilnih aplikacija, loyalty integracije, QR kodovi, instant plaćanja kroz europski SEPA IP ekosustav. U klasičnom modelu, svaka nova funkcionalnost znači čekanje, pregovaranje o uvjetima i vremenski okvir koji diktira netko drugi. U unificiranom modelu, novi platni instrument postaje još jedan dodatak i može se aktivirati znatno brže i uz manji trošak.
MEĐUNARODNA DIMENZIJA
Za trgovce koji posluju u više zemalja, a na europskom tržištu to je sve veći udio ozbiljnijih igrača, unificirana infrastruktura donosi još jedan konkretan benefit: brzinu izlaska na novo tržište, famozni "time to market". U tradicionalnom modelu, ekspanzija u novu zemlju znači pronalazak lokalnog acquirera, pregovaranje ugovora, drugog dobavljača terminala, certifikacijski proces za lokalne kartične sheme i obuku lokalnog osoblja za novi sustav. To je projekt koji može trajati mjesecima.
U unificiranom modelu, novi acquirer se onboarda na razini centralnog sustava, a prodajna mjesta u novoj zemlji dobivaju pristup platnoj infrastrukturi koja je već testirana, certificirana i operativna na drugim tržištima. Time-to-market se mjeri tjednima umjesto kvartalima (i gore), što u dinamičnom maloprodajnom okruženju može biti razlika između prvog i petog igrača na novom tržištu.
Ovdje dolazimo do točke koja se u razgovorima o platnoj infrastrukturi često preskače: kako veliki trgovac uopće dolazi do vlastite, neovisne platne platforme, a da ne mora izgraditi interni tim od 200 inženjera i proći višegodišnji razvojni ciklus? Odgovor koji sve više dobiva na težini je SaaS model – softver kao usluga, isporučen od specijaliziranog dobavljača koji je tu platformu već izgradio, testirao i certificirao. Ključna riječ u ovom kontekstu je PCI DSS certifikat. PCI DSS je skup zahtjeva koje moraju zadovoljiti sve organizacije koje rukuju podacima o platnim karticama,
Za velikog trgovca unificirana platna infrastruktura znači mogućnost da sam preuzme kontrolu nad platnim procesom
Trgovac u SaaS modelu plaća uslugu i dobiva operativnu platnu infrastrukturu, bez potrebe za izgradnjom vlastitog tehnološkog sustava
a proces certifikacije je ozbiljan, skup i vremenski zahtjevan. Organizacija koja ga prolazi prvi put, bez prethodnog iskustva, može računati na godinu ili više dana intenzivnog rada i značajne troškove – vanjske konzultante, tehničke nadogradnje, interne audite i godišnje obnove. Kada trgovac bira SaaS platformu od dobavljača koji već ima PCI DSS certifikaciju i koji je u stanju tu certifikaciju proslijediti na svog klijenta kroz odgovarajući model implementacije, preskače cijeli taj proces ili ga drastično skraćuje. To nije trivijalna ušteda. U financijskim godišnjim izvješćima organizacija koje su prošle taj put samostalno, troškovi usklađivanja redovito ulaze u kategoriju "znatni nepredviđeni rashodi". Izbjegavanje te putanje znači i izbjegavanje rizika koji ide uz nju, propuštenih certifikacijskih rokova, operativnih prekida i potencijalnih financijskih sankcija. Osim sigurnosnog aspekta, SaaS model nosi i operativne prednosti koje su možda manje dramatične, ali kumulativno vrlo značajne: ažuriranja sustava, bugfixevi, novi moduli: sve to isporučuje dobavljač, a ne interni IT tim. Trgovac plaća uslugu i dobiva funkcionirajuću platformu, bez kapitalnih investicija u infrastrukturu i bez brige o tome što će se dogoditi kada dođe sljedeća verzija EMV standarda ili nova direktiva iz kartičnih shema.
Na kraju, vraćamo se tamo gdje smo počeli: podacima. Unificirani platni sustav ne samo da eliminira operativne neučinkovitosti, nego stvara uvjete u kojima trgovac po prvi put ima potpunu, konzistentnu i kontroliranu sliku vlastitih transakcija. Svaka transakcija evidentira se u jednom sustavu, prema jednoj logici, u jednom formatu. Izvještaji koji su nekad zahtijevali dane ručnog rada postaju automatski. Anomalije se uočavaju u realnom vremenu. A strateške odluke o cjenovnom pozicioniranju ili o regionalnoj ekspanziji donose se na temelju podataka koji su stvarno pouzdani.
U platnom prostoru, kao i u većini poslovnih domena, moć ide onome tko ima informacije. Unificirana infrastruktura nije samo tehnička odluka, ona je odluka o tome tko kontrolira odnos između trgovca, kupca i novca koji se kreće između njih.

Promatrajući s aspekta mjesta prodaje ukupno je 92,6% ukupne vrijednosne prodaje kategorije oralne njege ostvareno kroz moderne kanale

Ukategoriju oralne njege svrstavamo četkice za zube, paste za zube i proizvode za ispiranje usne šupljine. Analiza ne obuhvaća proizvode za njegu zubnih proteza i konce za zube. U 2025. godini kategorija oralne njege zabilježila je rast vrijednosne prodaje od 8,1%. Unutar kategorije oralne njege, paste za zube čine 62,9% vrijednosne podaje kategorije,
Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj - prosinac 2025.
Tradicionalni formati:
Moderni formati: diskonteri, hipermarketi, supermarketi (>301 m2) + drogerije
četkice za zube 29,8%, dok su proizvodi za ispiranje usta doprinijeli sa 7,2% vrijednosnog udjela u kategoriji. Također, prodaja četkica za zube zabilježile su natprosječan rast vrijednosne prodaje u odnosu na kategoriju u 2025. godini. Promatrajući s aspekta mjesta prodaje ukupno je 92,6% ukupne vrijednosne prodaje kategorije oralne njege ostvareno kroz moderne kanale (hipermarketi, supermarketi, diskonteri i drogerije). Kroz tradicionalne kanale, koji uključuju trgovine manje od 300 m2 prodajne površine, realizirano je preostalih 7,4% vrijednosne prodaje kategorije. U 2025. godini vodeća su tri proizvođača činila 59,7% ukupne vrijednosne prodaje kategorije oralne njege, a oni su (abecednim redom): Colgate Palmolive, Curaden i Haleon.
Lucija Bundalo
lucija.bundalo@nielseniq.com Customer Support Executive

Oralna njega potaknuta je osnovnom potražnjom i novim razvojem proizvoda pri čemu su specijalizirane trgovine zdravlja i ljepote vodeći kanal distribucije za kategoriju
Kategorija oralne njege zabilježila je pozitivan rast u Hrvatskoj u 2024. godini, kako u vrijednosnom, tako i u količinskom smislu, pri čemu je rast vrijednosti bio izraženiji od rasta volumena. Oralna njega ima koristi od činjenice da je riječ o osnovnoj kategoriji unutar tržišta ljepote i osobne njege, koja obuhvaća temeljne proizvode poput zubnih pasti i ručnih četkica za zube, ali i specifičnije kategorije kao što su proizvodi za njegu zubnih proteza i zubni konac. Naime, higijenske navike potrošača i dalje se poboljšavaju, uz sve veću brigu za oralno zdravlje.
Ovakva visoka potražnja potiče razvoj novih proizvoda, od zubnih pasti s unaprijeđenim formulama koje nude svjež dah, uklanjanje plaka, izbjeljivanje, zaštitu osjetljivih desni ili sveobuhvatnu njegu, do električnih četkica za zube koje koriste najnovija tehnološka dostignuća.
Zubna pasta najveća je kategorija unutar segmenta oralne njege, zahvaljujući snažnoj potražnji potrošača jer se riječ o proizvodu koji se koristi svakodnevno. Slično tome, ručne četkice za zube također se često kupuju,

budući da potrošači sve više razumiju važnost njihove redovite zamjene kako se vlakna postupno troše. U međuvremenu, proizvodi za njegu zubnih proteza ostvarili su najveću vrijednost prodaje u 2024. godini, ponajprije zbog više cjenovne razine takvih proizvoda.
ZDRAVLJE I LJEPOTA
U trendu koji je prisutan u više kategorija, trgovine proizvodima za zdravlje i osobnu njegu, u sklopu specijaliziranih trgovina zdravlja i ljepote, vodeći su distribucijski kanal za proizvode oralne njege zahvaljujući snažnoj distribucijskoj mreži. Potrošači rado kupuju u tim prodavaonicama jer ondje mogu vidjeti i isprobati proizvode prije konačne odluke o kupnji, a takva su prodajna mjesta u pravilu dobro opskrbljena širokim izborom konkurentno cjenovno pozicioniranih brendova i proizvoda. Vodeći specijalizirani trgovci proizvoda za zdravlje i ljepotu također često nude značajne cjenovne akcije i popuste pri kupnji većih količina, čime dodatno privlače potrošače koji paze na svoj budžet.

Analiza komunikacije kategorije oralne njege u katalozima trgovaca pokazuje kako paste za zube drže najveći udio promocija, dok se u borbi vodećih brendova ističu snažna konkurencija i razlike između kvantitete i vrijednosti oglašavanja
okviru analize kretanja u kategoriji "Oralna njega" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika kategorije putem kataloga i letaka trgovaca.
Parametri analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na MAT period listopad 2024. –rujan 2025. vs. listopad 2023. – rujan 2024.
PREGLED KATEGORIJE
Gledajući omjer kategorija oralne njege prema broju promocija, daleko najveći udio zauzimaju paste za zube, koje su prošle godine imale 65%, što je 2% više u usporedbi s 2024. Na drugom mjestu nalaze se četkice za zube s 12% udjela u obje promatrane godine, dok su na trećem mjestu brend promocije s 10% udjela, što je za 1% manje
nego u ranijoj godini. Nakon toga dolaze vodice za čišćenje i ispiranje usta sa 7% te ručna interdentalna njega zuba te ostale kategorije koje drže po 2%, a 1% je pripalo ljepilu za proteze i sredstvima za čišćenje proteza. Prema drugom parametru, bruto oglasnoj vrijednosti, paste za zube su također dominantne, ali ne toliko izraženo jer su u 2025. godini zauzele 51% udjela, što je 5% manje u usporedbi s 2024. godinom. Na drugom mjestu nalaze se brend promocije s 22% udjela u GAV-u, što je 2% više nego u ranijoj godini. Za 3% rasle su četkice za zube koje sada drže 11% udjela. Slijede vodice za čišćenje i ispiranje usta s 9%, ostale kategorije s 3%, ručna interdentalna njega zuba s 2%, ljepila za proteze i sredstva za čišćenje proteza s 1%, koliko imaju i proizvodi za izbjeljivanje zubi.
PASTE ZA ZUBE
Idemo vidjeti koji su glavni brendovi u segmentu pasti za zube. Prema broju promocija, na vrhu vlada velika konkurencija, pravi troboj, a na čelo se na kraju 2025. probio brend Aquafresh s 15% udjela te je pritom izgubio 1% u odnosu na prošlu godinu, ali je s tim udjelom za nijansu uspio biti ispred brenda Sensodyne, koji također ima 15% udjela, koliko je imao i u 2024. godini. Trećeplasirani Colgate ima 14%, odnosno 1% više nego u godini prije, a potom slijede Kaladont s 9%, Parodontax s 8%, dok Elmex i Plidenta imaju po 6%, a
GAV udio
Lacalut i Signal po 5%. Ostali brendovi u 2025. zajedno su ostvarili 13% udjela, odnosno 3% više nego u 2024. U ovoj su kategoriji brendovi izuzetno jaki, tako da je privatna robna marka u obje promatrane godine zauzela svega 4% udjela prema broju promocija. Kada je riječ o poretku prema bruto oglasnoj vrijednosti, na vrhu poretka brendova je Sensodyne s 15% udjela, što je 1% manje nego u 2024. godini, a slijedi ga Colgate s 14% udjela, koji je istodobno zabilježio 3% rasta. Na trećem mjestu je Parodontax s 10%, a za nijansu iza njega
je Aquafresh, koji također ima 10% udjela. Oba ova brenda su u prošloj godini izgubila po 1% udjela. Zatim slijede brendovi Elmex, koji ima 8%, Kalodont sa 7%, Biorepair sa 6%, dok Signal, Lacalut i Plidenta imaju po 5%. Ostali brendovi su u prošloj godini rasli za 3% te sada imaju ukupno 12% udjela, dok je privatna robna marka, kao i u parametru broja promocija, ostvarila 4% udjela u 2025. godini.
ČETKICE
Gledano prema broju promocija, kod četkica za zube uvjerljivo vodeći brand je Colgate s 28% udjela na kraju 2025. godine, koji je pritom ostvario čak 9% rasta u odnosu na 2024. godinu. Na drugom mjestu nalazi se
brend Elmex s 9% udjela, a treći je Signal s 8%. Zatim dolazi Oral B sa 6%, Curaprox i Sensodyne su ostvarili po 4%, dok je brend Dr. Best imao 3% udjela. Ostali brendovi su u prošloj godini zauzeli 19% udjela prema broju promocija, odnosno 3% manje nego u godini prije, dok je privatna robna marka, slično tome, imala 20% udjela, uz 1% pada u odnosu na godinu prije. Prema GAV-u, Colgate je također vodeći s 25% udjela na kraju 2025. te je pritom ostvario 6% rasta u odnosu na prethodnu godinu. Rastao je i Elmex na drugom mjestu, koji ima 11% udjela, što je 3% više nego u godini prije. Potom dolaze brendovi Curaprox sa 6% te ukupno tri brenda koja su ostvarila
po 4% udjela, a to su Parodontax, Sensodyne i Oral B. Vrijedi još spomenuti i udio brenda Tello, koji ima 3% udjela. Ostali brendovi su ukupno zauzeli 39% udjela prema GAV-u, što je čak 11% manje nego u 2024. godini, dok je privatna robna marka prema ovom parametru vrlo malo zastupljena sa svega 3% udjela.
TIPOVI PROMOCIJA
Kada je riječ o tipu promocija koje se koriste u katalozima i letcima trgovaca, vidimo da je "Basic Promotion", koja podrazumijeva komunikaciju samo fotografije i cijene proizvoda, najzastupljenija kod ljepila za proteze i sredstava za čišćenje proteza sa 65% udjela u 2025. godini, a potom kod interdentalnih
sredstava za njegu zuba sa 61%. Kod pasti za zube ovaj tip promocija zauzima 50%, kod četkica za zube 49% te kod vodica za čišćenje ispiranje usta 45%.
Drugi najzastupljeniji tip promocija je "X%cheaper", koji podrazumijeva jasno istaknut popust na cijenu proizvoda, te je najviše zastupljen kod vodica za čišćenje i ispiranje usta s 45% udjela. Snižena cijena najviše se potom koristi kod pasti za zube s 41% udjela, četkica za zube s 32% te kod ljepila za proteze i sredstava za čišćenje proteza s 27% udjela.
Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Country Manager


Ovogodišnji EuroShop je kroz sedam tematskih cjelina predstavio širok spektar rješenja koja oblikuju trgovinu budućnosti, dok je u okviru paralelnog sajma EuroCIS više od 550 izlagača prikazalo rješenja koja uključuju umjetnu inteligenciju, pametne trgovine i sustave usmjerene na kupca
Međunarodni sajam EuroShop, jedan od najvažnijih svjetskih događaja za maloprodajnu industriju, ove je godine u svom 23. izdanju obilježio značajnu obljetnicu - 60 godina postojanja. Od prvog sajma održanog 1966. godine, kada je predstavljen kao događanje za "Moderne trgovine i izloge", EuroShop se razvio u
vodeću globalnu platformu za razmjenu ideja, inovacija i investicija u sektoru maloprodaje.
Ovogodišnji EuroShop, održan u Düsseldorfu, ponovno je potvrdio svoj status "Global Retail Festivala", zabilježivši više od 81.000 poslovnih posjetitelja iz 141 zemlje te 1.840 izlagača iz 61 države. Oko dvije trećine posjetitelja
1.840
broj izlagača na sajmu EuroShop 2026
došlo je iz inozemstva, a svaki peti posjetitelj nije bio iz Europe. Prema riječima Mariusa Berlemanna, operativnog direktora Messe Düsseldorfa, EuroShop 2026 jasno je pokazao da maloprodajna industrija aktivno ulaže u svoju budućnost i to strateški, tehnološki i s jasnim fokusom na učinkovitost te korisničko iskustvo. "Međunarodni doseg, posjeti-
telji visoke razine odlučivanja te konkretna spremnost na investicije potvrđuju važnost EuroShopa kao vodećeg globalnog sajma ove industrije", dodao je Berlemann. Na sajmu su očekivano posebno veliki interes izazvale AI aplikacije, raznolika tehnološka rješenja za trgovine, automatizirani procesi i digitalne platforme koje optimiziraju poslovanje te poboljšavaju korisničko iskustvo. Osim tehnologiji, značajna pažnja posvećena je i energetskoj učinkovitosti, modernoj LED rasvjeti, naprednim rashladnim sustavima te fleksibilnim konceptima uređenja prodajnih prostora.
Ulrich Spaan, direktor EHI Retail Institutea, istaknuo je kako EuroShop pokazuje spremnost sektora na promjene. "Retail koristi sve mogućnosti kako bi kreativno oblikovao svoju budućnost. Umjetna inteligencija i digitalne tehnologije ne služe samo povećanju učinkovitosti, već i razvoju novih poslovnih modela te unapređenju korisničkog iskustva", istaknuo je Spaan.
SEDAM DIMENZIJA
EuroShop je kroz sedam tematskih cjelina predstavio širok spektar rješenja koja oblikuju trgovinu budućnosti.
Najveći dio, Shopfitting & Store Design, okupio je oko 450 izlagača i pokazao kako se klasični prodajni prostor transformira u multifunkcionalno mjesto doživljaja i interakcije s kupcima. Izložbeni prostor s temom Lighting demonstrirao je kako pravilno dizajnirana rasvjeta stvara atmosferu i naglašava proizvode na prodajnom mjestu, dok je Expo & Event Marketing segment zbog velike potražnje prvi put proširen na dvije izložbene hale.
Veliku važnost imala je i tematska cjelina Refrigeration & Energy Management koja je istaknula potrebu za energetski učinkovitim tehnologijama i održivim rješenjima u rashladnim sustavima. Segment Food Service Equipment predstavio je opremu za pripremu hrane, convenience

EuroShop se tijekom 60 godina razvio u vodeću globalnu platformu za razmjenu ideja, inovacija i investicija u sektoru maloprodaje
Veliki interes izazvale su AI aplikacije, raznolika tehnološka rješenja za trgovine, automatizirani procesi i digitalne platforme
sustave i rješenja za "to-go" ponudu, naglašavajući rastući trend integracije gastronomije u maloprodajne prostore, dok je cjelina Retail Marketing naglasila važnost multisenzornog iskustva kupnje i inovativnih kampanja unutar trgovina koje potiču impulsnu kupnju.
U okviru sajma EuroCIS, koji se ove godine "poklopio" s održavanjem EuroShopa, više od 550 izlagača prikazalo je rješenja koja uključuju umjetnu inteligenciju, pametne trgovine i sustave usmjerene na kupca.
Jedan od izlagača u ovom dijelu sajma bila je i hrvatska tvrtka Bitreport koja je predstavila svoje istoimeno digitalno rješenje namijenjeno upravljanju operacijama maloprodajnih lanaca. Fokus nastupa bio je na tome kako digitalni alati mogu pojednostaviti svakodnevno upravljanje velikim brojem poslovnica, od store visita i audita, do upravljanja zadacima i prijave kvarova unutar jednog sustava. "Posjetiteljima smo željeli pokazati kako Bitreport omogućuje centralnim timovima jednostavnu koordinaciju aktivnosti u svim poslovnicama te osigurava dosljednu provedbu operativnih
standarda na velikoj skali", objasnili su Domagoj Rade i Marko Čačić, osnivači Bitreporta. Njihovom se timu fuzija dvaju sajmova pokazala vrlo zanimljivom jer je na jednom mjestu okupila cijeli ekosustav retail industrije, od opremanja i dizajna prodajnih prostora do naprednih tehnoloških rješenja za upravljanje trgovinama, što je kombinacija koja privlači široki spektar posjetitelja, od operativnih i IT timova retail lanaca do stručnjaka za razvoj prodajnih prostora. Razgovore s posjetiteljima ocjenjuju vrlo konkretnima i usmjerenima na rješavanje stvarnih operativnih izazova. "Retaileri sve više traže rješenja koja mogu pojednostaviti upravljanje poslovnicama, optimizirati procese i smanjiti količinu manualnog rada. Također, primjećuje se i promjena u načinu na koji se govori o tehnologiji. Primjerice, AI više nije tema koja se spominje kao trend ili inovacija sama po sebi, a pitanja posjetitelja sve češće su vrlo praktična i usmjerena na rezultate", naglašavaju iz Bitreporta te dodaju kako su sajmovi poput EuroShopa izuzetno vrijedni jer okupljaju velik broj decision makera na jednom mjestu i omogućuju vrlo konkretne razgovore o poslovnim procesima i mogućnostima
digitalizacije. Za njih je upravo to jedna od najvećih prednosti ovakvih događaja jer su ljudi, koji su inače teško dostupni zbog svakodnevnih obaveza, otvoreni za kratke, fokusirane razgovore u kojima se brzo može predstaviti rješenje i razmijeniti iskustva iz prakse. "Za nas je to značilo priliku razgovarati s predstavnicima velikih međunarodnih brendova koji upravljaju mrežama od nekoliko stotina poslovnica, do kojih je inače znatno teže doći kroz standardne prodajne kanale. Takav prvi kontakt često je početak daljnjih razgovora i potencijalnih suradnji", navode također iz Bitreporta dodajući kako su tijekom sajma održali velik broj sastanaka s predstavnicima maloprodajnih lanaca iz različitih europskih zemalja, a posjećivali su ih i predstavnici kompanija iz SAD-a, Kanade i Australije.
OPERATIVNA PLATFORMA
Digitalno rješenje Bitreport je razvijeno kao operativna platforma koja pomaže lancima s većim brojem poslovnica u upravljanju svakodnevnim procesima pa su najveći interes posjetitelja izazvale njegove mogućnosti vizualnih provjera. Uz pomoć ovog hrvatskog rješenja centrala može zadatke s jasnim vizualnim uputama distribuirati prema cijelom lancu poslovnica, a potom u realnom vremenu pregledavati fotografije koje stižu s terena, bilo da se radi o dodatnim izlaganjima, promotivnim materijalima ili provedbi marketinških kampanja. "U praksi se ovakve provjere u mnogim poduzećima i dalje odvijaju putem jednostavnih komunikacijskih alata kao što su WhatsApp ili e-mail. Kada fotografije počnu pristizati iz desetaka ili stotina poslovnica, često završavaju u velikom broju različitih chatova ili poruka, što otežava pregled stanja na terenu i davanje jasnog feedbacka poslovnicama. Kod Bitreporta je ključna razlika u tome što sustav omogućuje vizualni feedback direktno na primljenim fotografijama kroz crtanje i označavanje, čime se komunikacija između centrale i poslovnica zna-

čajno ubrzava i pojednostavljuje", navode osnivači Bitreporta.
Za kraj ističu kako su primili i brojne upite o tome kako se umjetna inteligencija može konkretno primijeniti u svakodnevnim operativnim procesima, koje su njezine mogućnosti te koliko precizno može podržati donošenje odluka na terenu. Smatraju kako je ovo tek početak tih razgovora koje nakon sajma nastavljaju s kompanijama s kojima su uspostavili nove poslovne kontakte jer im je cilj biti među prvima koji umjetnu inteligenciju primjenjuju u stvarnim maloprodajnim procesima.
IDEJA I IMPLEMENTACIJA
Glavni cilj nastupa tvrtke Velprom na ovogodišnjem sajmu bio je potvrditi poziciju pouzdanog partnera na zahtjevnom europskom tržištu. "Željeli smo dodatno povećati vidljivost našeg brenda i generirati još veći broj izravnih upita u odnosu na prethodne nastupe. Oba cilja su ostvarena, a brojni kontakti potvrđuju da su naši proizvodni kapaciteti i kvaliteta konkurentni i na najrazvijenijim tržištima", istaknuo je Igor Roksa, Key Account Manager tvrtke. Na ovogodišnjem nastupu naglasak su stavili na POS/POP materi-
jale koje već godinama razvijaju za vodeće domaće i svjetske brendove jer su željeli pokazati širinu proizvodnih mogućnosti, uz poseban fokus na kvalitetu izrade, rokove isporuke, materijale i dizajn. Fuzija sajmova EuroShop i EuroCIS pokazala im se kao logičan i prirodan odgovor na potrebe tržišta. "EuroShop pokriva fizičku opremu i estetiku prodajnog prostora, dok EuroCIS donosi tehnološku nadogradnju. Posjetitelji tako na jednom mjestu mogu vidjeti kako se klasični elementi poput stalka ili police integriraju s digitalnim rješenjima, primjerice sustavima za pametno upravljanje zalihama ili interaktivnim zaslonima. To uvelike skraćuje put od ideje do implementacije u trgovini", mišljenja je Roksa.
Primijetio je također promjenu fokusa posjetitelja u odnosu na ranije godine s obzirom na to da je nekada naglasak bio gotovo isključivo na vizualnom dojmu, dok je danas primarni kriterij isplativost. "Upiti su postali vrlo konkretni, a traže se rješenja koja nude optimalan omjer cijene, kvalitete i roka isporuke", objašnjava Roksa.
Sudjelovanje na sajmu za Velprom predstavlja značajnu investiciju, ali je ujedno i važan dio strategije rasta. "Ovo je treći put da izlažemo
na EuroShopu, čime potvrđujemo kontinuitet i dugoročnu posvećenost tržištu. Međutim, prisutnost među globalnim igračima daje nam priliku da istaknemo svoju agilnost i personalizirani pristup, što klijenti često posebno cijene", navodi ovaj Key Account Manager dodajući kako su najveći interes posjetitelja na njihovom štandu izazvali kartonski stalci u realnim veličinama (cut-outs) te podni i pultni stalci s premium završnim obradama. Upiti su im dolazili od retail lanaca, FMCG kompanija koje svoje proizvode plasiraju u trgovine, ali i od distributera na različitim tržištima, što pokazuje snažan interes duž cijelog lanca opskrbe. Govoreći o trendovima, Roksa ističe tri ključna smjera koja su obilježila ovogodišnji sajam: "Prije svega to je održivost, odnosno korištenje recikliranih materijala i rješenja koja se nakon upotrebe lakše razgrađuju. Drugi trend je minimalizam i funkcionalnost jer dizajn postaje čišći, a stalak više ne smije zasjeniti proizvod, već mu treba dati dodatnu vrijednost kroz pametno pozicionirane poruke. Treći trend je digitalizacija, odnosno sve veće povezivanje fizičkih stalaka s mobilnim aplikacijama kupaca, čime se dodatno personalizira iskustvo kupnje."
Iskustva iz Düsseldorfa ovoj su tvrtki potvrdila ispravnost smjera kojim ide te će u budućnosti nastaviti sa snažnim fokusom na izvozna tržišta gdje se cijene visoka kvaliteta izrade i pouzdanost isporuke.
FUZIJA SAJMOVA
Svoj napredni pristup i kompetencije ove je godine u Düsseldorfu predstavila i tvrtka b.t.c. zahvaljujući čemu je sklopila nekoliko vrijednih partnerstava, a među 11 domaćih tvrtki pozicionirala se i kompanija NOS. "Na ovogodišnjem EuroShop/EuroCIS sajmu predstavili smo naše rješenje QRS – RealAI Sales Assistant for Retail te niz specijaliziranih AI agenata razvijenih za automatizaciju ključnih poslovnih procesa u retailu i distribuciji", ističe Tihomir Smolka, direktor tvrtke NOS. U središtu predstavljanja bio je QRS, rješenje koje kupcima omogućuje web-like
shopping iskustvo unutar fizičke trgovine bez potrebe za dodatnom aplikacijom. "Kupci putem QR ili NFC pristupa mogu u realnom vremenu dobiti informacije o cijenama, dostupnosti i detaljima proizvoda, dok zaposlenici istovremeno mogu provjeriti stanje zaliha i kreirati ERP narudžbe bez napuštanja kupca", objašnjava Smolka. Velik interes izazvali su i AI agenti koje tvrtka razvija. "ItemAgent omogućuje automatizirano kreiranje artikala iz slike ili barkoda, MarketPulse AI analizira tržišne cijene i predlaže korekcije radi povećanja marže, dok StockAgent analizira prodajne trendove i stanje zaliha te predlaže optimalne narudžbe."
Fuziju sajmova EuroShop i EuroCIS ocjenjuje vrlo uspješnom jer na jednom mjestu povezuje retail koncepte i tehnološka rješenja. "Sajam je bio jasno tematski strukturiran po dvoranama, a naša je bila usmjerena na tehnološka rješenja, što je omogućilo kvalitetan, fokusiran razgovor s posjetiteljima koji su tražili konkretna digitalna i AI rješenja. Smatramo da je spoj retail koncepta i tehnologije dao dodatnu vrijednost cijelom događaju."
Ciljevi nastupa NOS-a u Düsseldorfu su ove godine bili višestruki: od lansiranja i međunarodnog pozicioniranja QRS rješenja, preko predstavljanja AI agenata koji se mogu implementirati pojedinačno ili kao integrirani sustav, ovisno o potrebama klijenta, pa sve do pronalaska strateških tehnoloških i distribucijskih partnera za širenje na njemačko, europsko i globalno tržište. "Ostvarili smo niz konkretnih B2B kontakata, inicirali razgovore o pilot-projektima te potvrdili da naše rješenje odgovara aktualnim potrebama tržišta, posebno u segmentu optimizacije marži i ubrzane obrade podataka", navodi Smolka dodajući kako su im upiti dolazili i od velikih retail lanaca i od srednjih specijaliziranih trgovaca. Veći sustavi su fokusirani na optimizaciju marži i automatizaciju velikog volumena podataka, dok su manji trgovci tražili rješenja koja im omogućuju brzu digitalizaciju bez velikih IT ulaganja. Govoreći o trendovima, Smolka ističe
Fuzija sajmova EuroShop i EuroCIS pokazala se kao logičan i prirodan odgovor na potrebe tržišta
Ključne teme pratećeg programa bile su digitalizacija, održivost i razvoj novih poslovnih modela u retailu
snažan rast digitalizacije prodajnog prostora, posebno implementacije ESL rješenja i automatiziranog upravljanja cijenama. "Sve je više interaktivnih rješenja koja povezuju fizičku i digitalnu trgovinu. Na našem smo štandu demonstrirali NFC pristup proizvodu kojim se dodirom oznake otvara stranica s detaljnim informacijama o proizvodu", ističe Smolka te zaključuje kako je sajam potvrdio strateški smjer razvoja njegove tvrtke koja će nastaviti s fokusom na razvoj modularnih AI rješenja koja se mogu brzo integrirati u postojeće sustave i koja donose mjerljiv poslovni učinak, uz snažniji iskorak na EU tržištu.
Velik interes izazvao je i bogat prateći program sajma. Na sedam pozornica stručnjaci iz industrije raspravljali su o ključnim temama kao što su digitalizacija, održivost i razvoj novih poslovnih modela u retailu. Posjetitelji su mogli sudjelovati u tematskim vođenim turama (Guided Innovation Tours) koje su predstavile inovativne izlagače u područjima održivih materijala, tehnologije trgovine, upravljanja energijom i food service rješenja. Posebne zone kao što su Designers’ Village, VM Experience, Food Service Innovation Hub i Italian Lighting Lounge omogućile su dublji uvid u specifične segmente industrije. U povodu 60. obljetnice sajma otvoren je i 60s Lounge, prostor koji je posjetitelje podsjetio na povijest i razvoj EuroShopa od njegovih početaka. Sve u svemu, EuroShop 2026 uspješno je potvrdio svoju ulogu ključnog mjesta susreta globalne retail industrije, dok istovremeno fokus na umjetnoj inteligenciji, digitalizaciji, emocionalnom iskustvu kupnje i održivosti jasno pokazuje smjer razvoja moderne trgovine. Sljedeći EuroShop održat će se od 18. do 22. veljače 2029., dok će tehnološki sajam EuroCIS vrata otvoriti već 16. veljače sljedeće godine.
Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Vlada Republike Srpske ograničila je trgovačke marže na dio proizvoda iz potrošačke košarice, lijekove te na naftu i naftne derivate, kako bi ublažila rast cijena uslijed globalnih poremećaja cijena energenata. Ministar trgovine i turizma RS Ned Puhovac rekao je da se očekuje pojeftinjenje osnovnih namirnica.
Kompanija Idea Marketi objavila je početkom ožujka da će “u idućim tjednima otkupiti dva milijuna litara mlijeka proizvedenog u Srbiji, pružajući tako snažnu podršku srpskim poljoprivrednicima, domaćoj mljekarskoj industriji i ukupnom gospodarstvu, ali i sigurnoj opskrbi građana u narednom razdoblju”. Količina mlijeka predviđena za otkup farmama osigurava kontinuitet otkupa, mljekarama stabilan rad, a prodavaonicama u zemlji redovnu opskrbu. Svježe mlijeko bit će prerađeno u dugotrajno (UHT) mlijeko u Mljekari Šabac, dok će mljekare Ub i Meggle otkupiti svježe mlijeko koje će se u više od 300 Idea, Roda i Mercator prodavaonica prodavati kao trajno mlijeko. “Suradnja s domaćim proizvođačima temelj je našeg poslovanja. Ovakve inicijative dio su naše dugoročne strategije podrške srpskoj poljoprivredi i domaćem gospodarstvu”, izjavio je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave kompanije Idea Marketi.

Tvrtka Yuhor uspješno je završila akviziciju Food Star Plusa, dodatno ojačavši svoje proizvodne kapacitete i proširujući svoj portfelj u segmentu proizvoda od mesa peradi. Iz tvrtke kažu da ovaj strateški potez potvrđuje jasnu ambiciju ulaganja u dugoročni rast, razvoj i poboljšanje standarda u mesnoj industriji te predstavlja važan korak u provedbi razvojne strategije usmjerene na proširenje proizvodnog potencijala i jačanje tržišne pozicije. “Završetak ove akvizicije predstavlja važan korak naprijed za Yuhor i potvrdu naše dugoročne strategije razvoja. Ovim korakom proširujemo svoje mogućnosti i dodatno jačamo svoj portfelj u segmentu mesa peradi, s jasnom odlučnošću da održimo kontinuitet proizvodnje, redovne isporuke i kvalitetu koju potrošači i partneri očekuju od nas”, rekao je Dragan Miladinović, izvršni direktor Yuhora.
Kompanija Bingo d.o.o. iz Tuzle pokrenula je proces preuzimanja trgovačkog centra Aria Mall u Sarajevu, nekada poznatog kao BBI Centar, čime bi mogla realizirati jednu od najvećih akvizicija u sektoru maloprodaje i nekretnina u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina. Prema dostupnim informacijama, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine zaprimilo je koncem 2025. prijavu koncentracije kojom Bingo namjerava steći 100 posto udjela u kompaniji Central Park Real Estate d.o.o., vlasniku Aria Malla. Realizacijom ove transakcije Bingo bi postao novi vlasnik jednog od

najatraktivnijih trgovačkih centara u glavnom gradu BiH. Predmetna koncentracija imat će učinak na tržištu iznajmljivanja i upravljanja vlastitim nekretninama na području Kantona Sarajevo, što dodatno potvrđuje strateški interes Binga za širenje u segmentu komercijalnih nekretnina. Podsjetimo, još ranije su se u poslovnim krugovima pojavile neslužbene informacije o pregovorima vezanim uz prodaju ovog centra, smještenog na lokaciji nekadašnje robne kuće Sarajka. Trenutačni vlasnik, Islamic Development Bank, upravlja centrom putem kompanije Central Park Real Estate.
Od 21. ožujka u Slovenija stupa na snagu pravilnik koji uvodi oznaku sa slovenskom zastavom na poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Oznaka će jamčiti da je proizvod u potpunosti proizveden, prerađen i pakiran u Sloveniji. Korištenje oznake bit će dobrovoljno i namijenjeno proizvodima uključenima u sustave kvalitete, a cilj je povećati prepoznatljivost domaćih proizvoda i potrošačima olakšati odabir hrane slovenskog podrijetla.

U 2025. godini je karticama, u zemlji i inozemstvu, realizirano transakcija u vrijednosti od 21,1 milijardu KM. Godine 2024. realizirana vrijednost transakcija je bila 18,4 milijarde KM, što znači da je došlo do povećanja vrijednosti transakcija u iznosu za 14,56 posto, pokazuje izvještaj Centralne banke BiH.

ZAPELA ISPORUKA RIŽE
Oko 400.000 tona indijske basmati riže zaglavilo je u lukama i u tranzitu, a izvozni su poslovi presušili u uvjetima skoka vozarina nakon napada SAD-a i Izraela na Iran. Indija je najveći svjetski izvoznik aromatične basmati riže, a više od polovine isporuka odlazi na Bliski istok.

Prema analizi agencije Numerator (bivši Kantar), globalno FMCG tržište u 2026. godini trebalo bi zabilježiti višu stopu rasta nego 2025., uz očekivano približavanje razini od 5% do kraja prve polovice godine. Rast će, kako navode, biti “spor, ali stabilan”. U 2025. godini rast je iznosio 4,1%, uz pritiske poput vremenskih nepogoda, usporavanja urbanih tržišta i poremećaja povezanih s poreznim sustavima. Kako ističe K Ramakrishnan, usporavanje je dijelom posljedica sazrijevanja pojedinih kategorija koje su ranije snažno rasle. Naime, kategorije poput kućne higijene, sredstava za čišćenje podova i jestivih ulja bilježe usporavanje rasta. S druge strane, segment grickalica raste (+6%), a bezalkoholna pića bilježe snažan oporavak (+19%).


Migros Group, putem zadruge Migros Zurich Cooperative (GMZ), dogovorio je prodaju većinskog udjela u njemačkom maloprodajnom lancu Tegut kompaniji Edeka. Transakcija obuhvaća značajan dio prodajne mreže sa zaposlenicima, logistički centar u Michelsrombachu, pekarsku proizvodnju te povezana maloprodajna rješenja. Zaključenje posla još uvijek ovisi o odobrenju njemačkog regulatora tržišnog natjecanja, a vrijednost transakcije nije objavljena. Odluka o prodaji dio je šire strateške reorganizacije kojom se Migros povlači
Kina je objavila smjernice za poticanje industrije čaja, odredivši da bi vrijednost cijelog lanca trebala do kraja desetljeća dosegnuti 1,5 bilijuna juana (oko 216 milijardi američkih dolara), prema izvješću Global Timesa. Smjernice je objavilo pet vladinih tijela, uključujući ministarstvo industrije i informacijske tehnologije, a trebale bi značajno poboljšati kvalitetu
s njemačkog tržišta kako bi se u potpunosti fokusirao na Švicarsku. Unatoč mjerama smanjenja troškova koje su značajno ublažile gubitke, tržišni uvjeti u Njemačkoj nastavili su se pogoršavati, uz pad prodaje i ograničene dugoročne izglede za održivost poslovanja Teguta. “Odluka o prodaji bila je iznimno teška. Ipak, analiza je jasno pokazala da potpuno povlačenje u aktualnim tržišnim uvjetima nudi najbolje dugoročne izglede za sve uključene, posebno za zaposlenike, ali i za kupce”, izjavio je Patrik Pörtig, direktor GMZ-a.
i učinkovitost sektora. Do 2030. godine Kina planira uspostaviti dobro opskrbljen, ekološki prihvatljiv i međunarodno konkurentan sustav.

Cijene hrane porasle su u veljači prvi puta od kraja prošlog ljeta budući da su skuplja pšenica, biljna ulja i meso prevagnuli nad jeftinijim sirom i šećerom, izvijestila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO. Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je 125,3 boda i bio je viši za 0,9 posto.
vicarski prehrambeni div Nestlé izvijestio je da mu je prihod blago pao u 2025. godini, uz nepovoljan utjecaj valutnih tečajeva i otpis zaliha dojenačke hrane zbog toksina cereulida. Poslovno izvješće za 2025. pokazuje dva posto niži prihod nego u 2024., od 89,5 milijardi franaka, uz negativan utjecaj valutnih tečajeva od 5,7 posto, stoji u izvješću. Švicarski franak značajno je ojačao u 2025., napominje uprava. Kada se isključe promjene valutnih tečajeva i promjena vlasničkog portfelja porastao je za 3,5 posto, uz cijene više za 2,8 posto nego u 2024., zbog poskupljenja kave i kakaa, napominje uprava. Obujam prodaje porastao je za 0,8 posto u “izazovnom makroekonomskom okruženju koje su obilježila posustala očekivanja potrošača”. Neto dobit smanjena je za 17 posto, na devet milijardi franaka.

Agencija KONTRA: jačanje tržišne prisutnosti globalnog konditorskog brenda kroz stratešku komunikaciju
Jedan od najvećih svjetskih konditorskih proizvođača, Roshen, posljednjih godina intenzivno razvija svoju prisutnost na tržištima jugoistočne Europe. Važnu ulogu u tom procesu ima predstavništvo kompanije u Zagrebu, koje koordinira aktivnosti na regionalnim tržištima. Kako bi dodatno ojačali vidljivost brenda i povezali se s potrošačima, Roshen je suradnju na razvoju komunikacijske strategije i sadržaja povjerio agenciji Kontra. Suradnja obuhvaća osmišljavanje sadržajne strategije, produkciju kreativnih materijala i kontinuirano upravljanje komunikacijom na društvenim mrežama, s ciljem jačanja prepoznatljivosti brenda i poticanja angažmana publike.
GLOBALNI BRAND, LOKALNA KOMUNIKACIJA
Roshen je jedan od najvećih proizvođača slastica na svijetu, s portfeljem koji uključuje čokolade, praline, kekse i druge konditorske proizvode prisutne na brojnim međunarodnim tržištima. Iako je riječ o globalno prepoznatom brendu, uspjeh na pojedinom tržištu uvelike ovisi o sposobnosti prilagodbe lokalnim potrošačima. Zato je komunikacija razvijena tako da zadržava prepoznatljiv identitet brenda, ali istovremeno govori jezikom lokalne publike. Kroz društvene mreže Roshen je dobio platformu za predstavljanje proizvoda, inspiraciju za konzumaciju i izgradnju odnosa s potrošačima.
SADRŽAJ KOJI IZGLEDA PRIRODNO
Jedan od ključnih elemenata strategije bio je pristup sadržaju koji podsjeća na stil digitalnih kreatora. Umjesto klasične oglasne komunikacije, fokus je stavljen na sadržaj koji izgleda spontano i prirodno, kao da ga stvaraju sami korisnici ili influenceri.Takav UGClike pristup omogućuje da proizvodi budu predstavljeni u autentičnim, svakodnevnim situacijama – od trenutaka dijeljenja slastica s obitelji do spontanih trenutaka uživanja u Roshen proizvodima. Time komunikacija postaje bliža publici, a brend se lakše uklapa u svakodnevne navike potrošača.
Sustavno vođena komunikacija rezultirala je rastom digitalne zajednice i povećanjem angažmana korisnika, ali i širim poslovnim efektima. U FMCG kategorijama vidljivost i prisutnost brenda izravno utječu na interes potrošača, što se posljedično reflektira i na rotaciju proizvoda na policama.
Kombinacija kreativnog sadržaja i dosljedne komunikacije omogućila je Roshen proizvodima veću prepoznatljivost kod potrošača, što je važan preduvjet za širenje portfelja i jaču penetraciju na tržištu. U kategoriji slastica, gdje odluka o kupnji često nastaje spontano na prodajnom mjestu, kontinuirana komunikacija brenda ima važnu

ulogu u poticanju potražnje. Kada potrošač već prepoznaje proizvod s digitalnih platformi ili drugih komunikacijskih kanala, veća je vjerojatnost da će ga primijetiti na polici i odlučiti se za kupnju. Upravo zato marketinške aktivnosti imaju važnu ulogu i u povećanju rotacije proizvoda u maloprodaji.
STRATEGIJA PRIJE KANALA
Primjer suradnje brenda Roshen i agencije Kontra pokazuje kako uspješne komunikacijske strategije ne ovise o jednom kanalu. U FMCG industriji ključno je razumjeti potrošača i odabrati format komunikacije koji najbolje odgovara ciljevima brenda i tržištu. U mnogim slučajevima, društvene mreže predstavljaju najbrži i najefikasniji način za izgradnju odnosa s potrošačima, no u središtu svake kampanje i dalje stoji strategija i jasno definirani poslovni ciljevi. Upravo takav pristup omogućuje brendovima da dugoročno jačaju svoju poziciju na tržištu i grade prepoznatljiv identitet u konkurentnoj kategoriji slastica.
Tibor Trupec
Kontra Agency tibor.trupec@kontra.agency

Razmjena roba i usluga, investicije i turizam potvrđuju snažnu gospodarsku povezanost dviju zemalja, dok trgovci i gastronomski sektor bilježe rast interesa za francuske proizvode

Uovom broju magazina Ja TRGOVAC nastavljamo seriju članaka posvećenih zemljama s kojima Republika Hrvatska ostvaruje razvijene gospodarske odnose, a čiji proizvodi nalaze put do hrvatskih potrošača. U sklopu teme "Made in France" želimo prikazati poziciju francuskih proizvoda na hrvatskom trži-
štu, ali i širi kontekst gospodarske suradnje dviju zemalja, od robne razmjene i ulaganja do institucionalne potpore i budućih razvojnih prilika.
RAZMJENA DOBARA Kako bismo dobili cjelovitiju sliku aktualnih trendova i potencijala za daljnje jačanje suradnje, razgovarali smo s Dianom Kovač iz Centra
za internacionalizaciju poslovanja Hrvatske gospodarske komore. Prema podacima koje navodi HGK, Francuska je među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske te je ukupna robna razmjena između dviju zemalja u 2024. godini premašila 2,2 milijarde eura. Pritom je hrvatski izvoz u Francusku iznosio 566,9 milijuna eura, što predstavlja bla-
gi pad od 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iz Francuske dosegnuo gotovo 1,7 milijardi eura uz snažan rast od 54,88 posto. Time je Francuska zauzela 10. mjesto među hrvatskim izvoznim tržištima te 8. mjesto među zemljama iz kojih Hrvatska najviše uvozi robu. Najnoviji raspoloživi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), za razdoblje od siječnja do rujna 2025. godine, pokazuju kako Francuska i dalje zadržava vrlo visoku poziciju te se nalazi na 9. mjestu među vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske i u izvozu i u uvozu.
Pritom struktura robne razmjene pokazuje značajnu raznolikost proizvoda koji cirkuliraju između dviju ekonomija. Među najvažnijim hrvatskim izvoznim proizvodima na francusko tržište u 2024. godini ističu se hula-hop čarape i druge čarape, ljudska i životinjska krv pripremljena za medicinsku uporabu, izolirana električna žica, folije od aluminija te dijelovi i pribor za vučna vozila namijenjena prijevozu 10 ili više osoba. S druge strane, hrvatsko tržište iz Francuske uvozi proizvode visoke dodane vrijednosti. Među najznačajnijima su letjelice s pogonom, osobni automobili i druga motorna vozila, jahte i ostala plovila za razonodu ili sport, dijelovi letjelica i svemirskih letjelica te vojna municija poput bombi, granata, torpeda, mina i raketa.
RAZMJENA USLUGA
Uz robnu razmjenu, sve važniju ulogu u gospodarskim odnosima dviju zemalja ima razmjena usluga. U 2024. godini prihodi od izvoza hrvatskih usluga u Francusku dosegnuli su 612,8 milijuna eura, što predstavlja snažan rast od 47,5 posto u odnosu na godinu ranije. Istodobno je vrijednost usluga koje Hrvatska uvozi iz Francuske iznosila 162,4 milijuna eura, uz povećanje od 18,1 posto. Trend rasta nastavio se i tijekom 2025. godine: u prva tri kvartala hrvatski prihodi od usluga u razmjeni s Francuskom iznosili su 499,8 milijuna eura, dok su rashodi dosegnuli
127,4 milijuna eura. Francuska je također prisutna među značajnijim stranim ulagačima u Hrvatskoj. Diana Kovač tako navodi kako su ukupna francuska ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja trećeg kvartala 2025. godine iznosila 1,13 milijardi eura, čime Francuska zauzima 11. mjesto među stranim investitorima. Samo tijekom 2024. godine francuski su investitori uložili 91,1 milijun eura, dok je u prva tri kvartala 2025. godine zabilježeno dodatnih 33,1 milijun eura ulaganja. Važan segment gospodarskih odnosa dviju zemalja čini i turizam. Hrvatsku je tijekom 2024. godine posjetilo više od 595 tisuća francuskih turista koji su ostvarili nešto više od dva milijuna noćenja. U odnosu na godinu ranije to predstavlja rast od 5 posto u broju dolazaka i 6 posto u broju noćenja. Pritom francuski gosti sudjeluju s 3,4 posto u ukupnim noćenjima stranih turista u Hrvatskoj, a u prosjeku ostvaruju 3,4 noćenja po dolasku.
"Odnosi Hrvatske i Francuske nikada nisu bili dinamičniji, a potencijal za produbljivanje i širenje suradnji nikada nije bilo veći. Hrvatska ima znanje, industrijsku snagu i političku podršku što pruža nove prilike za ulaganja, industrijsku suradnju i tehnološka partnerstva", naglasila je Kovač. Smatra kako gospodarska suradnja Hrvatske i Francuske, iako već dobra, ima potencijala za intenziviranje i unaprjeđenje u mnogim sektorima. Pritom kao perspektivna područja za daljnje jačanje suradnje navodi elektroniku i telekomunikacije, IT sektor, proizvodnju komponenti za automobilsku i zrakoplovnu industriju, energetiku i obnovljive izvore energije, naftnu industriju, brodogradnju i metaloprerađivačku industriju. Uz to, značajan potencijal postoji i u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, građevinarstvu i proizvodnji građevinskih materijala, poljoprivredi te turizmu, a posebno važnim ističe mogućnost suradnje
Odnosi Hrvatske i Francuske nikada nisu bili dinamičniji, a potencijal za produbljivanje i širenje suradnje nikada nije bio veći
Francuski prehrambeni proizvodi zauzimaju važno mjesto u ponudi trgovaca, posebno u segmentu premium gastronomije
u razvoju cestovne infrastrukture, kao i u području vojne i obrambene industrije.
STABILNI TEMELJI SURADNJE
U jačanju gospodarskih veza važnu ulogu ima i institucionalna podrška. Hrvatska gospodarska komora razvija intenzivnu suradnju s francuskim gospodarskim institucijama i Veleposlanstvom Francuske Republike u Zagrebu kroz organizaciju poslovnih susreta, seminara i zajedničkih nastupa na međunarodnim sajmovima, kao i pružanjem konkretnih informacija i podrške hrvatskim tvrtkama zainteresiranima za izlazak na francusko tržište.
Jedan od značajnijih događaja bio je poslovni forum koji su zajednički organizirali HGK i francuska udruga poslodavaca MEDEF International tijekom službenog posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića, Francuskoj u prosincu prošle godine. Forum je okupio predstavnike vodećih hrvatskih i francuskih tvrtki s ciljem identifikacije novih prilika za partnerstva, posebno u sektorima obrambene industrije, energetike, elektroindustrije, ICT-a, pametnih gradova, mobilnosti, visokih tehnologija u prehrambenoj industriji te zelene i digitalne transformacije.
Suradnja se razvija i kroz sektorske inicijative. Tako su početkom studenoga 2025. godine, u okviru trećeg Industry Day događanja HGK, domaće obrambene tvrtke održale poslovne sastanke s predstavnicima francuske tehnološke grupe Thales, jedne od vodećih svjetskih kompanija u područjima obrane, zrakoplovstva te digitalne i kibernetičke sigurnosti.
"Od sajmova je važno spomenuti Wine Paris u veljači ove godine, a riječ je o međunarodnom sajmu vina i žestokih pića na kojemu su u našoj organizaciji nastupili predstavnici hrvatskih regionalnih organizacija vinara. Tradicionalno organiziramo i nastup hrvatskih tvrtki na sajmu SIAL kao jednom od najvećih svjetskih sajmova prehrambene industrije koji se odražava svake dvije godine pa
tako pripremamo nastup i u 2026. Dodatno, putem Europske poduzetničke mreže, HGK kao nacionalni koordinator EEN Hrvatska sudjeluje u organizaciji poslovnih razgovora koji se organiziraju tijekom SIAL-a", istaknula je Kovač, dodajući kako za tvrtke iz obrambene industrije već niz godina organiziraju i zajednički nastup na specijaliziranim sajmovima Eurosatory i MINIPOL u Parizu. Sve navedeno potvrđuje kako gospodarska suradnja Hrvatske i Francuske počiva na stabilnim temeljima, ali i da se otvara niz novih prilika za njezino daljnje produbljivanje, od industrijske proizvodnje i tehnologije do turizma, energetike i međunarodnih projekata.
Francuski proizvodi već su godinama prisutni i u ponudi hrvatskih trgovačkih lanaca, a posebno važnu ulogu imaju u segmentu vrhunske gastronomije. U kompaniji METRO Hrvatska, koja je snažno usmjerena na profesionalne kupce iz HoReCa sektora, ističu kako nastoje ponuditi asortiman koji odražava kvalitetu i raznolikost francuske kulinarske tradicije. Kako pojašnjava Vlatko Zovko, direktor nabave i ponude za svježu prehranu i robnu marku u METRO Hrvatska, francuski proizvodi u njihovoj ponudi obuhvaćaju širok spektar premium kategorija. Posebno mjesto zauzima selekcija francuske peradi iz renomiranih linija poput Le Prince i Miéral, među kojima su Barbarie patke, aromatične biserke, crna kokoš te prestižni Bresse pijetao, jedina perad s oznakom AOP (Appellation d’Origine Protégée) koja jamči strogo definirano podrijetlo i tradicionalne metode uzgoja. Takvi proizvodi, naglašava Zovko, pažljivo se biraju kako bi zadovoljili visoke standarde kvalitete, od načina uzgoja do konačnog okusa na tanjuru.
Uz perad, u ponudi Metroa nalaze se i proizvodi poput pačje jetre i drugih pačjih delicija, maslaca i vrhnja, kao i poznatih francuskih sireva, uključujući Comté. Francuska gastronomija prisutna je i kroz
kategoriju svježeg voća i povrća, pri čemu METRO dio asortimana nabavlja s Rungis Paris, jedne od najpoznatijih svjetskih veletržnica hrane. Tako hrvatskim kupcima postaju dostupne i specifične sorte rajčica poput Green Zebre ili Ananasa, mini i baby povrće te egzotični plodovi poput manga, ananasa ili tzv. Bouddha ruke. Ponudu dodatno upotpunjuju proizvodi iz segmenta luksuzne gastronomije poput kavijara i Gillardeau kamenica, kao i širok izbor francuskih vina.
U Metrou ističu kako francuski proizvodi imaju značajan potencijal za još snažnije pozicioniranje na hrvatskom tržištu, osobito u segmentu profesionalne gastronomije i premium ponude za krajnje potrošače. "Najveće prilike leže u rastućem interesu chefova i gurmanske publike za autentične, visokokvalitetne proizvode, bilo da se radi o ekskluzivnoj peradi, sirevima, voću i povrću iz Rungisa ili vrhunskim francuskim vinima. Francuski proizvodi često donose dodatnu vrijednost kroz priču o podrijetlu, tradiciji i kvaliteti, što je sve važnije u današnjem gastronomskom tržištu koje traži diferencijaciju i izvrsnost", istaknuo je Zovko. Istodobno, određeni izazovi i dalje postoje. Prije svega, riječ je o potrebi kontinuirane edukacije tržišta i potrošača kako bi se bolje razumjela vrijednost i posebnost premium proizvoda, ali i o logističkim zahtjevima koji prate distribuciju svježih i osjetljivih gastronomskih artikala. Upravo u tom segmentu, ističu u Metrou, važnu ulogu ima suradnja s dobavljačima i distributerima, ali i vlastita logistička infrastruktura koja omogućuje da proizvodi na tržište dolaze u optimalnoj svježini i kvaliteti. Zovko poručuje kako im je cilj omogućiti profesionalnim kuharima i gastronomskim stručnjacima da u Hrvatskoj rade s vrhunskim namirnicama i stvaraju prepoznatljiva kulinarska iskustva, pri čemu francuski proizvodi zauzimaju značajno mjesto u toj ponudi.
Tematske ponude i specijalizirani asortimani sve češće donose francuske prehrambene proizvode na police hrvatskih trgovina
TEMATSKI TJEDNI Francuski proizvodi nalaze svoje mjesto i u ponudi maloprodajnih lanaca koji kroz tematske kampanje potrošačima približavaju specifičnosti različitih nacionalnih kuhinja. Iz Lidla ističu kako njihov "Francuski tjedan" već godinama bilježi vrlo dobar odaziv kupaca, što potvrđuje da su hrvatski potrošači sve otvoreniji prema francuskim gastronomskim specijalitetima. Kako navode iz Lidla, ova se tematska ponuda u pravilu organizira dva puta godišnje, jednom tijekom ljetnih, a drugi put tijekom zimskih mjeseci, te redovito postiže vrlo dobre prodajne rezultate. Kupci u Hrvatskoj, ističu, sve su više senzibilizirani za francusku gastronomiju i rado posežu za proizvodima koji su karakteristični za tu kulinarsku tradiciju.
U sklopu Francuskog tjedna u ponudi se tako nalaze brojne delicije koje su prepoznatljive u francuskoj kuhinji. Među njima su macaronsi, kolačići madeleines, crepes s čokoladnim punjenjem, brioche peciva, poznati Quiche Lorraine, različite vrste tartova, kao i francuski sirevi kao što su Brie, Camembert i drugi kremasti sirevi. Ponuda uključuje i razne nareske, mousseve te klasične deserte poput crème brûléea. Uz gastronomske specijalitete, važan dio ponude čine i francuska vina koja su, kako navode iz Lidla, prisutna i u redovnom asortimanu trgovina. Iz kompanije naglašavaju kako će Francuski tjedan i ubuduće ostati dio Lidlova koncepta globalnih kuhinja koji je među hrvatskim kupcima vrlo dobro prihvaćen. Već sada dio asortimana dolazi izravno od francuskih dobavljača, a interes potrošača za takvim proizvodima kontinuirano raste. Upravo zato očekuju kako će se u budućnosti ponuda dodatno širiti novim proizvodima i proizvođačima iz Francuske, čime će kupci imati još više prilika upoznati raznolikost francuske gastronomije.
Francuski prehrambeni i beauty brendovi u medijskim objavama najčešće se pojavljuju u kontekstu maloprodajnih akcija, gastronomije, lifestyle sadržaja i dermatoloških preporuka
Danone / Actimel / Fantasia / Evian / Perrier / Président / St. Dalfour / Bonne Maman
Tvrtka Danone i njeni brendovi Actimel, Fantasia, Evian i Perrier početkom godine u medijima se pojavljuju u kontekstu prehrambene industrije, tržišta pića i maloprodajnih promocija. Danone se spominje vezano za financijske rezultate i globalni rast. Tvrtka je ostvarila rast prihoda i stabilan razvoj portfelja proizvoda. Evian se pojavljuje u dva konteksta. S jedne strane u poslovnim analizama tržišta mineralne vode i potencijalnih investicija u sektoru pića, a s druge u lifestyle i gastronomskim sadržajima gdje se spominje kao dio premium gastronomskih iskustava. Perrier prvenstveno pronalazimo u lifestyle i gastronomskom kontekstu, gdje se definira premium gazirana mineralna voda. Mliječni fermentirani napitak Actimel i krem jogurt Fantasia, najčešće su u člancima koji analiziraju akcijske ponude i kataloge trgovačkih lanaca. Brendovi Président, St. Dalfour i Bonne Maman u medijskim objavama pojavljuju se prvenstveno u gastronomskom i prehrambenom kontekstu, odnosno u sadržajima koji se bave kulinarstvom, premium prehrambenim proizvodima i potrošačkim temama.lisov brend Président najčešće se pojavljuje u kontekstu maloprodajnih akcija i promocija prehrambenih proizvoda pa je tako, primjerice, u Kauflandu zabilježen popust od 30% na odabrane President proizvode, u Sparu i Intersparu na popustu je bio President Salakis sir, a u Plodinama President maslac. Brendovi premium džemova, Bonne Maman, u vlasništvu tvrtke Andros, i St. Dalfour, u vlasništvu privatne tvrtke St. Dalfour SAS, pojavljuju se u člancima koji tematiziraju gastronomiju, kulinarstvo i kvalitetne prehrambene proizvode, a možemo ih pronaći i u kontekstu akcija u maloprodajnim trgovačkim lancima.

Brendovi L’Oréal grupe: Vichy, La RochePosay, Bioderma i L’Oréal
U analiziranim člancima brendovi Vichy, La RochePosay, Bioderma i L’Oréal pojavljuju se u kontekstu dermokozmetike, skincare rutine i dermatoloških preporuka. Ove sadržaje nalazimo u lifestyle i beauty rubrikama i većinom su usmjereni na savjete o pravilnoj njezi kože i rješavanju specifičnih dermatoloških problema pa su tako proizvodi ovih brendova navedeni kao primjeri ili preporuke za hidrataciju kože, obnovu kožne barijere, zaštitu od sunca te njegu osjetljive ili problematične kože. Poseban naglasak bio je na dermokozmetičkim linijama koje razvijaju proizvode u suradnji s dermatolozima, pa se brendovi La Roche-Posay, Vichy i Bioderma često ističu kao pouzdana rješenja za svakodnevnu njegu i tretiranje kožnih problema. Uz to, ovi brendovi pojavljuju se i u člancima koji prate trendove u skincare industriji, poput važnosti SPF zaštite, minimalizma u njezi kože te rastućeg interesa za dermatološki testirane proizvode. Ukupno gledano, medijski kontekst u kojem se pojavljuju naglašava njihovu stručnost, učinkovitost i povezanost s dermatologijom.
KOZMETIKA
Caudalie
Za razliku od brendova iz portfelja L’Oréal grupe, neovisni kozmetički brend Caudalie u medijskim se objavama pojavljuje u nešto drugačijem kontekstu te se najčešće povezuje s temama prirodne kozmetike, sastojaka biljnog podrijetla i održive beauty filozofije.
U člancima su naglašeni skincare trendovi koji uključuju prirodne aktivne sastojke, anti-age njegu i proizvode inspirirane vinoterapijom, po čemu je Caudalie posebno prepoznatljiv. Takav kontekst pozicionira brend kao dio premium segmenta kozmetike koji naglašava spoj prirodnih sastojaka, znanstvenih istraživanja i održivosti i također ga nalazimo ponajviše u lifestyle i beauty sadržajima.


Sylvain Géranton, savjetnik za gospodarstvo pri Francuskom veleposlanstvu u Zagrebu, govori o rastućoj prisutnosti francuskih brendova, potencijalu sektora robe široke potrošnje te novim mogućnostima suradnje između francuskih i hrvatskih tvrtki
tematskoj cjelini "Made in France", u kojoj magazin Ja TRGOVAC istražuje potencijal snažnije gospodarske suradnje između Francuske i Hrvatske, razgovarali smo sa Sylvainom Gérantonom, savjetnikom za gospodarstvo pri Francuskom veleposlanstvu u Zagrebu. Iz svoje perspektive gospodarske diplomacije govori o razvoju bilateralne trgovine, pozicioniranju francuskih brendova na hrvatskom tržištu te mogućnostima za nova partnerstva u regiji.
Možete li se ukratko predstaviti našim čitateljima? Koji je bio Vaš profesionalni put do sadašnje pozicije?
Radim u Glavnoj upravi za riznicu pri francuskom Ministarstvu gospodarstva i financija, iz koje proizlaze službe za ekonomske poslove koje djeluju u okviru veleposlanstava Francuske. Tijekom svoje karijere obnašao sam različite funkcije, kako u središnjoj administraciji u Parizu, tako i u veleposlanstvima u inozemstvu – u Turskoj, zatim na afričkom kontinentu, u Keniji i Alžiru, a potom u Europi, u Nizozemskoj i trenutno u Hrvatskoj. U okviru svojih dužnosti surađujemo s hrvatskim institucijama iz gospodarske sfere te pružamo podršku francuskim poduzećima u njihovim aktivnostima u Hrvatskoj i u regiji.
Koliko dugo djelujete na ovom tržištu i kako biste do sada opisali svoje profesionalno iskustvo u regiji jugoistočne Europe? U Hrvatsku sam došao prije godinu i pol dana, a posebno me se dojmio dinamizam gospodarstava u regiji i agilnost poduzeća. Svakodnevno otkrivam nova partnerstva
između hrvatskih i francuskih tvrtki, od kojih su neka dugogodišnja. Također primjećujem da Zagreb sve više postaje platforma za regionalni razvoj francuskih poduzeća kako bi pokrivala takozvanu "Adria zonu", odnosno Sloveniju, Hrvatsku i zemlje zapadnog Balkana.
Iz Vaše perspektive, koje su glavne sličnosti i razlike u poslovnoj kulturi i strukturi tržišta između Francuske i Hrvatske?
U obje naše zemlje povjerenje i važnost održane riječi imaju ključnu ulogu u izgradnji dugoročnih partnerstava. Francuska i Hrvatska prirodni su partneri, a ipak i dalje postoji mnogo prostora za
podrazumijeva jačanje partnerstava između naših poduzeća. U energetskom sektoru francusko se znanje i iskustvo također visoko cijene, a nadamo se i konkretizaciji nekoliko projekata, osobito u području dekarboniziranih izvora energije. Ne smijem zaboraviti ni sektor turizma, koji je od velike važnosti za obje zemlje. Partnerstva se sve više razvijaju u hotelskom sektoru, uključujući i ulaganja hrvatskih investitora. Francuska rekreacijska plovila, od proizvođača kao što su Beneteau, Fountaine Pajot i Jeanneau, također su vrlo prisutna u Hrvatskoj, uz dugo -
“FMCG sektor zauzima središnje mjesto u francuskom gospodarstvu i čini između 15 i 20 posto BDP-a”
bolje međusobno upoznavanje. Francuska je tržište u koje hrvatskim tvrtkama svakako vrijedi ulagati, iako su one često više usmjerene na domaće ili regionalno tržište. Povećanjem broja partnerstava između naših poduzeća olakšavaju se kontakti i otvaraju nove poslovne prilike.
Kada je riječ o promicanju bilateralne trgovine i investicijske suradnje, možete li istaknuti na kojim sektorima trenutno najviše radite i gdje vidite najveći potencijal za rast?
Kada govorimo o promicanju bilateralne suradnje u području trgovine i ulaganja, geopolitička situacija i aktualna zbivanja u svijetu stavili su sektor obrane u prvi plan, pa tako i u Hrvatskoj. Europski suverenitet
godišnja partnerstva. Spomenuo bih i područje pametnih i održivih gradova, koje nudi vrlo dobre perspektive za buduću suradnju.
Kakva je trenutačna pozicija sektora robe široke potrošnje u francuskom gospodarstvu?
Sektor robe široke potrošnje zauzima središnje mjesto u francuskom gospodarstvu, kako zbog svog udjela u gospodarstvu, koji iznosi između 15 i 20 posto BDP-a, tako i zbog svoje uloge u zapošljavanju i inovacijama. Francuska se posebno ističe kvalitetom svojih proizvoda, snažnom tradicijom obrtničkog i industrijskog znanja te izraženom orijentacijom prema izvozu, osobito u segmentima proizvoda visoke kvalitete.
Francuska je svjetski lider u području luksuza, s poznatim brendovima kao što su LVMH, Kering i Hermès, a ujedno je i drugo najveće svjetsko tržište kozmetike, s markama kao što su L’Oréal, Clarins ili Chanel.
Prehrambena industrija najveći je industrijski sektor u Francuskoj, s vrlo dinamičnim segmentima poput mliječnih proizvoda i sireva, uključujući brendove i zaštićene oznake izvornosti koje su prepoznate diljem svijeta. Vina i jaka alkoholna pića, poput konjaka, šampanjca i armagnaca, također su među najvažnijim izvoznim proizvodima Francuske.
Koji poljoprivredni i prehrambeni proizvodi imaju najveći udio u francuskom izvozu u Hrvatsku?
Primjećujemo širok raspon sektora, što dobro odražava raznolikost naše suradnje, od konditorskih proizvoda do žitarica. U tom kontekstu vrijedi istaknuti vrlo uspješno partnerstvo između Axereala i hrvatskih poljoprivrednika, koji su razvili
proizvodnju ječma u Hrvatskoj. Tu su također vino te mliječni proizvodi i sirevi, što je zasigurno potaknuto djelovanjem grupe Dukat, podružnice Lactalisa. Kada je riječ o svakodnevnim potrošačkim proizvodima, francuska kozmetika i proizvodi za ljepotu i dalje su vrlo cijenjeni.
Možete li navesti konkretne primjere francuskih tvrtki koje su uspješno ušle i konsolidirale se na tržištu Hrvatske?
Primjera je mnogo. Uspjeh Decathlona posebno je upečatljiv jer odgovara snažnoj potražnji hrvatskih potrošača za kvalitetnom i pristupačnom sportskom opremom. Grupa L’Oréal, u jednom posve drukčijem području, također je uspjela pronaći svoje mjesto te je danas dobro etablirana s brendovima uz koje su potrošači u regiji snažno vezani. A to je tek početak.
Koje su najčešće prepreke s kojima se francuske tvrtke susreću prilikom ulaska na ova tržišta i kako im Vaš ured pomaže u tom procesu?

Sylvain Géranton
Francusko
veleposlanstvo u Zagrebu
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a potom i u europodručje te Schengen, uvelike je olakšao razvoj naših gospodarskih i trgovinskih odnosa. Važno je naglasiti i da francuski investitori poslovno okruženje u Hrvatskoj smatraju povoljnim. Naša je uloga olakšati dijalog i pojednostaviti administrativne procese, u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima.
Kako ocjenjujete perspektive za snažnije pozicioniranje francuskih brendova u Hrvatskoj i kako tome doprinose institucije dviju zemalja kroz organizaciju konferencija, sajmova i drugih oblika tržišne komunikacije?
Posjet predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Parizu u prosincu prošle godine bio je prilika za organizaciju višesektorskog poslovnog foruma koji je okupio više od 30 hrvatskih i isto toliko francuskih poduzeća. MEDEF, francuska udruga poslodavaca, i Hrvatska gospodarska komora zajednički su radili na organizaciji tog vrlo uspješnog događaja u Parizu. S obje strane postoji velika želja za još boljim međusobnim upoznavanjem i uspostavljanjem partnerstava, uključujući i zajedničke projekte na drugim geografskim područjima. Naša je uloga pratiti i poticati tu dinamiku. Tako bi se sredinom svibnja trebala održati posjeta delegacije francuskih poduzeća Zagrebu, s ciljem novih susreta i, nadamo se, stvaranja novih partnerstava.
U kojoj je mjeri u tim nastojanjima važna gospodarska diplomacija te koje aktivnosti u tom smjeru provodi Veleposlanstvo Francuske Republike u Zagrebu i Vaš ured?
Naša gospodarska diplomacija razvija se kroz timski rad u okviru inicijative "Team France Export". Veleposlanstvo Francuske u Zagrebu blisko surađuje s Francusko-hrvatskom gospodarskom komorom, s odborom za Hrvatsku Savjetnika za vanjsku trgovinu Francuske te s kolegama iz trgovačkog ureda Business France u Ateni. Ta mreža predstavlja našu veliku snagu u službi francuskih poduzeća, kako bismo ih što kvalitetnije pratili i savjetovali u njihovu poslovnom razvoju u jugoistočnoj Europi. Povratne informacije koje dobivamo od tih poduzeća također su vrlo važne jer doprinose našem dijalogu s lokalnim vlastima i dodatno olakšavaju gospodarsku razmjenu.


U istoimenom novozagrebačkom naselju smjestila se Voćarna Kajzerica koja kupce privlači bogatom ponudom tropskog voća, a potražnja za njim uvijek postoji

Mjesto kao što je Voćarna Kajzerica adresa je kakva je potrebna svakom kvartu. Karakterizira ju bogatstvo voća i povrća, ali i suhomesnatih proizvoda, srdačni i radišni vlasnici te ugođaj koji već s vrata mami na kupnju. Ona je ostvarenje vizije o kojoj je godinama razmišljao vlasnik
Saša Duđer, a napokon je i konkretizirao prije nešto više od dvije godine uz podršku supruge Dijane. Poslovna priča ovog vrijednog para počela je dosta prije, kada se Saša 2010. odlučio baviti dostavom voća i povrća za kafiće i restorane, a paralelno je razvijao i posao
sa sokovnicima te blenderima. Upravo mu je u obilascima brojnih potencijalnih korisnika sinulo kako bi idealno bilo imati jednu bazu, mjesto na kojem bi klijenti mogli isprobati sve mogućnosti koje pruža hladno prešanje voća. Kad je prostor na Kajzerici postao dostupan, sve je sjelo na svoje mjesto. Prije nego je Voćarnu otvorio za kupce, Saša je svoju viziju želio dotjerati do maksimuma pa je prostoru drvenim gredama i policama, pletenim košarama za voće i povrće, ostakljenim površinama te toplim smeđim i zelenim tonovima dao upravo onu notu koja mu je nedostajala.
12 SORTI JABUKA nudi Voćarna KAJZERICA
Od samog početka filozofija asortimana bila je jasna i od nje nije odustajao, a to je da prednost uvijek, kad god je to moguće, daje domaćim proizvodima, dok se uvozni nađu na policama samo kad u Hrvatskoj neka roba nije dostupna. "Nudimo poljoprivredne proizvode porijeklom iz cijele Hrvatske, od Slavonije i Međimurja do Like", s ponosom ističe Saša precizirajući kako s istoka zemlje stižu proizvodi crne slavonske svinje i to kulen, kulenova seka, ali i slanina te čvarci. Proizvode od buče nabavlja od OPG-a Tomašec iz Zaprešića, a med i sve njegove izvedenice od Pčelarstva Krizmanić čija je baza također u Slavoniji.
MJESTO ZA SOKOVE
Iz inozemstva, Grčke ili Španjolske, se pak pažljivo biraju agrumi, kao i jagode i masline. Među egzotičnim voćem koje posebno privlači pozornost kupaca izdvajaju se avionski mango i ananas, kraljevska papaja, zmijsko voće, liči, passion fruit, zlatni kiwi, ali i pitaya odnosno dragon fruit. Pri nabrajanju ovih egzotičnih plodova neminovno se nameće pitanje kakva je potražnja za njima. "Kod nas dolaze ljudi koji su dosta putovali svijetom pa traže plodove s kojima su se susreli na dalekim ili nešto bližim destinacijama", objašnjava Saša dodajući mudro trgovački kako svaka roba na kraju nađe svog kupca. Posebno mjesto u Voćarni pripada sokovima kojih su Dijana i Saša do sada osmislili više od 20 vrsta. Svi su hladno prešani, bez ikakvih dodataka, a ponuda ovisi samo o sezoni i raspoloživosti pojedinog voća. "Ne radimo svaki dan sve, ali mnoge radimo i po narudžbi jer imamo stalnih kupaca koji dolaze baš po određenu vrstu", ističe Saša pojašnjavajući kako sokovi dolaze u pakiranju od litre i 0,33 litara. Za sada sokove rade samo za vlastitu prodaju, iako im je prvotno ideja, ali i želja bila da sokove plasiraju i drugim dućanima ili pak kroz ugostiteljstvo. Međutim, ova poslovna zamisao još je djelomično na čekanju jer se ovom poslovno-bračnom paru za sada kao jedan od najvećih izazova postavlja pronalazak zaposlenika na koje se mogu u potpunosti osloniti. "S nama je već godinu dana kolegica iz Namibije za koju se opravdano može reći da je pravi trgovac jer posao obavlja savjesno i kao da radi u vlastitom dućanu", navodi Saša dodajući kako bi s još jednim zaposlenikom takvog kova bili kompletirani i u stanju dodatno prošiti posao sa sokovima. Ovako su Dijana i on primorani svoj radni dan počinjati rano ujutro i završiti kasno navečer. Sašina je vizija trgovca pristojna osoba, nasmijana, razgovorljiva, netko tko prati zbivanja u kvartu

Pozornost kupaca privlače egzotični plodovi kao što su avionski mango i ananas, kraljevska papaja, zmijsko voće, liči ili passion fruit
Dijana i Saša radni dan započinju ranom zorom, a kući se vraćaju tek kasno navečer
Naziv dućana: Voćarna Kajzerica
Adresa dućana:
Ul. Stjepana Bencekovića 27, 10000 Zagreb
Vlasnici: Saša i Dijana Duđer
Godina osnivanja: 2023.
Kvadratura: 100 m2
i sa svakim kupcem ima o čemu popričati. Posebna je strast i posvećenost potrebna u radu s voćem i povrćem jer se ovu vrstu robe još pomnije treba imati na oku i stalno ga provjeravati, okretati, micati plodove koji nisu više za prodaju. Upravo ga je redovita kontrola izloženog voća i povrća te činjenica da se dogodi da neki plodovi više ne mogu biti ponuđeni na prodaju inspirirala da ih stavi na pladanj ispred dućana pa se susjedi, ali i svi koji navrate do Voćarne, mogu besplatno poslužiti izloženim.
DRUŠTVENE MREŽE
Dijana i Saša smatraju kako je njihov dućan na odličnom mjestu, dovoljno frekventnom u kvartu, ali i na putu iz naselja kao što su Lučko, Lanište ili Knežija prema gradu. Nerijetko
se dogodi i da ljudi planiraju prolaz kroz Kajzericu jer znaju da je ova voćarna odlično opskrbljena i nudi pravo bogatstvo. A kao što je već spomenuto na početku, osim voća i povrća, u Voćarni Kajzerica mogu se nabaviti i delicije od crne svinje, ali i kiseli kupus, suho voće, orašasti plodovi, energetske pločice, šalše brenda Zdravo za gotovo, kao i prirodna kozmetika na bazi lavande te razni prirodni proizvodi za kućanstvo kao što su sprej protiv komaraca ili za neutralizaciju mirisa pasa. Sve u svemu, u dvije godine poslovanja broj artikala premašio je tisuću, a što i ne čudi ima li se na umu da samo jabuka Dijana i Saša nude čak 12 sorti te krušaka šest. Za svakodnevnu nabavku ova voćarna nudi i asortiman mliječnih proizvoda Mljekare Marina, ali i neke talijanske sireve, a izvrsno ih svakodnevno nadopunjuje i desetak vrsta pekarskih proizvoda iz Pekarne Rusulica. Za gurmane nađe se uvijek i začinskog bilja koje oplemeni svako jelo, a sada u hladnijem dijelu godine u hladnjacima trgovine nudi se i razno čokoladirano voće. Iako ovakvom dućanu oglašavanje gotovo i nije potrebno s obzirom na dobar glas koji ga prati, poneka objava na društvenim mrežama uvijek dobro dođe. Za taj se dio posla specijalizirala Dijana koja se nada da će, pronalaskom još jednog djelatnika, imati više vremena kako bi dodatno promovirala sve njihove aktivnosti. U planu je i povezivanje s dostavnim platformama da bi bili bliže i kupcima koji su manje skloni izlasku iz kuće po osnovne namirnice pa bile one i ovako primamljive kao što su sve izložene u Voćarni Kajzerica.
Javite nam se!
Voljeli bismo čuti i Vašu poduzetničku priču. Javite nam se na e-mail: redakcija@jatrgovac.hr 01 / 559 5056.

Prašina u skrivenim kutovima doma često je jedan od prvih glasnika proljeća i poziv da se uhvatite u koštac s onim mjestima koja cijelu zimu prolaze nezapaženo. Dobra je vijest da u dm-u imate sve što vam treba za dubinsko čišćenje bez stresa. Denkmit roza pasta za čišćenje moćna je formula koja se uspješno bori s najtvrdokornijim naslagama, dok Denkmit sredstvo za čišćenje staklokeramičkih i indukcijskih ploča kuhinjskim površinama vraća stari sjaj u tren oka. Ne zaboravite ni perilice; Denkmit sredstvo za uklanjanje kamenca pobrinut će se za ono što se možda ne vidi, ali se svakako osjeti. Za prozore koji se ne plaše sunca tu je Denkmit sredstvo za čišćenje stakla. Nakon “generalke”, za svakodnevno osvježavanje doma uvijek su pri ruci Denkmit maramice za dezinfekciju i Denkmit univerzalno sredstvo za čišćenje, a Profissimo krpa od mikrovlakana sve površine dovodi do savršenoga sjaja u jednom potezu. Sve što vam treba za blistav dom pronađite u dm trgovinama i dm online shopu.

Uz Dr. Oetker priprema uskrsnih slastica postaje jednostavna, pouzdana i inspirativna – od kuglofa i kiflica do torti i veselih dekoracija. Bogati asortiman i posebna uskrsna nagradna igra “Lov na pisanice”, koja traje od 16. ožujka do 4. travnja 2026., krije iznenađenja i vrijedne nagrade za potrošače.
Melegatti kroasani predstavljaju savršenu ravnotežu između svakodnevnog užitka i bogate tradicije talijanskog slastičarskog umijeća. Mekani, mirisni i osmišljeni da obogate svakodnevne doručke i trenutke za međuobrok, ovi kroasani utjelovljuju dugogodišnje iskustvo brenda u pripremi dizanih peciva. Njihova nježna tekstura i autentičan okus odražavaju tradiciju koju Melegatti njeguje više od jednog stoljeća u stvaranju visokokvalitetnih pekarskih proizvoda. U tvrtki ističu kako je ono što ih izdvaja od konkurencije upravo visoka kvaliteta i širina asortimana. Naime, u liniji su dostupni sljedeći okusi: Classico, Albicocca Apricot, Cacao Nocciola, Crema, Pistacchio, Cacao Frutti di Bosco, Cioccolato, Ciliegia Cherry i Cacao Latte. Melegatti kroasani trenutačno su na hrvatskom tržištu dostupni na policama trgovačkog lanca Plodine.


Na police trgovačkih lanaca dolazi ORION EASTER, novi brend uskrsnih proizvoda s naglaskom na tekuće boje za jaja. Asortiman uključuje pastelne, biserne i mramorne nijanse te dekorativne setove sa zlatnim i srebrnim efektima. Tekuće boje čine bojanje jednostavnim, brzim i sigurnim, a kreativni efekti omogućuju zabavu za cijelu obitelj. Orion svojim partnerima nudi proizvode koji prate suvremene potrošačke trendove i povećavaju atraktivnost uskrsne prodaje jačajući svoju poziciju pouzdanog dobavljača sezonskog asortimana.
Na tržište je stigla nova varijanta linije Frondi s okusom naranče. Riječ je o kakao vaflu s kremastim punjenjem s aromom citrusne naranče koji kombinira slojeve kakao vafla i punjenje, pri čemu punjenje čini 81 posto ukupnog sadržaja. Frondi je linija vafel proizvoda koja već uključuje nekoliko okusa: kokos, nougat, kakao i mlijeko, limun te vaniliju. Novi proizvod s okusom naranče dolazi kao dodatak postojećem asortimanu. Proizvod je pakiran u prepoznatljivoj narančastoj ambalaži i dostupan je na maloprodajnim
mjestima tvrtke Kraš te na policama trgovina diljem Hrvatske. Frondi s okusom naranče namijenjen je konzumaciji kao slatki međuobrok, a karakterizira ga kombinacija hrskavog vafla i kremastog punjenja s citrusnom aromom.


