Skip to main content

Jadrolinija magazin, IV

Page 1


Uvodnik / Introduction

Priprema za sezonu u punom jeku: od remonata do ključnih suradnji / Preparing for the season in full swing: From overhauls to strategic partnerships

Jadroliniji priznanje za održivu transformaciju / Recognition for Jadrolinija’s Sustainable Transformation

Druženje i razgovor neprocjenjive su vrijednosti današnjice / Companionship and conversation are priceless values today

Intervju: Zapovjednik Jovica Matić / Interview: Ferry captain Jovica Matić

Izvan smjene: kreativni potencijali koji nas oblikuju / Off Duty: Creative Potential That Shapes Us

Novo digitalno doba u Jadroliniji / A New Digital

Jadrolinija među TOP 10 poželjnih poslodavaca / Jadrolinija Among the Top 10 Most Desirable Employers

Ulazimo u 80. godinu Jadrolinije / Entering

Školovanje na Lastovu: mala škola, velika obitelj / Schooling on Lastovo: Small school, Big family

Konop prijateljstva koji spaja dva otoka / The Rope of

Trajekti kao podsjetnik na ljeto: tri otočne linije koje ovog ljeta vrijedi otkriti / Ferries as a Reminder of Summer: Three Island Routes Worth Discovering This Season

Regina Zubanović – Uvijek autentično – na ekranu i u životu / Regina Zubanović – Always authentic on screen and in life

Plovidba hrvatskim književnim morem / Croatian literature at sea

Kad hobi postane čuvar pomorske baštine / When a hobby becomes a guardian of maritime heritage

Mozaik Linije života kroz priče putnika / A mosaic of life’s journey through travelers’ Stories

Plovidba koja traje cijelu godinu / A Voyage That Lasts All Year

Zanimljivosti iz magazina / Fascinating Facts from the Magazine

NAKLADNIK / PUBLISHER

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Riva 16, 51000 Rijeka www.jadrolinija.hr

GLAVNI UREDNIK / EDITOR-IN-CHIEF Zdravko Kleva

IZVRŠNA UREDNICA / EXECUTIVE EDITOR Marija Zaputović Mavrinac

UREDNIŠTVO / EDITORIAL TEAM Služba korporativnih komunikacija i marketinga Jadrolinija / Jadrolinija Corporate Communications and Marketing Department: Renata Lesica, Antonia Svetina, Iva Sušić

VODITELJICA PROJEKTA / PROJECT MANAGER

Social G – Gordana Vukres

ASISTENTICA VODITELJICE PROJEKTA / ASSISTANT PROJECT MANAGER

Tara Kezelj

ART DIRECTOR Igor Vranješ

GRAFIČKA PRIPREMA / PREPRESS KON-ING, obrt za računalno programiranje i dr. usluge / Company for Computer Programming and Related Services

PRIJEVOD NA ENGLESKI / ENGLISH TRANSLATION Tanja Kezelj Liović

LEKTURA / PROOFREADING Tara Kezelj

TISAK / PRESS RADIN PRINT d.o.o., Sveta Nedelja

FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI / COVER PHOTO Bepo Novaković

ISSN 3044-1765

Kontakt za suradnju / Collaboration Contact marketing@jadrolinija.hr

UVODNIK INTRODUCTION

Dolazak ljeta svake godine označava početak vrlo intenzivnog i zahtjevnog razdoblja za hrvatski turizam, ali i za cjelokupan prometni sustav koji ga podupire. U toj dinamičnoj slici pomorski prijevoz ima važnu ulogu kao ključna poveznica kopna i otoka, kao jedan od temeljnih elemenata ukupnog iskustva boravka u Hrvatskoj

Za Jadroliniju, koju njezini putnici i otočani s razlogom nazivaju Linijom života, razdoblje sezone donosi pojačani intenzitet rada, drukčiju svakodnevicu i novu razinu operativnih izazova. Pomorci se suočavaju sa značajnim povećanjem prometa i obujma posla, dok istodobno djelatnici na kopnu, na prodajnim mjestima i u administrativnoj podršci, osiguravaju nesmetano funkcioniranje sustava. Usklađena koordinacija svih dijelova tog složenog mehanizma ključna je za uspjeh sezone i razvoj Hrvatske kao turističke destinacije.

Pred nama je sezona koja, uz očekivani snažan promet, donosi i niz izazova. Geopolitička situacija, kretanja na tržištu energenata te promjene u ponašanju putnika, osobito trend kasnijeg donošenja odluka o putovanju, zahtijevaju visoku razinu prilagodljivosti i operativne spremnosti. Upravo zato pripreme za sezonu provode se sustavno, s posebnom pažnjom i jasnim ciljem: osigurati siguran i pouzdan sustav pomorskog prijevoza.

Početak predsezone, potaknut ranijim uskrsnim blagdanima, još jednom potvrđuje kako se turistički tokovi sve više šire izvan tradicionalnih vršnih mjeseci. Takvi trendovi upućuju na to da, unatoč izazovima, očekivanja prometa na razini prethodne godine ostaju realna i ostvariva.

Stoga Jadrolinija sezonu dočekuje uz visoku razinu operativne spremnosti, odnosno uz dovršetak remontnih ciklusa brodova te provedbu niza sigurnosnih, tehničkih i organizacijskih aktivnosti. Paralelno s time nastavljaju se ulaganja u kvalitetu usluge i razvoj novih rješenja usmjerenih prema putnicima. Tako su daljnji razvoj međunarodnih i brzobrodskih linija, uvođenje AI putnog asistenta te prilagodba ponude novim obrascima ponašanja putnika dio kontinuiranog iskoraka prema suvremenom prijevozniku koji se s pravom pozicionira među deset vodećih svjetskih putničkih linijskih brodara.

The arrival of summer each year marks the beginning of a highly intensive and demanding period for Croatian tourism, as well as for the entire transport system that supports it. Within this dynamic landscape, maritime transport plays a vital role as the key link between the mainland and the islands, and as one of the fundamental elements of the overall experience of staying in Croatia

For Jadrolinija, which its passengers and island communities rightfully call the Lifeline, the season brings an increased intensity of operations, a different daily rhythm, and a new level of operational challenges. Seafarers face a significant rise in traffic and workload, while at the same time shore-based staff, at sales points and in administrative support, ensure the smooth functioning of the system. Coordinated efforts across all parts of this complex mechanism are essential for a successful season and for the continued development of Croatia as a tourist destination.

The season ahead, while expected to bring strong traffic, also presents a number of challenges. Geopolitical developments, fluctuations in the energy market, and changes in passenger behavior, particularly the trend of making travel decisions later, require a high level of adaptability and operational readiness. For this reason, preparations for the season are carried out systematically, with special care and a clear objective: to ensure a safe and reliable maritime transport system.

The start of the pre-season, encouraged by earlier Easter holidays, once again confirms that tourist flows are increasingly extending beyond the traditional peak months. Such trends indicate that, despite

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline

Strateški fokus u daljnjem razvoju kompanije stavljen je na snažan investicijski ciklus u obnovu i modernizaciju flote, jedan od najvećih u novijoj povijesti kompanije

Strateški fokus u daljnjem razvoju kompanije stavljen je na snažan investicijski ciklus u obnovu i modernizaciju flote, jedan od najvećih u novijoj povijesti kompanije. U suradnji s međunarodnim financijskim institucijama planira se izgradnja novih, energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih brodova. Riječ je o dugoročnom procesu koji će dodatno ojačati održivost poslovanja, unaprijediti kvalitetu usluge te potvrditi usmjerenost prema zelenoj tranziciji i, samim time, budućnosti pomorskog prometa. U susret novoj sezoni, uz oslonac na najvrjedniji resurs kompanije, njezine pomorce i zaposlenike, naglasak ostaje na stabilnosti sustava koji povezuje obalu i otoke. Upravo u najzahtjevnijim razdobljima do izražaja dolaze vrijednosti na kojima se temelji gotovo osamdeset godina tradicije i povjerenja putnika. Te vrijednosti Linije života nastavljamo dalje čuvati i razvijati kao zalog budućim generacijama.

The company’s strategic focus in its further development is placed on a strong investment cycle in fleet renewal and modernization, one of the largest in its recent history

the challenges, traffic expectations at the level of the previous year remain realistic and achievable.

Jadrolinija therefore enters the season with a high level of operational readiness, including the completion of vessel maintenance cycles and the implementation of a range of safety, technical, and organizational measures. At the same time, investments continue in service quality and in the development of new passenger-focused solutions. The further development of international and high-speed ferry lines, the introduction of an AI travel assistant, and the adaptation of services to new passenger behavior patterns form part of a continuous step forward towards a modern operator, firmly positioned among the world’s top ten passenger line carriers.

The company’s strategic focus in its further development is placed on a strong investment cycle in fleet renewal and modernization, one of the largest in its recent history. In cooperation with international financial institutions, plans are underway to build new, energy-efficient and environmentally friendly vessels. This is a long-term process that will further strengthen business sustainability, enhance service quality, and confirm the company’s commitment to the green transition and, consequently, the future of maritime transport.

As the new season approaches, with reliance on the company’s most valuable resource, its seafarers and employees, the focus remains on maintaining a stable system that connects the coast and the islands. It is precisely in the most demanding periods that the values built over nearly eighty years of tradition and passenger trust come to the fore. These values of the Lifeline will continue to be preserved and developed as a legacy for future generations.

Priprema za sezonu u punom jeku: od remonata do ključnih suradnji

Jadrolinija godišnje preveze više od 12,6 milijuna putnika i 3,8 milijuna vozila, a gotovo polovica tog prometa odvija se u svega tri mjeseca visoke turističke sezone. Upravo zato ljeto za nacionalnog brodara ne počinje u lipnju – ono počinje puno ranije

Kako bi nacionalni brodar bio spreman za prijevoz više od polovice svog ukupnog prometa u ljetnim mjesecima, neophodne su temeljite i sustavne pripreme. Već nakon uskrsnih blagdana na pojedinim se linijama osjeća povećani pritisak. Putnici se vraćaju na otoke, turistički promet postupno raste, a redovi plovidbe počinju se prilagođavati stvarnim potrebama. Uvode se dodatne plovidbe, pojačavaju frekvencije, a operativni sustav prelazi u višu brzinu. No, iako se prve naznake sezone vide u proljeće, pripreme za nju započinju mnogo ranije –praktički odmah nakon završetka one prethodne.

Jedan od najvažnijih segmenata priprema je remontno razdoblje. Tijekom tog procesa Jadrolinijina flota prolazi kroz brodogradilišta, gdje se provode različite razine radova, od osnovnih tehničkih pregleda i održavanja do složenijih zahvata koji uključuju modernizaciju i prilagodbu brodova novim operativnim potrebama.

Remont nije samo tehnički proces, to je razdoblje u kojem brodovi prolaze kroz osvježenje prostora namijenjenih putnicima, ali

Preparing for the season in full swing: From overhauls to strategic partnerships

Jadrolinija carries more than 12.6 million passengers and 3.8 million vehicles annually, with almost half of that traffic concentrated within just three months of the peak tourist season. That is why summer for the national shipping company does not begin in June but starts much earlier

To prepare for transporting more than half of its total annual traffic during the summer months, thorough and systematic preparations are essential. Already after the Easter holidays, increased pressure can be felt on certain routes. Passengers return to the islands, tourist traffic gradually rises, and sailing schedules begin to adjust to real demand. Additional sailings are introduced, frequencies are increased, and the operational system shifts into higher gear. Although the first signs of the season appear in spring, preparations begin much earlier, practically immediately after the previous season ends.

One of the most important segments of preparation is the overhaul period. During this process, Jadrolinija’s fleet passes through shipyards, where different levels of work are carried out, ranging from routine technical inspections and maintenance to more complex interventions including modernization and adjustments to new operational requirements.

The overhaul is not only a technical process. It is also a period when vessels undergo refurbishment of passenger areas, along with safety and technical inspections. Every system, every installation and every detail is checked because during the season there is no room for error.

For crews, this is a time of special engagement. During the overhaul, seafarers step outside their usual roles and become active participants in the renewal and

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline

Remontno razdoblje od izmnimne je važnosti za uspješnu sezonu / The overhaul period is of exceptional importance for a successful season

i kroz sigurnosne i tehničke preglede. Svaki sustav, svaka instalacija i svaki detalj prolazi kroz provjeru jer u sezoni nema mjesta za pogreške.

Za posade ovo je vrijeme posebnog angažmana. Tijekom remonta pomorci izlaze iz svojih uobičajenih uloga i postaju aktivni sudionici u obnovi i pripremi broda. Sudjeluju u pregledima, koordiniraju radove, vode računa o opremi i uređenju interijera, često brinući i o detaljima koji nisu vidljivi putnicima, ali su ključni za kvalitetu usluge. Nerijetko će članovi posade reći kako je brod njihov dom daleko od doma – a upravo se u remontu ta povezanost najviše vidi. Kao i svaki odgovoran vlasnik i „domaćin“, brinu o njegovu stanju, funkcionalnosti i izgledu, svjesni da će upravo taj prostor u nadolazećim mjesecima postati svakodnevno okruženje za tisuće putnika.

Remontno razdoblje ujedno je i vrijeme za dodatno usavršavanje. Organiziraju se sigurnosne vježbe, obnavljaju znanja o protokolima i postupanjima u izvanrednim situacijama te se posade

Remont nije samo tehnički proces, to je razdoblje u kojem brodovi prolaze kroz osvježenje prostora namijenjenih putnicima, ali i kroz sigurnosne i tehničke preglede. Svaki sustav, svaka instalacija i svaki detalj prolazi kroz provjeru jer u sezoni nema mjesta za pogreške

preparation of their vessel. They take part in inspections, coordinate works, oversee equipment and interior arrangements, often taking care of details that are not visible to passengers but are crucial for service quality. Crew members often say the ship is their home away from home, and during overhaul this connection becomes most evident. Like responsible owners and hosts, they take care of its condition, functionality and appearance, aware that in the coming months this space will become the daily environment for thousands of passengers.

The overhaul period is also a time for additional training. Safety drills are conducted, knowledge of protocols and emergency procedures is refreshed, and crews prepare for the operational tempo of the season. This combination of technical readiness and the human factor forms the foundation of a reliable system.

COORDINATION AT ALL LEVELS: SEA AND SHORE AS ONE SYSTEM

While vessels at sea prepare to return to an intensive sailing regime, an equally important part of preparations takes place ashore. Jadrolinija’s system functions as a whole and only coordinated action of all its parts can meet the challenges of the season.

At the company headquarters in Rijeka, a meeting of all agency managers was held

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Posade tijekom remonata često preuzimaju brojne dodatne zadatke i uloge / Crews often take on numerous additional tasks and roles during the overhaul period
Detalji boravka broda u remontu / Details of the vessel’s stay in overhaul
POSLOVANJE JADROLINIJE

Predstavnici agencija duž Jadrana okupljeni u upravnoj zgradi u Rijeci / Representatives of agencies along the Adriatic gathered at the administrative building in Rijeka

pripremaju za operativni tempo koji donosi sezona. Upravo ta kombinacija tehničke spremnosti i ljudskog faktora čini temelj pouzdanog sustava.

KOORDINACIJA NA SVIM RAZINAMA:

MORE I KOPNO KAO JEDAN SUSTAV

I dok se na moru brodovi pripremaju za povratak u intenzivan režim plovidbe, istodobno se na kopnu odvija jednako važan dio priprema. Jadrolinijin sustav funkcionira kao cjelina i samo usklađenim djelovanjem svih njegovih dijelova moguće je odgovoriti na izazove sezone.

U upravnoj zgradi u Rijeci održan je sastanak svih agencijskih voditelja s predstavnicima ključnih službi koje tijekom sezone imaju potporne, ali i operativno iznimno važne uloge – marketinga, informatike, operative, komercijale, financija i kadrovske službe. Fokus sastanka bio je na dodatnom unapređenju komunikacije između brodova, agencija i kopnenih službi. U razdoblju povećanog prometa brzina i jasnoća informacija postaju ključni, bilo da je riječ o promjenama u redu plovidbe, dodatnim putovanjima ili izvanrednim situacijama na linijama. Razmatrani su i protokoli za postupanje u situacijama povećane potražnje, uključujući organizaciju dodatnih plovidbi i optimizaciju kapaciteta na najopterećenijim linijama. Posebna pažnja posvećena je pripremi promotivnih i informativnih materijala za putnike, kao i osvježenju vizualnih identiteta pojedinih prodajnih mjesta. Koordinacija se ne zaustavlja unutar same kompanije. Na razini Uprave održavaju se sastanci s predstavnicima policije, vatrogasnih službi i drugih nadležnih institucija, s ciljem osiguravanja najviše moguće razine sigurnosti i protočnosti prometa u vrhuncu sezone. Upravljanje velikim brojem putnika i vozila zahtijeva preciznu organizaciju i usklađeno djelovanje svih uključenih dionika.

The overhaul is not only a technical process. It is also a period when vessels undergo refurbishment of passenger areas, along with safety and technical inspections.

Every system, every installation

with representatives of key departments that play both supportive and operationally important roles during the season, including marketing, IT, operations, commercial, finance and human resources. The focus of the meeting was on further improving communication between vessels, agencies and shore-based services. During periods of increased traffic, speed and clarity of information become crucial, whether regarding schedule changes, additional sailings or extraordinary situations on routes.

Protocols for handling periods of increased demand were also discussed, including the organization of additional sailings and optimization of capacity on the

Predsjednik Uprave Robert Blažinović, članica Uprave Marija Zaputović Mavrinac na sastanku s gradonačelnicom Malog Lošinja Anom Kučić / Robert Blažinović, President of the Management Board, and Marija Zaputović Mavrinac, Member of the Management Board, at a meeting with Ana Kučić, Mayor of Mali Lošinj

Jednako važan segment u pripremi turističke sezone su koordinacije s lokalnim zajednicama. Jadrolinija, kao ključna poveznica otoka i kopna, kontinuirano prati potrebe otočnog stanovništva i prilagođava svoje usluge stvarnim okolnostima na terenu. Primjer takve suradnje je i sastanak s gradonačelnicom Grada Malog Lošinja, Anom Kučić, na kojem se razgovaralo o uvođenju nove komercijalne sezonske brzobrodske linije Zadar – Silba – Mali Lošinj. Riječ je o svakodnevnoj liniji koja će tijekom turističke sezone, od 18. lipnja do 29. kolovoza, povezivati sjeverni i srednji Jadran te omogućiti dodatni pravac dolaska domaćih i stranih turista na Lošinj. Putovanje između Zadra i Malog Lošinja trajat će svega dva sata, čime se ova linija pozicionira kao brza i praktična veza za putnike, ali i kao važan iskorak u jačanju prometne dostupnosti kvarnerskih otoka. Nova linija rezultat je inicijative lokalne zajednice i suradnje s Jadrolinijom, čime se još jednom potvrđuje važnost partnerstva u razvoju novih usluga i prilagodbi ponude stvarnim potrebama destinacija.

Sve navedene aktivnosti, od remonta brodova, preko edukacije posada do koordinacije na svim razinama sustava, dio su pažljivo planiranog i kontinuiranog procesa. Upravo zahvaljujući tim pripremama Jadrolinija svake godine spremno dočekuje sezonu u kojoj preveze gotovo polovicu svog ukupnog godišnjeg prometa. ~

most heavily used routes. Special attention was given to preparing promotional and informational materials for passengers, as well as refreshing the visual identity of certain sales points.

Coordination does not stop within the company itself. At management level, meetings are also held with representatives of the police, fire services and other relevant institutions to ensure the highest possible level of safety and traffic flow during peak season. Managing large numbers of passengers and vehicles requires precise organization and coordinated action by all stakeholders involved.

An equally important segment in preparing for the tourist season is coordination with local communities. As a key link between islands and the mainland, Jadrolinija continuously monitors the needs of island residents and adapts its services to real conditions on the ground. An example of such cooperation is the meeting with the Mayor of Mali Lošinj, Ana Kučić, where the introduction of a new seasonal high-speed commercial route Zadar – Silba – Mali Lošinj was discussed.

This daily route will operate during the tourist season, from 18 June to 29 August, connecting the northern and central Adriatic and providing an additional travel option for domestic and international visitors to Lošinj. The journey between Zadar and Mali Lošinj will take just two hours, positioning this route as a fast and practical connection for passengers, as well as an important step in strengthening transport accessibility of the Kvarner islands. The new route is the result of an initiative by the local community and cooperation with Jadrolinija, once again confirming the importance of partnership in developing new services and adapting the offer to real destination needs.

All these activities, from vessel overhauls and crew training to coordination at all levels of the system, are part of a carefully planned and continuous process. Thanks to these preparations, Jadrolinija is ready every year for the season in which it carries almost half of its total annual traffic. ~

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline

Jadroliniji priznanje za održivu transformaciju

Green Shipping Summit već deset godina predstavlja jedan od relevantnih međunarodnih susreta brodara, lučkih uprava, regulatornih tijela, tehnoloških kompanija i inovativnih start-upova. U fokusu ovogodišnjeg izdanja bili su izazovi dekarbonizacije pomorskog sektora, prilagodba industrije promjenjivim geopolitičkim okolnostima te razvoj otpornijih i održivijih operativnih modela

Recognition for Jadrolinija’s Sustainable Transformation

For ten years, the Green Shipping Summit has been one of the leading international gatherings of vessel operators, port authorities, regulatory bodies, technology companies, and innovative start-ups. This year’s edition focused on the challenges of decarbonising the maritime sector, adapting the industry to shifting geopolitical conditions, and developing more resilient and sustainable operational models

Jadroliniji je dodijeljeno priznanje za rekordnu modernizaciju flote i povijesni rast broja prevezenih putnika na Jadranu / Jadrolinija received an award for record fleet modernization and historic growth in the number of passengers carried on the Adriatic

Predstavnici Jadrolinije iz područja tehnike i razvoja, koje je predvodio član Uprave Marko Novaselić, sudjelovali su na jubilarnom 10. Green Shipping Summitu, održanom 24. i 25. veljače 2026. u Ateni. Međunarodni skup pod nazivom „Resilient Shipping: Mastering Green Operations in Shifting Realities“ okupio je vodeće sudionike pomorske industrije s ciljem razmjene znanja i iskustava o održivoj transformaciji pomorskog prometa.

Program skupa obuhvatio je niz panel-rasprava i stručnih prezentacija. Prvi dan bio je posvećen strateškim pristupima jačanju otpornosti pomorskih operacija, regulatornim okvirima te mogućnostima financiranja zelenih projekata. Poseban naglasak stavljen je na interaktivne simulacije usmjerene na mediteransko tržište, koje otvaraju prostor za razmjenu konkretnih iskustava među predstavnicima pomorskih kompanija i institucija.

INOVACIJAMA KA ZELENOM POMORSKOM PROMETU

Drugog dana summita u središtu pozornosti našle su se inovativne tehnologije i novi poslovni modeli koji oblikuju budućnost pomorskog sektora. Predstavljeni su projekti zelenih start-upova te

Međunarodna nagrada “Excellence in Sustainable Maritime Transformation Award” / International award “Excellence in Sustainable Maritime Transformation Award”

Representatives of Jadrolinija from the technical and development sector, led by Management Board member Marko Novaselić, participated in the 10th anniversary Green Shipping Summit, held on 24 and 25 February 2026 in Athens. The international conference, titled “Resilient Shipping: Mastering Green Operations in Shifting Realities”, brought together leading stakeholders from the maritime sector with the aim of exchanging knowledge and experience on the sustainable transformation of sea transport and vessel operations.

The programme included a series of panel discussions and expert presentations. The first day focused on strategic approaches to strengthening the resilience of maritime operations, regulatory frameworks, and opportunities for financing green projects. Special emphasis was placed on interactive simulations focused on the Mediterranean market, creating space for the exchange of practical experience among representatives of maritime companies and institutions.

INNOVATION DRIVING GREEN MARITIME TRANSPORT

The second day of the summit focused on innovative technologies and new business models shaping the future of the maritime sector. Green start-up projects were presented, along with solutions aimed at reducing emissions in maritime transport, including onboard CO₂ capture systems from exhaust gases, as well as logistics solutions based on artificial intelligence. Discussions also addressed the need for further training of seafarers and strengthening cooperation across the entire maritime value chain.

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline
Predstavnici Jadrolinije u Ateni, s lijeva na desno Marko Novaselić, Tomislav Bukša, Darko Dukić / Representatives of Jadrolinija in Athens, from left to right Marko Novaselić, Tomislav Bukša, Darko Dukić

Green Shipping Summit već deset godina predstavlja jedno od relevantnih međunarodnih susreta brodara / The Green Shipping Summit has for ten years been one of the relevant international gatherings of shipowners

rješenja usmjerena na smanjenje emisija u pomorskom prometu, uključujući brodske sustave za izdvajanje CO₂ iz ispušnih plinova, kao i logistička rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji. Raspravljalo se i o potrebi dodatnog osposobljavanja pomoraca te jačanju suradnje unutar cijelog vrijednosnog lanca pomorskog prometa.

Aktivnim sudjelovanjem na skupu Jadrolinija je značajno doprinijela dijalogu o održivoj budućnosti pomorstva, razmjenjujući iskustva i prateći najnovije trendove u razvoju zelenih tehnologija, odnosno dekarbonizacije, i operativnih rješenja.

U sklopu summita Jadroliniji je dodijeljena i međunarodna nagrada „Excellence in Sustainable Maritime Transformation Award“ kao priznanje za rekordnu modernizaciju flote i povijesni rast broja prevezenih putnika na Jadranu. Nagrada potvrđuje dugoročno strateško usmjerenje kompanije prema modernizaciji flote, povećanju operativne učinkovitosti te postupnoj tranziciji prema održivijem modelu poslovanja.

Green Shipping Summit u Ateni još je jednom potvrdio važnost međunarodne suradnje u procesu transformacije pomorskog sektora. Za Jadroliniju sudjelovanje na ovakvim skupovima predstavlja priliku za praćenje tehnoloških i regulatornih trendova te za aktivno sudjelovanje u oblikovanju održivog razvoja pomorskog prometa u mediteranskom prostoru.

Through its active participation, Jadrolinija made a significant contribution to the dialogue on the sustainable future of seafaring, exchanging experience and keeping pace with the latest developments in green technologies, including decarbonisation, and operational solutions.

As part of the summit, Jadrolinija was awarded the international “Excellence in Sustainable Maritime Transformation Award” in recognition of its record fleet modernisation and historic growth in passenger traffic across the Adriatic. The award confirms the company’s long-term strategic direction towards fleet renewal, improved operational efficiency, and a gradual transition to a more sustainable business model.

The Green Shipping Summit in Athens once again confirmed the importance of international cooperation in the transformation of the maritime sector. For Jadrolinija, participation in such events represents an opportunity to follow technological and regulatory trends and to actively contribute to shaping the sustainable development of sea transport in the Mediterranean.

Druženje i razgovor neprocjenjive su vrijednosti današnjice

Društveno odgovorno poslovanje sastavni je dio poslovne filozofije Jadrolinije. Kao nacionalni brodar koji svakodnevno povezuje priobalje i otoke, Jadrolinija prepoznaje svoju ulogu ne samo u prometnoj povezanosti, već i u jačanju kvalitete života otočnih zajednica, osobito najranjivijih skupina. U tom kontekstu Jadrolinija podržava i svojom djelatnošću olakšava provedbu inicijativa solidarnosti i socijalne uključenosti na otocima

Među takvima je i projekt „Zaželi za pet otoka“, koji provodi Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj, kao dio nacionalnog programa „Zaželi“. Projekt je usmjeren na zapošljavanje teže zapošljivih osoba i pružanje potpore starijim i nemoćnim osobama te osobama s invaliditetom. Na području lošinjskog arhipelaga projekt spaja socijalnu skrb, zapošljavanje i međusobnu solidarnost otočnih zajednica. O njegovoj provedbi i značaju razgovarali smo s ravnateljem Gradskog društva Crvenog križa Mali Lošinj Antonijom Badurinom.

Kako je nastala ideja za projekt „Zaželi za pet otoka“? Ideja je proizašla iz stvarnih potreba koje svakodnevno susrećemo na terenu. Kao Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj kontinuirano radimo sa starijim i nemoćnim osobama te osobama s invaliditetom i uočili smo koliko su usamljenost, socijalna izolacija i otežan pristup osnovnim uslugama izraženi na otocima. Program „Zaželi“ pružio je mogućnost da na sustavan način odgovorimo na te potrebe i dodatno ojačamo socijalnu mrežu podrške u otočnim zajednicama. Naziv „Zaželi za pet otoka“ proizlazi iz činjenice da projekt provodimo na pet otoka - Lošinju, Cresu, Unijama, Susku i Iloviku.

Companionship and conversation are priceless values today

Corporate Social Responsibility is an integral part of Jadrolinija’s business philosophy. As the national shipping company that connects the mainland coast with the islands on a daily basis, Jadrolinija recognizes its role not only in maritime transport connectivity but also in strengthening the quality of life in island communities, especially among the most vulnerable groups. In this context, Jadrolinija supports and facilitates initiatives of solidarity and social inclusion on the islands through its operations

One such initiative is the project “Zaželi for Five Islands”, implemented by the Red Cross City Society of Mali Lošinj as part of the national “Zaželi” project. The project focuses on the employment of hard-to-place job seekers while providing support to elderly and frail persons as well as persons with disabilities. Within the Lošinj archipelago, the project connects social care, employment and the mutual solidarity of island communities.

Koji su bili ključni motivi za pokretanje projekta upravo na otocima?

Otoci imaju specifične izazove - udaljenost, slabiju prometnu povezanost, manju dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te izraženu depopulaciju. Starije osobe često žive same, bez bliske obitelji i adekvatne skrbi, a pristup trgovinama, liječnicima i drugim uslugama znatno je ograničeniji nego u većim sredinama. Ključni motiv bio je omogućiti im dostojanstveniji život u vlastitom domu, uz redovitu pomoć i ljudski kontakt. Istodobno, projekt otvara mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva, prvenstveno žena na manjim otocima, te ih aktivno uključuje u život zajednice.

Koliko je trenutno korisnika uključeno u projekt?

U projekt je trenutno uključeno 36 korisnika, o kojima skrbi šest djelatnica. Riječ je o starijim i nemoćnim osobama te osobama s invaliditetom kojima se pruža redovita pomoć u kućanstvu i svakodnevnim aktivnostima.

Koje su najčešće potrebe korisnika uključenih u projekt?

Najčešće potrebe odnose se na pomoć u održavanju kućanstva, nabavu namirnica i lijekova, pratnju liječniku te pomoć pri plaćanju računa. No jednako važna je potreba za razgovorom i socijalnim kontaktom. Nerijetko je upravo druženje ono što korisnicima najviše znači, jer je usamljenost jedan od njihovih najvećih problema.

We discussed its implementation and importance with Antonio Badurina, Director of the Red Cross City Society of Mali Lošinj.

How did the idea for the project “Zaželi for Five Islands” come about?

The The idea emerged from real needs we encounter daily in the field. As the Red Cross City Society of Mali Lošinj, we continuously work with elderly and vulnerable persons as well as people with disabilities, and we noticed how strongly loneliness, social isolation and limited access to basic services affect island communities. The “Zaželi” project gave us the opportunity to respond systematically to these needs and further strengthen the social support network within island communities.

GDCK Mali Lošinj s ravnateljem Antonijom Badurinom / Red Cross City Society of Mali Lošinj with director Antonijo Badurina

Najčešće potrebe odnose se na pomoć u održavanju kućanstva, nabavu namirnica i lijekova, pratnju liječniku te pomoć pri plaćanju računa / The most common needs relate to assistance with household maintenance, purchasing groceries and medication, accompaniment to medical appointments, and help with paying bills

Kako projekt mijenja svakodnevicu starijih i nemoćnih osoba te osoba s invaliditetom na otocima?

Projekt im pruža sigurnost i osjećaj da nisu sami. Redoviti dolazak gerontodomaćice znači da netko sustavno brine o njihovim potrebama, primjećuje eventualne zdravstvene ili socijalne promjene i reagira na vrijeme. Time se smanjuje rizik od institucionalizacije te se korisnicima omogućuje dulji i kvalitetniji ostanak u vlastitom domu.

Postoji li neka priča ili situacija koja Vam je posebno ostala u sjećanju?

Posebno su dirljive situacije kada korisnici istaknu da im dolazak naše djelatnice predstavlja „najljepši dio dana“. Jedna korisnica rekla nam je kako joj pomoć mnogo znači, ali da joj još više znači činjenica da netko pokuca na vrata i pita kako je. To potvrđuje koliko je ljudska blizina važna.

Bez obzira na vremenske neprilike, osobito tijekom zimskih mjeseci kada su otoci dodatno izloženi izazovima, možemo računati na naše djelatnice koje su stalno prisutne na terenu i predano brinu o korisnicima.

The name “Zaželi for Five Islands” reflects the fact that the project is implemented on five islands — Lošinj, Cres, Unije, Susak and Ilovik.

What were the key motivations for launching the project specifically on islands?

Islands face specific challenges geographic remoteness, limited transport links, reduced access to healthcare and social services, and pronounced depopulation. Elderly residents often live alone without close family support or adequate care, while access to shops, doctors and other services is far more limited than in larger urban areas.

The key motivation was to enable them to live more dignified lives in their own homes, with regular assistance and human contact. At the same time, the project creates employment opportunities for local residents, primarily women on smaller islands, and actively involves them in community life.

How many beneficiaries are currently included in the project?

Currently, 36 beneficiaries are included in the project, cared for by six employees.

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline

These are elderly and vulnerable persons as well as persons with disabilities, who receive regular assistance with household tasks and daily activities.

What are the most common needs of the beneficiaries?

The most common needs include assistance with household maintenance, the procurement of groceries and medicines, accompaniment to medical appointments and help with paying bills. However, the need for conversation and social interaction is equally important. Very often, companionship itself is what means the most to the beneficiaries, as loneliness is one of their greatest challenges.

How does the project change the daily lives of elderly and vulnerable persons and persons with disabilities on the islands?

The project provides them with a sense of security and reassurance that they are not alone. Regular visits by home-care assistants mean that someone consistently looks after their needs, notices potential health or social changes and reacts in time.

This significantly reduces the risk of institutionalization and enables beneficiaries to remain in their own homes longer while maintaining a higher quality of life.

travanj
U projekt je trenutno uključeno 36 korisnika, o kojima skrbi šest djelatnica / The project currently includes 36 beneficiaries, cared for by six employees
Naziv „Zaželi za pet otoka“ proizlazi iz činjenice da projekt provodimo na pet otoka - Lošinju, Cresu, Unijama, Susku i Iloviku

Zapošljava li projekt isključivo žene?

Program je tradicionalno usmjeren na zapošljavanje žena, osobito pripadnica teže zapošljivih skupina, no natječaj je bio otvoren svima koji ispunjavaju propisane uvjete. U provedbi sudjeluju osobe iz lokalne zajednice koje su pokazale odgovornost, empatiju i spremnost za rad s korisnicima.

Koliko je provođenje ovog projekta važno za otočno gospodarstvo i socijalnu stabilnost?

Projekt ima dvostruki učinak - socijalni i gospodarski. S jedne strane povećava kvalitetu života ranjivih skupina, a s druge osigurava radna mjesta i stabilan prihod lokalnom stanovništvu. Time se jača socijalna kohezija i doprinosi stabilnosti otočnih zajednica.

Kakva su iskustva gerontodomaćica?

Iskustva su vrlo pozitivna. Posao je zahtjevan i odgovoran, ali nosi snažnu društvenu i emocionalnu vrijednost. Djelatnice ističu da su razvile bliske odnose s korisnicima te da jasno vide konkretne rezultate svoga rada.

Koji su najveći izazovi u provedbi projekta na više otoka?

Najveći izazovi odnose se na organizaciju rada, koordinaciju između različitih lokacija te prilagodbu specifičnostima svakog pojedinog otoka. Svaka sredina ima svoje okolnosti i potrebe, što zahtijeva fleksibilnost, dobru komunikaciju i kvalitetnu logističku pripremu.

Koliko logistika i prometna povezanost utječu na uspješnost provedbe?

Prometna povezanost ima značajan utjecaj, osobito na manjim i udaljenijim otocima. Red plovidbe, vremenske prilike i sezonske promjene mogu utjecati na dinamiku rada. Zimski mjeseci i nepovoljni vremenski uvjeti dodatno otežavaju dostupnost pojedinih područja, dok ljetna sezona donosi povećane gužve i logističke izazove. Unatoč tome, korisnicima kontinuirano nastojimo osigurati redovito i pravodobno dobivanje potrebne pomoći. Kvalitetno planiranje ključno je za osiguravanje kontinuiteta usluge. Posebno ističemo dobru suradnju s Jadrolinijom, čija redovita povezanost otoka i susretljivost posade uvelike olakšavaju naš rad i prijevoz potrebnih potrepština na manje otoke. Ta povezanost nije samo prometna - ona je i društvena.

Kakvi su planovi za nastavak ili proširenje projekta?

Naš je cilj osigurati kontinuitet provedbe i, ako se ukaže mogućnost, proširiti obuhvat korisnika. Dugoročno želimo dodatno razvijati izvaninstitucionalne oblike skrbi na otocima u suradnji s nadležnim institucijama. Vjerujemo da je projekt dao značajan doprinos zajednici te se nadamo njegovu nastavku uz podršku svih relevantnih dionika.

Is there a particular story or situation that has stayed with you?

Some of the most touching moments occur when beneficiaries say that the visit of our home-care assistant is “the highlight of their day.” One beneficiary told us that the assistance itself means a great deal, but what means even more is the fact that someone knocks on the door and asks how she is doing. This confirms how important human closeness and connection truly are.

Regardless of weather conditions, particularly during winter months when islands face additional challenges, we can rely on our employees who remain constantly present in the field and devoted to supporting the beneficiaries.

Does the project employ only women?

The project traditionally focuses on employing women, especially those belonging to harder-to-employ groups, but the public call was open to anyone meeting the prescribed criteria. The project engages individuals from the local community who have demonstrated responsibility, empathy and readiness to work with beneficiaries.

How important is the project for the island’s economy and social stability?

The project has a dual impact — social and economic. On one hand, it improves the quality of life of vulnerable groups; on the other, it provides employment and a stable income for local residents. In doing so, it strengthens social cohesion and contributes to the stability of island communities.

What are the experiences of the homecare assistants?

Their experiences have been very positive. The work is demanding and responsible, yet it carries strong social and emotional value. Employees emphasize that they have developed close relationships with the beneficiaries and clearly see the tangible results of their work.

What are the biggest challenges of implementing the project across several islands?

The greatest challenges relate to work organization, coordination between different island locations and adapting to the specific

The name “Zaželi for Five Islands” reflects the fact that the project is implemented on five islands — Lošinj, Cres, Unije, Susak and Ilovik.
Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline

Kakva je suradnja s lokalnim institucijama i jedinicama lokalne samouprave?

Suradnja je vrlo dobra i konstruktivna. Jedinice lokalne samouprave, zdravstvene ustanove i druge relevantne institucije važni su partneri u prepoznavanju potreba korisnika i koordinaciji aktivnosti na terenu.

Što je ključno za dugoročnu održivost ovakvih inicijativa na otocima?

Ključni su stabilno i dugoročno financiranje, snažna institucionalna podrška te strateško prepoznavanje važnosti izvaninstitucionalne skrbi u otočnim sredinama. Uz to, važno je kontinuirano ulagati u ljude kroz edukaciju, zapošljavanje i motivaciju lokalnog stanovništva, koje predstavlja temelj ovakvih programa.

conditions of each island. Each community has its own circumstances and needs, which requires flexibility, good communication and thorough logistical planning.

How much do logistics and maritime connectivity affect the success of the project?

Transport connectivity plays a significant role, particularly on smaller and more remote islands. Ferry timetables, weather conditions and seasonal changes can all influence operational dynamics.

Winter months and adverse weather conditions can further limit accessibility to certain areas, while the summer season brings increased traffic and logistical challenges. Despite this, we continually strive to ensure beneficiaries receive regular and timely assistance. Efficient planning is essential to maintaining service continuity.

We would particularly like to highlight our excellent cooperation with Jadrolinija, whose regular islands connections and the helpfulness of its crew greatly facilitate our work and the transport of essential supplies to smaller islands. That connection is not merely a transport route; it is also a social line of life. What are the plans for the continuation or expansion of the project?

Our goal is to ensure continuity of the project and, if opportunities arise, expand the number of beneficiaries. In the long term, we aim to further develop community-based and non-institutional care services on the islands in cooperation with relevant institutions. We believe the project has made a significant contribution to the community and we hope it will continue with the support of all relevant stakeholders.

What is the cooperation like with local institutions and local government units?

The cooperation is very good and constructive. Local government units, healthcare institutions and other relevant organizations are key partners in identifying beneficiaries’ needs and coordinating activities on the ground.

What is crucial for the long-term sustainability of such initiatives on islands?

Key factors include stable long-term funding, strong institutional support and strategic recognition of the importance of community-based care in island environments. In addition, it is essential to continuously invest in people through education, employment opportunities and the motivation of local residents, who represent the foundation of projects like this.

Posebno su dirljive situacije kada korisnici istaknu da im dolazak naše djelatnice predstavlja „najljepši dio dana“ / Especially moving are the situations when beneficiaries point out that the arrival of our employee represents “the most beautiful part of their day”

Zapovjednik Jovica Matić –kad more ne prašta, instinkt vodi

Zapovjednik trajekta Jadran o dramatičnoj noći spašavanja putnika s katamarana Melita, odluci donesenoj u sekundi i odgovornosti koja ne poznaje strah

Usred jedne od najdramatičnijih noći na Jadranu tijekom ljeta 2025. godine, kada je olujno nevrijeme zahvatilo zadarsko područje, putnički katamaran Melita doživio je ozbiljnu havariju. More je, uslijed jakih valova i udara vjetra, prodrlo u trup plovila, stvorivši kritičnu situaciju neposredno prije uplovljavanja u luku Zadar. U trenutku nesreće na katamaranu se nalazilo 38 putnika i pet članova posade. Sve je vrlo brzo preraslo u borbu za sigurnu evakuaciju svih na brodu.

U toj napetoj noći, zahvaljujući brzoj koordinaciji i odlučnoj reakciji više plovila koja su odgovorila na poziv u pomoć, svi putnici i članovi posade uspješno su, bez i jedne ozljede, prevezeni na sigurno. Najprije su evakuirani na splav za spašavanje, koju je potom Lučka kapetanija doteglila do Jadrolinijinog trajekta Jadran, kojim su prevezeni i iskrcani u luku Gaženica.

Među ključnim akterima te zahtjevne i uspješne akcije spašavanja bio je zapovjednik Jadrolinijinog trajekta Jadran, Jovica Matić, koji je u presudnim trenucima, vođen iskustvom, instinktom i mirnoćom, koordinirao prihvat i spašavanje putnika i posade s tonućeg katamarana. Za taj izvanredan čin hrabrosti Matić i posada trajekta Jadran dobili su priznanje na manifestaciji „Dani pomorstva i unutarnje plovidbe“, gdje se svake godine odaju počasti pomorcima koji su svojim djelovanjem dali poseban doprinos sigurnosti na moru.

Zapovjednik Matić u razgovoru s nama otkriva manje poznate detalje te napete noći, koja je još jednom pokazala kako biti pomorac znači mnogo više od samog upravljanja brodom i prijevoza putnika i vozila. Hrabrost, profesionalnost i spremnost na reakciju u izvanrednim okolnostima temelj su ovog poziva — vrijednosti koje pomorci Jadrolinije iznova potvrđuju.

Ferry captain Jovica MatićWhen the Sea Shows No Mercy Instinct Takes the Helm

Captain of the ferry Jadran recalls the dramatic night of rescuing passengers from the catamaran Melita, a splitsecond decision and the responsibility that leaves no room for fear

During one of the most dramatic nights on the Adriatic in the summer of 2025 a violent storm swept across the Zadar area. In those conditions the passenger catamaran Melita suffered a serious casualty. Heavy seas and strong gusts forced water into the vessel’s hull creating a critical situation shortly before the vessel was due to make port in Zadar. At the time of the incident there were 38 passengers and five crew members on board. What followed quickly turned into a race to evacuate everyone safely.

During that tense night, thanks to rapid coordination and the decisive response of several vessels that answered the distress call, all passengers and crew were successfully brought to safety without a single injury.

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline
Zapovjednik trajekta
Jadran, Jovica Matić / Captain of the Jadrolinija ferry Jadran
Jovica Matić

Zapovjednik Jovica Matić s posadom trajekta Jadran imao je ključnu ulogu u evakuaciji putnika i posade katamarana Melita / Captain Jovica Matić, together with the crew of the ferry Jadran, played a key role in the evacuation of passengers and crew from the catamaran Melita

Za početak, ispričajte nam kako je sve izgledalo od samog poziva do akcije spašavanja? Kako ste to osobno doživjeli?

Tog smo dana bili u noćnoj smjeni na liniji Zadar – Preko. Već na polasku iz luke Preko primijetio sam da se vjetar znatno pojačao. Pri samom isplovljavanju uočio sam Jadrolinijin katamaran Silba, koji je bio vezan uz rivu ispod nas. Dok smo mi bili uz obalu, stvarali smo mu svojevrsnu zavjetrinu, no čim smo se odmaknuli, katamaran se potpuno odvojio od rive. Tada mi je postalo jasno koliko je vjetar snažan.

Odmah sam nazvao kolegu kako bih ga upozorio na uvjete na otvorenom moru i savjetovao mu da ne isplovljava dok se vjetar ne smiri, jer nije bio bezazlen ni za trajekt Jadran, koji je znatno veći brod od Silbe

Ploveći prema Gaženici, suočili smo se s iznimno velikim valovima. Iako mi je ovo trinaesta sezona kao zapovjedniku u Zadarskom kanalu, takvo more dotad nisam doživio, a nadam se da ni neću ponovno tako skoro.

Neposredno prije uplovljavanja u Gaženicu nazvao me kolega s trajekta Mljet i upozorio da udari vjetra prelaze 50 čvorova. Savjetovao mi je, ako se ne osjećam sigurno, da ne ulazim u luku. Prije nas je i trajekt Bartol Kašić pokušao uploviti, ali su odustali i ostali manevrirati na otvorenom. Procijenio sam da možemo sigurno uploviti u Gaženicu, što je i prošlo bez problema. Nakon iskrcaja putnika i vozila krenuli smo natrag prema Preku.

Nedugo potom zaprimio sam poziv Lučke kapetanije Zadar s informacijom da je u tijeku akcija spašavanja katamarana Melita, koji je imao prodor mora, te da se uputimo prema njihovoj poziciji. Potvrdio sam polazak, cijela je posada alarmirana i stavljena u pripravnost, a more je i dalje bilo iznimno teško.

Sve je stvar procedure, školovanja i iskustva. Imamo redovite vježbe za krizne situacije

— čovjek u moru, korištenje jakobica, koordinaciju posade.

No najviše se uči kroz godine rada

They were first evacuated into a life raft, which was then towed by the Harbour Master’s patrol boat to the Jadrolinija ferry Jadran. From there they were safely transported and disembarked in the port of Gaženica.

Among the key figures in this demanding and successful rescue operation was the master of the Jadrolinija ferry, Jadran Jovica Matić. In the decisive moments guided by experience, instinct and calm judgement he coordinated the reception and rescue of passengers and crew from the stricken catamaran. For this exceptional act of seamanship and courage, Matić and the crew of the ferry Jadran received recognition at the maritime event Days of Maritime Affairs and Inland Navigation, where each year seafarers are honored for outstanding contributions to safety at sea.

In conversation with us, master Matić reveals lesser- known details of that tense night, which once again showed, that being a seafarer means far more than simply navigating a vessel and transporting passengers and vehicles. Courage, professionalism and readiness to react in extraordinary circumstances form the core of this profession values that Jadrolinija seafarers demonstrate consistently.

To begin with, tell us how everything unfolded from the moment of the call to the rescue operation? How did you personally experience it?

That evening, we were on the night shift, operating the Zadar - Preko ferry route. Already when departing the port of Preko, I noticed the wind strengthening significantly. As we cast off, I saw Jadrolinija’s catamaran Silba moored along the quay just below us. While we were alongside the coast, our hull created a kind of wind shadow for her, but as soon as we moved away, the catamaran was pushed completely off the quay. At that

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline

INTERVIEW

Everything comes down to procedures training and experience. We regularly conduct drills for emergency situations man overboard ladder deployment and crew coordination. But the most valuable lessons come with years at sea

Na mostu broda, gdje se odluke donose u sekundi, zapovjednik Jovica Matić pokazuje zašto su iskustvo, smirenost i instinkt ključni kada more ne prašta / On the ship’s bridge, where decisions are made in seconds, Captain Jovica Matić shows why experience, composure, and instinct are crucial when the sea does not forgive

moment it became clear to me how strong the wind really was.

I immediately called my colleague to warn him about the conditions in the open channel and advised him not to sail until the wind eased, because it was already challenging even for the ferry Jadran which is considerably larger than Silba.

While sailing toward Gaženica, we encountered extremely heavy seas. Although this is my thirteenth season as master operating in the Zadar Channel, I had never experienced such sea conditions before, and I hope I will not again anytime soon.

Shortly before approaching Gaženica, I received a call from a colleague aboard the ferry Mljet informing me that wind gusts exceeded 50 knots. He advised that if I did not feel confident, I should stay clear of the harbour. Before us, the ferry Bartol Kašić had also attempted to enter but decided to abort the manoeuvre and remained outside the harbour.

I assessed that we could safely bring the vessel alongside in Gaženica and the

Trajekt Jadran / Ferry Jadran
Nikad ne znaš kada će se dogoditi krizna situacija. Ako imaš spremnu i uvježbanu posadu, nema panike — sve se može odraditi smireno i sigurno

Približavajući se Meliti, vidjeli smo da je brod nagnut na jednu stranu, s jednim trupom gotovo potpuno pod morem. Putnici i posada bili su u prslucima za spašavanje, a fotoluminiscentne trake jasno su se vidjele pod našim reflektorima. Situacija je bila izrazito krizna — u takvim trenucima adrenalin preuzme svoje. Svi su bili na otvorenoj palubi jer nisu znali što slijedi. Aktivirali su splav za spašavanje, no snažan ju je vjetar otrgnuo i odnio niz vjetar.

Procijenio sam da je moj ključni zadatak postaviti Jadran tako da stvorimo zavjetrinu i svojevrsni zaštitni zid prema katamaranu. Da nismo bili tamo i učinili to što jesmo… ne želim ni razmišljati o mogućim posljedicama. Valjanje Melite bilo je iznimno snažno, a brod već ozbiljno oštećen.

Kad smo zauzeli poziciju i upalili svu nužnu rasvjetu, posadi je dan nalog za zauzimanje zbornih mjesta i pripremu za prihvat putnika. Pripremljene su splavi, jakobice i ostala oprema. Moj zadatak bio je održavati stabilnost broda na motorima. Sreća je bila što nismo imali težak teret u garaži, samo nekoliko osobnih vozila i putnike. Da je unutra bio kamion, situacija je mogla postati opasna i za nas.

Dodatni problem nastao je kada su dva putnika u panici skočila u more. To je najgora moguća situacija. Od samog početka školovanja uče nas da se brod ne napušta dok god pluta — vjerujem da to zna i šira javnost. Njihov skok stvorio je novu, izuzetno rizičnu situaciju: motori su radili, propeleri su se okretali i opasnost za njihove živote bila je golema. Bio sam ljut jer su dodatno ugrozili i sebe i sve nas, ali razumijem da strah ponekad nadvlada razum. Brodica Lučke kapetanije, nakon više pokušaja, uspjela ih je izvući iz mora.

Potom je aktivirana nova splav, putnici su se ukrcavali u nju, a brodicom su dotegljeni do nas. Ukrcaj na Jadran tekao je prema pravilima — prvo djeca, žene i starije osobe, a zatim ostali. Posebno mi je bilo važno imati točan broj ljudi na brodu. Naložio sam posadi da prebroji prsluke koje su ljudi skidali kako bismo bili sigurni da nitko nije ostao u moru. Po nalogu Kapetanije vratili smo se u Gaženicu, iskrcali spašene putnike koje su preuzele kopnene službe i potom nastavili s redovitom linijom. Tek kad se more smirilo, postaneš svjestan svega što se moglo dogoditi.

Koliko su u takvim situacijama presudni iskustvo i uvježbanost posade?

Sve je stvar procedure, školovanja i iskustva. Imamo redovite vježbe za krizne situacije — čovjek u moru, korištenje jakobica, koordinaciju posade. No najviše se uči kroz godine rada. U lipnju mi je trinaest godina zapovjedničkog staža, a zapovijedao sam na ukupno šesnaest brodova. Ta iskustva u kriznim trenucima daju sigurnost u donošenju odluka. Ipak, bez obzira na sve, u ovakvim situacijama presudni su instinkt i brzina reakcije.

Jeste li tijekom karijere imali još sličnih situacija?

Na sreću, nisam imao situacije u kojima smo spašavali drugi brod ili u kojima su životi bili izravno ugroženi. Doživio sam požar na

manoeuvre went smoothly. After disembarking passengers and vehicles we set course back toward Preko.

Not long afterwards, I received a call from the Harbour Master’s Office in Zadar informing us that a rescue operation was underway for the catamaran Melita which had suffered water ingress, and that we should proceed toward their position. I confirmed immediately. The entire crew was alerted and placed on standby while the sea conditions remained extremely rough.

As we approached Melita, we saw that the vessel was heavily listing to one side, with one hull almost completely submerged. Passengers and crew were wearing life jackets and the photoluminescent strips were clearly visible in our searchlights. The situation was extremely critical. In moments like that adrenaline takes over. Everyone had gathered on the open deck because they did not know what would happen next. They had deployed a life raft, but the strong wind tore it away and carried it downwind.

I assessed that my primary task was to position Jadran in such a way that we created a wind shadow and a protective barrier for the catamaran. If we had not been there and done what we did, I do not even want to imagine the possible consequences. Melita was rolling heavily, and the vessel was already severely damaged.

Once we held position and illuminated the entire scene, the crew was ordered to muster at their stations and prepare for receiving passengers. Life rafts, pilot ladders and other emergency equipment were prepared. My task was to maintain the vessel’s stability using the engines. Fortunately, we did not have heavy cargo in the vehicle deck, only a few passenger cars and passengers. Had there been a truck in the garage, the situation could have become dangerous for us as well.

An additional complication occurred when two passengers in panic jumped into the sea. That is the worst possible scenario. From the first day of maritime training, we are taught that a vessel must not be abandoned as long as she remains afloat, and I believe the wider public knows this as well.

Their jump created an extremely dangerous situation because our engines were running and the propellers were turning, which posed a serious threat to their lives. I was angry because they endangered both themselves and everyone involved in the rescue, but I understand that fear sometimes overcomes reason. The Harbour Master’s patrol boat, after several attempts, managed to retrieve them from the sea.

Jadrolinija
— linija života Jadrolinija — lifeline

Iza smirenog osmijeha stoji zapovjednik koji je u jednoj od najdramatičnijih noći na Jadranu vodio akciju spašavanja 43 osobe s katamarana Melita / Behind the calm smile stands a captain who, on one of the most dramatic nights on the Adriatic, led the rescue operation of 43 people from the catamaran Melita

brodu i gubitak električne energije na trajektu Hanibal Lucić, kada je brod ostao bez pogona na valovitom moru — i to su ozbiljne krizne situacije. No ovakvih, s ovakvom razinom ugroze ljudskih života, nije bilo.

Koja je, po vama, glavna poruka ove akcije spašavanja?

Ova situacija pokazala je koliko su timski rad, sinergija zapovjednika i posade te stalna uvježbanost presudni. Nikad ne znaš kada će se dogoditi krizna situacija. Ako imaš spremnu i uvježbanu posadu, nema panike — sve se može odraditi smireno i sigurno.

Što vam osobno znače priznanja poput onog dodijeljenog u sklopu „Dana pomorstva i unutarnje plovidbe“?

Naravno da predstavljaju ponos i zadovoljstvo jer je prepoznato ono što smo napravili. No uvijek naglašavam, bez moje posade toga ne bi bilo. Brod čine zapovjednik i posada. Kada djelujemo kao jedan tim, sve funkcionira kako treba.

You never know when an emergency will arise. If you have a prepared and well trained crew there is no panic everything can be handled calmly and safely

A new life raft was then deployed, and passengers boarded it and they were towed toward us by the patrol boat. Boarding onto Jadran proceeded according to established maritime practice - children women and elderly persons first, followed by the others.

It was extremely important for me to have an accurate count of everyone on board. I ordered the crew to collect and count the life jackets people removed so that we could be absolutely certain that no one remained in the sea. Following instructions from the Harbour Master’s Office, we returned to Gaženica, disembarked the rescued passengers where shore services took over and then resumed our regular service. Only when the sea finally calmed down, you realize what might have happened. In such situations how decisive are experience and crew training?

Everything comes down to procedures, training and experience. We regularly conduct drills for emergency situations - man overboard, ladder deployment and crew coordination. But the most valuable lessons come with years at sea. In June, I will mark thirteen years as a ship’s master, and I have commanded sixteen vessels in total. Those experiences provide confidence when making decisions under pressure. Even so, instinct and speed of reaction are crucial in moments like these.

Have you experienced similar situations during your career?

Fortunately, I have never been involved in a situation where we had to rescue another vessel or where lives were directly threatened like this. I have experienced a fire on board and a total power failure on the ferry Hanibal Lucić, when the vessel lost propulsion in heavy seas and those are serious emergencies. But nothing like this, with this level of threat to human life. What is in your opinion the key message from this rescue operation?

This situation showed how essential teamwork is, along with the synergy between the master and crew and constant training. You never know when an emergency will arise. If you have a prepared and well-trained crew, there is no panic and everything can be handled calmly and safely.

What do recognitions like the one you received during the Days of Maritime Affairs and Inland Navigation mean to you personally?

Of course, they bring pride and satisfaction, because what we did has been recognized. But I always emphasize that without my crew, none of this would have been possible. A vessel is defined by its master and crew. When we operate as one team, everything functions exactly as it should.

Tradicija duga 50 godina

Iako djeluje od 1974. godine, Klub umirovljenika Jadrolinije posljednjih godina bilježi smanjenje broja članova, no želje i napora za jačanjem zajednice ne nedostaje

IIz potrebe i želje da se pomorci, administrativni djelatnici i svi oni koji su radni vijek proveli u Jadroliniji, nastave okupljati i nakon odlaska u mirovinu, ne samo radi pogodnosti nego radi zajedništva, osjećaja pripadnosti i međusobne podrške, davne 1974. godine osnovan je Klub umirovljenika Jadrolinije. Klub u Rijeci djeluje više od pedeset godina i predstavlja jednu od najdugovječnijih organiziranih zajednica bivših djelatnika u hrvatskom pomorstvu.

Desetljećima je klub bio mjesto susreta ljudi koji su dijelili isti profesionalni put - morske rute, brodove, luke i izazove koje nosi život vezan uz pomorski promet. Danas, iako brojčano skromniji, klub i dalje njeguje isti duh zahvaljujući predanosti svojih članova koji vjeruju da povezanost među onima koji su tijekom radnog vijeka živjeli i osjećali pripadnost Jadroliniji ne prestaje ni nakon odlaska u mirovinu.

A Tradition Spanning 50 Years

Although it has existed since 1974, the Jadrolinija Pensioners’ Club has in recent years recorded a decline in membership, yet there is no shortage of determination and effort to strengthen the community

Out of the need and desire for seafarers, administrative staff and all those who spent their working lives with Jadrolinija to continue gathering even after retirement, not only for benefits but also for companionship, a sense of belonging and mutual support, the Jadrolinija Pensioners’ Club was founded back in 1974. For more than fifty years the club in Rijeka has been active and represents one of the longest standing organized communities of former employees in Croatian maritime affairs. For decades the club served as a meeting place for people who shared the same professional path: sea routes, ships, ports and the challenges of a life connected with maritime transport. Today, although smaller in number, the club still preserves the same spirit thanks to the dedication of its members who believe that the connection among those who spent their working lives with Jadrolinija does not end with retirement.

MEMBERSHIP DECLINE AS A NATURAL PROCESS

Among those determined to ensure the club continues fulfilling its mission are Nada Bembić and Marica Njegovan, members who still carry most of the organizational work. Nada Bembić has been retired for two decades and became actively involved in the club almost immediately after leaving service. Over the years she has taken on increasing responsibility and invested considerable effort to maintain the continuity of the club’s activities. Marica Njegovan joined the club at a time when the number of active

Klub umirovljenika Jadrolinije posjetio je najstarijeg člana kluba u Dubrovniku, Antuna Zagu / The Jadrolinija Pensioners' Club visited its oldest member in Dubrovnik, Antun Zago

UZROK OSIPANJU – PRIRODAN PROCES

Među onima kojima je stalo da Klub ispunjava svoju misiju su Nada Bembić i Marica Njegovan, članice koje i danas nose najveći dio organizacijskog rada. Nada Bembić je u mirovini već dva desetljeća, a u klub se aktivno uključila gotovo odmah po odlasku iz službe. Kroz godine je preuzimala sve veću odgovornost i ulagala veliki trud kako bi se kontinuitet rada održao. Marica Njegovan pridružila se klubu u razdoblju kada je broj aktivnih članova bio vrlo malen te se s velikom predanošću uključila kako bi zajednica opstala i očuvala se u onoj mjeri u kojoj je to bilo moguće. Osipanje članstva prirodan je i postupan proces koji prati svaku dugovječnu organizaciju: ljudi stare, mijenjaju se zdravstvene okolnosti, a mnogi se s vremenom sele bliže obiteljima ili u domove za starije osobe. Ipak, jedan od najvećih izazova s kojima se trenutno 138 članova Kluba umirovljenika Jadrolinije suočava, jest činjenica da su njihove kolege, umirovljenici, raspršeni duž cijele hrvatske obale, na kopnu i otocima.

U jednom razdoblju većina članova bila je koncentrirana u Rijeci, što je omogućavalo češća okupljanja, druženja i aktivnosti, a bilo je i beneficija, posvjedočila je Marica Njegovan.

Primjerice, 2004. godine Jadrolinija je ispratila 942 radnika u mirovinu koji su svi bili učlanjeni u klub. Jadrolinijini umirovljenici imali su tada pravo na poklon bon za Božić. Godine 2016. u mirovinu je otišlo 773 radnika. Tada pak nije bilo bona za Božić pa se članstvo u klubu smanjilo na svega 308 članova. Trend smanjenja,

PENSIONERS' CLUB

Marica Njegovan i Nada Bembić posvećene su cilju okupljanja čim većeg broja umirovljenika Jadrolinije / Marica Njegovan regularly participates in various gatherings and activities of Jadrolinija, such as the traditional mass on the occasion of the Feast of Saint Nicholas

members was very small and dedicated herself to helping the community survive and preserve itself as much as possible.

The decline in membership is a natural and gradual process that accompanies every long standing organization. People grow older, health circumstances change and many eventually move closer to family members or into retirement homes. However, one of the greatest challenges currently facing the 138 members of the Jadrolinija Pensioners’ Club is the fact that their colleagues and fellow pensioners are scattered along the entire Croatian coast, on the mainland and on the islands.

At one time most members were concentrated in Rijeka, which allowed more frequent gatherings, social events and activities, as well as certain benefits, as Marica Njegovan recalls.

For example, in 2004 Jadrolinija sent 942 employees into retirement and all of them became members of the club. At that time Jadrolinija pensioners had the right to a Christmas gift voucher. In 2016, 773 employees retired, but that year there was no Christmas voucher and club membership dropped to just 308 members. As Ms. Njegovan explains, the decline continued until 2023. After that year Jadrolinija enabled its pensioners to use the Jadrolinija2GO card, which allows them to receive travel discounts through a points system. As a result, membership numbers began to grow again.

Today the situation is different. Members live from Rijeka all the way to southern Dalmatia, which makes organizing gatherings more difficult but does not diminish the desire to reconnect. Ideas for excursions, visits to different towns, reunions of former colleagues and social gatherings still exist, but their realization requires greater participation and a larger number of members.

The fact is, Ms. Njegovan continues, that some activities have become increasingly difficult to organize due to the age of the members. Most of our members are now in their eighties, which makes it harder to motivate them for trips and excursions. For that reason it is very difficult to fill a fifty seat bus and organize a group journey.

Njegovan redovito sudjeluje u raznim okupljanjima i aktivnostima

Jadrolinije, poput tradicionalne mise povodom blagdana svetog Nikole / Marica Njegovan regularly participates in various gatherings and activities of Jadrolinija, such as the traditional mass on the occasion of the Feast of Saint Nicholas

kako nam nastavlja pričati gospođa Njegovan, bilježi se sve do 2023. godine. Nakon te godine, Jadrolinija svojim umirovljenicima omogućuje korištenje Jadrolinija2GO kartice, s kojom ostvaruju popuste u prijevozu bodovima, slijedom čega broj članova ponovno raste.

Danas je situacija drugačija – članovi su raspršeni od Rijeke do juga Dalmacije, što otežava organizaciju susreta, ali ne umanjuje želju za ponovnim povezivanjem. Ideje o izletima, posjetima gradovima, susretima bivših kolega i zajedničkim druženjima i dalje postoje, no za njihovu realizaciju potrebna je veća uključenost i veći broj članova.

Činjenica je, nastavlja Marica Njegovan, da je neke aktivnosti sve teže organizirati zbog dobi članova. Manje-više svi naši članovi danas su u osamdesetim godinama života pa ih je teško animirati za putovanja i izlete. Zbog toga je autobus s pedeset mjesta vrlo teško popuniti i organizirati zajedničko putovanje.

Klub umirovljenika Jadrolinije ima i važnu memorijsku ulogu. Članovi aktivno sudjeluju u obilježavanjima posvećenima pomorcima koji su izgubili život, njeguju sjećanje na kolege i sudjeluju u projektima kojima se bilježi i čuva povijest Jadrolinije, poput pripreme monografija i sadržaja za Jadrolinijin magazin. U takvim su prilikama članovi kluba često oni koji svojim znanjem, iskustvom i osobnim pričama daju neprocjenjiv doprinos.

BRIGA ZA SVAKOG ČLANA

Među članovima kluba nalaze se i osobe u dubokoj starosti, rođene početkom 1930-ih godina, koje su desetljećima bile aktivne u radu kluba i ostale mu vjerne do kraja života. Njihove priče, radna mjesta na kojima su radili i brodovi na kojima su plovili dio

The Jadrolinija Pensioners’ Club also plays an important role in preserving memory and tradition. Members actively participate in commemorations dedicated to seafarers who lost their lives, keep alive the memory of former colleagues and take part in projects that record and preserve the history of Jadrolinija, including the preparation of monographs and contributions to the Jadrolinija magazine. On such occasions the club’s members often provide invaluable contributions through their knowledge, experience and personal stories.

CARING FOR EVERY MEMBER

Among the members are also individuals of very advanced age, born in the early 1930s, who remained active in the club for decades and loyal to it until the end of their lives. Their stories, the workplaces where they worked and the ships on which they sailed form part of the collective history of Jadrolinija and of the wider maritime heritage. A particularly cherished memory is the birthday visit organized by the club for the oldest recorded member of the Pensioners’ Club, former employee of the Dubrovnik agency Antun Zagi, who celebrated his 100th birthday in 2008 and lived to the age of 104. Currently the oldest members are Danica Brunetić and Marko Vlaković, both born in 1931. Ms. Danica also holds one of the longest memberships in the club. She retired in 1984 and has been a member ever since.

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Marica

su kolektivne povijesti Jadrolinije, ali i šire pomorske baštine. U lijepom je sjećanju ostao rođendanski posjet kluba najstarijem zabilježenom članu Kluba umirovljenika, bivšem djelatniku agencije u Dubrovniku, Antunu Zagi, koji je 2008. godine proslavio 100. rođendan i poživio do 104. godine. Trenutno su najstariji članovi Danica Brunetić i Marko Vlaković, oboje rođeni 1931. godine. Gospođa Danica ujedno bilježi i jedan od najdužih staža u Klubu umirovljenika – u mirovinu je otišla 1984. godine i od tada je članica.

Osim čuvanja povijesti, klub njeguje i međusobnu brigu. Članovi su u stalnom kontaktu, često telefonom, nastoje pratiti životne okolnosti svojih kolega, a u slučaju smrti člana klub pruža simboličnu financijsku pomoć obitelji. Iako skromna, ta gesta nosi snažnu poruku – da nitko tko je bio dio Jadrolinije nije zaboravljen.

MIROVINA NIJE KRAJ POVEZANOSTI

Danas klub funkcionira ponajviše zahvaljujući volonterskom radu i entuzijazmu malog broja članova koji vjeruju da ova zajednica ima budućnost. Njihova je poruka jasna i iskrena: Klub umirovljenika Jadrolinije postoji, otvoren je i želi nove članove. Svaki bivši djelatnik, bez obzira na to kada je otišao u mirovinu i gdje danas živi, može pronaći svoje mjesto u ovoj zajednici.

Ovo je ujedno i poziv svim umirovljenicima Jadrolinije – pomorcima, administrativnim djelatnicima, tehničkom i prodajnom osoblju – da se uključe, jave i postanu dio kluba koji već pedeset godina čuva zajedništvo, uspomene i identitet Jadrolinije. Jer povezanost koja je nastajala tijekom godina rada ne mora završiti odlaskom u mirovinu – ona se može nastaviti, razvijati i jačati, zajedno. ~

Nada Bembić i Marica Njegovan, članice koje nose najveći dio organizacijskog rada Kluba umirovljenika Jadrolinije koji trenutno broji 138 članova / Nada Bembić and Marica Njegovan, members who carry most of the organizational work of the Jadrolinija Pensioners' Club, which currently has 138 members

In addition to preserving history, the club also nurtures mutual care among its members. Members stay in regular contact, often by telephone, and try to follow the life circumstances of their colleagues. In the event of a member’s death the club provides symbolic financial assistance to the family. Although modest, the gesture carries a powerful message: no one who was once part of Jadrolinija is forgotten.

RETIREMENT DOES NOT END THE CONNECTION

Today the club functions largely thanks to the voluntary work and enthusiasm of a small number of members who believe that this community has a future.

Their message is clear and sincere: the Jadrolinija Pensioners’ Club exists, it is open and it welcomes new members. Every former employee, regardless of when they retired or where they live today, can find their place within this community.

This is also an invitation to all Jadrolinija pensioners – seafarers, administrative employees, technical and sales staff – to join, reach out and become part of a club that for fifty years has preserved the sense of community, memories and identity of Jadrolinija. Because the bonds formed during years of work do not have to end with retirement. They can continue, grow and strengthen together. ~

Izvan smjene: kreativni potencijali koji nas oblikuju

Naši djelatnici nisu samo stručnjaci u svojim područjima rada – oni su plesači, sportaši, kreativci i zaljubljenici u povijest koji izvan radnog vremena njeguju talente koji ih dodatno oblikuju

Jadrolinija je mnogo više od flote koja povezuje obale i otoke. Ona je sustav koji svakodnevno funkcionira zahvaljujući znanju, predanosti i karakteru svojih zaposlenika. A taj se karakter često gradi i izvan radnog mjesta, kroz hobije koji razvijaju upornost, preciznost, timski duh i kreativnost. Predstavljamo vam troje kolega čije aktivnosti izvan posla pokazuju koliko su raznoliki interesi pojedinaca unutar naše kompanije. Njihove priče podsjećaju da snaga Jadrolinije ne leži samo u brodovima i linijama, već u ljudima koji je čine i u onome što ih pokreće, na poslu i izvan njega.

Romina Maravić

Suradnica javne nabave i osnivačica plesnog studija „Believe“

Za Rominu često kažu da je „dijete Jadrolinije“. Odrasla uz priče o kompaniji i ljude koji su u njoj radili, svoj je profesionalni put prirodno nastavila upravo u njoj. No, paralelno s karijerom u Službi nabave, Romina već godinama živi i svoju drugu strast – ples.

Što zapravo znači da ste „dijete Jadrolinije“?

To znači da je Jadrolinija oduvijek bila dio mog života. Cijela je moja obitelj na neki način povezana s kompanijom pa sam odrastala uz te priče. Još u srednjoj školi sudjelovala sam u promotivnim događanjima Jadrolinije, dijelila letke na Fiumanki, tradicionalnoj riječkoj regati, bila uključena u razne aktivnosti. Zapravo, nekako je bilo prirodno da i ja jednog dana završim ovdje.

Off Duty: Creative Potential That Shapes Us

Our employees are not only professionals in their respective fields – they are dancers, athletes, creatives and history enthusiasts who cultivate talents outside working hours that further shape who they are

Jadrolinija is much more than a fleet connecting the mainland coast and the islands. It is a complex system that operates every day thanks to the knowledge, dedication and character of its crew and shore based staff. That character is often built outside the workplace through hobbies that develop perseverance, precision, teamwork and creativity.

We present three colleagues whose activities beyond their regular duties demonstrate how diverse the interests within our company truly are. Their stories remind us that the strength of Jadrolinija lies not only in its vessels and ferry routes but in the people who keep them running and in what motivates them both on duty and ashore.

Romina Maravić i prije zaposlenja u Jadroliniji često je sudjelovala u promotivnim aktivnostima / Romina Maravić often took part in promotional activities even before joining Jadrolinija

Vaš profesionalni put u Jadroliniji ipak nije krenuo odmah? Da, 2020. godine vratila sam se s plesnog usavršavanja iz Amerike. U tom trenutku bilo je važno zaposliti se, a Jadrolinija je bila logičan izbor. Počela sam kao referentica u nabavi, a danas radim kao suradnica javne nabave. Od prvog dana imala sam osjećaj da sam došla „svojima“. To je ono što me zadržalo – ljudi.

Što Vam posao danas znači?

Stabilnost, ali i osjećaj pripadnosti. Naša služba funkcionira kao mala zajednica. Podržavamo se, surađujemo, družimo se i izvan posla. U Jadroliniji sam stekla prijatelje za cijeli život i to mi je iznimno vrijedno.

Članovi plesnog studija Believe na okupu –studio danas broji oko 170 članova a započeo je s tek nekoliko djevojčica / Members of the Believe Dance Studio gathered together – the studio now has around 170 members, having started with just a few girls

Romina Maravić

Procurement Associate and founder of the dance studio Believe

Romina is often described as a “child of Jadrolinija”. Growing up surrounded by stories about the company and the people who worked within it, her professional course naturally led her to the company as well. Alongside her role within the Procurement Department she has for years nurtured another great passion dance.

What does it actually mean when you say you are a “child of Jadrolinija”?

It means Jadrolinija has always been part of my life. My entire family is connected to the company in one way or another so I grew up listening to those stories. Already during secondary school I participated in promotional events for Jadrolinija, handing out flyers during Fiumanka, the traditional Rijeka sailing regatta, and taking part in various activities. In a way it felt natural that one day I would also join the company.

Kada je ples postao više od hobija?

Priča s plesom započela je vrlo rano. Već s nekih šest godina rodila se ljubav prema pokretu i glazbi. Od samih početaka znala sam da je ples moj put. Ono što je posebno u ovom hobiju jest sloboda. U plesu možeš biti potpuno svoj, bez ograničenja, u svakom pogledu. Danas se plesom bavim profesionalno, ali on za mene i dalje nosi onu istu čar i iskrenu radost zbog koje sam ga zavoljela kao dijete. Toliko je zabavan i ispunjavajući da ga i dalje živim kao hobi.

Danas vodite vlastiti plesni studio. Kako je sve krenulo?

Studio „Believe“ započeo je sa svega nekoliko djevojčica. Doslovno nekoliko njih. Danas imamo oko 170 članova. Kada vidim koliko je sve naraslo, dobijem potvrdu da trud i iskren odnos prema onome što radiš uvijek donesu rezultat.

Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Kada govorim o poslovnim uspjesima, najvećim smatram vlastiti profesionalni razvoj, ali i činjenicu da sam pronašla svoje mjesto unutar sustava u kojem se osjećam prihvaćeno. Povjerenje koje se gradi kroz svakodnevni rad, timski duh u Službi nabave, pravi je pokazatelj uspjeha. Što se tiče plesa, moj najveći uspjeh su ljudi. Osmijeh djece kada ulaze u dvoranu i kada iz nje izlaze. To je ono zbog čega sve ima smisla.

Kako izgleda Vaš balans između posla i plesa?

Iskreno – ponekad je zahtjevno. Ima dana kada sam iscrpljena. Ali dobra organizacija, jasni prioriteti i podrška obitelji čine veliku razliku. Posao mi daje sigurnost, a ples mi daje energiju. Ta kombinacija me gradi kao osobu.

Vidite li se jednog dana isključivo u plesu? Živim, težim i sanjam o tome da moj plesni studio doživi još veći uspjeh. Voljela bih se širiti i u nekim drugim smjerovima vezanima uz djecu – kroz nove programe, projekte i ideje koje zasad još

Your professional journey with Jadrolinija did not start immediately though? That is true. In 2020 I returned from dance training in the United States. At that moment finding employment was important and Jadrolinija was a logical choice. I began as a procurement officer and today I work as a public procurement associate. From the first day I had the feeling that I had arrived among my own people. That is what kept me here the people.

What does your work mean to you today? It provides stability but also a sense of belonging. Our department functions like a small community. We support each other cooperate closely and even spend time together outside working hours. At Jadrolinija I gained friends for life and that is extremely valuable. When did dance become more than a hobby?

The story with dance began very early. At about six years of age I discovered a love for movement and music. From the very beginning I knew dance was my path. What makes this hobby special is the freedom. In dance you can truly be yourself without limits. Today I work with dance professionally but it still carries the same magic and genuine joy that made me fall in love with it as a child. It is so fun and fulfilling that I still experience it as a hobby.

Today you run your own dance studio. How did it begin?

The studio Believe started with just a few girls literally only a handful. Today we have around 170 members. When I see how much it has grown I receive confirmation that dedication and a sincere approach to what you do always bring results.

What do you consider your greatest success?

Professionally my greatest achievement is my own development and the fact that I found my place within a system where I feel accepted. Trust built through everyday work and the strong team spirit within the Procurement Department are the real indicators of success. In dance my greatest success is the people. The smile on the faces of children when they enter the hall and when they leave it. That is what gives everything meaning. How do you balance your work and dance? Honestly sometimes it can be demanding. There are days when I feel exhausted. But good organisation clear priorities and support from my family make a huge difference. Work gives me security while dance gives me energy. That combination shapes me as a person. Do you see yourself one day fully dedicated to dance?

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline
Plesni studio believe na Inter Dance Festivalu u Sarajevu / The Believe Dance Studio at the Inter Dance Festival Sarajevo in Sarajevo

uvijek žive u obliku maštanja i planova. Trenutačno su to ideje u nastajanju, ali vjerujem da svaka velika priča počinje upravo tako. Za sada sam točno tamo gdje želim biti – u kombinaciji stabilnosti i kreativnosti. Jedno znam sigurno – bez plesa ne mogu.

Nikola Botica

nautičko-tehnički inspektor i malonogometni vratar

Nikola Botica dio je Jadrolinije od 2019. godine, gdje radi kao nautičko-tehnički inspektor, a paralelno godinama aktivno igra mali nogomet. Na terenu je posljednja linija obrane, a u poslu jednako odgovoran i fokusiran.

Nikola, kako je započeo Vaš profesionalni put u Jadroliniji?

U Jadroliniji sam zaposlen već sedmu godinu i radim kao nautičko-tehnički inspektor. Riječ je o poslu koji traži dobru organizaciju, stalnu komunikaciju i suradnju s kolegama. Kroz posao sam puno naučio, a svakim danom trudim se biti još bolji i učinkovitiji.

Što Vam je u tom poslu najvažnije?

Odgovornost i pouzdanost. U ovom poslu nema prostora za površnost. Važno je držati se dogovora, biti precizan i znati da drugi računaju na vas. I upravo tu dolazimo do sporta, jer isti princip vrijedi i na terenu.

Kada je započela Vaša ljubav prema malom nogometu?

Dogodila se nakon ozljede u velikom nogometu. Trebao sam se vratiti sportu na način koji mi je fizički bio prihvatljiviji pa sam krenuo s malim nogometom, i to kao vratar. Ozbiljnije sam počeo igrati još kroz osnovnu školu, na školskim natjecanjima. Bilo je pauza tijekom plovidbe, ali sam se 2016./2017. ponovno aktivno uključio kroz MNK Kocka, a kasnije i MNK Lumbarda, koji se danas natječe u Županijskoj ligi Dubrovačko-neretvanske županije.

I live and dream of my dance studio achieving even greater success. I would love to expand into other activities connected with children through new programmes projects and ideas that for now still exist in the form of plans and imagination. Every big story begins exactly like that. For now I am exactly where I want to be in a balance of stability and creativity. One thing I know for certain I cannot live without dance.

Nikola Botica

Nautical Technical Inspector and futsal goalkeeper

Nikola Botica has been part of Jadrolinija since 2019 where he works as a nautical technical inspector while also actively playing futsal for many years. On the pitch he represents the last line of defence while in his professional role he shows the same level of responsibility and focus.

Nikola how did your professional journey with Jadrolinija begin?

I have been employed with Jadrolinija for seven years working as a nautical technical inspector. It is a role that requires strong organisation continuous communication and close cooperation with colleagues from both ship and shore. Through my work I have learned a great deal and every day I try to become more efficient and better at what I do. What is most important in your job?

Responsibility and reliability. In this profession there is no room for superficiality. It is important to honour agreements remain precise

Nikola Botica s malonogometnim timom / Nikola Botica with the futsal team
S malonogometnim klubom Kocka Nikola Botica osvojio je brojne nagrade / With the futsal club Kocka, Nikola Botica has won numerous awards

Koliko je sport prisutan u Vašem svakodnevnom životu?

Prilično. Treninzi su redoviti, utakmice vikendom. To je dio mog ritma. Trening mi dođe kao ispušni ventil nakon radnog dana. Fizički se umoriš, ali mentalno se resetiraš.

Kako uspijevate uskladiti posao i sport, posebno u intenzivnijim razdobljima?

Sve je stvar organizacije. Ako se posao dobro isplanira i odradi na vrijeme, nema problema. Utakmice su vikendom, a treninzi poslijepodne. Naravno, uvijek može iskrsnuti nešto nepredviđeno, ali uz dobru pripremu sve se može uskladiti.

Na koje ste sportske uspjehe posebno ponosni?

S ekipom CB Kocka osvojili smo više od 20 turnira i danas slovimo kao jedna od najjačih momčadi na našem području. S MNK Lumbarda najveći uspjeh nam je drugo mjesto u Županijskoj ligi, koja broji 12 klubova. To su rezultati iza kojih stoji puno rada i odricanja.

Imate li još neostvarenih ciljeva?

Voljeli bismo osvojiti Županijsku ligu – to je još ostalo kao želja. Ali jednako mi je važno uključivati mlađe generacije u klub, prenijeti iskustvo i motivirati ih da se bave sportom. To je dugoročno možda i najveći uspjeh.

Koliko Vam natjecateljski duh pomaže u poslu?

Natjecateljski mentalitet ne znači samo želju za pobjedom nego i želju da budeš bolji nego jučer. U poslu to znači biti odgovoran, uporan i stalno raditi na sebi.

Marin Iljadica

Zapovjednik, maketar i istraživač povijesti

Marin Iljadica jedan je od onih ljudi kod kojih se odmah osjeti da hobiji nisu samo razonoda, nego način života. Na zapovjedničkom

and understand that others rely on you. That same principle applies to sport as well. When did your love for futsal begin?

It happened after an injury in eleven a side football. I needed to return to sport in a way that was physically more suitable so I began playing futsal as a goalkeeper. I started more seriously during primary school through school competitions. There were pauses while I was at sea but in the 2016 and 2017 season I returned actively with MNK Kocka and later MNK Lumbarda which now competes in the Dubrovnik Neretva County League.

How present is sport in your daily life?

Quite a lot. Training sessions are regular and matches take place during weekends. It is part of my routine. Training acts as a release valve after a working day. You get physically tired but mentally refreshed.

How do you manage to balance work and sport especially during busier periods?

Everything comes down to organisation. If work is properly planned and completed on time there are no problems. Matches take place on weekends and training sessions in the afternoon. Of course something unexpected can always happen but with good preparation everything can be aligned. Which sporting achievements are you particularly proud of?

With the team CB Kocka we won more than twenty tournaments and today we are considered one of the strongest teams in our region. With MNK Lumbarda our biggest success was second place in the County League which includes twelve clubs. These results come from a lot of work and sacrifice.

Do you still have unfulfilled goals?

We would like to win the County League that remains a goal. But it is equally important for me to involve younger generations in the club share experience and motivate them to participate in sport. In the long run that might be the greatest achievement.

How much does a competitive spirit help you in your professional role?

A competitive mindset is not only about the desire to win but about the desire to be better than you were yesterday. In work that means being responsible persistent and constantly improving.

Marin Iljadica

Master Mariner model builder and history researcher

Marin Iljadica is one of those people for whom hobbies are not just pastimes but a true way of life. On the bridge he is calm and

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Trening i utakmice vikendom za nautičko – tehničkog inspektora Nikolu Boticu su važan ispušni ventil / Weekend training sessions and matches are an important outlet for nautical-technical inspector Nikola Botica

Marin Iljadica ovlašteni je sudac za natjecanja u maketarstvu / Marin Iljadica is a licensed judge for scale modeling competitions

mostu je smiren i precizan, za radnim stolom strpljiv i fokusiran, a u šumi uporan, znatiželjan i spreman kopati satima.

Marin, kako je započela Vaša priča s maketarstvom?

Počelo je još kad sam bio dijete. Toliko sam bio zaluđen maketama da me majka vodila u tadašnji Dom pionira, ali su mi rekli da sam premalen za rad s nožem i alatom. Imao sam šest ili sedam godina. To me, naravno, nije obeshrabrilo. Krenuo sam s plastičnim maketama – avionima, brodovima, tenkovima. S vremenom sam prešao na drveno brodomaketarstvo.

Što Vas je toliko privuklo tom hobiju?

Stvaranje. Taj osjećaj da od hrpe sitnih dijelova nastaje nešto precizno i lijepo. Maketarstvo traži strpljenje, mirnu ruku i koncentraciju. Moraš znati čitati nacrte, razumjeti proporcije, planirati unaprijed. To je hobi koji te disciplinira. I iskreno, smiruje. Pustiš laganu glazbu, posvetiš se detaljima.

Bili ste i međunarodni sudac u maketarstvu. Kako ste došli do toga?

Prošao sam edukaciju i pripravnički staž u Centru tehničke kulture. Nakon toga postao sam ovlašteni sudac pod okriljem

na fotografiji jedan je od omiljenih

radova, te je u konope na njemu uklopio uvojke sijede kose svoje pokojne none / The sailing ship in the photograph is one of Marin Iljadica’s favorite works, and in its rigging he incorporated strands of his late grandmother’s grey hair

precise. At the workbench he is patient and focused. In the forest he becomes persistent curious and ready to dig for hours.

Marin how did your story with model building begin?

It started when I was a child. I was so fascinated with scale models that my mother took me to the former Pioneer Centre but they told me I was too young to work with knives and tools. I was six or seven years old. That of course did not discourage me. I began with plastic kits aircraft ships and tanks. Later I moved into wooden ship modelling. What attracted you so strongly to this hobby?

The act of creation. The feeling that from a pile of small pieces something precise and beautiful emerges. Model building requires patience a steady hand and concentration. You must know how to read plans understand proportions and think ahead. It is a hobby that disciplines you and honestly it

Jedrenjak
Iljadičinih

Priznanje od strane američke mornarice za pomoć u lociranju nestalih pilota / Recognition from the United States Navy for assistance in locating missing pilots

međunarodne organizacije Naviga. Sudio sam na natjecanjima po Europi – u Bugarskoj, Rumunjskoj i drugim zemljama. To su ozbiljna natjecanja na kojima se ocjenjuju preciznost, vjernost originalu i tehnička izvedba. Neki se time bave profesionalno i njihove makete dosežu iznose od nekoliko desetaka tisuća eura.

Koliko se danas posvećujete ovom hobiju i kako usklađujete hobi, posao i obiteljski život?

Plovidba i obiteljski život jednostavno ostavljaju malo vremena za slobodno vrijeme i hobije. Odlaziš na brod po nekoliko mjeseci, vratiš se i sve moraš ispočetka. Ipak, uvijek bih nalazio vremena za rad s rukama – samo u obiteljskom domu s dvoje djece sada teže pronalazim svoj kutak. Nemam ni pravu radionicu – preselim stol, radim pa sve vraćam. Ali gušt je isti kao i prvog dana.

Vidite li sebe da jednog dana potpuno u maketarstvu?

Ne radim makete zbog zarade ni ambicije. Radim ih jer to volim. Ako imam vremena – radim. Ako nemam – čekaju me.

Maketarstvo nije Vaša jedina strast. Druga je možda još neobičnija?

Nas nekoliko entuzijasta povezala je ljubav prema povijesti. Počeli smo istraživati lokacije na kojima su tijekom Drugog svjetskog rata padali avioni na području Primorja i Istre. Ljudi često znaju

also calms you. You play some quiet music and focus on the details.

You were also an international judge in model building competitions?

Yes I completed training and an internship at the Technical Culture Centre. Afterwards I became a licensed judge under the international organisation Naviga. I judged competitions across Europe in Bulgaria Romania and other countries. These are serious competitions where precision authenticity and technical execution are evaluated. Some participants pursue this professionally and their models can reach values of tens of thousands of euros.

How much time do you dedicate to this hobby today and how do you balance it with your maritime duties and family life?

Seafaring and family life naturally leave little room for hobbies. You join a vessel for several months then return home and everything starts again from the beginning. Still I always found time to work with my hands although now with two children it is harder to find my own corner. I do not even have a proper workshop I move the table work and then put everything back. But the enjoyment remains exactly the same as on the first day.

Do you see yourself one day fully dedicated to model building?

I do not build models for profit or ambition. I build them because I love it. If I have time I work on them. If I do not they simply wait for me.

Model building is not your only passion. The other one may be even more unusual?

A group of us enthusiasts connected through a shared interest in history. We started researching locations where aircraft crashed during the Second World War in the areas of Primorje and Istria. People often know the story only vaguely saying the aircraft crashed somewhere around here. Then we begin the search with metal detectors shovels and pickaxes. Sometimes we find nothing all day and sometimes we uncover history. What exactly do you find?

Parts of fuselages engines personal items belonging to pilots insignia and identification tags. Most of the aircraft were American. Over time many pieces were taken by people but what remained underground still waits to be discovered. Once in the area of Krasno we searched all day without results. Just as we were about to give up we found the first fragment. Soon after we discovered human remains part of a skull vertebrae and an identification tag with a name and number. There is also an interesting story when we were searching for an aircraft in the Risnjak

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline
U potrazi za srušenim avionom Marin Iljadica, Sanjin Tvrde , Bruce Kenny (sin američkog pilota ) i Radovan Živanović / In the search for the crashed aircraft: Marin Iljadica, Sanjin Tvrde, Bruce Kenny, and Radovan Živanović

neprecizno locirati: „Tu je negdje pao avion.“ A mi onda krećemo u potragu s metal-detektorima, lopatama, krampovima. Ponekad cijeli dan ne nađemo ništa. A ponekad pronađemo povijest.

Što zapravo pronalazite?

Dijelove trupa, motora, osobne predmete pilota, oznake, pločice s imenima. Najčešće su to američki avioni. S vremenom su ljudi odnijeli puno toga, ali ono što je ostalo pod zemljom – to čeka. Jednom smo na području Krasna cijeli dan tražili bez rezultata. Kad smo već odustajali, naišli smo na prvi komad. Nedugo zatim pronašli smo i ljudske kosti – atlas, dio lubanje, osobnu identifikacijsku pločicu s imenom i brojem. Zanimljiva je i priča kad smo jednom na području Risnjaka tražili avion, a zatim slučajno iskopali koplje iz doba starih Rimljana. Koplje je poslano na restauraciju i postalo je dio postava muzeja u Zadru. U takvim trenutcima shvatimo da ovo čime se bavimo znači više od samog hobija.

Što se događa kada pronađete ljudske ostatke?

Imamo kontakte s američkim institucijama koje se bave nestalim vojnicima. Kada pronađemo ostatke, sve ide službenim putem –identifikacija, dokumentacija, forenzička obrada. U jednom slučaju obitelj je desetljećima čekala informaciju o sudbini svog člana. Zahvaljujući našem pronalasku dobili su odgovore. To su trenuci koji te pogode. Ljudi dođu ovdje, stoje na mjestu pada i plaču. Tada vidiš da to što radiš ima smisla.

Za svoj rad dobili ste i priznanje. Kako je do toga došlo?

Američka mornarica poslala je brod u Rijeku kako bi uručila priznanje kolegi koji je s njima bio u stalnom kontaktu. To je bio snažan trenutak. Mi smo samo entuzijasti koji vikendom odlaze u šumu. Ali ponekad taj vikend nekome vrati dio obiteljske povijesti.

Postoji li poveznica između Vaših hobija i Vašeg posla zapovjednika?

Možda ne direktna tehnička, ali postoji mentalna. Maketarstvo te uči preciznosti i strpljenju. Istraživanje povijesti uči te upornosti i smirenosti. A zapovjednik mora biti upravo to – miran, koncentriran i odgovoran. Na mostu nema panike. Kao ni kad ti figurica pukne dvadeseti put – samo uzmeš novi komad i kreneš ispočetka. ~

area and instead uncovered a Roman spear. The spear was sent for restoration and later became part of the museum collection in Zadar. At such moments we realise that what we do is more than just a hobby. What happens when you find human remains?

We maintain contacts with American institutions responsible for missing soldiers. When remains are found everything proceeds through official channels identification documentation and forensic analysis. In one case a family had waited decades for information about their relative. Thanks to our discovery they finally received answers. Those moments truly affect you. Families come to the crash site stand there and cry. Then you realise that what you do has real meaning.

You also received recognition for your work?

The United States Navy once sent a vessel to Rijeka to present an award to a colleague who had been in direct contact with them. It was a powerful moment. We are just enthusiasts who go into the forest on weekends. But sometimes that weekend returns a piece of family history to someone. Is there a connection between your hobbies and your role as a ship’s master?

Perhaps not directly technical but certainly mental. Model building teaches precision and patience. Historical research teaches persistence and calmness. A ship’s master must possess exactly those qualities calm focus and responsibility. On the bridge there is no panic. Just like when a model figure breaks for the twentieth time you simply take a new piece and start again. ~

travanj 2026. april 2026
U posljednje vrijeme zbog dinamike obiteljskog života Marin Iljadica bavi se uglavnom plastičnim maketarstvom / In recent times, due to the pace of family life, Marin Iljadica has mainly been engaged in plastic scale modeling
Analiza lokacije palog aviona s lokalnim stanovništvom / Analysis of the crash site with local residents

Novo digitalno doba u Jadroliniji

Digitalizacija u Jadroliniji nije samo tehnološka promjena – ona oblikuje novi način razmišljanja, organizacije i komunikacije

Posljednjih godina Jadrolinija u svom poslovanju ostvaruje značajne iskorake u digitalizaciji procesa, sustava i usluga. Vizija koja vodi kompaniju u ovom procesu jednostavna je: učiniti poslovanje učinkovitijim, putovanje ugodnijim, a komunikaciju s putnicima jasnijom i dostupnijom. Ipak, iako je cilj jasan, put do njegove realizacije složen je i zahtjevan. Kao nacionalni brodar koji godišnje preveze više od 12 milijuna putnika, Jadrolinija mora osigurati da svaka digitalna inovacija bude pouzdana, stabilna i sigurna. Upravo zato iza vidljivih promjena stoji snažan, stručan i predan interni tim koji kontinuirano razvija, testira i nadograđuje digitalne sustave. Rezultati su već danas vidljivi – od bržih i točnijih internih procesa, preko kvalitetnijeg upravljanja podacima, do novih digitalnih usluga koje putnicima pružaju jednostavnije, sigurnije i ugodnije iskustvo putovanja.

EFIKASNIJI POSLOVNI PROCESI Interna digitalizacija omogućila je da poslovanje Jadrolinije postane učinkovitije, preglednije i otpornije. Automatizacija procesa, centralno upravljanje podacima i digitalizacija ključnih sustava ubrzavaju svakodnevni rad i smanjuju administrativno opterećenje, ostavljajući zaposlenicima više prostora za operativne i razvojne zadatke. Među već implementiranim rješenjima ističu se sustavi za praćenje i prodaju ugostiteljskih usluga na brodovima, praćenje potrošnje goriva, digitalizacija skladišne dokumentacije te automatizirani obračun plaća, dodataka i putnih troškova. Ovi sustavi donose veću točnost, bolju kontrolu podataka i značajne uštede vremena u svakodnevnom poslovanju.

A New Digital Era at Jadrolinija

Digitalization at Jadrolinija is not just a technological change. It is shaping a new way of thinking, organizing and communicating

In recent years Jadrolinija has made significant progress in the digitalization of its processes, systems and services. The vision guiding the company in this transformation is simple: to make operations more efficient, travel more comfortable and communication with passengers clearer and more accessible. However, while the goal is clear, the path toward achieving it is complex and demanding.

As the national shipping company that transports more than 12 million passengers annually, Jadrolinija must ensure that every digital innovation is reliable, stable and secure. For this reason the visible changes are supported by a strong, skilled and dedicated internal team that continuously develops,

Na području unapređenja interne komunikacije, vođen načelima i ciljevima interne digitalizacije, jest i planirani projekt izrade modernog intraneta, koji će postati središnje digitalno mjesto za zaposlenike Jadrolinije. Cilj intraneta jest pojednostaviti svakodnevicu djelatnicima, olakšati pristup informacijama i unaprijediti internu komunikaciju unutar kompleksnog sustava kompanije.

Novi intranet zamišljen je kao više od statične informativne platforme – kao dinamičan alat koji objedinjuje interne vijesti, obavijesti, dokumente, procedure, obrasce i ključne poslovne informacije na jednom mjestu. Poseban naglasak stavlja se na jasnoću, dostupnost i personalizirani pristup sadržaju, kako bi svaki zaposlenik brzo i jednostavno mogao pronaći informacije relevantne za svoj posao. Ovim mogućnostima interna digitalizacija ne doprinosi samo operativnoj učinkovitosti, već i kvaliteti radnog iskustva zaposlenika, što je ključan preduvjet za dugoročno uspješno poslovanje.

ALATI RAZVIJENI U KORIST PUTNIKA

Uz kontinuirano unapređenje internih procesa, Jadrolinija snažno razvija i digitalne alate namijenjene putnicima. Digitalne platforme danas nisu samo prodajni kanali – one su prva točka kontakta s putnicima i ključan alat za planiranje putovanja.

Lansiranjem potpuno nove web stranice 2024. godine postavljen je novi standard korisničkog iskustva. Jednostavnije sučelje, jasnija struktura sadržaja i optimiziran proces kupnje karata rezultirali su konkretnim pokazateljima uspjeha – online prodaja karata zabilježila je rast od čak 8 % u ukupnom udjelu prodaje.

BUSINESS UPDATES

Nova web stranica predstavljena je početkom 2024. godine, dok je 2025. godine predstavljena nova verzija mobilne aplikacije mJadrolinija / The new website was launched in early 2024, while a new version of the mJadrolinija mobile application was introduced in 2025

tests and upgrades digital systems. The results are already visible today, from faster and more accurate internal processes to improved data management and new digital services that provide passengers with a simpler, safer and more comfortable travel experience.

MORE EFFICIENT BUSINESS PROCESSES

Internal digitalization has enabled Jadrolinija’s operations to become more efficient, transparent and resilient. Process automation, centralized data management and the digitalization of key systems accelerate daily operations and reduce administrative workload, allowing employees to focus more on operational and development tasks. Among the solutions already implemented are systems for monitoring and selling onboard catering services, tracking fuel consumption, digitalizing warehouse documentation and automated calculation of salaries, allowances and travel expenses. These systems bring greater accuracy, better data control and significant time savings in everyday business operations.

One of the planned projects in the area of improving internal communication, guided by the principles and goals of internal digitalization, is the development of a modern intranet that will become the central digital platform for Jadrolinija employees. The goal of the intranet is to simplify employees’ daily work, facilitate access to information and enhance internal communication within the complex structure of the company.

The new intranet is envisioned as more than a static information platform. It will function as a dynamic tool that brings together internal news, announcements, documents, procedures, forms and key business information in one place. Special emphasis is placed on clarity, accessibility and personalized access to content so that each employee can quickly and easily find information relevant to their work. In this way internal digitalization contributes not only to operational efficiency but also to the quality of the employee experience, which is a key prerequisite for long term business success.

Posebna pažnja posvećena je i mobilnoj aplikaciji Jadrolinija. Nakon lansiranja 2018. i redizajna 2020. godine, 2025. donesena je odluka o razvoju potpuno nove verzije aplikacije. Razlozi za ovaj iskorak leže u promjenama korisničkih navika i očekivanja – mobilni uređaji postali su primarni kanal za planiranje i kupnju putovanja, a korisnici očekuju brzo, personalizirano i intuitivno iskustvo. Osim toga, bilo je nužno tehničko, iskustveno i vizualno usklađenje mobilne aplikacije s novom web stranicom Jadrolinije. Nova verzija aplikacije omogućuje bržu kupnju karata putem predložaka, pohranu podataka o vozilima i kupljenim kartama unutar korisničkog profila te push notifikacije koje putnike pravovremeno informiraju o nadolazećim putovanjima, promjenama u redu plovidbe ili izvanrednim situacijama. Cilj je jasan – uštedjeti vrijeme, smanjiti stres i putnicima omogućiti osjećaj kontrole i sigurnosti tijekom cijelog putovanja.

Umjetna inteligencija već odavno nije rezervirana isključivo za tehnološke kompanije. Sve veći broj prijevoznika prepoznaje njezin potencijal u unapređenju komunikacije i korisničkog iskustva. Vođena tim trendovima, Jadrolinija je pokrenula razvoj chatbota – digitalnog putnog asistenta nazvanog Barba, po prepoznatljivoj maskoti kompanije.

Barba je baziran na OpenAI modelu umjetne inteligencije, a „hrani se“ provjerenim i relevantnim podacima s web stranice Jadrolinije te informacijama iz sustava prodaje karata. Zahvaljujući tome, razumije i točno odgovara na pitanja vezana uz prava putnika, redove plovidbe, cijene karata, stanje u prometu, prekide linija, ali i na ona općenitija o Jadroliniji, njezinoj povijesti, poslovanju i floti.

Barba komunicira na hrvatskom i engleskom jeziku te razumije prirodan govorni jezik, što znači da putnici ne moraju koristiti unaprijed definirane pojmove ili strukture pitanja. Dodatno, svojim potpitanjima često će putnicima pomoći da jasnije definiraju svoje potrebe i brže dođu do željene informacije.

TOOLS DEVELOPED FOR THE BENEFIT OF PASSENGERS

Alongside the continuous improvement of internal processes, Jadrolinija is strongly developing digital tools designed for passengers. Today digital platforms are not only sales channels. They are the first point of contact with passengers and a key tool for planning travel.

With the launch of a completely new website in 2024, a new standard for user experience was established. A simpler interface, clearer content structure and an optimized ticket purchasing process have produced measurable results. Online ticket sales increased by as much as eight percent in the total share of sales.

Special attention has also been given to the Jadrolinija mobile application. After its initial launch in 2018 and a redesign in 2020, a decision was made in 2025 to develop an entirely new version of the application. The reasons for this step lie in changing user habits and expectations. Mobile devices have become the primary channel for planning and purchasing travel, and users expect a fast, personalized and intuitive experience. In addition, it was necessary to align the mobile application technically, functionally and visually with Jadrolinija’s new website.

The new version of the application enables faster ticket purchases through templates, storage of vehicle data and purchased tickets within the user profile and push notifications that inform passengers in a timely manner about upcoming journeys, timetable changes or extraordinary situations. The goal is clear: to save time, reduce stress and give passengers a sense of control and security throughout their journey.

Artificial intelligence is no longer reserved only for technology companies. An increasing number of transport operators recognize its potential for improving communication and customer experience. Guided by these trends, Jadrolinija has launched the development of a chatbot, a digital travel assistant named Barba, after the company’s recognizable mascot.

Barba is based on the OpenAI artificial intelligence model and is powered by verified and relevant data from the Jadrolinija website as well as information from the ticket sales system. Thanks to this, it understands and accurately answers questions

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline
Jadrolinija razvija i uskoro planira predstaviti chatbot, putnog asistenta, temeljenog na Open AI tehnologiji / Jadrolinija is developing and plans to soon introduce a chatbot travel assistant based on OpenAI technology

Razvijan po uzoru na najbolje prakse najvećih svjetskih prijevoznika, Barba predstavlja važan iskorak u digitalnoj komunikaciji s putnicima.

SIGURNOST DIGITALNIH SUSTAVA

S obzirom na veličinu kompanije i činjenicu da je Jadrolinija dio kritične infrastrukture Republike Hrvatske, cyber sigurnost zauzima iznimno važno mjesto u digitalnoj strategiji. Kompanija se aktivno usklađuje sa strogim europskim zahtjevima vezanim uz upravljanje rizicima, izvještavanje o incidentima i IT governance, u skladu s Direktivom NIS 2.

U tom kontekstu, Jadrolinija sudjeluje u međunarodnom projektu CYSCROMS, čiji je cilj jačanje otpornosti pomorskog prijevoza na digitalne prijetnje. U sklopu projekta, predstavnici Jadrolinije posjetili su luke Antwerp, Bruges i Gdanjsk kako bi se upoznali s najboljim praksama cyber sigurnosti i zaštite podataka.

Za Jadroliniju cyber sigurnost nije samo regulatorna obveza, već temelj povjerenja putnika i svih dionika koji svakodnevno ovise o njezinim uslugama. Isto tako, digitalizacija u Jadroliniji nije samo tehnološka promjena – ona oblikuje novi način razmišljanja, organizacije i komunikacije. Iako su već ostvareni značajni iskoraci, pred kompanijom su nove prilike i izazovi, s jasnim ciljem da Jadrolinija ostane pouzdan, moderan i putnicima okrenut nacionalni prijevoznik u digitalnom dobu.

Komunikacija s putnicima dio je strategije razvoja cjelokupnog iskustva putovanja / Communication with passengers is part of the strategy for developing the overall travel experience

related to passenger rights, sailing schedules, ticket prices, traffic conditions and service disruptions, as well as more general questions about Jadrolinija, its history, operations and fleet.

Barba communicates in Croatian and English and understands natural language, which means passengers do not need to use predefined terms or question structures. In addition, through follow up questions it often helps passengers define their needs more clearly and reach the desired information more quickly.

Developed in line with the best practices of the world’s largest transport companies, Barba represents an important step forward in digital communication with passengers.

SECURITY OF DIGITAL SYSTEMS

Considering the size of the company and the fact that Jadrolinija is part of the critical infrastructure of the Republic of Croatia, cybersecurity occupies a very important place in its digital strategy. The company is actively aligning with strict European requirements related to risk management, incident reporting and IT governance in accordance with the NIS 2 Directive.

In this context Jadrolinija participates in the international project CYSCROMS, whose goal is to strengthen the resilience of maritime transport against digital threats. As part of the project Jadrolinija representatives visited the ports of Antwerp, Bruges and Gdańsk to familiarize themselves with best practices in cybersecurity and data protection.

For Jadrolinija cybersecurity is not merely a regulatory obligation. It is a foundation of trust for passengers and all stakeholders who rely on its services every day. Likewise, digitalization at Jadrolinija is not only a technological change. It shapes a new way of thinking, organizing and communicating. Although significant progress has already been made, new opportunities and challenges lie ahead, with a clear objective: to ensure that Jadrolinija remains a reliable, modern and passenger focused national carrier in the digital age.

Jadrolinija među TOP 10 poželjnih poslodavaca

Cilj istraživanja, provedenog u Hrvatskoj tijekom 2025. godine, bio je saznati mišljenje javnosti o tome koji su poslodavci najpoželjniji i koje ih vrijednosti čine takvima

Uvremenu kada tržište rada postaje sve dinamičnije, a zaposlenici sve svjesniji važnosti međuljudskih odnosa i ravnoteže između privatnog i poslovnog života, priznanje Poslodavac prvog izbora ima posebnu težinu. Ono ne dolazi iz stručnih žirija niti iz promotivnih kampanja, već izravno od ljudi – od onih koji promatraju, procjenjuju i biraju gdje žele graditi svoju profesionalnu budućnost.

Upravo je tim glasovima Jadrolinija prepoznata kao Poslodavac prvog izbora u kategoriji prometa i skladištenja. Riječ je o rezultatu istraživanja koje je provela tvrtka Alma Career Croatia, a kojim je obuhvaćeno više od 27 tisuća ispitanika diljem Hrvatske. Sudionicima nisu bila ponuđena unaprijed definirana imena poslodavaca. Svaki je ispitanik, prema vlastitoj percepciji i iskustvu, samostalno naveo tri najpoželjnija poslodavca, dodjeljujući prvome tri boda, drugome dva, a trećemu jedan bod. Na temelju tako prikupljenih bodova oblikovana je ljestvica najpoželjnijih poslodavaca, a Jadrolinija je zauzela mjesto među top 10 najpoželjnijih u svojoj djelatnosti.

KAKO SE BIRALO?

Istraživanje je ujedno pokazalo koji su čimbenici danas presudni pri odabiru poslodavca. Tijekom ispitivanja, provedenog od veljače do prosinca, 43,49 posto ispitanika na prvo je mjesto stavilo sigurnost radnog mjesta, dok je 42,92 posto istaknulo važnost dobrih međuljudskih odnosa. Među najvažnijim kriterijima našla se i mogućnost profesionalnog razvoja i napredovanja. Poželjno radno okruženje, prema percepciji ispitanika, podrazumijeva i kvalitetan odnos nadređenih prema zaposlenicima, ravnotežu poslovnog i privatnog života te dobru reputaciju tvrtke. Zanimljiv je i podatak da gotovo polovica ispitanika često razmišlja o promjeni poslodavca, dok 37 posto o tome razmišlja povremeno. Međutim, kada rade kod Poslodavca prvog izbora, 45 posto zaposlenika uopće ne razmišlja o promjeni posla, što jasno govori o važnosti povjerenja i zadovoljstva radnim okruženjem.

Jadrolinija

Among the Top 10 Most Desirable Employers

The aim of the survey, conducted in Croatia during 2025, was to learn the public’s opinion on which employers are considered the most desirable and which values make them stand out

At a time when the labour market is becoming increasingly dynamic and employees are more aware of the importance of interpersonal relationships and the balance between private and professional life, the recognition Employer of First Choice carries particular weight. It does not come from expert juries or promotional campaigns, but directly from people – from those who observe, evaluate and choose where they want to build their professional future.

Through these voices Jadrolinija has been recognized as an Employer of First Choice in the transport and storage sector. The result comes from research conducted by the company Alma Career Croatia and includes responses from more than 27,000 participants across Croatia. Respondents were not given predefined lists of employers. Each participant independently named three employers they considered most desirable according to their own perception

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

Putem platforme Moj Posao provedena je anketa kojom su se birali najpoželjniji poslodavci / Through the MojPosao platform, a survey was conducted to select the most desirable employers

OD RIJEČI DO DJELA: ŠTO JADROLINIJA ČINI ZA SVOJE

ZAPOSLENIKE

Da bi tvrtka doista bila Poslodavac prvog izbora, nije dovoljno osloniti se na tradiciju i veličinu sustava. Potrebno je kontinuirano ulagati u ljude i pokazivati razumijevanje za njihove potrebe. Upravo je to smjer kojim Jadrolinija sustavno ide, kroz unapređenje radnih uvjeta, dijalog sa sindikatima i razvoj materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenika.

Važan temelj takvog pristupa predstavljaju kolektivni ugovori. Kolektivni ugovor za pomorce, potpisan 2023. godine, uređuje radne i socijalne standarde za članove posade u linijskom obalnom pomorskom prometu. Njime su definirani uvjeti rada, sustav plaća, dodaci i druga prava, uz osiguravanje ravnopravnih standarda za hrvatske pomorce i pomorce iz drugih država članica Europske unije. Naknadnim izmjenama dodatno su unaprjeđena materijalna prava pomoraca, uključujući povećanje osnovica i dodataka, čime se potvrđuje opredijeljenost tvrtke za kontinuirano poboljšanje njihovog standarda. Posebno značajan iskorak učinjen je 2025. godine potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora za zaposlenike na kopnu. Tim su ugovorom sustavno uređena prava djelatnika u administraciji, prodajnoj mreži i drugim kopnenim službama, uključujući pitanja plaća, dodataka, godišnjih odmora i ostalih materijalnih prava.

Jadrolinija je prepoznata kao jedan od top 10 poslodavaca u kategoriji prijevoza i skladištenja / Jadrolinija has been recognized as one of the top 10 employers in the transportation and storage sector

travanj 2026. april 2026

utrci B2Run u

Jadrolinije imaju na raspolaganju iznos od 80 eur godišnje na Jadrolinija 2Go kartici / Jadrolinija employees are entitled to €80 per year on their Jadrolinija 2Go card

Da

bi tvrtka doista bila Poslodavac prvog izbora, nije dovoljno osloniti se na tradiciju i veličinu sustava. Potrebno je kontinuirano ulagati u ljude i pokazivati razumijevanje za njihove potrebe

and experience, awarding three points to the first, two points to the second and one point to the third. Based on the collected points, a ranking of the most desirable employers was formed, with Jadrolinija securing a place among the top ten most desirable employers in its sector.

HOW THE SELECTION WAS MADE?

The research also revealed which factors are today decisive when choosing an employer. During the survey, conducted from February to December, 43.49 percent of respondents ranked job security as the most important factor, while 42.92 percent highlighted the importance of good interpersonal relationships. Opportunities for professional development and career advancement were also among the key criteria. According to respondents, a desirable working environment also includes a high quality relationship between managers and employees, a healthy work life balance and a strong company reputation. An interesting finding shows that almost half of the respondents frequently think about changing employers, while 37 percent consider it occasionally. However, when working for an Employer of First Choice, 45 percent of employees do not consider changing jobs at all, clearly demonstrating the importance of trust and satisfaction in the workplace.

FROM WORDS TO ACTION: WHAT JADROLINIJA DOES FOR ITS EMPLOYEES

For a company to truly become an Employer of First Choice, it is not enough to rely on tradition and the size of the organization. Continuous investment in people and understanding their needs are essential. This is precisely the direction Jadrolinija consistently follows through improvements in working conditions, dialogue with trade unions and the development of both material and non material employee rights. Collective agreements form an important foundation of this approach. The collective agreement for seafarers, signed in 2023, regulates labour and social standards for crew members in regular coastal maritime transport. It defines working conditions, salary systems, allowances and other rights, while ensuring equal standards for Croatian seafarers and seafarers from other European Union member states. Subsequent amendments further improved the material rights of seafarers, including increases in salary bases and allowances, confirming the company’s commitment to continuously improving their standard of living.

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Djelatnici Jadrolinije imaju pravo korištenja Multisport kartice, a svoj sportski duh svake godine pokazuju u poslovnoj
Rijeci / Employees of Jadrolinija are entitled to use a Multisport card, and they demonstrate their sporting spirit every year at the B2Run Rijeka race in Rijeka
Djelatnici

SURVEY

For a company to truly become an Employer of First Choice, it is not enough to rely on tradition and the size of the organization

Uz kolektivne ugovore, Jadrolinija zaposlenicima osigurava i niz dodatnih pogodnosti koje nadilaze zakonski minimum. Minimalno trajanje godišnjeg odmora iznosi 23 dana, što je više od propisanog minimuma, a zaposlenicima su na raspolaganju i slobodni dani za važne životne događaje poput selidbe ili polaska djeteta u vrtić i osnovnu školu. Očevima se omogućuje pet slobodnih dana povodom rođenja djeteta, a u određenim okolnostima organizira se i rad od kuće, čime se potiče ravnoteža između poslovnih i privatnih obveza.

Materijalne pogodnosti također su mnoge i zasigurno pridonose poželjnosti Jadrolinije kao poslodavca. Zaposlenici ostvaruju pravo na uskrsnicu i božićnicu, regres te nagradu za sezonu. Posebno se nagrađuje trud i angažman kroz stimulacije, među kojima je i iznos od 80 eura na Jadrolinija2Go kartici. Djeci zaposlenika daruje se prigodan poklon povodom blagdana svetog Nikole, zaštitnika djece i pomoraca, a za rođenje djeteta isplaćuje se naknada u iznosu do 1.327,24 eura. Dugogodišnja vjernost tvrtki prepoznaje se kroz jubilarne nagrade za 10, 15 i 20 godina rada. Tu je i nedavni ulazak Jadrolinije u Multisport program koji djelatnicima omogućuje korištenje široke mreže teretana i sportskih aktivnosti po prigodnim cijenama.

Sve navedeno pokazuje da poželjan poslodavac ne mora nužno biti najveći ili najglasniji, već onaj koji sustavno gradi odnos povjerenja. Rezultat istraživanja Poslodavac prvog izbora potvrđuje da zaposlenici i šira javnost prepoznaju takav pristup. Za Jadroliniju to priznanje nije samo potvrda dosadašnjeg rada, već i obveza da nastavi razvijati radno okruženje u kojem se sigurnost, profesionalni razvoj i međusobno poštovanje podrazumijevaju.

Očinski dopust, dani za selidbu, vjenčanje, prvi dan vrtića i škole samo su neki od benefita koje uživaju djelatnici Jadrolinije / Paternity leave, days off for moving, weddings, and a child’s first day of kindergarten or school are just some of the benefits enjoyed by Jadrolinija employees

A particularly significant step was made in 2025 with the signing of the first collective agreement for shore based employees. This agreement systematically regulates the rights of employees working in administration, the sales network and other land based services, including salaries, allowances, annual leave and other material rights.

In addition to collective agreements, Jadrolinija provides employees with a number of additional benefits that go beyond legal requirements. The minimum annual leave is 23 days, exceeding the statutory minimum, and employees are also entitled to paid leave for important life events such as moving or a child starting kindergarten or primary school. Fathers are granted five days of paid leave following the birth of a child, and in certain circumstances employees are able to work from home, encouraging a better balance between professional and personal responsibilities.

Material benefits are also numerous and undoubtedly contribute to Jadrolinija’s attractiveness as an employer. Employees receive Easter and Christmas bonuses, holiday allowance and seasonal bonuses. Additional incentives reward effort and commitment, including 80 euros credited to the Jadrolinija2Go card. Children of employees receive gifts on St. Nicholas Day, the patron saint of children and seafarers, while employees receive a birth allowance of up to 1.327,24 euros. Long term loyalty to the company is recognized through jubilee awards for 10, 15 and 20 years of service. Another recent benefit is Jadrolinija’s inclusion in the Multisport programme, enabling employees to access a wide network of gyms and sports activities at favourable prices.

All of this shows that a desirable employer does not necessarily have to be the largest or the loudest, but rather the one that consistently builds relationships based on trust. The results of the Employer of First Choice survey confirm that employees and the wider public recognize such an approach. For Jadrolinija, this recognition is not only confirmation of past efforts but also a commitment to continue developing a work environment where security, professional development and mutual respect are not taken for granted.

Ulazimo u 80. godinu Jadrolinije: od parobroda do digitalnog i održivog pomorskog lidera

Godina 2027. označit će osam desetljeća Jadrolinije — kompanije koja već 80 godina nepokolebljivo povezuje hrvatsku obalu, otoke i svijet

Spočetkom 2026. godine Jadrolinija je obilježila 79. rođendan. A godina 2027. bit će u znaku velike, okrugle obljetnice, osam desetljeća postojanja tog slavnog nacionalnog putničkog brodara. Ova impresivna brojka poziva na pogled unatrag, prema fascinantnoj priči o tradiciji, razvoju, inovacijama i snažnoj povezanosti s ljudima.

Od skromnih početaka nakon Drugog svjetskog rata, preko zlatnih desetljeća razvoja, ratnih izazova i modernizacije flote, pa sve do digitalnog doba i strateških međunarodnih partnerstava Jadrolinija je izrasla u simbol hrvatskog pomorskog prijevoza. Osnovana 20. siječnja 1947. godine u Rijeci pod nazivom „Jadranska linijska plovidba“, Jadrolinija je nastala kao nasljednica stoljetne tradicije obalnog brodarstva na Jadranu. Njeni korijeni sežu duboko u 19. stoljeće, u vrijeme prvih parobroda i udruživanja brodara čiji su brodovi održavali redovite linije između jadranskih luka.

Kroz povijest obilježenu političkim promjenama, ratovima i gospodarskim izazovima, temeljna ideja povezivanja ljudi i prostora morem ostala je trajna vrijednost na kojoj je Jadrolinija izgrađena. U poslijeratnim godinama, u okolnostima obnove zemlje i infrastrukture, kompanija preuzima flotu starijih plovila i započinje sustavnu modernizaciju. Od prvih linijskih plovidbi i parobroda, preko uvođenja trajekata i revolucije u prijevozu vozila, pa sve do međunarodnih linija i kružnih putovanja — razvoj Jadrolinije pratio je i oblikovao razvoj hrvatske obale i otoka.

Entering Jadrolinija’s

80th Year: From Steamships to a Digital and Sustainable Maritime Leader

The year 2027 will mark eight decades of Jadrolinija, a company that for eighty years has steadfastly connected the Croatian coast, islands and the wider world

At the beginning of 2026 Jadrolinija celebrated its 79th anniversary. The year 2027 will therefore be marked by a major milestone, eight decades of existence of this renowned national passenger shipping company. This impressive anniversary invites a look back at a fascinating story of tradition, development, innovation and strong ties with people.

Uvođenje trajekata donijelo je istinsku prekretnicu. Prijevoz vozila omogućio je snažniji gospodarski razvoj otoka, ubrzao infrastrukturne projekte i otvorio novo poglavlje hrvatskog turizma. Već početkom 60-ih godina Jadrolinija je postala važan čimbenik u razvoju i oblikovanju turističke slike Hrvatske.

From modest beginnings after the Second World War, through golden decades of growth, wartime challenges and fleet modernization, to the digital era and strategic international partnerships, Jadrolinija has grown into a symbol of Croatian maritime passenger transport.

Founded on 20 January 1947 in Rijeka under the name Adriatic Line Navigation, Jadrolinija emerged as the successor to the centuries long tradition of coastal shipping on the Adriatic. Its roots reach deep into the nineteenth century, when the first steamships began operating and shipowners joined forces to maintain regular routes between Adriatic ports.

Throughout a history marked by political changes, wars and economic challenges, the fundamental idea of connecting people and places by sea has remained the enduring value on which Jadrolinija was built. In the post war years, during the reconstruction of the country and its infrastructure, the company inherited a fleet of older vessels and began a systematic modernization. From early scheduled services and steamships, through the introduction of ferries and the revolution in vehicle transport, to international routes and cruise voyages, the development of Jadrolinija both followed and shaped the development of the Croatian coast and islands.

Prvi trajekt na Jadranu, Bodulka, zaplovio je na liniji iz Crikvenice prema Šilu 1959. godine, Foto Ivančić / The first ferry on the Adriatic, Bodulka, sailed on the route from Crikvenica to Šilo in 1959, photo Ivančić
Jadrolinija Cruises bilo je poseban ogranak unutar poslovanja nacionalnog putničkog brodara / Jadrolinija Cruises was a special division within the operations of the national passenger shipping company

ZLATNO DOBA MEĐUNARODNE PLOVIDBE

Iako je primarna zadaća Jadrolinije povezivanje kopna i hrvatskih otoka, međunarodna plovidba oduvijek je bila važan dio njezina identiteta, od prvih kružnih putovanja sredinom 20. stoljeća do današnjih trajektnih linija preko Jadrana. Početkom 1950-ih kompanija započinje razvoj višednevnih kružnih putovanja koja nadilaze klasične linijske rute. Brodovi Partizanka i Proleterka 28. ožujka 1953. krenuli su na 14-dnevnu kružnu plovidbu iz Venecije, s itinerarom koji je obuhvaćao hrvatske otoke i dosezao do grčke obale. Uslijedila je suradnja s turističkim agencijama, a do sredine desetljeća kružna putovanja organizirali su i brodovi Jadran, Jedinstvo i Jugoslavija.

Rast interesa međunarodnog tržišta i povećanje broja brodova prilagođenih kružnim putovanjima doveli su sedamdesetih godina do osnivanja posebnog ogranka — Jadrolinija Cruises. Tijekom osamdesetih taj je segment upravljao luksuznijim putničkim brodovima poput Adriane, koji su često nazivani ambasadorima hrvatskog turizma.

Ponuda cruising-ruta bila je iznimno raznolika — od Egipta i Libanona do Izraela, Grčke, Kariba pa čak i Skandinavije. Brodovi su nudili bogat sadržaj: gastronomiju, zabavne programe, bazene, predavanja i druge sadržaje koji su plovidbu činili jednako atraktivnom kao i same destinacije.

Iako su s vremenom globalni brodari, divovi kružnih krstarenja preuzeli dominaciju na svjetskom tržištu, međunarodna plovidba Jadrolinije nije nestala. Danas se ostvaruje kroz velike međunarodne trajektne linije koje održava perjanica flote, brod Dalmacija, povezujući Split s Anconom i Barijem te Dubrovnik s Barijem. Od ove godine uvedena je i najbrža veza između dviju obala Jadrana — katamaran Jelena, koji povezuje Zadar i Anconu za samo četiri sata plovidbe.

DOMOVINSKI RAT – PLOVIDBA KAO ČIN HRABROSTI I SOLIDARNOSTI

Početkom 1990-ih Jadrolinija se, zajedno s Hrvatskom, suočila s jednim od najtežih razdoblja u svojoj povijesti. Izbijanjem Domovinskog rata pomorski prijevoz prestao je biti samo pitanje logistike — postao je pitanje opstanka, sigurnosti i humanosti.

The introduction of ferries brought a true turning point. The transport of vehicles enabled stronger economic development of the islands, accelerated infrastructure projects and opened a new chapter in Croatian tourism. As early as the beginning of the 1960s Jadrolinija had become an important factor in shaping the tourist image of Croatia.

THE GOLDEN AGE OF INTERNATIONAL SAILING

Although Jadrolinija’s primary mission has always been to connect the mainland with the Croatian islands, international sailing has long been an important part of its identity, from the first cruise voyages in the mid twentieth century to today’s ferry routes across the Adriatic. In the early 1950s the company began developing multi day cruise voyages that went beyond traditional line routes. On 28 March 1953 the ships Partizanka and Proleterka departed Venice on a fourteen day cruise itinerary that included Croatian islands and reached as far as the Greek coast. Cooperation with travel agencies soon followed, and by the middle of the decade the ships Jadran, Jedinstvo and Jugoslavija were also organizing cruises.

The growing interest of international markets and the increasing number of vessels adapted for cruise voyages led in the 1970s to the creation of a dedicated branch, Jadrolinija Cruises. During the 1980s this segment operated more luxurious passenger vessels such as Adriana, often described as ambassadors of Croatian tourism.

Cruise itineraries were extremely diverse, ranging from Egypt and Lebanon to Israel, Greece, the Caribbean and even Scandinavia. Ships offered rich onboard programmes including gastronomy, entertainment, swimming pools, lectures and other amenities that made the voyage itself as attractive as the destinations.

Although global cruise operators eventually came to dominate the world market, Jadrolinija’s international sailing did not disappear. Today it continues through major international ferry routes operated by the flagship of the fleet, the vessel Dalmacija, connecting Split with Ancona and Bari and Dubrovnik with Bari.

This year also introduced the fastest connection between the two Adriatic coasts, the catamaran Jelena, linking Zadar and Ancona in only four hours of sailing.

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Veliki putnički brodovi Jadrolinije u luci 70ih godina svjedoče o razdoblju snažnog razvoja pomorskog putničkog prometa na Jadranu / Large passenger ships of Jadrolinija in port in the 1970s bear witness to a period of strong development of maritime passenger traffic on the Adriatic

Razvoj turizma i novije doba brodara dovodi do razvoja brzobrodske flote koja je od velikog značaja za Jadroliniju i njezin strateški razvoj / The development of tourism and the modern era of shipping have led to the growth of a high-speed fleet, which is of great importance for Jadrolinija and its strategic development

Jedan od najsnažnijih simbola razdoblja Domovinskog rata bio je konvoj Libertas, organiziran radi povezivanja Dubrovnika s ostatkom zemlje. Time je poslana snažna poruka zajedništva i otpora izolaciji

Unatoč blokadama morskih puteva, ratnim djelovanjima i izravnim napadima, brodovi Jadrolinije nastavili su ploviti. Održavane su životno važne linije prema otocima i izoliranim dijelovima obale. Prevozilo se civilno stanovništvo, osnovne potrepštine, humanitarna pomoć i branitelji, često u uvjetima koji su nadilazili uobičajene pomorske rizike.

Jedan od najsnažnijih simbola razdoblja Domovinskog rata bio je konvoj Libertas, organiziran radi povezivanja Dubrovnika s ostatkom zemlje. Time je poslana snažna poruka zajedništva i otpora izolaciji.

Posebno tragično poglavlje vezano je uz sudbinu broda Perast, koji je tijekom ratnih zbivanja pogođen i potopljen. Tijekom Domovinskog rata život su izgubili pomorci i djelatnici Jadrolinije, čija je žrtva trajno upisana u povijest kompanije. Njihova hrabrost i profesionalnost ostaju temelj dubokog poštovanja koje Jadrolinija njeguje prema svim svojim zaposlenicima iz tog razdoblja.

DANAŠNJICA – IZMEĐU TRADICIJE I BUDUĆNOSTI

Ulaskom u novo tisućljeće Jadrolinija započinje razdoblje sustavne obnove i prilagodbe suvremenim zahtjevima pomorskog prijevoza. Prioriteti su bili jasni – obnova flote, podizanje sigurnosnih standarda i jačanje operativne pouzdanosti.

THE HOMELAND WAR: SAILING AS AN ACT OF COURAGE AND SOLIDARITY

In the early 1990s Jadrolinija, together with Croatia, faced one of the most difficult periods in its history. With the outbreak of the Homeland War maritime transport ceased to be merely a logistical matter. It became a question of survival, security and humanity. Despite blockades of sea routes, military operations and direct attacks, Jadrolinija vessels continued to sail. Vital connections with islands and isolated parts of the coast were maintained. Civilian populations, essential supplies, humanitarian aid and defenders were transported, often under conditions that went far beyond the usual risks of maritime navigation.

One of the most powerful symbols of that period was the Libertas convoy, organized to reconnect Dubrovnik with the rest of the country and to send a strong message of unity and resistance to isolation.

A particularly tragic chapter concerns the fate of the vessel Perast, which was struck and sunk during the war. During the Homeland War several Jadrolinija seafarers and employees lost their lives, and their sacrifice is permanently inscribed in the company’s history. Their courage and professionalism remain the foundation of the deep respect Jadrolinija holds for all its employees from that period.

Tijekom 2000-ih i 2010-ih postupno se uvode novi trajekti, moderniziraju postojeća plovila i unapređuju uvjeti za putnike i posadu. Paralelno započinje proces digitalne transformacije. Pokrenuta je službena internetska stranica, uvedena online prodaja karata i sustav rezervacija, čime je putnicima omogućeno jednostavnije planiranje putovanja. U posljednjim godinama digitalizacija postaje jedan od ključnih strateških smjerova razvoja. Lansirana je nova web stranica, uvedena nova verzija mobilne aplikacije Jadrolinija, a digitalni kanali postaju primarna točka kontakta s putnicima.

S liberalizacijom pomorskog putničkog prijevoza raste potreba za ulaganjima u bijelu flotu, osobito u brzobrodski segment. U posljednjih sedam godina floti je pridodano šest katamarana: Jelena, Ružica, Cvijeta, Kata, Danica i Mila, čime je ojačana konkurentnost i komercijalni potencijal kompanije. Jedna od najvećih investicija posljednjih godina svakako je trajekt Dalmacija, najveći brod u bijeloj floti, koji održava međunarodne veze s Italijom.

Posebno mjesto u aktualnoj fazi razvoja zauzima suradnja sa Svjetskom bankom, usmjerena na dugoročno održivo poslovanje, modernizaciju flote i prilagodbu izazovima energetske tranzicije. Riječ je o strateškom partnerstvu koje postavlja temelje za razvoj u desetljećima koja dolaze, uz fokus na klimatske ciljeve, nove tehnologije i odgovorno upravljanje resursima.

Danas, na pragu 80. godine postojanja, Jadrolinija uspješno spaja bogatu povijest i iskustvo s potrebama suvremenih putnika i izazovima budućnosti. Digitalizacija, obnova flote i strateške investicije nisu cilj same po sebi, već alat kojim Jadrolinija nastavlja ispunjavati svoju temeljnu misiju – pouzdano, sigurno i odgovorno povezivati ljude, otoke i obale. ~

One of the most powerful symbols of that period was the Libertas convoy, organized to reconnect Dubrovnik with the rest of the country and to send a strong message of unity and resistance to isolation

THE PRESENT DAY: BETWEEN TRADITION AND THE FUTURE

With the beginning of the new millennium Jadrolinija entered a period of systematic renewal and adaptation to the demands of modern maritime transport. The priorities were clear: fleet renewal, improved safety standards and stronger operational reliability.

During the 2000s and 2010s new ferries were gradually introduced, existing vessels were modernized and conditions for passengers and crew were improved. At the same time the process of digital transformation began. The official website was launched, online ticket sales and reservation systems were introduced and passengers were given easier ways to plan their journeys.

In recent years digitalization has become one of the key strategic directions of development. A new website has been launched, a new version of the Jadrolinija mobile application introduced and digital channels have become the primary point of contact with passengers.

With the liberalization of maritime passenger transport, the need to invest in the white fleet has grown, particularly in the high speed vessel segment. In the past seven years six catamarans have joined the fleet: Jelena, Ružica, Cvijeta, Kata, Danica and Mila, strengthening the company’s competitiveness and commercial potential. One of the most significant recent investments is the ferry Dalmacija, the largest vessel in the white fleet, which maintains international connections with Italy.

A particularly important place in the current phase of development is the cooperation with the World Bank, focused on long term sustainable business operations, fleet modernization and adaptation to the challenges of energy transition. This strategic partnership lays the foundation for development in the decades to come, with a focus on climate goals, new technologies and responsible resource management.

Today, on the threshold of its eightieth year, Jadrolinija successfully combines rich history and experience with the needs of modern passengers and the challenges of the future. Digitalization, fleet renewal and strategic investments are not ends in themselves, but tools through which Jadrolinija continues to fulfill its core mission: reliably, safely and responsibly connecting people, islands and coasts.

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Palača Jadran – povijesno sjedište Jadrolinije od 1947. godine, simbol pomorske tradicije i kontinuiteta nacionalnog brodara u Rijeci / Palača Jadran – the historic headquarters of Jadrolinija since 1947, a symbol of maritime tradition and the continuity of the national shipping company in Rijeka

Školovanje na Lastovu: mala škola, velika obitelj

Na najudaljenijem naseljenom hrvatskom otoku, gdje se školsko zvono gotovo stapa sa zvukom mora, škola je mnogo više od mjesta učenja. Ona je dio svakodnevnog života zajednice, prostor susreta i mjesto gdje se oblikuju buduće generacije otočana. Kako izgleda školovanje na Lastovu, razgovarali smo s Vedranom Ortika-Medini, ravnateljicom Osnovne škole „Braća Glumac“ Lastovo, koja tu otočnu školu vodi s velikim osjećajem odgovornosti, ali i ponosa

Uovoj školskoj godini školu pohađaju 42 učenika u deset razrednih odjela, osam redovnih i dva posebna. Nastavu održava 15 učitelja, pet u razrednoj i deset u predmetnoj nastavi, uz podršku pedagoga i knjižničara. Dio nastavnika živi na otoku, a dio njih na posao dolazi s kopna, što je uobičajeno u otočnim sredinama. Iako mala, škola njeguje osjećaj zajedništva koji se osjeti već pri prvom susretu

„Mi smo mala otočna škola, s izabranim motom „Mala škola, velika obitelj“, koji puno govori o našoj povezanosti i zajedništvu“, ističe ravnateljica. Ta bliskost jedna je od ključnih prednosti školovanja na otoku. U razredima je brojčano manje učenika pa učitelji imaju više vremena posvetiti se svakom od njih. „Nastava je gotovo potpuno individualizirana i prilagođena potrebama učenika“, objašnjava. Na otoku se svi poznaju. Učenici su međusobno povezani te odnose grade na suradnji i razumijevanju, karakterističnom za male zajednice. Topla atmosfera osjeti se u svakodnevnim situacijama. „Naši su učenici slobodni i često mi uđu u ured malo popričati. Svi se međusobno pozdravljamo i to je lijep običaj koji puno govori o duhu škole i mjesta.“

Schooling on Lastovo: Small school, Big family

On Croatia’s most remote inhabited island, where the school bell almost blends with the sound of the sea, the school is far more than a place of learning. It is part of everyday community life, a meeting point, and a place where future generations of islanders are shaped. To understand what schooling on Lastovo looks like, we spoke with Vedrana Ortika-Medini, headmistress of the “Braća Glumac” Primary School in Lastovo, who leads this island school with a strong sense of responsibility and pride

In the current school year, 42 pupils attend the school across ten class groups eight regular and two special. Teaching is provided by 15 teachers, five in lower grades and ten subject teachers, with the support of a pedagogue and librarian. Some teachers live on the island, while others commute from the mainland, which is common in island communities. Although small, the school fosters a strong sense of togetherness that can be felt from the very first encounter

“We are a small island school with the chosen motto ‘Small school, Big family’,

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

Školu pohađaju 42 učenika u deset razrednih odjela, a nastavu održava 15 učitelja / The school is attended by 42 students in ten class sections, and classes are taught by 15 teachers

IZAZOVI ŽIVOTA NA OTOKU

Unatoč živosti škole, demografske promjene posljednjih desetljeća osjete se i na Lastovu. „Na početku mog radnog staža devedesetih godina škola je imala stotinjak učenika. Danas je taj broj smanjen na jednu trećinu“, kaže ravnateljica te dodaje kako bez šire politike razvoja otoka takve trendove teško je promijeniti. „Učiteljima, ali i drugim djelatnicima, rad na otoku mora biti privlačan. Mislim kako bi rješavanje stambenog pitanja pridonijelo popularnosti

which says a lot about our connection and unity,” the headmistress points out. This closeness is one of the key advantages of schooling on the island. With fewer pupils in each class, teachers have more time to dedicate to every child. “Teaching is almost fully individualised and adapted to pupils’ needs,” she explains. On the island, everyone

travanj 2026. april 2026

Osnovna škola Braće Glumac na otoku Lastovo / "Braća Glumac" Primary School on the island of Lastovo

zapošljavanja na otoku“, zaključuje ravnateljica. Osim utjecaja demografskih promjena, voditi školu i održavati nastavu na najudaljenijem hrvatskom otoku znači nositi se s određenim logističkim izazovima. Nabava opreme, dolazak gostujućih predavača ili stručnih službi ponekad zahtijevaju dodatno planiranje i strpljenje.

„Naravno da na Lastovu imamo problema s logistikom jer smo od svega daleko, bilo da je riječ o nabavi opreme ili nečem drugom“, kaže ravnateljica. „No, Lastovo ima i jednu posebnu prednost. Mnogi rado dolaze upravo zbog njegove ljepote i posebne otočne atmosfere. Lastovo je privlačno predavačima pa se svi rado odazovu našim pozivima.“ Prometna povezanost važna je za funkcioniranje škole. Terenska nastava i školski izleti često se organiziraju u suradnji sa školama susjednog otoka Korčule, što učenicima omogućuje nova iskustva i susrete s vršnjacima iz drugih sredina. Još jedna od posebnosti školovanja na Lastovu jest i činjenica da na otoku ne postoji srednja škola. Nakon završetka osnovne škole učenici najčešće odlaze na daljnje školovanje u Split, dok

Učenici su međusobno povezani te odnose grade na suradnji i razumijevanju, karakterističnom za male zajednice. Topla atmosfera osjeti se u svakodnevnim situacijama

knows each other. Pupils are closely connected and build relationships based on cooperation and understanding, which is characteristic of small communities. The warm atmosphere is felt in everyday situations. “Our pupils are relaxed and often drop by my office for a quick chat. We all greet each other, and that is a lovely custom that says a lot about the spirit of the school and the island.”

CHALLENGES OF ISLAND LIFE

Despite the lively school environment, demographic changes over recent decades have also been felt on Lastovo. “At the beginning of my career in the 1990s, the school had around one hundred pupils. Today, that number has dropped to one third,” says the headmistress, adding that without broader island development policies such trends are difficult to reverse.

“For teachers and other staff, working on the island must be attractive. I believe solving housing issues would contribute to the popularity of employment on the island,” she concludes. In addition to demographic changes, running a school on Croatia’s most remote inhabited island means dealing with certain logistical challenges. Procuring equipment, arranging guest lecturers or professional services sometimes requires additional planning and patience.

“Of course, we have logistical challenges on Lastovo because we are far from everything, whether it is equipment or anything else,” the headmistress says. “However, Lastovo also has a special advantage. Many people are happy to come precisely because of its beauty and unique island atmosphere. Lastovo is attractive to lecturers, and they gladly respond to our invitations.”

Transport connections are important for the functioning of the school. Field classes and school trips are often organised in cooperation with schools on the neighbouring island of Korčula, allowing pupils to gain new experiences and meet peers from other communities.

Another particular feature of schooling on Lastovo is the fact that there is no secondary school on the island. After completing primary school, pupils most often continue their education in Split, while some choose Korčula or other cities where they have relatives. For many families, this means children leave the island at the age of 14.

A SCHOOL THAT SUSTAINS ISLAND LIFE

On Lastovo, the school plays a role that goes beyond education. It is an important part

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
U razredima je brojčano manje učenika, pa učitelji imaju više vremena posvetiti se svakom od njih / There are fewer students in each class, so teachers have more time to dedicate to each of them

se neki odlučuju za Korčulu ili druge gradove gdje imaju rodbinu. Za mnoge obitelji to znači da djeca već s 14 godina odlaze s otoka.

ŠKOLA KOJA ČUVA ŽIVOT OTOKA

Na Lastovu škola ima ulogu koja nadilazi obrazovanje. Ona je važan dio društvenog i kulturnog života otoka. „Škola je oduvijek bila i jest centar društvenog života otoka. naglašava ravnateljica. Školski dani odvijaju se uglavnom u jutarnjoj smjeni, a jedina iznimka je Čista srijeda, kada se nastava održava popodne zbog pokladnih svečanosti, važnog dijela otočne tradicije. Djeca su aktivno uključena i u očuvanje lokalne baštine. Sudjeluju u radu folklornog društva i različitim projektima koji njeguju otočne običaje. Uz redovnu nastavu dostupne su im i izvannastavne aktivnosti, od školskog zbora i glazbenog studija do školske zadruge, malih vrtlara, dramskih i plesnih skupina te programa građanskog odgoja.

Voditi školu na malom otoku poseban je poziv. „Čast mi je stajati na čelu ove škole“, kaže ravnateljica Ortika-Medini. Rad s djecom, dodaje, uvijek je kreativan i izazovan, a upravo u tome leži njegova najveća ljepota. A kada govori o ulozi škole na otoku, njezina poruka sažima stvarnost mnogih otočnih zajednica: „Bez škole nema života. Kad se ugasi škola, ugasi se i život na otoku.“ Na Lastovu ta rečenica ne zvuči kao metafora, nego kao podsjetnik koliko su škola, djeca i zajednica međusobno neraskidivo povezani. ~

Vedrana OrtikaMedini, ravnateljica / headmistress

of the island’s social and cultural life. “The school has always been, and still is, the centre of the island’s social life,” the headmistress emphasises. School days generally take place in the morning shift, with the only exception being Ash Wednesday, when classes are held in the afternoon due to carnival festivities, an important part of island tradition. Children are also actively involved in preserving local heritage. They participate in the folklore society and various projects that nurture island customs. Alongside regular classes, pupils have access to extracurricular activities from the school choir and music studio to the school cooperative, young gardeners, drama and dance groups, and civic education programmes.

Leading a school on a small island is a special calling. “It is an honour to stand at the helm of this school,” says headmistress Ortika-Medini. Working with children, she adds, is always creative and challenging, and that is where its greatest beauty lies. And when she speaks about the role of the school on the island, her message summarises the reality of many island communities:

“Without a school, there is no life. When the school closes, life on the island fades with it.”

On Lastovo, this sentence does not sound like a metaphor, but as a reminder of how inseparably the school, children and the community are connected. ~

Pupils are closely connected and build relationships based on cooperation and understanding, which is characteristic of small communities
travanj 2026. april 2026
Dani kruha u OŠ Glumac, Lastovo / Bread Days at "Braće Glumac" primary school, Lastovo Island

Konop prijateljstva koji spaja dva otoka

Legenda o pokušaju stjecanja vlasništva nad otočićem Mrduja, smještenim zapadno od Brača i istočno od Šolte, oživjela je 2008. godine organiziranjem prvog Potezanje Mrduje

Snimio/Photos: Marko Lorenzo Blaslov

NNa hrvatskim otocima, među susjednim mjestima i među različitim otocima, od davnina je prisutno osebujno izražavanje privrženosti vlastitom kraju. Ono se uglavnom manifestira kroz blago i duhovito suprotstavljanje „drugome“. Taj fenomen naziva se kampanilizâm i duboko je ukorijenjen u otočkoj tradiciji, a prepoznatljiv je po svojoj živosti, humoru i vedrom rivalstvu. Priče, nadmetanja i rugalice oduvijek su bile sastavni dio otočkog identiteta. Oblikovali su se tako međusobni odnosi i čuvali osjećaji pripadnosti, svom otoku.

Primjerice, Bračani će za teške životne uvjete ili kakvu nevolju reći „Dopala te Šolta“, dok se za nekoga tko je neobičan ili pomalo luckast na Braču i Šolti zna kazati da je „išao put Milne“, odnosno da je „skrenuo“. Takvi izrazi, ukorijenjeni u svakodnevnom govoru, svjedoče o bogatoj otočnoj jezičnoj baštini prožetoj humorom, ironijom i osebujnim pogledom na svijet.

Ove rugalice nisu tek dio pučkog govora, već važan element nematerijalne kulturne baštine koji odražava odnose među susjednim otočnim zajednicama. Upravo iz takvog duha izrasla je i manifestacija Potezanje Mrduje - događaj koji na simboličan, duhovit i identitetski snažan način povezuje Brač i Šoltu.

LEGENDA KOJA SPAJA DVA OTOKA

U Splitskim vratima, zapadno od Brača i istočno od Šolte, smjestio se mali otočić Mrduja – vječni povod otočkog nadmetanja. Prema legendi, Bračani i Šoltani pokušali su konopom privući otočić na svoju stranu i tako steći „vlasništvo“ nad njim. Priča prožeta humorom, postala je temelj jedne od najsimpatičnijih otočnih manifestacija. Inicijativom stanovnika oba otoka, legenda je 2008. godine oživjela kroz prvo organizirano Potezanje Mrduje. Od tada se svake godine u srpnju održava to jedinstveno nadmetanje, koje je preraslo u središnji događaj Šoltanskog i Milnarskog lita.

The Rope of Friendship Linking Two Islands

The legend about attempts to claim ownership of the islet of Mrduja, located west of Brač and east of Šolta, was revived in 2008 with the organization of the first Pulling of Mrduja

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

Otoci Brač i Šolta udaljeni su svega 800 metara, no bez vlastitog plovila ta se udaljenost zna učiniti znatno većom. Upravo zato manifestacija ima i dodatnu vrijednost. Tijekom njenog održavanja uspostavlja se izravna brodska povezanost. Stanovnici i gosti imaju priliku posjetiti „suparnički“ otok, upoznati njegove ljude i doživjeti njegovu atmosferu. Tako se događajem „potezanja“ potaknulo povezivanje i zbližavanje dviju otočnih zajednica.

SPEKTAKL NA MORU

Središnji dio manifestacije odvija se u poslijepodnevnim satima u akvatoriju oko Mrduje. U dogovoreno vrijeme brodice, koće i gliseri okupljaju se oko otočića, spremni za početak nadmetanja. Signalna raketa označava start. Brodovi sa Šolte poredaju se na jednoj strani konopa zavezanog za Mrduju, a brodovi s Brača na drugoj. Veslanjem, zajedničkim snagama svaka strana pokušava „povući“ otočić bliže svojoj obali. Za to vrijeme Šoltansko glazbeno društvo „Olinta“ glazbom bodri sudionike, klape pjevaju,

U Splitskim vratima, zapadno od Brača i istočno od Šolte, smjestio se mali otočić Mrduja – vječni povod otočkog nadmetanja /

In the Splitska vrata, west of Brač and east of Šolta, lies the small islet of Mrduja – a timeless cause of island rivalry

On the Croatian islands, a distinctive expression of attachment to one’s home island has existed for centuries among neighboring settlements and between different islands. It usually manifests itself through gentle and humorous rivalry with “the other side.” This phenomenon is known as campanilism and is deeply rooted in island tradition, recognizable for its liveliness, humor, and cheerful competition. Stories, contests, and playful teasing have always been an integral part of island identity. In this way, relationships between communities were shaped and the sense of belonging to one’s island preserved.

For example, people from Brač will say “Šolta has befallen you” when referring to

Završna fešta, uz glazbu i druženje, svake se godine održava naizmjenično –jednom na Šolti, drugi put u Milni / Final celebration, with music and socializing, is held every year alternately – once on Šolta, the next time in Milna

Potezanje Mrduje središnji je događaj Šoltanskog i Milnarskog ljeta / The tug-of-war for Mrduja is the central event of the Šoltansko ljeto and the Milnarsko ljeto

limene glazbe podižu atmosferu, a gosti na brodovima navijaju i s osmijehom iščekuju ishod nadajući se da će te godine brodice s njihova otoka odnijeti pobjedu, to jest da će “Mrduja bit’ njihova”. Nakon spektakla na moru sudionici se vraćaju u svoje luke, gdje slijedi program uz proglašenje pobjednika. Otok koji „pobijedi“ simbolično stječe vlasništvo nad Mrdujom do sljedeće godine. Završna fešta, uz glazbu i druženje, svake se godine održava naizmjenično – jednom na Šolti, drugi put u Milni na Braču.

AUTENTIČAN HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD

Potezanje Mrduje danas je mnogo više od simpatičnog otočkog nadmetanja. U njegovu su provedbu uključena kulturno-umjetnička

difficult living conditions or some misfortune. Meanwhile, someone who behaves strangely or somewhat eccentrically on Brač or Šolta may be said to have “taken the road to Milna,” meaning that “he’s a bit off”. Such expressions, embedded in everyday speech, testify to a rich island linguistic heritage imbued with humor, irony, and a distinctive view of the world.

These playful taunts are not merely part of folk speech but an important element of intangible cultural heritage reflecting the relationships between neighboring island communities. From this very spirit grew the event known as the Pulling of Mrduja, a manifestation that symbolically, humorously, and powerfully connects the islands of Brač and Šolta.

A LEGEND CONNECTING TWO ISLANDS

In the Split Channel, west of Brač and east of Šolta, lies the small islet of Mrduja, a perennial reason for island rivalry. According to legend, the islanders of Brač and Šolta once tried to pull the islet toward their side with a rope in order to claim ownership of it. This humorous tale later became the foundation for one of the most charming island events in Dalmatia. Thanks to the initiative of residents from both islands, the legend was revived in 2008 with the first organized Pulling of Mrduja. Since then, every July this unique maritime contest takes place, growing into a central event of the Šolta Summer Festival and the Milna Summer Festival. Although Brač and Šolta are only about 800 meters apart, the distance can feel much greater without a private boat or regular maritime connection. This is why the event has additional value. During the celebration, a direct ferry and boat connection is organized between the islands. Residents and visitors have the opportunity to sail across, visit the rival island, meet its people, and experience its atmosphere. In this way, the symbolic act of pulling has become a real opportunity for connection and friendship between the two island communities.

A SPECTACLE AT SEA

The central part of the event takes place in the afternoon in the waters surrounding Mrduja. At the agreed time, small boats, fishing vessels, and speedboats gather around the islet, ready for the contest to begin. A signal flare marks the start. Boats from Šolta line up on one side of the rope tied to Mrduja, while boats from Brač take position on the other. Rowing together and combining their strength, each side tries to

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

Otoci Brač i Šolta udaljeni su svega 800 metara, no bez vlastitog plovila ta se udaljenost zna učiniti znatno većom. Upravo zato manifestacija ima i dodatnu vrijednost

društva, klape, limene glazbe i brojne udruge s oba otoka, a program se proteže kroz nekoliko dana, nudeći bogat sadržaj za mještane i posjetitelje.

Oživljavanjem legende o Mrduji čuva se otočni identitet i potiče prijenos nematerijalne kulturne baštine među generacijama. Manifestacija slavi vrijednosti života na otoku – povezanost s morem, prostorom i zajednicom, ali i sposobnost da se kroz humor i rivalstvo njeguje prijateljstvo.

Kao autentičan hrvatski otočni proizvod, Potezanje Mrduje simbol je zajedništva, tradicije i ponosa. U konopu koji svake godine povezuje Brač i Šoltu ne krije se tek natjecanje – nego priča o identitetu, baštini i neraskidivoj vezi otočana s morem i svojim krajem. ~

Although Brač and Šolta are only about 800 meters apart, the distance can feel much greater without a private boat or regular maritime connection

pull the islet closer to its shore. During the contest, the Šolta Brass Band Olinta encourages the participants with music, traditional klapa vocal groups sing Dalmatian songs, brass bands raise the atmosphere, and guests aboard boats cheer enthusiastically while smilingly awaiting the outcome, hoping that this year their island’s vessels will claim victory and that Mrduja will be theirs.

After the spectacle at sea, participants return to their harbors, where the evening program continues with the official announcement of the winner. The island that wins symbolically gains ownership of Mrduja until the following year. The final celebration, with music and social gatherings, alternates each year, one year on Šolta, the next in Milna on Brač.

AN AUTHENTIC CROATIAN ISLAND PRODUCT

Signalna raketa

označava start i veslanjem svaka strana pokušava povući otočić bliže svojoj obali / A signal flare marks the start, and by rowing each side tries to pull the islet closer to its shore

Photo: Gabrić Media

Today, the Pulling of Mrduja is far more than a charming island competition. Cultural associations, klapa groups, brass bands, and numerous local organizations from both islands participate in its organization. The program now spans several days and offers a rich variety of events for residents and visitors alike.

By reviving the legend of Mrduja, the event helps preserve island identity and encourages the transmission of intangible cultural heritage between generations. The manifestation celebrates the values of island life, connection with the sea, with place, and with community, while also showing how humor and rivalry can nurture friendship.

As an authentic Croatian island tradition, the Pulling of Mrduja stands as a symbol of unity, heritage, and pride. In the rope that each year links Brač and Šolta lies not merely a competition, but a story about identity, tradition, and the unbreakable bond between islanders, the sea, and their homeland.

Trajekti kao podsjetnik na ljeto: tri otočne linije koje ovog ljeta vrijedi otkriti

Poznati influencer Andro Anić, poznatiji kao Hey Andro, u svojoj krilatici “Ovo još niste vidjeli”, zaljubljenik je u more, otoke i Jadroliniju. Za Jadrolinija magazin otkriva svoje preporuke za nadolazeća ljetna putovanja

AUTOR/ AUTHOR: Andro Anić (@heyandro)

Ova zima činila se jednostavno predugom. Iako obožavam zimu i sve ljepote koje i to godišnje doba nosi, ove godine više ne postoji razlog zbog kojeg bih rekao da mi je zima draga. Kiša koja je počela još krajem godine, tmurni dani i duga razdoblja bez sunca ostavili su onaj poznati osjećaj –kao da je more negdje daleko, gotovo kao uspomena. No, uspomene na more ne nestaju tako lako. Dovoljna je samo jedna sitnica da ih vrati. U mom slučaju to je bio jedan neobičan podsjetnik. Preko poznanice Vedrane do mene je stigao mali set kockica – model trajekta. Sastavio sam ga prije nego je ušao u stan. Od tada isti taj trajekt mjesecima stoji na polici i grije atmosferu. Svaki dan ga pogledam i podsjeti me da se sezona približava, a posljednjih 6 mjeseci i dalje mi nije skinuo osmijeh s lica. Upravo zato, dok zima polako popušta, pogled ponovno ide prema karti Jadrana. Ove godine na popisu su tri brodske linije koje povezuju obalu i otoke –jedna dobro poznata, ali i dvije koje mnogi još nisu otkrili. I možda su upravo to mjesta za koja ćete pomisliti: "ovo još nismo vidjeli".

TRAJEKTNA LINIJA ZADAR (GAŽENICA) – BRBINJ (DUGI OTOK)

Trajektna linija koja povezuje Zadar (Gaženicu) s mjestom Brbinj na Dugom otoku jedna je od klasičnih veza između kopna i

Ferries as a Reminder of Summer: Three Island Routes Worth Discovering This Season

Well known influencer Andro Anić better known as Hey Andro and recognised for his catchphrase “You haven’t seen this yet” is passionate lover of the sea islands and Jadrolinija. He shares his recommendations for upcoming summer journeys with Jadrolinija Magazine

This winter simply felt too long. Although I usually love winter and everything that season brings this year I could hardly find a reason to say I enjoyed it. Rain that began late last year,gloomy days and long stretches without sunshine left that familiar feeling as if the sea were somewhere far away, almost like a memory. But memories of the sea do not disappear so easily. Sometimes it takes just a small reminder to

Andro Anić kao dijete u otkrivanju Zaglava / Andro Anić as a child discovering Zaglav

zadarskog otočja. Iako dobro poznata, ova linija i dalje vodi prema otoku koji mnogi doživljavaju kao jedno od najljepših mjesta na hrvatskom Jadranu. Dugi otok ima posebnu reputaciju među putnicima – dovoljno je velik da stalno otkriva nove uvale, plaže i pejzaže, ali istovremeno dovoljno miran da zadrži osjećaj bijega od svakodnevice. I da - u 2026. i dalje nije izgubio svoj šarm. Moj prvi posjet Dugom otoku bio je točno 20 godina ranije, još 2006. godine. Sjećanja na to putovanje ostala su među najljepšima koje imam s Jadrana. Posljednji put sam ondje bio prije desetak godina, ali ove godine Dugi otok ponovno je visoko na listi mjesta koje želim posjetiti čim se ukaže prva prilika. Ipak je riječ o 20 godina.

TRI MJESTA KOJA VRIJEDI VIDJETI NA DUGOM OTOKU

Saharun (Sakarun) - Jedna od najpoznatijih plaža na Jadranu, poznata po svijetlom pijesku i tirkiznom moru koje podsjeća na egzotične destinacije jugoistočne Azije. Park prirode Telašćica - Nezapamćeni prirodni fenomen s impresivnim klifovima, slanim jezerom. Mir i jedinstven krajolik. Idealan za bicikliranje, ali i duge šetnje.

Svjetionik Veli Rat - Jedan od najviših svjetionika na Jadranu, smješten u području punom skrivenih uvala. Manje je poznato da je tijekom gradnje u žbuku navodno dodavano i na tisuće ljuski

bring them back. In my case it was an unusual one. Through my friend Vedrana I received a small set of building blocks - a ferry model. I assembled it before I even properly stepped into my apartment. Since then that same ferry has been standing on the shelf for months warming the atmosphere. I look at it every day and it reminds me that the season is approaching. Even after six months it still brings a smile to my face. That is why as winter slowly fades my eyes return to the Adriatic map. This year three maritime routes connecting the coast and islands are on the listone well known and two that many travellers have yet to discover. And perhaps these are exactly the places that will make you think this is something “we have not seen yet”.

FERRY ROUTE ZADAR

(GAŽENICA) TO BRBINJ (DUGI OTOK)

The ferry route connecting Zadar (Gaženica) with Brbinj on Dugi Otok is one of the classic links between the mainland and the Zadar archipelago. Although well known, this route still leads to an island many consider one of

travanj 2026. april 2026

jaja kako bi se postigla posebna čvrstoća i svjetlina fasade. Zbog svoje neobične priče i impresivne visine svakako je jedno od mjesta koje vrijedi posjetiti na Dugom otoku.

BRZOBRODSKA LINIJA ZADAR – SILBA – MALI LOŠINJ

Sezonska brzobrodska linija koja povezuje Zadar, Silbu i Mali Lošinj jedna je od najzanimljivijih ruta za istraživanje sjevernog dijela Jadrana. Osim što omogućuje jednostavno putovanje između otoka, ova linija odlična je opcija i za jednodnevne izlete ili kraća vikend-putovanja. Silba je posebno zanimljiva jer je poznata kao otok bez automobila. Upravo zbog toga otok ima poseban mir i sporiji ritam života koji posjetitelji često ističu kao njegov najveći adut. Mnogi kažu da se upravo na Silbi vidi ona posebna nijansa plave – boja mora koja se pamti dugo nakon povratka. S druge strane, Mali Lošinj mnogi promatraju kao tranzitno mjesto na putu prema drugim otocima. No, zapravo je riječ o jednom od najživljih otočnih središta na sjevernom Jadranu, gradu s dugom pomorskom tradicijom i brojnim prirodnim atrakcijama. Osim automobila, na ovom ćete putovanju vjerojatno ostaviti i mobitel, jer daje potpuni mir, otkriva neke nove boje, a zbog svojih pejzaža nema vremena za stres.

TRI RAZLOGA ZA POSJET SILBI

Toreta - Kamena kula iz 19. stoljeća i jedan od najprepoznatljivijih simbola otoka.

Skrivena otočna kupališta - Silba je prepuna manjih uvala i plaža do kojih se dolazi pješačkim stazama.

the most beautiful places in the Croatian Adriatic. Dugi Otok has a special reputation among travellers. It is large enough to constantly reveal new coves, beaches and landscapes but yet peaceful enough to preserve that feeling of escape from everyday life. Even in 2026 it has not lost its charm. My first visit to Dugi Otok was exactly twenty years ago in 2006. Memories of that journey remain among my favourite Adriatic experiences. The last time I visited was about ten years ago, but this year Dugi Otok is once again high on my list of places I want to

Andro se rado prisjeća svojih putovanja na hrvatske otoke tijekom svojeg djetinjstva / Andro fondly recalls his travels to Croatian islands during his childhood

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Plažu Sakarun na Dugom otoku nazivaju i hrvatskim Maldivima / Sakarun Beach on Dugi Otok is often called the “Croatian Maldives”

COOPERATION AND PARTNERS

return to at the first opportunity. After all, it’s been 20 years.

THREE PLACES WORTH SEEING ON DUGI OTOK

Sakarun Beach - One of the most famous beaches on the Adriatic known for its light sand and turquoise sea reminiscent of exotic Southeast Asian destinations.

Telašćica Nature Park - A remarkable natural phenomenon with impressive cliffs and a saltwater lake .A peaceful and unique landscape ideal for cycling and long walks. Veli Rat Lighthouse - One of the tallest lighthouses on the Adriatic located in an area full of hidden coves. It is said that thousands of eggshells were added to the plaster during construction to achieve special strength and brightness. Because of its unusual story and impressive height it is definitely worth a visit.

HIGH SPEED ROUTE ZADAR - SILBAMALI LOŠINJ

The seasonal high speed route connecting Zadar, Silba and Mali Lošinj is one of the most interesting ways to explore the northern Adriatic. Besides allowing easy travel between islands this route is also ideal for day trips or short weekend journeys. Silba is particularly interesting because it is known as a car free island. For that reason it offers a special calm and slower rhythm of life

travanj 2026. april 2026
Poznati influencer Andro Anić, poznatiji kao Hey Andro, na zapovjednom mostu trajekta Marjan u društvu posade / Well-known influencer Andro Anić, better known as Hey Andro, on the bridge of the ferry Marjan in the company of the crew
Silba je otok bez automobila te donosi potpuni mir i opuštanje / Silba is a car-free island that offers complete peace and relaxation

Stari kapetanski vrtovi i kamene kuće - Silba je poznata po bogatoj pomorskoj prošlosti. Šetnja kroz stare kamene ulice otkriva kuće nekadašnjih kapetana i vrtove koji i danas čuvaju duh otočne povijesti.

KATAMARANSKA LINIJA

Sezonska katamaranska linija Split – Bol – Hvar – Vis turistička je otočna ruta iz srca Dalmacije. Listu je teško završiti bez Splita – grada koji predstavlja jedno od najvažnijih polazišta za putovanja prema dalmatinskim otocima. Sezonska katamaranska linija Split – Bol – Hvar – Vis povezuje tri popularna otočna odredišta u jednoj ruti i omogućuje brz i ugodan jednodnevni izlet ili početak godišnjeg odmora. Svaka od destinacija na ovoj liniji donosi drugačiji doživljaj. Bol na otoku Braču poznat je po jednoj od najfotografiranijih plaža na Mediteranu. Hvar nudi spoj povijesti, arhitekture i živog otočnog života, dok Vis mnogi smatraju jednim od najautentičnijih otoka na Jadranu. Zanimljivo je da, unatoč brojnim putovanjima po hrvatskim otocima, Vis još uvijek nisam posjetio. Upravo zato ova linija ove godine ima posebno mjesto na popisu.

TRI NEZAOBILAZNA DOŽIVLJAJA NA OVOJ RUTI

Zlatni rat – Bol (Brač) - Jedna od najpoznatijih plaža u Europi čiji se oblik stalno mijenja pod utjecajem vjetra i morskih struja.

that visitors often highlight as its greatest advantage. Many say that Silba is where you see that distinctive shade of blue, a colour of the sea that stays with you long after you return. Mali Lošinj on the other hand is often seen as a transit stop on the way to other islands. In reality it is one of the liveliest island centres in the northern Adriatic. A town with a long maritime tradition and numerous natural attractions. On this journey you will likely leave your phone aside as well because the calm colours and landscapes leave no room for stress.

THREE REASONS TO VISIT SILBA

Toreta - A nineteenth century stone tower and one of the island’s most recognisable symbols.

Hidden island swimming spots - Silba is full of small coves and beaches reached by walking paths.

Old captains gardens and stone houses - Silba is known for its rich maritime past. Walking through its stone streets reveals former captains houses and gardens that still preserve the spirit of island history.

CATAMARAN ROUTE SPLIT - BOLHVAR - VIS

The seasonal catamaran route Split - Bol - Hvar - Vis is a classic island journey from the heart of Dalmatia. It is difficult to complete a list without Split, one of the most important departure points for travel toward the Dalmatian islands. This seasonal route connects three popular island destinations and allows a fast and comfortable day trip or the perfect start to a summer holiday. Each destination brings a different experience. Bol on the island of Brač is known for one of the most photographed beaches in the Mediterranean. Hvar offers a blend of history, architecture and vibrant island life while Vis is often considered as one of the most authentic islands in the Adriatic. Interestingly, despite travelling to many Croatian islands, I have still not visited Vis which is why this route has a special place on my list this year.

THREE MUST SEE EXPERIENCES ON THIS ROUTE

Zlatni Rat - Bol (Brač) - One of the most famous beaches in Europe whose shape constantly changes under the influence of wind and sea currents.

Fortica Fortress - Hvar - A historic fortress above the town of Hvar overlooking the Pakleni Islands.

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Andro Anić na trajektu Jadrolinije u mladosti / Andro Anić on a Jadrolinija ferry in his youth

SUMMER IS CLOSER THAN IT SEEMS

Tvrđava Fortica – Hvar - Povijesna tvrđava iznad grada Hvara s pogledom na Paklene otoke.

Modra špilja – Vis (otok Biševo) - Prirodni fenomen poznat po intenzivnoj plavoj svjetlosti unutar špilje.

LJETO JE BLIŽE NEGO ŠTO MISLIM

Dok zima polako ostaje u mjesecima iza nas, misli se sve češće vraćaju moru. Hrvatski otoci oduvijek su bili mjesta gdje se obično putovanje pretvara u iskustvo – bilo da je riječ o skrivenoj uvali na Dugom otoku, mirnoj šetnji kroz Silbu ili pogledu na more s hvarske tvrđave. Upravo brodske linije Jadrolinije često su prvi, a nekima i jedini korak tog putovanja. Nekad su to klasične trajektne veze koje koristimo godinama, a nekad nove ili sezonske linije koje otvaraju mogućnost da otkrijemo destinacije koje možda još nismo stigli posjetiti. Možda je upravo ovo ljeto prava prilika za takvo putovanje – ovoga puta bez brzog i dugog razmišljanja, bez žurbe i s morem kao glavnim suputnikom. Neka 2026. svima bude godina u kojoj će se svatko odvažiti na novu destinaciju. Zato, kad sljedeći put budete planirali izlet ili godišnji odmor, možda je dovoljno napraviti samo jedan mali korak: ukrcati se na brod i krenuti prema otoku. Jer ponekad najljepša putovanja počinju upravo plovidbom Jadrolinijom prema otocima.

As winter slowly stays behind us, thoughts increasingly return to the sea. Croatian islands have always been places where an ordinary journey turns into an experience whether it is a hidden cove on Dugi Otok, a peaceful walk through Silba or a view of the sea from Hvar fortress. Jadrolinija routes are often the first and for some the only step of that journey. Sometimes these are classic ferry routes we have used for years and sometimes new or seasonal routes that open the possibility of discovering destinations we may not yet have visited. Perhaps this summer is the right opportunity for such - a journey without rushing without overthinking and with the sea as the main companion.

Let 2026 be the year when everyone sets course for a new destination. The next time you plan a trip or holiday maybe all it takes is one small step. To board a vessel and head toward an island. Because sometimes the most beautiful journeys begin with a Jadrolinija sailing toward the islands.

Blue Cave - Vis (Biševo Island) - A natural phenomenon known for its intense blue light inside the cave.
Znatni rat u Bolu na Braču jedna je od najprepoznatljivijih plaža Jadrana / Zlatni Rat in Bol on Brač is one of the most recognizable beaches on the Adriatic

Regina Zubanović Uvijek autentično –na ekranu i u životu

Novinarka i reporterka HRT-a Regina Zubanović već godinama iz trajektnih luka i uz prve jutarnje plovidbe gledateljima diljem Hrvatske donosi priče s mora. Kako je započeo njezin put u svijetu medija, što za nju znači Jadrolinija i tko je kada se kamere ugase, otkriva u razgovoru za Jadrolinija magazin

Kako je započeo Vaš put u svijetu medija i televizije i možete li se prisjetiti trenutka kada ste shvatili da ste pronašli svoj profesionalni poziv? Kakav je bio Vaš početak na HRT-u, Vaša prva javljanja uživo?

Moj put u svijetu medija i televizije počeo je iznenada i sasvim neočekivano, baš kao što sve velike ljubavi i počinju. Završila sam MIOC i bila sigurna da ću studirati matematiku, zaljubljena u brojeve i kalkulator kao najdražu igračku. I onda, jedno jutro, probudim se sa snom o glumi. S obzirom na to da sam cijeli život njegovala širok spektar interesa — balet, gimnastiku, ritmičku gimnastiku, glumu, ples, strane jezike, učenje o svemu i svačemu — poprilično je bilo razgranato to raskrižje životnih puteva kojima sam mogla krenuti.

Spremajući se za Akademiju dramskih umjetnosti, „privremeno” upisana na Ekonomiju, koju sam usput i magistrirala, počela sam raditi na studentskom radiju, prešla na privatni, potom i na privatnu televiziju. Onda sam slučajno ugledala poziv za audiciju na HRT-u, kada se pokretao Treći program, i osjetila leptiriće u trbuhu. Izašla sam na audiciju, prošla, došla i ostala! Planula je ljubav na prvi pogled ili, bolje reći, na prvi korak na HRT-u, i evo, ta ljubav traje i danas!

Zaljubljena sam u svoj život i svoj posao i sve ono što on nosi: raznovrsnost, puno ljudi, tema, lokacija, situacija i prilika koje te tjeraju da ih iskoristiš brzo i maksimalno. Jer kad ta minuta na TV-u prođe, gotovo je: ili si uvukao gledatelja u priču ili zaboravi

Regina Zubanović

Always authentic on screen and in life

HRT journalist and reporter Regina Zubanović has spent years bringing stories from the sea to viewers across Croatia, reporting from ferry ports and early morning sailings. In an interview for Jadrolinija Magazine she reveals how her journey in the media world began, what Jadrolinija means to her and who she is when the cameras are off.

How did your journey into the world of media and television begin, and can you recall the moment when you realized you had found your professional calling? What were your beginnings at HRT like, and what were your first live reports like? My journey into the world of media and television began suddenly and completely unexpectedly, just as all great loves began. I graduated from MIOC highschool and was certain that I would study mathematics, in love with numbers and with a calculator as my favorite toy. And then one morning I woke up with a dream of acting.

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

Novinarka Regina Zubanović brojne je priloge za HRT prenijela upravo s palube Jadrolinijinih trajekata / Journalist Regina Zubanović reported many stories for HRT directly from the decks of Jadrolinija ferries

— nema natrag. Zapravo, ta javljanja uživo, po meni, kriju svu tajnu i čaroliju života. Važan je samo ovaj trenutak. Iz prošlosti učimo, za budućnost se tek pripremamo, ali fokus je na sada. Kako u životu, tako i na TV-u. Kad se upali crvena lampica na kameri, samo je taj trenutak važan, briše se i prije i poslije — sad si tu pred gledateljima i oni zaslužuju svu tvoju pažnju, koncentraciju i fokusiranost. To je ta čarolija u koju sam upala i koja me drži od prvog dana. Uživam bistriti mozak i jezik, trenirati brzinu i ljubaznost. Volim komunikaciju, nepredvidivost, izazove. A time svakako obiluje posao reporterke, novinarke i urednice. Zahvalna sam što mi svaki dan pruža priliku da ga iskoristim. Osobno, da budem bolja; profesionalno, da priča gledateljima bude zanimljivija, jasnija i informativnija.

Sjećam se prvog javljanja uživo, baš za moju omiljenu emisiju „Dobro jutro, Hrvatska!”. Pripremila sam se reći jedno, a dragi kolega iz studija, Davor Meštrović, pitao me nešto sasvim drugo. Tako sam se nasmijala i shvatila najvažnije pravilo — pripremi se za nepredvidivost. Bilo je glatko i slatko.

Koji je bio najizazovniji trenutak u Vašoj karijeri i kako ste ga prevladali? Možete li podijeliti neku anegdotu s terena koja Vas je posebno obilježila?

Najizazovniji trenutak u karijeri definitivno mi je bio kad mi se život raspadao — kad sam nakon smrti supruga ostala sama, mlada žena s troje male djece od 3, 6 i 10 godina, i sa svim životnim, financijskim i roditeljskim izazovima. Istodobno i s najvećom odgovornošću prema HRT-u i gledateljima da profesionalno odradim svoj zadatak, bez obzira na sve. Suze sam prikrivala osmijehom i glumila da sam dobro. Tako da je moj glumački talent itekako došao do izražaja.

U profesionalnom smislu teško mi je izdvojiti najizazovniji trenutak, jer ih u ovom poslu ima zaista jako puno. Nekad je sugovornik jako važan, nekad težak i kompliciran. Snimala sam i pape, i predsjednike, i premijere. Ali ponekad se najveći izazov krije u nečemu naizgled jednostavnom — u bitci s vremenom i sekundama, gužvi zbog koje kasnimo, a TV program neće stati jer smo mi u koloni; vrućini zbog koje sam se jednom srušila u nesvijest nakon javljanja uživo; buci s mjesta s kojega se javljaš pa ne čuješ ni program ni pitanje, a kamoli vlastite misli ili sugovornika.

Definitivno pamtim kad sam se javljala za Dnevnik o velikom nevremenu — kud bi nego u luku s pogledom na more i trajekte — i baš kad se upalila crvena lampica i ja započela javljanje, tako je jako zapuhalo da mi je istrgnulo kišobran, polomilo ga, udarivši me pritom, a ja sam ostala tako do kraja razgovora, mokra kao miš. Pamtim i kad sam zapela u koloni prema Sinju, na blagdan Velike Gospe. Ekipa je već bila na terenu, a ja sam trebala biti s njima na početku Dnevnika. Shvatila sam da autom neću stići nikako, a trčeći još manje. Parkirala sam sa strane i krenula mahati motoristima da me spase i nekako probiju kroz gužvu.

I definitivno „hitchcockovsku“ situaciju kad me usred javljanja uživo napala vrana koja mi je kljunom udarala u kristaliće na cipelama, dok sam se pitala što ću — vrisnuti od straha, uzvratiti joj, otrčati i pobjeći iz kadra ili nastojati privesti razgovor kraju. Bilo je, naravno, to posljednje — i bilo je urnebesno.

Tko je Regina Zubanović kada se kamere ugase? Kako provodite slobodno vrijeme i ima li Jadrolinija svoje mjesto i u Vašim privatnim putovanjima, kao što ga ima u profesionalnom dijelu Vašeg dana?

Considering that throughout my life I had nurtured a wide range of interests—ballet, gymnastics, rhythmic gymnastics, acting, dance, foreign languages, learning about all sorts of things—it was quite a broad crossroads of life paths I could have taken.

While preparing for the Academy of Dramatic Art and being “temporarily” enrolled in Economics – which I later completed with a master’s degree – I started working at student radio station, then moved to a private radio station and afterwards to a private television channel. Then, by chance, I saw a call for an audition at HRT when the Third Channel was being launched and I felt butterflies in my stomach. I went to the audition, passed, arrived and stayed. It was love at first sight—or rather at first step—at HRT, and that love has lasted to this day.

“The magic I fell into”

I am in love with my life and with my job and everything it brings: variety, many people, topics, locations, situations and opportunities that push you to act quickly and fully. Because once that minute on television passes, it is gone—either you have drawn the viewer into the story or forget it, there is no going back. In fact, live reporting, in my view, contains the whole secret and magic of life. Only this moment matters. We learn from the past and prepare for the future, but the focus is on the present. The same applies in life and on television. When the red light on the camera turns on, only that moment matters; everything before and after disappears. You are there in front of the viewers and they deserve all your attention, concentration and focus. That is the magic I fell into, and which has held me from the first day. I enjoy sharpening my mind and my speech, training speed and kindness. I love communication, unpredictability and challenges. The work of a reporter, journalist and editor is certainly full of them. I am grateful that every day gives me the opportunity to make the most of it—personally, to become better; professionally, to make the story more interesting, clearer and more informative for viewers.

I remember my first live appearance, precisely for my favorite show Good Morning Croatia. I had prepared to say one thing, and my dear colleague from the studio, Davor Meštrović, asked me something completely different. I laughed and realized the most important rule—prepare for unpredictability. It went smoothly and sweetly. What was the most challenging moment in your career, and how did you overcome

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

INTERVIEW

Sjećam se prvog javljanja uživo, baš za moju omiljenu emisiju „Dobro jutro, Hrvatska!”. Pripremila sam se reći jedno, a dragi kolega iz studija, Davor Meštrović, pitao me nešto sasvim drugo. Tako sam se nasmijala i shvatila najvažnije pravilo — pripremi se za nepredvidivost. Bilo je glatko i slatko

S terena, iz trajektnih luka i s prvih jutarnjih plovidbi, donosi gledateljima more onakvo kakvo jest — živo, nepredvidivo i stvarno / From the field, from ferry ports, and from the first morning sailings, she brings viewers the sea as it truly is — vivid, unpredictable, and real

it? Can you share an anecdote from the field that particularly marked you?

The most challenging moment in my career was definitely when my life was falling apart—after the death of my husband, when I was left alone as a young woman with three small children aged three, six and ten, and with all the life, financial and parental challenges that followed. At the same time, I carried the greatest responsibility towards HRT and the viewers to perform my work professionally no matter what. I hid my tears behind a smile and pretended that I was fine. In that sense my acting talent certainly came into play.

Professionally, it is hard to single out the most challenging moment, because there are truly many in this job. Sometimes the interviewee is extremely important, sometimes difficult and complicated. I have filmed popes, presidents and prime ministers. But sometimes the greatest challenge lies in something seemingly simple—in the battle with time and seconds, in traffic jams that make us late while the television program will not stop because we are stuck in a queue, in the heat that once caused me to faint after a live report, or in the noise from the place where you are reporting so that you cannot hear the program, the question, your own thoughts or the interviewee.

I definitely remember when I was reporting for the evening news about a major storm—where else but in the port with a view of the sea and ferries—and just as the red light came on and I started my live report, a strong gust of wind ripped the umbrella from my hands, broke it and struck me with it, while I remained there until the end of the segment completely soaked.

I also remember when I got stuck in a traffic jam on the way to Sinj during the Feast of the Assumption. The crew was already on location, and I had to be there at the beginning of the news broadcast. I realized, I would never make it by car and even less by running. I pulled over and started waving at motorcyclists to rescue me and somehow get me through the traffic.

And definitely the “Hitchcock-like” situation when, during a live broadcast, a crow

attacked me and started pecking at the crystals on my shoes while I wondered what to do—scream with fear, fight back, run out of the frame or try to bring the interview to an end. Of course, it was the last option— and it was hilarious.

Who is Regina Zubanović when the cameras turn off? How do you spend your free time, and does Jadrolinija have a place on your private travels, as well as in your professional life?

When the cameras turn off, Regina is the same person you see on the screen. My favorite thing is when people say to me:

“Wow, you are completely normal.” Then I laugh and think what exactly I should be like, or how do people imagine me? Privately, Regina is simply a very normal, happy, cheerful and endlessly positive person. The price of the lightness and cheerfulness I have today was very high and I truly paid it. That is why I carefully protect that grain of happiness within me every day.

I spend my free time with my children; with people I love and who inspire me. I exercise, I walk, and I most enjoy being by the sea. I have always adored ships and I especially love it when my day, privately or professionally – connected to them.

I am of course connected with Jadrolinija as well, it is literally a lifeline. I experienced that myself when I worked at Radio Brač and travelled every weekend by ferry to Supetar and back. Privately, the moment when you board a ferry and cast off from the mainland is liberating for me—as if I am crossing into another dimension and sailing into a new and more beautiful world, relieved of everything that burdens you ashore.

I have also discovered the advantages of one-day boat excursions during the summer, so I am very pleased with Jadrolinija’s announcement that from this summer it will introduce an inter-island line Split Brač Hvar Vis.

How do you manage to balance the rhythm of city life, field reporting and time for yourself and your family?

Kad se kamere ugase, Regina je ona ista koju gledate na ekranima. Najdraže mi je kad mi mnogi kažu: „Ajme, pa ti si skroz normalna.”

Onda se nasmijem i pomislim — pa kakva bi to trebala biti ili kako me to ljudi vide? Dakle, Regina je privatno jedna vrlo normalna, sretna, vesela i beskrajno pozitivna osoba. Cijena moje današnje lakoće i vedrine bila je jako velika i ja sam je itekako platila. Zato pažljivo čuvam to zrno sreće u sebi svaki dan.

Slobodno vrijeme provodim s djecom, ljudima koje volim i koji me inspiriraju, treniram, šetam i najradije sam uz more. Oduvijek

So far quite successfully, although as a little girl I also wanted to be a circus performer. Instead of juggling on a trapeze, I juggle in life with obligations and numerous activities that I actually enjoy. Although my schedule is usually packed, I allow myself the luxury of peace, laughter and recharging my batteries. Beautiful moments in life are worth more than all the millions and approving looks of others. That is why I feel sorry when I see people fall into the trap of living for others and postponing life for later.

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Iza kamere ili pred njom, Regina Zubanović nastoji zadržati svoju autentičnost i vedrinu / Behind the camera or in front of it, Regina Zubanović strives to maintain her authenticity and cheerfulness
Priče s mora koje gledateljima približavaju stvarni život na obali / Stories from the sea that bring viewers closer to real life on the coast

obožavam brodove i najviše volim kad mi je dan, privatno ili profesionalno, vezan uz njih.

Vezana sam, naravno, i uz Jadroliniju — ona je doslovno linija života. Iskusila sam to i sama kad sam radila na Radio Braču i svaki vikend plovila trajektom za Supetar i natrag. Privatno, taj trenutak kad se ukrcaš na trajekt i otisneš od kopna za mene je oslobađajući — kao da prelazim u neku novu dimenziju i plovim u novi, ljepši svijet, rasterećena svega onoga što guši na kopnu.

Otkrila sam i prednosti jednodnevnih brodskih izleta ljeti, tako da se baš radujem Jadrolinijinoj najavi da od ovog ljeta uvodi međuotočnu liniju Split – Brač – Hvar – Vis.

Kako uspijevate uskladiti dinamiku gradskog života, rad na terenu i vrijeme za sebe i obitelj?

Još uvijek uspješno — ionako sam kao mala htjela biti i cirkusantica. Umjesto na trapezu, žongliram u životu s obvezama i brojnim aktivnostima u kojima zapravo uživam. Iako mi je raspored najčešće pretrpan, dopustim sebi luksuz mira, smijeha i punjenja baterija. Lijepi trenuci u životu vrijede više od svih milijuna i odobravajućih pogleda okoline. Zato mi bude žao kad vidim kako ljudi upadnu u klopku, živeći za druge i odgađajući život za kasnije. A život prolazi, svjetlo na kameri se ugasi, trajekt otplovi

Veliko i dugo iskustvo rada u medijima znači svjedočiti velikim promjenama. Kako se, prema Vašem iskustvu, televizijsko novinarstvo promijenilo od Vaših početaka do danas?

Iskustvo priznajem, ne i godine. Šalu na stranu. Promjene su, naravno, velike, kao uostalom i na brodarskom tržištu. Ali neka — konkurencija je uvijek pozitivna i tjera te da budeš bolji i brži. HRT-u ljudi jako vjeruju i naša je velika odgovornost da to povjerenje opravdamo svaki novi dan. Osim što se pojavilo puno više televizija, tehnika je jako uznapredovala, što nam je donijelo bezbroj mogućnosti da se s lica mjesta javimo izravno u program s najsvježijim informacijama. Uz internet, pretraživače i portale, gledatelji danas brzo doznaju što se dogodilo ili što ih zanima. Zato mi moramo donijeti nešto više i iskoristiti našu najveću prednost — autentičnu sliku, odnosno snimku. Danas se, primjerice, bez problema javljamo uživo nasred pučine, ploveći na prvom Jadrolinijinom trajektu, pa gledatelji mogu doživjeti buđenje dana na moru dok istovremeno pijuckaju kavicu negdje na kontinentu.

Jadrolinija spaja kopno i otoke, a mnoge Vaše reportaže dolaze upravo iz obalnih mjesta. Jeste li tijekom rada doživjeli susrete ili čuli priče s posadama i putnicima na trajektima i brodovima koji su Vas posebno dirnuli? Naravno da jesam. Koliko nam je Jadrolinija važna, svjedočimo svakodnevno. Pa i moja ranojutarnja javljanja utorkom u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska” često u kadru imaju trajekt koji prvi isplovljava iz Splita, uz obaveznu informaciju ide li sve prema plovidbenom redu. Snimajući, upoznala sam brojne zanimljive putnike, primjerice gospođu koja svaki dan na posao ide iz Kaštela na Šoltu — prvo pješice, potom vlakom, trajektom pa autobusom i onda na isti način natrag. Posada Jadrolinije zadivila me bezbroj puta — kada bi zbog trudnice ili nekog pacijenta okrenuli trajekt ili krenuli po najvećim valovima spašavajući nečiji život, riskirajući i svoj, ako treba, smireno, s puno ljubavi i odgovornosti, dokazujući da im to nije posao nego životni poziv. Ili ljeti, kad trajektna luka puca po šavovima, uz vrućinu i brojne turiste koji su već istanjili svoje živce u kolonama, ti vrijedni ljudi uz strpljenje pronađu i

I remember my first live appearance, precisely for my favorite show Good Morning Croatia. I had prepared to say one thing, and my dear colleague from the studio, Davor Meštrović, asked me something completely different. I laughed and realized the most important rule—prepare for unpredictability. It went smoothly and sweetly

Life passes, the camera light switches off, the ferry sails away.

With your long experience in the media, you have witnessed major changes. In your opinion, how has television journalism changed from your beginnings until today?

I admit the experience, not the years. Joking aside, the changes are certainly significant, just as they are in the maritime transport market as well. But that is good—competition is always positive and pushes you to be better and faster.

People trust HRT greatly and it is our responsibility to justify that trust every single day. Besides the fact that many more television channels have appeared, technology has advanced enormously and brought us countless possibilities to report live from the field with the most up-to-date information. With the internet, search engines and online portals, viewers today can quickly learn what has happened or what interests them. That is why we must offer something more and use our greatest advantage—authentic visual reporting. Today, for example, we can easily report live in the middle of the open sea while sailing on the first Jadrolinija ferry of the morning, allowing viewers to experience the awakening of the day at sea while sipping their coffee somewhere on the mainland.

Jadrolinija connects the mainland and the islands, and many of your reports come from coastal towns. Have you

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

dozu humora kako bi nasmijali goste koji idu na godišnji odmor, dok oni svoj neće dočekati do kraja sezone.

Što biste poručili mladim ljudima koji razmišljaju o karijeri u medijima? Koje su, prema Vašem mišljenju, ključne osobine i vrijednosti za uspjeh u ovom poslu?

Rekla bih im da slijede svoje snove uz puno povjerenja. Mene su moji doveli do reflektora — ne, doduše, u kazalištu, nego na televiziji. I presretna sam jer mislim da je ispalo još bolje nego što sam mogla i zamisliti. Ali neka se ne zanose glamurom, već budu spremni na ozbiljan rad pod velikim povećalom javnosti. Uz puno autentičnosti, otvorenosti, odmjerenosti, radoznalosti, vjere u sebe i, najviše, rada na sebi, i to neprekidno. Svima bih zapravo poručila: život u svoje ruke, dajte sve od sebe, a ako čekate da budete spremni, znajte da biti spreman nije osjećaj nego stvar odluke. Zato nemojte propustiti priliku, hrabro u život naprijed i mirno vam more!

Regina Zubanović rado je viđen gost na zapovjednim mostovima i među posadama brodova bijele flote / Regina Zubanović is a welcome guest on the bridges and among the crews of the white fleet

encountered stories or moments with ferry crews and passengers that particularly touched you?

Of course I have. We witness every day how important Jadrolinija is. Even my early morning Tuesday reports for the show Good Morning Croatia often feature the first ferry departing Split, along with the essential information whether everything is running according to the sailing schedule. While filming I have met many interesting passengers—for example a woman who travels to work every day from Kaštela to Šolta, first on foot, then by train, then by ferry and finally by bus, and afterwards the same journey back home. The Jadrolinija crews have amazed me countless times— when they would turn a ferry around because of a pregnant woman or a patient, or when they would sail through the highest waves to save someone’s life, risking their own if necessary, calmly and responsibly, proving that for them it is not just a job but a calling. And during the summer, when ferry ports are bursting at the seams, in the heat and among tourists whose patience has already been tested in traffic queues, these hardworking people still find the patience and even humor to cheer up guests heading on holiday while they themselves will not see their own vacation until the end of the season.

What would you say to young people considering a career in the media? In your opinion, what qualities and values are essential for success in this profession? I would tell them to follow their dreams with confidence. Mine led me to the spotlight— not in the theatre, but on television, and I am extremely happy because it turned out even better than I could have imagined. But they should not be carried away by glamour. They must be prepared for serious work under constant public scrutiny. With authenticity, openness, balance, curiosity, belief in themselves and above all constant work on themselves they can succeed. In fact, I would tell everyone this: take life into your own hands, give it your best, and if you are waiting to feel ready remember that readiness is not a feeling, but a decision. So do not miss your opportunity—move forward boldly through life, and may you always have calm seas ahead.

Plovidba hrvatskim književnim morem

AUTOR/ AUTHOR: Mario Kolar

Hrvatski pisci morskim i otočkim motivima posvetili su brojne pjesme, priče, romane, drame, memoare i druge zapise. Najistaknutije takvo djelo iz starijih razdoblja jest renesansni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje (1568) hvarskog plemića Petra Hektorovića

Hrvatska književnost i more neraskidivo su i presudno povezani. Neukrotivost i spokojna snaga mora, njegova nemirna mirnoća, njegove boje i mirisi, tišina i zvukovi, kao i neizvjesnost i uzbudljivost plovidbe te tajanstvenost i samodostatnost otoka nepresušna su inspiracija kako hrvatskim tako i svjetskim piscima od najstarijih vremena do danas. Jedno od najpoznatijih djela svjetske književnosti iz starijih razdoblja, presudno obilježeno motivom mora, plovidbe i otoka, Homerova je Odiseja, slavni antički ep u kojem se opisuje dugogodišnji povratak naslovnog junaka iz Trojanskog rata na rodni otok Itaku. Prema opisu jednog od otoka na kojem je Odisej boravio, neki istraživači prepoznali su hrvatski otok Mljet, gdje se danas može posjetiti Odisejeva špilja. Svjetsku slavu dobila su i brojna kasnija djela povezana s moreplovstvom, kao što su romani Robinson Crusoe (1718.) engleskog klasika Daniela Defoea i Starac i more (1952.) američkog nobelovca Ernesta Hemingwaya.

Croatian literature at sea

Croatian writers have devoted numerous poems, stories, novels, plays, memoirs and other writings to maritime and island motifs. The most prominent such work from earlier periods is the Renaissance poem Fishing and Fishermen’s Conversations (1568) by the Hvar nobleman Petar Hektorović

Croatian literature and the sea are inseparably and fundamentally connected. The untamed yet calm strength of the sea, its restless tranquility, its colours and scents, its silences and sounds, as well as the uncertainty and excitement of sailing and the mystery and self-sufficiency of islands, have been an inexhaustible inspiration for both Croatian and world writers from the earliest times to the present day. One of the best-known works of world literature from earlier periods shaped by the motifs of the sea, sailing and islands is Homer’s Odyssey, the famous classical epic describing the hero’s long return from the Trojan War to his home island of Ithaca. Based on the description of one of the islands where Odysseus stayed, some researchers have identified the Croatian island of Mljet, where Odysseus’ Cave can still be visited today. Many later works connected with seafaring also achieved worldwide fame, such as Robinson Crusoe (1718) by the English classic Daniel Defoe and The Old Man and the Sea (1952) by the American Nobel Prize winner Ernest Hemingway.

More je izvor inspiracije spisateljima i umjetnicima od pamtivjeka / The sea has been a source of inspiration for writers and artists since time immemorial

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

Najistaknutije djelo starih razdoblja - Ribanje i ribarsko prigovaranje (1568.) autora Petra Hektorovića 2020. godine doživjelo je i filmsku adaptaciju / The most prominent work of earlier periods – Fishing and Fishermen’s Talk (1568) by Petar Hektorović was adapted into a film in 2020

Od hrvatskih knjiga inspiriranih morem najveću međunarodnu recepciju doživio je Mediteranski brevijar (1987.) Predraga Matvejevića, koji je preveden na dvadesetak stranih jezika. Riječ je o knjizi koju je teško svrstati u uobičajene žanrovske ladice. Sam autor okarakterizirao ju je kao svojevrsni most između znanosti i književnosti, odnosno kao specifičan spoj kulturne historiografije i književnosti o moru, no najvažnija je činjenica da je riječ o zanimljivom i poticajnom štivu.

PROZA I POEZIJA PROŽETA MOREM I OTOČJEM Hrvatski pisci morskim i otočkim motivima posvetili su brojne pjesme, priče, romane, drame, memoare i druge zapise. Najistaknutije takvo djelo iz starijih razdoblja jest renesansni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje (1568.) hvarskog plemića Petra Hektorovića. Utemeljivši ga na stvarnom putovanju, Hektorović u Ribanju govori o trodnevnoj plovidbi barkom od Hvara do Brača i Šolte, opisujući pritom ribolovne (ne)zgode, otočke i morske krajolike te različita nadmudrivanja s dvojicom suputnika. Uz više kazališnih uprizorenja, taj putopisni spjev 2020. godine doživio je i filmsku adaptaciju (redatelj Milan Trenc).

O moru, plovidbi i otocima pisali su i drugi hrvatski pisci starijih razdoblja, no pravi procvat dogodio se u 20. stoljeću. Mediteranizam i inzularizam jednom od temeljnih niti hrvatskog pjesništva učinili su pjesnici kao što su Tin Ujević, Jure Kaštelan, Ivan Slamnig, Danijel Dragojević, Luko Paljetak i Andriana Škunca, a neki su pritom koristili i čakavske idiome, obogaćujući na taj način hrvatsko pjesništvo (Drago Ivanišević, Milan Rakovac, Joško

Hrvatska knjiga inspirirana moremMediteranski brevijar (1987.) autora Predraga Matvejevića / A Croatian book inspired by the sea – Mediterranean Breviary by Predrag Matvejević (1987)

Among Croatian books inspired by the sea, the widest international reception has been achieved by Mediterranean Breviary (1987) by Predrag Matvejević, translated into around twenty languages. It is a book that is difficult to place within conventional genre categories. The author himself described it as a kind of bridge between scholarship and literature, a specific blend of cultural historiography and writing about the sea, but above all it remains an engaging and stimulating read.

PROSE AND POETRY STEEPED IN THE SEA AND ISLANDS

Croatian writers have devoted numerous poems, stories, novels, plays, memoirs and other writings to maritime and island motifs. The most distinguished such work from earlier periods is the Renaissance poem Fishing and Fishermen’s Conversations (1568) by the Hvar nobleman Petar Hektorović. Based on a real journey, Hektorović recounts a threeday voyage by boat from Hvar to Brač and Šolta, describing fishing adventures, island and seascapes, and exchanges with his two companions. In addition to several stage adaptations, the poem was also adapted into a film in 2020 directed by Milan Trenc. Other Croatian writers of earlier periods also wrote about the sea, sailing and islands, but a true flourishing came in the twentieth century. Mediterranean and insular themes became one of the central threads of Croatian poetry in the work of poets such

travanj 2026. april 2026

Božanić, Drago Štambuk, Evelina Rudan). Glavne temelje proznog i dramskog mediteranizma i inzularizma postavili su pak hrvatski književni klasici druge polovice 20. stoljeća, kao što su Petar Šegedin, Ranko Marinković, Slobodan Novak i Antun Šoljan, a slijedili su ih suvremeni autori.

Petar Šegedin, koji je rodom s Korčule, na taj je otok smjestio radnju svojeg najpoznatijeg romana Djeca Božja (1946.). Otok se u tom romanu prikazuje kao svojevrsna tamnica, sablasno mjesto ne samo izoliranosti i otuđenosti nego i straha i neslobode. U fokusu romana tankoćutni je dječak koji je rastrgan između probuđenih mladenačkih nagona i tradicionalističkog otočkog mentaliteta koji ih proskribira. Propitivanje restriktivnog otočkog mentaliteta, pogotovo po pitanju rodnih i seksualnih identiteta, postalo je vrlo aktualno u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Među istaknutija djela takve tematike pripada roman Moja dota (2021.) suvremene autorice Nore Verde, rodom iz Dubrovnika. Smjestivši radnju svojeg romana također na Korčulu, autorica tematizira zaostalost i krutost patrijarhalnog otočkog svjetonazora koji osuđuje i odbacuje djevojčicu nekonvencionalnog rodnog i seksualnog identiteta. Priobalje i otoci obilježili su i mnoga djela Ranka Marinkovića, rođenog na Visu (Proze, Albatros, Never more). Najupečatljivije od njih ipak je drama Glorija (1955.), u kojoj se, za Marinkovića tipičnim ironičnim stilom, govori o crkvenom skandalu u neimenovanom dalmatinskom gradu u kojem biskupija unajmljuje cirkusku akrobatkinju da glumi živi Bogorodičin kip kako bi oživjela zamrli vjerski život. Povezivanjem cirkusa i crkve Marinković ukazuje na prijetvornost onih sustava (religijskog, političkog…) koji pojedincima nameću manipulativne dogme.

Neimenovani gradić na obali Istre središnje je mjesto radnje najpoznatijeg romana Kratki izlet (1965.) Antuna Šoljana, koji je najveći dio života proveo u Zagrebu, ali je često boravio u Rovinju.

Osmi povjerenik otok prikazuje istovremeno kao mjesto ljepote i užasa, propitujući prednosti i nedostatke otočne izoliranosti i samodostatnosti / The Eighth Commissioner presents the island simultaneously as a place of beauty and unease, examining the advantages and disadvantages of island isolation and self-sufficiency

as Tin Ujević, Jure Kaštelan, Ivan Slamnig, Danijel Dragojević, Luko Paljetak and Andriana Škunca. Some also used Chakavian idioms, further enriching Croatian poetry, including Drago Ivanišević, Milan Rakovac, Joško Božanić, Drago Štambuk and Evelina Rudan. The foundations of prose and dramatic Mediterranean and insular writing were laid by Croatian literary classics of the second half of the twentieth century such as Petar Šegedin, Ranko Marinković, Slobodan Novak and Antun Šoljan, followed by contemporary authors.

Petar Šegedin, originally from Korčula, set the action of his best-known novel Children of God (1946) on that island. In the novel the island appears as a kind of prison, a ghostly place of isolation, alienation, fear and lack of freedom. The focus is on a sensitive boy torn between awakening youthful desires and the traditional island mentality that condemns them. Questioning restrictive island mentality, particularly regarding gender and sexual identities, has become highly relevant in contemporary Croatian literature. Among the notable works addressing this theme is the novel My Dowry (2021) by Nora Verde. Also set on Korčula, the novel explores the rigidity of a patriarchal island worldview that rejects a girl with a nonconventional gender and sexual identity.

The coast and islands also shaped many works by Ranko Marinković, born on Vis. The most striking among them is the play Gloria (1955), in which, in Marinković’s characteristic ironic style, a church scandal unfolds in an unnamed Dalmatian town where a circus acrobat is hired to pose as a living statue of

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

Ferića

Maja, 2011.) - negativni

apartmanizacije hrvatske obale / The coast in the shadow of mass construction, according to the novel "Kalendar Maja" by Zoran Ferić – a negative aspect of the apartmentization of the Croatian coast

Tobože tragajući za neotkrivenim srednjovjekovnim freskama, skupina istraživača u romanu zapravo luta po istarskim selima i zaboravlja svoj cilj, čime Šoljan prikazuje bezidejnost i izgubljenost prvih poslijeratnih generacija, ali i daje alegoriju života kao lutanja. U romanu Luka (1974.) Šoljan je, među ostalim, progovorio o problemu devastacije priobalja zbog ekonomske gramzljivosti, dok u romanu Drugi ljudi na mjesecu (1978.) pratimo plovidbu dvojice prijatelja po Jadranu u potrazi za antičkim amforama, pri čemu se njihova plovidba, slično kao u Kratkom izletu, postepeno pretvara u bezidejno lutanje.

Slobodan Novak, koji je većinu života proveo u Zagrebu, ali je rođen u Splitu te je djetinjstvo proveo na otoku Rabu, u nekim svojim djelima evocira i gotovo idealizira djetinjstvo na otoku (Izgubljeni zavičaj, Izvanbrodski dnevnik). No, u njegovu najpoznatijem djelu, romanu Mirisi, zlato i tamjan (1968.), otok poprima drugačiju ulogu. Neimenovani udaljeni jadranski otok na koji je smještena radnja romana pokazuje se, naime, kao mjesto idealno za bijeg od društvenog života, odnosno za svojevrsno samoprogonstvo kako bi se izvršila pokora i pronašao novi smisao života nakon izgubljenih političkih i životnih ideala.

the Virgin Mary. By linking circus and church, Marinković points to the hypocrisy of systems that impose manipulative dogmas. An unnamed coastal town in Istria forms the central setting of Antun Šoljan’s bestknown novel A Brief Excursion (1965). A group of researchers wander through Istrian villages supposedly searching for medieval frescoes, gradually forgetting their goal. Through this wandering Šoljan portrays the aimlessness of postwar generations and offers an allegory of life as a journey. In Harbour (1974) he addresses the devastation of the coast, while in Other People on the Moon (1978) two friends sail the Adriatic in search of ancient amphorae, their voyage turning into purposeless drifting.

Slobodan Novak, who spent most of his life in Zagreb, but was born in Split and spent his childhood on the island of Rab, in some of his works evokes and almost idealizes island childhood (The Lost Homeland, Outboard Diary). However, in his best-known work, the novel Scents, Gold and Incense (1968), the island takes on a different role. The unnamed remote Adriatic island where the novel is set proves to be an ideal place for escape from social life, that is, a kind of self-imposed exile undertaken as penance and in search of a

Obala u sjeni masovne gradnje, prema romanu Zorana
(Kalendar
aspekt

Roman Roberta Perišića pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dola / A novel by Robert Perišić tells the story of an Egyptian cat named Miu who, in the 4th century BC, arrives with Greek colonizers

Motiv svojevoljnog bijega na usamljeni otok prisutan je u dvama romanima suvremenog pjesnika i prozaista Ivice Prtenjače, rodom iz Rijeke. U romanu Brdo (2014.) urbani intelektualac, prezasićen društvenim životom i korporativnim aktivnostima, bježi na neimenovani otok kako bi pronašao unutarnji mir, a u romanu Plivač (2019.) glavni junak pokušava se na otok sakriti od mobilizacije, doslovno plivajući do njega.

OTOČNI MENTALITET PODLOGA ZA KOMIČNU FABULU

Za razliku od Prtenjačinih romana, u Osmom povjereniku (2003.), najpoznatijem romanu splitskog pisca i novinara Renata Baretića, otok nije prostor dobrovoljne nego prinudne, kažnjeničke izolacije, barem u početku. Radnju svojeg romana, koji je 2018. godine doživio i uspješnu ekranizaciju (redatelj Ivan Salaj), Baretić smješta na izmišljeni pučinski otok Trećić, kamo je po kazni poslan posrnuli mladi političar, koji dobiva zadatak i da na otoku organizira izbore i uspostavi legitimnu političku vlast, što osebujni otočani odbijaju već niz godina. Pisan u satiričnom tonu, Osmi povjerenik među ostalim otok prikazuje istovremeno kao mjesto ljepote i užasa, propitujući prednosti i nedostatke otočne izoliranosti i samodostatnosti, a kroz izmišljeni, autohtoni trećićanski jezik, koji (u potpunosti) razumiju samo otočani, poigrava se i s jezičnom osobnošću (hrvatskih) otoka.

Na Baretićevu Trećiću pojavljuje se cijela lepeza osebujnih otočkih likova, kakve u svojem romanu Šalaporte (2023.) portretira i koprivnički pisac Marko Gregur. Nije čest slučaj da radnju svojih romana na otoke smještaju pisci iz kontinentalne Hrvatske, no Gregur se odlučio na takav potez kako bi svojem junaku – lažnom

O moru, plovidbi i otocima pisali su i drugi hrvatski pisci starijih razdoblja, no pravi procvat dogodio se u 20. stoljeću

new meaning in life after the loss of political and personal ideals.

The motif of voluntary escape to a solitary island appears in two novels by the contemporary poet and prose writer Ivica Prtenjača, originally from Rijeka. In the novel The Hill (2014), an urban intellectual, saturated with social life and corporate activities, escapes to an unnamed island in search of inner peace, while in The Swimmer (2019) the protagonist tries to hide on an island from mobilization, literally swimming to it.

ISLAND MENTALITY AS A BASIS FOR A COMIC PLOT

Unlike Prtenjača’s novels, in The Eighth Commissioner (2003), the best-known novel by the Split writer and journalist Renato Baretić, the island is not a space of voluntary but of forced, punitive isolation, at least at the beginning. Baretić sets the plot of his novel, which was successfully adapted into a film in 2018 directed by Ivan Salaj, on the fictional offshore island of Trećić, where a disgraced young politician is sent as punishment. He is given the task of organizing elections on the island and establishing legitimate political authority, something the eccentric islanders have refused for years. Written in a satirical tone, The Eighth Commissioner presents the island simultaneously as a place of beauty and unease, examining the advantages and disadvantages of island isolation and self-sufficiency. Through the invented, autochthonous language of Trećić, fully understood only by the islanders, the novel also playfully explores the linguistic identity of Croatian islands.

A whole range of distinctive island characters appears on Baretić’s Trećić, similar to those portrayed by the Koprivnica-born writer Marko Gregur in his novel Šalaporte (2023). It is not common for writers from continental Croatia to set their novels on islands, but Gregur chose this setting in order to enable his protagonist, a fake artist and a failed man, to undergo personal maturation within the isolated micro space of the island of Prvić.

The sea and islands also frequently appear in the stories and novels of Zagrebbased writer Zoran Ferić. Eccentric island characters already appear in Ferić’s first novel The Death of the Little Match Girl (2002), set on the island of Rab, with which the author is personally connected. An unusual journey across Adriatic islands forms the backbone of his extensive novel The Maya Calendar (2011). In that novel, former

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

umjetniku i promašenom čovjeku – na izoliranom mikro prostoru, kakav je u ovom slučaju otok Prvić, omogućio životno sazrijevanje.

More i otoci često se pojavljuju i u pričama i romanima zagrebačkog pisca Zorana Ferića. Otočki redikuli i čudaci pojavljuju se već u prvom Ferićevu romanu Smrt djevojčice sa žigicama (2002.), čija je radnja smještena na otok Rab (s kojim je Ferić i životno povezan), a neobično proputovanje jadranskim otocima čini okosnicu i njegova obimnog romana Kalendar Maja (2011). U tom romanu nekadašnji zagrebački gimnazijalci u povodu 50. godišnjice mature organiziraju ponovljeno maturalno putovanje brodom od Opatije do Krka, Golog otoka, Cresa, Raba i Zadra. Tom prilikom pokušavaju oživjeti nekadašnje maturalne strasti, ali to nije moguće ne samo zbog toga što im to ne dopuštaju godine nego i zato što lokaliteti koje posjećuju više nisu isti, čime Ferić ukazuje na neke od negativnih aspekata koji su u novije doba pogodili hrvatsku obalu, poput divlje apartmanizacije i ostalih oblika devastacije. Najmorskiji Ferićev roman ipak je Na osami blizu mora (2015), čija se radnja uglavnom odvija na otoku Rabu. U fokusu romana ljetne su avanture lokalnih zavodnika, tzv. galebova, koji love ne samo strankinje nego i domaće cure (koje ustvari i ne treba previše loviti). No, kao i u većini Ferićevih knjiga, i u ovoj se cijena mladenačke nesputanosti naplaćuje u zrelim godinama.

Humorističan ton prilikom tematiziranja dalmatinske i otočke stvarnosti uz Renata Baretića koriste još neki suvremeni

Zagreb high school classmates organize a repeat graduation trip by boat for the fiftieth anniversary of their graduation, travelling from Opatija to Krk, Goli Otok, Cres, Rab and Zadar. They attempt to revive past youthful passions, but this proves impossible not only because of their age but also because the places they visit are no longer the same. Through this, Ferić points to some negative developments that have affected the Croatian coast in recent decades, such as uncontrolled apartment construction and other forms of devastation. Ferić’s most maritime novel, however, is In Solitude by the Sea (2015), largely set on the island of Rab. The focus is on the summer adventures of local seducers, the so called “galebovi”, who

Other Croatian writers of earlier periods also wrote about the sea, sailing and islands, but a true flourishing came in the twentieth century
Splitska rivijera kao poprište slojevitih kriminalističkih priča i romana Jurice Pavičića / The Split Riviera as the setting of layered crime stories and novels by Jurica Pavičić

splitski pisci, poput Ivice Ivaniševića i Ante Tomića. Spomenimo samo najnoviji Tomićev roman Nada (2024.), koji u neimenovano otočno mjestašce starosjediocima u posjet dovodi neželjene goste, poput posrnulih tajkuna i sirijskih izbjeglica. U šaljivoj fabuli ispresijecanoj ljubavnim i gastronomskim peripetijama, otočki mikrokozmos na kraju nevoljko pristaje na prihvaćanje drugih i drugačijih. Baretić, Ivanišević i Tomić mogli bi se shvatiti kao svojevrsni nastavljači bogate splitske tradicije humorističnog propitivanja mediteranskog mentaliteta, koju je još 1970-ih inaugurirao splitski pisac i novinar Miljenko Smoje u svojim romanima Kronika o našem malom mistu (1971.) i Velo misto (1981.), nastalima prema autorovim scenarijima za istoimene vrlo popularne televizijske serije.

POPULARNI ŽANROVI SMJEŠTENI UZ MORE

Specifičnosti mentaliteta, svakodnevice i običaja stanovnika slabo naseljenih hrvatskih otoka u svojoj knjizi Slani mrak (2020.) na osebujan i slojevit način tematizirala je zagrebačka autorica Lora Tomaš. Opisujući intimne, ekonomske i ostale izazove s kojima se susreću usamljeni otočani i (pogotovo) otočanke, ponekad prinuđeni i na stvaranje neobičnih životnih zajednica, autorica u svojoj dokumentarno-fikcijskoj knjizi, koju možemo promatrati i kao fragmentarni roman, pokazuje da o tim ljudima ipak znamo manje nego što mislimo.

Priobalje i otoci svoje mjesto pronašli su i u popularnim proznim žanrovima, poput fantastike i krimića. Tako je Pavao Pavličić, jedan od najplodnijih hrvatskih pisaca, na otok Lastovo smjestio radnju jednog od svojih najpoznatijih romana Koraljna vrata (1994.). U sklopu istraživačkog boravka zagrebački filolog na otoku pronalazi čudotvorni rukopis koji ima ljekovita svojstva. Otokom se zbog rukopisa s vremenom počinje širiti virus zdravlja, što neočekivano poprima negativne aspekte. Šira splitska rivijera poprište je pak slojevitih kriminalističkih priča i romana splitskog pisca i novinara Jurice Pavičića. Povezujući uzbudljivu kriminalističku radnju s društvenom kritikom, Pavičićeva novija djela (Crvena voda, Žigice, Usta puna mora) uklapaju se u sve popularniji kontekst mediteranskog noira.

Za kraj spomenimo i vrlo popularan roman Brod za Issu (2023.) splitskog pisca sa zagrebačkom adresom Roberta Perišića. Riječ je o rijetkom primjeru smještanja radnje u daleku prošlost, konkretno u vrijeme osnivanje prve grčke kolonije na Jadranu, one na antičkoj Issi, današnjem Visu. No, osim povijesnog, roman krije još mnoge slojeve, prikazane kroz sudbinu roba koji kao dječak, zajedno s magarcem i mačkom, putuje u nepoznati svijet.

Bogatstvo i raznolikost hrvatskog priobalja i otoka zasigurno će još dugo privlačiti hrvatske pisce, čija ćemo djela i u budućnosti čitati sa zadovoljstvom.

chase not only foreign tourists but also local girls who in fact do not require much chasing. Yet, as in most of Ferić’s books, the price of youthful recklessness is paid later in life.

Alongside Renato Baretić, other contemporary Split writers such as Ivica Ivanišević and Ante Tomić also employ a humorous tone when depicting Dalmatian and island reality. Tomić’s most recent novel Nada (2024) brings unwanted visitors such as fallen tycoons and Syrian refugees to an unnamed island settlement. In a playful plot interwoven with romantic and gastronomic complications, the island microcosm ultimately reluctantly accepts others and those who are different. Baretić, Ivanišević and Tomić may be seen as continuers of the rich Split tradition of humorous exploration of Mediterranean mentality, inaugurated in the 1970s by the Split writer and journalist Miljenko Smoje in his novels Chronicle of Our Little Town (1971) and Velo misto (1981), based on his scripts for the very popular television series of the same titles.

POPULAR GENRES BY THE SEA

The specific mentality and everyday life of sparsely populated islands are explored in Salt Darkness (2020) by Lora Tomaš, which portrays the intimate and economic realities of island inhabitants, especially women, revealing lesser-known aspects of their lives.

The coast and islands also appear in popular genres such as fantasy and crime fiction. Pavao Pavličić set his novel Coral Gate (1994) on Lastovo, while Jurica Pavičić’s crime novels located along the Split Riviera combine suspense with social critique.

Finally, the popular novel A Ship for Issa (2023) by Robert Perišić takes readers back to the founding of the ancient Greek colony of Issa, today’s Vis, following the journey of a young slave travelling into an unknown world.

The richness and diversity of the Croatian coast and islands will undoubtedly continue to inspire Croatian writers, whose works we will keep reading with pleasure.

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

Kad hobi postane čuvar pomorske baštine

Postoje ljubavi koje se rode tiho, gotovo neprimjetno i kroz godine postanu nit koja nas prati cijeli život. Za Luku Batistića, tridesetogodišnjaka iz Rijeke, ta je ljubav – Jadrolinija

Po struci računalni tehničar za strojarstvo, a u srcu zaljubljenik u more i brodove, Luka već godinama strpljivo i predano sakuplja memorabilije povezane s najvećom putničkom brodarskom kompanijom. Njegova kolekcija nije tek hobi. Ona je osobna arhiva emocija, sjećanja i pomorske baštine.

„Ljubav prema Jadroliniji prisutna je u mom životu od najranijih dana“, kaže Luka Batistić i dodaje: „Oduvijek su me privlačili brodovi i plovidba. Iskorištavao sam svaku priliku zaploviti negdje ili barem nakratko biti na brodu.“

Kao dijete nagovarao je obitelj na putovanja brodom, a kada to nije bilo moguće, odlazio bi u luku gledati uplovljavanja i isplovljavanja. Njegova prva plovidba, krajem devedesetih, bila je legendarnim brodom Slavija na dužobalnoj liniji Rijeka – Split. Taj je trenutak, kaže, zauvijek odredio njegov odnos prema moru.

Dok su se mnogi putnici gurali da što prije napuste brod nakon višesatne plovidbe, Luka je ostajao na palubi, pratio manovre i upijao svaki detalj. „Meni je putovanje uvijek bilo prekratko. Uvijek sam želio ostati na brodu“, naglašava Luka.

Posebno su ga privlačili putnički brodovi. Bijela flota Jadrolinije, kako kaže, uvijek je imala posebnu ljepotu i draž. Stariji brodovi bili su mu osobito dragi zbog svojih linija, dizajna i „duše“. Danas su brodovi veći i suvremeniji, prilagođeni novom vremenu, ali emocija je ostala ista.

When a hobby becomes a guardian of maritime heritage

Some loves are born quietly, almost unnoticed, and over the years become a thread that accompanies us throughout our lives. For Luka Batistić, a thirtyyear-old from Rijeka, that love is Jadrolinija

By profession a computer technician, specializing in mechanical engineering, and at heart a lover of the sea and ships, Luka has for years patiently and passionately collected memorabilia connected with the largest passenger shipping company on the Adriatic. His collection is not merely a hobby. It is a personal archive of emotions, memories and maritime heritage.

“My love for Jadrolinija has been present in my life since my earliest days,” says Luka Batistić. “Ships and sailing have always fascinated me. I used every opportunity to set sail somewhere or at least spend some time on board a ship.”

As a child, he persuaded his family to travel by ship, and when that was not possible, he would go to the port to watch vessels arriving and departing. His first voyage, in the late 1990s, was aboard the legendary ship Slavija on the coastal line Rijeka Split. That moment, he says, shaped his relationship with the sea forever.

While many passengers rushed to disembark after hours at sea, Luka stayed on deck, observing the manoeuvres and absorbing every detail. “For me the journey was always too short. I always wanted to stay on the ship,” he recalls.

Passenger ships especially fascinated him. Jadrolinija’s white fleet, as he says, has always had a special beauty and charm. The older ships were particularly dear to him because of their lines, design and what

On je infišan u Jadroliniju, za Luku kaže njegova baka / He’s obsessed with Jadrolinija,” his grandmother says about Luka

U svojim digitalnim albumima Luka čuva tisuće fotografija sadašnjih i bivših Jadrolinijinih brodova. Mnoge dijeli javno, no još ih je više pažljivo arhivirao.

„Za mene Jadrolinija doista jest linija života“, kaže, a njegova baka to jednostavno sažima: „On ti je infišan u Jadroliniju.“

OBITELJSKA PRIČA ISPISANA NA PALUBI

Duboki su korijeni ljubavi prema Jadroliniji u obitelji Batistić, a i sam Luka se nada da će jednog dana dobiti priliku zaposliti se u kompaniji koja mu je ukrala srce. Njegov djed krajem pedesetih godina, nakon služenja vojnog roka u mornarici, dolazi u Rijeku i zapošljava se u Jadroliniji kao mazač na parobrodu Lastovo. Godinama je stjecao iskustvo radeći na brodovima, napredovao do zvanja zapovjednika stroja i tu dužnost obnašao sve do mirovine. Jedan od posljednjih trajekata na kojima je Lukin djed plovio, bio je Pelješčanka, veteranka koja je i danas dio bijele flote. Kolekcionarstvo je počelo spontano, još u osnovnoj školi. U vrijeme kada digitalni arhivi nisu bili dostupni kao danas, Luka je iz dnevnih novina izrezivao članke i fotografije vezane uz Jadroliniju. Roditelji su gotovo svakodnevno kupovali novine u kojima je on s posebnim uzbuđenjem tražio vijesti o brodovima. Jedan od prvih prikupljenih predmeta bio je Jadrolinija Cruises privjesak, zatim

he calls their “soul.” Today ships are larger and more modern, adapted to new times, but the emotion remains the same.

In his digital albums, Luka keeps thousands of photographs of present and former Jadrolinija vessels. Many he shares publicly, while many more are carefully archived. “For me Jadrolinija truly is a line of life,” he says, while his grandmother simply sums it up: “He is completely devoted to Jadrolinija.”

A FAMILY STORY WRITTEN ON DECK

The roots of this love run deep in the Batistić family, and Luka himself hopes that one day he might have the opportunity to work for the company that captured his heart.

In the late 1950s, his grandfather arrived in Rijeka after completing military service in the navy and found employment with Jadrolinija as an oiler aboard the steamship Lastovo. Over the years he gained travanj 2026. april 2026

Kolut s broda Pelješčanka, jednog od posljednjih brodova na kojem je plovio Lukin djed / A life ring from the vessel Pelješčanka, one of the last ships Luka’s grandfather sailed on

majica kupljena na brodu Liburnija, ponosno nošena te nekoliko predmeta koje je dobio od djeda. Kasnije je kolekciju nadopunjavao na sajmovima, buvljacima, putem oglasnika, u web shopu Jadrolinije ili na samim brodovima.

„Nije mi cilj brojnost, nego raznovrsnost i očuvanje za budućnost“, ističe. Točan broj predmeta ne zna, ali zna da svaki ima svoju priču. Zidovi njegove garaže više podsjećaju na mali muzej nego na radionicu. Među eksponatima su i autentični predmeti s brodova: isluženi pandul s Liburnije, zastava koja se vijorila na Marku Polu dok je nije zamijenila nova, kao i brojni drugi predmeti koji su prije dolaska u kolekciju prevalili tisuće milja. Posebno mjesto zauzima kolut za spašavanje s broda Karlovac, jednog od triju brodova iz iste serije građenih 1955. godine u Splitu (Valjevo/Ozalj/ Franeša, Ohrid/Tijat i Karlovac/Emanuel). Karlovac je bio prvi iz serije povučen iz službe i danas plovi kao izletnički brod pod imenom Emanuel. Kolut je, unatoč godinama, iznimno očuvan i za Luku predstavlja pravi komad pomorske povijesti.

DJEČAK U KORMILARNICI

Među brojnim anegdotama vezanim uz Jadroliniju posebno izdvaja jednu s linije Brestova – Porozina, kada je njome plovio tada novoizgrađeni trajekt Cres. Kao dječak, dok je otac pomagao prijatelju oko vikendice, Luka je vrijeme provodio u luci promatrajući to „novo čudo“ koje je održavalo vezu s Cresom.

Pri svakom uplovljavanju stajao bi na kraju pristaništa i pomagao posadi – hvatao je cime i stavljao ih oko bitvi. Jedne večeri, dok su se vraćali prema Brestovi, timunjer koji mu je dodavao cime poveo ga je do kormilarnice i upitao zapovjednika smije li dječak ući. Barba je malom pomagaču dopustio da zaviri u tajne kormilarnice.

experience working on ships, advanced to the position of chief engineer and held that role until retirement. One of the last ferries on which Luka’s grandfather sailed was Pelješčanka, a veteran that is still part of Jadrolinija’s white fleet today.

The collecting began spontaneously while Luka was still in primary school. At a time when digital archives were not easily accessible as they are today, he cut out newspaper articles and photographs related to Jadrolinija from daily newspapers. His parents bought newspapers almost every day, and he eagerly searched through them for news about ships.

One of the first items in his collection was a Jadrolinija Cruises keychain, followed by a T shirt purchased on board the ship Liburnija, proudly worn, as well as several items he received from his grandfather. Later he expanded the collection at fairs and flea markets, through online advertisements, in Jadrolinija’s web shop and on the ships themselves.

“My goal is not quantity but diversity and preservation for the future,” he explains. He does not know the exact number of items, but he knows that each one has its own story. The walls of his garage

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline

Još jedan od autentičnih eksponata je zastava koja se vijorila na brodu Marko Polo dok je nije zamijenila nova / Another authentic exhibit is the flag that flew on the vessel Marko Polo before it was replaced with a new one

Jedan od prvih prikupljenih predmeta bio je Jadrolinija Cruises privjesak / One of the first collected items was a Jadrolinija Cruises keychain

Po struci računalni tehničar za strojarstvo, a u srcu zaljubljenik u more i brodove / By profession a computer technician for mechanical engineering, and at heart a lover of the sea and ships

resemble a small museum more than a workshop.

Among the exhibits are authentic objects from ships: a retired ship bell from Liburnija, a flag that once flew on Marco Polo before it was replaced by a new one, and many other objects that had already travelled thousands of nautical miles before reaching the collection.

A special place belongs to a lifebuoy from the ship Karlovac, one of three vessels from the same series built in Split in 1955. The ships were originally named Valjevo later Ozalj later Franeša, Ohrid later Tijat and Karlovac later Emanuel. Karlovac was the first of the series to be withdrawn from service and today sails as an excursion vessel under the name Emanuel. Despite its age the lifebuoy is exceptionally well preserved and for Luka it represents a true piece of maritime history.

THE BOY IN THE WHEELHOUSE

Among many anecdotes connected with Jadrolinija, Luka particularly remembers one from the Brestova- Porozina ferry line, when the newly built ferry Cres was operating the route. As a boy, while his father helped a friend with work on a weekend house, Luka spent his time in the port watching this “new marvel” that maintained the connection with Cres.

Every time the ferry arrived, he stood at the end of the pier and helped the crew by catching the mooring lines and placing them around the bollards. One evening while the ferry was sailing back toward Brestova, a helmsman who had been handing him the lines took him up to the wheelhouse and asked the captain whether the boy could come inside. The captain allowed the young helper to peek into the secrets of the wheelhouse.

There, he was shown how the ferry was steered using two joysticks instead of a traditional ship’s wheel. For the crew it was everyday routine, but for the curious boy it became a moment he would remember for the rest of his life.

Luka preserves his items in as original a condition as possible, protects them from damage and considers them documents of

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
ZAPISI JEDNOG KOLEKCIONARA

Tamo su mu pokazali kako se trajektom upravlja pomoću dva joysticka, bez klasičnog timuna. Za posadu – svakodnevica, a za radoznalog dječaka trenutak koji će pamtiti cijeli život.

Luka predmete čuva u što izvornijem stanju, štiti ih od oštećenja i smatra ih dokumentima vremena. Njegova želja je organizirati izložbu i kolekciju predstaviti javnosti. Već je kontaktirao Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja u Rijeci. Ideja im se svidjela, no zbog preuređenja Guvernerove palače zasad nema prostora za realizaciju.

„Vjerujem da će do izložbe doći. Samo je pitanje vremena“, kaže s osmijehom. ~

U vremenu brzih promjena i digitalnih arhiva, Luka Batistić nas podsjeća koliko je važno čuvati opipljive tragove prošlosti. Iza svakog logotipa, svake zastave i svakog koluta za spašavanje stoje priče o moru, radu, obitelji i ljubavi prema bijeloj floti. Za mnoge od nas, Jadrolinija doista nije samo prijevoznik. Ona je istinska linija života. Ovim putem Luka Batistić poziva sve koji posjeduju predmete vezane uz Jadroliniju, a ne znaju što bi s njima, da mu se jave putem e-maila na lukacofi.batistic@gmail.com kako bi i ti komadi povijesti pronašli sigurno utočište.

NOTES

OF A COLLECTOR

Luka preserves the items in as original a condition as possible, protects them from damage and considers them documents of their time

their time. His wish is to organize an exhibition and present the collection to the public. He has already contacted the Maritime and History Museum of the Croatian Littoral in Rijeka. They liked the idea, but due to the renovation of the Governor’s Palace there is currently no space to realize the project.

“I believe the exhibition will happen. It is only a matter of time,” he says with a smile. ~

In an era of rapid change and digital archives, Luka Batistić reminds us how important it is to preserve the tangible traces of the past. Behind every logo, every flag and every lifebuoy stand stories about the sea, work, family and love for the white fleet. For many of us Jadrolinija is not just a carrier. It truly is a line of life. Through this article Luka Batistić invites everyone who owns objects related to Jadrolinija and does not know what to do with them to contact him by email at lukacofi.batistic@gmail.com, so that these pieces of history can also find a safe home. travanj 2026.

Mozaik Linije života kroz priče putnika

Priče koje su nam poslali putnici, djelatnici i prijatelji Jadrolinije svjedoče o tome koliko su brodovi i linije više od prijevoza i putovanja. Oni su, u memoriju utisnuti, doživljaji prožeti dubokim emocijama. Od dirljivih trenutaka rastanka, susreta, dolazaka do napetih i opuštenih plovidbi, one čine mozaik osobnih sudbina

Kad smo putem društvenih mreža Jadrolinije uputili poziv putnicima, djelatnicima i svima onima koji Jadroliniju svakodnevno žive i osjećaju da s nama podijele svoje priče za objavu na stranicama Jadrolinijina magazina, nadali smo se lijepim uspomenama i zanimljivim anegdotama. Odaziv koji smo dobili nadmašio je sva naša očekivanja. Stizale su životne, obiteljske i ljubavne priče, dirljive i duhovite. Stizali su zapisi iz skrhanih srca, iz dječjih sjećanja, s paluba na olujnom jugu, iz kabina kapetana – pa čak i stihovi nadahnuti morem i brodovima. Još jednom smo se uvjerili što Jadrolinija znači njezinim putnicima i koliko je to ime veliko i dalekosežno, neuhvatljivo u okvirima pojmova koje bismo joj logično pripisali, poput pomorskog putničkog prijevoza, industrije ili brodarstva. Jadrolinija je mnogo više od toga. Ona je, to često s ponosom ističemo, Linija života. Taj naziv nije marketinški slogan, već doslovni opis onoga što Jadrolinija jest - veza koja donosi život, ali i ona uz koju se život piše.

Odabrati samo jednu ili nekoliko pristiglih priča značilo bi zakinuti mnoge glasove koji su nas dirnuli. Svaka anegdota s palube, svako sjećanje iz plovidbe jednako su vrijedni. Svaku smo pročitali s velikom znatiželjom i iskrenim užitkom. Zato i vama donosimo mozaik priča naših putnika.

A mosaic of life’s journey through travelers’ Stories

Stories sent to us by travelers, employees, and friends of Jadrolinija testify to how ships and ferry routes are far more than transport and travel. They are experiences etched into memory and imbudes with deep emotion. From touching moments of farewells, reunions, and arrivals to tense and peaceful voyages, they form a mosaic of personal destinies

When we invited travelers, employees, and everyone who experiences Jadrolinija in their everyday lives to share their stories for publication in the pages of the Jadrolinija magazine through our social media channels, we hoped for pleasant memories and interesting anecdotes. The response we received exceeded all expectations.

Life stories arrived, family stories, love stories, touching and humorous recollections. We received messages written from broken hearts, childhood memories, notes from stormy voyages on the southern wind, from captains’ cabins, and even poems inspired by the sea and ships.

Once again, we were reminded of what Jadrolinija means to its passengers and how powerful and far reaching that name truly is. It cannot be confined to the logical definitions we might assign to it, such as maritime passenger transport, industry, or shipping. Jadrolinija is far more than that. As we often proudly say, it is a lifeline. That phrase is not a marketing slogan, but a literal description of what Jadrolinija represents – a connection that brings life and a route along which life itself unfolds.

Choosing only one or a few of the stories we received would mean leaving out many voices that deeply moved us. Every anecdote from the deck and every memory from a voyage is equally valuable. We read each one with curiosity and sincere pleasure. That is why we bring you a mosaic of stories from our passengers.

PRIČE SVAKODNEVNE PLOVIDBE

Neke priče nastaju u svakodnevici. U ranim jutrima, u redovitim polascima, u istim licima koja postanu dio osobne rutine. Za Nađu Ramić trajekt je više od prijevoza.

– On je radno mjesto, susretište, drugi dom. Jutra u 5:30 iz Visa, ponovljene relacije, smjene koje se ispraćaju i dočekuju. Posada Petra Hektorovića nisu samo kolege na liniji – to su ljudi na koje pomisliš i kad nisi na brodu, ljudi koji ti nedostaju kad ih par dana ne vidiš.

Jedna od njezinih „priča s trajekta“ zauvijek će ostati najtužnija. – Jutro nakon tragedije bilo je tiše nego inače. Zagrljaji bez riječi, pogledi koji govore sve. U tim trenucima shvatiš koliko

STORIES FROM EVERYDAY VOYAGES

Some stories arise from everyday routines. Early mornings, regular departures, familiar faces that gradually become part of one’s daily rhythm. For Nađa Ramić, the ferry is more than transport.

“It is a workplace, a meeting place, a second home. Mornings at 5:30 from Vis, repeated routes, shifts beginning and ending. The crew of the ferry Petar Hektorović are not just colleagues on the route. They are people you think about even when you are not on board, people you miss when you do not see them for a few days.”

One of her “ferry stories” will forever remain the saddest.

“The morning after the tragedy was quieter than usual. Silent embraces, glances that said everything. In moments like that, you realize how much seafarers mean to island communities, from the engine room to the bridge, and how deeply their lives are intertwined with the life of every island.”

Passenger Sven Darrer simply sent a photograph of his office at sea, showing how ferries sometimes become part of everyday life in simple and subtle ways.

For some, ferries are part of their working routine. For others, they were the backdrop of childhood. Teo Maras traveled by ship from an early age because his father drove a truck between the islands.

“The ferry was not an excursion, but part of the family rhythm. I remember the stormy southern winds and unloading on Silba on the third attempt, waves setting the pace and teaching patience. I remember the hour and a half voyage to Brbinj turning into an improvised workshop, homework written on ship tables so that Monday would begin prepared. Among trucks, tools, and school drawings, the ferry was both a classroom and a workshop, but above all a bridge leading home.”

Mia Maras captured her experiences in a poem written while traveling to Šolta.

“There are three types of people on ferries. Those who stand up from their seats before the ferry docks, heading down to the vehicle deck to be the first to leave.

Those who line up when the ferry arrives and calmly wait their turn to disembark. And then there are those who remain seated

watching everyone else leave. There is something about them, as if they possess a quiet wisdom. They are in no hurry,

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Sven Darrer i njegov ured na moru / Sven Darrer and his office at sea
Brojni su putnici dijelili priče o jednostavnim, svakodnevnim trenutcima koji se dogode tijekom putovanja / Many passengers shared stories about simple, everyday moments that happen during a journey

Marija Danić

passenger Marija Danić shared her thoughts on traveling with Jadrolinija, accompanied by photographs and details

otočanima znače svi pomorci, od stroja do mosta, i koliko su njihove sudbine isprepletene sa životom svakog otoka.

Putnik Sven Darrer jednostavno je poslao fotografiju svojeg ureda na moru i pokazao kako trajekti ponekad postaju dio svakodnevice na posve jednostavne i suptilne načine. Dok su nekima trajekti radna svakodnevica, drugima su bili kulisa odrastanja. Teo Maras od malih je nogu putovao brodovima jer mu je otac vozio kamion po otocima.

– Trajekt nije bio izlet, nego dio obiteljskog ritma. Pamti olujno jugo i iskrcaj na Silbi iz trećeg pokušaja, valove koji su diktirali tempo i učili strpljenju. Pamti sat i pol plovidbe do Brbinja pretvoren u improviziranu radionicu i školske zadaće pisane na brodskim stolovima kako bi ponedjeljak dočekao spreman. Između kamiona, alata i školskih crteža, trajekt je bio i učionica i radionica, ali prije svega most koji vodi kući.

Mia Maras svoje je doživljaje sažela u pjesmi zapisanoj na putovanju prema Šolti:

Postoje tri tipa ljudi na trajektima.

Oni koji se dižu sa svojih mjesta prije pristajanja.

Spuštaju se u garažu da izađu prvi

Oni koji stoje u redu kad trajekt pristane i mirno čekaju da izađu

I postoje oni koji sjede i promatraju sve koji izlaze

Ima nešto u njima

they do not need to be first. They let everything clear away, empty itself, depart, before they step off the ferry. As if by doing so they hold the very moment of departure. They will leave when everyone else has gone, in peace and without struggle.”

A JOURNEY AS A TOUCH OF FATE

Sometimes, all it takes to change a life is a spontaneous decision. Nikolina Mudri bought a ticket to Preko without any particular plan. She wanted a short trip, a day on an island. She did not know that while sailing toward another shore, she was also sailing toward her future.

The journey led her to Pašman and to Jakov. From a simple meeting, grew a love that later turned into marriage. Today the ferry is part of her everyday life, part of family visits, lunches, and laughter. What began as a short trip became a life route.

“Once it was a ticket for a journey, today it is a ticket for home,” Nikolina wrote.

The sea does not only connect shores. Sometimes it connects a person with themselves. Darija Jurišić was leaving Cres

Autor Marija Danić - Putnica Marija Danić podijelila je svoje misli o putovanjima Jadrolinijom te ih popratila fotografijama i detaljima / Author
–

Teo Maras ističe da je linija Zadar - Brbinj za njega i njegova oca često bilo vrijeme za podmazati kran i obaviti popravke na kamionu / Teo Maras points out that the Zadar–Brbinj line was often a time for him and his father to grease the crane and carry out repairs on the truck

Kao da posjeduju neku tajnu mudrost

Nigdje ne žure, ne trebaju bit prvi Puštaju da se sve raščisti

Ogoli, napusti

Prije nego oni izađu

Kao da tim činom posjeduju moment odlaska

Oni će otići kad svi otiđu

U miru i bez borbe

PUTOVANJE KAO DODIR SUDBINE

Ponekad je sve što promijeni život jedna spontana odluka. Nikolina Mudri kupila je kartu za Preko, bez velikog plana. Htjela je izlet, kratki bijeg, dan na otoku. Nije znala da plovidbom do druge obale plovi i prema svojoj budućnosti. Put ju je doveo do Pašmana – i do Jakova. Iz jednostavnog susreta rodila se ljubav koja je prerasla u brak. Danas je trajekt dio njezine svakodnevice, dio obiteljskih posjeta, ručkova i smijeha. Ono što je počelo kao kratko putovanje postalo je životna ruta. „Nekad karta za put, danas karta za dom“, jednostavno je opisala Nikolina.

More ne povezuje samo obale, ponekad poveže i čovjeka sa samim sobom. Darija Jurišić napuštala je Cres razočarana i slomljena srca. Raskid, umor, sumnja u ljubav - sve je stalo u jedno putovanje. Zaspala je na sjedalu trajekta iscrpljena emocijama. Kad se probudila, pokraj nje je sjedio stariji par, ona naslonjena na njega kao djevojčica. U tom prizoru našla je odgovor koji joj je trebao. Ljubav nije samo filmska priča. Ona postoji, traje i osjeti se. Ponekad ti je vrati jedan pogled s palube.

Za Stefana Prculovskog trajekt je bio most između Visa i Splita - između posla i ljubavi. Svaki slobodan trenutak vodio ga je prema djevojci koju je upoznao tijekom sezonskog rada. Najdraži dio putovanja bio je ukrcaj na Petra Hektorovića, miris soli i goriva, zvuk motora, pogled prema horizontu. Dva i pol sata plovidbe bila su vrijeme iščekivanja. Najteži su bili rastanci na rivi. Jednom je krenuo bez najave, skrivajući dolazak kao iznenađenje.

– „Iznenađenje u njezinim očima izbrisalo je sav umor puta. Brodovi, luke i more ostali su tihi svjedoci ljubavi koja je živjela između otoka i grada“, dirljivo je opisao Stefan.

Teo Maras danas je ljubitelj oldtimera te sudjeluje u 100 km Zadra oldtimer susretu - žuti Opel Kadett na fotografiji njegov je ljubimac / Teo Maras is today an oldtimer enthusiast and takes part in the 100 km Zadra – the yellow Opel Kadett in the photograph is his favorite

disappointed and heartbroken. A breakup, exhaustion, doubts about love – everything fit into one journey. She fell asleep on a ferry seat, exhausted by emotions. When she woke up, an elderly couple sat beside her, the woman leaning against the man like a young girl. In that quiet moment she found the answer she needed. Love is not only a story from films. It exists, it lasts, it can be felt. Sometimes all it takes is a single glance from the deck.

For Stefan Prculovski the ferry was a bridge between Vis and Split, between work and love. Every free moment took him toward the girl he met during seasonal work. The favorite part of his journey was boarding the Petar Hektorović, the smell of salt and fuel, the sound of engines, the view toward the horizon.

Two and a half hours of sailing were hours of anticipation. The hardest moments were the farewells on the waterfront. Once he set off without telling her, hiding his arrival as a surprise.

“The surprise in her eyes erased all the fatigue of the journey. Ships, ports, and the sea remained silent witnesses of a love that lived between the island and the city,” Stefan wrote.

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

Emotivnu posvetu Jadroliniji poslala je Marija Danić iz Beograda. Njezin je tekst nastao nakon tragedije broda Lastovo. Govori o neizmjernoj tuzi i šoku koji su nakon nemilog događaja osjetili i putnici, kojima je Jadrolinija do tada bila čist simbol sreće, slobode i ljeta.

Malo je stvari koje volim kao Jadroliniju, piše Marija, opisujući palube, ljude i dolazak na otok kao oslobađanje. U njezinim riječima trajekt je žila kucavica, trenutak kad brige ostaju na kopnu, a pred tobom se otvara miris bora i smilja.

– Sve volim oko Jadrolinije. Njene redove fiksiranih žutih stolica, unutrašnje salone, drvene rukohvate i bele gelendere preko kojih gledam luku koju napuštam ili u koju pristižem, terase, gvozdena stepeništa, solju zamućene prozore, osoblje, kapetana,

Marina i Bože Martinović redovito putuju trajektom na Vis, a 2015. godine na trajektu Petar Hektorović imali su najposebnije putovanje / Marina Martinović and Bože Martinović regularly travel by ferry to Vis, and in 2015 they had their most special journey on the ferry Petar Hektorović

Imali smo privatni photosession po cijelom trajektu/ We had a private photoshoot all over the ferry

A deeply emotional dedication to Jadrolinija came from Marija Danić from Belgrade. Her text was written after the tragedy of the ship Lastovo. It speaks about the immense sadness and shock felt even by passengers for whom Jadrolinija had always been a pure symbol of happiness, freedom, and summer.

“There are few things I love as much as Jadrolinija,” Marija writes, describing decks, people, and the arrival to an island as a kind of liberation. In her words, the ferry is a lifeline, the moment when worries remain on the mainland and before you open the scent of pine and immortelle.

“I love everything about Jadrolinija. The rows of fixed yellow seats, the interior lounges, wooden handrails and white railings from which I watch the harbor I am leaving or arriving at, terraces, iron staircases, salt blurred windows, the crew, the captain, the

Sergej Mihić - dječak brži od broda, rođen na brodu Postira 1973. godine / Sergej Mihić – the boy faster than the ship, born on the vessel Postira in 1973

čitavu zbirku lokalnih karaktera, hrpe grupnih portreta okrenutih ka moru, masnu farbu, zelene podove, crvene spremnike, žute trake i to belo-plavo svuda, svuda okolo. Vapor i more, barke i more, mornarske majice, bele haljine i more. Volim sve ljude na trajektu. I ove koji se kao i ja tek ponekad otisnu njim, i ove koji trajektom idu na posao ili da kupe postole. I zaljubljene parove i decu i grupe mladića i bodule i furešte, i hipike i rokere i romske orkestre. Svi nekako prestaju biti to što jesu i stapaju se sa glomaznom skalamerijom koja diše kao džinovski kit. Ah, te sreće pristizanja na otok, kad još pre no što mu se sasvim približimo do trajekta stigne miris bora, pa pristajanje u luku i naš silazak sa terase u grotlo i čekanje da se rampa, da, ta rampa, koja inače izgleda kao da će nas sve zajedno sa Valentinom Boškovićem uzneti do Marsa, stušti i tresne na kopno, na beton. Rampa preko koje ćemo preći svi mi peške, na točkovima, noseći bajseve i

entire collection of local characters, groups of portraits facing the sea, oily paint, green decks, red tanks, yellow markings and the white and blue everywhere around. The ship and the sea, small boats and the sea, sailor shirts, white dresses and the sea. I love all the people on the ferry. Those who, like me, travel only occasionally, and those who take the ferry to work or to buy shoes.

Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline
Autor: Tea Gutić
Autor: Marija Danić
Priče iz djetinjstva čine velik udio pristiglih priča / Stories from childhood make up a large share of the submitted stories

supove. Rampa oko koje stoje momci u belim košuljama, ispraćaju nas, pokazuju koji auto može napustiti utrobu kita, rampa preko koje će nas opet ti isti momci dočekati pri novom ukrcaju, pogledati nam karte, navoditi nam vozila.

„ … a partenca sve je bliže, suza kliže.“

– Uvek sam govorila sebi da ću jednog dana sakupiti dovoljno fotografija za jednu finu izložbu posvećenu Jadroliniji. U ovim danima kada mislim na nju i njene ljude više nego obično, poželela sam da ostavim i koju reč uz moje omiljene prizore, u pomen onima koje ni ne poznajem, a koji se njome više neće voziti.

ZAHVALE TRUDU POSADA

Mnoge od poruka nisu bile samo uspomene, nego i zahvale. Vedran Jerković pisao je o liniji Split – Stari Grad i o putovanjima s Tonkom. Trajekt i invalidska kolica, kaže, ne idu lako zajedno. No, uz srdačnost i pomoć posade svaki ukrcaj i iskrcaj prolaze bez stresa.

– Osjetiš da to ne rade zato što im je netko naredio, nego zato što žele pomoći, napisao je.

Takve riječi podsjećaju da su ljudi najveća snaga svake brodske linije.

Redatelj Filip Filković Philatz snimio je dronom pristajanje Petra Hektorovića u višku luku. Video je otkrio „koreografiju“ koja se s palube ne vidi. Nakon objave, iz marketinga Jadrolinije dobio je poziv da povratnu plovidbu provede u kabini kapetana. Iz prve ruke vidio je koncentraciju, iskustvo i mir s kojim se donose odluke. Jedna kava i štrudla od jabuke simbol gostoprimstva i povjerenja, otvorili su novu dimenziju iskustva plovidbe na poznatoj ruti.

Lovers, children, groups of young men, islanders and visitors, hippies and rockers and even Roma orchestras. Somehow everyone stops being exactly who they were and merges with the enormous contraption breathing like a giant whale.

Ah, the joy of arriving at the island. Even before we fully approach it, the scent of pine reaches the ferry. Then docking in the harbor and descending from the deck into the belly of the ship, waiting for the ramp to drop onto the concrete. The ramp that sometimes looks as if it might lift us all, together with Valentin Bošković, all the way to Mars. The ramp over which we will all cross – on foot, on wheels, carrying bicycles and paddle boards. Around it, stand the crew in white shirts, seeing us off, guiding the cars leaving the whale’s belly, the same ramp over which those same crew members will welcome us again during the next boarding.”

“... and the departure draws nearer, and a tear begins to fall.”

“I always told myself that one day I would collect enough photographs for a beautiful exhibition dedicated to Jadrolinija. In these days when I think about her and her people more than usual, I wished to leave a few words beside my favorite scenes, in memory of those whom I never knew, but who will no longer travel with her.”

Prizor koji je posebno dirnuo putnicu Dariju Jurišić / A scene that particularly moved passenger Darija Jurišić
Nikolina Mudri ispričala je priču kako je njezina plovidba linijom Zadar - Preko postala linija prema domu / Nikolina Mudri shared a story about how her journey on the Zadar–Preko line became a journey home

Vanja Beukelman Pavlović javila se iz Nizozemske i podijelila ljubav prema svojoj Šolti / Vanja Beukelman Pavlović reached out from Netherlands and shared her love for her Šolta

SJEĆANJA IZ DJETINJSTVA

Nekom je trajekt sinonim za ljeto, djetinjstvo i bezbrižnost. Lejla Kajić pamti sutone uz mol, veliki bijeli trajekt i bijeg s kopna koji je trajekt donosio svakog ljeta.

– Mi s kopna nekoliko stvari vežemo za ljeto: bezbrižnost, more, sunce i Jadroliniju. Nekoliko dana godišnje pobjegnemo od tramvaja, trolejbusa i automobila i dani postanu gorenje na suncu, slana koža i pogled uprt u horizont kojim redovno prolazi nama neobično prijevozno sredstvo - brod. Nama djeci vrhunac dana bio je suton, kad uz mol pristane veliki bijeli trajekt. Čim bi posada svezala užad i otvorila vrata, trčali smo prema stražnjem

GRATITUDE TO THE CREWS

Many messages were not only memories, but also words of gratitude. Vedran Jerković wrote about the Split - Stari Grad route and his journeys with Tonko. A ferry and a wheelchair, he says, do not always go easily together. But thanks to the kindness and help of the crew, every boarding and disembarkation happens without stress.

“You can feel they are not doing it because someone ordered them to, but because they truly want to help,” he wrote.

Such words remind us that people are the greatest strength of every ferry line.

Film director Filip Filković Philatz filmed the docking of the Petar Hektorović in the port of Vis using a drone. The video revealed a kind of “choreography” that cannot be seen from the passenger deck. After publishing the video, he received an invitation from Jadrolinija’s marketing department to spend the return voyage in the captain’s cabin. From there he witnessed firsthand the concentration, experience, and calm with which decisions are made. A cup of coffee and an apple strudel – symbols of hospitality and trust – opened a new dimension of the sailing experience on a familiar route.

CHILDHOOD MEMORIES

For some people, the ferry is synonymous with summer, childhood, and carefree days. Lejla Kajić remembers sunsets by the pier, the large white ferry, and the escape from the mainland that the ferry brought every summer.

“We on the mainland associate several things with summer: carefree days, the sea, the sun, and Jadrolinija. For a few days each year we escape from trams, trolleybuses, and cars, and our days become sunburnt skin, salty air, and eyes fixed on the horizon where that unusual means of transport –the ship – regularly passes.

For us children the highlight of the day was sunset, when the big white ferry was docked by the pier. As soon as the crew tied the ropes and opened the gates, we ran toward the stern, climbed along the mooring lines and jumped into the sea. We swam and dived around the hull, touching it above and below the surface until the crew chased us to the nearby beach. From there, we watched the ship glowing in the sunset, skipping stones across the water and imagining where it was sailing and where we ourselves would one day go.”

Romana and Janka, two Slovak women in love with the sea, have been sailing the

Jadrolinija — linija života
Jadrolinija — lifeline

dijelu broda, penjali se uz konope i skakali u more. Plivali smo i ronili oko trupa, dodirujući ga iznad i ispod površine, sve dok nas posada ne bi otjerala na obližnju plažu. Odatle smo gledali brod okupan zalaskom, kamenčićima pravili žabice na površini mora, maštali kuda sve plovi i gdje ćemo jednoga dana i mi otići.

Romana i Janka, dvije Slovakinje zaljubljene u more, već godinama plove na relaciji Split – Stari Grad. Ljubav prema Jadroliniji prenijela se s majke na kćer, a Hvar je postao njihov raj na zemlji.

– To je naša Linija života, pišu.

Tea Gutić u priči promišlja o simbolici trajekta koji isplovljava, kao spoja odraslog i dječjeg u jednom prizoru.

– Zašto takva „običnost“ može da gane bilo koga, pa i najžilavije? Vjerojatno zato što u sebi nosimo iskustvo i jednog i drugog, odraslog i dječjeg, potrebu za jednim i drugim, uvijek i u svemu. I tamo gdje nas ima sada i gdje će nas tek biti. Ljepota u običnom je neiscrpna. Tu i pušta svoje klice.

Iz Nizozemske nam je pisala Vanja Beukelman Pavlović. Svake se godine vraća trajektom na Šoltu, zemlju svojih predaka.

– Jadrolinija spaja moju prošlost i moju sadašnjost, piše.

Za njih je Jadrolinija simbol slobode, tradicije i ponosa. Ljubav prema toj liniji prenijela je na djecu, a oni će je, kaže, prenositi dalje. ~

Tea Gutić poslala je priču o simbolici isplovljavaja trajekta / Tea Gutić sent a story about the symbolism of a ferry setting sail

Split - Stari Grad route for years. Their love for Jadrolinija passed from mother to daughter, and the island of Hvar became their paradise on earth.

“It is our line of life,” they wrote.

Tea Gutić reflected on the symbolism of a ferry sailing away as a moment that unites the adult and the child within us.

“Why can such ‘ordinary’ scenes move anyone, even the toughest among us? Probably because within ourselves we carry both experiences – the adult and the child –the need for both, always and everywhere. Where we are now, and where we will yet be. Beauty in the ordinary is inexhaustible. That is where it begins to grow.”

From the Netherlands wrote Vanja Beukelman Pavlović. Every year she returns by ferry to Šolta, the land of her ancestors.

“Jadrolinija connects my past and my present,” she wrote.

For her and her family, Jadrolinija symbolizes freedom, tradition, and pride. She passed that love to her children, and they, she says, will carry it forward. ~

Plovidba koja traje cijelu godinu

Ponuda suvenira i darova na Jadrolinijinim brodovima i u agencijama prilika je da se putnici tijekom cijele godine prisjećaju nezaboravnih trenutaka provedenih na Jadranu

Želite li sačuvati uspomene na ljetovanje i sve lijepo što ste doživjeli na Jadranu, pogledajte našu ponudu Souvenirs & Gifts. Suveniri s Jadrolinije, nadahnuti bijelom flotom i plovidbom Jadranom, podsjetnik su na ljeto i prilika da još dugo prepričavate najzanimljivije anegdote sa svojih putovanja. Od klasičnih suvenira do funkcionalnih dodataka za ljetovanje, svaki predmet priča svoju priču o moru, otocima i nezaboravnim trenucima koji povezuju sezonske užitke. Ti se užitci potom pretvaraju u uspomene koje traju i nakon povratka kući. Upravo se u tim malim, pažljivo odabranim predmetima krije duh putovanja, tiha poveznica između trenutka i sjećanja, između obale koju napuštate i priča koje nosite sa sobom. Suveniri i darovi nisu samo stvari, već nas podsjećaju na lijepe trenutke i osjećaje koje dijelimo s onima koji nam najviše znače.

Nove zalihe su spremne, a narudžbe su dostupne putem službene web stranice Jadrolinije ili u trgovinama Souvenirs & Gifts. Trgovine Souvenirs & Gifts nalaze se na Jadrolinijinim brodovima Oliver, Petar Hektorović, Marko Polo i Dalmacija te u agencijama u Preku, Supetru, Hvaru, Korčuli, Dubrovniku i Splitu. Je li vas nešto posebno privuklo u ponudi? Skenirajte QR kod, naručite svoj suvenir i uživajte u uspomeni koja podsjeća na trenutke za pamćenje. ~

Ručnik na Barbu / Barba Beach Towel 90x170 cm
Šilterica - plava i bijela / Baseball cap –blue and white
Jadrolinija — linija života Jadrolinija — lifeline

A Voyage That Lasts

All

Year Round

The selection of souvenirs and gifts aboard Jadrolinija vessels and ferries, as well as in its agencies, allows passengers to keep the spirit of their Adriatic voyage alive throughout the year.

Would you like to preserve the memories of your voyage and all the beauty you experienced on the Adriatic? Explore our Souvenirs & Gifts collection.

Jadrolinija souvenirs, inspired by the white fleet and Adriatic seafaring, serve as lasting reminders of summer and invite passengers to revisit their finest sea stories long after they have disembarked.

From traditional keepsakes to practical accessories for life at sea, each item tells a story of the sea, the islands, and unforgettable moments shaped aboard ship. These experiences are carried home like precious cargo, becoming memories that endure well beyond your return to shore. Within these carefully selected pieces lies the true spirit of seafaring, a subtle connection between voyage and remembrance, between the coast you leave behind and the stories you carry onward. Souvenirs and gifts are more than objects; they preserve cherished moments and emotions shared with those closest to us.

New stock is ready for passengers, and orders can be placed via the official Jadrolinija website or in Souvenirs & Gifts shops.

Souvenirs & Gifts shops are located aboard Jadrolinija vessels Oliver, Petar Hektorović, Marko Polo, and Dalmacija, as well as in agencies in Preko, Supetar, Hvar, Korčula, Dubrovnik, and Split.

Has something in our offer caught your eye? Scan the QR code and order your souvenir, and enjoy a keepsake that brings back moments worth remembering.

Kapetanska kapa / Captain's cap
Kockice za slaganje trajekta / Toy Ferry Building Blocks Set
Majica na Barbu / Barba T-shirt, white
Torba za plažu / Summer bag
€

Zanimljivosti iz magazina

Provjerite svoje znanje o Jadroliniji, a točne odgovore pronađite na stranicama magazina koji držite u rukama

Nakon nove web stranice i mobilne aplikacije mJadrolinija, Jadrolinija razvija:

a) Chatbot – digitalnog putnog asistenta

b) Souvenirs & Gifts webshop

c) Jadrolinija Cruises – videoigricu

Zapovjednik Marin Iljadica, osim maketarstvom, bavi se još jednim zanimljivim hobijem:

a) istraživanjem lokacija na kojima su tijekom

Drugog svjetskog rata padali avioni na području

Primorja i Istre

b) sportskim ribolovom

c) promatranjem ptica

Projekt „Zaželi za pet otoka“ provodi se na otocima:

a) Rivanj, Sestrunj, Zverinac, Molat, Ist

b) Zlarin, Prvić, Obonjan, Kaprije, Žirje

c) Lošinj, Cres, Unije, Susak, Ilovik

U ovom broju Jadrolinija magazina razgovarali smo s novinarkom i reporterkom:

a) Ivanom Paradžiković

b) Andreom Buča

c) Reginom Zubanović

U posljednjih sedam godina Jadrolinijinoj floti

pridodano je šest katamarana:

a) Jelena, Judita, Karolina, Kata, Cvijeta, Mila

b) Jelena, Ružica, Cvijeta, Kata, Danica i Mila

c) Danica, Kata, Adriana, Judita, Ružica, Silba

Klub umirovljenika Jadrolinije djeluje od:

a) 1964.

b) 1974.

c) 1984.

Jedna od memorabilija u kolekciji Luke Batistića je kolut za spašavanje s broda:

a) Karlovac

b) Ohrid

c) Šoltanka

Otočić Mrduja je povod vječnog otočkog nadmetanja između:

a) Rava i Dugog otoka

b) Brača i Šolte

c) Ista i Molata

Najudaljeniji naseljeni hrvatski otok je:

a) Lastovo

b) Vis

c) Susak

Od hrvatskih knjiga inspiriranih morem najveći međunarodni uspjeh ostvario je:

a) Mediteranski brevijar, Predrag Matvejević

b) Drugi ljudi na mjesecu, Antun Šoljan

c) Kalendar Maja, Zoran Ferić

brevijar, Predrag Matvejević

a) Karlovac, b) Brač i Šolta, a) Lastovo, a) Mediteranski

c) Lošinj, Cres, Unije, Susak, Ilovik, c) Regina Zubanović, b) Jelena, Ružica, Cvijeta, Kata, Danica i Mila, b) 1974.,

svjetskog rata padali avioni na području Primorja i Istre,

a) istraživanje lokacija na kojima su tijekom Drugog

Odgovori: a) Chatbot – digitalni putni asistent,

Interesting Facts from the Magazine

Test your knowledge about Jadrolinija and find the correct answers on the pages of the magazine you are holding

Following the launch of the new website and the mJadrolinija mobile app, Jadrolinija is developing:

a) Chatbot – a digital travel assistant

b) Souvenirs & Gifts webshop

c) Jadrolinija Cruises – a video game

Captain Marin Iljadica, in addition to model making, has another interesting hobby:

a) researching locations where aircraft crashed in the Primorje and Istria regions during the Second World War

b) sport fishing

c) birdwatching

The project “Zaželi for Five Islands” is carried out on the islands of:

a) Rivanj, Sestrunj, Zverinac, Molat, Ist

b) Zlarin, Prvić, Obonjan, Kaprije, Žirje

c) Lošinj, Cres, Unije, Susak, Ilovik

In this issue of Jadrolinija Magazine, we spoke with the journalist and reporter:

a) Ivana Paradžiković

b) Andrea Buča

c) Regina Zubanović

In the past seven years, six catamarans have been added to the Jadrolinija fleet:

a) Jelena, Judita, Karolina, Kata, Cvijeta, Mila

b) Jelena, Ružica, Cvijeta, Kata, Danica and Mila

c) Danica, Kata, Adriana, Judita, Ružica, Silba

The Jadrolinija Retirees Club has been active since:

a) 1964

b) 1974

c) 1984

One of the memorabilia items in Luka Batistić’s collection is a lifebuoy from the vessel:

a) Karlovac

b) Ohrid

c) Šoltanka

The islet of Mrduja is the cause of a long-standing island rivalry between:

a) Rava and Dugi otok

b) Brač and Šolta

c) Ist and Molat

The most remote inhabited Croatian island is:

a) Lastovo

b) Vis

c) Susak

Among Croatian books inspired by the sea, the greatest international success was achieved by:

a) Mediterranean Breviary, Predrag Matvejević

b) Other People on the Moon, Antun Šoljan

c) The Maya Calendar, Zoran Ferić

Breviary, Predrag Matvejević

Danica and Mila, b) 1974, a) Karlovac, b) Brač and Šolta, a) Lastovo, a) Mediterranean

c) Lošinj, Cres, Unije, Susak, Ilovik, c) Regina Zubanović, b) Jelena, Ružica, Cvijeta, Kata,

aircraft crashed in the Primorje and Istria regions during the Second World War,

Answers: a) Chatbot – a digital travel assistant, a) researching locations where

ZAGREB SPLIT RIJEKA ZADAR

Vaš život na prvom mjestu.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook