Issuu

mljekarski list ISSN 0351-9104

MJESEČNIK ZA UNAPREĐENJE PROIZVODNJE MLIJEKA

Travanj 2026. Broj 4

Godište 63

Održano 20. Savjetovanje uzgajivača goveda u RH Petrčane, 17.-18.3.2026.

mljekarski list / 4. 2026.

V R H U N S K I K U LT I VA R I U LPOLJOPRIVREDNI JANE REPICE

DYNAMIC OS HIBRIDI KUKURUZA FILIGRAN KRALJICA BEATRIX CL PRINOS SINGULAR VELIMIR Dynamic ULJANE REPICE TOM FAO 490 OS hibridi OS hibridi OS SORTE PŠENICE Sadržaj za silazu PRINOS SILAŽE za silazu Izdvojeni rezultati 2025. OSIJEK

Nove OS sorte soje za uspješnu proizvodnju Impressum INSTITUT

UREDNIČKI ODBOR: Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, Veleučilište u Križevcima Izv. prof. dr. sc. Tina Bobić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Dr. sc. Luka Cvetnić, Hrvatski veterinarski institut Izv. prof. dr. sc. Ranko Gantner, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Prof. dr. sc. Zoran Grgić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Marino Horvat, mag. ing. agr., Vindija d.o.o. Dr. sc. Zdenko Ivkić, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Dalibor Janda, dip. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede Josip Jurić, dip. ing. agr., KultiDukat mliječna industija d.d. variProf. dr. sc. Goran Kiš, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Beatrix Izv. prof.CL, dr. sc. Miljenko Konjačić, Dynamic Sveučilište iu Zagrebu Agronomski fakultet Izv. ove prof. dr. Tom susc. Antun Kostelić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet godine Prof. dr.dali sc. Josip Leto, izvanredne rezultate Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Kristina Matković, u svim dijelovima Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet Republike Hrvatske i Davor Pašalić, dr. vet. med., spremni su zauzeti poljopHrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Izv. prof. površine dr. sc. Zvonimir Prpić, rivredne poljoprivredSveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet nihIgor gospodarstava. Imaju visoku Rešetar, otpornost na bolesti i prijevremeno Udruga hrvatskih proizvođača mlijeka Danijela Stručić, dipl. ing. agr.,osigurava otvaranje komuški što Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu 02 Proljetni radovi na stabilne i visoke prinose Doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić, zrna. travnjaku Sveučilište Agronomski fakultet su za sve uvjete Beatrix CLuiZagrebu Dynamic pogodni Mr.sc. Dario Zagorec, uzgoja, a ističu se otpornošću na Turnip Yellow Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva Virus koji je sve češće prisutan na proizvodnim i ribarstva

4/2026.

REZULTATI MAKROPOKUSAFAZOS, 2024. Osijek BISER OSJEČKE SELEKCIJE na TuYV (Turnip Hibrid otporan Yellow Virus)

FAO 390

10,9 t/ha 79,7 kg/hl 14,4%

10,3 t/ha

85,3 kg/hl 14,8% OPG ŠORMAZ, Klisa kg/haLička priča o mlijeku, radu i opstanku kg/ha

14 hibrid za sve namjene IZDVOJENI REZULTATI MAKROPOKUSA Pouzdan hibrid za sve uvjete 2024. RLM7 gen FAO 650 proizvodnje tolerantnosti na BRKO i druge proizvodnje visokiPhomu prinosi zrnaOPG MARKOVICA, Đurđevac OPG MATIJA STRMEC PODRA60 VSKI RUDOLFOV 10značajnije t/ha LILA bolesti GOLUBIĆ, visoka tolerantnost na 11,4 ŽUPANIJA t/ha 86,2 kg/hl 12,5% VARAŽDINSKA kg/ha bolesti

06 Proizvodnja voluminozne krme na privremenim i trajnim travnjacima 10 Agrometeorološka prognoza za travanj 12 LGAN hibrid LG 31.558 povećao proizvodnju mlijeka u praktičnom pokusu na mliječnoj farmi 16 DLF Alfalfa (Lucerna) - počnite danas s uzgojem svoje zarade!

kg/ha 79,2 kg/hl 12,4% 18 Intervju s izv.prof.dr.sc. Borisom OPG KOLAREVIĆ, Ilača Lukićem: Gradimo temelje pametne

HIBRID ZA PROIZVODNJU prilagođen različitim NOVA GENERACIJA SILAŽNIH HIBRIDA uvjetima proizvodnje RANE SILAŽE DYNAMIC INDIRA TOM 5.125 kg/ha OPG ŽATEČKI, Grab. Potok

Jurek Kvalitetna 11,2 t/ha 10,5puta. t/ha 4.359 Sjetva je početak našeg zajedničkog HIBRIDI ZA NAKNADNU ILIsmanjenim POSTRNU Visoki prinosi i pri 66 SJETVU 558 S istim ciljem. dušika zalihama u tlu Božić silaza za BEATRIX CL Bogatim i Vašim zadovoljstvom. 15urodom 906 OD ZRNA DO PRINOSA. 5.004 Zato smo kg/ha tu. Usprkos svemu. BARBA profitabilnu Vaš Poljoizbor pt/ha rivreHIBRIDI dni instituZA t OSVE sijekNAMJENE 10,8 Najbolji Najbolji 11,6 t/ha PROIZVODNJE. proizvodnju #slijedistovrijed #slijedistovrije

animalne proizvodnje 22 Sano tehnologija siliranja trava Visok potencijal 34 Svojstva tla koja se pod utjecajem obrade mijenjaju uroda zrna i ulja 40 Buduća zajednička poljoprivredna politika EU-a i njezin utjecaj na mljekarstvo površinama. TuYV je najvažniji virus koji napada uljanu 44 Zarazni mastitis Glavni i odgovorni urednik: repicu, a može smanjiti prinose i do 1000 kg/ha. Kako bi 48 Vijesti iz Ministarstva Zoran Bašić se Vlasnik rizik iod zaraze sveo na minimum, najbolje je birati poljoprivrede izdavač: 49 45 godina predanosti mljekarstvu: Hrvatska mljekarskana udruga, Zagreb hibride otporne TuYV. Za izdavača: Vera Volarić postala počasna članica Kako bismo sjemenu uljane repice iz našeg programa osigurali Zdravko Barać HMU-a dodatnu vrijednost, ono dolazi tretiranoj ili netretiranoj varijanti. Uredništvo: Pogodan zausve kg/ha 50 Hrvatske studentice među Zagreb, Prolaz F. Hadžića 2 najboljima u Europi u ocjenjivanju Tretman sjemena radimo vrhunskim sredstvima: PRINOS SILAŽE tel.: 01/4833-349 uvjete VISINA STABLJIKE goveda ® je biostimulator na bazi algi. Potpuno prirodan organski  COMCAT e-mail: hmu@hmu.hr 51 Rješenja dizajnirana za svaku POČETNI web: www.hmu.hr proizvod koji jača otpornost biljke na sušu,PORAST hladnoću i ostale stresne uvjete. proizvodnje osobu i svaki trenutak MB: 3206599 ® OTPUŠTANJE VLAGE ZRNA je insekticid za tretiranje sjemena uljane repice koji sadrži aktivnu  Lumiposa 52 Najnoviji rezultati istraživanja iz OIB: 75164980044 animalnih znanosti Poboljšanje tvarŽiro cijantraniliprol. izvanrednu zaštitu od najvažnijih štetnika uljane repice: 38 VODE račun: IBAN: HR54 Pruža TOLERANTNOST NA NEDOSTATAK POLJOPRIVREDNI 54 Proljeće na tanjuru 23600001101408596 buhači, mala TOLERANTNOST kupusova muha, repičina osa krstašica. reproduktivne NA POLIJEGANJE Cijena: 2,60 EUR STITUi T OSIJEK 56 Kondicija se možeIN stjecati plesom ®

Vezišće SRETAN IZDVOJENI PRINOS, Zagrebačka županija kg/ha

2024.

2025. 78,6 kg/hl 13,3% 85,6 kg/hl  Izvrstan rane Oizbor SGRUPE NOVNza A SDOZRIJEVANJA Vproizvodnju OJSTVA HIBRIDI RANIJE (FAO 300), VIŠEG 12,3% RASTA I

OPG ŠORMAZ, Klisa sjetvu silažeVEGETATIVNE i za naknadnu ili postrnu KRUPNIJE MASE.

(sjetva do 10. 6.) I USPJEŠNA 2025. GODINA  Visoki prinosi i kvaliteta silaže kg/ha JSredstvo užno prza edgJužno rađepredgrađe 17 učinkovitosti hranidbom  Integral Pro je prvi biofungicid tretiranje sjemena uljaneili repice.  Izrazita prilagodljivost različitim Najbolji izbor *mogućnost narudžbe tretiranog netretiranog TOLERANTNOST NA BOLESTIzaI ŠTETNIKE 17 OPG MARKOVICA, Đurđevac obradu i zaštitu sjemena uljane repice od gljivica i poticanje prirodnih obrambenih mehaPO LjeJO PH RIrVvR EtDsN IHrvatska 3 1 0 0 0 O s i k , a k a FABIJAN NOVAK, GOLA 31000 Osijek, „STAY GREEN“ uvjetima proizvodnje 25 EFEKT nizama. PODLISTAK HRVATSKE AGENCIJE ZA POLJOPRIVREDU I HRANU sjemena INSTITUT+ O SI31 JE515 K 500 385 ADAPTABILNOST (KKŽ) Integral® Pro nudi nov i održiv pristup zaštiti i jačanju uljane repice kroz tri načina djelovanja 78,7 kg/hl 13,4% 385 +38buhača) 5+Južno 3318551predgrađe 53+510 (bolje ukorjenjivanje biljke, smanjenje bolesti i smanjenje šteta odorepičinog koji 501315175015305 00 @reallygreatsite JOPG užno p r e d g r a đ e 1 7 w w w . p o l j i n s . h r 31000 Osijek, Hrvatska institut@poljinos.hr ŠORMAZ, Klisagenetskog pomažu da biljka ostvari maksimum potencijala. +385 3+1385 50311 3515 05500 www.77,3 poljinkg/hl oVAŠIH s.hr 12,5% Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni institut Osijek www.reallygreatsite.com POTRAŽITE DISTRIBUTERA. + 3 8 5 3 1 501 305 POTRAŽITE KODKOD VAŠIH DISTRIBUTERA. Poljoprivredni institut Osijek 3 1 0 0 0 O s e k , H r v a t s k a MLJEKARSKI LIST JEij STRUČNI ČASOPIS NAMIJENJEN POPULARIZACIJI ZNANOSTI IZ PODRUČJA MLJEKARSTVA POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK Poljoprivredni institut Osijek #slijedistovrije W W W . P O L J I N O S . H R + 385 31 501 305 #slijedistovrije Južno predgrađe 17, 31000 Osijek Južno predgrađe 17, + 385 31 515 500 Južno predgrađe 17, Osijek Južno predgrađe 17, Osijek www.poljinos.hr Južno predgrađe 17, Osijek Poljoprivredni institut Osijek Južno predgrađe 17, Osijek www.poljinos.hr www.poljinos.hr institut@poljinos.hr www.poljinos.hr WWOsijek Wwww.poljinos.hr .+P385 OLJI31 NO S.H305 R #slijedistovrijedi WWW.POLJINOS.HR www.poljinos.hr Južno predgrađe 17, Osijek +Poljoprivredni 385 31 501 305 Osijek www.poljinos.hr Južno predgrađe 17, 31 000 + 385 31 515 500 31 000 501 institut Osijek #slijedistovrij Južno predgrađe 17 | 31 000 Osijek | www.poljinos.hr #slijedistovrijedi 031/515-500 Južno predgrađe 17 | 31 000 Osijek | www.poljinos.hr Južno predgrađe Južno predgrađe17, 17 Osijek | 31 000 Osijek | www.poljinos.hr Fotografije: Shutterstock, HMU Grafičko oblikovanje: Divan Tisak: Tiskara Zelina d.d.

Mljekarski list upisan je u upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863. Prilozi i savjeti objavljeni u Mljekarskom listu temelje se na stručnosti i iskustvu autora i Mljekarski list ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. Mljekarski list ne odgovara ni za sadržaj oglasa. Autori snose svu odgovornost za sadržaj predanih priloga i savjeta u Mljekarskom listu. Pristigli radovi podliježu recenziji.

> AKTUALNO

Proljetni radovi na travnjaku Kako bismo precizno znali koje proljetne radove na travnjacima treba obaviti, nužno je potkraj zime i početkom proljeća obići i pregledati travnjake i utvrditi ima li oštećenja, neravnina i plješina nastalih prirodnim utjecajima ili djelovanjem čovjeka, domaćih ili divljih životinja > Prof. dr. sc. Josip Leto

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

roljeće naveliko kuca na vrata. Zima je nakon dugo vremena konačno malo pokazala zube, iako nema više onih starih zima s dubokim i dugotrajnim snijegom. No, bilo kako bilo proljeće je na vratima i trebamo posvetiti pozornost našim travnjacima. Svake godine proizvođači kubure s osiguranjem dovoljne količine krme za svoje blago. Mnogi će jedva dočekati da svoje životinje puste na pašu, iako nje još nema ili je nema dovoljno. Ovaj ćemo put govoriti o radovima na travnjacima koje bi bilo dobro obaviti upravo ovih dana ranog proljeća, prije puštanja životinja na pašu ili prije košnje prvih otkosa.

Lančasta drljača

Njega travnjaka poslije zime Prva je mjera njege travnjaka koja se može primijeniti odmah poslije prosušivanja tla drljanje travnjaka. Drljanjem razgrćemo krtičnjake, prozračujemo tratinu i razbijamo slojeve odumrlih biljnih ostataka, čime ih izlažemo bržoj razgradnji, potičemo busanje trava i gušći sklop tratine, usitnjavamo i rasprostranjujemo balegu na pašnjacima zaostalu iz prethodne godine i izlažemo je bržoj razgradnji, ravnamo manje neravnine na tlu nastale djelovanjem mehanizacije ili životinja. Postoje specijalizirane drljače za travnjake: sa zupcima u obliku noža ili pera, ili lančaste drljače.

Sanitarna košnja pašnjaka Sanitarna košnja pašnjaka trebala bi postati redovita mjera njege travnjaka. S obzirom na to da se velika većina naših travnjaka (pašnjaci i livade) nalazi u 2

ju sezone korištenja pašnjaka (u jesen) ili potkraj zime-početkom proljeća. Ako na pašnjaku prevladavaju zeljaste biljke primjenjuje se košnja, a ako je veća pojavnost drvenastih biljaka koristi se malčiranje. Uklanjanje već razvijenog drveća i grmlja moguće je i sječom, krčenjem, čupanjem, najčešće pomoću mehanizacije. Sve posječene i povađene dijelove treba ukloniti s travnjaka. Nakon ovih zahvata čišćenja travnjaka veće ili manje rupe u tlu treba zatrpati zemljom, poravnati i posijati travama i djetelinama, a na kraju povaljati. Određeni je broj drvenastih biljaka na pašnjaku koristan i ima svoju ulogu u očuvanju bioraznolikosti.

Kalcizacija travnjaka

Perasta drljača

klimaksu šume, to znači da su u davnoj ili bližoj prošlosti oteti od šume sječom, krčenjem i paljenjem, prestankom ljudske aktivnosti za određeni broj godina zarasli bi najprije u šikaru pa onda i u šumu. Kako bi se spriječilo zarastanje pašnjaka, potrebno je uvesti sanitarnu košnju svake godine ili barem jednom u dvije godine. Samo napasivanje, pogotovo nekontrolirano (slobodno), ne može zaustaviti prodor grmlja i drveća na pašnjake. Sanitarnu je košnju najbolje obaviti tijekom sušnih ljetnih mjeseci (srpanj-kolovoz), tako da u ranu jesen dobijemo jedan dobar otkos ili turnus ispaše, a ako nismo bili u mogućnosti obaviti košnju tada, onda je možemo obaviti i na kra-

Velik dio naše zemlje, a osobito područje Like, muči problem kiselih tala. Na takvim tlima travnjaci daju niske prinose, a ni kvaliteta krme nije zadovoljavajuća, prije svega zbog lošega botaničkog sastava. Kalcizacijom popravljamo kiselost tala, povećavamo njihovu plodnost i omogućujemo rast kvalitetnije vegetacije za hranidbu domaćih životinja. Najbolje je travnjak kalcizirati u jesen poslije prestanka korištenja rasipanjem vapnenog materijala po površini, a moguće je i u rano proljeće (odmah poslije topljenja snijega). Ova proljetna kalcizacija zahtijeva dosta oborina za unos vapnenog materijala u tlo. Količine vapnenog materijala ovise o kiselosti (pH) tla i vrsti vapnenog materijala.

Gnojidba Prvi otkos travnjaka obično čini 6070% ukupnoga godišnjeg prinosa. Dolazi u dijelu godine kad obično nema mljekarski list / 4. 2026.

Prorjeđivanje drveća na pašnjaku

problema s oborinom, a kasniji otkosi u najvećoj mjeri ovise o količini i rasporedu oborine. U kontinentalnoj RH uobičajena su 2-4 otkosa godišnje, ali u posljednje vrijeme sve se češće događa da i prvi otkos podbaci, a nakon toga je slab naknadni porast travnjaka. Zato je vrlo važno isforsirati taj prvi otkos odgovarajućom gnojidbom. Gnojidbom travnjaka povećavamo prinos i kvalitetu krme, povećavamo otpornost travnjaka na sušu i bolesti, mijenjamo botanički sastav travnjaka itd. S obzirom na cijene mineralnih gnojiva, travnjake treba gnojiti racionalno, tj., primijeniti one količine gnojiva koje odgovaraju potrebama biljke, stanju usjeva, plodnosti tla, a istovremeno voditi računa o klimatskim uvjetima i mogućem prinosu. Za određivanje pravilne količine gnojiva potrebno je napraviti kemijsku analizu tla, te znati koliko se hraniva iznese iz tla prinosom. Razliku bi trebalo nadoknaditi gnojidbom. Računajmo da 1 t sijena iz tla iznese u prosjeku: 17-20 kg dušika, 8-20 kg fosfora, 10-22 kg kalija, 6-10 kg kalcija. Znači da se kod godišnjega prosječnog prinosa sijena od 5 t/ha iz tla iznese: 85-100 kg N, 40-100 kg P2O5, 50-110 kg K2O, 30-50 kg CaO. Odmah poslije zime, ako nismo gnojili u jesen, koriste se kompleksna N-P-K gnojiva s većim udjelima P i K npr. formulacije: 7-20-30, 8-26-26 i sl. (okvirne količine 300-500 kg/ha), a kretanjem vegetacije koristi se najčešće KAN (npr. 150-250 kg/ha KAN). Ako se opredijelimo za zreli stajski gnoj, koji se lako rasipa po travnjaku, trebamo ga primijeniti na livadama (košanicama) što ranije u proljeće da se stigne razgraditi i da nema kontaminacije prvog otkosa. Ako uzmemo u obzir prosječan udio dušika u gnoju različitih domaćih životinja, onda su najveće godišnje dopuštene količine stajskoga gnoja: mljekarski list / 4. 2026.

Kalcizacija travnjaka (www.teagasc.ie)

Gnojidba travnjaka u proljeće

Početak napasivanja

Što ove životinje pasu?

Velik dio naše zemlje, a osobito područje Like, muči problem kiselih tala - na takvim tlima rastu niskoprinosni travnjaci s malim brojem kvalitetnih biljnih vrsta

• mliječnih goveda 37,8 t/ha • mesnih goveda 26,6 t/ha • peradi 14,9 t/ha • svinja 37,8 t/ha • ovaca 13,4 t/ha. Količine su gnojovke koje se primjenjuju na travnjacima 20-25 m³/ha. Smatra se kako 25 m³ gnojovke sadržava 80-100 kg N, 25 kg P2O5, 200 i više kg K2O i 48 kg CaO (potrebno je korigirati fosfor). Gnojenje pašnjaka krutim ili tekućim stajskim gnojem u proljeće nije preporučljivo, jer se gnoj najčešće ne razgradi do počeka napasivanja pa životinje izbjegavaju pasti takve površine. Na pašnjacima stajski gnoj treba aplicirati u jesen po završetku pašne sezone.

Životinje na "paši" na kraju zime i u rano proljeće nisu rijetka slika u nas. Opravdani razlozi za takvu praksu ne postoje. Životinje u to doba godine nemaju što raditi na travnjaku, a ako se trebaju razgibati dovoljan je ograđeni ispust. Prije puštanja životinja na pašu, trebamo znati kad je pašnjak spreman za napasivanje. Naime, kako bi se travnjak zazelenio poslije zime mora iskoristiti pričuvna hraniva spremljena u korijen i prizemne dijelove biljaka tijekom protekle vegetacije. To korištenje pričuvnih hraniva traje 2-3 tjedna nakon početka vegetacije, tj. kad tratina naraste 10-20 cm. Tek tada novi listovi počinju u procesu fotosinteze proizvoditi dovoljno hraniva za rast. Kako biljke rastu stvaraju sve više hraniva pa viškove ponovno spremaju u korijen i prizemne dijelove biljke. Te viškove biljke će ponovno aktivirati za obnavljanje nadzemne vegetacije poslije svake košnje ili napasivanja, kao i za prezimljavanje i ponovni rast u proljeće. Zato je kod organiziranja napasivanja u proljeće važno pustiti travnjak da se oporavi od zime, da se biljke na travnjaku dovoljno razviju i počnu proizvoditi viškove hranjivih tvari jer će ga prerano napasivanje dodatno iscrpiti i u konačnici prorijediti. U pregonskom (rotacijskom) sustavu napasivanja optimalna je visina travnjaka za početak napasivanja goveda 15-20 cm, a za ovce 10-15 cm (tada obično počinje cvatnja maslačka). Napasivanje mliječnih goveda u laktaciji prekidamo kad životinje popasu travnjak na visinu 7-10 cm, a kod ovaca ta je visina 4-6 cm. Ako travnjak napasujemo kontinuiranim sustavom napasivanja (životinje stalno prisutne na pašnjaku veći dio ili kroz cijelu pašnu sezonu) važno je da tratinu stalno 3

> AKTUALNO

Većina naših travnjaka pašnjaci i livade - nalazi se u klimaksu šume, što znači da bi prestankom ljudske aktivnosti za određeni broj godina zarasli najprije u šikaru pa onda i u šumu Idealno vrijeme za početak napasivanja u proljeće

održavamo na određenoj visini, ovisno o vrsti domaćih životinja ili o sustavu proizvodnje. Za mliječna goveda ta je visina 7-10 cm. Važno je podcrtati da se životinje ne puštaju na prevlažni pašnjak, jer štete na travnjaku nastale gaženjem uvelike smanjuju godišnji prinos krme.

Nadosijavanje travnjaka Ako na travnjacima ima većih oštećenja nastalih prirodnim utjecajima, djelovanjem čovjeka (npr. krčenje drveća i grmlja, uklanjanje kamenja…), domaćih ili divljih životinja trebalo bi ih porav-

Učinak napasivanja na vlažnom pašnjaku

Štete od divljih svinja

nati i nadosijati odgovarajućim smjesama trava i djetelina i povaljati zbog sprečavanja erozije, pogotovo na strmim

terenima. Ako je riječ o većim površinama, najbolje bi bilo koristiti sijačice za izravnu (direktnu) sjetvu trava i djetelina.

ITALMIX MIKSER PRIKOLICE - MEĐU NAJPRODAVANIJIM U EUROPI

Sušare

4 www.apt-tehnika.com

Silosi

Capello adapteri

Apt Tehnika d.o.o. Miren 2d, 5291 Miren - Slovenia, Tel: 00386 5 3937 540, gsm: 00386 41 631 121; gsm. Italia: 0039 346 500 95 75

Sustavi za novodnjavanje

mljekarski list / 4. 2026.

Aktivne mliječno-kiselinske bakterije za najbolju kvalitetu silaža i sjenaža

300.000 bakterija

Lactobacillus plantarum u 1 g silirane mase.

Najveća učinkovitost kod svake silaže (trava, kukuruz, vlažno zrno...)

FANON d.o.o. mljekarski list / 4. 2026. tel: 042 714 700 • www.fanon.hr • info@fanon.hr

1 gram Biosila na tonu mase.

Povećanje prinosa

BIOPLINA.

> AKTUALNO

Proizvodnja voluminozne krme na privremenim i trajnim travnjacima Na vijek trajanja višegodišnjih krmnih kultura osim plodnosti tla najviše utječe poljoprivrednik koji gospodari usjevima > Mr. sc. Tatjana Martinović

akon nekoliko godina s toplim zimama, gotovo bez snijega, ovogodišnja zima bila je nešto hladnija. Razdoblje negativnih temperatura i duljina zadržavanja snježnog pokrivača te njegova debljina razlikovala se od područja do područja. Stoga je nakon „izlaska iz zime“ trebalo obići svaku parcelu i donijeti odluku što učiniti s postojećim travnjačkim površinama i o potrebnim mjerama njege. Dio oraničnih površina zasijanih travnim i/ ili djetelinskim vrstama nije isplativ za daljnje korištenje i racionalnije ih je preorati i zasijati neku jaru vrstu. Pritom kod preoravanja travnjaka pozornost treba obratiti na populaciju zemljišnih štetnika koji mogu značajno smanjiti sklop idućeg usjeva (ako se planira sjetva okopavine). Na dijelu parcela divljač je počinila znatne štete. Neki su usjevi nakon višegodišnjeg korištenja toliko degradirani (prorijeđeni, zakorovljeni…) da nisu isplativi za daljnje korištenje. Uspostavljeni usjevi starenjem postaju manje otporni na smrzavanje. Na dugotrajnost i otpornost na niske temperature značajno utječu pravilna gnojidba, kvaliteta sjemena korištenog pri sjetvi i kvaliteta same sjetve, ali i agrotehničke mjere provedene tijekom razdoblja korištenja, te samo tlo. Na vijek trajanja višegodišnjih krmnih kultura osim plodnosti tla najviše utječe poljoprivrednik koji gospodari usjevima. Jedna od preporučenih mjera njege koja se provodi čim to stanje tla dopušta svakako je drljanje. Provodi se radi prozračivanja. Drljanjem se ravnaju površina i krtičnjaci, omogućuje bolji pristup kisika korijenju, lakše prodiranje hraniva u tlo, podiže se mahovina i ostale organske nakupine nastale na površini. 6

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Slika 1. Etablirana lucerna odlične kondicije-izgled usjeva 15.3.2026.

• ne kositi prenisko • voditi računa da gnojidba bude pravodobna i izbalansirana • za sjetvu koristiti kvalitetno, čisto i zdravstveno ispravno sjeme • višegodišnje korove na parceli na kojoj planiramo sjetvu suzbiti prije sjetve • voditi računa o krtičnjacima.

Vijek trajanja travnjaka Slika 2. Djetelinsko-travna smjesa-izgled u prvoj dekadi ožujka - dominiraju travne vrste

Kako bi zasijani travnjak/djetelište (lucerište) trajao onoliko dugo koliko je njegov biološki potencijal (ovisno o botaničkom sastavu vrsta koje smo posijali), važno je znati: • ne "ulaziti" u travnjak po suviše vlažnom tlu (tragovi kotača - problemi u idućim košnjama) • ne izvoziti nerazrijeđenu gnojovku na travnjak • ne kasniti s košnjom

Sjetva travnjaka nije jeftina. Zato treba nastojati da uspostavljeni travnjak ima što dulji vijek trajanja. Na dugotrajnost i kondiciju višegodišnjih krmnih usjeva jako utječu kvaliteta sjemena korištenog za sjetvu, način i dubina sjetve, te agrotehničke mjere provedene u prošloj i prethodnim godinama, ali i samo tlo te ostali okolišni čimbenici. Vijek trajanja ovisi o botaničkom sastavu travnjaka. S obzirom na željeni vijek trajanja travnjaka i način korištenja (košnja, napasivanje ili kombinacija), odabiru se pogodne botaničke vrste. Prema vijeku trajanja travnjaka razlikuju se kratkotrajni, srednje trajni i dugotrajni travnjaci. mljekarski list / 4. 2026.

Kratkotrajni travnjaci sastoje se od biljnih vrsta brzog ritma rasta i razvoja te bujnog porasta. Vijek korištenja je 1-2 godine. Prema sastavu, kratkotrajni travnjaci sadržavaju manji broj komponenata u smjesi i manji udio travnih vrsta. Kratkotrajni se travnjaci zasnivaju s ciljem brzog dobivanja voluminozne krme. Ako se koriste za košnju, komponente su crvena djetelina i talijanski ljulj, a za napasivanje bijela djetelina i engleski ljulj. Kratkotrajni su travnjaci sve važniji u suvremenoj stočarskoj proizvodnji, jer ubrzavaju dinamiku proizvodnje krme i sastavni su dio plodoreda na oranicama. U sastavu višegodišnjih smjesa smanjuje se udio vrsta kratkoga životnog vijeka i udio prodornih vrsta koje se tijekom prve i druge godine bujno razviju i guše ostale komponente smjese, a nakon toga ostavljaju prazna mjesta. Prema sastavu, višegodišnje smjese sadržavaju između tri i pet različitih vrsta, s udjelom kratkotrajnih vrsta najviše do 20%. Naime, kako bi se tijekom prve godine korištenja postignuo veći prinos, u sastavu višegodišnjih smjesa nalaze se i kratkotrajne vrste, ali u malom udjelu.

• vrste koje potiskuju biljne vrste iz prve tri skupine (livadna vlasnjača, vlasulje). Vrlo prodorne vrste nakon sjetve vrlo brzo kliju i niču, imaju intenzivan početni porast. U godini sjetve mogu potisnuti većinu kultura, pa čak i lucernu i crvenu djetelinu (ako ima dovoljno vlage i ako je površina obilno gnojena dušikom). Djetelinske vrste uglavnom ne podnose zasjenu pa, ako ih prodorne vrste zasjene, slabije se razvijaju i u smjesi ne zauzimaju predviđeni udio. Tako se može smanjiti očekivani urod i jače zakoroviti usjev u kasnijim godinama.

Kako konkurencija među vrstama oblikuje travnjak Kratkotrajne vrste nestaju u kasnijim godinama korištenja travnjaka pa njihovo mjesto često zauzimaju korovne vrste. Ako se planira zasijati višegodišnja smjesa na kvalitetnom tlu pogodnom za lucernu, tada se u sastav smjese uz lucernu može dodati jedna ili dvije višegodišnje vrste trava, s udjelom 5-20%. Osim što se biljne vrste razlikuju prema životnom vijeku (jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje), razlikuju se i prema prodornosti. Svaka biljna vrsta natječe se (konkurira) za hraniva, vodu, svjetlost te životni prostor u odnosu na druge vrste. Neke vrste se brže i bujnije razvijaju pa potiskuju vrste s usporenim nicanjem i porastom te niskim rastom. Navedena svojstva naročito dolaze do izražaja tijekom početnog razvoja zasijane smjese. Prema prodornosti, razlikuju se četiri skupine krmnih vrsta: • vrlo prodorne vrste (talijanski ljulj, lucerna) • prodorne (engleski ljulj, klupčasta oštrica, crvena djetelina) • neutralne (rosulja bijela, djetelina) i mljekarski list / 4. 2026.

Slika 3. Krtičnjaci na trajnom travnjaku

Odabir travnih smjesa za dugotrajne i produktivne travnjake Dugotrajne vrste obično se sporije razvijaju u prve dvije godine. One predviđeni udio u smjesi zauzimaju nakon druge godine. Potiskivane vrste mogu ugušiti ostale vrste zastupljene u smjesi. Na tržištu danas možemo naći različite smjese prema sastavu vrsta i sorata. Nabrojene vrste nalaze se u sastavu većine smjesa: talijanski ljulj (Lolium multiflorum), engleski ljulj (Lolium perenne), klupčasta oštrica (Dactylis glomerata), vlasulja livadna (Festuca pratensis), vlasulja nacrvena (Festuca rubra), vlasnjača livadna (Poa pratensis), mačji repak (Phleum pratense), lucerna (Medicago sativa), crvena djetelina (Trifolium pratense), bijela djetelina (Trifolium repens).

Znatno se razlikuju po svojim karakteristikama: dugovječnosti, zahtjevima prema agrookolišnim uvjetima, osjetljivosti na gaženje (životinje ili mehanizacija). Stoga svaki poljoprivrednik odabire najpovoljniji sastav smjese s obzirom na planiran način korištenja, lokalne uvjete i očekivan vijek korištenja. U uvjetima intenzivnog korištenja, a bez pojave ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, dugi periodi golomrazica, stagnacija oborinskih voda na travnjaku…), srednje trajne travnjake trebalo bi se koristiti barem 3-4 godine. Odluku isplati li se travnjak koristiti dulje svaki poljoprivrednik donosi sam, ovisno o uvjetima gospodarenja na farmi, potrebnoj kvaliteti travnjaka, odnosno krme, poljoprivrednim površinama kojima raspolaže i o financijskim mogućnostima. Travnjak treba obnoviti ako: • u travnjaku ima manje od 50% kvalitetnih trava • u travnjaku ima više od 25% jednogodišnje livadne vlasnjače ili više od 15% pirike • travnjak je jako prorijeđen zbog vremenskih neprilika ili neodgovarajućeg korištenja poljoprivrednih strojeva • parcela je neravna i više se ne može obavljati kvalitetna košnja • mora se provesti drenaža na parceli. Ako su kvalitetne vrste trava samo mjestimično uništene, tada se na tim, manjim površinama može obaviti usijavanje.

Pravilna i pravodobna gnojidba Nakon pregleda stanja travnjaka, površine za koje je odlučeno da su isplative za korištenje tijekom ove vegetacije potrebno je na vrijeme obaviti gnojidbu. Količina i vrsta gnojiva ovisi o botaničkom sastavu travnjaka (omjeru djetelinskih i travnih vrsta u smjesi), plodnosti tla, načinu korištenja travnjaka i planiranom urodu. Za određivanje količine i vrste gnojiva u prvoj proljetnoj gnojidbi važna je gnojidba iz prošle jeseni. Na nekim se površinama ovog proljeća nije mogla obaviti prva proljetna prihrana u optimalnom vremenu, i to zbog zasićenosti tla suvišnom vlagom. Tijekom prve polovice ožujka na nekim su područjima potpuno izostale oborine pa su poljoprivredni proizvođači koji su „čekali kišu“ također zakasnili s prvom prihranom. Na takvim će površinama prvi otkos biti nešto nižeg prinosa, ali i lošije kvalitete. 7

> AKTUALNO

Općenite preporuke za gnojidbu na prosječno plodnim tlima Ako prošle jeseni nije obavljena gnojidba travnjačkih površina fosfornim i kalijevim gnojivima (npr. PK 20-30 ili NPK 7-20-30), tada je početkom proljetnog porasta trebalo primijeniti gnojiva N-P-K formulacije (npr. NPK 15-15-15). Količina dušika koju treba primijeniti ovisi o botaničkom sastavu travnjaka. Prevelike količine dušičnih gnojiva depresivno djeluju na djeteline ako su one sastavni dio posijane djetelinsko-travne ili travno-djetelinske smjese. Kod sijanih travnjaka, naročito ako su zasijane vrste trava: talijanski i engleski ljulj ili klupčasta oštrica ili vlasulja livadna ili smjese koje su sastavljene isključivo od travnih vrsta, potrebne su veće količine dušičnih gnojiva. Stoga za točnu preporuku količine i vrste gnojiva u obzir treba uzeti nekoliko čimbenika: • plodnost tla (još uvijek nepoznanica za dio parcela) • botanički sastav travnjaka • planirani urod • gnojidbu prošle jeseni • količinu oborina. Važno je da gnojidba bude racionalna, odnosno gnojidbom se trebaju primijeniti one količine hraniva koje zadovoljavaju potrebe biljke, a odgovarajuće su s obzirom na stanje usjeva i plodnost tla. Istodobno treba voditi računa o vremenskim uvjetima i planiranom urodu. Potrebne količine dušika znatno se razlikuju ovisno o tome gnojimo li travnjak, lucerište, djetelište ili djetelinsko-travnu ili travno-djetelinsku smjesu. Manje su razlike u potrebnim količinama fosfora i kalija. Na prosječno plodnom tlu, uz ostvaren prosječan prinos i uz redovitu gnojidbu, treba nadoknaditi 50-70 kg/ha fosfora tijekom godine. Kod intenzivnih pašnjačkih površina količine su znatno veće i kreću se od 80 do 120 kg/ha tijekom godine. Količine kalija koje treba nadomjestiti gnojidbom tijekom godine orijentacijski iznose 80-160 kg/ha. Ove količine primjenjuju se ili u jesen ili rano u proljeće. Ako se gnojiva primjenjuju u jesen (tijekom rujna), koriste se NPK formulacije sa smanjenim sadržajem dušika. U proljeće treba koristiti NPK formulacije koje sadržavaju dušik, a osim NPK formulacija početkom proljetnog porasta potrebno 8

Slika 4. Korovi u etabliranoj lucerni - čestoslavica, mala kopriva, mišjakinja i mak

je obaviti prihranu dušičnim gnojivima (KAN-om).

Prva proljetna gnojidba travnjaka, djetelinskotravnih i travnodjetelinskih smjesa Početkom proljetnog porasta potrebno je uz primjenu NPK formulacija obaviti prihranu dušičnim gnojivima. Za prve proljetne prihrane preporučuje se korištenje amonijnitratnog oblika dušika (KAN). U KAN-u je polovica ukupnog dušika u nitratnom obliku dostupnog biljci već nekoliko sati nakon primjene ako je tlo dovoljno vlažno, a amonijski oblik dušika osigurava produljeno djelovanje. Količina KAN-a ovisi o botaničkom sastavu zastupljenih vrsta na parceli. Ako smjese sadržavaju 30-40% djetelinskih vrsta, gnojidbu dušičnim gnojivima treba ograničiti na prva dva otkosa, i to ne s više od 100 do 120 kg/ha čistog dušika. Za dulje trajanje smjesa sastavljenih od različitih vrsta trava i djetelina iznimno je važna gnojidba fosforom i kalijem. Na gnojidbu dušičnim gnojivima trave vrlo dobro reagiraju. Pretjerano korištenje samo dušičnih gnojiva tijekom korištenja oranica zasijanih DTS-om i TDS-om može izazvati potiskivanje ili potpuno nestajanje djetelinskih vrsta iz smjesa. Osim navedenog, trebaju se uzeti u obzir i biološke karakteristike travnih i djetelinskih vrsta. U prvim proljetnim otkosima u smjesama uglavnom prevladavaju travne vrste. Naime, travne vrste ranije završavaju razdoblje zimskog mirovanja. Zimsko mirovanje talijanskog ljulja završava, primjerice, a vegetacija počinje čim su temperature zraka više od 4 °C do 5 °C. Intenzivan porast započinje kad su temperature zraka više od 10 do 15 °C.

Osim temperature tla i zraka, na porast utječu dobra opskrbljenost vlagom i dušikom. Razlike u potrebama prema vanjskim temperaturama i "proljetnom kretanju vegetacije" između travnih i djetelinskih vrsta pojasnit ćemo na primjeru lucerne. Mirovanje lucerne prestaje u proljeće pri temperaturi tla od 5 ℃. Njezin porast započinje pri srednjoj dnevnoj temperaturi od 7 do 9 ℃, no brži porast počinje tek pri temperaturama od 13 do 15 ℃. Stoga u prvom otkosu TDS-a i DTS-a prevladavaju trave, dok u ljetnim mjesecima djetelinske vrste čine većinu mase u otkosu. Razlog tome je dubina prodiranja korijenovog sustava u tlo (korijenje djetelinskih vrsta prodire dublje u tlo, a travnih vrsta pliće), te reakcija ovih biljnih vrsta na agrookolišne uvjete (temperatura, vlaga i svjetlost).

Korovne vrste U prvim otkosima česta je nešto veća zastupljenost korovnih vrsta pa i kakvoća mase prvih otkosa može biti manja u odnosu na kasnije otkose. Vrste korova i njihova zastupljenost uvelike ovise o kvaliteti tla, starosti uspostavljenog travnjaka/djetelišta/lucerišta i gospodarenju samim travnjakom/djetelištem/lucerištem. U prvim su otkosima već uspostavljenih travnjaka/lucerišta/djetelišta uglavnom prisutne sljedeće vrste korova: mišjakinja (Stellaria media) i mala mrtva kopriva (Lamium amplexicaule) koje zakorovljuju parcele bogate dušikom, zatim rusomača ili pastirska torbica (Capsella bursa-pastoris) i maslačak (Taraxacum officinale) koji je prisutan na tlima s niskim sadržajem kalcija i na zbijenim tlima. Termofilni korov štavelj ili kiselica (Rumex spp.) prisutan je na vlažnim, slabo dreniranim tlima. Usjevi koje planiramo zasijati u proljetnom roku sjetve često su ugroženi sljedećim vrstama korova: bijela mljekarski list / 4. 2026.

loboda (Chenopodium album) i ščir ili štir (Amaranthus spp.) koje dolaze na bogatim tlima s visokim razinama lako dostupnog dušika, te ambrozija ili limundžik (Ambrosia artemisiifolia L.). Navedene korovne vrste odlikuju se velikom produkcijom sjemena. Zato je važno ne dopustiti da korovne vrste produciraju sjeme.

Prihrana nakon prvog otkosa Nakon odvoženja biljne mase prvog otkosa s površine travnjaka/djetelišta/ lucerišta potrebno je obaviti prihranu, i to radi što boljeg drugog otkosa. Količinu i vrstu gnojiva treba prilagoditi očekivanim količinama oborina, ali i botaničkom sastavu travnjaka ovisno jesu li na njemu zastupljene: • isključivo travne vrste • DTS (djetelinsko-travna smjesa) ili • TDS (travno-djetelinska smjesa) Na travnjacima koji su posijani na parcelama dobro opskrbljenima kalijem i uz dovoljno oborina nakon prvog otkosa

prihranu možemo obaviti sa 200 kg/ha KAN-a. Na travnjacima koji su posijani u područjima s dovoljnom količinom oborina navedenu količinu KAN-a možemo povećati za 50 kg/ha kako bi se osigurao što veći urod u drugom otkosu. Navedena preporuka odnosi se na travnjake posijane ljuljevima, vlasuljama, klupčastom oštricom ili smjesama različitih vrsta i/ili sorata trava. Ako je travnjak zasijan smjesom travnih i djetelinskih vrsta, prekomjerna količina dušičnoga gnojiva utjecat će na promjenu botaničkog sastava posijane smjese - travne će vrste potisnuti djetelinske. Na travnjacima u kojima je udio djetelinskih vrsta oko 30%, nakon prvog otkosa preporučuje se obaviti prihranu, ali količina KAN-a ne bi smjela biti veća od 150 kg/ha. Što je veći udio djetelinskih vrsta u smjesi, količina dušičnoga gnojiva za prihranu nakon prvog otkosa treba biti manja. Nakon drugog i kasnijih otkosa, prihrana djelelinsko-travnih smjesa dušičnim gnojivima se ne preporučuje. Potrebno ih je prihraniti potkraj ljeta ili početkom

jeseni, ali kompleksnim mineralnim gnojivima s istaknutim sadržajem fosfora i kalija. Takvom se gnojidbom vraća dio hraniva iznesenih urodom kroz godinu, a ujedno se utječe i na bolje prezimljavanje i dulji vijek trajanja. Na kraju, da pojasnimo pojmove trajni i privremeni travnjak. Prema vrsti uporabe zemljišta, u trajne travnjake spadaju livade, pašnjaci i krški pašnjaci. Privremeni travnjaci nalaze se na obradivom zemljištu (oranice) koje je zasijano travom, smjesom trava, travno-djetelinskim smjesama ili djetelinsko-travnim smjesama iz porodice Poaceae (trave) i/ili Fabaceae (mahunarke=leguminoze), koje u razdoblju do pet godina od uspostave treba barem jednom preorati i zasijati smjesom trava, travno-djetelinskom smjesom ili djetelinsko-travnom smjesom iz porodice Poaceae i/ili Fabaceae. Privremeni travnjak postat će trajni travnjak nakon isteka pet godina od njegove uspostave, i to ako nije ponovno preoran i zasijan smjesom trava, travno-djetelinskom smjesom ili djetelinsko-travnom smjesom.

Vicon stražnje traktorske kosilice osiguravaju preciznu i učinkovitu košnju uz vrhunsku izdržljivost i pouzdan rad u svim uvjetima. Dizajnirane za maksimalan učinak i jednostavno rukovanje, idealan su izbor za moderne poljoprivrednike koji traže kvalitetu bez kompromisa. Odaberite Vicon i osigurajte bržu, čišću i ekonomičniju košnju.

DISK KOSILICE

CIJENA: 6.100€ + PDV

CIJENA: 6.700€ + PDV

CIJENA: 7.700€ + PDV

VICON EXTRA 122

VICON EXTRA 124

VICON EXTRA 228

Stražnja disk kosilica • Radni zahvat: 2.15 m • 6 diskova, 3 noža po disku • Košnja na nagibu: +15° | - 45° • BreakAway zaštita od nailaska na prepreku • Zaštitna cerada

Stražnja disk kosilica • Radni zahvat: 2.42 m • 6 diskova, 3 noža po disku • Košnja na nagibu: +15° | - 45° • Zaštitna cerada • Potrebna snaga traktora kW/KS: 34/46

Stražnja disk kosilica • Radni zahvat: 2.84 m • 8 diskova, 3 noža po disku • Košnja na nagibu: +/- 35° • NonStop BreakAway zaštita od nailaska na prepreku • Zaštitna cerada • Potrebna snaga traktora 50 KS

PSC VARAŽDIN M. Schlengera 5, G. Kneginec, 42204 Turčin Tel.: +385 42 209 201 Mob: +385 91 215 1002, list / 4. 2026. +385 99mljekarski 345 2315

PSC OSIJEK Ul. Jablanova 44, 31000 Osijek Tel.: +385 31 673 058 Mob.: +385 91 242 4244, +385 99 807 0510

www.grapak.hr prodaja@grapak.com

*fotografije su simbolične

> EKONIMIKA PROIZVODNJE AGROMETEOROLOG

Agrometeorološka prognoza za travanj > Mr. sc. Dražen Kaučić

"Zmotan kao aprilsko vrijeme"

Prognostički modeli otkrivaju da će ove godine u travnju akumulacija topline biti veća od prosjeka pa će tako biti i toplije. Ne zaboravimo da ipak tijekom mjeseca može biti i hladnih dana pa se jutarnje vrijednosti mogu spustiti ispod točke smrzavanja. No, veselimo se da potkraj travnja može biti i neuobičajeno toplo. U Osijeku je 24. travnja 1968., a u Zagrebu 29. travnja 2012. godine primjerice, izmjerena vrijednost temperature zraka bila viša od 30 °C. Hladno i neuobičajeno toplo vrijeme samo je potvrda da se katkada ne bez razloga u narodu govori da je netko od nas "zmotan" kao i aprilsko vrijeme. Prognostički model Europskog centra za srednjoročnu prognozu otkriva i da će u Osijeku i Zagrebu ukupno pasti oko 60 litara oborina na četvorni metar, a to je unutar višegodišnjeg prosjeka za travanj. Dopustite nam i da vas izvijestimo kako je Svjetska meteorološka organizacija potkraj prošle godine objavila Izvješće o stanju globalne klime. Posebno je istaknuto kako su koncentracije stakleničkih plinova rekordne i kako su one uzrok

rekordno visoke temperature zraka, a povlačenje morskog leda i ledenjaka se nastavlja. Izvješće posebno ističe i kako bi 2025. mogla biti druga ili treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. U razdoblju od 2015. do 2025. sigurno će biti pojedinačno 11 najtoplijih godina u povijesti motrenja dugoj 176 godina. Međutim, treba zapamtiti kako će protekle tri godine bit tri najtoplije u povijesti. Izlazak i zalazak Sunca u travnju DATUM IZLAZAK ZALAZAK 10. travnja 6:08 19:24 20. travnja 5:50 19:37 Osijek 30. travnja 5:34 19:50 10. travnja 6:18 19:35 Zagreb 20. travnja 6:01 19:48 30. travnja 5:44 20:01

mljekarski list / 4. 2026.

VIJESTI

LGAN hibrid LG 31.558 povećao proizvodnju mlijeka u praktičnom pokusu na mliječnoj farmi

a mliječnoj farmi Zorana Peršića iz Križica kod Bjelovara proveden je jednostavan, ali vrlo zanimljiv hranidbeni pokus s ciljem procjene utjecaja različitih silažnih hibrida kukuruza na proizvodnju mlijeka. U pokusu su uspoređena dva hibrida: LGAN hibrid LG 31.558, poznat po visokoj probavljivosti vlakana, i jedan klasični silažni hibrid koji je poslužio kao kontrola. Posebna vrijednost ovog pokusa je u tome što su korištene iste krave, na istoj farmi i u istom razdoblju laktacije, dok je jedina značajnija promjena u obroku bila silaža proizvedena od različitih hibrida kukuruza.

Kako je proveden pokus Najprije su krave hranjene silažom proizvedenom od hibrida LG 31.558, koji pripada LGAN (Limagrain Animal Nutrition) skupini hibrida. Nakon tog razdoblja, iste krave hranjene su silažom proizvedenom od običnog hibrida. U analizu su uključene muzne krave u srednjem dijelu laktacije (otprilike 60160 dana laktacije), jer je u tom razdoblju proizvodnja mlijeka stabilna i najbolje pokazuje utjecaj hranidbe. Krave u suhostaju nisu uključene u usporedbu.

Rezultati pokusa Rezultati su pokazali jasnu prednost LGAN hibrida. Prosječna je dnevna proizvodnja mlijeka iznosila: • LG 31.558 (LGAN): 26,74 kg mlijeka/ krava/dan • Kontrola: 24,97 kg mlijeka/krava/dan Ako se taj rezultat preslika na farmu sa 100 muznih krava, to znači oko 176 kg mlijeka više dnevno. Promatrajući 12

pojedinačne krave, dodatno se vidi konzistentnost rezultata: • 12 krava proizvelo je više mlijeka uz hranidbu silažom LG 31.558 • 1 krava imala je jednaku proizvodnju • 1 krava proizvela je nešto više mlijeka uz kontrolni hibrid Takav raspored rezultata snažno upućuje na stvarni pozitivan učinak LGAN hibrida u obroku.

Zašto LGAN hibridi često daju više mlijeka? LGAN (Limagrain Animal Nutrition) hibridi razvijeni su s ciljem maksimalne hranidbene vrijednosti silaže, a ne samo

visokog prinosa zelene mase. Njihove su glavne karakteristike: • visoka probavljivost vlakana (NDF) • veća dostupnost energije u buragu • bolja konzumacija obroka • stabilnija proizvodnja mlijeka Bolja probavljivost vlakana omogućuje da krava iz iste količine silaže dobije više raspoložive energije, što se u praksi često očituje upravo kroz veću proizvodnju mlijeka.

Zaključak Ovaj praktični pokus pokazuje kako izbor hibrida kukuruza za silažu može mjerljivo utjecati na proizvodnju mlijeka. mljekarski list / 4. 2026.

U ovom slučaju, LGAN hibrid LG 31.558 ostvario je prosječno 1,76 kg mlijeka više po kravi dnevno u usporedbi s klasičnim silažnim hibridom. Iako je riječ o jednom pokusu na jednoj farmi, rezultati su vrlo zanimljivi jer su dobiveni u realnim proizvodnim uvjetima i na istim kravama. Za proizvođače mlijeka to znači da izbor pravoga silažnog hibrida znatno može utjecati ne samo na prinos silaže, nego i na konačni ekonomski rezultat proizvodnje mlijeka.

Grafikon 1. Razlika u korist LGAN hibrida iznosila je +1,76 kg mlijeka po kravi dnevno.

Zoran Peršić proizvodi više mlijeka s hibridom LG 31.558

Ekonomske računice pokusa: 100 krava x 1,76 litre = 176 litara dnevno 176 litara x 300 dana = 52.800 litara 52.800 litara x 0,50 € = 26.400 € Konačan zaključak: Koristeći LGAN hibrid LG 31.558, Zoran Peršić godišnje ostvaruje 26.400 eura veći prihod u odnosu na hranidbu običnim silažnim hibridom.

Gloriett Inclusiv LG 30.500 Persic LG 31.545

Snaga prinosa

mljekarski list / 4. 2026.

> REPORTAŽA

Lička priča o mlijeku, radu i opstanku U Kompolju kraj Otočca obitelj Maras već četrdeset godina gradi gospodarstvo koje prkosi teškim uvjetima Like i pokazuje stvarno lice hrvatske proizvodnje mlijeka > Zoran Bašić

Hrvatska mljekarska udruga

srcu Like, u malenom selu Kompolju, smjestilo se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Maras - priča o upornosti, tradiciji i borbi s prirodom koja ne prašta. Ovdje, nedaleko od Otočca, nastaje svakodnevica koja najbolje oslikava stvarno stanje ličke poljoprivrede i proizvodnje mlijeka.

Od dvije krave do velikoga gospodarstva Sve je započelo prije četrdesetak godina kada su Katica i Milan Maras imali tek dvije krave. Danas njihovo gospodarstvo broji oko 80 grla, a tu je i stado od dvadesetak mliječnih sanskih koza. Okosnicu ovoga obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva čini 40 mliječnih krava čak četiriju pasmina: simentalske, holstein, sivo-smeđe i jersey. Upravo ta raznolikost svjedoči o prilagodbi vrijednih i ustrajnih Ličana i stalnom traženju boljih proizvodnih rezultata.

Teška zemlja i još teži uvjeti proizvodnje Na oko 60 hektara zemlje obitelj sama proizvodi hranu za stoku - kukuruz za silažu, ljuljeve za sjenažu te trave i lucernu za sijeno. S hranom za svoje blago nažalost nisu samodostatni pa određenu količinu voluminoze i koncentriranih krmiva kupuju, jer su lički uvjeti proizvodnje iznimno zahtjevni - duge i oštre zime, kasni početak vegetacije i sve veći problem šteta od divljači čine poljoprivredu neizvjesnim poslom. Upravo zato lička poljoprivreda zahtijeva više rada i ulaganja nego u mnogim drugim dijelovima Hrvatske. 14

Unatoč svemu, na gospodarstvu Maras svaki drugi dan proizvede se oko 900 litara mlijeka. Rezultat je to predanog rada četvero članova obitelji - Zorana, njegove supruge Slavice te roditelja Katice i Milana. Njihov radni dan ne poznaje pauze, a fizički napor godinama je bio dodatno otežan zastarjelom mehanizacijom. Donedavno su krave muzli koristeći pet kanti istovremeno, no nedavna instalacija mljekovoda uvelike im je olakšala posao i unaprijedila uvjete rada. Razvoj gospodarstva nije bio kontinuiran. Stado je značajnije povećano tek početkom 2000-ih, zahvaljujući kreditiranju riječke mljekare s kojom su

surađivali sve do njezina zatvaranja. Taj trenutak bio je jedan od mnogih izazova koji su obilježili ličku proizvodnju mlijeka - sektor koji se godinama suočava s gašenjem otkupnih mjesta i smanjenjem broja proizvođača.

Ulaganje u genetiku i budućnost Ipak, obitelj Maras ne odustaje od napretka. Prije dvije godine odlučili su podići genetsku kvalitetu stada. U suradnji sa Središnjim savezom hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (H.U. SIM.-om) krenuli su u ciljano sparivanje, genotipizaciju i korištenje seksiranog mljekarski list / 4. 2026.

sjemena. Rezultati su već vidljivi kroz bolja mliječna svojstva krava i općenito višu uzgojnu vrijednost stada. Zanimljivo je i da na gospodarstvu umjetno osjemenjuju čak i koze, uz stručnu pomoć Centra za umjetno osjemenjivanje Varaždin.

Više od posla - način života Priča iz Kompolja nije samo priča o jednoj obitelji. Ona je preslika šire slike Like - naše regije u kojoj poljoprivreda opstaje zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca. Proizvodnja mlijeka u Lici danas je više od posla - to je način života najhrabrijih, najupornijih i najustrajnijih, to je borba za opstanak ruralnog prostora.

Apel za opstanak Like Zato ova reportaža nosi i jasnu poruku - bez sustavne podrške lokalnih i državnih institucija ovakva gospodarstva teško će opstati. A s njima bi nestao i dio identiteta Like – krajolik oblikovan radom vrijednih ljudi poput obitelji Maras, koji svojim trudom održavaju život ondje gdje bi mnogi već odustali. mljekarski list / 4. 2026.

VIJESTI

DLF Alfalfa (Lucerna) - počnite danas s uzgojem svoje zarade! Alfalfa izvrsno je rješenje za bolji nadzor troškova poljoprivrednoga gospodarstva i zaštitu gospodarstva od fluktuacija u globalnim cijenama robe

LF Alfalfa je sve popularniji usjev među poljoprivrednicima koji žele proizvoditi više domaćih bjelančevina. S udjelom bjelančevina koji može iznositi do 30% ukupne suhe tvari, Alfalfa izvrsno je rješenje za bolji nadzor troškova poljoprivrednoga gospodarstva i zaštitu gospodarstva od fluktuacija u globalnim cijenama robe.

Zašto uzgajati DLF Alfalfa? • Krmivo s visokim udjelom bjelančevina. • Duboko korijenje i otpornost na sušu. • Potencijal od 3 do 5 godina. • Dušik za sljedeće usjeve.

Kako bismo eliminirali neizvjesnost, DLF je razvio tri različita tretiranja sjemena, koja svakom sjemenu daju savršenu količinu simbiotičnih mikroorganizama za dobar rast i razvoj. Za više informacija i narudžbe javite se na veleprodaja@granarium.hr

Tretiranje sjemena za DLF Alfalfa Za dobar početak života, sadnice trebaju korijenje koje brzo razvija nodule za vezivanje dušika, stvorene zajedno sa simbiotičnim mikroorganizmima u tlu. Brzina kojom nodule rastu nepredvidiva je jer postoji velika raznolikost u koncentraciji mikroorganizama u tlu. Kako bismo eliminirali neizvjesnost, DLF je razvio tri različita tretiranja sjemena, koja svakom sjemenu daju savršenu količinu simbiotičnih mikroorganizama za dobar rast i razvoj. Karakterstike Alfalfa: • Uspijeva na dobro dreniranim tlima s dovoljno vapnenca, kalij karbonata i fosfata. • Duboki glavni korijen pomaže podnositi tešku sušu. • Dobre nutritivne vrijednosti - izvrsna za sijeno ili silažu. 16

O nama

• Ukupna probavljivost 59%. • Udio sirovih bjelančevina : 23,6 hkg po hektaru. Tretiranje sjemena za DLF Alfalfa • Za dobar početak života, sadnice trebaju korijenje koje brzo razvija nodule za vezivanje dušika, stvorene zajedno sa simbiotičnim mirkoorganizmima u tlu. • Brzina kojom nodule rastu nepredvidiva je jer postoji velila raznolikost u koncentraciji mikroorganizama u tlu.

Granarium d.o.o. od 2012. godine, s predanošću i stručnošću, surađuje s renomiranim europskim i svjetskim dobavljačima kako bi vam osigurao proizvode vrhunske kvalitete i pouzdanu podršku. Ponosni smo što smo službeni distributer tvrtke DLF, globalnog lidera u proizvodnji vrhunskog sjemena. Kroz partnerstvo s jednim od najuglednijih imena u industriji, domaćem tržištu donosimo provjerenu kvalitetu, inovaciju i pouzdanost. Naša predanost stručnosti, podršci i dugoročnim odnosima čini nas sigurnim izborom za profesionalce koji traže najbolje.

mljekarski list / 4. 2026.

Travne smjese koje daju više! VIŠE MLIJEKA S DLF-om

EKOLOŠKO SJEME

DTS-ovi, Talijanski Ljulj, Engleski Ljulj i Lucerna

mljekarski list / 4. 2026.

Slavonska Avenija 26/1, Zagreb mob.098/476-914 091/4657-007 091/4657-008 email:veleprodaja@granarium.hr www.granarium.hr 17

> INTERVJU

Izv.prof.dr.sc. Boris Lukić: Gradimo temelje pametne animalne proizvodnje

Pametne farme - budućnost proizvodnje mlijeka već je počela > Razgovarao Zoran Bašić

ametna rješenja i digitalne tehnologije sve snažnije oblikuju budućnost poljoprivrede, a posebice animalne proizvodnje. U vremenima kada su produktivnost, dobrobit životinja i održivost ključni izazovi, znanost i inovacije nude nove modele upravljanja farmama. Upravo takav iskorak predstavlja europski projekt “Animalna proizvodnja nove generacije”, predstavljen potkraj 2024. na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Riječ je o interdisciplinarnoj inicijativi koja objedinjuje genetiku, biometriju, analizu okolišnih uvjeta i umjetnu inteligenciju s ciljem stvaranja temelja za pametne farme budućnosti. O ciljevima projekta, njegovu znanstvenom i praktičnom značaju te potencijalu primjene u suvremenoj proizvodnji mlijeka razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Borisom Lukićem s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, voditeljem projekta.

Koji je osnovni cilj projekta “Animalna proizvodnja nove generacije”? Projekt integrira genomske, okolišne i biometrijske podatke kako bi se poboljšali produktivnost, zdravlje i dobrobit mliječnih krava, a rezultati će poslužiti za izradu modela umjetne inteligencije. Poseban naglasak bit će usmjeren na svojstva dobrobiti, kao i na novodefinirana svojstva. Na temelju modela strojnog učenja razvijenog specifično za prepoznavanje obrazaca ponašanja životinja u uzgojnim objektima, planiramo izraditi prototip sveobuhvatnoga softverskog sustava povezanog s nizom elektroničkih senzora, koji će omogućiti praćenje i proaktivno djelovanje u ključnim uzgojnim procesima u suvremenom uzgoju mliječnih krava. 18

Koliko životinja sudjeluje u projektu i koje su pasmine? Kako je u svijetu nositelj mliječnog sektora najproizvodnija mliječna pasmina holstein, tako je i nama cilj istraživanja bila holstein pasmina krava. Analizira se ukupno 800 krava. Istraživanje je provedeno na beljskim farmama Mitrovac i Čeminac te Agro Bovis obitelji Pavić, a u tijeku je provedba istraživanja na farmi Grube obitelji Kolak. Cilj je bio obuhvatiti reprezentativan uzorak, i to na srednje velikim i velikim farmama mliječnih krava. Važno je istaknuti kako smo se u istraživanju usmjerili na najproizvodnije skupine krava, koje muzu različitim tehnologijama. Koje institucije i tvrtke sudjeluju u projektu? U projektu sudjeluju znanstvenici i istraživači iz različitih institucija, i to Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog instituta Osijek, te tvrtka Gauss d.o.o.

Koje se tehnologije koriste za praćenje i analizu krava? Koriste se sekvenciranje genoma i genotipizacija, genska ekspresija, biometrijski senzori, pedometri, ogrlice, video kamere i termalne kamere za mjerenje aktivnosti, temperature tijela i vimena te rano otkrivanje zdravstvenih tegoba, poput mastitisa ili šepavosti. Željeli smo mjeriti senzorima koji su danas dostupni i čiji će rezultati u budućnosti biti generirani u najnaprednijim programima. Dakle, koristimo pedometre i ogrlice s dvama tipovima senzora - žiroskope i akcelerometre. Tako primjerice ogrlice mjere pokrete glave, što nam služi da bismo pratili koliko je životinja dnevno bila aktivna, a s druge strane jedan dodatni senzor mjeri žvakanje, odnosno mjeri koliko je životinja dnevno preživala. Osim toga, pedometri mjere aktivnost krava kroz pet osnovnih parametara i približno 40 varijabli. Tako možemo na različite načine pratiti dnevne aktivnosti, pa desetodnevnu aktivnost i mjesečnu aktivnost, iz čega dobivamo dodatne varijable. Usto, preko termalnih kamera pratimo zdravlje i tu koristimo desetke varijabli - od temperature ulaska, temperature prednjih i stražnjih papaka pa do vimena. Istraživanje se također usmjerava i na detaljnu procjenu kvalitete mlijeka, uz skup od 10 do 15 precizno definiranih varijabli koje određuju njegovu prikladnost za proizvodnju sireva. Osim toga, uvode se napredne, neinvazivne metode praćenja krava videonadzorom i računalnim vidom, čime se prikupljaju podaci o njihovu ponašanju i zdravstvenom stanju. Razvijaju se algoritmi koji omogućuju analizu aktivnosti poput hranjenja, kretanja i odmora, ali i prepoznavanje svojstava, poput točnog vremena estrusa ili pojave bolesti. Suradnja sa stručnjacima mljekarski list / 4. 2026.

iz područja računarstva omogućuje razvoj AI modela za praćenje krava u stvarnom vremenu. Cilj je uključiti ove nove, dosad zanemarene varijable u genetsku selekciju kako bi se unaprijedila preciznost uzgoja i kvaliteta proizvodnje. Što su glavni parametri koji se prate u mlijeku krava? Projekt prati količinu mlijeka, udio masti i proteina, profil masnih kiselina, laktozu, kazein, broj somatskih stanica, mikroorganizme, duljinu laktacije, međutelidbeno razdoblje te biokemijske pokazatelje krvi. Ono što nas izdvaja od većine dosadašnjih pristupa praćenja kvalitete mlijeka, jest to da osim praćenja standardnih ili uobičajenih svojstava kvalitete mlijeka (proteini, masti i somatske stanice), pratimo i dodatna svojstva koristeći FTIR (Fourier Transform Infrared) spektroskopiju, pri čemu dobivamo podatke poput proteina kazeina koji je važan za proizvodnju sireva, te brojne soli itd., a sve s ciljem detaljne klasifikacije mlijeka prema suvremenim potrebama tehnološke obrade i navikama potrošača. Kako genomika pridonosi projektu? Genomska analiza omogućuje identificiranje regija u genomu povezanih s proizvodnim, reproduktivnim i zdravstvenim svojstvima. Genomska selekcija omogućuje rangiranje mladih životinja i odabir najboljih jedinki za buduće generacije. Iznimno je važno u kontekstu uzgoja i selekcije konačno unapređenje uzgojnih programa. U svijetu uzgojni programi uvelike koriste informacije iz genoma, odnosno genomskih markera u procjeni uzgojnih vrijednosti, i to već petnaestak godina. U tom pogledu dosta zaostajemo u odnosu na razvijene zapadne zemlje, što rezultira masovnim uvozom sjemena elitnih bikova iz država kao što su Njemačka, Italija, Danska, Kanada, SAD itd. Stoga ovaj projekt uvelike pridonosi genotipizaciji naše holstein populacije u Hrvatskoj, jer ćemo svih 800 životinja uključenih u projekt genotipizirati, osim spomenutih detaljnih analiza njihovih svojstava. Također, važno je napomenuti i pristup koji primjenjujemo, a to je da u odnosu na zapadne zemlje koje koriste približno 50 tisuća genomskih markera u procjenama genomskih uzgojnih vrijednosti, mi koristimo više od mljekarski list / 4. 2026.

da se u budućnosti na farmama očekuje svakodnevno korištenje računalnog vida za praćenje obrazaca ponašanja krava. Osim trenutnih podataka (broj koraka ili preživanje), on analizira i brojne druge informacije, koje mogu dodatno unaprijediti uzgoj i upravljanje na farmama. Pomoću videokamera, usto, promatramo leđnu liniju krava, koja nam može pružiti informacije o šepavosti. Važno je spomenuti da se na farmama često zanemaruju podaci o temperaturi i vlazi zraka, kao najvažniji parametri okoline, stoga ih mi mjerimo na četiri mjesta u proizvodnim objektima. Oni nam osim u procjeni ponašanja mogu koristiti i kao kovarijable u modelu za procjenu dnevnih količina mlijeka, što će uzgajivačima u vjerojatno biti od velike važnosti. 600 tisuća, što nam omogućuje značajno preciznije utvrđivanje elitnih životinja. Također, određenu i najznačajniju skupinu životinja, njih 50-ak, analizirat ćemo sekvenciranjem na razini cjelokupnog genoma, što predstavlja golem iskorak u analizi kompleksnih genomskih regija i njihovih utjecaja na svojstva važna u proizvodnji mlijeka. Kako biometrija pomaže u projektu? Biometrija prati dnevnu aktivnost, hodanje, stajanje, ležanje, skakanje i druge obrasce ponašanja, kao i temperaturu tijela i vimena, što omogućuje rano otkrivanje zdravstvenih i reproduktivnih tegoba. Primjerice, velike nade polažemo u videonadzor kao neinvazivnu metodu. Već smo uspjeli u ovoj relativno ranoj fazi projekta identificirati krave u videomaterijalu, i to na temelju određenih obrazaca primjenom neuronskih mreža, pristupa poznatijeg kao umjetna inteligencija. Kao što mi imamo otisak prsta koji je specifičan svakom čovjeku, tako svaka krava ima specifičan obrazac, boju i šare. Mi smo već sada razvili model koji na razini visoke točnosti prepoznaje krave na temelju njihova određenog obrasca. Trenutno se na farmama ova identifikacija provodi ogrlicama ili ušnim markicama (ili čak ručno na malim gospodarstvima), koje nose identifikaciju svake krave. Tijekom ulaska u izmuzište, primjerice, podaci o količini mlijeka dodjeljuju se svakoj kravi na temelju njezina jedinstvenog broja. Pritom je osobito važno istaknuti

Koji su glavni ciljevi istraživanja genetske arhitekture svojstava? Istaknuo bih da na određena svojstva mliječnih krava može utjecati mali broj gena s jakim učinkom, ili veliki broj gena s malim učinkom. Cilj nam je proučiti sva ova svojstva koje smo mjerili različitim senzorima i tehnologijama i s genetske strane. Želimo vidjeti kako i na koji način geni na njih utječu, odnosno utječe li na određena svojstva velik ili mali broj gena, i u kojoj mjeri. Ovo je iznimno važno u provedbi selekcije, jer ako na neko novo svojstvo, primjerice temperament životinje, utječe manji broj gena s velikim učinkom, onda u relativno kratkom vremenu možemo provesti uspješnu selekciju. U suprotnome, potrebno je dulje vremena. Osim toga, uzgojni programi i prioriteti u selekciji s vremenom se mijenjaju. Desetljećima smo svi željeli imati krave s puno mlijeka, onda je kvaliteta počela sve više dolaziti kao prioritet, nakon toga smo počeli sve više razmišljati o dugovječnosti. Primjerice, danas u kontekstu genetike najviše raspravljamo kako unaprijediti krave u kontekstu otpornosti na visoke temperature. Smatram da bismo mi u našim uvjetima, koji su pod utjecajem kontinentalno-mediteranske klime s vrućim ljetima, trebali razmotriti selekciju prema robusnijim genotipovima i otpornijima na visoke temperature. Zbog toga je naš cilj bio identificirati genomske regije povezane s funkcionalnim, reproduktivnim i proizvodnim svojstvima karakterističnim za našu populaciju, koja je jako ovisna o 19

> INTERVJU

uvozu stranih genotipova, te konačno razumjeti genetske predispozicije životinja i koristiti ih za selekciju i unapređenje uzgoja mliječnih krava. Kako koristite podatke o okolišu? Maloprije smo spominjali temperaturu i vlagu u objektima. Praćenjem temperature i vlage zraka u objektima, u kombinaciji s genetskim i biometrijskim podacima, moguće je modelirati optimalne uvjete za zdravlje i proizvodnju krava. Pritom valja reći kako uvjeti proizvodnje nisu isti u Hrvatskoj i primjerice Kanadi, SAD-u ili Danskoj, odakle uvozimo bikovsko sjeme. Kao genetičari, mi volimo gledati rezultate testiranja kćeri tih bikova na uvjete držanja, u kojima je recimo temperaturno-humidni indeks (THI) bio viši od 80, dakle tijekom ljetnih mjeseci. Onda smo u velikom broju slučajeva pokazali da kćeri elitnih bikova koje proizvode u Danskoj 36 litara dnevno, kod nas proizvode jedva 30, upravo zato jer su krave testirane u različitim uvjetima. Zbog toga smo pozornost u istraživanju usmjerili na identifikaciju krava koje su otpornije na toplinski stres, osobito u uvjetima visokog THI indeksa tijekom ljetnih mjeseci. Analizom genske ekspresije i transkriptoma uspoređuju se robusne krave s onima koje slabije podnose temperaturno-vlažni stres, kako bi se utvrdile ključne genetske razlike. U obzir se uzima i zdravlje vimena kroz broj somatskih stanica te sklonost mastitisu, što dodatno pokazuje razinu otpornosti pojedinih jedinki. Posebna pažnja posvećena je kazeinskom klasteru gena, koji utječe na kvalitetu mlijeka i igra važnu ulogu u uzgojnom programu. Cilj je objediniti sve dobivene podatke kako bi se identificirali poželjni genotipovi i unaprijedila selekcija otpornijih i produktivnijih krava. Koji je značaj razvijenog prototipa? Cilj je projekta razviti prototip koji će iz svih dobivenih informacija, što genetskih što fenotipskih, moći u realnom vremenu procjenjivati puno preciznije - primjerice je li krava u estrusu, ima li mastitis, te s druge strane - dobit ćemo informacije ima li krava dobar potencijal za proizvodnju mlijeka općenito te da li joj je mlijeko pogodno za 20

stabilizaciji i revitalizaciji govedarskog sektora i proizvodnje mlijeka, ali moram biti iskren i reći s naglaskom na srednje i velike farme.

U vremenu kada su produktivnost, održivost i dobrobit životinja ključni izazovi, digitalne tehnologije postaju nezaobilazan alat u stočarstvu proizvodnju sireva. Prototip će, dakle, moći omogućiti integraciju podataka iz senzora i kamera, praćenje stanja životinja u realnom vremenu, donošenje odluka i praćenje poslovnih procesa na razini uzgajivača i proizvođača. Pritom je vrlo važno napomenuti, što je ujedno i najznačajnija inovativnost u odnosu na postojeća rješenja, što se genetske informacije u svakodnevnim sustavima upravljanja na farmama zanemaruju genetski podaci. Važno je uzeti u obzir kakav je genetski potencijal krave za određena svojstva. Današnji se sustavi, primjerice, oslanjaju na dnevnu aktivnost krava, na temelju čijih se podataka procjenjuje vrijeme estrusa i inseminacije. Kako projekt pridonosi rješavanju problema u hrvatskom govedarstvu? Ovo je možda najosjetljivije i najteže pitanje. Kako je razina modernizirano-sti naših farmi relativno niska, kod nas većina promjena dolazi s nekim vremenskim odmakom. Tek smo u fazi razvoja genomske selekcije, a spomenuo sam da se u razvijenim zemljama koristi već 15-ak godina. Robot izmuzišta već se uvelike primjenjuju u razvijenu svijetu, a kod nas značajnije tek u posljednjih nekoliko godina. Također, važno je istaknuti i strukturu naših objekata. U Slavoniji imamo velike i suvremene farme, koje su nositelji naše proizvodnje, te puno malih farmi koje teško mogu primijeniti najsuvremenije tehnologije. Zasigurno, projekt će ponuditi moderne pristupe koji povećavaju produktivnosti zdravlje stada, poboljšavaju dobrobit životinja, te daju alate za precizno upravljanje farmom, što može pomoći

Koji su praktični izazovi provedbe projekta? Izazova je bilo jako puno, teško ih je uopće sve pobrojati, važno je da smo ih uspješno rješavali u hodu, najviše zahvaljujući strpljenju i volji vlasnika, naših djelatnika uključenih u projekt, te menadžera farmi, na čemu im ovim putem zahvaljujem u osobno i u ime svojih kolega. Primjerice, od čekanja jednoga cijelog dana da bismo dobili uzorak mlijeka od 60 krava koje muzu na robotu, pa do toga da na jednoj farmi nismo mogli detektirati somatske stanice iz kojih izoliramo DNK, jer su krave bile zdrave. Ne smijem zaboraviti ni slanje i obradu podataka s mjesta gdje je signal za internet spor itd. Nedavno ste organizirali okrugli stol na temu aktualne problematike u govedarskom sektoru. Što biste istaknuli kao najveće probleme danas u RH? Predlažete li kakva rješenja? Cilj je okruglog stola na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek bio okupiti stručnjake različitih profila i otvoriti raspravu o ključnim izazovima u govedarskom sektoru. Rasprava je bila vrlo kvalitetna i pokazala koliko je problematika izrazito složena, što većina nas koji smo uključeni u sektor mliječnog govedarstva dobro znamo. Kao najveći problemi u Hrvatskoj izdvajaju se pad proizvodnje i broja farmi, nedostatak radne snage, te velika ovisnost o uvozu hrane. Iako slični trendovi postoje i u EU, kod nas su dodatno izraženi. Jedno je od ključnih rješenja jačanje edukacije i usmjeravanje mladih prema agrosektoru, uz podizanje svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane. Također, potrebno je ubrzati digitalizaciju i automatizaciju te usmjeriti mjere poticanja prema najranjivijim uzgajivačima, a to su mali uzgajivači s malim brojem grla na gospodarstvu. Zaključno, budućnost sektora ovisi o kombinaciji obrazovanja, tehnologije i jačanja domaće proizvodnje hrane. *Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih. mljekarski list / 4. 2026.

Četiri generacije snažnih i kvalitetnih bikova zajedno Jedinstvena prigoda u Giekerku gdje četiri generacije iznimnih bikova - Ranger, Woody, Perfect i Glory koji predstavljaju izvanrednu liniju vrhunske kvalitete, stoje zajedno. Sve je počelo s Rangerom, najutjecajnijim holštajnskim bikom u Nizozemskoj i Flandriji tijekom proteklog desetljeća. Njegov potomak Willem's-Hoeve Woody postao je najkorišteniji bik u Flandriji i zauzeo treće mjesto u Nizozemskoj. Woody je prenio svoju izvrsnost na Delta Perfecta, najpopularnijega holštajnskog bika prošle godine. A sada, s bikom Delta Glory, Perfectovim sinom, ovo snažno nasljeđe četiri generacije je dovršeno! Ranger, Woody, Perfect i Glory četiri generacije snage i kvalitete na jednom mjestu! Izvor: www.crv4all.com

NOVA GENETIC KRIŽEVCI d.o.o. Franje Tuđmana 20, Križevci - Hrvatska GSM: +385 99 308 80 04, +385 95 881 58 85 nova.gen131@gmail.com, www.novagenetik.hr fb@novagenetik.hr mljekarski list / 4. 2026.

> PROIZVODNJA KRME

Sano tehnologija siliranja trava Cilj siliranja trava trebao bi biti dobivanje silaže s visokim sadržajem energije po kilogramu suhe tvari, maksimalno očuvanom kvalitetom proteina, bez znakova kvarenja, ugodnog mirisa i okusa za životinje > Pero Gnjidić, Sano SOE ekspert govedarstva

iliranje je oblik konzerviranja biljaka bez prisutnosti kisika uz pomoć bakterija koje stvaraju mliječnu kiselinu. Iz ove jednostavne definicije siliranja proizlaze i čimbenici potrebni da se napravi i kvalitetna travna silaža. Sve počinje proizvodnjom kvalitetne biljke koju želimo konzervirati kako bismo sačuvali što je moguće više hranjivih tvari u siliranoj biljci. Prvi korak je košenje biljke u fazi s optimalnim sadržajem vlakana i najvećim sadržajem energije u kilogramu suhe tvari. Lakše ćemo silirati biljne vrste s višim sadržajem šećera, npr. ljulj, pogotovo u prvom otkosu, a niži puferski kapacitet (trave u odnosu na leguminoze). Trave se u pravilu kose u fazi vlatanja, prvi otkos svakako prije izbijanja klasa, u pravilu negdje kada je biljka visine 25-40 cm. Košnja bi trebala biti na visini 7-8 cm, zbog optimalnoga novog rasta biljke, kao i smanjenog unosa pepela/zemlje i posljedično nepoželjnih bakterija u masu. Nakon košnje u optimalnom trenutku razvoja biljke odlučujuće je adekvatno provenjavanje kao dodatni preduvjet za kvalitetno vrenje u procesu siliranja. Za trave je poželjno provenjavanjem postignuti suhu tvar između 30 i 40%, eventualno nešto više kod spremanja silaže u balama. Brzina provenjavanja ovisi prvenstveno o vremenskim prilikama (sunce, vjetar). Cilj je postignuti željenu suhu tvar u što je moguće kraćem vremenu. Kada je biljka dovoljno provenula treba ju što brže prevesti u silos uz adekvatnu obradu prilikom skupljanja mase (sječkanje) i kvalitetno gaženje u silosu. Ovisno o suhoj tvari i zrelosti biljke preporučena dužina sječkanja je 2-4,5 cm. Pravilo je: "što je više suho nakon provenjavanja i biljka kod košnje starija, kraće sjeckati". 22

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o.

Slika 1. Košnja u optimalnoj fazi razvoja

Slika 2. Visina košnje

Slika 3. Adekvatno usitnjavanje mase

Pravilna priprema silaže i zatvaranje silosa

Kada smo unijeli u silos zadnju prikolicu materijala za siliranje, dovoljno je još sat vremena gaziti masu i potom je najbolje odmah silos kvalitetno pokriti. Kvalitetno pokrivanje podrazumijeva hermetičko zatvaranje silosa kako zrak više ne bi mogao ulaziti u njega. Ako smo to tako i napravili, za nekoliko sati možemo vidjeti izdizanje pokrovnog materijala na silosu, i to zbog aerobne fermentacije koja nastaje jer bakterije koje za svoj razvoj trebaju kisik počinju i trošiti kisik ostao ispod podfolije i fermentiraju šećere iz biljke pa nastaje CO2. To podizanje pokrova znak

Kod siliranja u silosu preporučuje se da slojevi materijala prije gaženja ne bi trebali biti deblji od 25 do 30 cm, kako bi se moglo kvalitetno nagaziti, odnosno sabiti biljnu masu i istisnuti zrak. Stroj za gaženje trebao bi imati težinu koja čini 1/3-1/4 težine mase koja u sat vremena ulazi u silos. Optimalna brzina vožnje stroja za gaženje je 2-3 km/sat. Ciljna vrijednost zbijenosti mase u silosu, ovisno o suhoj tvari silaže, kreće se od 210 do 230 kg suhe tvari po m³.

mljekarski list / 4. 2026.

Slika 4. Zbijanje mase i istiskivanje zraka

je uspješnoga hermetičkog zatvaranja silosa. Naravno, cilj je da primjenom kvalitetne podfolije koja će se priljubiti uz masu za siliranje ostane što manje zraka između mase i podfolije kako bi aerobna fermentacija trajala što kraće, a uvjeti za anaerobnu fermentaciju nastupili što brže. Preporuka za kvalitetno pokrivanje je svakako korištenje zidne folije (u silosu), podfolije sa smanjenom propusnošću za kisik (razlika u propusnosti i do 100 puta u odnosu na klasičnu podfoliju), jer tako stvaramo povoljnije uvjete za ispravnu fermentaciju mase za siliranje i višegodišnjih pokrivača koji je štite od oštećenja (slika 5), uz vreće ispunjene šljunkom (do 2/3 visine vreće) na krajevima i uza zidove silosa (bočnim rubovima). Preporučeno je vrijeme konzerviranja prije otvaranja barem šest tjedana.

Korisne mliječno-kiselinske bakterije Na svakoj biljci koju siliramo već na polju nalaze se korisne mliječno-kiselinske bakterije koje kod primjene pravilne tehnologije siliranja vode proces u smjeru pravovremenog i dovoljnog stvaranja mliječne kiseline i uspješnog konzerviranja biljke. Osim njih, međutim, na zelenoj biljci nalaze se i brojne druge bakterije koje su štetnici u procesu vrenja i mogu ga odvesti u neželjenom smjeru, kao i kvasci i plijesni koji također mogu dovesti do kvarenja, proizvodnje nepoželjnih i štetnih sastojaka, ali i smanjenja kvalitete i povećanih gubitaka u procesu siliranja. Primjenom SANO Labacsil Duo kombiniranoga biološko-kemijskog dodatka mljekarski list / 4. 2026.

Slika 5. Stvaranje plina nakon kvalitetnog zatvaranja silosa

za siliranje dodajemo kulture bakterija koje stvaraju isključivo mliječnu kiselinu, uz istovremenu primjenu soli organske kiseline koje stvaraju optimalne uvjete za razvoj poželjnih bakterija mliječno-kiselinskog vrenja, a nepovoljne uvjete za nepoželjne bakterije, kvasce i plijesni kao štetnike vrenja. Tijekom procesa siliranja nemoguće je izbjegnuti određene gubitke. Oni kreću već na polju neposredno nakon košnje biljke, jer procesi metabolizma biljaka ne staju u trenutku košnje. Nastavljaju se u procesu vrenja, a ako tehnologija siliranja nije bila adekvatna mogući su i znatni gubici u silosu nakon otvaranja silaže i početka korištenja u hranidbi životinja. Smatra se da pravilnom tehnologijom siliranja gubitke energije od ishodišnog materijala do silaže kojom hranimo životinje možemo svesti na manje od 10%, ali oni isto tako kod nepravilne tehnologije siliranja mogu iznositi i više od 40%. Razvoj plijesni u silaži, truljenje mase, naknadno zagrijavanje silaže i slične pojave neželjene su posljedice grešaka kod siliranja.

Koji je cilj siliranja Cilj siliranja trava trebao bi biti dobivanje silaže s visokim sadržajem energije po kilograma suhe tvari (1. otkos min. 6,4 MJ NEL, ostali otkosi više od 6,1 MJ NEL), maksimalno očuvanom kvalitetom proteina (minimalnom razgradnjom do amonijaka), bez znakova kvarenja (truljenje, razvoj plijesni), ugodnog mirisa i okusa za životinje jer će to rezultirati visokom konzumacijom takve silaže i većom proizvodnjom mlijeka/mesa iz kilograma suhe tvari takve silaže.

Životinje najradije jedu silažu koja sadržava puno mliječne kiseline. Zbog toga je cilj postignuti više od 70% sadržaja mliječne kiseline od svih kiselina nastalih u procesu vrenja. Radimo li silaže koje podržavaju dobro zdravlje životinja, reprodukciju i optimalno iskorištenje njihovih genetskih potencijala u smislu proizvodnje? Jedini je objektivan način da to procijenimo analiza silaže u odgovarajućem laboratoriju. Kvalitetna analiza silaže uključuje ispitivanje kemijskog sastava i hranjive vrijednosti silaže, ali i procjenu njenih dinamičkih svojstava u organizmu životinje. Daje nam informacije ne samo o sadržaju već i o kvaliteti proteina, ne samo o količini kiselih i neutralnih vlakana već i o stupnju i brzini probavljivosti vlakana. Osim toga dobijemo informaciju i o kvaliteti vrenja putem količine i odnosa organskih kiselina nastalih u procesu siliranja. Naravno, tu je i procjena sadržaja energije u silaži, kao i mnogo drugih korisnih informacija. Jedan takav laboratorij, u koji je moguće poslati uzorke na analizu, nalazi se u SANO tvornici u Popovači, a rezultat je suradnje tvrtke SANO i CVAS laboratorija iz SAD-a. Rezultat analize služi nam s jedne strane za sastavljanje i optimiranje obroka temeljenih na bazi aktualnih silaža koje su nam na raspolaganju, a s druge strane upućuje na mogućnosti i puteve poboljšanja kvalitete silaža koje farmer tek planira raditi. Cilj bi trebao biti pokušati uvijek napraviti nešto bolju silažu od prethodne, a kao prvi korak na tom putu služi nam analiza kvalitete postojećih silaža. 23

A DOBITN IJA AC KOMBIN ŽU ZA SILA

LABACSIL DUO OSTVARITE PREDNOST UZ LABACSIL®

Kombinacija 5 različitih homofermentativnih sojeva bakterija mliječne kiseline u Labacsil® osobito je otporna na kombinaciju kiselina, prije svega na sorbinsku kiselinu iz kalijevog sorbata Labacsil®-kiseline. Za dobre silaže apsolutna je obveza tretiranje s Labacsil® bakterijama mliječne kiseline. Brzo se snižava pH-vrijednost, tvori se mliječna kiselina, u velikoj mjeri se potiskuje tvorba maslačne i octene kiseline. Hranidbena vrijednost povećava se za oko 0,3 MJ NEL po kg silaže, bakterije obavljaju dobar posao, može se reći – predprobavu u silosu.

Za dodatne informacije o proizvodima, uslugama i upotrebi proizvoda skenirajte QR kod!

Utjecaj Labacsil® Duo na koncentraciju energije travnih silaža

12 8 6

www.sano.hr

Kontrola

Labacsil® Duo

4 2 0

Kontrola

Labacsil® Duo

Koncentracija energije MJ NEL/kg ST

Koncentracija energije MJ ME/kg ST

mljekarski list / 4. 2026.

Poštovani čitatelji, u uvjetima sve izraženijih tržišnih, klimatskih i regulatornih izazova, stočarski sektor u Republici Hrvatskoj prolazi kroz razdoblje intenzivnih prilagodbi, ali i novih razvojnih prilika. Aktualna događanja i pokazatelji iz prakse jasno potvrđuju kako je budućnost domaće proizvodnje neraskidivo povezana s primjenom znanja, jačanjem institucionalne suradnje te podizanjem konkurentnosti kroz kvalitetu i inovacije. Jubilarno 20. Savjetovanje uzgajivača goveda, održano u Petrčanima, još je jednom potvrdilo svoju ključnu ulogu kao središnje mjesto okupljanja dionika govedarskog sektora. Rasprave o održivosti proizvodnje mlijeka, intenzivnog tova junadi i sustava krava-tele otvorile su niz važnih pitanja od smanjenja broja grla i promjena u strukturi proizvodnje, do potrebe za tehnološkim unapređenjem i prilagodbom europskim regulatornim okvirima. Istodobno, ohrabruju trendovi rasta proizvodnje po grlu i zaustavljanje dugogodišnjeg pada otkupa mlijeka, što upućuje na postupnu stabilizaciju sektora. Važan doprinos valorizaciji domaće proizvodnje dala je i 2. Izložba hrvatskih kravljih sireva, koja je pokazala napredak u kvaliteti i raznolikosti proizvoda. Takve manifestacije ne samo da promoviraju izvrsnost, nego i usmjeravaju proizvođače prema daljnjem unapređenju, osobito u segmentima s većim tržišnim potencijalom poput tvrdih sireva i proizvoda s dodanom vrijednošću. Učinkovita suradnja HAPIH-ovog Centra za stočarstvo i uzgojnih udruženja pokazuImpressum: Glavni i odgovorni urednik: Hrvoje Hefer, mag.ing.bil. Urednički odbor: Sara Mikrut Vunjak, dipl.iur., dr.sc. Zdenko Ivkić, Ivica Vranić, struč.spec.ing.agr., Davor Pašalić, dr.med.vet., dr.sc. Marija Špehar, dr.sc. Dragan Solić, Renata Prusina, dipl.ing. Vatroslav Tissauer, dipl.ing.polj.,univ.spec.oec. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, ul. kardinala Alojzija Stepinca 17, 31000 Osijek MB: 2528614 | OIB: 35506269186, IBAN: HR1210010051863000160

mljekarski list / 4. 2026.

je se kao temelj funkcionalnog i održivog organiziranog uzgojnog rada. Pri tomu kao treća strana za uzgojna udruženja provodimo brojne aktivnosti iz uzgojnih programa, kao što je npr. ažuriranje matičnih knjiga i priprema podataka za izdavanje zootehničkih certifikata. Ovaj sustav, utemeljen na europskom zakonodavnom okviru i međunarodnim standardima, osigurava transparentnost i vjerodostojnost podataka o uzgojno valjanom grlu. Na primjeru ovčarstva i kozarstva pronađite u članku više informacija. Istodobno, aktivnosti na očuvanju izvornih pasmina, poput buše, podsjećaju na važnost genetske raznolikosti i dugoročne održivosti. Naglasak se sve više pomiče s kvantitativnog rasta populacije na poboljšanje proizvodnih svojstava i kontrolu

srodstva, čime se osigurava stabilan i kvalitetan uzgojni napredak. Analiza proizvodnje ovčjega i kozjeg mlijeka dodatno oslikava strukturne promjene u sektoru. Dok se ovčarstvo i dalje dominantno oslanja na ekstenzivne sustave s manjim proizvođačima, kozarstvo pokazuje jasne karakteristike intenzivne proizvodnje i visoke razine organiziranosti otkupa. Osobito je važan kontinuirani rast kvalitete kozjeg mlijeka, što potvrđuje učinkovitost edukacije proizvođača i primjene suvremenih tehnologija. Istodobno, sve veći broj proizvođača okreće se preradi na vlastitim gospodarstvima, čime se otvara prostor za razvoj kratkih opskrbnih lanaca i dodatno povećanje vrijednosti proizvoda. Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (H.U.SIM.) održao je redovnu godišnju skupštinu, na kojoj se između ostaloga raspravljalo o stanju uzgoja simentalske pasmine. Najuspješnijim gospodarstvima u proizvodnji mlijeka uručena su prigodna priznanja. Predstavljeni su rezultati intenzivnog rada u provedbi genomske selekcije i primjeni embriotransfera. Svi navedeni procesi upućuju na zajednički zaključak: hrvatsko stočarstvo nalazi se na prekretnici na kojoj će daljnji razvoj ovisiti o sposobnosti integracije znanstvenih dostignuća, institucionalne potpore i poduzetničke inicijative proizvođača. Sustavno jačanje znanja, kvalitete i organiziranosti proizvodnje ostaje temelj dugoročne održivosti i konkurentnosti na domaćem i europskom tržištu. Hrvoje Hefer, mag.ing.bil. ravnatelj HAPIH-a

U ovom broju donosimo 2 4 5 6 8

Održano 20. savjetovanje uzgajivača goveda u RH i proglašen šampion 2. izložbe hrvatskih kravljih sireva Izdavanje zootehničkih certifikata za uzgojno valjane ovce i koze Udruga uzgajivača buša u Gospiću održala redovnu godišnju skupštinu Proizvodnja i kvaliteta ovčjega i kozjeg mlijeka u Republici Hrvatskoj H.U.SIM. održao redovnu godišnju skupštinu

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

25 1

Održano 20. Savjetovanje uzgajivača goveda u RH i proglašen šampion 2. Izložbe hrvatskih kravljih sireva > Dr.sc. Marija Špehar

Centar za stočarstvo, marija.spehar@hapih.hr

Petrčanima, u Zadarskoj županiji, 17. i 18. ožujka održani su jubilarno, 20. Savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj i 2. Izložba hrvatskih kravljih sireva. Savjetovanje su organizirali Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH) i Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda (H.U.SIM.), i to u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH-om), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR) i supokroviteljstvom Zadarske županije. Na otvorenju skupa pozdravne riječi uputili su ravnatelj HAPIH-a Hrvoje Hefer, mag.ing.bil., predsjednici Saveza uzgajivača Branko Kolak (SUHUH) i Damir Horvatić (H.U.SIM.), Katerina Skelin iz Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i fondove EU-a Zadarske županije, te državni tajnik Zdravko Tušek, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, koji je ujedno i otvorio skup.

26 2

Stručna predavanja i panel rasprave Više od 180 sudionika, većinom uzgajivača, tijekom dvodnevnog rada razmijenilo je najnovije informacije o mjerama resornog ministarstva u sektoru govedarstva, o provedbi genomske sekcije, te budućim obvezama uzgajivača goveda prema Uredbi o deforestaciji - EUDR, kao i ostalim aktivnostima HAPIH-a. Održana su i stručna predavanja na teme lipida u hranidbi krava, podizanja sadržaja mliječne masti u mlijeku, utjecaja uvođenja robota za mužnju krava na organizaciju rada i održivost mliječnih farmi, integriranog modela valorizacije izvornih pasmina goveda u kontekstu samoodrživa razvoja; proizvodnje i korištenja krmiva u ekstenzivnom tovu junadi i dr. Predavanja su održali sveučilišni profesori Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, te stručnjaci MPŠR-a, HAPIH-a i renomiranih farmi.

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Središnji dio programa prvog dana bile su panel rasprave o aktualnim temama u mliječnom i mesnom govedarstvu na kojima su sudjelovali predstavnici saveza, državnih institucija i fakulteta. Raspravu Održivost proizvodnje mlijeka o problematici u mliječnom sektoru moderirao je Davor Pašalić, dr.vet.med. (HAPIH), a uvodno izlaganje iznio prof. dr.sc. Zoran Grgić (Agronomski fakultet). Osim prof.dr.sc. Grgića, panelisti su bili Branko Kolak (SUHUH), Damir Horvatić (H.U.SIM.), dr.sc. Zdenko Ivkić (HAPIH), dr.sc. Mato Čačić (MPŠR), doc.dr.sc. Zdravko Barać (HMU) i dr.sc. Krešimir Trninić (APPRRR). Broj mliječnih krava na području EU-a manji je 10%, a proizvodnja mlijeka po kravi povećana 20%. Istovremeno, u Hrvatskoj je evidentno povećanje proizvodnje mlijeka po kravi, dok je istovremeno prisutno smanjenje broja krava na farmama. Ipak treba istaknuti ohrabrujuću činjenicu, nakon niza godina zabilježeno je povećanje isporučenih odnosno otkupljenih količimljekarski list / 4. 2026.

dr.sc. Krešimir Trninić (APPRRR), dr.sc. Danijel Mulc (MPŠR) i Dino Gelemanović (HPK).

Izložba sireva i proglašenje šampiona

na mlijeka pa je zaustavljen negativan trend proizvodnje. Panel raspravu Održivost intenzivnog tova junadi moderirao je dr.sc. Drago Solić (HAPIH), a panelisti su bili Zvonimir Širjan (HPK), Dino Gelemanović (HPK), Damir Horvatić (H.U.SIM.), Krešimir Kuterovac (HAPIH) i dr.sc. Mato Čačić (MPŠR). Teško se natjecati i postignuti konkurentnost domaćih proizvođača, jer Europa većinu poljoprivrednih proizvoda ima u suficitu a Hrvatska u deficitu pa se njihovi viškovi prelijevaju na naše tržište. Stoga su se na panel raspravi otvorila pitanja promjene percepcije mladih o poljoprivrednoj proizvodnji, promjene zakona o poljoprivredom zemljištu, pitanja profitabilnosti proizvodnje, investicijskih potpora i sektorskih natječaja, pitanja diverzifikacije proizvodnje i lakšeg pristupa proizvodnji iz obnovljivih izvora energije i dr. Drugog dana održana je panel rasprava Održivost govedarstva u sustavu krava–tele, kojom je moderirao dr.sc. Drago Solić (HAPIH), a uvodno predavanje održao prof.dr.sc. Ivo Grgić (Agronomski fakultet). Osim prof.dr.sc. Ive Grgića, u panel raspravi sudjelovali su Rodoljub Đakula, dr.vet.med. (Savez uzgajivača mesnih pasmina goveda), Davor Pašalić, dr.vet.med. (HAPIH), mljekarski list / 4. 2026.

U sklopu Savjetovanja održana je i 2. Izložba hrvatskih kravljih sireva, na kojoj su proglašeni i nagrađeni najbolji proizvođači te održano kušanje proizvoda. Šampion ocjenjivanja je rakovički škripavac, punomasni meki sir proizvođača OPG Sirana Turkalj iz Rakovice. Komentirajući ovogodišnju izložbu, prof.dr.sc. Samir Kalit, predsjednik stručnog povjerenstva, pohvalio je proizvođače i ocijenio kvalitetu ovogodišnjih sireva vrlo dobrom. Istaknuo je i kako proizvođači u ovakvim ocjenjivanjima trebaju vidjeti i smjer kojim bi mogli razvijati svoju proizvodnju. Pritom prof.dr.sc. Samir Kalit vidi još prostora za unapređenje proizvodnje tvrdih sireva i sireva s dodacima. Stručno povjerenstvo pristigle je uzorke ocjenjivalo 19. veljače 2026. u Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na ocjenjivanje je dostavljeno ukupno 39 mliječnih proizvoda (tri tvrda, 23 polutvrda, šest mekih i dva svježa sira), četiri fermentirana mlijeka (jedan jogurt, jedan grčki jogurt, jedna basa i jedan voćni jogurt) i jedno vrhnje. Ukupno 16 sireva proizvedeno je s različitim dodacima kao što su svježi i/ili sušeni začini, povrće te dim. Kvaliteta proizvoda utvrđena je na temelju postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Dodijeljena su 33 odličja: osam zlatnih, 17 srebrnih i osam brončanih. Nagrađenima su uručene prigodne plakete HAPIH-a. I ovogodišnje Savjetovanje ispunilo je svoj cilj, informiranje i edukacija uzgajivača, potvrdivši svoj status središnjeg mjesta godišnjeg okupljanja svih dionika govedarskog sektora stočarstva u RH i odlične platforme za razmjenu iskustava i stjecanja novih znanja. S obzirom na to da je ovo bilo jubilarno, 20. Savjetovanje, HAPIH je zahvalio uzgojnim udruženjima koja su u ovih dva desetljeća pomagala u organizaciji savjetovanja, i to prigodnim zahvalnicama. Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

27 3

Izdavanje zootehničkih certifikata za uzgojno valjane ovce i koze > Danijel Vuković, dipl.ing.polj.

Centar za stočarstvo, danijel.vukovic@hapih.hr

APIH-ov Centar za stočarstvo pruža stručnu i operativnu potporu Hrvatskom savezu uzgajivača ovaca i koza (Savez) u provedbi uzgojnih programa, ali i u postupcima izdavanja zootehničkih certifikata za uzgojno valjane ovce i koze namijenjene prometu i trgovini. Savez je HAPIH odabrao kao treću stranu, pri čemu obavlja tehničke i stručne poslove definirane ugovorom. Suradnja se temelji na zakonodavnom okviru EU-a i RH, prvenstveno na Uredbi (EU) 2016/1012 o zootehničkim i genealogijskim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja, kao i na nacionalnim propisima iz područja stočarstva. HAPIH je na temelju rješenja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ovlašten za provedbu testiranja rasta i razvoja, kontrolu proizvodnih odlika, te genetsko vrednovanje uzgojno valjanih životinja. Savez je priznat kao uzgojno udruženje za provedbu uzgojnih programa ovaca i koza u RH. Jasna podjela nadležnosti osigurava transparentnost, stručnost i usklađenost sustava s važećim propisima. Dodatnu potvrdu kvalitete rada HAPIH-a predstavlja članstvo u Internati-

28 4

Shema 1. Izdavanje zootehničkog certifikata

Slika 1. Uvid u certifikat

onal Committee for Animal Recording (ICAR), kao i ICAR Certifikat kvalitete za aktivnosti u ovčarstvu i kozarstvu. Certifikat obuhvaća označavanje i registraciju životinja, kontrolu mliječnosti, laboratorijsku analitiku, obradu podataka, vođenje matičnih knjiga, ocjenu vanjštine, genetsko vrednovanje, te kontrolu proizvodnosti drugih svojstava. Time je sustav koji se provodi u suradnji sa Savezom usklađen s međunarodno priznatim standardima. U operativnom smislu HAPIH vodi i ažurira matične knjige, prikuplja, obrađuje i potvrđuje točnost identifikacijskih, rodoslovnih i proizvodnih podataka, te provodi kontrolu uzgojnih i proizvodnih

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

svojstava. Na temelju tako obrađenih i verificiranih podataka Savez izdaje zootehničke certifikate za rasplodna grla upisana u glavni dio matične knjige i obuhvaćena odobrenim uzgojnim programom. Zootehnički certifikat (ZC) službeni je dokument kojim se potvrđuju podrijetlo, identitet, razred upisa u matičnu knjigu, uzgojna vrijednost te pripadnost životinje odobrenom uzgojnom programu. Sadržava podatke o rodoslovlju, identifikaciji, proizvodnim osobinama i prema potrebi, rezultate genetskog vrednovanja. U prometu rasplodnih ovaca i koza, osobito pri prodaji, prijenosu vlasništva ili izvozu unutar EU-a, zootehnički mljekarski list / 4. 2026.

Slika 2. Zootehnički certifikat

certifikat predstavlja obvezan prateći dokument.

Procedura izdavanja zootehničkog certifikata Postupak započinje podnošenjem zahtjeva uzgajivača nadležnom područnom uredu HAPIH-ova Centra za stočarstvo. U zahtjevu se navode

identifikacijski podaci o životinji (ili životinjama), pasmina i spol, a za gravidna grla i podaci o pripustu (datum i rasplodnjak). Područni ured zahtjev prosljeđuje Odjelu za ovčarstvo, kozarstvo i male životinje Centra za stočarstvo, gdje se provjerava ispunjenost propisanih uvjeta te usklađenost podataka sa službenim evidencijama i matičnim knjigama.

Nakon potvrde ispravnosti podataka i podmirenja troškova izdavanja, Savez izdaje zootehnički certifikat uzgajivaču. Zootehnički certifikati osobito su važni u međunarodnoj trgovini, jer omogućuju priznavanje uzgojne vrijednosti hrvatskih rasplodnih grla na europskom tržištu. Učinkovita i jasno definirana suradnja HAPIH-a i Saveza pridonosi jačanju povjerenja u nacionalni sustav uzgoja ovaca i koza, te stvara preduvjete za daljnji genetski napredak i povećanje konkurentnosti sektora. Model suradnje između HAPIH-a kao javne stručne institucije i Saveza kao uzgojnog udruženja predstavlja primjer usklađenoga i funkcionalnog sustava utemeljenog na stručnosti, zakonitosti i međunarodnim standardima, s ciljem unapređenja ovčarske i kozarske proizvodnje u RH.

Udruga uzgajivača buša u Gospiću održala redovnu godišnju skupštinu > Drago Uđbinac, struč.spec.ing.agr.

Centar za stočarstvo, drago.udbinac@hapih.hr

druga uzgajivača buša 28. veljače 2026. godine u Gospiću je održala redovnu godišnju skupštinu. Sudjelovao je velik broj uzgajivača ove izvorne pasmine goveda. U ime HAPIH-ova Centra za stočarstvo prisustvovali su Davor Malić, predstavnik ureda ravnatelja, Drago Uđbinac, koordinator stručnih poslova Odjela za govedarstvo, i Davor Korečić, voditelj Područnog ureda HAPIH-ova Centra za stočarstvo za Ličko-senjsku županiju. Kako je Udruga uzgajivača buše odabrala HAPIH (Centar za stočarstvo) kao “treću stranu” u provedbi specifičnih tehničkih aktivnosti u upravljanju uzgojnim programom, na skupštini je Drago Uđbinac održao prezentaciju o brojnom stanju goveda u Hrvatskoj, trendovima u padu/porastu populacija određenih pasminskih skupina, s posebnim osvrtom na trendove kod pasmine goveda buše. Također, istaknuo je i potrebu upisa linija bikova i rodova krava prilikom označavanja teladi i upisa u JRDŽ, ali i potrebu očuvanja linija bikova LB7 i LB10. mljekarski list / 4. 2026.

Trenutno su u uzgoju živih rasplodnih bikova linije LB7 samo četiri licencirana grla, a u liniji LB10 samo dva. Na kraju je prikazao rezultate HAPIH-ova Centra za stočarstvo tijekom 2025. (ažuriranje matičnih knjiga, rezultate testiranje rasta i razvoja, priprema zootehničkih certifikata i dr.). Voditelj uzgojnog programa goveda pasmine buše prof.dr.sc Ante Ivanković prezentirao je izvještaj o provedbi uzgojnog programa, te novostima vezanim za uzgoj buše. Također, doneseno je i usvojeno nekoliko novih pravila

vezanih za provedbu uzgojnog programa, a tiču se budućeg obveznog dokazivanja roditeljstva za svu novorođenu telad, te za postupno izlučivanje iz uzgoja grla čiji je inbreeding (uzgoj u srodstvu) veći od 6,25%. Kako je populacija buše posljednjih godina povećana, glavni je zaključak skupštine bio da ubuduće treba raditi na poboljšanju kvalitete goveda što se tiče svojstava mesnatosti i tovnosti, ali i postupnom izlučivanju goveda koja nisu u potpunosti u tipu pasmine i goveda s većim postotkom inbreedinga.

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

29 5

Proizvodnja i kvaliteta ovčjega i kozjeg mlijeka u Republici Hrvatskoj Kvaliteta ovčjega i kozjeg mlijeka kontrolira se u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM) Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu > Danijela Stručić, dipl.ing.agr.

Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, danijela.strucic@hapih.hr

Ovčje mlijeko Proizvodnjom ovčjeg mlijeka u 2025. godini bavila su se 220 proizvođača, a otkupljivačima mlijeka isporučili su 1.602.548 kg mlijeka. Ovčje mlijeko otkupljivalo je 11 otkupljivača mlijeka. Najveći otkupljivači ovčjeg mlijeka bili su otkupljivači Vindija d.d. i Sirana Gligora d.o.o, koje su u 2025. godini otkupile 57,20% ukupno otkupljenih količina ovčjeg mlijeka. U odnosu na prethodnu godinu, u 2025. registrirano je 12 proizvođača manje u isporuci mlijeka, što je rezultiralo smanjenom isporukom od 49.198 kg ovčjeg mlijeka. Pregledom distribucije proizvođača mlijeka i isporučenih količina ovčjeg mlijeka po županijama, očito je Zadarska županija vodeća po broju proizvođača ovčjeg mlijeka, i to sa 122 proizvođača, koji su isporučili 426.547 kg ovčjeg mlijeka. Od 2022. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji otkupljuje se najveća količina ovčjeg mlijeka. U 2025. godini, 43 proizvođača ovčjeg mlijeka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji isporučila su 538.768 kg ovčjeg mlijeka, ili 33,6% ukupno isporučenih količina ovčjeg mlijeka. Treća je županija po otkupu ovčjeg mlijeka u 2025. Istarska županija sa 10 proizvođača ovčjeg mlijeka i isporukom od 181.217 kg ovčjeg mlijeka. U ukupnoj isporuci ovčjeg mlijeka, 85,46% proizvođača mlijeka spada u skupinu proizvođača koja godišnje isporučuje do 10.000 kg mlijeka, a u ukupnoj količini isporučenog mlijeka sudjelovali su sa 39,80%. Skupinu koja godišnje isporučuje više od 10.000 kg mlijeka čini 14,48% proizvođača mlijeka, a u 2025. godini isporučili su 60,19% ukupno isporučenih količina. Navedeni podaci govore u prilog činjenici da se proizvodnja 30 6

ovčjeg mlijeka kod nas još uvijek većim dijelom odvija u ekstenzivnom sustavu držanja s nižom razinom potrebnih ulaganja u proizvodnji, u odnosu na intenzivne sustave uzgoja životinja, gdje su potrebna puno veća ulaganja u objekte i hranidbu životinja.

Kozje mlijeko Kozje mlijeko u 2025. godini isporučivalo je 68 proizvođača, koji su proizveli i otkupljivačima isporučili 2.827.102 kg kozjeg mlijeka. U otkupu kozjeg mlijeka sudjelovalo je sedam otkupljivača mlijeka. Najveći otkupljivač bila je mljekara Vindija d.d. koja je otkupila 88,50% ukupno isporučenoga kozjeg mlijeka. S obzirom na osiguran siguran i organiziran otkup kozjeg mlijeka, najveći broj proizvođača kozjeg mlijeka nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, odnosno u Varaždinskoj, Međimurskoj, Ko-

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

privničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U njima je ukupno 59 proizvođača kozjeg mlijeka, koji isporučuju 95,80% ukupno isporučenog kozjeg mlijeka u 2025. godini. Gledajući distribuciju proizvođača kozjeg mlijeka prema godišnjoj isporuci mlijeka, proizvodnja kozjeg mlijeka organizirana je kroz intenzivne sustave proizvodnje, jer je 60,29% proizvođača kozjeg mlijeka u 2025. isporučilo više od 20.000 kg mlijeka, odnosno isporučili su 90,32% ukupno isporučenih količina kozjeg mlijeka.

Kvaliteta otkupljenoga ovčjega i kozjeg mlijeka Kvaliteta ovčjega i kozjeg mlijeka kontrolira se u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM) Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. U mlijeku se utvrđuju sastav, mljekarski list / 4. 2026.

Grafikon 1. Broj proizvođača i količine isporučenog ovčjeg mlijeka

Grafikon 3. Higijenska kvaliteta otkupljenoga ovčjeg mlijeka

Grafikon 2. Broj proizvođača i količine isporučenog kozjeg mlijeka

Grafikon 4. Higijenska kvaliteta otkupljenoga kozjeg mlijeka

fizikalno-kemijska svojstva i razred kojemu mlijeko pripada. Pravilnikom o utvrđivanju sastava sirovog mlijeka (NN 136/20) propisani su zahtjevi kojima mora udovoljavati sirovo ovčje i kozje mlijeko u pogledu fizikalno-kemijskih svojstava i broja mikroorganizama. Sukladno Pravilniku o utvrđivanju sastava sirovog mlijeka, mlijeko se razvrstava u I. i II. razred kvalitete, i to na temelju ukupnog broja mikroorganizama. U I. razred razvrstava se mlijeko koje sadržava manje ili jednako 1.500.000 mikroorganizama, dok se ostalo mlijeko razvrstava u II. razred. mljekarski list / 4. 2026.

Udio je ovčjeg mlijeka I. razreda iz godine u godinu stabilan, tako da je u 2025. otkupljeno 81,8% mlijeka I. razreda i 18,2% mlijeka II. razreda. Prosječna kemijska vrijednost mliječne masti bila je 6,76% i 5,69% bjelančevina. Udio kozjeg mlijeka I. razreda u ukupnoj količini isporučenog mlijeka u posljednjih pet godina veći je od 98%. Prosječna kemijska kvaliteta kozjeg mlijeka u 2025. i sadržavala je 3,32% mliječne masti i 3,08% bjelančevina. Iz prikazanih podataka primjetan je vrlo jasan kontinuirani trend rasta kvalitete kozjeg mlijeka u higijenskom pogledu

(broj mikroorganizama), kao još jedan pokazatelj stalnog educiranja proizvođača i primjene suvremenih znanja i tehnologija u procesu proizvodnje kozjeg mlijeka. U 2025. evidentiran je manji broj proizvođača ovčjega i kozjeg mlijeka, ali i smanjenje otkupljenih količina ovčjega i kozjeg mlijeka. Jedan od razloga smanjenja je što se sve više proizvođača ovčjega i kozjeg mlijeka odlučuje na preradu mlijeka na vlastitu gospodarstvu i prodaju mliječnih proizvoda izravnom prodajom na vlastitu gospodarstvu, ili na tržnici i sajmovima.

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

31 7

H.U.SIM. održao redovnu godišnju skupštinu > Josip Crnčić mag.ing.agr.

Centar za stočarstvo, josip.crncic@hapih.hr

redišnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (H.U.SIM.) održao je 9. ožujka 2026. godine u Križevcima redovnu godišnju skupštinu. Okupilo se stotinjak uzgajivača-delegata, gostiju iz državnih institucija, predstavnika srodnih udruga te visokoškolskih ustanova. H.U.SIM. je odabrao HAPIH (Centar za stočarstvo) za “treću stranu” u provedbi specifičnih tehničkih aktivnosti u upravljanju uzgojnim programom pa je ispred HAPIH-a skup pozdravio voditelj sektora područnih ureda Mladen Molnar. Ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva skupu se obratio državni tajnik Zdravko Tušek. Nakon pozdravnih riječi gostiju dodijeljena su priznanja H.U.SIM.-a u nekoliko kategorija dvadesetak OPG-ova za

32 8

posebne uspjehe u uzgoju i proizvodnji mlijeka. U kategoriji najbolji rezultat genotipizacije-pomladak priznanje je dobio OPG Mikulinjak Ivica, za najbolji rezultat genotipizacije-krave priznanje je dobio OPG Imbrišić Ivan, u kategoriji prodaja uzgojene stoke OPG Mužinić Josip, dok su u kategoriji predano mlijeka više od 7500 kg/kravi dobili OPG-ovi: Fistrić Anđelko, Jurkas Vlado, Špehar Mile, Panić Predrag, Horvat Tihomir, Manjkas, Kuharić Tomislav, Božidar Habdija, Milošević Goran, Kvetek Ivan, Mikulinjak Ivica, Mikel Tomislav, Kopecki Anđelko, Pandek Kristijan, Horvatić, Kralj Ivan, Horvatinčić Željko, Šmidt Davor, Hubak Rafael i Imbrišić Ivan. Poslije uručivanja priznanja predsjednik saveza Damir Horvatić podnio je izvješće o radu za proteklu godinu, iz

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

kojega treba izdvojiti organizaciju dviju stručnih ekskurzija u Austriju te Bosnu i Hercegovinu, organizaciju dviju stručnih radionica, pokretanje nove web stranice saveza, te intenzivan rad na provedbi genotipizacije i uzgojnog programa. Direktorica H.U.SIM.-a i voditeljica uzgojnog programa Ana-Marija Tarandek podnijela je izvješće o uzgoju simentalske pasmine goveda u prošloj godini, ali i plan razvoja za tekuću godinu prije svega vezano za povećanje broja genotipiziranih grla kao i povećanje broja gospodarstava uključenih u sustav genotipizacije. Na kraju skupštine Zvonko Tuček je u ime Centra za U.O. Varaždin održao prezentaciju na temu “Plodnost, seksirano sjeme i embriotransfer preduvjet značajnog iskoraka u uzgoju”. mljekarski list / 4. 2026.

mljekarski list / 4. 2026.

> AKTUALNO

Svojstva tla koja se pod utjecajem obrade mijenjaju Obrada tla snažno utječe na njegova fizikalna svojstva - od prozračnosti i poroznosti do zadržavanja vode i razvoja korijena biljaka, a razumijevanje tih promjena ključno je za očuvanje plodnosti i stabilne prinose > Prof. dr. sc. Danijel Jug

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Sadržaj zraka u tlu Krupne pore i šupljine u tlu u pravilu su ispunjene zrakom. Ako je tlo saturirano vodom (npr. oborinama ili navodnjavanjem), odnosno mokro, voda istiskuje zrak. Međutim, gravitacijskim kretanjem vode ona ponovno ustupa mjesto zraku, on naime ulazi u krupne pore. Prozračnost je bitna zbog opskrbljenosti tla kisikom. Sadržaj zraka u tlu saturiranom do poljskog kapaciteta tla za vodu kreće se od 0 do 40 v/v % (15% je povoljno, <5% je loše) i ovisi o fizikalnim svojstvima i zbijenosti tla. Zrak u tlu povezan je porama s atmosferskim zrakom, a to djelovanje nazivamo izmjenom plinova. Ako je prozračnost tla loša biološki su procesi slabi, a aktivnost aerobnih bakterija opada (nitrifikacijske, sumporne). Međutim, pod utjecajem anaerobnih mikrobioloških procesa nastaju metan, mliječna kiselina, maslačna kiselina i sumporovodik. Kada sadržaj kisika u zraku tla padne ispod potrebne razine, korijenje biljaka nije više sposobno usvajati hraniva i vodu pa se njihov rast s vremenom zaustavlja.

Grafikon 1. Udio zraka u porama tla (65%) nakon oranja

Jedan dio zraka veže se uz površinu čestica tla, a veći dio ispunjava pore. Isušeno tlo sadržava puno vezanog zraka, a pri prodiranju vode u tlo koloidi vežu vodu i oslobađaju zrak. Zbog infiltracije vode, oslobođeni je zrak u kapilarama blokiran i ne može izlaziti, zbog čega mu raste tlak koji dovodi do razaranja strukture tla.

Poroznost tla Poroznost tla opisuje se kao ukupan sadržaj svih šupljina u tlu. Zahvati obra-

de kojima se povećava ukupni volumen pora tla povećavaju rahlost, a zahvati obrade kojima se ukupni volumen pora smanjuje povećavaju zbijenost tla. Prirodna poroznost tla približno je odgovarajuća za uzgoj poljoprivrednih kultura (tablica 1). Volumen pora rahlog tla u rasponu je 48-52%, otpor takvog tla u rasponu je 0,5-2,5 MPa, dok je volumen pora zbijenog tla manji od 40% s otporom većim od 3 MPa. Previše rahla i previše zbijena tla nisu poželjna za normalno odvijanje procesa u tlu i razvoj biljaka. Poroznost tla smanjuje se prirodnim procesima (slijeganje), pogreškama u obradi (prohodi strojevima i oruđima, taban obrade) ili ciljano (valjanjem). Pri oranju obujam pora može dosegnuti i više od 60% (grafikon 1), što je za povećanje kapaciteta tla za vodu povoljno, ali je za potrebe biljaka u sjetvenoj zoni pretjerano. Rahljenjem i drljanjem može se postignuti približno povoljan odnos u sjetvenom sloju, između 48 i 52%. Što je vrijeme između osnovne obrade i sjetve kraće, lakše je postignuti povoljniju rahlost koja odgovara biljkama, osim u

Tablica 1. Granične vrijednosti za kvalifikaciju stanja tla Stanje tla

Fizikalni parametri Ukupna Otpor tla poroznost (%) (MPa)

prirodno

47-52

1,50-2,50

previše rahlo

≥60

<1,0

zbijeno (nedostatak)

≥38

≥3,0 (4,0-6,0)

sjetveni sloj zona korijena

47 52 46-48

1,15-1,45 1,85-2,85

Posljedice u tlu povoljna vlažnost, transport zraka i topline, konzervacija ugljika podložnost vodenoj i vjetrenoj eroziji, gubitak vode i ugljika deficit zraka, stagnacija vode iznad zbijenog sloja, osjetljivost na sušu dobro nicanje i početni porast razvoj korijena karakterističan za biljnu vrstu mljekarski list / 4. 2026.

slučaju ekstremnih vremenskih prilika (presuho ili prevlažno tlo).

Način obrade tla može poboljšati, ali i narušiti njegova prirodna svojstva. Prozračnost, struktura, otpor tla i promet vode presudni su čimbenici koji određuju uvjete za rast biljaka

Otpor tla Otpor tla je sila kojom se ono suprotstavlja oruđima za obradu, a čine ga otpor razdvajanju čestica tla, trenje između oruđa za obradu i tla te trenje čestica tla ovisno o masi tla. Na veličinu otpora utječu vlažnost tla, sadržaj gline i sklonost slijeganju, a može se iskazati u jedinicama za tlak kPa ili MPa. Pjeskovita tla u vlažnom stanju pružaju neznatan otpor, a kad su suha i zbijena mogu iskazivati veliki otpor, slično tlima teškoga mehaničkog sastava (koherentna tla). U srednje teškim tlima sušenje i zbijanje povećava otpor oruđima za obradu. Otpor suhog, ali ne i zbijenog tla, može se svladati različitim oruđima za rahljenje, uz smanjeni nastanak gruda i manji utrošak energije. U teškim tlima nepovoljna vlažnost i zbijenost uvelike povećavaju otpor oruđima za obradu i utrošak energije. Za procjenu stanja tla primjenjuje se vrijednost penetrometarskog otpora (grafikon 2 i 3) dobivena mjerenjem penetrometrom. Izmjerena vrijednost daje pravu spoznaju o stanju tla tek kada se utvrdi njegova vlažnost (npr. ista razina rahlosti ili zbijenosti u vlažnom tlu može biti 2,0 MPa, u mokrom tlu 0,9 MPa, a u suhom 4,8 MPa). Prave se vrijednosti mogu dobiti mjerenjima izvedenima u trenutku optimalnog stanja tla za obradu.

Slika 1. Velika površina isparavanja veliki gubitak vode nakon oranja ljeti bez zatvaranja površine

Grafikon 2. Krivulja otpora tla zbijenog tanjuračom u usporedbi s rahljenjem tla

Usvajanje i gubitak vode Svojstva prirodnog transporta vode u tlu mogu se mijenjati hidromelioracijskim zahvatima. Obrada utječe na odnos usvojene i izgubljene vode, tj. na promet vode u tlu. Stanje tla bitno je zbog odnosa usvojene i uskladištene, odnosno iskorištene i izgubljene vlage. Primljena (usvojena) voda dio je oborinske vode koja dospijeva u tlo i u povoljnim slučajevima iznosi 65-70%, a rijetko prelazi 80%. Usvajanje i skladištenje vode ovisi o dubini rahlog sloja, odnosno o vodopropusnosti tla ispod obrađenog sloja. Obrada tla pridonosi usvajanju vode, ali može i povećati gubitak vode iz tla. Intenzitet gubljenja vode izvan vegetacijske sezone određen mljekarski list / 4. 2026.

Grafikon 3. Krivulja otpora tla zbijenog oranjem u usporedbi s rahljenjem tla

je vremenskim parametrima, oblikom i pokrivenošću površine obrađenog tla i dubinom obrade. Intenzitet trošenja vode ovisi o načinu korištenja tla, obradi (koja povećava ili

smanjuje gubitak vode) i o količini vode koju biljke potroše. Gubitak zbog suše neizbježan je, a posebice na tlima u kojima se gubitak vode potiče neadekvatnom obradom tijekom više uzastopnih godina. Puno se vode izgubi s velikih, otvorenih površina nastalih grubim oranjem ili grubim rahljenjem tla ljeti, u ranu jesen ili u proljeće (slike 1 i 2). Gubici vode povećavaju se tijekom dugih razdoblja s visokim temperaturama i jačim vjetrom. Relativno velika količina vode isparava tijekom blagih zima iz tla koje je grubo poorano u jesen i čija površina nije poravnata (nije zatvorena brazda). Izmjena razdoblja smrzavanja i otapanja pridonosi gubitku vode iz tla u zimskom razdoblju, posebice ako ono traje više tjedana i ako je površina isparavanja velika.

Struktura poljoprivrednih tala Struktura poljoprivrednih tala određena je relativnim omjerom frakcija strukturnih agregata različitih veličina. Površinski sloj tla najpouzdanije iskazuje posljedice njegove uporabe, utjecaj obrade, oborina, prekrivanja i sjenčanja. Ispitivanjem tla tijekom više vegetacijskih sezona može se procijeniti koji je proces dominantan, odnosno dominiraju li procesi popravljanja ili narušavanja strukture. Struktura poljoprivrednih tala, tj. relativan odnos grudaste (>35 mm), orašaste (10-35 mm), graškaste (5-10 mm), mrvičaste (0,5-5 mm) i praškaste (<0,5 mm) frakcije daje podatke o procesima koji utječu na njegovu strukturu i o klimatskoj osjetljivosti pojedinog tla. U kvalitetnim strukturnim tlima mrvičasti 35

> AKTUALNO

Slika 2. Neporavnata površina - veliki gubitak vode tijekom zimskog razdoblja

strukturni agregati čine 80%. Tlo sa 7080% mrvičaste frakcije ima dobru strukturu, dok je tlo s više od 50% frakcije praha (čestice manje od 0,25 mm) loše strukture. Na trend formiranja mrvičaste strukture utječu obrada, plodored i razina zaštite površine tla. Porast mrvičaste frakcije rezultat je konzervacije organske tvari i vlage zahvatima obrade tla. U mnogim slučajevima izvorno dobro strukturirana tla postupno budu degradirana pretjeranom obradom.

Površina tla Površinski sloj tla dio je soluma koji je najizloženiji klimatskim prilikama i načinu gospodarenja. Strukturu tla uništava kiša (zamuljivanje površine), toplina (isušivanje i formiranje pokorice) i vjetar (isušivanje i erozija). Oštećenja nastala prekomjernim gaženjem površine tla strojevima i oruđima najjače se uočavaju na površini, ali utječu i na dublje slojeve tla. Stanje površinskog sloja tla zaslužuje naročitu pozornost,

Slika 3. Posljedice nepostojanja površinskoga zaštitnog sloja nakon žetve

Tlo je dinamičan sustav čija se svojstva stalno mijenjaju pod utjecajem obrade, vremenskih prilika i korištenja zemljišta - pravilni zahvati mogu očuvati njegovu strukturu, vlagu i biološku aktivnost

a u cilju zaštite dubljih slojeva. U vegetacijskoj sezoni zaštita je tla dobra ili loša u ovisnosti o biljnom pokrovu, a opće je poznato kako bolju zaštitu pružaju gusti usjevi i trave. Tlu je naročito potrebna zaštita u kritičnim razdobljima, posebice ljeti poslije žetve (slika 3) i nakon proljetne sjetve. Ljeti poslije žetve za zaštitu površine tla treba iskoristiti usitnjene žetvene ostatke. Prednosti su prekrivanja površine tla žetvenim ostacima izvan vegetacijske sezone: • smanjenje gubitka vlage • zaštita površinskog sloja tla od nepovoljnih klimatskih utjecaja • održavanje i poticanje povoljne bio-

loške aktivnosti i • poboljšanje obradivosti tla. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti pokrivanju površine tla (malčiranju) u proljeće nakon sjetve, a kao primjer može se navesti provedba osnovne obrade tla iza koje na površini ostaju žetveni ostaci. Najvažniji su razlog za provedbu navedenog rane proljetne vrućine, kao i izostanak oborina. *Napomena: dijelovi ovog članka preuzeti su iz Sveučilišnog udžbenika “Obrada tla u agroekološkim okvirima”, autora Danijela Juga, Márte Birkás, Ivice Kisića. Izdavač Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), godina izdanja 2015., str. 275.

Od poroznosti i sadržaja zraka do gubitka vode i strukture - obrada tla mijenja ključne procese koji određuju njegovu plodnost. Zato je razumijevanje tih promjena temelj održive poljoprivredne proizvodnje 36

mljekarski list / 4. 2026.

> AKTUALNO

Poboljšanje reproduktivne učinkovitosti hranidbom > Autor Laurentia van Rensburg, Alltech

odavanje organskih mikroelemenata u obrok krava poboljšava aktivnost jajnika, povećava stopu koncepcije i pomaže da se krave ponovno uspješnije oplode u kraćem vremenu. Telad krava koje primaju takvu suplementaciju također pokazuje bolje zdravstveno stanje i razvijeniji imunosni status. Reproduktivna učinkovitost može se definirati kao broj krava koje su bile osjemenjene i ostale steone, najčešće unutar definiranog razdoblja pripusta. Povećanje stope steonosti i teljenja izravno utječe na broj rođene i odbijene teladi dostupne za prodaju, a time i na profitabilnost uzgajivača. Jedan od najboljih pokazatelja reproduktivne učinkovitosti jest broj odbijene teladi izražen u kilogramima po osjemenjenoj kravi, jer taj pokazatelj uključuje i udio krava koje nisu ostale steone. Negravidne krave predstavljaju trošak, stoga cilj nije samo osigurati da se što veći broj junica i krava oplodi i oteli svake sezone, već i da se dobije zdravo tele.

Čimbenici koji utječu na reproduktivnu učinkovitost Selekcija i genetika, zdravstveni status stada te način upravljanja stadom igraju važnu ulogu u reproduktivnoj učinkovitosti, kao i nutritivni status krave. Krave u lošem nutritivnom stanju imaju manju vjerojatnost započeti estrusni ciklus, ostati steone, oteliti zdravo i vitalno tele te se ponovno uspješno oploditi. Reproduktivni neuspjesi često su povezani s neoptimalnom opskrbom mikroelementima, što može utjecati ne samo na pojedinu životinju nego i na dobrobit njezina potomstva. Mikroelementi sudjeluju u sintezi reproduktivnih hormona, smanjenju oksidativnog stresa (neutralizaciji slobodnih 38

Dodavanje organskih mikroelemenata u hranidbu krava poboljšava reproduktivnu učinkovitost, povećava stopu koncepcije i zdravlje teladi

radikala) te poboljšanju mikrookruženja maternice za implantaciju embrija, kao i u rastu i razvoju fetusa. Budući da se reproduktivni organi u velikoj mjeri razvijaju tijekom rane gestacije, jasno je kako nutritivni status majke i opskrbljenost mikroelementima mogu utjecati na razvoj fetusa i njegove buduće proizvodne performanse.

Potreba za suplementacijom mikroelemenata Kako žitarice i voluminozna krmiva često značajno variraju u nutritivnoj vrijednosti, osobito u koncentraciji mikroelemenata, suplementacija je često nužna kako bi se premostio jaz između

količine dostupne iz krmiva i nutritivnih potreba krava. Dodatak bakra, cinka, mangana i selena osobito je važan za optimizaciju statusa mikroelemenata u stadu, što je temelj za optimalan imunitet, zdravlje, reprodukcijsku učinkovitost i rast. Međutim, oblik u kojem se ti mikroelementi dodaju - anorganski ili organski - može značajno utjecati na odgovor stada na program mineralne suplementacije.

Nisu svi dodaci jednaki Anorganski mikroelementi, uključujući sulfate, okside, kloride i hidrokside, obično su jeftini nusproizvodi drugih industrijskih procesa i često se dodaju mljekarski list / 4. 2026.

nata može utjecati i na reprodukcijsku učinkovitost pojedine životinje i njezina ženskog potomstva, što se očituje kroz dob ulaska u pubertet, dob pri prvom teljenju i ukupne životne proizvodne rezultate.

Značenje statusa mikroelemenata u embrijima

Krave koje primaju organske mikroelemente brže ulaze u estrus i ponovno se uspješno oplode, a njihova telad pokazuje raniji razvoj i snažniji imunosni status u većim količinama kako bi se spriječili nedosaci. Međutim, zbog njihove relativno niže biološke raspoloživosti, životinje ne moraju nužno imati koristi od prekomjerne suplementacije. Osim toga, visoke razine anorganskih mikroelemenata često su povezane s antagonizmima između minerala, većim stupnjem razgradnje vitamina te većim izlučivanjem minerala u okoliš. Organski mikroelementi, poput minerala u tragovima koji su vezani za proteine i organskog selena u obliku kvasca, bliži su obliku u kojem se mikroelementi prirodno nalaze u biološkim sustavima. Zbog toga omogućuju bolju apsorpciju i iskorištavanje, što rezultira većom biološkom raspoloživošću i manjim nutritivnim interakcijama. Posljedično se minerali u organskom obliku obično mogu dodavati u nižim koncentracijama.

Što pokazuju istraživanja? Prednosti suplementacije organskim mikroelementima dobro su dokumentirane i uključuju poboljšanu aktivnost jajnika, povećane stope koncepcije te brže ponovno osjemenjivanje krava. Zdravstveno stanje i snažniji imunosni status teladi krava koje dobivaju organske mikroelemente obično je bolje, što mljekarski list / 4. 2026.

pozitivno utječe na rast i tjelesnu masu pri odbiću. U nedavnom istraživanju na govedima mesnih pasmina analiziran je odgovor krava pasmina angus i brangus te njihove teladi na anorganske odnosno organske izvore mikroelemenata. Rezultati su bili vrlo jasni: • Kod krava koje su primale organske mikroelemente od 90 dana prije teljenja tijekom razvoja junica (prva godina), ženska telad je dostizala pubertet devet dana ranije, a gravidnost je potvrđena osam dana ranije u odnosu na junice čije su majke primale anorganske minerale. • Tijekom druge godine, kada su krave bile suplementirane tijekom cijele godine, a telad izložena organskim mikroelementima od začeća do završetka razvoja junica, junice iz te skupine dostigle su pubertet čak 41 dan ranije, a gravidnost je potvrđena 18 dana ranije u odnosu na skupinu s anorganskim mineralima. Ovi rezultati jasno pokazuju da izvor mikroelemenata može izravno utjecati na parametre plodnosti u uzastopnim generacijama, što je važno pri odabiru i zadržavanju junica u matičnom stadu. Osim toga, cjelogodišnja suplementacija kroz kvalitetan program mikroeleme-

Optimizacija statusa mikroelemenata i reprodukcijske učinkovitosti osobito je važna u čistokrvnim stadima i u sustavima proizvodnje embrija. Istraživanja dinamike folikula i kvalitete embrija kod krava mesnih pasmina pokazala su da suplementacija organskim mikroelementima ne samo da povećava promjer ovulacijskih folikula nego i poboljšava sazrijevanje oocita in vitro te ranu diobu embrija. To je iznimno važno, jer rana dioba embrija predstavlja snažan biološki pokazatelj njegova razvojnog potencijala i često se koristi kao mjera kvalitete embrija.

Od istraživanja do praktične primjene Odabir odgovarajućeg programa suplementacije može uzrokovati brojne praktične i dugoročne posljedice na reprodukcijsku učinkovitost. Organski mikroelementi mogu pridonijeti: • boljoj regulaciji estrusnog ciklusa • kraćim intervalima između teljenja • većoj stopi implantacije embrija • poboljšanoj reprodukcijskoj učinkovitosti u uzastopnim generacijama. Stoga pri uzgoju vlastitih rasplodnih grla ili pri nabavi zamjenskih junica naglasak ne bi trebao biti samo na genetici - treba uzeti u obzir i nutritivne predispozicije. S obzirom na potencijalni povrat ulaganja u organske mikroelemente kroz poboljšano zdravlje, reprodukcijsku učinkovitost i prirast goveda, cjelogodišnja suplementacija nije samo ekonomski opravdana nego može i izravno utjecati na buduće proizvodne rezultate i profitabilnost stada. Proizvodnjom veće količine goveđeg mesa s istim ili manjim brojem krava, poboljšanja reprodukcijske učinkovitosti pridonose i održivoj te ekonomski učinkovitijoj proizvodnji govedine. 39

> EKONOMIKA PROIZVODNJE

Buduća zajednička poljoprivredna politika EU-a i njezin utjecaj na mljekarstvo ZPP za razdoblje 2021.-2027. > Prof.dr.sc. Zoran Grgić

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

laćanja ZPP-a za razdoblje 2021.-2027. usredotočena su na održivu, pravednu potporu prihodima putem nacionalnih strateških planova, sa specifičnim mjerama za sektor mliječnih proizvoda, uključujući eko sheme, potpore mladim poljoprivrednicima i, u nekim regijama, ciljane poticaje za dobrobit životinja. Politika daje prioritet održivosti okoliša, i to s najmanje 10% sredstava usmjerenih manjim poljoprivrednim gospodarstvima. U posljednje dvije godine proračunskog razdoblja očekuje se rastuća potražnja i u EU i u svijetu što će podržati svjetska tržišta mliječnih proizvoda, ali fluktuacije cijena i tržišne neravnoteže i dalje će biti problematične. Otpornost i održivost ključne su za budućnost sektora. To se može postići inovacijama, kao načinom usklađivanja potrebe poljoprivrednika da zarađuju za pristojan život, potražnje potrošača za pristupačnim i kvalitetnim mliječnim proizvodima, te zahtjeva zaštite okoliša i zdravlja životinja. U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2021.-2027. mljekarstvo je bilo usmjereno na ozelenjivanje, održivost i eko sheme. Nakon 2027., cilj je ZPP-a pojednostavljeni, pravedniji sustav s degresivnom potporom dohotku temeljenom na površini (DABIS), kako bi se financiranje preusmjerilo prema manjim, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a istovremeno ograničila plaćanja većim poduzećima. Proizvodno vezana potpora za stoku mogla bi se povećati, favorizirajući ekološki održive, ekstenzivne sustave. Iako se očekuje pad ukupne proizvodnje mlijeka u EU, predviđa se da će EU 40

zadržati svoju poziciju vodećeg svjetskog izvoznika mliječnih proizvoda, prema izvješću Europske komisije. Profitabilnost će sve više biti vezana uz ekološku učinkovitost, budući da zelene prakse postaju standard za primanje financijske potpore. Zajednička poljoprivredna politika osigurala je 387 milijardi eura financiranja za razdoblje 2021.- 2027. Novac za poljoprivredu predstavljao je četvrtinu ukupne potrošnje EU-a u 2023. Od tog novca, dvije trećine (67%) korištene su za izravnu potporu dohotku poljoprivrednika, 28% otišlo je u razvoj ruralnih područja, a preostalih 5% korišteno je za intervencije na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Promjena održivosti: Povećani naglasak na eko sheme, koje su dobrovoljne, plaćene prakse za poboljšanje ekoloških i klimatskih učinaka. Preraspodjela potpore: Potpora dohotku prebacuje se s intenzivne poljoprivrede velikih razmjera prema manjim farmama i onima u specijaliziranim, često planinskim regijama. Proizvodnja mlijeka: Proizvodnja mlijeka u EU suočava se s potencijalnim pa-

dom od oko 0,2% godišnje do 2032. zbog ekoloških ograničenja, ali potražnja za izvozom ostaje snažna, osobito za sirom. U razdoblju od 2014. do 2021. prosječna su izravna plaćanja u EU oko 257 €/ha, a u razdoblju do 2027. neće se mijenjati. Postoje određena odstupanja po zemljama članicama. Tako je najveća izravna potpora u prvom razdoblju bila na Malti, gdje će se u aktualnom razdoblju još povećati više od 40%. Mi smo u prvom razdoblju bili iznad prosjeka EU-a, na više od 280 €/ha, a do 2027. predviđeno je povećanje na nešto manje od 320 €/ha. U 2023. potrošeno je 38,16 milijardi eura na izravna plaćanja poljoprivrednicima, a 12,95 milijardi eura na ruralni razvoj. Dodatnih 2,67 milijardi eura podržalo je tržište poljoprivrednih proizvoda. Francuska je 2023. primila najveći udio poljoprivrednih sredstava EU-a (ukupno 9,5 milijardi eura iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj), a slijede Španjolska (7,1 milijarda), Njemačka (6,4 milijarde), Italija (6,1 milijarda) i Poljska (5,1 milijarda). mljekarski list / 4. 2026.

i koncentriranim vlasništvom vjerojatno će osjetiti najveći utjecaj novoga, strožeg “ograničenja” plaćanja, prema reformi ZPP-a. Mliječna stada u zemljama s visokom proizvodnjom poput Njemačke i Francuske smanjila su se zbog pritisaka na okoliš, a očekuje se da će se taj trend nastaviti.

Kako funkcioniraju ZPP i obilježja u razdoblju 2027.-2034.

Grafikon 1. Pregled izravnih plaćanja 2014.-2027., u €/ha

Zajednička poljoprivredna politika osigurat će 387 milijardi eura financiranja za razdoblje 2021.-2027. Novac za poljoprivredu predstavljao je četvrtinu ukupne potrošnje EU-a u 2023. Od tog novca, dvije trećine (67%) korištene su za izravnu potporu dohotku poljoprivrednika, 28% otišlo je u razvoj ruralnih područja, a preostalih 5% korišteno je za intervencije na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Zanimljivo je da smo mi značajno niže od prosjeka EU-a na samom začelju (ispred Slovenije i Malte) s udjelom izravnih plaćanja od 50%, dok se većina članica s razvijenijim mljekarstvom odlučila na puno veće izravno poticanje (Danska i Irska više od 80%, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Španjolska, Litva i Švedska više od 70%), a manje na ruralni razvoj. Ovaj posve drukčiji pristup podupiranju mljekarstva u posljednjem razdoblju (do 2020. bili smo u prvih pet zemalja po izravnim potporama u mljekarstvu) nije donio napredak domaćoj proizvodnji. Višekriterijska evaluacija otkrila je da su zemlje koje prednjače u izvozu mliječnih proizvoda postignule najbolje vrijednosti uspješnosti mliječnih farmi. Te zemlje (Danska, Nizozemska, Irska i Belgija) imaju najveće pokazatelje veličine farmi, opsega proizvodnje, produktivnosti i prihoda. Dok su slovenska, latvijska i litavska mliječna gospodarstva postignula loše rezultate u pogledu produktivnosti i ekonomskih pokazatelja, te zemlje postižu konkurentnost u mljekarskom sektoru nižim cijenama mlijeka, većim korištenjem vlastitih resursa i višim razinama javne potpore. mljekarski list / 4. 2026.

Izgledi nakon 2027. (ZPP 2028.–2034.): Degresivna potpora: Nova, jednostavnija “Degresivna potpora dohotku temeljena na površini” (DABIS) vjerojatno će zamijeniti postojeće sheme, pri čemu će se plaćanja smanjivati za veća poljoprivredna gospodarstva. Ograničavanje plaćanja: Predlaže se gornja granica od 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu godišnje, usmjerena na veće, često visokoproduktivne operacije. Povećanje proizvodno vezane potpore: Maksimalna potrošnja na proizvodno vezanu potporu dohotku (često se koristi za stoku) mogla bi se povećati sa 13 na 20%, podržavajući ekonomsku održivost manjih proizvođača. Generacijska obnova: Politike će se posebno usmjeriti na mlade poljoprivrednike kako bi zamijenile stariju radnu snagu.

Pretpostavke ZPP-a Poželjni ekstenzivni sustavi: Očekuje se da će se intenzivno mljekarstvo s visokim ulaganjima suočiti s većim pritiskom, s poticajima koji se prebacuju prema sustavima temeljenim na pašnjacima ili organskim sustavima. Administrativno pojednostavljenje: Dvostupni sustav bit će spojen s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja poljoprivrednika i poboljšanja učinkovitosti strateških planova. Regionalni utjecaji - zemlje s visokim prosječnim plaćanjima

Prvo, važno je razumjeti kako se proračun Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) utvrđuje na europskoj razini, a potom i na nacionalnoj razini. Višegodišnji financijski okvir (VFO) ili proračun EU-a određuje se za određeno razdoblje. Predloženi proračun obuhvaća razdoblje od 2028. do 2034. Dio tog proračuna zatim se raspoređuje po sektorima, poput poljoprivrede. Konačno, svaka država članica izrađuje ono što nazivamo strateškim planom ZPP-a s raspodjelom dodijeljenog proračuna prema unaprijed definiranim ciljevima. Još jedna važna stvar koju treba istaknuti prije nego što krenemo dalje jest shvatiti da su ove subvencije EU-a naravno ključne za podršku poljoprivrednicima EU-a kako bi ostvarili pošten prihod i jamčili našu sigurnost hrane. Subvencije ZPP-a također su tu za podršku ruralnom sektoru EU-a u svim njegovim aspektima, od kulturne baštine do ublažavanja klimatskih promjena. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potkraj 2025. predstavila je predloženi proračun Zajedničke poljoprivredne politike, kojim se planira smanjenje financiranja sa 386,6 milijardi eura na 300 milijardi eura. Ovo bi smanjenje za poljoprivredu EU-a predstavljalo smanjenje veće od 20% nakon 2027., ne uzimajući u obzir ni inflaciju.

Novi smjer za potporu prihodima Zajednička poljoprivredna politika igra središnju ulogu u podupiranju dohotka poljoprivrednika diljem EU-a. Izravna plaćanja i dalje su važan izvor stabilnosti u sektoru izloženom ekonomskoj neizvjesnosti i klimatskim pritiscima. Za razdoblje 2028.-2034. Europska komi41

> AKTUALNO

sija predlaže pravedniju i bolje ciljanu potporu dohotku za poljoprivrednike. Gotovo 293,7 milijarda eura ostalo bi namijenjeno intervencijama potpore dohotku u okviru ZPP-a, koje se odnose na degresivnu potporu dohotku po površini, agroekološke i klimatske mjere, plaćanja za male poljoprivrednike, ili potporu za pokretanje poljoprivrednoga gospodarstva, potporu za alate za upravljanje rizicima, ili specifične intervencije u određenim sektorima, između ostalog. Osim toga, stabilnost i otpornost poljoprivrednog poslovanja odražavaju potrebu za širim priznavanjem poljoprivrednoga gospodarstva, jer održivost ne ovisi samo o proizvodnji već i o upravljanju ekonomskim rizicima i dugoročnoj održivosti.

Novi pristup: Degresivna potpora dohotku temeljena na površini U središtu prijedloga je degresivna potpora dohotku temeljena na površini (DABIS), jednostavniji i pravedniji program koji zamjenjuje nekoliko trenutnih sustava plaćanja ZPP-a. Pruža plaćanja na temelju prihvatljivih hektara, ali uvodi degresivno. Time se postupno smanjuju plaćanja za veća poljoprivredna gospodarstva kako bi se potaknula pravednija raspodjela potpore. Također, primjenjivat će se ograničenje plaćanja na 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu godišnje. Države članice imat će fleksibilnost u osmišljavanju potpora prema specifičnostima poljoprivrednika i lokalnim potrebama, te kombinirati plaćanja na temelju površine s jednokratnim iznosima ili doplatama. Sustav će dati prednost onima čija je glavna egzistencija poljoprivreda. Do 2032. umirovljenici više neće imati pravo na pomoć, što će mlađim poljoprivrednicima omogućiti ulazak u sektor ili širenje poslovanja u njemu.

Promicanje konkurentnosti i održivosti Osim DABIS-a, prijedlog omogućuje državama članicama korištenje proizvodno vezane potpore dohotku i plaćanja specifičnih za područje kako bi pomogle poljoprivrednicima u nepovoljnim ili planinskim područjima, te onima s mješovitim ratarsko-stočarskim aktivnostima, kao 42

Slika 1. Poljoprivredni izdaci EU-a 2023. po zemljama članicama (Izvor EU komisija – Financijsko izvješće za EAGF i EAFRD (2023.))

Zajednička poljoprivredna politika igra središnju ulogu u podupiranju dohotka poljoprivrednika diljem EU-a - izravna plaćanja i dalje su važan izvor stabilnosti u sektoru izloženom ekonomskoj neizvjesnosti i klimatskim pritiscima i da ponude financijske poticaje poljoprivrednicima koji primjenjuju ili prelaze na održivije poljoprivredne prakse. Sveukupno, cilj je paketa ZPP-a 2028.–2034. osigurati pravedniju, konkurentniju, održiviju i otporniju europsku poljoprivredu koja održava egzistenciju poljoprivrednika, a istovremeno potiče generacijsku obnovu i vitalnost ruralnih područja diljem EU-a.

va i jači fokus na aktivne poljoprivrednike čija glavna egzistencija dolazi od poljoprivrede. Države članice imale bi fleksibilnost prilagoditi ovu potporu vlastitim poljoprivrednim strukturama. Preciznijim usmjeravanjem potpore, cilj je budućeg ZPP-a bolje odražavati stvarne okolišne, ekonomske i društvene uvjete s kojima se suočavaju različite vrste poljoprivrednih gospodarstava.

Pravednija plaćanja, prilagođena stvarnim poljoprivrednim situacijama

Ulaganje u sljedeću generaciju

Jedna od ključnih predloženih promjena je prelazak na jednostavniji sustav potpore dohotku temeljen na površini poljoprivrednog gospodarstva, u kombinaciji s ograničenjima najviših plaćanja. Potpora bi se postupno smanjivala za veća poljoprivredna gospodarstva, osiguravajući uravnoteženiju raspodjelu javnih sredsta-

Budući ZPP stavlja snažan naglasak na obnovu poljoprivrednog stanovništva. Manja poljoprivredna gospodarstva imala bi koristi od jednostavnijih mogućnosti potpore, dok bi mladi poljoprivrednici dobili dodatnu pomoć za pokretanje ili proširenje svojih aktivnosti. Veća se pozornost posvećuje i potpori ženama u poljoprivredi, prepoznajući njihovu ulogu u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvima i ruralnim zajednicama. Cilj je ovih mljekarski list / 4. 2026.

Slika 2. Struktura potpora poljoprivrednicima po zemljama članicama EU-a (Izvor: EU komisija Agro food data portal (2022.))

mjera učiniti poljoprivredu dostupnijom i privlačnijom sljedećoj generaciji. Bolji pristup jasnim, praktičnim informacijama i poboljšano korištenje digitalnih alata ključni su za poljoprivrednike koji razmatraju ove mogućnosti. Cilj je prijedloga jačanje konkurentnosti, održivosti i otpornosti poljoprivrede EU-a, uz istovremeno osiguranje pravednijeg sustava koji podržava poljoprivrednike i pridonosi širim ekološkim, društvenim i ekonomskim ciljevima.

Podržavanje održivosti i otpornosti Uz potporu dohotku, predloženi okvir ZPP-a i dalje potiče održivije i otpornije poljoprivredne sustave. Poljoprivredna gospodarstva koja se suočavaju s prirodnim ograničenjima, poput onih u planinskim ili nepovoljnim područjima, i dalje

bi ispunjavala uvjete za ciljanu potporu. Poticaji bi također bili dostupni poljoprivrednicima koji usvajaju održivije prakse ili upravljaju mješovitim poljoprivrednim sustavima.

ZPP i mljekarstvo Cilj je predloženog ZPP-a 2028.-2034. poticanje održivijega, otpornijega i pravednijega poljoprivrednog sektora EU-a uvođenjem ograničene, degresivne potpore dohotku temeljene na površini za velika poljoprivredna gospodarstva. Ključno je za sektor mljekarstva poticanje održive, specijalizirane proizvodnje s nižim prinosima, s naglaskom na generacijsku obnovu kako bi se riješili problemi starenja stanovništva i nestabilnosti cijena. Ključni elementi za sektor mliječnih proizvoda u ZPP-u 2028.2034. - izgledi za mljekarski sektor:

Očekuje se pad proizvodnje mlijeka u EU u srednjoročnom razdoblju, budući da smanjene veličine stada nisu u potpunosti kompenzirane povećanim prinosima. Međutim, sektor se pomiče prema vrednijim, održivim proizvodima, uključujući organske i tržno “nišne” mliječne proizvode. Nišni mliječni proizvodi kako se potrošači okreću specijaliziranim, visokokvalitetnim i održivim opcijama poput krava hranjenih travom, mlijeka A2 generacije i proizvoda od koza/ovca. Područja rasta uključuju funkcionalne probiotike za mentalno zdravlje, grickalice s visokim udjelom proteina i specijalizirane, zanatske sireve. Ključne prilike postoje u organskim, lokalno proizvedenim i hibridnim proizvodima kako bi se zadovoljila potražnja za zdravljem i održivošću. Ključni trendovi mliječnih proizvoda u niši. Specijalni/alternativni izvori mlijeka: Koze, ovce i deve postaju sve popularnije zbog jedinstvenih nutritivnih profila i probavnih prednosti. Mliječni proizvodi bez životinjskih sastojaka i hibridni mliječni proizvodi: Pojavljuju se proizvodi koji miješaju tradicionalne mliječne proizvode s biljnim alternativama, s ciljem uravnoteženja okusa s ekološkim problemima. A2 mlijeko: Mlijeko koje sadržava samo A2 vrstu, često se smatra lakšim za probavu od običnog mlijeka. Funkcionalni/obogaćeni proizvodi: Jogurt i napici osmišljeni za specifične zdravstvene rezultate, poput ublažavanja stresa, poboljšanja zdravlja crijeva ili formulacije s visokim udjelom proteina i niskim udjelom šećera za sportaše. Zanatski i lokalni proizvodi: Male serije, svježi proizvodi s farme i lokalnog podrijetla, uključujući specijalne sireve i jogurte.

PRAVA HRANA ZA ŠAMPIONE Uspješni u štali s individualnim konceptima hranidbe. INFORMIRAJTE SE I NARUČITE NA:

grah@h.lugitsch.at | +43 676 889 22 225 www.h.lugitsch.at mljekarski list / 4. 2026.

43 CornVit ® je robna marka tvrtke Herbert Lugitsch u. Söhne Ges.mbH | 8330 Feldbach | Austria

> AKTUALNO

Zarazni mastitis Zarazni uzročnici mastitisa i robotska mužnja loša su kombinacija - ako razmišljate o robotu, prije uvođenja robotske mužnje svakako provjerite status svog stada > Hana Hrovatin, dr. vet. med. Animalis d.o.o.

zročnike mastitisa s obzirom na mjere i pristup rješavanju problematike dijelimo u dvije glavne skupine: na okolišne i zarazne uzročnike. Ova podjela osobito je važna s praktičnog stajališta, jer se mjere za suzbijanje okolišnog mastitisa razlikuju od mjera za suzbijanje zaraznog mastitisa. Mi ćemo se usredotočiti na mastitis uzrokovan zaraznim patogenima. Glavni predstavnici skupine zaraznih uzročnika mastitisa su Streptococcus agalactiae, Staphylococcusaureus i Mycoplasma bovis. Za bakterije koje pripadaju skupini zaraznih uzročnika mastitisa karakteristično je da uglavnom ne preživljavaju u okolini životinja. Njima su potrebne žive stanice kako bi preživjeli i razmnožavali se: žive uglavnom u vimenu i na vimenu. Iz vimena se oslobađaju tijekom mužnje i prenose se sa zaražene na zdravu četvrt vimena te na druge životinje. Za suzbijanje zaraznog mastitisa ključan je plan od pet točaka, koji obuhvaća higijenu vimena i pravilnu rutinu mužnje, liječenje kliničkih mastitisa, zasušenje uz primjenu antibiotika, uklanjanje kronično zaraženih krava, te pravilno održavanje opreme za mužnju. Prije svega, ključni su pravilni postupci rutine mužnje koji pridonose smanjenju prijenosa zaraznih uzročnika tijekom mužnje, kao što su: nošenje rukavica tijekom mužnje, korištenje jedne papirnate maramice za brisanje vimena jedne krave, dobra dezinfekcija nakon mužnje, dezinfekcija muznih jedinica između krava i mužnja pozitivnih krava na kraju. Ne smijemo zaboraviti da u slučaju prisutnosti zaraznih uzročnika u stadu farma nije pogodna za selektivno zasušenje krava. Preporučuje se sve do iskorjenjivanja uzročnika iz stada provoditi zasušenje svih krava uz primjenu antibiotika i čepića. 44

Slika 1. Smjernice za odlučivanje o selektivnom zasušenju krava

Za dijagnostiku stada u vezi s prisutnošću zaraznih uzročnika najkorisnija je PCR metoda bazenskog uzorka mlijeka, koja ne zahtijeva uzorkovanje cijelog stada. Na taj način možemo utvrditi je li uzročnik prisutan u stadu. U slučaju pozitivnog rezultata preporučuje se određivanje pojedinačno zaraženih krava bakteriološkom analizom cijelog stada, te provođenje mjera na razini pojedine krave, koje se razlikuju ovisno o uzročniku. Od krava koje su u vrijeme uzorkovanja bile u fazi zasušenja, uzorak se uzima odmah nakon teljenja.

Glavni zarazni uzročnici mastitisa Streptococcus agalactiae Infekcija ovom bakterijom naziva se i zarazno zasušenje vimena, jer u slučaju infekcije bakterijski toksin ošteti žljezda-

ne stanice u mliječnoj žlijezdi koje izlučuju mlijeko. Oštećene stanice zamjenjuju vezivno tkivo koje nije funkcionalno. Posljedica toga je smanjena proizvodnja mlijeka. U prošlosti, kada su krave imale više laktacija, vezivno tkivo je znalo prerasti gotovo cijelo žljezdano tkivo, što je dovodilo do potpunog zasušenja. Potkraj 70-ih godina Streptococcus agalactiae bio je prevladavajući uzročnik mastitisa, no nakon uvođenja plana od pet točaka za sprečavanje zaraznih uzročnika mastitisa broj slučajeva se znatno smanjio. St. agalactiae se u stadu vrlo brzo širi. U većini slučajeva broj somatskih stanica znatno se povećava, što brzo uzrokuje problem povišenog broja somatskih stanica u zajedničkom uzorku mlijeka. Kao što smo spomenuli, jedna od ključnih točaka je i dezinfekcija vimena nakon mužnje. Dezinfekcija vimena nakon mužnje važna je za sprečavanje mljekarski list / 4. 2026.

Dezinfekcija vimena nakon mužnje važna je za sprečavanje infekcija uzrokovanih prvenstveno zaraznim uzročnicima, za zaštitu vimena, te za poboljšanje kondicije vimena uz pomoć dodanih emolijenata koji na kožu vimena djeluju hidratizirajuće Slika 2. Primjer farme sa 470 životinja koja je kupila tri krave zaražene bakterijom St. agalactiae. Bakterija se brzo prenijela i na druge krave u stadu. Vidljiv je izražen porast broja somatskih stanica nakon kupnje novih životinja

Slika 3. Rezultati bakteriološke analize uzoraka mlijeka pojedinih krava iz kojih je vidljiva visoka zaraženost krava zaraznim uzročnikom St. agalactiae

infekcija uzrokovanih prvenstveno zaraznim uzročnicima, za zaštitu vimena (stvaranje barijere na vrhu vimena koje predstavlja ulazno mjesto za bakterije), te za poboljšanje kondicije vimena uz pomoć dodanih emolijenata koji na kožu vimena djeluju hidratizirajuće. Pogledajte i primjer farme koja je prešla s izmuzišta na robotsku mužnju. Na izmuzištu je korišten proizvod za dezinfekciju nakon mužnje, koji je ograničavao širenje zarazne bakterije St. agalactiae, ali nakon prelaska na robotsku mužnju, dezinfekcija nakon mužnje više se nije provodila. Iz rezultata bakteriološke analize cijelog stada vidljivo je da se nakon prestanka dezinfekcije nakon mužnje zarazni uzročnik St. agalactiae po cijelom stadu proširio kao požar, budući da je došlo do prijenosa bakterije, koja mljekarski list / 4. 2026.

se nalazila na robotu, među kravama tijekom mužnje. Mjere Za provođenje mjera eradikacije bakterije potrebno je bakteriološkom analizom cijelog stada utvrditi sve pozitivne životinje. Najdjelotvorniji pristup eradikaciji St. agalactiae na farmi je liječenje svih pozitivnih životinja odjednom, ali i poštivanje pravilnih postupaka mužnje kako bi se spriječio prijenos na ostale krave. Ako se eradikacija provodi postupno, preostale zaražene životinje predstavljaju izvor zaraze zdravih životinja. Zbog brzog širenja, na taj način teško je uspješno iskorijeniti St. agalactiae iz stada. Već izliječene krave brzo su ponovno zaražene. Osim liječenja, vrlo je važno poštivati i ostale mjere plana od pet to-

čaka, te prilikom kupnje novih životinja i sve biosigurnosne mjere. St. agalactiae uspješno se liječi penicilinom. Staphylococcus aureus Staphylococcus aureus jedan je od najvažnijih uzročnika mastitisa posvuda po svijetu. Kao i svi zarazni uzročnici, S. aureus prenosi se tijekom mužnje (putem muznih jedinica, krpa, ruku), a prenose ga i muhe koje su u našim uvjetima vjerojatno manje značajan vektor. Najčešće uzrokuje supklinički i kronični mastitis (povećan broj somatskih stanica), a rijetko uzrokuje kliničke mastitise. Zaražene krave stalni su izvor zaraze zdravih krava u stadu. Mastitis uzrokovan S. aureusom može u tkivu vimena izazvati stvaranje nakupina bakterija obavijenih kapsulom, što znatno smanjuje vjerojatnost uspješnog liječenja, 45

> AKTUALNO

jer kapsula sprečava pristup antibiotika ili imunih stanica bakterijama. Većina sojeva S. aureusa stvara i biofilm koji dodatno štiti bakterije od uništenja. U takvim nakupinama S. aureus se može i „pritajiti“, zbog čega se prilikom uzorkovanja mlijeka za bakteriološku analizu često ne otkrije, iako je u vimenu prisutan. U povoljnim uvjetima, kada otpornost krava oslabi (teljenje, stres, bolesti...), S. aureus se može ponovno početi izlučivati. Riječ je dakle o iznimno otpornom uzročniku koji se slabije odaziva na antibiotsku terapiju, pa je potrebno učiniti sve da se ne pojavi, odnosno da se što prije eliminira, jer može odlučujuće utjecati na ekonomiku uzgoja životinja. Godine 2023. tvrtka Animalis d.o.o., u suradnji s Mljekarom Celeia, provela je PCR analizu bazenskog uzorka mlijeka iz 87 slovenskih farmi. Bakterija Staphylococcus aureus pronađena je na 59% farmi, što je vrlo visok postotak (svaka druga farma bila je pozitivna). Na S. aureus bilo je pozitivno 65% farmi koje koriste mljekovod, te 68% farmi koje za mužnju koriste robote. Očito je da rutina mužnje na brojnim farmama s mljekovodom nije optimalna, što omogućuje širenje S. aureus. Još je više zabrinjavajući rezultat pozitivnih stada s robotima! Mužnja pomoću robota pruža brojne prednosti, ali i određene nedostatke koji otežavaju uspješnu borbu protiv zaraznih uzročnika mastitisa, kao što su S. aureus i St. agalactiae - korištenje jedne muzne jedinice za sve krave, nemogućnost određivanja redoslijeda mužnje i odvajanja pozitivnih životinja od negativnih, dezinfekcija prije mužnje i poslije mužnje uvelike ovisi o pravilnim postavkama i točnoj primjeni dezinfekcijskih sredstava, dok je uzimanje sterilnih uzoraka mlijeka na farmama s robotima otežano. Prilikom uzimanja bazenskog uzorka za PCR analizu, proizvođačima mlijeka postavljeno je i pitanje o njihovu poznavanju statusa farme u vezi s prisutnošću S. aureusa. Od 14 stočara koji su izjavili da su negativni, PCR test pokazao je da je od njih sedam doista bilo negativnih, dok je sedam bilo pozitivnih. Čak 18 stočara odgovorilo je da su pozitivni, od kojih je devet zaista bilo pozitivnih, a devet negativnih. Osim toga, 55 stočara odgovorilo je da ne znaju status svoje farme. Od njih je 35 bilo pozitivnih, a 20 negativnih. Od46

Slika 4. Primjer analizirane farme na kojoj je bakteriološki nalaz iz siječnja pokazao krave pozitivne na St. agalactiae. Životinje su vrlo uspješno izliječene pomoću penicilina (navedene su somatske stanice × 1000/ml mlijeka za svaku zaraženu kravu iz A kontrolne skupine)

govori i stvarni rezultati analiza pokazali su da vrlo malo stočara zna status svoje farme u vezi s prisutnošću Staphylococcus aureusa. To je vrlo zabrinjavajuće, jer dok ne znamo za prisutnost bakterije ne provodimo mjere, a ona se među kravama širi, osobito tijekom mužnje. Mjere Kao i kod St. agalactiae, bakteriološkom analizom stada treba utvrditi pojedinačno pozitivne životinje i započeti s pravilnom rutinom mužnje radi sprečavanja prijenosa uzročnika. Budući da se S. aureus u usporedbi sa St. agalactiae ne odaziva tako uspješno na terapiju antibioticima, na razini svake pojedinačne zaražene životinje treba donijeti odluku o mjerama (liječenju ili uklanjanju životinje). Uklanjanje se preporučuje prije svega za starije krave koje već dulje vrijeme imaju povišen broj somatskih stanica (kronična infekcija), više pozitivnih dijelova vimena, povijest kliničkih mastitisa, ili nepovoljan antibiogram koji pokazuje otpornost S. aureusa na antibiotike. Liječenje se može razmotriti za prvorotkinje gdje postoji manja vjerojatnost kronične zaraze pa je mogućnost izlječenja veća. Ako se odlučimo za liječenje pozitivne životinje (odmah, ako je životinja pred zasušenjem, onda se liječi prije zasušenja i zasuši antibiotikom i čepićem), vrlo je važno nakon provedenog liječenja ili zasušenja ponoviti bakteriološku analizu. Preporučuje se uzorkovanje takvih životinja pri svakom porastu broja somatskih stanica.

U slučaju velikog broja zaraženih životinja bakterijom S. aureus na tržištu postoji i cjepivo koje smanjuje prijenos bakterije u stadu. Za očuvanje negativnog statusa važna je biosigurnost, znači treba kupovati životinje samo iz stada slobodnih od zaraza te provjeriti kupljene životinje na prisutnost zaraznih uzročnika. Mycoplasma bovis Bakterija Mycoplasma bovis kod goveda je uzročnik različitih bolesti (upale pluća, reproduktivnih poremećaja, artritisa), a može se pojaviti i kao uzročnik mastitisa. Životinje često reagiraju vrlo visokim porastom broja somatskih stanica. Za dijagnozu se preporučuje PCR metoda, jer se klasičnom bakteriološkom analizom ne može otkriti. Budući da nema staničnu stijenku, klasični antibiotici nisu učinkoviti za liječenje. U slučaju pozitivnog rezultata, mjere uključuju uklanjanje pozitivnih životinja i uvođenje rutine mužnje koja je prilagođena zaraznim uzročnicima. Mikoplazma je u usporedbi s ostalim zaraznim uzročnicima osobito problematična, jer se prenosi i respiratornim i spolnim izlučevinama. Trenutno u Sloveniji nisu zapaženi problemi s mastitisom povezanim s mikoplazmama.

Zaključak Za rješavanje problematike zaraznih uzročnika ključno je poznavanje stanja u vezi s prisutnošću tih bakterija u vašem stadu. Dobar alat za to je PCR analiza bazenskog uzorka mlijeka, koja mljekarski list / 4. 2026.

pokazuje je li uzročnik prisutan u stadu. U slučaju pozitivnog rezultata treba uzeti uzorke cijelog stada i poduzeti mjere na razini svake pojedine krave. Iako se bakterije iz ove skupine djelomično razlikuju na razini pojedine životinje, za sve je najvažnija preventiva uz pravilnu rutinu mužnje prilagođenu zaraznim uzročnicima. To uključuje korištenje rukavica tijekom mužnje, jedne maramice za brisanje vimena jedne krave, dezinfekciju vimena nakon mužnje, dezinfekciju muznih jedinica između krava, te određivanje redoslijeda mužnje. Važan čimbenik je i biosigurnost, jer se kupnjom novih životinja u stado mogu unijeti i zarazni uzročnici mastitisa. PCR analiza bazenskog uzorka mlijeka također je dobar odabir za praćenje učinkovitosti provedenih mjera pa se preporučuje ponavljanje analize svakih šest mjeseci radi praćenja statusa stada. Zarazni uzročnici mastitisa i robotska mužnja loša su kombinacija. Ako

Slika 5. Odgovori na pitanje o poznavanju statusa vlastita stada u usporedbi sa stvarnim rezultatima analize o prisutnosti Staphylococcus aureusa

razmišljate o robotu, prije uvođenja robotske mužnje svakako provjerite status svog stada. Ako već imate robota, ne riskirajte i koristite dezinfekciju jedinica

između mužnji i dezinfekciju vimena nakon mužnje, ali i redovito provjeravajte ispravnost postavki robota i primjene dezinfekcijskih sredstava.

Keno™pure ČISTA PRIPREMA

Keno™mix SAMO PROTRESITE!

Zastupa i prodaje: Animalis, prehrana in zdravje živali, d.o.o. Tržaška cesta 135 SI- 1000 Ljubljana m. +385 95 385 8370 t. +386 1 242 55 30 info@animalis.si • www.animalis.hr www.svetakrava.si

mljekarski list / 4. 2026.

47 www.cidlines.com Biocid upotrebljavajte oprezno. Prije upotrebe uvijek pročitajte etiketu i podatke o proizvodu.

> IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Predstavljeno deset novih propisa za jačanje poljoprivrede i ribarstva Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić održao je konferenciju za medije o deset novih propisa, od kojih četiri prijedloga programa i šest prijedloga pravilnika. Svi će prijedlozi nakon predstavljanja biti upućeni u e-savjetovanje. Prijedlogom Programa potpore sjetve certificiranog sjemena soje i strnih žitarica i sadnje certificiranih sadnica za razdoblje 2026.-2030. nastoji se osigurati financijska potpora ratarskoj proizvodnji i sustavno potaknuti uporaba certificiranog sjemena, odnosno sadnja certificiranih sadnica. Cilj je osigurati dostatne količine kvalitetnog i zdravstveno ispravnog sjemena te sigurnih sirovina za potrebe domaće mlinsko-pekarske, stočarske, uljarske i prerađivačke industrije. "Provedbom Programa jačamo otpornost sustava opskrbe hranom, smanjujemo ovisnost o uvozu, pridonosimo prehrambenoj neovisnosti, ali i zaustavljamo pad udjela sjetve certificiranog sjemena soje i strnih žitarica te sadnje certificiranih sadnica", rekao je ministar Vlajčić. Ukupna vrijednost Programa u pet godina iznosi 35 milijuna eura, odnosno sedam milijuna eura godišnje. Potpora iznosi do 50 eura po hektaru prihvatljive površine, minimalno za jedan, a maksimalno za 75 hektara. Prijedlogom Nacionalnog programa poticanja razvoja toplokrvnih pasmina konja u RH 2026.-2030. potiču se najkvalitetniji uzgojni materijal i daljnje unapređenje uzgoja toplokrvnih pasmina konja u RH pomoću dviju mjera i pet podmjera, ukupne vrijednosti 1,75 milijuna eura. U dosadašnjim dvama programima zabilježen je rast broja rasplodnih konja za 24%, kao i porast broja oždrebljene ždrebadi za 45%, što potvrđuje učinkovitost dosadašnjih mjera. Prijedlogom Programa potpora skupinama proizvođača za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u 2026. godini omogućuje se povećanje broja zaštićenih proizvoda i proizvođača uključenih u sustav certifikacije proizvoda sa zaštićenim nazivom. Za provedbu Programa osigura48

no je 100 tisuća eura. Potpora za izradu nove specifikacije iznosi do 20 tisuća eura po korisniku, a za izmjenu specifikacije do pet tisuća eura. Prijedlogom Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu nastoji se zadržati i unaprijediti proizvodnja u sektorima prepoznatim kao iznimno osjetljivim: proizvodnji mlijeka, uzgoju rasplodnih krmača, proizvodnji duhana, proizvodnji djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinova ulja te očuvanju domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja. "Uz pomoć pet mjera predviđeno je gotovo 15 milijuna eura potpore, od čega više od 6,2 milijuna eura za uzgoj mliječnih krava, oko 1,5 milijuna eura za uzgoj rasplodnih krmača, gotovo pet milijuna eura za proizvodnju duhana, te nešto manje od dva milijuna eura za proizvodnju djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinova ulja“, istaknuo je ministar Vlajčić. Prijedlogom Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom omogućuje se bolje iskorištavanje ukupno ostvarenih ulova te se proširuje popis vrsta koje se mogu smatrati ciljanim ulovom na do 50% ukupnog ulova. Prijedlogom Pravilnika o posebnom režimu upravljanja ribolovom u ribolovnoj zoni E uvodi se regulacija ribolova na određenim područjima u Rapskom kanalu i Kvarneriću. "Stanje stokova iz 2025. godine pokazuje da je oslić u stanju prelova i prelovljenosti, dok škamp uz istočnu jadransku obalu zahtijeva dodatne zaštitne mjere", istaknuo je ministar Vlajčić. Prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopuni pravilnika o uvjetima i načinu rada ovlaštenih promatrača u ribarstvu proširuju se uvjeti izobrazbe i baza kandidata za promatrače Međunarodne ko-

misije za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT), čime se dodatno jača sustav nadzora i usklađenost s međunarodnim obvezama. Za provedbu je u ovoj godini osigurano 200 tisuća eura. Prijedlogom Pravilnika o provedbi mjere I.23. "Ribarske luke i iskrcajna mjesta" omogućuju se ulaganja u osuvremenjivanje postojećih ribarskih luka i istovarnih mjesta. Ukupnom potporom od 20 milijuna eura pridonijet će se povećanju kvalitete, kontrole i sljedivosti ulova. Prijedlogom Pravilnika o dopunama pravilnika o provedbi državne potpore za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama - srdelarama za siječanj 2026. godine nastoje se nadoknaditi gubici nastali zbog proglašenoga ograničenja ribolova. Iznosi potpore, ovisno o duljini ribarskog plovila, kreću se od 15 do 35 tisuća eura po plovilu. Prijedlogom Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe uporaba životinja u pokusima ograničava se na nužno potrebnu mjeru te se osigurava visoka razina njihove zaštite i dobrobiti. Primjenjuju se načela zamjene, smanjenja i poboljšanja, odnosno žive životinje neće se koristiti kad god je to moguće, smanjit će se njihov broj i osigurat će se poboljšani uvjeti njihova uzgoja, smještaja i skrbi radi uklanjanja ili smanjenja boli, patnje, stresa, tjeskobe ili trajnog oštećenja. "Novim propisima jačaju se otpornost, konkurentnost i održivost hrvatske poljoprivrede i ribarstva", zaključio je ministar Vlajčić. Konferenciji su uz ministra Vlajčića prisustvovali i državni tajnici Marinko Beljo, Tugomir Majdak, Ivan Matijević i Zdravko Tušek, te ravnatelji resornih uprava Sandra Zokić, Mato Čačić, Željka Gudelj-Velaga, Ante Mišura i Tatjana Karačić. mljekarski list / 4. 2026.

Predstavljen paket izvanrednih mjera pomoći za poljoprivredu i ribarstvo Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 23.03.2026. predstavljen je paket izvanrednih mjera pomoći za poljoprivredu i ribarstvo. Riječ je o tri ciljane interventne mjere kojima se odgovara na rast troškova, probleme likvidnosti i neravnopravan položaj na tržištu. "Mjere koje uvodimo imaju isti cilj, očuvati proizvodnju i spriječiti nelikvidnost te osigurati da ljudi koji hrane ovu zemlju mogu raditi svoj posao, a da ih ne slomi nestabilnost na koju ne mogu utjecati", rekao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te dodao kako je riječ o paketu mjera za stvarnost u kojoj živimo. Ovogodišnja proljetna sjetva odvija se uz snažan rast ulaznih troškova kako gnojiva od 20 do 25%, tako goriva od 10 do 15% i zaštitnih sredstava više od 30%. S ciljem očuvanja proizvodnje i sprečavanja smanjenja sjetvenih površina, a kroz Program potpore za proljetnu sjetvu i sadnju vrijednosti 20 milijuna

eura, uvodi se jednokratna potpora po hektaru za poljoprivrednike u iznosu od 100 eura za prvih deset hektara te 50 eura za sljedećih deset hektara. Potporom su obuhvaćene ratarske kulture, voće i povrće, a cilj je osigurati pravodobnu sjetvu i stabilnost opskrbe hranom. Zbog poremećaja na tržištu i rasta troškova koji posljedično uzrokuju sve veći pritisak na likvidnost proizvođača uvodi se moratorij na postojeće kredite HBOR-a i HAMAG-BICRO-a. Riječ je o kreditima bez otplate glavnice, kamata i naknada u razdoblju od šest mjeseci, rok

otplate se produljuje za šest mjeseci, a korisnici koji žele mogu nastaviti redovitu otplatu. Mjera se odnosi na više od 240 milijuna eura kreditne izloženosti i omogućuje predah sektoru u ključnome proizvodnom razdoblju. S naglim rastom troškova suočen je i sektor ribarstva, zbog čega se uvodi potpora za održivost ribarstva i akvakulture vrijednosti osam milijuna eura. Potpora se uvodi s ciljem ublažavanja posljedica rasta troškova poslovanja u ribarstvu prema plovilu te u akvakulturi i preradi prema poslovnom subjektu.

45 godina predanosti mljekarstvu: Vera Volarić postala počasna članica HMU-a Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, održanoj 26. veljače 2026. godine, Vera Volarić imenovana je počasnom članicom HMU-a. Odluka Skupštine temelji se na dugogodišnjem predanom i odgovornom radu Vere Volarić u okviru Hrvatske mljekarske udruge, u kojoj je tijekom 45 godina obnašala različite poslove i dužnosti te aktivno sudjelovala u provedbi brojnih aktivnosti i projekata. Svojim stručnim znanjem, iskustvom i kontinuiranim angažmanom dala je značajan doprinos jačanju organizacijskih kapaciteta HMU-a, unapređenju rada udruge, te promicanju ciljeva i vrijednosti koje HMU zastupa. Posebno se ističe njezin doprinos razvoju i unapređenju mljekarskog sektora u Republici Hrvatskoj. Kroz aktivno sumljekarski list / 4. 2026.

djelovanje u stručnim raspravama, inicijativama i projektima usmjerenima na podizanje kvalitete proizvodnje, prerade i potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i jačanje konkurentnosti domaćih proizvođača i prerađivača mlijeka

i mliječnih proizvoda te promicanje važnosti mljekarstva u nacionalnom gospodarstvu, Vera Volarić ostavila je prepoznatljiv i trajan trag. Njezin rad pridonio je boljem povezivanju članova HMU-a, razmjeni znanja i iskustava, te jačanju suradnje s relevantnim institucijama i dionicima u sektoru. Dodjela statusa počasne članice predstavlja priznanje za njezin izniman doprinos, profesionalnost i dugogodišnju posvećenost radu HMU-a. Upravni odbor smatra kako je ovaj prijedlog u potpunosti opravdan te da imenovanje Vere Volarić počasnom članicom HMU-a predstavlja čin zahvalnosti i priznanja za njezin značajan doprinos razvoju i ugledu Hrvatske mljekarske udruge i mljekarskog sektora u Republici Hrvatskoj. 49

> VIJESTI

Hrvatske studentice među najboljima u Europi u ocjenjivanju goveda Studentice Natalia Hodak i Nataša Uzelac ostvarile izvrsne rezultate na natjecanju Animal Judging Competition by Young People na International Agricultural Show’ 2026 u Parizu > Prof.dr.sc. Ante Ivanković

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

veučilište u Zagrebu Agronomski fakultet ove je godine aktivno sudjelovao na International Agricultural Show u Parizu na natjecanju mladih ocjenjivača goveda (The Animal Judging Competition by Young People). International Agricultural Show ove se godine održava 62. put, i to od 21. veljače do 1. ožujka, na izložbenom prostoru Paris Expo Porte de Versailles. Riječ je o jednom od najvažnijih i najposjećenijih poljoprivrednih događanja u Europi. Na natjecanju The Young People’s Livestock Judging Contest / Concours de Jugement des Animaux par les Jeunes - CJAJ sudjelovalo je oko 70 natjecatelja - mladih učenika i studenata strukovnih učilišta i fakulteta iz 35 europskih zemalja. Natjecateljski tim Agronomskog fakulteta činile su studentice treće godine prijediplomskog studija Animalne znanosti Natalia Hodak i Nataša Uzelac, uz podršku voditelja tima prof.dr.sc. Ante Ivan50

kovića. Natjecanje je održano 25. veljače 2026. godine. Studentice su ostvarile iznimne rezultate: NATALIA HODAK osvojila je izvrsno drugo mjesto i dodijeljen joj je prigodni pobjednički pokal. NATAŠA UZELAC osvojila je visoko pozicionirano osmo mjesto u ukupnom poretku.

Proglašenje pobjednika i dodjela priznanja za The Animal Judging Competition by Young People održano je istog dana u 18 sati. Čestitamo studenticama Nataliji Hodak i Nataši Uzelac na izvanrednom uspjehu i dostojnom predstavljanju Republike Hrvatske na međunarodnoj razini. mljekarski list / 4. 2026.

Rješenja dizajnirana za svaku osobu i svaki trenutak Želite li biti sigurni da mlijeko vaše tretirane krave ne sadržava antibiotik? Muče li vas sumnje pri tumačenju boje mikrobnih testova prilikom otkrivanja antibiotika u mlijeku? • Katkad ne možete zaustaviti mikrobni test u pravom trenutku pa sumnjate da bi vaši uzorci mogli sadržavati antibiotike ili rezidue? • Antibiotici se koriste za prevenciju i liječenje životinja s bakterijskom infekcijom vimena (mastitis).

• Mlijeko se ispituje na ostatke antibiotika, jer oni predstavljaju opasnost za potrošače i mogu uzrokovati probleme u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda.

KAKO VAM POMAŽU ECLIPSE FARM i COMET8? • Eclipse FARM i COMET8 omogućuju svakom operateru provođenje аnaliza više rezidua, da dobije rezultat gdje

god da se nalazi i podijeli ga u stvarnom vremenu. • Dovoljno je dodati kap mlijeka u epruvetu za testiranje, a Comet8 će automatski pokrenuti test i završiti ga za manje od 2,5 sata. • Bez obzira gdje se nalazite, rezultate ćete primiti na svoj pametni telefon, svoj cloud nalog, ili na e-mail, uvijek u stvarnom vremenu. Brzo donošenje odluka optimizira vaše vrijeme i sprečava probleme.

Tako prilikom prijema mlijeka i ovisno o dobivenom rezultatu testa, operater može odmah i na odgovarajući način usmjeriti mlijeko za proizvodnju određene vrste proizvoda - za fermentirane mliječne proizvode ili za sireve

Eclipse Farm & Comet8 JEDNA KAP MLIJEKA, JEDNA MINUTA VAŠEG VREMENA Za automatsku analizu više od 50 antibiotskih tvari i rezultate u stvarnom vremenu gdje god mljekarski list / 4. 2026. vam zatrebaju.

d.kraleva@biokom-trend.com 51 www.biokom-trend.com

> ZNANOST I INOVACIJE

Najnoviji rezultati istraživanja iz animalnih znanosti > Pripremila: dr.sc. Marija Špehar HAPIH

novacije u stočarskoj proizvodnji, tj. brošura Europske federacije za animalne znanosti (engl. European Federation for Animal Science - EAAP),

dostupne su u hrvatskom prijevodu na web stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Centra za stočarstvo: https://www.hapih.hr/cs/pu-

blikacije/ostalo/. U ovom broju rubrike Znanost i inovacije donosimo sljedeće teme iz brojeva od 287. do 289. EAAP brošure:

Utjecaj respiratorne bolesti goveda na tkivno specifičnu regulaciju metabolizma cinka i vitamina A te prividnu apsorpciju i zadržavanje mikroelemenata Istraživanje ispituje kako respiratorna bolest goveda (engl. Bovine Respiratory Disease - BRD) utječe na metabolizam i raspodjelu mikroelemenata i vitamina A u tovne junadi. Usporedbom kliničkih i supkliničkih oblika bolesti utvrđeno je da apsorpcija minerala ostaje nepromijenjena, dok klinički izražena bolest dovodi do značajne sistemske preraspodjele mikroelemenata. Naime, koncentracije cinka i retinola u krvnoj plazmi bile su smanjene, dok su razine cinka u jetri i bubrezima bile povećane, što upućuje na tkivnu sekve-

straciju. Na mjestu infekcije zabilježena je povećana ekspresija gena uključenih u regulaciju transporta vitamina A, poput STRA6 i RBP4 u plućnom tkivu bez

vidljivih lezija. Ovi rezultati upućuju na to da BRD potiče koordinirani fiziološki odgovor poznat kao nutritivni imunitet, pri čemu se prioritet daje opskrbi ključnih tkiva mikronutrijentima a ne održavanju njihovih koncentracija u cirkulaciji. Zaključno, istraživanje ističe kako razine mikronutrijenata u plazmi tijekom infekcije odražavaju ovu koordiniranu obrambenu prilagodbu organizma, a ne ukupni nutritivni status organizma. Cijeli članak pročitajte u časopisu Journal of Animal Science.

Dodatno UV-B zračenje kao prirodan način povećanja sadržaja vitamina D u mlijeku krava u stajskom uzgoju Kako bi se riješio problem rastućeg nedostatka vitamina D u Europi, ova je studija istraživala biofortifikaciju, tj. povećanje razine hranjivih tvari u hrani kroz izlaganje mliječnih krava u stajskom uzgoju umjetnom UV-B svjetlu. Provedena su dva pokusa sa 64 holstein krave testirajući učinke dnevne izloženosti UV-B zračenju (30 ili 60 minuta) uz dodatak hranidbi (L-cistein).

Rezultati su pokazali da je tretman UV-B zračenjem značajno povećao koncentraciju vitamina D3 u mlijeku, i to 44,2 i 112% u dva pokusa. Iako su se razine 25-(OH)-D3 također povećale, dodatak hranidbi nije pokazao nikakav utjecaj. Ključno je da izloženost UV-B zračenju nije negativno utjecala na mliječnost te sadržaj masti, bjelančevina i laktoze. Studija pokazuje da

je kratka dnevna izloženost UV-B zračenju uspješna i praktična strategija biofortifikacije. Prirodno povećava sadržaj vitamina D3 u mlijeku bez ugrožavanja proizvodnosti krava, nudeći održivu metodu za poboljšanje javnog zdravlja putem uobičajeno konzumiranih mliječnih proizvoda. Cijeli članak pročitajte u časopisu Journal of Dairy Science.

Integrirana in vivo i in silico analiza ekspresije imunosnih gena kod goveda zaraženih bakterijom Brucella abortus Brucella abortus je značajan intracelularni patogen koji uzrokuje reprodukcijske gubitke kod goveda, a predstavlja i zoonotski rizik za ljude. U ovom su istraživanju primijenjeni integrirani pristupi in vivo i in silico radi analize ekspresije gena povezanih s imunosnim odgovorom u prirodno inficiranih jedinki vrste Bos taurus tijekom kronične infekcije. Utvrđen je dvojaki odgovor: pojačana ekspresija gena NOD2 i IL10 odražava istodobnu 52

aktivaciju proinflamatornih i regulatornih signalnih putova. Nasuprot tome, snižena ekspresija TLR9 upućuje na strategiju bakterije usmjerenu na izbjegavanje endosomske detekcije bakterijske DNK. Analize obogaćenja (GO i KEGG) dodatno su istaknule središnju ulogu signalizacije ovisne o MyD88 i biosinteze dušikova oksida (NO) u interakciji domaćin-patogen. Ovi nalazi upozoravaju na složene mehanizme kojima Brucella modulira i

zaobilazi imunosni odgovor domaćina kako bi opstala u organizmu. U konačnici, identificirani obrasci ekspresije gena predstavljaju potencijalne molekularne markere otvarajući nove mogućnosti za unapređenje dijagnostike i terapijskih intervencija kod bruceloze goveda. Čini se da su ove bakterije pravi stručnjaci za "skrivanje na vidljivom mjestu", utišavajući unutarnje alarmne sustave domaćina. Pročitajte cijeli članak u časopisu Nature. mljekarski list / 4. 2026.

Kratkotrajni i dugotrajni transport: zdravlje, preživljavanje i rast teladi prije odbića iz mliječnoga i mliječno-tovnog uzgoja Retrospektivno opažajno istraživanje ispitivalo je utjecaj trajanja transporta u rasponu od trideset minuta do 24 sata na preživljavanje, zdravstveni status i prirast tjelesne mase više od 390.000 teladi iz mliječnog uzgoja i križanaca mliječnih i tovnih pasmina. Telad je prevožena u prosječnoj dobi od nešto više od tri dana, a pri dolasku u uzgojne objekte zabilježena je vrlo niska početna smrtnost od 0,015% koja nije pokazala statistički značajnu povezanost s duljinom transporta. Iako je ukupna smrtnost do odbića varirala među sku-

pinama različitog trajanja transporta, istraživači su utvrdili da su te razlike bile posljedica rano životnih čimbenika, a

ne samog vremena putovanja. Ključni čimbenici, kao što su neuspješan pasivni prijenos imuniteta (FPT), redni broj laktacije majke, te rane bolesti poput pneumonije i proljeva, pokazali su se stvarnim odrednicama preživljavanja i rasta teladi. Zaključno, studija pokazuje da temeljno zdravstveno stanje i postupci upravljanja u ranom životnom razdoblju teladi igraju znatno veću ulogu u njihovoj dugoročnoj dobrobiti od samog trajanja transporta. Cijeli članak dostupan je u časopisu Journal of Animal Science.

Kako se ptičja gripa tako brzo prilagodila govedu? Prije otprilike 17 mjeseci, znanstvenici su otkrili izbijanje visoko patogene ptičje gripe H5N1 kod mliječnih goveda u Nebraski (SAD). Virus se proširio među govedima, ali se također vratio na perad, divlje ptice, druge sisavce i ljude. Pišući u časopisu Nature Communications, istraživači s Instituta Pirbright i šest suradničkih organizacija pokazali su kako se virus brzo prilagodio govedu i stekao povećanu sposobnost replikacije u stanicama sisavaca, uključujući ljude. Cijeli članak pročitajte na portalu Dairy Global.

Klimatske promjene ugrožavaju globalnu govedarsku proizvodnju: pokazuje novo istraživanje Ciparskog instituta Klimatske promjene ubrzano povećavaju toplinski stres domaćih životinja, što predstavlja ozbiljnu i sve izraženiju prijetnju globalnom govedarstvu, i to prema novom istraživanju koje su predvodili znanstvenici Ciparskog instituta (CyI) uz doprinos Ciparskoga poljoprivrednoga istraživačkog instituta. Rezultati pokazuju kako bi bez značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova negativni učinci na produktivnost i mljekarski list / 4. 2026.

preživljavanje goveda (uključujući rizik povećanog mortaliteta) mogli postati uočljivi već oko 2050., a zatim se izra-

zito pojačavati prema kraju stoljeća. Cijeli članak pročitajte u časopisu PLOS Climate. 53

> HRANOM DO ZDRAVLJA

Proljeće na tanjuru Proljeće nas najviše podsjeća na to koliko je vrijedno oslanjati se na lokalnu hranu i sezonske namirnice, jer upravo takva prehrana povezuje zdravlje, održivost i uživanje u prirodnim okusima > Dr. sc. Eva Pavić

KBC Zagreb - Služba za prehranu i dijetetiku

zabilježene i blago niže koncentracije kolesterola u žumanjku. Drugim riječima, uzgojni sustav sam po sebi nije presudan za nutritivnu vrijednost jaja, već na sastav u većoj mjeri utječu hranidba kokoši, njihova dob i uvjeti držanja.

Lokalna hrana kao spoj tradicije, zdravlja i okusa S prvim toplijim danima proljeća gradske i seoske tržnice ponovno ožive bojama i mirisima svježih sezonskih namirnica. Na štandovima se pojavljuju mladi luk, špinat, rikola, radič i mikrozelenje, dok će tek prve domaće jagode nagovijestiti dolazak toplijeg dijela godine. Upravo je proljeće idealno vrijeme za povratak jednostavnijim jelima koja se temelje na lokalnim i sezonskim proizvodima s obiteljskih gospodarstava mladom povrću, prvim plodovima voća, jajima iz slobodnog uzgoja te mlijeku i mliječnim proizvodima s domaćih farmi. Takva kombinacija sezonskih namirnica ne donosi samo bogatstvo okusa, nego i važan doprinos nutritivno uravnoteženoj prehrani. Sezonske namirnice često sadržavaju više vitamina, bioaktivnih spojeva i prirodnih antioksidansa, a njihov kraći put od polja do stola znači i veću svježinu te očuvanje nutritivne vrijednosti.

Mladi proljetni okusi povrće koje budi organizam Prve proljetne tržnice obično su prepune mladog povrća koje obilježava ovo doba godine. Mladi luk, rikola, radič i mikrozelenje donose svježinu, blagu pikantnost i karakterističnu aromu koja oplemenjuje brojna jela. Mladi luk nutritivno je vrlo vrijedan jer sadržava vitamin C, folate i sumporne spojeve koji pridonose zdravlju krvožilnog sustava. Rikola i radič bogati su polifenolima i gorkim tvarima koje potiču probavu, dok mikrozelenje - mlade biljke povrća i začinskog bilja - sadržava koncentrirane količine vitamina, minerala i antioksidansa. 54

Mlijeko i mliječni proizvodi s domaćih farmi

Upravo zato proljetna kuhinja često počiva na jednostavnim kombinacijama u kojima se ističe prirodan okus svježih namirnica.

Jaja iz slobodnog uzgoja nutritivno bogata namirnica Mlado proljetno povrće osobito se dobro sljubljuje s jajima iz slobodnog uzgoja. Prirodan su izvor visokokvalitetnih proteina, vitamina D, kolina i luteina, važnih za zdravlje mozga i očiju. U kombinaciji s mladim povrćem mogu biti temelj brojnih jednostavnih jela - od proljetnih salata do laganih omleta. Iako su osnovne nutritivne vrijednosti jaja vrlo slične bez obzira na sustav uzgoja, pojedina istraživanja upućuju na to da jaja kokoši koje imaju pristup otvorenom prostoru mogu sadržavati nešto više omega-3 masnih kiselina, beta-karotena i vitamina E, dok su u nekim studijama

U proljetnoj kuhinji posebno mjesto zauzimaju mlijeko i mliječni proizvodi s domaćih farmi. Svježi sir, jogurt, kefir ili kiselo vrhnje tradicionalni su dio prehrane u mnogim hrvatskim regijama. Osim što su izvrstan izvor visokovrijednih proteina, kalcija, vitamina B skupine i probiotičkih bakterija, mliječni proizvodi odlično se uklapaju u lagana proljetna jela. Njihova blaga kiselkastost i kremasta tekstura savršeno se sljubljuju sa svježim povrćem i začinskim biljem. Primjerice, jednostavna kombinacija svježeg sira, domaćeg vrhnja i mladog luka može biti ukusan i nutritivno bogat obrok, osobito ako se posluži s domaćim integralnim kruhom.

Jednostavna proljetna jela iz domaće kuhinje Proljetna kuhinja temelji se na jednostavnosti i svježini namirnica. Nekoliko tradicionalnih kombinacija posebno dobro oslikava duh ovoga godišnjeg doba: • Svježi sir s vrhnjem i mladim lukom, uz nekoliko tankih kriški domaće slanine.

Sezonske namirnice s lokalnih gospodarstava često su svježije, nutritivno vrednije i održiviji izbor za svakodnevnu prehranu mljekarski list / 4. 2026.

Tablica 1. Proljetne namirnice i njihova nutritivna obilježja Namirnica

Ključni nutrijenti

Nutritivna prednost

Mladi luk

vitamin C, folati, sumporni spojevi

Podržava imunosni sustav i zdravlje krvožilnog sustava

Rikola

polifenoli, vitamin K, nitrati

Antioksidativno djelovanje i potpora cirkulaciji

Radič

vlakna, inulin, polifenoli

Potiče probavu i zdravlje crijevne mikrobiote

Mladi špinat

folati, željezo, vitamin K, lutein

Podržava stvaranje krvi i zdravlje očiju

Mikrozelenje

vitamini A, C, E, polifenoli

Koncentrirani izvor antioksidansa

Jagode

vitamin C, folati, antocijani

Antioksidativna zaštita i niska energetska vrijednost

Svježi sir

visokovrijedni proteini, kalcij, B vitamini

Podrška zdravlju kostiju i mišića

Jaja iz slobodnog uzgoja

proteini, vitamin D, kolin, lutein

Važni za funkciju mozga i zdravlje očiju

Primjer proljetnog obroka: Obrok

Namirnice

Nutritivna vrijednost

• omlet od 2 jaja • šaka mladog špinata kratko pirjanog na maslinovu ulju • 100 g svježeg sira • nekoliko kriški mladog luka i rotkvica • kriška domaćega integralnog kruha

Energija: 380 kcal Proteini: 30 g Masti: 20 g Ugljikohidrati: 20 g Vlakna: 4 g Kalcij: 200 mg Kalij: 500 mg Željezo: 6 mg Cink: 2 mg Folati: 100 µg Vitamin D: 2-3 µg

• Krumpir salata s mladim lukom, rikolom i mikrozelenjem, začinjena maslinovim uljem. • Omlet s mladim lukom, špinatom i svježim sirom. • Varivo od mladoga graška s koprom i jajetom na oko. • Salata od jagoda, jogurta i svježeg sira kao lagani proljetni desert. Takva jela pokazuju da kvalitetna prehrana ne mora biti složena. Upravo mljekarski list / 4. 2026.

suprotno - kada su namirnice svježe i sezonske, dovoljno je nekoliko jednostavnih sastojaka da nastane ukusan i nutritivno vrijedan obrok.

Prednosti lokalnih i sezonskih namirnica Odabir lokalnih proizvoda donosi niz prednosti: • veća svježina i nutritivna vrijednost

• kraći transport i manji utjecaj na okoliš • podrška domaćim proizvođačima i obiteljskim gospodarstvima • očuvanje tradicionalne gastronomske baštine Proljeće nas zato podsjeća na to koliko je vrijedno oslanjati se na lokalnu hranu i sezonske namirnice, jer upravo takva prehrana povezuje zdravlje, održivost i uživanje u prirodnim okusima. 55

> VAŠ LIJEČNIK

> Pripremio dr. Ivo Belan

oja kondicijska tjelovježba koristi suradnju četiriju stopala, četiriju ruku i dva srca, koja se može obavljati javno i toliko je zabavna da zaboravite da tjelesno vježbate?

Povratak plesnim dvoranama Ljudi se u svijetu pomalo vraćaju "plesnjacima", plesnim dvoranama, plešući sve, od gracioznih valcera do temperamentnih sambi. Ono što se obično smatralo čisto društvenim činom, danas je ples priznat i kao zabavan način za postizanje zadovoljavajuće kondicije. I zaista, ples u plesnim dvoranama može biti stvarna tjelovježba. Jedan američki liječnik kaže da već 10 godina redovito pleše, i to nakon srčanog infarkta i ugradnje sedam ugrađenih by-passa. Osim plesa, on još i džogira i igra tenis. "S tako različitim fizičkim aktivnostima teško mi može biti dosadno, a dobro je i za mišićno-koštani sustav".

Ples kao pomoć pacijentima i smanjenje stresa Taj liječnik preporučuje ples mnogim svojim pacijentima, osobito ženama oboljelima od raka dojke. "Ples je aktivnost koja se može prilagoditi. Možete započeti jednostavnim, sporim koracima i postupno prelaziti na intenzivniju tjelovježbu. Ples može znatno smanjiti stres. Teško ćete misliti na svoje probleme dok kružite plesnim podijem. Osim toga, plesanje pomaže stvaranju pozitivnoga tjelesnog imidža. Moje pacijentice s rakom dojke kažu da im ples ponovno stvara osjećaj ženstvenosti", kaže on.

Znanstvena istraživanja o učinku plesa Ispitivači s kalifornijskog sveučilišta u Long Beachu testirali su skupinu ljudi s jednogodišnjim plesnim iskustvom (redovito su odlazili u plesne dvorane). Dob tih ispitanika kretala se od 26 do 56

Kondicija se može stjecati i plesom Ako niste raspoloženi za neku drugu tjelovježbu - zaplešite

73 godine. Rutinski su plesali ča-čača, sving, polku, sambu i bečki valcer. Kod svih je utvrđeno da su sposobni postignuti i održavati potrebnu srčanu frekvenciju tijekom 20 minuta, a to je upravo osnovni preduvjet za postizanje zadovoljavajuće fizičke kondicije. Plesanje može sagorjeti isto toliko kalorija kao i hodanje, plivanje ili vožnja biciklom. Pola sata umjerenoga, kontinuiranog plesa može sagorjeti između 200 i 400 kalorija.

Tjelovježba koja spaja ljude Mnogim ljudima je drago što postoji tjelovježba koju mogu obavljati sa svojim bračnim partnerom ili prijateljem. Ne samo što ples nije tjelovježba za osamu i izolaciju, nego on može čak i privući bezvoljnog i donekle lijenog čovjeka. Zapravo, plesanje doživljavate kao zabavu!

Ples za sve generacije

Ples razvija koncentraciju i samopouzdanje

Novo zanimanje za ples u plesnim dvoranama zahvaća sve generacije. I oni u stariji od 60 godina plešu danas s obrazom uz obraz i sjećaju se svojih mlađih dana. Ples je izvrstan način upoznavanja ljudi. Kada susrećete ostale plesače, njima nije važna vaša dob, oni samo žele društvo i žele znati koliko dobro plešete. Ili, primjerice, večerali ste a ne izlazi vam se iz kuće. Osim toga, danas niste bili ni u svojoj uobičajenoj šetnji. Što učiniti sa svojim tijelom? Zašto ne pustiti neku živahnu glazbu i pozvati bračnog partnera na ples u dnevnom boravku?

Jedan američki instruktor plesa i predavač na sveučilištu u Long Beachu kaže: "Ples je sport za osobe koje razmišljaju. Morate se skoncentrirati ako želite biti dobri. To pomaže u odvraćanju vaših misli od drugih stvari. Učenje i svladavanje novih koraka može biti od velike koristi za vaš osjećaj sposobnosti usvajanja novih vještina i osjećaj vlastite vrijednosti. Vidio sam mnoge studente s lošim ocjenama koji su postali uspješniji nakon odlaženja na poduku plesa. Plesanje je utjecalo da izlaze u društva i dalo im osjećaj samopouzdanja". mljekarski list / 4. 2026.

OS OS SORTE SORTE SOJE SOJE Tradicija, prinos i kvaliteta

IKA TENA OS ZORA SARA OS ĐURĐICA SUNCE SONJA LUCIJA EMA OS NEVENA KORANA Južno predgrađe 17, 31 000 Osijek

mljekarski list / 4. 2026.

www.poljinos.hr

+ 385 31 515 500 57

Cijenjeni proizvođači mlijeka, suvremena hranidba životinja i moderno stočarstvo predstavljaju nove zahtjeve u skladu s višim standardima kvalitete, zaštitom okoliša te prije svega zdravom prehranom ljudi i domaćih životinja. Iz našega proizvodnog asortimana posebno izdvajamo CJENOVNO POVOLJNE potpune i dopunske smjese BLAGOdar: GKM-3-19% CLASSIC

cjenovno povoljna smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženoga osnovnog obroka

KM-2–22% - peletirana

za ekonomičan način hranidbe visokomliječnih krava u intenzivnoj proizvodnji

GJKM-Do-32% CLASSIC

dopunska smjesa (superkoncentrat) s 32% bjelančevina – najjeftinije rješenje za jednostavnu izradu smjese od vlastitog kukuruza

KM-2-22% GKM-2-19% MAXI KZ-kz-16% i OO-15%

za visokomliječne krave u varijantama INTENZIV i CLASSIC za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženoga osnovnog obroka peletirane potpune smjese za hranidbu koza i ovaca u laktaciji

Superkoncentrati

GJ-Do-30% za junad (bez ureje) te za mliječne krave GJKM-Do-32%, GJKM-Do-35% i GJKM-Do-32% Classic

Sve smjese proizvedene su iz sirovina isključivo biljnog podrijetla provjerene kvalitete.

Termički obrađene potpune krmne smjese dostupne su u ekspandiranom i/ili peletiranom obliku. Ekspandirana smjesa

ASORTIMAN BLAGOdar proizvodi:

proizvodimo prvi i jedini u Hrvatskoj! • veća iskoristivost tvari u probavnom traktu • povećanje udjela by-pass bjelančevina u obroku • povećanje razgradnje kukuruznog škroba – više energije zbog želatinizacije škroba • najviša higijenska ispravnost smjese, ukusnija hrana – bolja ješnost • veća dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka

d.o.o. Biškupečka ulica 58, 42000 Varaždin Tvornica stočne hrane Biškupečka ulica 56, 42000 Varaždin Telefon: 042/ 399-770 Telefaks: 042/ 399-777 Narudžbe: 042/ 399-704

58 www.vindija.hr

Za proizvođače koji se odluče za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE na korištenje. Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka. Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice stočne hrane BLAGOdar. mljekarski list / 4. 2026. Briga za hranidbu životinja briga je za zdravlje ljudi

Mljekarski list 4-2026