Mlijeko i ja 1/2026

mlijeko i ja

Doris Pinčić

Guberović:

Ako ne ulažemo u zdravu hranu, poslije ulažemo u lijekove

1 travanj 2026. Izlazi od 2008. Nije za prodaju

ISSN 1846-8268

Prve tri godine - temelj zdravlja za cijeli život

Sretan Uskrs želi vam

2 Kako nastaju dječji okusi

3 Kalendar dohrane

4 Mlijeko u prehrani male djecezašto je važno i kada ga uvesti?

6 Pravilna prehrana dojilja i razvoj crijevne mikrobiote kod male djece

10 Znate li da su mališani pravi rekorderi u konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda?

12 Revolucija na tanjuru

14 Mliječni proizvodi u prehrani male djece - praktični savjeti za ukusne obroke

18 Važnost fermentiranih mliječnih proizvoda u dječjoj prehrani

20 Alergija na mlijeko i intolerancija u dječjoj dobi - u čemu je razlika?

22 Manje bačene hrane - manji utjecaj na klimu

24 Uskrs uz sir - nutritivni kralj mliječnih užitaka

26 Najbolji proizvođači mlijeka u 2025.

27 Noviteti iz Vindije

29 Noviteti iz Belja

30 Mliječni gastronomski kutak

IMPRESSUM

Urednički odbor:

Irena Barukčić Jurina, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Nada Darapi, Dukat mliječna industrija d.d. Krunoslav Ladić, Vindija d.o.o.

Katarina Lisak Jakopović, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Darija Kostelić Kuhar, Belje plus d.o.o.

Petra Košćak, Vindija d.o.o.

Mirela Lučan Čolić, Prehrambeno-tehnološki fakultet

Sveučilišta u Osijeku

Slađana Matin Žlender, Dukat mliječna industrija d.d.

Sara Mikrut Vunjak, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Katarina Milković, Agencija za odgoj i obrazovanje

čitateljice i čitatelji,

proljeće i uskrsno vrijeme podsjećaju nas na nove početke - na život, rast i brigu o onome što je najvrjednije. Upravo tim mislima posvećen je i ovaj broj, u kojem u središte stavljamo razdoblje od začeća do treće godine života.

Nataša Pintić Pukec, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Marina Šimunek, Vindija d.o.o.

Milna Tudor Kalit, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ljiljana Vajda Mlinaček, Belje plus d.o.o.

Elena Wolsperger Dolezil, Dukat mliječna industrija d.d.

Glavna urednica: Eva Pavić

Urednik: Zoran Bašić

Foto: Freepik, Shutterstock, HMU

Lektorica: Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Oblikovanje: Divan Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o. ISSN 1846-8268

Izdavač i uredništvo: Hrvatska mljekarska udruga, Prolaz Fadila Hadžića 2, tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr, www.hmu.hr

Za izdavača: Zdravko Barać

https://hmu.hr/mlijeko-i-ja-casopis https://www.facebook.com/mlijekoija https://www.instagram.com/mlijeko_i_ja/

Početak života nije samo biološki proces, već duboko povezano iskustvo majke i djeteta. Već tijekom trudnoće, kroz prehranu majke, započinje oblikovanje djetetova zdravlja, a nakon rođenja ta se povezanost nastavlja kroz dojenje, prve obroke i svakodnevne prehrambene izbore. Majčinstvo je u tom smislu i odgovornost i snaga - tiha, ali iznimno važna uloga u stvaranju temelja za cijeli život.

Upravo prvih 1000 dana života predstavljaju jedinstveno razdoblje u kojem prehrana ima dalekosežan utjecaj - na razvoj mozga, imunosnog sustava, crijevne mikrobiote, ali i na buduće prehrambene navike i rizik od kroničnih bolesti. U ovom broju donosimo stručne i praktične uvide koji pomažu razumjeti tu povezanost - od majčine prehrane, do uvođenja dohrane i razvoja dječjih okusa.

Posebnu pažnju posvetili smo ulozi mlijeka i mliječnih proizvoda kao važnog dijela prehrane u najranijem razdoblju života, ali i važnosti obitelji kao prvog i najvažnijeg okruženja u kojem dijete uči što znači jesti, rasti i brinuti o vlastitom zdravlju.

Neka vas ovaj broj potakne da kroz prehranu njegujete zdravlje svoje obitelji - s ljubavlju, znanjem i pažnjom. Od srca vam želim sretan i blagoslovljen Uskrs, ispunjen mirom, toplinom i radošću zajedništva.

Vaš Urednički odbor časopisa Mlijeko i ja i glavna urednica dr.sc. Eva Pavić

Časopis je objavljen uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za 2026. godinu

PIŠE:

Dr.sc. Sara Sila Klinikazadječjebolesti Zagreb

Prvih 1000 dana života, od začeća do druge godine, ključno su razdoblje u kojem se postavljaju temelji dugoročnog zdravlja, rasta, neurološkog razvoja i prehrambenih navika. Raznolika i nutritivno uravnotežena prehrana, uključujući i mliječne proizvode, igra važnu ulogu u tom procesu.

Razvoj preferencija okusa

Razvoj preferencija okusa započinje još intrauterino. Arome iz majčine prehrane prelaze u amnionsku tekućinu pa je fetus izložen različitim okusima prije rođenja. Osim toga, nakon rođenja sastav i aroma majčina mlijeka mijenjaju se ovisno o majčinoj prehrani, što dodatno proširuje arome i okuse kojima je dojeno dijete izloženo. Djeca se rađaju s urođenom sklonošću prema slatkom okusu, dok se prihvaćanje ostalih okusa, osobito gorkoga i kiselog, razvija postupno. Za prihvaćanje nove namirnice često je potrebno višestruko izlaganje, katkad i osam do petnaest puta. Stoga je strpljivo i opetovano uvođenje novih namirnica ključno za prihvaćanje različitih okusa.

Raznolikost prehranetemelj zdravih navika

Tijekom prvih 4 do 6 mjeseci preporučuje se isključivo dojenje, odnosno primjena adaptiranog mlijeka ako dojenje nije moguće. Između 4. i 6. mjeseca sazrijevaju fiziološke i psihomotorne funkcije koje omogućuju postupno uvođenje kašastih obroka i prelazak na krutu hranu. U razdoblju od 5. do 10. mjeseca dijete je spremno upoznavati različite okuse i teksture hrane.

Raznolika prehrana u dojenačkoj dobi povezuje se s boljim prihvaćanjem hrane kasnije u djetinjstvu. Postupno uvođenje povrća, voća, žitarica, mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda omogućuje upo-

Kako nastaju dječji okusi

RAZVOJ PREFERENCIJA OKUSA I NUTRITIVNO

PROGRAMIRANJE U PRVIH 1000 DANA ŽIVOTA:

ULOGA MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA U DOJENAČKOJ I RANOJ DJEČJOJ DOBI

znavanje različitih okusa i hranjivih tvari te potiče razvoj žvakanja. Restriktivne prehrane bez medicinske potrebe u ovoj dobi nisu preporučljive jer mogu ograničiti unos važnih nutrijenata. Cilj je postupno izgraditi uravnotežen i raznolik jelovnik prilagođen djetetovoj dobi.

Uloga mliječnih proizvoda

Rast u prve dvije godine života vrlo je intenzivan, pa je odgovarajući unos energije i hranjivih tvari iznimno važan. Mliječni proizvodi vrijedan su izvor visokokvalitetnih bjelančevina, kalcija, fosfora i vitamina B12 koji sudjeluju u izgradnji tkiva te razvoju kostiju i zubi. U najranijoj dobi započinje i izgradnja koštane mase važne za dugoročno zdravlje skeleta. Kravlje mlijeko kao glavni napitak ne preporučuje se prije prve godine života, ali se manje količine mlijeka i fermentiranih proizvoda poput jogurta i svježeg sira mogu uvoditi tijekom dohrane. Nakon prve godine preporučuje se oko 300–500 ml mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno. Važno je pritom ne pretjerivati

jer prevelik unos može smanjiti apetit za druge namirnice i povećati rizik od nedostatka željeza. Prednost treba dati nutritivno kvalitetnim proizvodima bez dodanog šećera.

Važno je imati na umu ključnu ulogu roditelja u razvijanju prehrambenih djetetovih navika, budući da su oni uzor u stvaranju ranih prehrambenih navika. Djeca roditelja koji se i sami hrane raznovrsno češće razvijaju raznolike prehrambene navike i u kasnijoj dobi. No, iako je važno dijete izlagati namirnicama koje se smatraju dijelom pravilne prehrane (voće, povrće...), pretjerano krut stav i zabrana konzumiranja nutritivno manje kvalitetne hrane (grickalice, slastice...) također nije poželjna. Redoviti obroci, zajedničko objedovanje i pozitivan odnos prema hrani potiču razvoj zdravih navika, a umjesto prisile i nagrađivanja hranom, preporučuje se stvaranje poticajnog okruženja u kojem dijete ima priliku istraživati i upoznavati hranu vlastitim tempom.

Zaključak

Razvoj okusa i prehrambenih navika započinje prije rođenja i intenzivno se nastavlja tijekom prvih 1000 dana života. Raznolika, uravnotežena prehrana u tom razdoblju ključna je za oblikovanje preferencija okusa te za zdrav rast i razvoj. Mliječni proizvodi, kao vrijedan izvor bjelančevina i minerala važnih za kosti i mišiće, igraju važnu ulogu u prehrani dojenčadi i male djece kada se uvode u skladu s dobnim preporukama. Upravo u najranijoj dobi postavljaju se temelji koji mogu pridonijeti zdravlju tijekom cijelog života.

Skupina namirnica

6 mj.

Mliječni proizvodi

batat, bundeva, pastrnjak, krumpir, tapioka

Majčino mlijeko / adap�rano mlijeko

korabica, špinat, �kva, slanutak

Mliječni proizvodi

Povrće i mahunarke Mrkva, blitva, �kvica, batat, bundeva, pastrnjak, krumpir, tapioka

Brokula, cvjetača, korabica, špinat, �kva, slanutak

Voće Jabuka, kruška, banana Marelica, breskva, šljiva, trešnja, borovnica, avokado

šparoge, patlidžan, kupus, kelj, poriluk

Majčino mlijeko / adap�rano mlijeko

Rajčica, grašak, paprika, šparoge, patlidžan, kupus, kelj, poriluk

Povrće i mahunarke

Skupina namirnica

Žitarice, pseudožitarice i sjemenke

Riža, kukuruz, proso, pšenica

Svježi kravlji sir, skuta Jogurt, kefir, acidofil, mlijeko

Meso Pile�na, pure�na Tele�na, janje�na, kunić June�na,

Kalendar dohrane

Žitarice, pseudožitarice i sjemenke

Pripremila dr.sc. Sara Sila Klinika za dječje bolesti Zagreb

Povrće i mahunarke

Mliječni proizvodi

Malina, kupina, kivi, ananas, dinja, jagode naranča, lubenica,

Svježi kravlji sir, skuta Jogurt, kefir, acidofil, mlijeko

Zob*, ječam*, raž* , amarant, heljda*

Brokula, cvjetača, korabica, špinat, �kva, slanutak

Žitarice, pseudožitarice i sjemenke

Skupina namirnica

Mrkva, blitva, �kvica, batat, bundeva, pastrnjak, krumpir, tapioka

Kvinoja, kus-kus, integralne žitarice, tjestenina,

Riža, kukuruz, proso, pšenica

Majčino mlijeko / adap�rano mlijeko

Zob*, ječam*, raž* , amarant, heljda*

Rajčica, grašak, paprika, šparoge, patlidžan, kupus, kelj, poriluk

Kvinoja, kus-kus, integralne žitarice, tjestenina,

12 mj. 4-6 mj.

Voće Jabuka, kruška, banana

Riža, kukuruz, proso, pšenica

Mrkva, blitva, �kvica, batat, bundeva, pastrnjak, krumpir, tapioka

Voće Jabuka, kruška, banana

Mliječni proizvodi

Brokula, cvjetača, korabica, špinat, �kva, slanutak

Marelica, breskva, šljiva, trešnja, borovnica, avokado

Svježi kravlji sir, skuta Jogurt, kefir, acidofil, kiselo mlijeko

Zob*, ječam*, raž* , amarant, heljda*

Majčino mlijeko / adaptirano mlijeko

Marelica, breskva, šljiva, trešnja, borovnica, avokado

Rajčica, grašak, paprika, šparoge, patlidžan, kupus, kelj, poriluk

Malina, kupina, kivi, ananas, dinja, jagode naranča, lubenica,

Kvinoja, kus-kus, integralne žitarice, tjestenina,

Malina, kupina, kivi, ananas, dinja, jagode naranča, lubenica,

Svježi kravlji sir, skuta Jogurt, kefir, acidofil, kiselo mlijeko Vrhnje, mileram

Meso

Žitarice, pseudožitarice i sjemenke

Voće

Riža, kukuruz, proso, pšenica

Voće Jabuka, kruška, banana Marelica, breskva, šljiva, trešnja, borovnica, avokado

Jabuka, kruška, banana

Povrće i mahunarke Mrkva, blitva, �kvica, batat, bundeva, pastrnjak, krumpir, tapioka

Zob*, ječam*, raž* , amarant, heljda*

Povrće i mahunarke

Marelica, breskva, šljiva, trešnja, borovnica, avokado

Malina, kupina, kivi, mango, ananas, dinja, jagode, limun, naranča, lubenica, brusnica

Malina, kupina, kivi, mango, ananas, dinja, jagode, limun, naranča, lubenica, brusnica

Kvinoja, kus-kus, žitarice, tjestenina,

Meso Pile�na, pure�na Tele�na, janje�na, kunić June�na, govedina,

Većina voća (prilagođena tekstura)

Mrkva, blitva, tikvica, batat, bundeva, pastrnjak, krumpir, tapioka

Brokula, cvjetača, korabica, špinat, tikva, slanutak

Brokula, cvjetača, korabica, špinat, �kva, slanutak

Oslić, pastrva, škarpina, losos Bakalar, Žumanjak

Pile�na, pure�na Tele�na, janje�na, kunić June�na, govedina,

Povrće i mahunarke Mrkva, blitva, �kvica, batat, bundeva, pastrnjak, krumpir, tapioka

Rajčica, grašak, paprika, leća, šparoge, patlidžan, luk, leća, kupus, kelj, poriluk

Većina povrća

Brokula, cvjetača, korabica, špinat, �kva, slanutak

Rajčica, grašak, paprika, šparoge, patlidžan, kupus, kelj, poriluk

Meso Pile�na, pure�na Tele�na, janje�na, kunić June�na, govedina,

Žitarice, pseudožitarice i sjemenke

Riža, kukuruz, proso, pšenica

Riba Oslić, pastrva, škarpina, losos Bakalar, srdela, inćun,

Zob*, ječam*, raž*, amarant, heljda*

Rajčica, grašak, paprika, šparoge, patlidžan, kupus, kelj, poriluk pseudožitarice i sjemenke

Povrće i mahunarke Mrkva, blitva, �kvica, batat, bundeva, pastrnjak, krumpir, tapioka

Riža, kukuruz, proso, pšenica

Kvinoja, kus-kus, integralne žitarice, tjestenina, kruh

Zob*, ječam*, raž* , amarant, heljda*

Lanene, suncokretove, bučine sjemenke, muesli**

Meso Piletina, puretina

pseudožitarice i

Riža, kukuruz, proso, pšenica

Pile�na, pure�na

Brokula, cvjetača, korabica, špinat, �kva, slanutak

Teletina, janjetina, kunić

Rajčica, grašak, paprika, leća, šparoge, patlidžan, luk, leća, kupus, kelj, poriluk

Kvinoja, kus-kus, žitarice, tjestenina,

Riba Oslić, pastrva, škarpina, losos Bakalar, srdela, inćun,

Zob*, ječam*, raž* , amarant, heljda*

Junetina, govedina, svinjetina Divljač

Kvinoja, kus-kus, žitarice, tjestenina,

Tele�na, janje�na, kunić June�na, govedina,

Riba

Masnoće i začini Maslinovo ulje, ulje

pseudožitarice i sjemenke

Jaja

Riža, kukuruz, proso, pšenica

Oslić, pastrva, škarpina, losos

uljane repice, suncokretovo ulje

Zob*, ječam*, raž* , amarant, heljda*

Bakalar, srdela, inćun, tuna

Žumanjak

Oslić, pastrva, škarpina, losos Bakalar, srdela, inćun,

Kvinoja, kus-kus, integralne žitarice, tjestenina, kruh

Maslac, bosiljak, oregano, cimet, vanilija �mijan,

Jaja Žumanjak Bjelanjak

Žumanjak

Bjelanjak

Bjelanjak

Masnoće i začini

Maslinovo ulje, ulje uljane repice, suncokretovo ulje

Oslić, pastrva, škarpina, losos Bakalar, srdela, inćun,

Jaja Žumanjak

Maslac, bosiljak, oregano, cimet, vanilija

Laneno ulje, bučino ulje, timijan, kurkuma, celer, vlasac

Meso Pile�na, pure�na Tele�na, janje�na, kunić June�na, govedina,

*kao brašno, krupica, pahuljice

Masnoće i začini

**mljeveni, prilagođeno dojenčadi

Meso

Maslinovo ulje, ulje

Masnoće i začini Maslinovo ulje, ulje uljane repice, suncokretovo ulje

Maslac, bosiljak, oregano, cimet, vanilija

Peršin, češnjak, ružmarin, menta, kakao

Bjelanjak

Meso Pile�na, pure�na Tele�na, janje�na, kunić June�na, govedina,

Prilagođeno prema: Kolaček, S., Hojsak, I., Niseteo, T. (2016): Prehrana u općoj i kliničkoj pedijatriji, Medicinska naklada, Zagreb.

Pile�na, pure�na Tele�na, janje�na, kunić June�na, govedina, svinje�na

Dodatna pojašnjenja:

Masnoće i začini

uljane repice, suncokretovo ulje

Maslac, bosiljak, oregano, cimet, vanilija

Jaja Žumanjak Bjelanjak

Riba Oslić, pastrva, škarpina, losos Bakalar, srdela, inćun,

Uvođenje dohrane preporučuje se između 4. i 6. mjeseca života, kada dijete pokazuje razvojnu spremnost za novu hranu.

Maslac, bosiljak, oregano, cimet, vanilija

Laneno ulje, bučino �mijan, kurkuma, celer, *kao

Maslinovo ulje, ulje uljane repice, suncokretovo ulje

dohrane. Nakon navršenih šest mjeseci povećavaju se potrebe za željezom, stoga je važno u prehranu postupno uključivati namirnice bogate željezom,

Riba Oslić, pastrva, škarpina, losos

poput mesa, riba, jaja i mahunarki. Djetetu katkad treba omogućiti 8-15 izlaganja novoj namirnici kako bi je prihvatilo.

Bakalar, srdela, inćun,

Riba Oslić, pastrva, škarpina, losos Bakalar, srdela, inćun, tuna

Masnoće i začini

Laneno ulje, bučino �mijan, kurkuma, celer, *kao

Prilagođeno prema: Kolaček S, Hojsak I, Niseteo T. Prehrana u općoj i kliničkoj

Povrće se često preporučuje kao prva namirnica, jer ima neutralniji okus i može potaknuti prihvaćanje raznolikih okusa u kasnijoj prehrani.

Maslinovo ulje, ulje

NAPOMENA RODITELJIMA

Maslac, bosiljak, oregano, cimet, vanilija

Prilagođeno prema: Kolaček S, Hojsak I, Niseteo T. Prehrana u općoj i kliničkoj pedijatriji. Zagreb:

uljane repice, suncokretovo ulje

Laneno ulje, bučino �mijan, kurkuma, celer, *kao

Jaja Žumanjak Bjelanjak

Prilagođeno prema: Kolaček S, Hojsak I, Niseteo T. Prehrana u općoj i kliničkoj pedijatriji. Zagreb:

Jaja Žumanjak

Prema suvremenim preporukama, alergene namirnice (npr. jaje, riba, gluten) nije potrebno odgađati, nego ih je poželjno uvoditi postupno tijekom

Svako dijete razvija se vlastitim tempom, stoga kalendar dohrane treba promatrati kao okvirne smjernice koje se mogu prilagoditi individualnim djetetovim potrebama.

Bjelanjak

Jaja Žumanjak Bjelanjak

Prilagođeno prema: Kolaček S, Hojsak I, Niseteo T. Prehrana u općoj i kliničkoj pedijatriji. Zagreb:

Laneno ulje, bučino �mijan, kurkuma, celer, *kao

Masnoće i začini Maslinovo ulje, ulje Maslac, bosiljak, oregano, Laneno ulje, bučino

Mlijeko u prehrani male djecezašto je važno i kada ga uvesti?

PIŠE: Izv.prof.dr.sc. Katarina Lisak Jakopović SveučilišteuZagrebu Prehrambeno-tehnološki fakultet

Prve tri godine života razdoblje su intenzivnog rasta i razvoja djece. U tom periodu stvaraju se zdrave navike, razvijaju kosti i zubi, a stečene navike često ostaju za cijeli život. Namirnica o kojoj se puno govori, koja se povezuje s djetinjstvom i igra vrlo važnu ulogu u prehrani djece, svakako je mlijeko. Često se u različitim medijima raspravlja o ulozi mlijeka u prehrani djece. Brojne znanstvene studije jasno potvrđuju da je mlijeko jedna od nutritivno najvrjednijih namirnica za malu djecu, ali nakon prve godine života. Zašto je mlijeko važno i zašto se preporučuje njegovo uvođenje nakon prve godine života?

Zašto je mlijeko važno za djecu?

Mlijeko je potpuno prirodna i najkompletnija hrana, sastoji se od vode (~87%), proteina (~3,4%), mliječne masti (~4,1%) i mliječnog šećera, odnosno laktoze (~4,6%). Također, mlijeko sadržava obilje mineralnih elemenata (kalcij, fosfor, kalij) i vitamina B skupine, koji su nužni za pravilan rast i razvoj kostiju i zubi. Dokazano je da kalcij i fosfor iz mlijeka imaju vrlo visoku bioraspoloživost, što znači da ih dječji organizam učinkovito iskorištava. Osim toga, kalcij i fosfor nalaze se u omjeru koji je vrlo sličan njihovoj količini u kostima te se uz pomoć proteina i laktoze iz mlijeka izvrsno apsorbiraju i iskorištavaju u djetetovu organizmu. Mliječna mast je vrijedan izvor energije, djeci je u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja posebno potrebna.

BROJNE ZNANSTVENE STUDIJE JASNO

POTVRĐUJU DA JE MLIJEKO JEDNA OD NUTRITIVNO NAJVRJEDNIJIH NAMIRNICA

ZA MALU DJECU, ALI NAKON PRVE GODINE ŽIVOTA. ZAŠTO JE MLIJEKO VAŽNO I ZAŠTO SE

PREPORUČUJE NJEGOVO UVOĐENJE NAKON PRVE GODINE ŽIVOTA?

Sadržava i masne kiseline važne za razvoj živčanog sustava te omogućuje apsorpciju vitamina topljivih u mastima, poput vitamina A i D.

Neka istraživanja pokazuju da djeca koja konzumiraju punomasne mliječne proizvode u ranom djetinjstvu mogu imati niži indeks tjelesne mase u kasnijoj dobi i manji udio masnog tkiva kasnije u životu, u usporedbi s djecom koja konzumiraju proizvode sa smanjenim udjelom mliječne masti. Laktoza, prirodni mliječni šećer, također igra važnu ulogu u prehrani male djece. Osim što je izvor energije, potiče apsorpciju kalcija u crijevima, što je važno za pravilan rast kostiju i zubi. Uz to, laktoza pridonosi razvoju povoljne crijevne mikrobiote, koja igra važnu ulogu u zdravlju probavnoga i imunosnog djetetova sustava. Djeca bez bojazni mogu prije spavanja popiti čašu mlijeka, jer je laktoza manje kariogena od nekih drugih šećera, ali se ipak

preporučuje održavanje dobre oralne higijene nakon konzumacije mlijeka prije spavanja.

Bolji san poslije šalice mlijeka

Mlijeko sadržava najvrjednije proteine koji obuhvaćaju sve esencijalne aminokiseline potrebne za rast i razvoj. Među njima je i triptofan, aminokiselina iz koje u organizmu nastaje serotonin, a potom i melatonin, hormon koji regulira ciklus spavanja. Melatonin se prirodno izlučuje tijekom noći i pomaže organizmu da se opusti i pripremi za san. Budući da je mlijeko prirodan izvor triptofana, aminokiseline koja sudjeluje u stvaranju serotonina i melatonina, čaša mlijeka prije spavanja može pridonijeti osjećaju smirenosti i lakšem uspavljivanju. Zato mlijeko često ima svoje mjesto u večernjoj rutini djece, osobito u ranom djetinjstvu kada su kvalitetan san i pravilna prehrana najvažniji za zdrav rast i razvoj.

Zašto se mlijeko ne preporučuje prije navršene prve godine?

Iako je mlijeko vrlo vrijedna namirnica, djeci mlađoj od godine dana ne preporučuje se davati mlijeko kao glavni napitak. Razlog nije što je mlijeko “loše”, već što u toj dobi nije nutritivno optimalno za potrebe dojenčadi. Kravlje mlijeko sadržava više proteina i mineralnih elemenata nego što je prikladno za nezrele bubrege dojenčeta, a istodobno sadržava premalo željeza. Prekomjeran unos

kravljeg mlijeka u prvoj godini života može povećati rizik od nedostatka željeza i razvoja anemije. Zato se u prvoj godini života kao primarna hrana preporučuje humano mlijeko, odnosno dojenačka formula ako dojenje nije moguće. Nakon prvog rođendana dijete postupno može početi konzumirati i životinjsko mlijeko.

Treba li mlijeko izbjegavati?

Vrlo kratak odgovor je NE. U posljednje vrijeme u javno sti se sve češće pojavljuju tvrdnje da bi mlijeko trebalo izbjegavati ili da nije potrebno u prehrani. Međutim, za većinu zdrave djece takve tvrdnje nisu utemeljene. Ako dijete nema dokazanu alergiju na proteine mlijeka, nema razloga za izbjegavanje mlijeka. Naprotiv, izbacivanje mli jeka iz prehrane bez odgovarajuće zamjene može otežati postizanje dovoljnog unosa važnih nutrijenata poput kal cija, fosfora i vitamina B skupine. Važno je istaknuti da se prehrambene preporuke trebaju temeljiti na znanstvenim dokazima, a ne na trendovima ili popularnim mitovima.

Biljni napici ne smiju biti zamjena za mlijeko u prehrani

male djece

Sve popularniji postaju različiti biljni napici, oni od badema, riže, zobi ili soje. Iako se često nalaze na policama trgovina uz mlijeko, njihov nutritivni sastav znatno se razlikuje od mlijeka. Većina biljnih napitaka sadržava znatno manje proteina, a često i manje prirodnog kalcija i drugih mikro nutrijenata. Neki proizvodi mogu biti obogaćeni vitami nima i mineralnim elementima, ali njihov nutritivni profil i dalje se razlikuje od mlijeka pa ih organizam ne može u dovoljnoj mjeri iskoristiti. Zbog toga biljni napici nisu pri kladna zamjena za mlijeko u prehrani male djece, osobito u prve tri godine života.

I za kraj…

Najbolji je pristup prehrani djece do treće godine života uravnotežena i raznolika prehrana, u kojoj mlijeko i mliječni proizvodi zauzimaju svoje mjesto uz voće, povrće, žitarice, meso i ribe. Odabir treba temeljiti na cjelovitoj hrani pri premljenoj u kućanstvu, a izbjegavati gotovu i prerađenu hranu. Mlijeko je vrijedna i nutritivno bogata namirnica koja znatno može pridonijeti zdravom rastu i razvoju djece, lako je dostupno i djeca ga rado konzumiraju. Nakon prve godine života mlijeko treba biti dio svakodnevne prehrane.

PIŠE:

Dr.sc. Eva Pavić

Službazaprehranuidijetetiku KBCZagreb

Razdoblje trudnoće, dojenja i ranog djetinjstva predstavlja jedno od najvažnijih razdoblja za razvoj djetetova organizma. Upravo u tim prvim mjesecima života započinje formiranje crijevne mikrobiote - složenog ekosustava mikroorganizama koji igra ključnu ulogu u sazrijevanju imunosnog sustava, regulaciji metabolizma i djetetovu dugoročnom zdravlju.

Rana kolonizacija mikrobiote

Razvoj crijevne mikrobiote započinje vrlo rano, a najintenzivnije promjene odvijaju se u razdoblju od rođenja do treće godine života, pod snažnim utjecajem prehrambenih i okolišnih čimbenika. Već tijekom trudnoće i neposredno nakon rođenja mikrobiota se postupno oblikuje pod utjecajem majčine prehrane, načina poroda i ranog kontakta majke i djeteta. Nakon rođenja, jedan od najvažnijih čimbenika koji utječe na razvoj mikrobiote svakako je majčino mlijeko. U tom razdoblju prehrana, osobito dojenje i uvođenje dohrane, igra ključnu ulogu u oblikovanju raznolike i stabilne mikrobiote.

Uloga majčina mlijeka u razvoju mikrobiote

Majčino mlijeko predstavlja jedinstvenu biološku tekućinu koja ne osigurava samo hranjive tvari potrebne za rast i djetetov razvoj, nego i brojne bioaktivne komponente koje sudjeluju u oblikovanju crijevne mikrobiote. Osobito je važna uloga oligosaharida majčina mlijeka - složenih ugljikohidrata koji služe kao “hrana” korisnim bakterijama, prvenstveno bakterijama roda Bifidobacterium. Zahvaljujući tim spojevima, u crijevima dojene djece razvija se mikrobiota bogata bifidobakterijama, koja je povezana s boljom zaštitom od patogena i pravilnim sazrijevanjem imuno-

Pravilna prehrana dojilja i razvoj crijevne mikrobiote kod male djece

ONO ŠTO MAJKA JEDE PRIJE TRUDNOĆE I TIJEKOM TRUDNOĆE, TE ONO ŠTO DIJETE JEDE

U PRVIM GODINAMA ŽIVOTA, DUGOROČNO

MOŽE UTJECATI NA CRIJEVNU MIKROBIOTU I DJETETOVO ZDRAVLJE U KASNIJEM ŽIVOTU

OSIM MAJČINA MLIJEKA, NA RAZVOJ MIKROBIOTE MOGU UTJECATI I DRUGI ČIMBENICI, POPUT NAČINA PORODA, PRIMJENE ANTIBIOTIKA I OKOLIŠNIH UTJECAJA

Prvih 1000 dana - ključno razdoblje za zdravlje

snog sustava. Osim oligosaharida, majčino mlijeko sadržava i imunosne čimbenike te različite vrste bakterija koje sudjeluju u kolonizaciji djetetovih crijeva. Na taj način majčino mlijeko djeluje kao prirodni regulator razvoja crijevne mikrobiote i pomaže u uspostavi stabilnoga crijevnog ekosustava u prvim mjesecima života.

Crijevna mikrobiota u najranijem razdoblju života sudjeluje u regulaciji metabolizma glukoze i lipida, proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina, te modulaciji imunosnih odgovora organizma. Sve je više dokaza da ženina prehrana prije trudnoće, tijekom trudnoće i dojenja, kao i djetetova prehrana nakon uvođenja dohrane, igra važnu ulogu u oblikovanju crijevne mikrobiote. U tom ranom razdoblju postavlja se velik dio temelja metaboličkog zdravlja. Smatra se da rani prehrambeni i životni čimbenici mogu znatno utjecati na kasniji rizik od razvoja pretilosti i drugih metaboličkih bolesti, uključujući i alergijske bolesti. Upravo se zbog toga

razdoblje od trudnoće do druge godine života sve češće opisuje kao “kritični prozor” koji može utjecati na zdravlje tijekom cijelog života. Posljednja istraživanja pokazuju da neravnoteža crijevne mikrobiote može utjecati na metaboličko programiranje organizma i povećati rizik od razvoja pretilosti već u dječjoj dobi.

Majčina prehrana i utjecaj na mikrobiotu

U tom kontekstu važnu ulogu igra i majčina prehrana tijekom dojenja. Raznolika i uravnotežena prehrana dojilje osigurava dovoljan unos energije, proteina, vitamina i minerala, ali može utjecati i na sastav pojedinih bioaktivnih komponenata majčina mlijeka. Osobito se preporučuje redovita konzumacija povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, riba, orašastih plodova te mlijeka i mliječnih proizvoda. Mliječni proizvodi zauzimaju važno mjesto u prehrani dojilja, jer predstavljaju vrijedan izvor kalcija, visokovrijednih proteina i vitamina B skupine. Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira dodatno mogu pridonijeti unosu korisnih bakterija te podržati ravnotežu majčine crijevne mikrobiote, a time posredno i razvoj djetetove mikrobiote.

Razvoj mikrobiote tijekom prvih triju godina života

Razvoj crijevne mikrobiote odvija se postupno tijekom prvih godina života. Nakon početne kolonizacije u prvim mjesecima života, uvođenjem dohrane povećava se raznolikost bakterija u djetetovim crijevima. Postupno se razvijaju bakterijske zajednice koje sudjeluju u razgradnji složenijih hranjivih tvari i oblikuju stabilniji crijevni ekosustav. Otprilike između druge i treće godine života mikrobiota postupno poprima obilježja mikrobiote odrasle osobe. Zbog svega navedenog, pravilna majčina prehrana tijekom trudnoće i dojenja, kao

PRVIH TISUĆU DANA ŽIVOTA PREDSTAVLJA KRITIČNO

RAZDOBLJE U KOJEM PREHRANA MAJKE I DJETETA

SUDJELUJE U OBLIKOVANJU CRIJEVNE MIKROBIOTE TE MOŽE UTJECATI NA KASNIJI RIZIK RAZVOJA PRETILOSTI I METABOLIČKIH BOLESTI

Tablica 1. Razvoj crijevne mikrobiote od rođenja do treće godine života Razdoblje Obilježja mikrobiote Glavni utjecaj prehrane

Rođenje - prvih nekoliko mjeseci

Uvođenje dohrane - 1. godine života

1.-2. godine života

Početna kolonizacija crijeva mikroorganizmima; dominiraju bakterije roda Bifidobacterium kod dojene djece

Postupno povećanje raznolikosti mikroorganizama

Mikrobiota postaje složenija i stabilnija

2.-3. godine života

Mikrobiota postupno poprima obilježja mikrobiote odrasle osobe

Majčino mlijeko i oligosaharidi majčina mlijeka potiču rast korisnih bakterija

Uvođenje različitih namirnica potiče razvoj novih bakterijskih vrsta

Raznolika prehrana bogata vlaknima potiče stabilnu mikrobiotu

Stabilni prehrambeni obrasci pridonose dugoročnoj ravnoteži mikrobiote

PET KLJUČNIH ČIMBENIKA KOJI OBLIKUJU DJETETOVU CRIJEVNU MIKROBIOTU

1. Majčina prehrana prije trudnoće i tijekom trudnoće

Raznolika i nutritivno bogata majčina prehrana može utjecati na razvoj mikrobiote već u najranijem razdoblju djetetovaživota.

2. Način poroda

Djeca rođena vaginalno dolaze u kontakt s majčinom mikrobiotom, dok se kod djece rođene carskim rezom početna kolonizacija mikroorganizama odvija drugačije.

3. Dojenje

Majčino mlijeko sadržava oligosaharide, imunosne

i optimalna djetetova prehrana u prvim godinama života, igraju važnu ulogu u oblikovanju zdrave crijevne mikrobiote. Upravo u tom razdoblju postavljaju se te-

Literatura:

čimbenike i korisne bakterije koji potiču razvoj bifidobakterija u crijevima dojenčeta.

4. Uvođenje dohrane

Uvođenjem čvrste hrane povećava se raznolikost mikroorganizama u crijevima, što postupno dovodi do stabilizacije mikrobiote.

5. Primjena antibiotika

Antibiotici mogu privremeno narušiti ravnotežu crijevne mikrobiote, osobito u ranom djetinjstvu kada se mikrobiota još razvija.

melji crijevne mikrobiote i metaboličkog zdravlja, koji dugoročno mogu utjecati na djetetovo zdravlje, i to ne samo u djetinjstvu nego i u odrasloj dobi.

Victora C.G. i sur. (2016): Breastfeeding in the 21st century: epidemiology, mechanisms, and lifelong effect. Lancet Kestenova D.A. (2016): Association between the gut microbiota and diet: fetal life, early childhood, and further life. Nutrition.

Jian C. i sur. (2021): Early-life gut microbiota and its connection to metabolic health in children. eBioMedicine

Luo Y. i sur. (2025): Gut microbiota: an important participant in childhood obesity. Adv Nutr.

Uvijek biraj domaće, uči od malih nogu

PIŠE:

Doc. dr. sc. Zdravko Barać

Hrvatskamljekarskaudruga

Kvaliteta mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj rezultat je dugogodišnjeg predanog rada proizvođača i prerađivača. Ova izvrsnost nije nastala "preko noći" - temelji se na kontinuiranom ulaganju u tehnologiju, kontrolu i stručnost u cijelom proizvodnom lancu - od proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama do prerade tog mlijeka i proizvodnje široke i raznovrsne palete kvalitetnih mliječnih proizvoda u našim mljekarama. Jasna prepoznatljivost domaćih proizvoda ključna je kako bi potrošači mogli svjesno birati proizvode visoke kvalitete i provjerenog podrijetla, što je osobito važno u sustavima organizirane prehrane poput dječjih vrtića, gdje je kvaliteta i sigurnost hrane prioritet.

Isticanje kvalitete i domaćeg podrijetla

Upravo u tu svrhu razvijeni su dobrovoljni sustavi označavanja: "Mlijeko hrvatskih farmi" i "Dokazana kvaliteta - Hrvatska". Sustav "Mlijeko hrvatskih farmi", uveden 2010. godine uz potporu Ministarstva poljoprivrede i proveden od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, omogućuje potrošačima da prepoznaju proizvode proizvedene od mlijeka s hrvatskih farmi. Oznaka ističe visoku kvalitetu i domaće podrijetlo, a proizvodi se izdvajaju na raznovrsnom

VAŽNOST EDUKACIJE I SUSTAVA OZNAČAVANJA

U HRVATSKOM MLJEKARSKOM SEKTORU

U zagrebačkom Dječjem vrtiću Sunčana važan dio prehrane čine mliječni obroci - mlijeko, jogurt, acidofil i svježi sir - koji su redovito uključeni u doručak i užine te doprinose unosu kalcija i proteina

tržištu mliječnih proizvoda. U kontekstu prehrane djece u vrtićima, ovakve oznake olakšavaju odabir pouzdanih i kontroliranih proizvoda koji zadovoljavaju visoke nutritivne i sigurnosne standarde. Kupnjom ovih proizvoda potrošači podržavaju hrvatske proizvođače, očuvanje radnih mjesta i održivost ruralnih zajednica.

Nacionalni sustav "Dokazana kvaliteta - Hrvatska" dodatno potvrđuje provjerenu kvalitetu i dodanu vrijednost proizvoda. Oznaka potrošaču jamči da je Republika Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te mjesto proizvodnje i/ili prerade. Sustav je dobrovoljan i temelji se na objektivnim kriterijima, uključujući način proizvodnje, kvalitetu i sirovine i konačnog proizvoda. Primjena ovakvih oznaka u javnoj prehrani, uključujući vrtiće, doprinosi standardizaciji kvalitete obroka i većem povjerenju roditelja u prehranu djece. Jednako važna je i edukacija potrošača. Već od vrtićke dobi poželjno je djecu

učiti o vrijednosti domaćih proizvoda, značaju kvalitete i radu hrvatskih proizvođača. Obrazovanje najmlađih gradi svijest o odgovornom izboru hrane i jača povezanost potrošača s domaćim poljoprivredno-prehrambenim sektorom. Primjena sustava označavanja zajedno s edukacijom stvara sinergiju koja osigurava prepoznatljivost i održivost hrvatskog mljekarskog sektora te stvara povjerenje roditelja u kvalitetnu i sigurnu prehranu djece u odgojno-obrazovnim ustanovama.

U to smo se najbolje mogli uvjeriti posjetivši Dječji vrtić Sunčana u Zagrebu, u kojemu se prehrana temelji na raznolikosti, s naglaskom na svježim i sezonskim namirnicama. Obroci se pripremaju s ograničenim udjelom soli, šećera i prerađene hrane, a posebna se pažnja posvećuje unosu voća, povrća, žitarica te, dakako, mlijeka i mliječnih proizvoda. Djeca pritom kroz svakodnevne aktivnosti uče o važnosti zdrave prehrane.

Djeca kroz svakodnevne aktivnosti i igru uče o važnosti zdrave prehrane

Odgovorna prehrana u predškolskim

ustanovama - domaći mliječni proizvodi u središtu jelovnika

Dječji vrtić Sunčana iz Zagreba javna je ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje, osnovana 2007. godine. Program se provodi u više objekata u Španskom i na Vrbanima, sa 780 djece u 36 odgojnih skupina. Odgojno-obrazovni rad temelji se na fleksibilnosti, partnerstvu s roditeljima, kontinuiranom učenju i inkluzivnom pristupu. Vrtić zapošljava 140 djelatnika usmjerenih na dobrobit djece i kvalitetu rada.

Program primjene standarda pravilne dječje prehrane nastavlja se i 2026. godine s ciljem osiguranja sigurnog rasta i razvoja djece. Uravnoteženi obroci potiču usvajanje zdravih navika važnih za tjelesno i mentalno zdravlje. Planiranje prehrane u svim gradskim vrtićima, uključujući DV Sunčana, temelji se na važećim preporukama i znanstvenim spoznajama, uz uvažavanje zdravstvenih, kulturoloških i obrazovnih aspekata. U našem vrtiću svakodnevno pripremamo raznolike, nutritivno uravnotežene i sezonske obroke koji pomažu u razvoju pravilnih prehrambenih navika od najranije dobi. U okviru 10-satnog programa djeci su osigurani doručak, užina, ručak i popodnevna užina, čime se pokriva oko 70% njihovih dnevnih energetskih potreba. Jelovnik se mijenja na tjednoj razini, a roditeljima je dostupan putem web stranice i oglasnih ploča u vrtiću. Važan dio prehrane čine mliječni obroci - mlijeko, jogurt, acidofil i svježi sir - koji

Piramida zdrave prehrane za djecu vrtičke dobi

su redovito uključeni u doručak i užine te doprinose unosu kalcija i proteina. Djeci s nutritivnim alergijama jelovnik se, uz liječničku potvrdu, prilagođava njihovu zdravstvenom stanju, kaže Jasminka Doležal, ravnateljica DV Sunčana.

Zdrava prehrana i usvajanje zdravih prehrambenih navika kod djece

Usvajanje zdravih prehrambenih navika započinje u najranijoj dobi, zbog čega vrtić ima važnu ulogu u oblikovanju pravilnih prehrambenih obrazaca. Djeci se svakodnevno nude raznovrsni i nutritivno bogati obroci koji potiču

pravilan rast, razvoj i pozitivan odnos prema hrani.

Djeca najlakše uče kroz igru i sudjelovanje. Istražuju hranu osjetilima, razvijaju socijalne vještine kroz zajedničke obroke te sudjeluju u aktivnostima poput sadnje biljaka i pripreme jednostavnih jela. Tako lakše prihvaćaju nove okuse i razvijaju praktične vještine. Tijekom godine obilježavaju se tematski dani i tjedni posvećeni prehrani i zdravlju, poput Tjedna zdrave prehrane i Dana kruha. Kroz takve aktivnosti djeca bolje razumiju porijeklo hrane i važnost zdravih navika, koje postupno usvajaju za cijeli život - kaže Jasna Kontak, zdravstvena voditeljica DV Sunčana.

Znate li da su mališani pravi rekorderi u konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda?

Znate li čiji su mališani rekorderi u konzumiraju mlijeka i mliječnih proizvoda? Najviše djece u Europskoj uniji u dobi do tri godine konzumira mlijeko i mliječne proizvode - čak 100% u Danskoj i Letoniji, a najmanje u Poljskoj (91,5%) i Finskoj (92,8%). A gdje smo tu mi?

Nacionalno istraživanje prehrambenih navika djece Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), povedeno u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, pokazuje da oko 98,5% djece u dobi do tri godine konzumira mlijeko i mliječne proizvode, što je nešto više od prosjeka EU-a (98%).

Ovi visoki pokazatelji ne iznenađuju, jer mlijeko i mliječni proizvodi, kao važni izvori proteina, kalcija i vitamina D, zauzimaju važno mjesto u pravilnoj i uravnoteženoj prehrani, osobito u osjetljivim životnim razdobljima, kao što je upravo rano djetinjstvo.

Mlijeko i mliječni proizvodi neizostavni u prehrani djece

Što se tiče konzumacije mlijeka u Hrvatskoj djece do tri godine, HAPIH-ovo istraživanje otkriva da gotovo 80% konzumira čisto mlijeko (koje nije u sklopu različitih recepata ili mliječnih proizvoda), dok ga njih gotovo 60% konzumira svaki dan. Djeca koja piju mlijeko u prosjeku konzumiraju pola šalice dnevno. Osim, dakako, majčina, djeca najčešće konzumiraju kravlje mlijeko, a katkad i kozje i mlijeko magarice, iako u znatno

KADA BIRATE PROIZVOD SA ZNAKOM MLIJEKO HRVATSKIH FARMI, BIRATE DOMAĆE, PROVJERENO I KVALITETNO MLIJEKO - TAJ ZNAK NIJE SAMO NATPIS NA AMBALAŽI - ON PRIČA PRIČU O DOMAĆEM TRUDU, LJUBAVI PREMA ZEMLJI I PREDANOSTI

KVALITETI

manjoj mjeri. Osim toga, istraživanje je pokazalo da djeca starija od tri godine vrlo rado konzumiraju mlijeko s okusom, od kojih je najpopularnije ono s okusom

čokolade, a u prosjeku popiju oko jedne šalice čokoladnog mlijeka.

Prehrana u najranijim fazama života presudno utječe na zdravlje pojedinca,

NACIONALNO ISTRAŽIVANJE

PREHRAMBENIH NAVIKA

DJECE POKAZUJE

DA OKO 98,5% DJECE

U DOBI DO TRI GODINE

KONZUMIRA MLIJEKO

I MLIJEČNE PROIZVODE, ŠTO JE NEŠTO VIŠE

OD PROSJEKA EU-a

ali i na dugoročne prehrambene navike društva u cjelini. Tako su mlijeko i mliječni proizvodi među temeljnim namirnicama u prehrani djece, osobito u najranijoj dobi, kada su potrebni za izgradnju kostiju, razvoj mišića i cjelokupno zdravlje organizma. Zbog toga se sve više ističe važnost podrijetla hrane koju svakodnevno konzumiramo, osobito kada je riječ

o proizvodima koji su dio prehrane osjetljivih skupina stanovništva. Današnji, sve zahtjevniji potrošači, koji traže sigurnost, povjerenje i kvalitetu, sve više pažnje obraćaju na podrijetlo hrane. Potvrđuje to i posljednje istraživanje Eurobarometra, prema kojem je podrijetlo hrane, uz cijenu i sigurnost, jedan od najvažnijih čimbenika pri donošenju odluke o kupnji.

Znak Mlijeko hrvatskih farmi - pouzdan putokaz do domaćeg proizvoda

Kako bismo ovu odluku olakšali, uveli smo znak Mlijeko hrvatskih farmi, kao brzu, jednostavnu i jasnu informaciju o porijeklu proizvoda, koja jamči da je mlijeko proizvedeno isključivo na hrvatskim farmama. Ovaj je sustav označavanja, koji na nacionalnoj razini provodi HAPIH, potrošačima pouzdan putokaz do domaćeg proizvoda, a proizvođačima dodana vrijednost u promociji i prepoznatljivosti njihovih proizvoda na tržištu. Kupci tako na

policama trgovina mogu vrlo jednostavno uočiti i odabrati proizvode koji dolaze s hrvatskih farmi i polja. Ovaj znak istodobno je i potvrda provjerene kvalitete. Svaka kap mlijeka s hrvatskih farmi prolazi pažljivu kontrolu u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka HAPIH-a u Križevcima, akreditiranom prema međunarodnim standardnim. Ondje se godišnje analizira oko 100.000 uzoraka sirovoga kravljeg mlijeka vrijednih domaćih proizvođača, a rezultati analiza pokazuju da je više od 96% hrvatskog mlijeka I. razreda kvalitete. Kada birate proizvod sa znakom Mlijeko hrvatskih farmi, birate domaće, provjereno i kvalitetno mlijeko. Na policama trgovina lako ćete prepoznati znak Mlijeko hrvatskih farmi - jednostavan simbol koji nosi veliko značenje. On nije samo natpis na ambalaži - on priča priču o domaćem trudu, ljubavi prema zemlji i predanosti kvaliteti.

Potražite ga!

Revolucija na tanjuru

NOVA PIRAMIDA

PREHRANE I ZASLUŽENI

POVRATAK MLIJEČNIH

MASTI

PIŠE: MirelaIzv.prof.dr.sc. Lučan Čolić i Martina Antunović Vicić, mag.ing.techn.aliment., Prehrambeno-tehnološki fakultetOsijek

Posljednjih mjeseci mediji pišu o velikom zaokretu u prehrambenim preporukama. Nova piramida prehrane doista donosi promjene, osobito u načinu na koji se promatraju mliječni proizvodi, koji su desetljećima bili nepravedno označeni kao potencijalni "neprijatelji srca".

Promjene proizlaze iz smjernica Dietary Guidelines for Americans 2025-2030 Američki ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr. istaknuo je borbu protiv dodanog šećera i ultraprocesirane hrane te poručio: “Jedite pravu hranu”. Fokus se pomiče s brojanja kalorija na stupanj obrade hrane, kao odgovor na rast pretilosti i dijabetesa.

Za razliku od stare piramide iz 1990-ih, u kojoj su temelj činili kruh i žitarice, nova ograničava njihov unos na 2-4 porcije cjelovitih žitarica dnevno i ističe druge skupine namirnica:

• Cjelovite namirnice: prednost se daje minimalno procesiranoj hrani poput mesa, riba, jaja, mliječnih proizvoda, povrća, voća i orašastih plodova.

• Više proteina: preporučeni unos povećan je na 1,2–1,6 g/kg tjelesne mase.

• Prirodne masti: maslac i životinjske masti više nisu na “crnoj listi”, uz ograničenje zasićenih masti do 10% kalorija.

• Manje šećera: preporuka je smanjiti dodani šećer i izbjegavati gazirana i energetska pića.

• Crijevni mikrobiom: važni su probiotici (kefir, jogurt, kiseli kupus) i hrana bogata vlaknima

Mliječni proizvodi: Punomasno je ponovno “in”

U novoj piramidi prehrane mliječni proizvodi zauzimaju važno mjesto, a preporučuju se oko tri porcije dnevno, posebno fermentirani poput kefira i jogurta koji podupiru crijevni mikrobiom. Kod voćnih jogurta prednost se daje onima s manje od 2,5 g dodanog šećera, dok se laktoza ne ubraja u taj limit. Smjernice

ponovno ističu vrijednost punomasnih mliječnih proizvoda, jer mliječna mast prenosi vitamine A, D, E i K i sadržava brojne bioaktivne spojeve.

Zašto smo se bojali mliječne masti?

Strah od mliječne masti potječe iz 1950ih i istraživanja Ancela Keysa, koji je zasićene masti povezao sa srčanim bolestima. No iz analize su izostavljene zemlje poput Francuske i Nizozemske, gdje je unos takvih masti visok, a srčane bolesti rjeđe (francuski paradoks). Poslije je era „low-fat“ proizvoda, u kojoj je mast često zamijenjena rafiniranim ugljikohidratima, pridonijela rastu pretilosti i dijabetesa.

U Hrvatskoj je velik problem ponajprije visoka konzumacija ultraprocesirane hrane, poput pekarskih proizvoda, zaslađenih pića i slatkiša.

Znanstvena istina o mliječnoj matrici

Danas se punomasno mlijeko smatra cjelovitom namirnicom čija “mliječna matrica” - spoj kalcija, proteina i masnih kiselina - povoljno djeluje na metabolizam. Zreli sirevi sadržavaju vitamin K2 koji usmjerava kalcij u kosti, dok se mliječna mast više ne smatra štetnom za srce. Membrana mliječne masti (MFGM) podupire živčani sustav, a proteini i bioaktivni peptidi pridonose mišićima, krvnom tlaku i imunitetu. Laktoza također potiče apsorpciju minerala i hrani korisne crijevne bakterije.

Iako su biljni napici sve popularniji, nutritivno teško mogu parirati mlijeku. Često su procesirani i ovise o dodanim nutrijentima, dok je mlijeko prirodna i cjelovita namirnica. Mogu biti alternativa za neke skupine, ali njihovo predstavljanje kao univerzalno „zdravije opcije“ nema čvrsto znanstveno uporište.

Zaključak: Povratak prirodi

Dakako, ovaj zaokret izazvao je žustre rasprave među nutricionistima i znanstvenicima. Iako kritičari upozoravaju da bi povećanje konzumacije mesa i životinjskih proizvoda moglo povećati rizik od određenih bolesti i negativno utjecati na klimatske promjene i održivost, stručnjaci pozdravljaju povećanje unosa proteina i povratak prirodnim izvorima masti, čime se potiču ruralna ekonomija i lokalno stočarstvo.

U prehrani rijetko postoje jednostavni odgovori. Prehrambena piramida nije dogma, već smjernica koja se mijenja s novim spoznajama. Umjesto “čudesnih dijeta”, rješenje je povratak nutritivno bogatoj, minimalno procesiranoj hrani, gdje punomasno mlijeko, fermentirani mliječni proizvodi i sirevi zauzimaju važno mjesto.

Mliječni proizvodi u prehrani male djece - praktični savjeti za ukusne obroke

PIŠE:

Marina Dragičević, mag. nutricionizma

Službazaprehranuidijetetiku KBCZagreb

Osiguravajući niz važnih nutrijenata potrebnih za rast i razvoj, poput proteina, kalcija i fosfora, ali i vitamina topivih u masti (A, D, E i K), te vitamina B skupine, mliječni proizvodi predstavljaju važan dio uravnotežene prehrane djece. U ranom djetinjstvu važno je djecu postupno upoznavati s različitim namirnicama i okusima kako bi razvila raznolike i uravnotežene prehrambene navike.

Zbog toga se već tijekom dohrane preporučuje uključivanje fermentiranih mliječnih proizvoda u djetetovu prehranu. Ipak, mliječni proizvodi katkad iz nje izostaju, i to zbog straha roditelja od mogućih alergijskih reakcija. Posljednja istraživanja, međutim, pokazuju da pravodobno uvođenje alergena može smanjiti rizik od razvoja alergija kasnije u životu. Nakon prve godine života često se javlja faza izbirljivosti, što roditeljima dodatno otežava planiranje obroka.

Koliko mlijeka i mliječnih proizvoda treba biti u prehrani male djece?

Za malu djecu preporučuju se dvije do tri porcije mlijeka i/ili mliječnih proizvoda dnevno. Poželjno je izabrati punomasno mlijeko (3,2-3,5 m.m.), po mogućnosti provjerenog podrijetla. Masnoće su od izrazite važnosti za razvoj mozga, kostiju i mišića. S druge strane, prevelike količine mlijeka mogu dovesti do lošijeg prihvaćanja druge hrane, povećane izbirljivosti, anemije i probavnih tegoba,

KOMBINACIJOM MLIJEKA, JOGURTA ILI SIRA S VOĆEM, POVRĆEM I CJELOVITIM ŽITARICAMA

MOGU SE PRIPREMITI JEDNOSTAVNI I NUTRITIVNO BOGATI OBROCI KOJE DJECA RADO PRIHVAĆAJU

stoga ga je najbolje ponuditi kao dio obroka. Nakon prve godine djetetova života preporučuje se konzumacija mlijeka iz šalice umjesto bočice, zbog razvoja oralnih vještina i prevencije karijesa. Fermentirani mliječni proizvodi, poput jogurta, kefira, sira i acidofila, povoljno djeluju na crijevnu mikrofloru te su lakše probavljivi zbog djelomične razgradnje laktoze tijekom fermentacije. S obzirom na nepotpunu razvijenost dječjih bubrega i teže izlučivanje većih količina natrija, pozornost treba obratiti na konzumaciju sireva, i to zbog soli. Zato se prednost daje svježem siru ili mladim sirevima poput mozzarelle, skute i ricotte.

Kako nam deklaracije mogu pomoći oko odabira proizvoda?

U velikom izboru prehrambenih proizvoda, katkad je teško pronaći kvalitetan izbor. Zato je važno čitati prehrambene deklaracije koje pružaju

informacije o sastojcima, alergenima, nutritivnoj vrijednosti, neto količini, roku trajanja, podrijetlu proizvoda i uvjetima čuvanja. Na kvalitetnim mliječnim proizvodima obično je kratak popis sastojaka. Primjerice, jogurt bi trebao sadržavati samo mlijeko i jogurtne kulture, a svježi sir mlijeko, sirilo i bakterijske kulture. Visoko procesirani mliječni proizvodi mogu sadržavati dodane šećere, glukozno-fruktozni sirup, arome, zgušnjivače i bojila. Prosječna količina laktoze u mlijeku iznosi oko 4–5 g na 100 g proizvoda, dok fermentirani mliječni proizvodi obično sadržavaju nešto manje zbog razgradnje laktoze tijekom fermentacije. Veće vrijednosti nerijetko upućuju na dodane šećere.

Mala pomoć kod izbirljive djece

U djetetovu razvoju često se javlja faza izbirljivosti, koja može zabrinuti roditelje. Pokazalo se da novu namirnicu katkad treba ponuditi i desetak puta

EKVIVALENT JEDNE PORCIJE MLIJEČNIH PROIZVODA:

100-120 ML MLIJEKA

100 G JOGURTA ILI KEFIRA 30 G SVJEŽEG SIRA

20-30 G SIRA (NPR. MOZZARELLA)

40-60 G RICOTTE ILI SKUTE

kako bi je dijete prihvatilo. Kod djece osjetljive na nove okuse, savjetuje se započeti s malim količinama i postupno ih povećavati. Način posluživanja iznimno je važan kod prihvaćanja novih namirnica. Namirnice se mogu ponuditi uz već prihvaćeno jelo, ili poslužiti odvojeno kako bi dijete samo odlučilo hoće li ih isprobati. Šaren tanjur s više boja može potaknuti zanimanje za kušanje nove hrane.

Istraživanja su pokazala kako je poželjno dijete uključiti u nabavku namirnica i pripremu obroka. Primjerice, dijete može samo odabrati voće u trgovini koje će dodati u jogurt ili smoothie. Najvažnije je da roditelji budu primjer prilikom konzumacije zajedničkog obroka. Mliječni proizvodi mogu se lako uvrstiti u različite obroke tijekom dana - od doručka i međuobroka do ručka i večere. Kombinacijom mlijeka, jogurta ili sira s voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama mogu se pripremiti jednostavni i nutritivno bogati obroci koje djeca rado prihvaćaju.

PRIMJER RECEPATA:

Kremasti voćni jogurt

150 g grčkog ili običnog

jogurta

1/2 zrele banane

Šaka borovnica ili nekoga

drugoga bobičastog voća

Malo cimeta po želji

• Sve sastojke izmiksati do glatke teksture.

• Po želji dodati 1 žličicu: mljevenih zlatnih lanenih sjemenki ili orašastih plodova ili prethodno namočenih chia sjemenke ili sitnih zobenih pahuljica.

• Smjesa se može zamrznuti u kalupe i poslužiti kao zdrava zamjena za sladoled.

• Konkretan primjer brzoga i jednostavnog međuobroka.

• Lagani doručak uz dodatak chia sjemenki ili zobenih pahuljica.

• Izvor je vlakana i složenih ugljikohidrata.

Namaz od avokada i svježeg sira

50 g avokada

50 g svježeg sira ili skyra

Nekoliko kapi limunova soka

2 žlice maslinova ulja

Začini po želji: vlasac/bosiljak/peršin

• Sve izmiksati u blenderu do glatke teksture.

• Poslužiti uz kruh, kuhana jaja ili u tortilji s povrćem i piletinom.

• Konkretan primjer brzoga i jednostavnog međuobroka.

• Lagani doručak uz dodatak chia sjemenki ili zobenih pahuljica.

• Izvor je vlakana i složenih ugljikohidrata.

Umak od kelja i skute

150 g kelja (ili neko drugo zeleno lisnato povrće

50 g poriluka

1 češanj češnjaka

80 g mrkve

30 g suncokretovih sjemenki

70 g skute

100 mL mlijeka (ovisno o kremoznosti)

3 žlice maslinova ulja

• Poriluk i mrkvu nasjeći na manje komade.

• Kelj kratko blanširati, zatim propirjati s povrćem na maslinovu ulju.

• Ohladiti, dodati tostirane sjemenke, skutu i mlijeko.

• Izmiksati do kremaste teksture.

• Dodati začine po želji.

• Poslužiti: uz tjesteninu i piletinu narezanu na kockice, dodatak uz užinu, npr. okruglice od palente i tikvice.

• Uključuje povrće na prihvatljiv način.

• Povrće osigurava vlakna, vitamine (C, K) i mineralne tvari (kalcij, željezo).

• Suncokretove sjemenke izvor su zdravih masnoće i vitamina E.

• Maslinovo ulje izvor je jednostruko nezasićene masne kiseline.

• Mlijeko i skuta pridonose unosu proteina i kalcija, ublažavaju intenzivniji okus kelja, daju kremoznost umaku.

DORIS PINČIĆ GUBEROVIĆ O OBITELJI, ZDRAVOJ PREHRANI

I USKRSNIM TRADICIJAMA

Doris Pinčić Guberović

RAZGOVARALA:

Eva Pavić

Poznata televizijska i radijska voditeljica i glumica Doris Pinčić već godinama svojim osmijehom i toplinom uljepšava jutra gledateljima emisije Dobro jutro, Hrvatska. Iza televizijskih kamera njezina je svakodnevica jednako dinamična, ali ispunjena najvažnijom životnom ulogom - majčinstvom. U razgovoru nam otkriva kako usklađuje zahtjevan raspored s obiteljskim životom, koliko joj je važna pravilna i uravnotežena prehrana, te kakva je uloga mlijeka i mliječnih proizvoda na njezinu obiteljskom stolu. Dotaknuli smo se i blagdanskog ozračja, obiteljskih tradicija, te poruke koju povodom Uskrsa želi podijeliti s našim čitateljima.

Kao voditeljici emisije Dobro jutro, Hrvatska Vaša jutra počinju vrlo rano. Kako izgleda Vaš tipičan početak dana i kakva je u njemu uloga doručka?

Za mene je doručak oduvijek najvažniji obrok, jer sam jutarnji tip. Ujutro uvijek jedem, a poslije kako bude. Taj prvi obrok kod mene je obično vrlo rano i volim se dobro najesti. Doručkujem već između pola šest i šest sati.

Koliko Vam je važno započeti dan nutritivno kvalitetnim obrokom, osobito uz dinamičan televizijski raspored?

Izrazito mi je važno, s obzirom na to da me kroz dan čeka puno poslovnih i kućanskih obveza pazim da je najveći postotak onoga što jedemo kod kuće kvalitetno, svježe pripremljeno, domaće. To mi je izrazito važno i teš-

“Ako ne ulažemo u zdravu hranu, poslije ulažemo u lijekove”

DJECI ŽELIM POKAZATI KOLIKO JE VAŽNO JESTI KVALITETNO I ŽIVJETI AKTIVNO

ko razumijem kad netko kaže da nema vremena za pripremu hrane, jer moje iskustvo je takvo da katkad za 20-ak minuta mogu spremiti izbalansirane obroke za cijelu obitelj. Komad dobrog mesa i povrće, primjerice, ili varivo koje u različitim varijantama spremam svaki tjedan za barem dva dana, juha u express loncu itd... a doručak je apsolutni kralj za mene!

Mnogi se roditelji danas suočavaju s izazovom organiziranja zdravih obroka u užurbanoj svakodnevici. Kako Vi uspijevate uskladiti posao, majčinstvo i brigu o prehrani?

Tako što sam zdrave obroke stavila visoko na listu prioriteta za svoju obitelj. Ako ne uložim u taj dio, na kraju ću morati ulagati u lijekove. Veliku kupovinu obično obavljam petkom ili subotom i

kupim 90 posto svega što nam treba za cijeli tjedan. Na taj način isplaniram obroke, ne bacamo hranu i ne idem stalno u trgovinu, što zapravo i generira nepotrebne svakodnevne troškove, jer čim ste u dućanu uzmete neku sitnicu koja vam možda toga dana i nije bila nužna. Nedjeljom obično kuham i za ponedjeljak, jedan dan u tjednu je svakako varivo za dva dana, jedan dan riba (vrlo često smrznuti bakalar ili oslić) koju ispečem u pećnici s malo krumpira i poslužim s još nekim povrćem… Kad pripremam primjerice umak bolonjez uvijek dio za užurbane dane ide u škrinju itd. Kruh 90 posto vremena pečemo sami, ali to je doista beskrajno jednostavan proces koji se događa sam od sebe, a moj je trud vjerojatno 10 minuta, sve ostalo odrade vrijeme i pećnica!

Je li majčinstvo promijenilo Vaš pogled na prehranu i način na koji birate namirnice za svoju obitelj?

Da, no moram napomenuti, bila sam prilično debeljuškasto dijete i sa nekih svojih 18, 19 godina to sam odlučila promijeniti. Nisam željela gladovati jer zbilja volim jesti pa sam se savjetovala s nutricionistom i svidjelo mi se kako moje tijelo reagira na nutritivno izbalansiranu hranu, kako se dobro osjećam, kako odjednom više nemam neke kronične zdravstvene tegobe pa sam odlučila te navike usvojiti za cijeli život. To ne znači da se katkad ne počastim ne razmišljajući, ali 90 posto vremena i više moje tijelo ne traži hranu siromašnu nutrijentima, jer znam kako se osjećam kad ju jedem. Sve sam to uklopila i u prehranu moje djece, koja naravno katkad žele pojesti i nešto izvan naših navika i koja katkad odbijaju povrće… Moja je misija, međutim, ponuditi im paletu i opciju, naučiti ih da nutritivno bogata hrana postoji, da je važno brinuti se o sebi, jesti kvalitetno i duboko vjerujem da će im u konačnici to negdje ostati usađeno.

Kakvo mjesto u prehrani Vaše obitelji zauzimaju mlijeko i mliječni proizvodi, u kojim ih obrocima najčešće koristite?

Osobno, nisam ljubitelj mlijeka, doslovno još od malena. No, moja djeca ga vole. Uvijek kupujemo punomasno mlijeko. Osim mlijeka svi volimo jogurte, često

KOMENTIRAMO HRANU, SMIŠLJAMO ŠTO ĆEMO SLJEDEĆE JESTI, PRIPREMAMO OBROKE ZAJEDNO, PLANIRAMO, KAD GOD NEŠTO SLAVIMO SLAVLJENIK BIRA ŠTO ŽELI JESTI

s jednog ličkog OPG-a nabavljamo savršene mliječne proizvode. Osim toga s punomasnim mlijekom koje kupujemo i kefirnim gljivama koje sam dobila od kolegice ja si redovito pripremam svoj domaći kefir, koji najčešće uz dvije žlice lanenih sjemenki pijem za večeru.

Djeca često imaju svoje omiljene okuse. Na koji način kod svoje djece potičete interes za raznoliku i uravnoteženu prehranu?

Time što je kod nas hrana ritual. Trudimo se kad god je to moguće da nitko ne jede sam. Komentiramo hranu, smišljamo što ćemo sljedeće jesti, pripremamo obroke zajedno, planiramo, kad god nešto slavimo slavljenik bira što želi jesti. Imaju i oni svoje faze kad nešto vole više, nešto manje, ali evo prije nekog vremena razveselio me sin koji je oduševljeno jeo kiselu repu na salatu s bučinim uljem. Meni je to veliko veselje.

Koji Vam je obiteljski doručak ili obrok osobito drag, koji često pripremate kod kuće?

Vjerojatno naši domaći štrukli, ili kad je pogača friško pečena pa uz to jedemo domaću slaninu koju nam dida priprema svake godine. Osim toga pita od jabuka, to je favorit svih mojih ukućana. Svi je jedu, i kad su bolesni i kad su zdravi, ja radim pitu koja je dobra, ali bakina je bez premca. Iznenadit ćete se… Mi kolektivno obožavamo palentu! Palentu jedemo vjerojatno dvaput tjedno, ona nam je spas kad nemamo vremena, i to za ručak, doručak ili večeru… Baš ju volimo!

Budući da Vas gledatelji svakodnevno prate u jutarnjem programu, osjećate li određenu odgovornost kada je riječ o promicanju zdravih životnih navika?

Teško je biti realan, danas se uz društvene mreže svi začas prometnemo u nutricionista, liječnika, što sigurno nije dobro. Nastojim živjeti ovo što govorim, a to je najbolji primjer. Svatko mora za sebe osjetiti koliko je hrana bitna, koliko nas ona hrani i fiziološki i psihički, truditi se dobro jesti, i to ne zato što je to netko rekao..

Koliko Vam je važno djeci vlastitim primjerom pokazati važnost brige o zdravlju, pravilnoj prehrani i aktivnom načinu života?

Apsolutno mi je važno. Mi živimo aktivan život i dajemo sve od sebe da djeca to vide i da su što više s nama vani, u šumi, u šetnji, na planini…

Koji biste savjet dali roditeljima koji žele uvesti više ravnoteže i zdravijih prehrambenih navika u svoju obiteljsku svakodnevicu?

Da oni prvi jedu raznoliko, šareno, nutritivno bogato i da u toj hrani uživaju, a ne da se pate. Da zajedničko sjedanje za stol bude veselje, barem jednom tjedno, uz najljepše salvete, pribor, tanjure… Svaki zajednički obiteljski obrok blagoslov je i apsolutni razlog za slavlje.

Uskrs je vrijeme obiteljskog okupljanja i bogatoga blagdanskog stola. Kako izgleda Uskrs u Vašem domu, koje su vam uskrsne tradicije najdraže i koju biste poruku povodom Uskrsa uputili našim čitateljima?

Mi smo tradicionalno tim pinca, moja je mama najveća maherica. I ostalo je klasika, uz dodatak šparoga ako je sreće da ih uspijemo ubrati baš prije Uskrsa kod nas dolje u Dalmaciji. Na Uskrsni ponedjeljak uvijek idemo brati šparoge kako bismo ostatak jaja mogli pojesti s njima. I da, jaja uvijek farbamo u ljuskama luka, meni su takva apsolutno najljepša.

Postoji li neka namirnica ili obrok iz Vašeg djetinjstva koji i danas rado pripremate svojoj djeci?

Mislim da su to sva dizana tijesta, kiflice osobito. Ima nešto u čaroliji kad miris ispuni kuću, pa dok se tijesto diže, to je za mene osjećaj doma. Moja najmlađa kći ima i svoj izraz za pripremu tijesta, ona kaže - Mama, idemo “tijestiti”…

PIŠE:

Izv.prof.dr.sc. Irena

Barukčić Jurina

SveučilišteuZagrebu

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kiselog mlijeka, acidofilnog mlijeka i kefira među najčešće su konzumiranim funkcionalnim namirnicama. Nastaju fermentacijom mlijeka djelovanjem bakterija mliječne kiseline, najčešće iz rodova Lactobacillus i Streptococcus Tijekom fermentacije bakterije pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, čime se mijenjaju sastav i svojstva mlijeka. Uz mliječnu kiselinu mogu nastati i neki vitamini, primjerice vitamin B12, a dolazi i do promjena u proteinima i kalciju. One povećavaju prehrambenu vrijednost proizvoda, poboljšavaju probavljivost i mogu povećati iskoristivost nutrijenata. Zbog toga fermentirani mliječni proizvodi igraju važnu ulogu u uravnoteženoj prehrani, osobito kod djece u razvoju.

Bolja iskoristivost kalcija

Kalcij je jedna od najvažnijih mineralnih tvari u mlijeku, ima ključnu ulogu u mineralizaciji kostiju i zuba, radu mišića i funkciji živčanog sustava. Oko trećine kalcija nalazi se u topljivom obliku koji se lako metabolizira, dok su preostale dvije trećine vezane u kazeinskim micelama. Pritom kazein tijekom probave služi kao izvor dobro iskoristivog kalcija. Za njegovu apsorpciju važni su i fosfor i vitamin D, koji su također prisutni u mlijeku, a povoljan omjer kalcija i fosfora (1,2-1,4 : 1) dodatno pridonosi dobroj iskoristivosti.

Fermentacija dodatno povećava bioiskoristivost kalcija, jer mliječna kiselina povećava topljivost minerala i oslobađa kalcij iz kazeinskih micela, čime se olakšava njegova apsorpcija u crijevima. Kalcij iz biljnih izvora slabije se iskorištava zbog fitata i oksalata, pa su fermentirani mliječni proizvodi važan izvor lako dostupnog kalcija, osobito za djecu u rastu.

Važnost fermentiranih mliječnih proizvoda u dječjoj prehrani

FERMENTIRANI MLIJEČNI PROIZVODI

PREDSTAVLJAJU VISOKOVRIJEDNE NAMIRNICE

U DJEČJOJ PREHRANI

Bolja iskoristivost proteina

Proteini mlijeka, kazein i proteini sirutke, važni su za rast i razvoj djece jer sadržavaju sve esencijalne aminokiseline potrebne za rast, obnovu tkiva, izgradnju mišića te sintezu enzima i hormona. Ipak, zbog složene strukture, osobito kazeina, njihova probava može biti sporija, a neki proteini mogu izazvati alergije kod dojenčadi.

Tijekom fermentacije bakterije mliječne kiseline djelomično razgrađuju proteine na manje peptide i aminokiseline te mijenjaju strukturu kazeina. Time proteini postaju lakše probavljivi, a njihov alergeni potencijal može se smanjiti. Zbog toga su fermentirani mliječni proizvodi, poput jogurta i kefira, često lakše probavljivi od svježeg mlijeka i zbog toga odličan izbor za kreiranje uravnotežene prehrane u djece. Međutim, treba imati na umu da fermentirani mliječni proizvodi nisu prikladni za djecu s potvrđenom alergijom na proteine kravljeg mlijeka, dok ih djeca bez alergije mogu sigurno konzumirati. U usporedbi s proteinima mlijeka, biljni proteini često su ograničeni u jednoj ili

više esencijalnih aminokiselina pa mogu imati nižu probavljivost zbog prisutnosti vlakana i antinutrijenata. Stoga je potreban poseban oprez kad je riječ o razmatranju uvođenja biljnih alternativa u dječjoj prehrani djece.

Druge prednosti fermentiranog mlijeka

Fermentirani mliječni proizvodi imaju visoku prehrambenu vrijednost i funkcionalna svojstva zahvaljujući probiotičkim bakterijama iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Kod djece mogu poboljšati probavu i apsorpciju nutrijenata, potaknuti razvoj imunosnog sustava te smanjiti učestalost proljeva i nekih alergija.

Fermentirani mliječni proizvodi, dakle, predstavljaju visokovrijedne namirnice u dječjoj prehrani, budući da su prije svega izvor proteina i kalcija visoke bioiskoristivosti, što pridonosi pravilnom rastu, razvoju koštanog sustava i formiranju maksimalne koštane mase - važnih čimbenika u prevenciji pojave osteoporoze u starijoj dobi.

Alergija na mlijeko i intolerancija u dječjoj dobiu čemu je razlika?

PIŠE:

Adrijana Miletić Gospić, mag. nutricionizma

DječjabolnicaSrebrnjak

Mlijeko i mliječni proizvodi igraju važnu ulogu u uravnoteženoj prehrani djece. Preporučuje se svakodnevno konzumirati dvije do četiri porcije mliječnih proizvoda, ovisno o dobi i energetskim djetetovim potrebama. Unatoč brojnim nutritivnim prednostima mlijeka, kod neke djece ono može uzrokovati zdravstvene tegobe. Najčešći su razlozi ograničavanja ili izbjegavanja mlijeka intolerancija ili alergija na mlijeko. Iako se ti pojmovi često miješaju, riječ je o različitim stanjima.

Intolerancija na mlijeko

Intolerancija na mlijeko nastaje zbog nedostatka enzima laktaze koji razgrađuje mliječni šećer - laktozu. Kada se laktoza ne probavi u tankom crijevu, dospijeva u debelo crijevo gdje je bakterije fermentiraju, što može uzrokovati nadutost, plinove, proljev i bolove u trbuhu. Važno je istaknuti da je intolerancija na mlijeko rijetka u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu. Aktivnost enzima laktaze s vremenom se smanjuje pa se simptomi intolerancije češće pojavljuju kasnije u životu. Kod djece se može javiti i privremena intolerancija, primje-

KADA SE POJAVE INTOLERANCIJA ILI ALERGIJA, UZ

STRUČAN SAVJET I PRAVILNO PLANIRANJE PREHRANE

MOGUĆE JE OSIGURATI DJETETU SVE POTREBNE

HRANJIVE TVARI ZA ZDRAV RAST I RAZVOJ

rice tijekom crijevne infekcije, kada je sluznica crijeva oštećena i smanjena je proizvodnja laktaze.

Dobra vijest je da većina osoba s intolerancijom na mlijeko može podnositi neke mliječne proizvode. Fermentirani proizvodi poput jogurta i kefira lakše su probavljivi jer sadrže manje laktoze. Dostupni su i proizvodi bez laktoze, kao i dodaci s enzimom laktazom koji se mogu uzeti uz obrok koji sadržava mlijeko.

Tablica 1. Intolerancija i alergija na mlijeko - glavne razlike

Intolerancija na laktozu

Nedostatak enzima laktaze

Probavni simptomi

Nije opasna po život

Mogu se konzumirati proizvodi bez laktoze

Alergija na proteine mlijeka

Za razliku od intolerancije, alergija na mlijeko uključuje reakciju imunosnog sustava na proteine prisutne u mlijeku. Riječ je o jednoj od najčešćih alergija na hranu u dojenačkoj dobi. Simptomi mogu uključivati probavne tegobe, kožne reakcije ili respiratorne smetnje, a katkad su moguće i teže alergijske reakcije, poput anafilaksije. Većina djece s vremenom preraste alergiju na mlijeko, najčešće u ranom djetinjstvu, pa se preporuke sve više prilagođavaju individualnim potrebama. Alergijske reakcije uzrokuju različiti mliječni proteini, poput kazeina i proteina sirutke. Proteini sirutke osjetljivi su na toplinu pa im se alergogenost može smanjiti, dok je kazein termostabilan.

Zahvaljujući suvremenim dijagnostičkim metodama moguće je precizno utvrditi na koji je mliječni protein dijete alergično. Kod alergije na proteine sirutke, neka djeca mogu podnositi termički obrađeno mlijeko, primjerice u pečenim proizvodima, čime se smanjuje njegova alergogenost.Redovita konzumacija takvih oblika mlijeka može proširiti jelovnik te potaknuti postupni razvoj tolerancije na mliječne proteine.

Alergija na proteine mlijeka

Reakcija imunosnog sustava

Probavni, kožni i respiratorni simptomi

Može dovesti do anafilaksije

Treba u potpunosti izbjegavati mliječne proteine

MLIJEKO I MLIJEČNI

PROIZVODI MOGU SE U MALIM KOLIČINAMA UVODITI U DJEČJU PREHRANU TIJEKOM

RAZDOBLJA DOHRANE, PRIMJERICE KAO DODATAK

KAŠICAMA

Što su “mliječne ljestve”?

U novijem pristupu alergiji na mlijeko sve se češće koristi metoda poznata kao “mliječne ljestve”. Riječ je o postupnom uvođenju mliječnih proizvoda, počevši od onih koji su najmanje alergeni, pa sve do svježeg mlijeka. Proces obično započinje proizvodima poput keksa s

Ipak, važno je istaknuti da takav pristup nije primjeren za svu djecu s alergijom na mlijeko. Budući da mlijeko može izazvati teže alergijske reakcije, uvođenje mliječnih proizvoda treba provoditi isključivo prema preporuci i pod nadzorom liječnika alergologa.

Može li se alergija spriječiti?

Dok je intolerancija na mlijeko genetski uvjetovana i na nju se ne može utjecati prehrambenim navikama, razvoj alergija povezan je s kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika. Smatra se da određene životne i prehrambene navike mogu smanjiti rizik od razvoja alergija na hranu. Među njima su uravnotežena majčina prehrana tijekom trudnoće i dojenja, vaginalni porod, dojenje, te postupno i pravodobno uvođenje različitih namirnica u prehranu dojenčeta, uključujući i alergene namirnice. Djeca koja tijekom dohrane konzumiraju ra-

znoliku domaću hranu bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama imaju manji rizik od razvoja alergija, vjerojatno zbog povoljnog utjecaja na crijevni mikrobiom, koji igra važnu ulogu u razvoju imunosnog sustava.

Mlijeko i mliječni proizvodi mogu se u malim količinama uvoditi u dječju prehranu tijekom razdoblja dohrane, primjerice kao dodatak kašicama. Ipak, tijekom prve godine života ne bi trebali biti samostalan obrok ni zamjena za majčino mlijeko ili dojenačku formulu. U tom razdoblju često se preporučuje započeti s manjim količinama fermentiranih mliječnih proizvoda jer su lakše probavljivi, manje alergeni i sadržavaju korisne probiotičke bakterije.

U konačnici, mlijeko i mliječni proizvodi ostaju važan dio dječje prehrane. Kada se pojave intolerancija ili alergija, uz stručan savjet i pravilno planiranje prehrane moguće je osigurati djetetu sve potrebne hranjive tvari za zdrav rast i razvoj.

Manje bačene hrane – manji utjecaj na klimu

BACANJE HRANE TROŠI PRIRODNE RESURSE I POVEĆAVA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA, A TIJEKOM USKRSNIH BLAGDANA KOLIČINA

OTPADA

MOŽE DODATNO RASTI. DOBRA VIJEST JE DA SE TO LAKO MOŽE PROMIJENITI.

Bacanje hrane često se doživljava kao mali, svakodnevni problem, ali njegov utjecaj na okoliš je velik. Svaka namirnica koju kupimo prošla je dug put – od polja ili farme, preko prerade i transporta, do trgovine i naših kuhinja. Za

Blagdani i povećana količina otpada od hrane

Tijekom blagdana ljudi često kupuju i pripremaju više hrane nego inače, dijelom, iz želje da imaju dovoljno za obitelj i goste. Upravo zato u blagdanskim razdobljima količina otpada od hrane može porasti i do 25 posto u odnosu na uobičajene dane. Takav porast otpada od hrane najčešće se događa jer se kupi više nego što je potrebno ili se dio hrane zaboravi u hladnjaku nakon blagdana. Iako se to čini kao mala navika, kada se zbroji na razini cijelog društva, riječ je o velikim količinama hrane i resursa koji su potrošeni bez potrebe.

Kako

tijekom Uskrsa smanjiti bacanje hrane

Dobra vijest je da se bacanje hrane može značajno smanjiti uz nekoliko jednostavnih koraka. Planiranje obroka i planska kupnja najvažniji su koraci. Prije kupovine korisno je razmisliti koliko će ljudi sudjelovati u obroku i koje količine su zaista potrebne. Popis za kupovinu također može pomoći da se kupi samo ono što će se zaista iskoristiti. Važno je i pravilno čuvanje hrane Ostatke obroka treba spremiti u zatvorene posude i držati u hladnjaku

proizvodnju hrane koriste se voda, energija, poljoprivredno zemljište, gorivo, ljudski rad i drugi resursi, a svi ti resursi troše se uzalud ako hrana na kraju završi u otpadu

Osim rasipanja resursa, bacanje hrane ima i izravan utjecaj na klimatske promjene. Kada se hrana odlaže na

odlagališta otpada, tijekom razgradnje nastaje metan, snažan staklenički plin koji značajno doprinosi zagrijavanju atmosfere. Zbog toga je smanjenje bacanja hrane jedan od konkretnih koraka kojima svatko može pridonijeti zaštiti klime.

kako bi dulje ostali svježi. Mnoge namirnice koje ostanu nakon blagdana mogu se lako iskoristiti u novim jelima tijekom sljedećih dana. Još jedan jednostavan korak je kreativno korištenje ostataka hrane – primjerice u juhama, salatama, sendvičima ili drugim brzim obrocima. Time se smanjuje otpad, ali i štedi novac i vrijeme.

Mali koraci za veliku promjenu

Smanjenje bacanja hrane ne znači odricanje, nego pametnije korištenje onoga što već imamo. Kada manje hrane završava u otpadu, manje se troše prirodni resursi, a smanjuje se i količina stakleničkih plinova koji nastaju tijekom razgradnje hrane.

Više praktičnih savjeta i inspiracija kako smanjiti bacanje hrane, posebno tijekom uskrsnih blagdana, pronađite na www.HranaSeNeBaca.hr

USKRS NEKA GRIJE SRCA,

Tijekom blagdana bacamo do 25% više hrane i stvaramo više stakleničkih plinova koji zagrijavaju atmosferu.

PIŠE:

Uskrs uz sir

MilnaIzv.prof.dr.sc. Tudor Kalit

SveučilišteuZagrebu Agronomskifakultet

Uskrs je vrijeme okupljanja, obiteljskog stola i hrane koja nosi simboliku zajedništva i obilja. Uz šunku, jaja i mladi luk, sir zauzima posebno mjesto na blagdanskoj trpezi - ne samo kao gastronomski užitak, nego i kao prava riznica hranjivih tvari. U danima kada stolovi blistaju šarenilom tradicije i mirisima domaće kuhinje, sir se prirodno nameće kao neizostavan saveznik uskrsnih jela. Od svježih do tvrdih, od blagih do pikantnih, sirevi su istinski nutritivni kraljevi mliječnih užitaka koji oplemenjuju obrok od prvog zalogaja do svečanog završetka. Njihova bogata aroma i raznolikost tekstura čine ih zvijezdom blagdanskog stola, dok njihova nutritivna vrijednost pruža snažnu potporu zdravlju.

Nutritivna raskoš sira u srcu blagdanskog stola

Sir je koncentrat najvrjednijih sastojaka mlijeka - visokovrijednih proteina, mliječne masti, mineralnih tvari i vitamina. U svijetu postoji više od 2000 vrsta sireva, a njihova raznolikost u teksturi, boji, mirisu i okusu omogućuje da se skladno uklope u svaki slijed uskrsnog objeda, spajajući tradiciju, užitak i brigu za zdravlje u jedinstvenu blagdansku cjelinu.

Svježi sir, nježne teksture i blagoga, mliječno-kiselkastog okusa, čest je sastojak uskrsnih pita, složenaca i pogača. Nutritivno je vrijedan jer osigurava visok udio proteina uz niži sadržaj masti i soli u usporedbi sa zrelim sirevima. Polutvrdi i tvrdi sirevi, zahvaljujući procesu zrenja, razvijaju bogate voćne i orašaste arome te koncentriraju vrijedne hranjive tvari. Zrenje se može nazvati “prethodnom probavom”, jer

- nutritivni kralj mliječnih užitaka

SIR JE KONCENTRAT NAJVRJEDNIJIH SASTOJAKA

MLIJEKA - VISOKOVRIJEDNIH PROTEINA, MLIJEČNE MASTI, MINERALNIH TVARI I VITAMINA

POLUTVRDI

I TVRDI SIREVI, ZAHVALJUJUĆI PROCESU ZRENJA, RAZVIJAJU BOGATE VOĆNE I ORAŠASTE AROME TE KONCENTRIRAJU VRIJEDNE HRANJIVE TVARI

ona povećava probavljivost proteina, a istodobno smanjuje udio laktoze, što ih čini pogodnijima i za osobe s intolerancijom na laktozu. Mliječna mast ne samo da daje energiju, već opskrbljuje tijelo vitaminima A, D, E i K te sadržava konjugiranu linolnu kiselinu s antioksidativnim djelovanjem. Njezin sastav, osobito sadržaj nezasićenih masnih kiselina, ovisi o hranidbi životinja, zbog čega znanstvenici sve više istražuju njezin utjecaj na nutritivnu vrijednost mliječnih proizvoda. Blagdansku nutritivnu cjelinu zaokružuje i skuta - sir dobiven iz sirutke, bogat proteinima visoke biološke vrijednosti koji pridonose osjećaju sitosti i pružaju brojne pozitivne učinke na organizam.

Poslužena s medom, orašastim plodovima ili voćem, skuta postaje lagani desert koji spaja užitak i hranjivost. Zanimljivo je i da konzumacija sira nakon obroka može pridonijeti zaštiti zubne cakline, jer spojevi nastali iz proteina stvaraju zaštitni sloj na zubima i smanjuju rizik od demineralizacije.

Deset snažnih “DA” za sir i zdravlje

Kada se sir nađe na uskrsnoj trpezi, on nije samo simbol tradicije i užitka, nego i vrijedan saveznik zdravlja. Uvrštavanjem sira u blagdanski jelovnik organizmu osiguravamo niz hranjivih tvari:

USKRSNA TRPEZA NE BI BILA POTPUNA BEZ SIRA - BILO DA SE ODLUČITE ZA SVJEŽI, POLUTVRDI ILI TVRDI SIR, SVAKI ZALOGAJ

DONOSI BOGATSTVO OKUSA I NUTRITIVNU VRIJEDNOST

Visokovrijedne proteine - sadržavaju sve esencijalne aminokiseline potrebne za rast, obnovu tkiva te sintezu enzima i hormona.

Bioaktivne peptide - nastaju tijekom zrenja i probave sira te pokazuju antihipertenzivno, antioksidativno i imunomodulatorno djelovanje.

Mliječnu mast - izvor energije, esencijalnih masnih kiselina i konjugirane linolne kiseline, koja sudjeluje u mineralizaciji kostiju i ima antioksidativni potencijal.

Kalcij - ključan za izgradnju i očuvanje kostiju i zubi, ali i za pravilnu funkciju mišića i prijenos živčanih impulsa.

Fosfor - djeluje u sinergiji s kalcijem u izgradnji koštanog tkiva te sudjeluje u brojnim staničnim reakcijama.

Magnezij - važan za sintezu proteina, rad živčanog sustava i stabilnost kostiju.

Cink - sudjeluje u radu više od 200 enzima, podupire imunosni sustav i procese regeneracije.

Kalij - pridonosi pravilnoj funkciji mišića i održavanju normalnoga krvnog tlaka.

Vitamin B12 - neophodan za zdravlje živčanog sustava i stvaranje crvenih krvnih stanica.

Vitamin A - nužan za vid i zaštitu od bolesti.

Uskrsna jela koja slave sir

Uskrsna tradicija nudi brojne mogućnosti da sir zablista kao središnji sastojak jela:

• Sirnica (uskrsna pinca sa svježim sirom) - obogaćena svježim sirom koji joj daje sočnost i dodatnu nutritivnu vrijednost.

• Zapečeni štrukli sa svježim siromklasično jelo koje spaja lako probavljive proteine i punoću okusa.

• Uskrsna pita sa špinatom i skutomlaganija varijanta bogata proteinima i mineralnim tvarima.

• Zapečeni krumpir s tvrdim sirom u tipu parmezana - jednostavno jelo u kojem sir daje aromu i osigurava značajan udio kalcija.

• Punjena jaja sa sirom - jednostavna, ali ukusna kombinacija proteina i mineralnih tvari, savršena za sve generacije.

• Plata sireva s orašastim plodovima i suhim voćem - može biti i završetak objeda, uz dodatnu korist za zdravlje zubi.

Uskrsna trpeza ne bi bila potpuna bez sira. Bilo da se odlučite za svježi, po-

Jeste li znali?

NUTRITIVNA VRIJEDNOST MLIJEKA FORMIRA SE VEĆ U OBROKU KRAVE!

Na Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet provodi se projekt Inovativni pristup u hranidbi krava u cilju poboljšanja nutritivnih i preradbenih svojstava mlijeka (InnoFeed4Milk) koji istražuje kako promjena hranidbe može unaprijediti kvalitetu mlijeka - i proizvoda koje svakodnevno konzumiramo. Sastav mliječne masti izravno utječe na okus, aromu, boju i teksturu sira, maslaca, sladoleda i fermentiranih mlijeka, ali i na njihovu nutritivnu vrijednost. Dodavanjem lana u inovativnom obliku u obrok krava znanstvenici ispituju može li se povećati udio poželjnih masnih kiselina, osobito omega-3, u mlijeku. Zašto je to važno? Istraživanja pokazuju da današnja prehrana sadrži više zasićenih i omega-6 masnih kiselina, a manje omega-3 u odnosu na prehranu naših predaka. Drugim riječima - kvaliteta mliječnih proizvoda na našem stolu počinje već u hranidbi krava.

lutvrdi ili tvrdi sir, svaki zalogaj donosi bogatstvo okusa i nutritivnu vrijednost. Sir oplemenjuje uskrsna jela, jača kosti i pruža esencijalne minerale i vitamine, spajajući tradiciju, užitak i zdravlje. Zato sir na uskrsnom stolu nije samo dodatak običaju, nego promišljen izbor koji se brine o užitku i zdravlju cijele obitelji.

BLAGDANSKU NUTRITIVNU CJELINU ZAOKRUŽUJE I SKUTA

- SIR DOBIVEN IZ SIRUTKE, BOGAT PROTEINIMA VISOKE BIOLOŠKE VRIJEDNOSTI KOJI PRIDONOSE OSJEĆAJU SITOSTI I PRUŽAJU BROJNE POZITIVNE UČINKE NA ORGANIZAM

Najbolji proizvođači mlijeka u 2025.

PIŠE: Zoran Bašić Hrvatskamljekarskaudruga

HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA TRADICIONALNO DODIJELILA GODIŠNJE NAGRADE MLJEKARSKOG

LISTA ZA 2025. GODINU

Mliječna farma godine:

obitelj Tolušić iz Đakova u Osječko-baranjskoj županiji

OBITELJ: Tolušić

ČLANOVI OBITELJI: Marica, Branko, Ana, Luka, Mila i Lana

MJESTO: Đakovo, Osječko-baranjska županija

BROJ KRAVA: 165

PASMINA KRAVA: Holstein

PROSJEČNA PROIZVODNJA: 9786 kg mlijeka po kravi godišnje

KVALTITETA MLIJEKA: I. razred

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE: 180 ha

OTKUPLJIVAČ MLIJEKA: Dukat d.d. iz Zagreba

Obitelj Tolušić iz Đakova primjer je planskog razvoja obiteljske proizvodnje mlijeka. Farmu sa 412 grla, od kojih 165 holstein krava, vode Ana i Branko Tolušić, nastavljajući posao koji su prije 30 godina pokrenuli roditelji Marica i pokojni Božo. “Sve smo uložili u ovu proizvodnju. Bez odricanja i ulaganja nema napretka. Danas od farme žive naša djeca i unuci”, kaže Marica Tolušić. Prema podacima HAPIH-a, krave su 2025. u standardnoj laktaciji proizvele prosječno 9786 kilograma mlijeka sa 4,04% masti i 3,67% proteina. Proizvodnja raste iz godine u godinu. S Dukatom surađuju od početka te su lani isporučili 1.793.367 kilograma mlijeka. Na 160 hektara proizvode krmu, no nedostaje im zemljišta. Uložili su u robote za mužnju i hranidbu, čime su povećali učinkovitost i unaprijedili brigu o svom blagu - mliječnim kravama. Krave sada daju oko 35 kilograma mlijeka dnevno, a cilj je daljnji rast uz očuvanje zdravlja i dugovječnosti stada.

Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka: Ivica Mikulinjak iz Vojvodinca u Koprivničko-križevačkoj županiji

OBITELJ: Mikulinjak

ČLANOVI OBITELJI: Blaženka i Tomislav, Ivica, Mirjana, Marijan, Helena, Lukas, Fran, Lovro, Petar, Leon i Josip

MJESTO: Vojvodinec, Koprivničko-križevačka županija

BROJ KRAVA: 65

PASMINA KRAVA: Simentalska

PROSJEČNA PROIZVODNJA: 8500 kg mlijeka po kravi godišnje

KVALTITETA MLIJEKA: I. razred

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE: 70 ha

OTKUPLJIVAČ MLIJEKA: Vindija d.o.o. iz Varaždina

Ivica Mikulinjak treća je generacija proizvođača mlijeka, a obitelj se stočarstvom bavi od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Put koji su započeli baka Kata i roditelji Blaženka i Tomislav danas nastavlja na farmi u Vojvodincu, zbog čega je proglašen Najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka u 2025.

Na gospodarstvu rade Ivica, supruga Mirjana, brat Marijan sa suprugom Helenom i njihova djeca. Od dvije simentalske krave farma je postupno rasla. Prekretnica je bila 2007. - izgradnja staje za 40 krava i širenje zemljišta na 30 hektara vlastitih i 40 u zakupu.

Danas drže 65 muznih simentalki s prosječnom godišnjom proizvodnjom većom od 8500 litara po kravi. Prema HAPIH-u, prosjek na 60 laktacija iznosi 8236 kg mlijeka uz 4% masti i 3,7% bjelančevina.

Prije pet godina proširili su staju i uveli robot za mužnju, koji dnevno obavi više od 150 mužnji. Prošle godine Vindiji su isporučili 551.822 kg mlijeka, a daljnji razvoj temelje na znanju, struci i kvalitetnoj krmi.

PIŠE:

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr. Ministarstvopoljoprivrede

Proizvodnja mlijeka

Proizvodnja i prerada mlijeka u sirani

Jurkas bilježi tradiciju dugu dvadesetak godina, a danas drže stado s više od 70 izvrsnih simentalskih krava s pomlatkom svih kategorija, od teladi do junica (ukupno oko 150 grla). Hranu za životinje proizvode na 140 ha zemljišta. Dnevno se na njihovoj farmi proizvodi oko 1500 litara mlijeka.

Prerada

Dio proizvedenog mlijeka prodaju kao svježe sirovo, a više od 1000 litara mlijeka dnevno prerađuju u razne mliječne proizvode u vlastitoj, moderno opremljenoj mini sirani. Proizvode različite vrste mliječnih proizvoda, kao što su slatko vrhnje, kiselo vrhnje, svježi sir, čokoladno mlijeko, probiotički jogurti, jogurti obični i s raznim voćnim dodacima, maslac, kuhani sirevi obični, dimljeni i s raznim dodacima, razne meke i polutvrde sireve.

Sirevi koji nisu uobičajeni u proizvodnji obiteljskih sirana, a koje kod njih možemo naći svakako su meki sir s bijelom plemenitom plijesni na površini u tipu francuskog camemberta, koji su oni nazvali bijeli puffy, ali i polutvrdi sir s plavim plijesnima na površini i u unutrašnjosti u tipu britanskog blue stiltona. Toliko puno okusa na jednom mjestu, a za sve to je zaslužna vrijedna gazdarica Katarina Jurkas, koja podučava svoje djelatnike kako napraviti najbolje sireve i mliječne proizvode, i one s okusom tradicije i neke nove, inovativne. Učila je zanat na raznim tečajevima i edukacijama i u Hrvatskoj i u Europi, kod kolega Slovenaca ali i kod Francuza, velikih majstora sirarstva.

Sirevi Jurkas iz Harmice

HARMICA, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Prodaja

Svoje proizvode prodaju doma na kućnom pragu, a kako se njihova farma i sirana nalaze samo stotinjak metara od slovenske granice, puno kupaca dolazi iz susjedne Slovenije. Svoje mlijeko i razne mliječne proizvode prodaju i na tržnici Špansko u Zagrebu,

i to na mljekomatu i siromatu. Na tržnici su vrlo prepoznatljivi i traženi zbog raznovrsne palete svojih proizvoda, ali prvenstveno zbog izvrsne kvalitete koju održavaju od samih početaka, što dokazuju i nizom odličja osvojenih u posljednjih desetak godina za svoje proizvode na ocjenjivanjima sireva i drugih mliječnih proizvoda.

ZA USKRSNE BLAGDANE PRIUŠTITE SI VRHUNSKI UŽITAK - NAJFINIJE SIREVE IZ SIRANE JURKAS, KOJI ĆE SVAKU BLAGDANSKU TRPEZU UČINITI POSEBNOM

Dvostruko pakiranje omiljenog ABC sira

TIJEKOM ČETRDESET I ŠEST GODINA TRADICIJE, ABC SIR JE POSTAO

PUNO VIŠE OD SIRNOG NAMAZA, POSTAO JE NEIZOSTAVAN

SASTOJAK BROJNIH JELA I SLASTICA

Novo praktično pakiranje ABC svježeg krem sira donosi dva komada ABC sira Classic u pakiranju od 200 g. Klasični okus ABC svježeg sira najtraženiji je među potrošačima i jedinstven po svojoj teksturi i okusu. Nastaje isključivo od triju sastojaka: mlijeka, vrhnja i malo morske soli. Osobito je važno istaknuti kako mlijeko za proizvodnju ABC svježeg krem sira dolazi isključivo s vlastitih farmi i farmi kooperanata. Tijekom četrdeset i šest godina tradicije, ABC sir je postao puno više od sirnog namaza, postao je neizostavan sastojak brojnih jela i slastica, stoga novi duopack donosi pregršt ideja za svakodnevno korištenje ABC sira u pripremi jela.

IDEJE ZA SVAKI DAN:

• Pileća prsa napunite ABC krem sirom po želji pa ih onda panirajte.

• U salatu dodajte komadiće ABC krem sira za potpuniji okus.

• ABC krem sir voli tjesteninu. Za brzi ručak dodajte kuhanoj tjestenini ABC krem sir, malo vrhnja i začine.

• Kod izrade muffina izlijte pola smjese u kalup, dodajte žličicu ABC krem sira te preostalu smjesu. Na taj način muffini će biti još sočniji i neće vam trebati krema. Ovu ideju možete iskoristiti i u pripremi kruha od banana ili orašastih plodova.

• Kvadratiće lisnatog tijesta premažite ABC krem sirom, dodajte masline ili komadiće polutvrdog sira i u trenu ćete dobiti ukusan finger food

• Palenta je još kremastija ako na kraju kuhanja umiješate žlicu ABC krem sira.

• Čokoladnom granacheu dodajte ABC krem sir pa ga izradite mikserom. Tako pripremljen možete koristiti kao preljev za torte ili kao desert u čaši.

• Za najkremastiji puding bez jaja koristite ABC krem sir, mlijeko i maslac.

• Krema od ABC krem sira obogatit će svaku roladu, a biskvit pretvoriti u sočnu tortu. Sve što trebate je pomiješati ABC krem sir, tučeno vrhnje i šećer u prahu.

• Mekana peciva bit će još ukusnija ako ih nadjenete ABC krem sirom prije pečenja. Pospite sjemenkama ili šećerom u prahu za slatke kiflice.

USKRSNA TORTA S JAGODAMA I ŠLAGOM

Za biskvit

• 4 velika jaja

• 100 g šećera

SASTOJCI

• 1 žličica cimet šećera (ili 1/2 žličice cimeta)

• prstohvat soli

• 100 g brašna

• 25 g škrobnog brašna

• 10 g kakaa u prahu

• 1 žličica praška za pecivo

• 2 žlice ulja

• 2-3 žlice Dukat mlijeka, za namakanje biskvita

Za kremu

• 250 g Galbani mascarponea

• 250 g Brzo & Fino vrhnja za šlag

• 50 g šećera u prahu

• 1/2 limete – cijeđeni sok

• 300 g svježih jagoda

Za ukrašavanje

• 100 g jagoda, cijelih

• Po želji čokoladna jaja

PRIPREMA

Za biskvit:

• U zdjeli pomiješajte jaja, šećer, cimet šećer i prstohvat soli.

• Miksajte na visokoj brzini dok sve ne postane vrlo svijetlo i pjenasto, a šećer se potpuno ne otopi.

• U drugoj zdjeli pomiješajte brašno, škrobno brašno, kakao i prašak za pecivo.

• Prosijajte ovu mješavinu u smjesu od jaja i šećera, a zatim lagano sve izmiješajte mikserom da se sastojci dobro povežu.

• Na kraju ručno umiješajte dvije žlice ulja.

• Dobivenu smjesu razdijelite u dva mala kalupa za torte, promjera

Jagode sa šlagom klasična su kombinacija s kojom ne možete pogriješiti. Spojili smo ih s mascarponeom i mekanim kakao-biskvitom pa zapakirali u laganu proljetnu tortu. Priprema je jednostavna, a torta će svojim izgledom i okusom biti prava kraljica blagdanskog stola.

18 cm, koje ste obložili papirom za pečenje. Smjese pecite u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva, 15 minuta, ili biskvit ubodite čačkalicom pa ju izvucite, ako je suha biskvit je pečen.

• Pečene biskvite izvadite iz pećnice, pažljivo ih izvadite iz kalupa i ostavite na rešetki da se ohlade.

• Ohlađene biskvite prerežite kako biste dobili četiri okrugle biskvitne kore.

• Cijelu smjesu možete peći i u kalupu promjera 24 cm pa pečeni biskvit prerezati na dvije biskvitne kore. Tako ćete dobiti veću, ali nižu tortu.

Za kremu:

• U zdjeli promiješajte mascarpone, slatko vrhnje, sok od limete i šećer u prahu.

• Miješajte sve mikserom dok ne dobijete gustu kremu.

• Razdijelite kremu na četiri jednaka dijela i nadjenite tortu.

Slaganje torte:

• Stavite prvu koru na pladanj za tortu pa je poškropite s malo mlijeka.

• Zatim je premažite četvrtinom kreme za nadjev, a na kremu rasporedite trećinu narezanih jagoda.

• Preklopite sve sljedećom korom i ponovite sve već navedene korake. Kada složite sve kore, složenu tortu odložite u hladnjak na sat ili dva kako bi se krema dobro stisnula.

• Ohlađenu tortu cijelu premažite preostalom kremom, ukrasite jagodama i čokoladnim jajima pa odmah poslužite.

USKRSNI PARFE U ČAŠI

SASTOJCI

• 4 dl vrhnja za šlag 'z bregov

• 2 paketića učvršćivača za šlag (šlagfix ili kremfix)

• 100 g paste (maslaca) od pistacija

• 100 g marmelade od malina ili jagoda

• 4 žlice amaretta ili sličnog likera od orašastih plodova

• 2-3 žlice meda

• 1 manja pečena biskvitna kora (od 4 jaja)

• malo zdrobljenih pistacija

• bomboni pisanice za ukras

PRIPREMA

Biskvit izrežite na 12 krugova promjera čaše. Natopite svaki s malo likera. Vrhnje za šlag smiksajte uz dodatak učvršćivača za šlag prema uputi s pakiranja. U trećinu šlaga umiješajte kremu od pistacija i, ako treba, malo zasladite. U drugu trećinu umiješajte marmeladu od malina. U ostatak šlaga umiješajte med. Redajte u čašu prvo biskvit, pa jednu kremu, zatim biskvit, pa drugu kremu i na kraju biskvit i šlag. Pospite pistacijama i ukrasite šarenim bombonima pisanicama. Dobro ohladite i poslužite.

UŠTIPCI S ABC SIROM

Klasični uštipci s kvascem u malo drugačijem ruhu – dodajte im aromatični nadjev od ABC svježeg sira i pretvorite ovo ukusno jelo u pravu kulinarsku poslasticu.

za 4 osobe 30 minuta jednostavno

SASTOJCI

Uštipci

• 300 g glatkog brašna

• 1 žličica soli

• 5 g suhog kvasca

• 1 jaje

• 250 ml toplog mlijeka

Nadjev

• 1 ABC svježi krem sir šunka

• 100 g milerama

• prstohvat soli

Za prženje

• 1/2 l ulja

PRIPREMA

• U zdjelu stavite sve sastojke za tijesto. Tijesto promiješajte drvenom kuhačom, a zatim 2-3 minute izlupajte dok ne postane glatko. Ostavite da stoji pod krpom 30-ak minuta.

• Za to vrijeme izmiješajte ABC svježi krem sir s mileramom i soli pa prebacite u slastičarsku vrećicu s okruglim nastavkom.

• Ulje zagrijte na temperaturu od oko 160 °C. Ako nemate termometar za hranu, provjerite temperaturu uranjanjem drvene drške kuhačeako se oko nje pojave mjehurići, ulje je spremno.

• Uštipke možete oblikovati na dva načina:

• Uronite dvije žličice u vruće ulje pa jednom zagrabite komadić smjese, a drugom je spustite u ulje.

• Smjesu stavite u slastičarsku vrećicu, odrežite otvor širine oko 2 cm pa izravno u ulje istiskujte smjesu. Škarama odrežite smjesu kada postignete željenu veličinu uštipka. Ova metoda daje ljepše oblikovane, okrugle uštipke.

• Uštipke pržite oko tri minute uz često okretanje.

• Prebacite ih na papirnati ubrus kako bi upio višak masnoće, a zatim nadjenite pripremljenim kremastim nadjevom.

• Poslužite tople ili hladne.

SRETAN UsKrS!