Dubrovački dnevnik br. 286

Petkom i svetkom atento

Četvrtak, 30. travnja

godina VII. / broj 286 / 2026. / issn 2718-3742

Turistima će se sljedeće

STRUČNJAK ZA KIBERNETIČKU

SIGURNOST

„Lažne dojave o bombama imaju obilježja terorističkog djelovanja“ stranica 22

stranica 10

Nema interesa za priuštivi najam, rješenje je u gradnji novih zgrada stranica 6

JE ZAPELO

Brza cesta neće brzo, ali projekt ipak napreduje

stranica 4

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici: Ilustracija - Grgo Jelavić / PIXSELL

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Moguće je da držite zadnji primjerak tiskanog izdanja Dubrovačkog dnevnika

Piše Nikša Klečak

Foto: Ilustracija

Prvi broj tiskanog izdanja Dubrovačkog dnevnika izašao je 30. svibnja 2020. godine, u srcu pandemije korona virusa. Izašli smo na papiru s ciljem da i starijoj populaciji Dubrovnika i okolice stavimo na raspolaganje informacije koje smo u toj krizi neumorno prikupljali.

Nije bilo lako, ali smo nekako kuburili sve te godine. Sve dok nas nisu počeli spašavati iz Ministarstva kulture i medija.

Nepoznata je informacija da u krugu od 200 kilometara od Dubrovnika, nema tiskare koja ima rotaciju i koja mo-

že otisnuti novine. Naša tiskara je ona u Zagrebu, Tiskara Zagreb gdje se tiska 80 posto dnevnih i tjednih izdanja. Tvrtka Tisak je četvrtkom kontingent novina prevozila za Dubrovnik, gdje su ih u isto vrijeme i distribuirali po prodajnim mjestima. Prodajnim mjestima je kolokvijalan naziv jer je novina bila i jest besplatna. Lani je zbog izumiranja tiskanih medija, Vlada na prijedlog Ministarstva kulture i medija, donijela odluku o sufinanciranju prijevoza i distribucije te sve to subvencionirala Hrvatskoj pošti koja je preuzela novootvorenu

Uvodnik

tvrtku od Tiska. Mi, kao ni Glas Grada nismo mogli biti subvencionirani jer smo – besplatni. Drugim riječima, upravo oni koji građanima sadržaj daju bez naplate, ostali su izvan sustava koji bi trebao štititi dostupnost informacija.

To nam je glavni krimen, zašto se našem tiskanom izdanju ne može subvencionirati prijevoz i distribucija čiji su troškovi u protekloj godini narasli desetak puta. I ne samo da je uz Vladine mjere cijena skočila abnormalno, nego mi koji ne tražimo subvenciju i plaćamo prijevoz, više niti na to

ne možemo računati. Naime, uvjeti Hrvatske pošte su takvi da bi već od idućeg broja 8. svibnja, novinu trebali otisnuti već u ovu nedjelju 3. svibnja, jer Hrvatska pošta više neće preuzimati novine i isporučivati ih sljedeći dan nego treba četiri dana ranije dostaviti pa kada dođe – došlo je. Novine bi same po sebi trebale biti sadržajno pune tjednih novosti, dok u raskoraku od tiskare do Dubrovnika, u pet dana te ‘freške’ vijesti više nemaju nikakvog smisla niti aktualnosti. Ove od države subvencionirane novine, putuju u polupraznim ka-

mionima, ali pošto je taj prijevoz subvencioniran u njega ne smije, iako su prazni, novina čiji je prijevoz komercijalno plaćen. Naše ministarstvo, Ministarstvo medija nas je kaznilo što smo besplatni i što vam pružamo informacije bez naplate.

Zato se ovim putem ispričavamo ako idući broj ne nađete na prodajnim mjestima, nije do nas, dajemo sve od sebe da pronađemo način kako nastaviti dalje.

Od Ministarstva kulture ne tražimo pomoć, dapače, molimo vas prestanite nam pomagati!

JEDAN OD PRIORITETA

Korak po korak: Neće brzo brza cesta, ali projekt ipak napreduje

Lagano prolaze godine od trenutka kad se cijeli fokus javnosti, barem one u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, nalazio na brzoj cesti. Projekt od ogromne važnosti za županiju na oko stagnira, ali u pozadini se – ipak kreće

Brza cesta koja spaja Dubrovnik i Zračnu luku Ruđera Boškovića projekt je koji bi uvelike promijenio živote građana, ali i posjetitelja koji svake sezone u velikom broju stižu u Dubrovnik. Ne čudi zato veliki interes građana na javnim raspravama koje su se održale prije gotovo tri godine. Izrečene su tada brojne primjedbe, dignute su tenzije, a onda je sve – naglo stalo. Barem se tako čini. Spomene se brza cesta s vremena na vrijeme, u međuvremenu i u predizbornim kampanjama, posebno u vrhuncu sezone, ali od ‘prve lopate’ ni traga ni glasa. Prošle godine na naš upit iz Hrvatskih cesta su objasnili da je 27. kolovoza sklopljen ugovor za izradu dodatnih analiza ceste Dubrovnik-Zračna luka. Sada smo ih pitali do kojeg su stupnja te analize došle i kada bi se mogli očekivati rezultati.

„Trenutno imamo aktivan ugovor za izradu Dodatnih analiza varijanti prometnice Dubrovnik – Zračna luka Čilipi s ciljem iznalaženja optimalnog cestovnog spoja između Dubrovnika i Zračne luke i namjerom da se projekt dalje razvija. Aktivnosti koje ovaj ugovor uključuje su analiza tehničkih, prometnih i okolišnih aspekata varijanti prometnice u skladu s koridorima planirane državne ceste u prostorno-planskoj dokumentaciji”, odgovorili su iz Hrvatskih cesta.

GRAĐANI ĆE PONOVNO BITI UKLJUČENI

Kako navode, izrada dodatnih analiza je u tijeku te će rezultati ovog ugovora biti dostupni u drugoj polovici 2026. godine, a smatraju da bi to moglo biti u rujnu ili listopadu. Neće ni taj korak proći bez građana, tako da su predviđene prezentacije zainteresiranoj javnosti u dogovoru s lokalnom samoupravom.

„Nakon što se provedu navedene analize, moći će se pristupiti izradi studije utjecaja na okoliš s ciljem ishođenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Ono je nužno za daljnje korake u realizaciji projekta – izradu projektne dokumentacije i ishođenje dozvola (idejnih projekata i za ishođenje lokacijske dozvole, te glavnih projekata za ishođenje građevinske dozvole)”, dodatno su pojasnili cijeli proces iz Hrvatskih cesta. Sljedeća ‘adresa’ bila nam je Dubrovačko-neretvanska županija. Naime, i prošli župan Nikola Dobroslavić nebrojeno je puta govorio o važnosti samog projekta, a njegovim stopama nastavio je i aktualni župan Blaž Pezo. Iz županije tako naglašavaju da je ovaj projekt i dalje jedan od ključnih infrastrukturnih prioriteta.

‘’Riječ je o projektu od iznimne važnosti za svakodnevni život stanovnika i funkcioniranje gospodarstva. Cilj nam je osigurati kvalitetno, sigurno i dugoročno održivo rješenje koje će biti na korist svim našim sugrađanima, ali i brojnim posjetiteljima“, kazao je Pezo.

HRVATSKE CESTE OBILAZE ŽUPU I K

ONAVLE

Kako dodatno pojašnjavaju iz Dubrovačko-neretvanske županije, upravo na inicijativu župana Blaža Peza, a zbog iznimne važnosti ovog projekta, krajem prošle godine održani su pojedinačni koordinacijski sastanci svih uključenih jedinica lokalne samouprave – Općine Konavle, Općine Župa dubrovačka i Grada Dubrovnika, s upravom Hrvatskih cesta. Time je uspostavljen konkretan okvir za daljnje intenziviranje aktivnosti na projektu. „U međuvremenu su aktivnosti dodatno ubrzane. Predstavnici Hrvatskih cesta proteklih

„Cilj nam je osigurati kvalitetno, sigurno i dugoročno održivo rješenje koje će biti na korist svim našim sugrađanima, ali i brojnim posjetiteljima“, kaže župan Blaž Pezo.

Piše Ivana Smilović Barkiđija

„Brza cesta nije samo infrastrukturni projekt, nego temeljni uvjet za daljnji razvoj cijele destinacije”, jasan je direktor Zračne luke Ruđera Boškovića Viktor Šober

su tjedana boravili na terenu u Župi dubrovačkoj i Konavlima, gdje su obilazili konkretne lokacije, sve kako bi prijedlog projekta i trase bio što bolje prilagođen terenu i potrebama stanovnika. Najavljen je i njihov ponovni dolazak u lipnju, kada se očekuje nastavak operativnih aktivnosti i daljnje usuglašavanje”, stoji u odgovoru Županije.

Kako kažu, cesta je već odavno potrebna i već se dugo iščekuje i stoga je bitno da novo rješenje bude prihvatljivo za svih kako bi se išlo prema skoroj realizaciji.

„Upravo zato, kada je riječ o izazovima u projektu, važno je istaknuti kako mu se pristupa izrazito temeljito i odgovorno, vodeći računa o svim relevantnim aspektima – od prostornih i tehničkih do društvenih. Iz tog razloga proces zahtijeva dodatno vrijeme, no cilj je izbjeći naknadne prijepore i osigurati rješenje koje će biti dugoročno održivo i prihvatljivo svim dionicima”, objašnjavaju.

Baš kao i Hrvatske ceste, naglašavaju da će građani i ovaj put biti uključeni u odluku.

„Važno je osigurati transparentnost procesa te postići što širi konsenzus kako bi se ovaj

projekt od strateške važnosti za cijelu županiju realizirao na što kvalitetniji način”, zaključili su iz županije.

„SVJESNI

SMO SLOŽENOSTI

PROJEKTA, ALI...”

Upit smo poslali i Viktoru Šoberu, direktoru Zračne luke Ruđera Boškovića. Zanimalo nas je kolika je važnost same ceste za aerodrom, ali i s kojim se problemima suočavaju zbog njenog nepostojanja.

„Brza cesta nije samo infrastrukturni projekt, nego temeljni uvjet za daljnji razvoj cijele destinacije. Unatoč svim našim naporima i povećanju broja prijevoznika i linija, jasno je da bez odgovarajuće infrastrukture teško možemo ostvariti puni potencijal naše zračne luke. Svjesni smo složenosti projekta, no nužno je ubrzati sve procese jer daljnja stagnacija izravno ugrožava prometnu povezanost, narušava kvalitetu života građana, smanjuje operativnu učinkovitost te usporava dugoročni razvoj destinacije i zračne luke”, kazao nam je Šober.

STAMBENA KRIZA

Samo tri nekretine nude

se kroz državni program

priuštivog najma u Dubrovniku:

Rješenje je u gradnji stanova

koja bi mogla krenuti dogodine

Unatoč kroničnom problemu stanovanja, vlasnici u turističkim zonama očito ne vide interes u uključivanju u model koji ograničava cijenu najma. Jedino rješenje je u gradnji državnih i gradskih

stanova

Program priuštivog najma kojeg provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ( APN ), inače državna firma, zamišljen je kao jedan od ključnih alata za ublažavanje stambene krize s kojom se nosi Hrvatska, ali i cijela Europa. Vlada je donijela cijeli set novih zakona, od izmjene porezne politike za vlasnike više nekretnina, preko postroženja uvjeta za dobivanje dozvole za iznajmljivanje turistima, pa u konačnici do zakona kojim se regulira priuštivo stanovanje kako bi se omogućio dugoročni najam po nižim cijenama.

No, podaci za Dubrovačko-neretvansku županiju pokazuju da taj model nije naišao na značajniji interes vlasnika nekretnina. Prema informacijama APN -a, na području županije trenutno je dostupno svega pet nekretnina uključenih u program, od kojih su tri u Dubrovniku, jedna u Orebiću i jedna u Pločama. Riječ je o četiri stana i jednoj kući, površine od 60 do 68,69 četvornih metara, dok kuća ima 85 kvadrata.

Takav odaziv teško je smatrati relevantnim u kontekstu tržišta poput dubrovačkog, gdje su cijene najma najviše u državi, a potražnja

za stanovima stostruko nadmašuje ponudu.

INTERES JE SLAB, A POTREBE OGROMNE

Program funkcionira tako da vlasnici svoje nekretnine daju državi na upravljanje na razdoblje od tri, pet ili deset godina, dok APN preuzima posredovanje, određivanje najamnine i odabir najmoprimaca. U zamjenu, vlasnici dobivaju sigurnost naplate, ali i raniju isplatu najamnina ‘na hrpu’.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji tri vlasnika odlučila su se za trogodišnji najam, jedan za petogodišnji, a jedan za desetogodišnji, a dio prijavljenih nekretnina još uvijek nije spreman za useljenje.

„Kad je riječ o stanju nekretnina, jedna nekretnina je odmah useljiva, jedna ima više nedostataka i vlasnik je izrazio želju za potpisivanjem ugovora na šest mjeseci, pri čemu dobiva predujam za izvođenje radova, a mora ih dovršiti u roku od šest mjeseci. Treća nekretnina također ima više nedostataka, ali je vlasnik potpisao izjavu da će ih otkloniti sam do trenutka potpisivanja ugovora. Dva vlasnika renoviraju svoju nekretninu i za dovršetak žele također ugovor na šest

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Prema informacijama APN-a, na području županije trenutno je dostupno svega pet nekretnina uključenih u program, od kojih su tri u Dubrovniku, jedna u Orebiću i jedna u Pločama. Riječ je o četiri stana i jednoj kući, površine od 60 do 68,69 četvornih metara, dok kuća ima 85 kvadrata.

Prema izračunima

APN-a, medijalna cijena najma za Dubrovnik iznosi

15 eura po kvadratnom metru, dok je za Orebić 8,53 eura, a za Ploče 8,22 eura. Konačna najamnina za najmoprimce dodatno se prilagođava njihovim prihodima, pa nije unaprijed fiksna.

mjeseci“, pojasnili su iz APN -a za Dubrovački dnevnik. Ipak, iz Agencije naglašavaju kako je ovih pet nekretnina, neovisno o okolnostima koje su naveli, dostupno na javnom pozivu i za njih se traže najmoprimci.

60 KVADRATA ZA 900 EURA, ALI TOLIKO

SE NEĆE PLAĆATI

Prema izračunima APN -a, medijalna cijena najma za Dubrovnik iznosi 15 eura po kvadratnom metru, dok je za Orebić 8,53 eura, a za Ploče 8,22 eura. Konačna najamnina za najmoprimce dodatno se prilagođava njihovim prihodima, pa nije unaprijed fiksna. U praksi to znači da bi, primjerice, stan od 60 kvadrata u Dubrovniku imao referentnu medijalnu cijenu od oko 900 eura mjesečno, prije korekcija prema primanjima najmoprimca. Naime, uvjet programa je da najamnina ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, nakon što se od tog iznosa oduzmu procijenjeni režijski troškovi.

Uzmemo li za primjer četveročlanu obitelj

u dvosobnom stanu od 60 kvadrata, s dvije prosječne plaće (prosječna neto plaća iznosi 1.511 eura), ukupni prihod kućanstva iznosi 3.022 eura. Kada se od toga oduzmu procijenjene režije, koje se u programu računaju po modelu od 2,5 eura po kvadratu (odnosno 150 eura za stan od 60 kvadrata), dobiva se osnovica od 2.872 eura.

Na taj iznos primjenjuje se ograničenje od 30 posto, što znači da bi takvo kućanstvo plaćalo najamninu od 861,6 eura. Razliku do medijalne cijene od 900 eura, u ovom slučaju približno 40 eura, podmirivala bi država. No upravo u toj točki dolazi do ključnog problema, dubrovačko tržište već godinama funkcionira po specifičnoj logici. Vlasnici nekretnina imaju mogućnost ostvarivanja znatno većih prihoda kroz kratkoročni turistički najam, ali i kroz dugoročni najam po abnormalno visokim tržišnim cijenama, bez ograničenja koja donosi državni program. Za jednosobne stanove u Lapadu tako se traži i 1000 eura mjesečno, dok dvosobni i trosob -

Grad mora Ministarstvu graditeljstva i državne imovine do 15. lipnja dostaviti lokacije na kojima bi gradio priuštive stanove. Ministarstvo će kroz APN zatim provesti postupak, u proračunu za iduću godinu osigurati sredstva i zatim provesti javnu nabavu za izvođača radova i nakon toga bi trebala krenuti gradnja.

ni idu i do 1500 eura. Naravno, ne uspiju svi iznajmiti stan po tim cijenama, no onda se vrlo jednostavno okreću turističkom najmu. Drugim riječima, ekonomski poticaj za uključivanje u ovakav model priuštivog najma u Dubrovniku, trenutačno je slab.

DUBROVNIK NE MOŽE IMATI ISTE PROGRAME KAO ZAGREB, SISAK ILI VALPOVO

Slab odaziv u našoj županiji pokazuje kako je učinkovitost programa u sredinama gdje tržište već funkcionira na prenapuhanim cijenama, upitna. Ovaj je model očito bolje prilagođen sredinama s nižom potražnjom ili većim gradovima s više praznih stanova, gdje vlasnici teže dolaze do najmoprimaca ili imaju problem s naplatom. U turističkim središtima poput Dubrovnika situacija je obrnuta, stanova za najam ima malo, a interes je velik i naplata zagarantirana. Iako je namjera države jasna i ispravna, a to je povećati dostupnost dugoročnog najma, stabilizirati cijene i tako omogućiti građanima osnovno ljudsko pravo na dom, dubrovački primjer pokazuje koliko je teško intervenirati u tržište koje je godinama oblikovano (prekomjernim) turizmom. Za vlasnike, odluka o uključivanju u program svodi se na jednostavnu računicu: sigurnost i stabilnost nasuprot potencijalno većoj zaradi. Ipak, tamo gdje je potražnja zajamčena, većina se i dalje odlučuje za eure koji glasno šuškaju. S druge strane, za građane koji traže dugoročni najam, ovakav program mogao je biti rješenje životnog problema, ali nije jer nema ponude.

OVO NIJE

RJEŠENJE PROBLEMA, ALI

DRUGO RJEŠENJE POSTOJI

Iako je slab odaziv na ovakav program priuštivog najma u Dubrovniku pokazatelj kako ta mjera nije pravo rješenje problema, rješenje zapravo već postoji, samo ga treba provesti. Dok aktivacija postojećih stanova kroz razne administrativne modele teško može značajnije promijeniti tržište u gradu, gradnja novih stanova to može napraviti.

Naime, upravo je o tome govorio ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, sudjelujući na kolegiju kojega redovno održava župan Blaž Pezo s gradonačelnicima i načelnicima s područja naše županije.

Prema Bačićevim riječima, model koji se planira za Dubrovnik temelji se na nekoliko stvari koje bi trebale značajno ‘olabaviti’ omču cijena koje sada plaćaju Dubrovčani samo da bi imali krov nad glavom. Riječ je o gradnji novih stanova, a koja bi se prije svega temeljila na korištenju zemljišta u vlasništvu drža-

ve ili Grada, čime se eliminira jedan od najvećih troškova u stambenoj izgradnji, skupo građevinsko zemljište.

„Druga pretpostavka je da Grad Dubrovnik neće naplaćivati komunalni doprinos, oslobodit će investitora, bio to APN ili neki drugi investitor. Treća stvar, komunalnu infrastrukturu će rješavati zajedno Grad i država“, rekao je Bačić i pojasnio kako su već time spojene pretpostavke da u startu sve bude jeftinije. „Četvrta stvar, država će propisati maksimalnu cijenu preko koje nećemo taj trošak prebacivati na budućeg kupca, nego će taj trošak preuzeti država. Rezultat toga je da u Gradu Dubrovniku, u ovom trenutku, da imamo sada građevinsku dozvolu, cijena stana ne bi iznosila više od 2100 eura i na taj iznos bi naš sugrađanin dobio 50 posto PDV-a, što znači da bi njega koštalo 1900 eura, kada se uključi država i Grad Dubrovnik”, kazao je Bačić.

A KADA SVE TO MOŽEMO OČEKIVATI?

Bačić je pojasnio kako će Grad Dubrovnik, prema Zakonu, Ministarstvu dostaviti do 15. lipnja popis zemljišta na kojima bi gradio stambene jedinice i tu sve počinje. „Grad Dubrovnik je to već anticipirao pa upravo donosi izmjene generalnog urbanističkog plana gdje će po svojim potrebama omogućiti na određenim lokacijama izgradnju stambenih jedinica. Nakon što dostavi APN -u svoj program, za iduću godinu ćemo u državnom proračunu osigurati potrebna sredstva, da tijekom iduće godine, nakon što se ishodi građevinska dozvola krenemo odmah u postupak javne nabave za ugovaranje izvođača radova. U najboljem slučaju, prema iskustvima koje imamo, od trenutka kada definiramo lokaciju, ako prostorno-planska dokumentacija omogućuje gradnju, pa do početka realizacije prođe oko 18 mjeseci koliko treba za izradu projekta, ishođenje građevinske dozvole i postupak javne nabave“, objasnio je Bačić. Ovakav model izravno povećava stambeni fond, što je u Dubrovniku ključni problem. Na tržištu gdje je ponuda ograničena, a potražnja velika, bez izgradnje novih stanova teško je očekivati rješenje ovog gorućeg problema. Drugim riječima, dok mjere poput priuštivog najma kod privatnih vlasnika nekretnina mogu imati ograničen učinak u nekim sredinama, u turističkim zonama se jedino gradnja državnih/gradskih stanova nameće kao model koji može donijeti konkretnije promjene. Na kraju, stambena kriza je problem s kojim se nosi cijela Europa, a odradi li država planirano, Hrvatska bi konačno mogla biti pravi primjer kako se problem rješava.

PONEDJELJAK | 04.05. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

UTORAK | 05.05. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

menu dana

Crni fettuccini s morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA | 06.05. doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

ČETVRTAK | 07.05. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana

Dalmatinska pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku s korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

PETAK | 08.05. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša

Trifle sa zobenom kašom, mangom, jogurtom i metvicom

menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena s vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA | 09.05. doručak dana

Francuski tost

sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umakom od pečenja

NEDJELJA | 10.05. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, kapare i umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine začinjen maslinovim uljem, češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €

Koliko će park ‘n’ ride sustav na Pobrežju poboljšati promet?

Raguž: ‘Zonu posebnog prometnog režima proširiti

na cijeli grad’ Franković: ‘To ne može, ali turistima ćemo zabraniti kompletan parking’

Krenula je gradnja park ‘n’ ride sustava na Pobrežju. Što osim toga treba napraviti kako bi građani Dubrovnika imali bolju prometnu situaciju posebno što se tiče parkinga?

Nedavno su započeli radovi na park ‘n’ ride sustavu na Pobrežju koji bi, prema planovima gradskih otaca, trebao rasteretiti gradske prometnice. Radovi bi trebali biti gotovi sljedeće godine u ljeto ili jesen. Kada se izgradi imat će 572 parkirna mjesta, od kojih 530 za osobne automobile (28 za osobe s invaliditetom), 20 za autobuse, te 16 za taksi vozila. Također, imat će dva terminala za autobuse s po tri parkirna mjesta za ukrcaj i iskrcaj putnika. Ukupna vrijednost radova iznosi 6,4 milijuna eura s PDV-om dok se projekt sufinancira bespovratnim sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije putem ITU mehanizma u iznosu od 5,9 milijuna eura. U sklopu plaćenog parkinga korisnici će dobiti i kartu za javni prijevoz, te će s Pobrežja dolaziti u Grad Libertasovim autobusima.

Gradonačelnik Mato Franković smatra da će park ‘n’ ride jako pomoći prometu grada posebno što se tiče jednodnevnih izletnika.

“Svjedoci smo velikog broja izletničkih autobu-

sa koji dolaze u naš grad i realno nemaju gdje parkirati. Ovdje će kroz parkirališni sustav svi izletnički autobusi moći otići na Pobrežje i pokupiti ili čekati svoje goste. Idući cilj je da izletnički autobusi više uopće ne mogu doći na Pile, nego da goste ostavljaju na Pobrežju koji bi se dalje krcali u prijevoz Grada Dubrovnika i dolazili na Pile”, najavljuje gradonačelnik.

PARKING ISKLJUČIVO

DUBROVČANIMA

Njegov cilj je da parkirališna mjesta od Kantafiga do Belvederea budu namijenjena isključivo domaćem stanovništvu.

“Kad se sustav implementira, sva ulična parkirališna mjesta koja se sada nalaze u sustavu naplate pojedinačne satne karte, pretvorit ćemo u ulična parking mjesta isključivo za nositelje PPK kartice. Svi ostali koji je nemaju, neće moći parkirati na tim parking mjestima nego će morati parkirati na Pobrežju ili pronaći mjesto na jednoj od privatnih parkirališnih lokacija. Građani će dobiti ulična parking mjesta

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

„Zakon o sigurnosti prometa na cestama, vezan za definiranje zone posebnog prometnog režima, u ovom se trenutku odnosi samo na kontaktnu zonu povijesne jezgre, tako da isti nije primjenjiv na šire područje. Parkiranje na mjestima koja nisu označena kao parkirna mjesta bit će strože kažnjavano, ne više kao pogrešno parkiranje, nego kao zauzimanje javne površine bez pravne osnove, tako da stranci sigurno neće parkirati na mjesta koja nisu označena parkirnim mjestima“, najavljuje gradonačelnik Franković

samo za sebe”, kazao je krajnji cilj gradonačelnik Mato Franković.

Ipak, prema ovom što je gradonačelnik kazao prilikom otvaranja radova, čini se da bi turisti i dalje mogli parkirati na mjestima koja nisu označena i s kojima Sanitat ne upravlja, primjerice čitava jedna strana ulice Kneza Branimira na Montovjerni. Građani na takvim lokacijama ne bi imali previše koristi od park ‘n’ ride sustava na Pobrežju. Naglašava ovo gradski vijećnik Željko Raguž (DUSTRA).

“Da bi park ‘n’ ride sustav na Pobrežju dao najbolje rezultate potrebno je zonu posebnog prometnog režima proširiti od Kantafiga do Belvederea, odnosno zabraniti ulazak u grad svim vozilima koja nisu domicilna, osim onih koji imaju vaučer i osigurano privatno parking mjesto, bilo da je riječ o hotelima ili apartmanima. Tek bi u ovom slučaju park ‘n’ ride sustav na Pobrežju dao najbolje rezultate. Em bi naši (su)građani imali parkirna mjesta samo za sebe, em bi se dodatno smanjile gužve po gradu”, mišljenja je Raguž.

Pitali smo stoga gradonačelnika Frankovića treba li se prošiti zona posebnog prometnog režima na Kantafig i Belvedere i što će biti s neoznačenim parkirnim mjestima?

“Zakon o sigurnosti prometa na cestama, vezan

za definiranje zone posebnog prometnog režima, u ovom se trenutku odnosi samo na kontaktnu zonu povijesne jezgre, tako da isti nije

Željko Raguž: ‘Zona posebnog prometnog režima od Kantafiga do Belvedera povećala bi broj parkirnih mjesta građanima i smanjila gužve po gradu’

primjenjiv na šire područje. Parkiranje na mjestima koja nisu označena kao parkirna mjesta bit će strože kažnjavano, ne više kao pogreš-

no parkiranje, nego kao zauzimanje javne površine bez pravne osnove, tako da stranci sigurno neće parkirati na mjesta koja nisu označena parkirnim mjestima. Ono što je ključno jest da će se cijeli niz uličnih parkirnih mjesta, koja su godinama do sada i tako sve do ljeta 2027. bila na raspolaganju svima onima koji nemaju povlaštenu parkirnu kartu, od ljeta 2027. biti samo na korištenju građanima. To će, siguran sam, značajno povećati broj raspoloživih parkirnih mjesta”, kaže nam gradonačelnik Franković.

KLJUČ U LIBERTASU

Franković dodaje kako će se unaprijediti i nadzor parkinga.

“Osim toga, do tada ćemo u potpunosti ukinuti nadzor parkirnih mjesta kakav je sada rađen pješice i prijeći na automatizirani sustav s automobilima i parkirnim skenerom. Putem tog sustava operateri će biti brži i učinkovitiji, a sam sustav slanja parkirnih kazni bit će automatski umrežen s parkirnim auto skenerom. Samim time doći će do još dodatnog reda po pitanju parkirališnih površina”, najavljuje Franković.

Gradska vijećnica Viktorija Knežević (Centar) pak vjeruje da parking na Pobrežju neće puno pomoći prometnom rasterećenju Dubrovnika. “Dubrovnik je aviodestinacija, najviše gostiju dolazi avionom. Tu su i kruzeri. I dalje će se i jedni i drugi voziti taksijima i autobusima, transferi će se obavljati od i do hotela i apartma-

„Da bi park ‘n’ ride sustav na Pobrežju dao najbolje rezultate potrebno je zonu posebnog prometnog režima proširiti od Kantafiga do Belvederea, odnosno zabraniti ulazak u grad svim vozilima koji nisu domicilni, osim jasno onih koji imaju vaučer i osigurano privatno parking mjesto bilo da je riječ o hotelima ili apartmanima. Tek bi u ovom slučaju park ‘n’ ride sustav na Pobrežju dao najbolje rezultate“, mišljenja je Željko Raguž

na, tako da Pobrežje ništa neće riješiti. Obzirom da Dubrovniku kronično nedostaje prostora za širenje, nije trebalo na Pobrežju raditi parkiralište koje zauzima veliku kvadraturu, jer je riječ o dragocjenom prostornom resursu. Eventualno na Pobrežju raditi garažu u sklopu stanova”, ističe Knežević.

Gradska vijećnica Petra Marčinko (Srđ je Grad) smatra da će o učinkovitosti park ‘n’ ride sustava na Pobrežju zadnju riječ imati javni prijevoznik Libertas.

“Park ‘n’ ride sustav nije naša izmišljotina nego ih ima po drugim europskim gradovima, primjerice Veneciji. U čitavoj toj priči je najvažnije da funkcionira sustav javnog prijevoza od parkirališta do grada. Pitanje je koliko je Libertas u stanju organizirati odličan prijevoz. Nedostaje im kadra, a nisu ni ažurni u poboljšanju čitave mreže javnog prijevoza, jer se njihove linije desetljećima nisu mijenjale. Drugim riječima, oni trenutno nisu u stanju zadovoljiti potrebe građana, a kamoli još i turista koji će parkirati na Pobrežju”, ističe Marčinko.

DOBAR PROJEKT, ALI…

Gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP) govori kako je park ‘n’ ride sustav na Pobrežju dobra i standardna mjera upravljanja prometom, ali ima smisla jedino kao dio šire, koordinirane prometne strategije.

“Ta prometna strategija treba uključivati izgradnju garaža, funkcionalni javni prijevoz te povećanje protočnosti postojećih prometnica. S obzirom na to da ništa od toga nemamo,

Knežević: ‘Većina naših gostiju dolazi avionom ili kruzerom tako da park ‘n’ ride na Pobrežju neće puno pomoći’

postoji realan rizik da će se na kraju raditi o projektu koji dolazi prekasno i bez efekta kakav se danas najavljuje. Treba podsjetiti i da još uvijek nisu realizirani ključni prometni zahvati poput kružnog toka na Batali niti onog kod javne garaže (projekta koji je bio preduvjet za uvođenje zone posebnog prometnog režima). Dok se već osam godina bavimo park ‘n’ ride sustavom, postoje i jednostavnija rješenja koja su se mogla provesti odmah i koja bi već danas smanjila gužve. Poput manjih proširenja prometnica na kritičnim točkama u Lapadu, uz Batalu kod semafora i kod Robne kuće Minčeta”, kaže Bonačić Obradović. Koliko će park n ride sustav na Pobrežju rasteretiti promet vidjet ćemo kada se izgradi. No, ako će turisti i dalje ulaziti u grad i tražiti besplatno neoznačeno mjesto, neće se puno promijeniti, bez obzira što Franković najavljuje kazne za parkiranje na neoznačenim mjestima (uostalom ista stvar je danas s kamp kućicama). Oni danas na web stranicama poput Reddita bez problema saznaju gdje se točno može besplatno parkirati. Zona posebnog prometnog režima od Kantafiga do Belvederea, o čemu govori Raguž, bi im takve rabote onemogućila, a i ponešto bi se napunio proračun od kazni. Da bi turizam i grad zajedno i dalje funkcionirali, mjere (često i radikalnije prirode) neprekidno moraju ići na ruku građanima, a turisti koje nitko ne tjera da dolaze trebaju na ovaj ili onaj način vraćati lokalnoj zajednici koja je zbog njih odavno žrtvovala kvalitetu života.

Izvodi se rekonstrukcija dječjeg igrališta na Lopudu u

sklopu participativnog budžetiranja

U sklopu projekta participativnog budžetiranja, a prema prijedlogu kojeg su izglasali građani s područja Mjesnog odbora Lopud, počeli su radovi na obnovi dječjeg igrališta na Lopudu. Projekt „Uređenje dječjeg igrališta na Lopudu“ građani su predložili, a potom i jednoglasno odabrali kroz prošlogodišnji proces participativnog budžetiranja s realizacijom u ovoj godini.

Planirani radovi obuhvaćaju uklanjanje cjelokupne oštećene gumirane podloge, uključujući postojeće gumene kocke, te izradu nove armirano-betonske podloge uz postavljanje nove anti-stres gumirane površi-

ne na prostoru ispod dječjih sprava, kao i na cjelokupnom području igrališta. Izvršit će se i zamjena dotrajale dječje sprave.

Također je predviđeno čišćenje, žbukanje i bojanje postojećih betonskih zidova, kao i zamjena svih oštećenih drvenih letvica te bojanje metalne podkonstrukcije i drvenih elemenata ograde. Uz radove na dječjem igralištu, planirani su i manji građevinski zahvati na obližnjem boćalištu te izvođenje sitnih popravaka. Izvođač radova je tvrtka Atis Dubrovnik, a vrijednost investicije je 47.687,60 EUR (bez PDV-a).

Vlaho Kljunak imenovan ravnateljem FA Linđo u trećem mandatu

Aktualni ravnatelj ustanove Folklorni ansambl Linđo, Vlaho Kljunak imenovan je ravnateljem ove  ustanove u kulturi na novo četverogodišnje mandatno razdoblje.

Vlaho Kljunak imenovan je ravnateljem rješenjem gradonačelnika Mata Frankovića uz prethodno mišljenje Upravnog vijeća, a nakon provedenog natječaja.

Upravno vijeće Linđa, razmatrajući priloženi četverogodišnji program rada, ocijenilo je da je kandidat predstavio jasnu viziju daljnjeg razvoja ansambla, oslonjenu na dugogodišnje iskustvo upravljanja ustanovom tijekom prethodna dva mandata.

Završeni radovi na

sanaciji i obnovi dječjeg

Završeni su radovi na obnovi i sanaciji dječjeg igrališta i vježbališta na otvorenom „Šumica“ koji su izvedeni u sklopu redovitog održavanja.  U okviru radova izrađen je manji potporni zid radi sprječavanja slijevanja oborinskih voda na podlogu dječjih sprava te su postavljena sjedišta. Također, ugrađene su nove i proširene  postojeće gumene podloge oko sprava.

Na dijelu vježbališta izrađena je betonska podloga te je postavljena an -

tistres gumirana podloga ispod sprava za vanjsko vježbalište. Zamijenjene su dotrajale dječje igračke i postavljeni novi elementi na obnovljenu podlogu, a izvedena je i zamjena oštećenih drvenih letvica, bojanje metalne konstrukcije i drvenih dijelova ograde te drugi sitni popravci.

Radove je izveo ugovorni izvođač ATIS Dubrovnik, a ovim su uređenjem osigurani kvalitetniji i sigurniji uvjeti za boravak djece te korištenje prostora za rekreaciju građana.

Dubrovnik domaćin 64. sastanka Upravnog odbora Organizacije

gradova svjetske baštine

Grad Dubrovnik je bio domaćin 64. sastanka Upravnog odbora Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC), koji se održavao u Lazaretima.

Odborom je predsjedao potpredsjednik OWHC-a i gradonačelnik Córdobe José María Bellido Roche, a u radu su, uz gradonačelnika Mata Frankovića i glavnog tajnika organizacije Mikhaela De Thysea, sudjelovali i predstavnici gradova Angra do Heroísmo (Portugal), Bruges (Belgija), Córdoba (Španjolska), Québec (Kanada) i San Antonio (SAD), koji zajedno s Dubrovnikom čine jezgru Upravnog odbora organizacije.

Rasprave su bile usmjerene na definiranje strateških smjernica djelovanja organizacije te na organizacijske pripreme za nadolazeći Svjetski kongres OWHC-a. U fokusu su bili održivi turizam, zaštita živog urbanog tkiva i razmjena iskustava među gradovima suočenima sa sličnim baštinskim izazovima.

Dubrovnik je kao domaćin ovog sastanka još jednom potvrdio svoju ulogu istaknutog člana ove utjecajne međunarodne organizacije. Svi zaključci usvojeni na dubrovačkom sastanku bit će formalno predstavljeni na predstojećem 18. Svjetskom kongresu organizacije u Marakešu.

Uručeni

ugovori udrugama koje pomažu najranjivijim skupinama

Župan dubrovačko-neretvanski Blaž

Pezo potpisao je godišnje ugovore s predstavnicima udruga koje provode programe skrbi za najranjivije skupine našeg društva: starije osobe, djecu s teškoćama u razvoju te psihički oboljele sugrađane na području Dubrovačko-neretvanske županije. Svečanom potpisivanju nazočila je i pročelnica UO za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović.

Riječ je o programima koje Županija već godinama financijski podupire iz Proračuna, a koji omogućuju starijim osobama dostojanstven život u vlastitom domu, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima cjelodnevnu podršku, a psihički oboljelim osobama socijalnu uključenost i razvoj njihovih potencijala. Za Program pomoći u kući starijim osobama (”Dnevni boravak, pomoć i njega u kući starijim osobama”), DNŽ u svom Proračunu za 2026. godinu izdvaja 45 tisuća eura: Udruga „DOBRA“ (Metković) – 7.000,00 €, Udruga „Otac Ante Gabrić“ (Metković) – 10.000,00 €, Udruga „Blage ruke“ (Dubrovačko primorje) – 7.000,00 €, Udruga „Dnevni boravak – pomoć i njega u kući za starije i nemoćne oso-

be“ (Ploče) – 11.000,00 € i Udruga „VAL“ (Lastovo) – 10.000,00 €. Za rad Udruge roditelja djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Dva skalina“ (Dubrovnik) izdvojeno je 25 tisuća eura, dok je za Udrugu za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata i unaprjeđenja duševnog zdravlja i kvalitete života „Lukjernica“ (Dubrovnik) osigurano 14 tisuća eura. ”Ovim ugovorima smo potvrdili naš zajednički cilj, a to je poboljšanje kvalitete života naših najosjetljivijih sugrađana. Udruge svakodnevno rade plemenit posao u često vrlo zahtjevnim uvjetima, a mi im kao Županija nastavljamo pružati potporu na najsvrsishodniji mogući način – financijskom potporom za ove programe. Zahvaljujem Vam svima na predanosti, hrabrosti i ljudskosti“, rekao je ovom prilikom župan Pezo. Sve poslove vezane za provođenje ugovora obavlja Upravni odjel za zdravstvo, obitelj i branitelje Dubrovačko-neretvanske županije. Odobrena sredstva iz ugovora (u iznosu od 84 tisuće eura) osigurana su u Proračunu DNŽ za 2026. godinu, a Odluke o dodjeli donesene su 8. travnja 2026. godine.

Priuštivo stanovanje naglasak

petog

kolegija župana s gradonačelnicima i načelnicima

U Dubrovniku je održan peti redoviti kolegij župana Blaža Peza s gradonačelnicima i načelnicima s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Na kolegiju je sudjelovao i potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Župan je istaknuo kako je riječ o petom kolegiju gradonačelnika i načelnika, koji služi razmjeni iskustava i dobivanju informacija iz prve ruke. Ministar je na kolegiju predstavio Zakon o priuštivom stanovanju, koji je Hrvatski sabor izglasao. „Prihvatili smo amandmane gradonačelnika Frankovića kojima jedinicama lokalne samouprave omogućujemo da subvencije namijenjene priuštivom stanovanju ne budu oporezive“, rekao je ministar. Gradonačelnik Franković već je najavio povećanje potpora s dosadašnjih 30.000 na 45.000 eura, što će značajno olakšati kupnju stambenih jedinica. Zakon o priuštivom stanovanju omogućuje gradovima i općinama da, na temelju lokalnih programa stanovanja koje donose predstavnička tijela, u suradnji s državom grade stambene jedinice za priuštivo stanovanje. U zgradama s manje od 10 stanova svi će stanovi biti namijenjeni dugoročnom najmu, dok će u većim zgradama najviše polovica stanova biti predviđena za prodaju. Po prvi put u područje stanovanja uključuju se i jedinice regionalne samouprave – regionalnim programima utvrđivat će se lokacije za izgradnju, a županije će moći provoditi projekte u ime jedinica lokalne samouprave koje nemaju potrebne kapacitete.

„Zakon je iznimno važan, osobito za jedinice lokalne samouprave. Riječ je o prvom takvom zakonu u Republici Hrvatskoj kojim se u zakonodavni okvir uvodi pojam priuštivog stanovanja“, rekao je gradonačelnik.

Ministar je podsjetio da je zakon dio Nacionalnog plana stambene politike, koji uključuje donošenje osam novih zakona. Ovo je sedmi, a preostaje još donošenje Zakona o najmu stanova, čime će se zaokružiti cjelokupan zakonodavni okvir. Na kolegiju su sudjelovali i predstavnici Hrvatskog telekoma koji su predstavili planirane aktivnosti na području naše županije.

i

u obilasku projekata energetske obnove

Župan Blaž Pezo, zajedno s potpredsjednikom Vlade Brankom Bačićem i gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem, obišao je projekte energetske obnove Osnovne škole Mokošica i Sportske dvorane u Gospinom polju, sufinancirane bespovratnim sredstvima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

”Veliko mi je zadovoljstvo obići danas dva, za mene osobno, jako važna projekta –obnovu moje mokošičke škole i ulaganje u Sportsku dvoranu, objekt sportske infrastrukture koja je od početka u fokusu mog djelovanja”, poručio je danas župan Blaž Pezo.

Na objektu Osnovne škole Mokošica u tijeku su radovi energetske obnove postojeće zgrade, koji se provode paralelno s projektom dogradnje i rekonstrukcije škole. Završetkom investicije osigurat će se kvalitetniji uvjeti za učenike i djelatnike te prelazak škole na jednosmjensku nastavu. Projekt energetske obnove obuhvaća toplinsku izolaciju krova i fasade, zamjenu vanjske stolarije, ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući solarne kolektore i fotonaponske module, kao i modernizaciju sustava grijanja, hlađenja i rasvjete. Ukupna vrijednost radova je 1.912.728,81 eura s PDV-om, od čega 1.638.432,98 eura iznosi sufinanciranje bespovratnim sred-

Potpisan sporazum o partnerstvu na projektu Neretva 2.0

Župan Blaž Pezo potpisao je u Metkoviću sporazum o partnerstvu na projektu Neretva 2.0 s gradonačelnikom Metkovića Daliborom Milanom, predsjednikom Udruge lađara Neretve Lukom Oršulićem i ravnateljicom JU Regionalna razvojna agencija DUNEA Melanijim Milić.

stvima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Preostali dio u iznosu 274.295,83 eura Grad osigurava iz vlastitih sredstava.

Obilazak je nastavljen u sportskoj dvorani u Gospinom polju, gdje su u tijeku radovi na toplinskoj izolaciji, fasadi i unapređenju pristupačnosti objekta, uključujući izgradnju pristupne rampe za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Ukupna vrijednost radova iznosi 4.866.354,63 eura s PDV-om. Od tog iznosa, 1.676.290,37 eura osigurano je kroz bespovratna sredstva u okviru Poziva „Energetska obnova zgrada javnog sektora“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

”Obišli smo dvije zgrade javne namjene koje se obnavljaju sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s ciljem smanjenja potrošnje fosilnih goriva i jačanja energetske samodostatnosti. Na području Dubrovačko-neretvanske županije financiramo obnovu 11 javnih zgrada ukupne vrijednosti 45 milijuna eura, uz dodatna ulaganja u višestambene objekte. Ovakvi projekti donose značajne uštede energije i omogućuju ustanovama da sredstva usmjere u unapređenje svojih djelatnosti”, kazao je ministar Branko Bačić, istaknuvši kako se kroz energetsku obnovu javnih zgrada ostvaruju važni nacionalni ciljevi. Župan s potpredsjednikom Vlade

Projekt „Neretva 2.0“ predstavlja strateški pothvat sveobuhvatne urbane regeneracije dijela bivšeg lučkog područja na desnoj obali rijeke Neretve u Metkoviću, a sve u svrhu revalorizacije nematerijalne kulturne baštine (tradicija lađarstva) i prirodnih resursa delte Neretve kroz uspostavu Interpretacijskog centra, Lađarskog centra te Centra za klimatske promjene.

Potpisivanju sporazuma nazočili su i zamjenik gradonačelnika Metkovića Hrvoje Bebić, pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić te tajnik Udruge lađara Luka Liković.

župa dubrovačka

Trpimir Macan počasni

građanin , a godišnje nagrade idu KUD-u Marko Marojica i Mišu Devčiću

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka vijećnici su prihvatili prijedloge Odbora za javna priznanja te donijeli Zaključke o dodjeli javnih priznanja za 2026. godinu

Prijedlozi za dodjelu priznanja proizašli su iz javnog natječaja otvorenog od 20. ožujka do 20. travnja 2026. godine. Nakon razmatranja svih pristiglih prijava, Odbor za javna priznanja, u sastavu Domeniko Hajdić (predsjednik), Katarina Majstorović i Vide Vlahić, održao je sjednicu na kojoj su analizirani pristigli prijedlozi te je jednoglasno utvrđen prijedlog laureata za ovu godinu.

Najviše priznanje, titula počasnog građanina, dodjeljuje se Trpimiru Macanu za izniman doprinos znanstvenom i kulturnom razumijevanju hrvatske povijesti, s posebnim naglaskom na teme vezane uz jug Hrvatske i dubrovačko područje.

U kategoriji godišnjih nagrada priznanja će se dodijeliti:

• Kulturno-umjetničkom društvu „Marko Marojica“, povodom 50. obljetnice djelovanja, čime se prepoznaje njegov dugogodišnji doprinos očuvanju kulturne baštine

• Mišu Devčiću, za njegov dugogodišnji predani rad u zajednici, osobito na području očuvanja tradicije, sakralne baštine i društvene solidarnosti

U postupku razmatranja prijedloga istaknuto je kako su svi predloženi kandidati dali značajan doprinos, no Odbor je, nakon provedene rasprave, predložio upravo navedene laureate kao najistaknutije za 2026. godinu.

Što bi se tek našlo u nogometnom, košarkaškom ili rukometnom savezu?

Skijanje, šah, judo, odbojka, ronjenje... Koji će sljedeći sportski savez završiti u crnoj kronici?

Sudeći prema judu, ronjenju i šahu, sumnjiv može biti savez bilo kojeg sporta, ne mora nužno biti popularan široj javnosti. Kako god, obzirom na kolosalnu pljačku sportskih saveza postavlja se pitanje treba li se javnim novcem uopće financirati sport ili ga jednostavno resetirati na rekreacijske postavke?

Prošli tjedan Hrvatski šahovski savez objavio je da je njegov predsjednik Branimir Jukić podignuo kaznenu prijavu protiv svog bivšeg tajnika Alojzija Jankovića, inače šahovskog velemajstora. Drugim riječima, radi se o instituciji koja je podignula prijavu protiv svoje dojučerašnje odgovorne osobe za financije. Novinar Ivan Pandžić iz 24 sata neslužbeno je doznao da je riječ o 190 tisuća eura za koje se sumnja da su čudnovato isparili. Da rezoniramo, Jukić je krenuo s Ruy Lopez otvaranjem. Odmah je pijunom, pardon prstom upro tko je kriv za financijske malverzacije u Šahovskom savezu. Velemajstor Janković je sad na potezu. Razmišlja hoće li se na Jukićevo otvaranje kaznene prijave braniti Sicilijankom, odnosno pobjeći na Siciliju, ili će pak, poput šefa Skijaškog saveza Vedrana Pavleka, koristiti Kazahstanski gambit.

Alojzije s druge strane ploče ističe da Jukić njegovim žrtvovanjem želi preuzeti inicijativu u Šahovskom savezu. Naime, prema njegovim riječima kaznena prijava je „očit pokušaj sadašnjeg rukovodstva Saveza Branimira Jukića i Ivice Brkića da skrenu pozornost sa svojih dugogodišnjih aktivnosti u Hrvatskom šahovskom savezu“. Janković hoće reći da su Jukić i Brkić ustvari lovci koji žele pojesti njega konja kako bi se s kralja skinula odgovornost, a kralj Saveza svojevremeno je bio Tomislav Ćorić (tć). Kako god, slučaj bi se uskoro trebao naći na sudu gdje će biti donesen šah mat.

DVIJE GRANICE PREDNOSTI

Što se pak tiče skijaškog saveza tamo je u tijeku druga vožnja. Nakon prve u ukupnom poretku za Interpolov kup vodi Vedran Pavlek s dvije granice prednosti. Prvog pratitelja, Ivana Turudi-

ća ostavio je iza sebe da čami na turskoj granici. Turudić se nada da će drugi lauf otpeljati bolje i da će Pavleka stići na kazahstanskoj strmini. Valja naglasiti da je glasnogovornik Saveza Nenad Eror u prvom laufu na talijanskoj granici napravio nenadani error, pa ga je Turudić već uhitio u ukupnom poretku. Najuzbuđeniji ovakvim raspletom situacije je nazalni govor Bruna Kovačevića: ‘Koliko će još dugo Pavlek moći voziti slalom među granicama država ispred svojih ljutih pratitelja?’ Što se pak tiče odbojkaškog saveza tamo USKOK i policija provjeravaju transakcije između njih i male tvrtke Manavi Consulting u vlasništvu Andrije Kevića. Od 300 tisuća eura koje su dobili od Hrvatske pošte, Hrvatski odbojkaški savez je Manaviju proslijedio 112.500 eura. Naime, ugovoreno je 30 posto provizije. Postavlja se pitanje zašto i čemu posrednička firma, osim ako…? E to trebaju utvrditi istražni organi. Je li netko iz Saveza primio uplatu Hrvatske pošte čekićem, pa je proslijedio tehničaru iz Manavi Consultinga koji je pak eure dignuo s računa u zrak za klasičan smeč podjele plijena? Nakon što organi završe s istragom bit će nam jasnije čija keva crnu vunu prede? Kevića ili…?

Što se pak tiče judo saveza tamo USKOK i policija provjeravaju transakcije između njih i male tvrtke Concorda kojima su se navodno plaćala ljetovanja, ali i sumnjivi automobili. Postavlja se pitanje zašto i čemu ta tvrtka Concorda osim ako…? E to trebaju utvrditi istražni organi. Je li netko blizak Savezu primio ippon za ljetovanje? Je li ippon ustvari neki korupcijski kupon? Ili je tek riječ o wazariju, odnosno polu- korupciji? Tko će na kraju istrage dobiti yuko? Hoće li svjedočenja biti tko tebe kruhom, ti njega yukom? Što se pak tiče ronilačkog saveza tamo su USKOK

Ove sumnjivosti u nabrojenim sportskim savezima isplivale su na medijsku površinu u svega zadnjih mjesec dana. Kakva bi se mutež tek pojavila da se prosurfa nogometnim, košarkaškim, teniskim ili rukometnim savezom koji su najpopularniji sportovi i samim tim imaju najveće budžete? Što bi se tu tek otkrilo?

Piše Maro Marušić foto Davor Puklavec/ PIXSELL

Čuj Hrvatski savez za obaranje ruke!

Odmah provjerit ima li tamo kakvog ličkog rukovanja. Kako se bira predsjednik Hrvatskog saveza za obaranje ruke? Podigne se ruka u zrak kako bi se dobio predsjednik? Što ako prilikom izbora za predsjednika saveza za obaranje ruke svi članovi izvršnog odbora obore ruke i nitko ne dobije nijedan glas? Je li se poništava glasanje?

i policija pozvani da ispitaju sumnjive transakcije od kojih je najsumnjivija uplata 200 tisuća eura za obnovu broda koji se na kraju obnove nije obnovio. Također, pisali su se i sumnjivi putni nalozi. Tko će na kraju istrage potonuti? Tko će duže zadržati dah? Bivši predsjednik Ronilačkog saveza Kamilo Čuljak ili pčela u žlici čaja? Tko nema razloga za strah?

(Dajem ti proviziju i putne naloge

Sve moje šarene pancerice na dar

Još te mogu ljetovanjem kupiti

Lukavo i slatkorječivo

Još uvijek mogu ti podvaliti

Račun)

Ove sumnjivosti u nabrojenim sportskim savezima isplivale su na medijsku površinu u svega zadnjih mjesec dana. Kakva bi se mutež tek pojavila da se prosurfa nogometnim, košarkaškim, teniskim ili rukometnim savezom koji su najpopularniji sportovi i samim tim imaju najveće budžete? Što bi se tu tek otkrilo? No sudeći prema ronjenju i šahu, ni ne mora biti savez nekog popularnog sporta, sumnjiv može biti bilo koji.

HRVATSKI SAVEZ ZA OBARANJE RUKE

Što li možda krije Hrvatski nanbudo savez? Jesu li u nanbudo savezu nadobudni u knjigovodstvu i ofrlje shvaćaju transparentnost? Što se događa u Hrvatskom dodgeball (graničar) savezu? Može li USKOK tamo koga pogoditi prijavom? Meni samo ime Hrvatskog saveza za obaranje ruke sumnjivo zvuči. Čuj Hrvatski savez za obaranje ruke! Odmah provjerit ima li tamo kakvog ličkog rukovanja. Kako se bira predsjednik Hrvatskog save-

za za obaranje ruke? Podigne se ruka u zrak kako bi se dobio predsjednik? Što ako prilikom izbora za predsjednika saveza za obaranje ruke svi članovi izvršnog odbora obore ruke i nitko ne dobije nijedan glas? Je li se poništava glasanje? Može li po statutu saveza invalid bez ruke biti predsjednik Hrvatskog saveza za obaranje ruke?

A što kažete na Hrvatski girevoy sport savez? Taj savez je samim svojim postojanjem kontroverzan, jer što je pobogu taj girevoy? Je li to ona pjesma Red Hot Chili Peppersa? Nije, ona ide gibrvej, gibrvej, gibervej, gibrvejna, a ovo je girevoy. Girevoj, girevoj, girevoj, girevejna…, kakav je, pobogu, ovo sport?

A što li je tek Hrvatski hapkido savez? Jesu to neki ljubitelji Hokkaida? Honšua? Okinawe? A Hrvatski wushu savez? Tko tebe wushuom, ti njega hapkidom! Što se događa na treningu wushua za djecu? Konstatira li trener svojim juniorima prije ogleda hajde da vidimo čija majka crnu wushu prede? Tko to financira, zna li se?

Vi ne znate da postoji Hrvatski streličarski savez i Hrvatski streljački savez. Ako se pitate koja je razlika, e pa razlika je u oružju. Streličarstvo je hladno oružje, Robin Hood šeme, a streljaštvo je toplo oružje, Donald Trump šeme. Zašto ne spadaju pod isti savez ako se i jedni i drugi bave gađanjem meta? Eh, zašto, zašto. To je isto kao da pitate zašto Amerika, Rusija, Izrael, Iran i Kina ne osnuju zajednički savez za obaranje civila? Uglavnom, obzirom na kolosalnu pljačku sportskih saveza postavlja se pitanje treba li se javnim novcem uopće financirati sport ili ga jednostavno resetirati na rekreacijske postavke?

Stručnjak za kibernetičku sigurnost

Val lažnih dojava pokazao novu

ranjivost:

‘Danas sigurnost u turizmu nije samo zaštita IT sustava

hotela ili rezervacijskih platformi’

Val lažnih dojava o bombama koji je proteklih dana zahvatio Hrvatsku i Dubrovnik izazvao je veliku uznemirenost među građanima i ozbiljno poremetio svakodnevno funkcioniranje brojnih institucija.

Marko Gulan, savjetnik za kibernetičku sigurnost, CEO Astera Advisory

Samo prošlog tjedna zabilježeno je više od 500 prijetnji upućenih školama, vrtićima, trgovačkim centrima, jedinicama lokalne samouprave, ali i državnim institucijama poput Vlade, Sabora i policije. Nakon provedenih pregleda utvrđeno je kako su sve dojave bile lažne, no posljedice su bile itekako stvarne, od prekida nastave, kaosa u prometu, do evakuacija i općeg osjećaja nesigurnosti. Ovakvi incidenti nisu zaobišli ni Dubrovnik, gdje su također zabilježene dojave koje su izazvale zabrinutost, posebno u trenutku kada turistička sezona polako počinje. Što se zapravo događa, koji bi mogao biti cilj ovakvih koordiniranih prijetnji i koliko su gradovi poput Dubrovnika ranjivi u takvim situacijama, pitali smo savjetnika za kibernetičku sigurnost Marka Gulana. Sama dojava o bombi, smatra Gulan, je kinetička

prijetnja - to nije “klasični cyber napad” u smislu hakiranja sustava.

VIŠESLOJNA INFRASTRUKTURA

„Međutim, način izvršenja u pravilu jest digitalan i tu kibernetička sigurnost ima što reći. Ono što javnost često pogrešno zamišlja jest da je napadač “tu negdje” i da se počinitelja može otkriti u par sati ako policija “dovoljno pritisne”. Realnost internetskog prostora je drugačija: digitalni tragovi postoje, ali napadači u ovakvim kampanjama gotovo uvijek koriste višeslojnu infrastrukturu (posrednike, strane servise, kompromitirane uređaje, anonimne račune). Zato je ono što se ljudima čini “dugo i sporo” zapravo, iz perspektive digitalne forenzike i međunarodne suradnje, vrlo kratak period. Identifikacija počinitelja nije pitanje volje nego pitanje metodologije, dokaza i vremena potrebnog da se tragovi koreliraju“, pojasnio je savjetnik za kibernetičku sigurnost Marko Gulan.

Iako je dio sigurnosnih stručnjaka ove dojave proglasio terorizmom, Gulan ističe kako s pojmom “terorizam” treba biti vrlo oprezan, jer to nije termin koji bi se smio koristiti olako, bez jasnih elemenata namjere, organizacije i ciljanog nasilja. „Važno je biti iskren i reći da učinci ovakvih koordiniranih akcija imaju obilježja terorističkog djelovanja, jer dolazi do prekida normalnog funkcioniranja društva, širenja straha, gospodarske štete i narušavanja temeljnog osjećaja sigurnosti kod građana. Iz perspektive kibernetičke sigurnosti i suvremenih sigurnosnih studija, ovdje govorimo o hibridnom djelovanju, a potencijalno i o elementima kibernetičkog terorizma. Danas teror ne mora imati oblik bombe ili fizičkog napada, dovoljan je informacijski i psihološki učinak, ako je sustavno i koordinirano proizveden. Digitalni prostor omogućava da se s relativno malim tehničkim sredstvima izazovu vrlo ozbiljne druš -

Piše Aida Čakić foto Dubrovački dnevnik, osobna arhiva

„Važno je biti iskren i reći da učinci ovakvih koordiniranih akcija imaju obilježja terorističkog djelovanja, jer dolazi do prekida normalnog funkcioniranja društva, širenja straha, gospodarske štete i narušavanja temeljnog osjećaja sigurnosti kod građana“.

„Ono što javnost često pogrešno zamišlja jest da je napadač “tu negdje” i da se počinitelja može otkriti u par sati ako policija “dovoljno pritisne”. Realnost internetskog prostora je drugačija: digitalni tragovi postoje, ali napadači u ovakvim kampanjama gotovo uvijek koriste višeslojnu infrastrukturu (posrednike, strane servise, kompromitirane uređaje, anonimne račune).

Policijskim pregledom nisu pronađena eksplozivna sredstva

tvene posljedice. Zbog svega toga ovakve akcije spajaju više dimenzija: psihološko djelovanje, informacijski prostor, operativni pritisak na institucije“, navodi.

Gulan ističe kako danas nije potrebna prava bomba, dovoljno je, dodaje on, proizvesti neizvjesnost i natjerati sustav da na svaku dojavu reagira punim kapacitetom.

OBRAZAC KOJI UKAZUJE NA OZBILJNOST

„U praksi se radi o psihološkoj operaciji niskog troška, a velikog učinka, čiji je cilj stresirati društvo, testirati otpornost sustava, potrošiti sigurnosne resurse i dugoročno narušiti povjerenje građana u institucije. Suvremeni kibernetički i hibridni napadi često ne teže spektakularnom jednom događaju, nego akumulativnom učinku kroz ponavljanje. Upravo u tome leži njihova ozbiljnost: ne u jednoj dojavi, nego u obrascu ponašanja koji s vremenom normalizira kaos i relativizira sigurnost. To je razlog zašto ovu pojavu treba shvaćati vrlo ozbiljno, ali istovremeno hladne glave, stručno i bez podizanja panike“, ističe stručnjak za sigurnost.

Jedna od ključnih fronti kibernetičke sigurnosti za njega je dugoročna erozija sigurnosne kulture i otpornosti društva.

Osvrnuo se na okolnosti koje trenutačno vladaju u svijetu.

„U ovom trenutku globalni kontekst je “zasićen” krizama, ljudi su polarizirani, društvo je umorno i prag tolerancije je nizak. Tada je dovoljno malo da se izazove velika reakcija. Ono što je posebno opasno jest “drugi val učinka”, a to su da dio građana razvije strah, a drugi dio razvije ravnodušnost i prestane reagirati. Ta ravnodušnost je dugoročno izuzetno rizična, jer ruši disciplinu i ozbiljnost postupanja. Ako se ljudi naviknu da je “svaka dojava lažna”, sustav postaje ranjiviji baš onda kad se pojavi stvarna prijetnja. I to može biti jedan od ciljeva: erozija povjerenja i sigurnosne kulture“, smatra Gulan.

REPUTACIJA SE RUŠI I GRADI DIGITALNO Komentirao je i prijetnje u okruženjima poput Dubrovnika gdje je turizam dominantna grana privrede jako osjetljiva kada je u pitanju sigurnost. „Turističke destinacije su ranjive iz jednog vrlo jednostavnog razloga: njihova ključna “valuta” ni-

je samo infrastruktura ili broj kreveta, nego percepcija sigurnosti. Dovoljno je nekoliko negativnih naslova u međunarodnim medijima i reputacijska šteta je učinjena, čak i ako se naknadno dokaže da su dojave bile u potpunosti lažne. U današnjem turizmu sigurnost više nije isključivo fizičko pitanje. Ona ima i izraženu kibernetičku dimenziju. Informacije se šire digitalno, rezervacije se rade digitalno, reputacija destinacije gradi se i ruši digitalnim putem. Upravo zato turistički gradovi poput Dubrovnika predstavljaju atraktivnu metu: napad nije nužno usmjeren na goste ili objekte, nego na informacijski prostor koji oblikuje percepciju sigurnosti destinacije“, kazuje Gulan. Turizam i kibernetička sigurnost danas SU isprepleteni, naglašava Gulan te dodaje kako kontrola informacija, pravovremena komunikacija i zaštita reputacije postaju sigurnosno pitanje.

„Odgovori na ovakve situacije ne smiju biti isključivo operativno-sigurnosni, nego moraju uključivati i strukturirano krizno komuniciranje: brzo, točno, odmjereno i profesionalno. Informacije moraju biti jasne, dosljedne i usklađene, kako bi se izbjeglo hranjenje panike, ali i kako se ne bi ostavio dojam neorganiziranosti ili prikrivanja. Ključna poruka prema javnosti, gostima i međunarodnom tržištu mora biti vrlo jasna: postupamo ozbiljno, sustav funkcionira, procedure su jasne, nema improvizacije, ali nema ni panike. U konačnici, cyber sigurnost u turizmu nije samo zaštita IT sustava hotela ili rezervacijskih platformi. Ona je danas dio nacionalne i destinacijske otpornosti, jer štiti povjerenje, imidž i dugoročnu održivost turističkog sektora. Danas kada se reputacija gradi godinama, a ruši u satima, to je tema koja mora biti visoko na listi prioriteta“, zaključio je za Dubrovački dnevnik savjetnik za kibernetičku sigurnost Marko Gulan iz Astera Advisory.

proizvodnja kaosa

Među nama su teroristi i nisu uopće bezazleni

Koliki monstrum netko mora biti da pošalje terorističku prijetnju o tome kako je bomba postavljena u dubrovačkom dječjem vrtiću? Makar se radilo o lažnoj dojavi, ona je upućena s ciljem da izazove strah, u ovom slučaju kod najmanje djece, i pritom isprovocira posljedice. Panika, napuštanje objekata, dolazak policije i pirotehničara, naprasni prestanak bezbrižne dječje igre i učenja... U slučaju Dubrovnika, bila je to ujedno i blokada prometa, s obzirom na to da su svi roditelji mlađe djece iz dubrovačkih vrtića i osnovnih škola morali napustiti svoja radna mjesta, sjesti u automobile i odmah krenuti po djecu koja su evakuirana iz objekata. Dovoljan je jedan lažni mail da isprovocira totalni kaos, u najmanju ruku. O kome god se radilo, a zasad se jedino zna kako su mailovi poslani sa servera iz inozemstva, iako to baš ništa ne otkriva, nema uopće dvojbe, radi se o nekome tko namjerno proizvodi kaos. Nebitno je radi li se u ovom slučaju tek o nepismenoj balavurdiji, ili izmanipuliranoj, neobrazovanoj i nepismenoj balavurdiji organiziranoj putem opskurnih internetskih grupa, ili možda ipak o profesionalnim manipulatorima koji itekako imaju cilj i svjesno ga provode. Anikada nije bilo lakše proizvoditi kaos. Internet je prvi prostor u povijesti u kojemu anonimna osoba može proizvesti nacionalni kaos bez logistike, ekstremističke skupine i organizacije, političke infrastrukture ili ozbiljne propagande. Nekada su za destabilizaciju društva bile potrebne bombe, tiskare ili tajne službe za nešto za što su danas potrebni tek lako dostupan lažni identitet na internetu, nekoliko e-mail adresa i tipkovnica. Nikada u povijesti nije bilo lakše sakriti identitet, a istodobno tako brzo proširiti paniku. Digitalni prostor omogućuje paradoks. Što je poruka anonimnija, to je njezin doseg veći, a institucije moraju reagirati kao da je prijetnja stvarna. Internet je tako postao savršen alat

za proizvodnju kaosa, a tehnologija je demokratizirala i nešto što je nekad bilo rezervirano za države i organizirane ekstremističke skupine, a to je sposobnost da se poremeti normalno funkcioniranje društva. No, oni koji to rade, i dalje u stvarnosti nisu ništa drugo nego teroristi.

Oteoriji proizvodnje kaosa ili, u najmanju ruku, iskorištavanja nestabilnosti koja nastane nakon kaosa i tako dobro određenim idejama da vjetar u leđa, svjedoče brojni povijesni primjeri u cijelom svijetu. Namjernim poticanjem nasilja, terorizma ili društvene panike stvara se osjećaj da je društvo na rubu raspada. Tada građani lakše prihvaćaju neke ekstremne ideje, promjene, možda jaču državu, represivne mjere ili “čvrstu ruku”. Ukratko, politike koje su u suprotnosti svima

Piše Lucija Komaić foto Ahmet Kalajdžić

Nikada nije bilo

lakše proizvoditi kaos. Internet je prvi prostor u povijesti u kojemu anonimna osoba može proizvesti nacionalni kaos bez logistike, ekstremističke skupine i organizacije, političke infrastrukture ili ozbiljne propagande.

onima koje jačaju onda kada je sve dobro. To nisu nikakve teorije zavjere, nego čista logika tržišta. Kad ljudi ne žive na dug, ne zarađuju dovoljno banke. Kod zdrave populacije bez kroničnih bolesti, ne zarađuje se dovoljno u farmaciji. Kad je mir i kad nema rivalstva i tenzija, ne zarađuje vojna industrija. Kad jačaju zemlje trećeg svijeta, možda neki interesi onih iz prvog i drugog slabe. Bez kaosa, oni koji žele vladati, umjesto upravljati u širem javnom interesu, gube smisao.

Sjetimo se samo korone i kaosa koji je pogodio doslovno cijelu planetu. Velike krize kao što su ratovi, ekonomski kolaps, prirodne katastrofe ili u ovom slučaju pandemija, omogućuju provođenje radikalnih politika koje bi u normalnim uvjetima bile neprihvatljive. Iz tog kuta gledanja nije ni čudno što je nekome danas bezazleno isprazniti ovih dana petstotinjak škola i vrtića u cijeloj Hrvatskoj kad se prije par godina upravo to još radikalnije provodilo u cijelom svijetu. I to nisu provodili anonimni teroristi s interneta, nego službena politika i vlade i sustav kojemu se

vjerovalo. Nakon toga je svijet kliznuo u ratove i ratne prijetnje i danas je tu gdje jest. Naravno, nisu Trump, Putin ni Netanyahu slali anonimne mailove o bombama u dubrovačke vrtiće i škole. Napravili su to neki lokalni teroristi, ali nedvojbeno izmanipulirani nečijom konstantnom željom da se stvara kaos u društvu. Na svakom koraku na ovim našim prostorima u posljednje vrijeme vidi se taj potpis. Nekome ne odgovara stabilnost, nekome ne odgovaraju ideje koje čuvaju mir, nekome ne odgovara društvo koje stremi znanju, poštenju, napretku i stabilnosti. Oni koji zaista stoje iza toga, nisu uopće bezazleni poput pijanog pedesetogodišnjaka koji je zabavljen svime što se oko njega događa uputio telefonske prijetnje o bombi. On je samo posljedica i pokazatelj da onima drugima proizvodnja kaosa jako dobro ide. Jedini način da im ne damo da uspiju je taj da u društvu osuđujemo svaki govor, svaku ideju, svaku pjesmu, pa i svaki grafit koji ne ide u smjeru postizanja mira, tolerancije, ljubavi i dobrih namjera među ljudima. Tu sve počinje i završava.

Namjernim poticanjem nasilja, terorizma ili društvene panike stvara se osjećaj da je društvo na rubu raspada. Tada građani lakše prihvaćaju neke ekstremne ideje, promjene, možda jaču državu, represivne mjere ili “čvrstu ruku”. Ukratko, politike koje su u suprotnosti svima onima koje jačaju onda kada je sve dobro.

PROMOCIJA HRVATSKE PAMETI

Kad start up slijedi Tesline ideje , rezultat ne može izostati

Dubrovnik je bio domaćin predstavljanja hrvatskog health-tech startupa Synergotron, tvrtke koja posljednjih godina sve snažnije, od europskih inovacijskih pozornica do globalnih startup natjecanja, rame uz rame s multimilijunskim kompanijama, gradi prepoznatljivost i stvara međunarodno poznati brend

Iza Synergotrona stoji više od 20 godina istraživanja i razvoja tehnologije koja spaja fiziku plazme i procese u ljudskom tijelu. Inspirirana je idejama koje se često povezuju s radom Nikole Tesle, a fokus joj je na razumijevanju energije i funkcioniranja sustava – kako u tehnološkom, tako i u biološkom smislu.

Jedan od ključnih elemenata ove priče je hladna plazma – posebno stanje plina koje sadrži energiju u obliku različitih čestica. Uz kruto, tekuće i plinovito stanje, plazma se u fizici često naziva “četvrto stanje materije“. Najviše je ima u svemiru, npr.

na Suncu, dok se na Zemlji koristi u kontroliranim uvjetima za različite tehnološke procese. Tehnologija hladne plazme se istražuje i koristi u mnogim područjima: od industrije i obrade materijala, do higijenskih postupaka i određenih medicinskih i stomatoloških primjena kao što su dezinfekcija i zacjeljivanje rana, a posebno tamo gdje je važno djelovati bez zagrijavanja.

No, hladna plazma je samo dio šire slike Synergotrona koji je razvio vlastiti pristup pod nazivom Hybrid Plasma Technology, kojim povezuje čak šest različitih fizikalnih utjecaja: plazmu, mikro-

Iza Synergotrona

stoji više od 20 godina istraživanja i razvoja tehnologije koja spaja fiziku plazme i procese u ljudskom tijelu. Inspirirana je idejama koje se često povezuju s radom Nikole Tesle, a fokus joj je na razumijevanju energije i funkcije sustava – kako u tehnološkom, tako i u biološkom smislu.

struje, elektromagnetske impulse, svjetlost, zvučne valove i mikrovibracije.

Ideja je jednostavna – umjesto jednog izvora djelovanja koristi se kombinacija više njih, koji zajedno stvaraju snažniji i uravnoteženiji učinak, koristeći pritom male razine energije, što ih čini sigurnima za dnevnu upotrebu.

NOVU TEHNOLOGIJU RAZVIJAJU HRVATI

Osnivački tim čine dr. sc. Domagoj Prebeg, dr. sc. Emil Barić i mag. ing. Milan Kordić, koji nastavljaju razvijati tehnologiju i istraživati njezin potencijal u različitim područjima, uz jasno odvajanje današnjih proizvoda od budućih istraživačkih i kliničkih primjena. Takav pristup otvara vrata nizu primjena od industrije i tehnologije do potencijalnih budućih značajnih rješenja u području zdravlja i medicine, koja su danas još u eksperimentalnoj fazi. Istraživanja u tom području i dalje napreduju, uključujući i moguće buduće primjene u medicini, ali takve primjene danas još nisu u komercijalnoj primjeni.

A da je doista riječ o ozbiljnom tehnološkom projektu, potvrđuje i niz međunarodnih priznanja. Naime, Synergotron je osvojio nagradu na MedTech Worldu 2023. na Malti; na globalno priznatom na-

tjecanju Entrepreneurship World Cup 2025 između više od deset tisuća prijava izborio se za ulazak među “Top 60“ start upa. Posebno se ističe i plasman u finale “Innov8“ natjecanja u Dubaiju, gdje su nastupili uz neke od najbrže rastućih i financijski najjačih tehnoloških tvrtki.

HEALEEX JE PRVI PROIZVOD OVIH

HRVATSKIH INOVATORA

Upravo je temeljem tog tehnološkog razvoja nastao i prvi konkretan proizvod – Healeex. Riječ je o prijenosnom wellness uređaju koji prenosi principe Hybrid Plasma Technology iz laboratorija u svakodnevnu upotrebu. Dizajniran je kao lagan, jednostavan i praktičan uređaj koji se lako uklapa u svakodnevnu rutinu, bilo kod kuće, u profesionalnoj praksi ili na putovanju. Healeex je u praksi brzo pronašao svoje mjesto među onima koji traže jednostavan i prirodniji način za oporavak, opuštanje, osjećaj ugode ili osvježenje od fizičkih napora ili dnevnih napetosti.

“Healeex koristi sve širi krug ljudi, od individualnih korisnika do profesionalnih okruženja, a posebno je prisutan u sportu i aktivnom načinu života, gdje ga koriste sportaši i timovi kao dio rutine nakon treninga. Sve je prisutniji i u centrima za fizič-

„Kad govorimo o budućnosti medicine i zdravlja, vjerujemo da će se fokus sve više pomjerati ka dubljem razumijevanju načina na koji tijelo funkcionira kao cjelina. Ovakve bi tehnologije mogle imati važnu ulogu u razvoju novih pristupa koji ne gledaju samo simptome, nego pokušavaju razumjeti širu sliku i djelovati na uzroke“

ke pripreme, wellness i fizioterapiju, gdje se koristi uz postojeće programe. Sve više korisnika prepoznaje i njegovu primjenjivost u rutinama njege kože te ga sve češće koriste i pojedinci te centri koji se bave njegom tijela, a za njegovo se širenje pokazala ključnom upravo kombinacija napredne tehnologije i jednostavne primjene“, ističe direktor poslovanja Synergotrona Barić.

FOKUS NA TIJELU KAO CJELINI

Izvršni direktor tvrtke Prebeg dodaje kako je posebno zanimljiv trend koji dolazi iz privatnih kućanstava, gdje korisnici ističu njegovu praktičnost jer uređaj pronalazi primjenu od mlađih do starijih članova obitelji.

„Ta svestranost i lakoća uporabe dodatno pridonose njegovoj svakodnevnoj primjeni. Rast pri-

mjene se uveliko temelji na iskustvu i preporukama korisnika, što je pridonijelo širenju izvan Hrvatske i rastu interesa na međunarodnoj razini“, izjavio je.

Prebeg govori i kako je Healeex tek prvi korak u otključavanju punog potencijala hibridne plazma tehnologije.

„Iza nas je više od dva desetljeća istraživanja koja su otvorila prostor širokom spektru mogućih primjena. A kad govorimo o budućnosti medicine i zdravlja, vjerujemo da će se fokus sve više pomjerati ka dubljem razumijevanju načina na koji tijelo funkcionira kao cjelina. Ovakve bi tehnologije mogle imati važnu ulogu u razvoju novih pristupa koji ne gledaju samo simptome, nego pokušavaju razumjeti širu sliku i djelovati na uzroke“, zaključuje Prebeg.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

NASILJE NIJE RJEŠENJE

Festival pravosuđa, samo bez štandova i kobasica uz Dravu, konačno je počeo; 700 bespravnih vikendica odlazi pod čekić, uz pratnju inspekcije i policije. Država je, nakon godina žmirenja, iznenada odlučila otvorit oba oka i obadat, da je regionalni park Mura-Drava, postao ekskluzivno naselje za ljubitelje divlje gradnje s pogledom. I dok bageri marljivo mlate, u zraku lebdi ono vječno pitanje: tko će ipak ostati netaknut? Stara latinska, da ono što važi za Jupitera ne važi za volove, garantira grandioznost akcije. Volovi su daleko brojniji u rimskoj mitologiji. A, ako se već šuška, da bi neke kuće mogle dobit milost legalizacije, onda posebnu čar cijeloj priči daje spominjanje nogometnog maga Dalića, čija je kuća, kažu, rasla brže od forme nogometne reprezentacije. No nema straha, kad se gradnja zalije domoljubljem, zahvalama i prigodnim retoričkim ukrasima, i zidovi postaju otporniji na dodir bagera. Slično vrijedi i za prvi glas Čavoglava, koji je odavno dokazao, da se domoljublje može vrlo uspješno monetizirat, pogotovo kad zakoni imaju finu tipku za podešavanje. Važno je da narod i dalje vjeruje u jednakost pred zakonom; ko što su u djetinjstvu vjerovali u drevne bajke, koje se lijepo pričaju, ali rijetko kad imaju veze sa stvarnim životom. Uneka davna, romantična vremena, anonimne prijetnje zahtijevale su trud, strpljenje i barem osnovno znanje rukovanja nožicama u rukavicama. Izrežeš slova iz novina, zalijepiš ih na papir, pa pošalješ žrtvi uz cjenik ucjene. Umjetnost, tako rekuć - kolaž. Danas je dovoljan Wi-Fi i višak slobodnog vremena, i evo panike od Baltika do našeg vrtića iza kantuna. Bez ikakve ucjene u novčanom smislu. Tehnologija je bez ikakve sumnje demokratizirala ibesmisao.

Kad su počele stizat dojave o bombama u školama, prva pretpostavka bila je čak simpatična; dječica pokušavaju iznudit slobodan dan i druženje s roditeljima. A i ‘ko nije barem jednom metaforički poželio da matematika eksplodira zajedno s učionicom? Međutim, ubrzo se ispostavilo da su kreatori panike malo dalje, negdje u baltičkim

zemljama.

Eto

zašto su društvene mreže naš najveći resurs: mjesto gdje svi mogu bit analitičari, istražitelji i komentatori - bez nepotrebnih kvalifikacija. A opet, što bi bilo bez interneta? Vjerojatno bi oni zločesti još uvijek rezali novine, a žrtve čekale poštara. S obzirom na brzinu dostave, prijetnja bi stigla taman pred kraj školske godine što bi, priznajmo, bilo logistički daleko manje - stresno.

Nešto manje stresno i opasno za građane, a kudikamo zabavnija, bila je ostavka na dužnost glavnog tajnika Domovinskog pokreta. Glavni lik ove epizode Josip Dabro, zamoljen je da se elegantno povuče s tog mjesta, jer je postao preglasan uteg u ionako klimavoj vladajućoj većini.

No, hrvatska politika odavno ne poznaje pojam kraja, samo preraspodjelu funkcija. Pa je nestašni Dabro, tek nakon izražavanja svog domoljublja pjevanjem stihova o ustaškom poglavniku Anti Paveliću, natjerao koalicijskog partnera HSLS-a da primijeti, kako ipak postoje granice javne sramote. I tako je Dabro kažnjen; mora napustit beznačajnu stranačku funkciju, ali zato zadržava saborski mandat, plaću i privilegije. Kao razulareni učenik koji razbije pola škole, a kazna mu bude premještaj u drugu klupu. Ili bivši direktor Jadrolinije u fotelju ACI marine. I tako, Plenkovićeva stara poruka da ‘’može što hoće’’ više ne zvuči kao politička arogancija, nego opis sustava u kojemu se skandali ne kažnjavaju, nego autori administrativno premještaju.

Bračni par Trump i odabrani novinari koji izvještavaju iz Bijele kuće, u subotu su hitno evakuirani iz svečane dvorane hotela Washington Hilton, nakon što su se iz hotelskog predvorja začuli pucnjevi. Svjetski lideri su jako uznemireni ovakvim nemilim događajem, pa su poslali poruke podrške svom savezniku Trumpu, užasnuti time, što na kraju napornog dana, čovjek ne može na miru večerat sa svojim prijateljima, jer se nekome prohtjelo pucat iz sačmarice. Složili su se da nasilje nikada ne smije biti put. Osim u izuzetnim prilikama, kad to provodi država.

Zagovornici teorije urote imaju najnoviju teoriju; svijet je u rasulu, a vladari organiziraju gala večere svaki dan. Što se atentatora tiče, misle da je on jedan obični statist sa zadatkom. Jer, prijetio je predsjedniku, a nisu ga ni ranili a kamoli ubili?! A kad samo posumnjaju, da neki gliser u međunarodnim vodama prevozi drogu, gađaju ga balističkim projektilom.

Uoči Inicijative triju mora, koja se ovih dana održavala u Dubrovniku, bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je prvo demantirala kritike predsjednika Milanovića, kako je ova inicijativa nepotrebna i birokratizirana. Odgovorila je da je riječ o platformi koja funkcionira bez klasične birokracije i izrazila zadovoljstvo onim što je postignuto. Onda je osudila napad na američkog predsjednika Donalda Trumpa, poručivši da nasilje nikada nije rješenje ničega. Time je uvjerila većinu Hrvata, kako je kršćanski okrenut drugi obraz onome ‘ko ti udari prdeljusku.

Neki Agrameri su joj zločesto uzvratili, kako bi bili sretniji da ih je vratila iza željezne zavjese! Tad su kažu, većina njih imali dovoljno za hranu i račune i išli su redovito Fićom na more. Jedino čega tad nije bilo njoj omiljenih lososa! Danas ih ona ima, a oni preživljava od kante do kontejnera, čekajući ovrhe, a more vide samo na televiziji, kad nju tamo slikavaju. A ako ona ne zna što je bilo, neka pita penzionere i one koji će to uskoro bit. I kad će nam švicarske plaće?

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Petra i Entenela - Stradunom se šeta, ugodnije je u proljeće, nego usred žarkog ljeta

Anita i Žake - prijateljstvo njihovo godinama traje, uvijek mu se novi “impuls” daje

i

SS LAPLAND

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

Prevozio je preživjele

s Titanica , a posjećivao i Dubrovnik na kružnim putovanjima

Zanimljiv je ‘život’ ovog transatlantika, koji je jedno vrijeme punio sve novinske stupce, da bi onda preuzeo ulogu ratnog broda

Pokojni gospar Antun Zago, naš dugovječni sugrađanin koji je u svome nadasve zanimljivom životu doživio preko 100 ljeta, bio je živa enciklopedija povijesti dolazaka putničkih brodova na kružnim putovanjima. Godine 1929. nas je posjetio parobrod LAPLAND koji je bio usidren pored otoka Lokrum. Prilikom posjete brodu, gospar Antun je dobio razglednicu na čijoj je poleđini zapisao datum 22. travnja 1929. Tako smo došli do još jednog zanimljivog transatlantika koji se pridružio nizu cijele serije najpoznatijih svjetskih putničkih brodova, koji su u svojim plovidbama svim morima svijeta, posjetili i Dubrovnik.

PRVI POSJET DUBROVNIKU 1926. GODINE

Inače, LAPLAND je prvi put doplovio u naš Grad na kružnom putovanju kojeg je započeo u New Yorku 7. srpnja 1926. tičući luke: Funchal (Madeira), Alžir, Napulj, Venecija, Trst, Venecija, Dubrovnik, Kotor, Krf, Genova, Monte Carlo, Barcelona, Gibraltar, Cadiz, Cherbourg, Southampton i Antwerpen. U programu tog putovanja piše kako je: “Dubrovnik Perla Jadrana, najljepši dio Dalmatinske rivijere,

grad koji je tisuću godina bio jedan od najvećih srednjovjekovnih trgovačkih središta u Europi i aristokratska republika ustrojena po mletačkom uzoru”.

LAPLAND je za belgijsku brodarsku tvrtku Red Star Line izgrađen 1909. kao novogradnja broj 393 u brodogradilištu Harland & Wolff u Belfastu. Imao je 17540 bruto registarskih tona,

LAPLAND je prvi put doplovio u naš Grad na kružnom putovanju 1926. godine. U programu tog putovanja piše kako je: “Dubrovnik Perla Jadrana, najljepši dio Dalmatinske rivijere, grad koji je tisuću godina bio jedan od najvećih srednjovjekovnih trgovačkih središta u Europi i aristokratska republika ustrojena po mletačkom uzoru”.

bio je dug 184 i širok 21 metar. Dva osam cilindarska parna stroja četverostruke ekspanzije ukupne snage 15000 KS su ga preko dvije propele pokretali brzinom od 17 čvorova. Na svojim palubama je mogao primiti 400 putnika u prvom, 350 u drugom,1790 u trećem putničkom razredu i 370 članova posade.

PREVOZIO JE PREŽIVJELE S TITANICA

Prvo je putovanje LAPLAND obavio u travnju 1909. iz belgijskog Antwerpena preko Dovera za New York. U travnju 1912. ime broda se diljem svijeta našlo na svim naslovnim stranica novina. Tada su na njemu u Southampton doplovila, u kabinama trećeg razreda po nalogu suda da bi se izbjegli novinari, 172 preživjela člana posade nesretno stradalog TITANICA Kako je uskoro započeo Prvi svjetski rat, Antwerpen su okupirali Nijemci pa LAPLAND plovi za britanski White Star Line iz Liverpoola za New York. Od lipnja 1917. služi kao brod za vojne transporte i prevozi 3000 vojnika. Nakon što je časno odslužio vojne obaveze brod je vraćen u Belgiju pa je 1919. potpuno preuređen i otada ima 18694 bruto registarskih tona te u tri razreda može prevoziti nešto više od 2000 putnika. Iako je 1920. prodan ispostavi Red Star Linea iz Liverpoola, sada pod britanskom zastavom i dalje plovi iz Antwerpena za New York. Godine 1926. je još jednom preuređen za smještaj putnika u jedinstvenom razredu te plovi uglavnom na kružnim putovanjima po Sredozemlju na kojima vidimo da je 1929. doplovio i do Dubrovnika. Već 1933. nakon posljednjeg transatlantskog putovanja, LAPLAND se našao na otpisu, pa je za 30 tisuća GBP prodan u Japan, gdje je u Osaki slijedeće godine konačno izrezan u staro željezo.

Prvo je putovanje

LAPLAND obavio u travnju 1909. iz belgijskog Antwerpena preko Dovera za New York. U travnju 1912. ime broda se diljem svijeta našlo na svim naslovnim stranica novina. Tada su na njemu u Southampton doplovila, u kabinama trećeg razreda po nalogu suda da bi se izbjegli novinari, 172 preživjela člana posade nesretno stradalog TITANICA.

VELIKI USPJEH DUBROVAČKOG SPORTA

Eto i rukometaša u najvećem rangu, Ardiaei izborio Premijer ligu!

„Kada smo osnovali klub, cilj je bio ući u treći rang. Pa je cilj bio ući u drugi rang, što smo vrlo brzo i uspjeli. Sada je cilj bio ući u prvi rang. I to smo uspjeli. A, što drugo reći, nego da nam je sada cilj i Europa jednom u budućnosti. Odigrati utakmicu u nekom europskom natjecanju. Težimo tome, imamo svi u klubu, u gradu, stvarno veliku podršku”

Rukometaši dubrovačkog Ardiaeija u pretposljednjem su kolu 1.HRL-jug remizirali kod Karlovca s 29:29. Bio bi to običan remi i podjela bodova, međutim, bio je to bod koji je dubrovačke rukometaše odveo u najveći rang natjecanja – Premijer ligu. Izravni konkurent Karlovac ih više ne može dohvatiti, tako da će dubrovački rukometaši sljedeće sezone igrati u najvećem rangu natjecanja. To znači da u Gospino polje stižu Zagreb, Nexe, ali i županijski rival Metković i svi ostali proslavljeni klubovi. Time će dubrovačka publika uživo moći gledati i neke reprezentativce u akciji. Ardiaei je osnovan 2021. godine, što znači da su u manje od pet godina, dospjeli od trećeg do prvog ranga. Igrali su i četvrtfinale Kupa Hrvatske. Prvi dom bila im je Župa dubrovačka, da bi se nešto kasnije „preselili” u Gospino polje. Bio je to preduvjet za napredak kluba u najveći rang. Podsjetimo, klub je osnovan kao posljedica svih događanja u RKHM Dubrovnik, koji je u međuvremenu i ugašen. „Svi smo u klubu, svi koji radimo, igramo, treniramo, na to ponosni. Znamo da nas sada očekuje defacto najteže, a to je igrati u eliti hrvatskog rukometa. Ali, to nam je stvarno jedna, ja bih rekao, nagrada za sada naš uložen trud, naše vrijeme. Uložen trud svih naših članova, sponzora, Grada Dubrovnika, općine Župa dubrovačka od početka, tako da je stvarno ovo kruna cijeloga rada, stvarno možemo svi biti sretni i ponosni”, istaknuo je uvodno Maro Dabelić, predsjednik RK Ardiaei.

Izborili Premijer ligu u izrazito teškoj sezoni u drugom rangu

Tri su kluba najveći dio sezone 1. HRL-jug bila u borbi za prvo mjesto, koje izravno vodi među elitu. Uz Ardiaei, prvi pratitelji bili su Karlovac i Ribola Kaštela. Tek kolo prije kraja dubrovački rukometaši osiguravaju naslov i promociju, Karlovac je cijelo vrijeme puhao za vratom Ardiaeiju.

„Karlovac je prošle godine igrao u Premijer ligi i jedva je ispao iz nje. Na samom su kraju ispali iz lige, jer su igrali zadnja 3-4 kola loše. Ove su se godine pojačali još i željeli se ekspresno vratiti u Premijer ligu. Tako da s te strane, stvarno je bilo teško. Imamo tu i Ribolu Kaštelu, koja se već zadnjih par godina s nama bori i evo možemo reći da smo možda jedini klub u ligi i šire, kojeg nije uspjela pobijediti Ribola nikada. Imamo pet susreta, od kojih četiri pobjede i jedan remi s njima, tako da smo s njima ostvarili jedan iznimno velik uspjeh. A Ribola Kaštela je ove godine završila na final fouru Kupa u Poreču, gdje je pobijedila doma premijerligaše Spačvu i Čakovca”, pojašnjava Dabelić o težini lige. „Liga je stvarno ove godine bila u vrhu, vrlo jaka. Samim time je ovaj uspjeh stvarno izrazito velik i dokaz da imamo što pokazati u Premier ligi i da smo na pravom putu”, nadodaje.

Prvi izazov prije prvog kola Premijer lige – ljetni prijelazni rok Nastup u najvećem rangu rukometa bit će

Piše Rafael Barkiđija foto RK Aridaei

Plasman Ardiaeija u najveći rang otvorio je jednu lijepu priču. Naime, svaki ekipni sport u Gospinom polju, sada nastupa u najvećem rangu. Tako da priča o Dubrovniku kao gradu u kojem nema sporta ili da je on „loš”, više ne drži vodu. Taj dojam najviše nastaje zbog nogometa, koji nastupa tek u četvrtom razredu, međutim, svi ostali sportovi su u prvom

velika razlika za Ardiaei, s obzirom na drugi rang koji su igrali već nekoliko sezona. Dugo toplo ljeto poslužit će igračima i treneru Damiru Batinoviću za pripremu, a Upravi kluba za dovođenje pojačanja i slaganje kockica. „Ove smo se godine pojačali i odradili na tom planu odličan posao, gdje smo procijenili što nam je dovoljno i što će nam biti dovoljno za osvojiti naslov prvaka u drugom rangu. Već sada se pripremamo za iduću sezonu i za Premijer ligu, gdje ćemo naravno uz cijeli stožer i trenera odlučiti koga dovesti, s kim se pojačati. Ne želimo biti klub koji će se boriti za ostanak, ili koji će tu biti jednu godinu pa ispadati. Mislim da Dubrovnik zaslužuje da ima jednog stabilnog premijerligaša, nekoga tko će se boriti za gornji dom”, kazao je Dabelić.

Dosadašnji cilj bio je Premijer liga, a s plasmanom u nju, otvaraju se i neki novi ciljevi. „Kada smo osnovali klub, cilj je bio ući u treći rang. Pa je bio cilj ući u drugi rang, što smo vrlo brzo i uspjeli. Sada je cilj bio ući u prvi rang. I to smo uspjeli. A, što drugo reći, nego da nam je sada cilj i Europa jednom u budućnosti. Odigrati utakmicu u nekom europskom natjecanju. Težimo tome, imamo svi u klubu, u gradu, stvarno veliku podršku”, nadodaje Dabelić.

Veliku podršku klub će uskoro imati i u vidu mladih talenata. Kroz ovih pet godina pokrenut je i omladinski pogon, koji već upisuje dobre rezultate u svojim natjecanjima. To je, uz plasman u premijer ligu, najvažnija stvar u dubrovačkom rukometu.

Do sada neviđena situacija, na jesen u Gospinom polju igraju – samo prvoligaši! Plasman Ardiaeija u najveći rang otvorio je jednu lijepu priču. Naime, svaki ekipni sport

u Gospinom polju, sada nastupa u najvećem rangu. Tako da priča o Dubrovniku kao gradu u kojem nema sporta ili da je on „loš”, više ne drži vodu. Taj dojam najviše nastaje zbog nogometa, koji nastupa tek u četvrtom razredu, međutim, svi ostali sportovi su u prvom. Malonogometaši Squarea ove su sezone izborili ostanak, ali i više od ostanka, s obzirom na to da su izborili doigravanje za prvaka. Isto je i s košarkašima Dubrovnika, koji su na tablici ove sezone odmah nakon Zadra, Splita i Cibone, uz Samobor i Zabok. Zvuči nevjerojatno, ali u košarci imamo klub po jačini odmah nakon velike trojke. Ide i damama u Gospinom polju. O košarkašicama Raguse sve je jasno. Ne samo da je to klub koji nastupa u najvećem rangu, već su u zadnjih pet sezona svaki puta dizale neki trofej. Za lijepe vijesti pobrinule su se i odbojkašice Dubrovnika, koje su odigrale nešto lošiju sezonu u najvećem rangu, ali su uspjele izboriti ostanak među elitom i sljedeću sezonu.

U ekipne sportove u Gospinom polju ubraja se i višestruki prvak Hrvatske - STK Libertas Marinkolor, koji je i ove sezone izborio doigravanje za klupskog prvaka Hrvatske. Ima tu još puno klubova na vrhunskoj razini u gradu, od naravno vaterpola i Jug Adriatic osiguranja, do juda, automobilizma... Svemu tome sada se pridružuje i RK Ardiaei. Primjera radi, da su ove sezone igrali u Gospinom polju protiv prvaka Hrvatske Zagreba, to znači da bi u Gospinom polju gledali imena poput Igora Karačića, Luke Lovre Klarice, Jakova Gojuna, Filipa Glavaša... Slično je i s Nexeom, za kojeg su ove sezone, među ostalim, nastupali Tin Lučin, Manuel Štrlek... Jesen će u Dubrovniku, očito, biti u znaku vrhunskog prvoligaškog sporta.

RK Ardiaei 25./26., gornji red: fizioterapeut Nikola Pavlina, trener Damir Batinović, tajnik Nikša Bušlje, igrači Irfan Kovač, David Stipetić, Hrvoje Lončarica, Hrvoje Hladilo, Marino Gabrieri, David Vladić, Bruno Ugrin, pomoćni trener Aldin Hajarović, predsjednik kluba Niša Bušlje. Donji red: Rumen Angelov, Petar Bazdan, Leon Medić, Luka Morović, Teo Putica, Ivan Jurić, Marino Knez, Ajdin Zahirović i Roko Purić. Rukometaši dubrovačkog Ardiaeija u pretposljednjem su kolu 1.HRL-jug remizirali kod Karlovca s 29:29. Bio bi to običan remi i podjela bodova, međutim, bio je to bod koji je dubrovačke rukometaše odveo u najveći rang natjecanja – Premijer ligu

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Bog je odredio koliko ćeš živjeti. Kako ćeš živjeti –određuješ sam.

SVAKI TJEDAN

zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

DIJAGNOZE SVE SU

Dijagnoze sve su napadi iznutra

Neke već poznajem a neke su nove

I svaka me od njih vrlo jasno zove

Vrijeme je što čekaš predaj se već sutra

No ja ću i sutra čekat nova jutra

Motrit dijagnoze kako li me love

Nekad jedna drugoj jasno protuslove

Premda i dalje su u meni unutra

Moje tijelo sâmo protiv njih se bori

Upomoć priskaču mentalni odpori

Konteso bitka je svršetka izvjesna

Ja sam toga svjestan ti si toga svjesna

„Krepàt ma ne molat“ imam na pameti

Ne marim čȋm koja dijagnoza prijeti

18/3/25

humanitarni

prilozi

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

• U ime pokojne Eje Brailo, umjesto vijenca Ivana Đurašić prilaže 50 eura.

• Za pokojnu Jelku Brailo, umjesto cvijeća Ana Kraljević prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Jelku Brailo, Katarina Popara prilaže 70 eura.

• Prilog u spomen na Eju Brailo, umjesto vijenca prilaže Maris Stella-Radeka.

• U spomen na dragu prijateljicu Jelku –Eju Brailo i njezinu borbu s bolešću, Maris Stella-Radeka prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća za Eju Brailo, majku naše Marine, Pećinari prilažu 275 eura.

• U spomen na pok. Eju Brailo, umjesto cvijeća Klara Burić s obitelji prilaže 30 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Eju Brailo, Nikolina Kapović prilaže 60 eura.

• U sjećanje na dragu Eju Brailo, obitelji Kapović i Brailo prilažu 60 eura.

• Umjesto vijenca u spomen na pokojnu

Eju Brailo, Vesna Čavić prilaže 50 eura.

• Umjesto vijenca u znak sjećanja na Eju Brailo, maturanti 4.c razreda Gimnazije Dubrovnik (1970.) prilažu 200 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na Eju Brailo, Marija Cvjetović, Mare Nadoveza i Jasna Žerovnik prilažu 60 eura.

• U spomen na Jelku (Eju) Brailo, majku naše Marine, Linđovke prilažu 100 eura.

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

AUTO / MOTO

Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

Prodajem Audi A3 1,2 TFSI 2012

Prešao 212.000 km

Dodatno nove zimske gume sa felgama i nove su ljetne na autu. Upravo je servisiran i registriran do 4/2027.

Ozbiljne ponude na mob. 098/ 165-8476

Prodaje se Volkswagen Golf 8, godište 2023., s prijeđenih 5.500 km, te mala pomoćna barka duljine 2 m. Mob: 091 567 2683.

Potražujem auto starosti 12 do 16 g., srednje klase, oko 75 kW. Na mob: 091 61 43946.

Prodaje se Jeep Wrangler 2.2 Diesel Sport, 2000. godište, zelene boje s efektom, s kukom, od prvog vlasnika, s 98.000 km. Cijena: 16.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

Prodaje se Mini Morris Cooper Cabrio, 2008. godište, žute boje, s 62.000 km, ručni mjenjač, benzin, kožna sjedala, od prvog vlasnika. Cijena: 7.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Volkswagen Beetle 1200, godište 1976. Vozilo zahtijeva restauraciju, cijena po dogovoru. Mob: 099 840 5862.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se stan na duži rok u Gružu. Stan ima 3 spavaće sobe, kuhinju i 2 kupaonice. Sve prostorije su klimatizirane. Mob: 099 414 3929.

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran

je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767

zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Močići – zemljište 3000 m² u blizini zračne luke, trenutno pogodno za uređenje parkinga. Teren je potrebno poravnati. Prodajem povoljno. Mob: 091 61 43946

Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam

kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Tražim partnera za izgradnju stanova – Zaton. Zemljište 850 m² uz magistralu, s vodom, strujom i telefonom. Moguć dogovor o zajedničkoj investiciji. Mob: 097/684077.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Između Orašca i Kliševa iznaj-

mljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

U spomen na gospara Mata Jerinica

U prostorijama Udruge antifašista Dubrovnik, u petak, 1. svibnja, u 17 sati održat će se Večer sjećanja na gospara Mata Jerinića, dugogodišnjeg člana, aktivista i predsjednika Udruge.

Pozivamo sve članove Udruge, njene simpatizere i poštovatelje gospara Mata Jerinića, da nam se pridruže: 1. svibnja, 17 sati, Splitski put 10.

Udruga antifašista Dubrovnik

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2.

Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0915430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem kozje mlijeko. Mob: 099 835 7981.

Prodajem motokopačicu (frezu) Labinprogres „Adria 04“ s benzinskim motorom od 9,5 KS. Starost tri godine, oko 10 sati rada. Prodaje se sa ili bez kotača (nisu originalni). Mob: 098 324 010.

USLUGE RAZNO

Stolarski radovi u drvetu, od malih popravaka do izrade po mjeri. Mob: 099/2106563

Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665

Popravljam žensku i mušku odjeću, brzo i kvalitetno. 099 696 5706

Prodajem kozje mlijeko. 099 835 7981

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 27.4. do 3. 5.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 4.54. do 10.5.

preminuli

ANTE GAĆE 1934

MARIJA KOSIĆ 1931

PAVO ŠAČIĆ 1937

MARKO MARČINKO 1939

MANDA JUPEK 1941

STANE RAČEVIĆ 1950

MARKO ŠKARO 1933

BORIS BAN 1941

HAJRUDIN AVDIĆ 1949

ANTE PEZO 1946

MARE TROJAN 1937

BOŽO BANOVIĆ 1927

INICIJATIVA TRIJU MORA

Dubrovnik domaćin svjetskim moćnicima: Potpisani važni ugovori, sigurnosne mjere na ogromnoj razini

Dubrovnik je ovaj tjedan bio u središtu globalne pažnje.

Summit Inicijative triju mora održan je u gradu gdje su stigli brojni političari, gospodarstvenici i 12 predsjednika država i vlada.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je kako važnost Inicijative triju mora danas veća nego ikada prije.”Hrvatska pridonosi sigurnosti, konkurentnosti i koheziji Europske unije, A Energija je danas postala sigurnosno pitanje”, rekao je.

U Dubrovnik je došao i ministar energetike SAD-a Chris Wright s izaslanstvom. Hrvatska i SAD su tom prilikom potpisali sporazume i memorandume ‘teške’ milijarde za koje je Wright kazao kako otvaraju novo doba suradnje Washingtona s ovim dijelom Europe. Istaknuo je kako je riječ o fantastičnoj prilici za sve uz opasku kako i ovaj dio Europe ‘dolazi zdravom razumu jer je put prema blagostanju više, a ne

manje energije’. Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović poručio JE kako Hrvatsku vidi u središtu Europe, Ali i dao smo suočeni s prekograničnim ugrozama. “Riječ je o rizicima koji se i ne mogu drugačije adresirati, nego kroz suradnju “, istaknuo je.

U Dubrovniku su zbog Inicijative triju mora i dolaska visokih dužnosnika i štićenih osoba vladale ogromne mjere sigurnosti. Na putu prema Hotelu Palace, gdje su se održavali sastanci Inicijative, pregledavali su se građani iz sigurnosnih razloga. Policajci su se nalazili na svim raskrižjima u gradu, angažirani su i specijalci, kao i policijski psi.

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL