Dubrovački dnevnik br. 278

i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

POSEBAN PRILOG

Miljenko Bratoš - Ime koje nas obvezuje

stranica 4

Sve je više djece koju privlače crne i bijele figurice stranica 20 VRIJEDNI SUGRAĐANI VRAĆAJU

Obnavlja se crkvica

koja krije ljubavnu priču vrijednu holivudskog platna stranica 26

‘Bezidejni su i sami sebi svrha!’ stranica 6

stranica 14

KLUBA

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici: Ilustracija/ Grgo Jelavić/PIXSELL

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3

Dubrovnik OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Vrag odnio i rent-a-car!

Piše Vjera Šuman

FOTO: Patrik Macek, Goran Stanzl/PIXSELL

Gotovo je normalno novinare zvati ‘dnonovinarima’, nazivom koji su u svakodnevni jezik uveli tko drugi doli - političari. Sasvim je svejedno o čemu novinari pisali, ako političarima ne ide u favor. Istovremeno, političari ostaju pošteđeni neke slične inačice u nazivu njihovog posla. Možda bi jedan mali natječaj za izbor najboljeg naziva za političare donio zanimljive prijedloge. Stručnjaci svih vrsta, od onih komunikacijskih do školskih psihologa, upozoravaju na nedopustivu retoriku političara. Od predsjednika i premijera do saborskih zastupnika. Retoriku vrijeđanja, govora mržnje, prostakluka koji neminovno utječe na ponašanje zajednice, pa tako i na ponašanje onih najmlađih. Vrijeđanje ‘ad hominem’ postao je sasvim uobičajen i normalan javni govor. Zašto se onda toliko čudimo kad takav govor slušamo u svađama klinaca u školi, uz sve češće fizičko obračunavanje? Zašto se čudimo divljanju navijačkih skupina i potpunoj podjeli hrvatskog društva na naše i vaše? Mrzimo se na temu prošlosti, na čemu inzistiraju, tko drugi doli političari. Ali što se budućnosti tiče: ‘Who cares?!’

Upravo te podjele njima omogućuju ostanak i opstanak na velikim plaćama i beneficijama svih vrsta, uz dodatne i prečeste pogodnosti ‘pod stolom’, što je postalo gotovo normalno. Normalno je i recentno pretrčavanje u zagrljaj vladajućima. Što je interes, ni’ sramota. Kako se čini, upravo to je glasačima mjerilo i potvrda ‘sposobnosti’! Govor s uvažavanjem, govor sukobljavanja argumentima bez osobnog vrijeđanja i mržnje, zbog različitog mišljenja, kategorija je koja je posve nestala u Hrvatskoj. Nestaje čak i u akademskoj zajednici pa zašto onda ne i na cesti? Govor političara nabijen mržnjom, vrijeđanjem i podcjenjivanjem, uspješno se prelio na one za čiju dobrobit su prisegnuli. To ih dodatno čini ponosnima i zadovoljnima sobom. Nejasno je zašto se toliko odriču Balkana, kad svojim govorom pokazuju upravo suprotno. Pokazuju kako je Balkan, koji toliko mrze, upravo njihov habitus. Utoliko se ispad zastupnice u zagrebačkoj gradskoj Skupštini gotovo može podvesti pod nježno balkansko gugutanje. Ta dama iz oporbene kvote je, ne znajući da je mikrofon ostao upaljen, izrekla kolegi zastupniku

Uvodnik

vladajuće većine: “Pička ti materina neotesana. Taj nije jebao nikada. A ni neće”! Ostaje nepoznato poznaje li ta zastupnica detalje seksualnog života zastupnika kojem je uputila ove riječi ili je samo slikovito opisala svoje želje i/ili mišljenje u odnosu na kolegu.

Za to vrijeme, predsjednik koji se dugo i temeljito odmarao na Pantovčaku, odlučio je zagugutati. Pri tom, već uobičajeno, nije zaboravio izvrijeđati i novinare, ovaj put samo jedne redakcije. S druge strane, upozorio je i Plenkija i Anušića kako, što god dogovarali s Izraelom, neće proći jer hrvatska vojska izraelsko oružje neće koristiti. Oružje koje Srbija također kupuje od Izraela, kao iz ‘Plavog oglasnika’. Već je prije reagirao na odlazak Anušića u Izrael, na što mu je Plenki odgovorio kako ovaj nije tamo išao kao ministar vojske, nego kao političar. Kakav to politički razgovor s izraelskim političarima može i treba obavljati Anušić? Nastranu to što diže ruku uz pozdrav ‘Za dom spremni’, zbog čega bi u normalnim okolnostima takav političar bio neprihvatljiv Izraelu. Ali okolnosti nisu nimalo normalne. Posebno ne kad se Anušić sastaje s po-

litičarima izravno odgovornim za strašne zločine u Gazi. I to je nešto o čemu bi Hrvatska, posebno Hrvatska koja je prošla srpsku agresiju, itekako trebala imati jasan i zajednički stav. Ovakva soliranja jednog i drugog brda nisu pitanje njihovih međusobnih netrpeljivosti nego izravno pitanje ozbiljnosti i odgovornosti prema vlastitoj državi. Nažalost, njima su i dalje najvažniji oni sami i njihov ego. Grad je poslao gotovo 29 milijuna eura kazne za ulazak u Zonu posebnog prometnog režima rent-a-car tvrtkama, čiji su korisnici napravili prekršaje. Možda će se uspjeti kazne naplatiti turistima iz EU, ali što će sa svim onim turistima iz Azije, Amerike, Indije, BiH pa čak i Velike Britanije i ostalih izvan EU? Ako rent-a-carovi sami plate te kazne, mogu odmah u stečaj, pa piši kući propalo. Grad će, kako kaže Mato, pokušati napraviti izvansudsku nagodbu s rečenim firmama za najam automobila, ali kazne se moraju plaćati. Popusti li im više, s pravom se mogu žaliti oni kojima je naplaćen pun iznos kazne. E sad, sve to odvijalo se od proljeća do jeseni kad su turisti radili te prekršaje. Upravo prije nekoliko dana je stigla takva kazna mo-

jim prijateljima u Zagrebu, koji ‘navodno’ nisu vidjeli znak, pa su 19. 6. 2025. prošli svojim automobilom kroz Zonu. Rješenje o kazni stiglo im je osam mjeseci kasnije. U današnje digitalno doba, kako je moguć toliki protok vremena? Kad bi podatak o prolazu stigao unutar nekoliko dana, rent-a-carovi bi uspjeli velikom djelu tih korisnika naplatiti kaznu.

Ovako, ako se ne nađe suvislo rješenje, većina njih može staviti ključ u bravu. Ili po starom uhodanom hrvatskom običaju, firmu baciti u stečaj i otvoriti novu. Puno papirologije, uzalud. Možda bi Sanitatu, odnosno, Gradu, kako bi doista utržili tih trideset milijuna eura, bilo isplativije zaposliti još desetak ljudi koji bi promptno slali, barem kad je u pitanju rent-a-car, obavijest o prekršaju u digitalnom obliku. Informatički program promptnog prepoznavanja rent-acar vozila nije neka filozofija. Ovako je cijela priča prilično neodrživa. Posebno u Gradu kojem je osnovna djelatnost turizam. To znači i dolazak gostiju iz cijelog svijeta. Kako im naplatiti nakon odlaska u svoje države? Nikako. Nek crkne renta-car ili što? Eto vas.

TURIZAM 2026.

Stabilna očekivanja za sezonu, ali uz oprez:

‘Neki bi ove godine mogli biti prazni…’

Prema najavama u 2026. godini očekuje se stabilna sezona, s nadom za umjeren rast turističkog prometa

I ove godine govori se o cijenama koje su kao i uvijek jedan od najvažnijih faktora za odabir destinacije. Ministar turizma Tonči Glavina početkom godine je kazao kako će sezona ovisiti o cijenama, a dodao je kako istraživanja pokazuju kako će gosti manje putovati te time i manje trošiti. Zbog niza okolnosti, od geopolitičke situacije do ekonomske krize, mnogi procjenjuju kako će borba za rezervacije u Europi bit će žešća nego ikad. Trendovi u turizmu pokazuju kako su ljudi sve oprezniji i planiraju manje putovati, uz kraće boravke i manji budžet. Na području zapošljavanja, regrutacije sezonskih radnika u punom su jeku, oglasi iskaču na raznim društvenim mrežama, a na internetskim stranicama na kojima se objavljuju oglasi za posao u kategoriji ‘Ugostitelji i radnici u turizmu’ aktivno je tisuće oglasa. Traže se domaći i strani radnici, studenti pa i umirovljenici. Kakva su kretanja na tržištu rada u Dubrovniku i okolici, kolike se plaće nude te s kakvim se izazovima susreću poslodavci uoči sezone, komentirala je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić. Ona smatra kako na tržištu rada Dubrovnika i okolice vlada konstantna asimetrija odnosa između potreba za određenim strukama i obrazovne strukture hrvatskih državljana, dok se, dodaje Trojić, paralelno s tim svake godine otvaraju novi turistički poslovni subjekti.

NEMA DOVOLJNO DOMAĆIH RADNIKA

„Zaključak je prilično jasan - ne produciramo dovoljno lokalne radne snage za radna mjesta koja nam trebaju. Uzroci su razni. Struktura gospodarstva je izričito usmjerena na

“Nama se događa jedna zanimljiva pojava koje ljudi nisu svjesni, osim ako nemaju vlastiti biznis. Dakle, poslodavci danas moraju isplaćivati plaće prosječnim radnicima koje su nekad prije bile nezamislive za prave eksperte u tom poslu. I to nije zato što su oni otjerali nekoga u inozemstvo, nego zato što je naše gospodarstvo monolitno, nemaštovito”, kaže Trojić

turizam, na njega se naslanjaju građevina, trgovina i prijevoz. Sve te gospodarske grane traže veliki broj niže kvalificirane radne snage. Nešto se od tih potreba može zadovoljiti iz lokalnih izvora, ali daleko više se treba nadomjestiti uvozom radne snage. Jedan od razumljivih razloga je to što ne žele svi građani raditi u turizmu, građevini ili trgovini. Drugi razlog je i standard života, jer veliki broj ljudi sebi može priuštiti da ne radi teške fizičke poslove, a netko to ipak treba, da bi gospodarstvo funkcioniralo“, kaže Trojić dodavši kako poslodavci preferiraju domaći kadar zbog niza praktičnih razloga, a to su dodatni troškovi i rizik.

Trojić ističe kako ipak plaće iz godine u godinu rastu, ali dodaje kako to nije zato što je porasla produktivnost rada.

„To je upravo zbog nesrazmjera ponude i potražnje za radom. Stoga se nama događa jedna zanimljiva pojava koje ljudi nisu svjesni, osim ako nemaju vlastiti biznis. Dakle, poslodavci danas moraju isplaćivati plaće prosječnim radnicima koje su nekad prije bile nezamislive za prave eksperte u tom poslu. I to nije zato što su oni otjerali nekoga u inozemstvo, nego zato što je naše gospodarstvo mo -

nolitno, nemaštovito. Kod nas kad maknete turizam i grane koje mu gravitiraju, što vam ostane? Prema tome, da u Hrvatsku vratimo sve Hrvate koji su ikad otišli za poslom vani i dalje bi nam falilo ljudi u ovim strukama koje su nam potrebne“, smatra predsjednica Županijske komore.

BIT ĆE DOBRO AKO BUDE KAO 2025. Istaknula je kako postojanje Centra za kompetencije u turizmu vidi kao stratešku priliku za profiliranje vrhunskog, kvalitetnog i obučenog kadra, kakav naša destinacija zaslužuje.

„Na svima nama je da tom Centru pružimo potporu i smjer rada. Ipak, moramo biti svjesni da on neće moći riješiti problem nedostatka radne snage, ali može utjecati na ono što nudimo gostima. Očito to i jest jedino na što možemo aktivno utjecati i treba raditi na tome. S druge strane sve ukazuje na to da će većina budućih mladih generacija sreću potražiti u nekim drugim djelatnostima ili će biti vlasnici svojih biznisa u turizmu za koje će radnu snagu morati pronaći negdje na vanjskom tržištu. Netko bi rekao može nam biti. I to je ok. Samo procesima treba uprav-

“Mislim da će ove godine ljudi za svoj novac tražiti još bolje i kvalitetnije i mislim kako ćemo ove godine prvi put osjetiti da će određeni lokali biti prazni“, smatra Banovac

Lukša Malohodžić

ljati i prevenirati neke probleme u budućnosti“, mišljenja je predsjednika Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić. Predsjednik Ceha ugostitelja Đani Banovac osvrnuo se na sezonu koja je pred nama. „Što se tiče sezone 2026. očekivanja su takva da bi svi bili zadovoljni da bude kao 2025. godina. Prošle godine se osjetila manja potrošnja na veći broj ljudi tako da je sad na nama da se prilagodimo cijenama i kvalitetom da gost bude zadovoljan. Mislim da će ove godine ljudi za svoj novac tražiti još bolje i kvalitetnije i mislim kako ćemo ove godine prvi put osjetiti da će određeni lokali biti prazni“, smatra Banovac koji se ipak nada kako se to neće dogoditi.

Banovac dodaje kako je Dubrovnik cjenovno izazovan.

DOLAR JE PAO

„Moramo kvalitetom opravdati taj izazov i to je trend koji će obilježiti ovu godinu tako da ćemo moći vizualno uočiti koliko su se gosti prilagodili našim ponudama i koliko smo se mi prilagodili zahtjevima gostiju. Kada se ugostitelji okrenu kvaliteti onda se to mora pratiti u svakom segmentu – od namirnice, usluge do lokacije. Volio bih da je Dubrovnik nositelj kvalitete jer jedino će kvaliteta, koja će biti prihvatljiva, biti ono što će nas određivati“, navodi Banovac.

Vlasnik tvrtke Rewind Dubrovnik Lukša Malohodžić koja je specijalizirana za DMC govori kako će i agencije vjerojatno imati i ove godine iste probleme kao i prošle.

„Možda će to čak biti i izraženije jer je dolar pao, a uz to imamo i strukturnu inflaciju koja se mora nastaviti da bi naš proračun funkcionirao. Bit će sve skuplje, posebice hrana, a izleti i ture su stabilni“, kazuje Malohodžić. Zadnjih godine, ističe on, u poslu s charterima zabilježen je trend kraćih chartera.

„Ljudi bi putovali kraće, a vidjeli bi više toga. Primjerice žele u tri/četiri dana ići od Dubrovnika do Splita, onda Zadar, Plitvice i na kraj u Zagrebu ili u Ljubljanu, a između toga su neke ture, iskustva… Amerikanci su ograničeni s vremenom i oni žele puno toga vidjeti u kratkom periodu. Rijetko se traži resort. Tržište je naučeno da je charter sedam dana tako da dolazi do promjena“, govori vlasnik tvrtke Rewind Dubrovnik koja prati i trendove u digitalnom vremenu.

Budući da se bave upravljanjem destinacijom za klijenta, tehnologija im je jedan od najvažnijih alata.

„Promijenili načine oglašavanja i okrenuli smo se storytellingu koji plasiramo na YouTube kanalu tako da objavljujemo informativni sadržaj jednom tjedno. Inače smo tim koji je uigran, rade nam lokalci, a dio posla smo prebacili i na tehnologiju koja nam je tako optimizirala poslovanje“, izjavio je vlasnik tvrtke Rewind Dubrovnik Lukša Malohodžić. Zaključno, uoči sezone 2026. tržište na području Dubrovnik ulazi u razdoblje stabilne potražnje kada su djelatnici u pitanju, ali i trajnih strukturnih ograničenja. Poslodavci se istodobno suočavaju s rastućim troškovima rada, promjenama u potrošnji gostiju i sve izraženijom konkurencijom na europskom turističkom tržištu. Hoće li se sezona mjeriti brojem gostiju ili održivošću poslovanja, ovisit će ponajprije o sposobnosti prilagodbe i poslodavaca i tržišta.

Vrijedno se radi na Kalosu i ulazu u Blato, otvoreno reciklažno dvorište

Župan Blaž Pezo, sa zamjenikom Joškom Cebalom i pročelnicom Žaklinom Marević, boravio je u radnom posjetu otoku Korčuli.Tom prilikom, održao je radni sastanak s ravnateljicom Specijalne bolnice Kalos Damirom Bojić, predstavnicima izvođača i projektanata na temu tijeka radova ne rekonstrukciji i adaptaciji Bolnice.

Potom je, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem, obišao radove na rekonstrukciji zapadnog ulaza u Blato.

Projekt je financirala Dubrovačko-neretvanska županija odnosno Županijska uprava za ceste, a trenutačno je u provedbi prva faza uređenja zapadnog ulaza u Blato. Trenutačna faza projekta vrijedna je 540.000 eura.

„Svega nekoliko stotina metara dalje, Državne ceste napravit će poseban ulaz za dio ceste koji ide prema Smokvici. Država je prepoznala važnost projekata prometne i lučke infrastrukture, a upravo je Dubrovačko-neretvanska županija jedna od onih koje najviše participiraju u izgradnju lučke infrastrukture“, rekao je ministar Bačić. Završetak prve faze radova očekuje se u svibnju.

„Ovo je bitan dio za Općinu Blato jer se radi o ulazu u naselje. U budućnosti, nadam se da ćemo imati sigurniji ulaz za naše građane, ali zasigurno jedan ljepši ulaz za sve turiste koji dolaze, kazao je načelnik Petković. Župan Pezo istaknuo je da treba pratiti i osluškivati potre-

be stanovništva na lokalnoj razini te na njih odgovarati. Dodao je da Županijska uprava za ceste radi na nizu projekata na području cijele županije.

Potpredsjednik Vlade i župan potom su nazočili otvaranju Reciklažnog dvorišta Lokva u Korčuli. Projekt je vrijedan

1,353 milijuna eura, a Vlada RH osigurala je 770.000 eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Usluge reciklažnog dvorišta besplatne su za lokalno stanovništvo.

„Otvaranje reciklažnog dvorišta doprinosi razvoju infrastrukture na otocima. Do kraja 2030. godine uspostavit ćemo niz centara za gospodarenje otpadom, kojima ćemo ne samo očuvati okoliš, bez kojeg nema razvoja turizma niti lokalnog života, nego i pretvoriti otpad u sirovinu“, rekao je ministar Bačić.

Župan Pezo naglasio je da će otvaranje Centra za gospodarenje otpadom, biti posljednji korak uspostavljanja učinkovitog sustava za gospodarenje otpadom u županiji.

„Prije njegova otvaranja, bitno je uspostaviti odvajanje i sortiranje otpada u jedinicama lokalne samouprave u objektima kao što su reciklažna dvorišta i pretovarne stanice. Po pitanju CGO-a, imali smo više sastanaka s izvođačem, predana je dokumentacija za četvrtu fazu, a kad dobijemo dozvolu, preciznije ćemo znati kad će centar biti dovršen“, rekao je župan.

Posjet otoku Korčuli završen je radnim sastankom u prostorima Grada Korčule.

NAKON FILMA SVADBA

Kinematografi na meti kritika:

„Bezidejni su i sami sebi svrha, ako je ovo

njihov maksimum, vrijeme je da to priznaju“

Podaci o posjećenosti ‘Svadbe’ otvorili su raspravu u javnosti o poslovanju Kinematografa. Dok je film u dubrovačkom Cinestaru pogledalo gotovo 10 tisuća gledatelja, Kinematografi bilježe posjećenost od oko 3000. Posebno je zanimljiv podatak o cijeni ulaznica: u Visiji ili Slobodi u kojima film igra, ona iznosi 3,50 eura, dok je u Cinestaru 11 eura. Unatoč gotovo trostruko nižoj cijeni, gradsko kino ostvarilo je trostruko manju posjećenost

Film ‘Svadba’ redatelja Igora Šeregija, pomeo je kina u regiji. Nakon dugo vremena, domaći film uspio je istodobno zainteresirati i oduševiti publiku, a dvorane diljem Hrvatske bilježe rekordnu gledanost. Film je uspio skinuti ‘Titanic’ s mjesta najgledanijeg filma kod Hrvata. I u Dubrovniku se prikazuje na dvije lokacije; u kinu Visija ili Sloboda kojim upravlja gradska ustanova Kinematografi te u privatnom Cinestaru u Lapadu.

Podaci o posjećenosti otvorili su raspravu u javnosti. Dok je ‘Svadbu’ u dubrovačkom Cinestaru pogledalo gotovo 10 tisuća gledatelja, Kinematografi bilježe posjećenost od oko 3000. Posebno je zanimljiv podatak o cijeni ulaznica: u Visiji ili Slobodi u kojima film igra, ona iznosi 3,50 eura, dok je u Cinestaru 11 eura. Unatoč gotovo trostruko nižoj cijeni, gradsko kino ostvarilo je trostruko manju posjećenost.

Jedan od najglasnijih kritičara rada Kinematografa, predsjednik DUSTRA-e i gradski vijećnik Željko Raguž, za Dubrovački dnevnik komentirao je ovu situaciju, ali i šire poslovanje ustanove.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju ne radi se o usporedbi različitih proizvoda ili usluga, nego o identičnom filmu koji se nudi na dvije lokacije, uz značajnu razliku u cijeni.

„Nije ovo pitanje cijene sladoleda, kafe u kafiću ili hrane u restoranu gdje možemo govoriti o skupljim i kvalitetnijim sastojcima, naplaćivanju brenda i slično. Ovdje je riječ o identič-

nom proizvodu, dakle istom filmu na dvije različite strane, koji kod Kinematografa košta 3 i pol eura, a u Cinestaru 11 eura. Dakle, tri puta veća cijena u Cinestaru, i to ne samo filma, nego i kokica i pića, ali i tri puta veća posjećenost!“, navodi Raguž.

‘KINEMATOGRAFI ZANEMARUJU MARKETING’

Smatra kako podatak da skuplje kino ostvaruje znatno veću posjećenost jasno upućuje na razliku u pristupu tržištu, osobito u segmentu promocije i marketinga.

„To govori samo jedno, da se ljudi u Cinestaru ozbiljno bave marketingom, dok Kinematografi to zanemaruju. Kada pođete na stranicu Kinematografa sve vam je jasno. Ja ne vjerujem da oni ‘ne vrište’ sa svih medijskih kuća, portala, televizija, plakata i društvenih mreža s tom popularnom cijenom koju imaju, kako bi privukli veći broj ljudi u svoja kina. Njihov rezultat je porazan!“, govori Raguž. Raguž pritom ističe kako problem, po njegovu mišljenju, nije vezan samo uz jedan film, nego uz opći izostanak inicijative i konkretnog rada na privlačenju publike. „Možemo i dalje. Bilo je Valentinovo. Zašto nisu napravili tematski tjedan? Imaju bogom dane prostore koje ne koriste na ispravan način. To je ustanova koja ima godišnje 50 tisuća eura prihoda na pet lokacija, u svih pet kina to je njihov ukupni promet. Pa ne postoji fast food na području Dubrovnika, a da nema toliko

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović, Neva Zganec/PIXSELL

Raguž: „Kinematografi, zašto šutite? Ljudi ne znaju za vas. Ne znaju da organizirate rođendane, a imate svu potrebnu logistiku kao ustanova Grada. Oni su jedan pasivni skup koji je sam sebi svrha. Nema ih nigdje i najmanje što ja mogu jest uputiti kritiku da su jednostavno nesposobni“

prometa“, kaže Raguž.

Naglašava kako kino, za razliku od brojnih drugih djelatnosti, nema dodatni trošak po gledatelju u smislu same projekcije, zbog čega smatra da bi uprava morala biti proaktivnija kada interes publike izostane.

„Kino je kao avion, film će igrati bez obzira na to je li došao jedan gledatelj ili njih 200, jednako kao što avion leti i sa samo jednim putnikom. Zašto onda, ako vidite da se bližite zadnjem danu i da ćete imati praznu dvoranu, ne radite neke akcije, promocije? Nevjerojatna mi je ta bezidejnost onih koji bi trebali biti vodstvo“, poručuje.

Smatra i kako se prostori Kinematografa ne bi trebali koristiti isključivo za filmske projekcije.

„Imaju lokacije na kojima ne moraju prikazivati samo filmove. Zašto ne ugoste neke predstave, komičare, recimo Ivu i Gloriju koje su sad iznimno popularne? Zašto se ne ide u tom smjeru?“, pita se Raguž.

‘SAMI SU SEBI SVRHA’ Posebno se osvrnuo i na organizaciju dječjih rođendana, ističući kako većina građana bira privatno kino, unatoč višim cijenama.

„Ljudi slave dječje rođendane u Cinestaru koji je abnormalno skup. Pa Kinematografi, zašto šutite? Ljudi ne znaju za vas. Ne znaju da organizirate rođendane, a imate svu potreb -

nu logistiku kao ustanova Grada. Oni su jedan pasivni skup koji je sam sebi svrha. Nema ih nigdje i najmanje što ja mogu jest uputiti kritiku da su jednostavno nesposobni. Na kraju, to je moj posao kao gradskog vijećnika za što su me građani i birali“, kaže.

Na pitanje tko snosi odgovornost za rezultate, vodstvo ili zaposlenici, Raguž odgovara kako je hijerarhija odgovornosti jasna.

„Nikad radnik nije kriv, uvijek odgovornost ide od vrha. Kao trener u nogometu, on raspoređuje igrače. Glavni treba doći s idejama što i kako raditi. Ako to ništa ne vidimo, znači da nije napravljeno što je trebalo“, navodi.

‘FRANKOVIĆ I POTREBICA VIDE DA GOVORIM ISTINU’

Podsjeća i kako je o radu Kinematografa već govorio na sjednicama Gradskog vijeća, gdje je, tvrdi, iznosio slične primjedbe.

„Razgovarali smo, niti gradonačelnik Mato Franković niti predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica nisu me pokušali demantirati, nego su bili svjesni da govorim sve kako jest i poručili su im da se moraju trgnuti jer sam u pravu“, ističe Raguž.

Kao primjer navodi i višegodišnje kritike rada Dubrovačkih ljetnih igara, za koje smatra da su s vremenom rezultirale promjenama.

„Najbolji primjer mojih kritika su Igre koje sam

godinama kritizirao zbog načina rada, gdje nismo imali dubrovačke glumce ni predstave, kad su se proslave održavale u Zagrebu umjesto u Dubrovniku. Sada je to sve drugačije, trgnuli su se i promijenili te stvari, ljudi su zadovoljni i sada ih pohvaljujem. Mene ne zanima čelna osoba i nitko drugi, mene zanimaju brojke. Kad brojke strše u negativnom smislu kao što strše u Kinematografima, onda moram upozoriti. Pravo je pitanje - što bi bilo sutra da ih ugasimo? Ništa!“, oštro će Raguž. Na pitanje postoji li rok u kojem bi se, prema njegovu mišljenju, stanje trebalo popraviti, odgovara kako smatra da je vremena već bilo dovoljno.

„Mislim da su prošli svi ti rokovi, vjerojatno da znaju bolje, napravili bi bolje. Ja bih bio najsretniji da sada kažu da su pogriješili i da će pokušati bolje i da onda vidimo mjerljive rezultate toga“, kaže Raguž.

NIJE PROBLEM U PARKINGU

Kao moguće opravdanje za slabiju posjećenost može se čuti problem parkinga u blizini povijesne jezgre, za razliku od Lapada gdje Cinestar ima osigurano parkiralište. Raguž smatra da to nije ključni razlog.

„Evo tu ću spomenuti Kolarine koji isto tako igraju u Gradu. Nedavno se održavala predstava po najgorem pljusku i prostor je bio dupkom pun. Dakle, ljudima nije problem doći u Grad ako nešto žele vidjeti, ali ljudi uopće ne znaju što Kinematografi nude. Garantiram vam da većina Dubrovčana i ne zna da mogu ‘Svadbu’ pogledati u Kinematografima i zato idu u Cinestar“, tvrdi.

Na pitanje treba li ravnatelj Kinematografa Nikša Konsuo ponuditi ostavku, odgovara kako bi to, prema njegovu mišljenju, bio korektan po-

tez ako smatra da ne može ostvariti bolje rezultate.

„Bilo bi pošteno s njegove strane da dođe i kaže da daje svoj maksimum, ali da bolje ne zna. Ja ću ga opet testirati na prvom sljedećem filmu jer je to moja dužnost kao gradskog vijećnika. Volim kad me se demantira i objasni konkretno, mjerljivim stvarima, zašto nisam u pravu, ali to ovdje nisam dobio jer govorim o stvarima koje nisu teško obranjive, nego su jednostavno neobranjive. Brojke govore same za sebe“, zaključuje Raguž.

IZ KINEMATOGRAFA MUK

Radi cjelovitosti informacije i davanja prostora drugoj strani, Dubrovački dnevnik uputio je ravnatelju Nikši Konsulu upit vezan uz marketing i promociju filma ‘Svadba’, uključujući pitanja o uloženim sredstvima u oglašavanje, eventualnom ciljanju lokalne publike te planovima za razvoj dodatnih sadržaja poput tematskih programa, rođendana, gostovanja komičara i sličnih formata. Zatražen je i komentar na tvrdnje o nedostatku vizije, kao i odgovor na pitanje razmatra li, u svjetlu iznesenih kritika, mogućnost ostavke. Do zaključenja ovog broja odgovore nismo zaprimili.

Rasprava koja se otvorila nadilazi jedan filmski naslov. U gradu u kojem se značajan dio kulturne infrastrukture financira javnim sredstvima, pitanje učinkovitosti ili uopće opravdanosti postojanja pojedinih ustanova izaziva interes javnosti. Kritika, osobito kada je javna i argumentirana, može biti poticaj za promjene. Istodobno, upravo rezultati i transparentno komunicirana strategija rada ostaju najkonkretniji odgovor na svaku polemiku. U ovom slučaju, odgovora nema, samo muk.

Zatražili smo od Kinematografa komentar na tvrdnje o nedostatku vizije, kao i odgovor na pitanje razmatra li ravnatelj, u svjetlu iznesenih kritika, mogućnost ostavke. Do zaključenja ovog broja odgovore nismo zaprimili.

ŽUPA DUBROVAČKA

Novo lice parka Striježice: suvremeno dječje igralište za kvalitetnije odrastanje

Općina Župa dubrovačka planira izgradnju potpuno novog dječjeg igrališta u parku Striježice, na lokaciji postojećeg igrališta, s ciljem značajnog unaprjeđenja javnog prostora koji svakodnevno koriste djeca i obitelji.

Projektom je predviđeno uklanjanje dotrajalih i neadekvatnih elemenata te izgradnja većeg, funkcionalnijeg i sigurnijeg igrališta, u skladu sa suvremenim standardima i potrebama djece različitih dobnih skupina.

Trenutačno je u tijeku postupak javne nabave i odabir izvođača radova. Novo dječje igralište bit će opremljeno antistres podlogom, javnom ra -

svjetom te novim, kvalitetnim i suvremenim igralima, čime će se dodatno povećati razina sigurnosti, funkcionalnosti i ugode boravka u parku.

Cilj projekta je stvaranje kvalitetnog, sigurnog i poticajnog javnog prostora koji će dugoročno služiti djeci i roditeljima te pridonijeti podizanju ukupne kvalitete života i uređenosti javnih površina na području Općina Župa dubrovačka.

„Župa dubrovačka danas je svijetla točka na demografskoj karti Hrvatske. Sve veći broj mladih obitelji i djece razlog je za optimizam, ali i jasna obveza Općini da na taj trend odgo -

vori konkretnim ulaganjima. Tu obvezu prihvaćamo ozbiljno i s velikom odgovornošću.

Upravo zato ulažemo u izgradnju novog, suvremenog dječjeg igrališta u parku Striježice, ali paralelno planiramo i izgradnju dječjih igrališta na novim lokacijama. Radimo i na povećanju kapaciteta vrtića kako bismo osigurali kvalitetniju uslugu i omogućili upis većem broju djece.

Naš je cilj stvoriti okruženje u kojem će djeca sigurno odrastati, a obitelji imati stvarnu podršku i kvalitetne uvjete za život,“izjavio je načelnik Marko Miloslavić.

Kreće izgradnja Park & Ride sustava Dubrovnik, potpisan ugovor o izvođenju radova

Grad Dubrovnik započinje realizaciju jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u području održive mobilnosti – sustava Park & Ride Dubrovnik, koji se gradi na području Pobrežja. Predmet projekta je uređenje parkirališnog platoa s pripadajućim priključkom na bivšu županijsku cestu Ž6235. Ugovor o izvođenju radova u utorak su potpisali gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predstavnik izvođača, direktor tvrtke Texo Molior Antonije Deranja. Ugovorna cijena radova iznosi 6.474.764,16 eura s PDV-om s rokom izvođenja od 16 mjeseci od dana uvođenja u posao. Projekt se sufinancira bespovratnim sredstvima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije putem ITU mehanizma u iznosu od 5.972.635,00 eura. Dodatno, Ministarstvo sudjeluje u sufinanciranju vlastitog udjela financiranja Grada Dubrovnika u iznosu do 1.300.000,00 eura. Realizacijom ove investicije, koja se nadovezuje na uspostavu Zone posebnog prometnog režima, elektrifikaciju javnog prijevoza i digitalizaciju prometnog sustava, prometno će se rasteretiti uže gradsko područje Dubrovnika. Park & Ride sustav imat će funkciju ključne točke za preusmjeravanje prometa, omogućujući posjetiteljima pristup povijesnoj jezgri bez potrebe korištenja privatnih vozila. Provedbom projekta značajno će se smanjiti ulazak vozila u uže gradsko područje te potaknuti dostupnost i korištenje javnog gradskog prijevoza. Ukupno će biti osigurana 572 parkirna mjesta, i to: parkiralište za osobna vozila s 530 parkirnih mjesta, od kojih je 28 namijenjeno osobama s invaliditetom; parkiralište za autobuse s 20 parkirnih mjesta; stajalište za taksi vozila sa 16 mjesta; te dva terminala za autobuse (jedan za ukrcaj i jedan za iskrcaj), svaki s po tri parkirna mjesta. Investicija uključuje i pješačke i zelene površine, sustav oborinske odvodnje s uređajima za pročišćavanje oborinskih voda i infrastrukturne instalacije javne rasvjete. Površina asfaltiranog dijela prometnica i parkirališta iznosi 17.672,00 metara kvadratnih, dok ukupna površina zahvata, uključujući zelene površine, stabla, bilje, spremnike, postaje i upojni bunar, obuhvaća 26.775,00

metara kvadratnih.

Zbog topografije terena predviđena je kaskadna gradnja parkirališta s armiranobetonskim potpornim i upornim zidovima, čime se omogućuje maksimalna iskorištenost gradive površine uz minimalno zadiranje u okolni prostor.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je riječ o prvom Park & Ride sustavu u Hrvatskoj koji, uz parkiranje, uključuje i integrirani javni gradski prijevoz s električnim autobusima. Naglasio je kako je realno očekivati punu primjenu sustava početkom turističke sezone 2028. godine, dok će cijene korištenja usluge biti definirane naknadno. -„Kada Park & Ride sustav uđe u funkciju, sva ulična parkirališna mjesta koja su danas u sustavu naplate pojedinačne satne karte prenamijenit će se u parkirališna mjesta isključivo za nositelje PPK kartice. Građani će tako dobiti ulična parkirališna mjesta samo za sebe“, pojasnio je gradonačelnik. Dodao je kako će s novog parkirališta na Pobrežju prometovati redovita linija javnog gradskog prijevoza Libertas na relaciji Osojnik – Pobrežje – Pile. -„To će biti redovna linija koju i sada imamo s Osojnika prema gradu, a Libertas će moći odgovoriti na sve izazove povećanog prijevoza putnika“, kazao je Franković.

Izgradnjom Park & Ride sustava Grad Dubrovnik nastavlja sustavno ulagati u održivu mobilnost, podizanje kvalitete života građana i očuvanje vrijednog prostora po-

vijesne jezgre, uz odgovorno upravljanje prometnim opterećenjem i zaštitu okoliša.

O PROJEKTU:

Projekt je u potpunosti usklađen sa zahtjevima ekološke mreže Natura 2000 te uključuje niz mjera usmjerenih na zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na lokacijama autobusnih stajališta predviđeno je postavljanje sunčanih elektrana manje snage na nadstrešnicama, čime se osigurava zaštita korisnika od sunca i oborina te proizvodnja „zelene“ energije. Korištenjem solarne energije za ambijentalnu rasvjetu smanjuje se potrošnja električne energije iz konvencionalnih izvora i emisija stakleničkih plinova. U razdobljima smanjene insolacije koristit će se LED rasvjeta s temperaturom svjetla manjom od 3000 K.

Sadnjom odraslih stabala autohtonih vrsta s velikom lisnom masom smanjit će se zagrijavanje parkirališta tijekom ljetnih mjeseci te poboljšati mikroklimatski uvjeti. Sustav oborinske odvodnje omogućit će prikupljanje i pročišćavanje oborinskih voda putem separatora ulja i masti, uz njihovo skladištenje i korištenje za navodnjavanje zelenih površina.

Bit će postavljeni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada te ekološke sanitarne kabine, čime se dodatno osigurava održivost projekta i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.

Napreduju radovi na dogradnji novog objekta

OŠ Mokošica i energetskoj obnovi

postojeće zgrade

Radovi na dogradnji i rekonstrukciji

Osnovne škole Mokošica te na energetskoj obnovi postojećeg objekta škole, koji se izvode paralelno s izgradnjom, odvijaju se prema planu, a njihovim završetkom škola u Mokošici, kao posljednja gradska osnovna škola, ući će u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni.

Gradilište je u ponedjeljak obišao gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima. Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo napretkom radova, kao i činjenicom da će od iduće školske godine sve osnovne škole kojima je osnivač Grad Dubrovnik nastavu izvoditi u jednoj smjeni. Također je istaknuo da se sva ulaganja u OŠ Mokošica, čija vrijednost doseže 12 milijuna eura, izvode uz bespovratna europska i nacionalna sredstva.

Podsjetimo, investicija dogradnje i re-

konstrukcije OŠ Mokošica u cijelosti je financirana bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u iznosu od 10.093.680,21 eura, dok je za energetsku obnovu postojećeg objekta škole Grad osigurao sufinanciranje bespovratnim sredstvima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 1.638.432,98 eura, što čini 85 posto ukupne investicije.

– „Unatoč velikom broju kišnih dana, zadovoljni smo dinamikom izvođenja radova i vjerujemo da ćemo s novim objektom biti spremni na vrijeme za početak nove školske godine“, rekao je gradonačelnik nakon obilaska. Izdvojio je energetsku obnovu sportske dvorane škole, u koju će se ugraditi dizalica topline zrak–voda za grijanje i hlađenje, uz spajanje postojećih klima-komora na novi sustav.

Počeli radovi uređenja Parka ispod platane

Nakon Parka Gradac i Parka u Pilama, izvode se radovi i na cjelovitom uređenju Parka ispod platane, posljednjeg dijela projekta Mreža zelene infrastrukture financiranog bespovratnim sredstvima fondova Europske unije kroz ITU mehanizam.

Radove vrijedne 1.048.805,05 eura s PDV-om izvodi tvrtka Posta uz rok dovršetka osam mjeseci. Drvo platane spomenik je parkovne arhitekture od 2010. godine te će biti zaštićen za vrijeme radova. „Prostor ispod platane do sada nije imao društveno koristan sadržaj, a u budućnosti će imati funkciju disperzije. Postat će urbani prostor u kojem će se građani i posjetitelji zadržavati s čime daje dodatnu vrijednost platou Pila“, istaknuo je gradonačelnik Franković pri potpisu ugovora.

Vesna Raguž Staničić, idejna začetnica projekta ‘Sveučilište za treću životnu dob’:

„Javilo

nam se više od 220 polaznika! Čovjek stalno treba učiti, a život ne završava odlaskom u mirovinu!“

Za nekoliko dana kreću predavanja i radionice u sklopu novog programa koji nosi naziv ‘Sveučilište za treću životnu dob’, a namijenjen je polaznicima starijima od 50 godina koji će imati priliku stjecati različita znanja i vještine kroz 10 kolegija. O programu smo porazgovarali s idejnom začetnicom, po struci psihologinjom, Vesnom Raguž Staničić

Sveučilište u Dubrovniku s ponosom je pokrenulo novi program cjeloživotnog učenja ‘Sveučilište za treću životnu dob’ koji je namijenjen isključivo sugrađanima zrelije životne dobi koji žele ostati aktivni u društvenom i obrazovnom životu. Program kreće sljedećeg tjedna, a provodit će se u obliku predavanja, seminara, radionica, panela i drugih aktivnosti. Provjere znanja nisu predviđene, no polaznici će dobiti svoje diplome, nakon odslušanih kolegija. Polaznici mogu biti sve zainteresirane osobe starije od 50 godina, a mogu birati između deset kolegija koji se odnose na povijest Dubrovnika, odabrane teme iz povijesti i umjetnosti, zdravlje i kvalitetu života u trećoj životnoj dobi, psihologiju svakodnevice, informatičku radionicu, financijsku pismenost, medijsku pismenost, engleski kao i talijanski jezik te kreativnu radionicu. Programom se šalje važna poruka o vrijednosti obrazovanja i znanja, ali i o tome kako učenje i rad na sebi nikada ne prestaju te kako život ne završava nakon 20-oh ili 30-ih, kao ni obrazovanje. O programu smo porazgovarali s idejnom začetnicom, po struci psihologinjom, Vesnom Raguž Staničić.

Možete li u kratkim linijama predstaviti program?

Program započinje 4. ožujka, svečanim otvaranjem, nakon čega se kreće s predavanjima iz deset ponuđenih kolegija. Interes je izniman, javilo se više od 220 polaznika. Svi kolegiji su popunjeni i stoga smatram kako smo napravili jednu veliku i pozitivnu stvar za naše žitelje treće životne dobi. No, ne moraju to nužno biti osobe u dobi 65+, kako je definirana treća životna dob – polaznici mogu biti sve osobe starije od 50 godina. Imali smo jednu prijavu osobe od 32 godine, što nas je razveselilo, no njoj smo ipak sugerirali da malo pričeka. (smijeh)

Projekt je zamišljen kao jedno antistresno učenje, jer nema ispita ni provjera znanja iz jednostavnog razloga jer je motivacija za učenje kod starijih osoba drugačija nego kod mladih. Dakle, jedno opušteno učenje, onako kako je to zapravo najzdravije i najbolje za nas.

Time se šalju dvije vrlo važne poruke. Prva je ta da čovjek uči i usavršava se dok je živ, ne bi taj proces trebao prestati nakon

Piše Ivona Butjer Mratinović

FOTO: VITO BEGOVIČ

završetka srednje škole odnosno studija, a druga je da naši umirovljenici itekako mogu biti aktivni, dio zajednice i ponuditi joj nešto od sebe.

Čovjek treba učiti dok je živ, zaista, jer ako prestane, lakše dolazi do ubrzanog procesa kojeg bismo htjeli izbjeći, a to je starenje. To, naravno, jest jedan prirodan pad kognitivnih i tjelesnih funkcija, no kako bismo ga ublažili, potrebno je nastaviti svoj proces učenja jer je on jedna važna kognitivna stimulacija. Kako bismo imali bolju kvalitetu življenja, moramo ostati aktivni, kako fizički, tako i mentalno. Ali i socijalno! A kroz ovaj projekt dobivamo sve to – polaznici će morati fizički biti tu, dakle morat će se fizički pokrenuti, učit će, a ovdje će se događati i jedno druženje.

Potkrepljuju li te tvrdnje i istraživanja? Poznato je kako je ova praksa u razvijenim zemljama zapravo standard. Još 1973. godine je u francuskom Toulouseu s radom krenulo prvo sveučilište za treću životnu dob i otada se takva praksa nevjerojatnom brzinom razvija u svim zemljama razvijenog svijeta. Stvorene su cijele nacionalne

mreže takvih sveučilišta. Takva već postoje u Zagrebu i Rijeci, mi smo treći, a razliku čini to što smo mi organizirali predavanja i pripremu i samih predavača koji će raditi s polaznicima i čija su predavanja prilagođenima specifičnostima osoba treće životne dobi. Upravo su istraživanja s ovakvih sveučilišta pokazala koliko su njihovi polaznici zadovoljni, koliko im se poboljšala kvaliteta življenja, koliko sporije stare i, ono što je važno, daje im jedan gotovo novi smisao življenja. Ne samo da sporije stare nego ostaju zdraviji, u svim segmentima zdravlja, kako mentalnog, tako i fizičkog.

Kakve su povratne informacije osoba treće životne dobi odnosno umirovljenika?

Puno sam s njima razgovarala još dok sam radila kao klinički psiholog pa sam ih pitala jesu li zainteresirani za takve programe. Naime, za ovakva sveučilišta sam znala puno godina prije i već tada donijela odluku kako ću ja takvo što pokrenuti kad mi to vrijeme bude dozvolilo, ako to nitko dotad ne pokrene. To se i dogodilo – pred kraj svoje aktivne radne faze života, počela sam obilaziti ljude

„Interes je izniman, javilo se više od 220 polaznika. Svi kolegiji su popunjeni i stoga smatram kako smo napravili jednu veliku i pozitivnu stvar za naše žitelje treće životne dobi. No, ne moraju to nužno biti osobe u dobi 65+, kako je definirana treća životna dob – polaznici mogu biti sve osobe starije od 50 godina“

„Cilj je poslati poruku kako ne možemo cijeli život i sve vrijednosti svesti na utrku za novcem. Moramo se zaustaviti i vidjeti postoje li neka druga zadovoljstva, postoje li neka druga lijepa iskustva koja možemo doživjeti. Jako je lijepo kad spoznamo nove informacije, nove spoznaje, nove svjetove… Jer kako bismo mi danas živjeli da ljudi prije nas nisu poželjeli znati više, širiti vidike, donositi nove ideje?“

koji bi bili ključni u otvaranju ovakvog nečega, primjerice gradonačelnika, pa rektora i sl. Svi ti potencijalni polaznici su na ovu ideju reagirali s oduševljenjem. Vidjela sam tada kako će, ako to pokrenemo, biti dočekano s oduševljenjem, što se naposljetku i dogodilo, a što potvrđuje i veliki broj polaznika.

Zanimljivo je kako ste na projektu počeli raditi tijekom pandemijske godine.

Tako je, upravo u tom razdoblju sam napravila elaborat, kad smo svi bili zatvoreni doma i sjedali…

Vi ste odlučili biti produktivni.

Zapravo da. Kad smo se vratili u normalu, počela sam pokazivati taj elaborat ljudima za koje sam procijenila kako bi mogli napraviti konkretnije korake u realizaciji. Tko god je čuo za to, svi su jako pozitivno reagirali, govorili su kako bi bilo dobro da Dubrovnik to dobije. Mala stanka je bila u trenutku kad se na Sveučilištu mijenjao rektor, no imala sam punu podršku stalno, novi rektor Nebojša Stojčić je također odmah pozitivno reagirao. Obilazila sam umirovljeničke udruge, upoznavala ih s našim planom, a oni su govorili da jedva čekaju da se nešto takvo otvori. Nakon prikupljenih informacija, krenuli smo s radom što se tiče i administrativnog dijela, što je na sebe preuzeo sveučilišni profesor Marinko Marić koji je tu imao puno više iskustva od mene i koji je sveučilišni voditelj programa.

Za koje je kolegije najveći interes? Za psihologiju i povijest Dubrovnika.

Nas kao medijske djelatnike posebno veseli i to što je među kolegije uvrštena i medijska pismenost. Svi koristimo društvene mreže, Internet, u tom smislu je važno naučiti ih što je informacija, što dezinformacija, naučiti ih da ne budu žrtve prevara i obmana…

Uvrštenje kolegija Medijska pismenost u program je bila rektorova ideja i za taj kolegij također postoji veliki interes. Imamo polaznike za sve kolegije, sasvim sigurno je i to pokazatelj da smo napravili pun pogodak kad je u pitanju izbor kolegija. Ovo neće biti fiksno, u hodu ćemo raditi izmjene, dodavati neke nove, dorađivati… Pratit ćemo kako naši polaznici reagiraju na program i shodno tome ga, po potrebi, usavršavati.

Što se tiče medijske pismenosti, vrlo često vidimo kako korisnici, a pogotovo starije životne dobi, bivaju žrtve prevara i obmana.

Petak, 27. veljače 2026.

Cilj kolegija u suštini i jest pripremiti ih na neprovjerene vijesti, na bolju procjenu toga što je vjerodostojno, na eventualne prevare… Tako da program ima i svoju preventivnu vrijednost.

Usavršavanjem tehnologije i digitalizacijom, svijet se brzo i korjenito promijenio. Te promjene ogromne su i za populaciju u srednjim godinama, a pogotovo za onu još i stariju. No, vidimo kako se u razvijenijim zemljama stariji ljudi najnormalnije služe mailom, različitim internetskim alatima, sustavima… Kod nas je to nešto slabije. Hoćete li raditi na tom pitanju? Naravno. Imamo radionicu informatike i upravo nam je to bila namjera – da osobe treće životne dobi, kod kojih znamo kako postoji neka vrsta otpora na ovakav elektronički oblik komunikacije, pokušamo upoznati s različitim alatima. Primjerice, kako samostalno platiti račune preko mobitela, kako koristiti alat e-Građani, kako se služiti mailom i slično. Znamo kako digitalizacija svijeta oko nas ima određene nedostatke, no ima i svoje ogromne prednosti.

Uostalom, to je postalo standard, svijet se promijenio i sada tako funkcionira. Tako je. Ne možemo živjeti u 21. stoljeću, a ponašati se kao da je 19. stoljeće. Moramo biti ukorak s vremenom, s promjenama.

Međutim, događa se još jedan trend u svijetu, a posebno je primjetan u Dubrovniku. Više vam ne treba diploma da biste mogli zaraditi. Kod mladih pada interes za upisivanje fakulteta, a puno osoba koji je već imaju, odustaju od svojih profesija i prebacuju se u taksiranje ili recimo manikuru, naravno, bez omalovažavanja bilo kojeg zanimanja jer svako je važno. No, čini se da se znanje i obrazovanje sve manje cijene. To je istina, nažalost. I to je tako zato što je sve veći značaj zarade u društvu. Novac kao sredstvo za dolaženje do različitih ciljeva je, nažalost, postao glavni motiv. To je nešto što smo mogli i očekivati. Preko društvenih mreža gledamo kako se prezentiraju ljudi koji imaju novac i koje sve materijalne ciljeve mogu ostvariti, a onda vidimo sve te ljude koji se obrazuju, usavršavaju, ulažu u znanje, i vidimo kako ne mogu to isto ostvariti. To je, po meni, posljedica društvenih mreža koje takvu poruku šalju mladima.

Često ti mladi znaju reći – što će mi taj ‘papir’, ionako mi to nije garancija za zaradu.

„Diploma nije samo komad papira, ona je garant da ste uložili svoj trud i vrijeme, da ste stekli određena znanja i kompetencije za neko područje… I naposljetku da ste kroz sve te godine truda, žrtvovanja, zalaganja i učenja razvili vještine i sposobnosti. Naučite se misliti na jedan produktivan, kritički način. Nisu materijalna sredstva jedino bogatstvo koje čovjek može steći u životu. To su i različita znanja“

Da, jer se zarada postavlja kao glavni cilj. No ta diploma nije samo komad papira, ona je garant da ste uložili svoj trud i vrijeme, da ste stekli određena znanja i kompetencije za neko područje… I naposljetku da ste kroz sve te godine truda, žrtvovanja, zalaganja i učenja razvili vještine i sposobnosti. Naučite se misliti na jedan produktivan, kritički način. Nisu materijalna sredstva jedino bogatstvo koje čovjek može steći u životu. To su i različita znanja.

Na koji način nas ona obogaćuju?

Znanje je neprocjenjivo. Naravno, ne možemo usvojiti sva znanja, no stječem dojam kako oni ljudi koji ga stječu, sve više žele učiti i znati. Ne možemo znati sve, naravno, informacijski bazen je danas ogroman, pa je potrebno opredijeliti se za područja koja nas zanimaju, prema kojima imamo afinitete. Upravo ovaj program daje mogućnost osobama treće životne dobi za stjecanje novih znanja iz područja koja ih zanimaju, a što nisu imali priliku raditi zbog nedostatka vremena, poslovnih obveza i sl. Mogu stjecati znanja iz područja koja nisu stigli pažljivije proučavati, ali dodatna iz područja koja su im već poznata. Primjerice, kolegij Povijest Dubrovnika – sigurni sam kako će i oni koji su o njoj zna-

li dosta ostati iznenađeni informacijama koje nisu znali, a slušat će ih u sklopu kolegija.

U konačnici, šalje se jedna lijepa poruka o važnosti znanja, pogotovo u zajednici u kojoj se materijalni ciljevi nerijetko stavljaju u prvi plan.

Tako je. Cilj je poslati poruku kako ne možemo cijeli život i sve vrijednosti svesti na utrku za novcem. Moramo se zaustaviti i vidjeti postoje li neka druga zadovoljstva, postoje li neka druga lijepa iskustva koja možemo doživjeti. Jako je lijepo kad spoznamo nove informacije, nove spoznaje, nove svjetove… Jer kako bismo mi danas živjeli da ljudi prije nas nisu poželjeli znati više, širiti vidike, donositi nove ideje? Za sve to je bilo potrebno znanje i iskustvo. To se tako savršeno ogleda i kroz povijest Dubrovnika, kako se gradio, kako se razvijao, koliko je bio napredan, koliko je slijedio pozitivne primjere, a često je bio i njihov predvodnik. Zato ovo nije priča koja će trajati jedan semestar. Trebala bi ostati tu i iza nas. Ovakav program u Zagrebu traje već 35 godina, a praksa su u svim razvijenijim zemljama Europske unije, kao i u SAD -u, Kanadi, Kini, Japanu… U svim najrazvijenijim dijelovima svijeta. Budimo i mi dio razvijenog svijeta, što je Dubrovnik vazda i bio!

KAPELICA KOJA KRIJE MRAČNU TAJNU DOBIT ĆE NOVI SJAJ

Vrijedni sugrađani obnavljaju devastiranu crkvicu koja krije ljubavnu priču vrijednu holivudskog platna

Crkvica sv. Nikole na Medarevu godinama je bila u derutnom stanju, dok vrijedni sugrađani nisu odlučili vratiti joj sjaj kakav zaslužuje. No, ovaj je sakralni objekt intrigantan i zbog ljubavne priče mladenaca Lene i Ivana koja je završila tragedijom, a o kojoj bi se dali snimiti najbolji američki blockbusteri

Povijest Dubrovačke Republike i slojevitost raguzejskih legendi koje se s njom prepliću nalik su drevnim mitovima i zapletima najpoznatijih djela svjetske književnosti. Mnogi sugrađani, nažalost, ne znaju da se prije pet stoljeća, u ljetnikovcu Beneša na predjelu Medareva, gdje je danas zapadni dio Lichtensteinova puta, dogodila tragedija koju bi magovi Hollywooda, da za nju doznaju, nesumnjivo pretočili u blockbuster ili TV seriju.

Riječ je o ubojstvu Lene Ohmučević i Ivana Antića. Dogodilo se to 10. veljače 1542., a o zločinu su pisali Luko Bradarića i M.de Valois, što je pseudonim kojeg je koristio pjesnik i publicist Ante Anić. Nemjerljiv je i doprinos grupe sugrađana koji u sklopu ljetnikovca obnavljaju kapelu odnosno crkvicu sv. Nikole na Medarevu koja je izgledom tipična za ladanjsku arhitekturu drevne Dubrovačke Republike.

OTROV U BOCI VINA

Za početak, ispričat ćemo priču o zločinu u tom ljetnikovcu kojeg je 1286. izgradio Šimun Beneša. Lijevo od ulaza u kapelu ugrađena je kamena ploča na kojoj je, kao amanet nasljednicima, uklesana poruka “Hoću, naime naređujem da rečenu crkvu s njenim posjedima moji baštinici i nasljednici u čije ruke dospije, održavaju i opslužuju“. Postoje dokazi kako se ovaj događaj uistinu i zbio, no u nedostatku informacija, njoj su dodavane i različite varijante i detalji, pa je prerasla u legendu. U ljetnikovcu je sredinom 16. stoljeća živjela bogata pučka obitelj Nika Ohmučevića. Imao je prelijepu kći Lenu u koju se zaljubio vlastelin Pierko Pozza (Pucić), ali ga je djevojka odbila jer joj je srce kucalo za pučanina Ivana, što su obje obitelji gledale blagonaklono te su blagoslovile brak. Zabilježeno je kako je obred vjenčanja obavljen u crkvi sv. Vlaha, a svadbeni pir u ljetnikovcu. S vijencem od mrče na glavi, Lena je sija-

la u haljini od bijele svile. Među svatove se umiješao fra Ilija, svećenik laik u benediktinskoj halji. Rekao je da je sa sv. Andrije i zamolio da prenoći, ali nitko nije ni posumnjao da je riječ o vlastelinom slugi kojeg je Pucić poslao u osvetničku misiju. Gozba je finula kad se oglasilo zvono s Dakse, koje fratre poziva na ponoćnu molitvu. Svijeće su se postupno gasile, gosti se opraštali s Lenom i Ivanom, a na počinak su pošli i roditelji. Mladenci su se još kratko zadržali s fra Ilijom koji je iz torbe izvadio i darovao im bocu vina. Ne sluteći da je vino otrovano, mladen-

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

Ivanov sin je povjesničar i podatke za crkvicu tražio je u Biskupiji i Arhivu, u bivšoj kasarni. Ali, nigdje ništa, a zadnji podatak je onaj o Bančevoj obnovi kapelice 1930. Godine. Nađeni su nacrti tzv. gornje zgrade, ali ne i kapelice. Kraj ulaza u crkvicu je kamena krstionica, napravljena od kamena iz zavičaja majke Ivana Thona. To je selo Dubljani u Popovu polju, gdje su 1941. stradali Hrvati i njihove kuće. U dojmljivu krstionicu ga je oblikovao njegov prijatelj klesar.

ci su zahvalili i pošli u sobu, a fratar je iskoristio mrklu noć da netragom nestane te ljubomornom i sujetnom gospodaru javi da je ispunio zadaću. Kako do kasnog jutra Lena i Ivan nisu izlazili iz sobe, roditelji su provalili zaključana vrata i otkrili što se dogodilo. Vijest o tragediji brzo se proširila, a roditelji su posumnjali u svećenika. Pronio se glas da

je svećenik Marin Kaboga koji ih je vjenčao u crkvi sv. Vlaha na Gorici otišao razgovarati s biskupom i uvjeriti ga da iza svega stoji vlastelin Pucić i da ga treba tužiti. No, biskup je odbio, a kanonik Kaboga je, na Stradunu, biskupovu tajniku poručio “Pecunia tua sit tecum in perditione“ (“Neka Bog dâ da ti propadne sve što imaš“). Fra Ilija nije pronađen, a prema legendi je funeral bio na uru poponoća u kapeli sv. Nikole gdje je iznad groba postavljena mramorna ploča s natpisom “Putniče, vapi pokoj Leni i Ivanu- Obitelji Ohmučević-Antić“.

Ubrzo je na vratima Pucićeve kuće osvanula satirična poruka na talijanskom jeziku koja je glasila: “Vlastelin ne može se biti, a služit se s laži i prevarom“. Nagađalo se da ju je napisao Kaboga, ali se vlastela sjetila o čemu je riječ i odlučila - ne prtit se u to! Pucić se pomamio, ali je ipak zaključio da mu je bolje mučat, a puk je prstom pokazivao i šaptao: “Ovaj prokletnik je ubojica Lene i Ivana“. Lenini roditelji su se preselili unutar zidina, ostavivši ljetnikovac i bračnu sobu netaknutom, kao na dan vjenčanja. Pucića je ipak pekla savjest i odlučan da skonča svoj život, pošao je ka provaliji uz samostan sv. Jakova. No, jedan svećenik ga je uspio odgovoriti te se zaredio kao padre Ambrozije. Smrt se danima prepričavala, a puk je govorio da, vapeći za osvetom, duhovi Lene i Ivana noću lutaju po crkvici i ljetnikovcu. Navodno su jedan dominikanac i franjevac jedne noći otišli tamo da ih molitvom umire, ali su iz straha pobjegli.

ČESTE PROMJENE VLASNIŠTVA

Crkvica koja krije impresivnu ljubavnu priču često je mijenjala vlasnike. Grom je 1772. oštetio kapelicu iz koje tadašnja vlasnica Orsa Kleme Menčetić oltarsku

Uz zvono, oltar, oltarnu sliku i krstionicu, crkvica će dobiti i kamenu ploču na kojoj je, poviše groba, u jugoistočnom kantunu pisalo: “Putniče vapi pokoj Leni i Ivanu, obitelj Ohmučević Antić“.

sliku prenosi u svoju kuću unutar zidina, nakon čega je crkvica služila kao skladište. Petar Katlana Sorgo polovicom 19. stoljeća prodaje imanje trgovcu iz Hercegovine Petru Opuiću da bi nakon više promjena vlasnika 1937. to postao Božo Banac i sve obnovio. Nakon Drugog svjetskog rata, imanje koriste Fond za agrarnu reformu i kolonizaciju NR Hrvatske, Općina Dubrovnik te poduzeća Rasadnik, Rudine i Minčeta, a od 1976. se kao vlasnik uknjižio Medicinski centar, a nakon tog Opća bolnica Dubrovnik.

Što se tih godina sve događalo, govori Ivan Thon čija je obitelj jedna od šest stanara ljetnikovca.

“Sestra moje majke je radila u Rudina koje je tu imalo staklenike te je 60-ih godina dobila stan. Kad je umrla, 1966. dolazi moja majka, a ja sam rođen 1969. i tu živio do 1993. godine, kad supruga i ja selimo u Šipčine. Iako knjižni vlasnik, bolnica nije bila protiv otkupa, a specifično je da su šest obitelji suvlasnici dvorišta, glorijeta, crkvice i vrtova. Svi su koristili neki dio, najčešće njima najbliži ili dio koji im je trebao. Kad su pokojni roditelji doselili, kapelica je devastirana i samo s četiri zida te je koriste kao magazin za luk, patate i slično. S vremenom se urušavala, a supruga i ja se 2024. godine vraćamo i renoviramo stan te crkvicu idalje koristimo kao magazin“, govori Čotić, no onda im je na pamet pala ideja o obnovi sakralnog objekta. Kako govori, svi su susjedi u dobrim odnosima i vezani kumstvima, a Ante Čotić i Thon s prikupljenih par tisuća eura kreću u obnovu crkvice da bi ponovno zasjala kao nekada.

„Osim osnovnoga, nisam mnogo znao o kapelici i počinjem sve istraživati te dolazim do zanimljivih podataka o poruci baštinicima i uklesanim riječima u ploči te grobu Ivana i Lene. Izdvojili smo novca koliko smo mogli i puni nade krenuli. Tadašnji župnik naše župe sv. Mihajla don Robert Čibarić je bio oduševljen idejom obnove kapelice i nudi pomoć, a mi tad spoznajemo realnost cijena građevinskih radova. Ipak, odlučni smo barem obnoviti krov kojem prijeti urušavanje, što znači i potpuno propadanje objekta. Dobili smo neke ponude za obnovu krova, ali vidimo da nema dovoljno novca da kapelicu potpuno obnovimo da bi iznova bila u funkciji sakralnog objekta. Pokušavamo, na prijedlog prijatelja, dobiti nešto od gradske uprave i Dubrovačke biskupije, ali stoga što je kapelica privatno vlasništvo šest stanara, ne mogu nam donirati. Tad nas Maro Hađija upućuje na mo-

gućnost da nam Ministarstvo kulture RH pomogne u obnovi nepokretne kulturne baštine, uz napomenu da možda u prvom pokušaju nećemo ništa dobiti“, govori nam.

ZA USPJEH SE I SVEMIR UROTIO

Kad su doznali što sve treba dostaviti, neočekivano, zaljubljenicima u povijest i kulturu tek tad kreće najljepši dio priče. Kao u ‘Alkemičaru’, romanu Paola Coelha čija je glavna poruka: ”Kada nešto doista želiš, cijeli se svemir uroti da to i dobiješ”, do izražaja dolazi značaj vjere u osobni cilj. Našavši se prvi put u građevini i s mnogo dokumenata, Thon kontaktira brojne pojedince bez kojih ne bi uspio ništa postići. U pripremi dokumentacije mu pomaže Maro Hađija, prvi troškovnik radi Srđan Todorovski (Dimenzija-prijekt), a za suglasnosti pomažu konzervator Zehra Laznibat i restaurator Tjaša Kolačko. Suglasnosti suvlasnika odrađuje odvjetnik Hrvoje Katušić. Ugovore s Ministarstvom i izvođačima radi odvjetnik Niko

Dubrovački dnevniK Petak, 27. veljače 2026. Ljudi među nama 21 siječnja 2026.

Prema legendi, u ovom kutu kapelice

sahranjeni su Lena i Ivan

Veliki ljudi koji su radili, a to nisu naplatili ili su pomogli novčanim prilozima u obnovi kapelice su i don Frano Kuraja, Hrvoje Lovrić-Čičak, Anka Prebisalić, Nikola Pendo, Joško Koprivec, Željko Končić, Dijana i Pepo Miličić, Pero Radibratović, Gordana i Nikša Gavrilica, Marko Gustin, Krešimir Vujnović, Ivica Smoljko, Mira BradašGnendinger, Miro Putica, obitelj Thon, Željko Sjekavica i prijatelji iz Čokolina.

Merđan, a sve troškovnike, suglasnost i završni elaborat Srđan Čoro (Dom izgradnja), kojem u mnogome pomaže njegova djelatnica Anđela Lekić. Na kraju, iscrpna i opsežna dokumentacija odlazi u Ministarstvo kulture koje u ožujku 2025. javlja - odobreno je 50 tisuća eura!

Nestvarno veliki novac je tu i kreću obnova kapelice. Ostvareno je i ono što je u obnovi skoro nemoguća misija: imali su sreće u izboru nadzora jer je Matko Vetma (Studio Vetma) uvijek prisutan i spremno sve pomaže. Radom i novčanim prilozima pomažu i mnogi drugi, omogućivši izvršenje radova građevinske stolarije, elektroinstalacija, rasvjeta, što nije bilo unutar odobrenih sredstava. Za Ripleya i rubriku “Vjerovali ili ne“ je podatak kako su sve te velike i zahtjevne poslove svi spomenuti odradili u svoje slobodno vrijeme i - potpuno besplatno!

Besplatno je riješena i još jedna važna predradnja. Naime, uz sve stanare, suglasnost je formalno trebala dati i bolnica koja na posjedu zapravo nema ništa, ali je ranije bila suvlasnik. Najviše je bojazni, ipak, bilo oko ishođenja suglasnost od Božidara Ivanovića, nasljednika Boža Banca, kojem je nedavno tu vraće-

na parcela, a inače živi u Londonu. Stanari su doznali da ga u Dubrovniku zastupa bivši sudac, sad poznati odvjetnik Hrvoje Katušić koji je svog klijenta brzo kontaktirao. Njegov se dolazak iz Britanije očekivao u lipnju 2024., no to se nije dogodilo, ali u rujnu dolazi njegov sin i donosi suglasnost. Zvuči nestvarno, ali za trud i sve te “međunarodne tramake“ nitko nije ništa naplatio!

No, s novcima Ministarstva riješeni su samo grubi građevinski i restauratorski radovi, krov je potpuno promijenjen, žbukane i fugirane su fasade te je preostao samo interijer. Građevinarske je radove odradio “Tonikom“ Nikše Obuljena a prema ugovoru s Ministarstvom kulture RH, utvrđeni rok bio je 15. prosinca da se sve napravi. Kako su novci potrošeni, krenulo se u akciju prikupljanja sredstava od rodbine, susjeda i prijatelja. Prikupljeno je skoro 4.000 eura i naručeno je iz Italije zvono preporučene težine od 17 kilograma zbog stanja obnovljene preslice. Trebalo bi stići do kraja ožujka, ali je sad najveći izazov rješenje interijera, u kojem je najvažniji oltar koji će na određeni način sve diktirati.

“Oltar je kompleksan jer može biti drveni ili kameni, pomičan ili ne… To rješavamo ovaj mjesec, a raduje nas da još ima mnogo ljudi koji žele pomoći, samo treba vidjeti koliko ćemo moći financijski. Planiramo i raspelo te sliku, a ako Bog da i bude sreće, možda sve završimo do ljeta, ali svakako najkasnije do 6.prosinca i blagdana sv. Nikole, zaštitnika i branitelja i pomoraca i putnika. Tad će se kapelica posvetiti i vratiti u funkciju sakralnog objekta da bi se kao takva ponovno koristila. Jako puno smo uradili, vjerojatno ćemo uspjeti i preostalo, a cilj nam je da se nekoliko puta godišnje tu održi misa i neki obred, možda krštenje, a svi koji žele, moći će doći vidjeti je i pomoliti se. To neće biti samo naša, nego kapelica za sve, a privući će ih i priča o smrti mladenaca“, govori Thon. Dovršenje obnove crkvice uz ljetnikovac Beneša sasvim sigurno će iznova oživjeti legendu o Leni i Ivanu, ali i na volšebni način učiniti da se njihovi duhovi zauvijek smire, da ne lutaju iznad lapadskih omirina, nego da konačno nađu spokoj.

Broj mališana koje privlače crne i bijele figure stalno raste

Korona je ipak nešto dobro donijela, djeca su zavoljela šah pored svih silnih ekrana

Nevjerojatno zvuči podatak da broj mališana koje privlače crne i bijele figurice neprekidno raste, iako živimo u doba svih mogućih i nemogućih ekrana koji ubijaju fokus i koncentraciju

Još otkako se zatvorila stanica za tehnički pregled automobila u Gospinom polju nisam bio u blizini te građevine. Ona je u međuvremenu prenamijenjena u Centar borilačkih sportova, pa mi skroz čudno izgleda vidjeti ekipu kako lupa vreće i diže utege na lokaciji gdje sam onomad strepio hoće li Nikša Prkačin skontati da mi nema unutrašnjeg retrovizora. No, nisam se uputio gledati natjecatelje MDMA , MMA …, kako li se uopće zove taj sport gdje te proglase pobjednikom kada protivniku okupaš lice krvlju? Moje odredište jest ta zgrada, ali kat poviše gdje te proglase pobjednikom kada protivnika stjeraš u kut, ali ne moraš mu vaditi krvna zrnca. Idem, naime, posjetiti mališane koji treniraju šah pod vodstvom trenerice Ivane Perak.

-Da vi niste promašili kat? – pitam šahovsku mentoricu odmah nakon predstavljanja.

-Kako mislite? – složila je upitnik.

-Pa prezivate se Perak. Logično bi bilo da ste u borilačkim sportovima.

Prevrtjela je očima, točno se vidjelo da je pomislila ‘koja glupa fora’. Ali Ivana je profesionalna, neće je smesti novinar koji je došao raditi reportažu o djeci koja treniraju šah. A motiv zbog kojeg sam stigao u Gospino polje je upravo nevjerojatan podatak da broj mališana koje privlače crne i bijele figurice raste, iako živimo u doba svih mogućih i nemogućih ekrana koji ubijaju fokus i koncentraciju.

KAKO DATI ŠAH-MAT?

-Još do korone u Šahovskom klubu Dubrovnik nije bilo djece. Samo seniori. Moja djeca su u to doba željela malo ozbiljnije igrati u klubu, pa smo s gosparom Nikšom trenirali nekoliko mjeseci. Uto je došlo državno prvenstvo za djecu i pitali su me bi li nastupili. Na kraju je kći osvojila treće mjesto na državnom prvenstvu u kategoriji do 7 godina. Nije još ni u školu bila krenula – započinje nam priču Ivana.

Njena kćer Ana je tu s njom, pomaže joj. Priprema šahovske ploče i figure dok djeca pristižu.

Fair play prije svega

-Malo pomalo, počeo se javljati interes djece. Nas nekoliko iz kluba je položilo za instruktore šaha, odnosno šahovske trenere, i pomalo smo krenuli. Trenutno pri klubu imamo nekoliko šahovskih grupa. Ja vodim dvije razine za djecu, početničku i nastavljačku grupu, a internacionalni majstor Gordan Markotić vodi napredniju dječju grupu i grupu za odrasle. Nastavljačka dječja grupa krenula je prije dvije godine, u biti kada se cijela priča oko treninga djece ozbiljnije zakotrljala. Imamo treninge dva puta tjedno. Prvih 45 minuta se radi teorija s početnicima. Zatim stiže nastavljačka grupa i 45 minuta međusobno igraju partije. Nakon tih sat i pol početnička skupina odlazi, a nastavljači 45 minuta uče i uvježbavaju šahovsku teoriju – objašnjava Ivana. Potom se okrene prema šahovskoj ploči na zidu, a djeca se umire. Danas im objašnjava kako dati mat kada imaju kralja i kraljicu dok protivnik ima samo kralja.

-Najvažnije je vašom kraljicom natjerati protivničkog kralja da ode u kut odakle nema bijega. Kraljicom se protivničkom kralju prilazi na udaljenost konjskog odskoka kako bi mu se ograničio prostor na ploči i kako bi ona bila sigurna – govori Ivana dok miče figure, a djeca je znati -

„Inače smo primali djecu tijekom cijele godine, ali nažalost zbog popunjenih grupa i ograničenog prostora trenutno ne možemo. A i teško je objašnjavati i učiti gradivo kada stalno novi pristižu. Zainteresirani roditelji mogu se javiti. Zapisat ćemo njihove podatke za slučaj da se oslobodi mjesto ili otvori neka nova grupa“

Piše Maro Marušić foto Foto: Šahovski klub Dubrovnik

željno prate - Važno je pri kraju ne pogriješiti kako ne bi došlo do pata, odnosno da protivnički kralj nema gdje igrati, a nije pod šahom. Nakon što je kraljica stjerala kralja u kut i ostavila mu svega dva polja po kojima se može kretati da ne dođe do pata, u pomoć joj priskače njen kralj da bi se postigao konačni mat.

Nakon što im je Ivana objasnila na ploči na zidu sada mališani vježbaju međusobno. Nekima otpočetka ide lakše, a neki teže shvaćaju, em gdje

je točno ta udaljenost konjskog odskoka njihove kraljice, em kako točno natjerati protivničkog kralja u kut. Ipak, malo pomalo usvajaju gradivo. Danas su posebno živahni i ne slušaju najbolje, pa Ivana mora podići glas. Ja joj se divim, ne bih mogao djelovati u takvoj buci. No vidi se da joj pedagogija i mentorstvo leže, ipak je učiteljica po struci. Trenira sve skupa dvadesetoro djece, nove trenutno ne prima.

PROSTOR DALEKO OD IDEALNOG

-Desetak je u nastavljačkoj grupi, desetak u početničkoj. Inače smo primali djecu tijekom cijele godine, ali nažalost zbog popunjenih grupa i ograničenog prostora trenutno ne možemo. A i teško je objašnjavati i učiti gradivo kada stalno novi pristižu. Zainteresirani roditelji mogu se javiti. Zapisat ćemo njihove podatke za slučaj da se oslobodi mjesto ili otvori neka nova grupa, ali trenutno ne znam hoće li ih klub u budućnosti otvarati. To ovisi i o financijama, ali i prostoru – ističe Ivana.

Ovaj trenutni prostor u Gospinom polju daleko je od idealnog. Prilično je mali, a djeca sjede na derutnim stolicama. Tu su inače u doba tehničkih pregleda bile kancelarije, a Šahovski klub je prostor dobio na korištenje za držanje opreme. Tada se još nije znalo da će djeca tu trenirati. Veći turniri se u tom prostoru ne mogu održavati. -Kada smo organizirali Kadetsko prvenstvo Grada, zbog velikog interesa djece, morali smo iznaj-

Već sada je dio

mališana članova Šahovskog kluba Dubrovnik ostvario zapažene rezultate. Moreno Mateljan je tako prošle godine na standardnom Kadetskom državnom prvenstvu osvojio treće mjesto u podkategoriji do 8 godina. Matea Račević je na Kadetskom prvenstvu Hrvatske u rapid šahu u kategoriji do 8 godina osvojila drugo mjesto

„Naravno da je sjajno ako postoji prirodni talent, ali rad je neprocjenjiv. Djeca su po prirodi impulzivna i brzopleta što je potpuno normalno. Zato im šah može puno pomoći. Oni koji uspiju bolje kontrolirati tu impulzivnost i ostati staloženiji za pločom u pravilu bolje i igraju“

miti dvoranu te platiti 750 eura za tri dana. Imamo mjesečne turnire na kojima je sve više odaziva, a teško ih je održavati u ovom prostoru u Gospinom polju, jer moramo odbiti dio zainteresirane djece. Također, dio stolica moramo donijeti iz doma – govori trenerica. Prekrasno je čuti da su djeca zainteresirana za šah pored svih tehnoloških čuda kojima su okruženi, a čija je posljedica manjak koncentracije. Kako je uopće moguće da djeca hoće igrati šaha? -Pošto na ovom planetu ništa nije crno-bijelo, tako nije bila ni korona. Upravo u to doba djeca su počela igrati šaha sa svojim roditeljima i dobar dio njih ga je jako zavolio. Tako da je šahovski bum, ne samo kod djece, nego i odraslih, vezan uz doba korone. Puno toga se onda nije moglo, ali zato se šah mogao igrati, kod kuće i online. I tako, malo pomalo, djeca su krenula igrati, a kada su vidjeli da mogu doći i kod nas, družiti se s drugom djecom, pokazati svoje znanje na ploči, to je bio logičan slijed događaja. Naravno, prijatelj dovede prijatelja, rođak rođaka i tako se krug širi. Roditeljima se jako sviđa ova aktivnost. Sviđaju im se i turniri koji se održavaju više puta mjesečno. Tada su djeca tiha, umire se, razmišljaju više. Sušta suprotnost od toga kakva su danas kad ste nas posjetili. Malo se prave važni jer ste vi ovdje novi – smije se Ivana.

ZAPAŽENI REZULTATI

Na turnirima se probudi adrenalin, a istovremeno se djeca umire

Ne treba zanemariti ni nove prijatelje koje steknu na šahu, na putovanjima, natjecanjima. A vole i službene turnire poput onog nedavno odigranog za Svetog Vlaha kada mališanima proradi adrenalin. Ubrzo će biti i državno natjecanje, ali i Prvenstvo grada, tako da je raspored bogat. Već sada je dio mališana članova Šahovskog kluba Dubrovnik ostvario zapažene rezultate. Moreno Mateljan je tako prošle godine na standardnom Kadetskom državnom prvenstvu osvojio treće mjesto u podkategoriji do 8 godi -

na. Matea Račević je na Kadetskom prvenstvu Hrvatske u rapid šahu u kategoriji do 8 godina osvojila drugo mjesto.

Pitamo koliko za šah treba prirodnog talenta, a koliko rada.

-Naravno da je sjajno ako postoji prirodni talent, ali rad je neprocjenjiv. Djeca su po prirodi impulzivna i brzopleta što je potpuno normalno. Zato im šah može puno pomoći. Oni koji uspiju bolje kontrolirati tu impulzivnost i ostati staloženiji za pločom u pravilu bolje i igraju. Tada ne odigraju prvi potez koji im padne na pamet, već uspiju sagledati cijelu ploču, vide prijetnje protivnika, rjeđe previđaju figure i imaju vremena razmisliti o više poteza, procijeniti koji je najbolji te izračunati jednostavne taktičke kombinacije za osvajanje materijala i druge elemente koje učimo na treningu. Kad brzopleto odigraju, ne stigne se sve to odvrtjeti u njihovim glavicama. Kako odrastaju, mogu dulje razmišljati i sve više toga vidjeti na ploči. Smatram da je jedan od važnijih zadataka u mom radu zadržati njihov interes za šahom dok ne prerastu tu svoju početnu brzopletost. Samo duljim razmišljanjem i planiranjem sljedećeg poteza može se poboljšati koncentracija i sposobnost donošenja odluka. Stalno im to napominjem. Treba raditi u šahu, kao i u svemu drugome – napominje Ivana. Važno je da djeca i doma vježbaju i da vole zaigrati s obitelji, prijateljima ili online. Bez rada nema napretka, a napretka i rada nema bez ljubavi prema šahu. A itekako može povezati roditelje i djecu.

-To je prekrasni dio priče o šahu. Šah je odlična aktivnost za svakoga, ali ne na isti način. Neki se pronađu u ovom natjecateljskom dijelu, nekima brza partija ili rješavanje šahovskih zadataka ubija dosadu dok se voze u autobusu, neki ga više vole zaigrati rekreativno s prijateljima, mamom, djedom... Ta povezanost između roditelja i djece za cijeli život je divna, jasno u slučaju da ga vole. Baš tako je meni i s mojom djecom. Puno zajedničkih uspomena, putovanja, druženja imamo baš zahvaljujući šahu. Djeca kroz godine mijenjaju interese, prioritete, a tako je i s odnosom s roditeljima, ali šah zauvijek može ostati prelijepa poveznica – zaključuje trenerica Ivana Perak.

Zaista sjajna priča koju treba podržati na sve načine. Nikad u povijesti čovječanstva nije bilo važnije da se djeca bave šahom i sličnim aktivnostima nego danas. Zbog svih mogućih ekrana i društvenih mreža koncentracija djece i mladih je nikad gora. Postaju zombiji, nisu u stanju pogledati nogometnu utakmicu, a kamoli nešto što zahtijeva jaču pažnju, primjerice čitanje knjige. Sve im je dosadno ako traje imalo duže, trebaju im konstantno kratki i jaki podražaji. Šah je sve suprotno od toga. Vještina gdje treba koncentracija. Kada se pronađe fokus i vidi ljepota te drevne igre otkriva se čitav jedan novi svijet koji te usiše. Veseli vidjeti djecu kako idu tim putem. Korona nas je uništila na brojne načine, ali eto, pomogla je u šahovskom bumu. Zaista, na planetu Zemlja ništa nije crno-bijelo. Osim šahovskih figura.

OPĆINA KONAVLE

Napreduju radovi na Zvekovici i Obodu: Bolja oborinska odvodnja, kanalizacija i javna rasvjeta

Radovi na Zvekovici napreduju u skladu s dinamičkim planom. Projekt zajednički provode Općina Konavle i Hrvatske ceste, s ciljem unapređenja komunalne i prometne infrastrukture te podizanja razine sigurnosti za sve sudionike u prometu. Do sada je postavljeno svih 280 metara oborinskog cjevovoda s upojnim rešetkama, čime je značajno poboljšana odvodnja oborinskih voda. Ujedno je izvedeno više od 450 metara od ukupno 820 metara kanalizacijskog i vodovodnog cjevovoda, kao i instalacije za javnu rasvjetu. Započeli su radovi na izradi nogostupa od mosta prema Zvekovici, čime će se dodatno povećati sigurnost pješaka i urediti ovaj važan prometni pravac.

PONEDJELJAK, 02.03. doručak dana

Poširana jaja

sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

UTORAK, 03.03. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umakom od pečenja

SRIJEDA, 04.03. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice s povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

ČETVRTAK, 05.03. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša

Trifle sa zobenom kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Sarma

Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani s dimljenom slaninom, posluženi uz pire krumpir

30%

POPUST ZA DOMAĆE

PETAK, 06.03. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe kuhane u crvenom umaku od rajčice, bijelog vina i češnjaka, posluženo s pečenom palentom

SUBOTA, 07.03. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA, 08.03. doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

POSEBNA PONUDA POVODOM DANA ŽENA (06.03. – 08.03.)

U suradnji s TZG Dubrovnik

Sakura izbor – 42 €

Avocado Maki · Losos California Roll · Tuna California Roll · Tokyo Signature Roll · Losos Koromo

Inspiriran proljetnim cvatom trešnje, ovaj sushi izbor slavi nježnost, snagu i ljepotu trenutka. Savršena prilika za dijeljenje i uživanje povodom Dana žena.

Sjever i Jug – 5 €

Moderna reinterpretacija međimurske gibanice – izduženi tart sa sirom i makom, glazirana jabuka, crumble i suvremena interpretacija rožate. Spoj dviju tradicija u čast Dana žena.

DODATNA PONUDA – WINE PAIRING

Uz posebno osmišljeni meni za Dan žena nudimo vođeni wine pairing koji je kreirao naš sommelier, nositelj WSET Level 2 certifikata. Wine pairing prati večeru kroz slijedove te naglašava svježinu sushi selekcije i zaokružuje bogatstvo i aromatiku deserta.

Wine Pairing – 19,20 € (tijekom događanja obračunava se 30 % popusta)

Uključuje:

0,15 L Sauvignon Blanc E rdoro ili Rosé Antunović (uz sushi)

0,10 L Perak Muškat žuti (uz desert)

Dobrodošlica:

Čaša Chandon Garden Spritz – na račun kuće.

Cijene vina

Sauvignon Blanc Erdoro –boca 46 € | čaša 9,20 € Rosé Antunović – boca 42 € | čaša 8,40 € Perak Muškat žuti – čaša 10 €

Tijekom trajanja događanja odobrava se 30 % popusta na navedena vina.

Što stoji iza zapljene 500 tisuća eura na Karasovićima?

Osumnjičeni iznio svoju priču e

Nakon uhićenja mladića koji je na graničnom prijelazu Karasovići pokušao ilegalno prenijeti pola milijuna eura, doznali smo detalje kriminalističke istrage.

Podsjetimo, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo pranja novca, 13. veljače uhićen je I. Z. (24) iz Užgoroda, državljanin Ukrajine. Dan kasnije određen mu je istražni zatvor jer nije državljanin Europske unije te s Hrvatskom nije povezan poslovno, obiteljski ni prebivalištem. Sud je pritvor odredio i zbog opasnosti od bijega te mogućnosti ponavljanja kaznenog djela.

Piše Ahmet Kalajdžić

U bočnim stranicama stražnjeg dijela osobnog vozila čeških registracijskih oznaka kojim je upravljao pronađeno je ukupno 13 skrivenih PVC-vakuumiranih paketa, oblijepljenih ljepljivom trakom, u kojima se nalazilo ukupno 500 tisuća eura.

S obzirom na to da je po dolasku na Karasoviće odmah izdvojen iz redovne kontrole, a nalog za pretres vozila zatražen i prije pregleda automobila, dio javnosti pretpostavio je kako je riječ o dojavi.

TVRDI DA JE NOVAC DOBIO OD OCA Međutim, policija je ubrzo izvijesti -

la da je kretanje osumnjičenog, zbog sumnje u krijumčarenje, dulje vrijeme sustavno praćeno. Uhićenje, kako navode, nije rezultat slučajnog pronalaska novca, već zajedničkog rada analitičkog tima PU dubrovačko-neretvanske i djelatnika dubrovačke Carinske uprave, u koordinaciji s Ravnateljstvom policije MUP -a RH Nezaposleni Ukrajinac nije imao potvrdu o podrijetlu novca. Neslužbeno doznajemo kako je sucu istrage Županijskog suda u Dubrovniku, tijekom saslušanja, izjavio da je novac namijenjen kupnji nekretnine u Crnoj Gori te da ga je dobio od oca.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

DOK JAJA KOKODAČU, KOKOŠI ŠUTE

Apostolski nuncij Giorgio Lingua završio je mandat u Zagrebu i preselio ravno u Jeruzalem, grad gdje su povijesne, vjerske i političke rasprave poznate po smirenom tonu i humanom rješavanju sporova. Nakon nekoliko godina u Hrvatskoj, čovjek je očito zaključio da je spreman za lakši teren. Na odlasku je diplomatski rekao da je u Hrvatskoj puno naučio: o ranama, traumama i vjernosti Bogu. Ma koji fini gospar. Nije doduše naveo je li više učio o teologiji ili o balkanskoj verziji te discipline, u kojoj svatko ima vlastitog povjesničara, vlastitog mučenika i vlastitu istinu. Ciljajući na opće mišljenje u Hrvatskoj, kako je naš Stepinac odavno već svetac, proglasili ga oni u Vatikanu ili ne, on je poručio da kanonizacija nije utakmica ‘liga prvaka’ u kojoj pobjeda moje momčadi podrazumijeva poraz tvoje. Time je, naravno, pogodio ravno u srce domaće političko-navijačke kulture; ako nije utakmica, kako ćemo onda navijati?Desnica je odmah podsjetila na hrvatski višestoljetni status predziđa kršćanstva, radi kojega miritamo barem jednog sveca po generaciji. Ako smo već tad čuvali Europu, red je da nam se to prizna i u nebeskoj statistici.

S lijeva pak savjetuju nestrpljivima da malo pročitaju o saznanjima više talijanskih autora, koji su skidali prašinu po bogatim arhivima Vatikana, a vezano za domoljublje Crkve u Hrvata tijekom drugog rata. Možda su zato dvojica papa Hrvatsku zaobilazila u širokom luku.

Profesor kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu je prvo pomislio da je skrivena kamera kad je na TV-u vidio i čuo za famozni ‘’Dabrov zakon’’, kojim bi se zabranili simboli svih totalitarnih režima. Autor prijedloga, Josip Dabro, zamislio je državu u kojoj se nacističko, fašističko i ustaško znakovlje uredno trpa u isti koš s petokrakom i sloganom ‘Smrt fašizmu, sloboda narodu!’. Logika je kristalno jasna: ako nešto ima zvijezdu ili zvuči kao pobjeda nad fašiz-

mom, vrlo je vjerojatno sumnjivo. U najmanju ruku ideološki neuredno. Samo tu postoji sitni problem: komunizam , za razliku od mnogih drugih ideologija koje smo uredno pospremili u povijesni podrum, nije globalno voljen, ali nije nizabranjen. U dobrom dijelu Europe možeš registrirati komunističku stranku ko da otvaraš planinarsko društvo. Ali to su očito detalji, koji samo kvare Dabrov zakonodavni entuzijazam. A u domaćoj verziji provedbe, zakon bi otvorio i neke nove dileme. Naime, zbog ravnoteže u ekosustavu, vađenje morske crvene zvijezde (petokrake), strogo je zabranjeno. Trebalo bi prvo ukinut taj zakon, kako bi Dabro i njegov vjerni suborac Ćipo Mlinarić mogli, osim uklanjanja neprijateljskih spomenika, s maskom i disalicom zaronit u svetu misiju spašavanja države od algama obrasle ideologije iz 1945.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska je prošle godine uvezla skoro 16 tisuća tona jaja, većinom iz Ukrajine . Istovremeno, domaće koke proizvele su 666 milijuna komada. Broj 666 je taman dovoljno vražji da čovjek posumnja kako se u priču umiješala birokracija. Spretni matematičari su izračunali da unatoč povećanoj potrošnji, dodatnih dvjesto milijuna jaja iz uvoza ne možemo sami izjesti. Logično rješenje, izvozimo domaća freška jaja u Španjolsku, a nama stižu tuđa, stara jaja, sa sjevera. Za ekonomiste to je otvoreno tržište. Za obične ljude, politika do - jaja!Jer drugi dio priče i to o peradi iz Ukrajine tek dolazi, ovaj put u obliku investicije. Privatni ulagači planiraju kod Siska gradit mega farmu pilića od sto tisuća tona piletine godišnje. Klaonica: kapacitet od nekih 82 milijuna pilića na godinu. Drugim riječima, industrija toliko velika da bi kokoši uskoro mogle postat važnije od lokalnog stanovništva. A oni nisu oduševljeni idejom da im krajolik miriše na gigantsku peradarsku ekonomiju, pa najavljuju prosvjede, što je i razumljivo; ljudi su ne-

kako sentimentalno vezani za čisti zrak, koji ne dolazi iz - klaonice. Izgleda ne razumiju novu razvojnu strategiju. Izvozimo jaja, uvozimo jaja, a uskoro ćemo možda uvozit i – čisti zrak. Pa zar nije bolje naše jaje, nego tuđa kokoš?

Kad je gospođa Šuica otputovala u Washington na sastanak mirovnog odbora Donalda Trumpa, u Bruxellesu su se začuli disonantni tonovi. Jer uvijek je neugodno kad ne’ko ode predstavljati Europu tamo gdje Europa nije sigurna želi li bit predstavljena. Europska komisija nije baš svima objasnila je li to bila službena misija, turistička ekskurzija ili politički performans. Francuzi su ostali zbunjeni, osporavajući joj mandat, čak i samo promatrački.

Udijelu europskih medija pojavila se diplomatska teorija: Bruxelles se ogradio od cijele priče tako što je poslao – upravo Šuicu. Otprilike ko kad bi Plenković na svjetski summit o umjetnoj inteligenciji poslo Dabra, Penavu ili Medveda.

Na društvenim mrežama Hrvati su se odma’ složili da je taj famozni Odbor za mir zapravo politički reality show, u kojem se okupljaju ljudi koji vole riječ ‘’mir’’, ali još više vole kamere. Samo političke ulizice zanima sastanak na kojemu se ne govori ništa o boljitku Europe, nego o budućoj obnovi Gaze. Je li možda EU potaracala Gazu ili je to učinila Americi najmilija zemlja, čiji su investitori htjeli potaracat i naš Srđ?

VELIČANSTVENI ŠKOT

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

RMS “DUNOTTAR CASTLE” Na njemu

je kao mladi novinar plovio Winston

Churchill,

potonuo je u nevremenu kod Škotske, a pronađen je sasvim slučajno

Dubrovnik je posjetio samo jednom, davne 1909. godine, na jedan dan

Dana 14. listopada 1909. je u Dubrovnik u jednodnevnu posjetu uplovio na kružnom putovanju Sredozemljem sa 160 putnika britanski putnički brod DUNOTTAR CASTLE . Bio je to još jedan u nizu poznatih svjetskih putničkih brodova koji su na prijelazu stoljeća posjetili Dubrovnik. Na navozu brodogradilišta Fairfield Shipbuilding and Engineering Company Limited u Glasgowu u Škotskoj pod brojem 348 izgrađen je 1890. kao linijski putničko- teretni i poštanski brod za brodarsku kompaniju Castle Line. Kuma broda je bila Lady Currie (supruga Sir Donalda Curriea). Imao je 9625 bruto registarskih tona, bio je dug 127 i širok 15,2 metara. Jedan 3- cilindarski Fairfield parni stroj trostruke ekspanzije ga je preko jedne propele pokretao brzinom od 17 čvorova. Na svojim palubama DUNOTTAR CASTLE je mogao ukrcati 250 putnika u prvom i 140 drugom razredu.

NASUKAVANJE I RAT

Održavao je putničko-teretne i poštanske pruge od Southamptona u Engleskoj do Cape Towna u Južnoj Africi. U to doba je plovio zavidnom brzinom od 17 čvorova te je skratio dane plovidbe s 42 na samo 17 dana pa je

plovidbu učinio prihvatljivom, tako da se broj putnika na toj prugi stalno povećavao. Relativno velika brzina broda na koju se dobro uvježbana posada još uvijek nije navikla, bila je glavni uzrok nasukavanja 1894. kod svjetionika Eddystone Lightouse  koji se nalazi na opasnim stijenama Eddystone, 14 kilometara južno od Rame Heada u Cornwallu u Engleskoj, a koja je nasreću prošla bez veće štete.

DUNOTTAR CASTLE odlazi 1897. na prvu rekonstrukciju gdje dobiva dva nova visoko podignuta nadasve prepoznatljiva dimnjaka i no -

U vojnoj službi redovito plovi s oko 1500 vojnika, a s njim je tamo 14. listopada kao ratni dopisnik otputovao i mladi novinar Morning Posta, Winston Churchill. Završetkom rata Churchill se ponovo ukrcao na isti parobrod u srpnju 1900. i tako se nakon devetomjesečne ratne avanture vratio natrag u Veliku Britaniju.

vi komandni most. Kada je u Južnoj Africi izbio Drugi Burski ustanak, parobrod je 1899. rekviriran za potrebe britanskog Admiraliteta. U vojnoj službi redovito plovi s oko 1500 vojnika, a s njim je tamo 14. listopada kao ratni dopisnik otputovao i mladi novinar Morning Posta, Winston Churchill. Završetkom rata Churchill se ponovo ukrcao na isti parobrod u srpnju 1900. i tako se nakon devetomjesečne ratne avanture vratio natrag u Veliku Britaniju.

POTONUO U NEVREMENU

Po završetku rata DUNOTTAR CASTLE se 1900. vraća u svoje redovne pruge, ali sada kao prvi brod koji vije zastavu ujedinjene brodarske kompanije Union Castle Line. U prosincu iste godine pukla mu je osovina propelera te je brod morao biti odvučen u Dakar. Nakon popravka ponovo se vraća u svoje redovne pruge prema Africi. Godine 1904. je stavljen u raspremu u Netleyu pored Southamptona, ali od 1907. ponovo plovi u najmu tvrtke Panama Railroad Co. za potrebe njihove plovidbe od New Yorka do Colona (Panamski kanal). Godine 1908. unajmljen je tvrtki Sir Henry Lunn Ltd. za krstarenja Norveškom i Mediteranom, te naš grad posjećuje 14. listopada 1909. godine. Prodan je 1913. godine brodarskoj kompaniji Royal Mail Line za krstarenja te mu daju novo ime CARIBBEAN Na početku Prvog svjetskog rata isprva je korišten kao brod za prijevoz vojnika iz Kanade u Europu prije nego što je rekviriran kao naoružani trgovački putnički brod. Međutim, utvrđeno je da nije prikladan za ugradnju nosača za topove te je u svibnju 1915. pretvoren u brod za smještaj radnika brodogradi -

lišta. Dana 26./27. rujna iste godine potonuo je u jakom nevremenu kod Cape Wratha u Škotskoj, na putu za Scapa Flow (veliko sidrište ratnih brodova na Orkneyskim otocima u Škotskoj u oba svjetska rata), uz gubitak 15 života. Dugo se nije znalo za točnu poziciju potonuća parobroda sve do 2004. godine kada su ga slučajno zakačile ribarske mreže.

Dana 26./27. rujna 1915. godine potonuo je u jakom nevremenu kod Cape Wratha u Škotskoj, na putu za Scapa Flow (veliko sidrište ratnih brodova na Orkneyskim otocima u Škotskoj u oba svjetska rata), uz gubitak 15 života. Dugo se nije znalo za točnu poziciju potonuća parobroda sve do 2004. godine kada su ga slučajno zakačile ribarske mreže.

Petak, 27. veljače 2026.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

i Asim - smiješeći se kažu da je “formula” laka - ljubav je temelj njihovog već punih 55 godina sretnog braka

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Gita,

Haris i Tomo - meštri svoje struke, prvi je DJ, vješto i po Svijetu miksa melodije i zvuke , drugi u Centru za mlade Dubrovnik rado uči i mlađe svemu od tehnike što mu lako ide od ruke

TROFEJNE IGRAČICE RAGUSE

Priča o prijateljstvu koje nadilazi sport: Iva i Carmen su tandem na terenu, a još više van njega

„Dođeš do točke u životu u kojoj više cijeniš prijateljstvo, svakodnevni život, nego novac koji ćeš primiti vani. Stvarno je ljepše kada imaš podijeliti uspjeh s nekim na terenu, uz svoju obitelj”

Piše Rafael Barkiđija

Foto: Rafael Barkiđija; Josip Regović/PIXSELL

Treći put u povijesti košarkašice dubrovačke Raguse osvojile su Kup Ružica Meglaj-Rimac, pobijedivši na final fouru u Zagrebu riječki sastav FSV (69:54), a potom i Studio Zagreb u finalu (83:72). Završnica se, prvi put u povijesti, održala zajedno s muškom završnicom Kupa Krešimir Ćosić, u kojoj je slavio Split, pobjedom protiv Zadra u finalu. Domaćini su bili KK Cibona i KC Dražen Petrović. „Pamtit ćemo ovo natjecanje i ovaj trofej jer organizacija je bila na vrhunskom nivou. Prvi put smo se, iskreno, osjetile bitnima. Od smještaja, termina treninga, izjava prije i poslije utakmice. Stvarno se vidjelo da smo u centru pažnje. Prvi put da nije bilo nekakve diskriminacije između muške i ženske promocije. Predivno iskustvo, nevezano čak uz ovaj trofej. Do sada najbolje organizirani Kup” –

istaknula je uvodno za Dubrovački dnevnik kapetanica Raguse, Dubrovkinja Carmen Miloglav (35).

„Košarka je u hrvatskim okvirima generalno bila dosta zapostavljena neko vrijeme, čak i muška, a onda pogotovo ženska. Nešto o ženskoj košarci se u nacionalnim medijima pojavi, ono što se kaže, svake prijestupne. Kada se osvoji nešto. Mislim da je ovaj put medijska pažnja bila na pravom nivou” – dodala je Iva Todorić (32), Zmijavčanka koja je s Ragusom osvojila ukupno osam trofeja.

RAGUSA NIJE BILA FAVORIT, ALI, TKO MOŽE PROTIV

TAKVOG ISKUSTVA?

„Mislim da smo se i fizički i mentalno jako spremili za ovu završnicu, uz naše iskustvo koje u ovakvim utakmicama imamo.

U polufinalu smo osjetili kako FSV pritišće, kako nas žele pobijediti. Dobro smo ušle u utakmicu, čvrsto, borbeno. Bio je nekakav egal do poluvremena, ali u trećoj četvrtini smo podignuli ritam svega i došli do pobjede. U finalu smo odigrali zrelu utakmicu, uz male sitne rupe u igri, ali naša pobjeda nikada nije bila upitna” – kazala nam je Todorić. Jasno, nisu Ragusu predvodile samo Miloglav i Todorić. Sastav trenerice Simone Šoda izgledao je homogeno, uigrano, ozbiljno. Učinkom se istaknula pak Nevena Vučković, koja je proglašena najboljom igračicom završnice. Puno je tu igralo i iskustvo, s obzirom na to da Ragusa zna igrati ovakve utakmice. U pet proteklih godina osvojile su pet naslova prvakinja Hrvatske i tri kupa.

„Cijela ekipa je dala svoj maksimum. Car-

men, ja, ma sve cure, ali istaknula se posebno u tom finalu Nevena Vučković. Pogodila je šest od osam trica, nosila nas je tim poenima. Izdvojila bi i još jedno ime, a to je Salome Boyomo, koja se tek nedavno vratila od ozljede. Odigrala je fenomenalan turnir, zatvorivši u finalu Hajdin iz Studija Zagreba, svela ju je na samo sedam poena. Dala je svoj maksimum, ali ponavljam i cijela ekipa. Tko god da je ušao u igru” – dodaje Todorić.

TROFEJ SU IZVUKLE U VRLO

ČUPAVOJ SEZONI

Ove godine stvari po Ragusu nisu bajno izgledale, barem u jednom dijelu sezone. Nakon igranja Eurokupa, u kojem nisu došle do toliko željene pobjede, uslijedila su i tri poraza zaredom u prvenstvu, čime su ispale iz zone doigravanja. Zbog toga je ovaj osvojeni kup još važniji, jer može poslužiti kao prekretnica sezone. „Kup nam je došao u pravom momentu. Prvi dio sezone je bio užasno težak, bio je težak i početak drugog dijela. Izgubili smo od Zagreba, Šibenika, Trešnjevke... Puno smo dobili dolaskom nove igračice, Aiche Meite, povratkom Salome, povratkom Elle Majstorović... Bila je totalno drugačija atmosfera. Zatvorile smo se u dvoranu, intenzivno radile, trenirale, šutale. Na kraju se, već brzo, isplatio rad i nagrađene smo kupom. Odličan vjetar u leđa za nastavak sezone u kojoj lovimo playoff” – kazala nam je kapetanica Miloglav.

Dubrovkinje se sada okreću lovu na taj playoff prvenstva, a izborit će ga prve četiri ekipe na tablici. Trenutno stanje je sljedeće: prvi je Brod na Savi (15 pobjeda, 1 poraz), potom slijede Šibenik (133), Trešnjevka (13-3), Studio Zagreb (12-4). Ragusa je trenutno na petom mjestu s istim omjerom kao Zagreb na četvrtom. Dakle, playoff je itekako ostvariv cilj. Kao ovosezonskog favorita mnogi ističu Brod, koji je pojačan našim reprezentativkama, Ivom Slonjšak i Ana-Marijom Begić. „Naš prvotni cilj je ući u playoff. Sve je u našim rukama. Ako pobijedimo sve ili većinu utakmica do kraja sezone, mislim da ćemo time osigurati doigravanje. Da će biti lako, neće, ali u playoffu je sve moguće. Ipak smo mi aktualne i peterostruke prvakinje Hrvatske. Mislim da i dalje imamo što za reći, neovisno o tome jesmo li favoriti ili ne” – uvjerena je Todorić. Todorić je najtrofejnija košarkašica u povijesti Hrvatske, a ovo joj je – zadnja sezona!

Nevjerojatan je broj trofeja, koje je u karijeri osvojila Todorić. Sa zagrebačkim Medveščakom ih je palo 11, od toga šest prvenstava i pet kupova. U Ragusu je došla prije šest godina, za sada ima pet prvenstava i tri kupa. Time dolazimo do brojke od nevjerojatnih 19 trofeja u karijeri, čime je prestigla rekord Anđe Jelavić i postala najtrofejnija hrvatska košarkašica u domaćim natjecanjima. No, uskoro će to biti – to!

„Ovo je moja zadnja sezona. Rekla sam

već to i neki dan u jednom drugom intervjuu. Stvarno mi je želja da se okrunim s tim dvadesetim trofejem za kraj karijere. Pa da, eto, s double-double brojem trofeja okončam karijeru” – emotivno će, ali kroz smijeh, Todorić, koja je poznata baš po tim dvostrukim ili višestrukim učincima u utakmicama.

„Jedino što znam jest da se nakon ove sezone baš želim malo odmoriti od košarke. A u budućnosti, dalje, tko zna što će biti. Ali, valja se posvetiti i privatnom životu malo” – dodaje Todorić, koja je uz to i magistrica ekonomije.

„Ja bih odluku ostavila za kraj sezone. Ne bih ništa javno govorila dok stvarno ne donesem odluku. Tako da, vidjet ćemo” –dodala je i Miloglav, koja još nije donijela odluku nastavlja li karijeru ili ne.

IVA I CARMEN POTVRĐUJU KAKO SE IZ SPORTA RAĐAJU

STVARI – VEĆE OD SPORTA

„Ovakvo sportsko i životno prijateljstvo ja osobno nikada nisam niti vidjela niti doživjela. Iva je osoba zbog koje sam ostala u Hrvatskoj i nastavila nizati uspjehe. Dođeš do točke u životu u kojoj više cijeniš prijateljstvo, svakodnevni život, nego novac koji ćeš primiti vani. Moram priznati da je stvarno ljepše kada imaš podijeliti uspjeh s nekim na terenu, uz svoju obitelj. Uz to, ja Todu smatram svojom obitelji. Izgradile smo jedan odnos i puno prije, ali dolaskom u Ragusu se to sve još pojačalo. Evo, moji doma joj nekad govore ‘kćeri’. Isto kao i ja kad dođem kod nje u Zmijavce, osjećam se kao kod kuće. Meni su zbog toga svi uspjesi u klubu vezani uz nju” – istaknula je emotivno Miloglav, čak i emotivnije nego kad se govorilo o osvojenom kupu. Prisjetila se i početaka ovog tandema u Ragusi.

„Sjećam se kada sam se vratila u Ragusu, kada me Tomislav Tabak zvao u klub, pitao me od čega da startamo. Ja sam prije svega toga, prije svih uspjeha, rekla da moramo dovesti Ivu. Znala sam što donosi i na terenu i van njega. Drago mi je što je ovim novim trofejom učvrstila mjesto najtrofejnije hrvatske košarkašice u domaćim natjecanjima” - kazala je Miloglav.

„Teško je išta dodati nakon ovakve izjave” – rekla je Todorić, kojoj će Dubrovnik u životu zasigurno biti jedno od najposebnijih mjesta.

„Sve ovo stoji. Postali smo obitelj. Nekada smo 0-24 skupa. Znam da će joj biti teško kada ne budem u Dubrovniku, ali znam da prijateljstvo time neće stati. Dolazit ću ja u Dubrovnik, dolazit će ona u Zmijavce. Ništa, Carmen... Morat ćeš igrati bez mene. Nekada mi digne živce, ali oprostim joj to” – zaključila je kroz smijeh Todorić

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Kažu da su ljudi postali od majmuna.

No svi majmuni koje znam – nekada su bili ljudi.

SVAKI TJEDAN

zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

JE LI NAMA ZAPAD

Je li nama Zapad gori od Istoka

Ili nam je Istok gori od Zapada

Konteso sred teških stradanja i jada Odasvuda bjesmo gonjeni ko stoka

Knez Poljica žrtva grabežljivog oka

Okupatorskoga nemilice strada

Frančez jednako je čast i slavu Grada U prljavoj čizmi pljuvao svisoka

Srbalj Rac i svinjar Grad je raketama

Razarao míre place i palace

Primitivac sa dna balkaneške kace

Plemstvo hrvatsko je nestalo sa scene I Jug i Sjever su ružne uspomene I Istok i Zapad – znači jao nama

11/4/22

humanitarni

prilozi

MASLINA

-Obitelj Uroš u spomen na pok.Urlić umjesto vijenca prilaže 50,00 EUR;

- Obitelji Damjanović, Bilić i Reim u spomen na pok. Falconi umjesto vijenca prilažu 100,00 EUR

UDRUGA ZA

DOWN SINDROM

DNŽ

-U spomen na pok. Stanu Burin, umjesto cvijeća 40,00

Eura-a prilaže obitelj Čampara

U spomen na pokojnog Joza Škvorica umjesto cvijeća Niko Srabotnak prilaže 50 EUR-a

udruga poseban prijatelj

Bajro Sarić prilaže novogodišnju donaciju u iznosu od 50,00 eura.

caritas

-Na spomen pokojnog rođaka Pera Margaretića uplaćujem 50 eura dubrovačkom Caritasu. Pero Katušić -Prilog umjesto cvijeća spomen Ivanka i Ivan Radicevic uplatio Ivica Ljuban 50 eura

DRUŠTVO

MULTIPLE

SKLEROZE dnž

Plemenitom našem susjedu Jaku Matiću, umjesto cvijeća 70 eura za potrebe udruge prilažu stanari Petra Hektorovića 44.

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

AUTO / MOTO

Volvo S60 2014. diesel D2, redovito servisiran, registriran do 15.04.2025., 199.000 km, cijena 9.900 €, Dubrovnik. 099 617 9939

Prodajem Suzuki vitaru GLS + Elegance Hybrid 2025. godište puna oprema. Prešla 4300 km, registracija vrijedi do 1.2027. godine. Dupla panorama krov, dvobojna metalik zlatna. Cijena 22 500 eura. Mobitel 099 829 37 21

Prodajem Citroën C4 Picasso, 1.6 benzin, 88 kW, 2011. g., prešao 169.000 km, registriran do 8/2026. Cijena 3.200 €. Mob: 098 166 8831

Prodajem skuter Piaggio Carnaby, 2008. g., 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju, prešao 25.000 km. Cijena 1.200 €. Mob: 098 166 8831

Prodajem Suzuki Vitara GLS+ Elegance, Hibrid, 2025. godište Full oprema, prešla 4300 km, 1. servis pod tvorničkom garancijom, reg do 01/2027. Dupli panoramski krov, dvobojna metali zlatna boja. 22.500,00 EUR Mob.: 099 829 3721

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubro-

vačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s dje-

50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/ m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo, mob. 098 747 183.

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

com kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Tražim partnera za izgradnju stanova – Zaton. Zemljište 850 m² uz magistralu, s vodom, strujom i telefonom. Moguć dogovor o zajedničkoj investiciji. Mob: 097/684077.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu,

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt

za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2

Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju

kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem

Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt

+385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0914430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem vrlo povoljno lijeva vanjska ulazna vrata od PVC-a bijele boje. Dim. 210 x 100 cm, jako su dobro očuvana, kao nova, nazovite 098 285355

USLUGE RAZNO

Muškarac ozbiljnih godina želi upoznati damu radi poznanstva druženja i veze poziv ili SMS na mob 091 902 79 04

Tražim ženu srednjih godina za zajednički život. Poželjna vozačka dozvola B kategorije. Samo ozbiljno, ne zanimaju me avanture. Kontakt: 097 600 7613.

Muškarac u vojnoj mirovini traži žensku osobu do 40 god. Imam svoj stan. Whats App: 097/6382802

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 23. 2. do 1.3.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 2.3. do 8. 3.

preminuli

MIRJANA GRANIĆ (1940)

SABRIJA ZULOVIĆ (1942)

GOIMIR URLIĆ (1935)

FRANJO PAŠALIĆ (1937)

NEVENKA VUKOTIĆ (1934)

DOMINIK SPAJIĆ (1943)

NEDJELJKA JURIN (1946)

RUŽA ĐURASOVIĆ (1937)

Petak, 27.2.2026. godine u 18,30 sati

Mjesto predstavljanja: Studentski dom Dubrovnik, Marka Marojice 2b Predstavljanje otvoreno za javnost