Dubrovački dnevnik br. 270

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

stranica 6

Doktorica Sandi

12 Evanđelje je radosna vijest o uhljebskom spajanju, a Matko i Brane najpoznatiji ministranti

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf Željko Tutnjević

Fotografija na naslovnici:

Goran Mratinović

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Palac gore

Piše Vjera Šuman foto: Patrik Macek/PIXSELL

Naš ministar i gospar, Branko Bačić, pokazao je nešto na što baš i nismo navikli. Barem ne u našem političkom životu. Nakon brojnih primjedbi na tzv. ‘Bačićev zakon’, gospar Bačić se sastao s akademicima s područja arhitekture, kao i s Komorom arhitekata i prihvatio dvije vrlo značajne primjedbe. Prije svega, ono što je itekako važno mladim obiteljima koji sanjaju priuštivo stanovanje; gradnja stanova u tu svrhu, neće biti onakva kako je u prvotnoj verziji zakona planirana. Na rubovima ili van naselja. Na parcelama isključivo u tu svrhu. Gradnja tih objekata uklopit će se u građevinskim zonama, unutar naselja. Dakle, nema više razloga za jednu od najčešćih primjedbi stručne javnosti, primjedbi o getoiziranju i stavljanju tih mladih obitelji u ‘favele’. Favele za one niže platežne moći, što bi, bez imalo sumnje, vodilo jednoj vrsti socijalne segregacije. Nismo baš navikli na naše ministre koji poštuju i prihvaćaju stručno mišljenje. Druga stvar, ali nikako manje važna, jest ta kako neće biti moguće graditi na zemljištu na kojem se primarno obavlja

poljoprivredna djelatnost, osim one gradnje koja služi toj djelatnosti.

Zanimljivo je kako na prvotnu verziju tog zakona ni jednu primjedbu ili ideju nije imalo Ministarstvo poljoprivrede, čiji je posao štititi svaki milimetar poljoprivrednog zemljišta i poticati proizvodnju na njima. Njima to nije ni najmanje smetalo. Ali jest struci i gospar Bačić je prihvatio njeno mišljenje. Štoviše, planira idalje surađivati s Komorom arhitekata, kako bi se neki sporni ili nedorečeni dijelovi zakona bolje izbrusili. Ostaje i dalje upitno točnije neizmijenjeno pitanje gradnje u slučaju kad lokalne uprave ne donose svoje prostorne planove nižeg reda. I tako godinama, zbog čega potencijalnim investitorima uskraćuju rad stvarajući im silne troškove. To je uvijek situacija koja izaziva prijepore, kako javnosti tako i oporbe. Ministarstvo može dozvoliti ono što lokalna sredina ne želi i/ili ne planira. Neki nakaradni primjeri poput onog hotela u Postirama na Braču doista svjedoče kako se bez imalo želje lokalne zajednice može izgraditi totalna ‘šaka u oko’ u prostoru. Devastiranju prosto-

ra jedini je lijek kvalitetna i pametna regulativa. I to jest područje koje treba vrlo studiozno raditi.

Tako ‘studiozno’ rade i neki gradonačelnici i načelnici. Donošenje PPU -a otežu bez razloga ili iz samo njima znanih i ‘važnih’ razloga. Godine prolaze, a planovi se ne donose. Baš ih briga! Čemu hića? Pomalo! Svi oni koji su se nadali ulaganju koje su planirali, sasvim opravdano, gadno su ‘popušili’. Ulaganje u nas ispada najgluplja ideja na svijetu. I ne, ne radi se u Bačićevom prijedlogu o pogodovanju Ministarstva stranim investitorima, iako se i takav scenarij nikad ne može isključiti.

Je li rješenje u tome da Ministarstvo može izdati dozvole i izbjeći gubitke ovih ‘nasanjkanih’ ljudi ili neko drugo, poput pošteno kažnjavanje takvih indolentnih lokalnih moćnika, uvijek je pitanje o kojem treba raspravljati. Ali doista je van pameti do koje mjere može ići takvo namjerno ili nenamjerno maltretiranje investitora, ma koji god oni bili. To se ni u najdobrohotnijoj verziji ne može nazvati Bačićevim devastiranjem prostora. Ali da,

zakon u tom smislu treba jasnije doraditi i ugraditi sigurnosne ventile protiv devastacije, ali i protiv maltretiranja lokalnih čelnika, bez obzira na to događa li se ono zbog lijenosti, neznanja, inata ili bahatosti. Sasvim svejedno! I zato, palac gore za ono što pokušava ministar Bačić, posebno zato što je posljednjim prihvaćanjem stručnih sugestija, pokazao kako itekako zaslužuje upravo palac gore. Nadam se da će u tom smislu nastaviti suradnju sa strukom i precizno detektirati što, kako i u kojem slučaju.

UGradu je redovna sezona ‘njorganja’ na sve adventske novotarije. Ipak, kućice rade dobar posao. Kad možete poći na marendu, ručak ili večeru i sasvim po pristojnoj cijeni pojesti dobar ‘street food’ i, što je najvažnije, družiti se, onda svi mogu biti zadovoljni. Sve primjedbe na Stradun koji, kao nije ispunio svrhu, nisu baš opravdane. Pamtim dobro sve napade i primjedbe kad su prvi puta postavljene adventske kućice na Stradun. Toliko primjedbi i toliko gađenja, teško je ponoviti. Sad je s novim konceptom opet počelo ‘njorga-

nje’. Istina je, ima puno toga što treba doraditi i bolje osmisliti, ali doista u vrijeme kućica niste uopće vidjeli u kakvoj ljepoti se nalazite. Istina je i da je Stradun trebao biti spektakularnije okićen. Sjedanje se moglo riješiti s ugodnijim i ljepšim ‘foteljama’, stolicama, kakve bi više pristajale ovom čarobnom dnevnom boravku.

Ovo je prva godina promjena i doista se može uživati u ‘goloj’ ljepoti, koja je naprosto savršena. Kad se nešto događa, u smislu svirke i sadržaja, nema mjesta za sjedanje. Dakle, treba još doraditi, ali zaista je veliki benefit ovo’oslobođenje’ ljepote same. Slobodno i popijete i mirno se vratite besplatnim busom. Pa dajte ljudi, nije ljepota Grada samo za oči i duše turista! Pođite i uživajte! U Zagrebu dvije porcije prikla i jedno kuhano vino koštaju 17 eura. Vino prilično razvodnjeno, dok je u porciji svega pet prikla. I Beč je znatno jeftiniji. Zato uživajte u svom divnom Gradu i blagdanskom điru sa svojim klincima i dragim ljudima i opustite se. Doista imate izbora pronaći nešto baš po svom gustu. Zato i gustajte! Eto vas.

PRIJEVOZ POD POVEĆALOM

Istražili smo koliko su stari autobusi po Hrvatskoj, Libertas se ima čime pohvaliti

Dok je u Dubrovniku potpisan ugovor za nabavu prvih velikih električnih autobusa u povijesti grada, podaci prikupljeni od hrvatskih javnih prijevoznika pokazuju kako se starost voznog parka u zemlji značajno razlikuje od grada do grada. Od modernih i mladih flota do onih koje i dalje čine stariji autobusi, stanje javnog prijevoza otkriva šaroliku sliku, a Dubrovnik se pozicionira među najbolje

Na deset adresa hrvatskih gradskih prijevoznika uputili smo upit s pitanjem o prosječnoj starosti voznog parka. Iako nismo od svih dobili odgovore, prema pristiglim podacima, starost voznih parkova varira gotovo deset godina između najstarijih i najmlađih sustava javnog prijevoza u Hrvatskoj.

Slavonski Brod upravlja autobusima prosječne starosti 13,2 godine, što ih svrstava među starije vozne parkove. U Koprivnici pak prometuju dva električna minibusa BusKo, oba iz 2015. godine, pa je njihova prosječna starost oko 10 godina.

Zadar raspolaže s 88 autobusa prosječne starosti 9,4 godine, dok se Pulapromet s prosjekom od 4,78 godina ubraja među najmlađe javne prijevoznike u zemlji.

Što se tiče zagrebačkog ZET-a, prosječna starost tramvajskih vozila na kraju prvog polugodišta 2025. godine iznosila je 28,67 godina. Prosječna starost autobusa u istom vremenu iznosi 10,3 godina.

Za Dubrovčane je pak najvažniji Libertas koji je dostavio detaljne podatke. Prosječna starost svih gradskih autobusa iznosi 8 godina, a prigradskih 8,4 godine. No kada se gleda samo aktivna flota na dan 4. prosinca 2025., prosjek pada na 5,1 godinu za gradske i 6,8 godina za prigradske autobuse, što ga svrstava u sam vrh Hrvatske po modernizirano -

Piše Petra Srebrović foto petra srebrović

Gradonačelnik Mato Franković podcrtao je kako je u njegovim mandatima nabavljeno 86 novih autobusa

sti voznog parka. Libertas kupuje 12 novih električnih autobusa Na tu činjenicu nadovezuje se i najnoviji projekt modernizacije. Libertas nabavlja 12 novih električnih niskopodnih autobusa, a ugovor vrijedan 9,57 milijuna eura s PDV-om potpisan je između direktora Libertasa Pera Milkovića i predstavnika Auto Hrvatske Marka Tihave, uz prisustvo gradonačelnika Mata Frankovića. Sredstva dolaze iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Riječ je o deset gradskih i dva gradsko-prigradska autobusa, a cilj je smanjenje emisi -

Libertasova aktivna flota bilježi starost od 5,1 godinu za gradske i 6,8 godina za prigradske autobuse, što ga svrstava u sam vrh Hrvatske po moderniziranosti voznog parka.

Dubrovnik se ističe kao jedan od gradova s najmlađom i najbrže rastućom flotom, a dolaskom novih električnih autobusa Libertas bi u idućoj godini mogao postati vodeći primjer modernog i ekološki održivog javnog prijevoza u Hrvatskoj.

ja CO ₂ te povećanje kvalitete i dostupnosti javnog prijevoza u Dubrovniku i prigradskim naseljima.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako su od 2018. godine do danas nabavljena 72 nova autobusa, od čega je 29 financirano europskim sredstvima, 32 leasingom, a 11 vlastitim sredstvima. U tijeku je i nabava dodatna dva električna autobusa kroz ITU mehanizam, pa će se broj novih vozila popeti na 86.

„Siguran sam da ćemo s ovim imati, ako ne najmlađi, onda jedan od najmlađih voznih parkova u Hrvatskoj“, poručio je Franković, što podaci koje smo prikupili i potvrđuju.

AUTOBUSI STIŽU U KOLOVOZU 2026.

Direktor Milković najavio je kako će novi električni autobusi stići u kolovozu iduće godine, nakon čega će se definirati linije na kojima će biti raspoređeni. Pojedini stariji autobusi, među kojima i vozila iz 2004. godine, bit će povučeni iz prometa.

Električni autobusi imat će domet od 300 kilometara, što će iziskivati prilagodbu linija i punionica, pa će se prvenstveno koristiti u gradskom području.

PROBLEMI S RADNOM SNAGOM I RASTEREĆENJEM VOZAČA

Kao i ostali prijevoznici u zemlji, Libertas se suočava s nedostatkom kvalificiranih vozača. Zbog toga se priprema zapošljavanje oko 30 stranih radnika, uz prethodno osiguranje smještajnih kapaciteta u suradnji s Lukom Dubrovnik. Grad najavljuje i financijsku potporu u nabavi kartomata kako bi se smanjilo administrativno opterećenje vozača, koji uz vožnju često obavljaju i naplatu te informiranje putnika.

Podaci prikupljeni od hrvatskih gradskih prijevoznika potvrđuju da se prosječna starost autobusa u zemlji znatno razlikuje, no jasno je da se trend modernizacije ubrzava. Dubrovnik se pritom ističe kao jedan od gradova s najmlađom i najbrže rastućom flotom, a dolaskom novih električnih autobusa Libertas bi u idućoj godini mogao postati vodeći primjer modernog i ekološki održivog javnog prijevoza u Hrvatskoj.

ZIMSKI FESTIVAL JE NAPOKON ONO ŠTO JE UVIJEK I TREBAO BITI

ĐIR PO KUĆICAMA U GRAD U Ima menestre, makarula i bakalara, možete se najesti za pet eura, a na neke delicije se čeka u redovima!

Ekipa Dubrovačkog dnevnika obišla je tri lokacije s kućicama te smo istražili što se nudi, po kojim cijenama i što se definitivno isplati probati

Tko kaže kako na ovogodišnjem Dubrovačkom zimskom festivalu nema kućica? Nisu više na Stradunu, ali jesu na Trgu oružja, Brsaljama i Gundulićevoj poljani. Ove godine se za svega pet ili deset eura, na kućicama može pojesti pristojan obrok pa će vas često izaći jeftinije nego kuhanje doma. Mnogi Dubrovčani baš preko pauze odlaze na kućice marendati, pojesti konkretno jelo ili se jednostavno potratati priklama ili nekom drugom slasticom, a posebno živo bude navečer kad uživaju u raznovrsnim jelima uz piće. Ekipa Dubrovačkog dnevnika obišla je tri lokacije s kućicama te smo istražili što se nudi, po kojim cijenama i što se definitivno isplati probati.

PRIKLE IDU KO LUDE

Prva postaja bile su Brsalje na kojima Prekala i ovaj put ima svoju kućicu. Mnogi se vrlo dobro sjećaju njihove poslastice bubble wafle na koju se na Stradunu prije nekoliko godina čekalo u redovima. Danas su njihov glavni hit – churosi. Izbor je ogroman pa su dostupni churosi s čokoladom, bijelom čokoladom, cukrom i cimetom, pistacijom, karamelom, šumskim voćem, narančom, kinder čokoladom, jaffa okusom, tirami-

su kremom, KitKat, Snickers, Oreo, Raffaelo, Ferrero i, naravno, Dubai churosi. Kako nam kažu, posla ima, a najradije ih posjećuju upravo oni najmlađi koji, nakon vožnje na karuselu, rado uživaju u omiljenoj slastici. Na kućici Ljuta naranča, najmlađi, ali i oni nešto stariji, rado uživaju u priklama.

„Prikle nam doslovno idu ko lude. Ne možemo ih napraviti koliko se traže“, kroz smijeh nam govori Aleksandar. Za one nešto starije, tu su i dnevne marende poput sarme s pireom, štrukli sa sirom, graha, gulaša, a petkom se nude crni rizot i bakalar.

„Najviše nam idu bakalar i kobasice, to je najčešća narudžba. I, naravno, prikle. Ljudi s djecom dođu u Grad, provozaju se vrtuljkom i onda svrate u nas na prikle“, kaže nam Aleksandar.

Prikle su svake godine gurmanski hit blagdana. Na kućici ‘Gulozarije’ rade se različite varijacije: slatke, s cukrom i cimetom, Nutellom, bijelom čokoladom, ali i one slane, s pršutom, pa i tunom.

NAJEDETE SE ZA PET, ŠEST EURA

Simpatična Adriana s kućice ‘Okusi Slavonije’ kaže nam kako nude tri vrste slavonskih kobasica koje su

Ove godine se za svega pet ili deset eura, na kućicama može pojesti pristojan obrok pa će vas često izaći jeftinije nego kuhanje doma. Mnogi Dubrovčani baš preko pauze odlaze na kućice marendati, pojesti konkretno jelo ili se jednostavno potratati priklama ili nekom drugom slasticom, a posebno živo bude navečer kad uživaju u raznovrsnim jelima uz piće.

nazvane po slavonskim imenima – Matina, Juliškina i Lolina. Imaju još i prikle, uštipke s kajmakom, hot dog, ušećerene jabuke, lizalice, slavonske rakije... Pitamo je kako Dubrovčani reagiraju na dašak Slavonije i sviđaju li im se njihovi specijaliteti.

„Kad se spomene da je nešto slavonsko, odmah misle da je ljuto. Ali imamo samo jednu ljutu kobasicu! Inače, najviše idu prikle, a primjećujemo kako se ove godine više jede nego što se pije“, govori nam Adriana.

Na Brsaljama je i kućica ‘Crveni nos’ koja nudi craft pivo, kobasice, među kojima su dubrovačka i dubrovačka dimljena, a nude i burger svoje kuće, trganu svinjetinu i sarajevsku pljeskavicu.

Pogled nam privlače i specijaliteti s kuće Bacchus.

„U ponudi imamo bakalar – domaći namaz, domaću hrskavu piletinu, pohane kozice, super patate s batatom s majonezom od tartufa, sirom Grana Padano i prženim lukom, veliki izbor vina i pjenušca na čaše, rakija...“, govori nam Vedran Tršić. Kako kaže, cijene jela kreću se od pet do osam eura, a tu su i kokice koje se nude za tri eura.

Ni sami nismo odoljeti probati hrskave specijalitete s ove kućice – hrskava piletina je za čistu peticu, kao i pohane kozice, a ljubitelji priganih patata oduševit će se kombinacijom s batatom i dodacima koji naizgled ‘obično jelo’ dižu na jedan sasvim novi nivo. Sve je povoljno, a prilično zasitno!

‘DOĐEMO REDOVITO NA MARENDU, BAŠ

NAM JE DOBRO’

Gundulićeva poljana već je godinama epicentar noćne zabave u Gradu, no gastro ponuda je ove godine podignuta na još jedan veći nivo. Na kućici Pat i Mat

„U ponudi imamo bakalar – domaći namaz, domaću hrskavu piletinu, pohane kozice, super patate s batatom s majonezom od tartufa, sirom Grana Padano i prženim lukom, veliki izbor vina i pjenušca na čaše, rakija...“, govori nam Vedran Tršić. Kako kaže, cijene jela kreću se od pet do osam eura, a tu su i kokice koje se nude za tri eura

Ivana Trojanović i Petar Lonac dio su ekipe ‘Festanice’

nude se domaće kobasice, hod dogovi, različite vrste burgera, od kojih se posebno ističe onaj s trganom svinjetinom, a tu je i verzija trgane svinjetine koja se pohuje. U ponudi imaju i toplu platu za četiri osobe za 32 eura te hladnu za dvije osobe, koja košta 20 eura. Inače, cijene jela se kreću od četiri do 10,5 eura. „Mi smo zadovoljni potražnjom. Samo da nas vrijeme posluži... Imamo prilično širok izbor hrane pa nam ona ide čak i više nego piće! A kad su zabave, onda ide i dosta pića“, govori nam Marko s kućice.

Dok nam ističe što imaju u ponudi, s obližnjeg stola stižu komplimenti od zadovoljnog redovnog gosta koji obožava njihov burger s trganom svinjetinom.

„Ne možeš ga pojesti koliki je. Osam ura se meso kuha, dođemo ođe redovito na marendu i baš nam je lijepo“, kaže nam.

Na Gundulićevoj poljani je svoje mjesto našla i kućica ‘Bastion’ gdje se nude jela s roštilja.

Hrskavi ‘street food’ s kućice ‘Bacchus’

‘FESTANICA’ JE NAJLJEPŠA

BLAGDANSKA PRIČA

Međutim, možda se i najposebnija dubrovačka blagdanska priča događa na Trgu oružja gdje su sve kućice objedinjene pod konceptom koji nosi ime ‘Festanica’. Naime, kućice rade jednu zajedničku priču, dijele prostor, stolove i stolice, no svaka od njih nudi vlastite specijalitete. Kako nam objašnjava kreativna direktorica za Revelin, Ivana Trojanović, cilj je bio dovesti ljude na najljepšu taracu u Gradu.

Sushi burrito i prigane patate s morskim algama

„Služimo tri vrste burgera s domaćim umacima, svaki od njih ima svoj posebni dodatak. Imamo i kobasice na roštilju, a cijene su pristupačne. Najviše posla je kad su koncerti, te četvrtom i petkom, kad ljudi vole doći do Grada. A ide nam sve, i hrana i piće“, kaže Mario koji radi na kućici ‘Bastion’.

„Sve kućice djeluju pod zajedničkim konceptom, ali imaju drugačiju ponudu. Jako je popularan sushi burrito, tu su dnevne marende, nudimo i tradicionalna jela poput šporkih makarula, menestre, punjenih paprika, a tu je i široka ponuda pića. Također, osim gastro užitaka, nudimo i programe za djecu i odrasle te večernje nastupe bendova i različitih izvođača. Djelujemo pod zajedničkim nazivom – Festanica, koji u sebi objedinjuje riječi festa i stanica. A mi i jesmo stanica za feste! Uz to, izraz festanica znači lijepo se srediti za neki događaj“, kaže nam Trojanović.

NA DELICIJE NA TRGU ORUŽJA SE ČEKA U REDOVIMA

Na popularni sushi burrito zna se čekati i u redovima, a njegov je tvorac chef Marko Đurašević, dobitnik prestižnog priznanja Chef godine 2024. koje se dodjeljuje u sklopu Gault&Millau Croatia Awards.

„Sve kućice djeluju pod zajedničkim konceptom, ali imaju drugačiju ponudu. Jako je popularan sushi burrito, tu su dnevne marende, nudimo i tradicionalna jela poput šporkih makarula, menestre, punjenih paprika, a tu je i široka ponuda pića. Također, osim gastro užitaka, nudimo i programe za djecu i odrasle te večernje nastupe bendova i različitih izvođača“, kaže nam Ivana Trojanović

„To je samo nastavak priče koju smo cijelo ljeto radili u Val di Brenu. Ovdje smo se predstavili sa zimskom varijantom sushi burrita, a riječ je o futomakiju koji je napunjen kremom od sira, korjenastim povrćem, tartar lososom, s umakom koji se zove tare. Kaže se kako ugljikohidrati ne idu zajedno, no mi ovo jelo serviramo s pomfritom s morskim algama i pokazalo se kao pun pogodak“, kaže Đurašević, a uz ovo popularno jelo nude i različite burgere s mediteransko-japanskim začinima, vlastitu interpretaciju Bic Maca kojeg nazivaju ‘Double Decker’, prikle... Za dogodine najavljuju i panettone!

Chef cateringa za kućicu ‘Dubrovnik catering’ je Zoran Ožegović, vrhunski majstor. Petar Lonac s njihove kućice donio nam je krokete od pršuta i sira koje su pravo street food čudo. Probali smo i popularni sushi burrito i uopće ne čudi što vlada potpuna pomama za ovim jelom. No, posebno nas je pogustalo

što su na meniju bile domaće pite, ali i šporki makaruli kao ultimativni specijalitet našeg kraja.

Iako su kućice na Stradunu davale jedan poseban štih Dubrovačkom zimskom festivalu, treba priznati kako je on tek sada postao ono što je uvijek i trebao biti. Ponuda na kućicama trebala bi biti kombinacija jela ‘na ožicu’ koje rado činimo doma i različitih varijacija ‘street fooda’, i to ne bi trebalo biti skupo, a može biti i kvalitetno, i kreativno.

Jasno je kako je Dubrovnik destinacija i kako živi od turizma. No, Dubrovnik je i grad, a u vremenu kad turistička vreva barem malo popusti, red je da u njegovoj ponudi uživaju i domaći. I premda će možda ova reportaža djelovati kao veliki promotivni tekst, ona to nije. Ona je podrška našim ugostiteljima u kreiranju jedne nove, lokalne priče. I dok nam ushićeno govore što će napraviti sljedeće godine kako bi ta priča bila još bolja, znamo kako smo na pravom putu.

Uređenje Parka Pile u

samoj završnici:

elementi tematskog dječjeg igrališta dobivaju svoje boje

U tijeku su završni radovi na sveobuhvatnoj rekonstrukciji i uređenju Parka Pile, investicije koja se realizira uz bespovratna sredstva u sklopu EU projekta „Mreža zelene infrastrukture“, a park je u utorak obišao gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima i u pratnji predstavnika izvođača radova i projektantica.  Na terenu se trenutačno oslikavaju elementi tematskog skulpturalnog dječjeg igrališta i izvode se drugi završni zahvati, poput uređenja novog glavnog ulaza u park amfiteatralnog karaktera, koji je zamišljen kao prostor za odmor te će se moći koristiti za razna društvena događanja. Uz izradu tribine, u tijeku je sadnja manjeg bilja te po završetku sadnje slijedi izvođenje hodnih staza od stabilizirane sipine. Kao dodatni rad izvest će se manji parapetni zid na ulazu s taxi parkirališta na tribinu.

Tematsko skulpturalno dječje igralište oblikovano kao minijaturna interpretacija dubrovačke povijesne jezgre s naglaskom na prepoznatljive elemente fortifikacijskog sustava središnji je element projekta. Ova kreativna i interaktivna instalacija dio je edukativnog projekta “Grad boja” kroz koji 24 učenice i učenika drugog i trećeg razreda Slikarskog odjela Umjetničke

škole Luke Sorkočevića aktivno sudjeluju u oslikavanju igrališta. Pod vodstvom mentora Ivane Selmani, Viktora Daldona i pročelnika odjela Luka Piplice, mladi umjetnici svojim radom pridonose ljepoti i jedinstvenosti prostora.

Unutar projekta ostvarena je nova prostorna veza parka i područja ispod mosta gdje je smještena edukativna instalacija o dubrovačkom znanstveniku Ruđeru Boškoviću. Instalacija prikazuje površinu Mjeseca s istaknutim kraterima, okretanjem ručice aktivira se svjetlosni efekt koji iz unutrašnjosti konstrukcije svijetli upravo kroz Boškovićev krater. Otvaranjem ovog dosad slabo dostupnog prostora stvorena je nova aktivna površina pogodna za raznolike sadržaje - dječje igraonice, edukativne radionice, tematska događanja i montažne programe.   Navodeći kako je Park Pile niz godina bio zapostavljen, gradonačelnik Franković istaknuo je kako ga se ponovno vraća u fokus te da će učenici na ovaj način dati poseban pečat cjelokupnom parku. Naime, jedan od ključnih ciljeva projekta jest uključivanje mladih u oblikovanje javnog prostora, čime Grad Dubrovnik osnažuje vezu između kulturnih institucija, obrazovanja i zajednice.

DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA

U sklopu programa Dana dubrovačkih branitelja svečano je predstavljen spomen-zrakoplov MiG-21, novi trajni eksponat postavljen ispred tvrđave Imperijal. Na predstavljanju su sudjelovali umirovljeni piloti MiG-a 21 – brigadni general Hrvatske vojske Zdenko Radulj, nekadašnji zapovjednik 1. eskadrile borbenih zrakoplova i baze Pleso, te pukovnik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Ivica Ivandić – koji su 1992. godine, tijekom vojne operacije Tigar, sudjelovali u povijesnom letu dvaju nadzvučnih zrakoplova iznad Srđa. Upravo su oni svečano otkrili spomen-ploču uz izloženi zrakoplov.

„MiG-21 koji danas predstavljamo podsjetnik je na hrabrost, odlučnost i žrtvu onih koji su branili Dubrovnik i Hrvatsku. On je trajni simbol povijesnog trenutka u kojem je, prvi put u modernoj hrvatskoj povijesti, nadzvučni zrakoplov preletio vrh Srđa i označio početak oslobađanja juga Hrvatske. Posebno mi je drago što su danas s nama piloti koji su sudjelovali u toj operaciji, kao i zapovjednik, general-pukovnik Marijan Mareković. Imamo čast biti u društvu živih svjedoka, ljudi koji su svojim djelovanjem postavili temelje za deblokadu Dubrovnika i cijelog hrvatskog juga“, rekao je gradonačelnik Mato Franković. Podsjetimo, Grad Dubrovnik uputio je zamolbu Ministarstvu obrane Republike Hrvatske za donaciju jednog rashodovanog aviona MiG-21 BIS Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik kao statičnog eksponata u sklopu postava muzeja i trajnog spomena na žrtvu i oslobođenje krajnjeg juga Republike Hrvatske.

Pokreće će se postupak za predlaganje kandidata za javna

priznanja

uz blagdan svetog

Vlaha - Dan Grada Dubrovnika

Odbor za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika pokreće postupak za predlaganje kandidata za javna priznanja koja se dodjeljuju prigodom blagdana svetog Vlaha – Dana Grada Dubrovnika.

Javna priznanja su:

1. Proglašenje počasnim građaninom Grada Dubrovnika

2. „Nagrada Dubrovnika za životno djelo“

3. „Nagrada Dubrovnika“

Počasnim građaninom Grada Dubrovnika može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno doprinio promicanju, značenju i ugledu Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Grada Dubrovnika s drugim gradovima, narodima i državama te razvoju demokracije, mira u svijetu

i općem napretku čovječanstva.

„Nagrada Dubrovnika za životno djelo“ dodjeljuje se pojedincima, hrvatskim i stranim državljanima, za iznimna postignuća važna za Grad Dubrovnik na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva.

„Nagrada Dubrovnika“ dodjeljuje se za postignuća važna za Grad Dubrovnik na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva, i to pojedincima, trgovačkim društvima, ustanovama i drugim pravnim osobama.

Postignuća u znanstvenoistraživačkom radu kandidata te zasluge za razvoj znanosti na bilo kojem području, kao i postignuća u književnosti i umjetnosti, ocjenjuju se na temelju objavljenih i javnosti dostupnih djela.

Predlagač je dužan osigurati recenzije, odnosno kritičke ocjene najmanje dva priznata stručnjaka za određeno područje.

Dodjelu javnih priznanja mogu predložiti, uz obrazloženje, svi zainteresirani. To pravo nemaju jedino vijećnici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika te zaposlenici u tijelima Grada Dubrovnika.

Potencijalni predlagači mogu podnijeti prijedloge Odboru za javna priznanja najkasnije do 30. prosinca 2025.

Prijedlozi se dostavljaju na adresu:

Odbor za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: 351-842 ili 351-823.

Pretilost je bolest i izvor drugih bolesti

Sve više Dubrovčana traži terapiju u borbi protiv debljine, ali liječnica poručuje: Prvo mijenjajte navike!

Debljina je danas jedna od najvećih javnozdravstvenih problema, a lijekovi koji utječu na apetit i regulaciju šećera u krvi postali su nova nada za mnoge pacijente. No što se zapravo krije iza popularnosti novih lijekova za liječenje debljine koji se ubrajaju u skupnu ‘GLP1 receptor agonisti’? Odgovore smo potražili kod dubrovačke liječnice Sandi Tešanović. Prema riječima specijalistice interne medicine i subspecijalistice endokrinologije i dijabetologije, svijet broji oko 950 milijuna pretilih ljudi, a uz to ide i čitav niz drugih poremećaja. Tako u svijetu imamo, navodi doktorica Tešanović, 500 milijuna osoba sa šećernom bolešću, jednako toliko s bolestima srca i krvnih žila, te gotovo 900 milijuna s kroničnom bubrežnom bolesti. Svi ti poremećaji, naglašava doktorica, čine ono što medicina danas naziva metaboličko-kardio-renalnim kontinuumom: krug uzajamno povezanih bolesti gdje višak kilograma pogoršava stanje srca i bubrega i povećava rizik za brojne komplikacije i dovodi do povećane smrtnosti.

PRETILOST JE BOLEST

„Mnogi pacijenti dođu u ambulantu uvjereni da su zdravi, a imaju indeks tjelesne mase 35. Čak i ako su im laboratorijski nalazi savršeni, sama pretilost čini ih bolesnima“, objašnjava Tešanović. Dodaje kako višak tjelesne mase povećava rizik za kardiovaskularnu i kroničnu bubrežnu bolest, šećernu bolest, hipertenziju, sleep apneu, osteoartritis, nastanak žučnih kamenaca, KOPB, neplodnost i brojne druge bolesti i stanja, ali i za povećanu smrtnost. Zato se pretilost danas mora liječiti kao svaka druga kronična nezarazna bolest, a dubrovačka liječnica ističe kako je osnova liječenja uvijek kombinacija zdra-

Dok internet bruji o ‘čudesnim injekcijama’ za mršavljenje, a potražnja za njima raste iz mjeseca u mjesec, pitali smo stručnjakinju koja najbolje poznaje i bolest i terapiju. Sandi Tešanović, specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, svakodnevno radi s pacijentima koji se bore s debljinom, dijabetesom i posljedicama modernog načina života. S njom smo razgovarali o tome što je istina, što mit, a što stvarni potencijal novih lijekova Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović/ Screenshot

ve prehrane, kretanja, te medikamentozne terapije. „U današnjem surovom ritmu života svi ponekad posustanemo. Ljudi često misle da jedu malo i kažu kako pojedu nešto usput poput fast fooda ili sendviče te piju sokove. Sve to je izvor problema pa su zato ključne stavke: odluka o zdravom stilu života, planiranje obroka, kupovanje zdravih namirnica, kuhanje, tjelesna aktivnost. To je teško, ali treba vremena, truda, suradnje obitelji i dosljednosti“, kazuje Tešanović. Prije desetak godina pojavili su se prvi predstavnici skupine lijekova za liječenje debljine, a njihov je razvoj u usponu. Nakon liraglutida pojavili su se semaglutid, dulaglutid, a najnovija generacija donosi tirzepatid. Neki od njih se koriste u liječenju šećerne bolesti, neki u liječenju debljine ili oboje.

LIJEKOVI NISU SVEMOGUĆI „Znanost napreduje i sintetiziraju se sve bolje i učinko-

Prije desetak godina pojavili su se prvi predstavnice skupine lijekova za liječenje debljine, a njihov je razvoj u usponu. Nakon liraglutida pojavili su se semaglutid, dulaglutid, a najnovija generacija donosi tirzepatid. Neki od njih se koriste u liječenju šećerne bolesti, neki u liječenju debljine ili oboje.

U svijetu imamo

imamo oko 500 milijuna osoba sa šećernom bolešću, jednako toliko s bolestima srca i krvnih žila, te gotovo 900 milijuna s kroničnom bubrežnom bolesti. Svi ti poremećaji, naglašava doktorica, čine ono što medicina danas naziva metaboličko-kardio-renalnim kontinuumom: krug uzajamno povezanih bolesti gdje višak kilograma pogoršava stanje srca i bubrega i povećava rizik za brojne komplikacije i dovodi do povećane smrtnosti.

vitije molekule, odnosno lijekovi“, kazuje kaže liječnica. Pojašnjava kako za pacijente koji imaju šećernu bolest, povišeni tlak i masnoće, gubitak tjelesne mase znači i poboljšanje metaboličkog statusa i regulaciju svih navedenih bolesti i njihovih komplikacija. No, dr. Tešanović upozorava da lijekovi nisu svemogući.

„Ako se pacijent ne trudi, ne surađuje, lijek neće ispuniti njegova očekivanja. Zato je nužno pacijentu objasniti da je odricanje dio svakog uspjeha, da je nužna zauvijek promjena stila kako bi uspio“, pojasnila je. Iz iskustva navodi kako mnogi pacijenti tvrde da se ‘debljaju puno, a jedu malo’, ali uvid u dnevnik prehrane često otkrije dijetne greške.

„Tu svakako ulogu ima i genetika, tjelesna aktivnost potom i pridružene bolesti, a i određena terapija kao što su psihotropni lijekovi, kortikosteroidi i slično koji dovode do porasta tjelesne mase. Studije pokazuju da se nakon prestanka uzimanja specifičnih lijekova za regulaciju tjelesne mase, kilogrami ‘vraćaju’“, kazala je.

Zato liječnica Tešanović vjeruje da će u budućnosti ova terapija postati dugoročna, kronična, kao što se danas dugoročno uzimaju lijekovi za tlak ili kolesterol. Ipak, dodaje kako glavni izazov ostaje cijena, jer lijekovi još nisu na pozitivnoj listi u našoj zemlji. Otkriva kako se popularnost lijekova za liječenje debljine u Dubrovniku osjeti sve više.

HEDONISTIMA JE NAJTEŽE

„Ljudi su dobro informirani i traže pomoć. Međutim svaki lijek ima svoje indikacije i kontraindikacije, kao i

nuspojave i nijedna terapija se ne smije uzimati olako. Pacijent mora biti potpuno obrađen, to jeste pregledan prije nego se odlučimo za terapiju. Često se takvom obradom dijagnosticira pridružena bolestkao što su primjerice bolesti štitnjače koje uvelike djeluju na porast ili pad tjelesne mase i metabolizam u cjelini“, pojasnila je.

Kao glavni uzrok problema liječnica Tešanović navodi moderni način života i užurban tempo što je vezano za nezdravu prehranu.

„Preporuča se mediteranska prehrana, oblikovana individualno, ovisno o pridruženim bolestima, dobi, funkciju bubrega, a preporuča se umjerenost. Nekad je dovoljno staviti hranu na pjat i reći: Dosta, mogla bih još malo, ali neću!.“, savjetuje liječnica Tešanović. Psihički faktor ima veliku ulogu u porastu tjelesne mase, te isto tako u gubitku.

„Hedonistima je najteže, jer oni stalno razmišljaju o hrani. Uz to mnogi pacijenti rješavaju svoje probleme hranom. Stoga i govorimo da je pretio pacijent kompleksan pacijent i zato treba multidisciplinaran pristup“, kazala je.

Liječnica Tešanović kaže kako i kod nje vlada pravilo: Zdrava hrana u umjerenim količinama, a cititala je Hipokrata koji je rekao: Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek tvoja hrana.

„To sve vrijedi, ali uz obavezne povremene ‘grijehove’ koji će ipak pružit dodatni užitak života u zanimljivoj hrani, dobrom društvu i festama“, zaključila je za Dubrovački dnevnik doc. dr. sc. Sandi Tešanović, specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije.

GLUMAC SLAVKO SOBIN:

I Hrvatska ima dobrih glumaca , samo što se Srbi

češće od nas usude snimiti dobru komediju ili akciju

Najmlađi su sugrađani prošlog tjedna imali prigodu više puta pogledati predstavu “Šapice“ kojoj je autor splitski glumac Slavko Sobin. Bila je to izvrsna prilika za razgovor s glumcem koji se višestruko iskazao glumeći u kazališnim predstavama, ali i TV serijama, kako u domaćim (“Ponos Ratkajevih“, „Ne daj se, Nina“, „Zauvijek susjedi“, “Najbolje godine“, “Loza“, Ruža vjetrova“, “Crno-bijeli svijet“, “Počivali u miru“, “Ko te šiša“, “Na granici“, “Dar Mar“, “Bogu iza nogu“, “Blaž među ženama“) tako i inozemnim (“Django“, “Pad“, “FBI: International“, “Avenue of the Giants“, “El Turco“, “Kaos“, “Šalša“, “Everyboody Loves Diamonds“). Glumio je u i više domaćih, ali i stranih filmova.

Sobin osvaja publiku ne samo upečatljivom glumom, nego i pojavom kojom kao da je već unaprijed predodređen za karakterne uloge. No, odlučujući su za dodjelu uloga na brojnim audicijama, ipak znanje, samopouzdanje. umijeće glume i karizma koja ga prati. Glumu je studirao na “American Academy of Dramatic Arts” koju su prošli velikani kao Kirk Douglas, Spencer Tracy, Cecil B. DeMille, Lauren Bacall i Grace Kelly.

Što bi naši glumci mogli primijeniti od onoga što se uči na toj prestižnoj akademiji? -Zapravo, ne sjećam se točno ni što sam tamo sve naučio. Mislim da je gluma posao koji se uči na dva načina: kontinuiranim radom i sazrijevanjem kao čovjek, kao osoba. Skoro da nije važno gdje ćeš studirati jer tehnike koje se uče uvijek su iste. Mislim da kasnije nastupa prava škola, kako ulaziš u neke svoje emocije i neka svoja stanja, kako naučiš bolje kontrolirati sebe i više znaš o sebi. Nije bitno gdje će se studirati, a usudio bih se reći kako danas nije bitno ni hoćeš li studirati. Širom svijeta ima fenomenalnih glumaca koji glumačku školu nisu nikad ni vidjeli. Stoga mislim

da je gluma nešto drugo; gluma nije zanat, gluma je život. U prvom redu je razumijevanje života i razumijevanje sebe, razumijevanje onoga čime ti kao osoba raspolažeš. I onda to prenijeti u kadar kao da je istina.

To povlači pitanje razlike pristupa u glumačkim akademijama. Mislite li da su hrvatski glumci sve kvalitetniji, uz ostalo i stoga što imaju mogućnost da se dokažu i pokažu u nekim projektima kojih do sada nije baš mnogo bilo?

-Osobno, mislim da se glumac može fenomenalno iskazati i u sapunici i u fantastičnom filmu i ka-

Piše Ahmet Kalajdžić foto osobna arhiva Slavka Sobina, Ahmet Kalajdžić

zalištu. Znači: glumac se svugdje može pokazati ako pristupi datoj prilici kao da mu je najvažnija na svijetu! Bez odmaka, bez zadrške, svaki glumački posao daje ogroman prostor glumcu. Glede “beogradske“ i “hrvatske“ škole glume, mogu reći da nama ne fali dobrih glumaca. Naprosto, mi imamo manje proizvodnje nego što imaju Srbi. Ne znam, možda je manje ulaganja, a možda oni imaju malo više originalnih scenarija. Mislim da scenaristi naprosto više pišu i više stvaraju pa, možda, ispliva više dobrih stvari. I malo se više usude riskirati, pa ulaze u žanrovske stvari koje onda Hrvati gledaju pa nam se čini kao da je tamo sve njihovo bolje. A zapravo, mi se samo malo manje usudimo snimiti dobru komediju ili dobar akcijski film. Slabo radimo za publiku.

NAMJERNO BEZ ZADRŠKE

Podsjeća li to na nekadašnju priču kad se tvrdilo da Hrvati ne znaju napisati komediju, a onda je Smoje napisao nenadmašno “Naše malo misto“?

-Znate, svi mi glumci smo malo slabi na to i svi obožavamo “Malo misto“. Osobno sam odrastao na tome i obožavam ga, ali isto tako mislim da su

odlične stvari nastale i kasnije. I vjerujem da će za 40 godina, ovako kao mi, netko sjediti prekoputa nekog drugog glumca i reći “Crno bijeli svijet je nenadmašan“! Ili nešto drugo. To “joj, što je prije bilo dobro“, to vam glumci ne vole čuti! Imamo sjajne filmove i sjajne serije! Nije baš zlato sve što dotaknemo, ali imamo sjajne stvari!

Kao ljubitelj filma i kazališta zaključio sam da se maksimalno ulažete u ulogu. No, ima li tu i “zadrške“? Koliko ste spremni potpuno se ogoliti? I koju biste ulogu voljeli još glumiti i u njoj se iskazati?

-Kao glumac namjerno nikad nemam zadršku! I ako sam se nekad u prošlosti zadržao u nekoj ulozi, to je čisto bila stvar neke vlastite nezrelosti. Spomenuo sam da je važna ta zrelost i da je važno spoznati sebe. Što više učiš o sebi, to više znaš otvarati te kanale i pustiti ih vani. Vjerujem da danas kao glumac nemam zadrške i uloge koje želim su baš te koje me “rastave“ na sitne komadiće! Doista, baš želim da me uloge rastave! Nedavno sam snimao u Engleskoj film “Surviving Earth“ u kojem imam glavnu ulogu. Bio je to jedan od rijetkih projekata na kojem sam mo-

Katarina Baban I Slavko

Sobin u Gradskoj kavani

rao biti danonoćno u toj ulozi. Doslovno sam i sanjao tu ulogu! I promijenio sam se privatno u tom periodu snimanja, nisu me zanimale stvari koje me inače privatno zanimaju. Takvih uloga si želim što više, uloga koje ne daju da se sakrivam iza svog tijela ili bilo čega, nego da moram probijati granicu! Takve uloge želim.

S kim biste od redatelja voljeli najviše raditi?

-Nebrojeno ih je! To s kim bih još volio raditi mogli biste me pitati da sad imam karijeru od 60 godina. Ali, još je ogroman broj takvih redatelja. Da; volio bih raditi sa što više mladih redatelja. Mislim da ti mladi redatelji imaju puno prostora razviti se u nekim svojim smjerovima. Zapravo, ne želim nijednog imenovati jer ih je previše s kojima bih  volio raditi!

NE VOLIM IGRATI ULOGE KOJE SU DRUGI

VEĆ IGRALI

Stariji glumci kažu da glumac koji ne želi glumiti Hamleta nije pravi glumac.

-Ne privlači me igrati uloge koje su drugi već odigrali! Isključivo me privlači igrati uloge koje nitko nije igrao i koje će biti moje. Ništa Hamlet, nikakvi kraljevi, ništa me to ne zanima! Znam da je to specifično, ali vam to najiskrenije kažem. Želim biti prvi koji će dati pečat nekoj ulozi.

U naš grad ste došli s dječjom predstavom “Šapice“. Koliko je teško igrati pred djecom?

-Dosta teško. To vam je lepeza; od toga da može biti najzahvalnije i najljepše na svijetu, ali i terapija. To je ono zašto Katarina i ja volimo na kraju svake godine raditi “Šapice“, jer nam dođe da

baš malo otvorimo srce, da guštamo i opustimo se. Stvarno, u 99 posto slučajeva je to najljepše ako im dođeš lijepom predstavom. Ali, to su djeca, znaju biti nemirna iz nekog svog razloga. Nekad je to na sceni baš borba rukama i nogama. Ali je na kraju dana uvijek, kako se to kaže, nagrađujuće dobro iskustvo. A glumac dobije toplu povratnu informaciju.

Znači, pozitivni feedback?

-Naravno, pa ne bismo ovo radili da nije toga! Ne bismo glumili da nam nije prekrasno.

Je li se dogodilo da vam djeca nešto dobace tijekom predstave?

-Svašta dobacuju, ali je iznenađujuće da to bude znak nekog dobrog zapažanja i nečeg vrlo originalnog! I da, dobri su i pametnici, mudrice su to!

Koji su vam budući projekti i što trenutačno sad snimate?

-Trenutačno malo odmaram i nadam se drugoj sezoni “Blaža među ženama“ dogodine. Postoje i naznake nekih stranih projekata, ali sam sad u nekom čekanju i baš sam kolegici Katarini Baban rekao kako bih htio da se do kraja godine nešto potvrdi, tako da u Novu godinu uđem kao - ha, znam, radim to i to. Ali, trenutačno ne bih znao reći.

Vani je to normalno, ali: je li za angažman u Hrvatskoj glumcima nužno imati agenta?

-To u Hrvatskoj nije potrebno jer smo malo tržište. Dobra je stvar imati agenta ako dosta radiš pa ti netko ipak pomaže u komunikaciji oko termina i svega. Vani je nužno imati agenta ali to kod nas još nije zaživjelo. Osobno se nadam da hoće, jer ja recimo mislim da glumac ne bi nikad trebao izgovarati nikakve svote. To bi sve trebao odraditi netko drugi kako bi mi na posao mogli doći kao umjetnici i s najboljom mogućom energijom. Ali, ne znam hoće li to zaživjeti jer smo naprosto malo tržište.

U Dubrovniku je neminovno postaviti pitanje: biste li voljeli glumiti na Igrama?

-Kako sam sve manje vezan za kazalište, ne mogu reći da mi je to jedna od stvari koje želim prekrižiti s popisa. Ali, ako bih negdje htio recimo igrati u kazalištu, onda bi to vjerojatno bile Dubrovačke ljetne igre, da sam ipak jednom u životu tu. Tako da je moj kratki odgovor: da!

Igre su mnogima bile odskočna daska, vama to nije nužno, ali bi kao novi skalin dokazivanja vjerojatno lijepo došle?

-Ne, ne trebam se nikome više dokazivati. Užasno volim snimati, meni je na filmskom setu kao doma i jednostavno obožavam snimanje.

RADOVI SUFINANCIRANI BESPOVRATNIM SREDSTVIMA

Energetski obnovljena

zgrada u Vinogradarskoj ulici

Zgrada će se nakon obnove svrstati u B energetski razred po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje

Višestambena zgrada na adresi Vinogradarska 38,40,42 i 44 u Novoj Mokošici završila je radove na energetskoj obnovi zgrade. Radovi su sufinancirani sredstvima Europske unije iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznosili su 495.222,21 eura,od čega je od strane EU fondova sufinanciran iznos od 300.383,67 eura bespovratnih sredstava u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava “Energetska obnova višestambenih zgrada” koji je prethodno objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za projekte koji se financiraju iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026.

Zgrada ima katnost pet etaža, te se sastoji od 40 funkcionalnih jedinica. Prije energetske obnove, zgrada je bila energetski razred D po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje.

Radovi na zgradi obuhvaćali su izvedbu toplinske izolacije kosog krova iznad zadnje etaže i izvedbu svih novih slojeva te toplinsku izolaciju fasade izvedbom ETICS fasadnog sustava debljine osam centimetara. Izvedba navedenih radova rezultirat će smanjenjem potrošnje električne energije za grijanje/hlađenje zgrade za 75,81 posto te smanjenje godišnje primarne energije za 55,07 posto. Proporcionalno sa smanjenjem potrošnje

energije dolazi do smanjenja emisije CO2 za 55,06 posto, ali i smanjenje vlage u stanovima i povećanje udobnosti življenja u prostoru.

Zgrada će se nakon obnove svrstati u B energetski razred po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje.

Upravitelj zgrade je DOMOUPRAVA DUBROVNIK d.o.o. uz pomoć koje su stanari uspješno po -

krenuli čitav postupak prijave na sufinanciranje iz EU fondova.

Radove na objektu izvela je tvrtka CAPITALIS d.o.o. pod nadzorom tvrtke GRAF d.o.o.. Projektant glavnog projekta je tvrtka DELTAGRAD d.o.o.

Uspješna suradnja završena je u ugovornom roku.

Izvedba navedenih radova rezultirat će smanjenjem potrošnje električne energije za grijanje/ hlađenje zgrade za 75,81 posto te smanjenje godišnje primarne energije za 55,07 posto. Proporcionalno sa smanjenjem potrošnje

energije dolazi do smanjenja emisije CO2 za 55,06 posto, ali i smanjenje vlage u stanovima i povećanje udobnosti življenja u prostoru.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

I oporbeni vijećnici glasali za Pezov rekordni proračun

Četvrta sjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije održana je u petak, na kojoj je usvojen najveći ikada Proračun DNŽ koji za 2026. godinu iznosi 236,5 milijuna eura. Usvojena je i Odluka o ostvarivanju novčane pomoći za novorođeno dijete u iznosu od tisuću eura. Na ovoj sjednici prisegnuo je i vijećnik Lukša Matušić iz redova DDS-a.

Govoreći o Prijedlogu proračuna, pročelnica UO za financije Dragica Stanić istaknula je kako je Županijski dio Proračuna planiran u iznosu od 115,3 milijuna eura, što čini povećanje za 34 posto u odnosu na prošlogodišnji, dok je za proračunske korisnike planiran iznos

od 121,2 milijuna eura, odnosno 1 posto više nego lani. ”Ovaj proračun je razvojni, on obuhvaća sve ono što smo u kampanji obećali ostvariti i označava kontinuitet u provođenu najvažnijih projekata za razvoj županije”, rekao je pak dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo.

”Kontinuitet i stabilnost je naša krilatica cijelo vrijeme, a najveći dio povećanja se ovdje odnosi na investicije. Nastavljaju se stari projekti, a u pripremi su i novi. Povećali smo aktivnosti naravno i u obrazovanju u iznosu od 51 milijun eura, poljoprivredi 7,6 milijuna eura, zdravstvo i socijala 3,1 milijuna eura”, kazao je.

Proračun je prihvaćen s 29 glasova ZA i 3 PROTIV odnosno uz većinsku potporu čak i oporbenih vijećnika čiji su amandmani prihvaćeni i integrirani u najvažniji financijski dokument Dubrovačko-neretvanske županije. Pročelnica UO za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović predstavila je novu demografsku mjeru Županiju, odnosno Odluku o ostvarivanju novčane pomoći za novorođeno dijete u iznosu od tisuću eura.

”Ova odluka je poruka mladim obiteljima da Županija prepoznaje njihove potrebe i da sudjeluje u demografskoj revitalizaciji”, istaknula je pročelnica Popović. Odluka je prihvaćena jednoglasno.

Piano Bar otkriva novu „feel good“ liniju proteinskih napitaka

Novi standard wellness užitka u Piano Baru

Hotel Lero obogatio je ponudu Piano Bara novom linijom proteinskih napitaka, razvijenom u suradnji F&B odjela i spa tima. Ovaj iskorak dio je Lerova „feel good“ koncepta kojim se wellness, užitak i moderno ugostiteljstvo spajaju u jedinstveno iskustvo za goste hotela i lokalnu publiku.

Nova linija uključuje tri pomno osmišljena napitka. Recovery Boost donosi kombinaciju banane, whey proteina i kakaa, idealnu za oporavak nakon treninga ili kao jutarnji izvor energije. Beauty Glow naglasak stavlja na borovnice, maline i kolagen, prikladan za goste koji preferiraju lagane, nutritivno bogate napitke i žele potaknuti prirodan sjaj kože. Green Power temelji se na avokadu, špinatu i biljnom proteinu te je prilagođen gostima koji biraju veganske i detoks opcije. Time Piano Bar postaje i produžetak Lerova spa iskustva: napitci se mogu preporučiti nakon masaže, korištenja fitnessa ili kao zdravija alternativa klasičnom izboru pića tijekom dana. Ponuda je dostupna i lokalnim gostima, koji i dalje uživaju u popustu od 30 %. Uvođenje proteinskih napitaka dio je nastojanja hotela Lero da svojim gostima pruži suvremen, kvalitetan i sveobuhvatan wellness doživljaj u samom srcu Dubrovnika.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

FUZBALOM DO MIRA

Hrvatska javnost, navikla na redovite političke burleske i medijske freak show nastupe, ovih je dana dobila novu epizodu, časna sestra protiv nevidljivog migranta. Priča je krenula dramatično: usred bijela dana u Zagrebu je napadnuta i nožem ranjena časna sestra, od ‘’stranog radnika’’ koji, jasno, po pravilima žanra, viče ‘’Allahu akbar’’. Sutradan, policija je ustvrdila da se 35-godišnjakinja sama izbola nožem, koji je tog jutra kupila u butizi. Od trenutka te objave rasplamsala se žestoka javna polemika. Za pravnike, to je kazneno djelo, a za vjernike, časna je prekršila barem jednu od 10 zapovijedi svog nebeskog poslodavca. Mediji su ustrajali u tvrdnji da je časna ustrajno probadala sebe, u nadi da će se u međuvremenu pojaviti barem jedan Afganistanac, koji bi preuzeo krivnju. Detalji ‘’napada’’, naravno, ratnicima krajnje desnice ništa nisu značili. Za njih je napad migrantski, pa makar ga izvela sama ‘’žrtva’’ u vlastitom aranžmanu. Stručnjaci za marikulturu su ustvrdili da zbog previše tuna u Jadranu, za sirotinju ostaje sve manje srđela i ostale plave ribe. Država je ove godine duplo povećala izlov tune u odnosu na lani. Jer te zvijeri tobože jedu na tisuće tona male ribe. Nekima sve sliči na opće stanje u državi. I tamo se, bar kadikad, pokrene izlovljavanje političkih predatora, kako bi sirotinja nekako mogla preživjet.

Poslije divljih svinja i vukova, sad su došle na red tune za odstrel. Mali ribari pak ne vjeruju da ih ima previše, nego vjeruju da Japanci plaćaju u zlatu vrhunsku tunjevinu. Upućeni tvrde da je propast fonda srđele u Jadranu počeo kad su privilegirani vlasnici mega farmi za uzgoj tuna u kavezima nabavili ogromne ribarske brodove i s njima usisali sve što ima peraje u cijelom Jadranu. Tvrde da se dnevno 70 tona male plave ribe podijeli tunama tovilicama u kavezima, što je skoro mjesečna kvota jedne ribarske plivarice.

I tako je krenuo veliki genocid malih plavih; srđela, inćuna, papalina i ostale sirotinje morske, koja je, za vraga, temelj cijelog - ekosustava.

I ured europskog javnog tužitelja u Za-

grebu je otvorio sezonu lova, ovaj put na krupnu ribu iz oblasti kulture i obrazovanja, i nije razočaro. Ulov je impresivan: 29 hrvatskih državljana, među njima bivši pomoćnik ministrice kulture i medija, bivši dekan Geodetskog fakulteta i jedan profesor koji je, čini se, predavao samo kako se kreativno popunjavaju putni nalozi. Ostali? Samo klasici hrvatskog repertoara: zlouporaba položaja, pogodovanje, korupcija, krivotvorenje isprava, pranje novca… Zapravo cijeli asortiman najprodavanijih političko-akademskih delicija. U fokusu su četiri projekta vrijedna skoro šest milijuna eura, naravno 85 posto financiranih europskim novcem, jer što bismo mi radili bez tuđeg takulina? Dva prvooptužena, kao pravi vizionari, odlučili su da su projektna sredstva savršena prilika za nabavu dvaju luksuznih auta za brže obilaženje terena, kojeg nikad nisu obišli. Jahta, projektirana za ‘’projektne aktivnosti’’, doprinijela im je iznajmljivanjem bogatim turistima. Kažu da su projekti trebali otvoriti nova radna mjesta. Pa i jesu; i skipper i konobar su bili na plaći. Vrhunac su i lažni putni troškovi. Minimalno 266 radnih putovanja. Devet članova tima putovalo je toliko često da je prosto neshvatljivo kad su uopće stigli išta radit. Šteta: 2,8 milijuna eura. Time Hrvatska na svjetskoj ljestvici mita i korupcije ponosno ulazi u top 30. Kao i naša misica – uvijek visoko plasirana, nikad stvarno pobjednica.

Zato Amerika ima pobjednika. Doduše, još ne u nogometu, nego u kategoriji mirotvorca novoizmišljene nagrade FIFA-e Peace & Love, za 2025. godinu.

Na svečanom ždrijebu SP-a 2026, nogomet se spominjao tek usput, jer je na pozornicu zakoračio čovjek koji je već navikao pobjeđivati u kategorijama koje ni’ko nije tražio - Donald Trump. U plavom odijelu, s flasterom na ruci, Trump je odmah ukrao show. FIFA i UEFA, organizacije koje godinama istjeruju politiku iz svoje butige, procijenili su da nema boljeg kandidata za ‘’nagradu za mir’’ od čovjeka koji ratove gasi, takorekuć - svakodnevno.

A po nekim nesportskim procjenama, Trumpova sposobnost da u svoju metaforičku

guzicu ugura cijeli bjelosvjetski establišment; od NATO-va šefa Ruttea, preko FIFA-inog Infantina, pa do raznih globalnih statista. Bez sumnje nadmašuje i impresivni rektalni volumen našeg A. P.-a. A to nije mala stvar, jer znamo da je i naš premijer već godinama veliki šampion u kategoriji akrobacija s ‘’političkom gravitacijom’’. Tako je sport dobio novu nagradu; Amerika novog ‘’mirotvorca’’, a mi još jedan podsjetnik da se u modernom nogometu sve može kupit, osim možda - ofsajd. Iako, ni to nije sigurno.

U samostanu Male braće u Gradu, gostujući don Stojić je predvodio trodnevnicu uoči proslave Bezgrešnog začeća Djevice Marije. Na društvenim mrežama je mladima najavio klanjanje i nagovor nakon mise.

Štovatelji don Stojića, još se sjećaju njegovih predavanja studentima, kad je govorio o djevojci koja je zatekla oca svoga dok gleda pornografiju i pri tom čini šporkarije, zbog čega je izgubila mjesečnicu, a mjesec dana nije ni govorila. Poučio je tad dum Stojić žensku mlađariju da se čedno odijevaju, jer prema objavi Gospe Lurdske, prije 170 godina, žene će odgovarat pred Bogom zbog zavođenja muškaraca.

Također je napao i serijal o Harryju Potteru izjavom kako u društvo ponovno ulaze snage koje mlađe generacije uče magiji i okultnom. Ćiribu, ćiriba!

30%

POPUST ZA DOMAĆE

PONEDJELJAK, 15.12. doručak dana

Francuski tost s kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

UTORAK, 16.12. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

SRIJEDA, 17.12. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

ČETVRTAK, 18.12. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od

junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

PETAK, 19.12. doručak dana

Zobena kaša s kokosovim mlijekom, orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina i češnjaka, posluženo s pečenom palentom

SUBOTA, 20.12.

doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

NEDJELJA, 21.12.

doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

Menu dana

Dalmatinska pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku s korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

Dani bakalara — 19. do 24. prosinca 2025.

Bakalar na bijelo — 15 € Krema od sušenog bakalara s krumpirom, češnjakom i maslinovim uljem

Bakalar na crveno — 19 €

Tradicionalno jelo od sušenog bakalara s češnjakom, peršinom, rajčicom i krumpirom

Adventska ponuda Piano bara (01.12. – 31.12.)

Zelena menestra

Specijalitet dubrovačkog kraja, spravljen od više vrsta suhih, dimljenih komada mesa i zelenih kupusa s krumpirom

Sarma

Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom, posluženi uz pire krumpir

Grah i kobasica

Varivo od velikog bijelog graha kuhanog sa slaninom i povrćem, posluženo uz komad domaće dimljene kobasice

Adventski sushi mix

Sezonski izbor četiri sushi zalogaja: aromaki s tunom i kozicom, california rolica s dvostrukim lososom, spring rolica sa škampima i krem sirom te losos croquettes s povrćem i sirom u hrskavoj tempuri

Kako biste se lakše snašli u Adventu, objavljujemo vam božićni rječnik

Milijarde ljudi diljem svijeta slave Božić, iako je potpuno nejasno zašto

Vrijeme je došašća, razdoblja koje prethodi Božiću, rođenju Isusa

Krista. Kako biste lakše shvatili što pokoji božićni pojmovi znače prosječnom katoliku, donosimo vam definicije i pojašnjenja

ADVENT – došašće. Eura. Dolara. Funti. Glavni cilj četverotjednog adventa je došašće novaca s prihodovne strane poduzeća. Bilo da ste ugostitelj, trgovac, lokalna ili regionalna samouprava – u adventu im je cilj zajednički – izmusti što više mlijeka od ovaca.

BLACK FRIDAY – Društvena igra koja prethodi službenom otvaranju adventa, a odvija se tjedan dana prije. Igra se na način da se Šoping Centar okrene prema zidu, zatvori oči, pa kaže Crni petak, je’n, dva, tri, a kupci u stampedu navale kroz ulazna vrata nakon što su cijelu noć bdjeli i zauzimali startne pozicije.

BAKALAR – kupac osušenih kartica.

BETLEHEM – grad u kojem se rodio Isus Krist i ujedno čisti dokaz da se bezveze rodio. Naime, čak 2500 godina nakon Kristovog rođenja, stanovnici Betlehema i Bliskog istoka još uvijek nisu shvatili poruku „Tko je bez grijeha, nek’ baci kamen prvi“. Izrael i Palestina, pička im materina, neće još milijun godina skontati Isusove riječi, nego će vaditi ‘trun iz oka brata svojega, a u svom neće vidjeti brvno’.

BOG – dio poznatog hrvatskog uzvika koji se sastoji od dvije riječi. Prva je ‘jebote’, a druga je ‘bog’, a često se koristi u prometu, na radnom mjestu, međuobiteljskim i međususjedskim odnosima.

BOŽIĆ – rođendan Isusa Krista. Milijarde ga slave diljem svijeta, iako je potpuno nejasno zašto. Zašto ljudi slave rođendan Isusa Krista kada žive u totalnoj suprotnosti s njegovim učenjem? To je otprilike kao da slušatelji Mgle slave rođendan Maje Šuput, ili da slušatelji Maje slave rođendan Darksidea, bubnjara Mgle. Pa

ne može zajedno Mgla Šuput, razumijete? Isus nas uči o opraštanju, ljubavi, empatiji, a ljudi sve rade suprotno. Poljski black metal Mgla Mister Savršeni Šime Šuput, eto to je definicija Božića na Zapadu.

CRKVA – organizacija koja se bavi demografskim pitanjima i gomilanjem nekretnina. Otprilike nešto kao Dubravka Šuica. Glavno učenje Crkve svodi se na parolu: „Tko je bez spermija, nek’ baci kondom prvi!“

DINO MERLIN – jedan od sveta tri izvođača za Novu godinu.

DON – crkveni mafijaš bez spermija koji s oltara objašnjava kako prvi bacit kondom.

ECCE HOMO – katolički izraz kojim se prokazuje homo(seksualac) odnosno peder, u doslovnom prijevodu s latinskog znači ‘Evo homića’.

EKUMENIZAM – pokret za pomirenje, suradnju i jedinstvo kršćanskih crkava. Koliko je uspješan u provedbi, najbolje pokazuje nedavni primjer s Dana srpske kulture u Splitu.

EVANĐELJE – radosna vijest. Opet ćemo Božić i Novu godinu spojit s vikendom.

FOTOGRAFSKO PAMĆENJE – posebna vrsta pamćenja kojim prosječni vjernik pamti. Pamti i ne (o)prašta.

GRINCH – diler koji je ukrao radost Božića zamiksavši previše kokain s eritritom.

ISUS – tko je taj? Što hoće za Božić?

JOSIP – prva osoba u povijesti koja je dobila dijete umjetnom oplodnjom.

KYRIE ELEISON – božićna pjesma koju pjevaju vjernici-podstanari, a u prijevodu s grčkog ‘kyrie eleison’ znači da je ‘kirija krešila’, stoga Bože budi milostiv.

Zašto ljudi slave rođendan Isusa Krista kada žive u totalnoj suprotnosti s njegovim učenjem? To je otprilike kao da slušatelji Mgle slave rođendan Maje Šuput, ili da slušatelji Maje slave rođendan Darksidea, bubnjara Mgle. Pa ne može zajedno Mgla Šuput, razumijete?

Piše Maro Marušić foto Emica Elvedji/PIXSELL

KLIZALIŠTE – jebote led, kakve to veze ima s Isusovim rođenjem?

KUĆICA – Tomislavac i Sušica Stara, tu su kućice Maksovih kobasičara.

KOBASICA – kućica Maksovih mesara svaki advent provodi organizirano čišćenje mesa pod nazivom Nož, žlica, kobasica!

LITANIJA – molitva kojom katolik od Boga i Isusa išće više para. Ponekad se litanija naziva i seranija, ovisno koliko se traži.

LJUBAV – krvari.

MATKO I BRANE – najpoznatiji ministranti adventa. Kada su oni na oltaru, vina ne fali.

MARIAH CAREY – all I want for Christmas is tantijemi na autorska prava.

NOVA GODINA – Bit će bolje, netko viče, na papiru mrtvo slovo, na Istoku stare priče, na Zapadu ništa novo.

OVCA – preslik slike svoje koju svaki katolik koji drži do sebe postavlja pod bor u Betlehem nedaleko od Josipa, Isusa i Marije.

PEDER – osoba koju ćete prepoznati po nekim ženskim moti(vi)ma, primjerice nosi haljinu.

POP – osoba koju ćete prepoznati po nekim ženskim moti(vi)ma, primjerice nosi haljinu.

RAJ – bakalar na bijelo, pa vino bijelo, pa kokain bijelo, pa pjevat kroz selo, pa pjevat kroz selo.

SAM U KUĆI – tradicionalno božićno pranje mozga na 190 stupnjeva.

SAMA U KUĆI – usidjelica.

STARI ZAVJET – knjiga totalno suprotnih stavova od Isusovih. Krist kaže ‘Ako ti netko opali šamar, okreni mu i drugu stranu’, a Stari zavjet će NATO

– ‘oko za oko, zub za zub’.

ŠOPING – stara hebrejska riječ koja označava dolazak Sina Božjeg.

TIHA NOĆ - poznata hrvatska opera koju svaki Božić i Novu godinu izvode maloljetnici s petardama.

UŠTIPAK – mjerna jedinica za budalu. Što više adventskih uštipaka kupite po cijeni od 10 eura, veća ste budala.

VRTULJAK – spomenik na Pilama u sjećanje na poginule dubrovačke mame.

ZA DOMOVE SPREMNI – dubrovački kolendari koji su taman obukli svečana odijela i u džep paletuna metnuli kokain, speed i travicu kako bi dostojanstveno proslavili rođendan Isusa Krista.

ŽUTO – Zar i ti sine, heroine, ideš s kolendarima?

Ah, dobro onda, već sam mislio da ćeš i ti dizat ruke (i vene), pa zapjevat Ođeee, ođeeee…

Isus Krist rodio se u Betlehemu, ali isto bi bilo i da se nije rodio. Naime, čak 2500 godina nakon Kristovog rođenja stanovnici Betlehema i Bliskog istoka još uvijek nisu shvatili poruku „Tko je bez grijeha, nek’ baci kamen prvi“. Izrael i Palestina, pička im materina, neće još milijun godina skontati Isusove riječi, nego će vaditi ‘trun iz oka brata svojega, a u svom neće vidjeti brvno’

Incident sa stranom radnom snagom dogodit će se kad-tad

Neće Nepalac silovati Hrvaticu, nego debil . Debil s nepalskom putovnicom

Nepalac silovao Hrvaticu! To će pisati po svim portalima, vrtjet će se na svim dnevnicima, Hrvati će na društvenim mrežama tražiti protjerivanje strane radne snage iz Lijepe Naše. A ustvari, nije Nepalac silovao

Hrvaticu nego – debil. Debil s nepalskom putovnicom, razumijete?

Prošlog tjedna afera Časna sestra p(r)otresla je Hrvatsku. Naime, desničari predvođeni Velimirom Bujancem na društvenim su mrežama izvijestili kako je časna sestra usred bijela dana usred bela Zagreb grada napadnuta nožem od strane migranta koji je pri tom vikao Allahu Akbar. Policija je kasnije demantirala da je časna sestra napadnuta te se na kraju ispostavilo da se samoozlijeđivala, jer ima psihičkih problema. Hrvatsko novinarstvo - i ne samo hrvatsko, već i svjetsko – godinama je katastrofalno, a za to su najmanje krivi novinari. Čak bih se usudio reći da nisu krivi ni vlasnici. Mediji se jednostavno nisu snašli u doba interneta i besplatnih portala, pa sve o čemu se izvještava su crna i žuta kronika, jer donose klikove i posljedično novac od Google oglasa. Novinarstvu i novinarima, naime, kronično nedostaje financija. Pa ipak, većina hrvatskih medija u slučaju časna sestra, uključujući i one mainstream, zadržali su etičke principe. Nisu odigrali prvoloptaški gomilajući klikove, nego su čekali i provjeravali činjenice, pa posljedično nisu dodatno naštetili ni časnoj sestri s psihičkim problemima, ali ni migrantima koji svaki dan dolaze raditi u Hrvatsku u sve većem broju.

DEBILA IMA SVUDA PO SVIJETU

No, zakon velikih brojeva uči nas da će se u budućnosti dogoditi neko sranje koje će izvesti pri-

padnik strane radne snage. Neki Nepalac ili Filipinac će silovati i ubiti Hrvaticu, pa već vidim naslove hrvatskih medija u slučaju Lijepa Naša silovana, uključujući i one mainstream. Nepalac silovao Hrvaticu! To će pisati po svim portalima, vrtjet će se na svim dnevnicima, Hrvati će na društvenim mrežama tražiti protjerivanje radne snage iz Lijepe Naše, a desničari predvođeni Velimirom Bujancem zahtijevat će linč. Usijat će se tipkovnice od mržnje prema drugačijoj boji kože, prema drugačijem jeziku i prema drugačijoj religiji. A ustvari, neće Nepalac silovati Hrvaticu nego – debil. Debil će silovati Hrvaticu. Debil s nepalskom putovnicom, razumijete?

Debila ima svuda po svijetu, u svim narodima, u svim religijama, u svim bojama kože, sa svim seksualnim sklonostima. Debil može biti i Nepalac, kurac, palac – i Bocvanac, i Barbadošanac, Beližanin, Burundijac i Ekvatorski Gvinejac, ali to ne znači da ako je pojedini pripadnik tog naroda debil, da su i svi ostali debili. Debila ima i među pederima, dovoljno je samo pogledati fotke s gej parada gdje jedan drugog vode na uzicu. Debila ima među crnčugama, među bjelčugama, među žutčugama. Među vjerskim zajednicama. Debila, naposljetku, ima i među Hrvatima.

Nedavno sam listao Dubrovački list iz 1925. godine. Glavni akteri crne kronike su Hrvati iz Hercegovine koji su, u biti, strana radna snaga. Tr-

Debila ima svuda po svijetu, u svim narodima, u svim religijama, u svim bojama kože, sa svim seksualnim sklonostima. Debil može biti i Nepalac, kurac, palac – i Bocvanac, i Barbadošanac, Beližanin, Burundijac i Ekvatorski Gvinejac, ali to ne znači da ako je pojedini pripadnik tog naroda debil, da su i svi ostali debili

Piše Maro Marušić foto Sanjin Strukić/PIXSELL

Nedavno sam

listao Dubrovački list iz 1925. godine. Glavni akteri crne

kronike su Hrvati iz Hercegovine koji su, u biti, strana radna snaga. Trbuhom za kruhom došli su raditi u Gruž, neki u luci, neki na željeznici, neki oboje. U slobodno vrijeme dio njih krade po kućama, a dio pokušava silovanje

buhom za kruhom došli su raditi u Gruž, neki u luci, neki na željeznici, neki oboje. U slobodno vrijeme dio njih krade po kućama, a dio pokušava silovanje. Za razliku od današnjih medija, ondašnji su novinari žrtvino ime iznosili punim imenom i prezimenom. Pazite sad ovaj događaj iz proljeća 1925. godine:

-Ivan Ljolje u Gružu je pokušao da siluje maloljetnu Mariju Anić. On je poveo u baraku nudeći joj da će joj naći bolje mjesto za služenje. Ivan Ljolje ima 31 godinu, rodom je iz Žitomislića u Hercegovini, a sada je radnik u Gružu. Bio je već jednom okrivljen zbog silovanja. Kad mu se silovana otrgla, on joj nudio 100 dinara da muči, ali ona se nije osvrtala, već je pobiegla iz barake i prijavila jednome žandarmu – piše u Dubrovačkom listu.

SJETITE SE IVANA LJOLJE IZ ŽITOMISLIĆA

Rekoh, sutra će se dogoditi silovanje Hrvatice od strane Nepalca, a kada se ono dogodi sjetite se Ivana Ljolje iz Žitomislića u Hercegovini na privremenom radu u Gružu, Hrvata koji je pokušao silovati maloljetnu Hrvaticu. Čitajući Dubrovački list iz te 1925. godine, lako se dolazi do zaključka kako su stari Dubrovčani toga doba puni mržnje gledali Hrvate-seljačine iz Hercegovine. Nimalo im nije bilo bitno što su iste boje kože i iste vjere - naposljetku i istog naroda

– oni su s prijezirom gledali na radnu snagu iz Gruža. No, isto tako listajući Dubrovački list iz te 1925. godine lako se dolazi do zaključka da s druge strane postoje stari Dubrovčani koji su zahvalni radnoj snazi iz Hercegovine, jer da nema njih, ne bi bilo ni ekonomskog rasta. Uglavnom, hrvatska strana radna snaga onda i nepalska radna snaga danas su gotovo identične. Oni dolaze raditi poslove koje nema tko raditi (druga je tema kako smo došli do toga da nema tko raditi).

I baš kao što je i prije stotinu godina bilo debila među Hrvatima kao što je bio Ivan Ljolje, tako će se i među Nepalcima i Filipincima naći debili koji će raditi sranja. Važno je da ne budemo žutomislići, da se ne ravnamo žuto mislećom kronikom, pa da generaliziramo stvari, da govorimo da su svi Hrvati iz Žitomislića u Hercegovini i svi Nepalci iz Badimalike iz Khaptada jednaki u ponašanju odnosno skloni pljačkanju i silovanju. Kada se sutra dogodi prvi ozbiljniji nepalski belaj, bujanci i ostali će vam baciti žito da se nahranite mržnjomislićem, ali, vjerujte mi, bit će vam puno bolje kada se sjetite Ivana Ljolje. Promućkajte glavom, budite zdravomislići, pa ćete shvatiti da je 98 posto stranaca došlo samo zbog žita, a ne da se plašimo njihovih kita. A debila je uvijek određeni postotak, bez obzira jesu li Hrvati ili Nepalci.

“MONTE

NJEMAČKI KRUZER

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

ROSA“ Dovodila je prve goste u Dubrovnik, služila

je nacistima, pa britanskoj

vladi, a presudio joj je požar

Bio je to brod koji je među prvima u to doba doplovio u grad s preko 1000 putnika

Dana 7. svibnja 1936. pored otoka Lokrum se usidrio njemački kruzer imena MONTE ROSA koji je u Dubrovnik doplovio s 1021 putnikom i 276 članova posade. Bio je to brod koji je među prvim u to doba doplovio s preko 1000 putnika. Tog dana, nakon što su putnici razgledali Grad, isplovio je za Veneciju te nam se ponovo vratio iz Venecije 15. svibnja s 905 putnika s kojima je navečer otplovio prema grčkim jonskim otocima. Nema više pisanih tragova da nas je posjetio, osim fotografije koju prilažem, a gdje se vidi da je brod bio usidren pred ulaskom u luku Gruž, točnije između Lozice i Solituda. Tako da nas je MONTE ROSA sveukupno posjetila najmanje tri puta.

POSLJEDNJA IZ SERIJE JEDNAKIH BRODOVA

S navoza hamburškog brodogradilišta Blohm & Voss porinuta je u more početkom prosinca 1930. novogradnja broj 492 kasnije krštena imenom MONTE ROSA kao posljednja iz serije od pet jednakih brodova klase Monte. Ostali brodovi iz te serije su se zvali: MONTE SARMIENTO, MONTE OLVIA, MONTE CERVANTES i MONTE PASCOAL. Brod MONTE ROSA, kao i njegovi brodovi blizanci, bio je izgrađen za brodarsku kompaniju Hamburg-South America Line i svi brodovi su bili namijenjeni za putničko teretne pruge iz

njemačkih luka prema Južnoj Americi. Bili su to brodovi od 13882 bruto tona, dugi 159 i široki 20 metara, koji su na svojim palubama mogli prihvatiti 1372 putnika. Četiri 8- cilindarska MAN dizel motora ukupne snage 7000 KS omogućavali su im preko dvije propele brzinu od 14 čvorova. MONTE ROSA je dobila ime po istoimenom planinskom masivu na švicarsko-talijanskoj granici i drugoj najvišoj planini u Alpama.

EMPIRE WINDRUSH, kako je kasnije preimenovana

MONTE ROSA, uglavnom plovi za potrebe britanske vlade, a povremeno i ratne mornarice. U jednoj takvoj plovidbi u veljači 1954. iz japanske Yokohame, prevozeći oko 1500 ranjenika s korejskog ratišta preko Sueza do Southamptona, u strojarnici je izbio požar. Brod se u tom trenutku nalazio nedaleko od alžirske obale. U pomoć su mu priskočili pripadnici francuske kolonijalne vojske i lokalno stanovništvo koje je s plamtećeg broda ubrzo uspjelo evakuirati sve putnike i članove posade.

NJOME PLOVILI NACISTI, A KASNIJE JE SLUŽILA BRITANSKOJ VLADI

Nažalost, nisu svi na ovoj pruzi dugo plovili. jer se 1930. MONTE CERVANTES nasukao i ubrzo potonuo kod Ognjene Zemlje u Argentini. Ostala četiri broda početkom Drugog svjetskog rata su rekvirirani za potrebe ratnog stroja Trećeg Reicha te je prvo stradao i potonuo MONTE SARMIENTO u zračnom napadu na Kiel 1942., a na istom mjestu, iste godine i na isti način stradao je i MONTE OLVIA. U Wilhelmshavenu je 1944. u avionskom napadu potonuo i MONTE PASCOAL Tako je rat preživio samo brod MONTE ROSA kojeg su kao ratni plijen 1945. preuzeli Englezi te su mu dali novo ime EMPIRE WINDRUSH. Prije Drugog svjetskog rata nakon transatlantskih plovidbi, brod je neko vrijeme plovio na kružnim putovanjima s istaknutim članovima vladajuće njemačke Nacionalsocijalističke stranke. Na jednom od tih putovanja MONTE ROSA je uspjela doploviti i u Dubrovnik. U ratu je bio

preuređena u brod bolnicu za smještaj 2352 ranjenika i 273 člana medicinskog osoblja. Nakon što je u South Shieldsu u Engleskoj potpuno rekonstruiran, EMPIRE WINDRUSH je zaplovio prema britanskim karipskim otocima. U Veliku Britaniju je doveo prvu skupinu emigranata s Jamajke čime je započela nova imigracijska politika britanske vlade koja će kasnije u potpunosti promijeniti multietničku sliku Velike Britanije. EMPIRE WINDRUSH uglavnom plovi za potrebe britanske Vlade, a povremeno i ratne mornarice. U jednoj takvoj plovidbi u veljači 1954. iz japanske Yokohame, prevozeći oko 1500 ranjenika s korejskog ratišta preko Sueza do Southamptona, u strojarnici je izbio požar. Brod se u tom trenutku nalazio nedaleko od alžirske obale. U pomoć su mu priskočili pripadnici francuske kolonijalne vojske i lokalno stanovništvo koje je s plamtećeg broda ubrzo uspjelo evakuirati sve putnike i članove posade. Britanski razarač HMSSAINTES je preuzeo u tegalj brod koji je još gorio te ga pokušao odvući do Gibraltara. Nažalost, nije uspio jer je EMPIRE WINDRUSH na samo 32 nautičke milje do odredišta u zoru 30. ožujka 1954. potonuo na morsko dno. Tako je svih pet brodova klase Monte doživjelo istu sudbinu i tragično su završili svoje plovidbe na dnu mora.

Prije Drugog svjetskog rata nakon transatlantskih plovidbi, brod je neko vrijeme plovio na kružnim putovanjima s istaknutim članovima vladajuće njemačke Nacionalsocijalističke stranke. Na jednom od tih putovanja MONTE ROSA je uspjela doploviti i u Dubrovnik

U DVORANI ĐURO MILETIĆ

Poslastica za kraj godine , naslovi Prvaka Hrvatske love se u Dubrovniku, ima i naših boćara

Napokon je došlo vrijeme da i Dubrovnik ugosti neko državno boćarsko natjecanje, što je sada puno lakše i praktičnije, ali i uopće moguće, nakon što je izgrađena nova dvorana u Gospinom polju prije nekoliko mjeseci. Prva državna premijera ove dvorane na rasporedu je pred sam Božić, a za državna odličja natječe se i nekoliko boćara iz naše županije

Dok traje tekuća sezona u boćanju, odnosno natjecanja u Superligi, Prvoj ligi i ostalim rangovima, valja dobiti imena najboljih županijskih boćara, kao i sva imena onih koji idu na državne završnice. Proteklih tjedana igrale su se četiri discipline, čime smo dobili upravo ta imena iz naše županije. Slijedi popis svih igrača koji će nastupiti u državnim završnicama, a neke od njih ugostit će nova dvorana Đuro Miletić u Gospinom polju, ali i dvorana u Srebrenom. Našim boćarima dobra prilika da na domaćem terenu dođu do medalje na Prvenstvu Hrvatske.

ANTONIO ŠABADIN PRVAK ŽUPANIJE U POJEDINCU

Član BK Postranje, Antonio Šabadin, postao je prvak županije u disciplini pojedinac klasično za 2025. godinu. Šabadin je najprije u četvrtfinalu pobijedio Đura Brčića (7:6), u polufinalu je bio bolji od Iva Trkovića (11:5), da bi u samom finalu nadigrao i Stijepa Batinića (13:6). Treće mjesto ide Slavku Jozipoviću iz BK Montovjerna. Time su Šabadin i Batinić izborili plasman na završnicu Prvenstva Hrvatske, koja će se održati 20. i 21. prosinca u Dubrovniku, u novoj boćarskoj dvorani Đuro Miletić.

Na završnici županijskog natjecanja u pojedincu nastupilo je osam boćara, točnije, svi oni koji su prošli do završnice kroz kvalifikacije: Ivo Jeljenić, Ivo Trković, Mario Marušić, Slavko Jozipović, Božo Žmirak, Antonio Šabadin, Đuro Brčić i Stijepo Batinić.

ISTI JE PRVAK U DISCIPLINI BLIŽANJE I

IZBIJANJE U KRUG

Nakon odigravanja kvalifikacijskih natjecanja u grupama, plasman u završnicu discipline bliža-

nje i izbijanje u krug osiguralo je osam najboljih: Srećko Bajo (Torcida Osojnik), Antun Lučić (Mokošica), Ivo Trković (Slaven), Vlaho Kesovija (Župa Dubrovačka), Milan Boras (Prud), Antonio Šabadin (Postranje), Stjepan Stojić (Sokol) i Srećko Pendo (Komolac Ombla).

I opet slavi Antonio Šabadin, koji je postao dvostruki prvak županije. Nakon pojedinca, osvaja i krug. U finalu je svladao Srećka Baja iz Torcide Osojnik rezultatom 17:14. Treće mjesto pripalo je Ivu Trkoviću, članu BK Slaven. Time će Šabadin nastupiti u dvije završnice Prvenstva Hrvatske, u pojedincu i bližanju i izbijanju u krug.

Obje titule lovi pred domaćim navijačima, jer i ova se završnica održava u Dubrovniku i Srebrenom, isto kada i pojedinac, 20. i 21. prosinca. Inače, na završnici PH će nastupiti i drugoplasirani

Natjecanje u preciznom izbijanju, Nikša Krijes, Milan Boras, Srećko Bajo i Đuro Brčić

Piše: Rafael Barkiđija

Foto: BS DNŽ

Bajo, kao i trećeplasirani Trković.

PRVAK PRECIZNOG IZBIJANJA DOLAZI

IZ BK KOMOLAC OMBLA

Boćarska dvorana u Dubrovniku ugostila je županijsko natjecanje u preciznom izbijanju. Prvak za 2025. godinu postao je Đuro Brčić, član drugoligaša Komolac Omble, koji je nakon lošijeg početka u prvoj seriji mnoge iznenadio uspješnim izbijanjem u sljedećim serijama i zasluženo na kraju pobijedio. Drugo mjesto osvojio je Srećko Bajo član BK Torcida Osojnik, a treće mjesto pripalo je Milanu Borasu iz BK Prud.

Đuro Brčić i Srećko Bajo nastupit će na završnici prvenstva Hrvatske koja će se održati od 12. do 14. prosinca u Povljani, općini na otoku Pagu.

Najbolji par županije, Stijepo Memunić i Stijepo Njirić

POZNAT I NAJBOLJI PAR ŽUPANIJE

ZA 2025. GODINU Stijepo Njirić i Stijepo Memunić iz Torcide Osojnik postali su prvaci Županije u disciplini parovi klasično. Na završnici natjecanja u ovoj disciplini nastupilo je osam parova koji su prošli do završnice kroz kvalifikacije. Dva Stijepa u četvrtfinalu su pobijedila dva Pera, Fiorovića i Vlahutina, članove BK Hajduk. Završilo je 13:3. Dalje su u polufinalu bili bolji od igrača Župe dubrovačke, Alena Franića i Ivice Antunovića s 11:4, da bi u samom finalu svladali svoje klupske kolege, Boža Žmirka i Srećka Baja s uvjerljivih 13:2. Prvaci županije i drugoplasirani, dakle parovi Torcide Osojnik, izborili su nastup na završnici Prvenstva Hrvatske, koja će se održati u Povljani kada i precizno izbijanje.

Završnica županijskog prvenstva u pojedincu: Ivo Butrica (predsjednik BS DNŽ), Antonio Šabadin, Stijepo Batinić, Slavko Jozipović, Ivo Trković, Mario Sršen (dopredsjednik BS DNŽ)

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

i Simba - doma se najdraže odmarati i za nove koncerte i putovanja pripremati

i Žorž - ima se o čemu pričati i zanimljivih dogodovština kojekakvih spominjati

Kvaliteta i delicije

Blagdanske ekskluzive u Taj Butcheraju za one koji traže više

U Taj Butcheraju kvalitetne namirnice i pažljivo birane

delicije pretvaraju blagdane u pravi gurmanski užitak

La Roncaia je zanatski desert napravljen prema tradicionalnom receptu

S dolaskom blagdana i sezonom darivanja, Taj Butcheraj u Lapadu postaje pravo malo gurmansko utočište. Ovo je savršena prilika da obogatite svoju blagdansku trpezu ili pronađete dar koji istinski ostavlja dojam. Uz premium meso, kobasice, suhomesnate proizvode, vina, likere, maslinova ulja, sireve, raznovrsne umake i konzervirane srdele, ponuda je ovih dana postala još posebnija. Naime, stigli su noviteti koji se u Dubrovniku mogu pronaći samo ovdje. Najveća zvijezda ponude je La Roncaia panettone, božićni klasik iz Italije poznat po mekom tijestu s kandiranim voćem, sicili

janskim medom i grožđicama namočenim u Ramandolo DOCG. U ponudi je i istoimeno slatko vino što je savršen par ovom panettoneu i idealan blagdanski poklon. Osim talijanskog, u predblagdanskoj ponudi Taj Butcheraja neizostavni dio ponude bit će i omiljeni pannettone Boogie Laba.

Među novitetima su i Cipriani tjestenine, raritetne u gradu i cijenjene diljem svijeta zbog svoje vrhunske kvalitete, brze pripreme i savršene teksture.

Taj Butcheraj ostaje nezaobilazna adresa

za sve koji žele obogatiti blagdanski stol nečim posebnim, ali i za one koji žele olakšati pripremu obroka pa tako u stalnoj ponudi imaju sarme, punjene paprike, rolade, porchettu, marinirano meso, povrće za wok i paniranu piletinu, a samo kod njih možete pronaći i doista poseban ručno rezani, nagrađivani drniški pršut koji je vjerojatno ponajbolji u Hrvatskoj.

U Taj Butcheraju kvalitetne namirnice i pažljivo birane delicije pretvaraju blagdane u pravi gurmanski užitak.

Promovirana antiratna knjiga o opsadi

Dubrovnika:

“Mlade

da se odupru ratnoj propagandi”

generacije treba učiti

Uoči godišnjice najtežeg granatiranja Dubrovnika 6. prosinca 1991., Akcija za ljudska prava je predstavila knjigu „Sjećanja na rat – opsada Dubrovnika 1991-1992.“ u kojoj su sabrana, kako sjećanja vojnika iz Crne Gore, koji su napadali dubrovačko područje, tako i žrtava – stanovnika i branitelja Dubrovnika. Promocija je organizirana u Europskoj kući u Podgorici, pred publikom, koju su činili ratni veterani s obje strane, sudionici društveno-političkog života tog vremena, građanski aktivisti, novinari i studenti.

Urednici knjige su Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA, i Petar Pejaković, kazališni reditelj, sveučilišni profesor i osnivač Dramskog studija Prazan prostor koji su i bilježili svjedočenja sudionika rata.

Gorjanc-Prelević je kazala da se radi o „antiratnoj knjizi“, koja pokazuje da su u ratu svi poraženi. Naglasila je da su kroz knjigu svi sugovornici sa crnogorske strane poslali istu poruku – da nikada više ne bi ratovali. „Napravili smo knjigu da bismo spriječili svaki budući rat. Svjesni smo da postoje ljudi koji bi se opet za to opredijelili. I danas imamo tzv. ratne poduzetnike, kakvi su postojali i 90-ih godina. Napravili smo knjigu da bismo mlade generacije naučili da se odupru ratnoj propagandi. Zbog okruženja, kakvo je trenutno, nema odmora. Zato je važno da se i danas diže glas, kao što su ranih devedesetih to činili mladi ljudi širom Crne Gore, a koji su bili okupljeni u antiratnom pokretu”, poručuje Gorjanc-Prelević. Važno je, tvrdi izvršna direktorica HRA, da Crna Gora prizna i jasno kaže kakvu je ulogu imala u napadu na Dubrovnik i da ga nije spriječila, iako je za to imala priliku. Tim prije što je, kaže reditelj Petar Pejaković, to bio besmislen i apsolutno nepotreban sukob. „Bilo je, nažalost, mnogo strašnijih ratova u ovom periodu od 1991. do 2025. nego što je bio ovaj, ali besmisleniji, čini mi se, i bespotrebniji, ne znam da li sam vidio ni u literaturi, ni u filmu, u oblastima kojim se bavim. Zato je taj neki dodatni osjećaj besmisla i apsurda i doslovno bespotrebnosti, nešto što vučem sve vrijeme dok smo radili predstavu”, izjavio je Pejaković. Pejakovićeva predstava „Smrt u Dubrovniku“, koja je proglašena najboljom na ovogodišnjim Marulićevim danima u Splitu, nastala je upravo na temelju svjedočanstava koja su prikupljena i objavljena u knjizi.

Među onima koji su na početku napada na Dubrovnik postavljali pitanja i rekli „ne“ ratu, bio je i Kotoranin Petar Vučeljić. Čovjek koji je, zbog toga što je vratio pušku, morao pobjeći iz Crne Gore.

„Onog listopada, kada je vlada crnogorska priopćila Hrvatskoj da Crna Gora nije u ratu, ja sam bio s puškom na Čilipima s mojim prijateljima. Čujem da nismo u ratu, a ja tamo“, kaže Vučeljić. Zato je važno, poručuje, da se odupremo propagandi koju je devedesetih širila Televizija Crne Gore, a sve da se takva „ludost nikada više ne ponovi“. Koliko je u tim trenucima bila bitna propaganda podsjeća i dubrovački novinar i publicist Luko Brailo. Na promociju knjige je donio tri Pobjedina izdanja iz listopada, studenog i prosinca 1991. godine, pod naslovom „Rat za mir“, a koja su bila, kako je rekao, „primjer ljudskog beščašća i profesionalnog primitivizma“.

„Ovo su primjeri potpadanja pod utjecaj i kada se prelazi ona tanka crta od novinara u propagandistu u najgorem smislu. To je nešto što je strašno… A ima mnogo sličnih elementa koji se i danas događaju, koji možda nisu u ovako sirovom, grubom obliku“, kaže Brailo.

Zato je, smatra, neophodno da imamo knjigu kao što je „Sjećanja na rat – opsada Dubrovnika 1991-1992.“.

„Ova je knjiga pokazala da postoje normalni ljudi koji hoće pričati o nečemu što je bilo strašno. Ali baš zato što je bilo strašno, o tome treba pričati, razgovarati međusobno. Budemo li se zavlačili u ovakve stvari kao što je ‘Rat za mir’, bojim se da će nam se neki djelovi povijesti ponoviti“, upozorio je Brailo. Zlatko Bagoje, branitelj Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj, kazao je da je ova knjiga, kako bi rekli u Konavlima, „na do-

brom putu“.

„Taj je put prema pomirenju, prema miru, prema oprostu, prema svemu dobrom… Knjiga je došla u pravo vrijeme, ne bi li se taj kontrasmjer zaustavio, ne bi li ljudi počeli normalno misliti i živjeti“, rekao je. Koliko je taj normalan život i odnos među ljudima dragocjen, svjedoči upravo Bagoje. Po dobru se, tokom zarobljeništva u logoru Morinj, prisjeća postupaka stražara Mladena Proročića, ali se prisjetio i još jednog trenutka koji je logorašima vratio vjeru u život.

„Bio je i još jedan stražar koji je došao jedno jutro, nakon svih tih naših jada, i rekao –‘dobar dan, ljudi’. Ljudi moji, ta rečenica… To nije normalno koliko nam je ta rečenica tada značila, jer smo mi bili ustaše, zenge, koljači…“, prisjeća se Bagoje.

AUTO / MOTO

Volvo S60 2014. diesel D2, redovito servisiran, registriran do 15.04.2025., 199.000 km, cijena 9.900 €, Dubrovnik. 099 617 9939

Prodajem Corsu 2016 godina, u izvrsnom stanju, 95.000 km. Tel. 098 195 1905

Prodajem Seat Ibizu 1,4, 75000 km. Mob: 091/5280437

Prodajem Peugeot 206, 2001. godište, 163.000 km, dobro očuvan. Cijena fiksna 700 €. Mob: 097/684077.

Prodajem Mercedes C-klase 200d, 2016. godište, 93.000 km, krovni prozor, LTD Plus, četiri zimske gume na ALU felgama, redovno servisiran i garažiran, u odličnom stanju. Mob: 098/570473.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se poslovni prostor u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića, mob. 091 785 4829.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Tražim partnera za izgradnju stanova – Zaton. Zemljište 850 m² uz magistralu, s vodom, strujom i telefonom. Moguć dogovor o zajedničkoj investiciji. Mob: 097/684077.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Prodajem prazan grob na groblju Velike Gospe u Rožatu. Mob: 091 451 7030

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo, mob. 098 747 183.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Be-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Tražim partnera za izgradnju stanova u Malom Zatonu do magistrale. Samo ozbiljne ponude. Mob: 097 6084077

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

žanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891 Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta.

Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfal-

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

“Godišnja skupština Udruge antifašista održat će se u subotu, 13.12.2025. godine u 10,00 u prostorijama Udruge, Splitski put 10. Pozivamo sve članove da nam se pridruže”.

Dr.sc. Radmila Šutalo, predsjednica Udruge antifašista Dubrovnik

tirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica 24 m².Namještene dvije sobe, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0994430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem debelu merino deku, neupotrebljivanu. 0996965706

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

humanitarni prilozi

Udruga za Down sindrom DNŽ

Umjesto cvijeća za majku našeg prijatelja, pokojnu Dragicu Mičeta uplaćuju 50 EUR-a, Amira i Edin Ćerimagić

caritas

U spomen umjesto vijenca, za pokojnu majku, kolege Marija Zdraulića - 120,00 eura

GRAD DUBROVNIK - ODSJEK ZA KOMUNALNO REDARSTVO

U spomen na pokojnu Dijanu Zdraulić- 100,00 eura

Šima i Richard Zdraulić Donacija u spomen na pokojnu Dijanu Zdraulić – 60,00 eura

CENTAR MASLINA

Stanari zgrade Zlatni potok 18 i 20 ,u spomen na pok. sestru naše susjede umjesto cvijeća prilažu 65,00 EUR; Udruga SJP GROF Dubrovnik, dar djeci Centra prilažu 1.505,00 EUR

Grad Dubrovnik, dar za Božićne blagdane 2.654,00 EUR Županija Dubrovačko-neretvanska dar za Božićne blagdane 2.000,00 EUR

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 8. 12. do 14.12.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 15.12. do 21. 12.

preminuli

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Dajem neobrane masline onome tko zna s maslinama uz vrlo povoljan uvjet. Mob: 098/880955

MARKO MAJKOVICA pok. Pera (1959)

DAMIR PALFI pok. Franja

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Uvjeti: - SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera) - Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r

USLUGE RAZNO

Muškarac traži žensku osobu za izlaske i druženje. Mob: 097/6382802

Uređujem okućnice, vrtove i đardine, orezujem masline, ukrasno bilje i žive ograde, kosim travu i slično. Mob: 091 614 3946.

HRVATSKI BRANITELJ (1966)

JOŽEFA KALAČIĆ ud. Mata rođ. Geršak (1940.)

RADE PENDO rođ. Kolić (1929.) LUCA VUKAS rođ. Bender (1947.) ZLATA BUKVIĆ

JAKŠA ZUPČIĆ NIKO PERUŠKO